You are on page 1of 13

FOURIEROVI REDOVI

Trigonometrijski oblik Fourierovog reda


U ovom dijelu cemo promatrati trigonometrijski razvoj periodicne funkcije f(x) na
nekom ogranicenom intervalu (obicno je to [, ], gdje je perioda L = 2). Taj
trigonometrijski razvoj zapisujemo u obliku
f(x) =
a
0
2
+

n=1
(a
n
cos nx + b
n
sin nx),
sto nazivamo Fourierov red funkcije f(x).
Zasto uopce prikazivati funkcije u ovakvom obliku? Jedan od odgovora moze se
pronaci u analizi signala. Naime, ako promatramo funkciju f(x) = f(t) kao neki
vremenski promjenjivi elektricni signal, tada njezin prikaz u obliku Fourierovog
reda zapravo prikazuje frekvencije pribrojnika, odnosno harmonike ili
frekvencije tog signala, gdje koecijenti
a
0
2
, a
n
i b
n
odreduju amplitude, a n red
harmonika. Promatrat cemo samo slucajeve kada je n cijeli broj.
Kako bismo izvrsili razvoj u Fourierov red na intervalu [, ], potrebno je
odrediti spomenute koecijente. Pri tome ce nam pomoci sljedeca svojstva:
_

cos nxdx =
_
2, n = 0,
0, n > 0,
_

sin nxdx = 0
_

sin mx sin nxdx =


_
0, m = n,
, m = n,
_

cos mx cos nxdx =


_
0, m = n,
, m = n,
_

cos mx sin nxdx = 0.


Ako cijeli izraz za razvoj u Fourierov red
f(x) =
a
0
2
+

n=1
(a
n
cos nx + b
n
sin nx),
integriramo na intervalu [, ] i primijenimo navedena svojstva o integriranju
trigonometrijskih funkcija, tada slijedi
_

f(x)dx =
a
0
2
_

dx +

n=1
_
a
n
_

cos nxdx + b
n
_

sin nxdx
_
_

f(x)dx = a
0
.
Zatim ako isti taj izraz pomnozimo sa cos mx, pa potom integriramo na intervalu
[, ], dobivamo sljedece
_

f(x) cos mxdx =


a
0
2
_

cos mxdx +

n=1
_
a
n
_

cos mx cos nxdx


+ b
n
_

cos mx sin nxdx


_
, za m = n
_

f(x) cos nxdx = a


n
,
te analogno dobivamo
_

f(x) sin nxdx = b


n
,
ako izraz pomnozimo sa sin mx. Prema tome koecijente racunamo prema
relacijama
a
0
=
1

f(x)dx,
a
n
=
1

f(x) cos nxdx,


b
n
=
1

f(x) sin nxdx.


Pokazimo sada razvoj funkcije u Fourierov red na nekoliko primjera.
Primjer 1. Funkciju f(x) = x razvijte u Fourierov red na intervalu [, ].
Najprije izracunajmo koecijent a
o
prema spomenutoj formuli
a
0
=
1

f(x)dx
=
1

xdx
=
1

x
2
2

= 0.
Zatim izracunajmo koecijente a
n
a
n
=
1

f(x) cos nxdx


=
1

x cos nxdx =

u = x du = dx
dv = cos nxdx v =
1
n
sin nx

=
1

_
x sin nx
n

1
n
_

sin nxdx
_
Ako primijenimo ranije spomenuta svojstva o trigonometrijskim funkcijama slijedi
da je integral
1
n
_

sin nxdx = 0.
Prisjetimo se parnosti trigonometrijskih funkcija
sin(x) = sin x NEPARNA FUNKCIJA
cos(x) = cos(x) PARNA FUNKCIJA
Slijedi
a
n
=
1

x sin nx
n

=
1

_
sin n ( sin(n)
n
_
=
1

_
sin n sin n
n
_
= 0.
Preostaje nam izracunati koecijente b
n
b
n
=
1

f(x) sin nxdx


=
1

x sin nxdx =

u = x du = dx
dv = sin nxdx v =
1
n
cos nx

=
1

x cos nx
n

+
1
n
_

cos nx
_
Takoder, ako i sada primijenimo ranije spomenuta svojstva o trigonometrijskim
funkcijama slijedi da je integral
1
n
_

