GODINA XLVIII, BROJ 562-563/2006, STUDENI-PROSINAC, CIJENA 7,00 kn, ISSN 0351-9384 Potarina plaena u poti 51000 Rijeka

N A R O D N I
Z D R A V S T V E N I
L
I
S
T
mje se n ik za u napr eenje
zd ravstven e k ult ur e

Izdaje
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO PRIMORSKOGORANSKE UPANIJE U SURADNJI
S HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNO
ZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNO
ZDRAVSTVO OSJEKO-BARANJSKE
UPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNO
ZDRAVSTVO SPLITSKODALMATINSKE UPANIJE
Za izdavaa
Prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.
Ureuje
Odjel socijalne medicine
Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju
zdravlja
Redakcijski savjet
Mr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.;
prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.;
mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med;
Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo,
dr.med.; Vladimir Smeny, dr.med.;
mr.sc. Ankica Smoljanovi, dr.med.
Urednik
Mr. sc. Suzana Jankovi, dr.med.
Lektor
Vjekoslava Lenac, prof.
Realizacija
Welt d.o.o. Rijeka
Rjeenje naslovne stranice
Doc. dr. sc. Saa Ostoji, dr.med.
Urednitvo
Svjetlana Gaparovi Babi, dr.med.
Radojka Grbac
51 000 Rijeka, Kreimirova 52/a
p.p. 382
tel. 21-43-59, 35-87-92
fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)
Godinja pretplata 36.00 kn
iro raun 2402006-1100369379
Erste&Steiermarkische Bank d.d.

NZL je tiskan uz potporu Primorskogoranske upanije, Upravnog odjela za

zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb i
Odjela gradske uprave za zdravstvo i
socijalnu skrb Grada Rijeke.

SRCE I KRVOILJE KAKO IH NADZIRATI

Nije na odmet podsjetiti se:
zdravlje se moe unaprijediti,
zdravlje se moe (o)uvati,
mnoge se bolesti i stanja mogu rano (na vrijeme) otkriti,
mnoge se bolesti mogu uspjeno lijeiti (izlijeiti).
Moda su ba srce i krvoilje primjer da ili ne znamo kako, ili se ne
odluujemo, iako znamo kako, netom reenim koracima nadzirati vlastito zdravlje. Da je sve stvar sudbine, kad se radi o zdravlju, nije istina.
Jedna je od osnovnih funkcija srca i krvoilja osiguravanje dostave energije svakoj ivoj stanici naeg organizma. Veliki "potroai" energije su organi
za kretanje. Kako danas (mi koji nismo gladni) unosimo u sebe energiju (hranu)
bez obzira na potrebe, pa kad se ne kreemo, neutroenu energiju "taloimo" ili,
jednostavnije reeno: debljamo se. Kretanje, ukljuujui fiziki rad, unapreuje i uva sustav srca i krvoilja. Uvijek treba imati na umu da za sve postoji
mjera, pa stoga svako pretjerivanje (kad se osjeti prevelik umor, do iscrpljenosti)
prelazi u suprotnost te prije ili kasnije izazove bolest.
O bolestima srca i krvoilja nekoliko bliih podataka:
2005. godine u Primorsko-goranskoj upaniji one su bile svaki deseti
(10,01%) razlog za "ulazak u sustav zdravstvene zatite" (traenje lijenike
pomoi); samo su bolesti dinog sustava bile vei pojedinani razlog (28,72%);
2005. godine u Primorsko-goranskoj upaniji one su bile uzrok smrti kod
1601 osobe (47,73%); kod osoba koje su u trenutku smrti bile mlae od 60
godina (dijagnoza je visoko pouzdana, za razliku od one kod starijih), bilo je 102
(20,32%) umrla, to se smatra vrlo visokim udjelom u ukupnom pomoru (znaajniji uzrok smrti mlaih od 60 godina bile su novotvorine-zloudni tumori, s
36,85%, a slijede nesree s 18,92%);
u usporedbi s Europskom unijom, pokazatelji za Republiku Hrvatsku nisu
zabrinjavajue gori, ali za razliku od EU, jo su u porastu, dok su tamo u padu.
Pokazatelji upuuju na to da "prva tri koraka" u nadzoru sustava srca i
krvoilja nisu ni priblino iskoritena:
na unapreenju se, osim u djejim vrtiima, ne radi dovoljno ili se ne radi
nikako;
na uvanju, ako se samo promatra stanje prehrane stanovnitva (u Hrvatskoj svaki drugi odrasli mukarac i svaka trea ena imaju prekomjernu teinu),
takoer se ne radi ve od osnovne kole nadalje;
na ranom otkrivanju ne radi se, ako se pod tim podrazumijevaju odgovarajui sistematski pregledi (pregledi kad nema znakova bolesti); cijena takvih
pregleda ne moe biti razlog neprovoenja, pogotovo u usporedbi s trokovima
lijeenja "prekasno otkrivene bolest";
lijeenje je za veliku veinu dijagnoza na svjetskoj razini, pa je stoga
ocijenjeno kao uspjeno.
Za razliku od veine drugih sustava u naem organizmu, sustav srca i
krvoilja moe se uspjenije nadzirati:
za prva tri koraka unapreenje, uvanje i rano otkrivanje bolesti treba
"samo" primijeniti dostupna - raspoloiva znanja,
u sustavu zdravstvenog osiguranja treba unijeti "vie reda": ekonomski je
opravdano vie ulagati u sve oblike prevencije, - nije moralno "socijalizirati"
posljedice neodgovorno rizinog ili ak nesporno pogubnog ponaanja pojedinaca (podnijeti svima jednak raun),
nije razumno neznanjem zaputati svoje srce samo zato "to uti i radi" (2,5
do 3,5 milijarde otkucaja u 75 godina ivota) i krvoilje jer to su "samo nekakve
cijevi".
Zdravlje je dar prirode, ono je ope ljudsko pravo, ali i odgovornost svakog
pojedinca! Bolest koja se mogla sprijeiti ili barem ranije otkriti, nije samo
kazna pojedincu bolesniku, ve i nepotreban teret njegovoj okolini zajednici!
Vladimir Smeny, dr. med.

2
studeni-prosinac 2006
2006

SRCE

IZMEU ROMANTIKE I STVARNOSTI

U popularnim pjesmama, literaturi i klasinoj poeziji niti jedan ljudski organ ne
spominje se tako esto kao to se spominje srce, simbol romantinih osjeaja. Koliko
smo samo puta uli ili proitali: junako i hrabro srce, dobro srce, kameno srce,
elino srce i tako unedogled.

eneracije i generacije knjievnika i pjesnika govorile su o

srcu, veui uza nj osjeaje,
premda ono samo ne utjee na njih,
ve je za njih odgovoran mozak. Razlog tomu je taj to ili znanje o mozgu
nije bilo dostatno, ili mozak, koji inae
ne moemo osjetiti, nije bilo lako pretvoriti u simbol. A srce kao simbol bilo
je i jest pravi izbor u romantici i kao
takvo nalo je mjesta u mnogim zaljubljenikim pismima i porukama.
Kao izraz ljubavi nalo se nacrtano na
mnogim klupama i zidovima. A kakav
je tek osjeaj kad nam srce reagira na
ljubavni drhtaj ili pak na strah!
Znamo li gdje je?

Jedna minuta za svu krv

Temeljna je zadaa srca da krv tjera tijelom i na taj nain opskrbljuje tkiva kisikom i hranjivim tvarima, a iz
njih odnosi otpadne tvari i ugljini
dioksid koji, krvlju donesen u plua, iz
njih bude osloboen iz tijela. Tu zadau srce, koje je u odrasle osobe veliko
kao njegova aka i tei nekih 300 grama, obavlja brzinom koja nas iznenauje i ostavlja u nevjerici. Svakim otkucajem srce ispumpa oko 30 ml krvi.
Tako, dok nae tijelo miruje, u samo
jednoj minuti kroz nae srce procirku-

3
studeni-prosinac 2006

Nije kompliciran organ

Iz navedenog moemo vidjeti kolike su mogunosti, znaenje i vanost

njegove funkcije u naim ivotima.
Ali, kako je ono uistinu graeno? to
je to da ni danas nismo uspjeli nai
adekvatnu zamjenu za tu savrenu
pumpu, koliko god da to pokuavamo?
Na nae iznenaenje, ako smo i pomiljali da se radi o vrlo sofisticiranom
organu, srce je svojim oblikom i graom pomalo jednostavan organ. Sastavljeno je od uplje miine strukture koja je gotovo jasno podijeljena na
desnu i lijevu stranu. Desna strana ima
zadau primati krv iz tijela i otpremati
je u plua, gdje se oslobaa ugljini
dioksid koji izdiemo, a prima kisik
koji nam je prijeko potreban za ivot.
Lijeva strana prima krv iz plua i ot-

Uza sve do sada izreeno, kada je

srce u pitanju, upravo nas osjeti dovode do raznih zabluda. Gotovo u pravilu, na pitanje gdje se srce nalazi dobijemo odgovor - s lijeve strane grudi.
Razlog je tome to upravo ondje osjeamo da srce tue, a istina je da se
jedna treina srca nalazi s desne strane,
a dvije treine s lijeve, gdje se nalazi i
srani vrak koji je usmjeren dolje, prema lijevoj bradavici, i koji osjeamo
kako tue.
Sva ta pogrena uvjerenja ne uzrokuju izravnu tetu ili tee posljedice,
ali otkrivaju jednu istinu - koliko je
nae neznanje o srcu. U dananje vrijeme, poznavanje i znanje o naem srcu
vaniji su no ikada do sada. U industrijski razvijenim drutvima bolesti
srca ubojica su broj jedan. Na nau alost, dobar ivotni standard i izobilje
dovode do toga da se ovjek danas kree manje nego ikada u svojoj povijesti.

Dok je nekada ovjek pjeice, gonei

svoju lovinu ili bjeei pred grabeljivcima, prelazio na desetke i vie kilometara, danas neprestano tedi svoje
noge na tetu svog srca, koristei se u
svakodnevnom ivotu automobilom,
dizalima, provodei velik dio dana sjedei i koristei niz naprava koje rade
umjesto njega. Tehnologija i drutveni
napredak promijenili su ovjeku nain
ivota, no to se dogodilo s njegovim
tijelom?
Ono se nije znaajnije promijenilo
i, za svoj razvoj i napredak, treba rad i
kretanje. Rad i kretanje jaaju nae miie, a time i nae srce, koje je gotovo
u potpunosti graeno od miia.

lira sva koliina krvi koja se nalazi u

tijelu, a to iznosi oko 5 litara. Kada
smo u pokretu ili pri naporu, za to mu
je potrebno oko 10 sekundi, pri emu
ta koliina dosee i do 24 litre u minuti. U prosjeku, nae srce otkucava oko
70 puta u minuti, to znai oko 100.000
puta u tijeku jednog dana, a u tijeku
jedne godine oko 36 milijuna puta. Za
75 godina, koliko prosjeno traje ljudski ivot, to iznosi 2 700 000 000 otkucaja. Osobito znaenje srca za ivot
vidljivo je ve u najranijim fazama razvoja ljudske jedinke, u periodu koji jo
nazivamo i embrionalni stadij (prva tri
mjeseca razvoja ploda), u kojem se
upravo srce i cirkulacija prvi razvijaju,
kako bi svojom funkcijom omoguili
niz drugih zbivanja u razvoju ivog bia.

prema je tijelu i tkivima. Svaka

strana srca ima upljinu za primanje krvi, koju nazivamo pretklijetkom i koja je manja i tanjih zidova, te veu komoru, koju jo nazivamo klijetkom i koja
slui za odailjanje krvi i ima
deblje zidove. Tako kod ovjekova srca nalazimo dvije pretklijetke, lijevu i desnu, i dvije
klijetke, lijevu i desnu. Cijevi
(krvne ile), kojima krv otjee
iz srca, nazivamo arterijama:
krv iz desne klijetke plunom
arterijom otjee u plua, iz lijeve klijetke u aortu, inae najveu krvnu ilu ovjeka, a putem
nje u sve druge organe i tkiva,
kao i u samo srce. ile kojima
se krv vraa u srce nazivamo
venama. Iz gornjih i donjih dijelova tijela, krv u srce vraaju
dvije velike vene - gornja i donja uplja vena.
Pretklijetke i klijetke nisu samo
obine upljine, koje su meusobno
spojene i kroz koje krv samo prolazi,
one su meusobno odvojene tvorbama
koje nazivamo zalisci i koji, kada krv
ue u klijetku, omoguuju da se, prilikom izbacivanja krvi iz klijetke, ta ista
krv ne bi vraala u pretklijetku i time
dodatno optereivala njen rad, kao i
spreavala dotok nove krvi, a to se
upravo dogaa kada su ti zalisci zahvaeni boleu i ne mogu obavljati
svoju zadau. Osim zalistaka izmeu
sranih upljina, zalisci postoje i na
ilama koje izlaze iz srca, s istom zadaom - da sprijee vraanje krvi u
srce, ime omoguuju jednosmjerni i
prirodni protok krvi. Srane upljine
koncentrino su obavijene sranim miiem, koji svojim stiskanjem i labavljenjem smanjuje i poveava veliinu
komora i time ih ritmino puni i prazni, ispunjavajui svoju temeljnu zadau.
Tko upravlja srcem?

Kako srce zna kada i kako snano

tjerati krv tijelom? Tko mu odreuje i
daje potrebni ritam rada?
Srani mii, za razliku od ostalih

miia u tijelu, ima neke posebnosti, a

oituju se u sposobnosti automatskog,
jednolinog stezanja. Osim toga, stanice sranog miia meusobno su vrlo blisko povezane, tvorei gustu mreu stanica. Kako se srce sastoji od milijuna i milijuna stanica, postojala bi
opasnost kaotinog rada kada bi se svaka stanica stezala vlastitom brzinom i
ritmom. Do toga ipak ne dolazi zahvaljujui specijaliziranoj grupi sranih
stanica koja se nalazi u desnoj pretklijetki, u blizini mjesta gdje se ulijevaju
velike vene, i koju nazivamo predvodnikom sranog ritma. Iz tog centra odailje se poruka ostalim stanicama na
aktivnost stezanja i oputanja u pravilnom redoslijedu, tako to se, kada krv
ue u pretklijetke, prvo one stegnu, a
zatim zapovijed dolazi do drugog centra sa specijaliziranim stanicama srca,
koji se nalazi na granici pretklijetki i
klijetki, i u njemu se naredba dalje usmjeruje du pregrade koja dijeli klijetke i dalje rasporeuje za svaku klijetku, koje se onda stegnu i izbace krv, a
nakon toga opuste, kako bi primile novu koliinu krvi i tako zapoele novi
ciklus pumpanja krvi.
Kada u naem tijelu, zbog fizikog

4
studeni-prosinac 2006
2006

rada - bilo da trimo ili se penjemo stubama, postoji poveana

potreba za krvlju, putem detektora u velikim krvnim ilama,
pluima i drugim tkivima ta informacija bude ivcima dopremljena u centar predvodnik u srcu,
koji ga potakne da kuca bre i
snanije. Osim veze ivaca i sranog predvodnika, kontrolu
nad radom srca provode i hormoni, kao to su adrenalin i tiroksin, koji djeluju tako da ubrzavaju ili usporavaju njegov rad.
I na koncu, vratimo se na poetak nae prie o srcu i kako to da
srcem ljubimo i volimo, a osjeaji dolaze iz naega mozga? Za
razliku od shvaanja iz prolosti, danas znamo da radom srca
upravlja mozak iz dijela koji nazivamo vazomotorni centar,
smjetenog u produenoj modini, i to putem dvaju ivanih sustava,
koji nisu pod naom voljnom kontrolom i koji se nazivaju simpatikus (ubrzava rad srca) i parasimpatikus (usporava rad srca). Taj centar reagira na
snane osjeaje, kao to su strah i ljubav.
Putem ta dva sustava, koji
dotiu centar predvodnik u srcu, vodi
brigu o cjelokupnoj koordinaciji.
Opskrba srca energijom

Od prvog pa do posljednjeg otkucaja, za vrlo zahtjevnu zadau, srce treba dovoljnu koliinu energije i kisika.
Srce kao gorivo iz krvotoka uzima glukozu (jednostavni eer) i mast. Energija za rad srca oslobaa se spajanjem
kemijskih goriva s kisikom, slino kao
to se i energija oslobaa izgaranjem
drveta uz prisutnost kisika. Da bi stvaranje energije, potrebne za rad srca,
teklo nesmetano, potrebna je dobra
opskrba srca krvlju, kao to je to potrebno i drugim organima i tkivima. Za
to se brinu dvije glavne arterije srca,
koje se nazivaju lijeva i desna koronarna arterija. Obje se odvajaju od aorte
odmah poto ona napusti lijevu klijetku i lijeva srana arterija odmah se grana u dva velika ogranka, tako da u sutini postoje tri velike krvne ile koje

krvlju opskrbljuju srce. Od tih glavnih

ila razvija se vrlo sloena mrea malih krvnih ila koje su meusobno povezane, a to je vrlo vano za funkciju
i vijek srca. Naime, ako se jedna od
triju ila zaepi, taj dio srca dobivat e
za svoj rad krv iz druge, putem razgranate mree, i to nazivamo kolateralnim
krvotokom. Najsitnije krvne ile imaju
vrlo tanku stijenku kako bi vrlo brzo
predale miinim stanicama srca hranjive tvari iz krvi i kisik, a preuzele

ugljini dioksid, mlijenu kiselinu i

druge otpadne tvari i, kapilarama koje
svojim tijekom postaju sve vee i vee,
konano putem koronarnih vena tu krv
vratile, sada u desnu pretklijetku. Na
takav nain srce vrlo efikasno pumpa
krv za vlastite potrebe, a to iznosi oko
jedne dvanaestine od ukupne koliine
koju inae pumpa.
Sada, kad smo spoznali kako nae
srce radi, moda e netko pomisliti da
je nestala vjera da ljubav dolazi ba iz

njega samoga. Naprotiv, to ga vie

poznajemo, o njemu vie mislimo i brinemo, ivimo zdravije, kreemo se, bavimo sportom, izbjegavamo stres i
oputamo se. Tako dajemo srcu priliku
da dugo ostane zdravo, kako bi nam
puno puta pruilo onaj dobri stari osjeaj podrhtavanja kada doivimo i osjetimo ljubav.
Neka bude stvarnost i romantika!
Nikola Kraljik, dr. med.

