You are on page 1of 17

4.

TRGOVINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE


4.1. Osnove spoljnotrgovinse politie
Spoljnotrgovinsku politiku determiniu aktivnosti u razliitim periodima evropskih integracija.
Trgovinsku politika ine interni i eksterni procesi u razmjene roba i usluga, preko kojih je EU
postala specifian i vodei ekonomski prostor u svijetu. !a obim i kvalitet razmjene "ajednice
sna#no utiu trgovinske barijere i olakice koje su imale za cilj unapre$ivanje trgovine robama i
uslugama. %ored njih, egzistiraju i brojni dogovori i dozvole nacionalnih vlada u vezi pristupa
me$unarodnoj konkurenciji.
Sve se ovo doga$alo &i doga$a se' paralelno sa formiranjem i anga#ovanjem me$unarodnih
institucija u sprovo$enju globalnih trgovinskih politika kao to je ()TT
*
&+pti sporazum o
carinama i trgovini', kojeg kasnije zamjenjuje ,T+ &Svjetska trgovinska organizacija'. -aanje
spoljnotrgovinske razmjene, rast me$unarodne razmjene
.
i ruenje carinskih barijera izme$u
zemalja lanica Unije dovode do ubrzanja privrednog rasta i razvoja zajednikog tr#ita.
/
Spoljnotrgovinska politika EU je fundirana na principu liberalne trgovine korisne za EU.
"bog toga Unija kontinuirano liberalizuje trgovinu i pravi razlike izme$u trgovinskih partnera.
+na pose#e za preferencijalnim diskriminatornim trgovinskim sporazumima. Treba istai da EU
esto nalazi pod uticajima sna#nih lobija, posebno u poljoprivredi. +igledno je da je najvie
sukoba izme$u EU, S)0 i drugih zemalja vezano za sporove u razmjeni visokih tehnologija i
trgovini poljoprivrednim proizvodima.
Slobodna trgovinska razmjena pretpostavlja liberalizovan uvoz i izvoz proizvoda i usluga bez
nametanja dodatnih trokova. Tada svjetske cijene utiu na stabilnost domaeg tr#ita, to se
vidi na grafikonu 1.*.
(rafikon 1.*. 2 Uticaj uvoza po svjetskim cijenama na domae tr#ite
(rafikon pokazuje da su svjetske cijene %3 zbog uticaja konkurencije ni#e od domaih %*. To
stvara korist za potroae &potroaev viak' na povrini &a4b4c'. !o, stvara se i gubitak za
proizvo$ae, prikazan etverouglom &a'. 0akle, neto efekat na blagostanje domae privrede se
mo#e predstaviti povrinom rafiranih trouglova &b4c'. +vaj grafikon jasno ukazuje da otvorena
1
General Agreement on Tariffs and Trade.
2
O teorijskim aspektima meunarodne trgovine vidjeti u: Bijeli Predrag !eunarodna trgovina "#$ %konomski fakultet
Beograd 2&&'. god. i u Pelevi Branislav !eunarodna ekonomija "#$ %konomski fakultet Beograd 2&&(. god.
)
*e+u i+meu trgovine i privrednog rasta vidjeti u: Bail, -. !artin .riedman P/ilip !a0roe0onomi0s .inan0ial !arkets
and t/e #nternational 1e0tor 2i0/ard $. #r3in #-". 1445. ili u: !0"onell 2. ". Brue 6. 1. !a0roe0onomi0s: Prin0iples
Pro7lems and Poli0ies !0Gra389ill #-". 144:.
privreda donosi korist za potroaa a gubitak za proizvo$aa. +tvaranjem tr#ita, domaa
tra#nja raste od 5* na 5d, dok domaa ponuda pada od 5* na 5s &uz istu kupovnu snagu'.

6oja su osnovna naela trgovinske politike EU7 %reambula Ugovora iz 8ima
1
#eli da preko
zajednike trgovinske politike doprinese progresivnom ukidanju ogranienja me$unarodne
trgovine. +na navodi da bi Unija bila oslobo$ena svih carinskih ogranienja i da je istovremeno
spremna doprinijeti harmoninom razvoju me$unarodne trgovine ukidanjem nekih trgovinskih
barijera prema okru#enju. 9a#na odredba Ugovora je jednoobraznost "ajednike trgovinske
politike, posebno u vezi formiranja carinskih stopa i trgovinskih sporazuma sa treim zemljama.
%ostoje sporazumi o posebnim vezama sa dr#avama koje imaju jednak trgovinski tretman kao i
lanice EU, te sporazumi o udru#ivanju sa treim zemljama i me$unarodnim organizacijama.
!eke situacije &obino ekonomski problemi' dozvoljavaju da 6omisija lanicama mo#e odobriti
samostalne mjere zatite. :sto tako, lanice mogu zabraniti i ograniiti trgovinu roba koje
ugro#avaju javni moral, politiku ili bezbjednost i dovode u opasnost zdravlje i #ivote ljudi,
#ivotinja ili biljaka. Ugovor regulie naine i postupke uspostavljanja i funkcionisanja
unutranjeg tr#ita. U procesu odluivanja princip jednoglasnosti se mijenja kvalifikovanom
veinom &osim, za bud#etsku politiku, slobodu kretanja ljudi i zatiti prava zaposlenih'.
+moguava se da EU mo#e nametnuti jednoobrazne sankcije treim zemljama. +vo su kljune
odredbe trgovinske politike, prema Ugovoru iz 8ima i pravni okvir za njenu implementaciju.
6onano, Unija ima instrumente da, kao i druge dr#ave mo#e stimulisati rast spoljne trgovine, ili
je protekcionistiki zazatititi od uticaja spoljne konkurencije, onemoguavajui tako slobodu
me$unarodnih tokova trgovine. 6ako, i na koje mjere e se odluiti vodea svjetska ekonomska
integracija, zavisi i od ireg spektra me$unarodnih odnosa, ali i internih okolnosti i ogranienja.
4.!. Trgovinse "#rijere
Spoljnotrgovinske barijere su radnje, mjere i postupci u oblasti me$unarodne trgovine za
ubrzanje privrednog rasta, zatitu nacionalnog tr#ita od spoljne konkurencije i stimulisanje
izvoza. Trgovinske barijere su sve vrste prepreka slobodama kretanja roba i usluga u svjetskoj
trgovini. +ne mogu biti ekonomske, politike, kulturne i dr. +ne su i ;Svaka mjera vlade
usmjerena na ogranienje ili sprijeavanje slobodnog protoka robe u, i iz dr#ave<
=
ili prema
:zvjetaju o stranim trgovinskim barijerama )merikog trgovinskog predstavnitva ;0r#avni
zakoni, propisi, politike i praksa koja ili titi domae proizvo$ae od inostrane konkurencije ili
vjetaki stimulie izvoz odre$enih domaih proizvoda.<
>
Trgovinske barijere mogu biti
carinske
?
i necarinske.
@

Carinske barijere. Aarine su instrument zatite domaeg tr#ita od me$unarodne konkurencije.
Aarina je posredni porez na uvoz i izvoz proizvoda i mo#e biti aktivni ili pasivni instrument
fiskalne politike. Aarine poveavaju cijene uvoznih proizvoda na domaem tr#itu, koji
;
Pream7ulom <govora i+ 2ima unutra=nja trgovina u %< je oslo7oena svi/ 0arinski/ da>7ina i kvantitativni/ ograni?enja
postojanjem @ajedni?ke trgovinske politike A?lan )B. Clan 45 se odnosi na uspostavljanje i funk0ionisanje unutra=njeg tr>i=ta.
%< je spremna +a doprinos /armoni?nom ra+voju meunarodne trgovine i 7la>e trgovinske 7arijere A?lan 1)1B. @ajedni?ka
trgovinska politika je +asnovana na jedinstvenim prin0ipima 0arinski/ stopa i trgovinski/ spora+uma sa treim +emljama A?lan
1))B. %vropska komisija mo>e odo7riti odreenoj ?lani0i Aili dr>avama ?lani0amaB da predu+mu neop/odne +a=titne mjere
A?lan 1);B. Clanom )& je do+voljena +a7rana ili ograni?enje trgovine ili tran+ita ro7a koje ugro>ava javni moral politiku
7e+7jednost dovodi u opasnost +dravlje ili >ivot ljudi >ivotinja ili 7iljaka. 1pora+um o pove+ivanju neevropski/ dr>ava
pose7ni/ Aekskolonijalni/B ve+e sa %< A?lan 1'2B.
<dru>ene dr>ave 7i imale isti trgovinski tretman kao i ?lani0e %< A?lan 1')B. %< mo>e +aklju?iti spora+um o udru>ivanju sa
treom +emljom grupom +emalja ili meunarodnom organi+a0ijom A?lanovi )&& i )1&B. $ono=enje odluka je kvalifikovanom
veinom. %< ima pravo nametnuti jednoo7ra+ne sank0ije treim dr>avama A?lanovi )&1 i :&B.
5
*idjeti u: D. 9. Adam $i0tionar, of Business %nglis/ 6ongman Beirut 14'4 ali i drugoj literaturi.
:
Effi0e of t/e <1 Trade 2epresentative -ational Trade %stimate 2eport on .oreign Trade Barriers Fas/ington $". 14'4.
(
Tariff 7arriers to trade.
'
-on8tariff 7arriers to trade.
2
2
poskupljuju i tako postaju manje konkurentni. Uz aktivnu politku deviznog kursa,
spoljnotrgovinska politika &posebno carinska politika' imaju fundamentalnu ulogu u stvaranju
povoljnih kretanja spoljnotrgovinske razmjene, odnosno ravnote#i primarnog tekueg rauna.
To jasno govori o makroekonomskom znaaju ove zajednike politike EU. Bez obzira na
prisutne tendencije u smanjivanju carina &stopa i apsolutnih iznosa' one su jo uvijek va#an
instrumentarij ostvarivanja makroekonomske ravnote#e zajednikog evropskog tr#ita i
strateki faktor spoljne politike "ajednice. Aarine se, kao dr#avni prihodi dijele na vrijednosne
carine gdje je carinska vrijednost utvr$ena i naplaena primjenom procenta &tarife' na
vrijednost carinske osnovice ukupne vrijednosti ocarinjene robe, te specifine i kombinovane
carine. %rva grupa carinskih prihoda je dominantna u ukupno naplaenim carinama.
Necarinske barijere. !ecarinske barijere su mjere, radnje i postupci naruavanja slobode u
tokovima svjetske trgovine. 6ako se carine smanjuju, pojavljuju se drugi instrumenti zatite.
Tako se na zaobilazan nain ograniava spoljnotrgovinsko poslovanje, slino kao i carinskim
mjerama. !eki sluajevi mjera necarinske zatite su ak rigidniji od carinske zatite, jer se
odre$enim proizvodima zabranjuje uvoz &dok npr. carinska zatita samo poveava cijenu
uvezenog proizvoda'. "ato su barijere esto predmeti sporova i rasprava u ()TT a kasnije i u
,T+, obzirom da su mnoge potpisnice ovih trgovinskih sporazuma poslije smanjenja carinskih
stopa posezale za necarinskim barijerama.
C
To je neminovno dovelo do potrebe za ukidanjem
ovog oblika zatite domaeg tr#ita.
*D

