Prirucnik Baze Podataka Microsoft Access 2010

Autori: Gorana elebi i Mario Dujlo
Baze podataka - Microsoft Access 2010

pokret
raunalnog
opismenjavanja
e-uenje
e-inkluzija
ljudska
prava
na edukaciju
i informacije
izgradnja
modernog
drutva
slobodan
pristup
ITdesk.info -
projekt raunalne e-edukacije
sa slobodnim pristupom
- Prirunik za digitalnu pismenost
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom
ITdesk.info is licensed under a Creatve Commons Atributon-
Noncommercial-No Derivatve Works 3.0 Croata License
2
Autori:
Gorana elebi i Mario Dujlo
Glavni naslov:
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu
pismenost
Podnaslov:
Baze podataka - Microsof Access 2010, prirunik
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb
Struna recenzija:
Mario Vuki, dipl. ing.el., MCP, MCSA, MCTS, MCT /ISO 9001:2000 Auditor; Infokatedra, centar za
obrazovanje odraslih, Zagreb
Lektorica:
Ema ii
Naslovnica i dizajn:
Silvija Buni
ISBN:
978-953-56758-4-6
Mjesto i godina izdavanja:
Zagreb, 2011.
Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu
ovog pomonog nastavnog sredstva u osnovnim kolama rjeenjem
klasa: 602-09/12-01/0082
urbroj: 561-03-03/10-13-3
Zagreb, svibanj 2013.
Autorsko pravo:
Slobodno kopirajte, tskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, ukljuujui i u svrhu
organiziranih kolovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali iskljuivo u
nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za koritenje publikacije) te uz
navoenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom).
Izvedeni (derivirani) radovi nisu doputeni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava
(udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI).
Kontakt za traenje dozvole: info@ITdesk.info
3
Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), to
je rezultralo velikom ovisnou drutva, u irem smislu, o znanju i kompetencijama osobe
u IT podruju. I premda ta ovisnost raste iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i
informacije nije proireno i na IT podruje. Pojavili su se problemi koji utjeu na drutvo
u cjelini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motvacije za
napredak, od prilike. Bit raunalno nepismena osoba, danas znai bit osoba koja nije
u mogunost sudjelovat u modernom drutvu, bit osoba bez prilike. Unato priznanju
Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a i ostalih relevantnih insttucija o neophodnost i
korisnost informatke pismenost, jo uvijek postoje grupe ljudi s oteanim pristupom
osnovnoj raunalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s potekoama u
uenju, radnice/i migrant, nezaposlene osobe, osobe koje ive na udaljenim mjestma
gdje nemaju pristup raunalnoj edukaciji).
Ovaj prirunik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici ITdesk.info,
predstavlja na doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava na edukaciju i informacije
u IT podruju. Nadamo se da e Vam ova edukacija pomoi u savladavanju osnovnih
raunalnih vjetna i s tom nadom elimo Vam da nauite to vie i tako postanete
aktvni/a lan/ica modernog IT drutva.
Iskreno vai,
ITdesk.infoteam
Predgovor
Struna recenzija:
4
1. Baza podataka - osnovni pojmovi 5
Razlika izmeu pojmova podataka i informacija 5
Organizacija baze podataka - tablice, slogovi, polja 5
Primjeri upotrebe velikih baza podataka 6
Organizacija baze podataka 6
Povezivanje tablica - veze 9
2. Aplikacija baze podataka - Microsof Access 2010 12
Sastavni dijelovi prozora aplikacije 12
Osnovne radnje: otvaranje, zatvaranje aplikacije za rad s bazom podataka. 13
Rad s bazom podataka 17
3. Tablice 19
Slogovi 19
Dizajn baze podataka 20
4. Prikaz informacija 25
Osnovne operacije 25
Upit 27
5. Objekt 32
Obrasci 32
6. Izvjetaji 35
Izvjetaji i izvoz podataka 35
7. Ispis 40
8. OPI UVJETI KORITENJA 43
Sadraj
5
1. BAZA PODATAKA - OSNOVNI POJMOVI
Baza podataka je strukturirana zbirka meusobno povezanih podataka. U relacijskoj bazi podaci se
pohranjuju u tablicama.
1.1 RAZLIKA IZMEU POJMOVA PODATAKA I INFORMACIJA
Podatak je injenica koja moe bit predstavljena zvukom, slikom, tekstom ili brojem. Podatak, sam
po sebi, ne mora bit relevantan, ali ako ga se obradi i stavi u neki kontekst, on poprima znaenje i
postaje informacija. Informacija je taj kontekst, odnosno znaenje pridodano podatku.
Kao primjer podatka uzmimo zvuk za uzbunjivanje: kada bismo ga sluali van konteksta, on bi bio samo
neugodan i prodoran zvuk. U trenu kada mu je ovjek dodijelio znaenje neposredna opasnost, on
je postao (svima poznata) informacija.
1.2 ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA - TABLICE, SLOGOVI, POLJA
Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre podatke
o nekom pojmu. Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke o nekom pojmu. Polja su
pojedine karakteristke zapisa i u tablici se nalaze u stupcima. Vrstu podatka, koju se moe upisat u
polje, odreuje se tpom podatka (tekstualni, logiki, valutni, brojani...).
Poljima se, osim tpa, moe odredit:
veliinu (Field Size);
oblik (Format) npr. moe se zadat da se uz iznos dodaje oznaka valute;
zadanu vrijednost (Deafault value) u polju e, ako nita nije upisano, bit zapisana
vrijednost koja mu je zadana;
pravilo provjere (Validaton Rule) provjerava se je li upisani podatak ispravan, odnosno
provjerava je li zadovoljen postavljeni kriterij.
6
1.3 PRIMJERI UPOTREBE VELIKIH BAZA PODATAKA
rezervacija avionskih karata
baze podataka vladinih insttucija
bankovni rauni
podaci o pacijentma
1.4 ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA
1.4.1 TO TABELE SADRE I NA EGA SE PODACI U TABELI ODNOSE
Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre podatke
o nekom pojmu. Svaka tablica treba sadravat podatke o jednom subjektu. Npr. tablica Kupci e
sadravat potrebne podatke o kupcima.
Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke vezane za neki pojam. Npr. sve podatke o
jednom kupcu.
Polja su pojedine karakteristke zapisa i u tablici su predstavljeni stupcima. Vrstu podatka koju se
moe upisat u polje odreuje se tpom podatka (tekstualni, logiki, valutni, brojani). Npr. Ime,
Prezime, Adresu, Mjesto, Tel, E-mail...
1.4.2 ZATO SVAKO POLJE U TABLICI TREBA SADRAVATI SAMO JEDAN ELEMENT
PODATKA TJ. JEDNU VRSTU PODATKA
Na sl. 1. moete vidjet primjer dobrog dizajna tablice: svako polje sadrava samo jedan element
podatka. Ime se upisuje u jedno polje, prezime u drugo, ulica i broj (adresa) u tree, itd.
Jedan od primjera loeg dizajna tablice je prikazan na sl. 2.
Sl. 1. Zapisi i polja tablice
Zapis
Polje
7
Tu se nalaze dva elementa podatka u jednome polju (ime i prezime u polju Ime) te ak tri u drugom
(ulica i broj, grad i potanski broj). Podaci su nefeksibilni te se jako oteava sortranje podataka, kao
i stvaranje upita i izvjetaja. Bolji primjer dizajna s podacima iz prethodne tablice je prikazan na sl. 3.
Svakim elementom u svom polju olakava se sortranje te stvaranje upita i izvjetaja.
1.4.3 POVEZANOST VRSTE PODATAKA I SADRAJA POLJA
Sadraj polja je odreena vrsta podatka u tablici.
Moe bit tekst, broj, valuta, datum i vrijeme, da/
ne, itd.
Kad se dodaje polje, valja pritsnut desnu tpku
mia na zaglavlje Kliknite da dodate (Click to Add)
(sl. 4.). Polje se moe dodat u Prikazu dizajna
(Design View), u stupcu Tip podatka (Data Type)
(sl. 5.).
Sl. 3. Primjer dobrog dizajna
Sl. 2. Primjer loeg dizajna
Sl. 4. Vrste podataka
Sl. 5. Tip podatka (Data Type)
8
1.4.4 OSNOVNA SVOJSTVA POLJA
Polja u tablici imaju odgovarajua svojstva poput veliine polja, oblika zapisa te uobiajene vrijednost.
Ta svojstva mogu se mijenjat u Svojstvima polja (Field Propertes).
Veliina polja (Field Size) (sl. 6.) npr. unaprijed je odreeno 255 znakova za tekst.
Oblik zapisa (Format) (sl. 7.) npr. za datum i vrijeme moe se birat nekoliko naina prikaza
(uobiajeno General, dugi Long, kratki Short, itd.).
Uobiajene vrijednost (Default Value) npr. za Da/Ne (Yes/No) tp podatka, uobiajena vrijednost
je 0 (sl. 8.).
1.4.5 POJAM PRIMARNOG KLJUA
Primarni klju je polje (polja) koje nedvosmisleno
identfcira svaki zapis pohranjen u tablicu. Odreivanje
primarnih kljueva je vrlo vaan dio projektranja baze
podataka. Treba vodit rauna o tome da je on doista
jedinstven za svaki zapis. Na sl. 9. primarni klju je polje
ID kojem je kao tp podatka dodijeljen Samonumeriranje
(AutoNumber) to znai da prilikom unosa sustav sam
generira novi jedinstveni ID (broj) za svaki novi zapis.
Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju indeksi,
to znaajno ubrzava pretragu i dohvat podataka. Primarni
kljuevi se esto koriste za kreiranje veza izmeu tablica.
Sl. 6. Svojstvo Veliina polja (Field Size)
Sl. 7. Svojstvo Oblik zapisa (Format)
Sl. 8. Prikaz svojstva polja
Sl. 9. Polje ID primarni
klju tablice Kupci
9
1.4.6 POJAM INDEKSA I TO NAM ON OMOGUUJE
U indeksu je spremljena lokacija zapisa na nekom polju ili poljima. Indeksi u tablici se koriste prema
principu kazala pojmova u knjizi prilikom traenja podatka gleda se njegova lokacija u indeksu.
Koriste se da se ubrza pretragu i dohvat podataka. Kod tablica s malim brojem slogova nije potrebno
koristt indekse jer se nee primijett ubrzanje prilikom pretraivanja ili sortranja. Ali ako postoji
puno podataka, postavljajui odgovarajue indekse na odreena polja moe se oekivat znaajno
ubrzanje prilikom pretrage i sortranja.
1.5 POVEZIVANJE TABLICA - VEZE
esto se baze podataka sastoje od vie tabela. Na primjer, baza podataka internet trgovine mogla bi
se sastojat, pored drugih tablica, i od tablice Kupci i tablice Dostava. Sama injenica da se moe imat
vie tablica unutar jedne baze podataka sugerira da je tablice mogue povezat. Poveznice tablica
unutar jedne baze podataka zovu se veze.
1.5.1 ZATO SE POVEZUJU TABLICE
U BAZI PODATAKA
Veze (relacije) meu tablicama se zasnivaju
preko primarnih kljueva i principu jednakost
polja. Tablice se povezuju da bi se mogli
radit upit, izvjea i obrasci s podacima
smjetenim u vie tablica. Na sl. 10. tako je
povezano polje IDkupca, koje je primarni
klju tablice Kupci, s poljem IDkupca tablice
Dostava.
1.5.2 PREDUVJET ZA STVARANJE
VEZE IZMEU TALICA U BAZI
PODATAKA
Da bi se stvorila relacija (veza) izmeu dvije ili vie tablica, potrebno je imat polja koja imaju ist tp
podatka (*polja ne moraju bit istog naziva) u tm tablicama. Na gornjoj slici prikazana su polja ID
kupca, koja su jednaka i u tablici Kupci i u tablici Dostava.
Sl. 10. Veza (1xn) izmeu tablice Kupci i Dostava
10
1.5.3 VRSTE VEZA/RELACIJA MEU TABLICAMA
1 : M (One To Many) jedno polje u relaciji je primarni klju. Radi se o najeem tpu veze.
1 : 1 (One to One) oba polja u relaciji su primarni kljuevi. Ovaj tp relacije se najmanje korist.
M : M (Many to Many) prilikom ovakvog povezivanja stvara se i trea tablica u kojoj se primarni
klju sastoji od dva polja koja su strani kljuevi iz tablica koje se povezuju.
1.5.4 KREIRANJE VEZA/RELACIJA
IZMEU TABLICA
Na kartci Alat baze podataka (Database
Tools), u grupi Odnosi (Relatonships) odabire
se alat .
Za prikaz tablica koje se eli povezat,
potrebno je kliknut na alat na kartci
Dizajn (Design), u grupi Alat (Tools).
Otvara se dijaloki okvir Prikai tablicu
(Show Table) (sl. 11.) u kojem valja oznait i
gumbom Dodaj (Add) dodat tablice koje se
eli prikazat u oknu Odnosi (Relatonships).
Relaciju se moe kreirat i metodom uhvat-
povuci-pust (drag and drop) (sl. 12.) tako da
se:
pozicionira na polje ID koje je
primarni klju tablice Kupci;
pritsne lijevu tpku mia, dri i vue
do polja Kupac ID u tablici Koarica
na kojem valja otpustt tpku;
otvara se dijaloki okvir Uredi
odnose (Edit Relatonships) (sl.
13.);
pritskom na gumb Kreiraj (Create)
kreira se relaciju.
Sl. 11. Dijaloki okvir Prikai tablice (Show Table)
Sl. 12. Kreiranje veze izmeu tablica Kupci i Koarica
Sl. 13. Dijaloki okvir Uredi odnose
(Edit Relatonships)
11
1.5.5 ZATO JE BITNO ZADRATI INTEGRITET POVEZANOSTI IZMEU TABLICA
Referencijalni integritet osigurava cjelovitost svih zapisa u bazi. Njegovom primjenom potvruje se
valjanost veza meu tablicama i onemoguuje sluajnu izmjenu ili brisanje povezanih podataka.
U dijalokom okviru Uredi odnose (Edit Relatonships) (sl.13) kvaicom valja oznait opciju Nametni
referencijalni integritet (Enforce Referental Integrity).
Ako pokuate obrisat nekog kupca iz tablice Kupci (koja je povezena s tablicom Koarica) Microsof
Access aplikacija e vas na to upozorit (sl. 14.)

