You are on page 1of 13

Rado JELI: VASOJEVKE U NOR-u

Formiranje prve partijske elije




O oktobarskoj revoluciji malo se u ovom kraju znalo. Priali su poneto nai
zarobljenici koji su bili u Galiciji i austrijski vojnici, koji su govorili na
jezik i to kao da su ikali na narod, ili iskali mu "mutuluk" hvalei se da e
se rat brzo zavriti i da e oni pobijediti.
Prve socijalistike ideje u ovaj kraj donio je Mili eki, uitelj iz Pei jo
1919. godine. On je bio kandidat na listi KPJ 1923. godine i dobio je na
izborima.
Prvu partijsku organizaciju u Vasojeviima formirao je Svetozar Popovi, iz
Luca, 1927. godine, u kojoj su uli: Svetozar kao "proelnik" sekretar
elije, piro Makov, stolar iz Kotora, koji je imao radnju u Beranama,
Karlo Fabris, takoe stolar, radio kod pira, Bejto Beganovi, stolar iz
Berana, Ivica Beni, graevinski radnik iz Berana i Krsto Bojovi, najder iz
Berana. elija je radila do 1929. godine kada je pod udarima reima prestala
sa radom, a njen sekretar pobjegao u Albaniju. Od tada do 1935. nije bilo
partijskih organizacija, ali je bilo lanova partije iz naeg kraja u drugim
mjestima, kao to je bio primljen u Partiju Bogdan Novovi 1932. godine.
Po nalogu Okrunog komiteta Berane, oktobra 1935. godine, doao je
Branko Velji u Trenjevo, u kuu Milete-Cunja Vulevia i formirao prvi
mjesni komitet za andrijevaki srez. lanovi komiteta su bili: Manojlo
Vlahovi, sekretar, Milorad ulafi i Miladin Vulevi, lanovi. Oni su dobili
zadatak da formiraju partijske organizacije u svojim mjestima, jer su za to
postojali svi uslovi. Istog dana je u Prenjevu formirana prva partijska
organizacija za andrijevaki srez. Njeni su lanovi bili: Miladin Vulevi,
Mileta-Cunjo Vulevi, Velimir Marijanovi i Mili R. Stojanovi. Za
sekretara je postavljen Miladin Vulevi.
U proljee 1936. izvrena je provala u Partiji i uhapen je Manojlo Vlahovi.
Miladin Vulevi se odmetnuo i pokuao da pobjegne za Albaniju. No, kako
je veza zatajila, on je uhvaen iznad Andrijevice. Policijski organi su
pokuali da ga kompromituju. Pustili su vijest da je dobio velike pare iz
Rusije i da se zato odmetnuo. "Zaobieni" su Velimir Marijanovi i Mili
Stojanovi. Ostao je sam Mileta Vulevi koji se prikljuio trebakoj
partijskoj organizaciji eliji. Tako je ova organizacija rasputena. Godine
1936. dolazi do ponovnog osnivanja partijske organizacije u Trenjevu i
drugim mjestima. Formiran je novi mjesni komitet iji je sekretar bio
Mihailo Lali.
U proljee 1937. godine formirana je partijska elija u Zabru. inili su je
Vojo Baki i Milo Jeli iz Slatine. Tako je Milo Jeli bio prvi lan Partije
iz Slatine i Prisoje. Godine 1838. primljeni su u Partiju: Dragomir Vuki,
Batri Zekovi i Milorad Mojaevi, te je formirana partijska elija u Slatini.
Sekretar partije je Milo Jeli. Naredne godine elija je proirena prijemom
Radonje Zekovia, Milorada Raia, a godinu dana kasnije Mikete
Ivanovia i Boidara Kiovia. Na dan prijema Mikete Ivanovia u Partiju,
kad mu je u razgovoru saopteno da je dorastao da se svrsta u redove KPJ,
rekao je "Da! Tu je meni mjesto... naao sam sadraj rada". Miketa se
istakao u radu i pokazao izrazitu zrelost i spremnost za borbu za radniku
klasu, pa je ubrzo postavljen za sekretara partijske organizacije i vodio je za
svo vrijeme rata. Kao to se vidi, u prvim partijskim organizacijama u
Vasojeviima nije bilo ena. Meutim, KPJ je izmeu dva rata izuzetno
poklanjala panju radu sa enama. Otuda su ene masovno demonstrirale
protiv odvoenja ljudi u koncentracione logore, gdje je u Beranama i
Andrijevici uestvovalo preko 400 ena. Takoe su u martovskim
demonstracijama 1941. godine, povodom pristupanja Jugoslavije trojnom
paktu, masovno uestvovale ene u Beranama i Andrijevici, frenetino
uzvikujui parole povodom ovih dogaaja "Bolje rat, nego pakt"!
Zna se da je prva ena iz Vasojevia primljena u KPJ Mileva Milana
Vukovia iz ulia, ija je porodica kolonizovana u Metohiju. Roena je
1913. godine. Kao advokatski pripravnik je 1933. postala lan KPJ. Bila je
sekretar Pokrajinskog komiteta za Kosovo i Metohiju, delegat na VIII
partijskoj konferenciji 1938. godine, odranoj kod abljaka na Durmitoru,
za Crnu Goru, Boku, Sandak i Kosovo i Metohiju. Kad je poeo rat dola je
sa suprugom Spasojem akoviem u Crnu Goru. Rat ih je razdvojio. Ona je
pola sa jedinicama za Bosnu. Bila je komesar Centralne bolnice. Na
Sutjesci su joj trogodinju Slobodanku zarobili Njemci, ranivi bolniarku
koja ju je nosila. Mileva se izvukla.

