Email:udruga.franak@gmail.

com
Mob: 099/ 772 - 9065
http://udrugafranak.hr
Adresa: Sijeanjska 17, 10000 Zagreb
iro raun: 2390001 - 1100427244


Maarska do kraja godine donosi zakon kojim ponitava
razliku poetnog i poveanog teaja u CHF kreditima
Udruga Franak za svoje lanove priprema predloke s
ponudom bankama za vraanje novca na temelju pravomone
presude
Hrvatska izvrna i zakonodavna vlast potpuno su zakazale u
zatiti potroaa korisnika kredita, a mogle su sprijeiti
nepotrebno ekanje graana na konanu pravdu
Oekuje se revizija pravomone presude na Vrhovnome sudu
u korist dunika

Zagreb, 24. srpnja 2014. Saznajemo s internetskog portala portfolio.hu da e
Maarska donijeti i drugi zakon na temelju odluke Vrhovnoga suda, kojom je
odreeno da su jednostrane promjene kamatnih stopa nitetne te da je valutna
klauzula nitetna ukoliko dunik nije potpuno transparentno upoznat s rizikom rasta
teaja. Podsjeamo, nedavno donesenim prvim zakonom odreeno je da banke
moraju vratiti preplaene kamate dunicima kojima su kamate poveavane
jednostranim odlukama banaka.
Zakon o konverziji deviznih kredita u kredite u forintama bit e upuen parlamentu
krajem studenog ili poetkom prosinca, to znai da e do kraja godine svima biti
jasno kako e se konverzija obaviti. Oigledno je da e se konverzija obaviti sljedee
godine. Na pitanje je li to istina, ministar Varga odgovorio je: "Da, tako se oekuje, ali
zakon mora biti donesen u ovoj godini".
Maarska i dalje ostaje atraktivno trite za banke u stranom vlasnitvu. Varga je
rekao da se slae sa efom Erste banke (Andreas Treichl), koji kae da e bolja
vremena uslijediti od 2015. Vlada eli dobro funkcioniranje, kreditiranje te fer
bankarski sustav.


Konverzije CHF kredita u kredite bez valutne klauzule izazvat e velike trokove
banaka koje su veinom u stranom vlasnitvu, ukljuujui i austrijske banke Erste i
Raiffeisen te talijanske banke Intese Sanpaolo i UniCredit. Procjena ukupnih
trokova je oko 3 milijarde eura.
U duhu tih dogaanja valja promatrati i blisku budunost u Republici Hrvatskoj.
Pravomona presuda u sluaju Franak donesena je, dunici koji su podigli kredite u
7 od 8 tuenih banaka izmeu rujna 2003. i prosinca 2008. mogu na temelju te
presude traiti od banaka povrat preplaenih kamata, a ako ne uspiju mirnim putem,
mogu je val privatnih tuba.
Udruga Franak priprema predloke ponuda za sve kredite, i CHF, i EURO i kunske,
pa i za one ve otplaene kredite, kojima e dunici moi od banaka traiti povrat
preplaenih iznosa kamata. Predloci e biti dostupni samo lanovima Udruge
Franak, jer se radi o donekle kompliciranim ponudama za koje samo lanovi Udruge
Franak mogu dobiti i potrebne besplatne pravne savjete. Oekuje se da e predloci
biti spremni za objavu lanovima u roku od dva tjedna, nakon ega e o svim
detaljima lanovi Udruge Franak biti obavijeteni elektronikom potom.
Prema procjenama ekonomista iz Udruge Franak u ovome trenutku ukupno ima jo
21 milijarda kuna CHF kredita, dok ukupna preplata i zbog valutne klauzule i zbog
nitetnosti promjenjive kamate u tim kreditima izmeu 2008. i 2013. iznosi oko 8,5
milijardi kuna.
Osim toga, odvjetniki tim koji zastupa Savez udruga Potroa, priprema zahtjev za
reviziju pravomone presude na Vrhovnome sudu, kojim e se zahtijevati da se
nitetnom proglasi i valutna klauzula CHF u svim kreditima tuenih banaka te da se
nitetnom proglase i promjenjive kamatne stope u Sberbanci, koje su neodredive
unato tome to Visoki trgovaki sud nije tako presudio.
Naime, Sberbanka je navodila u kreditnim ugovorima parametre o kojima ovisi
veliina kamate, pa se tako u ugovorima navodi 3M CHF Libor uvean za trokove
pribavljanja sredstava i kamatnu maru kreditora. Meutim, kamata u tim ugovorima
neodrediva je svim korisnicima kredita, jer je oigledno da se unato smanjenju
vrijednosti Libora kamata poveavala, dok je druge veliine banka mijenjala
samovoljno i netransparentno. Visoki trgovaki sud nije analizirao nain kako
izraunati kamatu i to je glavni razlog zato je proputeno da se i promjenjiva kamata
u Sberbanci proglasi nitetnom.
Visoki trgovaki sud pravilno se poziva na odluku Europskoga suda pravde, citiramo
dio pravomone presude: Prema Presudi Europskog suda pravde od 30. travnja
2014. u predmetu poslovni broj C - 26/13 navodi se da lanak 4. stavak 2. Direktive
93/13 treba tumaiti na nain da ugovorna odredba potroau ne mora biti samo
gramatiki razumljiva, to u ovom konkretnom sluaju znai da u ugovoru moraju na
transparentan nain potroau biti objanjeni razlozi i pojedinosti mehanizma
promjene kamatne stope. pri emu objanjava razloge za nitetnost kamate, i
na taj nain ispravno tumai smisao presude ECJ-a.