KOLIKO JE MLADO VAE SRCE?

Dakako, to ovisi o vaoj dobi, razliitim biolokim faktorima, ali i o tome kako ivite.
Starenje svoga srca vrlo jednostavno moete usporiti, tj.
pomoi mu da dugo ostane zdravo i mlado!
KREITE SE!
Ponite s laganom tjelesnom aktivnosti koja vam se svia, poveavajui s vremenom njezino trajanje, intenzitet
(neka vam se dah ubrza, ali idite do granice dok moete
govoriti) i uestalost.
Najbolje je kombinirati aerobne aktivnosti (npr. ustro
hodanje, plivanje; dobre su za srce i kontrolu tjelesne teine) s vjebama snage (npr. penjanje uzbrdo ili uza stube;
korisne su za odravanje optimalne tjelesne teine) i vjebama istezanja (npr. joga; nune su za odravanje gipkosti
tijela).
Odraslima se preporuuje 30-ak minuta aktivnosti svaki
dan, a djeci otprilike jedan sat.
Osim to je korisna za srce, redovita tjelesna aktivnost
unaprijedit e i vae ope zdravstveno stanje, dati vam vie
energije, umanjiti osjeaj stresa, ojaati vae kosti i miie,
poboljati ravnoteu, snagu i pokretljivost.
Osobe sa zdravstvenim tegobama moraju se posavjetovati s lijenikom prije nego to zaponu s odreenom tjelesnom aktivnosti.
HRANITE SE PRAVILNO!
Pripazite na ravnoteu izmeu kalorija koje unosite i
onih koje troite, odnosno sagorijevate. Najbolje je kombinirati redovito vjebanje s uravnoteenom prehranom koja
sadri mnogo voa i povra, cjelovite itarice, krto meso,
ribu, biljna ulja (preporuujemo maslinovo ulje).
NEMOJTE (VIE) PUITI!
Primjerom pokaite djeci da se brinete o njihovu i
svome srcu i srcima svih ostalih koji vas okruuju.
Neki od nas vie su skloni zdravim ivotnim navikama,
drugi manje. Slijedi nekoliko korisnih uputa kako ih usvojiti i/ili zadrati:

zatraite informacije o zdravlju i rizicima za zdravlje

te kako ih izbjei (npr. od lijenika, ljekarnika),
pratite svoje rizine faktore (bolesti u obitelji, indeks
tjelesne teine, opseg struka i bokova, krvni tlak, razinu
kolesterola u krvi),
izaberite ostvarive ciljeve (ostvarujte svoj cilj korak
po korak i osmislite neto to e vam pomoi da ne
odustanete),
pratite svoj napredak (biljeite svoje aktivnosti i uspjehe i nagradite se svaki put kada postignete odreeni
cilj),
pronaite osobe koje e zajedno s vama stjecati nove
navike ili one koje e vas podravati u novosteenim
navikama,
ne optereujte se savrenou (ako koji put propustite
vjebati, pokleknete pred nekom zabranjenom hranom ili pak cigaretom, samo se vratite svome cilju i ne
brinite).
ELIMO VAM USPJEH!
Kreite se! Hranite se pravilno! Nemojte (vie) puiti!
elimo vam uspjeh!
Kristina Danki
Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb

5
studeni-prosinac 2006

Zdrava prehrana u djetinjstvu

ZAPOETI MAJINIM MLIJEKOM

Bolesti krvnih ila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. imbenici koji su direktno
odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, puenje, tjelesna
neaktivnost i eerna bolest.
Prema tome, potrebno je poboljati
prehranu, pojaati tjelesnu aktivnost,
smanjiti debljinu i tako utjecati na smanjenje bolesti krvnih ila (ateroskleroze). Danas se smatra da su poeci ateroskleroze zamjetni ve u djetinjstvu.

b) dohranu (davanje kaaste hrane)

treba zapoeti nakon 4.- 6.mj. ivota,
c) djecu koja ne mogu biti na prsima potrebno je hraniti gotovim dojenakim pripravcima koji su obogaeni
eljezom,

Poetak ivota s majinim

mlijekom

Djeca koja su dulje na ishrani majinim mlijekom imaju nie vrijednosti kolesterola, i to
LDL kolesterola (koji je tetniji). Djeca koja su bila dulje hranjena majinim mlijekom imaju
vii kvocijent inteligencije (pokazale su neke studije).
Pothranjenost u prvim godinama ivota takoer je vaan
imbenik za razvoj bolesti krvoilnog sustava u odrasloj dobi: djeca koja su u tijeku trudnoe (intrauterino) patila od neadekvatne
prehrane, npr. zbog promjena na posteljici, a budu roena u terminu, ali
male poroajne teine, imaju kasnije
ee krvoilnu bolest, a posebice srca.
Stoga se za spreavanje tih bolesti
preporua sljedee:
a) temeljna hrana tijekom prve godine ivota je majino mlijeko,

d) u prvoj godini ivota treba izbjegavati ishranu kravljim mlijekom gdje

god je mogue,
e) nakon dojenake dobi (prva god.
ivota), potrebno je preporuivati, sve
do zavretka rasta, raznovrsnu prehranu bez strogih ogranienja jer bi to moglo dovesti do smetnji u rastu i razvoju,
f) u prvih 3 5 god. treba davati

djetetu punomasno kravlje mlijeko, a

tek nakon toga uvoditi mlijene pripravke sa smanjenim udjelom zasienih masnoa,
g) poveati unos masnoa koje
sadre vie nezasienih masnih kiselina (biljna ulja),
h) za djecu treba ograniiti
unos zasienih masnoa i kolesterola tek nakon 3.-5. god. ivota, do tada ne, ali je to potrebno provoditi do zavretka rasta.
No, promjena naina ivota
ili i prehrane sigurno dovodi do
smanjenja tih bolesti. Tako je
poznato da gledanje televizije
ili sjedenje pred kompjutorom
dulje od 4 sata dnevno poveava 5 puta rizik od nastanka hiperkolesterinemije u djece.
Promicanje tjelesno aktivnijeg ivota svakako je najvanija
preventivna (sprjeavajua) mjera za
nastanak rane ateroskleroze. Sljedea
preventivna mjera bila bi borba protiv
puenja, a svakako i adekvatna prehrana, posebice u djece kod koje u obitelji
ima podataka o bolestima krvnih ila,
debljine ili eerne bolesti.
Prim.mr.sc.Marija HegeduJungvirth,dr med.

Ako se elite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da

nazovete telefonski broj 21-43-59, 35-87-92 ili poaljete dopisnicu sa
svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Nastavni Zavod za javno
zdravstvo, Odjel socijalne medicine, 51000 Rijeka, Kreimirova 52a.

6
studeni-prosinac 2006
2006

to mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne teine

PRIHVATITE SVOJE TIJELO

KAKVO JEST
Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snaan da se u mnoge djece i mladih potpuno
neopravdano pojavljuje strah od vlastite debljine i tenja da se to vie priblii idealnom liku iz
asopisa, s malih ili velikih ekrana. Istraili smo to o svom izgledu misle mladi i kako se
doivljavaju.

edan od najvanijih dogaaja kroz

koji mladi prolaze na putu odrastanja svakako je prilagoavanje na
mnoge tjelesne i psihike promjene koje nastaju tijekom adolescencije. Tjelesne promjene koje prate psihiki razvoj mogu promijeniti predodbu o vlastitom tijelu i osjeaj samoga sebe.
Kulturni utjecaji nameu model mravoga tijela. To ima vaan utjecaj na
stvaranje predodbe o vlastitom tijelu,
na tjelesno pouzdanje i samopouzdanje. U proteklih tridesetak godina istraivanja su pokazala da drutveni utjecaji, koji stavljaju naglasak na mravost i popularnost redukcijskih dijeta,
poinju djelovati ve na adolescentnu
populaciju te su razliiti naini kontrole tjelesne teine u adolescenciji prepoznatljivi kao sredstvo postizanja
savrenog tijela.
Kako mladi doivljavaju svoj
izgled

Zbog osobne nesigurnosti, loe percepcije i prevelike kritinosti, mladi

sami sebe esto neprikladno svrstavaju s obzirom na tjelesnu teinu i esto
se, iako normalno uhranjeni, vide kao
preuhranjeni. To dovodi do zabrinutosti zbog tjelesne teine i pribjegavanja
redukcijskim dijetama. Pritom su praenja nedvojbeno pokazala da djevojice ne tee tjelesnoj teini koja bi bila
primjerena za njihovu visinu i dob, ve
puno manjoj, za njih idealnoj teini.
Djeaci, naprotiv, sebe ee doivljavaju kao pothranjene i nastoje poveati tjelesnu teinu, uglavnom poveanjem miine mase.

to za mlade znae popularne

dijete za mravljenje

U dobi kada je rast i razvoj u svom

punom zamahu, s pravom zabrinjava
podvrgavanje redukcijskim dijetama,
koje su esto medicinski potpuno neprihvatljive. One dijete koje provode
mladi, naalost, esto ukljuuju i preskakanje obroka, posebice doruka,
gladovanje, povraanje i zloporabu
laksativa. Kako djeca i adolescenti
imaju poveane potrebe za energijom i
hranjivim tvarima, provoenje redukcijskih dijeta u doba rasta i razvoja moe imati mnogostruke negativne posljedice. Dostatan unos energije i hranjivih tvari tijekom djetinjstva i adolescencije ne samo da e smanjiti rizik
od nastanka trenutnih zdravstvenih
problema, kao to su karijes, anemija,

7
studeni-prosinac 2006

zaostajanje u rastu, ali i prekomjerna

tjelesna teina i pretilost, nego e takoer odgoditi ili sprijeiti nastanak kroninih degenerativnih bolesti u odrasloj dobi, kao to su bolesti srca i
krvnih ila, povien krvni tlak, modani udar, rak, eerna bolest neovisna o
inzulinu, osteoporoza. Djeca koja su
na dijeti mogu postati razdraljiva,
imati potekoe s koncentracijom, probleme sa spavanjem, a mogu i zaostajati u rastu. U djevojica koje se viekratno pridravaju rigoroznih redukcijskih dijeta, menstruacijski ciklusi
mogu postati neredoviti, moe kasniti
seksualni razvoj, a esto se utvruje i
deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijske dijete mogu imati i znaajan
utjecaj na psihiko zdravlje, a usko se
veu uz depresiju i smanjen osjeaj samopotovanja. S druge strane, hormonske promjene i promjene naina
ivota, premalo kretanja i nepravilna
prehrana mogu dovesti do nakupljanja
prekomjernih kilograma koji pogoduju nastanku pretilosti. Pretilost je u razvijenim zemljama velik javnozdravstveni problem, ve u razmjeru epidemije. Prekomjerna tjelesna teina i pretilost u mlaoj ivotnoj dobi dugorono pokazuju povezanost s nastankom
bolesti i smrtnou. Najvanija je dugorona posljedica pretilosti u djejoj
dobi njezina prisutnost i u odrasloj dobi. Negativno stereotipno ponaanje
prema pretilosti i pretilima razvija se
od najranije dobi pa je stoga pretilost
diskriminirajui faktor u socijalnom
okruenju.

Jesu li mladi zadovoljni svojom

tjelesnom teinom

Prema rezultatima nedavnog istraivanja u Hrvatskoj, svojom tjelesnom

teinom nezadovoljna je treina djeaka i polovica djevojica u dobi od 15
godina. U toj je dobi trenutno na dijeti
ili bi eljelo smraviti vie od petine
djeaka i vie od polovice djevojica.
Udio djevojica koje ele smraviti poveava se s dobi, a udio djeaka koji
ele smraviti smanjuje se. Objektivni

odnos tjelesne teine i visine (indeks

tjelesne mase) pokazuje da je u toj istoj
dobi samo 7% djevojica i 17% djeaka pretilo ili poveane tjelesne teine.
Stoga je nedvojbeno da je percepcija
vlastitog tijela kod djevojica od 15
godina nerealna i da ih navodi na nepotrebne redukcijske dijete. Ako im
elimo pomoi, tjelesnu teinu potrebno je najprije objektivizirati (za to postoji mnogo prihvatljivih skala) te, ako
je potrebno neto korigirati, svakako

uvesti redovitu tjelovjebu i kontrolirano ograniiti unos pojedinih namirnica, uz savjetovanje s lijenikom. No,
najvanije je osnaiti i ohrabriti mladu
osobu u prihvaanju sebe i u dobrom
osjeanju u vlastitom tijelu. Korekcije
i oblikovanje trebaju biti u funkciji opeg dobrog osjeanja, a ne sami sebi
svrha - jer tada e ta svrha biti promaena.
Darko Sambol, prof. psiholog

Suvremena prehrana - TO JEDEMO

KAKVOA HRANE i mogui izbor

Hrana je jedan od najznaajnijh vanjskih initelja od utjecaja na kakvou ivota i
zdravlje ovjeka. Korisnost ili tetnost ivenih namirnica, raspoloivih dananjem
ovjeku, spadaju u najelementarnije znaajke prehrane.

akvoa namirnica izuzetno je

vana znaajka za ovjeka
prilikom njegovog svakodnevnog izbora hrane, i to s dva osnovna aspekta: sadraja korisnih nutrijenata i sadraja nepoeljnih i tetnih tvari.
Genetski modificirani organizmi
(GMO) u hrani

Danas se u svijetu mnogi strunjaci

spore u pogledu koristi ili tete prilikom konzumacije genetski modificirane hrane. Kako ta vrsta hrane postoji
u masovnoj uporabi tek od 1996. godine, to je sigurno proteklo premalo vremena, uz premalo napravljenih istraivanja o utjecaju takve hrane na zdravlje ovjeka i ivotinja, da bi se mogla
donijeti kvalificirana odluka o korisnosti ili tetnosti takve hrane na dulji rok,
tim vie to se svaka modifikacija radi
pomou drugih gena, s drugim pomonim sredstvima i s drugom svrhom.
Neka zapaanja i istraivanja svakako upuuju na oprez. Ve se sada
moe rei da je mogu rizik za zdravlje
ljudi pri konzumaciji takve hrane, koji
je posebno izraen kroz pojave alergija, otpornosti na antibiotike, ali i kroz

mogua oteenja pojedinih organa ili

imunolokog sustava ovjeka. Ve i
same alergije mogu uzrokovati mnogo
tea stanja od obine nelagode, jer mogu dovesti i do anafilaktikog oka,
opasnog za ivot.
Tako su nutricionistika istraivanja u Americi pokazala da se 1999.2000. godine broj ljudi alerginih na
sojine proizvode poveao za 50%, to
se pripisuje poveanoj potronji GMsoje, ime je ona prvi put svrstana na
drugo mjesto alergena. Takoer se pokazalo da su, npr. tetni ihibitori tripsina, koji se prirodno nalaze u sojinim
proizvodima, poveani za 27% u GM
soji.
Neka su istraivanja pokazala da je
dobiveni GM-krumpir uzrokovao odreena oteenja u organizmu takora,
za koja se pretpostavlja da ih uzrokuje
virus, koji je kao pomono sredstvo
koriten pri spajanju gena krumpira.
Kod nekih vrsta GM-hrane mogua je i pojava otpornosti na antibiotike,
jer se prebacivanjem odreenih gena
prebacuju i geni-markeri za otpornost
na antibiotike.
Jo uvijek se za GMO hranu moe
samo zakljuiti da ona ne moe biti

8
studeni-prosinac 2006
2006

dovoljno pouzdan element zdrave prehrane i da ju treba po mogunosti izbjegavati.

Biljna hrana i preraevine

Kakvoa biljne hrane ovisi o itavom nizu elemenata - od proizvodnje

do transporta i prerade, to jest:
Da li su namirnice proizvedene koritenjem prirodnih ili umjetnih gnojiva?
- Koritenjem umjetnih gnojiva
(koja se sastoje od samo tri kemijska
elementa: duika, kalija i fosfora), vremenom se osiromauje tlo pojedinim
korisnim mineralima, pa su namirnice
u intenzivnoj proizvodnji nutritivno
vrlo siromane to znai slabe kakvoe.
- Nekontroliranim koritenjem
umjetnih gnojiva s veim sadrajem
duika (posebice u prihrani biljaka zbog mnogo intenzivnije vegetacije),
namirnice sadre velike koliine nitrata, kod kojih se u probavnom sustavu
djelovanjem fermenata jedan dio pretvara u nitrite vrlo opasne spojeve
(kancerogene). To se prvenstveno odnosi na lisnato povre, kao to su razne

vrste salata, radia, celera, perina, pinata, blitve, kelja, te na korjenasto

povre, kao to su rotkvice, korabe, cikla, mrkva.
Da li su namirnice proizvedene koritenjem zatitnih sredstava - pesticida, herbicida i fungicida, da li
su ta sredstva koritena u doputenim koncentracijama te da li je za
njih osigurana karenca, ili su pak
proizvedene bez uporabe tih sredstava?
- Nekontroliranom primjenom zatitnih sredstava u proizvodnji biljne
hrane i neosiguranom karencom za
njih, zdravlje ljudi vrlo je ozbiljno
ugroeno. Time su pogoene gotovo
sve vrste povra i voa, pa i mnogih
njihovih preraevina.

Da li su namirnice uzgojene i ubrane u okoliu koji je kemijski ili radioloki zagaen (u gradovima i
oko gradova, oko prometnica, tvornica, termoelektrana i nuklearnih
elektrana)?
- Danas na tritu ima mnogo biljne
hrane koja se uzgaja ili ubire na kemijski izuzetno zagaenim podrujima atmosfere, tla ili vode. Treba izbjegavati
hranu za koju je nepoznato mjesto proizvodnje.
Da li su namirnice proizvedene od
genetski modificiranih organizama
(GMO) ili su dobivene prirodnim
odabirom biljaka?