Likvidacija prve ene primljene u KPJ

Slobodanku je, iz logora u Foi, uzeo ustaa Halil Harla i ponio je za
Sarajevo, jer nije imao djece. Dali su joj ime Naija i pohaala je mejter.
Spasoje ju je pronaao tek 1947. godine.
Mileva se, u toku studija, bila zaruila za Petra Radovia, svojevremeno
najljepeg Crnogorca, ali su se politiki mimoili, jer je on bio pristalica
Petka Miletia i nije dolo do braka. Ona je pred rat primila Spasoja u Partiju
i udala se za njega. U Bosni se srela sa Petrom Radoviem. Ti Militievci su
svi odreda bili odani revoluciji, ali su skoro svi stradali, sem, koliko se zna,
brae ufke, Risto i Lazar iz Kotora, mada se i oni "ogrizli" Goli otok. Petar
je izaao iz rata kao komesar Mornarice i "izvrio" je samoubistvo pod
misterioznim okolnostima. Naime, prihvatio je neke etnike, meu kojima i
svog brata u mornaricu, to mu je zamjereno! Samo se Srbima nije smjelo
pratati! A Marko Mesi, roeni stric Stipe Mesia, vratio je pukovniju sa
ruskog fronta i svi su skinuli ono "U" i priili petokrake. Takoe je
"Skenderbeg" divizija, koja je klala po Vasojeviima i Velici tjerala nakon
rata etnike po istonoj Bosni.
etnici su se potrudili propagandom da jave kako su Spasoje i ostali ilegalci
u Vasojeviima poginuli, premda ih je tada malo ostalo u ivotu. I Mileva se
odluila da se uda za Petra i, dolaskom sa Sutjeske, donijela je u utrobi
Petrovo dijete. Ovdje je loe primljena. Spasoje se kukaviki ponio nije
htio, ili nije smio od Sava da je spasi. Okruni komitet ju je osudio na smrt,
pod izgovorom da je osramotila partizanke, a u stvari njen autoritet i
revolucionarna opredijeljenost su je ubili. Mujo eki je odbio da je
likvidira. Glavu su mu spasila braa. Drugi Gornjoseljanin se dobrovoljno
javio i obavio krvav posao. Likvidirao ju je u reonu Konjskog. Ima jo ivih,
koji znaju bukvu pod kojom su joj kosti. Zli jezici govore kako joj je Spasoje
prenio kosti u Konjuhe. O njegovoj revolucionarnosti govori podatak da
jedna srednja kola i ulica u Pei nosi njegovo ime. Kad je Milevi saoptena
odluka Komiteta pobacila je. To su "drugovi" iskoristili da jave
Pokrajinskom komitetu kako su je likvidirali zbog edomorstva...
Tako joj je stradao i brat Radovan, sekretar KPJ za Srbiju. Bio je sa Petkom
Miletiem u Sremskoj Mitrovici. To mu je uzeto za greku, po izlasku iz
zatvora je likvidiran pod sumnjivim okolnostima: poslao je Broz Miloa
Minia da ga "rehabilituje", ali kad je stigao u jedinicu, Radovan je prvi dan
nestao! Ba u stilu kralja Nikole: ekao je da se strijeljaju klubai u
Andrijevici, i kad je dobio izvjetaj, poslao je depeu da se pomiluju.
Prvi lan KPJ ena iz Beranskog sreza je Radmila Nedi. I njoj je autoritet
uzeo glavu. Roena je 4. septembra 1919. godine u Beranama, od oca
Mihaila, profesora i majke Hrisante, uiteljice, Cincarke iz Makedonije. Kao
intelektualna porodica, meu prvima se isticala u irenju naprednih ideja i
demokratije. Uviajui aktivnosti i popularnost Mihailovu, ondanja reakcija
(JENEZ-a) organizuje i ubija ga 1921. godine, tako da ga Radmila nije ni
zapamtila. Sve je to imalo uticaja na dalje politiko opredjeljenje i aktivnost
Radmile i njene porodice. Mrzjela je policiju, reimlije i uniformu, a
osnovna misao joj je bila kako da osveti nevino poginulog oca. Gimnaziju je
zavrila u Beranama , uz mnogo progona, istjerivanja i upisala
Poljoprivredni fakultet u Zemunu. Jo od etvrtog razreda gimnazije
pripadala je naprednom pokretu i primljena je u SKOJ. lan KPJ postala je
1937. godine. Kao student uestvovala je u svim demonstracijama, prilikom
jednih od njih, uhapena je i premlaivana. Uestvovala je i u svim
demonstracijama odravanim u Beranama i Andrijevici. Za lana Sreskog
komiteta KPJ izabrana je 1940. godine.
U vrijeme ustanka uestvovala je u pripremama i direktno je uzela uea u
borbama za osloboenje Berana 1941. godine. Jenjavanjem ustanka,
nastavila je i dalje da radi na organizovanju borbe. Povlai se u ilegalnost sa
ostalim revolucionarima i stupa u partizanske jedinice. Neto se bila
zamjerila Okrunom komitetu, najvjerovatnije zato to je u svemu
prednjaila, bila stroga u ponaanju, kritikovala, a i pominje se i neto oko
"kleveta" nije izala u susret jednom rukovodiocu. U toku maltretiranja,
uvijek je govorila "... znam ja zato me mrzi i progoni"! U poznatoj borbi
u Lubnicama, 24. januara 1942. godine, u kojoj je pogunulo i strijeljano 43
partizana, a ni jedan etnik ak ni ranjen. Takav poraz ne pamti istorija
ratovanja, i za to je trebalo nai nekog "Brankovia". Vasojeviki
revolucionari su bili veoma vispreni, pa su svoje greke pripisivali drugima,
a tue uspjehe sebi. Tako je bilo i u ovom sluaju. Pred napad etnika,
Radmila je u tabu insistirala da se izae iz doline na vrhove, "jer nijedna
vojska se ne uputa u bitku na nepodesnom terenu".

