You are on page 1of 70

Razvoj i znaaj kemijske

Razvoj i znaaj kemijske


industrije
industrije
2012/2013
2012/2013
ULOGA HEMIJSKOG INENJERA
ULOGA HEMIJSKOG INENJERA

Osnovni zadatak i odgovornost hemijskog


Osnovni zadatak i odgovornost hemijskog
inenjera je praenje i razvoj hemijske
inenjera je praenje i razvoj hemijske
tehnologije.
tehnologije.

Pri tome su prijeko potrebna oba pristupa


Pri tome su prijeko potrebna oba pristupa
znanstveni i prakti!ki.
znanstveni i prakti!ki.

"adei na svom zadatku inenjer tehnolog


"adei na svom zadatku inenjer tehnolog
utje!e postepeno ali stalno na
utje!e postepeno ali stalno na
usavr#avanje tehnolo#kog pro$esa i
usavr#avanje tehnolo#kog pro$esa i
pro$esa proizvodnje.
pro$esa proizvodnje.

%a bi postigao #to vei uspjeh on


%a bi postigao #to vei uspjeh on
sistematski rje#ava probleme o kojima ovisi
sistematski rje#ava probleme o kojima ovisi
kona!ni rezultat u proizvodnji.
kona!ni rezultat u proizvodnji.

&vaka od 'aza u radu inenjera kemijske


&vaka od 'aza u radu inenjera kemijske
tehnologije zahtijeva #iroko znanje s
tehnologije zahtijeva #iroko znanje s
inenjerskog podru!ja ali i dovoljno
inenjerskog podru!ja ali i dovoljno
spe$ijalisti!ko znanje dobro poznavanje
spe$ijalisti!ko znanje dobro poznavanje
prilika i proizvodnih mogunosti poduzea.
prilika i proizvodnih mogunosti poduzea.

(ato je razumljiva krilati$a koja se sve


(ato je razumljiva krilati$a koja se sve
!e#e !uje)
!e#e !uje)

tehnologa se ne dobiva konkursom i


tehnologa se ne dobiva konkursom i
oglasima, ve se on stvara u firmi.
oglasima, ve se on stvara u firmi.

*ora se vladati znanstvenim pristupima i


*ora se vladati znanstvenim pristupima i
raznovrsnim znanjima i vje#tinama tu se
raznovrsnim znanjima i vje#tinama tu se
misli na sve ono +hemija primjenjena
misli na sve ono +hemija primjenjena
matematika 'iziku in'ormatika ekonomika
matematika 'iziku in'ormatika ekonomika
ma#instvo vo,enje pro$esa optimiranje
ma#instvo vo,enje pro$esa optimiranje
upotreba ra!unala i sl. kao i poznavanje
upotreba ra!unala i sl. kao i poznavanje
engleskog jezika- #to je potrebno da bi se
engleskog jezika- #to je potrebno da bi se
uspje#no vodilo i rije#ilo probleme koji se
uspje#no vodilo i rije#ilo probleme koji se
javljaju u inenjerskom poslu industrijskog
javljaju u inenjerskom poslu industrijskog
trans'ormiranja sirovine u korisne proizvode.
trans'ormiranja sirovine u korisne proizvode.
.ndustrija
.ndustrija

Industrija
Industrija


+lat.industria/radinost- je
+lat.industria/radinost- je
privredna djelatnost prerade sirovina ili
privredna djelatnost prerade sirovina ili
poluproizvoda u gotove proizvode.
poluproizvoda u gotove proizvode.

Prema vrstama sirovina i 'inalnih +gotovih-


Prema vrstama sirovina i 'inalnih +gotovih-
proizvoda industrija se dijeli na niz
proizvoda industrija se dijeli na niz
industrijskih grana me,u kojima su
industrijskih grana me,u kojima su

proizvodnja elektri!ne energije proizvodnja


proizvodnja elektri!ne energije proizvodnja
i prerada uglja proizvodnja i preradba na'te
i prerada uglja proizvodnja i preradba na'te
$rna metalurgija metalurgija obojenih
$rna metalurgija metalurgija obojenih
metala brodogradnja
metala brodogradnja
!emijska industrija
!emijska industrija


industrija gra,evinskog materijala drvna
industrija gra,evinskog materijala drvna
industrija industrija papira tekstilna
industrija industrija papira tekstilna
industrija industrija koe i obue industrija
industrija industrija koe i obue industrija
gume prehrambena industrija gra'i!ka
gume prehrambena industrija gra'i!ka
industrija industrija duhana 'ilmska
industrija industrija duhana 'ilmska
industrija 'arma$eutska i druge.
industrija 'arma$eutska i druge.

Industrijska "roizvodnja#
Industrijska "roizvodnja#
podrazumjeva
podrazumjeva
dobijanje u #irem obimu koji prevazilazi
dobijanje u #irem obimu koji prevazilazi
potrebe individue ili manje grupe potro#a!a
potrebe individue ili manje grupe potro#a!a
materija odnosno
materija odnosno
"roizvoda
"roizvoda
koji posjeduju
koji posjeduju
vei stepen korisnosti za !ovjeka u odnosu
vei stepen korisnosti za !ovjeka u odnosu
na polazne materije ili dobijanje i takvih
na polazne materije ili dobijanje i takvih
materija koje u prirodi uop#te i ne postoje
materija koje u prirodi uop#te i ne postoje
+sintetski materijali/najlon lijekovisintetske
+sintetski materijali/najlon lijekovisintetske
smole-. Proizvodnja je serijska i
smole-. Proizvodnja je serijska i
standardizovana.
standardizovana.

Hemijska industrija#
Hemijska industrija#
utje!e na
utje!e na
stupanj razvoja privrednih
stupanj razvoja privrednih
djelatnosti na dru#tveni i ivotni
djelatnosti na dru#tveni i ivotni
standard.
standard.

&vi proizvodni sektori tro#e


&vi proizvodni sektori tro#e
hemijske proizvode kao
hemijske proizvode kao
reproduk$ijske proizvode /
reproduk$ijske proizvode /
materijale primjer
materijale primjer
)
)

Poljoprivreda
Poljoprivreda
+pesti$idi 'ungi$idi P0
+pesti$idi 'ungi$idi P0
'olije za plastenike umjetna gnojiva-
'olije za plastenike umjetna gnojiva-


Gra
Gra
,
,
evinarstvo
evinarstvo
+ukrasni i za#titni premazi bitumeni
+ukrasni i za#titni premazi bitumeni
$ement P12 stolarija P0 $ijevi za
$ement P12 stolarija P0 $ijevi za
vodu hidroizola$ijske smole ljepila P&
vodu hidroizola$ijske smole ljepila P&
i P3" kao toplinska izola$ija-
i P3" kao toplinska izola$ija-


Elektroprivreda
Elektroprivreda
+oblaganje kabla
+oblaganje kabla
trans'ormatorska ulja-
trans'ormatorska ulja-

Saobra
Saobra

aj
aj
+goriva maziva razni
+goriva maziva razni
dijelovi iz polimera-
dijelovi iz polimera-


Prehrambena industrija
Prehrambena industrija
+o$tena
+o$tena
kiselina aditivi ambalani
kiselina aditivi ambalani
materijali-
materijali-


Sredstva iroke potronje
Sredstva iroke potronje
+sapuni detergenti i dr.-
+sapuni detergenti i dr.-

4emijska industrija pripada vodeim


4emijska industrija pripada vodeim
industrijskim granama gledajui na
industrijskim granama gledajui na
dosada#nji razvoj prema porastu
dosada#nji razvoj prema porastu
proizvodnje i uti$aju na druge proizvodne
proizvodnje i uti$aju na druge proizvodne
grane.
grane.

