You are on page 1of 8

Pitanja i odgovori iz MIS-a- kolokvij 1.) Što je kontroling (controlling)?

Primjenom mehanizma kontrolinga pružit će se stručna pomoć menadžmentu kojem se tako povećava njegova efikasnost, a samim time i sposobnost prilagođavanja čestim promjenama u poslovanju. Kontroling je isto tako koordinacija i integracija ciljeva, planiranja, kontrole, informiranja, organiziranja i upravljanja. A sve u cilju povećanje sposobnosti reakcije i aktivnog prilagođavanja sustava promjenama unutar i izvan poduzeća. Također cilj kontrolinga može biti ostvaren uz odgovarajuće prezentiranje informacija na način prikladan za upravljanje i odlučivanje. Za što je ključno poštivanje tri važna načela: vjerodostojnosti, pouzdanosti i transparentnosti. «Baviti se teškim problemima dok je još lako. Baviti se velikim dok je još malo.» Bit filozofije kontrolinga (controlling) najlakše je opisati riječima Lao Tsea izgovorenim prije više od 2.500 godina. U zadanje vrijeme se kod nas sve više priča o kontrolingu kao ključnom konceptu za uspješno upravljanje poslovanjem. Znanje o konceptu kontrolinga je od presudne važnosti za uspjeh bilo koje kompanije ili managera. Bit kontrolinga je u razumijevanju tablica i podataka, te uz poznavanje poslovne klime, konkurencije i stanja na tržištu manadžer donosi poslovnu odluku. Cilj kontrolinga je smanjenje neizvjesnosti u donošenju poslovnih odluka, kao i rano upozorenje managementu u slučaju kada isplivaju "čudne brojke". Management na temelju tih podataka i vlastitog iskustva donosi odluke. Danas je bez primjene računala nezamisliva učinkovita primjena kontroling koncepta. Uloga kontrolinga je posebno izražena prilikom izrade budgeta kompanije, te kasnijeg praćenja i izvještavanja o ostvarenim rezultatima u odnosu na plan, prošlu godinu, tržište, konkurenciju ili benchmark pokazatelje. Kroz kontroling alate i koncept je moguće istovremeno delegirati poslove i odgovornost do najnižih razina kompanije, ali stalno biti u toku i dnevno primati izvještaje o stanju cijelog sistema. Drugim riječima omogućava se velika autonomija odlučivanja unutar organizacije, što velikim organizacijama omogućuje brzo djelovanje, ali se istovremeno ne gubi kontrola nad cjelokupnim poslovanjem. U užem smislu kontroler mora dobiti prave podatke da bi mogao isporučiti tražene rezultate. U širem smislu kontroler mora biti generalista koji razumije kako organizacija funkcionira kako bi mogao na pravi način interpretirati izvještaje.

2.) Razlika između lidera i menađera Poduzetnički lider  kreira energiju i entuzijazam i transformira  ideje i snove u opipljive vizije za koje ljudi vjeruju da su ostvarljive i dostižne Vode činjenjem, ne pričanjem  Uzor, temeljni poduzetnički atributi  Predanost, opsjednutost prilikom, potreba za  postignućem, tolerancija prema riziku, tolerancija – pretpostavka za timski rad “People don’t want to be managed. They  want to be led!” Menadžer Kolokvijalni komentari: _ Birokrat _ Opsjednutost kontrolom _ Dominira _ Insistiranje na procedurama Menadžer čini stvari na pravi način, a lider čini prave stvari! Menadzer kaže "idi". Lider kaže "idemo"! Menadzer se prilagođava trenutno nastalim promjenama, a lider izaziva te promjene.

3.) Goodwill ? Goodwill je razlika između vrijednosti neke tvrtke na tržištu dionica u određenom vremenu i njezine računovodstveno utvrđene neto imovine. To je premija koju kupac nekog poduzeća mora platiti iznad neto imovine poduzeća zbog njegove reputacije na tržištu, marke, stručnosti menedžmenta i zaposlenih, te općeg know-how. Riječ je o "neopipljivoj", dugoročnoj imovini poduzeća koja mu omogućuje da ostvaruje veći profit od normalnog ili klasične stope profita što ga ostvaruju druga poduzeća sličnog tipa. Iako je vrijednost goodwilla izuzetno teško utvrditi pa se obično ne nalazi u bilanci poduzeća, ona se obično utvrđuje u cijeni prodaje poduzeća postupkom poznatim pod imenom kapitalizacija superprofita, kojom se određuje razlika između očekivanog i normalnog profita u određenom razdoblju. Razlika između profita u odnosu na normalni (tj. superprofit) smatra se doprinosom kapitalne vrijednosti goodwilla. Goodwill (njem. Ansehen (einer Firma) bei der Kundschaft, Guter Name) je dobar glas, čuvenost, reputacija koju je poduzeće steklo na tržištu, a koja se može vrednovati, odnosno položaj na tržištu koji može dovesti do očekivanog prometa i dobiti u predvidivoj budućnosti. To je prednost koja se temelji na ugledu i poslovnim vezama kao i vjerojatnoći da će postojeći klijenti nastaviti održavati poslovne odnose s poduzećem. Goodwill se odnosi na poduzeće, samostalnu pravnu osobu i uzima se