Klevetanje Radmile

Kad je dolo do bitke i katastrofe, Radmila se povlai sa grupom partizana
uz lubnike strane. Iznemoglu i promrzlu su je ostavili drugovi, uz njeno
insistiranje, da se barem oni spasu. Nali su je etnici, spasili su je neki
kumovi Nedia. Iz Lubnica su nju, Milku Veovi i ostale nae zarobljene
partizane, poveli u zatvor, u kuu Voje Radnia, u Zaostro. Komitet je
pravdao sebe optuujui Radmilu da je bila istakla "bijelu zastavu" u
Lubnicama, te i da se slabo drala na sasluanju u u Zaosto, kao i da je
dozvolila da padne u ruke etnika arhiva, partijski materijal i neto novca,
jer je ona tada i sekretar Mjesnog komiteta, koji je imao funkciju sreskog
komiteta. Sve je to bilo netano. Dokumentovali su oevici i uesnici, da
nije istakla nikakvu zastavu, ve je imala bijelu kapu na kojoj je bila velika
petokraka sa trobojkom ispod nje. Petokraku je onaj "kum" skinuo sa kape,
dok ju je vodio u Lubnice. U Zaostru nije bilo nikakvog sasluavanja, te nije
moglo biti loeg i dobrog dranja. etnici su bili angaovani danononim
borbama za Kolain i nijesu nikoga sasluavali. Istina je da su je u tom
zatvoru dva zarobljena Beranca, po nalogu Komiteta, bojkotovali. U zatvoru
su zajedno bili i mukarci i ene. Kua je prokinjavala, patos je bio obina
zemlja i velika hladnoa je vladala. Hranu su dobijali od svojih porodica. I
etnika je straa gladovala, pa se dogodio neuveni sluaj zatvorenici su
hranili straare! Partijski materijal su i Radmila i Milka bile sklonile kod
Stanije Ojdani. Naime, materijal zamotan u atorsko krilo je zakopan u
poviicu, ispod prozora Stanijine kue. Meutim, Stanijina snaha, koja je
imala malo dijete, plaila se da neto iz onog zamotuljka ne eksplodira, pa je
Stanija to ponijela i sakrila u peinu, i to je dolo u ruke kome je trebalo.
Radmila je, po direktivi, bojkotovana u podgorikom i cetinjskom zatvoru!
Nijesu sa njom htjeli da razgovaraju, dijele pakete dobijene od kue, pa je
Milka dijelila sa Radmilom svoj dio. Zatvorenice su reagovale i zaprijetile
da e i nju bojkotovati. Milka nije mogla da ih uvjeri da je Radmila pravi
borac i revolucionar. Samo je dobila odgovor: "direktiva".
Hrisanta je pokuala da je izvue iz zatvora. Dala je veliku koliinu novca,
zlata i drugih dragocjenosti, i podmitila talijanske i etnike glaveine. Oni
su Radmilu i Milku doveli u Berane (nijesu smjeli samo Radmilu, jer bi se
shvatilo da je u pitanju mito); tu su im etnici obeali da e odmah ii kui,
samo da im Italijani daju legitimacije.
Meutim, od toga nije bilo nita. Italijani su ih smjestili u zatvor da prenoe.
Sjutradan su ih kamionima, poto nijesu smjeli od partizana preko
Trenjevika i Vjeternika, preko Pei, Prizrena, Kuksa i Skadra prebacili do
Podgorice. Na putu im se pokvario kamion, a i nailazili su na odrone. To im
je spasilo ivote, jer su trebale biti strijeljane sa grupom iz podgorikog
zatvora. Potom je Radmila poslata u logor u Italiju, a Milka u Be. Ostalo je
nepoznato zato su ih razdvojili. Kapitulacijom Italije, Radmila je dola do
Drvara. Bila je veoma iscrpljena, zubi su joj se klatili. Sve je drala ruku na
usta da joj ne poispadaju. Ivan Milutinovi je ubjeivao da ostane tamo da se
oporavi, i "dok se neke tamo stvari ne raiste". No, ona je urila za Berane
da sama raisti stvari! Sa njom su putovali pop Radisav Babovi i Vlado
Golubovi, obojica iz naeg kraja. U Kolainu su je sasluavali Savo
Joksimovi, Milica Muiki i Maksim Vukovi.
Nekorektno su se ponaali, cerekali se i sprdali. Nazivali su je "naa Lujza
Miel i Ibaruri, koja je razvijala barjak po brdima Italije.."
Likvidirana je u rejonu Trenjevika. Najtee je to su "donijeli" priu da su
je ubili etnici ili muslimani negdje oko Foe 7. aprila 1944. godine. Tako je
po toj prii Hrisanta puna dva mjeseca pretraila sva groblja i potoke oko
Foe. Vlado i Radisav su svo to vrijeme utali kao zaliveni. Samo su
ponavljali nauenu priu o Foi. Mihailo Lali je slao Miloa Vulevia kod
popa Babovia, ali on nije htio ni rije da izusti, govorei: "To je tabu
tema... savjetujem da se o tome ne traga, da ne izgubite glavu..."
Iz svega proizilazi da nije taan ni datum njene pogibije. Neko se kasnije
sjetio, valjda iz nekog unutranjeg nagona, te joj dali ime najljepoj ustanovi
u kojoj se vaspitavaju iste djetinje due. Opet stil velikih ubica! Hitler je
svoje rtve sahranjivao uz najvee poasti i odlikovao najveim
odlikovanjima!
Pored Mileve i Radmile, prve ene iz Vasojevia koje su primljene u KPJ,
od 1933. do 1941. godine su Jelena Vasovi (1941), Marija Velji (1941),
Ksenija Vujovi (1940), Milka Veovi (1941), Mileva Borii (1941),
Draga Dedovi (1940), Bosa Zeki (1939), Milica Rajkovi (1939), Rosa
Miovi (1941), Rabija Radevi (1940), Dobrila Ojdani (1940), Vida
Novovi (1940), Bosa Novovi-Lopii (1940) i Novka Tmui (1940).