Meutim, s obzirom na to da se predmetna odredba presude ECJ-a odnosi i na
spornu ugovorenu valutnu klauzulu, citiramo odnosni dio presude ECJ-a: 2. lanak
4. stavak 2. Direktive 93/13 treba tumaiti na nain da, kada je rije o ugovornoj
odredbi kao to je ona u glavnom postupku, zahtjev prema kojem ugovorna odredba
mora biti jasno i razumljivo sastavljena podrazumijeva obvezu ne samo da konkretna
odredba potroau bude gramatiki razumljiva nego i da ugovor razvidno izloi
funkcioniranje konkretnog mehanizma konverzije u stranu valutu na koji se poziva
dotina odredba kao i odnos izmeu tog mehanizma i mehanizma propisanog
drugim odredbama koje se tiu isplate kredita, tako da potroa na temelju tonih i
razumljivih kriterija bude u stanju procijeniti ekonomske posljedice koje iz toga za
njega proizlaze. Nejasno je zato sud nije istu tu odredbu primijenio i prilikom
odluivanja o nitetnosti ugovorene valutne klauzule, unato injenici da ECJ
potpuno nedvosmisleno na jednak nain kao i promjenjivu kamatu tretira i tu
ugovornu odredbu.
Vjerujemo da Vrhovni sud nee propustiti presudu C-26/13 ECJ-a uvaiti na
pravilan nain, tako da isti argument primijeni i na doputenost ocjenjivanja je li
odredba o valutnoj klauzuli potena te je ispitati u skladu s istaknutim argumentima
tijekom postupka.

Valja se sjetiti nastojanja Udruge Franak iz 2013. godine, kada se trailo od vlasti
Republike Hrvatske da pokrene aktivnosti za punu harmonizaciju naih zakona s
direktivom 2008/48 o kreditnim ugovorima potroaa, kao i njenu primjenu na
postojee ugovore o kreditima. U tom smislu, ECJ je 2012. dao miljenje
rumunjskom sudu nadlenom za sluaj Volksbank Romania SA protiv Nacionalnog
tijela za zatitu potroaa, u kojem je istaknuto sljedee:
a) ECJ je utvrdio da drava lanica moe ograniiti bankovne trokove koje vjerovnik
namee korisniku kredita
b) ECJ je utvrdio da drava moe kao prijelazne mjere odrediti da se nova regulativa
odnosno direktiva odnosi i na postojee ve sklopljene ugovore o kreditu
c) ECJ je utvrdio da drava moe odrediti obveze kreditnim institucijama u pogledu
toga koje naknade moe nametnuti korisnicima kredita kao mjeru zatite potroaa i
u onom dijelu koji nije pokriven direktivom
d) ECJ je utvrdio da takva stroa regulativa ne uzrokuje manje povoljan poloaj
kreditnih institucija u Rumunjskoj u odnosu na druge zemlje lanice EU.

Moemo zakljuiti da su hrvatska izvrna i zakonodavna vlast potpuno zakazale u
zatiti potroaa korisnika kredita, a imale su na raspolaganju i domae i europsko
pravno utemeljenje da zakonima urede neregularno poslovanje kreditnih institucija,
ime su mogle sprijeiti nepotrebno ekanje graana na konanu pravdu u
kolektivnom sudskom procesu.
Udruga Franak uvjerena je u konanu potpunu pobjedu u kolektivnome sudskom
procesu protiv 8 banaka.
Udruga Franak