Ženski Mozak

dr.
Louann Brizendine
ENSKI
MOZAK
s engleskoga prevela Mirna Vilii
PROFI L
l ouann brizendine
Dr. Louann Brizendine zavrila je dodiplomski studij neurobiologije
na kalifornijskome sveuilitu Berkeley te magistrirala na
Medicinskome fakultetu Sveuilita Yale. Na poslijediplomskome
studiju na Sveuilinom koledu (University College) u Londonu
izuava filozofiju uma te povijest znanosti i medicine.
Specijalizirala je psihijatriju na harvardskome Medicinskom
fakultetu.
Dr. Brizendine nastavlja se baviti klinikim, pedagokim,
spisateljskim i istraivakim radom na Medicinskome fakultetu
Kalifornijskog sveuilita u San Franciscu (UCFSF). Godine 1994.
utemeljila je Kliniku za raspoloenja i hormone ena pri
Kalifornijskom sveuilitu u San Franciscu (UCSF Women's Mood
and Hormone Clinic), kojoj je ravnateljica. Klinika za raspoloenja
i hormone ena jedinstvena je psihijatrijska klinika za procjenu
i lijeenje ena svih dobi koje imaju problema s promjenama
raspoloenja, padom energije, tjeskobom, spolnom disfunkcijom
i zdravljem, koji su povezani s djelovanjem hormona na mozak.
Tinejderice koje pate od naglih promjena raspoloenja, tjeskobe,
poremeaja hranjenja, problema s koncentracijom ili simptoma
depresije povezanih s hormonalnim promjenama tijekom
mjesenoga ciklusa te, PMS-a, mogu posjetiti Kliniku za
raspoloenja i hormone tinejderica, otvorenu 2006.
Dr. Brizendine ivi u zaljevu San Francisca sa suprugom i sinom.
ZAHVALE 8
UVOD
Podjela neurohormonalnih uloga 15
Faze u ivotu ene 17
to nas ini enama 20
PRVO POGLAVLJE
Roenje enskoga mozga 32
DRUGO POGLAVLJE
Mozak tinejderice 58
TREE POGLAVLJE
Ljubav i povjerenje 91
ETVRTO POGLAVLJE
Seks: mozak ispod pojasa 117
PETO POGLAVLJE
Mamin mozak 139
SADRAJ .
ESTO POGLAVLJE
Emocije: mozak koji osjea 166
SEDMO POGLAVLJE
Zreli enski mozak 188
EPILOG
Budunost enskoga mozga 217
PRVI DODATAK
enski mozak i hormonsko lijeenje 233
DRUGI DODATAK
enski mozak i postporoajna depresija 244
TREI DODATAK
enski mozak i spolna orijentacija 247
BIBLIOGRAFIJA 251
ZAHVALE
ZAMISAO ZA OVU KNJIGU sinula mi je dok sam se kolovala na kalifor-
nijskome sveuilitu Berkeley, Yaleu, Harvardu te Sveuilinom
koledu u Londonu, stoga bih eljela zahvaliti profesorima i ko-
legama studentima koji su najvie utjecali na moja razmiljanja u
tome razdoblju: Franku Beachu, Mini Bissel, Henryju Blacku, Billu
Bynumu, Dennisu Charneyju, Marion Diamond, Marilyn Farquar,
Carol Gilligan, Paulu Greengardu, Tomu Guteilu, Lesu Havensu,
Florence Haseltine, Marjorie Hayes, Peteru Hornicku, Stanleyju
Jacksonu, Valerie Jacoby, Kathleen Kells, Kathy Kelly, Adrienne
Larkin, Howardu Levitinu, Melu Lewisu, Charlotte McKenzie,
Davidu Mannu, Danielu Maziji, Williamu Meissneru, Jonathanu
Mulleru, Fredu Naftolinu, Georgeu Paladeu, Royu Porteru, Sherry
Ryan, Carlu Salzmanu, Leonu Shapirou, Ricku Sheltonu, Gunteru
Stentu, Franku Thomasu, Janet Thompson, Georgeu Vaillanut, Ro-
geru Wallaceu, Clydeu Willsonu, Fredu Wiltu i Richardu Wollhei-
mu.
8
L. Br i zendi ne: ENSKI MOZAK
Tijekom godina provedenih na fakultetu u Harvardu i Kalifor-
nijskome sveuilitu u San Franciscu, na moja su razmiljanja utje-
cali Bruce Ames, Cori Bargmann, Regina Casper, Francis Crick,
Mary Dallman, Herb Goldings, Deborah Grady, Joel Kramer, Fer-
nand Labrie, Jeanne Leventhal, Sindy Mellon, Michael Merzenich,
Joseph Morales, Eugene Roberts, Laurel Samuels, Carla Shatz, Step-
hen Stahl, Elaine Storm, Marc Tessier-Lavigne, Rebecca Turner,
Victor Viau, Owen Wolkowitz i Chuck Yingling.
Moji kolege, nastavnici, specijalizanti i studenti medicine te pa-
cijentice Klinike za raspoloenja i hormone ena i tinejderica (Wo-
men's and Teen Girls' Mood and Hormone Clinic) na mnoge su naine
pridonijeli ovoj knjizi: Denise Albert, Raya Almufti, Amy Berlin,
Cathy Christensen, Karen Cliffe, Allison Doupe, Judy Eastwood,
Louise Forrest, Adrienne Fratini, Lyn Grade, Marcie Hall-Mennes,
Steve Hamilton, Caitlin Hasser, Dannah Hirsch, Susie Hobbins,
Faima Imara, Lori Lavinthal, Karen Leo, Shana Levy, Katherine
Malouh, Faina Nosolovo, Sarah Prolifet, Jeanne St. Pierre, Veroni-
ca Saleh, Sharon Smart, Alia Spivak, Elizabeth Springer, Claire Wil-
cox i Emily Wood.
Takoer zahvaljujem ostalim kolegama, studentima i nastavnici-
ma na Psihijatrijskome institutu Langley Porter i UCSF-u ija mi je
pomo bila dragocjena: Alison Adcock, Regini Armas, Jimu Aspu,
Renee Binder, Kathryn Bishop, Mikeu Bishopu, Aliji Borik, Carol
Brodsky, Marie Caffey, Lin Cerles, Robin Cooper, Haileu Debasu,
Andrei DiRocchi, Glennu Elliottu, Stuu Eisendrathu, Leonu Epstei-
nu, Lauri Esserman, Ellen Haller, Dixie Horning, Marcu Jacobsu,
Nancy Kaltreider, Davidu Kessleru, Michaelu Kirschu, Laurel Koe-
pernick, Ricku Lannonu, Bev Lehr, Descartesu Liu, Jonathanu Lic-
Zahval e
9
htmacheru, Elaine Lonnergan, Alanu Louiju, Theresi McGinness,
Robertu Malenki, Charliju Marmaru, Miriam Martinez, Craigu
Nelsonu, Kim Norman, Chadu Petersonu, Anne Poirier, Astrid
Prackatzch, Victoru Reusu, Johnu Rubensteinu, Bryni Segal, Lynn
Shroeder, Johnu Sikorskom, Susan Smiga, Anni Spielvogel, Davi-
du Tayloru, Larryju Tecottu, Renee Valdez, Craigu Van Dykeu,
Marku Van Zastrowu, Susan Voglmaier, Johnu Youngu i Leonar-
du Zegansu.
Veoma sam zahvalna svima koji su proitali i kritiki komenti-
rali rukopise za ovu knjigu: Carolyn Balkenhol, Marciji Barinagi,
Elizabeth Barondes, Diani Brizendine, Sue Carter, Sarah Cheyette,
Diane Cirrincione, Theresi Crivello, Jennifer Cummings, Pat Dod-
son, Janet Durant, Jayu Gieddu, Melu Grumbachu, Danni Hirsch,
Sari Hrdy, Cynthiji Kenyon, Adrienne Larkin, Judeu Langeu, Jimu
Leckmanu, Louisi Llanes, Rachel Llanes, Eleanor Maccoby, Judith
Martin, Diane Middlebrook, Nancy Milliken, Cathy Olney, Lindi
Pastan, Liz Perle, Lisi Queen, Rachel Rokicki, Dani Slatkin, Milli-
cent Tomkins i Myrni Weissman.
Ovoj su knjizi naroito pridonijela istraivanja, lanci i savjeti
Martyja Altemusa, Arthur a Arona, Simona Barona-Cohena, Jill
Becker, Andreasa Bartelsa, Lucy Brown, Davida Bussa, Larryja
Cahilla, Anne Campbell, Sue Carter, Lee Cohen, Susan Davis, He-
len Fisher, Jaya Giedda, Jill Goldstein, Mela Grumbacha, Andyja
Guaya, Melisse Hines, Nancy Hopkins, Sare Hrdy, Toma Insela,
Boba Jaffea, Marthe McClintock, Erin McClure, Eleanor Maccoby,
Brucea McEwena, Michaela Meaneyja, Barbare Parry, Dona Pfaffa,
Cathy Roca, Davida Rubinowa, Roberta Sapolskyja, Petera Schmid-
ta, Niraa Shaha, Barbare Sherwin, Elizabeth Spelke, Shelley Tay-
10
lor, Kristin Uvnas-Moberg, Sandre Witelson, Sama Yena, Kimberly
Yonkers i Elizabeth Young.
Takoer zahvaljujem svima koji su mi pruali potporu i tijekom
prolih nekoliko godina sa mnom vodili uzbudljive i nadahnjuju-
e razgovore o enskom mozgu: Bruceu Amesu, Giovanni Ames,
Elizabeth Barondes, Jessici Barondes, Lynne Krilich Benioff, Mar-
cu Benioffu, ReVeti Bowersu, Larryju Ellisonu, Melanie Craft El-
lison, Cathy Fink, Steveu Finku, Miltonu Friedmanu, Hope Frye,
Donni Furth, Alanu Goldbergu, Andyju Groveu, Evi Grove, Anne
Hoops, Jerryju Jampolskom, Laurene Powell Jobs, Tomu Kornber-
gu, Joshu Lederbergu, Marguerite Lederberg, Deborah Leff, Sha-
ron Agopian Melodia, Shannon O'Rourke, Judy Rapoport, Jeanne
Robertson, Sandy Robertson, Joan Ryan, Dagmar Searle, Johnu
Searleu, Garenu Staglinu, Shari Staglin, Millicent Tomkins, Jimu
Watsonu, Meredith White, Barbari Willenborg, Marilyn Yalom i
Jody Kornberg Yeary.
eljela bih zahvaliti i pojedincima i privatnim zakladama koje
su podrali moj rad: Lynne i Marcu Benioff, zakladi Lawrence El-
lison Medical Foundation, amerikome Nacionalnom centru za
zdravlje ena (National Center for Excellence in Women's Health) pri
UCSF-u, zakladi Osher Foundation, zakladi Salesforce.com Foun-
dation, dobrotvornoj organizaciji Staglin Family Music Festival for
Mental Health, zakladi Stanley Foundation te Odjelu za psihijatri-
ju UCSF-a.
Ova je knjiga ponajprije nastala zahvaljujui strunosti i darovi-
tosti Susan Wels koja mi je pomogla napisati prvi rukopis i organi-
zirati goleme koliine materijala. Dugujem joj najveu zahvalnost.
Zahval e
11
Veoma sam zahvalna Liz Perle, koja me prva nagovorila da
napiem ovu knjigu, kao i ostalima koji su vjerovali u nju i uloili
velika nastojanja da do nje doe: Susan Brown, Rachel Lehmann-
-Haupt, Deborah Chiel, Marcu Haeringeru i Rachel Rokicki. Moja
agentica Lisa Queen iz agencije Queen Literary pruila mije veliku
potporu i dala mnoge briljantne savjete.
Osobito sam zahvalna Amy Hertz, dopredsjednici i urednici iz-
davake kue Morgan Road Books, koja je od poetka imala viziju
ovog projekta te ustrajno zahtijevala izvrsnost i uporno revidirala
rukopise kako bi dobila pripovijest u kojoj je znanost prikazana na
zanimljiv nain.
Takoer elim zahvaliti svojemu sinu Whitneyju, koji je pristoj-
no podnosio ovaj dugotrajan i zahtjevan projekt te uvelike dopri-
nio poglavlju o tinejderima.
Najvie od svih zahvaljujem svojemu suprugu i srodnoj dui
Samu Barondesu na njegovoj mudrosti, beskrajnom strpljenju,
urednikim savjetima, znanstvenim zapaanjima, ljubavi i podr-
ci.
12
ENSKI MOZAK
1. PREDNJI CINGULARNI KORTEKS (ACC): Odmjerava opcije, donosi odluke. To
je centar za zabrinutost i vei je u ena nego u mukaraca.
2. PREFRONTALS KORTEKS (PFC): Kralj koja vlada osjeajima i ne doputa im
da podivljaju. Obuzdava amigdalu. U ena je vei i sazrijeva godinu-dvije
ranije no u mukaraca.
3. INSULA: Centar koji obraduje instinktivne osjeaje. Vei je i aktivniji u
ena.
4. HIPOTALAMUS: Dirigira hormonalnom simfonijom; aktivira gonade. Kod
ena ranije poinje s izluivanjem.
5. AMIGDALA: Divlja ivotinja smjetena duboko u mozgu; sredite nagona
koje moe ukrotiti samo predfrontalni korteks (PFC). Vea je u mukara-
ca.
6. HIPOFIZA: Proizvodi hormone plodnosti, luenja mlijeka i brinosti. Po-
mae aktivirati mamin mozak.
7. HIPOKAMPUS: Div koji nikada ne zaboravlja svau, romantian susret ili
trenutak njenosti - i nee vam dopustiti ni da ih vi zaboravite. Vei je i
aktivniji u ena.
enski mozak
13
UVOD
PODJELA.
NEUROHORMONALNIH
ULOGA
( D R U G I M R I J E I MA, NA KOJ I NAI N
HOR MONI DJ E L UJ U NA E NS KI
MOZAK)
Oni za koje va lijenik zna:
ESTROGEN - kralj hormona: moan, svime upravlja, strastven;
katkad sav u poslu, katkad agresivan zavodnik; prijatelj dopami-
na, serotonina, oksitocina, acetilkolina i norepinefrina (kemikalija
u mozgu odgovornih za dobro raspoloenje).
PROGESTERON - u pozadini, no moni brat estrogena; pojavljuje
se na mahove i ponekad predstavlja olujni oblak koji ponitava
djelovanje estrogena; inae djeluje oputajue; majka alopregnano-
lona (modani Valium, npr. pilula za smirenje).
TESTOSTERON - brz, asertivan, odluan, silovit, muevan; moan
zavodnik; agresivan, neosjetljiv; nema vremena za maenje.
Oni za koje va lijenik moda ne zna da takoer djeluju na
mozak ene:
OKSITOCIN - pahuljasti mai koji prede; mazna, brina boginja
Zemlja; dobra vjetica Glinda u arobnjaku iz Oza. Ovom hormo-
Podj el a neur ohor monal ni h ul oga
15
nu priinja zadovoljstvo pomagati i biti na usluzi; brat je vazopre-
sina (mukoga hormona socijalizacije) i estrogena, prijatelj dopami-
na (jo jedne kemikalije zaduene za dobro raspoloenje).
KORTIZOL - u gru, na rubu ivaca, pod stresom; fiziki i emocio-
nalno izuzetno osjetljiv.
Vazopresin - tajnovit, u pozadini, skrivene agresivne muevne
snage; brat testosterona, brat oksitocina (budi u vama elju za po-
vezivanjem na aktivan, muki nain, kao i oksitocin).
DHEA - rezervoar svih hormona; sveprisutan, prodoran, odra-
va tajanstvenost ivota; ispunjava energijom. Otac i majka testoste-
rona i estrogena, prozvan majkom svih hormona", Zeus i Hera
hormona; snano prisutan kod mladih, a postupno iezava u sta-
rosti.
ANDROSTENEDION - otac testosterona u jajnicima; izvor drskosti.
Neobuzdan u mladosti, slabi u menopauzi, gasi se s jajnicima.
ALOPREGNANOLON - opojan, umirujui, oputajui sin progeste-
rona; bez njega smo mrzovoljni. Smiruje, ini spokojnim, oputa;
neutralizira sav stres, no im se povue, sve se pretvara u razdra-
ljivu apstinencijsku krizu. Njegov nagli odlazak glavni je zaplet
PMS-a tri-etiri dana prije poetka mjesenice.
16
FAZE U IVOTU ENE .
HORMONI ODREUJU ime e mozak biti zaokupljen. Oni pridonose
brinom, drutvenom, spolnom i agresivnom ponaanju. Mogu
utjecati na to hoete li biti brbljavi, koketni, prireivati ili posjei-
vati zabave, pisati zahvalnice, planirati djeju igru, maziti, tetoiti,
brinuti o tome da ne povrijedite tue osjeaje, biti natjecateljski ra-
spoloeni, masturbirati ili inicirati seks.
Faze u i vot u ene
ICNJI2NICA
iavsvi GAJ
17
F AZ E U I V O T U E N E
GLAVNE HORMONALNE PROMJENE TO ENE IMAJU, A MUKARCI NEMAJU
FETALNA FAZA Rast i razvoj mozga ne ometaju
visoke razine testosterona kao u
mukome mozgu.
Modane su stanice XX, to znai
vie gena za brz razvoj mozga i kru-
gova specifinih za ene.
DJETINJSTVO Estrogen se izluuje u ogrom-
nim koliinama u dobi od 6 do
24 mjeseca, a zatim juvenilna
pauza (juvenile pause) deaktivira
hormone.
Visoka razina estrogena sve do dobi
od 2 godine.
PUBERTET Rastu razine estrogena,
progesterona i testosterona koji
se poinju cikliki pojavljivati
svakoga mjeseca.
Via razina estrogena i manje
testosterona; mozak djevojaka
sazrijeva 2 godine prije mozga
djeaka.
SPOLNA ZRELOST,
ENA BEZ
PARTNERA
Razine estrogena, progesterona i
testosterona mijenjaju se svakoga
dana u mjesecu.
Vea usredotoenost na ljubavne
veze, pronalaenje ivotnog partne-
ra i odabir karijere ili posla uskla-
divog s osnivanjem obitelji.
TRUDNOA Golem porast razine
progesterona, estrogena.
Vea usredotoenost na kuenje,
na to kako e obitelj biti zbrinuta,
a manje na karijeru i nadmetanje.
DOJENJE Oksitocin, prolaktin. Iskljuiva usredotoenost na do-
jene.
ODGOJ DJETETA Oksitocin, estrogen, progeste-
ron i testosteron pojavljuju se
cikliki.
Manje interesa za seks, vie brige
za djecu.
PERIMENOPAUZA Neredovito cikliko pojavljivanje Promjenjiv interes za seks, proble-
estrogena, progesterona i testos- mi sa spavanjem, vie umaranja,
terona. zabrinutosti, promjene raspoloe-
nja, valovi vruine i razdraljivost. J
MENOPAUZA Niske razine estrogena, a pro-
gesterona nema; visoka razina
FS H/LH.
Posljednja nagla promjena u moz-
gu izazvana hormonima.
POSTMENOPAUZA Niske, postojane razine estro-
gena i testosterona, nia razina
oksitocina.
Vea smirenost.
18
L. Bri zendi ne: ENSKI MOZAK
PHIIMJI:NE U MOZGU SPECIFINE ZA ENE
Krugovi u enskom mozgu za komunika-
t l|ii, intuiciju, emocionalno pamenje i
|iliskivanje bijesa nesmetano se razvijaju
nema visokih razina testosterona kao
u mukome mozgu koje bi razorile sve te
.i niiice.
Verbalni su i emocionalni krugovi pobolj-
luni.
PROMJENE u DOIVLJAJU STVARNOSTI
Jo modanih krugova za komunikaciju,
iitavanje emocija, drutvene nijanse, bri-
gu o drugima; sposobnost koritenja obiju
strana mozga.
Glavni je interes igranje i zabava s drugim
djevojicama, ali ne i djeacima.
Poveana osjetljivost i rast centa za stres,
ivor, emocije i seks.
Ranije sazrijevanje krugova za donoenje
odluka i emocionalnu kontrolu.
Glavni je interes privlanost suprotnome
spolu, lakomisleni ljubavni interesi, izbje-
gavanje roditelja.
Glavni je interes pronalaenje partnera,
ljubav, izgradnja karijere.
krugovi za stres potisnuti su; progeste-
ron smiruje mozak; mozak se smanjuje;
hormoni iz fetusa i posteljice preuzimaju
kontrolu nad mozgom i tijelom.
Glavni je interes vlastito zdravlje, izlae-
nje na kraj s umorom, muninom i gladi,
briga da nita ne nateti fetusu; opstanak
na radnome mjestu i planiranje
rodiljskoga dopusta.
Krugovi za stres jo su uvijek potisnuti;
krugove za seks i emocije zaposjela je skrb
za dijete.
Usredotoenost na to kako izai na kraj s
umorom, bolnim bradavicama, luenjem
mlijeka, kako izdrati sljedea 24 sata.
Pojaana funkcija krugova za stres, brigu i
emocionalno vezanje.
Glavni je interes dobrobit, razvoj, odgoj i
sigurnost djece; izlaenje na kraj s povea-
nim stresom i poslom.
Smanjena osjetljivost na estrogen u nekim
modanim krugovima.
Glavni je interes svakodnevno preivljava-
nje i izlaenje na kraj s fizikim i emocio-
nalnim usponima i padovima.
Krugovi koje pokreu estrogen, oksitocin i Glavni je interes ostati zdravom, pobolja-
progesteron slabe. nje dobrobiti i prihvaanje novih izazova.
Krugovi su manje osjetljivi na stres, manje Glavni je interes raditi ono to vi elite;
su emocionalni. smanjena je briga o drugima.
Faze u i vot u ene
19
. TO NAS INI ENAMA
VIE OD 9 9 posto genetskoga koda ena i mukaraca posve je je-
dnako. U usporedbi s trideset tisua gena u ljudskome genomu,
razlika meu spolovima, manja od jedan posto, neznatna je. No taj
postotak razlike utjee na svaku pojedinu stanicu u naim tijelima
- od naih ivaca koji registriraju uitak i bol, do neurona koji pre-
nose zapaanja, misli, osjeaje i emocije.