Gdje su ostale ene lanovi Partije

Vasojevke u zatvorima i logorima od 1941. do 1945. godine:
Andrijevica - Veka Vuli, Mara Vuli-Baki, Maga Vukovi,
Milevaerkovi, Gorica Milai, Cveta Popovi, Milica Stijovi, Stanica
Carii, Zora Lonarevi; Vojno selo - Stefanija Arsovi, Jovanka Arsovi,
Gospava Drakulovi, Milica Drakulovi, Danica Drakulovi, Staka
Drakulovi, Zlata Drakulovi, Stanojka Drakulovi, Kata Drakulovi, Maa
Ljuti, Milka Ljuti, Jovanka Turkovi, Ikonija Turkovi, Mitra Turkovi,
Stanislava Turkovi, Jevra Turkovi, Velika oki; Berane - Milka
Veovi, Radmila Nedi; Slatina - Jelica Zekovi, Ljubica Jeli, Milica Jeli,
Petra Jeli, Mirka Kiovi; Ulotina - Milijana ulafi, Danica ulafi;
Lijeva Rijeka - Danica Zeevi, Radmila Zeevi, Jela Orovi, Milja Orovi,
Ika Orovi, Kosa Orovi.
Vasojevke batinane u "rugljakoj" aferi - Milica Dragovi iz Zabra, Vulka
Dedovi, Vuka Dedovi i Desa Dedovi iz Boia, Saveta oki, Danica
oki i Vukana ulafi, Ulotina.
Ovome spisku bi trebalo dodati i one koje su prozivane za batinanje, ali to bi
nas daleko odvelo. Kao to se vidi samo su etnici batinali u Zabru,
Boiima i Ulotini. U ostalim selima odbranili su ih tamonji etnici.
Sve skojevke i lanovi KPJ su aktivno uestvovale u pripremi ustanka 1941.
godine. Ustanak u Crnoj Gori nije bilo teko pripremiti. Navodimo rijei
jednog savremenika: "Drugima je bilo lako Oni malo, malo pa se predaju,
a Crnogorci hiljadu godina nijesu polagali oruje. I 1916. godine, kada se to
dogodilo, smatrano je za nacionalnu sramotu i katastrofu i odmah se
pomiljalo na dizanje ustanka "da se osvijetli i oruje".
Nakon 25 godina, 1941. godine, se to opet desi i vrtoglavom brzinom je
pripreman ustanak. Meutim, u ustanku, neto kao stidljivo su i ene uzele
direktno uee u borbi. Uesnici kau da Mileva nije bila sa pukom u ruci
u ustanku, ali je, poto je Andrijevica zauzeta, viena meu ustanicima.
Navodimo podatke iz neobjavljenog rukopisa Jovana Maslovaria, koji
uzgredno pominje Milevu. Naime, kad je zauzeta Andrijevica u ovom
vakumu dok su sreene stvari oko organizovanja vlasti i smjetaja
zarobljenika, narod je pokuao da pljaka i premlaen. Mileva je povikala:
"Streljaj ga Spaka". Takoe, 19. jula 1941. godine, kad je dran skup u
ljiviku Dedovia, na kojem je formiran Sreski nacionalno oslobodilaki
odbor, u njemu nije ula ni jedna ena. Radovan Leki, u svojoj knjizi
"Andrijeviki srez od 1941-1945" kad se tretira ovo pitanje, ne pominje ene
uesnike. Slina je situacija u Beranama: biograf Radmile Nedi kae da je
uestvovala u oslobaanju Berana, ali mi taj podatak nijesmo nali. Onda, od
212 delegata 21. jula 1941. godine za formiranje, odnosno osnivanje Sreskog
nacionalno oslobodilakog odbora, Radivoje Borii, u pedantno
nabrojanom spisku, pominje samo dvije ene Milevu Kastratovi i
Hrisantu Nedi. Meutim, u spisku sekcija odbora pominje se i Radmila
Nedi! Gdje su ostale ene lanovi Partije? Zato ih nema na spisku od 21
lana Odbora? Zatim, ima podataka da je bilo 217 delegata, a u spisku ih je
212 (!?).
Kada je okupator ponovo zauzeo Berane i Andrijevicu, ene lanovi KPJ su
se povukle u ilegalu. Tako se pominje Milica Muiki kao lan Sreskog
komiteta polovinom septembra kada je smijenjen Bogdan Novovi, a
postavljen za sekretara Branko Deleti. Tada je Milica imenovana za lana
Komiteta sa zaduenjem za SKOJ. U oktobru mjesecu 1941. godine na
Konjskom borave Vera Zogovi, supruga Radovana Zogovia i supruga
Veselina Maslee (zaboravio sam joj ime), one su radile na tehnici za
izdavanje lista Sloboda. Zatim, 15. II 1942. godine gine Stana- Crnga Ku.