- Hrana dobivena od GMO nije sasvim zdravstveno pouzdana zbog brojnih alergija, pa je treba izbjegavati uvijek kada je druga vrsta hrane
raspoloiva.

Da li su namirnice svjee (koliko je

dana prolo od njihovog ubiranja i
kako su uvane do njihove konzumacije)?
- Stajanjem namirnice gube mnoge
od svojih korisnih prirodnih tvari zbog
razgradnje pod utjecajem topline, zraka, svjetla, bakterija i gljivica (prvenstveno vitamine i fitonutrijente).
- Pod utjecajem nekih bakterija, nitrati sadrani u namirnicama pretvaraju se u nitrite za zdravlje opasne spojeve (kancerogene).
Da li su namirnice nakon ubiranja
tretirane zatitnim sredstvima radi
duljeg uvanja, te kojim sredstvima i s kakvom karencom?
- Zbog osiguranja namirnica od
propadanja (gnjilenja, trulenja) u vremenu od ubiranja do prodaje, mnoge
namirnice umau se u razne vrste kemijskih otopina i to je postala redovita
praksa za sve vrste voa i povra. Takvi postupci ponekad su bez dovoljnog nadzora i postaju danas jedan od
ozbiljnih problema prehrane.
Da li su namirnice u tijeku prerade
zbog konzerviranja i drugih razloga
"prebogate" aditivima, kakvim adi-

9
studeni-prosinac 2006

tivima i u kojim koliinama, ili su

bez aditiva?
- Raznim se trajnim proizvodima u
staklenkama (voe, povre, voni sokovi) radi dugog uvanja, a i radi okusa, konzistencije i izgleda, dodaju
razliiti aditivi, koji mogu izazvati
alergije i druge zdravstvene potekoe.
Da li namirnice sadre velike koliine nekvalitetnih, nepovoljnih - rafiniranih i koncentriranih sastojaka, kao to su rafinirani ugljikohidrati u obliku kroba i eera te rafinirane i hidrogenizirane masne kiseline u transobliku ili su svi sastojci namirnica prirodni, sa svojim
prateim nutrijentima mineralima, vitaminima, vlaknima i ostalim fitonutrijentima?
- Mnoge industrijski proizvedene
namirnice biljnog podrijetla bogate su
tzv. "praznim kalorijama" (razni rafinirani ugljikohidrati), koje dugotrajnom konzumacijom izazivaju kronine bolesti kod ovjeka, ovisno o njegovoj predispoziciji. Takoer, mnoge industrijski proizvedene namirnice sadre masne kiseline u transobliku (kao
npr. hidrogenizirane masti u obliku
margarina), koje izazivaju brojne poremeaje u organizmu.
Meso, mlijeko, jaja i preraevine

Kakvoa tih vrsta namirnica ovisi o

sljedeim elementima:
Da li je prehrana ivotinja, od kojih
dobivamo namirnice, prirodna i ispravna ili je bogata dodacima i kemikalijama, koje e se neminovno
pojaviti u znatnim koliinama u njima? To se odnosi na domae ivotinje, na divlja te ribu koja se lovi
u zagaenim vodama i sve vie uzgaja u zatvorenim vrlo esto zatrovanim, akvatorijima (posebno tuna
i losos).
Da li su ivotinje od kojih koristimo namirnice zdravstveno ispravne?
Da li se ivotinje od kojih dobivamo namirnice lijee kakvim lijeko-

procesuiraju da gube mnoga svoja

nutritivna svojstva, ili su prirodni?
- Mlijeko i neke mlijene preraevine se, radi duljeg uvanja, termiki
obrauju sterilizacijom na relativno visokim temperaturama (tzv. trajno mlijeko), kojom prilikom se unitavaju neki vitamini, preformiraju se neki korisni spojevi bjelanevina (kazein) s kalcijem i fosforom, postajui beskorisnima. U probavnom sustavu ovjeka
moe doi, umjesto do razgradnje korisnih nutrijenata, do njihovog trulenja. to je mlijeko trajnije, to je, zapravo, loije kakvoe.
vima neposredno prije ili u tijeku
proizvodnje namirnica (posebno
antibioticima), ili se za vrijeme lijeenja namirnice od tih ivotinja
ne koriste?
Da li se proizvodi od ivotinja koriste u svom prirodnom obliku ili se,
radi zatite od kvarenja, prepariraju mnogim kemijskim sredstvima?
- U mesne preraevine industrijske
proizvodnje redovito se dodaju nitrati i
nitriti (kao i drugi konzervansi), zbog
jakog antimikrobnog djelovanja i zatite od kvarenja.
- Jaja se zbog zatite od kvarenja
prije isporuke trgovinama potapaju u
razne kemijske otopine. Treba provjeriti kakva su to sredstva i da li imaju
tetnih djelovanja na zdravlje ovjeka.
Da li se proizvodi od ivotinja tako

je jo i prebogata raznim dodacima,

bilo radi spreavanja kvarenja, bilo radi boljeg okusa ili izgleda. Ti dodaci
hrani imaju ponekad i vrlo nepovoljne
zdravstvene efekte. Kod te hrane neophodno je provjeriti deklaraciju, u kojoj
su navedeni dodaci hrani, te takve podatke usporediti s podacima moguih
tetnih uinaka na ljudsko zdravlje.
Proizvoaa zdrave hrane u tzv.
ekolokoj proizvodnji, koji koriste prirodna gnojiva i ne upotrebljavaju kemijska zatitna sredstva, ima relativno
malo, pa su za veinu ljudi zapravo
nedostupni. Osim toga, tako proizvedene namirnice obino su i skuplje.

Namirnice na domaem tritu

I u Hrvatskoj je, naalost, stanje s

namirnicama na tritu vrlo zabrinjavajue jer ne postoje dovoljni mehanizmi kontrole svih namirnica, prvenstveno na trnicama, gdje individualni
proizvoai i preprodavai pod nazivom domae hrane prodaju razliite ratarske proizvode, ali ponekad jako zagaene kemikalijama i nitratima (na
taj nain obezvrijeene i opasne proizvode). Tako nabavljene namirnice mogu biti vrlo opasan izbor hrane za ovjeka.
Situacija je neto drukija u velikim trgovakim lancima, koji nabavljaju proizvode od velikih proizvoaa, kod kojih u veini sluajeva postoje struni kontrolni mehanizmi proizvodnje i ispravnosti namirnica. Takve
namirnice sigurno su preparirane raznim kemikalijama, ali najvjerojatnije
u doputenim koliinama i odgovarajuom karencom. Meutim, takve namirnice potpuno su osiromaene u pogledu korisnih nutrijenata, jer nisu dovoljno svjee zbog transporta, a zbog
koritenja umjetnih gnojiva sadre i
znatne koliine nitrata. Takoer, zbog
intenzivne proizvodnje na vrlo ogranienom i iscrpljenom zemljitu, siromane su korisnim nutrijentima (vitaminima, mineralima, fitonutrijentima).
Idustrijski preraena hrana, koja je
svima dostupna u ogromnim koliinama u svim trgovinama, najee je nutritivno bezvrijedna i predstavlja samo
"prazne kalorije" ("junk food"), a uz to

10
studeni-prosinac 2006
2006

Dobar izbor namirnica

Za ispravan izbor kvalitetnih namirnica stoji na raspolaganju nekoliko

moguih naina:
Svakome, kome su dostupne namirnice iz ekoloke proizvodnje ili od
prodavaa zdrave hrane, opskrba iz
tih izvora svakako je vrlo dobar izbor.

Tu je i mogunost nabave namirnica od ljudi koje poznajete, kojima

vjerujete i za koje sigurno znate kako proizvode svoje namirnice. To
su poznanici, prijatelji i rodbina.
Hrvatska je relativno mala zemlja,
gdje svi ljudi koji ive u gradovima

imaju nekog svojega na selu, u koga mogu imati povjerenja.

Dobra je i vlastita proizvodnja biljnih namirnica u malim vrtovima za
osobne potrebe, na principima ekoloke proizvodnje, na vlastitoj ili
iznajmljenoj zemlji nedaleko od
mjesta stanovanja. Obrada vrta
ujedno je i izvrsna rekreacija, uz
koristan boravak u prirodi i izuzetno zadovoljstvo uzgajanja biljaka.
Pripremanje vlastite zimnice od
povra i voa iz vlastitih ili iznajmljenih vrtova, ili od namirnica kupljenih od poznatog proizvoaa, takoer je dobar izbor.
Nabava mesa, jaja i mlijeka iskljuivo od poznatih proizvoaa i poznatog podrijetla, uz pregled deklaracija o aditivima, jedna je od mogunosti izbora.
Isto je i s nabavkom ribe ulovljene
u istim vodama te izbjegavanjem
koritenja ribe uzgojene u ograni-

enim akvatorijima, s problematinom kvalitetom vode i ishranom riba, kao i s uporabom ribe manjeg
rasta (npr. srdela), koje u sebi mogu sadravati manje koliine otrova zbog kraeg ivotnoga vijeka.
Povratak proizvodnji biljne hrane
na ekolokim principima danas moda
izgleda korak unazad, ali naalost, to
je jedini pravi put, jer analiza hrane
(naroito polugotove i gotove), koja se
danas prodaje u razvijenim zemljama
zapada (pa i kod nas), pokazuje da je
takva hrana potpuno osiromaena u
svemu to je ovjejem organizmu potrebno i predstavlja samo "prazne kalorije", a bogata je opasnim i nepoeljnim tvarima. Ljudi koji se time hrane
moraju gutati ogromne koliine suplemenata da bi nadoknadili nedostajue
minerale i vitamine. Meutim, i ti suplementi samo malo popravljaju stanje, jer su ponekad problematinih efe-

kata - proizvedeni sintetskim putem ili

od genetski modificiranih organizama,
a ponekad i u takvim spojevima ije je
iskoritenje u organizmu slabo.
Svakodnevna prehrana ljudi, bazirana na jeftinoj industrijskoj proizvodnji hrane (tzv. "junk food" ili visokokalorine i nutritivno bezvrijedne hrane), koja je postala uobiajena u razvijenim zemljama, ali je zahvatila i nerazvijene, zbog relativno jeftine proizvodnje, neminovno vodi u epidemiju
prekomjerne mase (debljine), a istovremeno s nedostajuim brojnim mikronutrijentima, te tako kroz dulje vrijeme do sigurnog razvoja mnogih kroninih i vrlo tekih bolesti, to pokazuju brojne statistike. Prva dva glavna
uzroka smrti u svijetu, a i kod nas, jesu
bolesti krvoilnog sustava i maligna
oboljenja, za koje je jedan od glavnih
uzroka upravo takav nain prehrane.
Stjepan aban, dipl. ing.

Vanost tjelesne aktivnosti u djece

Ulaganje u zdravlje
Djetinjstvo, a posebice predkolsko razdoblje, najosjetljivije je i najranjivije ivotno doba.
Ono odreuje kakvo e biti zdravlje odrasle osobe.
Zdravlje djece vano je jer sprjeava invalidnost u odrasloj dobi. Normalni rast i razvoj djeteta preduvjet su
zdravlja, a za to je neophodna pravilna
prehrana.
Zapoeti igrom

U odraslih, o tjelesnoj aktivnosti

ovisi kondicija (izdrljivost) odrasle
osobe. Tjelesna aktivnost i kondicija
utjeu na razvoj bolesti krvoilnog sustava. U djece se slina povezanost
spominje tek odnedavno.
Pozitivni su uinci redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje kardiovaskularnog sustava:
poboljanje cirkulacije,
prevencija debljine,

poveanje koliine zatitnog

HDL-kolesterola u krvi,
smanjenje koncentracije LDLkolesterola i triglicerida,
smanjenje krvnog tlaka (RR),
povoljno djelovanje na metabolizam eera i na sustav zgruavanja krvi,

11
studeni-prosinac 2006

smanjenje stresa, koji stezanjem

krvnih ila sudjeluje u nastanku
ateroskleroze,
prevencija osteoporoze,
obnavljanje energije,
poboljavanje sna i samopouzdanja,
smanjenje anksioznosti i depresije,
smanjenje pojavnosti raka debeloga crijeva,
poveanje entuzijazma, optimizma, miine snage.
Sva bi djeca trebala svakodnevno
biti aktivna u skladu s njihovom dobi,
spolom i postignutim stupnjem psihomotornoga razvoja. Za postizanje i
odravanje kardiovaskularnog zdrav-

lja trebalo bi se baviti intenzivnom tjelesnom aktivnou, poput sporta, plesa

ili druge aktivnosti, barem 3 puta tjedno po 30 minuta. Odgovornost za (ne)bavljenje tjelesnom aktivnou imaju:
roditelji, edukacijske ustanove(vrtii,
kole) i itavo drutvo. Zdravstveni
djelatnici trebaju poduavati javnost o
dobrobitima tjelesne aktivnosti.
Aktivna mladost, aktivna i
starost

Vrijednost je bavljenja tjelesnom

aktivnou u djetinjstvu:
usvajanje aktivnog ivotnog stila: aktivno dijete aktivni odrasli,
smanjenje broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti,
od njih trenutno umire svaki drugi hrvatski dravljanin,
smanjenje tjelesne teine; tjelesna neaktivnost znaajan je uzrok

debljine u djece, odgovornija je

za pojavu debljine nego to je
prehrana,
tjelesna aktivnost i motorika
sposobnost izravno utjeu na zdravlje.
Preporuke su za djecu:
sva djeca u dobi od 5 i vie godina svakodnevno trebaju sudjelovati barem 30 minuta u zabavnim
aktivnostima umjerenog intenziteta
intenzivnijom tjelesnom aktivnou baviti se barem 3-4 dana tjedno po 30 minuta,
umjesto 30-minutne aktivnosti u
cijelosti, moe se raditi i 2x15 minuta, ili 3x10 minuta, zabaviti se
intenzivnijim aktivnostima prikladnima njegovoj dobi, spolu i
stupnju tjelesnog i emocionalnog
razvoja,
poticanje djece da budu tjelesno

aktivna od poetka ivota vrlo je

vano,
tjelesna aktivnost vana je za razvoj spretnosti,
tranje, skakanje, bacanje, udaranje, igre s loptom vane su za
razvoj koordinacije,
mala djeca trebaju sudjelovati u
tjelesnoj aktivnosti barem 30 minuta dnevno, a predkolska djeca
(vrtika) barem 60 minuta.
Dojenad i mala djeca koja rano u
djetinjstvu usvoje tjelesno aktivan ivotni stil - motoriki su spretnija i imaju vee zadovoljstvo pri aktivnostima.
Redovita tjelesna aktivnost trebala bi
biti dio zdravog ivotnog stila. Zapamti: poetak spreavanja bolesti krvoilnog sustava pomakao se u najraniju
ivotnu dob.
Prim.mr.sc. Marija HegeduJungvirth, dr.med.

Tjelesnim vjebanjem i prehranom do kvalitete ivota u starijoj populaciji

UITAK, BEZ VOJNE DISCIPLINE

Danas je potpuno jasno da je stupanj zdravlja odraslih, osim nasljednih faktora i
utjecaja okoline, znaajnim dijelom odraz razliitih aspekata naina ivota
povezanih s obiteljskom tradicijom, kulturolokim i socioekonomskim okoliem. U
mozaiku faktora povezanih s nainom ivljenja (nepuenje, neovisnost o alkoholu
i drogama, zdrav nain prehrane, otpornost prema stresu i infekcijama) tjelesno
vjebanje predstavlja vaan udio.

jelesno vjebanje podie razinu

psihofizikih i funkcionalnih
sposobnosti, koje su osnovni
pokazatelj stupnja zdravlja. Stupanj
zdravlja, s druge strane, jedna je od
osnovnih odrednica razine kvalitete ivota, to je posebno uoljivo od srednjih godina ivota nadalje, pa upuuje
na zakljuak da su redovito tjelesno
vjebanje starijih i pravilna prehrana
vaan uvjet kvalitete njihova ivota.

Korisnost stalne tjelesne

aktivnosti za zdravlje starijih

Ljudski je organizam evolucijom

formiran za lokomociju, samim tim tjelesna aktivnost potrebna mu je da bi
pravilno funkcionirao. Visoki kapaciteti fizike sposobnosti predstavljaju
pozitivan kriterij zdravlja. Tjelesna aktivnost povezana je s tri aspekta zdravlja: somatskim, mentalnim i socijalnim.