1.5.6 BRISANJE VEZA/RELACIJA IZMEU TABLICA
Potrebno je oznait vezu i:
pritsnut desnu tpku mia te iz brzog izbornika odabrat naredbu Izbrii (Delete),
pritsnut tpku Delete na tpkovnici.
1.5.7 TKO IZRAUJE, UPRAVLJA, POPUNJAVA I ODRAVA BAZU PODATAKA
Dizajneri baze podataka su strunjaci koji izrauju profesionalne baze podataka.
Administratori baze podataka su odgovorni za odravanje i funkcionalnost baze. Meu njihove
zadatke spada i odreivanje dozvole pristupa odreenim podacima za odreenu kategoriju korisnika.
Administratori baze podataka osiguravaju oporavak baze u sluaju kvara ili veih greaka.
Korisnik baze podataka vodi brigu o unosu i odravanju podataka te dohvatu informacija.
Administrator baze podataka ima najveu razinu korisnikih prava (pristup i manipulacija) nad
bazom podataka. On po potrebi korisnicima daje ili uskrauje pravo pristupa podacima.
Administrator baze podataka je odgovoran za funkcioniranje, izradu sigurnosnih kopija (backup) i
oporavak baze podataka u sluaju njenog kvara.
Sl.14. Upozorenje o nemogunost brisanja podatka vezanog za drugu tablicu
12
2.1. SASTAVNI DIJELOVI PROZORA APLIKACIJE
Gumbi za manipulaciju prozorom koriste se za maksimiziranje, minimiziranje ili zatvaranje prozora.
Naslovna traka sadri informacije o nazivu baze i aplikacije u kojoj je izraena.
Kartce (Tabs):
Datoteka (File) korist se za obavljanje osnovnih operacija nad bazom (spremanje,
otvaranje postojee, izraivanje nove).
Polazno (Home) sadri alate za obradu teksta, sortranje, naredbe za kopiranje, izrezivanje
i lijepljenje .
Kreiraj (Create) korist se za izradu objekata tablica, upita, obrazaca i izvjetaja.
Vanjski podaci (External Data) sadri alate za kontrolu uvoznih podataka.
Alat baze podataka (Database Tools) sadri alat za saimanje i popravljanje baze
(Compact and Repair Database), alate za prikaz veza i ovisnih objekata, Visual Basic
Editor
Dodatni odjeljci s kartcama se pojavljuju kada je otvoren neki objekt u bazi. Na sl. 15. prikazan je
novi odjeljak Alat tablice (Table Tools) koji se pojavio nakon kreiranja tablice.

Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) (sl. 16.) slui za pristup najee koritenim
alatma. Moe se prikazat iznad ili ispod Vrpce (Ribbon).

Vrpca (Ribbon) (sl. 17.) sadri kartce s logino grupiranim naredbama.
2. APLIKACIJA BAZE PODATAKA - MICROSOFT ACCESS 2010
Sl.15. Dodatni odjeljak Alat tablice (Table Tools)
Sl. 17 Vrpca (Ribbon)
Sl.16. Alatna traka za brzi pristup (Quick
Access Toolbar)
13
Okno s objektma baze podataka (sl. 18.) nalazi se s
lijeve strane prozora i u njemu su prikazani svi objekt
u bazi:
Tablice (Tables),
Upit (Queries),
Obrasci (Forms),
Izvjetaji (Reports).
Trake za horizontalnu i vertkalnu navigaciju (klizai)
koriste se za dolazak na eljenu lokaciju.
Iznad statusne trake, nalazi se Traka za navigaciju i
pretraivanje slogova (sl. 19.).
Statusna traka prikazuje informacije o vrst pogleda na
objekt u bazi.
2.2. OSNOVNE RADNJE: OTVARANJE, ZATVARANJE APLIKACIJE ZA
RAD S BAZOM PODATAKA
Pokretanje aplikacije:
Aplikaciju se moe pokrenut na nekoliko naina:
u izborniku Start valja kliknut na Svi programi (All Programs) i u mapi Microsof Ofce
odabrat Microsof Access 2010;
upotrebom funkcije Pretrai (Search) valja utpkat rije access i iz ponuenih rezultata
odabrat Microsof Access 2010;
dvostrukim klikom na preicu (shortcut) programa koja se obino nalazi na radnoj povrini
(desktop) raunala.
Zatvaranje aplikacije
Aplikaciju se moe zatvorit na vie naina:
odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close);
preko kartce Datoteka (File), odabirom funkcije Izai (Exit);
kombinacijom tpki Alt + F4.
SL.18. Okno s objektma baze podataka
Sl. 19. Traka za navigaciju i pretraivanje slogova
14
2.2.1. OTVARANJE I ZATVARANJE BAZE PODATAKA
Postojeu bazu podataka otvara se:
naredbom Otvori (Open) na kartci Datoteka (File);
upotrebom preaca na tpkovnici Ctrl + O;
dvostrukim klikom lijeve tpke mia na ikonu baze podataka;
pritskom desne tpke mia na istu i koritenjem naredbe Otvori (Open).
Prilikom zatvaranja baze podataka, najjednostavnije je koristt opciju Zatvori bazu podataka (Close
Database) koja se nalazi na kartci Datoteka (File).
2.2.2. KREIRANJE NOVE I SPREMANJE BAZE PODATAKA NA ODREENU
LOKACIJU
Kreiranje nove baze podataka
Na kartci Datoteka (File) odabire se naredbu Nova (New). Za izradu nove prazne baze potrebno je
odabrat predloak Prazna baza podataka (Blank Database) i:
dva puta brzo kliknut na njega,
pritsnut gumb Kreiraj (Create).
Spremanje baze podataka
Spremanje baze podataka obavlja se
klikom na naredbu Spremi (Save),
na kartci Datoteka (File). Moete se
posluit i kombinacijom tpki Ctrl + S ili
gumbom Spremi (Save) , koji se nalazi
na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick
Access Toolbar).
Prije spremanja same baze, potrebno je
zatvorit (i spremit) sve objekte u bazi. Ako
to niste uinili, pojavit e se dijaloki okvir koji vas
na to upozorava (sl. 20.).
Ako objekte niste spremili, sada to uinite (sl. 21.).
U sluaju da tablicu spremate prvi put, pojavit e
se dijaloki okvir Spremi kao (Save As) (sl. 22.) u
kojem tablici odreujete naziv.
Nakon zatvaranja i spremanja svih objekata, bazu
moete spremit.
Sl. 20. Zatvaranje svih otvorenih objekata u bazi
Sl. 21. Spremanje tablice
Sl. 22. Spremi tablicu kao (Save As)
prvo spremanje tablice
15
2.2.3. PODEAVANJE RADNOG OKRUENJA - VRPCA I ALATNIH TRAKA
Vrpcu (Ribbon) podeava se na kartci Datoteka (File). Klikne se na Mogunost (Opcije) i odabere
kartcu Prilagodi vrpcu (Customize Ribbon) (sl. 23.). Ako neku od zadanih kartca (tab) ne elite
prikazivat, jednostavno uklonite kvaicu pokraj nje. Ponuena je i mogunost kreiranja vlastte
kartce koju se moe podesit tako da u potpunost odgovara vaim potrebama. Na lijevoj strani
dijalokog okvira valja odabrat eljeni alat i klikom na gumb Dodaj (Add) ga dodat na kartcu. Ako
alat elite uklonit s kartce, oznaite ga i kliknite na gumb Ukloni (Remove).
Minimiziranje vrpce radi se tako da se:
na podruju vrpce pritsne desnu tpku mia i iz brzog izbornika odabere naredbu Minimiziraj
vrpcu (Minimize the Ribbon);
pritsne gumb koji se nalazi ispod manipulacijskih gumba;
dvostruko klikne na naziv kartce.
Maksimiziranje vrpce radi se tako da se:
na podruju izbornika pritsne desnu tpku mia i iz brzog izbornika odabere naredbu
Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon) (ukloni se kvaicu);
pritsne gumb koji se nalazi ispod manipulacijskih gumba;
dvostruko klikne na naziv kartce.