"azvijena kemijska industrija temelji se na


"azvijena kemijska industrija temelji se na
znanju i nau!nim dostignuima pa
znanju i nau!nim dostignuima pa
omoguava materijaliza$iju mnogih
omoguava materijaliza$iju mnogih
inovativnih rje#enja.
inovativnih rje#enja.

$okreta je razvoja i dje%ovanja &rojni!


$okreta je razvoja i dje%ovanja &rojni!
s%ini! "roizvodnji # a samim time i teme%j
s%ini! "roizvodnji # a samim time i teme%j
sveuku"no' na"retka i suvremene
sveuku"no' na"retka i suvremene
(ivi%iza(ije)
(ivi%iza(ije)

3 razvijenim zemljama kemijska industrija


3 razvijenim zemljama kemijska industrija
pripada najpropulzivnijim i
pripada najpropulzivnijim i
najpro'itabilnijim industrijskim granama pa
najpro'itabilnijim industrijskim granama pa
direkntno ili indirektno uti!e)
direkntno ili indirektno uti!e)

na 50/607 ukupne vrijednosti


na 50/607 ukupne vrijednosti
proizvodnje
proizvodnje

36/507 svih investi$ionih ulaganja i


36/507 svih investi$ionih ulaganja i
u!estvuje u oko 507 od ukupnog broja
u!estvuje u oko 507 od ukupnog broja
zaposlenih.
zaposlenih.

"azvoj je zapo!eo u 8.8 vijeku


"azvoj je zapo!eo u 8.8 vijeku
Kemijska industrija je industrijska
'rana koja "rimjenom razni! !emijski!
"ostu"aka *"ro(esa+ "roizvodi
!emijske "roizvode)

Predstavlja danas najrazvijeniju
industrijsku granu u op#toj svjetskoj
proizvodnji a karakteri#e se intenzivnim
investiranjem i veoma brzim tempom
razvoja.
Ona je i tehnolo#ki intenzivna
zahtjeva stalna istraivanja i
usavr#avanja proizvodnih
postupaka.
Pro$enjuje se da je potrebno da
19/207 zaposlenih radi u
istraivanju i da su to visoko
spe$ijalizovani istraiva!i
. zaposleni u proizvodnji moraju
ispunjavati posebne zahtjeve u
pogledu kvali'ika$ija.
3laganja po zaposlenom su me,u
najvi#im.
Po#to je period amortiza$ije osnovnih
sredstava kratak +postrojenja-
problem je kako povratiti uloena
sredstva u kratkom roku.

RA,-OJ KEMIJSKE IN.US/RIJE


RA,-OJ KEMIJSKE IN.US/RIJE

U svom "oetku se ova industrija zasniva%a na


U svom "oetku se ova industrija zasniva%a na
anor'anskim *neor'anskim+ !emijskim
anor'anskim *neor'anskim+ !emijskim
sirovinama# da &i "re0%a i u "odruje or'anske
sirovinama# da &i "re0%a i u "odruje or'anske
!emijske industrije)
!emijske industrije)

Or'anska kemijska industrija nasta%a je tokom


Or'anska kemijska industrija nasta%a je tokom
"rve "o%ovine 12 )sto%je3a# os%anjaju3i se
"rve "o%ovine 12 )sto%je3a# os%anjaju3i se
u'%avnom na sirovine izdvojene iz u'%ja# "ose&no
u'%avnom na sirovine izdvojene iz u'%ja# "ose&no
na aromatske u'%jikovodike izdvojene iz katrana
na aromatske u'%jikovodike izdvojene iz katrana
kameno' u'%ja# a zatim a(eti%en i u manjem
kameno' u'%ja# a zatim a(eti%en i u manjem
o&imu na "rirodne &io%o0ke izvore)
o&imu na "rirodne &io%o0ke izvore)

Katran je s"oredni "rodukt "%ini4ika(ije


Katran je s"oredni "rodukt "%ini4ika(ije
u'%ja odnosno "ro(esa "revo5enja u'%ja u
u'%ja odnosno "ro(esa "revo5enja u'%ja u
"%inovite "roizvode# i "ro(esa koksovanja
"%inovite "roizvode# i "ro(esa koksovanja
tj) "roizvodnje koksa "ri 167781977
tj) "roizvodnje koksa "ri 167781977

:)
:)

A(eti%en *:H8:H+ se do&ija izdvajanjem iz


A(eti%en *:H8:H+ se do&ija izdvajanjem iz
"%inoviti! "rodukata nasta%i! "ri "roizvodnji
"%inoviti! "rodukata nasta%i! "ri "roizvodnji
e%ika# kao i sintezom iz ka%(ijeva kar&ida)
e%ika# kao i sintezom iz ka%(ijeva kar&ida)

"eak$ije i pro$esi zasnovani na a$etilenu


"eak$ije i pro$esi zasnovani na a$etilenu
nazvani su
nazvani su
kar&o!emijom
kar&o!emijom
.
.

(adnja dekada 1:. stoljea nazvana je


(adnja dekada 1:. stoljea nazvana je
;z%atno
;z%atno
do&a<
do&a<
organske kemije kada je engleski
organske kemije kada je engleski
kemi!ar i industrijala$ ;.<.Perkin +1939/1:0=-
kemi!ar i industrijala$ ;.<.Perkin +1939/1:0=-
sintetizirao
sintetizirao
ani%inske &oje
ani%inske &oje
dobivene iz katrana
dobivene iz katrana
a njema!ki kemi!ar >dol' von ?ae@er +1936/
a njema!ki kemi!ar >dol' von ?ae@er +1936/
1:1=- prona#ao na!in dobijanja i
1:1=- prona#ao na!in dobijanja i
"roizvodnje
"roizvodnje
indi'a i modro' &oji%a
indi'a i modro' &oji%a
.
.

U tom "eriodu *zadnja dekada 12) sto%je3a+


U tom "eriodu *zadnja dekada 12) sto%je3a+
&uran je razvoj i anor'anske kemijske
&uran je razvoj i anor'anske kemijske
industrije# naroito "roizvodnje
industrije# naroito "roizvodnje
sumporne
sumporne
kiseline i natrijevog karbonata
kiseline i natrijevog karbonata
) /ada je za"oeo
) /ada je za"oeo
i razvoj
i razvoj
eksploziva
eksploziva
# otkri3em nitro'%i(erina
# otkri3em nitro'%i(erina
ta%ijansko' kemiara A)So&rera *1=6>81===+
ta%ijansko' kemiara A)So&rera *1=6>81===+
od ko'a je Ado%4 No&e% *1=>>81=2?+# 0vedski
od ko'a je Ado%4 No&e% *1=>>81=2?+# 0vedski
kemiar i osniva No&e%ove na'rade 1=??#
kemiar i osniva No&e%ove na'rade 1=??#
nainio manje aks"%ozivan i zato "rimjenjiv
nainio manje aks"%ozivan i zato "rimjenjiv
dinamit# *smjesu nitro'%i(erina i in4uzorijske
dinamit# *smjesu nitro'%i(erina i in4uzorijske
zem%je+)
zem%je+)

$oetkom 67) sto%je3a nastav%ja se intenzivan


$oetkom 67) sto%je3a nastav%ja se intenzivan
razvoj kemijske industrije naroito otkri3em
razvoj kemijske industrije naroito otkri3em
"roizvodnje amonijaka direktno od e%emenata
"roizvodnje amonijaka direktno od e%emenata
vodika i azota uz kata%izator "ri visokom
vodika i azota uz kata%izator "ri visokom
"ritisku i tem"eraturi)
"ritisku i tem"eraturi)

/o je jedno od najve3i! otkri3a u kemijskoj


/o je jedno od najve3i! otkri3a u kemijskoj
industriji# a zasnovano je na "ostu"ku
industriji# a zasnovano je na "ostu"ku
@)Ha&era i :) Aos(!a)
@)Ha&era i :) Aos(!a)