12
studeni-prosinac 2006
2006

Bez obzira na godine, tjelesna aktivnost neophodna je svim osobama i

predstavlja nain odravanja i unapreivanja njihovog zdravstvenog statusa. Posebno je naglaena potreba za
tjelesnom aktivnosti u ivotu starijih
osoba, zbog tendencije opadanja motorikih, funkcionalnih i mentalnih
sposobnosti u skladu s njihovom kronolokom dobi. Kronoloka dob predstavlja kalendarsku dob ovjeka, dok

stavnim dijelom
prehrane ili kao dodatkom prehrani. Kombinirane s tjelesnom aktivnou, vjebe disanja poveavaju djelovanje limfatinog proiavanja. Disanje je pri tome potrebno uskladiti s
pokretima ruku i nogu. Pokreite ruke
i noge svaki put kada udiete. Udiite
kroz nos, a izdiite kroz nos ili usta.
Kada vjebati

Optimalno je vrijeme za tjelovjebu ujutro, izmeu est i deset sati. To

e nas drati pokretnima cijeloga dana,
poboljat e na metabolizam, pojaati
apetit i potaknuti probavu. Drugim rijeima, imat emo vie energije, a to
znai i biti puno zdraviji i oputeniji.
Tjelesno vjebanje i zdravlje

se bioloka odreuje na temelju motorikih, funkcionalnih i mentalnih sposobnosti pojedinca. Brojna istraivanja u tom podruju pokazuju da osobe
koje se kontinuirano bave tjelesnom
aktivnou imaju bolji psihofiziki status od svojih kronolokih vrnjaka.
Korisnost redovite tjelesne
aktivnosti u starijih oituje se u:

prevenciji kroninih bolesti srca

i krvnih ila,
smanjenju rizika od nastanka povienoga krvnog tlaka,
spreavanju nastanka poveane
koncentracije masnoa u krvi,
poboljavanju lipoproteinskog
profila (poveava HDL - lipoproteine visoke gustoe, a smanjuje
LDL - lipoproteine niske gustoe),
smanjenju rizika od nastanka eerne bolesti neovisne o inzulinu,
smanjenju rizika od modanog
udara,
povoljnom djelovanju na autonomni ivani sustav,
smanjenju rizika od nastanka karcinoma debelog crijeva,
smanjenju rizika od nastanka inkontinencije,

smanjenju prekomjerne tjelesne

teine,
prevenciji nastanka osteoporoze.
Uinci vjebanja u starijoj
populaciji

Rezultati istraivanja kod starijih ena upuuju na korist od vjebanja

u poboljanju navika spavanja, smanjenju kronine boli, odravanju snage, stabilnosti, koordinacije i ravnotee potrebne za svakodnevne aktivnosti
i izbjegavanju padova i lomova. Dokazano je da aerobno vjebanje ima antidepresivni uinak, smanjuje anksioznost te titi od negativnih posljedica
stresa.
Zato vjebati

Prema preporukama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO,
1997.), umjerena fizika aktivnost moe pomoi odravanju, ouvanju kvalitete ivota i dobrobiti starijih osoba.
Vjebanje poveava opskrbu stanica kisikom te raste i mogunost izazivanja raspada slobodnih radikala.
Zbog spreavanja neeljenih uinaka
slobodnih radikala, preporuuje se
kombinirati vjebanje s uzimanjem dovoljnih koliina antioksidansa, kao sa-

13
studeni-prosinac 2006

Zdrav nain ivota i tjelesna aktivnost predstavljaju jedan od osnovnih

preduvjeta razvijanja i odravanja tjelesnoga i psihikog zdravlja. Pri ukljuivanju u organizirane programe redovite tjelesne aktivnosti valja odbaciti
sve predrasude koje tjelesnu aktivnost
asociraju na natjecanje, strogou, prisilu i vojnu disciplinu. Glavni je dobitak od uloenog truda osjeaj snage,
lakoe, vedrine i dobre kondicije. Ako
tjelesnu aktivnost shvatimo kao nunu
potrebu, stei emo pozitivne navike i
odrati dobru tjelesnu kondiciju.
Nasuprot tomu, neaktivnost je glavni razlog mnogih zdravstvenih tegoba:
kod djece se nepovoljno odraava na
rast i razvoj, kod odraslih je potencijalno opasna za zdravlje, a u starijoj dobi
moe biti pogubna.
Nemojte odlagati jer se ovaj dan
vie nee vratiti, rijei su pjesnika s
Dalekog istoka. Nai su svi dani i samo
o nama ovisi hoemo li ih uiniti korisnima!
Odrati to dulje svoju tjelesnu aktivnost i zdravlje vanije je nego proivjeti koju godinu vie u bolesti i nesposobnosti.
Mr. sc. Silvija Zec Sambol,
dr. med.

Povieni krvni tlak - kako ga prepoznati i to uiniti

DOKTORE, BOLI ME GLAVA

Ono to popularno nazivamo povieni krvni tlak (arterijska hipertenzija)
vjerojatno je jedan od najveih javnozdravstvenih problema u razvijenim
zemljama svijeta. Njegove su karakteristike da je est, u prvo vrijeme bez
simptoma, lako se otkriva, lako lijei, a ako se ne lijei, obino dovodi do smrti.

rterijsku hipertenziju karakteriziraju viekratno izmjerene

vrijednosti iznad 140/90
mmHg. Uestalost bolesti varira ovisno o nizu imbenika, no kod bjelakog stanovnitva koje ivi u veim ili
manjim urbanim sredinama prisutna je
u oko polovice njih (kod crnakog stanovnitva taj je postotak i
vei). Treba naglasiti da treina bolesnih ne zna za svoju bolest, a da vie od polovice onih koji se lijee, ne
ine to dovoljno dobro. To
zapravo znai da je adekvatno lijeeno manje od treine
bolesnika.

ci koji se dovode u vezu s boleu jesu

i poveana osjetljivost na unos soli, renin-enzim koji se izluuje iz bubrega,
neki sloeni poremeaji membrana stanica tijela, neosjetljivost stanica na vlastiti inzulin koji se proizvodi u guterai, kao i vie od 50 do sada poznatih
genetskih poremeaja, od kojih su neki

Jasno je i kad nije jasno

U 90 do 95% bolesnika
ostaje nepoznat uzrok arterijske hipertenzije, dok je taj
uzrok poznat u preostalih 5
do 10 %. To ne znai da se u
veine bolest ne moe dobro lijeiti i
kontrolirati, to samo znai da se u veine ne moe izlijeiti, ve je potrebno
troiti terapiju i raditi redovite kontrole kroz cijeli ivot. Kod bolesnika kod
kojih nije mogue jasno razaznati
uzrok arterijske hipertenzije, ini se da
je ona posljedica niza razliitih imbenika. To se na prvome mjestu odnosi
na okolinske imbenike: povean unos
soli, debljina, stresno zanimanje, povean unos alkohola, via dob. Zanimljivo je da je i ivot u veim obiteljima
povezan s veim rizikom od razvoja
arterijske hipertenzije. Drugi imbeni-

i nasljedni. Sekundarna arterijska hipertenzija (5 do 10% bolesnika kod kojih je poznat uzrok bolesti) uzrokovana je prvenstveno bolestima bubrega,
lijezda s unutarnjim izluivanjem (na
prvome mjestu nadbubrene lijezde,
ali i, primjerice, hipofize) te, rjee, suenja poetnog dijela aorte-glavne arterije u tijelu.
to je ranija dob u kojoj je postavljena dijagnoza arterijske hipertenzije,
to je vea ansa da ona skrati ivotni
vijek bolesnika ako se ne lijei. Pripadnici crne rase imaju gotovo dvostruko ee arterijsku hipertenziju te

14
studeni-prosinac 2006
2006

gotovo etiri puta veu uestalost ostalih poremeaja zdravlja vezanih za nju.
Mada je arterijska hipertenzija rjea u
ena prije menopauze nego u njihovih
mukih vrnjaka, jednako je opasna za
razvoj komplikacija na srcu i krvnim
ilama. Povean unos alkohola, nekontrolirane masnoe i eer u krvi, kao i
poveana tjelesna teina, nepovoljno utjeu na
tijek bolesti. Nelijeena
arterijska hipertenzija
skrauje ivotni vijek
bolesnika za 10 do 20
godina. Posljedica je to,
uglavnom, ubrzavanja
ateroskleroze - zadebljanja stijenke svih krvnih ila u tijelu, s posljedinim poremeajem
funkcije itavog niza organa. To se prvenstveno
odnosi na srce, oi, mozak i bubrege. ak i
umjereno viegodinje povienje krvnog tlaka koje se ne lijei dovodi do
poremeaja funkcije i bolesti tih organa i, konano, do smrtnog ishoda.
Znaci prepoznavanja

Kada se posumnja na arterijsku hipertenziju, potrebno je potvrditi dijagnozu bolesti dvama mjerenjima, na dva
zasebna lijenika pregleda. Mjerenjem se dobiju dvije brojane vrijednosti: prva, via, predstavlja sistoliki
arterijski tlak (poznat kao gornji tlak
ili krvni tlak), a druga, nia, dijastoliki arterijski krvni tlak (poznatiji kao

donji tlak ili srani tlak). Viekratno

izmjerene vrijednosti iznad 140 milimetara ive (mmHg) sistolikog tlaka i
iznad 90 milimetara ive (mmHg) dijastolikog tlaka predstavljaju arterijsku
hipertenziju. Postoje i bolesnici, naroito u vioj dobi, kod kojih su poviene
samo vrijednosti sistolikog tlaka, dok
su vrijednosti dijastolikog
normalne. Takvo se stanje
naziva izolirana sistolika
arterijska hipertenzija. Zanimljivo je i vano, nadalje,
spomenuti i tzv. hipertenziju bijele kute. Mada je kod
veine ljudi krvni tlak izmjeren u lijenikoj ordinaciji vii od onog izmjerenog
kod kue, to se uglavnom
objanjava svjesnim i nesvjesnim psihikim stresom
povezanim s lijenikim
pregledom, kod 10 do 20%
ljudi koji zadovoljavaju kriterije za dijagnozu arterijske hipertenzije ona ne postoji, ve je u ordinaciji izmjereni povieni krvni tlak
posljedica ve navedenog. Viekratnim mjerenjem krvnog tlaka u kunim
uvjetima kod tih se ljudi iskljuuje bolest.
Arterijska hipertenzija nema specifine simptome, pogotovo ne u poetku razvoja bolesti. Kada simptomi dovode bolesnika lijeniku, oni se mogu
razvrstati u tri skupine: one povezane
sa samim povienjem krvnog tlaka,
one povezane s komplikacijama bolesti na krvnim ilama te one povezane s
ostalim uzronim ili posljedinim bolestima. Zatiljna glavobolja simptom
je koji se najee spominje, no povezan je tek s viim vrijednostima krvnog tlaka. Pojavljuje se naroito ujutro, nakon buenja, te spontano nestaje
za nekoliko sati. Vrtoglavica, lupanje
srca, opi umor i impotencija takoer
mogu biti simptomi arterijske hipertenzije. Posljedice promjena na krvnim ilama raznih organa mogu biti
krvarenje iz nosa, krv u mokrai, smetnje vida, epizode slabosti i vrtoglavice, bolovi u prsima ili osjeaj nedostat-

ka zraka. Posljedice bolesti drugih organa mogu biti pojaano mokrenje, pojaan osjeaj ei, miina slabost, dobivanje na teini, emocionalna nestabilnost te nagli napadi glavobolje, lupanja srca i vrtoglavice. Ti simptomi
posebno dobivaju na znaenju ako je
poznata arterijska hipertenzija u dru-

skupine bolesnika (na prvome mjestu

bolesnici sa eernom boleu) zahtijevaju lijeenje arterijske hipertenzije
i kod niih vrijednosti krvnog tlaka (u
eernoj bolesti ve iznad 130/80
mmHg).
Na prvome mjestu u lijeenju arterijske hipertenzije nalaze se tzv. ope
mjere. To se odnosi na dijetalne mjere, poveanje
razine tjelesne aktivnosti,
snienje tjelesne teine koliko je potrebno, razne metode smanjenja psihikog
stresa te kontrolu ostalih
rizinih imbenika za razvoj ateroskleroze. U dijetetske se mjere na prvome
mjestu ubraja smanjenje
unosa soli (do pet grama
dnevno, to praktino znai
nedosoljavanje normalno
pripremljene hrane), smanjenje unosa kalorija te
smanjenje unosa masnoa
ivotinjskog podrijetla u
hrani.

gih krvnih srodnika ili je u porodici

bilo sluajeva nagle smrti, ako je u osobe u prolosti postavljana sumnja na
arterijsku hipertenziju te ako je osoba
pua, poveane tjelesne teine, boluje
od eerne bolesti ili je povienih vrijednosti masnoa u krvi.
U svih tih bolesnika lijenik ope
prakse i/ili specijalist obavit e, osim
mjerenja krvnog tlaka, fizikalni pregled. Takoer je potrebno provesti odreenu laboratorijsku obradu krvi i mokrae, snimiti EKG te RTG srca i plua.

Postoji vie vrsta lijekova koji raznim mehanizmima sniavaju vrijednosti arterijskog krvnog tlaka i koji se
nazivaju antihipertenzivni lijekovi. Rijetko je dovoljno uzimanje jednoga lijeka, ve je ee potrebno kombinirati dva ili vie njih, koji djeluju
razliitim mehanizmima. Postoje
razliite strategije kako se uvode ti lijekovi i kako se poveava ili smanjuje
njihova doza, ovisno o vrijednostima
izmjerenog krvnog tlaka. Na kraju, antihipertenzivi mogu imati i neugodne,
no rijetko opasne nuspojave. Manji
broj bolesnika koji boluju od, ve spomenute, sekundarne hipertenzije zahtijeva operativno lijeenje, nakon kojega esto vie nije potrebno troenje
antihipertenzivnih lijekova. Zbog svega navedenog, propisivanje i kontrola
antihipertenzivne terapije spadaju u
domenu lijenika, ponekad i specijalista.

Lijeenje

Svi bolesnici s vrijednostima sistolikog tlaka iznad 140 mmHg i dijastolikog tlaka iznad 90 mmHg, kao i oni
s izoliranom arterijskom hipertenzijom, trebaju biti lijeeni. Osobe s varirajuom hipertenzijom trebaju biti redovito kontrolirane, najmanje u estomjesenim razmacima, radi praenja
stanja bolesti i komplikacija te odluke
o uvoenju terapije. Treba rei da neke

15
studeni-prosinac 2006

Mr.sc. Zdravko Babi, dr.med.

Kolesterol

DOBAR, LO, ZAO

Mjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od najeih
dijagnostikih pretraga koje se rutinski obavljaju u lijenikoj praksi.

avedena pretraga znaajna je

zato to pokazuje postoji li i
koliki je rizik razvijanja sranoilnih (kardiovaskularnih) bolesti i
poremeaja, koji su vodei uzroci
smrtnosti stanovnitva u razvijenim
zemljama.
U Hrvatskoj je 2004. godine, od
ukupno 49 756 umrlih, njih ak 50,2%
umrlo od bolesti cirkulacijskog sustava. Poviena razina kolesterola smatra
se rizinim imbenikom za razvijanje
sranoilnih bolesti, meu kojima je
najznaajnija ateroskleroza. Ateroskleroza je sloen proces oteenja unutarnjeg sloja stijenki krvnih ila koje
dovodi do suavanja promjera krvnih
ila u svim tkivima i organima, to
zavrava djelominim ili potpunim
prekidom dotoka krvi. Najpogubnijim
posljedicama ateroskleroze smatraju
se modani udar ili cerebrovaskularni
inzult te koronarna bolest srca (uzrokuje anginu pektoris, infarkt srca, iznenadnu smrt itd.).

kojima stvara estice koje nazivamo

lipoproteinima. Najvanije su dvije vrste lipoproteina: LDL-estice (lipoproteini niske gustoe) i HDL-estice (lipoproteini visoke gustoe). LDLestice prenose kolesterol iz jetre do
stanica, a viak kolesterola taloe na
stijenkama krvnih ila to, zajedno s
nekim drugim tvarima, pogoduje stvaranju aterosklerotskog plaka i posljedinom suavanju promjera krvnih i-

to je kolesterol

la. Zbog toga LDL-kolesterol nazivamo "loim" kolesterolom. HDLestice veu na sebe suvian kolesterol
i prenose ga u jetra, te tako smanjuju
vjerojatnost taloenja kolesterola na
stijenkama krvnih ila, pa ga nazivamo "dobrim" kolesterolom.

Kolesterol je vrsta masnoe koja je

neophodna u izgradnji stanice (sastavni je dio stanine membrane i mijelina), sudjeluje u metabolikim procesima izmjene tvari (sinteza spolnih i hormona nadbubrene lijezde, vitamina
D) te osiguravanju normalne probave
(izgradnja unih kiselina te apsorpcija masti i vitamina topivih u mastima).
Kolesterol se u organizmu uglavnom
stvara u jetri i nekim drugim tkivima
(80%), a ostatak se unosi namirnicama
ivotinjskog podrijetla (20%). Kolesterol se u krvi vee na bjelanevine s

mmol/l. Naravno, preporuene razine

kolesterola smatraju se poeljnima i
odnose se na prosjene vrijednosti
razine kolesterola stanovnitva koje ivi na nekom podruju, pa je bitno napomenuti postojanje varijacija u razini
kolesterola kod nekih osoba. Takoer
postoje razlike u poeljnoj razini kolesterola izmeu ena i mukaraca. Dri
se da je za ene nepovoljno ako je
omjer ukupnog kolesterola i HDL - kolesterola vei od 3.5, a za mukarce
ako je isti omjer vei od 4.5.
Hiperkolesterolemija

Normalna razina

Preporuena razina ukupnog kolesterola u krvi (ini ga zbroj LDL i HDL

- kolesterola) trebala bi iznositi manje
od 5.0 mmol/l od ega bi razina LDL kolesterola trebala biti manja od 3.0
mmol/l a HDL - kolesterola via od 1.0

16
studeni-prosinac 2006
2006

Poviena razina kolesterola u krvi

(hiperkolesterolemija) kod veine je
ljudi uglavnom uzrokovana priroenim (nasljednim) pogrekama metabolizma masti, pa tada govorimo o obiteljskoj sklonosti. Kod ostalih je hiperkolesterolemija obino popratna pojava neke druge bolesti (debljina/
pretilost, eerna bolest, poremeaji jetara, titnjae, bubrega itd.), ili je posljedica uzimanja nekih lijekova (oralni kontraceptivi, glukokortikoidi i sl.),
ili pak posljedica nepravilne prehrane
(prekomjeran unos crvenog mesa, prene hrane, mlijeka i mlijenih preraevina, alkohola itd.). Poviena razina
kolesterola sama za sebe predstavlja
rizik za razvijanje sranoilnih bolesti.
Meutim, udruena s drugim imbenicima rizika (debljina, puenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, eerna bolest itd.), viestruko poveava navedeni rizik.
Lijeenje

Pravilo je, bez obzira na uzrok, svako lijeenje poviene razine kolestero-

la u krvi zapoeti dijetom. Veina lijenika pacijentima u kojih je utvrena

hiperkolesterolemija napismeno daje
savjete o prehrani kojih se trebaju
pridravati tijekom provoenja dijete.
Ako se nakon 2-3 mjeseca dijetalne
ishrane ne ostvari snienje razine kolesterola na preporuene vrijednosti, lijenik bi trebao propisati najprihvatljiviji lijek za sniavanje razine kolesterola, tzv. statin. U sluaju normaliziranja razine kolesterola ve nakon nekoliko tjedana ili mjeseci lijeenja lijekovima, redovita uporaba lijeka ne smije
se prekidati i lijeenje se mora nastaviti kako bi se sprijeilo napredovanje
bolesti, razvijanje teih oteenja te
smanjio rizik nastanka najteih oblika

bolesti (modani udar, infarkt srca

itd.).
Spreavanje

Danas se zdrav stil ivota dri temeljnim imbenikom sprjeavanja

rizika veine sranoilnih bolesti. Kako poviena razina kolesterola predstavlja glavni, ali naalost ne i jedini
imbenik rizika za razvoj navedenih
bolesti, neophodno je to ranije zapoeti s provoenjem zdravog stila ivota. Zdrav stil ivota ukljuuje pravilnu
prehranu (smanjiti unos masnoa i bjelanevina ivotinjskog podrijetla; smanjiti unos stolnog eera, bijelog kruha, bijele rie i druge hrane rafiniranih
itarica; poveati unos voa, povra i
ribe), tjelesnu aktivnost, normaliziranje tjelesne teine, umjereno pijenje
alkohola, prestanak puenja te ublaavanje posljedica stresa koliko je to mogue.
Ivana Boina, dr. med.