Promotrimo li pozorno, uoit emo da enski i muki mozak
nisu jednaki. Muki je mozak vei za oko devet posto, ak i kada
se njegovu veliinu korigira razmjerno veliini enskoga tijela. U
devetnaestom su stoljeu znanstvenici vjerovali kako to znai da
su mentalne sposobnosti ena slabije od onih u mukaraca. No e-
ne i mukarci posjeduju jednak broj modanih stanica. Samo su
u ena te stanice zbijenije - vrsto stisnute u manjoj lubanji kao u
korzetu.
Tijekom gotovo itavog dvadesetog stoljea veina je znanstve-
nika tvrdila da su ene u neurolokome i svakom drugom smislu
zapravo samo manji mukarci, uz iznimku njihovih reprodukti-
20 L. Br i zendi ne: ENSKI MOZAK
vnih funkcija. Ta je tvrdnja dovela do trajnih zabluda vezanih uz
ensku psihologiju i fiziologiju. Zavirimo li malo dublje u razlike
meu mozgovima, one e nam otkriti ono to ene ini enama, a
mukarce mukarcima.
Sve do 90-ih godina prologa stoljea istraivai su poklanjali
malo pozornosti enskoj fiziologiji, neuroanatomiji i psihologiji za-
sebno od one muke. U taj sam se previd imala prilike osobno uvje-
riti tijekom dodiplomskoga studija neurobiologije na Berkeleyju
70-ih godina, studija medicine na Yaleu i specijalizacije iz psihijat-
rije u Massachusettskome centru za mentalno zdravlje (Massachu-
setts Mental Health Center) pri Harvardskome medicinskom fakul-
tetu. Pohaajui svaku od navedenih institucija, nauila sam malo
ili nita o enskoj biolokoj i neurolokoj razliitosti, uz iznimku
trudnoe. Kada nam je jednom prilikom na Yaleu profesor govorio
o jednome istraivanju ivotinjskog ponaanja, podigla sam ruku i
upitala ga za otkria vezana uz enke u tome istraivanju. Profesor
je odbacio moje pitanje, izjavivi: ,,U tim istraivanjima nikada ne
koristimo enke - njihovi bi mjeseni ciklusi samo unijeli zbrku u
podatke."
No ono malo dostupnih istraivanja nalagalo je da su razlike u
mozgovima, premda jedva zamjetne, znatne. Kao specijalizanticu
psihijatrije zaintrigirala me injenica da ene dvaput ee obolije-
vaju od depresije nego mukarci. Nitko nije nudio nikakav jasan
razlog za takav nerazmjer. Kako sam poela studirati u vrijeme
kada je feministiki pokret bio na vrhuncu, moja su se vlastita obja-
njenja kretala od onih politikih do psiholokih. Zauzela sam tipi-
no stajalite 70-ih godina - da je za sve kriva patrijarhalna zapad-
njaka kultura. Ona je zasigurno sputavala ene i uinila ih manje
t o nas i ni enama 21
funkcionalnima od mukaraca. No inilo se da to objanjenje samo
po sebi nije zadovoljavajue: nova su istraivanja ukazivala na taj
isti omjer depresije u itavome svijetu. Pomislila sam kako u tom
pitanju mora biti neto znaajnije, elementarnije, neto vie biolo-
ke naravi.
Potom sam uoila da se stope depresije kod mukaraca i ena
poinju razlikovati tek u dobi od dvanaest-trinaest godina - kada
djevojice poinju dobivati mjesenicu. inilo se da su kemijske
promjene u pubertetu napravile neto u mozgu ime su izazvale
depresiju u ena. Malo je znanstvenika u to doba istraivalo tu po-
vezanost, a veina je psihijatara, poput mene, imala izobrazbu iz
tradicionalne psihoanalitike teorije koja je propitkivala iskustva
iz djetinjstva, no nikada nije razmatrala mogui utjecaj specifine
kemije enskoga mozga. Kada sam pri psihijatrijskoj procjeni po-
ela voditi rauna i o hormonalnom stanju ene, otkrila sam da u
razliitim fazama enina ivota hormoni imaju golem utjecaj na
oblikovanje njezinih elja, stajalita, pa i samoga naina na koji do-
ivljava stvarnost.
Do svojeg sam prvog otkria o razliitim doivljajima stvarnosti,
na koje utjeu spolni hormoni, dola kada sam poela lijeiti ene s
onim to ja nazivam sindromom ekstremnoga predmenstrualnog
mozga. Kod svih ena koje imaju mjesenicu, mozak se svakoga
dana pomalo mijenja. Neki se dijelovi mozga svakoga mjeseca mi-
jenjaju i do 25%. To katkad moe biti neugodno, ali veina ena te
promjene uspijeva drati pod kontrolom. No neke su mi se paci-
jentice obraale jer su osjeale da odreenih dana njihovi hormoni
upravljaju njima do te mjere da nisu bile u stanju raditi niti i s kim
razgovarati jer bi briznule u pla ili se na nekome istresle. Veinu
22
tjedana u mjesecu bile su usredotoene, inteligentne, produktivne
i optimistine, no zbog puke promjene u dotoku hormona u njihov
mozak odreenih dana, budunost im se inila turobnom, a one bi
mrzile i sebe i svoj ivot. Tim su se enama takve misli inile real-
nima i utemeljenima, i ponaale su se kao da su one stvarnost i kao
da e trajati zauvijek - premda su bile izazvane iskljuivo hormo-
nalnim promjenama u njihovu mozgu. im bi se razina hormona
spustila, ponovo bi bile u svojem najboljem izdanju. Taj ekstremni
oblik PMS-a, koji se javlja samo kod maloga postotka ena, ukazao
mi je na to kako se doivljaj stvarnosti enskoga mozga moe u
trenutku promijeniti.
Ako se doivljaj stvarnosti u ena moe radikalno mijenjati iz
tjedna u tjedan, jednako bi trebalo vrijediti i za goleme hormonalne
promjene koje se dogaaju tijekom njihova ivota. elei istrai-
ti te pretpostavke na veem uzorku ena, 1994. godine utemeljila
sam Kliniku za raspoloenja i hormone ena (Women's Mood and
Hormone Clinic) na Odjelu psihijatrije pri Kalifornijskome sveuili-
tu u San Franciscu (University of California, San Francisco). Bila
je to jedna od prvih klinika u Sjedinjenim Dravama koja se bavila
promatranjem stanja enskoga mozga i naina na koji neurokemija
i hormoni utjeu na promjene raspoloenja kod ena.
Otkrili smo da hormoni toliko snano djeluju na enski mozak
da se za njihov utjecaj moe kazati da oblikuje doivljaj stvarnosti
u ene. Oni utjeu na enine stavove i elje te odreuju, iz dana
u dan, njezine prioritete. Utjecaj hormona prisutan je u svim ivo-
tnim fazama od samoga roenja. Svako hormonalno stanje - dje-
tinjstvo, adolescencija, doba traenja partnera, majinstvo i meno-
pauza - pospjeuje razvoj razliitih neurolokih veza odgovornih
za nastajanje novih misli, emocija i interesa. Zbog fluktuacija koje
poinju ve u dobi od tri mjeseca, a traju i nakon menopauze, neu-
roloka stvarnost ene nije postojana kao u mukarca. Njegova je
poput planine koju su neprimjetno tijekom tisua godina iskrzali
ledenjaci, vremenske nepogode i duboki tektonski pomaci Zemlje.
Njezina je vie nalik samome vremenu - neprestano se mijenja i
teko ju je predvidjeti.
NOVA ZNANOST O MOZGU naglo je promijenila na pogled na temeljne
neuroloke razlike izmeu mukaraca i ena. Znanstvenici su te
razlike prije mogli istraivati samo prouavajui mozgove leeva
ili simptome kod pojedinaca s oteenjem mozga, no zahvaljujui
napretku u genetici i neinvazivnim tehnikama snimanja mozga,
dolo je do potpune revolucije u neuroznanstvenome istraivanju
i teoriji. Nove metode snimanja, poput pozitronske emisijske tomo-
grafije (PET) i funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), sada
nam omoguavaju uvid u ljudski mozak u realnome vremenu, dok
rjeava probleme, oblikuje rijei, priziva sjeanja, opaa izraze lica,
uspostavlja povjerenje, zaljubljuje se, slua djeji pla te osjea de-
presiju, strah i tjeskobu.
Zahvaljujui tome, znanstvenici su dokumentirali zapanjujue
mnotvo strukturalnih, kemijskih, genetskih, hormonalnih i fun-
kcionalnih razlika u mozgovima ena i mukaraca. Saznali smo da
mozak mukarca drugaije reagira na stres i sukob od mozga ene.
Mukarci i ene koriste razliita podruja mozga i modane krugo-
ve za rjeavanje problema, obradu jezika, iskustva i pohranjivanje
jedne te iste snane emocije. ene e moda pamtiti i najmanje
pojedinosti s njihovih prvih sastanaka kao i njihove najvee svae,
dok e ih se njihovi muevi jedva sjeati. Struktura i kemija mozga
glavni su razlog tome.
enski i muki mozak na drugaije naine obrauju podraaje,
uju, vide, osjeaju i procjenjuju to drugi misle. Nai razliiti en-
ski i muki modani operativni sustavi uglavnom su kompatibilni
i sposobni, no iste ciljeve i zadatke izvravaju i postiu koristei
razliite krugove. U jednome njemakom istraivanju istraivai
su snimali mozgove mukaraca i ena dok su oni mentalno rotira-
li apstraktne, trodimenzionalne likove. Izmeu mukaraca i ena
nije bilo razlika u uspjenosti, no bilo je znaajnih razlika specifi-
nih za njihov spol u modanim krugovima koje su aktivirali za rje-
avanje zadatka. ene su aktivirale modane putove povezane s
vizualnim prepoznavanjem i utroile vie vremena od mukaraca
na predoavanje predmeta u glavi. Ta je injenica samo znaila da
je enama potrebno vie vremena da dou do istoga rjeenja. Tako-
er je ukazala na to da ene izvravaju sve kognitivne zadatke kao
i mukarci - no pritom koriste razliite modane krugove.
Pod mikroskopom ili na MR snimci razlike izmeu mukoga
i enskoga mozga pokazale su se sloenima i iroko rasprostra-
njenima. Primjerice, u modanim centrima za govor i sluanje
ene imaju 11% vie neurona od mukaraca. Glavno sredite za
oblikovanje emocija i sjeanja - hipokampus - takoer je vei u
enskome mozgu, kao i modani krugovi za jezik i zapaanje emo-
cija kod drugih. To znai da ene, u prosjeku, bolje izraavaju emo-
cije i pamte pojedinosti o emocionalnim dogaajima. Mukarci,
naprotiv, imaju dvostruko vei prostor u mozgu zaduen za spol-
ni nagon, kao i vee modane centre za djelovanje i agresivnost.
Mukarac u prosjeku pomisli na seks mnogo puta tijekom dana, a
ena jednom dnevno. Moda tri do etiri puta u dane kada je najvi-
e raspoloena za seks.
Ove temeljne strukturalne razlike mogle bi objasniti razlike u
percepciji. U jednom su istraivanju snimani mozgovi mukaraca
i ena dok su promatrali neutralan prizor mukarca i ene koji
razgovaraju. Podruja za seks u mukim mozgovima odmah su se
aktivirala - oni su tu scenu doivjeli kao uvod u mogui spolni od-
nos. Na podrujima za seks u enskim mozgovima nije dolo ni do
nikakve aktivnosti. enski su mozgovi tu situaciju doivjeli kao
obian razgovor dvoje ljudi.
Mukarci takoer imaju vee procesore u sreditu najprimitiv-
nijega podruja mozga, koje registrira strah i potie agresivnost
- amigdali. To je razlog zato je nekim mukarcima dovoljno
samo nekoliko sekunda da se ni zbog ega upuste u tunjavu, dok
e mnoge ene uiniti sve da izbjegnu sukob. Premda ivimo u
modernome urbanom svijetu, naa su tijela stvorena za ivot u di-
vljini i svaki enski mozak jo uvijek sadri drevne modane kru-
gove naih najjaih pramajki, konstruirane za genetski uspjeh, no
koji su zadrali duboko usaene nagone razvijene kao odgovor na
stres u nekadanjoj divljini. Njihova je svrha izazivanje reakcije na
fiziku opasnost i po ivot opasne situacije. Pridodajte tome suv-
remene izazove balansiranja izmeu kuanstva, djece i posla bez
dostatne tue pomoi, i dobit emo situaciju u kojoj ene nekoliko
neplaenih rauna mogu doivjeti kao neto to ugroava njihov
opstanak. To enski mozak navodi da reagira kao da obitelji prije-
ti opasnost od nadolazee katastrofe. Muki mozak to nee tako
doivjeti osim ako prijetnju ne predstavlja neposredna, fizika
opasnost. Te osnovne, strukturalne razlike u njihovim mozgovima
26
temelj su mnotva svakodnevnih razlika u ponaanju i ivotnim
iskustvima mukaraca i ena.
Bioloki nagoni klju su za razumijevanje naina na koji smo
genetski ustrojeni i oni su klju naega dananjeg uspjeha. Ako ste
svjesni injenice da bioloko stanje mozga upravlja vaim porivi-
ma, moete odluiti ne djelovati ili djelovati drugaije nego to se
moda osjeate ponukani. No prvo moramo nauiti prihvatiti da
je enski mozak genetski strukturiran i oblikovan evolucijom, bio-
logijom i kulturom. Ako to ne prihvatimo, biologija postaje sudbi-
nom, a mi emo pred njom biti bespomone.
Biologija doista predstavlja temelj naih osobnosti i ponaajnih
sklonosti. No ako u ime slobodne volje - i politike korektnosti
- pokuamo zanijekati utjecaj biologije na mozak, zapoet emo
borbu protiv svoje vlastite prirode. Ako priznamo da na nau bio-
logiju utjeu drugi imbenici, ukljuujui nae spolne hormone i
njihove neprestane promjene, moemo je sprijeiti u stvaranju ne-
promjenjive slike stvarnosti koja e nama upravljati. Mozak je tek
darovit stroj za uenje. Nita nije posve nepromjenjivo. Biologija
snano utjee na na doivljaj stvarnosti, no ne ini ga nepromje-
njivim. Taj doivljaj stvarnosti moemo mijenjati i iskoristiti svoju
inteligenciju i odlunost kako bismo istodobno uivale i, kada je
potrebno, promijenile djelovanje spolnih hormona na strukturu
mozga, ponaanje, doivljaj stvarnosti, kreativnost - i sudbinu.
MUKARCI I ENE imaju jednaku prosjenu razinu inteligencije, no
doivljaj stvarnosti enskoga mozga esto se pogreno tumaio
kao manjak sposobnosti za neka podruja, poput matematike i
znanosti. U sijenju 2005. Lawrence Summers, tadanji rektor Har-
t o nas i ni enama
27
vardskoga sveuilita, okirao je i razljutio svoje kolege - i slua-
teljstvo - kada je govorei pred amerikim Nacionalnim uredom
za ekonomska istraivanja (National Bureau of Economic Research) iz-
javio: Doista se ini da, to se tie velikoga mnotva razliitih ljud-
skih atributa - matematike sposobnosti, znanstvene sposobnosti
- postoje relativno neosporni dokazi da, bez obzira na razliku u
prosjecima - o kojoj bi se dalo raspravljati - postoji razlika u stan-
dardnom odstupanju i varijabilnosti muke i enske populacije.
To vrijedi za atribute koji mogu i ne moraju biti kulturalno uvjeto-
vani." Sluatelji su pretpostavili kako je on elio kazati da su ene
stoga po svojoj prirodi manje prikladne od mukaraca za vrhunske
matematiare i znanstvenike.
Sudei prema aktualnim istraivanjima, Summers je istodobno
imao i nije imao pravo. Znamo da, kada djevojice i djeaci tek
uu u svoje tinejderske godine, nema razlike u njihovim matema-
tikim i znanstvenim sposobnostima. U tome Summers nije imao
pravo. No kako estrogen preplavljuje enski mozak, djevojice se
poinju intenzivno usredotoivati na svoje emocije i komunikaci-
ju - razgovarajui telefonom i komunicirajui sa svojim prijatelji-
cama u trgovakim centrima. Istodobno, kako testosteron poinje
upravljati mukim mozgom, djeaci postaju sve manje komunika-
tivni i postaju opsjednuti postizanjem rezultata - u igrama, ali i na
stranjem sjeditu automobila. U trenutku kada mladii i djevojke
poinju odluivati o odabiru svojega budueg zanimanja, djevojke
poinju gubiti interes za zanimanja koja zahtijevaju vie rada u sa-
moi i manje interakcija s drugima, dok se mladiima lake povui
u osamu svojih soba i provoditi sate ispred raunala.
Moja je pacijentica Gina od najranije dobi bila izuzetno nada-
rena za matematiku. Postala je inenjerka, no s dvadeset osam go-
dina borila se sa eljom za bavljenjem nekim zanimanjem koje bi
bilo vie usmjereno na ljude i koje bi joj omoguilo da ima i obitelj-
ski ivot. Gina je uivala u mentalnim zagonetkama pri rjeavanju
inenjerskih problema, no nedostajao joj je svakodnevni kontakt
s ljudima, stoga je razmiljala o promjeni zanimanja. To za ene
nije neuobiajena dvojba. Moja prijateljica znanstvenica ori Barg-
mann kazala mi je da su mnoge od njezinih najinteligentnijih pri-
jateljica odustale od znanosti kako bi radile na podrujima koja su
smatrale drutvenijima. To su odluke o prioritetima na koje utjee
djelovanje hormona na enski mozak koje potie na povezivanje i
komunikaciju. injenica da manji broj ena zavri u znanosti nema
veze s nedostatnim sposobnostima enskoga mozga za matemati-
ku i znanost. U tome je Summers doista pogrijeio. Imao je pravo
tvrdei da je na najviim poloajima u znanosti i tehnici malo ena,
ali imao je posve krivo smatrajui da ene ne zavre u tim zanima-
njima jer nisu dovoljno sposobne.
enski mozak posjeduje izvanredne jedinstvene sposobnosti
- izuzetnu verbalnu okretnost, sposobnost povezivanja u vrsto
prijateljstvo, gotovo telepatsku sposobnost iitavanja emocija i
raspoloenja s lica i iz tona glasa, kao i sposobnost smirivanja su-
koba. Sve je to genetski usaeno u enski mozak. To su sposobnos-
ti s kojima se ene raaju, a mukarci, iskreno reeno, ne. Mukarci
se raaju s drugim sposobnostima koje oblikuju njihovu vlastitu
hormonalnu stvarnost. No to je ve tema za neku drugu knjigu.
t o nas i ni enama
29
DVADESET SAM GODINA, lijeei svoje pacijentice, s nestrpljenjem ie-
kivala napredak u saznanjima o enskome mozgu i ponaanju.
Tek su se na prijelazu u novo tisuljee poela provoditi uzbudlji-
va istraivanja koja su pokazala na koji nain struktura, funkcija
i kemija enina mozga utjee na raspoloenja, procese miljenja,
energiju, spolni nagon, ponaanje i dobrobit ene. Ova knjiga
predstavlja vodi kroz nova istraivanja enskoga mozga i neuro-
bihevioralnih sustava koji nas ine enama. Nadahnuta je mojim
dvadesetogodinjim klinikim iskustvom neuropsihijatrice. U njoj
ete pronai presjek podataka dobivenih golemim napretkom u
naemu razumijevanju genetike, molekularne neuroznanosti, fetal-
ne i pedijatrijske endokrinologije te neurohormonalnoga razvoja.
Nudi primjeri iz neuropsihologije, kognitivne neuroznanosti, dje-
jeg razvoja, snimanja mozga i psihoneuroendokrinologije. U njoj se
razmatraju primatologija, istraivanja ivotinja i promatranje do-
jenadi traei uvide u nain na koji su pojedina ponaanja, kombi-
nacijom prirode i odgoja, programirana u enski mozak.
Zahvaljujui tome napretku, konano ulazimo u doba kada e-
ne mogu poeti razumijevati svoju drugaiju biologiju i njezin utje-
caj na njihove ivote. Moja je misija bila educirati zainteresirane
lijenike, psihologe, nastavnike, medicinske sestre, ljekarnike i nji-
hove pripravnike kako bi pomogli enama i tinejderkama radi
kojih su ondje. Koristila sam svaku priliku kako bih ene i djevojke
neposredno educirala o njihovu jedinstvenom sustavu mozak-tije-
lo-ponaanje i pomogla im da u svakoj svojoj dobi budu u najboljoj
formi. Nadam se da e ova knjiga pomoi puno veem broju ena
30
i djevojaka od onih s kojima mogu osobno doi u doticaj u klinici.
Nadam se da e enski mozak biti doivljen i shvaen kao fino ugo-
den i sposoban instrument to on zapravo i jest.
PRVO POGLAVLJE
ROENJE ENSKOGA
MOZGA
LEILA JE BILA neprestano u pokretu, trkarala po igralitu, komunici-
rala s drugom djecom bez obzira je li ih poznavala ili ne. Malo joj
je nedostajalo da progovori u reenicama od dvije-tri rijei, pa je
za komuniciranje uglavnom koristila svoj zarazni osmijeh i empa-
tino kimanje glavom, a itekako je komunicirala. Kao i ostale male
djevojice. Lutkica", rekla bi jedna. Kupovina", kazala bi druga.
Nastajala je siuna zajednica koja je brujala od avrljanja, igara i
zamiljenih obitelji.
Leila se uvijek radovala kada bi ugledala svojega roaka Jo-
sepha koji bi joj se pridruio na igralitu, no njezina bi radost bila
kratka vijeka. Joseph bi zgrabio kocke od kojih bi ona i njezine pri-
jateljice gradile kuu. On je elio sagraditi raketu, i to sam. Njego-
vi bi drugovi razorili sve to bi Leila i njezine prijateljice nainile.