Sl. 23. Podeavanje Vrpce (Ribbon)
16
Podeavanje Alatne trake brzog izbornika:
Alatnu traku za brzi pristup (Quick Access Toolbar) korist se za brzi pristup najee koritenim
alatma. Na kartci Datoteka (File) valja kliknut na Mogunost (Optons) i odabrat kartcu Alatna
traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) (sl. 24.). Prema potrebama dodaju se eljeni i uklanjaju
nepotrebni alat.
Alatnu traku za brzi pristup (Quick Access Toolbar) moe se prikazivat ispod ili iznad Vrpce (Ribbon).
Potrebno je na podruju vrpce pritsnut desnu tpku mia i iz brzog izbornika odabrat naredbe Prikai
Alatnu traku za brzi pristup ispod vrpce (Show Quick Access Toolbar Below the Ribbon) ili Prikai
Alatnu traku za brzi pristup iznad vrpce (Show Quick Access Toolbar Above the Ribbon).
2.2.4. FUNKCIJA POMOI
Funkciji Pomo (Help) pristupa se putem kartce Datoteka (File). S desne strane prozora, nalaze
se podaci o verziji aplikacije koju se korist. Odabirom kartce Microsof Ofce Pomo (Microsof
Ofce Help) otvara se prozor s dostupnim popisom tema pomoi. U tekstualni okvir Pretrai (Search)
upisuje se pojam koji se eli istrait. Funkciju Pomo moe se pozvat i pritskom na ikonu koja se
nalazi ispod manipulacijskih gumba ili funkcijskom tpkom F1.
Sl. 24. Podeavanje Alatne trake za brzi pristup (Quick Access Toolbar)
17
2.3. RAD S BAZOM PODATAKA
Otvaranje tablice:
u oknu s objektma (sl. 25.) potrebno je dva puta
brzo kliknut na nju;
pozicionira se na nju, pritsne se desnu tpku
mia i u brzom izborniku odabere naredbu
Otvori (Open)
Spremanje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)
Spremanje bilo kojeg objekta baze podataka (tablice,
upita, obrasca, izvjetaja) obavlja se tako da se na
izborniku Datoteka (File) odabere naredbu Spremi (Save)
(sl. 26.).

Zatvaranje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)
Tablicu se zatvara pritskom na gumb Zatvori (Close).
Moe se koristt i preace na tpkovnici Ctrl + W i Ctrl +
F4.
Vrste pogleda u tablici, upitu, obrascu, izvjetaju
Pogled na tablicu mijenja se putem alata Prikaz (View).
Da biste tablicu prikazali u prikazu Dizajn (Design View),
pritsnite ikonu na kartci Polazno (Home).
Brisanje tablice, upita, obrasca, izvjetaja
U oknu s objektma, valja oznait objekt (tablica, upit, obrazac, izvjetaj) koji se eli obrisat i:
pritsnut desnu tpku mia te iz brzog izbornika odabrat naredbu Izbrii (Delete);
na kartci Polazno (Home) pod grupom Zapisi (Records) odabrat naredbu Izbrii (Delete).
Navigacija meu slogovima u tablici, upitu, obrascu
pritskom na gumbe u navigacijskoj traci ;
pritskom na tpke: gore, dolje, lijevo, desno, PageUp, PageDown, Tab, Home, End;
jednostrukim klikom na polje.
Sl. 25. Okno s objektma
Sl. 26. Kartca Datoteka (File)
naredba Spremi (Save)
18
Sortranje slogova u tablici, upitu, obrascu u rastuem, padajuem numerikom i
abecednom redu
na kartci Polazno (Home) pod grupom Grupiraj
i sortraj (Sort&Filter) odabire se alat za uzlazno
sortranje ili alat za silazno sortranje
;
ako ste oznaili polje kojem je kao tp podatka
zadana numerika vrijednost (autonumber,
number, currency), pritskom na desnu tpku mia
iz brzog izbornika (sl. 27.) odabirete Sortraj od
najmanjeg do najveeg (Sort Smallest to Largest)
ili Sortraj od najveeg do najmanjeg (Sort Largest
to Smallest);
ako ste oznaili polje kojem je kao tp podatka
zadan tekst, pritskom na desnu tpku mia iz
brzog izbornika odabirete Sortraj od A do Z (Sort
A to Z) ili Sortraj od Z do A (Sort Z to A).
Sl. 27. Brzi izbornik naredbe za
sortranje numerikih vrijednost
19
3.1. SLOGOVI
Dodavanje slogova u tablici
Za dodavanje novog sloga u tablicu, na primjeru prikazanom na sl. 28., potrebno je kliknut na zapis
oznaen zvjezdicom i upisat novog autora u polje AutorID ne moe se upisivat jer mu je kao tp
podatka dodijeljen Samonumeriranje (AutoNumber) (sustav e automatski generirat broj).
Brisanje slogova u tablici
Potrebno je oznait redak koji se eli obrisat i pritsnut tpku Delete.
Promjena podataka u zapisu
Potrebno je oznait podatak ili dio podatka koji se eli promijenit, obrisat unos tpkom Delete i
upisat novi podatak. Moe se samo oznait i slog te upisat novi podatak.
Brisanje podataka u zapisu
Potrebno je oznait podatak ili njegov dio i pritsnut tpku Delete.
3. TABLICE
Sl. 28. Dodavanje novog zapisa
20
3.2. DIZAJN BAZE PODATAKA
3.2.1. OSNOVNE RADNJE
Kreiranje i imenovanje tablice
Tablicu se kreira putem kartce Kreiraj (Create)
tako da se u grupi Tablice (Tables) odabere alat
.
Pritskom na gumb Zatvori (Close) javlja se
dijaloki okvir u kojem vas se pita elite li spremit
tablicu, a zatm dijaloki okvir Spremi kao (Save
As) (sl. 29.) u kojem upisujete ime tablice.
Prikaz dizajn (Design View) - nakon to je odreen
naziv polja, potrebno je kliknut desno od njega u stupac Tip podatka (Data Type) i u padajuem
izborniku (sl. 30.) odabrat odgovarajui tp podatka.
Najee koriteni Tipovi podataka u poljima
su:
Tekst (Text) prihvaa tekst i
numerike znakove
Broj (Number) prihvaa iskljuivo
brojeve
Datum/Vrijeme (Date/Time) unos
datuma i vremena
Valuta (Currency) unos valutnih
vrijednost
Samonumeriranje (AutoNumber)
sustav automatski generira redni broj
za svaki zapis; nije doputen upis
Da/Ne (Yes/No)