U tom "eriodu do%azi do intenzivnije


U tom "eriodu do%azi do intenzivnije
u"otre&e "rirodno' "%ina# metana i
u"otre&e "rirodno' "%ina# metana i
:O# te se "roizvodnja i njeni "roizvodi
:O# te se "roizvodnja i njeni "roizvodi
nazivaju "etrokemija i "etrokemijska
nazivaju "etrokemija i "etrokemijska
industrija
industrija
.+po!etak 20. stoljea-
.+po!etak 20. stoljea-

$etrokemija
$etrokemija
+Petro$hemistr@ je izvedeno od
+Petro$hemistr@ je izvedeno od
petroleum na'ta- je grana kemije i kemijskog
petroleum na'ta- je grana kemije i kemijskog
inenjerstva koja se zasniva na prou!avanju
inenjerstva koja se zasniva na prou!avanju
reak$ija i pro$esa dobijanja i svojstva proizvoda
reak$ija i pro$esa dobijanja i svojstva proizvoda
na osnovu na'tnih prera,evina i prirodnog plina
na osnovu na'tnih prera,evina i prirodnog plina
a koji
a koji
ne s%uBe kao 'oriva i%i maziva))
ne s%uBe kao 'oriva i%i maziva))


%anas se u svijetu proizvede vi#e od A60 /B10
%anas se u svijetu proizvede vi#e od A60 /B10
A A

tona petrokemijskih sirovina.
tona petrokemijskih sirovina.
Proizvod Proizvod 3dio 7 3dio 7
1 1
Organski kemijski me,uprodukti Organski kemijski me,uprodukti
25 25
2 2
Carma$eutski proizvodi Carma$eutski proizvodi
22 22
3 3
&inteti!ki polimeri &inteti!ki polimeri 19 19
5 5
%eterdenti i kozmetika %eterdenti i kozmetika
13 13
6 6
>norganski kemijski proizvodi >norganski kemijski proizvodi
10 10
A A
Poljoprivredne kemikalije Poljoprivredne kemikalije
= =
= =
Ostalo Ostalo
A A
Podjela kemijske industrije
Podjela kemijske industrije

4emijsku industriju moemo dijeliti na razne


4emijsku industriju moemo dijeliti na razne
na!ineD
na!ineD

Prema jednoj od podjela dijelimo je na)


Prema jednoj od podjela dijelimo je na)

anor'ansku i
anor'ansku i

or'ansku)
or'ansku)

Anor'anska kemijska industrija


Anor'anska kemijska industrija
obuhvata
obuhvata
proizvodnju onih supstan$i u kojima nema
proizvodnju onih supstan$i u kojima nema
ugljikovodoni!nih spojeva +2D<D-. Eo su)
ugljikovodoni!nih spojeva +2D<D-. Eo su)
sumporna azotna i hlorovodoni!na kiselina
sumporna azotna i hlorovodoni!na kiselina
natrijev hidroksid natrijev karbonat vje#ta!ka
natrijev hidroksid natrijev karbonat vje#ta!ka
,ubriva i dr.
,ubriva i dr.

Or'anska kemijska industrija


Or'anska kemijska industrija
bavi se
bavi se
proizvodnjom preradom i doradom onih
proizvodnjom preradom i doradom onih
proizvoda kojima su osnova ugljikovi spojevi 2
proizvoda kojima su osnova ugljikovi spojevi 2
odnosno sirovine na bazi na'te uglja i prirodnog
odnosno sirovine na bazi na'te uglja i prirodnog
plina kao i biljnog i ivotinjskog svijeta.
plina kao i biljnog i ivotinjskog svijeta.

Aroj "roizvoda u anor'anskoj kemijskoj


Aroj "roizvoda u anor'anskoj kemijskoj
industriji je da%eko manji od oni! u
industriji je da%eko manji od oni! u
or'anskoj kemijskoj industriji)
or'anskoj kemijskoj industriji)

/e!no%o0ki "ro(esi u anor'anskoj kemijskoj


/e!no%o0ki "ro(esi u anor'anskoj kemijskoj
industriji su re%ativno jednostavniji
industriji su re%ativno jednostavniji
sirovinska &aza je uska# dok je u or'anskoj
sirovinska &aza je uska# dok je u or'anskoj
kemijskoj industriji ve3ina "ro(esa s%oBena i
kemijskoj industriji ve3ina "ro(esa s%oBena i
"ostoji ve%ika mo'u3nost vidova "rerade
"ostoji ve%ika mo'u3nost vidova "rerade
"o%azni! sirovina)
"o%azni! sirovina)

.anas sve "roizvode or'anske kemijske


.anas sve "roizvode or'anske kemijske
industrije moBemo "odje%iti u s%ijede3e
industrije moBemo "odje%iti u s%ijede3e
osnovne sku"ineC
osnovne sku"ineC

Or'anske &oje# "%astine mase# sintetska


Or'anske &oje# "%astine mase# sintetska
v%akna# "roizvode 4arma(eutske industrije#
v%akna# "roizvode 4arma(eutske industrije#
sredstva za "ranje# sintetski kauuk#
sredstva za "ranje# sintetski kauuk#
sredstva za za0titu &i%ja# maziva# sintetske
sredstva za za0titu &i%ja# maziva# sintetske
mirise)
mirise)

Kemijsku industriju moBemo "odje%iti na


Kemijsku industriju moBemo "odje%iti na
&aznu i "rera5ivaku)
&aznu i "rera5ivaku)

Aazna o&u!vata "roizvodnju "o%azni! sirovina i


Aazna o&u!vata "roizvodnju "o%azni! sirovina i
intermedijera u or'anskoj kemijskoj industriji#
intermedijera u or'anskoj kemijskoj industriji#
kao i industriju kemika%ija)
kao i industriju kemika%ija)

.o&iveni "rodukti &azne industrije koriste se za


.o&iveni "rodukti &azne industrije koriste se za
"roizvodnju dru'i! !emijski! "roizvoda i%i za
"roizvodnju dru'i! !emijski! "roizvoda i%i za
dru'e industrijske 'rane)
dru'e industrijske 'rane)

Aazna je re(imo "roizvodnja stirena8 iz nje'a se


Aazna je re(imo "roizvodnja stirena8 iz nje'a se
"roizvodi A NJEGO-OM $RERA.OM
"roizvodi A NJEGO-OM $RERA.OM
$OLIMERNI MA/ERIJAL materija%8$OLIS/IREN)
$OLIMERNI MA/ERIJAL materija%8$OLIS/IREN)


A%i te0ko je "odvu3i o0tru 'rani(u izme5u ovi!
A%i te0ko je "odvu3i o0tru 'rani(u izme5u ovi!
"odje%a)
"odje%a)
Anor'anska kemij
Anor'anska kemij
sk
sk
a
a
industrija
industrija

$roizvodnja kise%ina i soda


$roizvodnja kise%ina i soda
je najstarija vrsta
je najstarija vrsta
kemijske industrije
kemijske industrije
.
.
Le A%an je 1D27) "roizveo
Le A%an je 1D27) "roizveo
iz so%i Esodium kar&onatF *Na6:O>+)
iz so%i Esodium kar&onatF *Na6:O>+)

Soda i kaustina soda *natrijev !idroksid+ su


Soda i kaustina soda *natrijev !idroksid+ su
nezamjenjive u "roizvodnji sa"una i
nezamjenjive u "roizvodnji sa"una i
deterdBenata# u industriji teksti%a# stak%a#
deterdBenata# u industriji teksti%a# stak%a#
"a"ira# ra4inerijama na4te itd) Kasnije se
"a"ira# ra4inerijama na4te itd) Kasnije se
razvio "ostu"ak So%veja koji danas
razvio "ostu"ak So%veja koji danas
"reov%a5uje)
"reov%a5uje)

G%avna sirovina je so i "roizvodnja je u


G%avna sirovina je so i "roizvodnja je u
&%izini na%azi0ta so%i) /u su i 4a&rike so%ne
&%izini na%azi0ta so%i) /u su i 4a&rike so%ne
kise%ine i !%ora "o0to i one u"otre&%javaju
kise%ine i !%ora "o0to i one u"otre&%javaju
so kao sirovinu)
so kao sirovinu)

Najve3i "roizvo5a je SA. *>7G svjetske


Najve3i "roizvo5a je SA. *>7G svjetske
"roizvodnje+
"roizvodnje+
i 03.
i 03.