Djeaci bi gurali djevojice, odbijajui se izmjenjivati u igri i ne bi
se obazirali na njihove molbe da prestanu ili im vrate igraku. Do
kraja jutra Leila bi se s ostalim djevojicama povukla na drugi kraj
igralita. One su se eljele u miru zajedno igrati lutkama.
Iskustvo nam govori da se djeaci i djevojice razliito ponaa-
ju. Imamo se u to prilike uvjeriti svakoga dana kod kue, na igrali-
tima i u uionicama. No ono to nam kultura nije kazala jest da to
razliito ponaanje diktira mozak. Porivi su u djece toliko duboko
usaeni da se aktiviraju ak i ako ih mi odrasli pokuamo druga-
ije usmjeriti. Jedna je moja pacijentica svojoj troipolgodinjoj ker-
kici dala mnotvo uniseks igraaka, ukljuujui i jarko crveni va-
trogasni kamion umjesto lutke. Kada je jednoga popodneva ula
u njezinu sobu, zatekla ju je kako privija uza se kamion umotan u
djeju dekicu, ljulja ga amo-tamo i govori mu: Ne brini se, kamion-
iu, sve e biti u redu."
Tu nije u pitanju socijalizacija. Ta mala djevojica nije tetoila
svoj kamioni" zato to je okolina oblikovala njezin uniseks mo-
zak. Uniseks mozak ne postoji. Ona je roena sa enskim mozgom
koji je ve sadravao svoje vlastite porive. Djevojice se raaju ge-
netski predodreene kao djevojice, a djeaci dolaze na svijet ve
genetski predodreeni kao djeaci. Njihovi se mozgovi razlikuju
ve u trenutku roenja, a oni su ti koji upravljaju njihovim porivi-
ma, stajalitima, pa ak i njihovim doivljajem stvarnosti.
Mozak utjee na nain na koji vidimo, ujemo, osjeamo miris
i okus. ivci iz naih osjetila vode izravno u mozak, a mozak sve
to interpretira. Jak udarac u odreeno mjesto na glavi moe zna-
iti da neete biti sposobni osjetiti miris ili okus. No mozak ini
mnogo vie od toga. On snano utjee na na doivljaj svijeta - na
to smatramo li nekoga dobrom ili loom osobom, svia li nam se
dananje vrijeme ili nas rastuuje te jesmo li raspoloeni za izvra-
vanje dnevnih obveza. Ne morate biti neuroznanstvenik da biste
to znali. Ako se osjeate malo potiteno i popijete au dobroga
Roenj e ens koga mozga
33
vina ili pojedete komadi okolade, vae se raspoloenje moe pro-
mijeniti. Siv, oblaan dan moe postati vedrim, a ljutnja na dragu
osobu nestati zahvaljujui nainu na koji kemikalije u tim tvarima
djeluju na mozak. Va doivljaj neposredne stvarnosti moe se tre-
nutano promijeniti.
Ako kemikalije koje djeluju na mozak mogu dovesti do druga-
ijeg doivljaja stvarnosti, to e se dogoditi ako dva mozga imaju
razliite strukture? Njihovi e doivljaji stvarnosti nesumnjivo biti
razliiti. Oteenje mozga, modani udari, prefrontalne lobotomije
i ozljede glave mogu promijeniti nae prioritete. Mogu promijeniti
ak i nau osobnost od agresivne u blagu, od prijazne u mrzovolj-
nu.
No to ne znai da svi zapoinjemo ivot s jednakom strukturom
mozga. Muki i enski mozgovi razliiti su po svojoj prirodi. Raz-
mislite o tome. to ako je komunikacijski centar u jednome mozgu
vei nego u drugome? to ako je centar za emocionalno pamenje
u jednome mozgu vei no u drugome? to ako jedan mozak razvije
veu sposobnost iitavanja neverbalnih znakova kod drugih ljudi
no onaj drugi? U tom bismo sluaju imali osobu iji bi doivljaj
stvarnosti diktirao da joj komunikacija, povezivanje, emocionalna
osjetljivost i responzivnost budu primarne vrijednosti. Ta bi oso-
ba te kvalitete cijenila vie od ostalih i bila zbunjena osobom iji
mozak nije shvatio vanost tih kvaliteta. Uglavnom, imali bismo
nekoga sa enskim mozgom.
Neko smo, a pritom mislim na nas lijenike i znanstvenike,
mislili da je rod kulturalna izmiljotina stvorena za ljude, ali ne i
ivotinje. Kada sam 70-ih i 80-ih godina prologa stoljea pohaala
medicinski fakultet, ve je bilo otkriveno da se mozgovi mujaka
i enki kod ivotinja poinju razliito razvijati u maternici, to je
nalagalo da su nagoni poput parenja te donoenja na svijet i podi-
zanja mladunaca genetski usaeni u ivotinjski mozak. No uili su
nas da kod ljudi razlike meu spolovima uglavnom proizlaze iz
toga to su nekoga roditelji odgajali kao djeaka ili kao djevojicu.
Danas znamo da to nije u potpunosti tono i, vratimo li se ondje
gdje je sve poelo, slika postaje znatno jasnija.
Zamislite na trenutak da se nalazite u mikrokapsuli koja juri
vaginalnim kanalom i sumanutom brzinom prolijeete kroz grli
maternice ispred tsunamija od sperme. Kada konano uete u ma-
ternicu, ugledat ete golemo, lelujavo jajace koje eka na onog sre-
tnog punoglavca koji ima dovoljno petlje da prodre kroz njegovu
povrinu. Recimo da spermatozoid koji je predvodio napad nosi
kromosom X, a ne Y. To znai da je oploeno jajace djevojica.
U samo trideset osam tjedana, ta e se djevojica iz skupine sta-
nica koje bi mogle stati na glavicu pribadae razviti u dijete koje u
prosjeku tei tri i pol kilograma i posjeduje sve to joj je potrebno
za ivot izvan majina tijela. No najvei dio razvoja mozga, kojim
se oblikuju modani krugovi specifini za spol, dogaa se u prvih
osam tjedana trudnoe.
Sve do starosti od osam tjedana mozak svakoga fetusa izgleda
kao enski - ensko je unaprijed zadani spol. Kada bismo proma-
trali razvoj enskog i mukog mozga pomou fotografija kojima
se postie efekt protjecanja vremena, vidjeli bismo da su sheme
njihovih modanih krugova oblikovane u skladu s nacrtom koji su
zajedno nainili geni i spolni hormoni. Golem porast razine testo-
sterona do kojega dolazi u osmome tjednu trudnoe, taj e uniseks
mozak pretvoriti u muki, razarajui odreeni broj stanica u komu-
Roenj e ens koga mozga 35
nikacijskim centrima i potiui rast stanica u centrima za seks i ag-
resivnost. Ako ne doe do naglog porasta testosterona, enski e
se mozak nastaviti nesmetano razvijati. Modane stanice u fetusa
djevojice stvaraju jo veza u komunikacijskim centrima i podru-
jima za obradu emocija. Kako ta fetalna raskrsnica utjee na nas?
Kao prvo, zbog svojega veeg komunikacijskog centra, djevojica
e biti razgovorljivija od svojega brata. U veini drutvenih situaci-
ja koristit e mnogo vie oblika komunikacije od njega. Kao drugo,
to raskrije odreuje nau bioloku sudbinu, odreujui boju nao-
ala kroz koje svatko od nas gleda na svijet i izlazi s njime na kraj.
I I TAVANJ E EMOCI J A J EDNAKO
J E DOI VLJ AJ U STVARNOSTI
Jedna od prvih stvari na koju enski mozak potie bebu jest prou-
avanje lica. Moja biva studentica Cara redovito nas je posjeivala
i sa sobom bi uvijek dovela svoju kerkicu. Voljeli smo promatrati
kako se Leila mijenja odrastanjem i imali smo je prilike promatrati
gotovo od roenja pa sve do vrtia. Sa samo nekoliko tjedana Leila
je prouavala svako lice koje bi ugledala. Moje osoblje i ja esto bi-
smo s njom uspostavljali kontakt oima, a ona bi nam ubrzo uzvra-
tila osmijehom. Meusobno bismo oponaale izraze lica i zvukove
i bilo je zabavno zbliavati se s njom. eljela sam je povesti kui,
osobito stoga to sa svojim sinom nisam imala takvih iskustava.
Jako mi se svialo to me ta djevojica voli promatrati i eljela
sam da i moj sin bude jednako zainteresiran za moje lice. No on
je bio potpuna suprotnost. Volio je promatrati sve ostalo - auto-
mobile, svjetla i kvake na vratima - samo ne mene. Uspostavlja-
nje kontakta oima bila je posljednja stvar koja ga je zanimala. Na
medicinskome su me fakultetu uili da se sva mala djeca raaju s
potrebom za meusobnim promatranjem jer je to kljuno za razvoj
veze izmeu majke i djeteta, i mjesecima sam bila uvjerena kako s
mojim sinom neto doista nije u redu. Tada se nije znalo za mno-
tvo razlika u mozgu specifinih za pojedini spol. Smatralo se da je
svim bebama uroeno promatranje lica, no ini se da su se sve teori-
je o najranijim fazama djetetova razvoja zasnivale na promatranju
djevojica. Djevojicama, no ne i djeacima, uroeno je meusobno
promatranje. Kod djevojica se ne dogaa nagli porast testostero-
na u maternici zbog kojega se smanjuju centri za komunikaciju,
zapaanje i obradu emocija, stoga je njihov potencijal za razvijanje
sposobnosti na tim podrujima nakon roenja vei no u djeaka.
U prvih nekoliko mjeseci ivota sposobnosti djevojica za kontakt
oima i meusobno promatranje lica poveat e se za vie od 400
posto, dok se sposobnosti za promatranje lica kod djeaka tijekom
toga razdoblja nee uope poveati.
Djevojice se raaju s usaenim zanimanjem za izraavanje
emocija. One iz pogleda, dodira i svake reakcije onih s kojima do-
u u kontakt, prosuuju o sebi. Iz tih neverbalnih znakova one ot-
krivaju jesu li vane, simpatine ili dosadne. Uklonite li orijentire
koje prua neko izraajno lice, uklonit ete glavni kriterij enskoga
mozga za doivljaj stvarnosti. Promatrajte malu djevojicu kada se
pribliava pantomimiaru. Pokuat e sve ne bi li izmamila kakav
izraz lica. Male djevojice ne trpe bezizraajna lica. One bezizraaj-
no lice pred sobom tumae kao znak da neto ne rade kako treba.
Poput pasa koji love frizbi, male e djevojice uporno promatrati
lice sve dok ne izazovu neku reakciju. Djevojice razmiljaju na
37
ovaj nain: ako sve napravim kako treba, postii u oekivanu reak-
ciju. To je ista vrsta poriva koji odraslu enu navodi da pokua
osvojiti narcistinoga ili na neki drugi nain emocionalno nedostu-
pnog mukarca - uinim li sve kako treba, on e me voljeti". Stoga
moete zamisliti negativan uinak ravnodunoga, bezizraajnog
lica depresivne majke - pa ak i lica u koje je ubrizgano previe
injekcija botoksa - na razvoj djevojiina doivljaja sebe. Izostanak
izraza na licu njoj je veoma zbunjujui pa, stoga to ne uspijeva po-
stii oekivanu reakciju na svoju molbu za panjom ili njenou,
mogla bi pomisliti da je njezina majka ne voli. Naposljetku e svoja
nastojanja usmjeriti na izraajnija lica.
Svi koji su odgajali djeake i djevojice, ili ih promatrali kako
odrastaju, znaju da se oni razliito razvijaju, a osobito da e se en-
ske bebe emocionalno vezati na naine na koje to muke bebe nee
uiniti. No psihoanalitika je teorija krivo tumaila tu razliku me-
u spolovima i iznijela hipotezu da ee promatranje lica i poriv
za vezanjem znai da djevojice imaju veu potrebu za simbiozom
sa svojim majkama. ee promatranje lica ne ukazuje na potrebu,
ve na uroenu sposobnost zapaanja. Ta je sposobnost uroena
mozgu koji je pri roenju zreliji od mozga djeaka i bre se razvija
sve do prve ili druge godine.
SLUATI , POSTI I ODOBRAVANJ E
I BI TI SLUANA
Dobro razvijeni modani krugovi za iitavanje poruka s lica i iz
tona glasa djevojice takoer potiu da ve zarana shvate vanost
drutvenoga odobravanja drugih osoba. Cara je bila iznenaena
to je Leilu mogla voditi na javna mjesta: Nevjerojatno, moemo
38
sjediti u restoranu, a Leila, u dobi od osamnaest mjeseci, zna da,
.iko podignem ruku, mora prestati posezati za mojom aom vina.
A primijetila sam i da e, ako se njezin otac i ja prepiremo, jesti
prstima sve dok je netko od nas ne pogleda. Potom e se ponovo
uhvatiti u kotac s vilicom."
Te kratke interakcije pokazuju da Leila uoava neverbalne zna-
kove na licima svojih roditelja koje njezin roak Joseph vjerojatno
ne bi ni traio. Jedno istraivanje Sveuilita u Teksasu provedeno
na dvadesetomjesenim djevojicama i djeacima ukazalo je na raz-
liku u elji i sposobnosti zapaanja. U tom su istraivanju dijete i
majka ostavljeni sami u sobi uz naputak da dijete ne smije dirati
predmet koji se ondje nalazio. Majka je stajala sa strane. Snimana je
svaka kretnja, pogled i rije. Samo je mali broj djevojica dotaknuo
zabranjeni predmet, premda im majke to nisu izriito zabranile.
Djevojice su majino lice pogledale deset do dvadeset puta ee
no djeaci, traei znakove odobravanja ili neodobravanja. Djeaci
su, naprotiv, trkarali uokolo i tek bi rijetko pogledali u majino
lice. ee su doticali zabranjeni predmet, ak i kada bi im majke
viknule da to ne ine: Ne!" Jednogodinji djeaci, tjerani mukim
mozgovima oblikovanim testosteronom, imaju poriv istraivati
svoju okolinu, pa ak i one njezine dijelove koje im je zabranjeno
dirati.
Budui da njihovi mozgovi u maternici nisu bili natopljeni te-
stosteronom te da su njihovi centri za komunikaciju i emocije ostali
netaknuti, djevojice dolaze na svijet osposobljenije za itanje lica
i raspoznavanje razliitih tonova ljudskoga glasa. Kao to imii
mogu uti zvukove koje ak ni make ni psi ne mogu uti, djevoji-
ce su sposobne uti iri raspon zvunih frekvencija i tonova u ljud-
39
skome glasu nego djeaci. ak i dok je sasvim mala, djevojici je
dovoljno uti neznatnu napetost u glasu svoje majke kako bi znala
da ne smije otvarati ladicu sa arenim ukrasnim papirom. Djeaka
ete morati fiziki sprijeiti da ne uniti ukrasni papir za sljedei
Boi. To ne znai da on ignorira svoju majku. On nije fiziki u sta-
nju uti taj isti ton upozorenja.
Djevojica je pronicljiva u iitavanju izraza lica bez obzira slu-
a li je netko ili ne. S osamnaest mjeseci Leilu se nije moglo uutka-
ti. Nismo razumjeli nita od onoga to nam je pokuavala rei, no
ona bi se dogegala do svakoga u uredu i pustila bujicu rijei koje su
se njoj inile jako vanima. Kod svakoga je od nas traila odobrava-
nje. Ako bismo pokazali makar i samo mrvicu nezainteresiranosti
ili na sekundu odvratili pogled, stavila bi ruke na bokove, udarila
nogom i ljutito zagunala. Sluaj!" viknula bi. Ako je ne bismo
gledali, za nju bi to znailo da je ne sluamo. Cara i njezin suprug
Charles bili su zabrinuti jer se inilo kako Leila inzistira na tome da
kod kue bude ukljuena u svaki razgovor. Bila je tako zahtjevna
da su pomislili kako su je previe razmazili. Ali nisu. Mozak njiho-
ve keri samo je traio nain potvrivanja njezina doivljaja sebe.
Sluaju li je drugi ili ne, maloj e djevojici kazati shvaaju li je
ozbiljno, to pak pridonosi njezinu doivljaju sebe kao uspjene.
Premda njezine jezine vjetine nisu razvijene, ona razumije vie
no to izraava i ona zna - prije vas - jeste li na trenutak odlutali
mislima. Ona zna razumije li je odrasla osoba ili ne. Ako je odrasla
osoba na istoj valnoj duljini, ona e sebe doivjeti kao uspjenu i
vanu. Ako ne uspije uspostaviti komunikaciju, doivjet e se neus-
pjenom. Charles je posebice bio iznenaen time koliko mora biti
usredotoen da bi odrao blizak odnos sa svojom keri. No uvidio
je da, kada je pozorno slua, ona postaje samopouzdanijom.
EMPATI J A
Takva vrhunska osposobljenost mozga za komunikaciju i emocio-
nalne tonove ve zarana igra vanu ulogu u ponaanju enske
bebe. Mnogo godina poslije Cara nije mogla shvatiti zato se nje-
zin sin ne bi smirio tako brzo kada bi ga uzela na ruke kao njezina
ki Leila. Mislila je da je u pitanju samo temperament, nemirniji
karakter. No vjerojatno je u pitanju bila i razlika meu spolovima u
uroenoj sposobnosti mozga za empatiju. enska je beba u stanju
lake doi na istu valnu duinu sa svojom majkom i brzo reagirati
na smirivanje te prestati plakati. Zapaanja dobivena jednim istra-
ivanjem na Harvardskome medicinskom fakultetu otkrila su da
enske bebe uspjenije od djeaka dolaze na istu valnu duinu sa
svojim majkama.
Jedno je drugo istraivanje pokazalo da tipina enska novo-
roenad stara manje od dvadeset etiri sata vie reagira na pla
druge djece - i ljudsko lice - negoli muka novoroenad. Djevoj-
ice stare tek godinu dana u veoj mjeri reagiraju na patnju drugih,
osobito onih koji djeluju tuni ili povrijeeni. Jednom sam se osje-
ala malo potiteno i spomenula to Cari. Leila, koja je tada imala
osamnaest mjeseci, to je zapazila iz tona mojega glasa. Popela mi
se u krilo i igrala se mojim naunicama, kosom i naoalama. Uzela
je moje lice u svoje ruke, pogledala me ravno u oi i odmah sam se
osjetila bolje. Ta je mala djevojica dobro znala to radi.
41
Leila je tada bila u hormonalnoj fazi koja se naziva infantilnim
pubertetom (infantile puberty), koji kod djeaka traje samo devet, a
kod djevojica ak dvadeset etiri mjeseca. Tijekom toga razdoblja
jajnici poinju proizvoditi goleme koliine estrogena - usporedive
s razinom u odrasle ene - koje natapaju mozak male djevojice.
Znanstvenici vjeruju kako je taj porast razine estrogena u djejoj
dobi neophodan za poticanje razvoja jajnika i mozga u reprodu-
ktivne svrhe. No ta velika koliina estrogena takoer potie ubr-
zano stvaranje modanih krugova. Stimulira rast i razvoj neurona
u enskome mozgu, dodatno pospjeujui krugove za zapaanje,
komunikaciju, instinktivne osjeaje, stalnu brigu i skrb o drugima.
Estrogen priprema te krugove specifine za enski spol kako bi
mala djevojica mogla ovladati svojim sposobnostima za drutve-
ne nijanse i reklamirati svoju plodnost. Zato se ona jo u pelenama
tako dobro snalazila s emocijama.
NE NASLJ EUJ U SE SAMO MAMI NI GENI
Zahvaljujui svojoj sposobnosti promatranja i uoavanja emocio-
nalnih znakova, djevojica zapravo inkorporira majin ivani su-
stav u svoj vlastiti. Sheila mi se obratila traei pomo kako bi iza-
la na kraj sa svojom djecom. Sa svojim je prvim suprugom imala
dvije keri, Lisu i Jennifer. Kada se Lisa rodila, Sheila je jo uvijek
bila sretna i zadovoljna u svojemu prvom braku. Bila je sposobna
i veoma brina majka. No kada se osamnaest mjeseci poslije rodi-
la Jennifer, situacija se jako promijenila. Njezin je mu postao ne-
skriveni enskar. Sheili je dodijavao suprug ene s kojom je njezin
mu imao aferu. Sve je postalo jo i gore. Sheilin je nevjerni mu
42
imao mona i bogata oca koji joj je zaprijetio otmicom djece pokua
li napustiti dravu kako bi otila zatraiti pomo od svoje obitelji.
Jennifer je svoje najranije djetinjstvo provela u okolini ispunje-
noj stresom. Prema svima je bila sumnjiava i u dobi od est godi-
na poela je svojoj starijoj sestri govoriti kako njihov njeni i dragi
ouh sigurno vara njihovu majku. Jennifer je u to bila uvjerena i
esto je spominjala svoje sumnje. Lisa je napokon otila majci i upi-
tala ju je li to istina. Njihov je ouh bio jedan od onih mukaraca
koji jednostavno ne mogu poiniti preljub i Sheila je to znala. Nije
joj bilo jasno zato je njezina mlaa ki postala tako opsjednuta
umiljenom nevjerom njezina novog supruga. No u Jenniferin se
ivani sustav trajno utisnula nesigurna perceptivna stvarnost iz
njezinih najranijih godina, stoga su joj se ak i dobre osobe inile
nepouzdanima i prijeteima. Obje je sestre odgajala ista majka, ali
u razliitim okolnostima, pa su modani krugovi jedne keri inkor-
porirali brinu i sigurnu mamu, a modani krugovi druge bojalji-
vu i tjeskobnu mamu.