Masovno stupale u brigade

U borbi, 22. januara 1942. godine, na Trenjeviku, kada je poginuo narodni
heroj Mili Keljanovi Unamuno, nijesu uestvovale drugarice. Nema ih ni
u bitkama na Pljevlja i Mateevu. Jedino su u borbi u Lubnicama direktno u
borbi uestvovale Dobrila Ojdani, Radmila Nedi i Milka Veovi.
Kada je formiran Andrijeviki bataljon na Zeletinu, 3. maja 1943. godine,
kao prva regularna jedinica u Crnoj Gori, pred odlazak partizanskih brigada
iz Bosne, samo je Vida Novovi prisustvovala stroju 71 borca. Milica se
prikljuila bataljonu na Lisi, 8. maja, i uestvovala u "vatrenom krtenju"
bataljona na Pelinovici. Kad su se Andrijeviki i Beranski bataljon spojili u
Pojatitima, u Vasojeviki bataljon, prisutna je bila i Dobrila Ojdani.
Kad su u oktobru 1943. godine osloboene Berane i Andrijevica, Vasojevke
su masovno stupile u brigade. Meutim, ne postoje pouzdani podaci koje su
sve Vasojevke bile u proleterskim jedinicama, jer se to iz monografije tih
jedinica ne moe vidjeti. Jedino su to kvalitetno uradile IV i VII proleterska
Crnogorska brigada, donekle i ID. U VI nema nikakvih brojanih i
imeninih podataka, a V brigada je dala spisak boraca na dan formiranja, i
tada nije bilo boraca sa naeg terena, iako se zna da je dosta Vasojevia i
Vasojevki bilo u toj brigadi, ali o tome nemamo pouzdanih podataka.
Interesantno je istai da su se autori nekih monografija opredijelili za
"sjeanja", a sjeanja i memoari imaju sumnjivu istorijsku vrijednost, ba
zato to to piu uesnici i prevashodno ljudi, koji imaju i mana. Koji svoje
propuste i greke zaboravljaju, gube ih iz sjeanja, a iole pozitivne postupke
upetostruuju. Istiemo i ovo: iz materijalnih mogunosti nijesmo imali
uslova da konsultujemo istorijske arhive u Beogradu i Podgorici, pa molimo
uesnike i itaoce da nam ne uzmu za zlu volju ako neko bude nenamjerno
izostavljen. Takoe molimo itaoce da nam primjedbama dopune ove
podatke. No, za sada tu je to je, dajemo podatke sa kojima raspolaemo.
Nosioci "partizanske spomenice 1941" su: Dobrila Ojdani, narodni heroj,
Lubnice, Vida Novovi, Cecune, Bosa Novovi, Cecune, Milua Lakievi,
Lijeva Rijeka, Desanka ekularac, Lubnice, Desanka oki, Ulotina,
Milena Bogavac, Velie, Mileva Borii, Dragosava Stanka Bubanja,
Bubanje, Marica Velji, Dolac, Milka Veovi, Luac, Stanka Dedovi,
Gorade, Stanka Dragievi, Trepa, Jelisava uki, Gorada, Nadeda
Maovi, Trenjevo, Milosava Cemovi, Bue, Stana Joksimovi, Bue,
Rosa Miovi, Bue, Mara Obradovi, Lubnice, Stana Obradovi, Lubnice,
Desa Obradovi, Lubnice, Desa Popovi, Zaostro, Ruica Raievi, Trepa,
Novka Bojovi, Zagrae, Radmila Carii, Berane.
Oficirske inove dobile su Desa Dedovi, zastavnik, Vulka Dedovi,
porunik, Vuka Dedovi, kapetan, Rosa Dragojevi, porunik, Radosava
urianin, potpukovnik, dr Olga Dragovi potpukovnik, Mileva Baki,
kapetan, Marija Muiki, kapetan, Miroslava Ostoji, porunik, Kosa
Miloevi, oficir, Saveta-Koka Krui, oficir, Zorka Krui, oficir,
Anelija - ua Popovi, kapetan, Jelisava Novovi, sanit. oficir, Milica
ulafi, kapetan, Irena oki, oficir, Ljubica oki, oficir, Milijana Dai,
kapetan, Marija Spalevi, oficir, Janja Radevi, porunik, Milena Kenji,
porunik, Stanislava Leki, delegat voda, Leposava uki, kap. I klase,
Miljka Barjaktarevi, kapetan, Stana Barjaktarevi, major, Rosa Zeevi,
kapetan, Stanka Dragievi, kap. I klase, Jelena Vasovi, kap. I klase,
Milijana Vasovi, sanitetski oficir, Ljubica Bai, porunik, Doka Babovi,
porunik, Dobrila Ojdani, major.
Sa najviim inom (kapetan I klase) iz rata je izala Leposava uki. Taj in
je imala 1945 godine kada je demobilisana. Inae, ove to imaju inove
majora i potpukovnik, to su dobile docnije u jedinicama gdje su nastavile sa
slubom.