Azotna kise%ina
Azotna kise%ina
je osnovna komponenta
je osnovna komponenta
nekih vje#ta!kih ,ubriva.
nekih vje#ta!kih ,ubriva.

3potrebljava se tako,e u proizvodnji


3potrebljava se tako,e u proizvodnji
eksploziva u zdravstvu i pri preradi 'os'ata.
eksploziva u zdravstvu i pri preradi 'os'ata.
%obija se iz zraka uz mnogo elektri!ne
%obija se iz zraka uz mnogo elektri!ne
energije. Fajvei proizvo,a!i su &>% +107-
energije. Fajvei proizvo,a!i su &>% +107-
Fema!ka "usija 4anada.
Fema!ka "usija 4anada.

$roizvodnja vje0taki! 5u&riva)


$roizvodnja vje0taki! 5u&riva)

>zotna ,ubriva +nitrati- su u po!etku dobijali


>zotna ,ubriva +nitrati- su u po!etku dobijali
preradom prirodnih nitrata.
preradom prirodnih nitrata.

(bog monopolskog poloaja nekih


(bog monopolskog poloaja nekih
proizvo,a!a razvila se
proizvo,a!a razvila se
sintetska
sintetska
"roizvodnja
"roizvodnja
koja se pro#irila po svijetu zato
koja se pro#irila po svijetu zato
#to poveava prinose u poljoprivredi bez
#to poveava prinose u poljoprivredi bez
obzira na ekolo#ku #tetnost.
obzira na ekolo#ku #tetnost.

Hi%ska 0a%itra *nitrati %aki! meta%a+


Hi%ska 0a%itra *nitrati %aki! meta%a+
je bila
je bila
osnovna sirovina za proizvodnju nitratnih
osnovna sirovina za proizvodnju nitratnih
,ubriva do pronalaska <aber/?o#ovog
,ubriva do pronalaska <aber/?o#ovog
postupka za proizvodnju amonijaka.
postupka za proizvodnju amonijaka.

*onopol na njenu proizvodnju imao je Gile koji


*onopol na njenu proizvodnju imao je Gile koji
dri najbogatija svjetska nalazi#ta u pustinji
dri najbogatija svjetska nalazi#ta u pustinji
>takama.
>takama.

Ka%ijeva 5u&riva *"ota0a+ su do&ra za


Ka%ijeva 5u&riva *"ota0a+ su do&ra za
"jeskovita zem%ji0ta# i "ri 'ajenju du!ana#
"jeskovita zem%ji0ta# i "ri 'ajenju du!ana#
"amuka i krom"ira) $o "orijek%u je ta%o'
"amuka i krom"ira) $o "orijek%u je ta%o'
morski! za%iva *Kara Ao'az Io% u
morski! za%iva *Kara Ao'az Io% u
kas"ijskom moru+ i zato sadrBi razne so%i#
kas"ijskom moru+ i zato sadrBi razne so%i#
'i"s# an!idrid) G%avna %eBi0ta su u
'i"s# an!idrid) G%avna %eBi0ta su u
Nemakoj *donja Saksonija i Aaden+#
Nemakoj *donja Saksonija i Aaden+#
@ran(uskoj *A%zas+# SA. *Nju Meksiko#
@ran(uskoj *A%zas+# SA. *Nju Meksiko#
Juta# Ne&raska# Ka%i4ornija+# Kanadi
Juta# Ne&raska# Ka%i4ornija+# Kanadi
*Saskaevan+# Rusiji *So%ikamsk na Ura%u+#
*Saskaevan+# Rusiji *So%ikamsk na Ura%u+#
Ukrajini *Ga%i(ija+)
Ukrajini *Ga%i(ija+)

@os4atna 5u&riva
@os4atna 5u&riva
. Cos'ati su po porijeklu
. Cos'ati su po porijeklu
tako,e morski sedimenti najvi#e kao mineral
tako,e morski sedimenti najvi#e kao mineral
apatit.
apatit.

(a upotrebu u poljoprivredi treba ga obraditi


(a upotrebu u poljoprivredi treba ga obraditi
sumpornom kiselinom i pretvoriti u super'os'at.
sumpornom kiselinom i pretvoriti u super'os'at.

Hlavna lei#ta su u &>% "usiji *aroku i


Hlavna lei#ta su u &>% "usiji *aroku i
ostalim zemljama *agreba .zraelu i Iordanu
ostalim zemljama *agreba .zraelu i Iordanu
oko *rtvog mora. 3 'os'ate spada tako,e pti!ji
oko *rtvog mora. 3 'os'ate spada tako,e pti!ji
guano +ostrva ispred peruanske obale Fauru
guano +ostrva ispred peruanske obale Fauru
na Pa$i'iku-.
na Pa$i'iku-.
Or'anska kemija
Or'anska kemija
.
.

Kar&okemija
Kar&okemija
)
)
Po!ela je 196A. kada je
Po!ela je 196A. kada je
Perkins izdvojio iz uglja katran i od njega
Perkins izdvojio iz uglja katran i od njega
dobio anilinske boje.
dobio anilinske boje.

Eo je bilo vano za tekstilnu industriju zato


Eo je bilo vano za tekstilnu industriju zato
#to se oslobodila zavisnosti od prirodnih
#to se oslobodila zavisnosti od prirodnih
boja +na pr. indigo-.
boja +na pr. indigo-.

Od tog pronalaska je imala najvi#e koristi


Od tog pronalaska je imala najvi#e koristi
britanska tekstilna industrija.
britanska tekstilna industrija.

Krajem 12) v) Razvi%a se kar&okemija u


Krajem 12) v) Razvi%a se kar&okemija u
Nemakoj)*industrija zasnovana na
Nemakoj)*industrija zasnovana na
a(eti%enu+
a(eti%enu+

Iz derivata u'%ja
Iz derivata u'%ja
+karbid na'talin 'enol benzol
+karbid na'talin 'enol benzol
toluol- dobiju se razli!iti proizvodi kao #to su
toluol- dobiju se razli!iti proizvodi kao #to su
a$eton bakelit 'ormaldehid eksploziv EFE
a$eton bakelit 'ormaldehid eksploziv EFE
aspirin itd..
aspirin itd..

4ao sirovinu su upotrebljavali bituminozne


4ao sirovinu su upotrebljavali bituminozne
$rne ugljeve zato se kemijska industrija
$rne ugljeve zato se kemijska industrija
lo$irala u ugljenim bazenima oko koksara.
lo$irala u ugljenim bazenima oko koksara.
4ao novi proizvod pojavio se sinteti!ki benzin
4ao novi proizvod pojavio se sinteti!ki benzin
i butadien +JbunaK- koji je bio osnova za
i butadien +JbunaK- koji je bio osnova za
sinteti!ki kau!uk.
sinteti!ki kau!uk.

*e,u najzna!ajnijim proizvodima karbokemije


*e,u najzna!ajnijim proizvodima karbokemije
bio je sinteti!ki amonijak kojeg su koristili za
bio je sinteti!ki amonijak kojeg su koristili za
vje#ta!ko ,ubrivo eksploziv i brojne druge
vje#ta!ko ,ubrivo eksploziv i brojne druge
proizvode.
proizvode.