Prikaz liste s podacima (Datasheet View) u odjeljku Alat tablice (Table Tools) pod kartcom Polja
(Fields) (sl. 31.) u grupi Oblikovanje (Formatng), klikom na padajui izbornik Tip podatka (Data
Type).
Sl. 29. Dijaloki okvir Spremi kao (Save As)
Sl. 30. Prikaz dizajn - odreivanje tpa polja
Sl. 31. Prikaz liste s podacima - odreivanje tpa polja
21
3.2.2 RAD S POSTAVKAMA POLJA
Promjena postavki polja
Veliina polja (Field Size) (sl. 32.) - ako je polju kao tp podatka dodijeljen tekst, tu se upisuje veliinu
polja (maksimalna veliina je 255 znakova).
Oblik broja (Format) ako je kao tp podatka polju dodijeljen broj, klikom na Oblik (Format) odluuje
se za neki od ponuenih prikaza (openit, postotak...) (sl. 33.).
Oblik datuma/vremena ako je kao tp podatka polju dodijeljen datum/vrijeme, klikom na Oblik
(Format) (sl. 34.) odluuje se za neki od ponuenih prikaza datuma/vremena.
Sl. 32. Odreivanje veliine polja
Sl. 33. Odreivanje oblika prikaza broja
Sl. 34. Odabir oblika prikaza datuma/vremena
22
Zadana vrijednost (Default Value) ovim svojstvom odreuje se vrijednost koju e Access automatski
unosit u tablicu (npr. na sl. 35. - ako se nita ne upie, kao broj komada nekog proizvoda ispisivat e se
0).
3.2.3. PRAVILA ZA VALIDACIJU BROJEVA, DATUMA/VREMENA, VALUTE
Pravilo provjere valjanost (Validaton Rule) korist se za provjeru unosa vrijednost u polju. Ako
ovdje upiete izraz < 5, kao na primjeru na sl. 36., sve brojeve koji su vei ili jednaki 5 neete moi
upisat u ovo polje i aplikacija e vas na to upozorit.
Prilikom pisanja pravila provjere valjanost za datumska polja, ispred i iza svakog datuma stavlja se
znak #. Npr. ako elite osigurat da se ne upisuju datumi izmeu 01.01.1970. i 01.01.1975., postavljate
pravilo >#01.01.1970# And <#01.01.1975#.
3.2.4. OPASNOSTI PRI PROMJENI VRSTE PODATAKA, POSTAVKI POLJA U
TABLICI
Primjerice, ako u polje Broj (Number) pokuate upisat nekakav tekst sustav e vam javit greku
jer se u polje Number upisuju iskljuivo numerike vrijednost. Pri promjeni vrste podatka i njihovih
atributa valja postupat oprezno jer moe doi do gubitka podataka te naruavanja integriteta baze.
Sl. 35. Zadana vrijednost (Default Value)
Sl. 36. Pravilo provjere valjanost (Validaton Rule)
23
3.2.5. PRIMARNI KLJU
Primarni klju je polje (polja) koje jednoznano identfcira svaki
zapis pohranjen u tablicu. Odreivanje primarnih kljueva je
vrlo vaan dio projektranja baze podataka i treba vodit rauna
o tome da je on doista jedinstven za svaki zapis. Na sl. 37.
primarni klju je polje ID koje kojem je kao tp podatka dodijeljen
Samonumeriranje (AutoNumber) to znai da prilikom unosa
sustav sam generira jedinstveni ID (broj) za svaki novi zapis.

Defniranje polja kao primarnog kljua (Design View)
Prije defniranja primarnog kljua potrebno je prijei u Prikaz
dizajna (Design View), oznait polje koje e se defnirat kao
primarni klju i:
pod odjeljkom Alat tablice (Table Tools) u grupi Alat
(Tools) odabrat ikonu ;
Ili pritsnut desnu tpku mia na odabranom polju i iz brzog izbornika odabrat naredbu
Primarni klju (Primary key).
Uklanjanje primarnog kljua
pod odjeljkom Alat tablice (Table Tools) u grupi Alat (Tools) kliknut na ikonu ;
Ili pritsnut desnu tpku mia na odabranom polju i iz brzog izbornika odabrat naredbu
Primarni klju (Primary key).
3.2.6. INDEKSIRANJE POLJA
Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju indeksi i dvostruki zapisi nisu doputeni. Svojstvo
indeksiranja polja (Indexed) odreuje se u kartci Openito (General) (sl. 38.):
Ne (No) je zadana opcija za sva polja, osim primarnog kljua kojem se automatski dodjeljuje
indeks bez dvostrukih zapisa;
Da (duplikat doputeni) - Yes (Duplicates OK) polju se postavlja indeks i doputa dvostruke
zapise;
Sl. 37. polje ID primarni klju
tablice Kupci

24
Da (bez duplikata) Yes (No Duplicates) indeksira polje i ne dozvoljava dvostruke
vrijednost.
3.2.7. DODAVANJE POLJA U TABLICU
Dodavanje polja u postojeu tablicu
U prikaz liste podataka (Datasheet View)
Potrebno je oznait stupac ispred kojeg se eli umetnut polje i pritsnut desnu tpku mia. Iz brzog
izbornika valja odabrat naredbu Umetni polje (Insert Field).
U prikazu dizajna (Design View)
U odjeljku Alat Tablice (Table Tools), pod kartcom Dizajn (Design), potrebno je odabrat ikonu
ili oznait polje, pritsnut desnu tpku mia i iz brzog izbornika odabrat naredbu Umetni
polje (Insert Field).
3.2.8. MIJENJANJE IRINE STUPCA U TABLICI
Na kartci Polazno (Home), pod grupom Zapisi (Records) valja odabrat naredbu , zatm u
padajuem je izborniku kliknut na irina polja (Field Width) i upisat irinu.
Sl. 38. Kartca Openito (General) - indeksiranje polja
25
4.1. OSNOVNE OPERACIJE
4.1.1. FUNKCIJA ZA TRAENJE ODREENE RIJEI, BROJA, DATUMA U POLJU
Funkcije Trai (Find) i Zamijeni (Replace) koriste se kada se eli pronai i zamijenit male koliine
podataka. Funkcije se nalaze na poetnoj kartci (Home) pod grupom Pronai (Find). Moe se doi
do njih i preko tpkovnih preaca: Ctrl + F za funkciju trai te Ctrl + H za funkciju zamijeni.

Pretraivanje slogova
Polje u kojem se trai neki podatak je potrebno oznait, a zatm na poetnoj kartci (Home) potrait
ikonu .
Otvara se dijaloki okvir Trai
i zamijeni (Find and Replace)
prikazan na sl. 39.
U okvir s tekstom Pronai
ovo (Find What) valja upisat
podatak koji se trai i pritsnut
gumb Pronai slijedei (Find
Next).

Zamjena slogova
Nakon to je polje oznaeno,
na poetnoj kartci (Home)
potrebno je kliknut na ikonu
.
U dijaloki okvir koji se otvori
(sl. 40.), u tekstualni okvir
Pronai ovo (Find What) valja
upisat podatak koji se eli
pronai, a u Zamijeni ovim
(Replace With), podatak kojim
ga se eli zamijenit. Zatm valja kliknut na gumb Pronai sljedei (Find Next) i, kada ga MS Access
pronae, kliknut na gumb Zamijeni (Replace).
4. PRIKAZ INFORMACIJA
Sl. 39. Dijaloki okvir Find and Replace funkcija Find
Sl. 40. Dijaloki okvir Find and Replace funkcija Replace
26
4.1.2. FILTRIRANJE TABLICE I OBRASCA - RAD S FILTRIMA
Filtar se korist za ogranienje prikaza podataka na samo odreene zapise, a da se pritom zada
nekakav uvjet. Podaci koji ne zadovoljavaju taj uvjet nee se prikazivat.
Alat za fltriranje podataka nalazi se na kartci Polazno (Home), pod grupom Sortraj i Filtriraj
(Sort and Filter).
Potrebno je oznait polje koje se eli fltrirat i pritsnut ikonu funkcije Filter. Primjerice, u otvorenom
dijalokom okviru naredbom Text Filters (na sl. 41. tp podatka u polju je tekst), birate uvjet Jednako
(Equals) i u dijaloki okvir Prilagoeni fltar (Custom Filter) (sl. 42.) upisujete prezime na osnovu
kojeg radite fltar (npr. Cohen). U tablici e se
prikazivat sve osobe s prezimenom Cohen.