cos nx = 0, za n > 0.
Prema tome, preostaje
b
n
=
1

x cos nx
n

=
1

_
cos n [ cos (n)]
n
_
=
1

_
cos n + cos n
n
_
=
2 cos n
n
=
2
n
cos n
Za trigonometrijske funkcije vrijedi
cos n = (1)
n
, za n N
0
sin n = 0, za n N
0
.
Prema tome mozemo zapisati koecijente b
n
u sljedecem obliku
b
n
=
2
n
cos n
=
2
n
(1)
n
=
2
n
(1)
n+1
Napokon funkciju zapisujemo u obliku razvoja u Fourierov red na sljedeci nacin
f(x) = 2

n=1
(1)
n+1
n
sin nx,
sto znaci da je funkciju f(x) = x moguce aproksimirati sumom sinusnih funkcija.
Promotrimo sada na slici prva tri clana tog razvoja
2
3

n=1
(1)
n+1
n
sin nx = 2 sin x sin 2x +
2
3
sin 3x
3 2 1 1 2 3
3
2
1
1
2
3
gdje se vidi aproksimacija zadane funkcije. S dodavanjem harmonika aproksimacija
je bolja.
3 2 1 1 2 3
3
2
1
1
2
3
Nadalje, funkcije sin i cos mozemo prosiriti i van zadanog intervala [, ], a kako
su one periodicne davat ce jednake vrijednosti kao i na temeljnom intervalu. Zbog
toga cemo i funkciju f(x) periodicki prosiriti do funkcije denirane na cijelom
skupu realnih brojeva, jer razvoj u Fourierov red vrijedi samo za periodicne
funkcije.
Primjer 2. Pomocu dobivenog razvoja u Fourierov red funkcije iz Primjera 1.,
dokazimo da vrijedi

k=0
(1)
k
2k + 1
=

4
.
Razvoj funkcije je
f(x) = x = 2

n=1
(1)
n+1
n
sin nx,
iz kojeg, uvrstavanjem x =

2
, slijedi
f
_

2
_
=

2
= 2

n=1
(1)
n+1
n
sin
_
n

2
_
.
Za parne n izraz sin
_
n

2
_
= 0, pa ako uzmemo samo neparne, odnosno
n = 2k + 1, slijedi

2
= 2

2k+1=1
(1)
2k+1+1
2k + 1
sin
_
(2k + 1)

2
_

: 2

4
=

k=0
(1)
2k+2
2k + 1
sin
_
(2k + 1)

2
_
Primijetimo da je izraz (1)
2k+2
= 1 za svaki k [0, ], dok izraz
sin
_
(2k + 1)

2
_
= (1)
k
,
takoder za svaki k [0, ]. Napokon slijedi

4
=

k=0
(1)
k
2k + 1
,
cime smo dokazali zadanu jednakost.
Primjer 3. Razvijte u Fourieriov red funkciju
f(x) =
_
0, x [, 0],
1, x [0, ].
Primijetimo da cemo zadanu funkciju razvijati samo na intervalu [0, ], jer je inace
jednaka nuli. Racunamo koecijente prema formulama
a
0
=
1

f(x)dx =
1

_

0
dx = 1,
a
n
=
1

f(x) cos nxdx =


1

_

0
cos nxdx =
1
n
sin nx

0
= 0,
b
n
=
1

f(x) sin nxdx =


1

_

0
sin nxdx =
1
n
cos nx

0
=
1
n
(cos n 1) =
1 (1)
n
n
.
Iz izracunatih koecijenata slijedi
f(x) =
1
2
+
1

n=1
1 (1)
n
n
sin nx.
Fourierov red parnih i neparnih funkcija
Pogledajmo sada sto se desava kada je funkcija parna a sto kada je neparna.
Integriranjem ovih funkcija na nekom simetricnom intervalu, kao sto je i interval
[, ], dobivamo izraze
_

f
P
(x)dx = 2
_

0
f
P
(x)dx,
_

f
N
(x)dx = 0.
Ako gledamo umnoske funkcija vrijedi sljedece
f
P
f
P
= f
P
f
P
f
N
= f
N
f
N
f
P
= f
N
f
N
f
N
= f
P
Kako je sinus neparna, a kosinus parna funkcija vrijedi sljedece:
1. Ako je f(x) = f(x) za svaki x, tj. parna funkcija, tada su koecijenti b
n
= 0
za svaki n, jer je podintegralna funkcija u formuli za navedene koecijente
neparna, dok se koecijenti a
n
racunaju po formuli
a
n
=
2