U Uniji je veoma kompleksno uskla$ivati odnose prema barijerama, obzirom na privrednu,
etniku ili istorijsku heterogenost njenih lanica. !pr. neto, to je normalno u Bugarskoj, u
9elikoj Britaniji mo#e biti potpuno neprihvatljivo itd. Stare, a posebno nove lanice i zemlje u
fazi pristupanja su esto bile naviknute na razne oblike zatite i necariska ogranienja pa
njihovo ukidanje tra#i vrijeme i strpljenje u mukotrpnim procesima usaglaavanja. +vo je slo#en
zadatak koji "ajednica relativno uspjeno rjeava. -er, bilo kakva separatna aktivnost na ovom
polju automatski dovodi do efekata skretanja trgovine, to nije interes ni jedne lanice.
(eneralno, necarinske barijere mogu biti tehnike ili administrativne. !jih implementiraju
vladine, carinske ili inspekcijske slu#be, preko procedura i insistiranja na dokumentaciji koja
ote#ava trgovinu.
**
!ecarinske barijere su kompleksna problematika jer su teke za
dokazivanje, a nova trgovinska ogranienja se kontinuirano osmiljavaju. !ecarinske barijere
utiu na rast trokova zbog nekonkurentne segmentacije tr#ita. Saoptenjima Evropske
komisije o uticaju %rograma jedinstvenog tr#ita ili :zvjetajima o stanju konkurencije na
podruju EU, nude se dokazi o pozitivnim efektima na tr#ite EU, rastu konkurencije,
industrijskom restrukturiranju, dostupnosti irokog asortimana proizvoda i usluga itd. %oslednji
:zvjetaji o stanju konkurencije naglaavaju pozitivne rezultate u brzoj i jeftinoj prekograninoj
saradnji, visokoj mobilnosti radne snage i otvorenim novim radnim mjestima. +stvaren je
dodatni rast dohotka, zatim ni#a inflacija, rast konvergencije i kohezije me$u regionima
"ajednice itd. Sve ovo uvruje aktere trgovinske politike EU u uvjerenju da se postojei
re#imi trgovine u odnosu na svijet ne trebaju mijenjati. !jihova uloga je naglaena jer su one
decenijski kontinuitet Unije u vidu irokog spektra razliitih mjera "ajednice i njenih lanica.
+ne su i danas nezaobilazan faktor trgovinskih odnosa. :pak, bilo bi pretenciozno zakljuiti da
su barijere i protekcionizam presudno uticali na povoljne dugorone makroekonomske
tendencije u Uniji.
4
<+mimo primjer potpune +a7rane uvo+a t+v. G!O poljoprivredni/ proi+voda.
1&
%liminisanje 7arijera i prevoenje u 0arine je 7ila tema Genedi rundi pregovora AantidampingB i Tokijske runde Adogovor o
ne0arinskim mjeramaB. < okviru GATT Genedijeva runda je imala 0ilj eliminisati ne0arinske 7arijere u trgovini pose7no %<
1A$ i Hapana. Trajala je od 14:). do 14:(. god. a kao re+ultat je do=lo do smanjenja 0arinski/ optereenja od )5I. #pak nije
usvojen sistem ne0arinski/ ograni?enja i smanjenja 0arina u poljoprivredi tekstilu i uslugama. Tokijska runda je trajala od
14(2. do 14('. god. Postignut je spora+um o reduk0iji 0arina +a ))I i usvojeno u7la>avanje ne0arinski/ i drugi/ 7arijera.
11
Ar7itra>u i kontrolu dijela ovi/ mjera ima FTO.
)
)
Kontrolne funkcije. 0a bi se spoljna trgovina EU odvijala brzo i bezbjedno, i da bi bili zatieni
ekonomski interesi EU, neophodna je kontrola i upravljanje rizicima. "a to je potrebna brza
razmjena informacija carinskih kontrola. Ealsifikovanje, piraterija i dr. ine ekonomske tete
Uniji i drugim izvozno orijentisanim zemljama. Aarina EU imaju kljunu ulogu u kontroli ovih
trgovinskih aktivnosti. %oreski organi moraju kontinuirano razvijati svoje kapacitete, posebno
one za borbu protiv me$udr#avnih poreskih prevara. "ato 6omisija stimulie lanice na
me$udr#avnu saradnju, razmjenu znanja i podrku kupovini opreme, edukacijama i sl. !ovi
programi poreza i carina do .D*/. god. predvi$aju razvoj, obuku, upotreba novih instrumenata,
razmjenu informacija, multilateralne kontrole itd.
Transevropkse kompjuterizovane mre#e imaju strateki znaaj za operativne poslove carina i
poreskih administracija EU. 8ezultati AA!FAS:, poreskog i carinskog :T sistema doveli su do
viestrukog poveanja njihovih kapaciteta. Gre#a olakava trgovinu, prati me$udr#avne
transakcije i vri superviziju kao neophodan instrumentarij sprjeavanja prevara. : na kraju,
carinske i poreske administracije kandidata za prikljuenje du#ne su da se pove#u sa sistemom
EU, i to prije pristupanja.
!ecarinske barijere &ogranienja' mogu se klasifikovati na slijedei nain2
*. Tehniki standardi kao klasini oblik necarinskih barijera. %ostoji mnogo necarinskih barijera
koji se javljaju zbog primjene tehnikih standarda.
*.
EU ima tri pristupa tehnikim standardima
&me$usobno priznavanje, harmonizacija standardaHstari pristup i odre$ivanje minimalnih
karakteristika proizvoda'.
.. -avne nabavke su oblik necarinske zatite. )ko je tr#ite otvoreno za javne nabavke, onda je
ono slobodno i za pristup stranih roba i investicija. +ne predstavljaju potencijalni prihod
preduzea i firmi iz inostranstva u EU va#an potencijalni prihod preduzea sa zajednikog
tr#ita, ali i firmi iz inostranstva.
/. Birokratija mo#e kreirati sofisticirane vidove necarinskih barijera.
*/

1. 0amping i antidamping se javljaju kod uvo$enja antidampinkih carina. Unija ima na
raspolaganju brojne mogunosti necarinskih barijera redukcije uvoza iz S)0. Ukoliko je cijena
izvoznih proizvoda ni#a od domaih cijena rije je o dampingu, pa oteena zemlja mo#e uvesti
antidampinku carinu.
=. !aela predostro#nosti i prevencije se primjenjuju u moguim izlaganjima opasnosti i riziku
kod prevencija &npr. kada je teta evidentna i kada se trebaju sprijeiti nove povrede pravila i
dodatne tetne konsekvence'.
>. 6ontrola investicija u trgovini predstavlja trgovinsku barijeru.
*1