Modani udar i povezanost s prehranom

POVRATAK NA "STARU"
PREHRANU
Razlikuju se dva oblika modanog udara (cerebralne apopleksije), i to ishemijski modani udar
(infarkt mozga) i hemoragijski modani udar (hemoragija, tj. krvarenje u mozgu).

nfarkt mozga je zaepljenje ile u

mozgu, najee krvnim ugrukom
(trombom), uz nastanak ishemije
(izostanka dotoka krvi u mozak), a
glavni je uzroni imbenik za ishemiju
ateroskleroza modanih arterija.
Hemoragijski modani udar je izljev krvi u mozak, uz teko oteenje
tkiva mozga uzrokovano prsnuem
modanih ila, a glavni i najei
uzroni imbenik je arterijska hipertenzija (jer poveani krvni tlak mehaniki oteuje ile). Infarkt mozga ei je (oko 85% od svih modanih udara), ali manje smrtonosan, dok je krvarenje u mozgu rjee (oko 15%), ali
mnogo ee uzrokuje smrt. Modani
udar pogaa uglavnom ljude starije od
45 godina, a najvie starije od 65 godina, ee ene (60%) nego mukarce
(40%).

Mali i veliki modani udari

U Hrvatskoj je u 2002. godini

18.929 osoba imalo modani udar, a u
posljednjih nekoliko godina po broju
smrtnih posljedica modani udar pretekao je infarkt srca, do tada najei
uzrok smrti. Nakon modanog udara,
otprilike treina pogoenih odmah
umire, treina postaje trajno invalidna,
a treina se oporavi uz lake posljedice. Meutim, ljude pogaaju (po broju

17
studeni-prosinac 2006

sluajeva otprilike kao modani udar,

vjerojatno ee jer mnogi s lakim i
nespecifinim simptomima ostaju neprepoznati) prolazne smetnje modane cirkulacije (najee zbog gra ili
mikroembolije ili mikrotromboze u ilama mozga ili u karotidnom, tj. vratnom dijelu arterija koje opskrbljuju
mozak), zbog kojih nastaju tzv. tranzitorne ishemike atake (TIA), to je prolazni ili mali modani udar. Smetnje
traju od nekoliko minuta do nekoliko
sati, s trncima u jednoj ruci ili nozi i
istoj strani lica. Mogue su smetnje vida (svijetlee tokice ili zvjezdice pred
jednim okom i sl.), takoer kratkotrajna sljepoa na jednom oku, a mogu se
pojaviti i vrtoglavice i glavobolja.
Tranzitorne ishemike atake (TIA)
upuuju na vjerojatnu uznapredovalu
aterosklerozu, to je prijetnja za mo-

dani udar, a i za sranoilne bolesti.

Za nastanak modanog udara najvaniji imbenici rizika (zapravo,
osnovni uzroni imbenici) jesu ateroskleroza modanih arterija (viegodinje i postupno nakupljanje ateroma,
tj. plakova, ploa od kolesterola i drugih nakupina na unutranji sloj arterija, ime se sve vie zaepljuju ile za
krvotok) i arterijska hipertenzija. Meutim, u nastanku svakog modanog
udara uvijek sudjeluje vie imbenika
rizika, od kojih na neke ne moemo
utjecati, a to su naslijee (naslijeeni
poremeaji u vezi s aterosklerozom, hipertenzijom i dr.), starija dob, klimakterij (menopauza) u ena, rasa i etnika
pripadnost (npr. u Japanaca je vea
uestalost). imbenici rizika na koje
moemo utjecati jesu oni povezani ili s
aterosklerozom, ili (i) s arterijskom hipertenzijom, ili oni koji mogu na drugi
nain utjecati na nastanak modanog
udara, a najvaniji su: poremeaji koji
se odnose na razinu lipida, tj. masnoa
u krvi (prekomjerni LDL, a smanjeni
HDL kolesterol, povieni trigliceridi,
poviene posebne vrste masnoa, kao
to su lipoproteini i apolipoproteini),
zatim povieni homocistein, tjelesna
debljina, teke pogreke u prehrani (viak kalorija, previe masnoa, osobito
ivotinjskog podrijetla, nedostatak
povra i voa, previe soli), arterijska
hipertenzija, suenje karotidnih (vratnih) arterija, prekomjerno pijenje alkoholnih pia, nedostatna tjelesna aktivnost, puenje, dijabetes, neprilagoavanje stresovima, uzimanje kontracepcijskih pilula. Modani udar moe
biti i posljedica raznih upalnih, infekcijskih, autoimunih i drugih poremeaja i bolesti.
Povezanost s prehranom

U prehrani treba izbjegavati: masnoe ivotinjskog podrijetla, osobito

masno meso, suhomesne namirnice,
slaninu, masne sireve, maslac, masno
vrhnje, prene namirnice, zatim alkoholna pia, prejedanje (preobilne obroke), kavu ako se pije prekomjerno (jedna alica kave nije rizina), jela s previe soli (dnevno ne vie od 5 g soli);

openita preporuka je ne hraniti se kalorijski prekomjerno, ne unositi ni previe ni premalo bjelanevina, ugljikohidrata, masnoa.
Preporua se: pravilna prehrana,
kao to je mediteranska, a glavne znaajke pravilne prehrane mogu se saeti
u 5 glavnih, osnovnih pravila:
1. umjereno jesti kalorine namirnice; preporuene kalorije za ene oko
1400, a za mukarce oko 1700,
2. ni previe ni premalo unositi bjelanevina (BJ), prosjeno 50 - 60 g za
ene, a 60 - 70 g za mukarce, pola
ivotinjskog, a pola biljnog podrijetla,
3. umjereno unositi ugljikohidrate
(UH), prosjeno 200 - 300 g; vano je
jesti integralne, a ne rafinirane itarice
te obilno jesti povre (400 - 500 g) i
voe (barem 300 g), to vie sirovo,
4. ograniiti masnoe (M) na 25 -

30% od ukupnih kalorija, a to je prosjeno 40 - 50 g za ene, a 50 - 60 g za

mukarce, od toga ne vie od 1/3 tzv.
zasienih masnoa (to su uglavnom ivotinjskog podrijetla), ostalo su tzv.
nezasiene masnoe preteno maslinovo ulje (ili eventualno druge mononezasiene masnoe, npr. masline), a
obvezno treba unositi tzv. esencijalne
masnoe, a to su masne kiseline omega-3 (najmanje 300 mg, a optimalno 1
- 2 g) i omega-6 (optimalno je oko 4 - 8
g, dakle ne vie nego etiri puta omega-3). Naime, esencijalne masne kiseline nuno trebaju tijelu za mnoge vane uloge, uz ostalo za stvaranje prevanih staninih hormona prostaglandina, a dobit emo ih dostatno ako npr.
jedemo plave morske ribe 3 - 4 puta u
tjednu po 100 - 200 g, svaki dan pojedemo oko 10 oraha, a salatu zainimo
licom nerafiniranog maslinovog ulja,
5. ograniiti sol na oko 5 g dnevno;
prekomjerna sol rizina je specifino
za modani udar, osobito rizina za pojavu prolazne ishemike atake (TIA).
Sljedea tablica obuhvaa namirnice potrebne u pravilnoj prehrani za sve
dnevne obroke, za odraslog mukarca
(za ene treba smanjiti vrijednosti za
oko 15%):
Tko ne jede meso i ribu, moe
dobiti odgovarajuu koliinu njihovih
bjelanevina u jelima od graha, soje ili
drugih suhih mahunarki, jaja, integralnih itarica, mlijenih namirnica ili
oraastih plodova.

TABLICA NAMIRNICA POTREBNIH ZA JEDAN DAN PREHRANE

BJ

UH

M
u gramima

ribe, sardela ili inun 150 g, ili 120 g pileih prsa

kruh 150 g + ria ili jelo od brana 40 g
povre za salate, juhe i pirjanje 400 g
krumpir 100 g
jogurt ili kiselo mlijeko 250 g
zobene pahuljice 25 g
svjei kravlji sir 50 g
maslinovo ulje 20 g (2 lice)
voe (jabuke, banane i dr.) 300 g
orasi 20 g (6 oraha)
med 30 g

20
14
4
2
7
3
4
0
1
5
0

0
107
20
20
10
20
1
0
45
3
24

2
1
0
0
7
1
2
20
0
17
0

98
493
96
88
131
101
38
180
184
195
96

Ukupno namirnica 1485 g (= 1,48 kg)

60

250

50

1700

Namirnice

18
studeni-prosinac 2006
2006

Kalorije

Prema tome, u takvoj varijanti

pravilne prehrane za mukarce ima 60
g BJ + 250 g UH + 50 g M = 1700
kalorija, u kalorijskim postocima: BJ
14% + UH 60% + M 26%; ene trebaju
prosjeno oko15% manje kalorija nego mukarci = 50 g BJ + 210 g UH + 40
g M = 1400 kalorija. Radi usporedbe, u
zapadnjakoj prehrani, prema jednom
velikom istraivanju, prema prosjeku
stanovnika Francuske, Njemake, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, hrana sadri 83 g BJ + 332 g UH + 135 g
M = 2875 kalorija, postotni udjel u kalorijama BJ 12% + UH 46% + M 42%,
dakle prekomjerne kalorije i previe
masnoa, a to je dodatno nezdravo,
masnoe su preteno ivotinjskog podrijetla (maslac, slanina, punomasni sirevi, suhomesni proizvodi i dr.), a ugljikohidrati su preteeno od rafiniranih
itarica i konzumnog eera, a nedovoljno od povra i voa.
U okviru pravilne prehrane, u veim bi koliinama trebalo troiti namirnice koje, prema posebnim studijama, spreavaju modani udar ili mu
ublauju posljedice (uglavnom prema
Jean Carper), a to su:
- redovito, tj. svakodnevno jesti veu sirovu mrkvu, to smanjuje rizik od
modanog udara za 68% (prema devetogodinjoj studiji istraivaa Harvarda u kojoj je sudjelovalo 90.000 medicinskih sestara), vjerojatno zahvaljujui beta-karotenu kojim obiluje mrkva; u jednom drugom istraivanju u
Harvardu ustanovljeno je da unoenje
15 - 20 mg beta-karotena (otprilike 2
mrkve, ili alica slatkog krumpira, ili 3
alice pinata) daje dobru zatitu od
modanog udara (beta-karoten sadre
npr. 100 g mrkve = 6,9 mg, 100 g pinata = 2,9 mg, 100 g paprike = 0,8 mg,
100 g marelica = 2,1 mg); mehanizam
zatitnog djelovanja mrkve nije sasvim
jasan, ali je najvjerojatnije povezan s
beta-karotenom, koji kao jak antioksidans titi i modane ile od unitavajueg djelovanja prekomjernih slobodnih radikala; osim toga, mnoge su studije pokazale da redovito uzimanje 200
g sirove mrkve smanjuje ukupni kolesterol za 11%;
- svakodnevni unos vie od 3,5 g

kalija namirnicama koje ga sadre

smanjuje rizik za modani udar za 40%
(prema jednom istraivanju u Kaliforniji); 100 g namirnice sadri kalija:
grah 1,3, suhe smokve 1,0, suhi graak, badem, suhe groice, slanutak
0,9, datulje, kikiriki, lea, suhe ljive
0,7, krumpir 0,6, pinat 0,5, orasi, ljenjaci, mlijena okolada, banana,
svjei graak , brokula, cvjetaa, riba
osli 0,4, janjetina, pilea prsa, puretina, prut, marelice, rajica, poriluk, cikla, kupus, trenje, groe, marelice
0,3, mrkva, radi, jogurt, lignje narana, bua, tikvice, paroga, integralni
kruh, gljive, junetina 0,2 g. Prema tome, ako se obilno jede povre (400 500 g) i voe (300 g), ee jedu suhe
mahunarke, integralne, a ne rafinirane
itarice, krumpir (a to je sve obuhvaeno pravilnom prehranom), unosit e se
dostatno kalija, to je zatita od modanog udara (ali i od arterijske hipertenzije, ako se istodobno ogranii sol
do 5 g dnevno);
- ee jesti morsku ribu, to titi od
modanog udara prema mnogim istraivanjima u Holandiji, Japanu i SAD,
a za takvu zatitu dostatno je jesti morsku ribu 2 - 3 dana u tjednu, po 100 200 g, a prema dvadesetgodinjem
istraivanju Kromhouta u Holandiji,
dovoljno je jesti oko 30 g ribe dnevno
kako bi se rizik od modanog udara
smanjio za 50%; takvo zatitno svojstvo riba pripisuje se njihovom ulju s
masnim kiselinama EPA i DHA, koje
pripadaju skupini esencijalnih masnoa omega-3, od kojih se stvaraju dobri,
zatitni prostaglandini koji, kako je ve
navedeno, uz ostale pozitivne uloge,
sprjeavaju trombozu, smanjuju razinu
loeg LDL - kolesterola i triglicerida u
krvi. Npr. 100 g srdele sadri oko 1 g
omega-3, a inun, skua i tunjevina
dvostruko; tko ne jede svjeu ili smrznutu ribu, neka jede riblje konzerve u
ulju od inuna, srdela, skua, tune, a
tko ne jede ni takvu ribu, moe dobiti
masne kiseline omega-3 uzimanjem
ribljeg ulja licom ili u kapsulama;
obino 1 kapsula sadri 300 mg (0,3 g)
EPA i DHA masnih kiselina; za potrebnu koliinu miljenja se razlikuju:
prema jednom miljenju, minimalno
potrebna koliina je 300 mg, a opti-

19
studeni-prosinac 2006

malna 1 - 2 g u preventivi, a dvostruko

u terapiji, npr. artritisa. Masnih kiselina omega-3 (ali ne EPA i DHA, nego
alfa - linolenske masne kiseline) takoer ima u lanenim sjemenkama i lanenom ulju, pa ih mnogi medicinski autori i nutricionisti preporuuju kao povremenu zamjenu za riblji omega-3; u
jednoj liici lanenog ulja (ili 3 liice
samljevenih sjemenki) ima 2,6 g linolenske masne kiseline, tj. omega-3 (u 1
liici bakalarovog ulja ima 1,7 g masnih kiselina omega-3, tj. EPA i DHA);
- obilno troenje povra i voa u
svakodnevnoj prehrani smanjuje rizik
za modani udar za 45% (prema norvekim studijama);
- vitamini i sl.: antioksidansi, osobito vitamini C, E, beta-karoten, cink,
selen tite modano tkivo od opasnog
djelovanja slobodnih radikala, folna
kiselina (vitamin B9) uspjeno djeluje
protiv prekomjernog homocisteina,
aminokiseline ije poviene vrijednosti u krvi (vjerojatno zbog prekomjerne hrane od mesa i mlijenih proizvoda s puno masnoa) djeluju nepovoljno (otkriveno 1993. i nakon toga) jer
potiu nastanak i razvoj mnogih poremeaja i bolesti, meu kojima: modani udar, aterosklerozu, infarkt srca, odnosno koronarnu bolest srca, trombozu u krvnim ilama, poveanje loeg
LDL - kolesterola, opstrukciju karotidnih, tj. vratnih arterija, priroene
greke kraljenice u fetalnom razvoju
(spina bifida), degeneraciju lene modine, shizofreniju, spontani pobaaj,
arterijsku hipertenziju, rak, starenje.
Ustanovljeno je da se razina homocisteina poveava osobito poetkom klimakterija (menopauze) u ena i openito postupno raste u ena i mukaraca
kako postaju stariji. Folnom kiselinom
obiluju pivski kvasac, pilea i telea
jetra, sojini proizvodi, paroga, zeleni
listovi povra, oraasti plodovi, borovnice. Ameriki lijenik K.H.Cooper
(otac aerobike) preporua preventivno
dnevno uzimanje najmanje 400 mcg
folne kiseline, a kod razine homocisteina iznad 13 mmol/L dnevnu dozu
od 800 -1000 mcg folne kiseline, uz
lijeniki nadzor.
Dr. Branko Prijatelj

Modani udar

TIHI UBOJICA
Simptomi

odani udar ili cerebrovaskularni inzult (CVI) najea je neurovaskularna

bolest, koja se u Hrvatskoj nalazi na
prvom mjestu uzroka invalidnosti, trei je vodei uzrok smrti i jedan od glavnih uzroka demencije.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj godinje 36 000 osoba dobije modani
udar. Zbog tekih posljedica koje ostaju nakon preboljelog modanog udara
i visokih trokova lijeenja i rehabilitacije, modani udar predstavlja velik
javnozdravstveni problem.

a 5% kao posljedica neke druge bolesti

(vaskulitis, policitemija, trombocitoza
itd.).

to je modani udar

Uzroci i imbenici rizika

Modani udar je naglo nastalo neuroloko oteenje uzrokovano poremeajem modanog krvotoka (cirkulacije) ili krvarenjem u modano tkivo.
Smanjen, djelomino ili u potpunosti
prekinut dotok krvi u odreeni dio
mozga, dovodi do oteenja i/ili odumiranja ivanih stanica u onim dijelovima mozga koje opskrbljuje oteena krvna ila.