Uklanjanje fltra s tablice, obrasca
Uklanjanje se obavlja pritskom na oznaku fltra u
fltriranom polju (sl. 43), odabirom naredbe Ukloni
fltar s...(Clear flter from...).
Sl. 41. Filtriranje podataka u polju Prezime Sl. 42. Postavljanje uvjeta
Sl. 43. Uklanjanje
fltra s polja Prezime
27
4.2. UPITI
emu slue upit
Upit (Queries) u Microsof Access aplikaciji slue za izvlaenje podataka iz tablice koji su zadovoljili
neki uvjet. Mogu sluit i za promjenu podataka te analizu isth. Takoer, rezultat upita mogu bit
izvori podataka za obrasce i izvjetaje.
4.2.1. KREIRANJE I IMENOVANJE UPITA IZ JEDNE TABLICE
Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja
Upite se moe kreirat ili uz pomou arobnjaka za upite ili uz pomo Dizajnera upita (Query Design).
S Dizajnerom upita odreuje se podatke s kojima e se radit, tablice ili upite iz kojih su t podaci te
se defniraju kriteriji.
arobnjak za upite (Query Wizard) i Dizajner upita (Query Design) se nalaze na kartci Kreiraj
(Create) (sl. 44.) u grupi Upit (Queries).
Za stvaranje jednostavnog upita, iz jedne tablice, valja pokrenut Dizajner upita (Query Design) te
prvo odredit koju e se tablicu koristt (moe se koristt i prethodno pohranjene upite) (sl. 46.).
Za sljedei primjer uzmimo tablicu Namjetaj prikazanu na sl. 45.
Sl. 44. Kartca Kreiraj (Create)
Sl. 45. Tablica Namjetaj
28
Najprije, biramo polja koja elimo u upitu.
Najjednostavnije je uz pomo metode
uhvat-povuci-pust (drag and drop), a
moemo i preko izbornika koji se pojavi
kad kliknemo u jedno polje. U ovom
sluaju smo dodali Opis, Vrstu i Cijenu (sl.
47.).
Sada moemo dodat i neki kriterij, s tm
da tekstualni kriteriji trebaju bit unutar
navodnika. Za ovaj primjer smo odredili
da nam upit ispie sve namjetaje koji su
Chair (stolica) (sl. 48.).
Rezultat upita je prikazan na slici ispod.

Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja
Za kreiranje upita iz dvije (ili vie) tablice, koristei odreeni uvjet, pratte sve korake iz gornjeg
primjera, samo se korist vie tablica. Uz to, tablice koje se koriste moraju bit vezane (imat relaciju)
jedna s drugom. Npr. postoji tablica Kupci (koja ima polja ID, Ime, Prezime, Grad, Telefon, Adresa)
Sl. 46. Dijaloki okvir Prikai tablicu
(Show Table)
Sl. 47. Dodavanje polja
Sl. 48. Postavljanje kriterija
Sl. 49 Rezultat upita
29
i Interesi Kupaca (koja ima ID proizvoda, ID Kupaca i Proizvod). Tablice su povezane preko polja ID
Kupca. Radi se upit s kojim elite dobit Ime, Prezime, te Proizvod.
Dakle, u prvom koraku dodajete tablice Kupci i Interesi Kupaca. U drugom koraku uz pomo metode
uhvat-povuci-pust (drag and drop) (ili izbornika) dodajete polja koja elite (Ime, Prezime iz tablice
Kupci te Proizvodi iz tablice Interesi Kupaca) i pokreete upit.

4.2.2. DODAVANJE UVJETA U UPIT
U kriterije se moe dodat (jedan ili vie) sljedeih operatora:
= (jednako), <> (razliito od), < (manje od),
<=(manje ili jednako od), > (vee od), >= (vee ili jednako od)

Npr. iz tablice Namjetaj, moe se napravit upit koji e ispisat sve cijene vee od 3.000 i za to se
korist operator > (sl. 50.).

Rezultat upita je prikazan na slici ispod.

Koristei jedan ili vie logikih operatora: AND (I), OR (ILI), NOT (NE)
Moe se imat i logike operatore: AND (I), OR (ILI) i NOT (NE).
Npr. NOT Chair kriterij pod Vrsta poljem e ispisat sve namjetaje osim stolica. Chair OR Clock
e ispisat sve stolce i satove (Clock).
Sl. 50. Upit koji ispisuje sav namjetaj vei od 3.000
Sl. 51. Rezultat upita
30
4.2.3. DOKER ZNAKOVI I KAKO IH SE KORISTI U UPITIMA, * ILI %, ? ILI _.
Doker znakove obino se korist s dijalogom Trai i zamjeni (Find & Replace) da se pronae i zamijeni
podatke u Access bazi podataka, a moe ih se koristt i u upitma.
* Podudara se s bilo kojim brojem znakova. Zvjezdicu se korist na bilo kojem mjestu u rijei,
npr.: tele* e pronai rijei telefon, televizor te telekomunikacije.
? Podudara se s bilo kojim abecednim znakom, npr.: c?sta e pronai rijei cesta i cista
[ ] Podudara se s bilo kojim znakom u zagradama, npr: c[ei]la e pronai rijei cesta i cista-
! Podudara se s bilo kojim znakom koji nije u zagradama, npr. b[!ae]la pronalazi bila i bola, ali
ne bala ili bela.
- Podudara se s bilo kojim znakom u opsegu. Opseg se mora navest u rastuem nizu. Npr. r[t-v]
pa pronalazi rtpa, rupa i rvpa.
# Podudara se s bilo kojim numerikim znakom. Npr.: 19#3 pronalazi 1903, 1913, 1923 pa sve
do 1983 i na kraju 1993.
4.2.4. UREIVANJE UPITA
Dodavanjem, mijenjanjem, brisanjem uvjeta
Za mijenjanje i brisanje uvjeta samo treba oznait uvjet te ga promijenit upisivanjem ili izbrisat
pomou tpke Delete.
Za dodavanje vie uvjeta moe se koristt logiki operator OR ili druga polja za kriterije, kao to je
prikazano na slici ispod.
Postavljanjem ovog uvjeta, upit e ispisat sve stolice, satove i ormarie (sl. 52b.).
Upit prikazuje sve kupce iz Zagreba ili Splita kojima prezime nije Marui.
Sl. 52b. Postavljanje uvjeta upisivanjem operatora
Sl. 52a. Postavljanje uvjeta
31
Dodavanjem, brisanjem, premjetanjem, skrivanjem, otkrivanjem polja
Polja u dizajnerskom pogledu se moe i dodavat, brisat, premjetat te skrivat/otkrivat. Dodavanje je
ve objanjeno, dok za brisanje polja samo ga treba oznait (pozicionirat kursor mia na malo
zaglavlje te kad se pojavi crna strelica koja pokazuje prema dolje, pritsnut lijevu tpku mia) te
pritsnut tpku Delete.
Za premjetanje polja opet valja oznait polje te ponovno pritsnut lijevu tpku mia. Kad se pojavi
mali etverokut, moe se micat polje gdje se eli.
Za skrivanje/otkrivanje polja, valja samo oznait (ili odznait) potvrdni okvir Prikai (Show) (sl. 53.).
Sl. 53. Potvrdni okvir Prikai (Show)
4.2.5. POKRETANJE UPITA
Upit se pokree iz odjeljka Alat upita (Query Tools), pod kartcom Dizajn (Design) u grupi Rezultat
(Results), klikom na naredbu Izvedi (Run) .
Rezultat upita se prikazuju u podatkovnoj tablici (Dynaset Dynamic Set) - selektrani i sortrani
podaci prema upitu, iz jedne ili vie tabela, s tme da se ne radi o fksnoj tablici, nego o dinamikom
pogledu na podatke, koje se moe i mijenjat i unosit nove.
32
Objekt baze podataka
Tablica (Tables) je najvaniji element svake baze, korist se za pohranu podataka. Sastoji se od zapisa
(slogova) koji su predstavljeni recima i polja koja su predstavljena stupcima tablice.
Upit (Queries) korisniku omoguavaju pregled jedne ili vie tablica, sortranje i selekciju podataka,
dodavanje i brisanje podataka
Obrasci (Forms) se koriste za unos brisanje ili izmjenu podataka u tablicama pri emu se podaci vide
u grafkom prikazu, a ne u tablicama.
Izvjea (Reports) se koriste prilikom pripreme podataka za ispis, ona predstavljaju izlaz baze
podataka.
Makro naredbe (Macros) se koriste za automatzaciju akcija ili postupaka. One defniraju akcije
koje se izvravaju kao odgovor na odreeni dogaaj (npr. pritskom na gumb kojem smo dodijelili
makronaredbu izvodimo upit).
Moduli (Modules) su blokovi programskog koda pisani u programskom jeziku VBA (Visual Basic for
Applicatons).
5.1. OBRASCI
Obrazac je objekt baze podataka ija je uloga interakcija s korisnikom. Korisnik, pritom, ne vidi tablice
ve obrasce koji prikazuju slogove, koje je na taj nain lake pregledavat i mijenjat.
Kreiranje i imenovanje obrasca
Ako imate oznaenu neku tablicu, nakon to pritsnete gumb Obrazac (Form) na kartci Kreiraj
(Create), Access e automatski kreirat obrazac sa svim poljima iz tablice (sl. 54.).
5. OBJEKTI
Sl. 54. Obrazac kreiran automatski sa svim poljima iz tablice
33
Obrazac se moe kreirat i pomou Dizajnera obrasca (Form Design) ili arobnjaka za obrasce (Form
Wizard) (sl. 55.). U dizajnu valja sva polja runo dodavat te ih se oblikuje po elji.
5.1.1. UPOTREBA OBRASCA
Za unos novih slogova
Jedna od prednost koritenja obrasca je i unos novih slogova bez koritenja tablice. Upotrebom
gumba Novi prazni slog (New Blank Record) (sl. 56.) novi slog je ubaen i otvara se obrazac sa svim
poljima iz tablice (sl. 57.).
Sl. 56. Gumb Novi prazni slog (New Blank Record)
Sl. 55. arobnjak za obrasce (Form Wizard) Design View
Sl. 57. Novi slog
34
Brisanje slogova
Nakon to ste se, koristei navigacijske gumbe, pozicionirali na slog koji elite obrisat (pritom se
nalazite u Form View), kliknite na gumb koji se nalazi na kartci Polazno (Home), pod
grupom Zapisi (Records).
Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u obrascima
U obrascima se mogu mijenjat i brisat star podaci te dodavat novi. Potrebno je odabrat slog koji
elite, oznait polje za unos te unijet nove podatke ili obrisat stare uz pomo tpke Delete.
U obrascu iz primjera na sl. 58., ID namjetaja se automatski generira, Opis i Cijenu sami unosimo te
biramo Vrstu od nekoliko ponuenih.
5.1.2. UREIVANJE ZAGLAVLJA I PODNOJA OBRASCA
Dodavanje i mijenjanje teksta u zaglavlju i podnoju obrasca najlake se moe obavit u Prikazu dizajna
(Design View) obrasca, dok se samo mijenjanje lagano moe obavit i u Prikazu izgleda (Layout).
Potrebno je oznait tekst u zaglavlju ili podnoju (sl. 59.) te unijet novi tekst.
Sl. 58. Dodavanje podataka u obrascu
Sl. 59. Unos teksta u zaglavlje
35
6.1. IZVJETAJI I IZVOZ PODATAKA
Jednostavno reeno, izvjetaji su ispisi popisa slogova tablica ili upita. Za tu svrhu moe se koristt
naredbu Ispis (Print), ali ako se eli posti profesionalniji izgled, korist se izvjetaje.
6.1.1. IMENOVANJE I KREIRANJE IZVJETAJA BAZIRANOG NA TABLICI ILI
UPITU
Kao i kod obrazaca, kada je oznaena neka tablica ili upit, pritskom lijeve tpke mia na Izvjetaj
(Report), Microsof Access aplikacija e automatski generirat izvjetaj. I opet se moe koristt
arobnjak za izvjetaje (Report Wizard) ili sami dizajnirat izvjetaj od poetka u Dizajneru izvjetaja
(Report Design).
Na slici iznad, tablica Namjetaj je bila oznaena te smo dobili izvjetaj nakon upotrebe gumba
Izvjetaj (Report).
6. IZVJETAJI
Sl. 60. Prikaz tablica i sadraja oznaene tablice
36
U Dizajneru izvjetaja (Report Design)
(sl. 61.) poinjete dizajn od poetka te
sami unosite polja i postavljate ih po
elji.
Sl. 61. Dizajner izvjetaja
(Report Design)

arobnjak za izvjetaje (Report Wizard)
vas vodi kroz dizajn ime defnirate sve
elemente u pet koraka (prikazani na sl.
62.).
37
6.1.2. PODEAVANJE POLOAJA PODATKOVNIH POLJA I NASLOVA U
IZVJETAJU
Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u izvjetajima najlake se obavlja u Prikazu dizajna
(Design View). Oznai se polje (sl. 63.) i kada se pojavi kursor u obliku etri strelice (gore, dolje,
lijevo, desno), premjest se polje gdje se eli pomou metode uhvat-povuci-pust (drag and drop).
Sl. 63. Podeavanje
poloaja polja u
Prikazu dizajna
(Design View)

6.1.3. PRIKAZ ODREENIH POLJA U IZVJETAJU GRUPIRANIH PREMA
KRITERIJIMA: ZBROJA, MINIMUMA, MAKSIMUMA, PROSJEKA,
BROJANJA, TOKAMA PREKIDA
U izvjetajima se mogu imat i polja za zbroj, minimum, maksimum, itd. Oznai se polje za koje se
eli dobit zbroj (ili ostalo), pritsne gumb Totals te odabere funkciju po sa padajueg izbornika (sl.
65.). Pojavit e se polje sa zbrojem (kao na sl. 64.) u Podnoju izvjetaja (Report Footer) koje se onda
moe premjetat po elji.
Sl. 62. arobnjak za izvjetaje (Report Wizard)
Sl. 64. Polje sa zbrojem u Podnoju
izvjetaja (Report Footer)
38
6.1.4. UREIVANJE PODNOJA I ZAGLAVLJA
Kao i kod obrazaca, dodavanje i mijenjanje teksta u zaglavlju i podnoju obrasca najlake se obavlja
u Prikazu dizajna (Design View) izvjetaja. Ponovno, samo se oznai tekst u zaglavlju ili podnoju te
unese novi.
6.1.5. IZVOZ TABLICE ILI REZULTATA UPITA
Izvoz tablice u proraunsku tablicu (.xslx)
Potrebno je upotrijebit alat koji se nalazi u grupi Izvoz (Export) kartce Vanjski podaci (External
Data). Otvara se dijaloki okvir prikazan na sl. 66. Pritskom na gumb Pretrai (Browse) odabire se
naziv i lokaciju na koju e se spremit radni list. Ako se kvaicom oznai opcije:
Izvezi podatke s oblikovanjem i rasporedom (Export data with formatng and layout) u
veoj mjeri e se sauvat izgled i oblikovanje podataka u tablici.
Otvori odredine datoteke nakon zavretka operacije izvoza (Open the destnaton fle afer
the export operaton is complete) otvara radni list u koji su izvezeni podaci (dostupno ako
je odabrana prethodna opcija).
Izvezi samo izabrane zapise (Export only the selected records) izvoze se samo oznaeni
podaci (opcija je dostupna ako je oznaena opcija izvoza oblikovanih podataka).
Sl. 65. Gumb Totals i padajui izbornik sa ponuenim
funkcijama
39
Izvoz tablice u tekstualnu datoteku (.txt)
Potrebno je upotrijebit alat koji se nalazi u grupi Izvoz (Export) kartce Vanjski podaci (External
Data). Pritskom na gumb Pretrai (Browse) odabire se naziv i lokaciju na koju e se spremit tekstualni
dokument.
Izvoz tablice u XML podatkovnu datoteku (.xml)
Potrebno je upotrijebit alat koji se
nalazi u grupi Izvoz (Export) kartce Vanjski
podaci (External Data). Pritskom na gumb
Pretrai (Browse) odabire se naziv i lokaciju
na koju e se spremit XML datoteku. U
dijalokom okviru Izvoz XML-a (Export
XML) (sl. 67.) kvaicom se oznaava opciju
Podaci (XML) (Data (XML)).
Sl. 66. Dijaloki okvir Izvoz - Excel unakrsna tabela (Export Excel Spreadsheet)
Sl. 67. Dijaloki okvir Export XML
40
7.1. PODEAVANJE IZGLEDA ISPISA
Na kartci Datoteka (File) valja odabrat naredbu Ispis (Print), zatm kliknut na Pretpredgled ispisa
(Print preview) da bi se otvorila kartca prikazana na sl. 68. U grupi Izgled stranice (Page Layout)
pritskom na ikone Portret (Portrait) i Krajolik (Landscape) mijenja se orijentaciju stranice. Pritskom
na ikonu Veliina (Size) u grupi Veliina stranice (Page Size) mijenja se veliinu papira.
Pozivanje naredbe Ispis (Print):
preko kartce Datoteka (File), tako da se odabere naredbu Ispis (Print) (sl. 69.);
kombinacijom tpki Ctrl + P;
pritskom na gumb ako se nalazite u Pretpregledu ispisa (Print preview).
7. ISPIS
Sl. 68. Pretpredgled ispisa (Print preview)
Sl. 69. Izbornik Datoteka (File) - naredba Ispis (Print)
41
7.2. POSTAVKE ISPISA
Opseg ispisa (Print range) podeavamo u dijalokom okviru Ispis (Print) (sl. 70.) gdje su ponuene
i sljedee opcije:
Sve (All) ova se opcija upotrebljava za ispis itave tablice;
Ispii zadani raspon (Pages From) ispisuje zadani raspon stranica;
Odabrane zapise (Selected Records) ispisuje samo oznaene dijelove tablice.
Broj primjeraka takoer podeavamo
pomou dijalokog okviruaIspis (Print) (sl.
70.)
Ako npr. tablicu elite ispisat u nekoliko
primjeraka, u okviru Broj Kopija (Number
of Copies) odreujete broj primjeraka.

7.3. ISPIS SLOGOVA UPOTREBOM IZGLEDA OBRASCA
Primjerice, ako elite ispisat zapise od 4 do 8, pozicionirat ete se na zapis 4, kliknut na* Bira sloga
(Record Selector), pritsnut tpku Shif i navigacijskim gumbom se kretat do zapisa 8. Otputate
tpku Shif i na kartci Datoteka (File) odabirete naredbu Ispis (Print).
7.4. ISPIS KREIRANOG UPITA
Nakon to ste dvostrukim klikom otvorili upit, na kartci
Datoteka (File) odaberete naredbu Ispis (Print) i ako
ne trebate namjetat postavke ispisa, kliknete na Brzi
ispis (Quick Print). Gumb Brzi ispis (Quick Print)
moete dodat u Alatnu traku brzog pristupa (Quick
Access Toolbar) , tako da vam bude
na dohvat ruke.
*Postavljanje gumba na alatnu traku obavljate tako
da kliknete na strelicu s desne strane alatne trake i u
padajuem izborniku (sl. 71.) odaberete Quick Print.
Sl. 70. Dijaloki okvir Ispis (Print)
Sl. 71. Dodavanje gumba Quick Print
42
7.5. ISPIS IZVJETAJA
U navigacijskom oknu (sl. 72.) oznaite izvjetaj koji elite ispisat, pritsnete desnu tpku i u brzom
izborniku odaberete naredbu Ispis (Print).
Sl. 72. Navigacijsko okno
(Navigaton pane)
43
Nad svim programima i uslugama navedenim na webstranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info
iskljuivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsof, Windows i Ofce su registrirani zattni znakovi tvrtke
Microsof Corporaton. Ostali zattni znaci koriteni na ITdesk Home Web stranicama su iskljuivo vlasnitvo
njihovih vlasnika/ca. Ukoliko imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo
kontaktrajte autore/ice dotnog programa. Sva dodatna pitanja poaljite na info@itdesk.info.
Ove webstranice sadravaju linkove na ostale webstranice ili izvore. ITdesk.info tm NIJE odgovoran
za tekstualni i/ili reklamni sadraj, odnosno za proizvode koji su na tm webstranicama /izvorima ponueni,
kao sto NIJE odgovoran nit za sadraj koji je putem njih dostupan; mogunost koritenja ili tonost sadraja.
Linkove koristte na vlasttu odgovornost. Takoer, ITdesk.info tm ne garantra:
da je sadraj na ovim webstranicama osloboen od pogreaka ili pogodan za svaku svrhu,
da e ove webstranice ili web usluge funkcionirat bez pogreaka ili prekida,
da e bit odgovarajui za vae potrebe,
da implementacija takvog sadraja nee naruavat patente, autorska prava, zattni znak ili
ostala prava neke tree strane.
Ako se ne slaete s ovim opim uvjetma koritenja ili ako niste zadovoljni webstranicama koje
pruamo, prekinite s koritenjem ovih webstranica i web usluga. ITdesk.info tm nije odgovoran vama, nit
treim osobama za bilo koju nastalu tetu, bila ona direktna, indirektna, sluajna ili posljedina, povezana
s ili proizlazei iz vae uporabe, pogrene uporabe ovih webstranica ili web usluga. Iako vae potraivanje
moe bit bazirano na garanciji, ugovoru, prekraju ili nekom drugom pravnom uporitu, neovisno o naoj
obavijetenost o mogunost nastanka takve tete, oslobaamo se svake odgovornost. Prihvaanje
ogranienja nae odgovornost nuan je preduvjet koritenja ovih webstranica i web usluga.
Svi sofveri navedeni u ovom ili drugim dokumentma objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni
samo za edukatvne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji nain, ne preferiramo navedeni sofver u odnosu na
neki drugi sofver. Bilo koju izjavu da neki navedeni sofver preferiramo vie u odnosu na drugi, koji se spominje
ili ne spominje u materijalima, smatrat e se kao lani iskaz. Nau izravnu i bezrezervnu podrku imaju jedino
sofveri otvorenog koda (open source) koji omoguuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno
pismeni, koriste raunalo i sudjeluju u modernom informatkom drutvu.
8. OPI UVJETI KORITENJA
Webstranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja -
ODRAZI u sklopu aktvnog promoviranja ljudskog prava na slobodan pristup informacijama
te ljudskog prava na edukaciju.
Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate nita u njemu!
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja
(ODRAZI), Zagreb
ISBN: 978-953-56758-4-6
projekt raunalne e-edukacije sa
slobodnim pristupom

Prirucnik Baze Podataka Microsoft Access 2010

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Baze Podataka Microsoft Access 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Autori: Gorana elebi i Mario Dujlo

Baze podataka - Microsoft Access 2010

You might also like