?. %ravila o porijeklu i minimalno uee lokalnog sadr#aja koriste se kao necarinske barijere.
:znos spoljnjeg sadr#aja je preferencijalni tretman unutranje trgovine EU.
*=
@. Uvoz japanskih automobila u EU je izlo#en zatiti domae autoHindustrije. Barijere se odnose
na standarde, carinske tarife i trokove distribucije.
4.$. Slo"o%ni trgovinsi spor#&'(i
EU i EFTA. Ekonomsku saradnju EU i EET) &Evropske zone slobodne trgovine' karakteriu
slijedei periodi2 %rvi, koji se odnosi na osnivanje ovih institucija, zatim dolazi do smanjenja
broja lanica EET) i prvo proirenje EU, pa formiranje Evropskog ekonomskog prostora i
konano, period kada lanice EET) ulaze u lanstvo EU. EET) je iskljuivo ukidala carinske
tarife na unutranju trgovinu svojih lanica reguliui slobodnu trgovinu industrijskim
12
Havlja se u -jema?koj 14(4. god. +a7ranom uvo+a fran0uskog likera jer je sadr>avao 5I manje alko/ola Aod min. 25IB.
1)
Po+nat je slu?aj kada je fran0uska vlada propisala da se svi japanski video ureaji moraju 0ariniti u gradu Poatjeu A+7og
upustva +a upotre7u na fran0uskom je+ikuB =to je o7+irom da se grad nala+i u srednjoj .ran0uskoj povealo tro=kove
transporta osiguranja kamata itd. To je uti0alo na smanjenje uvo+a ove ro7e.
1;
Pregled investi0ioni/ mjera u trgovini AT2#!B je sistemati+ovan od strane <-"T" A1441aB.
15
Pravila o porijeklu %< ureuje Propis '&2J:' o kriterijumima utvrivanja porijekla prema i+vr=enoj posljednjoj va>noj
proi+vodnoj opera0iji poslednjoj ekonomski opravdanoj opera0iji opremljenosti ro7e +a svoju namjenu i i+radi novog
proi+voda ili va>ni/ fa+a i+rade.
;
;
proizvodima &poljoprivreda kao osjetljivo pitanje nije bila predmet ugovora'. :ako nije pokrivala
sve sfere privredne aktivnosti EET) je ostvarila odre$ene ekonomske rezultate, posebno u
stopama rasta i outputu per kapita. 0ogovor EU i EET) je stvorio do tada najveu zonu
slobodne trgovine, Evropski ekonomski prostor. Tako su lanice EET) postale konstituent
-edinstvenog evropskog tr#ita industrijskih proizvoda i usluga.
Odnosi EU i SAD. :zme$u EU i S)0 nema tipinih preferencijalnih trgovinskih sporazuma. :ako
ostvaruju ogromnu trgovinsku razmjenu, ovi blokovi su specifini po estim nesuglasicama u
oblasti poljoprivrede, jo od ranih ezdesetih godina prolog vijeka. "ajednika poljoprivredna
politika uvodi subvencije u EU koje poveavaju domau proizvodnju i smanjuju uvoz. 0alje,
viak poljoprivrednih proizvoda stvara izvozne vikove, praene enormnim izvoznim
subvencijama. S druge strane, S)0 zastupaju liberalniji pristup, ak i u trgovini (G+ i
hormonski tretiranim #ivotinjama. : bankarski sistem, javne nabavke, standardi, patenti i dr.
predstavljaju potencijalne trgovinske probleme EU i S)0. %ostoje i mnoga druga pitanja, iako
ona ne ugro#avaju, ve uspostavljenu, ogromnu razmjenu dva najjaa ekonomska bloka na
svijetu. 0eficiti S)0 su ipak, plod drugih faktora, kao to su neadekvatna tednja, nedovoljna
produktivnost nekih proizvodnji, komparativne prednosti i sl. -er, ako se analiza ogranii na,
iskljuivo trgovinske odnose EU i S)0, to nee biti dovoljno za realnu ocjenu njihovih
ekonomskih odnosa &npr. treba ukljuiti amerike T!6, koje su prisutne u EU decenijama ili
uva#iti ogroman obim stranih direktnih ulaganja
*>
itd'.
EU i Japan. :zme$u EU i -apana nema preferencijalnih trgovinskih sporazuma. %oznato je da
-apan esto trpio razne necarinske barijere nametnute od strane EU. !o, sline mjere
primjenjuje i -apan.
*?
:pak, trgovinska razmjena EU i -apana je zavidna &bie prezentirana u
narednim tabelama ovog poglavlja'. 8azvijeni ekonomski odnosi izme$u Unije i -apana, uticali
su na to da je ova dalekoazijska zemlja poslije S)0 postala najva#niji trgovinski partner.
-apan je va#an trgovinski partner i u periodu recesije koja je eskalirala .DD@., a u nekim
zemljama i .DDC. god. 0rugi kvartal .DDC. god. ukazuje na smirivanje ekonomske situacije u
ovoj zemlji, to mo#e biti dobar signal za one privredne sektore "ajednikog tr#ita koji su
dugoronim ugovorima ili promptnim poslovima povezani sa -apanom. :ako je epicentar krize
bio u S)0, -apan je u poetku bio veoma pogo$en. 9elika recesija je uticala na pad tra#nje za
jenom, to je dovelo do dramatinog pada poslovnih ulaganja i pada povjerenja japanskih
potroaa u cjelokupan sistem. 9elike japanske banke su dale ogroman doprinos u saniranju
krize, to je doprinijelo rastu njihovih transakcija i rastu ugovora domae ekonomije &procjena
.,=I u .DDC. god.'. To e, kako govore realne prognoze, dovesti do stabilizacije ve u .D*D.
god &ove teme e biti elaborirane u slijedeim poglavljima'. -apan e tako moi uticati na
globalni rast, u emu postoje potencijali i za kompanije iz EU.?.
Opte ee preferencijala !"S#$.
*@
To su sporazumi sa zemljama u razvoju. +ni zemljama u
razvoju omoguava izvoz roba u EU bez carina do odre$enog nivoa carinske kvote, uz uslov
da postoji godinje pregovaranje o ovim preferencijama. Sistem preferencija pokriva preko *=D
zemalja &industrija, poljoprivreda i dr. osim naoru#anja'. +ptom emom preferencijala carinske
kvote su zamjenjene stepenovanim carinskim olakicama, zavisnim od tretmana uvezenih
proizvoda &tzv. osjetljivosti'. +d toga zavise carinske olakice, uz princip da su manje razvijene
zemlje povlaenije. +pta ema preferencijala je nastala pod pokroviteljstvom U!AT)0 &od
*C>1. do *C?*. god.' i nudila je dva rjeenja2 prvo, domaa tr#ita zemalja u razvoju su mala za
razvoj konkurencije, pa je trebalo podsticati izvoz u razvijene zemlje, i drugo, trebalo je
uspostaviti protivte#u preferencijalnim sporazumima EU i grupe zemalja u razvoju &grupe
1:
1trana direktne investi0ije T-G i+ 1A$ i %< na o7a tr>i=ta i+nose godi=nje vi=e /iljada milijardi dolara Anpr. '.'&& mlrd.
dolara 2&&1. god.B.
1(
Poslije de0enija ekspan+ije proi+vodnje i i+vo+a Hapan se transformisao u +relog kreditora.
1'
G1P K Generali+ed 1,stem of Preferen0e
5
5
-aunde'. EU i -apan uvode optu emu preferencijala *C?*. god. a S)0 to ine *C?>. god.
9eina zemalja +EA0 daje preferencijale zemljama u razvoju. Gora se konstatovati da
primjena opte eme preferencijala ima ozbiljnih ogranienja, jer npr. EU svake godine
razmatra emu i utvr$uje uvozne kvote proizvoda obuhvaenih emom. 0r#ava koja #eli
povlaen tretman u EU mora podnijeti potvrdu o porijeklu koja garantuje da je znaajan dio
vrijednosti dodat &proizveden' u zemlji izvoznici.
*C
Tekstil i odje%a. :ako tekstilna industrija u E" nije bila dominantna, imala je najsna#niju zatitu u
ovoj ekonomskoj integraciji. !jen polo#aj je bio posebno znaajan u !jemakoj, Erancuskoj i
:taliji. 6ontinentalne evropske zemlje su izvozile tekstil, iako se jeftinije proizvodio u zemljama u
razvoju. Eormiranjem E" neke lanice su zadr#ale zabranu uvoza tekstila i odjee iz -apana i
zemalja u razvoju, ali su zemlje u razvoju poveale izvoz u liberalnije zemlje &S)0, 0ansku i
9eliku Britaniju' i vremenom uvele kvote. 8adi zaustavljanja zaobila#enja kvota ()TT &*C>*'
uvodi 6ratkoroni i 0ugoroni sporazum za pamuni tekstil &JT)' koji ne brani bilateralne
pregovore o kvotama &koje ne smiju biti ni#e od uvoza prethodne godine' sa godinjim rastom
od =I. Ulaskom 9elike Britanije, 0anske i :rske u E" &*C?/', ona postaje najotvorenije tr#ite
za pamuni tekstil. 6ako god, i pored JT) zemlje u razvoju poveavaju prihode od uvoza,
poveavajui izvoz roba visoke dodatne vrijednosti i tekstila koji u sastavu ima manje od =DI
pamuka &nije bio pokriven JT)'. Tokom *C?*. god. S)0 reaguju ugovarajui posebne kvote
uvoza tekstila i odjee sa specifinim vlaknima. 0akle, ()TT kontrolie zaobila#enja kvota
dozvoljavajui ekspanziju JT) na druga vlakana i donosi Sporazum o tekstilu i odjei &GE)'.
Spora&u i& 'oea.
.D
+vim sporazum EU uspostavlja dijalog i partnerstvo u izvravanju
ugovora sa )6% &afrikim, karipskim i pacifikim dr#avama
.*
'. Saradnja se svodi na trgovinu,
finansijsku pomo i posebne olakice. (otovo svi proizvodi iz )6% imaju slobodan pristup na
tr#ite Unije, bez carina i kvota &i bez obaveze reciprociteta'. : pored toga, uee )6% u
spoljnotrgovinskoj razmjeni EU je nisko. 8azlog je mogue pronai u strukturama ekonomija
zemalja )6%, heterogenoj proizvodnji i nedostatku ekonomije obima na vlastitim tr#itima.
"emlje )6% predstavljaju za EU jedinstven ekonomski prostor. To olakava kontrolu procedura
o porijeklu izvezene robe. Ta injenica predstavlja povoljnu okolnost za Sporazum iz Jomea, za
razliku od +pte eme preferencijala zemalja u razvoju, koji njihove ekonomije ne posmatra
kao grupaciju.
#rijer tr(o)ine bananaa. Banane najvie uestvuje u svjetskoj razmeni voa. "a njihov uvoz
se odobravaju posebne kvote od strane Evropska komisije &zavisno od prethodnog nivoa
uvoza'. Sistem uvoza banana u EU je podlo#an promjenama i godinje kota potroae EU
nekoliko milijardi evra. Uvozni re#im banana dovodi do tr#inih problema i cjenovnih distorzija,
naruavajui svjetsku razmjenu i inei tako dugoronu tetu i onim zemljama kojima se #eli
pomoi. Kesti su sluajevi politikih uticaja u dodjelama ovih trgovinskih prava pa i ,T+ vri
pritiske na EU, koja kontinuirano novelira prelazne re#ime carinskih tarifam i kvota.
Odnosi EU sa Srednjo i *sto+no E)ropo. Uee zemalja Srednje i :stone Evrope u
svjetskoj trgovini nije veliko. :sto tako, trgovina Unije sa zemljama Srednje i :stone Evrope je
relativno mala, iako ona poslednjih decenija kontinuirano raste. Jiberalizacija ekonomskih
odnosa danas se ostvaruje Ugovorima o pridru#ivanju sa EU.
..
!jihove preambule otvaraju
mogunosti budueg punopravnog lanstva u EU. "emljama u tranziciji se poma#e trgovinskim
koncesijama, tako da Ugovori o pridru#ivanju relaksiraju postojee trgovinske odnose.
14
T+v. =eerna afera i+meu %< i 1r7ije upravo se odnosila na osporavanje %< da vea koli?ina i+ve>enog kontigenta nije
proi+vedena u 1r7iji.
2&
6omL Agreements.
21
AGP je kao grupa0ija organi+ovana samo prema %<.
22
Prije pristupanja %< +emlje kandidati MtrenirajuM slo7odnu trgovinu u trgovinskim aso0ija0ijama kao =to je "%.TA.
:
:
Tr(o)ina sa &eljaa u ra&)oju. Trgovinsku politiku EU prema zemljama u razvoju ine dva
segmenta2 koncesije i razvojna pomo. -er, EU je zavisna od uvoza sirovina i izvoza svojih
proizvoda. To je samo jedan od razloga zbog kojih EU poma#e zemlje u razvoju. Ge$utim,ona
prema njima mo#e uvesti i trgovinska ogranienja. :pak, razvoj jedinstvenog tr#ita ne mora
nu#no predstavljati stimulans za trgovinu sa zemljama u razvoju.
4.4. Spoljnotrgovins# politi# EU
"bog uticaja necarinskih barijera na naruavanje slobodne trgovine formiraju se institucije za
ovu oblast i postepeno uklanjale prepreke. !ajva#nije, dolazi do ekonomskih integracija iji je
primarni cilj stvaranje zone slobodne trgovine. +vo je fundamentalni motiv nastanka EU koji je
uticao na dalju institucionalizaciju spoljnotrgovinske politike. 8unde trgovinskih pregovora pod
pokroviteljstvom ()TT su imale sna#an uticaj na svjetske tokove trgovine. +ne traju godinama.
:pak, kljune pregovore vode reprezentativni pregovarai &obino S)0, EU i -apan'.
"ATT.
./
+pti sporazum o carinama i trgovini se odnosi na me$unarodna pravila slobodne
trgovine u cilju izbjegavanja me$unarodnih nesporazuma i sprjeavanja dampinga, a u skladu
sa liberalizacijom spoljne trgovine. ()TT je bio privremena institucija i kasnije je prerastao u
,T+. +n je u etiri cjeline imao /@ lanova. %rva se odnosila na klauzule najveeg
povlaenja koja je omoguavala lanicama da imaju iste olakice u trgovini i listu carinskih
koncesija. Klanice su bile obavezne prijaviti ove olakice ()TT. 0ruga cjelina se odnosila na
nacionalni tretman i necarinske prepreke u trgovini. Klanicama ()TT nije dozvoljeno da
uvozne proizvode optereuju dodatnim porezima ili taksama &kada su plaene carinske da#bine
proizvoda koji se tretiraju kao domai'. +vaj dio regulie odobravanje subvencija &posebno
poljoprivrede', dr#avnu trgovinu i tehnike aspekte me$unarodne trgovine. :sto tako, ()TT ne
zabranjuje dr#avnu trgovinu, uz uslov akceptiranja principa slobodne trgovine. Tree poglavlje
se odnosi na organizaciju, upravljanje, pristup i istupanje iz ()TT.
.1
%oslednja cjelina &iz *C>=.
god.' odnosi se na zemlje u razvoju i preferencijale na tr#itima razvijenih zemalja, koji se
odnose na smanjenje carina i drugih ogranienja. +vo pravilo ()TT je doneeno tek poslije
organizovanih diplomatskih aktivnosti zemalja u razvoju.
Uru()ajska runda. Urugvajska runda pregovora &multilateralni pregovori o smanjenju carina'
trajala je od *C@>. do *CC1. god. 8unda je vo$ena radi unapre$enja svjetske trgovine, ali i zbog
toga to je bilo nediscipline u potovanju ()TT. Sve vie su se potpisivali bilateralni sporazumi
uz regionalna zatvaranja na tetu treih zemalja. %osebni problemi su postojali u trgovini
poljoprivrednim proizvodima i tekstilu &nisu bili regulisani u okviru ()TT'. "ato Urugvajska
runda otklanja ove probleme i nejasnoe. Klanice prihvataju dogovore o trgovini uslugama i
investicijama, te zatiti prava intelektualne svojine. 8ezultati Urugvajske runde sadr#e2
Aarinske stope na industrijsku robu se moraju smanjiti za /@I.
!ecarinske barijere se pretvaraju u carinske tarife i smanjuju subvencije za poljoprivredu.
"a tekstilne proizvode prosjene carinske stope se smanjuju sa *=,=I na *.,*I.
,T+ regulie sistem rjeavanja sporova u oblasti intelektualne svojine.
,T+ treba sastaviti pravila o porijeklu za sve dr#ave lanice organizacije.
,T+ tra#i od trgovinskih partnera da prate i potuju me$unarodne standarde.
+dobravaju se antidampinke carine ako oteena zemlja doka#e da je nastala teta.
U sluaju evidentne ili potencijalne tete od neoekivanog rasta uvoza dozvoljavaju se
privremene mjere.
,T+ odgovara za efikasnost rjeavanja sporova preko komisije za rjeavanje sporova.
2)
General Agreement on Tariffs and Trade AGATTB.
2;
2eguli=e i i+u+etke od klau+ule najpovla=enije na0ije prekr=aje i ka+ne u slu?aju dampinga.
(
(
()TS &+pti sporazum o trgovini i uslugama' je novi sporazum liberalizacije trgovine
uslugama.
"akljuenjem Urugvajske runde pregovora formirana je Svjetska trgovinska organizacija
&,T+'.
,TO. Urugvajska runda je zakljuena *CC1. god. usvajanjem Einalnog akta &od strane ***
zemalja', Sporazuma o osnivanju ,T+. +n je potpisan od strane *D1 zemlje. Sporazum je
stupio na snagu *. januara *CC=. god. ,T+, za razliku od ()TT ima status pravnog lica i
posjeduje pravni okvir i kapacitet za poslove iz oblasti me$unarodne trgovine. "bog toga su
lanice ,T+ ozbiljnije potovale dogovorena pravila ponaanja. Ailjevi ,T+ su rast dohotka i
ekonomskog blagostanja, poveanje zaposlenosti i proizvodnje, razvoj trgovine, optimalno
koritenje proizvodnih resursa itd. %oseban akcenat u oviru ,T+ se daje odr#ivom razvoju.
,T+ je zadu#ena i za pitanja poljoprivrede, Sporazumom o poljoprivredi i smanjivanje
protekcionizma u trgovini ovim proizvodima. Klanice ,T+ su se obavezale na uklanjanje
necarinskih barijere, a u drugoj smanjenje carina za />I u roku od > godina &zemlje u razvoju
za *.I za *D godina'. %rihvaen je i Sporazum o tekstilu i odjei koji obavezuje ,T+ da do
.DD=. god. preuzme nadzor nad trgovinom tekstilom. +pti sporazum o trgovini uslugama
obavezuje lanice da u trgovini uslugama primjenjuju klauzule najveeg povlaenja. 8ezultati
koje posti#e ,T+ u velikoj mjeri zavise od odnosa razvijenih zemalja prema svjetskoj trgovini.
,T+ ima zadatak da uoi nove vidove ograniavanja me$unarodne trgovine i preduzme mjere
za njihovo ukidanje. %robleme donose i regionalne integracije &EU, !)ET), )%EA i drugi ', pa je
jasno zato ,T+ jo nije poluila projektovane rezultate. )li, nova nada je Gilenijumska runda
pregovora koja do .D*D. god. mora pronai rjeenja za slobodnu cirkulaciju svjetske trgovine u
novom vijeku. !aravno, svjetska finansijska kriza e u velikoj mjeri promjeniti odnos prema
nekim protekcionistikim mjerama i podii nivo zatite vlastite privrede. +vo se posebno odnosi
na bankarski sektor, poljoprivredu i subvencije stratekih kompanija.
-unda i& Do.e. 8unda iz 0ohe je poela u 6ataru .DD*. god. sa oko *=D dr#ava od kojih je
preko *DD zemalja u razvoju uz pregovore o slijedeim temama2
Trgovina poljoprivrednim proizvodima je optereena carinskim i necarinskim barijerama jo
od vremena protekcionizma.
Usluge daju doprinos globalnom rastu i zaposlenosti vie nego drugi sektori.
-o uvijek postoje problemi zatite intelektualne svojine, korienje falsifikata i kopiranje
robe upotreba tehnologija bez plaanja autorskih prava &poseban interes S)0 u ovoj
oblasti'.
%regovori o pravilima zatite stranih direktnih ulaganja.
Spreavanje sukoba izme$u nacionalnih organa i trustova.
%regovori o transparentnosti javnih nabavki.
Sporazum ,T+ o isporuci osnovnih jeftinih ljekova za siromane zemlje zaustavile S)0.
"emlje u razvoju optu#uju S)0 i njihove farmaceutske firme.
%itanja iz domena elektronske trgovine.
%itanja zatite #ivotne sredine.
8ast spoljne trgovine EU je kljuni faktor njenog razvoja. -o u vrijeme kada su evropske
integracije bile samo ideje, smatralo se da e zajedniko evropsko tr#ite ostvariti mnogo bolje
rezultate u razmjeni sa svijetom. 0anas se interesi zajednikog tr#ita ostvaruju njegovom
veliinom i rastom produktivnosti i konkurentnosti, ali na#alost i nekim protekcionistikim
mjerama &posebno u poljoprivredi'. "bog toga se preostale prepreke slobodnoj trgovini moraju
'
'
otklanjati, unapre$ujui liberalizaciju trgovine ukidanjem svih vidova ekonomskog autizma i
samodovoljnosti.
4.). Spoljnotrgovins# r#&(jen# EU
8ealni sektor ekonomije vjerodostojno predstavlja proizvodnja industrijskog sektora. !e postoji
zemlja koja ima razvijen i konkurentan industrijski sektor, a da pri tome nije razvijena u cjelini.
S)0, EU i -apan su tipino industrijske zemlje. 0rugo, industrijska proizvodnja je u korelaciji sa
veliinom industrijskih kapaciteta, a oni su najbolji reprezent agregatne ponude.
0akle, agregatna ponuda je funkcija raspolo#ivih industrijskih i drugih realnih kapaciteta kojima
se realizuje ukupan nacionalni output &Burda i 9iplo
.=
'. EU je kao globalna industrijska sila i
znaajan konstituent svjetske ekonomije. !jena ekonomija je zavisna od tokova svjetske
trgovine. 0ijagram 1... daje dugorone trendove svjetske trgovine &izvedene iz kratkoronih
tromjesenih tendencija'.
0ijagram 1...2 0ugorona kretanja u svjetskoj trgovini &stope rasta'