Meu uzrocima modanog udara

najznaajnija je ateroskleroza, bolest u
kojoj dolazi do oteenja (zadebljanja)
unutarnjeg sloja stijenki krvnih ila
zbog udruenog nakupljanja masnoa
(posebice kolesterola), vezivnog tkiva, ugruaka i drugih tvari, to konano dovodi do suavanja promjera, zaepljenja i /ili slabljenja stijenke krvne
ile.
Suvremene spoznaje govore o nizu
rizinih imbenika koji su povezani s
nastankom modanog udara, kao to
su povien krvni tlak (hipertenzija), neke srane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti sranih zalistaka itd.), eerna bolest, poviena razina masnoa u krvi
(osobito LDL ili "loeg" kolesterola),
puenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna teina, tjelesna neaktivnost, starija ivotna dob, naslijee
itd. Na neke se od navedenih imbenika moe djelovati (npr. puenje, pijenje alkohola, tjelesnu neaktivnost itd.),
dok se na druge ne moe utjecati (npr.
spol, ivotna dob, genetsko naslijee,
rasa, postojanje modanog udara u obiteljskoj anamnezi itd.). Modani udar
moe nastati i kao rezultat nekih drugih bolesti i oboljenja.

Vrste modanog udara

Modani udar moe biti ishemijski

ili hemoragijski. Ishemijski modani
udar najee nastaje kao rezultat zaepljenja krvne ile trombom (ugruak
se stvara u arteriji koja krvlju opskrbljuje mozak), ili embolusom (otkidanje komadia ugruka koji se stvorio
na drugom mjestu u organizmu, a koji
krvotokom "putuje" do modane arterije), ili pak suavanjem krvne ile procesima ateroskleroze, to posljedino
dovodi do smanjenja ili prekidanja dotoka krvi u mozak. Hemoragijski
modani udar nastaje zbog puknua
krvne ile u mozgu te prodiranja krvi u
okolno tkivo. Smatra se da priblino
80% modanih udara nastaje ishemijom, 15% krvarenjem (hemoragijom),

20
studeni-prosinac 2006
2006

Simptomi modanog udara ovise o

tome koji je dio modanog tkiva zahvaen, te se uglavnom navode:
utrnulost, slabost i oduzetost lica, ruke ili noge (osobito ako je zahvaena samo jedna strana tijela),
iznenadan gubitak ili zamagljenje vida (poglavito na jednom oku),
gubitak govora, otean govor ili
razumijevanje govora,
naglo nastala jaka glavobolja s
muninom i/ili povraanjem te vrtoglavicom,
gubitak svijesti i/ili epileptiki
napad,
neobjanjiva omaglica, gubitak
ravnotee ili koordinacije, nestabilnost
ili iznenadni padovi.
U odreenom broju sluajeva, prije
pojave "pravog" modanog udara javljaju se tzv. "upozoravajui znakovi",
koji se prvenstveno odnose na simptome koji odgovaraju simptomima modanog udara, ali su prolazne naravi, tj.
traju krae i povlae se u potpunosti u
roku manjem od 24 sata. Takvi prolazni poremeaji nazivaju se tranzitorne
(prolazne) ishemijske atake (TIA) ili
"mini-modani udari". Osobe koje su
imale TIA-u, imaju znatno vei rizik
od nastanka modanog udara, te se za
njih zahtijeva obavljanje detaljnih neurolokih i drugih pretraga kako bi se
utvrdio uzrok TIA-e.
Pretrage

Kod svake sumnje na poremeaj

modane cirkulacije, koji se odlikuje
navedenim simptomima blaeg ili jaeg stupnja, neophodno je javiti se obiteljskom lijeniku. Svaku dijagnostiku obradu trebalo bi zapoeti opim
lijenikim pregledom, uz mjerenje
krvnog tlaka, i obavljanjem laboratorijskih pretraga krvi, to daje uvid u

ope zdravstveno stanje. Zatim bi trebalo izvriti neuroloki pregled nakon

kojeg specijalist neurolog daje naputke za dalje pretrage. Najee se obavlja Dopler-ultrazvuna pretraga koja
nam daje uvid u unutranjost krvnih
ila, smjer i brzinu cirkulacije krvi te
nam ukazuje na mogue postojanje aterosklerotskih plakova i suenja. Takoer se moe napraviti ekstrakranijski
kolor-Dopler karotidnih i vertebralnih
arterija te transkranijski Dopler krvnih
ila Willisovog kruga i vertebrobazilarnog (VB) sliva. Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) pretrage su koje nam
omoguuju detaljniji uvid u stanje
modanog tkiva. Nakon obavljenih dijagnostikih pretraga, specijalist neurolog e odluiti o daljem lijeenju te o
prihvatljivosti eventualnog kirurkog
zbrinjavanja.
Reagirati odmah

im posumnjate da vi ili osoba u

vaoj okolini imate modani udar,
smjesta nazovite hitnu pomo ili odvezite osobu do najblie zdravstvene
ustanove koja ima hitnu medicinsku
slubu.

Lijeenje i rehabilitacija

Modani udar je hitno medicinsko

stanje, koje zahtijeva hitan prijevoz i
zbrinjavanje bolesnika u zdravstvenoj
ustanovi koja ima specijaliziranu jedinicu za pruanje adekvatne medicinske skrbi bolesnicima s modanim udarom, tzv. jedinicu za modani udar
(JMU), ili pak jedinicu intenzivne skrbi.
Suvremeno lijeenje provodi se u
zdravstvenim ustanovama, a odnosi se
na ope i specifine mjere lijeenja
(davanje antikoagulantne, antiagregacijske i trombolitike terapije), uz lijeenje komplikacija te eventualno izvravanje operacijskih zahvata (vaskularna kirurgija i neurokirurgija). Unato suvremenim metodama lijeenja,
modani udar ostaje povezan s visokom stopom smrtnog ishoda, pa se procjenjuje da treina bolesnika podlijee
modanom udaru. Meu bolesnicima
koji preive modani udar, kod 2/3
zaostat e razliit stupanj neurolokog
deficita, a 1/3 e biti trajno onesposobljena i ovisit e o tuoj njezi i pomoi.
Nakon zavrenog akutnog lijeenja,
kod bolesnika koji su preboljeli modani udar treba zapoeti rehabilitaciju

to je ranije mogue. U program rehabilitacije treba ukljuiti i bolesnikovu

obitelj, kako bi se postigao to bri
oporavak bolesnika. Takoer je i nadalje potrebno djelovati na uklanjanju i/
ili smanjivanju imbenika koji pogoduju nastanku modanog udara, kako
bi se sprijeilo eventualno ponavljanje
modanog udara.
Prevencija

Sprjeavanje modanog udara zapoinje usvajanjem zdravstveno ispravnih navika i provoenjem zdravog
stila ivota. Dok se na neke imbenike
rizika za razvoj modanog udara ne
moe utjecati (rasa, ivotna dob, spol
itd.), drugi se mogu u potpunosti ukloniti ili smanjiti promjenom ponaanja.
Naime, regulacijom i normaliziranjem
povienog krvnog tlaka, eerne bolesti te poviene razine masnoa u krvi;
prestankom puenja, smanjivanjem
prekomjerne tjelesne teine, pravilnom
prehranom, umjerenim pijenjem alkohola, tjelesnom aktivnou, lijeenjem
popratnih bolesti itd. mogue je u potpunosti ukloniti i/ili smanjiti rizik za
nastanak modanog udara.
Ivana Boina, dr. med.

Aortokoronarne premosnice

MOSTOVI I PROIRENJA
Ateroskleroza je danas vodei razlog smrti i invaliditeta u zemljama razvijenog
svijeta. Bolest je progresivna i u nekih zapoinje ve oko dvadesete godine ivota.

snovna je znaajka bolesti zadebljanje stijenke krvne ile,

koje se sastoji od dva osnovna
dijela, vezivne kape i lipidne (masne)
jezgre. Bolest posebno zahvaa pojedine regije cirkulacije (koronarne arterije koje opskrbljuju srce, arterije koje
opskrbljuju mozak, arterije zdjelice i
nogu te bubrene arterije). Bolest
uglavnom uzrokuje suenje ili zaepljenje krvne ile te smanjenje ili prekid
krvnog protoka, a rjee proirenje krv-

ne ile, karakteristino osobito za najveu ilu u tijelu - aortu.

Razliiti simptomi

Kako prepoznati znakove ateroskleroze ovisi prvenstveno o najjae zahvaenim krvnim ilama. Promjene
koronarnih arterija srca, kojima srce
dobiva kisik i hranjive tvari, povezane
su s anginom pektoris i sranim udarom (infarkt miokarda). Anginu pektoris najee karakteriziraju bolovi tipa

21
studeni-prosinac 2006

pritiska ili teine u prsitu koji se naroito javljaju nakon veih ili manjih napora, a mogu biti praeni osjeajem
nedostatka zraka, preskakanja srca,
umorom ili prijeteim gubitkom svijesti. Bol moe biti i nekarakteristina,
kako po tipu (arenje, peenje), tako i
po okolnostima u kojima se javlja (mirovanje), a nekada moe i izostati. Kod
sranog udara navedene tegobe dramatinije su, najee naglog nastanka,
jakog intenziteta te praene jakim prez-

nojavanjem, slabou i strahom od smrti. U rjeim sluajevima, prva manifestacija sranog infarkta nagla je
smrt u, ponekad, dotada zdrave osobe. Kod nekih su
bolesnika tegobe slabije
izraene, a kod nekih i potpuno izostaju, unato tome
to se razliitim pretragama
moe dokazati razvoj sranog udara. Mogu biti promijenjene arterije koje
opskrbljuju sredinji ivani sustav, to rezultira modanim udarom (tranzitorna
ishemika ataka ili cerebrovaskularni inzult), periferne
arterije nogu s bolovima u
nogama prilikom hoda (intermitentne klaudikacije) i
gangrenom. Kod nekih se
osoba ateroskleroza ne mora nikada tijekom ivota jasno manifestirati, unato tome to se na obdukciji
nakon smrti pronae da je bolest izrazito proirena.
Lijeenje
aterosklerotske bolesti

Prevencija i lijeenje mogu dovesti

do potpunog smanjenja samo poetnih
aterosklerotskih promjena. Prevencija
se odnosi na uklanjanje rizinih imbenika na koje se moe utjecati. To se
prvenstveno odnosi na usvajanje zdravih navika prehrane, naroito u djetinjstvu, bavljenje tjelesnom aktivnou,
izbjegavanje ili prestanak puenja. Lijekovima je mogue sniavanje razine
masnoa u krvi kod bolesnika kod kojih su one poviene, snienje krvnog
tlaka kod bolesnika kod kojih je on
povien, te snienje razine eera u krvi u bolesnika sa eernom boleu.
Na taj se nain, posredno ili neposredno, povoljno utjee na aterosklerotsku
bolest, pa tako i na posljedice koje ta
bolest ima na srcu.
Revaskularizacija je skupni naziv
za sve metode kojima se uklanja suenje i zaepljenje krvne ile ili ga se
premouje. Na taj nain ugroeni organ dobiva dovoljnu koliinu krvi, a
njome i kisika i hranjivih tvari, poinje
normalno funkcionirati, a tegobe ne-

staju. Metode su mnogo djelotvornije

od lijekova, no i sloenije, i povezane
su s nekim rizicima. U sluaju srca,
radi se o dvije metode - perkutanoj koronarnoj intervenciji (engl. percutaneous coronary intervention) i aortokoronarnom premotenju (engl. aortocoronary by-pass).
Revaskularizacija koronarnih
arterija srca

Perkutana koronarna intervencija

metoda je koju provode intervencijski
kardiolozi u laboratorijima za kateterizaciju srca. Pod kontrolom rendgenskih zraka, uz pomo posebnih katetera kojima se ulazi kroz periferne arterije nogu ili ruku, prikazuju se koronarne arterije srca. Prikazana suenja ili
zaepljenja tih arterija, koja su promje-

ra do nekoliko milimetara,
minucioznim tehnikama mogu se proiriti isto tako minijaturnim balonima ili, rjee,
drugim tehnikama. Radi dugotrajnog odravanja njihove prohodnosti, na ta se mjesta uglavnom ugrauju tzv.
endovaskularne proteze ili
mreice (engl. stent), metalne (engl. bare metal) ili obloene lijekovima (engl. drug
eluting). Potonjim mreicama, prema danas dominantnom miljenju u znanstvenoj
zajednici, postiu se jo dugotrajniji i povoljniji rezultati.
Kod bolesnika kod kojih
su aterosklerotskom boleu
zahvaene sve tri koronarne
arterije srca, ili iz drugih
razloga perkutana koronarna
intervencija nije mogua, osobito ako
boluju i od eerne bolesti, ili je dolo
do poputanja srca, provodi se revaskularizacija aortokoronarnim premotenjem. Radi se o kardiokirurkom zahvatu kojim se, koristei se bolesnikovim arterijama ili venama iz drugih dijelova tijela, premouje mjesto suenja ili zaepljenja koronarne arterije,
te tako srce opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima. Za razliku od perkutane koronarne intervencije, kod koje se
koristi lokalna anestezija, aortokoronarno premotenje provodi se u opoj
anesteziji. Potrebno je kirurko otvaranje grudnoga koa te koritenje itavog niza sloenih i rizinih tehnika i
aparata. Kardiokirurko lijeenje povezano je i s duljim boravkom u bolnici te s viim trokovima lijeenja.
Moe se zakljuiti da su u lijeenju
aterosklerotske koronarne bolesti srca
tehnike revaskularizacije mnogo djelotvornije od lijeenja medikamentima. Kod veine bolesnika revaskularizacija se moe postii manje invazivnom, manje rizinom i jeftinijom perkutanom koronarnom intervencijom.
Kod veine ostalih bolesnika, kao metoda revaskularizacije preostaje aortokoronarno premotenje.
Mr.sc. Zdravko Babi, dr.med.

22
studeni-prosinac 2006
2006

Seksualnost i srana oboljenja

VANOST EMOTIVNE POTPORE

Malo je pisanih uputa ili govora kako i kada nastaviti sa spolnim ivotom
nakon preboljelog sranog udara i koji se problemi mogu javiti. Tome se
pridaje premalo znaenja, dok sve vrvi od uputa o vanosti vjebanja,
svladavanja stresa, o pravilnoj prehrani ili redovnim pregledima.
Zaboravlja se da se bolesti srca javljaju i u ranijim zrelim godinama, kada
je spolna aktivnost sauvana, i zanemaruje se vanost seksualnosti za kvalitetu ivota i zadovoljstvo ivotom.
Normalno je, kao i u svakom drugom
sluaju teeg oboljenja, neposredno
nakon infarkta seksualnu aktivnost
prekinuti. Kratka preporuka iz interne
medicine navodi da se sa spolnim aktivnostima nastavi oko etiri tjedna nakon sranog infarkta.
Za mnoge koji su preboljeli infarkt
osobito je osjetljiv prvi pokuaj obnavljanja spolnog ivota. To je i razumljivo, jer se mogu pojaviti bolovi, teko
disanje i nemir. U tom sluaju moe
pomoi nitroglicerin, koji treba uzeti
prije spolnog odnosa.

spoznaje o ponaanju zdravih ljudi.

Istraivanja pokazuju da je uobiajeno
imati etiri do pet odnosa tjedno u dobi
od 20 godina, od 40- 60 godina dva do
jedan, a seksualna aktivnost mukarca
zamire izmeu 70 i 80 godina. Pokazalo se da ponaanje bolesnika nakon infarkta ne odstupa bitno od onoga zdravih ljudi.
U pogledu fizikog napora, seksualni se odnos svrstava u laka do
umjereno teka fizika optereenja. Po
prilici odgovara broj etnji. Orgazam
je kratkog trajanja, tada su vrijednosti
pulsa i tlaka najvie i brzo se vraaju
na normalu.
Obnovite spolni ivot

Strah kod oba partnera

Osim fizikih, jo su znaajniji psiholoki aspekti. Seksualni odnos prati

vee ili manje uzbuenje, pa i to utjee

Strah i neizvjesnost gotovo su

uvijek prisutni kod oba partnera, a
poznato je da je strah najgori neprijatelj seksualnosti. Oboljeli partner
strahuje od pogoranja bolesti, sve
do straha od iznenadne smrti, a isto
tako od bojazni da nee zadovoljiti
partnera s istim uspjehom kao prije.
Zdravi partner je u strahu da sa svoje strane ne dovede oboljeloga u
opasnost. Neki savjetuju aktivnije
sudjelovanje zdravog partnera i
produenu predigru, barem u prvim
kontaktima nakon infarkta.
Smetnje se oituju kao smanjenje elje i smanjenje potencije. Prolaznog su karaktera i jae izraene na poetku oporavka od bolesti.
Prosuivanje seksualnih mogunosti bolesnika mogue je tek nakon

Seksualna aktivnost i ivotna dob.