Neustraivi borci

U sastav uvene iv crnogorske proleterske udarne brigade bile su: Anelija
Ljubomira Babi, 1925. Kaludra, Stana Milia Babi, 1922, ulii, Lidija
Vukia Barjaktarevi, 1928, Kaludra, Milijana Ilije Barjaktarevi, 1927,
Petnjik, Duanka Mira Bogavac, 1929, Lozna, Zlatija Milia Bogavac, 1923,
Zaton, Marija Borii, 1921, Babino, Milijana Mikoe Borii, 1926, Polica,
Rosa Veljka Borii, 1927, Polica, Desanka Sava Bubanja, 1924, Bubanje,
Desanka Miloa Vukovi, 1924, Graanica, Danica epana Vukovi, 1919,
Luac, Stanka Miljana Golubovi, 1920, Bue, Milica Vaja Golubovi,
1925, Bue, Duanka Batria Dabeti, 1922, Vinicka, Leposava Batria
Dabeti, 1926, Vinicka, Vulka Luke Dedovi, 1924, Boie, Vuka Luke
Dedovi, 1926, Boie, Desanka Mihaila Dedovi, 1927, Boie, Ana
Milije Delevi, 1925, Bue, Draginja Alekse Delevi, 1924. Bue, Olga
Mila Delevi, 1923, Bue, Rosa Milonje Dragovi, 1928, Konjuhe, dr Olga
Dragovi, 1020, ulie, Darinka Milia erkovi, 1925, Konjuhe, Anka
uki-Babovi, 1921, Bojovie, Leposava Sava uki, 1920, Cecuni,
Mileva Sava uki, 1927, Berane, Kosara Alekse urii, 1922, Bue,
Stanija Radoja urii, 1927, Babino, Danica Milivoja Zeevi, 1923,
Lijeva Rijeka, Jovanka Mira Zeevi, Berane, Novka Arsa Zeevi, 1924,
Vinicka, Rosa Batria Zeevi, 1919, Lijeva Rijeka, Vera Mae Zogovi,
1920, Zagreb (supruga Radovana Zogovia), Bosiljka Novaka Joksimovi,
1926, ekular, Mileva Miljana Kenji, 1926, Bue, Vukosava-Rua Mila
Kora, 1921, titari, Milosava Radosavova Krdi, 1924, Manica, Stana
Mihaila Krdi, 1923, Murino, Dara Ku, 1924, Babino, Sanda Stanie
Labovi, 1926, Kralje, Milua Mitra Lakievi, 1881, Lijeva Rijeka,
Anelija-ana Stojana Lali, 1922, Cecuni, Vidra Bogdana Lali, 1926,
Cecuni, Stana Miloa Miloevi, 1924, Donja Ranica, Anelija-Ana
Milivoja Miovi, 1926, Bue, Darinka-Dara Miovi, 1922, Bue, Persa
Milosava Obradovi, 1924, Lubnice, Saveta Dragutina Obradovi, 1924,
Lubnice, Dobrila Mihaila Ojdani, 1920, Lubnice (narodni heroj), Zorka
Nikole Ojdani, 1924, Lubnice, Kosa Mihaila Perovi, 1917, Kralje, Danica
Lazara Pei-ivkovi, 1916, Lubnice, Stana Jakova Pei, 1923, Lubnice,
Anelija-ua Nasta Popovi, 1924, Lijeva Rijeka, Desanka Lazara
Popovi, 1925, Luac, Milijana Maksima Stojanovi, 1925, Mate, Milka
Radisava Tomovi, 1925, Brezovica, Milka Toka Tomovi, 1924,
Mateevo, Poljka Savia Tomovi, 1927, Mateevo, Stana Toma Tomovi,
1925, Lubnice, Danojla Milonje Cemovi, 1926, Bue, Darinka Jovana
uki, 1928, Donja Ranica, Marija Batria uki, 1926, Donja Renica,
Desanka oka ekularac, 1920, Lubnice, Stanka popa orija ekularac,
1924, Gusinje, Dara Ilije oki-Ostoji, 1919, Ulotina, Desa Ilije oki,