Okoli ivanoga sustava" koji djevojica upije u prvim dvje-
ma godinama ivota postaje pogledom na stvarnost koji e utjecati
na nju do kraja njezina ivota. Istraivanja na sisavcima danas po-
kazuju da se taj stres iz rane dobi, za razliku od mirne inkorpora-
cije - koja se naziva epigenetskim imprintingom - moe prenositi
preko nekoliko narataja. Istraivanje na sisavcima koje je provela
skupina Michaela Meaneyja pokazalo je da na ensku mladunad
bitno utjee to koliko su njihove majke smirene i brine. Takva je
korelacija takoer uoena kod ljudskih enki i enki neovjekoli-
kih majmuna. Majke koje su izloene stresu automatski postaju
manje brine, a njihove enske bebe inkorporiraju ivani sustav
43
izloen stresu koji kod djevojica mijenja doivljaj stvarnosti. Ov-
dje nije rije o neemu nauenom kognitivnim putem - ve o nee-
mu to se usvaja putem staninih mikrokrugova na neurolokoj
razini. To bi moglo objasniti zato neke sestre imaju iznenaujue
razliite poglede na svijet. ini se da djeaci moda u tolikoj mjeri
ne inkorporiraju ivani sustav svojih majki.
Neuroloko inkorporiranje poinje u trudnoi. Majin stres tije-
kom trudnoe utjee na emocionalne reakcije i luenje hormona
stresa, osobito kod enskog potomstva. Taj je uinak razmatran
kod jaria. enska mladunad koja je u maternici bila izloena stre-
su pokazala je daleko vie emocionalne uznemirenosti od enske
mladunadi koja nije bila izloena stresu. Zato, ako ste djevojica
koja se upravo sprema ui u utrobu, planirajte da vas rodi majka
koja nije izloena stresu i koja ima smirenoga partnera punog ljuba-
vi te obitelj koja joj prua podrku. A ako ste budua majka koja e
nositi enski fetus, nemojte se uzrujavati kako bi se vaa ki mogla
opustiti.
NEMOJ SE SVAATI
Zato se onda djevojica raa s tako fino ugoenim mehanizmom
za itanje lica, prepoznavanje emocionalnih tonova u glasu i rea-
giranje na tue neverbalne znakove? Razmislite o tome. Takav je
mehanizam stvoren za komuniciranje. To je glavni zadatak mozga
djevojice koji je na to potie od samoga roenja. To je rezultat ti-
sugodinjega genetskog i evolucijskog usaivanja koje je neko
bilo - a vjerojatno je jo i danas - itekako vano za opstanak. Ako
ste u stanju itati lica i glasove, onda moete znati to treba malo-
44
me djetetu. Moete predvidjeti to e uiniti mukarac koji je vei i
agresivniji. A budui da ste vi manji, vjerojatno ete se morati udru-
iti s ostalim enama kako biste odbile napade bijesnoga spiljskog
ovjeka - ili vie njih.
Ako ste djevojica, programirani ste za odravanje drutveno-
ga sklada. Za mozak je to pitanje ivota i smrti, ak i ako to u dva-
deset prvom stoljeu i nije toliko vano. To je vidljivo iz ponaanja
troipolgodinjih blizanki. Svakog bi se jutra sestrice penjale na ko-
modu kako bi dohvatile odjeu objeenu u ormaru. Jedna je imala
ruiasto, a druga zeleno dvodijelno odijelce. Njihova se majka smi-
jala svaki put kada bi vidjela da su zamijenile bluzice - ruiaste
hlaice sa zelenom bluzicom i zelene hlae s ruiastim bluzicom.
Blizanke bi to izvele bez svae. Mogu posuditi tvoju ruiastu
bluzicu? Vratit u ti je poslije, a ti moe uzeti moju zelenu", tekao
bi njihov razgovor. Takav scenarij vjerojatno ne bi bio mogu da je
jedan od blizanaca djeak. Brat bi samo uzeo bluzicu koju bi elio,
a sestra bi ga pokuala odgovoriti rijeima, no naposljetku bi zavr-
ila u suzama jer njegove jezine vjetine jednostavno ne bi bile
napredne kao njezine.
Tipine djevojice koje nisu pod utjecajem testosterona, ve nji-
ma upravlja estrogen, veoma se trude ouvati skladne odnose. Od
svoje najranije dobi, najugodnije se osjeaju i najsretnije su u car-
stvu spokojnih meusobnih odnosa. One radije izbjegavaju suko-
be jer se nesloga kosi s njihovom potrebom da ostanu povezane,
izazovu odobravanje i dobiju ohrabrenje. Dvogodinje izlaganje
estrogenu u infantilnom pubertetu kod djevojica potie poriv za
drutvenim vezama koje se temelje na komunikaciji i kompromisu.
Tako je bilo s Leilom i njezinim novim prijateljicama na igralitu.
Samo nekoliko minuta nakon upoznavanja ve su predlagale to
e se igrati, zajedno se zabavljale i stvorile malu zajednicu. Prona-
le su zajedniki jezik koji je doveo do meusobne igre i mogueg
prijateljstva. Sjeate li se Josephova bunog dolaska na igralite?
Obino bi im pokvario dan i naruio sklad kojemu su teili mozgo-
vi djevojica.
Mozak je taj koji kod male djece potie razlike u govoru meu
spolovima, a na koje je ukazala Deborah Tannern. Ona je primije-
tila da u istraivanjima govora dvogodinjakinja do petogodinja-
kinja djevojice obino iznose zajednike prijedloge zapoinjui
svoje reenice s hajdemo", kao u: Hajdemo se igrati lutkama."
Djevojice, zapravo, rabe jezik kako bi postigle dogovor, utjeui
na druge, a da im izravno ne govore to da rade. Kada je Leila
dola na igralite, kazala je kupovina" predlaui ime bi se ona
i njezine druice mogle igrati. Jednako je bilo i kada je druga mala
djevojica kazala lutkica". U istraivanjima je zapaeno da djevoj-
ice zajedno sudjeluju u odluivanju, uz najmanji mogui pritisak,
sukobe ili isticanje statusa. One esto izraavaju slaganje s prijedlo-
zima svojih prijateljica. A kada imaju svoje vlastite zamisli, iznijet
e ih u obliku pitanja, primjerice: Ja u biti uiteljica, moe?" Nji-
hovi geni i hormoni u njihovim su mozgovima stvorili takav doiv-
ljaj stvarnosti koji im kazuje da je drutveno povezivanje u samoj
sri njihova bia.
I djeaci znaju koristiti takav afilijativan stil govora, no istraiva-
nja pokazuju da se oni njime obino ne slue. Umjesto toga, govor
e uglavnom rabiti kako bi drugima nareivali, neto postigli, hva-
lili se, prijetili, ignorirali prijedloge svojih partnera i uskakali jedan
drugome u rije. Nedugo nakon to bi Joseph doao na igralite,
46
1 ,eila bi zavrila u suzama. U toj dobi djeaci e odmah krenuti u
akciju ili uzeti neto to ele. Joseph je uzimao Leiline igrake kad
god bi to poelio i obino bi razorio sve to bi Leila i druge djevoji-
ce nainile. Djeaci e to uiniti jedan drugome - njih ne zabrinjava
mogui sukob. Nadmetanje je dio njihova ustroja. I uglavnom igno-
riraju komentare ili naredbe djevojica.
Mozak djeaka oblikovan testosteronom jednostavno ne tei
drutvenome povezivanju na jednak nain kao mozak djevojice.
Zapravo, poremeaji koji nekim osobama onemoguuju zapaanje
drutvenih nijansa - tzv. poremeaji iz autistinoga spektra i As-
pergerov sindrom - osam su puta ei u djeaka. Znanstvenici
danas vjeruju da tipian muki mozak, sa samo jednom dozom X
kromosoma (kod djevojice su dva X-a), tijekom razvoja biva pre-
plavljen testosteronom i na neki nain postaje podloniji drutve-
nome hendikepu. Mogue je da viak testosterona kod osoba s tim
poremeajima unitava neke od modanih krugova za emocional-
nu i drutvenu osjetljivost.
ONA ELI ZAJ EDNI TVO,
NO SAMO POD SVOJ I M UVJ E TI MA
Infantilni pubertet zavrava u dobi od dvije i pol godine kada dje-
vojica ulazi u mirnije razdoblje juvenilne pauze. Bujica estrogena
iz jajnika privremeno je zaustavljena; na koji nain, to jo uvijek
ne znamo. No znamo da razine estrogena i testosterona u djetinj-
stvu postaju veoma niske i kod djeaka i kod djevojica - premda
djevojice jo uvijek imaju est do osam puta vie estrogena od dje-
aka. Kada ene govore o djevojici koju su ostavile za sobom",
obino misle na ovu fazu. To je mirno razdoblje prije razularenosti
puberteta. Djevojica je tada privrena svojoj najboljoj prijateljici i
uglavnom ne uiva igrajui se s djeacima. Istraivanja pokazuju
da to vrijedi za djevojice u dobi izmeu dvije i est godina u svim
prouavanim kulturama.
Svojeg sam prvog druga za igru, Mikeyja, upoznala kada sam
imala dvije i pol, a on gotovo tri godine. Moja se obitelj doselila
u kuu do Mikeyjeve u Quincy ulici u Kansas Cityju i naa su se
dvorita nalazila jedno pored drugoga. Pjeanik je bio u naem
dvoritu, a ljuljake su se nalazile posred nevidljive linije koja je
dijelila nae okunice.
Nae su se majke ubrzo sprijateljile i uvidjele prednosti zaje-
dnikog igranja njihove djece dok one avrljaju ili nas na smjenu
uvaju. Prema rijeima moje majke, gotovo uvijek kada bismo se
Mikey i ja igrali u pjeaniku, ona bi me morala spaavati jer bi mi
on uvijek preoteo lopaticu ili kanticu, ne doputajui mi da uzmem
njegovu. Ja bih cmizdrila protestirajui, a Mikey bi vritao i bacao
pijesak na nas dok bi mu njegova majka pokuavala oduzeti moje
igrake.
I njegova i moja majka uvijek su iznova pokuavale jer su se
voljele druiti. No, to god Mikeyjeva majka uinila - grdila ga,
uvjeravala u prednosti meusobnoga dijeljenja, izricala zabrane,
nametala svakojake kazne - nije ga mogla natjerati da promijeni
svoje ponaanje. Moja mi je majka naposljetku u naemu kvartu
morala potraiti drugo drutvo za igru, djevojice koje bi katkad
preotimale igrake, no uvijek bi se dale urazumjeti, koje bi moda
rekle neto grubo, no nikada ne bi dignule ruku da udare. Poela
sam strahovati od svakodnevnih borbi s Mikeyjem i bila sam sret-
na zbog te promjene.
Uzrok te sklonosti drugovima za igru istoga spola ostaje u veli-
koj mjeri nepoznat, no znanstvenici nagaaju da bi jedan od razlo-
ga mogle biti temeljne razlike meu mozgovima. Drutvene, ver-
balne i meuljudske vjetine kod djevojica razvijaju se nekoliko
godina prije no u djeaka. To to su njihovi naini komuniciranja
i interakcije posve razliiti, vjerojatno je rezultat tih razlika medu
mozgovima. Tipini djeaci uivaju u hrvanju, hinjenim borbama i
grubom igranju autiima, kamionima, maevima, pitoljima i bu-
nim - po mogunosti eksplozivnim - igrakama. Takoer su sklo-
ni prijetiti drugima i ee ulaziti u sukobe nego djevojice i to ve
u dobi od dvije godine, a manje su skloni od djevojica meusobno
dijeliti igrake i izmjenjivati se u igri. Naprotiv, tipine djevojice
ne vole grubu igru - ako doe do previe trvenja, jednostavno e
prekinuti igru. Prema tvrdnji Eleanor Maccoby, kada djevojice nji-
hovi vrnjaci - koji se samo zabavljaju - ponu previe omalova-
avati, povui e se s igralita i smisliti drugu igru, po mogunosti
neku u kojoj nee sudjelovati niti jedan razuzdani djeak.
Istraivanja su pokazala da se djevojice izmjenjuju u igri dva-
deset puta ee nego djeaci, a njihova se igra obino zasniva na
odnosima uzajamne brinosti ili pruanja podrke. Razvoj tipino-
ga enskog mozga ini temelj takvoga ponaanja. Drutveni je cilj
djevojica, izraen igrom i utvren razvojem njihova mozga, formi-
ranje bliskih odnosa jedan-na-jedan. Naprotiv, kod djeake igre
nije vaan odnos - ve igra ili sama igraka, drutveni poloaj,
mo, branjenje teritorija i fizika snaga.
49
U jednome istraivanju provedenome 2005. u Engleskoj uspo-
reena je kvaliteta drutvenih odnosa malih djeaka i djevojica
u dobi od etiri godine. Ta je usporedba ukljuivala skalu popu-
larnosti na kojoj su ocjenjivani prema tome koliko se druge djece
eljelo igrati s njima. Male su djevojice premono pobijedile. Tim
su istim etverogodinjacima prethodno u maternici mjerene razi-
ne testosterona izmeu dvanaestog i osamnaestog tjedna, dok su
se njihovi mozgovi razvijali u muke ili enske. Oni koji su bili naj-
manje izloeni testosteronu, imali su najbolju kvalitetu drutvenih
odnosa u dobi od etiri godine. To su bile djevojice.
Istraivanja na enkama neovjekolikih majmuna takoer
su ukazala na to da su te razlike meu spolovima uroene i za-
htijevaju odgovarajue djelovanje hormona da ih potakne. Kada
istraivai blokiraju estrogen kod mladih enki primata tijekom
infantilnoga puberteta, enke ne razvijaju svoj uobiajeni interes
za mladune. Nadalje, kada istraivai fetusima enki primata
ubrizgaju testosteron, tim se enkama gruba igra svidi vie nego
prosjenim enkama. Jednako je i kod ljudi. Premda nismo izvodili
pokuse pri kojima bismo blokirali estrogen kod malih djevojica,
ili ubrizgali testosteron u ljudske fetuse, takvo djelovanje testoste-
rona na mozak prisutno je kod rijetkoga enzimskog defekta koji se
naziva adrenalna hiperplazija (KAH), a koji se javlja kod jednoga
na tisuu djece.
Emma se nije eljela igrati lutkama. Voljela je kamione, penjali-
ce i igrake za sastavljanje. Ako biste je, u dobi od dvije i pol godi-
ne, upitali je li djeak ili djevojica, odgovorila bi vam da je djeak i
udarila vas. Ta bi mala ragbijaica", kako ju je prozvala majka, obi-
avala naglo potrati i zaletjeti se u svakoga tko bi uao u sobu. Do-
davala bi se plianim ivotinjama, no tako bi ih snano bacala da
bi ih bilo teko uhvatiti. Bila je gruba, a djevojice iz predkolske
skupine nisu se eljele s njome igrati. Takoer je malo zaostajala za
drugim djevojicama u jezinome razvoju. No Emma je voljela ha-
ljinice i oboavala je kada bi joj njezina teta radila frizure. Njezina
me majka Lynn, inae strastvena biciklistica, sportaica i nastavni-
ca prirodne skupine predmeta upitala, kada je dovela Emmu kod
mene, je li moda na ponaanje njezine keri utjecalo to to je ona
sportaica. U veini sluajeva djevojice poput Emme ine jednu
od deset djevojica koja je samo mukobanjasta. No Emma je imala
kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju (KAH).
Kongenitalna adrenalna hiperplazija potie adrenalne lijezde
fetusa da ponu proizvoditi velike koliine testosterona, spolnog
hormona i hormona agresivnosti oko osmoga tjedna nakon zaea
- a upravo je to trenutak u kojemu se njegov mozak poinje obliko-
vati u muki ili enski. Promotrimo li genetske ene iji su mozgo-
vi bili izloeni navali testosterona tijekom toga razdoblja, vidjet
emo da je ponaanje tih djevojica, a vjerojatno i strukture mozga,
slinije mukome negoli enskome mozgu. Kaem vjerojatno"
jer mozak maloga djeteta nije tako jednostavno prouiti. Moete
li zamisliti dvogodinjaka koji bi nekoliko sati mirno sjedio pod
ureajem za magnetsku rezonanciju (magnetic resonance imaging), a
da prethodno nije dobio sredstvo za umirenje? No zato se iz pona-
anja dade puno toga zakljuiti.
Istraivanja kongenitalne adrenalne hiperplazije pokazala su
da testosteron kod djevojica razara inae snane modane stru-
kture. U dobi od jedne godine djevojice koje imaju KAH osjetno
manje kontaktiraju oima nego druge djevojice iste dobi. Kako te
51
djevojice izloene testosteronu odrastaju, sklonije su tunjavama,
grubim igrama i igranju s udovitima i akcijskim junacima, nego
pretvaranju da se brinu o svojim lutkama ili preoblaenju u kostim
princeze. Takoer su bolje od drugih djevojica na prostornim te-
stovima na kojima postiu jednake rezultate kao i djeaci, no zato
su manje uspjene na testovima verbalnoga ponaanja, empatije,
brinosti i bliskosti - tipino enskih znaajki. Implikacije su te da
na sustav za drutveno povezivanje u mukim i enskim mozgovi-
ma znatno utjeu ne samo geni, ve takoer i koliina testosterona
koja dospijeva u mozak fetusa. Lynn je odahnula to je dobila znan-
stveno objanjenje za neka ponaanja svoje keri s obzirom da joj
se nitko nije potrudio objasniti to se dogaa u mozgu koji boluje
od KAH-a.
RODNI ODGOJ
Naravno da priroda ima najvie utjecaja na pojavu ponaanja spe-
cifinog za svaki spol, no iskustvo, vjeba i interakcija s drugima
mogu preoblikovati neurone i modane strukture. elite li nauiti
svirati glasovir, morate vjebati. Svaki put kada vjebate, va mo-
zak toj aktivnosti dodjeljuje sve vie neurona, dok konano izmeu
tih neurona ne nastanu novi krugovi kako bi vam, kada sjednete za
glasovir, sviranje postalo poput navike.
Kao roditelji, sasvim prirodno reagiramo na sklonosti svoje dje-
ce. Ponekad emo do besvijesti ponavljati neku aktivnost - maj-
inski smijeak ili glasan zviduk drvenoga vlaka - koja naega
malenoga ili malenu potiu na gugutanje ili smijeak. Takvo po-
navljanje jaa one neurone i krugove u bebinu mozgu koji obrau-
ju i reagiraju na ono to je prvotno zaokupilo njezinu pozornost.
Ciklus se nastavlja i djeca na taj nain usvajaju ponaajne navi-
ke svojega roda. Budui da djevojica tako dobro reagira na lica,
mama i tata e zasigurno raditi mnogo razliitih grimasa, a ona e
sve uspjenije na njih reagirati. Ta e aktivnost pospjeiti njezinu
vjetinu prouavanja lica, a njezin e mozak toj aktivnosti dodje-
ljivati sve vie i vie neurona. Rodni odgoj i biologija zajedno nas
ine onime to jesmo.
Oekivanja odraslih od ponaanja djevojica i djeaka igraju
vanu ulogu u oblikovanju modanih krugova, a Wendy je kod
svoje keri Samanthe mogla sve upropastiti da je popustila pred
svojim predrasudama kako su djevojice krhkije i manje odvane
od djeaka. Wendy mi je kazala da je Samantha, kada se prvi put
sama popela na tobogan, odmah od nje pogledom zatraila dopu-
tenje. Da je na licu svoje majke iitala neodobravanje ili strah,
vjerojatno bi bila odmah odustala, sila s tobogana i zatraila maji-
nu pomo - kao to bi to uinilo 90 posto malih djevojica. Kada je
Wendyn sin bio iste dobi, nikada se nije zamarao provjeravanjem
njezine reakcije, ne marei ako Wendy ne bi odobravala takav sa-
mostalan korak. Samantha se oito osjetila spremnom da naini taj
korak i postane velika", stoga je Wendy uspjela suzdrati svoj
strah i svojoj keri pruiti potrebno odobravanje. Kae mi da joj je
ao to uz sebe nije imala kameru da snimi trenutak u kojemu se
Samantha uz tresak doekala na stranjicu. Lice joj je obasjao smije-
ak koji je izraavao ponos i uzbuenje te je odmah potrala svojoj
majci i vrsto je zagrlila.
Prvi temelj organiziranja mozga ine, naravno, geni i hormoni,
no ne smijemo zanemariti ni dodatno oblikovanje mozga kao re-
zultat svojih interakcija s drugim ljudima i svojom okolinom. Ton
glasa, dodir i rijei roditelja ili skrbnika pridonose organiziranju
djetetova mozga i utjeu na njegov doivljaj stvarnosti.
Znanstvenici jo uvijek ne znaju u kolikoj se mjeri moe preobli-
kovati mozak koji nam je dala priroda. Suprotno pretpostavkama,
neka su istraivanja pokazala da muki i enski mozgovi moda
nisu jednako genetski podloni utjecajima iz okoline. U svakom
sluaju, dovoljno znamo da nam bude jasno da bi trebalo obustavi-
ti zapravo pogreno protumaenu debatu o prirodi nasuprot odgo-
ju: i jedno i drugo neraskidivo su vezani uz razvoj djeteta.
MOZAK KOJ I VOLI NAREI VATI
Ako ste roditelj male djevojice, iz vlastitog iskustva znate da ona
nije uvijek tako posluna i dobra kako nam to nalae kultura. Oe-
kivanja mnogih roditelja pokau se tlapnjama kada njihova ki sta-
ne provoditi svoju volju.
Dobro, tatice, sada lutkice idu na ruak, pa emo ih morati
presvui", kazala je Leila svojemu ocu Charlesu koji je posluno
preodjenuo lutkice - u sveanu odjeu. Tatice! Ne!" vrisnula je
Leila. Ne sveanu haljinu! Odjeu za ruak! I one tako ne govore.
Mora kazati ono to sam ti rekla da kae. Sada to reci kako tre-
ba."
U redu, Leila. Uinit u to. No reci mi zato se voli igrati lutki-
cama sa mnom, a ne s mamom?"
Zato, tatice, to se ti igra onako kako ti kaem." Charles je
bio malko osupnut tim odgovorom. I on i Cara bili su zapanjeni
Leilinom drskou.