:z dijagrama je vidljivo da su stabilne, ponekad i visoke stope rasta, karakteristine za du#i
vremenski period , posebno od .DD.. god. %ad stopa rasta svjetske trgovine poinje .DD@. god.
:zbijanjem finansijske krize u S)0. Uglavnom, najvei svjetski trgovinski blokovi determiniu
odnose u me$unarodnoj razmjeni, u emu je uloga Unije nezaobilazna.
%regled svjetske ekonomije za EU.= &u "ajednicu jo nisu ule 8umunija i Bugarska' ukazuje
na povezanost ekonomija Sjeverne )merike &S)0 i 6anada', )zije &6ina i -apan' i Aentralne,
:stone i ostale Evrope sa "ajednikim evropskim tr#item. Uee ostalih zemalja u trgovini sa
EU je, i pored znaajnih trgovinskih preferencijala, minorno. 6retanja svjetske trgovine prema
izvoznoj orijentaciji je prikazano u tabeli 1./.
Tabela 1./.2 Svjetska trgovine industrijskim proizvodima &po izvoznim destinacijama' .DD/ u I
25
*idjeti u: Burda !ajkl *iplo= Carls !akroekonomija "entar +a li7eralno demokratske studije Beograd 2&&;. god.
Apoglavlje o ekonomiji ponudeB str. ;118;)5.
4
4
EU25
O
s
t
a
l
a