1922, Ulotina, Desanka Ljubomira oki, 1923, Ulotina, Milka Todora
oki, 1919, Ulotina, Stanua Milosava eki, 1923, Babino.
U sastav vii crnogorske omladinske brigade "Budo Tomovi" bile su Stojna
J. Babi, ekular, Berane, Stojna Ljubomira Babi, 1927, Kaludra, Ana
Stefana Babovi, 1926, Dulipolje, Milica Arsa Bei, 1927, Luge, Stana
Bojovi, Berane, Anka Bojovi, Bojovie, Julija orija Borii, 1926,
Lijeva Rijeka, Milica Ranka Bubanja, 1928, Bubanje, Danica Boa Buli,
1926, ekular, Jelena Gavra Vasovi, 1920, Trepa, Danica Vlahovi,
Berane, Ljubica Vlajka Vojvodi, 1925, Konjuhe, Danica Vuksana Vujovi,
1928, Peca, Danica Radula Vukani, 1923, Graanica Pe, Rosa Velike
Vukani, 1926, Graanica, Leposava Radula Vuksanovi, 1926, Graanica,
Rosa Milja Gogi, 1924, Lijeva Rijeka, Anelija Draga Guberini, 1920,
Seoce, Vulka Luke Dedovi, 1926, Boie, Danica Ivana Dedovi, 1925,
Graanica, Desanka Mihaila Dedovi, 1927, Boie, Desanka Velja
Dedovi, 1926, Andrijevica, Ljubica Petra Dedovi, 1923, Andrijevica,
Minja Radovana Dedovi, 1922, Andrijevica, Rosa Nikole Dedovi, 1918,
Graanica, Zorka Vuka Delevi, 1923, Bue, Rua Vuka Delevi, 1925,
Bue, Sveta Blagoja Delevi, 1919, Bue, Stana Miljana Delevi, 1924,
Berane, Vida Dmitra Dragovi, 1927, ulie, Dragica Joje Dujovi, 1923,
Lijeva Rijeka, Radosava Boa urianin, 1927, ulie, Rosa ivaljevi,
Velika, Andrijevica, Rosa Ilije Zeki, 1922, Boie, Desanka Jovana
Zeevi, 1927, Lijeva Rijeka, Dragica Boine Zogovi, 1927, Menica,
Milijana Stanie Ivanovi, 1925, Sjenoeta, Desanka Tomice Joji, 1928,
Kralje, Julija Tomice Joji, 1924, Kralje, Krstinja Kastratovi, 1925,
Graanica, Vida Mua Komatina, 1926, Donja Renica, Ivka Radoa
Komatina, 1925, Donja Renica, Mileva Komatina, 19.. Donja Renica,
Milijana Milonje Komatina, 1930, Manica, Milosava Jovana Komatina,
1924, Donja Renica, Rada Mua Komatina, 1924, Donja Renica,
Aleksandra Rada Krui, 1922, Velika, Darinka Vojina Krui, 1927,
Lijeva Rijeka, Mara Vojina Krui, 1934, Lijeva Rijeka, Stanka Jevrema
Krui, 1924, Lijeva Rijeka, Poleksija Milutina Krdi, 1930, Manica,
Marija Milonje Ku0, 1926, Polica, Natalija Pavia Leki, 1925, Berane,
Milosava Raduna Maslovari, 1922, Boie, Duanka Mijovi-ulafi,
Manica, Danica Tripka Miloevi, 1926, Lijeva Rijeka, Desanka Vukia
Miri, 1927, Kralje, Anelija Milosava Miovi, 1924, Bue, Danica
Vidoja Miovi, Bue, Petrana Vujadina Miovi, 1918, Konjuhe, Velimira
Miovi, 1925, Bue, Stojanka Velimira Muiki, 1925, Bue, Divna
Milika Nedi, 1928, Pea, Stanka Novovi, Cecune, Ikonija Nikole
Orovi, Lijeva Rijeka, Mirosava Bogdana Ostoji, 1924, Kuti.