54
Nije sve savreno mirno tijekom juvenilne pauze. Djevojice
obino ne pokazuju agresivnost grubom igrom, hrvanjem i uda-
ranjem onako kako to ine djeaci. Djevojice moda, u prosjeku,
posjeduju bolje drutvene vjetine, empatiju i emocionalnu inteli-
genciju od djeaka - no nemojmo se zavaravati. To ne znai da
mozgovi djevojica nisu osposobljeni iskoristiti sve to je u njiho-
voj moi kako bi dobile ono to ele, i mogu se pretvoriti u male
tiranine kako bi postigle svoje ciljeve. Koji su to ciljevi koje diktira
mozak djevojice? Povezivanje, stvaranje zajednice, organiziranje i
upravljanje svojim svijetom tako da ona bude u njegovu sreditu.
Tu dolazi do izraaja agresivnost enskoga mozga - on titi ono
to mu je vano, a to je uvijek, neizbjeno, odnos. No agresivnost
bi mogla otjerati druge od nje, a to bi potkopalo cilj enskoga moz-
ga. Zato djevojica balansira na tankoj liniji izmeu postizanja toga
da bude sredite svojega svijeta odnosa i riskiranja da upropasti te
odnose.
Sjeate li se ormara onih dviju blizanki? Kada jedna trai od
druge da joj posudi rozu bluzicu u zamjenu za zelenu, plasira to
na takav nain da e druga sestrica, ako je odbije, ispasti zloesta.
Umjesto da jednostavno uzme bluzicu, koristi svoj najbolji skup
vjetina - jezik - kako bi dobila ono to eli. Ona rauna na to da
njezina sestra ne eli ispasti sebina i sestra joj doista ustupa rozu
bluzicu. Dobila je to je eljela ne rtvujui pritom njihov odnos.
To se naziva agresivnou u ruiastom. Agresivnost kod oba spo-
la vana je za opstanak i oba spola posjeduju modane krugove
za nju. Ona je kod djevojica samo suptilnija i vjerojatno je odraz
njihove jedinstvene mree krugova u mozgu.
Drutveno i znanstveno stajalite o uroenom dobrom ponaa-
nju djevojica pogrean je stereotip proizaao iz njihove razliitosti
od djeaka. Ba kao i to da djevojke uvijek prou nekanjeno. ene
nemaju potrebu jedna drugu nokautirati, stoga, naravno, djeluju
manje agresivno od mukaraca. Prema svim standardima, mukar-
ci su u prosjeku dvadeset puta agresivniji od ena, to e potvrditi
letimian pogled po zatvorima. Agresivnost sam gotovo izostavila
iz ove knjige, uljuljkana u osjeaj ugode koji su u mene izazvali ko-
munikacijski i drutveni krugovi mojega enskog mozga. ensko
zaziranje od sukoba gotovo me navelo na pogrenu pomisao kako
agresivnost jednostavno nije dio naega ustroja.
Cara i Charles nisu znali to uiniti s Leilinom sklonou nare-
ivanju. To se nije zaustavljalo na nareivanju ocu kako se igrati
lutkama. Leila bi vikala kada bi njezina prijateljica Susie nacrtala
utoga umjesto plavog klauna kako joj je naloila, a ne daj Boe
da razgovor za veerom ne bi ukljuivao Leilu. Njezin je enski
mozak zahtijevao da sudjeluje u svakome odnosu ili komunikaciji
koja se odvijala u njezinoj nazonosti. Biti iskljuena bilo je vie no
to su njezini modani krugovi mogli podnijeti. Za njezin je mozak
iz kamenoga doba - a priznajmo to, u svima nama jo uvijek ue
spiljski ljudi - biti iskljuena moglo znaiti smrt. Objasnila sam to
Cari i Charlesu i oni su odluili priekati da ta faza zavri umjesto
da pokuaju promijeniti Leilino ponaanje - naravno, u granicama
razuma.
Nisam eljela rei Cari i Charlesu da je ono to proivljavaju
s Leilom samo sitnica. Njezini su hormoni bili stabilni, bili su na
niskoj razini i njezin je doivljaj stvarnosti bio prilino stabilan.
Kada se hormoni ponovo aktiviraju, a juvenilna pauza zavri, Cara
i Charles nee morati izlaziti na kraj samo s Leilinim zapovjedni-
kim mozgom. Tada e si dati maha njezin mozak koji se voli izla-
gati opasnosti. Tjerat e je da ignorira roditelje, privue partnera,
napusti dom i neto postigne u ivotu. Doivljaj stvarnosti tinejde-
rice doivjet e eksploziju, a svaka znaajka koja se u djetinjstvu
uspostavila u enskome mozgu - komunikacija, drutveno pove-
zivanje, elja za odobravanjem, iitavanje neverbalnih znakova
s lica kao orijentira to misliti ili osjeati - intenzivirat e se. To je
razdoblje u kojemu djevojka postaje najkomunikativnija u drutvu
svojih prijateljica i stvara vrsto povezane drutvene skupine kako
bi se osjeala sigurno i zatieno. No uz taj novi doivljaj stvarno-
sti potaknut estrogenom, veliku ulogu takoer igra i agresivnost.
Mozak tinejderice potaknut e je da se osjea monom, da uvijek
ima pravo i bude slijepa za posljedice. Bez toga poriva ona nee mo-
i odrasti, no to razdoblje, osobito za tinejdericu, nije lako. Kako
tinejderica poinje u potpunosti osjeati svoju djevojaku mo",
koja ukljuuje predmenstrualni sindrom, spolno nadmetanje i do-
miniranje u djevojakim skupinama, stanja njezina mozga esto e
njezin doivljaj stvarnosti uiniti, hm, pomalo paklenskim.
57
DRUGO POGLAVLJE
MOZAK TINEJDERICE
DRAMA, DRAMA, DRAMA. TO je ono to se dogaa u ivotu i mozgu
tinejderice. Mama, nema anse da idem u kolu. Upravo sam
otkrila da se sviam Brianu, a imam golemu bubuljicu i nemam
korektor, uas! Kako si uope mogla pomisliti da u ii?" Zadaa?
Rekla sam ti da je vie neu pisati dok mi ne obea da e me pos-
lati na kolovanje u internat. Vie ne mogu podnijeti ivot s tobom
ni minute." Ne, nisam zavrila razgovor s Eve. Nisu prola dva
sata i neu se skinuti s telefona." Eto to dobivate ako suvremena
verzija mozga tinejderice ivi s vama pod istim krovom.
Tinejderske su godine burno doba. Mozak tinejderice stvara,
reorganizira i proiava ivane krugove koji utjeu na nain na
koji ona razmilja, osjea i djeluje - i biva opsjednuta svojim izgle-
dom. Njezin mozak otvara drevne upute o tome kako biti enom.
U pubertetu je djevojin jedini smisao postojanja taj da postane
spolno privlana. Poinje se usporeivati sa svojim vrnjakinjama
i slikama ostalih privlanih ena u medijima. Takvo je stanje moz-
ga posljedica navale novih hormona koji nadziru drevni enski ge-
netski nacrt.
Privlaenje muke pozornosti novootkriven je i uzbudljiv oblik
samoizraavanja keri tinejderica moje prijateljice Sally, a visoko-
oktanski estrogen koji juri njihovim modanim putovima potie tu
opsjednutost. Razine hormona koji utjeu na njihovu osjetljivost na
drutveni stres rastu do neba, otuda im njihove morske" ideje - i
izbor odjee - te razlog zato se stalno promatraju u zrcalu. Goto-
vo su iskljuivo zainteresirane za svoj izgled, a naroito za to hoe
li se svidjeti dekima koji nastavaju njihove stvarne i izmiljene
svjetove. Hvala nebesima, kae Shelley, to u svome domu imaju
tri kupaonice jer njezine keri provode sate pred zrcalom, pregleda-
vajui pore, upkajui obrve, elei da im se stranjica smanji, gru-
di narastu vee, a struk se stanji, sve samo kako bi privukle deke.
Djevojke bi vjerojatno radile takvo to bez obzira postojali mediji
koji utjeu na njihovu sliku o sebi ili ne. Hormoni bi njihove moz-
gove tjerali da razviju takve porive ak i da nisu vidjele mrave glu-
mice i modele na naslovnici svakoga asopisa. Bile bi opsjednute
time svia li se dekima njihov izgled ili ne jer hormoni u njihovim
mozgovima proizvode doivljaj stvarnosti prema kojem je najva-
nija stvar na svijetu biti privlana dekima.
Njihovi se mozgovi nastoje restrukturirati i to je razlog to e su-
kobi biti sve brojniji i intenzivniji kako se tinejderice budu borile
za neovisnost i identitet. Tko su one uope? One razvijaju dijelove
sebe koji ih najvie ine enama - svoju sposobnost za komunici-
ranje, stvaranje drutvenih veza i brigu o blinjima. Ako roditelji
razumiju bioloke promjene koje se zbivaju u modanim krugo-
vima tinejderice, mogu pridonijeti samopotovanju svoje keri i
pomoi joj da lake prebrodi te teke godine.
Mozak t i nej der i c e
59
J AHANJ E NA VALOVI MA
E S TROGE NA- P ROGE S TE RONA
Mirna plovidba djetinjstvom zavrena je. Sada roditelji odjednom
moraju hodati kao po jajima u blizini svojega muiavog, tempe-
ramentnog i neposlunog djeteta. Do itave te drame dolazi jer su
djetinjstvo, odnosno juvenilna pauza, zavrili, a hipofiza njihove
keri iznenada se aktivirala jer su otputene kemijske konice s
pulsirajuih stanica njezina hipotalamusa, koje su bile zauzdane
jo od najranijega djetinjstva. Tim oslobaanjem stanica aktivira
se rad sustava hipotalamus-hipofiza-jajnici. Ovo je prvi put jo od
infantilnog puberteta da e mozak njihove keri biti preplavljen
visokim razinama estrogena. Zapravo, to je prvi put da e njezin
mozak doivjeti navalu estrogena-progesterona koja u redovitim
mjesenim valovima pristie iz njezinih jajnika. Ti e se valovi iz
dana u dan, iz tjedna u tjedan mijenjati.
60
Navala estrogena i progesterona u mozgu tinejderice poinje
aktivirati mnotvo krugova koji su se oblikovali u fetalnoj fazi.
Zbog toga naglog porasta hormona, svi njezini modani krugovi
specifini za ene postat e jo osjetljiviji na emocionalne nijanse
poput odobravanja ili neodobravanja, prihvaanja ili odbacivanja.
A kako se njezino tijelo bude razvijalo, ona moda nee znati na
koji nain protumaiti novootkrivenu pozornost suprotnoga spola
- jesu li to odobravajui ili neodobravajui pogledi? Jesu li njezine
grudi dovoljno velike? Nekih je dane njezino samopouzdanje sna-
no, a drugih visi o tankoj niti. Kao dijete bila je u stanju razabrati
iri spektar emocionalnih tonova u tuim glasovima nego djeaci.
Sada se ta razlika jo poveala. Filtar kroz koji ona doivljava po-
vratnu informaciju od drugih takoer ovisi o tome koji je dan u
njezinu ciklusu - u neke e dane ta povratna informacija potaknu-
ti njezino samopouzdanje, dok e ga u druge razoriti. Jednoga joj
dan moete kazati da su joj traperice malo prenisko krojene i ona
e vas ignorirati. No uhvatite li je pogrenoga dana njezina ciklusa,
ono to e ona uti bit e to da je nazivate droljom ili joj govorite da
je predebela za te traperice. ak i ako to niste kazali niti namjerava-
li kazati, njezin e mozak tako protumaiti va komentar.
Znamo da to novo estrogensko i progesteronsko gorivo posebi-
ce snano djeluje na mnoge dijelove enskoga mozga - meu osta-
lima na vano sredite za pamenje i uenje (hipokampus), glavni
centar za kontrolu tjelesnih organa (hipotalamus) i glavni centar za
emocije (amigdalu). Ono izotrava kritiko miljenje i fino ugaa
emocionalnu responzivnost. Ti e se usavreni modani krugovi
krajem puberteta i poetkom odrasle dobi ustaliti u svojemu odra-
slome obliku. Istodobno se, zbog dizanja i sputanja razine estroge-
61
na i progesterona, u mozgu adolescentice, a naroito u hipokampu-
su, poinju javljati tjedne promjene u osjetljivosti na stres koje e se
nastaviti sve dok ona ne proe kroz menopauzu.
Istraivai u Pitsburkome centru za psihobioloka istraivanja
( Pittsburg Psychobiologic Studies Center) promatrali su napredova-
nje kroz pubertet zdravih djeaka i djevojica u dobi od sedam do
esnaest godina, ispitujui njihovu responzivnost na stres i njihove
dnevne doze kortizola. Kod djevojaka su reakcije bile intenzivnije,
dok se responzivnost na stres kod djeaka smanjila. Nakon to uu
u pubertet, enska tijela i mozgovi drugaije reagiraju na stres od
mukih. Fluktuacije estrogena i progesterona u mozgu odgovorne
su za tu drugaiju responzivnost na stres u enskome hipokam-
pusu. Mukarci i ene poinju reagirati na drugaije vrste stresa.
Djevojke poinju vie reagirati na stresove vezane uz odnose, a dje-
aci na ugroavanje njihova autoriteta. Sukobi u odnosima ono je
to sustav za stres tinejderice dovodi do ludila. Ona mora biti
drutveno povezana; tinejder mora biti potovan i na to viem
poloaju u mukoj hijerarhiji.
Modanim krugovima djevojke upravlja, i pokree ih, estrogen
kako bi na stres reagirala pruanjem podrke i stvaranjem zati-
tnih drutvenih mrea. Ona mrzi sukobe u odnosima. Reakciju nje-
zina mozga na stres u velikoj mjeri izaziva drutveno odbacivanje.
Porast i pad razine estrogena tijekom mjesenog ciklusa mijenja
tu osjetljivost na psiholoki i drutveni stres na tjednoj bazi. Prva
dva tjedna ciklusa, kada je estrogen visok, djevojka e najvjerojat-
nije biti zainteresirana za druenje i oputena u tuem drutvu.
Posljednja dva tjedna ciklusa, kada je progesteron visok, a estrogen
nizak, vjerojatno e reagirati razdraljivije i eljet e da je se ostavi
na miru. Estrogen i progesteron svakoga mjeseca reakciju mozga
na stres vraaju na poetnu razinu. Djevojino samopouzdanje u
jednome tjednu moe biti snano, a u sljedeemu krhko.
Tijekom juvenilne pauze u djetinjstvu, kada su razine estroge-
na stabilne i niske, djevojin je sustav za stres mirniji i postojaniji.
Kada razine estrogena i progesterona u pubertetu ponu rasti, po-
inje se poveavati i njezina responzivnost na stres i bol, a sve je to
obiljeeno novim reakcijama u mozgu na hormon stresa kortizol.
Veoma je podlona stresu, napeta i poinje traiti naine za opu-
tanje.
KAKO E SE SMI RI TI ?
Kada sam jedan razred petnaestogodinjaka poduavala razlikama
u mozgovima izmeu mukaraca i ena, zatraila sam od djeaka i
djevojica da jedni drugima postave neko pitanje koje su oduvijek
eljeli pitati. Djeaci su upitali: Zato djevojke idu zajedno na za-
hod?" Oekivali su da e odgovor ukljuivati neto seksualno, no
djevojke su odgovorile: To je jedino mjesto u koli na kojemu mo-
emo u miru razgovarati!" Naravno, jasno je da djeaci ne mogu
ni zamisliti da bi drugome djeaku kazali: Hej, ide sa mnom na
WC?"
Ta scena zorno ukazuje na glavnu razliku izmeu mozga mu-
karaca i ena. Kao to smo vidjeli u prvom poglavlju, modani
krugovi za drutveno i verbalno povezivanje prirodnije su usaeni
u tipian enski nego tipian muki mozak. U tinejderskim go-
dinama navala estrogena u mozgu djevojke aktivirat e oksitocin
i modane krugove specifine za enski spol, osobito one za raz-
Mozak t i nej der i c e 63
govor, oijukanje i socijalizaciju. Srednjokolke koje se drue po
zahodima na taj nain cementiraju svoje najvanije odnose - one s
drugim djevojkama.
Mnoge ene nalaze bioloku ugodu u meusobnom druenju,
a govor je ljepilo koje jednu enu povezuje s drugom. Stoga ne
iznenauje to su neka verbalna podruja u mozgu ena vea no u
mukaraca te to ene, u prosjeku, mnogo vie govore i sluaju od
mukaraca. Brojke variraju, no djevojke u jednome danu prosjeno
izgovore dva do tri puta vie rijei nego djeaci. Znamo da djevoji-
ce ranije progovore te u dobi od dvadeset mjeseci imaju dvostruko
ili trostruko vie rijei u svojemu rjeniku od djeaka. Djeaci ih s
vremenom sustignu u vokabularu, no ne i u brzini. Djevojice u
prosjeku govore bre, osobito kada se nalaze u drutvu. Mukarci
nisu uvijek cijenili tu verbalnu superiornost. U kolonijalnoj Ameri-
ci ene su zatvarali u gradska skladita s drvenim tipaljkama na
jeziku ili ih muili pomou stolca za gnjurenje", zagnjurili bi ih
pod vodu i gotovo utopili - to su bile kazne koje nisu nikada izri-
cane mukarcima - jer su poinile zloin previe prianja". ak i
meu naim roacima primatima postoji velika razlika u glasovnoj
komunikaciji izmeu mujaka i enki. Primjerice, enke rezus maj-
muna naue se glasati mnogo ranije od mujaka i svakodnevno, po
itav dan, koriste svaki od sedamnaest vokalnih tonova svoje vrste
za meusobnu komunikaciju. Naprotiv, mujaci rezus majmuna
naue svega tri do est tonova i kada odrastu mogu proi dani, pa
ak i tjedni, da ne ispuste ni glasa. Zvui li vam to poznato?
Zato djevojke odlaze u zahod razgovarati? Zato toliko vreme-
na provode na telefonu zatvorene u svoje sobe? Meusobno razmje-
njuju tajne i traeve kako bi se povezale i zbliile sa svojim vrnja-
kinjama. One formiraju usko povezane klike s tajnim pravilima.
U tim novim skupinama, razgovor, otkrivanje tajni i ogovaranje
esto postaju omiljenim aktivnostima djevojaka - njihova sredstva
da prebrode i olakaju si uspone i padove te stresove u ivotu.
Vidjela sam to na Shaninom licu. Njezina mi se majka alila da
svoju petnaestogodinjakinju ne moe natjerati da se usredotoi na
rad, pa ak ni na razgovor o koli. O tome da veera s njima za sto-
lom vie nije bilo ni govora. Shana je imala gotovo drogiran pogled
dok je sjedila u mojoj ekaonici i iekivala sljedei SMS od svoje
prijateljice Parker. Shanine ocjene nisu bile blistave i njezino je po-
naanje poelo predstavljati problem u koli, stoga joj nije bilo do-
puteno posjeivati prijateljicu. Njezina majka Lauren takoer joj
je zabranila uporabu mobitela i raunala, no Shanina je reakcija na
izoliranost od svojih prijateljica bila tako burna - vritala je, lupala
vratima i poela razbijati po sobi - da je Lauren popustila i svakog
joj dana dopustila dvadeset minuta kontaktiranja mobitelom. No,
budui da vie nije imala gdje voditi povjerljive razgovore, Shana
je pribjegla slanju SMS-ova.
Za takvo ponaanje postoji bioloki razlog. Povezivanje razgo-
vorom aktivira centre za ugodu u mozgu djevojaka. Meusobno
dijeljenje tajni koje imaju romantine i seksualne implikacije jo i
vie aktivira te centre. Ovdje nije rije o maloj, ve o golemoj ko-
liini ugode. Rije je o snanoj navali dopamina i oksitocina, a to
je, pored orgazma, najvea neuroloka ugoda koju moete osjetiti.
Dopamin je neurokemikalija koja u mozgu stimulira krugove za
motivaciju i ugodu. Estrogen u pubertetu kod djevojaka poveava
proizvodnju dopamina i oksitocina. Oksitocin je neurohormon koji
potie i kojega potie bliskost. Porast razine estrogena tjera mozak
tinejderice da proizvodi jo vie oksitocina - i dobije dodatni po-
ticaj za drutveno povezivanje. Na sredini ciklusa, kada je proizvo-
dnja estrogena na vrhuncu, dopamin i oksitocin kod djevojke vjero-
jatno su takoer na najvioj razini. Ne samo da je njezina verbalna
vjetina na svojemu vrhuncu, ve je i njezin poriv za bliskou tada
najsnaniji. Zahvaljujui bliskosti lui se jo vie oksitocina koji po-
tie elju za povezivanjem, a povezivanje tada izaziva osjeaj zado-
voljstva i sree.
Proizvodnju oksitocina i dopamina stimulira estrogen iz jajnika
kad nastupi pubertet - pa sve do kraja enina fertilnoga razdoblja.
To znai da tinejderice poinju osjeati jo veu ugodu u povezi-
vanju i zbliavanju - meusobnom igranju kosom, ogovaranju i
zajednikom kupovanju - nego prije puberteta. Ta je navala dopa-
mina jednaka onoj kod ovisnika o kokainu ili heroinu kada uzmu
drogu. Kombinacija dopamina i oksitocina, sa svojim djelovanjem
koje smanjuje stres, ini bioloki temelj toga poriva za prisnou.
Ako vaa ki tinejderica neprestano razgovara telefonom ili pre-
ko interneta komunicira sa svojim prijateljicama, to je jednostavno
neto to rade sve djevojke i pomae joj prebroditi stresne drutve-
ne promjene. No ne smijete dopustiti da njezini porivi diktiraju
va obiteljski ivot. Lauren su trebali mjeseci pregovaranja da pri-
dobije Shanu da veera s njima za stolom bez neprestanog dopisi-
vanja SMS-om. Budui da komunikacija u djevojinu mozgu izazi-
va tako snanu ugodu, morat ete obuzdati duboko ukorijenjenu
naviku.