z
a
p
a
d
n
a

E
v
r
o
p
a
C
e
n
t
r
a
l
n
a

i

i
s
t
o

n
a
E
v
r
o
p
a
S
j
e
v
e
r
n
a

A
m
e
r
i
k
a
L
a
t
i
n
s
k
a

A
m
e
r
i
k
a
B
l
i
s
k
i

I
s
t
o
k
A
z
i
j
a
K
i
n
a
I
n
d
i
a
O
k
e
a
n
i
j
a



A
f
r
i
k
a
U
k

p
n
o
EU25 && 12) 12' )1: 5' (( 142 (5 12 2( '& 1&&
Ostala
zapadna
Evropa
:5) && )& 12) 2; 2( 121 ;: &5 &4 1) 1&&
Centralna i
istona
Evropa
::& 22 && ') 11 54 124 (: 1' &2 )5 1&&
Sjeverna
Amerika
)2' 21 1) && 2:5 ); 2'4 (' 1& )) 1' 1&&
Latinska
Amerika
1); 1& 12 (;5 && 12 :4 )) &; &) 1: 1&&
Bliski Istok 25' 24 )( ;2) )) && 1'2 (1 14 12 2: 1&&
Azija ))4 11 2; ;5: ;) 5: && ;&& 1' ;) 2' 1&&
Kina 1'5 &5 14 2;& 2) 25 ;(& && &' 1( 1: 1&&
Indija 2:( 1& 24 2)( 21 152 21( 1&1 && 1) 55 1&&
Okeanija 211 &( &( 21) 22 :5 ;5( 1&5 )& && 14 1&&
Afrika 5'4 25 1' 1;; 21 )2 152 2' 2) 14 && 1&&
:zvor2 A+GT8)0E database u )!)JLS:S +E A+G%ET:T:9E!ESS, EU :ndustrial Structure, Ahapter 92
:nternational aspects of competitiveness, obra$eno u Economics reforms and competitiveness2 keM messages
from the European Aompetitiveness 8eport .DD>, SEA&.DD>' *1>?F..
Slino su rangirani svjetski regioni u odnosu na uvozno porijeklo svjetske trgovine, s tim da je
na prvom mjestu uvoz iz )zijskih zemalja i 6ine. %oslije njih dolaze S)0, pa zemlje :stone i
Aentralne Evrope. +vaj pregled je prikazan u tabeli 1.1.
1&
1&
Tabela1.1.2 Svjetska trgovina industrijskim proizvodima &prema porijeklu uvoza' .DD/ u I
EU25
O
s
t
a
l
a

