You are on page 1of 2

1

http://zdravlje.hzjz.hr/clanak.php?id=12480
Prevencija stresa

Kako bismo sprijeili ili ublaili stres, ponekad moemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad
svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doivljava kao ugroavajuu po svoj tjelesni ili
psihiki integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zatitu - npr. pojaava se rad srca i
plua, povisuju se krvni tlak, razina eera u krvi, miina napetost itd. Psihike reakcije su strah,
tjeskoba, promjene pozornosti, rasuivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.
Kako je u stresu ravnotea organizma poremeena, tijelo ulae dodatne napore da bi ponovo
uspostavilo ravnoteu. Ako je organizam, odnosno osoba, esto izloena stresu ili je stanje stresa
dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnoteu iscrpljuje organizam i ini ga podlonijim
nastanku raznih zdravstvenih poremeaja i bolesti.
Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugroavajue.
Stresori mogu biti:

fiziki - izloenost jakoj buci, vruini, hladnoi, boli,

psiholoki - sukobi s lanovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu,

socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jaini.
Stres moe biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr.
prometnu nesreu. Kronini stres nastaje kao posljedica trajne izloenosti stresnoj situaciji, npr.
nezaposlenosti.
Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna guva,
male svae na poslu i u obitelji i sl.; veliki ivotni stresovi - koji se ne dogaaju esto, ali se gotovo svima
kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski ivotni stresovi - koji se dogaaju vrlo
rijetko i nekim se ljudima nikad ne
dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihiko zdravlje - npr. ratna stradanja.

Posljedice djelovanja stresa mogu biti:

tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog
tlaka, srane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje i dr. ili
bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: ir na elucu,
bronhijalna astma, oboljenja titnjae, reumatoidni artritis i dr.;

psihike: razdraljivost, tjeskoba, potitenost, bespomonost, osjeaj
krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremeaj;

socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponaanje: agresija,
alkoholizam, narkomanija, delinkvencija.

Iako esto ne moemo utjecati na uzroke stresa, moemo utjecati na to kako emo se suoiti sa stresom.
Suoavanje se odnosi na ponaanje i psihike reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublaiti pritiske
2

izazvane prijeteom situacijom. Zdrav nain ivota, odnosno mjere za poboljanje zdravlja, dovode i do
poveanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vjetine suoavanja sa stresom:

redovita i odgovarajua prehrana,
izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i eera,
baviti se tjelesnim vjebanjem radi odranja tjelesne kondicije,
osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kue,
prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nune, a koje su postale
optereenje.

Kako bismo sprijeili ili ublaili stres, ponekad moemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad
svoj odnos ili pogled na situaciju:

zadrati osjeaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
odravati ravnoteu izmeu rada i zabave,
usporiti,
pronai vrijeme za oputanje,
podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrke,
poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres,
zatraiti savjete od strune osobe.


Uredili:
mr. sc. Marijan Erceg, dr. med.

Autori:
Suzana Jankovi, dr. med.
Ilustracije: Danijela Milanovi

Objavila: Tatjana Nemeth Blai, dr. med.