Legenda o Radosavi

Pod okriljem III divizije borile su se Desanka Perie Pajkovi, 1921, Luac,
Milka Petra Popovi, Lopate, Olga V. Popovi, Lijeva Rijeka, Marija
Radevi, ekular, Margita Draga Radevi, 1922, ekular, Stojanka Rai,
Slatina, Milosava Rmu, ekular, Milka Savi, Boie, Ljubica Stijovi,
Seoce, Magdalena Malie Stojanovi, 1922, Trenjevo, Milka Vukadina
Stojanovi, 1928, Mate, Duanka Fati, Cecune, Velika Filipa ulafi,
Gornje Luge, Duanka ulafi, Gornje Luge, Mileva ulafi, Gornje Luge,
Kata Nikole ulafi, 1922, Utolina, Rosa ulafi, Donje Luge, Mileva
uki, 1924, Donja Renica, Dobra Dudovi, Plav, Stanua Milosava
eki, 1923, Babino, Poljka Radmila Stojanovi, 1927, Trenjevo.
U ID Crnogorskoj brigadi borile su se Vasojevke Vukosava Joksimovi,
1923, Berane, Danica M. Ojdani, 1927, Lubnice, Rosa M. Aleksi,
Andrijevica, Draginja R. Ani, Kaludra, Mileva K. Asanovi, Slatina,
Draginja R. Adi, Lijeva Rijeka, Stojanka-Cola Babovi, Konjuhe,
Duanka Baji, Polica, Zora . Bojovi, Bojovie, Kosara Bokovi,
Berane, Milijana Veovi, Luac, Novka . Vlahovi, Ulotina, Stanica V.
Vojvodi, Konjuhe, Danica Vukovi, Berane, Maga R. Vuli, Konjuhe,
Novka Vuli, Konjuhe, Stanija Golubovi, Berane, Danica Dimi, Berane,
Jela akovi-Keljanovi, Konjuhe, Milica erkovi, Konjuhe, Milicauki,
Konjuhe, Jevra Jevri, Konjuhe, Nata Jevri, Konjuhe, Ljubica V.
Joksimovi, Pea, Rosanda Juki, Boie, Milica P. Kastratovi, Konjuhe,
Stanica-Dunja Kastratovi, Konjuhe, Jelisaveta Keljanovi, Konjuhe, Vera
Maovi, Trenjevo, Milijana M. Leki, Kralje, Stojana N. Leposavi,
Konjuhe, Ljubica Pajkovi, Luac, Ikonija Maslar, Berane, Stanica Novovi,
Cecune, Anelija Paunovi, Velika, Joka Radenovi, Brezojevice, Danica R.
Tomi, Pea, Duanka Lj. erani, Vinicka, Stanka K. orac, Petnjik,
Darinka V. Fati, Konjuhe, Vukana G. oki, Ulotina, Irena M. oki,
Ulotina, Ljubica M. oki, Ulotina, Persa R. oki, Ulotina, Miljka
eki, Gornja Sela. Kao borci VII omladinske brigade poginule su Milica
Bai, 1926, Luge, Anka Bojovi, Bojovie, Milica B. Bubanja, Bubanje,
Ljubica Vojvodi, Konjuhe, Duanka Dujovi, Lijeva Rijeka, Stanka
Krui, Lijeva Rijeka, Vidosava Kukalj, ekular, Mileva Muiki, Zabre,
Milka Savi, Boie, Magda Stojanovi, Trenjevo, Milevauki, Donja
Ranica.
ovjek svoje trajanje produava djetetom, knjigom i djelom. Djelo ne mora
da bude samo pozitivno. Negativna djela se ak i due pamte. Brojne su
Vasojevke koje su za divljenje. Donosimo nekoliko primjera.
Radosava Krdi, uhvaena je avgusta 1941. godine na Balju sa djeverima,
dr Milivojem, Mirkom, kapetanom i majorom Velikom Jankoviem iz
Velike, ustanikim komandantom. Da bi zatitila ljude uporno je tvrdila
Italijanima da je njena puka. Italijani su je pred djecom tukli, slomili joj
ruku, ali "puka je bila samo njena". Djeca su plakala, a ona ih je hrabrila i
korila: "... Pred neprijateljima i krvnicima se ne plae!" Na smrt su osueni
svi troje. U toku strijeljanja nije dozvolila da joj se veu oi ve je tom
krpom povezala suknju preko koljena da joj ni mrtvoj krvnici ne vide gola
koljena! Uzviknula je: "Ja sam danas najsrenija Crnogorka kad sam stala
pred neprijateljske cijevi sa ovim ljudima...!". Ovo je na egzekutore porazno
djelovalo, pa nijesu smjeli da je pogledaju u oi. Tako Radosava ue u priu,
legendu i pjesmu. I danas se u kolu uje pjesma: "Baba bjee srca muka.-
Nee kazat ija je puka".
Simona Deleti izgubila je tri sina: Branka, narodnog heroja, Slobodana i
Slavka, supruga Milia. Ostala je samohrana. Znala je krvnike svoje djece i
mua, ali nije dozvolila osvetu. Uvijek je govorila: "... Nijedna majka ne eli
da joj sin bude onamo gdje ne treba, to sam posigurna, ali ta e jadke...
Dosta sam plakala, ne elim da druge majke plau". I tako, Simona, junak
ena, herojima iz antike grke pokaza kako treba da se ponaaju sve majke
i obezbijedi sebi vjeni pomen i trajanje. Stanica Keljanovi dobi vijest da
joj je sin Mili, Unamuno, ranjen u studentskim demonstracijama 1939. i
pod straom uvan u bolnici. Stanica se zaputi pjeke, preko akora, do
Pei. Kad je vidjela teko ranjenog sina, vrsto mu je stisnula ruku, i rekla:
"Srene ti rane, sine!" Dok su svi plakali, ona nije pustila suzu. No, Mili 22
februara 1942 pogibe u juriu na Trenjeviku. Drugovi ga mrtvog donijeli u
Krajita, u kuu Vulia. Stigla je i Stanica sa dvije kerke. Prisutne Milieve
drugove pozdravila je rijeima: "Glava da Vam je zdravo, Mili pogibe"!
Pretresla je Milieve depove, nala jedan metak, dobro ga zagledala i tiho
rekla: "Neu da plaem... Evo vam ovaj metak da osvetite Milia"!


(Kraj)


Feljton, od 15. do 21. oktobra 2007. godine




Desanka je Vukani (Dan, 26. oktobar 2007)

Povodom feljtona "Hrabre Vasojevke" objavljenom u naem listu
20.10.2007. godine, naoj redakciji obratila se Beranka Ranka Dedovi.
Naime, u spisku "Hrabre Vasojevke" nalazile se i podaci tetke Ranke
Dedovi. U tekstu je objavljeno ime Desanka Miloa Vukovi a trebalo je da
stoji Desanka Miloa Vukani.