z
a
p
a
d
n
a

E
v
r
o
p
a
C
e
n
t
r
a
l
n
a

i

i
s
t
o

n
a
E
v
r
o
p
a
S
j
e
v
e
r
n
a

A
m
e
r
i
k
a
L
a
t
i
n
s
k
a

A
m
e
r
i
k
a
B
l
i
s
k
i

I
s
t
o
k
A
z
i
j
a
K
i
n
a
I
n
d
i
a
O
k
e
a
n
i
j
a
A
f
r
i
k
a
EU25 && '1& (:2 )12 2)) ;:& ;;( 1;1 2'5 244 :25
Ostala
zapadna
Evropa
12: && 25 1( 1; 2; ;1 12 1' 1; 15
Centralna
i istona
Evropa
45 15 && &4 &5 )' )2 15 ;( &2 24
Sjeverna
Amerika
2)& () ;& && 5:5 1&( )55 (( 125 14; (5
Latinska
Amerika
;' 1( 1' 14' && 2& ;) 1( 2( &4 ))
Bliski
Istok
1) &( &' 1: &5 && 1: &5 1( &5 &'
Azija ;); :( 1)4 ;)2 1:4 )2; && (21 ;14 ;:5 2&4
Kina 1'2 2( '5 1(5 (& 1&4 '11 && 15& 1)' 42
Indija 2& &; 1& 1) &5 52 24 11 && &' 25
Okeanija 12 &2 &2 &4 &; 1( ;( &4 )2 && &(
Afrika ;) &4 &: &' &5 11 14 &) )1 12 &&
Ukpno !"" !"" !"" !"" !"" !"" !"" !"" !"" !"" !""
:zvor2 A+GT8)0E database u )!)JLS:S +E A+G%ET:T:9E!ESS, EU :ndustrial Structure, Ahapter 92
:nternational aspects of competitiveness, obra$eno u Economics reforms and competitiveness2 keM messages
from the European Aompetitiveness 8eport .DD>, SEA&.DD>' *1>?F..
6umulativno, oba pregleda potvr$uju da su kljuni spoljnoHtrgovinski partneri EU azijske zemlje
i S)0. Tek poslije njih, dolaze evropske zemlje i na kraju desetine marginalnih ekonomija. :pak,
mnogo va#niji pokazatelj je kvalitet spoljnotrgovinskih odnosa, prije svega, suficit ili deficit
razmjene sa inostranstvom. U tom smislu, postoje izra#ene me$usektorske razlike koje ukazuju
na razliite polo#aje grana i grupacija evropske privrede. %odaci iz tabele 1.1. jasno ukazuju da
je granska struktura ekonomije EU po pitanju izvoznoHuvozne orijentacije veoma heterogena.
11
11
+no to je na prvi pogled vidljivo, samo potvr$uje hipotezu da je proizvodnja maina i opreme
izvozno orijentisana prema svijetu, i uz to, izra#eno suficitarna djelatnost. 6oeficijent &NHG'F
&N4G' za EU.?, za industriju maina i opreme iznosi D,11 i najvei je od svih koeficijenata.
0alje, doprinos suficitu trgovine sa inostranstvom daju iindustrija motornih vozila i prikolica
&D,/@', industrija elektrinih ure$aja i aparata &D,.>' i proizvodnja hemikalija i hemijskih
proizvoda &D,.='. S druge strane, najnepovoljniji koeficijenti su u tekstilnoj industriji, proizvodnji
osnovnih metala, te radio i T9 opremi i proizvodnji raunara. +vi pokazatelji jasno ukazuju na
strukturne karakteristike evropske ekonomije, a posebno njene konkurentske performanse.
Tabela 1.=.2 Sektorski trgovinski bilans &NHG' F &N4G'
.>
za EU.?
Proi&vo% 1***. !+++. !++1. !++!. !++$. !++4. !++). !++,. !++-.
%rehrambeni proizvodi, pie i duvan D.DC D.*D D.D? D.DC D.D@ D.D? D.D@ D.D@ D.**
Tekstil HD.*/ HD.*. HD.*. HD.** D.*/ HD.*> HD.*C HD..= HD..1
+djevni asortimanO bojenje krzna HD.1@ HD.1@ HD.1= HD.1> HD.1C HD.=D HD.=D HD.=* HD.=D
Ptavljenje ko#eO proizvodnja kofera i torbi HD.*/ HD.*. HD.*/ HD.*> HD..D HD..* HD..1 HD..= HD..>
0rvo i proizvodi od drveta i pluta HD.*? HD.*= HD.** HD.D/ HD.D= HD.D1 HD.D= HD.D= HD.D1
Aeluloza, papir i papirna konfekcija D.*1 D.** D.*1 D..D D..1 D.*@ D.*? D..D D.*>
Ptampa, izdavatvo, reprodukcija
tampanih medija
D..C D..@ D./. D./D D./* D./* D..C D..? D...
6oks, naftni derivati i nuklearno gorivo HD.D1 HD.D. HD.*D HD.D@ HD.D> HD.D1 HD.D1 HD.D* HD.DD
Qemikalije i hemijski proizvodi D... D... D../ D..= D..= D..= D..= D..> D..=
%roizvodi od gume i plastike D.D. D.D/ D.D1 D.D@ D.D@ D.*D D.DC D.D@ D.D>
+stali proizvodi od nemetala i minerala D.1D D./> D./= D./? D./1 D./D D..> D..> D.*C
+snovni metali D.*> HD.*@ HD.*? HD.*= HD.*> HD.*> HD.D? HD.*@ HD..=
%roizvodi od metala D..D D.*= D.*? D..* D.*C D.*C D.*C D.*> D.*1
Gaine i oprema D./* D..C D.// D./? D./? D./C D./@ D.1/ D.11
6ancelarijski ure$aji i raunari D.1> HD.11 HD.1. HD.1/ HD.1= HD.1> HD.1. HD.=* HD.=/
Elektrini ure$aji i aparati D.D= HD.D* D.D> D.D? D.D? D.D? D.** D..* D..>
8adio, televizijska i komunikacijska
oprema i aparati
D.DC HD.*/ HD.** HD.*? HD.*@ HD..* HD.*? HD..> HD./1
Gedicinski, precizni i optiki instrumenti,
satovi
D.D= HD.D= HD.D. D.D1 D.D> D.** D.DC D.D@ D.D?
Gotorna vozila, prikolice i poluprikolice D..? D./> D./C D.1. D.1D D./C D.1* D./@ D./@
+stala oprema za transport HD.DD D.D* D.D= D.D. HD.D. HD.D* D.D. HD.DC D.**
!amjetaj, proizvodnja HD.D= HD.D> HD.D1 HD.D> HD.DC HD.** D.*> HD.*= HD.*=
:zvor2 Aommission staff 3orking dokument on the European Aompetitiveness 8eport .DD@., Brussels, .@.**..DD@.,
SEA&.DD@' .@=/.
+dnos evropskih izvoznika prema svjetskom tr#itu ukazuje na visoku izvoznu intenzivnost,
praenu odgovarajuim rastom produktivnosti rada. +vi pokazatelji ukazuju na povoljno stanje
u evropskoj izvoznoj privredi. :nae, visoka produktivnost je jedan od faktora koji determiniu
poziciju evropskih kompanija na svjetskom tr#itu. : u ovom planskom periodu Unija predvi$a
ulo#iti znaajna sredstva za rast konkurentnosti svoje ekonomije. 0alje, u Tabeli 1.>. je
karakteristino da su svi relevantni pokazatelji izvoznika najrazvijanijih privreda !jemake,
Erancuske i 9elike Britanije, gotovo ujednaeni. :zuzetak je samo visina stope produktivnosti
rada za 9eliku Britaniju, koja je ni#a od stopa u Erancuskoj i !jemakoj. Ge$utim, komparacija
sa S)0 ukazuje da su evropske stope uea izvoza i stope intenziteta izvoza, uglavnom vie
u EU, dok su stope rasta produktivnosti rada jo uvijek znatno vie u S)0 &*.,1I'. +va
pozicija amerike privrede je rezultat filozofije funkcionisanja njenih kompanija, koje se mnogo
br#e ;ra$aju; u odnosu na evropske, odmah poinju da se koriste logikom funkcionisanja
slobodnog tr#ita i svim dozvoljenim sredstvima rapidno poveavaju svoje profite. )merike
kompanije koriste nove tehnologije u cilju ostvarivanja ubrzanog rasta i poveanja tr#inog
2:
Ovo je indeks intraindustrijske trgovine pri ?emu N predstavlja i+vo+ a ! uvo+ i+ odreene +emlje. On se o7i?no
i+ra?unava +a odreene klasifika0ione grupe proi+voda ali i na nivou na0ionalne ekonomije.
12
12
uea, to utie na rast produktivnosti rada. 0akle, bez obzira na ekonomske probleme koje je
proizvela aktuelna kriza finansijskog sektora S)0, ne treba oekivati da e amerike kompanije
napustiti decenijski koncept i praksu koja je ovu zemlju uinila najveom ekonomskom silom na
svijetu.
S druge strane, i izvozne kompanije EU e se u budunosti orijentisati na poveanje
produktivnosti, kljunog faktora u pohodu na mjesto vodeeg tehnolokog tr#ita na svijetu. U
tabeli 1.>. prikazane su osnovne karakteristike izvoznika u lanicama EU i S)0.