4asnije je po <aber/?o#ovom postupku


4asnije je po <aber/?o#ovom postupku
dobijen amonijak iz elementarnog azota i
dobijen amonijak iz elementarnog azota i
vodonika uz upotrebu koksa kao goriva i
vodonika uz upotrebu koksa kao goriva i
katalizatora. Eako se proizvodnja
katalizatora. Eako se proizvodnja
amonijaka odselila od koksara u podru!ja
amonijaka odselila od koksara u podru!ja
s je'tinijom elektri!nom energijom +koju su
s je'tinijom elektri!nom energijom +koju su
upotrebljavali za dobijanje azota i
upotrebljavali za dobijanje azota i
vodonika- ili blizu velikih na'tnih ra'inerija.
vodonika- ili blizu velikih na'tnih ra'inerija.

$etrokemija
$etrokemija
J
J
ili na'tna kemija je zbog
ili na'tna kemija je zbog
kvalitetnije sirovine umnogome zamjenila
kvalitetnije sirovine umnogome zamjenila
karbokemiju. Osnova su na'tni derivati i
karbokemiju. Osnova su na'tni derivati i
iz njih izvedeni razni obli$i uglovodonika i
iz njih izvedeni razni obli$i uglovodonika i
njihovih spojeva i polimera kao #to su
njihovih spojeva i polimera kao #to su
kaprolaktan urea
kaprolaktan urea
eti%en
eti%en
+polistiren
+polistiren
polietilen etilen oksid dikloretan vinili-
polietilen etilen oksid dikloretan vinili-
"ro"i%en
"ro"i%en
+polipropilen izopropilni
+polipropilen izopropilni
alkohol akrilonitril akrolen-
alkohol akrilonitril akrolen-
&utadien
&utadien


'ormaldehid esteri silikoni itd
'ormaldehid esteri silikoni itd

3potrebljavaju ih za proizvodnju raznih vrsta


3potrebljavaju ih za proizvodnju raznih vrsta
plasti!nih masa vje#ta!kih vlakana
plasti!nih masa vje#ta!kih vlakana
vje#ta!kog kau!uka. (bog posebnih
vje#ta!kog kau!uka. (bog posebnih
karakteristika te vje#ta!ke materije sve vi#e
karakteristika te vje#ta!ke materije sve vi#e
zamenjuju neke metale pojedine ma#inske
zamenjuju neke metale pojedine ma#inske
elektrotehni!ke gra,evinske ili komunalne
elektrotehni!ke gra,evinske ili komunalne
delove +na pr. vodovodne i kanaliza$ione
delove +na pr. vodovodne i kanaliza$ione
$ijevi izola$iju elektri!nih kablova stambenu
$ijevi izola$iju elektri!nih kablova stambenu
opremu itd.-.
opremu itd.-.

@a&rike vje0taki! 5u&riva# "%astini! masa#


@a&rike vje0taki! 5u&riva# "%astini! masa#
vje0tako' kauuka# sintetiki! v%akana itd)
vje0tako' kauuka# sintetiki! v%akana itd)


su %oka%izovane u &%izini ve%iki! na4tni! ra4inerija
su %oka%izovane u &%izini ve%iki! na4tni! ra4inerija
na na%azi0tima na4te */eksas# Luizijana# Ok%aoma#
na na%azi0tima na4te */eksas# Luizijana# Ok%aoma#
Iran# Saudijska Ara&ija# Aaku# $ovo%Bje+# u
Iran# Saudijska Ara&ija# Aaku# $ovo%Bje+# u
uvoznim %ukama *Roterdam# Saut!em"ton# @os#
uvoznim %ukama *Roterdam# Saut!em"ton# @os#
%uke na at%antskoj o&a%i SA.# o&a%i na
%uke na at%antskoj o&a%i SA.# o&a%i na
unutra0njem Ja"anskom moru+# na "%ovnim
unutra0njem Ja"anskom moru+# na "%ovnim
rijekama *Ludvi's!a4en na Rajni# jezera Iri i
rijekama *Ludvi's!a4en na Rajni# jezera Iri i
Mii'en+ i%i ve3im na4tovodima *In'o%0tadt# Lion+)
Mii'en+ i%i ve3im na4tovodima *In'o%0tadt# Lion+)

&inteti!ki kau!uk se proizvodi od polimera


&inteti!ki kau!uk se proizvodi od polimera
butadiena +buna- iz na'te ili zemnog plina
butadiena +buna- iz na'te ili zemnog plina
umjesto po starom od uglja.
umjesto po starom od uglja.

Fjime su nadomjestili prirodni kau!uk jer


Fjime su nadomjestili prirodni kau!uk jer
proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe
proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe
masovne motoriza$ije. &vjetska proizvodnja
masovne motoriza$ije. &vjetska proizvodnja
1::6. iznosi :3 mil. t +&>% 2=27 Iapan
1::6. iznosi :3 mil. t +&>% 2=27 Iapan
1A7-.
1A7-.

-je0taka v%akna J dje%e se na


-je0taka v%akna J dje%e se na
(e%u%ozna
(e%u%ozna
*rajon#
*rajon#
a(etatna svi%a+ i
a(etatna svi%a+ i
sintetika
sintetika
v%akna *od na4te i%i
v%akna *od na4te i%i
zemno' "%ina+)
zemno' "%ina+)

:e%u%ozna v%akna je "roizveo Kardone


:e%u%ozna v%akna je "roizveo Kardone
*:!ardonet+ 1==9)') iz nitro(e%u%oze)
*:!ardonet+ 1==9)') iz nitro(e%u%oze)

Kasnije su "rona5eni i dru'i "o%imeri na &azi


Kasnije su "rona5eni i dru'i "o%imeri na &azi
"o%iamida *naj%on# "er%on+# "o%iakri%a *or%on#
"o%iamida *naj%on# "er%on+# "o%iakri%a *or%on#
dra%on# do%an+# "o%ieti%ena i "o%iestera *trevira#
dra%on# do%an+# "o%ieti%ena i "o%iestera *trevira#
dio%en# dakron# teri%en+) Svjetska "roizvodnja je
dio%en# dakron# teri%en+) Svjetska "roizvodnja je
iznosi%a 122L) ') D#1 mi%) t) *SA. 66G# Kina 1?G#
iznosi%a 122L) ') D#1 mi%) t) *SA. 66G# Kina 1?G#
Ja"an 17G# @ran(uska ?G+)
Ja"an 17G# @ran(uska ?G+)

Industrija %ijekova i medikamenata i


Industrija %ijekova i medikamenata i
kozmetika industrija
kozmetika industrija
u velikoj mjeri je
u velikoj mjeri je
kon$entrisana u nekoliko velikih kon$erna kao
kon$entrisana u nekoliko velikih kon$erna kao
#to su P'izer ?ajer >bot laboratories (eneka
#to su P'izer ?ajer >bot laboratories (eneka
Fovartis i u kompanijama koje proizvode
Fovartis i u kompanijama koje proizvode
sredstva za higijenu deterdente +Prokter and
sredstva za higijenu deterdente +Prokter and
Hembl 4olgeit/Palmolive/Peit 3nilever itd.- i
Hembl 4olgeit/Palmolive/Peit 3nilever itd.- i
kozmeti!ka sredstva +"evlon *aks Caktor
kozmeti!ka sredstva +"evlon *aks Caktor
"ubin#tajn 4oti Loreal-.
"ubin#tajn 4oti Loreal-.