_

0
f(x) cos nxdx.
2. Ako je f(x) = f(x) za svaki x, tj. neparna funkcija, tada su koecijenti
a
n
= 0 za svaki n, jer je podintegralna funkcija u formuli za navedene koecijente
neparna, dok se koecijenti b
n
racunaju po formuli
b
n
=
2

_

0
f(x) sin nxdx.
Prema gore navedenim svojstvima kazemo da smo funkciju f(x) razvili po kosinus,
odnosno sinus funkcijama.
Primjer 4. Funkciju f(x) = x
2
razvijte u Fourierov red na intervalu [, ].
Funkcija f(x) = x
2
je parna funkcija, odnosno vrijedi f(x) = f(x) = x
2
, iz cega
slijedi da su koecijenti b
n
= 0, dok koecijente a
n
za n [0, ] racunamo na
sljedeci nacin:
a
0
=
2

_

0
f(x)dx =
2

_

0
x
2
dx =
2

x
3
3

0
=
2
3

2
,
a
n
=
2

_

0
f(x) cos nxdx
=
2

_

0
x
2
cos nxdx =

u = x
2
du = 2xdx
dv = cos nxdx v =
1
n
sin nx

=
2

_
x
2
sin nx
n

2
n
_

0
x sin nxdx
_
=
4
n
_

0
x sin nxdx
=

u = x du = dx
dv = sin nxdx v =
1
n
cos nx

=
4
n
_

x cos nx
n

0
+
1
n
_

0
cos nxdx
_
=
4
n
2

x cos nx

1
n
2
sin nx

0
= 4
(1)
n
n
2
Uvrstimo li koecijente u formulu za razvoj u Fourierov red slijedi
f(x) =

2
3
+ 4

n=1
(1)
n
n
2
cos nx.
Parsevalova jednakost
Ako pak cijeli izraz za razvoj u Fourierov red
f(x) =
a
0
2
+

n=1
(a
n
cos nx + b
n
sin nx),
najprije kvadriramo, pa potom integriramo na intervalu [, ], tada slijedi
_

f
2
(x)dx =
a
2
0
4
_

dx +

n=1
_
a
2
n
_

cos
2
nxdx + b
2
n
_

sin
2
nxdx
_
=
a
2
0
2
+

n=1
a
2
n
+

n=1
b
2
n
,
odnosno podijelimo li cijeli izraz sa slijedi
1

f
2
(x)dx =
a
2
0
2
+

n=1
a
2
n
+

n=1
b
2
n
,
sto je poznato kao Parsevalova jednakost.
Primjer 5. Koristeci razvoj funkcije iz Primjera 4. u Fourierov red i Parsevalovu
jednakost, izracunajte sumu reda

n=1
1
n
4
.
U prethodnom zadatku smo izracunali koecijente
a
0
=
2
3

2
i a
n
= 4
(1)
n
n
2
,
te pokazali da je b
n
= 0, pa mozemo primijeniti Parsevalovu jednakost i izracunati
sumu reda
1

f
2
(x)dx =
a
2
0
2
+

n=1
a
2
n
+

n=1
b
2
n
1

x
4
dx =
1
2
4
4
9
+

n=1
16
n
4
1

x
5
5

=
2
4
9
+ 16

n=1
1
n
4
2
4
5

2
4
9
= 16

n=1
1
n
4

: 16

n=1
1
n
4
=

4
90
Razvoj Fourierovog reda na opcenitom intervalu
Do sada smo promatrali razvoj periodicne funkcije u Fourierov red na intervalu
[, ], ali isto tako mozemo promatrati taj razvoj na bilo kojem intervalu [a, b] s
periodom L = b a. Tada koecijente i razvoj u Fourierov red racunamo prema
sljedecim formulama
a
0
=
2
L
_
b
a
f(x)dx,
a
n
=
2
L
_
b
a
f(x) cos
2nx
L
dx,
b
n
=
2
L
_
b
a
f(x) sin
2nx
L
dx,
a razvoj u Fourierov red zapisujemo na sljedeci nacin
f(x) =
a
0
2
+

n=1
_
a
n
cos
2nx
L
+ b
n
sin
2nx
L
_
.
Primjer 6. Funkciju
f(x) =
_
0, x [0,
1
2
],
1, x [
1
2
, 1],
razvijte u Fourierov red.
Zadana funkcija je denirana na intervalu [0, 1], sto znaci da je perioda interval
duljine L = 1 0 = 1, ali cemo ju razvijati samo na intervalu
_
1
2
, 1