Seksualna aktivnost mjerena je brojem
seksualnih akata tjedno u razliitoj dobi.
Tokasta crta oznauje zdrave osobe,
mukarce, a debela crta bolesnike nakon
infarkta

23
studeni-prosinac 2006

na intenzitet fiziolokih promjena. Iako se misli da je poloaj seksualnog

parnera vaan za veliinu fizikog naprezanja, rezultati ispitivanja nisu u
skladu s tim miljenjem.
Manji dio oboljelih moe imati problema. Neki su bolesnici s anginom
pektoris skloni napadima angine. U
tom sluaju treba uzeti nitroglicerin,
najbolje prije seksualnog odnosa.
Osim to uklanja tekoe, navodi se da
nitroglicerin poveava potenciju.
Kau da s popularnom viagrom srani bolesnici moraju biti jako oprezni, jer istraivanja pokazuju da, zbog
prevelikih oekivanja, moe pridonijeti razvoju seksofobije. Kod nekih bolesnika moe se javiti poremeaj sranog ritma. O bilo kakvim smetnjama
potrebno je posavjetovati se s lijenikom radi eventualne prilagodbe terapije.
Za najvei dio bolesnika nema
razloga da nakon odreenog vremena ne obnove normalan seksualni ivot. Kao i prije oboljenja, seksualnost obogauje ivot, jaa samopouzdanje, a i otpornost i imunitet, te je zasigurno od velike vanosti u oporavku i nastavku ivljenja.
Pozitivan emotivni odnos zdravog partnera mnogo e pomoi u
uspostavljanju skladnih meusobnih odnosa. Oko oboljelog ne treba
stvarati atmosferu prevelike panje
i nastojati da mu se u svemu udovoljava. Takvo ponaanje nije korisno jer
od njega nepotrebno pravi invalida.
Najpovoljnija je atmosfera ravnopravnih odnosa.
Anica Stankovi, vms

Cijepljenje djece

IGLICA LJUBILICA
Moe li cijepljenje biti manje neugodno i traumatino za dijete? Svakako
valja pokuati djeci olakati i uiniti taj trenutak manje neugodnim. S
cijepljenjem se dijete susree im ugleda ovaj svijet. Ono se nastavlja
tijekom dojenatva, predkolske i kolske dobi.

a veinu djece to je vrlo traumatino iskustvo. Znanstvenici

su dokazali zato djeca plau
vie neposredno prije, nego tijekom ili
nakon cijepljenja. Na temelju skeniranja mozga otkrilo se da je predvianje
bola jednako loe, neugodno kao i
iskusiti ga. Stoga je vrlo vano pripremiti dijete na taj dogaaj. Treba s njime razgovarati, bodriti ga, ohrabrivati,
govoriti mu da je u redu i, ako zaplae,
odvui mu panju nekom alom, priom i sl. Svakako ga treba pohvaliti i nagraditi nakon primljenog cjepiva. Upravo roditelji su ti koji znaju pogorati
stvari kada se radi o cijepljenju i odlasku lijeniku. esto
smo svjedoci da roditelji strae djecu lijenicima i "stranim" injekcijama. "Ako ne
bude dobar, odvest u te doktoru i dat e ti veliku injekciju." Kada se nau u situaciji da
djeca "dramatiziraju" i "histeriziraju" kada se trebaju cijepiti, ne znaju kako se nositi s
time i proivljavaju neugodnosti. U svakom sluaju, praksa roditelja da zastrauju djecu lijenicima i
injekcijama trebala bi prestati.
Lutka nee plakati

Upravo radi umanjivanja straha od

cijepljenja i da se taj dogaaj uini manje traumatinim i neugodnim za dijete koje treba krenuti u kolu, u sklopu
rada Odjela kolske medicine na Zametu pokrenut je projekt pod nazivom
"Iglica Ljubilica". Svaki kolski obveznik prolazi sistematski pregled pri-

je polaska u kolu u koji je obvezatno

ukljueno i cijepljenje. Temelj su projekta psihoedukativne radionice, osmiljene kao lutkarske kreativne improvizacije usmjerene k umanjivanju straha od cijepljenja, razvoju svijesti o potrebi ouvanja vlastitog zdravlja putem cijepljenja i sistematskih pregleda. Igra putem komunikacije s lutkama
izabrana je kao osnovna metoda rada,
jer je poznato da igra izuzetno pozitivno utjee na djetetov psihiki, emocio-

nalni i socijalni razvoj. Ona ima vanu

ulogu u ivotu djece, praena je zadovoljstvom i radou i na taj nain potie njegov emocionalni razvoj i time
pridonosi afirmaciji njegove linosti.
Dijete lake ui putem igre jer je vie
motivirano za nju, stoga ona ima puno
snanije odgojne efekte od svih metoda i strategija kojima se koristimo u
odgoju djece. Scenska lutka odlian je
medij s kojim se dijete saivljava i putem koje lake izrie svoje vienje svijeta. Ona stimulira dijete na govor i

24
studeni-prosinac 2006
2006

uvodi ga u svijet mate. Kroz razgovor

dviju lutaka, djeci se pribliava svrha i
potreba cijepljenja, te se saivljavanjem s lutkama nastoji razviti empatija
i umanjiti strah i odbojnost od cijepljenja.
Korisno djeci i odgajateljima

Projekt je proveden tijekom kolskih godina 2005./06. i 2006./07. U

njega su bila ukljuena djeca predkolske dobi kolskih obveznika za tekuu
kolsku godinu, koja pohaaju predkolske ustanove. kolske godine 2005./06. u projekt
su bili ukljueni pojedini podcentri Djejih vrtia Rijeka
Turni, Krnjevo, Podmurvice,
Zvonimir Cvii, Zamet, Gardelin, Potok, Oblai, Ponetrica, Krijesnica, Mirta, Mlaka. Radionicama je bilo obuhvaeno 143 djece predkolaca. kolske godine 2006./07.
projekt je proiren i na opine
Vikovo i Klana, te na grad
Kastav. Pri zavretku psihoedukativnih radionica provedena je evaluacija projekta putem anketnih upitnika. Iste kolske godine, u projektu je sudjelovalo 255 djece. Analiza
evaluacijskih anketnih upitnika pokazuje da se 53,9% odgajatelja u potpunosti sloilo s injenicom da je takav
nain pripreme djece za dolazak na sistematski pregled potreban u postojeem sustavu, a 76,5% je radionicu ocijenilo vrlo korisnom za djecu. U postotku od 41,2% izjasnili su se da im je
program koristan, a 58,8 % ga je ocijenilo jako korisnim u provoenju pro-

grama zdravstvenog odgoja. Djeca su se, na pitanje da li im se kazalina predstava svidjela - u 95,7 %
izjasnila da jest. Pri procjeni osjeaja i dojmova
kod djece, njih 62,4%
osjealo se ugodno, 3,5%
uplaeno, 9% vano, 2%
dosadno i 23,1% ponosno.
Odgajatelji su kao strunjaci procijenili pristup i
kvalitetu rada s djecom tijekom realizacije. Njih
17,6 % ocijenili su pristup
i kvalitetu rada ocjenom 4,
a 82,4% ocjenom 5. Za buduu suradnju svi su se izjasnili pozitivno.
Iz svega se da zakljuiti da postoji
interes predkolskih ustanova za takvim aktivnostima. Na osobno zadovoljstvo, kolske godine 2007./08. projektne aktivnosti e se proiriti na sve
podcentre koji pripadaju Djejim vrti-

ima Rijeka.
Iluzorno je oekivati da e se jednom lutkarskom predstavom rijeiti
problemi straha od cijepljenja, no svakako e se napraviti mali pomak u odnosu na taj problem. Budui da je samo fiziki i mentalno zdrav pojedinac
od koristi svojoj drutvenoj zajednici,

potreba za ouvanjem zdravlja velika je. Ve u ranoj djejoj dobi moemo

uspjeno pozitivno utjecati na razvoj socijalnih vjetina i navika kako bismo
prevenirali razliite negativne oblike ponaanja i
stilova ivljenja koji mogu loe utjecati na zdravlje. Kod njih je vano razvijati osobni odnos i stavove prema vlastitom zdravlju, kao i zdravlju drugih u zajednici, te razvijati vjetine samostalnog
donoenja odluka o zdravim stilovima ivota. U brigu o zdravlju svakako spada i pozitivan stav prema cijepljenju. Upravo se tim lutkarskim improvizacijama djeci ta problematika pokazuje sasvim drugim i njima prihvatljivim nainom.
Nevenka Vlah, dipl.uiteljica

Seksualna edukacija mladih da ili ne

O spolnosti bez nelagode

Polemike oko uvoenja seksualne edukacije u hrvatski kolski sustav i
dalje su prisutne. Provedena su mnoga istraivanja i nainjene studije i
programi o tome. Veina tih istraivanja pokazuje da mladi danas rano
stupaju u spolne odnose, a da im je znanje o toj problematici oskudno.

ako se javljaju pojaani rizici

vezani uz seksualnost adolescenata, o emu govore i epidemioloka istraivanja na tom podruju. O toj se temi mladi najee informiraju putem medija-asopisa, televizije i knjige, neto rjee kroz razgovore s prijateljima i vrnjacima, a najmanje o tome saznaju u razgovoru s roditeljima i nastavnicima. Roditelji su danas prezaposleni, mnogi neinformirani, a nerijetko je to "tabu" tema u krugu
obitelji. Zdravstvena edukacija koja se
provodi u osnovnim i srednjim kolama znaajna je, ali nedostatna, jer je

najee svedena na osnovne informacije o ljudskom tijelu i reproduktivnom dijelu seksualnosti.

Sloeni pristup edukaciji

Osnivanjem Savjetovalita otvorenih vrata za mlade te referentnog Centra za reproduktivno zdravlje u sklopu
rada odjela kolske medicine, otvorila
se moguost da razliiti profili strunjaka, uz dobro osmiljen program, pomognu mladima da usvoje znanja,
steknu vjetine i razviju pozitivne stavove prema vlastitoj i tuoj seksualnosti i individualnosti. Bitno je naglasiti

25
studeni-prosinac 2006

vanost kompleksnog pristupa putem

sustavne edukacije, individualnog savjetovalinog rada i intervencije i pomoi ako je to potrebno. Stoga je od
velikog znaenja, na podruju intervencije, otvaranje ginekoloke ambulante za mlade u sklopu Centra. Dobrom edukacijom i savjetovalinim radom uvelike bi se smanjila potreba intervencije. Takvim kompleksnim pristupom stvorio bi se dobar temelj za
smanjivanje rizika seksualne aktivnosti mladih i dovelo do unapreivanja
reproduktivnog zdravlja mladih.
Upravo iz tog razloga, u Centru za

reproduktivno zdravlje proveden je

program edukacije mladih edukatora u periodu od listopada 2005.
do travnja 2006., koji je sadravao
pet tematskih podruja:
1. spolnost i odnosi meu spolovima,
2. svaka ena i dijete su vani,
3. kontracepcija,
4. spolno prenosive bolesti,
5. zlostavljanje.
U program su bili ukljueni
uenici Trgovako-tekstilne kole.
Program je realiziran kombinacijom
predavanja i radionica. Nakon provedenog programa, edukatori su steena
znanja prenosili svojim vrnjacima na
satovima razredne zajednice, a neposrednu pomo pruali su im razrednici.
Evaluacija rada provedena je
nakon svakog obraenog podruja, kao
i na kraju cjelokupnog programa, kada
se napravilo opsenije anketiranje mladih edukatora. Osim anketiranja edukatora, u koli se putem anketnih upitnika pristupilo provjeri steenih znanja, ali i ispitivanju stavova i ponaanja o temi seksualnosti.
Treina naih ispitanika stupila je u
spolne odnose, to ne odskae znaajno od prosjeka u Hrvatskoj. Iako imaju
redovite spolne odnose, nai ispitanici
nisu sustavno praeni od ginekologa,
to predstavlja izuzetan rizik za neeljene trudnoe i za irenje spolno prenosivih bolesti. Upravo stoga smatramo da takav trodijelni pristup adolescentnoj seksualnosti, kroz edukaciju,
savjetovanje i intervenciju, ima najbolji efekt u sadanjoj situaciji i predstavlja dobar temelj za smanjenje rizika.

nim vezama, to je obino drutveno

prihvaeno i nije prepoznato kao zlostavljanje. Taj problem ne bi trebao biti zapostavljen, iako o njemu ima malo
podataka, te bi trebalo vie senzibilizirati mlade edukatore jer su i oni problem zlostavljanja stavili na zaelje interesa.
Vrlo mali broj uenika u naem
ispitivanju nezadovoljan je svojim znanjem, iako, objektivno, oko polovine
ispitanika ne pokazuje adekvatno poznavanje anatomije i fiziologije ljudskih
reproduktivnih organa. Primijetili smo
da su nii razredi ispitanika bolje "potkovani" znanjem, jer se ta tematika s
njima dodatno obraivala. Upravo to
pokazuje koliko je vana trajnija i sustavnija edukacija mladih.
Nai su ispitanici pokazali solidna
znanja o kontracepciji i HIV-u, ali su
znanja o danas prisutnijim spolno prenosivim bolestima meu mladima
znatno nia, to se moe dovesti u vezu
sa smanjenom senzibilnou mladih za
taj problem, jer ne postoji prijetnja
smrtnog zavretka bolesti. Zanimljiva
je i procjena rizika od zaraze spolno
prenosivim bolestima koja je niska kod

Ljubav ili seks

Kriteriji za stupanje u spolne odnose znaajnije se razlikuju kod mladia

i djevojaka. Kod mladia nije, naalost, rijedak obrazac ponaanja gdje
dominira samo "seks" i gdje postoji
razdvajanje ljubavi i seksa, za razliku
od djevojaka koje ujedinjuju ta dva
pojma. To ujedno govori i u prilog seksualnim predrasudama. Takve predrasude vrlo lako mogu dovesti, a esto
i dovode do zlostavljanja u adolescent-

mladih koji su ve stupili u spolne

odnose i kao razlog za to navode
da imaju samo jednog partnera,
unaprijed prejudicirajui vjernost
u vezi. Reproduktivni dio seksualnosti mladih u toj ivotnoj dobi nije na prvom mjestu, te u tom segmentu mlade trebamo vie usmjeravati i osvjeivati.
Mnogi smatraju da bi se spolna
edukacija trebala odvijati u krugu
obitelji, to bi bilo najbolje ako su
roditelji spremni i sposobni provoditi seksualni odgoj svoje djece. Da to
tako nije, vidi se i iz nae ankete, jer
dvije treine ispitanika rijetko ili nikada o tome ne razgovara s roditeljima, a
neto vie od polovine smatra da roditelji ne bi trebali biti ukljueni u spolnu edukaciju, to govori o izrazito konzervativnim sredinama u kojima su
mladi odrasli.
I u naem istraivanju veina mladih smatra da je potrebna sustavna
spolna edukacija u kolama, i da bi je
trebale provoditi strune osobe.
Zbog velikih rizika vezanih uz seksualnost mladih adolescenata, emu u
prilog govore i epidemioloka istraivanja, te nedostatnost istih sadraja u
kolskim planovima i programima, u
sklopu Centra za reproduktivno zdravlje pokrenuli smo taj Projekt kojim nastojimo utjecati na znanja, stavove i
ponaanja mladih. Stavovi i ponaanja
mladih ne moraju se nuno i podudarati. Adolescenti vrlo esto nisu dosljedni iz raznih razloga, tako da je tee
mijenjati stavove kod mladih jer je to
dugotrajan i sustavan proces.
Suoavanje s mitovima, odgovornou i potivanjem razliitosti uvelike ovisi o samim edukatorima koji moraju biti motivirani i tolerantni. Budui
da spolna edukacija nije kao neki drugi
predmet u koli, edukatori moraju
stvoriti takvo ozraje u kojem razgovor o spolnosti nee izazivati nelagodu. Smatramo da smo nae edukatore
uspjeno usmjerili ka tom cilju. Stoga
takav program treba nastaviti uz dobru
evaluaciju.
Dr. Mirjana Malovi-Bolf, spec.
kolske medicine
Nevenka Vlah, diplomirana uiteljica

26
studeni-prosinac 2006
2006

Zimska depresija

UPALITE SVJETLO
Mnogi se ljudi bolje osjeaju ljeti nego zimi, a znanstvena istraivanja
pokazuju da zimsko sivilo negativno utjee na raspoloenje, pa neki ljudi ne
samo da su loe raspoloeni, ve pate i od tzv. "sezonske depresije".
Procjenjuje se da 10% ljudi, meu
kojima je najvie ena izmeu 30 i 40
godina, osjea simptome sezonske depresije, kao to su: stalni umor, bezvoljnost, tuga, pojaani apetit (koji rezultira poveanjem tjelesne teine),
povlaenje u sebe, gubitak koncentracije i interesa, a ak 5%
ljudi sa zimskom depresijom ne moe preivjeti zimu bez psihijatrijske pomoi. To dolazi zbog toga
to zimi, zbog slabijeg intenziteta zimske svjetlosti,
na mozak pojaano lui
hormon loeg raspoloenja, melatonin, zbog ega
se osjeamo umorno i loe.

i istog eterinog ulja, limuna, mandarine, rumarina, mentola, bosiljka, vanilije ili lavande, koje ulijte u mirisnu
lampu.
4. Unesite sunane boje u prostor
u kojem ivite: uti i naranasti cvjetovi u vazi, jastuci areni i puni lakih

Hormon sree

Potrebno je jesti namirnice bogate ugljikohidratima, koje nadoknauju nedostatak hormona sree
serotonina, dok unos proteina treba
smanjiti. Kako da uspjeno prebrodimo zimu i izbjegnemo ne samo pojavu
loeg raspoloenja, nego i zimsku depresiju, koja je vrlo ozbiljan oblik psihikog poremeaja? Evo nekih savjeta:
1. Ujutro ne tedite struju. im se
probudite, upalite sva svjetla u stanu!
2. Boravite to vie na otvorenom,
jer prirodno svjetlo najbolje potie dobro raspoloenje, djelujui na proizvodnju serotonina, hormona sree, i
noradrenalina u mozgu.
3. Dobro raspoloenje mogu potaknuti mirisi nekoliko kapi prirodnog

boja, zastori na prozoru ili prostirke na

podu, neobino su djelotvorni protiv
negativnih emocija i loeg raspoloenja koje donosi zimsko sivilo.
5. Ponite pisati dnevnik, jer znanstvene studije pokazuju da voenje
dnevnika oputa, oslobaa napetosti,
prosvjetljuje i prua neobino zadovoljstvo pa tako pomae u borbi protiv
loeg raspoloenja i depresije.
6. Jedite namirnice bogate ugljikohidratima, a smanjite unos proteina, jer
tako nadoknaujete nedostatak serotonina. Jedite to vie krumpira, tjestenine, rie, graha, lee, itarica i njihovih
proizvoda, a smanjite koliinu mesa,