Kemijska industrija je z&o' ve%iki!#


Kemijska industrija je z&o' ve%iki!#
du'otrajni! i sku"i! u%a'anja u
du'otrajni! i sku"i! u%a'anja u
istraBivanje i otkrivanje novi!
istraBivanje i otkrivanje novi!
"re"arata# s%oBeni! ure5aja i ve%iki!
"re"arata# s%oBeni! ure5aja i ve%iki!
tro0kova za rek%amiranje "roizvoda#
tro0kova za rek%amiranje "roizvoda#
kon(entrisana u neko%iko svjetski!
kon(entrisana u neko%iko svjetski!
kom"anija 8 mono"o%a# iji ka"ita%
kom"anija 8 mono"o%a# iji ka"ita%
"revazi%azi .A$ *dru0tveni &ruto
"revazi%azi .A$ *dru0tveni &ruto
"roizvod+ mno'i! osrednji! drBava)
"roizvod+ mno'i! osrednji! drBava)

Mno'e kom"anije su s"e(ija%izovane za


Mno'e kom"anije su s"e(ija%izovane za
"roizvodnju odre5eni! "roizvoda *na "r) za
"roizvodnju odre5eni! "roizvoda *na "r) za
vje0taki kauuk# vje0taka v%akna#
vje0taki kauuk# vje0taka v%akna#
osnovne !emika%ije+# a ve3ina nji!
osnovne !emika%ije+# a ve3ina nji!
"roizvodi u &rojnim 4a&rikama 0irom svijeta
"roizvodi u &rojnim 4a&rikama 0irom svijeta
najraz%iitije "roizvode)
najraz%iitije "roizvode)

Naj"oznatije kom"anije su C
Naj"oznatije kom"anije su C

SA.C .i $on de Nejmur *.u $ont de Nemours+#


SA.C .i $on de Nejmur *.u $ont de Nemours+#
$rokter and Gem&% *$ro(ter M Gam&%e+#
$rokter and Gem&% *$ro(ter M Gam&%e+#
Monsanto# Ameriken :ianamid# Istman KodakN
Monsanto# Ameriken :ianamid# Istman KodakN

-) AritanijaC I:I#
-) AritanijaC I:I#

NjemakaC Aajer# AAS@ i He!st *nasta%e od


NjemakaC Aajer# AAS@ i He!st *nasta%e od
"redratne AG @ar&eindustri+N
"redratne AG @ar&eindustri+N

@ran(uskaC Ku!%man i Rona $u%en *"o novom


@ran(uskaC Ku!%man i Rona $u%en *"o novom
udruBena s He!stom u Aventis+N
udruBena s He!stom u Aventis+N

Ita%ijaC Monte(atini)
Ita%ijaC Monte(atini)

U novije vrijeme u%aze u kemijsku industriju i


U novije vrijeme u%aze u kemijsku industriju i
kom"anije iz dru'i! 'rana# na "rimer na4tne
kom"anije iz dru'i! 'rana# na "rimer na4tne
kom"anije# "re!ram&ene *Nest%e# Uni%ever+)
kom"anije# "re!ram&ene *Nest%e# Uni%ever+)

-e%iki (entri i re'ioni kemijske industrije su


-e%iki (entri i re'ioni kemijske industrije su
C
C

En'%eskaC -e%s i estuar i do%ina reke Merzi#


En'%eskaC -e%s i estuar i do%ina reke Merzi#

@ran(uskaC do%ina reke Rone# ju'oza") I ju'oist)


@ran(uskaC do%ina reke Rone# ju'oza") I ju'oist)
@r) i $ariz#
@r) i $ariz#

Ae%'ijaC do%ina reke Maas#


Ae%'ijaC do%ina reke Maas#

NjemakaC $orurje# srednje $orajnje i do%ina


NjemakaC $orurje# srednje $orajnje i do%ina
Majne#
Majne#

K"anijaC Kata%onija i AaskijaN


K"anijaC Kata%onija i AaskijaN

Ita%ijaC Lom&ardija# o&a%a Jadransko'


Ita%ijaC Lom&ardija# o&a%a Jadransko'
*Ravena+ i /irensko' moraN
*Ravena+ i /irensko' moraN

$o%jskaC Gornji K%jonskN Norve0ka i


$o%jskaC Gornji K%jonskN Norve0ka i
Kvedska na ju'uN He0kaN Ukrajina *u oku(i
Kvedska na ju'uN He0kaN Ukrajina *u oku(i
.nje"ra# .on&asu+N Rusija *(entra%ni
.nje"ra# .on&asu+N Rusija *(entra%ni
re'ion# $ovo%Bje# s o&e strane Ura%a#
re'ion# $ovo%Bje# s o&e strane Ura%a#
Kuznje(k# Novosi&irsk# Re'ion Aajka%sko'
Kuznje(k# Novosi&irsk# Re'ion Aajka%sko'
i Kas"ijsko' jezera *Sum'ait+# Azer&)
i Kas"ijsko' jezera *Sum'ait+# Azer&)
*Aaku+)
*Aaku+)

A"a%aima *tzv) EManu4a(turin' Ae%tF+)


A"a%aima *tzv) EManu4a(turin' Ae%tF+)

U Kini je ve3ina kemijske industrije u


U Kini je ve3ina kemijske industrije u
MandBuriji# u do%ini reke Jan'8(e# "okrajini
MandBuriji# u do%ini reke Jan'8(e# "okrajini
Junan# Nankin'u i Kan'ajuN u Ja"anu na
Junan# Nankin'u i Kan'ajuN u Ja"anu na
juBnom de%u ostrva Hon0u i na o) Kju0u i
juBnom de%u ostrva Hon0u i na o) Kju0u i
KikokuN
KikokuN

U Indiji u "okrajinama Ai!ar i Aen'a%ija i na


U Indiji u "okrajinama Ai!ar i Aen'a%ija i na
juBnom kraju .ekana i oko Aom&ajaN
juBnom kraju .ekana i oko Aom&ajaN

U SA. je ve3inom na istonoj straniC na


U SA. je ve3inom na istonoj straniC na
at%antskoj o&a%i# u Novoj En'%eskoj#
at%antskoj o&a%i# u Novoj En'%eskoj#
"rijezerju i
"rijezerju i
$ROI,-O.NJA NEME/ALA I
$ROI,-O.NJA NEME/ALA I
GRAIE-INSKOG MA/ERIJALA
GRAIE-INSKOG MA/ERIJALA

Neki "roizvodi imajuC


Neki "roizvodi imajuC

0iroku "rimjenu *na "r) so# stak%o#


0iroku "rimjenu *na "r) so# stak%o#
keramika# (ement+#
keramika# (ement+#

dru'i su vaBne !emijske sirovine *na "r)


dru'i su vaBne !emijske sirovine *na "r)
ka%ijeva %uBina# 4os4ati+#
ka%ijeva %uBina# 4os4ati+#

tre3i su# su"rotno# zanim%jivi za uzak kru'


tre3i su# su"rotno# zanim%jivi za uzak kru'
"otro0aa *na "r) dijamanti+)
"otro0aa *na "r) dijamanti+)

$roizvodnja so%i
$roizvodnja so%i
ima sve tri "omenute
ima sve tri "omenute
karakteristike)
karakteristike)

,&o' "otre&a za %judski or'anizam so je od


,&o' "otre&a za %judski or'anizam so je od
najstariji! vremena ima%a "ose&nu u%o'u u
najstariji! vremena ima%a "ose&nu u%o'u u
"re!rani i njome su tr'ova%i na ve%ike
"re!rani i njome su tr'ova%i na ve%ike
da%jine) .o&ija se u morskim so%anama i%i u
da%jine) .o&ija se u morskim so%anama i%i u
rudni(ima so%i)
rudni(ima so%i)

So%ane na o&a%ama Sredozem%ja# $ersijsko'


