You are on page 1of 21

GRAANSKO PARNINO PROCESNO

PRAVO
Prof. Dr Suad Hamzabegovi
V. ass Haris Hasi, MA
PARNINI TROKOVI
OPENITO O PARNINIM TROKOVIMA
Parnini trokovi su izdaci uinjeni u toku i povodom parninog
postupka.
U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani
neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. lini
trokovi stranaka, trokovi i nagrade punomonika, trokovi
izvoenja i obezbjeenja dokaza, putni trokovi i dnevnice
sudskih slubenika, trokovi uviaja itd).
Obaveze na ime sudskih taksi reguliu se Zakonom o sudskim
taksama, iji sastavni dio je i taksena tarifa.
Takseni obveznik je lice koje pokree postupak, odnosno lice u
ijem interesu se preduzimaju procesne radnje.
Sve parnine trokove, po pravilu, snose stranke. Svaka stranka
unaprijed snosi trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama,
a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila
parnicu.
PARNINI TROKOVI (NAST.)
Za konano snoenje parninih trokova osnovni kriterij je kriterij uspjeha u
parnici.
Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite trokove i
nadoknauje trokove suprotne stranke. Ako stranka djelimino uspije u parnici,
sud moe odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka
nadoknadi drugoj srazmjeran dio trokova. Obaveza na uzajamnu naknadu
postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna.
to se tie suparniara, po pravilu svaki od njih snosi jednak dio trokova. Ako
postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud e
obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i trokove.
U sporovima u kojima uestvuju u ulozi stranke, javni tuilac i ombudsmen imaju
pravo na naknadu trokova, ali ne i na nagradu. Kad se javljaju u ulozi treeg
lica, njihovi trokovi se podmiruju iz budetskih sredstava.
Neovisno od ishoda parnice, stranka je duna da protivnoj stranci nadoknadi
trokove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava, svojom krivicom
ili sluajem koji se njoj dogodio. Naknada se odnosi samo na nune trokove, tj.
trokove koji su bili neophodni za voenje parnice.
Sud o naknadi parninih trokova odluuje bez raspravljanja i to samo na
prijedlog stranaka. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do
okonanja rasprave. Odluka o trokovima po pravilu je sastavni dio presude.
TROKOVI OBEZBJEENJA DOKAZA
Trokove postupka za obezbjeenje
dokaza podmiruje stranka koja predlae
obezbjeenje dokaza.
Ove trokove stranka moe naknadno
ostvarivati kao dio parninih trokova, prema
uspjehu u parnici.

OSLOBOENJE OD PARNINIH TROKOVA

Pravo na osloboenje od plaanja parninih trokova (tzv.
siromako pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno
stanje ne bi mogla podmiriti trokove postupka bez tete za
nuno izdravanje sebe i svoje porodice.
Odluku o oslobaanju donosi sud na prijedlog stranke.
Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadlenog upravnog
organa, a sud moe i po slubenoj dunosti pribaviti podatke o
imovnom stanju stranke koja trai oslobaanje. Pri donoenju
odluke sud uzima u obzir sve okolnosti, a posebno vrijednost
predmeta spora, broj osoba koje stranka izdrava i prihode koje
imaju stranka i lanovi njene porodice.
Osloboenje od plaanja parninih trokova moe biti potpuno i
djelimino.
OBEZBJEENJE PARNINIH TROKOVA (CAUTIO
IUDICATUM SOLVI)

Obezbjeenje parninih trokova (aktorska kaucija, cautio iudicatum
solvi) ima za svrhu da se tuenom omogui naplata parninih trokova
ukoliko tuilac - strani dravljanin izgubi parnicu. Tueni moe ostvariti
pravo na obezbjeenje parninih trokova ako je zahtjev podnio prije
nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Tueni moe i nakon
toga traiti polaganje kaucije, ali samo ako je naknadno saznao da
postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeenje parninih
trokova. Tuenom ne pripada pravo na obezbjeenje parninih
trokova u slijedeim situacijama:
1. Ako u dravi iz koje je tuilac dravljani FBiH nisu obavezni dati
obezbjeenje (reciprocitet);
2. Ako tuilac uiva azil u FBiH;
3. Ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanja tuioca iz radnog odnosa u
FBiH;
4. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka, ponitaju braka ili
razvodu ili spor o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva;
5. Ako se radi o mjeninoj ili ekovnoj tubi, protivtubi ili izdavanju platnog
naloga.
O zahtjevu za polaganje kaucije sud odluuje u formi rjeenja
DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONAVA
POSTUPAK