27
studeni-prosinac 2006

mlijeka i sira. Ne zaboravite da zimi

konzumirate namirnice bogate vitaminom C, koji udesno otklanja zimski
umor (npr. kiseli kupus, juno voe) i
namirnice bogate nezasienim masnim
kiselinama (maslinovo ulje, morska riba, avokado).
7. Kreite se to vie
jer je najuinkovitije
"oruje" protiv zimskog
umora tjelesna aktivnost
pa, bez obzira na atmosferske prilike, krenite na duge etnje, brzo hodanje, tranje ili vonju biciklom.
8. Ugledajte se na
ptice selice i priutite si odmor u junim krajevima.
Osim vruih plaa i sunanja, ugodno je kupati se u
moru i etati na ugodnom
zraku, kroz borove i empresove ume. Ako si ne
moete priutiti neki dui
odmor na junoj polutki,
iskoristite barem produeni vikend na
sunanom Mediteranu.
9. Zimi se druite to vie, njegujte socijalne kontakte, posjeujte rodbinu i prijatelje, izlazite na zajednike
veere, u kino, kazalite, na koncerte,
nogometne, koarkake ili rukometne
utakmice. Psihijatri preporuuju i duge telefonske razgovore s prijateljima.
10.Iskoristite snaan utjecaj glazbe
na psihu (glazba s ritmom od 60 Hz
odgovara smirenom ritmu srca, savreno oputa); psiholozi u tu svrhu preporuuju Beethovenovu simfoniju br.
4 u B duru i Mozartov koncert za
klavir i orkestar u A duru.
Dr. Petar Radakovi

Glazboterapija ovisnika

RITAM KOJI SMIRUJE

Glazba, kao dio okupacijske terapije, razmatra se sa razliitih
stanovita. Stav drutva prema okupacijskoj terapiji, iji dio je i
muzikoterapija, esto je ambivalentan. Razlog tome je stupanj razvoja
drutva, kao i prihvaanje novih metoda socijalnog tretmana.

okviru socijalno-terapeutskog
rehabilitacijskog tretmana
ovisnika, koji su lijeeni na
Odjelu ovisnosti Klinike za psihijatriju K. B. Sestre milosrdnice u Zagrebu, okupacijska terapija esto je nadopuna rutinskoga programa. Zbog karakteristika linosti ovisnika, muzikoterapija u tome zauzima vano mjesto.
Glazba primijenjena u smislu okupacijske terapije usavrava i poveava
kapacitet pojedinca i u svakom je sluaju nain ispunjavanja vremena zadovoljavajuim sadrajem, koji uz to
prua i osjeaj ugode.
Razvoj socijalnih uloga

U tom dijelu bolesnici nalaze sebe,

dobivaju nove socijalne uloge u zatienoj situaciji, kao to je hospitalna.
Kroninim psihijatrijskim bolesnicima
bilo koji oblik okupacijske terapije
prua katkad jedini nain pribliavanja socijalnoj sredini, do tada neprikladnoj za njih.
Kod naih pacijenata, kod kojih
prevladava osjeaj ugode kao dominantna karakteristika na tetu socijalne
prilagoenosti, ne ulazei u to zato se
ugoda trai ba na taj nain, muzika
predstavlja alternativu drutveno prihvatljive ugode, poveava komunikativnost bolesnika i pozitivno ih usmjeruje.
Ne samo muzika, ve i ostali tipovi
rekreativne i okupacijske terapije imaju slinu svrhu. Prema nekim istraivanjima, u izvanbolnikoj je situaciji
nedvojbeno dokazano da je komunikativnost bolesnika porasla, premda je

kod nekih bio potreban dugotrajniji

tretman, odnosno sudjelovanje u glazbenoj terapiji i do godinu dana.
Naime, izmjena uloga, koja je jedan od osnovnih postulata socioterapijske zajednice, moe se na najlaki i
najsvestraniji nain provoditi sluanjem muzike, prihvaajui stavove ili
uloge terapeuta ili drugih pozitivno usmjerenih lanova. Takoer, bolesnici
esto, ak i oni s malom komunikativnou u okviru grupe, daju inicijativu,
to se u drugim prilikama ne bi usudili
dati. Vjerojatno je barem dio razloga
tome u osjeaju oputenosti i ugode
koju osjeaju sudjelujui u glazbenoj
terapiji. Meu naim pacijentima na
odjelu primijetili smo da bolesnici koji

inae nisu komunicirali s drugim lanovima, ovdje stvaraju pozitivne odnose. Openito se moe rei da je muzika na odreenom nivou, prihvatljiva
svim lanovima, za razliku od drugih
tipova okupacijske terapije gdje se oekuje ili vea vjetina, ili znanje, ili neto tree. Naravno da aktivno sudjelovanje u glazboterapiji zahtijeva i vie
od nabrojenoga, te da samo pojedinci

28
studeni-prosinac 2006
2006

mogu stvarno u tom smislu usmjeriti

svoje opredjeljenje nakon otpusta iz
bolnice.
Glazba oslobaa osjeaje

Nedostatak motivacije za potrebom

i ispunjenjem znaenja i svrhe ivota
dovodi do krivog usmjeravanja bolesnika i prihvaanja droge kao sredstva
koje smanjuje tenziju, ispunjava odreene ivotne prohtjeve i pribliava se
odreenoj supkulturnoj grupi, slinoj njemu. Postoji mogunost da alternativnim sredstvima nadomjestimo
sredstvo ovisnosti drogu barem u
njegovim manje vanim karakteristikama. Uzrok sigurno time ne moemo
otkloniti, ali ga se esto moe nazreti
za vrijeme satova glazboterapije, u trenucima relaksacije bolesnika, te nam
na taj nain glazba slui kao potpora
drugim terapeutskim metodama.
Postavlja se pitanje - to to znai
alternativno sredstvo? Ne smijemo to
smatrati sinonimom supstitucije droge
neim drugim, ve to mora pokazivati
usmjerenost koja je efikasnija od uzimanja droge, a uz to stvara osobnu satisfakciju. Alternativni modeli mogu
biti od velike pomoi i ak imati prioritet pred socijalnim akcijama, kao to
su kontrola, tretman i prevencija ovisnosti. Stvarno je dokazano da mjere
kanjavanja imaju vrlo ogranien uinak na spreavanje uzimanja sredstava
ovisnosti, jer se situacija bitno ne mijenja, budui da uzroci ostaju isti, a nije
prueno nita u zamjenu. U tom dijelu
glazba igra znaajnu ulogu.
Bliska muzika igra veliku ulogu u

nekoliko karakteristika tijekom lijeenja ovisnika. Na podruju emocija, odgovarajui izbor muzike pomae otklanjanju loeg raspoloenja, izbjegava se osjeaj anksioznosti, oslobaaju
se osjeaji, dolazi do emocionalne relaksacije. Na podruju senzornih doivljavanja dolazi do stimulacije osje-

aja zvuka -ritma, neki put senzualnoseksualnih stimulacija, a sve to ovisnici esto navode kao uzrok uzimanja
droga.
U socijalnom smislu, pomou muzike olakava se komunikacija, naroito ona nenormalnog tipa, rjeavaju se
interpersonalni problemi, izbjegava se

osjeaj dosade, rjeavaju se pojedini

kognitivni problemi i, to smo ve spomenuli, u kreativno-estetskom smislu
poboljava se kreativnost i poveava
uivanje imaginarnih mentalnih produkcija.
Prim. Darko Breitenfeld, dr.med.
Nada Jageti, dr.med.

arko unji: KRIOBOLJA, prirunik za bolesnike, Rijeka, 2006.

PRILOG OBRAZOVANJU BOLESNIKA

ijenik arko unji, specijalist

fizikalne medicine i rehabilitacije, posebno se zanima za prirodne ljekovite initelje u poboljanju
zdravlja.
Znajui da je kriobolja est zdravstveni problem, koji pogaa 65 80%
osoba tijekom ivota, objavio je svoj
prirunik za oboljele od kriobolje kako bi im objasnio grau i funkciju kraljenice, njene promjene i nepravilnosti.
Nakon savjeta o sprjeavanju kriobolje, o ljekovitim prirodnim initeljima u njenoj prevenciji i lijeenju,
autor daje detaljan opis tjelesnih vjebi za suzbijanje boli i vraanje normalne funkcije kraljenice.
Vjebe su podijeljene u dvije grupe: a. vjebe po McKenzievoj metodi i
b. osnovne vjebe za sprjeavanje kri-

obolje. Robin McKenzie, fizioterapeut i manualni terapeut iz Novog Zelanda, razvio je metodu samoizljeenja bolova u kraljenici i sprjeavanja
povrata bolesti.
Autor opisuje deset vjebi po
McKenzievoj metodi i trinaest osnovnih vjebi za sprjeavanje kriobolje.
Svaki je opis vjebe ilustriran fotografijom u boji tako da itatelja ne ostavlja u nedoumici o tome kako se vjeba
izvodi. Na kraju svakog opisa stoji napomena o tome koliko puta na dan treba vjebu ponoviti: tri puta dnevno
ujutro, poslijepodne i u veernjim satima, a kod nekih vjebi i pet puta
dnevno.
Kako autor kae: "ovjek nije"
programiran" za sjedenje i fiziku
neaktivnost, ali na alost, ljudi 21. stoljea najvei e dio radnoga vijeka pro-

29
studeni-prosinac 2006

vesti sjedei (u automobilu, na poslu

ispred raunala ili ispred televizora),
to ima za posljedicu vidljive morfoloke promjene kraljenice Svaki
etvrti pacijent koji ue u ordinaciju
lijenika obiteljske medicine, dolazi
zbog bolova lokomotornog aparata
To nas upozorava da treba rano usvojiti zdrav nain ivota i na vrijeme poeti vjebama za jaanje miia Miii
su izvor snage i svojim kontrakcijama
omoguuju sve pokrete. Osim toga, oni
dre kraljenicu u fiziolokom poloaju"
U sklop vjebi za kriobolju treba
ukljuiti i:
zagrijavanje (brzu etnju, vonju
biciklom, lagano tranje),
istezanje (vjebe istezanja miia i tetiva do najistegnutijeg poloaja),

 vjebe disanja (ispravno disanje

poveava uinkovitost vjebi),
vjebe relaksacije (nakon vjebanja, relaksacijom se smanjuje napetost miia),
vjebe kondicije (za kriobolju je
vana opa kondicija organizma

preporua se vonja biciklom,

hodanje, tranje, plivanje i sl.).
Sve u svemu, ovaj prirunik obogauje znanje bolesnika o vlastitom tijelu, posebno o kraljenici, i pomae mu
da aktivno djeluje na prevenciji oboljenja kraljenice, kao i na samoizlje-

enju od kriobolje. Obrazovan pacijent znat e zatititi svoje zdravlje ili

ga, ako je ve narueno, popraviti pravilnim nainom ivota i djelotvornom
terapijom.
Vjekoslava Lenac, prof.

Pitomi kesten

TRAENA POSLASTICA
Jesen je vrijeme dozrijevanja pitomoga kestena, voa koje se ubraja u izuzetno traene i cijenjene
poslastice. U kulinarstvu su o pitomom kestenu ispjevani pravi hvalospjevi. Slavni kuhari i renomirane
knjige o kulinarstvu teko e izostaviti pitomi kesten ("na sto naina") iz svoje recepture. Tko jednom
kua kesten, ne zaboravlja njegov okus i, kad god ima priliku, rado mu se vraa.

omovina je pitomoga kestena

srednja Azija. Danas je rasprostranjen u zemljama Mediterana, ali uspijeva i u Maarskoj, vicarskoj, Njemakoj, Engleskoj, pa ak
i u dijelu Afrike i Sjeverne Amerike.
Premda to samoniklo voe raste
u svim krajevima s umjerenom klimom
(redovito u listopadnim umama), nisu
svi pitomi kesteni podjednake kakvoe, veliine, okusa i kalorine vrijednosti. Odlikuje ga dugovjenost, jer
moe doivjeti i do pet stoljea! Naalost, pitomi kesten podloan je obolije-

vanju, pa nije redovito dugovjean.

Kesteni starci - "Metuzalemi", izuzetak su, a ne pravilo.
U naoj domovini pitomi kesten
raste od sjevernih krajeva pa do kvarnerskog podruja, od Hrvatskog zagorja, Podravine i Slavonije do padina
Uke (Lovran, Opatija, Veprinac, Poljane, Dobre). Dok sjevernije nalazimo pitomi kesten ploda manje veliine, na padinama Uke raste, ve proslavljeni - lovranski kesten, pravi Golijat meu svojom subraom. Pitomi se
kesten ne razlikuje samo po veliini,

ve i po imenu. U Hrvatskom zagorju i

Podravini naziva se iskljuivo "kostanj", u Slavoniji "kesten", a na Kvarneru "marun" (od talijanskog "marone", u prijevodu sme). Od svih kestena, kostanja i maruna najpoznatiji je
"lovranski marun", dakako, on je najcjenjeniji i najskuplji. Lovranski kraj
proslavile su "fritaje" jaja sa parogama i "marunade" - svetkovine pripravljanja i kuanja maruna. Lovranski je
marun prepoznatljiv turistiki mamac,
pa "marunade" redovito privuku na tisue posjetitelja.

Promidbeni
prostor
u Narodnom
zdravstvenom listu!
Ako elite oglaavati u
naem listu, javite se
Urednitvu na telefon:

21-43-59
35-87-92
30
studeni-prosinac 2006
2006

U rujnu i listopadu, u umama na

padinama Uke moe se sresti na stotine beraa pitomoga kestena. Premda
mnogi berai dre da je slobodno skupljati (i tresti) kesten u umama Uke, u
prolosti su zabiljeeni sluajevi uvanja toga prirodnog blaga i orujem, pa
i upucavanja lovakom pukom beraa koji je skupljao kestene u tuoj umi.

stena, listovi i ovojnica plodova. Iz plodova se dobiva i kestenovo ulje.

Od juhe do torte od kestena

Visokokalorina namirnica

Premda se sastoji od dosta kroba i

vonog eera, pitomi kesten ipak nije
tako "nabijen" energijom da bi ga se
morale potpuno odrei gojazne osobe,
osobe na dijeti ili eerni bolesnici.
Ipak, navedenim osobama ne preporuuje se jesti pitomi kesten u veoj koliini, ve tek toliko da se zadovolji elja za tim slasnim izazovom.
Kalorinu vrijednost pitomoga kestena zornije emo predoiti ako je
usporedimo s nekim drugim namirnicama. Deset dekagrama kuhanog ili
peenog pitomoga kestena ima kalorinu vrijednost od 231 kalorije. Istu
kalorinu vrijednost ima oko 90 dekagrama cvjetae, 65 dekagrama svjeih
gljiva, 105 dekagrama rajice, 8,3 dekagrama suhih ljiva, 4,5 dekagrama
mlijene okolade i 4 dekagrama prenih kikirikija.
U sluaju da vam je pitomi kesten
poslastica koju ne moete "preskoiti", nemojte je jesti iza obilna ruka,
pogotovo ne "ukraenu" brdom laga.
Takoer, valja pripomenuti da se kesten teko (i dugo) probavlja pa ga nije
dobro jesti naveer, a naroito ne neposredno prije spavanja.

Za voe koje vam se, od slasti, topi

u ustima, odaberite vrijeme meuobroka. eludac i itavo tijelo bit e vam
zahvalni.
Pitomi kesten sadri 25-40 posto
kroba, 15-20 posto eera, 4 posto bjelanevina, 2 posto masti i oko 40 posto
vode. Od vitamina - najvie ima B1, C
(5 posto), a od minerala sadri kalij,
kalcij, fosfor, natrij i eljezo.
Zbog kalorine vrijednosti, te vitamina i minerala pitomi kesten se preporuuje osobama kojima je potreban
brz oporavak organizma (bolesnicima,
rekonvalescentima, djeci, starijim osobama, sportaima i ljudima koji obavljaju tee fizike poslove). Manekenkama, glumicama i svim osobama koje
ele odravati vitku liniju tijela pitomi
kesten nalazi se na listi poslastice koja
se samo kua!
U ljekovite svrhe sabiru se plod ke-

Vrstan kulinar kesten dri bogomdanom namirnicom jer od nje moe

pripraviti bezbroj jela, od predjela do
deserta.
Kad se znalaki priredi neko jelo
od kestena, teko mu moe odoljeti i
naizbirljiviji "eludac". Tako se od kestena moe kuhati juha i gula, prirediti pire (kao dodatak jelu ili slastica),
ispei torta ili ga ukljuivati u druge
slastice. Moete li zamisliti slast peene janjetine, odojka ili domaeg pileta
s dodatkom kuhanog pitomog kestena?!
Kesten se moe skuhati, oguliti mu
ovojnu koru i unutarnju koicu, zgnjeiti ga u pire i spremiti (u hermetiki
zatvorenim etvrtastim posudama u
obliku ciglice) u zamrziva. Takav kesten dugo se dri (10 12 mjeseci), a
vadi se, po elji, u zimskim mjesecima
i posluuje sa sladoledom, tekuom okoladom ili lagom. Duboko zamrznutog najbolje ga je odmrzavati u hladnjaku (odmrzavanje traje oko 5 sati).
Juha od kuhanog, oienog i zgnjeenog kestena, uz dodatak lisnatog
povra, mrkve i itarica, uz zaine koji
se dodaju juhama, takoer je vrlo ukusna.
Gula od pitomog kestena moe se
kuhati kao gula od gljiva. Pitomi kesten (kuhan i oguljen) moe se dodati
juneem gulau ili pileem paprikau.
Ni divljai (vepru, jelenu, zecu, fazanu) nee smetati, dapae, dat e poboljan okus.
Borislav Ostoji

Dragi itatelji,
elimo vam estit Boi i sve najbolje u novoj godini.
Neka vam 2007. godina donese sreu i neka u njoj budete i
ostanete zdravi.
Urednitvo Narodnoga zdravstvenog lista

31
studeni-prosinac 2006

"ovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je oima nevidljivo!"

Antoine de Saint-Exupry, "Mali princ"