So%ane na o&a%ama Sredozem%ja# $ersijsko'
za%iva# :rveno' mora# Aen'a%sko' za%iva# i
za%iva# :rveno' mora# Aen'a%sko' za%iva# i
.ekansko' "o%uostrva &i%e su do&av%jai
.ekansko' "o%uostrva &i%e su do&av%jai
so%i za za"adni dio svijeta)
so%i za za"adni dio svijeta)

Ni0ta manje vaBni nisu &i%i ni rudni(i so%i#


Ni0ta manje vaBni nisu &i%i ni rudni(i so%i#
na "r) Sa%z&ur' u Austriji# -je%ika u
na "r) Sa%z&ur' u Austriji# -je%ika u
$o%jskoj# i%i s%ani izvori u /uz%i) $rimjena u
$o%jskoj# i%i s%ani izvori u /uz%i) $rimjena u
!emijskoj industriji u 12) i 67) v) "odstak%a
!emijskoj industriji u 12) i 67) v) "odstak%a
je ve3u "roizvodnju u rudni(ima so%i)
je ve3u "roizvodnju u rudni(ima so%i)

$o amerikoj o(jeni !emijska industrija


$o amerikoj o(jeni !emijska industrija
tro0i oko 9LG uku"ne "roizvodnje so%i#
tro0i oko 9LG uku"ne "roizvodnje so%i#
"rije sve'a u "roizvodnji !%orovodonine
"rije sve'a u "roizvodnji !%orovodonine
kise%ine# sode i kaustine sode# oko 67G
kise%ine# sode i kaustine sode# oko 67G
se "otro0i za "osi"anje %eda na "utevima#
se "otro0i za "osi"anje %eda na "utevima#
u "re!rani oko ?G)
u "re!rani oko ?G)

&vjetska proizvodnja soli iznosi oko 210


&vjetska proizvodnja soli iznosi oko 210
mil. t +2006.g.-. Hlavni proizvo,a!i su
mil. t +2006.g.-. Hlavni proizvo,a!i su
zemlje s velikim brojem stanovnika i
zemlje s velikim brojem stanovnika i
industrijske zemlje) &>% 5A mil. t 4ina
industrijske zemlje) &>% 5A mil. t 4ina
39 mil. t Fjema!ka 1: mil. t .ndija 1A mil.
39 mil. t Fjema!ka 1: mil. t .ndija 1A mil.
t 4anada 13 mil. t >ustralija 10 mil t itd..
t 4anada 13 mil. t >ustralija 10 mil t itd..

Stak%arska industrija
Stak%arska industrija
.
.
Stak%o nastaje to"%jenjem
Stak%o nastaje to"%jenjem
si%i(ijum dioksida *kremena+ koji je '%avni
si%i(ijum dioksida *kremena+ koji je '%avni
sastavni deo kvar(no' "jeska) .odavanjem
sastavni deo kvar(no' "jeska) .odavanjem
sode *Na6O+ sniBava se taka to"%jenja
sode *Na6O+ sniBava se taka to"%jenja
.o&ijenom vodenom stak%u tre&a dodati
.o&ijenom vodenom stak%u tre&a dodati
krenjak# Bivu i '%ini(u) /ime se stak%ena
krenjak# Bivu i '%ini(u) /ime se stak%ena
rasto"ina !emijski uvr03uje) .odavanjem
rasto"ina !emijski uvr03uje) .odavanjem
raz%iiti! e%emenata *na "r) O%ova# &oraksa+
raz%iiti! e%emenata *na "r) O%ova# &oraksa+
stak%o se &oji# i 0to je "ose&no vaBno# stvaraju
stak%o se &oji# i 0to je "ose&no vaBno# stvaraju
se odre5ena svojstva *tvrdo3a# ot"ornost na
se odre5ena svojstva *tvrdo3a# ot"ornost na
tem"eraturu+)
tem"eraturu+)

U "ro0%osti je o"isani "ostu"ak dosta uti(ao na


U "ro0%osti je o"isani "ostu"ak dosta uti(ao na
%oka(iju stak%ara) $o0to je na 'orivo ot"ada%a
%oka(iju stak%ara) $o0to je na 'orivo ot"ada%a
tre3ina "roizvodni! tro0kova# to su stare stak%are
tre3ina "roizvodni! tro0kova# to su stare stak%are
%oka%izova%i u 0umske "redje%e# kasnije u &%izini
%oka%izova%i u 0umske "redje%e# kasnije u &%izini
na%azi0ta u'%ja) .anas najvi0e koriste zemni "%in)
na%azi0ta u'%ja) .anas najvi0e koriste zemni "%in)
.ru'i us%ov &i%a je &%izina %eBi0ta kvar(no'
.ru'i us%ov &i%a je &%izina %eBi0ta kvar(no'
"ijeska) ,&o' ve%ike vezanosti za trBi0te ve3ina
"ijeska) ,&o' ve%ike vezanosti za trBi0te ve3ina
stak%ara je u &%izini "otro0aki! (entara) G%avni
stak%ara je u &%izini "otro0aki! (entara) G%avni
"roizvodi su EravnoF stak%o za "rozore i E0u"%jeF
"roizvodi su EravnoF stak%o za "rozore i E0u"%jeF
stak%o za am&a%aBu *4%a0e# te'%e+# ukrasno stak%o
stak%o za am&a%aBu *4%a0e# te'%e+# ukrasno stak%o
*krista%+)
*krista%+)

2ementna industrija.
2ementna industrija.



Od pronalaska JportlandK $ementa 1925. g.
Od pronalaska JportlandK $ementa 1925. g.
+I. >spidin- proizvodnja i potro#nja stalno
+I. >spidin- proizvodnja i potro#nja stalno
raste. 2ement je pe!ena smjesa samljevene
raste. 2ement je pe!ena smjesa samljevene
gline ili lapor$a i kre!njaka. &astoji se od
gline ili lapor$a i kre!njaka. &astoji se od
kre!njaka +2aO- glini$e +>l2O3- i kvar$a
kre!njaka +2aO- glini$e +>l2O3- i kvar$a
+&iO2-.
+&iO2-.
Po#to je kre!njak glavna sirovina $ementare
Po#to je kre!njak glavna sirovina $ementare
su po pravilu blizu kamenoloma kre!njakaD
su po pravilu blizu kamenoloma kre!njakaD
jo# bolje je ako su u blizini tako,e lei#ta
jo# bolje je ako su u blizini tako,e lei#ta
lapor$a ili gline povoljne saobraajni$e
lapor$a ili gline povoljne saobraajni$e
+eljezni$a plovna rijeka ili morska luka- i
+eljezni$a plovna rijeka ili morska luka- i
je'tino gorivo.
je'tino gorivo.

Fajvei proizvo,a!i $ementa su velike


Fajvei proizvo,a!i $ementa su velike
drave +4ina Iapan .ndija &>%- i zemlje
drave +4ina Iapan .ndija &>%- i zemlje
gde je industrijaliza$ija u usponu +?razil
gde je industrijaliza$ija u usponu +?razil
". 4oreja Eajland Eurska *eksiko-.
". 4oreja Eajland Eurska *eksiko-.

Odre,eni uti$aj imaju tako,e gra,evinske


Odre,eni uti$aj imaju tako,e gra,evinske
tradi$ije i dobre sirovine +.talija-.
tradi$ije i dobre sirovine +.talija-.

&vjetska proizvodnja $ementa iznosila je


&vjetska proizvodnja $ementa iznosila je
2006. godine 22 mlrd. t.
2006. godine 22 mlrd. t.

.
.
OSNO-NE SIRO-INE U
OSNO-NE SIRO-INE U
KEMIJSKOJ IN.US/RIJI
KEMIJSKOJ IN.US/RIJI

4emijska industrija je veliki potro#a! sirovina a


4emijska industrija je veliki potro#a! sirovina a
njihov broj i koli!ine rastu zajedno sa razvojem
njihov broj i koli!ine rastu zajedno sa razvojem
kemijske industrije.
kemijske industrije.

Prema porijeklu kao i kemijskom sastavu sirovine


Prema porijeklu kao i kemijskom sastavu sirovine
moemo podjeliti u slijedee grupe)
moemo podjeliti u slijedee grupe)

8nemeta%ne
8nemeta%ne

8meta%ne
8meta%ne

8kar&okemijske
8kar&okemijske

8"etrokemijske
8"etrokemijske

8&io%o0ke i
8&io%o0ke i

8&iomasa)
8&iomasa)

Nemeta%ne minera%ne sirovine


Nemeta%ne minera%ne sirovine
u!estvuju sa
u!estvuju sa
oko A=7 od svih ukupnih sirovina kemijske
oko A=7 od svih ukupnih sirovina kemijske
industrije.
industrije.

Faroito je istaknut zna!aj) natrija hlorida


Faroito je istaknut zna!aj) natrija hlorida
sirovog 'os'ata sumpornih sirovina kalij
sirovog 'os'ata sumpornih sirovina kalij
hlorida barita borata 'luorita i kvar$nog
hlorida barita borata 'luorita i kvar$nog
pijeska.neke od sirovina su prakti!no neis$rpne
pijeska.neke od sirovina su prakti!no neis$rpne
kao npr) natrij hlorid dok su neke ograni!ene
kao npr) natrij hlorid dok su neke ograni!ene
kao npr) borati elementarni sumpor. >li
kao npr) borati elementarni sumpor. >li
sobzirom na njihovo kori#teneje morat !e se
sobzirom na njihovo kori#teneje morat !e se
traiti drugi izvori njihova snabdjevanja.
traiti drugi izvori njihova snabdjevanja.

Meta%ne sirovine
Meta%ne sirovine
nemaju tako #iroku primjenu
nemaju tako #iroku primjenu
u kemijskoj industriji u!estvuju sa oko 1.A7 u
u kemijskoj industriji u!estvuju sa oko 1.A7 u
ukupnim sirovinama.
ukupnim sirovinama.

3 kemijskoj industriji koriste se !isti metali


3 kemijskoj industriji koriste se !isti metali
metalne sirovine ili otpa$i prilikom njihove
metalne sirovine ili otpa$i prilikom njihove
prerade.*etali koji se najvi#e koriste su titan
prerade.*etali koji se najvi#e koriste su titan
$ink arsen olovo nikl hrom mangan aluminij
$ink arsen olovo nikl hrom mangan aluminij
bakar a najvi#e se primjenjuju kao pigmenti za
bakar a najvi#e se primjenjuju kao pigmenti za
boje proizvodnju metalnih soli +aluminij
boje proizvodnju metalnih soli +aluminij
sul'athromat i bakarni sul'at. Primjenjuju se i
sul'athromat i bakarni sul'at. Primjenjuju se i
kao katalizatori.
kao katalizatori.

Kar&okemijske sirovine
Kar&okemijske sirovine
u!estvuju sa oko
u!estvuju sa oko
0.: 7 u kemijskoj industriji ra!unato na
0.: 7 u kemijskoj industriji ra!unato na
ukupnu proizvodnju uglja u svijetu.
ukupnu proizvodnju uglja u svijetu.

"azvoj je baziran na katranu plinovima koji


"azvoj je baziran na katranu plinovima koji
nastaju pri koksovanju Plini'ika$iji
nastaju pri koksovanju Plini'ika$iji
+gasi'ika$iji- uglja kal$ijevom karbidu.
+gasi'ika$iji- uglja kal$ijevom karbidu.

Fjihova upotreba jo# uvijek potisnuta na'tom


Fjihova upotreba jo# uvijek potisnuta na'tom
i zemnim plinom ali se u budunosti o!ekuje
i zemnim plinom ali se u budunosti o!ekuje
njihov rast sobzirom na rezerve na'te i plina.
njihov rast sobzirom na rezerve na'te i plina.

$etrokemijske sirovine
$etrokemijske sirovine
dobivaju se iz na'te i
dobivaju se iz na'te i
zemnog plina. 3 proizvodnji organskih baznih
zemnog plina. 3 proizvodnji organskih baznih
kemikalija njihovo u!e#e je :27.
kemikalija njihovo u!e#e je :27.

Fajvanije sirovine ovog tipa su a$etilen


Fajvanije sirovine ovog tipa su a$etilen
etilen propilen butilen i aromatski
etilen propilen butilen i aromatski
ugljikovodi$i +benzen toluen ksilen-.
ugljikovodi$i +benzen toluen ksilen-.

Aio%o0ke sirovine uestvuju sa oko LG u


Aio%o0ke sirovine uestvuju sa oko LG u
odnosu na sve sirovine kemijske drvo#
odnosu na sve sirovine kemijske drvo#
Bitari(e# vo3e# "ovr3e# sirovine
Bitari(e# vo3e# "ovr3e# sirovine
anima%no' "orijek%a i dr)+)
anima%no' "orijek%a i dr)+)

U nji! u&rajamo razne "rodukte &i%jno' i


U nji! u&rajamo razne "rodukte &i%jno' i
anima%no' "orijek%a# n"r) (e%u%ozu#
anima%no' "orijek%a# n"r) (e%u%ozu#
u'%jene !idrate# masti i u%ja# "rirodne
u'%jene !idrate# masti i u%ja# "rirodne
smo%e i dr)
smo%e i dr)

:e%u%oza se koristi u "roizvodnji "a"ira#


:e%u%oza se koristi u "roizvodnji "a"ira#
v%akana# vje0taki! su"stan(i i dr)
v%akana# vje0taki! su"stan(i i dr)

U'%jeni !idratiC 0e3eri# skro&# me%asa# s%uBe


U'%jeni !idratiC 0e3eri# skro&# me%asa# s%uBe
za "roizvodnju a%ko!o%a# dekstrina#
za "roizvodnju a%ko!o%a# dekstrina#
vitamina# %imunske kise%ine# anti&iotika i dr)
vitamina# %imunske kise%ine# anti&iotika i dr)

Masno3e se koriste u "roizvodnji sa"una#


Masno3e se koriste u "roizvodnji sa"una#
deterdBenata# '%i(ero%a# masni! kise%ina#
deterdBenata# '%i(ero%a# masni! kise%ina#
&oja# %akova i dr)
&oja# %akova i dr)

$od &iomasom
$od &iomasom
podrazumjevamo razne
podrazumjevamo razne
neiskori#tene i otpadne supstan$e +otpatke
neiskori#tene i otpadne supstan$e +otpatke
prehrambene industrije smee slama razne
prehrambene industrije smee slama razne
vrste trava otpatke pri preradi dreveta i sl.-
vrste trava otpatke pri preradi dreveta i sl.-
koje danas nalaze primjenu ili se nalaze u
koje danas nalaze primjenu ili se nalaze u
ograni!enim koli!inama.
ograni!enim koli!inama.

Eenja je sve vea primjena ovih sirovina.


Eenja je sve vea primjena ovih sirovina.

4oriste se za sagorjevanje do proizvodnje


4oriste se za sagorjevanje do proizvodnje
sloenijih kemijskih postupaka postupaka
sloenijih kemijskih postupaka postupaka
'ermenta$ije +proizvodnja !a,i metana
'ermenta$ije +proizvodnja !a,i metana
alkohola vodika tekuih goriva-.
alkohola vodika tekuih goriva-.

Fjihova upotreba neprekidno raste sa razvojem


Fjihova upotreba neprekidno raste sa razvojem
novih kemijskih postupaka.
novih kemijskih postupaka.