POVLAENJE TUBE

Povlaenje tube je procesnopravna izjava
upravljena sudu, kojom tuilac manifestira svoju volju
da odustaje od traenja pravne zatite u pokrenutoj
parnici, ali se time ne odrie traenja pravne zatite u
konkretnom predmetu.
Tuilac moe povui tubu sve do zakljuenja glavne
rasprave, a u sporovima za razvod braka sve do
trenutka donoenja pravosnane odluke. Izjavu o
povlaenju tuilac moe dati putem podneska ili
usmeno na roitu.
Nakon to se tueni upustio u raspravu o glavnoj
stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov
pristanak.
Najvanija posljedica povlaenja tube je gaenje
parnice. Izjava o povlaenju je neopoziva.

ZAKONSKA FIKCIJA O POVLAENJU TUBE
postoji u slijedeim sluajevima:
1. Ako tuilac ne dokae da je poloio aktorsku kauciju u odreenom roku;
2. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za
nastavak;
3. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje, tj. ponovo ispune uslovi za
mirovanje postupka;
4. Ako tuilac u sporu male vrijednosti ne doe na prvo roite, mada je
uredno pozvan;
5. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje
stranke izostanu sa dva roita uzastopno;
6. Ako tuilac ne ispravi ili ne dopuni tubu koja mu je vraena na ispravku ili
dopunu;
7. Ako tuilac preinai tubu promjenom tubenog osnova ili promjenom
istovjetnosti tubenog zahtjeva, a prethodno istaknuti zahtjev ne oznai kao
eventualni, smatra se da je povukao prvobitnu tubu;
8. U brakorazvodnoj parnici, ako tuilac ne doe na roite zakazano za
pokuaj mirenja branih drugova, smatra se da je povukao tubu.

SUDSKO PORAVNANJE (NAGODBA)

Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje.
Vansudsko je regulisano normama obligacionog prava, a sudsko
normama procesnog prava.
Predmet sudskog poravnanja mora biti tubeni zahtjev kao
predmet spora.
Do poravnanja moe doi u pogledu tubenog zahtjeva u cjelini ili
samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu).
Do poravnanja obino dolazi tako to tuilac odustaje od dijela
tubenog zahtjeva ili pristaje na isplatu u ratama.
Stranke u toku cijelog postupka mogu zakljuiti poravnanje i to
pred prvostepenim sudom, bez obzira na stadij u kome se
postupak nalazi. Sudsko poravnanje se moe sklopiti samo u
sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora.

DEJSTVO SUDSKOG PORAVNANJA
je dvojako: materijalno-pravno i procesno-
pravno.
Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva,
stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni
osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima
povodom kojih sklapaju poravnanje. Zato
poravnanje ima konstitutivan karakter.
Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja
se izjednaavaju sa pravosnanom sudskom
presudom: nova parnica izmeu istih stranaka
nije doputena. Zapisnik u koji je uneseno
poravnanje ima svojstvo izvrne isprave.

ODBRAMBENE RADNJE TUENOG

ODBRAMBENE RADNJE TUENOG
To su:
prigovori,
prigovor prebijanja (kompenzacije), i
protivtuba.
PRIGOVOR (EXCEPTIO)

Procesno-pravnim prigovorima tueni
ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima
sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Cilj ovih
prigovora je da sud donese odluku kojom tubu
odbacuje kao nedoputenu.
Procesni nedostaci mogu biti: - na strani suda -
nenadlenost (apsolutna, stvarna i mjesna); - na
strani stranaka - stranaka i parnina
sposobnost stranaka, nedostaci u zastupanju; -
na strani predmeta spora - procesne smetnje
res iudicata i lis pedens.