, jer je inace
jednaka nuli. Koecijente racunamo prema navedenim formulama
a
0
=
2
L
_
b
a
f(x)dx = 2
_
1
1
2
dx = 1,
a
n
=
2
L
_
b
a
f(x) cos
_
2nx
L
_
dx = 2
_
1
1
2
cos (2nx)dx =
2
2n
sin (2nx)

1
1
2
=
1
n
(sin 2n sin n) = 0,
b
n
=
2
L
_
b
a
f(x) sin
_
2nx
L
_
dx = 2
_
1
1
2
sin (2nx)dx =
2
2n
cos (2nx)

1
1
2
=
1
n
(cos 2n cos n) =
(1)
n
1
n
,
Razvoj u Fourierov red ima sljedeci oblik
f(x) =
1
2
+

n=1
(1)
n
1
n
sin 2nx.
***
Parno i neparno prosirenje funkcije
Pretpostavimo da je funkcija f(x) denirana na intervalu [a, b]. Takvu funkciju
mozemo razviti samo po kosinus, odnosno samo po sinus funkcijama u ovisnosti o
tome promatramo li parno, odnosno neparno prosirenje funkcije f(x). Kako bismo
funkciju f(x) razvili samo po kosinus funkcijama, promatramo njezino parno
prosirenje
f
P
(x) =
_
f(x), x [a, b],
f(2a x), x [2a b, a],
gdje smo zapravo s lijeve strane osnovnog intervala duzine L = b a dodali jos
jedan takav interval, simetrican u odnosu na a, cija duzina takoder mora biti
L = b a, pa je pocetna vrijednost intervala a (b a) = 2a b. Ovako dobivena
funkcija je parna s obzirom na srediste a, pa funkcija ne sadrzi koecijente uz
sinuse, b
n
. Harmonici ce imati dvostruko manju frekvenciju, jer je interval razvoja
udvostrucen, pa koecijente racunamo prema
a
0
=
2
L
_
b
a
f(x)dx,
a
n
=
2
L
_
b
a
f(x) cos
nx
L
dx,
a razvoj u red ce biti
f(x) =
a
0
2
+

n=1
a
n
cos
nx
L
.
S druge strane, kako bismo funkciju f(x) razvili po sinus funkcijama, promatramo
njezino neparno prosirenje
f
N
(x) =
_
f(x), x [a, b],
f(2a x), x [2a b, a],
gdje smo napravili isto kao i kod parnog prosirenja, s razlikom sto sada funkcija
ima negativan predznak kako bi cijelo prosirenje bila zapravo neparna funkcija,
gdje su koecijenti a
n
= 0 za svaki n N
0
, a b
n
racunamo
b
n
=
2
L
_
b
a
f(x) sin
nx
L
dx,
te je razvoj u Fourierov red
f(x) =

n=1
b
n
sin
nx
L
.
Primjer 7. Funkciju f(x) = 1 x razvijte u Fourierov red na intervalu [0, ] :
a) po kosinus funkcijama;
b) po sinus funkcijama.
Funkcija se moze prosiriti na simetrican interval [2a b, b], gdje je a = 0 i b = ,
pa je interval [, ].
a) Ako ju prosirimo do parne funkcije slijedi
f
P
(x) =
_
1 x, x [0, ],
1 + x, x [, 0],
Sada racunamo samo koecijente a
0
i a
n
, jer je prosirena funkcija parna, pa su
koecijenti b
n
= 0. Primijenit cemo sljedece formule
a
0
=
2
L
_
b
a
f(x)dx,
a
n
=
2
L
_
b
a
f(x) cos
nx
L
dx,
gdje je L = b a = 0 = , pa slijedi
a
0
=
2