Tabela 1.>.2 6arakteristike izvoznika u razliitim zemljama EU
Stop# '.e/0# i&vo&# ' 1
Stop# inten&itet#
i&vo&# ' 1
I&vo&ne pre(ije 213
:R ::S ::: :R ::
%roduktivnost
radaR
0odata
vrijednostS
!jemaka >C =C /D ?,.
Erancuska ?= >? ?.T .1 .*T ?,>H*,/S .,?
9.Britanija ?D .@ /. /,C *,/
:talija >C ?1 ?.H>?U // /@H/DU /,> .,*
Ppanija ?= /* @,*
Belgija @D 11 C,@ *1,@
Ga$arska 1@ */,=
Pvedska @/ @CRR 11 />RR HD,*
)ustrija ?* 11 =,/
0anska ?? /* >,>
!orveka /C @,D
:rska ?D @1SS =/ ?,/
Slovenija @* 1>TT ==TT =,D .C,>TT
EUUR >C,= /*,/
S)0RU /* *. *.,1 *>,C
#+vor: "ommission staff 3orking dokument on t/e %uropean "ompetitiveness 2eport 2&&'. Brussels 2'.11.2&&'.
1%"A2&&'B 2'5). str. )'. < ta7eli su kori=eni poda0i i+ slijedei/ i+vora:
O #+vor: #1G%P 2&&(. god. Podatak +a produktivnosti rada od 8&1 u Pvedsakoj nije pose7no +na?ajan.$rugo *rijednosti
+a -jema?ku se odnose na @apadnu -jema?ku.
Q #+vor !ajer i Ottaviano 2&&(. god.
R #+vor: Beltone i drugi 2&&(. god.
S #+vor: Basile 2&&1. god. i 1erti i Tomasi 2&&(. god.
OO #+vor: 9anson i -an 6udin 2&&;. god.
QQ #+vor: Gleeson i 2uane 2&&(. god.
RR #+vor: $e 6oe0ker 2&&(. god.
SO Gori=ena pro0jena G$P
OS #+vor: Bernard and Hensen 6a7our Produ0tivit, is 7ased on a T%P8value 1444. god.
Kratkoro+ne tendencije u spoljnoj tr(o)ini EU. Uticaj globalne krize je doveo do poremeaja u
trgovinskoj razmjeni sa svijetom. 6riza je dovela do pada uvoza i izvoza, s tim da je pad izvoza
neto vei od smanjenja uvoza. +vakvo stanje je oekivano, obzirom da se veina svjetskih
privreda bori sa nedostatkom tra#nje. %ored toga, mnoge zemlje primjenjuju sofisticirane
protekcionistike mjere, to dodatno sprijeava evropske izvoznike u plasmanu njihovih roba i
usluga. 0ijagram 1.>. prikazuje kretanje uvoza i izvoza EU.? u poslednjem kvartalu .DD?. god.,
sva etiri kvartala .DD@. god. i prvom kvartalu .DDC. god.
1)
1)
0ijagram 1.?.2 6ratkorona kretanja uvoza i izvoza EU.?
6ratkorona kretanja ukazuju na kontinuirani pad uvoza i izvoza, a time i ukupne vrijednosti
razmjene sa inostranstvom. !epovoljni trendovi su nastavljeni i produbljeni u .DDC. god. !jih
prate i negativne stope rasta, problemi nezaposlenosti itd. -edina pozitivna makroekonomska
tendencija je prisutna u sektoru cijena, iako od evidentne deflacije ni privreda, ni stanovnitvo
jo uvjek nemaju vidljivu korist.
4.,. Trgovinsi spor#&'(i i sporovi EU i SA4
Osno)e i pre(led spora&ua EU i SAD/ S)0 i zemlje EU su dva najvea svjetska ekonomska
bloka. :zme$u njih postoji razvijena bilateralna saradnja na osnovu ogromne trgovinske
razmjene i me$usobnih investicija. Trgovinske veze ovih blokova utiu na ekonomsku dobrobit i
otvaranje novih radnih mjesta u oba atlanska bloka. Transatlanska trgovinska razmjena i tokovi
investicija prelaze dnevno preko milijardu dolara i ine oko 1DI ukupne svjetske trgovinske
razmjene. +vi indikatori ukazuju na ogromnu povezanost, isprepletenost i sinergiju odnosa EU i
S)0. +na je rezultat mnogobrojnih sporazuma o me$usobnoj saradnji, esto obojenim
politikim i nacionalnim interesima. : pored toga, nerijeeni trgovinski nesporazumi nerijetko
prerastaju u ozbiljne sukobe i ugro#avaju ekonomsku saradnju i dobre politike odnose. :pak,
trgovinska neslaganja nisu tolika da bi mogla dovesti do prekida trgovine izme$u najveih
svjetskih trgovinskih aktera.
.?
Trgovinski odnosi sna#no determiniu ukupne ekonomske odnose to se potvrdilo u mnogim
istorijskim sluajevima. 9elika Britanija je npr. lake podnijela poslijeratnu krizu zbog bliskih
veza sa zemljama 6omonvelta, dok su S)0 postale vodee po obimu trgovinske razmjene,
upravo zahvaljujui posljedicama 0rugog svjetskog rata. Sve evropske zemlje u postratovskoj
obnovi nastoje ubrzati ekonomski rast. +vo je dovelo do racionalnije podjele rada i korienja
svih resursa u ostvarenju tog cilja. S)0 imaju diplomatske veze sa E" od *C1?. god. kao glavni
potpisnici +pteg sporazuma o carinama i trgovini
.@
&()TT'. Sporazum je kreirao me$unarodni
forum promocije slobodne trgovine me$u zemljama potpisnicama. +n regulie &smanjuje'
carinske i necarinske kvantitativne barijere me$u zemljama potpisnicama. ,T+
.C
mijenja ()TT
2(
Biv=i fran0uski predsjednik Ha0Tues "/ira0 je jednom konstatovao da se Mtrgovinski sporovi i ra+li?iti pogledi %< i 1A$
odnose samo na 5I ukupne trgovine i+meu nji/. To nije malo ali se mora gledati =ira slika i imati osjeaj perspektive u kojoj
se to dogaa.M
2'
24
1;
1;
u mnogim njegovim funkcijama kao institucija nadzora me$unarodnog sistema trgovine i
razmjene.
+dnose i ugovore izme$u EU i S)0 determiniu tri kljuna okvirna dokumenta transatlanskih
odnosa i to2
V Transatlanska deklaracija,
V !T) H !ova transatlanska agenda &plan' i
V TE% H Transatlansko ekonomsko partnerstvo.
Tokom *CCD. god. je usvojena Transatlanska deklaracija, koja je postavila temeljne principe
dalje saradnje EU i S)0 u ekonomiji, obrazovanju, nauci i kulturi. %oslije pet godina &*CC='
usvaja se !T) &!ova transatlanska agenda' i "ajedniki akcioni plan EU i S)0 kao okosnice
daljeg partnerstva utemeljenog na promociji mira, stabilnosti, demokratiji i razvoju u svijetu, te
napretku i stvaranju bliskih prekookeanskih veza. TE% &Transatlansko ekonomsko partnerstvo'
je usvojeno *CC@. god. u cilju uklanjanja tehnikih trgovinskih barijera i stimulacije multilateralne
liberalizacije. -er, dotadanja praksa je ukazivala na brojna necarinska tehnika ogranienja
koja su sputavala slobodnu trgovine EU i S)0. TE% objedinjava tr#ite rada i preduzetnitvo, te
afirmie zajednitvo u oblasti zatite #ivotne sredine, zatiti potroaa idr.
EU ima pravo regulaciju cjelokupne trgovine fizikim proizvodima koja se odvija na njenoj
teritoriji, ali je za nju potpuno odgovorna. %ridru#ivanjem EU, lanice prihvataju da svoja
trgovinska prave stave pod jurisdikciju EU. !ijedna lanica ne smije sama pregovarati o
pitanjima spoljne trgovine. +rgan za odr#avanje trgovinskih veza u ime EU je Evropska
komisija.
/D
%rema dogovoru, 9ijee ministara i Evropski parlament daju saglasnost i odobravaju
pregovore koje vri 6omisija. 9ijee ministara i 6omisija reguliu tarifnu politiku EU i provode
ostale mjere trgovinske politike.
/*

%ojednine zemlje imaju samostalne transatlanske ugovore sa S)0, posebno u me$unarodnom
letenju. !eke lanice su zadr#ale bilateralne sporazume ;otvorenom nebu< sa S)0. Sporazumi
daju pravo S)0 da ukrcavanja putnika iz te evropske zemlje na njenoj teritoriji, uz isto pravo te
zemlje na tlu S)0. +vi sporazumi su suprostavljeni stavu Evropske komisije, da o ovim
pitanjima ona treba da pregovara u ime EU. U .DD.. god. Evropska komisija je podnijela prijave
protiv @ zemalja a Evropski sud pravde presudio da su ovi bilateralni sporazumi sa S)0
nezakoniti. Sud je potvrdio da je EU nadle#na za me$unarodne odnose sa drugim zemljama,
bez obzira to utiu na pojedine sporazume sa kompanijama iz treih zemalja, tako da lanice
"ajednice poslije ove presude ne mogu stvarati sporazume sa treim zemljama na polju
me$unarodnog letenja. U me$uvremenu, Evropska komisija je pripremila plan EU na polju
avionske industrije i pripremila sporazume o saradnji na polju me$unarodnog vazdunog
saobraaja.
/.

0ruga pitanja kao npr. trgovina pravima intelektualne svojine su razmatrana u okviru pregovora
Urugvajske runde &,T+' zavrene nakon sedmogodinjeg perioda krajem *CC/. god. 0ogovori
o pravima intelektualne svojine su obuhvatili zatitu patenata, autorskih prava i industrijskog
dizajna. +ni su obavezali zemlje potpisnice na smanjenje piraterije i pronevjera. !ajvee
nesuglasice u trgovinskim odnosima S)0 i Unije odnose se na trgovinu gove$im mesom &S)0
)&
Glo7alna ekonomija raste stvarajui nova podru?ja trgovine. To ?esto i+a+iva podjele i+meu Gomisije i ?lani0a u nekim
aspektima trgovinske politike. Her od prvo7itni/ : +emalja @ajedni0e 7roj se poveao na 15 +atim jo= 1& i+ srednje i isto?ne
%vrope i na kraju +a jo= dvije +emlje. %< je postala regionalna integra0ija od 2( ?lanova gdje nije lako postii jedinstvo u
dono=enju odluka i+ domena trgovinske politike.
)1
$efinisano ?l. 4. 2imski/ ugovora: M%@ e se +asnivati na 0arinskoj uniji koja e regulisati svu trgovinu meu +emljama
?lani0ama ukidanjem svi/ trgovinski/ ograni?enja u uniji i usvajanjem +ajedni?ke 0arinske tarife svi/ ?lani0a prema treim
+emljama.M
)2
< meuvremenu %vropska komisija je pripremila plan %< na polju avionske industrije i pripremila spora+ume o saradnji
na polju meunarodnog va+du=nog sao7raaja.
15
15
oko CDI govedine proizvode genetski modifikovanom hranom sa dodacima raznih hormona'.
//
Tako proizvedeno meso se izvozi u preko *=D zemalja. !esuglasice su trajale godinama uz
interesantne situacije u me$udr#avnim odnosima. %oev od *C@=. god. %redstavnitvo trgovine
S)0 uoava nekoliko prekretnica ovog sluaja. %oetak predstavlja zabrana upotrebe hormona
kod goveda koji je uvela EU &osim za upotrebu u terapeutske svrhe'. U *C@C. god. dolazi do
zabrane uvoza mesa #ivotinjskog porijekla sa hormonskom ishranom to je dovelo do zabrane
cjelokupnog uvoza amerike i kanadske govedine u EU. 0alje, *CC>. god. S)0 i 6anada tra#e
savjet od ,T+ koja donosi odluku da zabrana uvoza ovako proizvedenog gove$eg mesa u EU
nije zasnovana na naunim injenicama. )meriki proizvo$ai su smatrali da EU podr#ava
zabranu uvoza jer nije konkurentna na tr#itu pa zbog toga uvodi trgovinski protekcionizam.
/1
Tokom *CC?. god. ,T+ procjenjuje tetu amerikih proizvo$aa govedine od oko **? mil.
dolara godinje. "ato S)0 uvode carine od *DDI na odre$ene proizvode EU &svje#e meso,
luk, suena mrkva, sir rokfort, #ivotinjske iznutrice i dr.'.
Sporovi vezani za genetski modifikovanu hranu i tehnoloka prava nastavljaju da se deavaju
stvarajui rizike zastoja transatlanskih veza. :nae, sporove je sve te#e identifikovati a ubrzanje
tehnolokog razvoja stvara irok spektar potencijalnih sporova. "a rjeavanje sporova su
podjednako zainteresovane i S)0 i EU, jer iako u sferi me$usobne saradnje imaju vlastite
strateke interese oni ipak konstruktivno i mirno rjeavaju sve me$usobne sporove.
"la)ni sukobi/ Tokom =D godina pregovora i stvaranja trgovinskih sporazuma u okviru ()TT i
,T+ dolo je do neslaganja izme$u potpisnica u slijedeim oblastima2
V %ojave direktnog protekcionizma.
V :ndirektni protekcionizam &korienje domaih standarda u diskriminaciji pri oporezivanju ili
davanja konkurentskih prednosti domaim proizvodima.
V !esporazumi u podnoenju zahtjeva &specifinosti u sluaju usvajanja pravila i odrednica'.
V !aruavanje trgovinskih odnosa u subvencioniraju odre$enih proizvodnji.
V %roblemi i nesporazumi korienja antidampinga.
%rotekcionizam je uobiajena tema neslaganja u pregovorima zemalja. U pregovore EU i S)0
esto su ukljuene i razne etnike grupe koje smatraju da su njihovi planovi prioriteti pregovora.
%osebno su dugotrajni i teki pregovori o dampingu i subvencijama poljoprivredih proizvoda.
:ako poljoprivreda neznatno uestvuje u ukupnom outputu EU i S)0, oba partnera su
zainteresovana da beskompromisno brane svoje pozicije. :pak, EU i S)0 su, ne samo kao
veliki trgovinski partneri, ve kao iskreni geopolitiki saveznici uspostavili kontinuitet poslovnog
dogovaranja.
/=