MATERIJALNO-PRAVNI PRIGOVORI

Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tube,
tuenom preostaje samo da osporavanjem tubenog zahtjeva kao
neosnovanog pokua izdejstvovati njegovo odbijanje. U tom cilju se
tueni slui materijalno-pravnim prigovorima. Materijalno-pravni prigovori
su tvrdnje injeninog karaktera kojima tueni nastoji dokazati da je
materijalno-pravni tubeni zahtjev tuioca neosnovan. U zavisnosti od
sadraja, materijalno-pravni prigovori dijele se na tri vrste:
1. Prigovori kojima tueni iznosi injenice koje spreavaju nastanak
tuiteljevog prava
(npr. tueni tvrdi da je ugovor nitavan zbog odreenih nedostataka);
2. Prigovori kojima tueni iznosi injenice koje izazivaju prestanak
tuioevog prava
(npr. tueni tvrdi da je ispunio obavezu, da je izvren oprost duga i sl);
3. Prigovori kojima tueni iznosi injenice koje uskrauju ostvarenje
postojeeg prava tuioca.
Ovi prigovori dijele se na dvije vrste: peremptorni (npr. prigovor zastare)
i dilatorni (npr. potraivanje tuioca jo nije dospjelo). Kod prvih se
trajno uskrauje izvrenje neke obaveze na inidbu, a kod drugih se
ispunjenje inidbe uskrauje privremeno.
UPUTANJE TUENOG U RASPRAVLJANJE

Tueni se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom
radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tubenog
zahtjeva.
To su materijalno-pravni prigovori tuenog.
Dakle, tueni se nije upustio u raspravljaje sve dok u
parnici koristi procesne prigovore.
Za momenat uputanja tuenog u raspravljanje norme
procesnog prava veu niz znaajnih pravnih posljedica:
od tog momenta sud ne moe da se oglasi mjesno
nenadlenim, tueni ne moe da se poziva na
nadlenost arbitrae niti moe traiti aktorsku kauciju,
tuilac ne moe povui ili preinaiti tubu u
subjektivnom smislu bez pristanka tuenog itd.

PRIGOVOR KOMPENZACIJE (EXCEPTIO
COMPENSATIONIS)

Kompenzacija je jedan od oblika gaenja obaveze. Dunik moe prebiti
svoje potraivanje prema povjeriocu sa onim to povjerilac potrauje od
njega, pod etiri uslova:
1. da su uzajamna,
2. da su oba dospjela,
3. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta, i
4. da su utuiva, tj. da se ne radi o naturalnim obligacijama.
Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vri
kompenzaciju. Dakle, konstitutivni in je izjava o kompenzaciji. Ako do
kompenzacije nije dolo prije parnice, onda e se tueni posluiti
prigovorom kompenzacije.
Prigovor kompenzacije tueni moe istai do zakljuivanja glavne
rasprave. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo, ve do
kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). Ako
se postupak ne zavri donoenjem presude, ve odbacivanjem ili
povlaenjem tube, tada i pored izjave o kompenzaciji nee doi do
kompenzacije.

PROTIVTUBA

Protivtuba je tuba koju podie tueni u parnici koja
tee povodom tube i njom protiv tuioca istie
samostalan tubeni zahtjev.
Protivtuba moe biti odbrambena radnja isto
defanzivnog karaktera, a moe biti i ofanzivna radnja.
U prvom sluaju, tubeni zahtjev iz protivtube je
usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tube
(prejudicijelna i kompenzaciona protivtuba).
Kao ofanzivna radnja, protivtuba omoguava da u
istoj parnici tueni ostvari neko svoje pravo protiv
tuioca (koneksna protivtuba).

VRSTE PROTIVTUBE SU:

1. Koneksna protivtuba se odreuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji
izmeu zahtjeva iz tube i protivtube. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva
zasnivaju na istom injeninom stanju. Npr. prodavac ustaje tubom i trai
isplatu kupoprodajne cijene za isporuenu robu. Kupac ustaje protivtubom i
trai naknadu tete zato to isporuena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu.
2. Prejudicijelnom protivtubom tueni istie zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje
pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tubenom zahtjevu. Npr. tuilac
kondemnatornom tubom trai ispunjenje ugovora, a tueni protivtubom trai
da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. Prejudicijelna protivtuba
najee ima karakter deklaratorne tube negativnog utvrenja. U ovakvim
situacijama tueni moe upotrijebiti protivtubu ili obini prigovor. Ako tueni ima
pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka
sa dejstvom pravosnanosti, onda e se posluiti protivtubom.
3. Kompenzacionom protivtubom tueni protiv tuioca istie tubeni zahtjev
upravljen na potraivanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tuioca.
Dakle, tueni se moe posluiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom
protivtubom. Protivtuba ima prednost u situacijama kad je protivpotraivanje
vee od potraivanja.
HVALA NA PANJI!