_

0
(1 x)dx =
2

_
x

x
2
2

0
_
= 2 ,
a
n
=
2

_

0
(1 x) cos
nx

dx =
2

_
_

0
cos nxdx
_

0
x cos nxdx
_
=
2

_
sin nx
n

_
x sin nx
n

1
n
_

0
sin nxdx
_
_
=
2

cos nx
n
2

0
_
=
2(1 (1)
n
)
n
2

.
Razvoj funkcije, samo po kosinusima, u Fourierov red je
f(x) =
2
2
+

n=1
2(1 (1)
n
)
n
2

cos nx.
b) Ako ju prosirimo do neparne funkcije slijedi
f
N
(x) =
_
1 x, x [0, ],
1 x, x [, 0],
Sada racunamo koecijente b
n
, jer je prosirena funkcija neparna, pa su koecijenti
a
0
= 0 i a
n
= 0. Primijenit cemo sljedecu formulu
b
n
=
2
L
_
b
a
f(x) sin
nx
L
dx,
gdje je takoder L = b a = 0 = , pa slijedi
b
n
=
2

_

0
(1 x) sin nxdx =
2

_
_

0
sin nxdx
_

0
x sin nxdx
_
=
2

cos nx
n

x cos nx
n

0
+
1
n
_

0
cos nxdx
_
_
=
2

_
1 (1)
n
n
+
(1)
n
n
_
.
Razvoj funkcije, samo po sinusima, u Fourierov red je
f(x) =
2

n=1
_
1 (1)
n
n
+
(1)
n
n
_
sin nx.
Kompleksni eksponencijalni oblik Fourierovog reda
Za teorijska razmatranja prakticnije je Fourierov red pisati u kompleksnom obliku,
odnosno pomocu kompleksnih eksponencijalnih funkcija e
inx
, n Z. Za
kompleksnu eksponencijlanu funkciju vrijedi
e
i
= cos + i sin ,
e
i
= cos i sin .
Neka je funkcija f(x) denirana na intervalu [, ], tada je razvoj u Fourierov
red u kompleksnom obliku
f(x) =

n=
c
n
e
inx
,
gdje se koecijenti c
n
racunaju prema formuli
c
n
=
1
2
_

f(x)e
inx
dx =
1
2
_

f(x)(cos nx i sin nx)dx.


Veza izmedu koecijenata trigonometrijskog i eksponencijalnog reda je sljedeca
c
n
=
_

_
a
n
ib
n
2
, n > 0,
a
n
+ib
n
2
, n < 0,
a
0
2
, n = 0.
Pokazimo na primjeru razvoj funkcije u kompleksni eksponencijalni Fourierov red.
Primjer 8. Razvijte funkciju
f(x) =
_
1, x [,

2
],
1, x [

2
, ],
u eksponencijalni Fourierov red.
Potrebno je izracunati koecijente c
n
prema navedenoj formuli
c
n
=
1
2
_

f(x)e
inx
dx
=
1
2
_

e
inx
dx +
_

2
e
inx
dx
_
=
1
2
_
1
in
e
inx

1
in
e
inx

2
_
=
1
i2n
_
2e
in
2
e
in
e
in
_
=
1
i2n
_
2 cos
n
2
+ 2i sin
n
2
2 cos n
_
=
i
n
_
cos
n
2
+ i sin
n
2
cos n
_
=
i cos
n
2
+ sin
n
2
+ i cos n
n
=
i cos
n
2
+ sin
n
2
+ i(1)
n
n
Kako prethodno ne vrijedi za n = 0, racunamo
c
0
=
1
2
_

f(x)e
0
dx =
1
2
_

f(x)dx
=
1
2
_

dx +
1
2
_

2
dx
=
1
4
+
3
4
=
1
2
pa je Fourierov red u eksponencijalnom obliku
f(x) =
1
2
+
1

n=
i(1)
n
i cos
n
2
+ sin
n
2
n
e
inx
.
Fourierov red u eksponencijalnom obliku takoder mozemo promatrati na
intervalima bilo koje duljine. Ako je funkcija zadana na intervalu [a, b] duljine
L = b a, tada je njezin razvoj u eksponencijalni Fourierov red
f(x) =

n=
c
n
e
2inx
L
,
c
n
=
1
L
_
b
a
f(x)e

2inx
L
dx.