ORGANIZACIJA GRAÐENJA

TEMATSKE CJELI NE
1. UVOD U TEORI JU ORGANI ZACI JE
2. RACIONALIZACIJA GRAÐEVINSKE
PROI ZVODNJE
3. NORMATI VI
4. PROJEKTI RANJE ORGANI ZACI JE I
TEHNOLOGIJE GRAÐENJA
5. PRIPREMA GRAÐENJA
6. METODE PLANI RANJA
LI TERATURA
1. Bucar, G. , Tesarski, armiracki i bet onski radovi na
gradilišt u, Gradevinski fakultet u Osijeku, Osij ek,
1997.
2. Bucar, G. , Normat ivi i cij ene u gradit elj st vu,
Gradevinski fakultet u Rijeci, Rij eka, 2003.
3. I zet begovic, J., Žerj av, V., Organizacija gradevinske
proizvodnj e, GF Zagreb, HUOG, Zagreb, 2009.
4. Klepac, J. , Organizacija gradenja, Uredenje gradilišt a,
Gradevinski institut Zagreb, 1982.
5. Loncaric, R., Organizacija izvodenja gradevinskih
radova, HDGI , Zagreb, 1995.
6. Trboj evic, B. , Organizacija gradevinskih radova,
Gradevinska knjiga, Beograd
1. UVOD U TEORI JU ORGANI ZACI JE,
POJAM, ASPEKTI
1. POJAM ORGANI ZACI JE – nema j edinst veno znacenj e
Opcenit o – povezivanj e lj udi radi ost varenj a zaj ednickog cilj a ( cilj eva)
ergon – grc. rad
2. ZNACENJA POJMA ORGANI ZACI JE
TEHNI CKO ZNACENJE - ORGANI ZACI JA RADA
hor i zont al na organizacij a ( za razliku od vert ikalne-
hij erarhij ske)
U gradevinarstvu - raspored i redoslij ed radnih operacij a
i poslova, dimenzioniranj e radne snage i st roj eva,
st udij a vr emena i pokr et a, vr emensko planiranj e,
utvrdivanje normi i normativa rada, uvj et i r ada,
vremenski i st at icki planovi i dr .
EKONOMSKO ZNACENJE – EKONOMI KA POSLOVANJA
primj ena ekonomskih znanj a u poslovanj u t vrt ke
u gradevinarstvu – direkt ni i indirekt ni t roškovi poslovanj a, izracunavanj e
fakt ora, prodaj ne sat nice, prekovremeni rad, analize j edini cnih cij ena,
izrada t roškovnika, ponuda, penali i premij e i dr.
SOCI JALNO ZNACENJE - ORGANI ZACI JA KAO SOCI JALNI SUSTAV
v er t i k al na organizacij a
I zucava se hi j er ar hi j sk a st rukt ura organizacij e, t j . rukovodenje. št o
spada u f or mal no uredene odnose medu ljudima. U socij alnoj
organizacij i izucava se i mot ivacij a za rad, sust av kont role, t ipovi
rukovodenja, osobine koj e mora imat i rukovodit elj i dr.
Pored formalnih, j avlj aj u se i neformalni odnosi - odnos vlast i i moci,
odnosi poj edinih sloj eva, npr. rukovodit elj a, st rucnj aka, administ racij e i
radnika.
Socij alno znacenje organizacije u gradevinarstvu je
zanemareno. Dva su bit na razloga t ome:
1) pot reba za respekt iranj em ovakvog prist upa organizacij i j oš nij e
sazrela u svij est i naj veceg broja gradevinskih strucnj aka
2) kao poslj edica pod 1) nedost at ak ove vrst e naobrazbe u
procesu školovanja gradevinskih inženj era
Poslj edica - t ehnol ošk i det er mi ni zam –znaci da j e bit na
samo t ehnicko- t ehnološka komponent a organizacij e.
Javlj a se uvij ek kad j e zanemarena socij alna komponent a.
Organizacij ska st rukt ura
- Predst avlj a formalnu organizacij u
- Graficki se prikazuj e organizacij skom šemom - mrežom
vertikalnih i horizontalnih linija izmedu dijelova
organizacij ske cj eline
- Kod nekih aut ora ova šemapredst avlj ast rukt uru
rukovodenja – vert ikalna organizacij a
Organizacij ska st rukt ura
Organizacij ska st rukt ura j e, dakle,
struktura rukovodenja ili raspored
( model) organizacij skih j edinica.
Primj er linij ske st rukt ure
UPRAVA
FINANCIJSKO-
RACUNOVODSTVENÌ
POSLOVI
GRAÐENJE
OPCÌ Ì KADROVSKÌ
POSLOVI
Kadrovska služba Pravna služba Opci poslovi Niskogradnja Visokogradnja
TEHNÌCKA SLUZBA
Obilj ežj a:
Jedinst veno izdavanj e naloga
Linij a j e službeni put za naloge
Proj ekt na st rukt ura
• u t vrt kama gdj e se obavlj aj u poslovi proj ekt nog t ipa
• grupe ili t i movi su pr omj enj i vi ioviseoproj ekt u
• Specijalizacija rukovodenja na srednjem nivou - nivou proj ekt a
Primj er organizacij ske st rukt ure
fakult et a
Amorfna ( fakult et )
DEKAN
Dekanski kolegij
Opca sluzba
Zavod 1 Zavod 2 Zavod 3 Zavod 4 Zavod 5
Katedra 1 Katedra 2
Katedra 1 Katedra 2
For mal na svoj st va amorfne st rukt ure:
– Got ovo pot puna aut onomij a suradnika
– Slabi vert ikalni i horizont alni odnosi
Prednost i:
– Radi nedost at nost i vert ikalnih i horizont alnih
odnosa post oj i mogucnost pot pune
koncent racij e prema ist raživackom obj ekt u
Znacaj ke amorfne organizacij e
2. ORGANI ZACI JSKA ZNANOST I NJEZI N RAZVOJ
Prij e razvoj a organizacij ske znanost i organizacij ski
problemi rj ešavali su se empi r i j sk i .