u obzir prilikom prodaje udjela u društvu ili čitavog poduzeća. Tom prilikom se goodwill izražava u novčanoj vrijednosti i utječe na visinu naknade koja se plaća za prijenos dijela ili svih udjela. Ako je goodwill uključen u cijenu poduzeća, novi nositelj poduzeća može koristiti tvrtku poduzeća i ograničiti ranijeg nositelja poduzeća, odnosno članove u obraćanju ranijim klijentima i uporabi tvrtke. Goodwill se štiti suglasnošću i obvezom prodavaoca poduzeća da neće osnivati poduzeća iste djelatnosti za određeno razdoblje u konkurenciji s poduzećem koje je prodao. Usporediv pravni institut europskog prava s goodwillom je institut francuskog prava: fond de commerce. Radi se također o pravnom pojmu vezanom za prodaju poduzeća koji uvećava njegovu vrijednost, povezuje se s trgovačkom klijentelom, kupcima, potrošačima, ostvarenom dobiti u posljednje tri godine, ali i tvrtkom, žigom, autorskim i patentnim pravima.

4.) Znanje koje stječemo obrazovanjem… 5.) Ključne točke koje definiraju uspješnog menadžera? -pronalaženje najboljih suradnika -pronalaženje načina za motiviranje svojih suradnika -davanje dovoljne slobode suradnicima da rade na svoj način -mora tražiti idealnu organizacijsku strukturu 6.) Funkcije menadžmenta 1. 2. 3. 4. 5. Planiranje Organiziranje Vođenja i motiviranje Kontroliranje Upravljanje ljudskim resursima

7.) Raspon rukovođenja? Raspon rukovođenja ili raspon kontrole je broj neposredno odgovornih osoba jednom menadžeru. Raspon rukovođenja može biti uži i širi. O užem rasponu kontrole govorimo onda kada menadžer koordinira rad manjeg broja suradnika, odnosno podređenih, dok kod šireg raspona kontrole menadžer koordinira rad većeg broja suradnika, odnosno podređenih. Širinu raspona kontrole, u svakoj pojedinoj situaciji, određuje sposobnost menadžera, sposobnost suradnika i situacija u kojoj se oni nalaze. Na višim razinama menadžmenta su poželjni uži, a na nižim razinama širi rasponi kontrole.

8.) Trajni resursi u novoj ekonomiji važni za poslovanje su sunčeva energija i energija vjetrova i valova.

9.) Aktivnosti koje podržavaju poslovanje?

10.)

Konkurentnost?

Usporedbom se može pozicionirati vlastiti proizvod u odnosu na proizvode konkurencije i odrediti konkurentnost proizvoda na tržištu. 11.) Sposobnost tvrtke da u roku podmiri svoje obveze je LIKVIDNOST.

12.) SRM sustav je sustav za upravljanje proizvodnjom usluga temeljenih na znanju koji svojim funkcionalnostima nudi jedinstveno rješenje za:
• • •

Upravljanje znanjem (KMS)- Inovacija Standardizaciju poslovnih procesa(BPM)- Transformacija Upravljanje složenim programima i projektima (PMO)- Integracija

13.) Entropija je težnja sustava ka neuređenosti, dakle entropija je mjerilo neuređenosti sustava. Entropija je važan pojam u društvenim znanostima, fizici i pogotovo u teoriji informacija. Pomoću nje se mjeri očekivani sadržaj informacije neke poruke. Entropija u teoriji informacija predstavlja kriterij za količinu nesigurnosti reprezentirane diskretnom raspodjelom vjerojatnosti (p1 ,p2,..., pn ) pri čemu "šira" distribucija predstavlja veću količinu nesigurnosti nego "uska". Termini entropija i nesigurnost se često upotrebljavaju kao sinonimi.

14.) KOMERCIJALNE BAZE PODATAKA – Ti su podaci također roba, na prodaju su. Komercijalne baze sadrže raznovrsne podatke o krajnje različitim temama. Komercijalne baze podataka dostupne online, kao što su Lexis-Nexis ili Duns and Bradstreet, sadrže i podatke o trgovačkim društvima i inim poduzećima širom svijeta. Te dvije baze na neki su način komplementarne: neke od podataka lakše je naći u jednoj, neke druge u drugoj.

15.) Distributivno pregovaranje - forsiranje interesa jedne skupine Naziva se i pobjeđujem/gubiš..to je kada pregovarač kao cilj pregovora određuje isključivo ispunjenje svojih ciljeva..taktika je negativna, sukobljavanje je učestalo i tada zapravo govorimo o nagovaranju koje može dovesti do svađe..razmišljanje "sve

samo meni" može vam donijeti kratkoročne koristi, uspjet ćete tu i tamo(ako imate posla sa slabim i plašljivim ljudima)no potpun je promašaj ako razmišljate o poslovanju na duge staze..takvim postupcima možete izazvati samo zgražanje, uvredu i mržnju što dovodi do neostvarivanja ciljeva kada to najmanje očekujete 16.) Kontaktni izričaj 17.) Extranet, primjena…. I Intranet Extranet - Proširena Intranet mreža (Extended Intranet). Privatna mreža koja koristi internet protokole i javni sistem telekomunikacija da bi dijelila poslovne informacije, podatke ili operacije sa externim kupcima ili dobavljačima. Intranet i Extranet portali djeluju kao privatne mreže kojima mogu pristupiti isključivo autorizirane osobe. Extranet Vam pruža priliku da javno poslovanje(odnos s klijentima, dobavljačima, financijskim i administrativnim tijelima, suradnju na poslovnim putovanjima...) obavljate privatno i sigurnom mjestu. Proširena Intranet mreža (Extended Intranet) na način da se dva geografski udaljena segmenta neke firme međusobno povežu uporabom javne internet mreže, a njihov međusobni promet u pravilu je kriptiran (šifriran). Prema Internetu vide se kao jedan entitet. „Ako su svi dijelovi privatne mreže u vlasništvu jedne kompanije govorimo o intranetu,a ako je samo segment toga vidljiv drugom poduzeću ili kompaniji riječ je o ekstranetu.“ Ekstranet je privatna mreža s ograničenim pristupom unutar jedne tvrtke koja uz pomoć internetskih protokola,“klijentsko-poslužiteljske arhitekture“ („client/server architecture) i „javnog telekomunikacijskog sustava“ („public telecommunication system“) sigurnosnim putem sudjeluje u poslovnim informacijama i operacijama s dobavljačima ,kupcima, poslovnim partnerima ,mušterijama te za ostale privatne aktivnosti .Ekstranet može biti viđen i kao dio tvrtkinog intraneta koji se preko interneta proteže i izvan kompanije. Okarakteriziran je kao „mjesto pod prismotrom“ („state of mind“) u kojem je internet shvaćen kao klijent uz čiju pomoć ostale kompanije sa pravom pristupa mogu stupiti u kontakt s dotičnom kompanijom. Ukratko, extranet je shvaćen kao privatni intranet prikazan na internetu koji uz pomoć administratora kontrolira pristupačnost te nije svima dostupan. Tijekom kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća nekoliko kompanija je počelo koristiti naziv „ekstranet“ kako bi opisali centralno spremište podataka sa bazom podataka namijenjenom za pristupačnost autoriziranim članovima partnerske kompanije. Po mnogima, riječ ekstranet je samo „moderan naziv“ („buzzword“) koji opisuje nešto što se radi već desetljećima : međusobno povezivanje kao stvaranje vlastite privatne mreže (VPN).Kao razlika tome navodi se kako je kod ekstraneta prikaz osiguran preko mreže, a ne preko „fizičke poveznice“ („physical line“).

Upotreba Ekstraneta : -Razmjena velike količine podataka (Electronic Data Interchange)

-Dijeljenje kataloga proizvoda svim partnerima i onima zaduženim za prodaju -Surađivanje s kompanijama s istim granama razvoja -Zajedničko razvijanje programa i ideja s ostalim kompanijama -Razmjenjivanje novosti između partnerskih kompanija -Dobavljanje i pristupačnost informacija jedne kompanije prema ostalim Intranet je privatna računalna mreža neke organizacije koja koristi Internet protokole, mrežnu povezanost i mogućnosti javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omogućila svojim zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Ponekad se termin intranet odnosi na svoju najuočljiviju uslugu, interne web stranice. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao što su klijenti i serveri koji koriste Internet protokol (IP). Koriste se i drugi Internet protokoli kao što su HTTP, FTP i email. Pojednostavljeno, intranet se može objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik interneta ograničen na jednu organizaciju. 18.) Modularna organizacija 19.) Intelektualni kapital? Ono što je kao ključni ekonomski i razvojni faktor za tisućljetnu agrarnu epohu bila zemlja, a za industrijsku epohu financijski i manualni rad, to je za novu ekonomiju 21. stoljeća znanje ili njegov ekonomski oblik intelektualni kapital. Koncept Koncept intelektualnog kapitala pojavio se početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća kad je tržišna vrijednost poduzeća počela višestruko nadilaziti njegovu knjigovodstvenu vrijednost ukupne materijalne i financijske imovine. Premda su se neka istraživanja provodila i prije, revoluciju na području proučavanja intelektualnog kapitala izazvao je Thomas A. Stewart (engl.), i danas jedan od vodećih istraživača na tom području, udarivši temelje novom konceptu. Stewart definira intelektualni kapital kao: „Znanje, vještine i sposobnosti zaposlenih; od istraživačkog tima pa sve do manualnih radnika koji su razvili tisuću različitih načina za poboljšanje efikasnosti poduzeća. Intelektualni kapital je kolaboracija; zajedničko učenje poduzeća i njegovih klijenata, koja stvara čvrstu sponu između njih i koja osigurava njihovu dugoročno uspješnu poslovnu suradnju.“ Intelektualni kapital je znanje zaposlenih, koje oni pretvaraju u vrijednosti na tržištu. Na tržištu mogu postojati vrlo pametni ljudi, no ukoliko ne uspiju, oni ili njihova tvrtka, to znanje moraju prodati na tržištu - onda se njihovo znanje ne može nazvati intelektualnim kapitalom. Oni su tada eventualno samo potencijal.

Istraživanje

Istraživači na području obranjivih konkurentnih prednosti poduzeća došli su do zaključka da je ono što neko poduzeće zna, način na koji to svoje znanje koristi i brzina kojom može usvojiti nova znanja jedino što poduzeću danas daje trajno obranjivu konkurentnu prednost. Međutim, iako se i većina managera suvremenih znanjem – intenzivnih poduzeća slaže sa ključnom ulogom znanja kao izvora konkurentne prednosti, mali broj ih zna kako na efikasan način pronaći to znanje unutar svojih poduzeća te kako ga upotrijebiti za proizvodnju nove vrijednosti tj. kako to znanje pretvoriti u svoj intelektualni kapital. Oblici Izraz "intelektualni" označava da je izvor tog kapitala intelekt tj. znanje u različitim oblicima, a susrećemo se s njegova dva pojavna oblika : Materijalnim → u obliku planova, nacrta, patenata, licenci, bazama podataka, priručnika, poslovnika, korporacijskih standarda, kompjutorskih programa, itd. (Explicit Knowledge (engl.)). Nematerijalnim → koji je u glavama zaposlenih (znanje, vizije, sposobnost djelovanja, rješavanja problema, leadership, kultura, iskustvo …), a u literaturi se naziva skriveno znanje (Tacit Knowledge (engl.)). Osim znanja zaposlenih (ljudski kapital) teorija intelektualnog kapitala temeljena je na strukturalnom i kapitalu klijenata (Bontis; Edvinsson i Malone; Roos; Stewart) Ljudski kapital - definiran je kao znanje, iskustvo, sposobnosti, umijeća kreativnosti i inovativnost pojedinca. "Pametni" pojedinici sami za sebi nisu preduvjet uspješnosti poduzeća. Da bi se iskoristila znanja pojedinaca potrebna je jednako inteligentna organizacija koja će iz svakog pojedinca izvući najbolje i voditi ih ka određenom cilju (upravljanje znanjem). Poznati hrvatski teoretičar intelektualnog kapitala, prof. Ante Pulić, uvodi potkategoriju humanog kapitala. Svi zaposlenici predstavljaju ljudski kapital, ali samo oni koji doprinose stvaranju vrijednosti predstavaljaju humani kapital. Strukturalni kapital - predstavlja ono što u poduzeću ostane nakon što zaposlenici odu kući. Strukturalni kapital stvoren je radom ljudskog kapitala u prošlosti i njega čine patenti, koncepti, modeli, mreže, sustavi i organizacijska kultura. Kapital klijenata - uključuje odnose sa kupcima i dobavljačima, imena brandova, trgovačkih znakova te reputaciju ili sliku koju klijenti imaju o poduzeću.