Trenutni odnosi i budu%nost tr(o)ine EU i SAD/ +d ezdesetih godine prolog vijeka tr#ina
privreda i carine kao protekcionistiki instrumenti ine osnove ekonomija EU i S)0. 0anas je
najvei problem tretman hormonske ishrane goveda, biotehnologije, informacione tehnologije i
upotrebe ekonomskih sankcija u ostvarivanju politikih ciljeva. 9eliki spor oko uvoza banana u
EU je rjeen .DD*. god. 6omisija i 9lada S)0 su napravile sporazum o tarifnom sistemu uvoza
banana do .DD>. god. +snova sporazuma je uvoz klasinim uvoznim dozvolama.
))
!i0/ael Paulson 1eattle Post8intelligen0er notes.
);
1pe0ifi?na situa0ija je 7ila sa fran0uskim farmerima koji su pose7no su7ven0ionirani i konkurentski preferirani. @ato nije
i+nenadila preo=tra i+java koju je dao fran0uski ministar poljoprivrede Hean Glavan, da su M1A$ dr>ava koja ima najgoru
/ranu na svijetu pa se ne mo>e tvrditi da je ameri?ki model pre/rane +asnovan na adekvatnim pravilima.M Poslije ovoga i ne
?udi =to je +a7rana uvo+a govedine 7ila glavni i+vor ten+ija u trgovinskim odnosima %< i 1A$.
)5
Tako npr. Predsjednik 1A$ premijer +emlje koja predsjedava %< i predsjednik %vropske komisije odr>avaju sastanke po
+avr=etku odreenog perioda presjedavanja Ao7i?no maj juni ili de0em7arB. $r>avni sekretar 1A$ i predstavni0i Privredne
komore redovne godi=nje posjeuju %<. Ovi 7lokovi njeguju i druge diplomatske odnose u ve+i spoljnotrgovinske ra+mjene.
1:
1:
Ge$unarodni tokovi investicija su uvijek bili va#an faktor globalnog rasta i progresa nacionalnih
ekonomija. + tome govore sluajevi globalnih investicionih preraspodjela
/>
od kojih se jedna
dogodila krajem dvadesetog i poetkom dvadeset prvog vijeka u )ziji &posebno u 6ini'. 6rajem
.DD*. god. direktne investicije EU u S)0 su dostigle @D@,/ mlrd. dolara, to je oko >*I
ukupnih stranih direktnih investicija u S)0, a direktne investicije S)0 u EU su dostigla >1D,@
mlrd. dolara. +vo ukazuje na rast investicija i sna#nu interakciju ekonomija koje sve vie
postaju me$uzavisne. "ato su EU i S)0 zainteresovani za rjeavanje me$usobnih nesuglasica,
najvie zbog velikih investicija oba ekonomska bloka. Unija i S)0 sprjeavaju da trgovinski
sporovi utiu na kvalitet i kvantitet ekonomije izme$u blokova. "a nastavak saradnje i
sprijeavanje buduih trgovinskih nesporazuma je neophodno2
V "a EU i S)0 nesuglasice ne smiju ugroziti saradnju i sklapanje buduih sporazuma.
V EU i S)0 moraju jaati autoritet ,T+ i smanjiti vrijeme rjeavajna sporova od strane ,T+,
koja mora postati vrhovni autoritet u rjeavanju svjetskih trgovinskih sporova.
V EU i S)0 moraju raditi na usvajanju i razvoju socijalnog modela EU i novog visokoH
tehnolokog razvoja S)0.
0akle, obe strane trebaju raditi na simbiozi pozitivnih dostignua svakog bloka. Tada ih oekuje
br#e sklapanje novih sporazuma i smanjenje sporova. :ako su trgovinske i druge nesuglasice
EU i S)0 este i medijski privlane, veze ovih blokova su ipak korektne. !esuglasice i sporovi
se nastavljaju &vrijednosti i po nekoliko milijardi dolara', posebno od strane nekih nacionalnih ili
interesnih lobija, ali to ne mo#e ugroziti strateko partnerstvo EU i S)0.
/?
Uticaj dolara i e)ra na transatlanske odnose. %rvog januara *CCC. godine jedanaest evropskih
zemalja je prihvatilo evro kao zvaninu valutu. Ta situacija je postala ozbiljan izazov za dolar.
)ko evro zamijeni dolar i postane primarna svjetske valute to bi mogla biti velika promjena na
globalnom planu, ali bi djelovala i na u trgovinske odnose izme$u EU i S)0. 0a bi dolo do
vodee uloge evra, stopa ekonomskog rasta u EU bi morala nadmaiti stopu rasta u S)0. :pak,
S)0 i dolar jo uvijek imaju dovoljan potencijal da jo odre$eni vremenski period obezbjede
dolaru dominantnu monetarnu funkciju u svijetu. :ako finansijska kriza potresa ekonomiju S)0
ona se jo uvijek veliinom i znaajem najveeg svjetskog tr#ita suprostavlja ve izra#enim
stremljenjima drugih ekonomija da evro ili neka druga valuta preuzmu lidersku poziciju od
dolara. Tanije, izjave nisu egzaktne, ali se iz njih najavljuju razgovori omoguim promjenama
postojee situacije.
/@
%rednost S)0 je i u tome to imaju otvoren, konkurentan i dinamian
privredni sistem u kome ima mnogo registrovanih preduzea koja na tr#itu hartija od
vrijednosti imaju vlastite finansijske instrumente za iju kupovinu je neophodno posjedovati
dolare itd. Bez obzira na krizu, ovo stanje odr#ava tra#nju za dolarom i podi#e mu vrijednost.
Sve ovo &ak i u uslovima krize' dovodi S)0 u povoljan ekonomski polo#aj na me$unarodnom
tr#itu, a EU nije u mogunosti da utie na jak tr#ini polo#aj S)0, bez obzira na trenutne
potekoe.
/C
:pak, kriza e donijeti odre$ene promjene, ali treba rei da bi eventualna smjena
dolara zbog izra#enih slabosti uticala i na snagu evra.
):
Prije formiranja %< 141;. god. %vropa je 7ila 0entar 7ankarstva i tada imala oko )& mlrd. dolara pri/oda od godi=nji/
investi0ija. Ovaj i+nos je +na?ajno pao poslije Prvog svjetskog rata. #pak +avisnost %vrope od svjetske trgovine nije 7ila
ugro>ena. # tada su mnoge evropske +emlje uvo+ile /ranu i sirovine a i+vo+ile kapitalna do7ra.
)(
9o3 dangerous are Trade $isputes Bet3een t/e %< and t/e <1 for Transatlati0 2elationsU TeVt 7, 2omne, 1te3art 2&&2.
)'
#+java Premijera 2usije !edvedeva koju je dao povodom posjete Gini da tre7a ra+mi=ljati i o drugim modalitetima
meunarodnog monetarnog sistema naj7olje potvruje ovu tvrdnju.
)4
@a fundamentalne valutne promjene potre7ni su veliki istorijski dogaaji koji dovode do ogromni/ strate=ki/ regionalni/
redistri7u0ija do/otka i 7ogatstva. Tako se npr. poka+alo da dolar nije mogao +amijeniti funtu sterlingu sve dok investitori
poslije ## svjetskog rata nisu po?eli ulagati u 1A$. 1li?no se predvia i u eventualnoj +amjeni dolara i evra na mjestu vodee
svjetske valute.
1(
1(