Organizacij ske probleme ne može se izbj eci. Oni su usko
vezani uz lj udsku dj elat nost i poj avlj uj u se gdj e god ona
post oj i. Mogu se rj ešavat i iskust veno, empirij ski ili
primj enom nekih znanst venih saznanj a.
Organizacij ska znanost pocinj e se razvij at i na prij elazu i z
19. u 20. st ., u vezi s poj avom i ndust r i j sk e
r ev ol uci j e.
Dot adašnj u manuf ak t ur nu pr oi zvodnj u i st i sk uj e
i ndust r i j sk a i zat o se j avlj a niz organizacij skih
problema.
KLASI CNA TEORI JA ORGANI ZACI JE
Ut emelj it elj : Frederick Winslow Taylor
( 1856- 1915. )
Prošao j e razvoj ni put od pripravnika
do glavnog inženj era u t vornici celika
u Philadelphij i ( upoznao sve faze
proizvodnj e)
1911. obj avlj uj e “ Principles of
Scient ific Management ”
Taylor uocava probleme:
Zarade radnika ne ovise o rezult at u
rada
Loša organizacij a posla – nedovolj na
iskorišt enost radnika i st roj eva
loše i zast arj elo upravlj anj e
neprilagodeno industrijskoj
proizvodnj i
Rj ešenj a:
Provodi diobu rada
Provodi st udij u pokret a – odabir naj bolj ih
pokret a
Odabir naj bolj ih radnika za izvr šenj e
Uvj ežbavanje radnika u izvodenju standardnih
pokret a
Utvrdivanje radnih normi
I zbor naj bolj eg alat a
Organiziranj e naj bolj ih uvj et a radnog mj est a
Uvodi znanst veno upravlj anj e
Taylorova rj ešenj a t rebaj u osigurat i
niske t roškove, visoku produkt ivnost i
visoke place.
• Taylor smat ra da višekrat nim mj erenj ima vremena
izvršenj a t reba ut vrdit i “ pošt enu porcij u dnevnog rada” na
koj u se nadovezuj e “ pošt ena zarada” .
• Test ovima t reba ut vrdit i naj bolj e radnike za poj edine
vrst e radnih procesa.
• Taylor t ime post avlj a t emelj e st andar di zaci j e i
nor mi r anj a radnih procesa i izvr šit elj a.
• Prvo j e t aylorizam primij enj en u Fordovim t vornicama
aut omobila.
• Poslj edice: u pocet ku zar ade su porasle 30- 60 % ,
pr oduk t i vnost do 300 % .
• Nakon nekog vremena – f l uk t uaci j a r adni k a.
• Fenomen j e bio neobj ašnj i v.
Traži se f ak t or X – zašt o radnici napušt aj u t vornice unat oc
visokim zaradama?
ELTON MAYO j e našao odgovor. Proveo j e t zv. hot ornske
eksperiment e. Ust anovio j e da pobolj šanj e t ehnickih uvj et a ( npr.
osvj et lj enj e, buka, t emperat ura) prost orij e nij e znat no
doprinij ela povecanj u produkt ivnost i, ali pobol j šanj e odnosa
( npr. priznanj e rezult at a rada pobolj šava mot ivacij u, odnos
prema radu i produkt ivnost . To se dogada onda kad su
zadovolj eni nj ihovi mat erij alni uvj et i ( placa je dostigla odredenu
visinu koj a zadovolj ava nj ihove život ne pot rebe) .
Time j e oborena Taylorova t eorij a da se zalaganj e radnika na
radu može obj asnit i isklj ucivo t ehnickim i ekonomskim uvj et ima,
a da odnos pr ema l j udi ma i meduljudski odnosi nemaj u
nikakvog ut j ecaj a.

TAYLOR JE POGRI JEŠI O NA
KONCEPTUALNOJ RAZI NI – ZARADA
NI JE JEDI NI MOTI V RADA
Kao reakcij a na t aylorizam j avlj aj u se
“ HUMAN RELATI ONS” t eorij e koj e u
cent ar st avlj aj u covj eka
KLASI CNA TEORI JA
NAJVECA UCI NKOVI TOST RADNI KA
NAJVEE ZADOVOLJSTVO
TEORI JA “ HUMAN RELATI ONS”
NAJVEE ZADOVOLJSTVO
NAJVEA UI NKOVI TOST
/ Obj ašnj enj e: U organizacij i u koj oj j e lj udska komponent a
zanemarena, lj udi se osj ecaj u vrlo nelagodno, cak
nepodnošlj ivo i ne mogu davat i dobre radne rezult at e. /
OSNOVNA RAZLIKA IZMEÐU
KLASI CNE TEORI JE I TEORI JE “ HUMAN RELATI ONS”
I za “ human relat ions” j avlj aj u se t eorij e
koj e nast oj e pomirit i ove dvij e kraj nost i
( npr. Barnard uj edinj uj e dot ad
dominant nu t ehnicku orj ent acij u u
organizacij skoj t eorij i s prist upom “ human
relat ions” ) .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful