You are on page 1of 38

Energija biomase Energija biomase

Koritenje energije biomase za proizvodnju el. energije


(topline i goriva)
P f d Zd k i i Prof.dr.sc. Zdenko imi
FER 2010.
zdenko.simic@fer.hr
Sadraj Sadraj Sadraj Sadraj
Uvod
Izvor
U t b Upotreba
Obrada
Energetske
ijednosti vrijednosti
i specifinosti
Primjeri koritenja
Ukratko
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
2
Ukratko
Uvod: to je biomasa Uvod: to je biomasa Uvod: to je biomasa Uvod: to je biomasa
Sve organsko. Toplina se moe koristiti
za proizvodnju el en
Organski materijal s
energetskom vrijednosti
podloan pretvorbi u
za proizvodnju el. en.
Gorivo moe biti kruto,
t k ili li it
podloan pretvorbi u
gorivo ili direktno
u toplinu.
tekue ili plinovito:
kruto gorivo: drvo i peleti,
tekue gorivo: bioetanol
p
Prvobitni izvor
energije.
tekue gorivo: bioetanol,
biodizel i bioulja,
plinovito gorivo: bioplin i
dik
Danas se u svijetu jo
uvijek biomasa
vodik.
Ostale primjene za
industrijske materijale i
dominantno koristi na
tradicionalan nain
(izravno izgaranje a ne prerada u
industrijske materijale i
kemikalije te druge
praktine namjene
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase 3
(izravno izgaranje a ne prerada u
tekua ili plinovita goriva).
praktine namjene.
Neto primarna proizvodnja biomase 2002
- ugljik pohranjen u biljkama po m
2
Neto primarna proizvodnja biomase 2002
- ugljik pohranjen u biljkama po m
2
(http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NPP/npp.html)
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
4
Fotosinteza i prinos po ha Fotosinteza i prinos po ha Fotosinteza i prinos po ha Fotosinteza i prinos po ha
Samo svjetlost se koristi
43% od ukupne
Prinos biogoriva po hektaru:
bi di l
43% od ukupne
biljka troi 30%
iskor. maks. ef. 10%
biodizela
1,5 t iz uljane repice
bioetanola
Stvarno srednje iskoritenje
~0,15%
d d
bioetanola
3,0 t iz kukuruza (ili itarica)
5,0 t iz eerne repice
Uzgajane vrste dostiu 1 do
3% (6%)
Europa za 6 % goriva u
biogorivu (12 Mt etanola i
6 bi di l ) j 6 Mt biodizela) uzgaja:
40 Mt kukuruza ili itarica
15 Mt uljane repice 15 Mt uljane repice
na 10 Mha obradiva tla
od ukupno 75 Mha obradive
zemlje u EU
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
5
zemlje u EU
Godinje
stvaranje
Svjetska proizvodnja biomase
i koritenje energije
Resursi Resursi
45 4510 EJ 10 EJ
biomase
i koritenje energije
1 EJ (Exa J) = 1e18 J
1 EJ 26,2e9 L ili
Resursi Resursi
45 4510 EJ 10 EJ
--za 2002. za 2002. uklju ukljuuju ujuii ii
tradicionalnu tradicionalnu upotrebu upotrebu
,
223 Mb sirove nafte
--to je 14% ukupne potronje to je 14% ukupne potronje
--samo samo ~~3% u razvijenih 3% u razvijenih
--i do 90% kod nerazvijenih i do 90% kod nerazvijenih i do 90% kod nerazvijenih i do 90% kod nerazvijenih
Svjetsko
Koritenje
biomase:
Svjetsko
koritenje
energije
Svjetsko
koritenje
ft
Energijske tehnologije
4510 EJ
biomase:
Svijet SAD
nafte
Udio biomase u potronji energije
primjeri za 2001
Udio biomase u potronji energije
primjeri za 2001 primjeri za 2001. primjeri za 2001.
Relativni udio koritenja
ij bi
Zemlja U
primarnoj
en
U el.
en.
energije biomase
en.
Austrija 10,0% 2,8%
Danska 8,5% 4,7%
E i ij 93 0% 0 0% Etiopija 93,0% 0,0%
Finska 19,0% 11,2%
Indija 35,0% 0,0%
Sudjelovanje u ukupnoj proizvodnji
energije biomase dijelova svijeta.
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
7
Kongo 8,3% 3,5%
vedska 16,0% 2,1%
Koritenje energije biomase i
siromatvo
Koritenje energije biomase i
siromatvo siromatvo siromatvo
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase 8
% stanovnitva s prihodima ispod 2$/dan
Koritenje energije biomase u svijetu Koritenje energije biomase u svijetu
Ugljen
26%
Nuk.
6%
Svjetska potronja primarne
energije za 2006. godinu
P. plin
21%
Obnovljivi
13%
Biomasa i
gradski otpad
10%
energije za 2006. godinu
11700 MToe
Ostalo
Hidro
2%
Nafta
34%
Nuk.
14,7%
Biomasa i otpad
1,3%
Ostalo
1%
Hidro
15,9%
Ugljen
41%
Obnovljivi
18 3%
Ostalo
1 1%
,
P. plin
20 2%
Nafta
5 8%
18,3%
Svjetska potronja elektrine
Energijske tehnologije
1,1%
20,2%
5,8%
9
j p j
energije za 2006. godinu 18900 TWh
Proizvodnja biogoriva - prije Proizvodnja biogoriva - prije
Proizvodnja bioetanola,
1975-2003 (ML/god.)
Proizvodnja biodizela, j ,
1991 2003 (ML/god.)
P t j ft 2003 Potronja nafte za 2003.
~30000 Mb (b=barrel)/god proizvodnja nafte (3500000 ML/god)
80 Mb/dan proizvodnja nafte (9400 ML/dan) 80 b/da p o od ja a (9 00 /da )
~1000x proizvodnje biogoriva!
Brazil svojim uzgojem eerne trske i proizvodnje bioetanola osigurava
k i i l
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
energetsku neovisnost i zaposlenost.
Europa biodizel proizvodi iz uljane repice
Proizvodnja biogoriva sada i ubudue Proizvodnja biogoriva sada i ubudue Proizvodnja biogoriva sada i ubudue Proizvodnja biogoriva sada i ubudue
Mtoe
biodizel
%ukupnog
goriva za
etanol transport
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase 11
World Energy Outlook 2008, IEA
Najvanije vrste izvora biomase Najvanije vrste izvora biomase Najvanije vrste izvora biomase Najvanije vrste izvora biomase
Uzgoj

Ostatci i otpad
D i t d
Brzorastue drvee
vrba
topola
Drvni otpad
odravanje uma
obrada drvnih proizvoda
Eukaliptus
eerne vrste
eerna repica,
graevinski i drugi ostatci
Poljoprivredni ostatci
i otpad
eerna repica,
trska i proso
slatki sirak
krobne vrste
i otpad
slama
gnoj
krobne vrste
kukuruz
itarice (penica, jeam)
Ulj t
Organski dio javnog
krutog otpada
Kanalizacijski talog
Uljne vrste
uljana repica
suncokret
Kanalizacijski talog
Industrijski ostatci
prerada hrane
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
12
p
prerada papira i sl.
Porijeklo biomase
koritene kao izvor energiju
Porijeklo biomase
koritene kao izvor energiju koritene kao izvor energiju koritene kao izvor energiju
Energijske tehnologije Izvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci IPCC, 2007.)
MSW Municipal Solid Waste (vrsti komunalni otpad)
Black Liquor by-product from paper pulp production (lignin, hemicelluloses, inorganic chemicals)
13
Pojednostavljeni ciklus biomase.
Za razliku od fosilnih goriva biomasa uklanja znatan dio CO
2
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
14
Za razliku od fosilnih goriva biomasa uklanja znatan dio CO
2
emitiranog u atmosferu kod upotrebe (obrada i izgaranje). Ali
Stanje i perspektive koritenja biomase Stanje i perspektive koritenja biomase Stanje i perspektive koritenja biomase Stanje i perspektive koritenja biomase
PREDNOSTI
nerazvijeni
NEDOSTATCI
mala energetska nerazvijeni
znaajan izvor energije
potencijal za unapreivanje
k lit t i t
mala energetska
vrijednost i gustoa
prikupljanje i koritenje
kvalitete ivota
razvoj, okoli i odrivost
razvijeni
mali kapaciteti
ovisnost o izvoru biomase
skupo koritenje
j
energetska sigurnost
globalno zagrijavanje
decentraliziran izvor
skupo koritenje
zahtjeva poticaje
poremeaji proizvodnje hrane
decentraliziran izvor
dodatna drutvena korist
lokalni okoli (otpad)
odrivost
upitna bez organizacije i
tehnologije
lokalni okoli (otpad)
mala cijena goriva
stalniji obnovljivi izvor
tehnologije
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
stalniji obnovljivi izvor
Energija iz biomase putovi i mogunosti
GORIVA
MEUPRODUKTI/SEKUNDARNI NOSIOCI ENERGIJE
FINALNI PRODUKTI
Vodik (H
2
)
l
bioloki
procesi
Sintetski plin
(CO+H
2
)
stroj/turbina
metanol
Fisher Tropsch-
stroj
rasplinjavanje
sinteza
reformiranje
Fisher Tropsch
tekuine
nadomjetaj
prirodnom plinu
biomasa
&
mehaniki
rad
stroj
stroj/turbina
hidrogasif.
ili probava
etanol
ulje
organski
otpad
&
stroj
stroj
fermentacija
piroliza
gorivna
elija
biodizel
energ
etske
kulture
stroj
iz r nj + R nkin
ekstrakcija
generator
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
elektrinaenergija
izgaranje + Rankine
ili Stirling kruni proces
Pretvorbe biomase Pretvorbe biomase Pretvorbe biomase Pretvorbe biomase
Pretvorba biomase se dijeli na primarnu i sekundarnu
P i t f i t bi bi i Primarna transformira poetnu biomasu u biogorivo
(dijagram dolje)
Sekundarna slui pridobivanju korisne energije: Sekundarna slui pridobivanju korisne energije:
pe, turbine plinske i parne, motori s unutranjim izgaranjem,
mikroturbine i gorivne elije
Termike Bioloke Fizikalne/kem.
bez
Izgaranje rasplinjavanje Piroliza
Priprema
Hidroliza
(Toplina & tlak)
bez
zraka
malo zraka Uz puno zraka
A/D
Toplina
Plin
(CO )
Tekuine
Fermentacija
+ Fermentacija
Energijske tehnologije
Toplina
(CO, H
2 ...
)
Etanol
Tekue gorivo
CH
4
H
2
A/D anaeorobna digest.
Drvna biomasa za ogrjev Drvna biomasa za ogrjev g j g j
Drvna industrija
ostatci kod obrade
Uzgoj biomase za energiju
Prinos suhe tvari po ha
(piljenje, blanjanje i bruenje)
otpadci iz drvne industrije jeftiniji i
kvalitetniji
Gospodarenje umama
p
vrbe i topole 10 do 12 t/god.
brzorastue trave ~16 t/god.
eukaliptus 35 t/god.
Dodatne prednosti
Gospodarenje umama
odrivo meunarodni konsenzus
HR ima 44% povrine pod
umama sa 9 6 Mm
3
god prirasta
Dodatne prednosti
koritenje otpadnih voda,
gnojiva i taloga
(vegetacijski filtri)
bi lik t i
umama sa 9,6 Mm god. prirasta
Poljoprivredni ostatci
heterogeno i razliitih svojstava
(slama, kukurozovina, oklasak,
bioraznolikost i
rjeavanje problema vikova
poljoprivredne proizvodnje
Koritenje kao
(slama, kukurozovina, oklasak,
stabljike, kotice, ljuske, )
niska ogrjevna vrijednost (vlano)
j
gorivo za direktno spaljivanje ili
obradu
Kompaktiranje:
b li j j i baliranjem, preanjem i
peletiranjem za automatsko
loenje
Potronja u srednjoj Europi
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
18
2001. 0,12 Mt; 2002. 0,20 Mt
2010. 1,00 Mt
Izgaranje drvne biomase Izgaranje drvne biomase
Karakteristika goriva
promjenjiva i velika vlanost promjenjiva i velika vlanost
(svjee drvo preko 50%)
vee emisije zbog loijeg
izgaranja g j
vrlo velik udio hlapljivih
sastojaka (80%)
Posebna konstrukcija pei Posebna konstrukcija pei
Manji sustavi
nepomina i pomina reetka
pouzdana i poznata
tehnologija
Vei sustavi
Potronja drva
prema snazi
e sus a
cirkulirajui i mjehuriasti
fluidizirani sloj
Manja efikasnost
Snaga
(kW)
(kg /
hr)
(m
3
/
sezoni)
18 4 10
prema snazi
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
19
Manja efikasnost
18 4 10
Biokemijske pretvorbe
- biogoriva
Biokemijske pretvorbe
- biogoriva biogoriva biogoriva
Bioetanol (C
2
H
5
OH) Biodizel oeta o (C
2 5
O )
Biomasa - sirovina
eerna trska eer
od e
Esterifikacija
biljnih ulja s metanolom
kukuruz krob
drvo celuloza
Fermentacija (vrenje)
j j
(uljana repica, suncokret,
soja, otpadno jestivo ulje, loj)
Svojstva slina dizelu
Fermentacija (vrenje)
biokemijsko razlaganje
sloenih organskih molekula u
jednostavnije molekule (npr
Svojstva slina dizelu
mijeana ili ista potronja
gustoa i energetska
vrijednost
jednostavnije molekule (npr.
raspad eera u alkohol i CO
2
)
- enzimi kataliziraju
Zamjena za benzin
vrijednost
bolja mazivost
manje ili nema sumpora
novi automobili
Zamjena za benzin
mjeavina - udio do 20%
etanola bez potrebe za
preinakama motora
novi automobili
prilagoeni (cijevi i
brtve za gorivo)
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
20
preinakama motora
ivotinjski ostatci i otpad ivotinjski ostatci i otpad ivotinjski ostatci i otpad ivotinjski ostatci i otpad
Leine i stelja
Spaljivanje
Porijeklo otpada Porijeklo otpada
biljni ostatci i drugo iz biljni ostatci i drugo iz Spaljivanje
Izmet i zelena masa
anaerobna fermentacija za
biljni ostatci i drugo iz biljni ostatci i drugo iz
gradskog otpada
odravanje parkova i vrtova
anaerobna fermentacija za
bioplin
60% metan, 35% CO
2
i
5% ostalo (vodik duik
mulj iz otpadnih voda
Primarno je zbrinjavanje
otpada
5% ostalo (vodik, duik,
amonijak, sumporovodik, CO,
kisik i vodena para)
krava ili dvije svinje
otpada
Velike investicije
(4000 US$/kW)
j j
1,5 m
3
plina na dan
(26 MJ/Nm
3
)
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
21
Energijske tehnologije
Rasplinjavanje nepotpuno izgaranje Rasplinjavanje nepotpuno izgaranje Rasplinjavanje nepotpuno izgaranje Rasplinjavanje nepotpuno izgaranje
Termokemijski proces
na visokim temperaturama
Svojstva plina odreuje:
izvedba postrojenja na visokim temperaturama
(i do 1400C)
uz ogranien dovod kisika
izvedba postrojenja
protustrujno, istostrujno, s
fluidiziranim slojem
Proizvodnja el. en. je
efikasnija u plinskoj
turbini
biomasa
temperatura, vlanost i
sastav
turbini
termiki stupanj 45%
parni kotao na drva oko 20%
sredstvo rasplinjavanja
zrak
energetska vrijednost plina p
Problem
osjetljivost plinskih turbina na
ti i
g j p
od 4 do 6 MJ/Nm
3
kisik
energetska vrijednost plina
estice i paru
proiavanje skupo
Glavni sastojci plina:
od 15 do 20 MJ/Nm
3
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
23
Glavni sastojci plina:
CH
4
, CO
2
, H
2
O
Energetska vrijednost goriva iz biomase Energetska vrijednost goriva iz biomase
GORIVO
Sadraj
ode %
MJ/kg
Energetska vrijednost goriva iz biomase Energetska vrijednost goriva iz biomase
Gorivo MJ/ Nm
3
Deponijski plin 16 0
vode %
g
Hrast 20 14,1
Bor 20 13,8
Deponijski plin 16,0
Plin iz drva 7,0
Bioplin iz iv
22 0
,
Slama 15 14,0
Sjemenje 15 14,2
Bioplin iz iv.
ostataka
22,0
Prirodni plin 31,7
Repiino
ulje
- 37,1
Kameni
4 30 35
Gorivo En vrijednost
Vodik 10,8
Kameni
ugljen
4 30-35
Smei
ugljen
20 10-20
Gorivo En. vrijednost
Biljni ostatci 6 17 MJ /kg
Drvo 819MJ /kg
ugljen
Lo ulje - 42,7
Bioetanol - 25,5
Drvo 8 19 MJ /kg
Etanol 26,8 MJ /L
Biodizel 37,2 MJ /L
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
24
,
,
Nafta 42 MJ /L
Proizvodnja el. en. iz biogoriva Proizvodnja el. en. iz biogoriva Proizvodnja el. en. iz biogoriva Proizvodnja el. en. iz biogoriva
Velika slinost fosilnim
gorivima
Plinska turbina
Pouzdana i poznata rjeenja
gorivima
Parna turbina
Pouzdana i poznata
t h l ij
p j j
Efikasnost oko 45%
Kombinirani proces s parnom i do
55%
tehnologija
Pregrijana para na
5 do 10 MPa
Stirling motor
Zatvoreni ciklus (zrak, H, He)
Efikasniji proces od parnog
Rasponi snaga
od 500 kW do 500 MW
el
Manje snage pogodnije za
Jo se razvija
Budunost u gorivnim elijama(!?)
biomasu
Trokovi transporta
Nia efikasnost: Nia efikasnost:
5 MW
el
do 20%, a
500 MW
e
do 40%
Energijske tehnologije
25
Elektrane na biomasu Elektrane na biomasu
20 MW, vedska
50 MW SAD 50 MW, SAD
3,5 MW, Brazil
3x30 kW, SAD
(mikroturbina samostalno
i na mrei)
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
, ,
(samostalani rad)
i na mrei)
49 MW, Finska
Konverzija energije Konverzija energije Konverzija energije Konverzija energije
Tablica navodi nekoliko primjera koritenja biomase u
elektranama/toplanama razliitih primarnih procesa.
Vrsta Efikasnost Ulaz Izlaz Drvo
elektranama/toplanama razliitih primarnih procesa.
Vrsta Efikasnost Ulaz Izlaz Drvo
%
(MW)
Toplina
(MW
t
)
El. en.
(MW
e
)
Ukupno
(MW)
odt/y
Samo toplina 75 1,3 1 0 1 4056
Parni
kombinirani
ikl
80 53 30 12 42 170333
ciklus
rasplinjavanje/
piroliza
75 1,3 0,7 0,3 1 4056
rasplinjavanje/
piroliza
80 49 29 10 39 158167
odt O D i d T T d 0 % l ti
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
odt: Oven Dried Ton. Tona drva sa 0 % vlanosti.
Za 10 t suhog drveta treba 1 ha zemljita.
Potrebe biomase za energiju Potrebe biomase za energiju Potrebe biomase za energiju Potrebe biomase za energiju
Potreban broj kamiona volumena 120 m
3
j
svaki dan u elektranama za primjer:
Elektrana Drvena sjeka Bale sijena Bale trske
Izgaranje (30MWe) 21 28 17
Rasplinjavanje (30MWe) 17 23 13
Koritene gustoe:
- 0.15 m
3
/t za drvne sjeke (Suurs, 2002), 0.15 m /t za drvne sjeke (Suurs, 2002),
- 0.11 m
3
/t za slamu i
- 0.19 m
3
/t za trsku (Bullard, 1999).
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
Kogeneracija Kogeneracija Kogeneracija Kogeneracija
Kombinirana proizvodnja
Elektrine i toplinske energije
Vea efikasnost i manji investicijski trokovi u
d d j i d odnosu na odvojeni rad
Uz kontinuiranu potrebu za toplinom
V i bi i t Vezano za izvor biomase i potroaa
Trigeneracija (i hlaenje)
P h b i d t ij i t liji k j i Prehrambena industrija i topliji krajevi
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
29
Usporedba energetske uinkovitosti Usporedba energetske uinkovitosti
Odvojena proizvodnja:
kondenzacijska TE + toplana (TO)
Kogeneracija:
termoelektrana toplana (TE-TO)
= 50 % = 80 %
Gubici TE i
distribucije
j p ( )
p ( )
Termoelektrana
Gorivo
TE 100
70
E elektrina energija
T toplinska energija
Termoelektrana
za TE 100
Gorivo za
30
Potroa
E E
Toplana
Gorivo
za TO 80
kogeneraciju
113
60
Potroa
T T
Gubici TO 20
Gubici kogeneracije 23
Energijske tehnologije
Gubici: 90 Gubici: 23 Gorivo: 180 Gorivo: 113 90
Odrivost koritenja biomase Odrivost koritenja biomase Odrivost koritenja biomase Odrivost koritenja biomase
Koritenje < prirasta Energetski nasadi i ume
Vanost povratka tvari u
tlo
stanita za ptice i manje
sisavce
Otklon od monokulturne
organske tvari
minerali
Otklon od monokulturne
poljoprivrede

ostavljanje lia i vraanje


pepela
Smanjenje koritenja
herbicida, pesticida i
Planiranje rasta uma
Potrebna voda za uzgoj
umjetnih gnojiva
Ouvanje tla i
g j
spreavanje erozije
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase
Isplativost koritenja biomase Isplativost koritenja biomase Isplativost koritenja biomase Isplativost koritenja biomase
Investicijski trokovi
Vanjski trokovi nejasni
Vlastiti izvor energije
Socijalno-ekonomski uinci
Vanjski trokovi nejasni
Jeftina sirovina
niska ili zanemariva otkupnina
Socijalno-ekonomski uinci
direktno zapoljavanje
procjene za EU25 do 2010
oko 200000 radnih mjesta
p
veliki utjecaj pripreme
(skupljanje i transport)
Konkurentnost
oko 200000 radnih mjesta
Makroekonomske dimenzije
Vie proizvoda i usluga (BNP)
l k l
drvna ekonomina
etanol blizu konkurentnosti
biodizel je najskuplji
Velika zaposlenost
Stabilnost cijena (energije)
Smanjenje uvoza
Izvori energije iz biomase
imaju znatno vei potencijal
uvaavanjem ukupnog utjecaja j p g j j
Energijske tehnologije
32
Utjecaj udaljenosti biomase na cijenu.
Meunarodna trgovina biomasom
za energiju
Meunarodna trgovina biomasom
za energiju za energiju za energiju
Energijske tehnologije Izvor: IEA Bioenergy, Annual Report 2010, EXCO:2010:01 (podaci: Junginger and Faaij, 2008.)
Ukratko Ukratko Ukratko Ukratko
Opisani su izvori Opisani su izvori
biomase za energetsko biomase za energetsko
Navedene su osnovne Navedene su osnovne
vrste vrste biogoriva biogoriva biomase za energetsko biomase za energetsko
koritenje koritenje
Opisani su primarni i Opisani su primarni i
vrste vrste biogoriva biogoriva
Izneseni su primjeri Izneseni su primjeri
koritenja biomase u koritenja biomase u Opisani su primarni i Opisani su primarni i
sekundarni procesi sekundarni procesi
transformacije transformacije
koritenja biomase u koritenja biomase u
elektranama za elektranama za
proizvodnju elektrine proizvodnju elektrine jj
biomase i goriva biomase i goriva
Prednosti Prednosti
p j p j
energije i topline ili energije i topline ili
kombinirano kombinirano
poveavanje energetske poveavanje energetske
neovisnosti neovisnosti
smanjivanje isputanja smanjivanje isputanja
Nedostatci Nedostatci
mala gustoa energije mala gustoa energije
zahtjev za odrivim zahtjev za odrivim
j j p j j j p j
staklenikih plinova staklenikih plinova
brojni ekonomsko brojni ekonomsko--
drutveni pozitivni uinci drutveni pozitivni uinci
zahtjev za odrivim zahtjev za odrivim
nainom koritenja nainom koritenja
ekonominost ekonominost
d i t d i t
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija biomase 34 34
drutveni pozitivni uinci drutveni pozitivni uinci
odrivost odrivost
Koritenje bioenergije u HR 1965-1997 Koritenje bioenergije u HR 1965-1997 Koritenje bioenergije u HR 1965 1997 Koritenje bioenergije u HR 1965 1997
O t l Ostalo
Drvni
otpaci
Ogjevno
ddrvo
Udio u ukupnoj potronji
energije
Energijske tehnologije
Postrojenje na Postrojenje na bioplin bioplin, ,
farma farma Ivankovo Ivankovo, ,
investitor PZ investitor PZ Osatina Osatina investitor P.Z. investitor P.Z. Osatina Osatina
Kogeneracija Kogeneracija na na bioplin bioplin
Energijske tehnologije 36
Fermenter Fermenter
Energijske tehnologije Izvor: Marko Vukobratovi, ETF - Osijek
Pisani materijali: Pisani materijali: Pisani materijali: Pisani materijali:
http://www.ieabioenergy.com/
MediaItem.aspx?id=6360
Energijske tehnologije 38
http://suma-ss.hr/assets/files/brosure/Biomasa.pdf