DEKI E UVI J EK BI TI DEKI
Znamo da razine estrogena kod djevojaka u pubertetu rastu i naglo
ukljuuju prekidae u njihovim mozgovima kako bi vie govorile,
druile se sa svojim vrnjakinjama, vie razmiljale o dekima, vi-
e brinule o svome izgledu, bile vie izloene stresu i vie sklone
preuvelianome izraavanju emocija. Vodene su porivom za po-
vezivanjem s drugim djevojkama - i dekima. Navala dopamina
i oksitocina koju kod njih izazivaju razgovor i povezivanje navodi
ih da neprestano tee takvim bliskim odnosima. Ono to ne znaju
jest to da je to njihov zaseban djevojaki doivljaj stvarnosti. Veina
mladia ne dijeli tu snanu elju za verbalnim povezivanjem, sto-
ga pokuaji verbalnoga zbliavanja s njihovim vrnjacima mogu
donijeti razoaravajue rezultate. E>jevojke koje od svojih mladia
oekuju da s njima avrljaju poput njihovih prijateljica eka neu-
godno iznenaenje. U telefonskim bi razgovorima moglo doi do
munih stanki dok ona doeka da on neto kae. Najbolje emu se
obino moe nadati jest to da je on pozoran sluatelj. Ona moda
nee biti svjesna toga da je njemu jednostavno dosadno i da se eli
vratiti svojoj videoigrici.
Ta bi razlika takoer mogla biti uzrokom najveega razoaranja
koje ene osjeaju itavoga ivota spram svojih branih partnera -
on nije raspoloen za druenje, on ne udi za dugim razgovorima.
No on nije za to kriv. Dok je tinejder, njegove razine testosterona
poinju naglo rasti, i on se gubi u adolescenciji", to je fraza koju
je uporabila jedna moja prijateljica psihologinja kako bi opisala za-
to njezin petnaestogodinji sin vie uope ne eli s njome razgova-
rati, zato se zatvara u svoju sobu zajedno sa svojim drugovima ili
s njima igra igrice preko interneta i ne skriva nelagodu na pomisao
o obiteljskoj veeri ili izletu. Vie no ita, eli da ga se ostavi na
miru u njegovoj sobi.
Zato dotada komunikativan djeak, kada ude u tinejderske
godine, postaje tako utljiv i krt na rijeima da to granii s auti-
zmom? Navala testosterona iz testisa preplavljuje njegov mozak.
Dokazano je da testosteron smanjuje razgovorljivost kao i interes
za druenje - osim ako to ne ukljuuje sport ili stjecanje spolnih
iskustava. Zapravo, seks i dijelovi tijela postaju gotovo opsesijom.
Kada sam poduavala onaj razred petnaestogodinjaka i kada
je bilo vrijeme da djevojke postave svoje pitanje mladiima, eljele
su saznati sljedee: Sviaju li vam se vie djevojke s rijetkom ili
bujnom frizurom?" Pomislila sam da se pitanje odnosi na kosu. No
ubrzo sam shvatila da misle na to svia li se mladiima kod djevo-
jaka vie ili manje stidnih dlaka. Momci su jasno i glasno odgovo-
rili: Bez frizure." Stoga budimo otvoreni. Mladi tinejderi esto
su posve i iskljuivo opsjednuti seksualnim fantazijama, enskim
dijelovima tijela i potrebom za masturbiranjem. Razlog njihova opi-
ranja razgovoru s odraslima jest pomisao da e odrasli nekom aro-
lijom proitati izmeu njihovih izgovorenih redaka, pogledati im
u oi i znati da njihov um, tijelo i duu opsjedaju misli o seksu.
Tinejder se osjea usamljen u takvim mislima i stoga je posram-
ljen. Sve dok njegovi drugovi ne ponu zbijati ale i iznositi komen-
tare na raun tijela djevojaka, on misli da samo njega opsjedaju
takve intenzivne seksualne matarije i neprestano je u strahu da
e netko primijetiti erekcije nad kojima se ini da nema nikakve
kontrole. Mnogo puta dnevno obuzima ga neodoljiva potreba za
masturbacijom. On ivi u strahu da e biti otkriven". Jo i vie za-
zire od verbalne bliskosti s djevojkama, premda danonono sanja
o drugim vrstama bliskosti s njima. Tijekom nekoliko tinejderskih
godina, mozak tinejderice i tinejdera ima veoma razliite priori-
tete kada je rije o zbliavanju.
STRAH OD SUKOBA
Istraivanja nalau da su djevojke motivirane - na molekularnoj i
neurolokoj razini - za ublaavanje pa ak i sprjeavanje drutve-
noga sukoba. Cilj je enskoga mozga sauvati odnos pod svaku
cijenu. To bi moglo posebice vaiti za mozak tinejderice.
Sjeam se da su Elana, starija ki tinejderica moje prijateljice
Shelley, i njezina prijateljica Phyllis gotovo svake noi spavale je-
dna kod druge - a kada nisu, razgovarale bi telefonom sve dok
ne bi morale otii na spavanje. Planirale su to e odjenuti, razgo-
varale o tome u koje su deke zaljubljene i zajedno preko telefona
gledale TV. Jednog je dana Phyllis poela ogovarati manje popu-
larnu djevojku u razredu, s kojom je Elana bila dobra u osnovnoj
koli. Njezina je zloba u Elani izazvala nelagodu i bijes, no kada
bi pomislila na sukob s Phyllis, njezin bi mozak i tijelo preplavio
val tjeskobe. Shvatila je da bi, pokae li Phyllis makar i traak neo-
dobravanja, moglo doi do svae koja bi prekinula njihovo prija-
teljstvo. Umjesto da riskira gubitak prijateljstva s Phyllis, Elana je
odluila ne kazati nita.
To je film koji se odvrti u mozgu svake ene pri pomisli na su-
kob, pa ak i na malo neslaganje. enski mozak daleko negativni-
je reagira na upozorenje o moguem sukobu i odbacivanje nego
muki. Mukarci esto uivaju u meusobnom sukobljavanju i
nadmetanju, to kod njih ak moe biti poticajno. Kod ena e su-
69
kob najvjerojatnije pokrenuti niz negativnih kemijskih reakcija, iza-
zivajui osjeaj stresa, uzrujanosti i straha. I sama pomisao na to da
bi moglo doi do sukoba, u enskome e mozgu biti protumaena
kao prijetnja odnosu i izazvati bojazan da bi sljedei razgovor s nje-
zinom prijateljicom mogao biti posljednji.
Kada je odnos ugroen ili prekinut, neke neurokemikalije u
enskome mozgu - poput serotonina, dopamina i oksitocina (hor-
mona povezivanja) - padaju na najniu razinu, a hormon stresa
kortizol preuzima kontrolu. ena poinje osjeati tjeskobu, gubi-
tak i bojazan da e biti odbaena i ostati osamljena. Ubrzo poinje
osjeati silnu udnju za tom blagotvornom drogom bliskosti, oksi-
tocinom. Navala oksitocina u njoj izaziva osjeaj bliskosti, koji je
dodatno potaknut drutvenim kontaktom. No im se taj drutveni
kontakt prekine, a oksitocin i dopamin padnu na najniu razinu,
ona se nade u emocionalnoj nevolji.
im enini osjeaji budu povrijeeni, hormonalna promjena
kod nje izaziva zastraujuu ideju da e odnos zavriti. Zato je Ela-
na odluila ne reagirati na Phyllisine zlobne komentare o svojoj
staroj prijateljici kako ne bi morala riskirati svau koja bi mogla
okonati prijateljstvo. To je zastraujui doivljaj stvarnosti koji
se odigrava u enskome mozgu. To je razlog zato je prekid pri-
jateljstva, ili samo pomisao na drutvenu izolaciju, tako stresna,
osobito za tinejderice. Velik broj modanih krugova zaduen je
za nadziranje bliskosti, a kada je bliskost ugroena, mozak oglasi
uzbunu za opasnost od naputanja. Robert Josephs sa Sveuilita
u Teksasu zakljuio je da muko samopotovanje vie proizlazi iz
njegove sposobnosti ouvanja neovisnosti od drugih, dok na en-
sko samopotovanje, djelomice, utjee sposobnost odravanja bli-
skog odnosa s drugim ljudima. Kao rezultat toga, moda najvei
izvor stresa u mozgu ene ili djevojke moe biti strah od gubitka
bliskih odnosa i nedostatak po ivot vane drutvene podrke koji
bi mogao uslijediti.
Pojaana reakcija na stres i tjeskobu kod djevojaka u pubertetu
mogla bi ak biti povezana sa stvaranjem klika i kruoka. tovie,
stvaranje klika moglo bi biti rezultat njihove reakcije na stres. Sve
donedavno pretpostavljalo se da ljudska bia na stres odgovaraju
reakcijom bori se ili bjei", koju je 1932. opisao W. B. Cannon.
Prema toj teoriji, osoba izloena stresu ili opasnosti napast e izvor
opasnosti ako postoje ikakvi izgledi da pobijedi; u protivnom e
pobjei od opasne situacije. No takvo ponaanje moda nije kara-
kteristino za sve ljude. Profesorica psihologije s UCLA-a Shelley
Taylor tvrdi da e to vjerojatno biti muka reakcija na opasnost i
stres.
Naravno, kada su izloeni akutnome stresu, kod oba spola do-
lazi do snane navale neurokemikalija i hormona koji ih priprema-
ju za suoavanje s neposrednom opasnou. A ta navala hormo-
na mukarca moe potaknuti na djelovanje - njegovi su putovi
za agresivnost izravniji od onih u ene. No borba za ene moda
nije bila tako evolucijski pogodna za usvajanje kao za mukarce
jer ene imaju manje izgleda da fiziki savladaju mukarce koji
su krupniji od njih, pa ak i kada su jednako snane kao i njihovi
protivnici, uputanje u borbu moglo bi znaiti ostavljanje bespo-
monog i ranjivog djeteta samoga. U enskome mozgu krugovi za
agresiju tjenje su povezani s kognitivnim, emocionalnim i verbal-
nim funkcijama nego u mukim putovima za agresiju, koji su vie
povezani s podrujem mozga za fiziko djelovanje.
to se tie bijega, enke su openito manje sposobne za tranje
kada su trudne, doje ili skrbe za svojeg nejakog potomka. Istraiva-
nja su otkrila da enke sisavaca izloene stresu rijetko naputaju
svoje mladune kada se jednom uspostavi veza meu njima. Stoga
se ini da enke imaju i neke druge odgovore na stres osim reakcije
bori se ili bjei", koje im omoguavaju da zatite sebe i svoje be-
spomone potomke. Jedna od takvih reakcija mogla bi biti oslanja-
nje na drutvene veze. enke u meusobno povezanoj drutvenoj
skupini vjerojatnije e jedna drugoj pritei u pomo u situaciji kada
su izloene opasnosti ili stresu. lanice skupine mogu jedna drugu
unaprijed upozoriti na sukob i time im omoguiti da se maknu od
mogue opasnosti i u sigurnosti nastave skrbiti za svoje bespomo-
ne potomke. Takav obrazac ponaanja naziva se titi i pomai" i
mogao bi predstavljati iskljuivo ensku strategiju. tienje uklju-
uje zatitniko ponaanje koje pridonosi sigurnosti i smanjuje ra-
zinu stresa kod majke i njezinih potomaka; pomaganje se odnosi
na stvaranje i odravanje drutvene mree koja bi pritom mogla
biti od pomoi.
Ne zaboravite, na moderni enski mozak jo uvijek posjedu-
je drevne krugove naih najuspjenijih pramajki. Rano u evoluciji
sisavaca, enke su moda stvarale drutvene mree za podrku
kada bi im zaprijetila opasnost od mujaka, kako nalau istraiva-
nja na nekim neovjekolikim majmunima. Primjerice, kod nekih e
vrsta majmuna, ako je mujak previe agresivan prema enki, dru-
ge enke iz njezine skupine doi i zaskoiti mujaka, stojei rame
uz rame i tjerajui ga uz prijetee krikove. Takve enske mree
takoer nude i druge vrste zatite i podrke. enke mnogih vrsta
primata meusobno e uvati mladune i brinuti se za njih, dijeliti
Informacije o tome gdje pronai hranu, a mlade e se enke od njih
liiti materinskome ponaanju. Antropologinja Joan Silk s UCLA-a
i Ikrila je izravnu vezu izmeu stupnja drutvene povezanosti en-
ki pavijana i njihove reproduktivne uspjenosti. Njezino je esnae-
stogodinje istraivanje pokazalo da drutveno najpovezanije ma-
jke imaju najvei broj preivjelih mladunaca, to poveava njihovu
uspjenost u prenoenju svojih gena.
Tinejderice automatski grade i prakticiraju takvu prijateljsku
povezanost svojim intimnim razgovorima po kolskim zahodima.
11 biolokome smislu, one dostiu optimalnu plodnost. Mozgovi
i/, kamenoga doba koji se nalaze u njima preplavljeni su neuroke-
mikalijama koje im kazuju da se poveu s drugim enama kako bi
i in pomogle zatititi potomke. Primitivan im mozak kazuje: Ako
l.i povezanost oslabi, i ti i tvoje potomstvo osueni ste na propast."
To je snana poruka. Nije udo da se djevojkama tako teko nositi
s osjeajem da su izostavljene.
MOZAK HODA U RI TMU
E S TROGE NS KOG BUBNJ A
Kada je Shana imala deset godina, Lauren ju je tee budila za ko-
lu. Shana je vikendom poela spavati do podneva. Lauren je bila
uvjerena kako je taj obrazac spavanja odraz Shaninih loih navika
ekala bi posljednji trenutak za dovrenje kolskih projekata i
voljela bi ostati dugo budna i gledati televiziju. Shana se poela
osjeati deprimirano jer ju je majka neprekidno nazivala lijenom
propalicom, a ona nije znala zato. Bila je umorna i eljela je spava-
ti. Kada sam ih prvi put susrela, majka i ki bile su u neprekidnom
sukobu.
Valovi estrogena iz Shaninih jajnika u pubertetu zapravo su
vratili stanice za spavanje u njezinu mozgu u poetno stanje. Estro-
gen djeluje na gotovo sve to tinejderica proivljava, ukljuujui
osjetljivost na svjetlo i svakodnevni ciklus svjetlo-tama. Estrogen-
ski receptori aktiviraju se u stanicama mozga za 24-satni ritam koje
se nalaze u suprahijazmatinoj jezgri. Te skupine stanica upravlja-
ju dnevnim, mjesenim i godinjim tjelesnim ritmovima, poput
luenja hormona, tjelesne temperature, spavanja i raspoloenja.
Estrogen ak izravno utjee na modane stanice koje kontroliraju
disanje. On aktivira jedinstveni enski ciklus spavanja kao i njezin
hormon rasta. U pubertetu estrogen odreuje vrijeme za sve u en-
skome mozgu - enski i muki mozak naposljetku e marirati u
ritmu razliitih bubnjara.
U dobi od oko osam do deset godina, kod djevojica - i godi-
nu dana ili neto kasnije kod djeaka - sat za spavanje u mozgu
poinje mijenjati svoje postavke, dovodei do kasnijeg odlaska na
spavanje, kasnijeg ustajanja i openito duljega spavanja. Jedno je
istraivanje pokazalo da u dobi od devet godina mozgovi djeaka
i djevojica imaju posve jednake modane valove tijekom spava-
nja. U dobi od dvanaest godina, djevojice su imale 37-postotnu
promjenu u modanim valovima tijekom spavanja u usporedbi s
djeacima. Znanstvenici su zakljuili da to nalae da mozgovi dje-
vojica bre sazrijevaju. Proiavanje prekobrojnih sinapsa u mo-
zgovima tinejderica poinje ranije no u tinejdera, dovodei do br-
eg sazrijevanja svih njihovih modanih krugova. enski mozak,
u prosjeku, sazrijeva dvije-tri godine prije mukoga. Slino se do-
7
Kia u mozgovima djeaka nekoliko godina poslije, no njihova je
faza spavanja, u dobi od etrnaest godina, pomaknuta za jo jedan
Kat kasnije nego ona u djevojica. To je samo poetak neusklaeno-
ti sa suprotnim spolom. enska sklonost malo ranijem lijeganju i
ustajanju od mukaraca predstavlja razliku koja e se odrati sve
i lok ne zavri menopauza.
Shanu i njezinu majku susrela sam jo mnogo puta. Sve je posta-
lo jo gore nakon nekoliko godina, kada se Shana ve naviknula na
svoj novi ritam koji je estrogen uspostavio u njezinu mozgu. Bio je
dvadeset esti dan njezina ciklusa i Shana nije samo vikala. Ona
H" histerino urlala. Sutra idem na plau i ne moe me sprijeiti.
Samo me pokuaj zaustaviti!"
Ne, Shana", odgovorila je Lauren, ne ide nikamo s tom sku-
pinom klinaca. Rekla sam ti da mi se ne svia to se razbacuju nov-
cem i prilino sam sigurna da se drogiraju."
Nema pojma o emu govori. Ti si glupa stara konzervativka
koja nema svoj ivot. Nikad ga nisi imala. Bila si runa i dosadna,
pravo uzorno dijete. Ne bi znala to je to cool ni da te opali po faci.
Ne moe podnijeti to sam pametnija i bolja od tebe, i samo me e-
li podiniti. Ti si obina stara krava!" Lauren je izgubila kontrolu.
Prvi put u ivotu oamarila je svoju ker.
Ciklus kojim estrogen najoitije upravlja jest mjeseni ciklus.
Kada djevojica dobije prvu mjesenicu, to moe biti uzbudljivo i
zbunjujue. To je trenutak koji valja proslaviti, ne u nezv-ageovskom,
hipijevskom smislu, ve stoga to mjeseni ciklus svakoga mjeseca
obnavlja i osvjeava neke dijelove mozga djevojice. Estrogen na
stanice djeluje poput gnojiva - on stimulira djevojin mozak i tije-
kom prva dva tjedna ini je drutveno oputenijom. U prva dva
tjedna (estrogenska faza) dolazi do 25-postotnoga porasta veza u
hipokampusu, a to mozak ini malo budnijim. Mozak malo bolje
funkcionira. Bistriji ste i bolje pamtite. Bre i okretnije mislite. Za-
tim pri ovulaciji, oko etrnaestog dana, iz jajnika poinje ikljati
progesteron i ponitavati djelovanje estrogena, djelujui vie po-
put herbicida na nove veze u hipokampusu. Tijekom posljednja
dva tjedna ciklusa, zahvaljujui progesteronu, mozak najprije pos-
taje smireniji, a zatim postupno sve razdraljiviji, manje usredoto-
en, a potom i malo usporeniji. To bi mogao biti jedan od glavnih
razloga za promjenu u osjetljivosti na stres u drugoj polovici mje-
senog ciklusa. Dodatne veze koje nastaju u tjednima u kojima je
estrogen u porastu, unitava progesteron u posljednja dva tjedna.
Posljednjih nekoliko dana mjesenoga ciklusa, kada progeste-
ron opada, to umirujue djelovanje naglo se povlai, ostavljajui
mozak nakratko uznemirenim, izloenim stresu i razdraljivim.
Shana je bila u toj fazi ciklusa kada je urlala na svoju majku. Mnoge
ene kau da se neposredno prije poetka mjesenice lake raspla-
u i esto se osjeaju mrzovoljno, napeto, agresivno, negativno,
neprijateljski, pa ak i beznadno i deprimirano. U mojoj klinici te
dane nazivamo danima plakanja nad reklamama za pseu hranu"
jer u tom kratkom razdoblju ak i smijene, sentimentalne stvari
mogu izazvati plaljivu reakciju. U poetku ta nagla promjena ra-
spoloenja iznenadi djevojke poput Shane. Tinejderice misle da
je sve to trebaju znati o mjesenome ciklusu to da ne zaborave
svoje tampone i uzmu Advil ili Aleve za greve na dan kada pone
krvarenje. Potrebno se priviknuti na zamisao da ak i kada nema
krvarenja, hormoni koji se pojavljuju cikliki mogu djelovati na nji-
hov mozak. Do odrasle dobi naue kako se s time nositi. Veina
7
.ena zna da, u treem i etvrtom tjednu, bijesni porivi potpadaju
pod pravilo o dva dana. Priekat e dva dana i vidjeti ele li i dalje
reagirati u skladu s njima.
Shani je trebalo jo nekoliko dana da shvati da nije smjela ona-
ko razgovarati sa svojom majkom. A kako je njezin progesteron
opao, a estrogen ponovo narastao, njezina je razdraljivost poela
iezavati. U hipokampusu su ponovo poele nicati veze, a konice
u njezinu mozgu bile su podmazane i radile punom parom. Ubr-
zo je sve iznenaivala svojim duhovitim primjedbama i inteligen-
Inim zapaanjima, to ju je malko dovodilo u nepriliku - djeaci
je katkad jednostavno nisu mogli pratiti, a meu djevojkama se
isticala. Modane sposobnosti kod nekih ena mogu fluktuirati
zajedno s hormonalnim promjenama unutar mjesenoga ciklusa.
|cdan od dijelova mozga koji su najosjetljiviji na estrogen - hipo-
kampus - predstavlja glavnu relejnu postaju za obradu sjeanja u
rijei. To bi mogao biti jedan od biolokih razloga boljih verbalnih
sposobnosti u tjednu kada je estrogen na najvioj razini - u drugo-
me tjednu njihova ciklusa. esto se alim sa svojim studenticama
da bi usmene ispite trebale polagati dvanaestog dana ciklusa, kada
su njihove verbalne sposobnosti na vrhuncu. Moda bi to trebale
primijeniti i tinejderice koje polau prijamni ispit za fakultet - ili
supruge koje ele nadjaati svoje mueve u svai.
ZATO MOZAK TI NE J DE RI CE I ZI
Razmislite o tome. Va je mozak bio prilino stabilan. itavog ste
divota imali ujednaen dotok - ili manjak - hormona. Jednoga se
dana s mamom igrate ajanke, a ve je sljedeega nazivate starom
kravom. A posljednja stvar koju kao tinejderica elite izazvati jest
sukob. Neko ste se osjeali kao dobra djevojica, a sada, iznenada,
kao da se vie ne moete pouzdati u tu osobu. Sve to ste mislili
da znate o sebi, odjednom je nestalo. To je velik udarac djevojinu
samopotovanju, ali i vrlo jednostavna kemijska reakcija, ak i kod
odrasle ene. No, znate li to se pritom dogaa, bit e vam lake.
Kod nekih ena problem predstavlja povlaenje estrogena i pro-
gesterona iz mozga, do kojega dolazi u etvrtome tjednu ciklusa.
Ti hormoni naglo padaju na najniu razinu i mozak poinje udjeti
za njihovim umirujuim djelovanjem. A kada ga ne dobije, postaje
razdraen - toliko razdraen da se intenzitet nelagode moe mje-
riti s napadajem. To se, naravno, dogaa kod maloga broja ena,
no nije nimalo ugodno. Na taj nain napetost i emocionalna osje-
tljivost mogu naglo porasti nekoliko dana prije poetka krvarenja.
David Rubinow i njegovi kolege s amerikoga Nacionalnog insti-
tuta za mentalno zdravlje u Bethesdau, u Marylandu, ispitivali su
promjene raspoloenja vezane uz mjeseni ciklus. Pronali su iz-
ravan dokaz da fluktuacije hormona tijekom mjesenoga ciklusa
poveavaju osjetljivost modanih krugova, izmjerenu refleksom
plaenja" (startle reflex)*, koju veina nas doivljava kao nervozu,
to je takoer povezano i s reakcijom na stres. To pomae objasniti
zato se ene esto osjeaju razdraljivije tijekom potpunoga povla-
enja hormona.
Premda kod 80 posto ena te mjesene hormonalne promjene
imaju tek blago djelovanje, oko 10 posto ena tvrdi da postanu
krajnje razdraljive i lako se uzrujaju. ene iji jajnici proizvode
* Refleks plaenja" (moro refleks) ispituje se tako da se dijete izloi iznenadnoj stimulaciji
- bilo zvunoj, vizualnoj ili naglom promjenom poloaja. Pri tome refleksu dijete naglo iri
ruke i noge, uz iroko otvaranje prstiju. Postupno nestaje s treim mjesecom ivota, (nap.
ur.)
7
n.i j vie estrogena i progesterona najotpornije su na stres jer imaju
vie serotoninskih stanica (kemikalije zahvaljujui kojoj se osjeate
oputeno) u svojim mozgovima. ene koje imaju najmanje estro-
gena i progesterona osjetljivije su na stres i imaju manje serotonin-
kih stanica u mozgu. Za te ene, najosjetljivije na stres, posljednji
i lani prije poetka krvarenja mogu biti pravi pakao. Mui ih nepri-
|,iteljstvo, beznadni osjeaj depresije, razmiljanje o samoubojstvu,
napadaji panike, straha i izljevi plaa ili bijesa koje nije mogue
kontrolirati. Promjene hormona i serotonina mogu rezultirati naru-
enim funkcioniranjem centra za miljenje u mozgu (prefrontalnog
korteksa), a burne, nekontrolirane emocije mogu se lake probiti iz
primitivnih dijelova mozga.
Shana je pripadala toj kategoriji. Tjedan ili dva prije poetka
mjesenice, bila bi neprestano u nevolji jer bi govorila kada je nitko
ne bi nita pitao i prekidala nastavu. U jednom bi trenutku bila
bezobrazna i agresivna, a u drugome briznula u pla. Ubrzo su
njezine promjene raspoloenja postale nekontrolirane i njezini su
je se roditelji, vrnjaci i nastavnici poeli pribojavati. Neprestani
sastanci s ravnateljem i kolskim savjetnikom nisu nimalo suzbili
njezine ispade, a kada su je roditelji konano poslali pedijatru, i
on je bio zbunjen njezinim ekstremnim ponaanjem. Jedna je nasta-
vnica zapazila da je Shanino ponaanje najgore tijekom dva tjedna
svakoga mjeseca. Ostatak vremena bila je ona stara - vie-manje
tipina tinejderica - katkad muiava i pretjerano osjetljiva, no
uglavnom pomirljiva. Sluajui svoju intuiciju, ta me nastavnica
nazvala u kliniku tvrdei da Shana pati od tekog PMS-a.
Shanine promjene raspoloenja i osobnosti, premda ekstremne,
nisu me iznenadile. U dvadesetogodinjoj praksi u psihijatriji i en-
skome zdravlju, susrela sam na stotine djevojaka i ena sa slinim
problemima. Veina ih za svoje ispade runoga ponaanja okrivlju-
je sebe. Neke su godinama odlazile na psihoterapiju pokuavajui
otkriti razlog svoje tuge ili bijesa koji se redovito ponavljaju. Mno-
ge od njih esto su bile optuivane za zloporabu droga, negativ-
nost i zlonamjernost. Veina je takvih pretpostavki nepravedna i
sve one posve promauju bit.
Kod tih se adolescentica i odraslih ena dogaaju nagle promje-
ne raspoloenja i ponaanja jer se, zapravo, mijenja sama struktura
njihovih mozgova, iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Medicinski
naziv za ekstremnu emocionalnu reakciju u tjednima koji pretho-
de mjesenici, a koju izazivaju estrogen i progesteron iz jajnika,
jest predmenstrualni disforini poremeaj (PMDD). ene koje su
poinile zloine dok su patile od PMDD-a u Francuskoj i Engle-
skoj uspjeno su to iskoristile u svoju obranu, dokazavi da su bile
privremeno neuraunljive. Drugi uestali problemi - poput men-
strualne migrene - takoer su izazvani poveanom osjetljivou
modanih krugova i smanjenim umirujuim uinkom neposredno
prije poetka mjesenice. Istraivai iz Nacionalnog instituta za
mentalno zdravlje otkrili su da promjene emocija i raspoloenja
koje te ene osjeaju tijekom mjesenoga ciklusa, nestaju kada se
u jajnicima zaustavi proizvodnja fluktuirajuih hormona. Mogue
je, zakljuuju istraivai, da su ene s PMDD-om na neki nain
alergine" ili previe osjetljive na fluktuacije estrogena i progeste-
rona tijekom ciklusa. Prije pedeset godina jedino uspjeno lijeenje
PMDD-a bilo je kirurko uklanjanje jajnika. U to je doba to bio jedi-
ni nain za otklanjanje hormonalnih fluktuacija.
Umjesto uklanjanja Shaninih jajnika, propisala sam joj uzima-
11 ji- hormona svakoga dana - kontinuiranu pilulu za kontrolu zae-
a - kako bi se njezin estrogen i progesteron odrali na umjereno
visokim, no postojanim razinama, a njezini jajnici sprijeili velike
lluktuacije hormona koje su uznemiravale njezin mozak. Uz estro-
gen i progesteron na postojanim razinama, njezin je mozak bio
smireniji, a razine serotonina stabilizirale su se. Nekim djevojkama
propisujem jo i lijekove poput Zolofta - tzv. selektivne inhibito-
re ponovne pohrane serotonina - koji mogu dodatno stabilizirati
i povisiti razinu serotonina u mozgu, drugim rijeima, poboljati
raspoloenje i pridonijeti da se bolje osjeaju. Sljedeeg me mjeseca
Shanina nastavnica nazvala kako bi mi javila da je Shana ponovo
postala ona stara - vesela i dobra uenica.
I ZLAGANJ E OPASNOSTI I AGRE S I VNOS T KOD
TI NE J DE RI CA
Onoga dana kada je Shana vritala da eli ii na plau, Lauren je
hila zabrinuta zbog Jeffa, deka svoje keri. Jeff je bio iz veoma bo-
gate i liberalne obitelji i, u dobi od petnaest godina, Shana je ve
spavala s njim. Jeffovi su im roditelji doputali da to rade u njiho-
voj kui, a Shana je to tajila roditeljima sve dok se nije uplaila da
je trudna. Budui da je Jeff i dalje bio sa Shanom, Lauren je shvatila
kako e biti najbolje da ga bolje upozna. I to ga je vie upoznavala,
to joj se vie sviao. Jeff je Shanu obasipao darovima (ime Lauren
nije bila oduevljena, no nije ga eljela povrijediti), a Shana bi bila
sretna kad bi on bio u blizini. Sa svojim bi se roditeljima esto na-
godila: Daj, mama, stvarno sam pod velikim pritiskom, a ako on
doe na sat vremena, osjeat u se bolje. Obeavam da u dovriti
posao im ode." esto bi ga prokrijumarila natrag i njih su dvoje
bili nerazdvojni.
Shana se s Jeffom viala osam mjeseci. Dan nakon to je svojoj
majci kazala koliko ga voli, nakon kole se kod kue pojavila s Mi-
keom, momkom za kojega se zaklinjala da su samo prijatelji. Kada
se Lauren uspela do Shanine sobe kako bi vidjela to rade, vrata
su bila zatvorena. Kada ih je otvorila, zatekla ih je kako se, prema
njezinim rijeima, divlje vale". Budui da je Shani dopustila spol-
ne odnose s Jeffom, Lauren nije znala to uiniti. Bilo je jasno da
Shanini nagoni izmiu kontroli.
Emocionalni centri djevojice u pubertetu postaju izuzetno osje-
tljivi. Sustav za kontrolu emocija i nagona u njezinu mozgu - pre-
frontals korteks - do dobi od dvanaest godina proizvest e jo
mnotvo stanica, no te su veze jo uvijek tanke i nezrele. Kao poslje-
dica toga, promjene raspoloenja u tinejderice, koje su djelomice
posljedica pojaanih emocionalnih impulsa koje odailje amigdala,
bre su i naglije. Njezin prefrontalni korteks nalik je starome dial-
-up modemu koji prima irokopojasne signale. On nije u stanju sa-
vladati poveani promet iz amigdale pa esto postane prezaguen.
To je razlog zato tinejderice esto uvrte u glavu neku zamisao i
odmah je provedu u djelo, ne zastavi kako bi razmislile o poslje-
dicama. Osjeaju bijes spram svakog autoriteta koji eli obuzdati
njihove nagone.
Primjerice, moja pacijentica Joan ostala je na sjeveru drave
New York onoga ljeta kada je ondje zavrila internat. Bila je odli-
na uenica, no bila je u vezi s lokalnim momkom koji nije zavrio
srednju kolu, neko je bio u popravnome domu i sa esnaest go-
82
ti ina dobio dijete. Joan se s njim druila itavo ljeto i kada je dolo
vrijeme da ode na studij, poela se premiljati. eljela je ostati s
njim. Kada su njezini roditelji zaprijetili da e doi onamo, uzeti joj
.uitomobil i odvui je na fakultet, pobjegla je sa svojim dekom. Na-
I osljetku se urazumila i otila na studij, ali prolo je puno vremena
I >rije no to je ponovo uljudno razgovarala sa svojim roditeljima.
II takvim je situacijama tinejderskome mozgu teko postupiti ra-
zumno.
Sjeate li se Romea i Giuliette? Da su samo znali da se na njiho-
vim modanim krugovima vri velika rekonstrukcija. Da su samo
/nali da se zbog njihovih spolnih hormona modane stanice mno-
}.e i stvaraju produetke te da e trebati nekoliko godina da obliku-
|ii strukturalno zdrave veze nakon to ti produeci budu utaknuti
u odgovarajue utinice u zrelome prefrontalnom korteksu. No
(.iuliettin bi mozak sazrio dvije ili tri godine prije Romeovog - sto-
i bi se ona moda bila urazumila prije njega. Te nedovrene - ne-
niijelinizirane - produne kabele, najisturenije u vezama izmeu
centra za emocije u amigdali i centra za kontrolu u prefrontalnom
korteksu, mora obaviti tvar koja se naziva mijelin, a koja omogua-
va brzo sprovoenje impulsa prije no to budu u stanju pouzdano
lunkcionirati pod stresom. To e se moda dogoditi tek u kasnim ti-
nejderskim ili ranim odraslim godinama. Bez brze veze s prefron-
l.ilnim korteksom velike koliine impulsa esto mogu rezultirati
ishitrenim, neuljuenim ponaanjem i preoptereenjem modanih
krugova.
Kada se amigdalu tinejderice uzruja neeljenim roditeljskim
ogranienjima poput Znamo da si pila na tulumu, i previe se dru-
/i s dekima, i tvoje su ocjene sve loije, zato si odsad u kazni",
83
moda e reagirati samo s Mrzim vas." No pripazite na suptilne
znakove pobune koji mogu uslijediti. Pronai e ona neki drugi na-
in kako bi vam prkosila.
Karen, moja biva pacijentica koja je sada redovna profesorica
biokemije, ispriala mi je priu koja ilustrira takav tinejderski do-
ivljaj stvarnosti. Karen je odrasla u malenome gradiu u dravi
Washington, u kojemu su mnogi uenici napustili srednju kolu
kako bi radili u lokalnim drvnim tvrtkama. Njezine su se prijate-
ljice zapoljavale kao kuharice ili tajnice u logorima za drvosjee
ili su se udale i gotovo odmah zatrudnjele. Do drugoga razreda
srednje kole, Karen je oajniki eljela otii od kue. Odluila je
poi na studij, to je bila radikalna zamisao u gradiu u kojemu su
samo uitelji, lijenik i knjiniar zavrili fakultet. Roditelji su joj
prigovarali da ivi u svijetu mate. Nisu imali novaca da je poalju
na studij, a i to e joj fakultetska diploma kada e je ionako vjero-
jatno netko napumpati" prije dvadesete godine?
Njihovo omalovaavanje uinilo je Karen samo jo odlunijom
da pronae izlaz. S osamnaest je godina eljela nastaviti kolova-
nje i zavriti fakultet. No bila je dovoljno stara da se zaposli kao go-
-go plesaica u jednome od lokalnih barova u koji su zalazili drvo-
sjee koji bi doli u grad potroiti plau. Poela je ivjeti s dekom
i nou raditi u baru. Premda je bila premlada da nastupa u toplesu,
jo je uvijek uspijevala zaraditi dvadesetak dolara napojnice, koje
bi joj muterije ugurale u tangu.
To ba nije uobiajen posao za jednu buduu profesoricu bioke-
mije. No Karen je zaradila dovoljno novca da plati prvi semestar
na fakultetu, a nakon toga njezine su ocjene bile nagraene punom
stipendijom. Danas, kada je i sama majka troje tinejdera, dviju
djevojaka i jednoga djeaka, Karen pokuava zamisliti kako bi ona
reagirala da joj njezina osamnaestogodinja ki objavi kako se upra-
vo zaposlila kao barska plesaica. Ona je uspjela izbjei sve opasne
incidente, no njezini su go-go nastupi mogli i drugaije zavriti.
I 'KOMJENJIVA HORMONALNA STANJA U mozgu djevojke tijekom mjese-
noga ciklusa sve to ine jo nepostojanijim. Da estrogen i progeste-
i on samo porastu u tinejderskim godinama i ostanu na toj novoj,
vioj razini, enski bi se mozak tome trajno prilagodio. No, kao to
smo vidjeli, ti hormoni dolaze u valovima. S obzirom na to da mo-
zak tinejderice doivljava velike promjene, posebice na podruji-
ma koja su osobito osjetljiva na hormonalne promjene, pubertet za
mnoge djevojke moe biti krajnje impulzivno razdoblje. Kada nije
iz.loen stresu u dobrome tjednu mjesenoga ciklusa, prefrontal
bi korteks u mozgu tinejderice trebao funkcionirati normalno. U
lome bi razdoblju ona mogla biti razumna, a njezino ponaanje
primjereno. No neki stres - poput razoaranja ili loe ocjene - na
dan PMS-a mogao bi prefrontalni korteks izbaciti iz takta, izazva-
vi pretjerano emocionalnu reakciju i nekontrolirano ponaanje,
poput vikanja i lupanja vratima, to u mojoj kui nazivamo raspa-
dom sustava. Nagli porast testosterona kod tinejdera mogao bi
imati slian uinak na mozak, no on jo nije istraen. Zbog nagloga
porasta razina hormona u toj dobi, ak i blagi stres ili naizgled bez-
naajan dogaaj moe biti doivljen kao katastrofa.
Smirivanje razjarene amigdale tinejderice moe se pokazati
tekim zadatkom. Mnoge se djevojke pod stresom okreu droga-
ma, alkoholu i hrani (bilo da prestaju jesti ili se prejedaju). Kao rodi-
telj tinejdera, duni ste zanemariti mnogo od onoga to oni kau.
Nemojte uzimati ozbiljno impulzivne ili emocionalne tirade. Osta-
nite smireni. Tinejderi svoje namjere izraavaju - i doivljavaju
- s toliko strasti da biste mogli reagirati i protiv svoje volje. No ne
zaboravite, modani krugovi za kontrolu nagona kod vae keri ti-
nejderice ne mogu izai na kraj s koliinom impulsa. Svialo vam
se to ili ne, morate uvesti kontrolu ondje gdje to nije u stanju uiniti
njezin mozak. Premda je Joan mrzila svoje roditelje jer su prijetili
da e doi i oduzeti joj automobil, uinili su ono to je ispravno",
kazala mi je nakon puno godina. Njihova je dunost bila pokazati
razboritost koja je njoj u to doba nedostajala.
DEPRESI J A
ak je i Mike ubrzo uvidio da su Shanini nagoni izmaknuli kon-
troli. Ako je preko noi odbacila Jeffa, mogla bi se predomisliti i u
vezi njega, stoga je odluio prekinuti s njom. I nekoliko je Shaninih
prijateljica takoer bilo bijesno na nju zbog toga kako se ponijela
prema Jeffu, stoga je postajala izoliranom. Sve dotad, Shana je bila
dobro. Pisala je za kolske novine, sve se ozbiljnije bavila kipar-
stvom i smijeio joj se dobar izbor fakulteta. Nastavnici su voljeli
njezinu kreativnost i njezin ivahan duh. No kada je Mike preki-
nuo s njom, sve se promijenilo. Shana je jako smravjela. Popustila
je u uenju i poela zapostavljati kolske novine jer ne bi napisala
lanke koji su joj bili dodijeljeni. Nije bila u stanju usredotoiti se
ni napisati zadau, nije mogla spavati, bila je opsjednuta svojom
teinom i izgledom te nije mogla natjerati svoj mozak da prestane
razmiljati o njemu. Primijetila sam nekoliko porezotina na njezinoj
ruci i shvatila da se ree. Bila sam veoma zabrinuta s obzirom da
|i' to razdoblje u kojemu se omjer pojave depresije kod ena udvo-
struuje u odnosu na mukarce.
Djeaci i djevojice imaju jednak rizik od razvijanja depresije
I >rije navale hormona u pubertetu. No ve u dobi od petnaest go-
dina djevojice imaju dvostruko vie izgleda da e patiti od depre-
sije. Genetika bi takoer mogla igrati ulogu u enskoj depresiji.
I'rimjerice, u nekim obiteljima s velikim brojem sluajeva depresi-
|o istraivai su otkrili mutaciju gena pod nazivom CREB-1 koja
mozgove tinejderica - no ne i tinejdera - izlae veem riziku za
kliniku depresiju. Shanine su majka i baka u svojim tinejderskim
godinama patile od teke depresije, a jedna je njihova roakinja
poinila samoubojstvo. Te su je injenice izlagale ozbiljnome rizi-
ku. Shana je bolovala od prave klinike depresije. Stavila sam je
na terapiju Zoloftom, ostala s njom u bliskome kontaktu i jednom
tjedno provodila kognitivnu terapiju. Za etiri do est tjedana opet
se bila u stanju usredotoiti i poloiti zavrne ispite te je prestala
biti opsjednuta Mikeom i svojom teinom.
BI OLOGI J A ZLOBNI H DJ EVOJ AKA
Nagli porast hormona moe dobroudnu djevojku zaas pretvo-
riti u zlobnu, a to moe uiniti i spolno nadmetanje koje je kod
tinejderica snano - i od presudne vanosti. No to nadmetanje
kod njih ima drugaija pravila nego nadmetanje kod tinejdera.
Djevojke imaju poriv okupljati se u klike, ali to ima i svoje nalije,
a to je da su te klike zaraene. Znamo da tinejderice mogu biti ne-
vjerojatno zlobne. Kada se ene nadmeu s drugim enama, esto
koriste suptilnija sredstva, poput irenja glasina kako bi unitile
87
suparnicu. One na taj nain mogu prikriti svoje tragove - Nisam
eljela ispasti zlobna. ao mi je." Takve taktike umanjuju rizik od
gubitka povezanosti koju mozak tinejderice smatra kljunom za
opstanak. No za opstanak je kljuno i spolno nadmetanje.
Sjeam se kada sam pohaala sedmi razred, bila je ondje jedna
jako lijepa djevojka, a ostale su djevojke bile veoma ljubomorne to
joj djeaci poklanjaju toliku pozornost. Ta je djevojka bila takoer i
vrlo srameljiva, zbog ega su ostale mislile da je snob. Jednom je
jedna ne tako lijepa djevojka koja je sjedila iza nje izvadila iz usta
vakau gumu i zalijepila joj je u kosu. Lijepa djevojka nesvjesno je
tako upetljala vaku u kosu da je jedini nain da je izvadi bio reza-
nje njezinih zavodljivih kovra. Kraljica zlobe koja joj je stavila va-
ku u kosu osjeala se pobjedonosno. Njezin bioloki imperativ za
nadmetanjem u spolnoj privlanosti odnio je trenutanu pobjedu.
Hormoni koji se i kod mukaraca i kod ena obino vezuju uz
agresivnost jesu androgeni. Njihove razine poinje rasti rano u pu-
bertetu i nastavljaju rast sve dok ne dosegnu vrhunac u dobi od
devetnaest godina kod ena, odnosno dvadeset godina kod mu-
karaca. Tri glavna androgena koje proizvode ene jesu testosteron,
DHEA i androstenedion. U jednome istraivanju na Sveuilitu u
Utahu otkriveno je da najagresivnije tinejderice imaju visoke ra-
zine androgena androstenediona. Akne su dobar pokazatelj da su
razine androgena u vaega tinejdera ili tinejderice visoke. Dje-
vojke s visokim razinama testosterona i DHEA-om takoer esto
ranije stupaju u spolne odnose. Kada sam je upoznala, Shana, koja
je tada imala petnaest godina, ne samo da je imala akne i potpuno
razvijene grudi, nego je ve godinu dana imala i spolne odnose.
Agresivni porivi mogu fluktuirati zajedno s hormonima u mje-
M'i' nome ciklusu. U nekim tjednima ciklusa tinejderica e biti zain-
U'resiranija za drutveno povezivanje. U drugim e pak tjednima
I iil i vie zainteresirana za mo - nad mladiima i ostalim djevojka-
ni.i. To navodi na zakljuak da vie razine androgena koje proizvo-
de jajnici u drugom i treem tjednu ciklusa kod ena i tinejderica
povisuju razine agresivnosti. Manjak empatije, drutvenoga pove-
. ivanja i osjeaja pripadnosti kod oba su spola dovoeni u vezu s
povienim razinama androgena. Ne moemo to znati sa sigurno-
u, no moda su Shanine poviene razine androgena u pojedinim
l jednima ciklusa bile uzrokom njezinih agresivnih ispada.
Kada su razine androgena niske, ne smanjuje se samo agresiv-
nost, ve se smanjuje i spolni nagon. Tinejderice koje uzimaju
oralne kontraceptive manje su agresivne i imaju smanjeni spolni
nagon jer kontraceptivi zaustavljaju aktivnost jajnika, stoga oni
proizvode manje androgena. Premda i mukarci i ene proizvode
lestosteron, mukarci ga proizvode vie nego deseterostruko vie
to znai da je njihov spolni nagon mnogo jai od spolnoga nago-
na ena. Znanstvenici znaju da ne pridonose samo androgeni agre-
sivnosti i ambicioznosti kod ena, ve je to vjerojatno i estrogen.
IJ istome istraivanju na Sveuilitu u Utahu ene koje su bile naj-
i/.ravnije i imale najvie samopotovanja takoer su imale najvie
razine estrogena, testosterona i androstenediona. Takoer su sebe
ocijenile bolje no to su ih ocijenili njihovi vrnjaci. A te su mlade
ene ostali redovito ocijenili kao najuobraenije.
Naravno, sami hormoni nisu uzrok nekog ponaanja. Hormoni
s.imo poveavaju izglede da e pod odreenim okolnostima doi
do odreenog ponaanja. I jednako kao to u mozgu nema niti jed-
noga centra za agresivnost, tako ne postoji niti jedan hormon za
agresivnost. No postizanje uspjeha i stjecanje moi u drutvu za-
htijeva odreenu agresivnost kod oba spola. Ti hormoni mijenjaju
doivljaj stvarnosti tinejdera i njihov doivljaj sebe kao spolnih,
asertivnih i neovisnih bia.
Tijekom tinejderskih godina krugovi u mozgu djevojke doi-
vljavaju golem rast i proiavanje. To je kao da je dobila itav niz
produnih kabela i mora otkriti kojega utaknuti u koju utinicu.
Njezini modani krugovi sada e se moi pokazati u punoj snazi. I
kamo e je oni natjerati? Ravno u naruje mukarca.
TREE POGLAVLJE
LJUBAV I POVJERENJE
MI LISSA, PRODORNA filmska producentica iz San Francisca, doista se
eljela zaljubiti. Njezina je karijera napokon napredovala ustalje-
nim ritmom i u dobi od trideset dvije godine bila je spremna za
prelazak na sljedeu fazu u svojemu ivotu. Sada je eljela obitelj
i trajnu vezu s mukarcem koji bi ostao s njome dulje od nekoliko
seksom nabijenih mjeseci. Jedini je problem bio taj to nije uspijeva-
li upoznati onoga pravoga. Odlazila je na bezbrojne sastanke koje
I'i joj dogovorili prijatelji ili s mukarcima koje bi upoznala na in-
lernetu, no ni s jednim od njih nije osjetila leptirie u trbuhu ili onu
snanu, iracionalnu potrebu da stalno bude u njegovoj blizini.
Jedne ju je veeri njezina najbolja prijateljica Leslie nazvala i
pozvala da odu plesati salsu. Melissa nije bila raspoloena. eljela
je ostati kod kue, opustiti se i gledati TV, no Leslie je bila nepopus-
lljiva i Melissa je naposljetku pristala. Razbaruila je svoju kovra-
vu kosu da izgleda seksi, odjenula zvonoliku suknju, obula nove
.intilop cipele s visokom potpeticom i stavila crveni ru koji joj je
istaknuo usnice. Sjela je u taksi i odvezla se do plesnoga kluba.
I ubav i povj er enj e 91
Kada je stigla Melissa, Leslie je ve bila unutra i pila margaritu.
Dok su se oputale za odlazak na plesni podij, Melissa je na drugo-
me kraju prostorije ugledala visokoga, zgodnog mukarca lijepih
crta lica, maslinaste puti i razbaruene gotovo crne kose. Hej, di-
van je", kazala je.
Okrenula se natrag prema Leslie i apnula joj neka baci pogled
na njega, no bilo je prekasno. Ve im je prilazio. Melissa nije mogla
odvojiti oi od toga neznanca. Val energije prostrujio joj je leima.
To nije osjetila u svim onim mjesecima neuspjelih sastanaka. Bio
joj je nekako poznat. Hm, tko li je to?" tiho je upitala Leslie, dok
je korteks njezina mozga pretraivao arhive njezina sjeanja. Nije
pronaao podudarnost, no svi su njezini krugovi za pozornost bili
u stanju pripravnosti za sparivanje". Je li ovdje sam ili s nekime
- pitala se. Potraila je pogledom neku od onih prekrasnih ena
za koje se ini da su uvijek u blizini takvih mukaraca savrena iz-
gleda, no nije ugledala ni jednu. A on je jo uvijek iao prema njoj.
to joj je blie prilazio, to je Melissa bivala sve manje usredoto-
ena na priu svoje prijateljice. vrsto je zgrabila svoje pie. Njezin
je pogled bio prikovan uz njega, upijajui svaku pojedinost - njego-
ve konate Armanijeve cipele, njegove seksi crne hlae od samta, a
na prstu lijeve ruke nije nosio vjenani prsten. Sve je ostalo palo u
drugi plan dok je njezin mozak udio za uspostavljanjem kontakta.
Osjetila je kako se zaljubljuje. Obuzeo ju je poriv za sparivanjem.
Bok, ja sam Rob", kazao je on, nervozno se naslanjajui na
ank. Glas mu je bio poput baruna. Jesmo li se ve negdje sre-
li?" Melissa nije bila u stanju uti njegove rijei. Samo je uivala u
njemu, njegovom ulnom mirisu i njegovim vragolastim zelenim
oima.
Poeo je ples udvaranja, a njegov koreograf nije bio ni jedan od
njezinih prijatelja niti kakav brani posrednik. Bila je to biologija
Melissina mozga. Znamo da su simetrija tijela i lica kojima smo
oarani, kretnje koje nas zavode i strast privlanosti od koje nam
srce divlje tue evolucijom usaeni u ljubavni nagon u naemu mo-
zgu. Kratkorona i dugorona kemija" izmeu dvoje ljudi moe
se initi sluajnom, no injenica je da su nai mozgovi unaprijed
programirani da znadu bolje od nas. Oni nas suptilno, ali odluno,
usmjeravaju prema partnerima koji mogu poveati nae izglede na
lutriji ljudske reprodukcije.
Rob se poinje trajno utiskivati u Melissin mozak. Preplavljuju
je hormoni. Dok joj on govori da je marketinki savjetnik te da sta-
nuje u potkrovlju u Potrero Hillu i prikuplja hrabrost zamoliti je za
ples, njezin mozak, bre od superraunala, proraunava njegove
kvalitete koje bi ga mogle uiniti kandidatom za mogueg partne-
ra. Neto joj ve kazuje da je za to prikladan, i bum, vrui valovi
privlanosti i elje od kojih joj klecaju koljena preplavljuju njezino
tijelo s naglom navalom dopamina - izazivajui ushit i uzbuenje.
Njezin je mozak takoer naredio da mu se poalje i malo testostero-
ne, hormona koji potie spolnu elju.
Dok govori, Rob takoer pozorno odmjerava Melissu. Ako se
njegove procjene pokau pozitivnima, i on e dobiti svoju dozu
neurokemikalija koje e ga potaknuti na pokuaj sparivanja s njom.
Nakon to su uzajamno podraili svoje ljubavne krugove, njih se
dvoje sele na plesni podij i provode sljedeih nekoliko sati zabavlje-
ni znojnim ritmovima salse. U dva sata ujutro glazba postaje spori-
ja i klub se poinje prazniti. Leslie je ve davno otila kui. Stojei
na uglu, Melissa govori da i ona mora poi i koketno se okree
|ubav i povj er enj e 93
na svojim visokim petama. ekaj", kazuje joj Rob. Nemam tvoj
broj. elio bih te opet vidjeti." Potrai me preko Googlea i prona-
i e me", odgovorila mu je s osmijehom i uskoila u taksi. Lov je
poeo.
Kod ena i mukaraca poetna su oekivanja od ljubavne veze
nesvjesna i esto veoma razliita. Kod kratkoronih veza, primjeri-
ce, mukarci su lovci, a ene one koje biraju. To nisu spolni stereoti-
pi. To je nae naslijede od predaka koji su, tijekom milijuna godina,
nauili kako prenijeti svoje gene. Kao to je zapazio Darwin, mu-
jaci svih vrsta stvoreni su za snubljivanje enki, a enke obino bi-
raju medu svojim udvaraima. To je arhitektura ljubavi u mozgu,
koju su oblikovali reproduktivni pobjednici evolucije. Obrasci za-
dani prije vie tisua godina utjeu ak i na gradu tijela, lice, miris
i dob partnera koje biramo.
Istina je ta da smo predvidljiviji nego to to mislimo. Tijekom
svoje evolucije kao vrste, nai su mozgovi nauili kako uoiti naj-
zdravije partnere, one koji imaju najvie izgleda podariti nam po-
tomstvo i one iji resursi i predanost mogu pomoi naemu potom-
stvu da preivi. Ove lekcije koje su nauili rani mukarci i ene
kodirane su duboko u naim modernim mozgovima kao neurolo-
ki ljubavni krugovi. Prisutni su od naega roenja, a aktiviraju se
u pubertetu brzodjelujuim koktelom neurokemikalija.
To je sofisticiran sustav. Na mozak procjenjuje mogueg par-
tnera pa ako se on podudara s popisom elja naih predaka, dobi-
vamo dozu kemikalija koje nas omamljuju naletom precizno usmje-
rene privlanosti. Nazovite to ljubavlju ili zaludenou. To je prvi
korak na drevnome putu stvaranja para. Otvorena su vrata pro-
gramu udvaranja-sparivanja-roditeljstva u mozgu. Melissa moda
94
nije eljela nikoga upoznati te veeri, no njezin je mozak imao dru-
ge, duboko usaene i primitivne planove. Kada je ugledala Roba
na drugome kraju prostorije, u njezinu je mozgu zasvijetlio signal
za sparivanje i dugorono vezivanje, i imala je sree to je njegov
mozak mislio isto. Svatko od njih suoit e s tjeskobom, prijetnja-
ma i omamljujuim radostima, nad kojima imaju malo kontrole jer
sada biologija gradi njihovu zajedniku budunost.
NEODOLJ I V PORI V ZA SPARI VANJ EM
Dok Melissa samodopadno ee ulicama grada, pijucka kavu s
mlijekom ili pretrauje internet u potrazi za moguim partnerima,
oekujui da Rob pronae njezin broj na njezinoj web-stranici - ta
rekla mu je naziv svojega posljednjeg filma, pa e je pronai ako je
pametan - teko je povjerovati da se unutar njezine lubanje nalazi
mozak iz kamenoga doba. No upravo je tako, tvrde znanstvenici
koji prouavaju sustav za odabir partnera u ljudskome umu. Tije-
kom gotovo 99 posto razdoblja od vie milijuna godina koliko je
ljudskim biima trebalo da evoluiraju, ivjeli smo u primitivnim
uvjetima. Kao rezultat toga, nalae teorija, nai su se mozgovi
razvili kako bi rjeavali probleme s kakvima su se susretali rani
ljudski preci. Najvaniji izazov s kojim su se suoili bila je repro-
dukcija. Nije bilo u pitanju samo raanje djece. Toj je djeci trebalo
i omoguiti da poive dovoljno dugo kako bi svoje gene prenijeli
dalje. Rani ljudi kojima je odabir partnera omoguio preivljavanje
veega broja potomaka, uspjeli su svoje gene prenijeti dalje. Njiho-
vi sustavi u mozgu za odabir partnera bili su uspjeniji. Nai preci
koji su napravili pogrene reproduktivne poteze nisu ostavili traga
ubav i povj er enj e 95
na budunosti vrste. Stoga se fizioloka struktura mozga iz kame-
noga doba onih koji su bili najuspjeniji u reprodukciji pretvorila
u standardne modane krugove kod modernih ljudi. Ti su krugovi
za odabir partnera poznatiji pod nazivom zaljubljivanje". Moda
mislimo da smo mnogo sofisticiraniji od Freda ili Wilme Kremen-
ko, no na temeljni mentalni svjetonazor i sposobnosti jednaki su.
To to se nai mentalni instinkti nisu promijenili ve milijunima
godina, moda bi moglo objasniti zato ene, u itavome svijetu,
kod dugoronih partnera trae iste idealne kvalitete, tvrdi evolu-
cijski psiholog David Buss. Vie od pet godina Buss je prouavao
preferencije pri odabiru partnera vie od deset tisua pojedinaca
u trideset sedam kultura diljem svijeta - od zapadnih Germana
i Tajvanaca do Mbuti Pigmejaca i aleutskih Eskima. Otkrio je da
u svakoj kulturi ene manje dre do tjelesne privlanosti potenci-
jalnoga supruga, a vie su zainteresirane za njegov materijalni i
drutveni status. Rob je rekao Melissi da je marketinki savjetnik
- u San Franciscu ih je bilo itavo mnotvo, a Melissa je znala da
je dosta njih propalo. Nije bila svjesna toga da joj ta misao oteava
procjenu je li Rob onaj pravi.
Bussova otkria mogla bi biti nezgodna u dananje doba kada
mnoge ene ostvaruju zavidne karijere i ponose se svojom drutve-
nom i financijskom neovisnou. Bilo kako bilo, otkrio je da u svih
trideset sedam kultura ene dre do tih kvaliteta kod partnera
mnogo vie od mukaraca, bez obzira na njihove vlastite prihode
i sposobnost zaraivanja. Melissa moda jest ekonomski neovisna
jedinka, no ona eli i da njezin partner privreuje. enke ptica iz
porodice vrtlarica dijele tu preferenciju odabirui parenje s muja-
kom koji je sagradio najljepe gnijezdo. Moj se suprug ali da je na-
96
lik ptici vrtlarici jer je nekoliko godina prije no to smo se upoznali
sagradio prekrasnu kuu, koja je bila spremna i ekala me. ene,
otkrili su istraivai, takoer trae partnere koji su, u prosjeku, ba-
rem deset centimetara vii i tri i pol godine stariji od njih. Ove su
preferencije ena prema moguim partnerima univerzalne. Stoga
su, zakljuuju znanstvenici, one dio naslijeene arhitekture susta-
va za odabir partnera u enskome mozgu - i trebale bi sluiti toj
svrsi.
Prema tvrdnjama Roberta Triversa, pionira evolucijske biolo-
gije sa Sveuilita Rutgers, odabir partnera na temelju navedenih
atributa predstavlja strategiju pametnog ulaganja. Ljudske enke
posjeduju ogranien broj jajaaca i mnogo vie ulau u raanje
I podizanje djece nego mukarci, stoga im se isplati biti osobito
opreznima sa svojim obiteljskim draguljima". Zato Melissa nije
odmah prve noi uskoila s Robom u krevet, premda mu je zbog
navale dopamina i testosterona u svojim krugovima za privlanost
jedva odoljela. To je razlog i zato je sauvala telefonske brojeve
drugih mukaraca. Dok mukarac moe oploditi enu samo jed-
nim jedinim snoajem i potom otii, enu eka devet mjeseci trud-
noe, opasnosti poroaja, mjeseci dojenja i zastraujua zadaa da
lome djetetu pokua osigurati opstanak. Pretkinje koje su se mora-
le same suoiti s tim izazovima imale su manje izgleda da e uspje-
ti prenijeti svoje gene. Premda je samohrano majinstvo postalo
moderno kod nekih skupina suvremenih ena, tek ostaje vidjeti
koliko e taj model biti uspjean. ak i danas u nekim primitivnim
kulturama nazonost oca utrostruuje stopu preivljavanja djece.
Stoga je za ene najsigurnije za dugorone-partnere odabrati mu-
karce koji e ostati uz njih, tititi njih i njihovu djecu te im uiniti
dostupnijima hranu, zaklon i druge resurse.
Melissa je bila dovoljno pametna da ne uri i uvjeri se je li Rob
dobra prilika. Njezin je san bio imati mua kojeg e voljeti i koji e
nju voljeti i oboavati. Najvie se pribojavala da bi joj mukarac
mogao biti nevjeran, kao to je to njezin otac bio njezinoj majci.
Nakon veeri u plesnome klubu uoila je velik broj pozitivnih po-
kazatelja. Rob je bio vii, stariji i inio se financijski situiran. Zado-
voljavao je sve zahtjeve to se tie velike sheme iz kamenoga doba,
no nije jasno znala je li on tip za dugoronu vezu.
KEMI J SKA P RI VL ANOS T
Ako su Melissini drevni modani krugovi traili financijsku sigur-
nost i zatitu, to je Robov mozak traio na dugoronoj partnerici?
Prema tvrdnjama Bussa i drugih znanstvenika, neto posve drugo.
U itavome svijetu mukarci daju prednost atraktivnim supruga-
ma, u dobi izmeu dvadeset i etrdeset godina, koje su prosjeno
dvije i pol godine mlae od njih. Takoer ele da njihove mogue
dugorone partnerice imaju istu kou, blistave oi, pune usne, sjaj-
nu kosu i figuru zaobljenu poput pjeanoga sata. injenica da te
preferencije vrijede za svaku kulturu ukazuje na to da su one dio
genetski usaenoga naslijea mukaraca od njihovih pradavnih
predaka. Nije bila stvar samo u tome to su Roba privlaile djevoj-
ke sjajnih kovra. Melissina je kosa aktivirala njegov drevni sustav
za odabir partnera.
Zato bi ba ti kriteriji bili na vrhu mukareva popisa? S pra-
ktinoga gledita, sve navedene osobine, ma kako se inile izvanj-
skima, snani su vizualni pokazatelji plodnosti. Bili mukarci toga
svjesnii ili ne, njihovi mozgovi znaju da im enska plodnost prua
najveu reproduktivnu naknadu za njihovo ulaganje. S desecima
milijuna spermija, mukarci su sposobni proizvesti gotovo neogra-
nien broj potomaka dok god su u stanju pronai dovoljno plodnih
ena s kojima e spolno opiti. Stoga je njihov glavni zadatak spa-
riti se s plodnim enama i razmnoavati se. Sparivanje s neplod-
nim enama znailo bi traenje njihove genetske budunosti. I tako
se, tijekom milijuna godina, u mukome mozgu razvio modani
sustav za traenje oitih vizualnih znakova plodnosti na enama.
Dob je, naravno, jedan vaan imbenik; zdravlje je drugi. Visoka ra-
zina aktivnosti, mladenaki hod, simetrina tjelesna obiljeja, glat-
ka koa, sjajna kosa i usne napuene djelovanjem estrogena lako
su uoljivi znakovi dobi, plodnosti i zdravlja. Stoga ne udi to
ene poseu za napuenim uinkom kolagenskih injekcija i ravna-
njem bora pomou botoksa.
Obline su, takoer, vrlo dobar pokazatelj plodnosti - bez obzi-
ra na umetke za grudi. Prije puberteta, djeaci i djevojice imaju
vrlo slian oblik tijela i omjer struk-bokovi. No nakon to se akti-
viraju reproduktivni hormoni, kod zdravih djevojica razviju se
obline, a struk im postane otprilike za treinu ui od bokova. ene
s takvom graom tijela imaju vie estrogena te zatrudne lake i u
mlaoj dobi od onih ija se irina struka toliko ne razlikuje od i-
rine bokova. Tanak struk takoer odmah ukazuje na to je li ena
slobodna za reprodukciju, budui da trudnoa drastino mijenja
njezine obrise. Drutvena reputacija est je imbenik pri mukoj
procjeni ene, s obzirom da reproduktivno najuspjeniji mukarci
moraju odabrati ene kojima e oni biti jedini partner. Mukarci
ele osigurati svoje oinstvo, no takoer i moi raunati na enine
majinske sposobnosti kako bi bili sigurni da e njihovo potomstvo
biti uspjeno. Da je Melissa odmah pola u krevet s Robom ili mu
se pohvalila svim mukarcima s kojima je bila, njegov bi mozak iz
kamenog doba moda procijenio da bi ona mogla biti nevjerna ili
da je na loem glasu. To to je na plesnome podiju bila strastvena i
u pristojno doba otila kui taksijem pokazalo mu je da je ona istin-
ska dama za dugoronu vezu.
P R O C J E N J I V A N J E P O T E N C I J A L N E O P A S N O S T I
Rob joj je ostavio poruku na telefonskoj sekretarici, a Melissa je
priekala nekoliko dana prije no to ga je nazvala. I premda su se
poljubili na prvome sastanku, nije planirala s njim otii u krevet
dok ga bolje ne upozna. Bio je nevjerojatno zabavan i armantan
te se inilo da ima sreen ivot, no ona je ekala potvrdu svoje
intuicije da mu moe vjerovati. U nazonosti stranaca obino se
aktiviraju modani krugovi za tjeskobu - u njezinoj su amigdali
krugovi za strah jo uvijek radili punom parom. Prirodan oprez
prema strancima usaen je u mozak i mukaraca i ena, no ene
osobito rano i pomno procjenjuju mukarevu moguu razinu pre-
danosti traei partnera.
Muko zavoenje i naputanje stara je smicalica koja see jo do
poetaka nae vrste; jedno je istraivanje otkrilo da mlai studenti
priznaju kako se prikazuju boljima, iskrenijima i pouzdanijima no
to to uistinu jesu. Neki antropolozi nagaaju da je prirodni odabir
dao prednost mukarcima koji bi uspjeno obmanuli ene i time ih
privoljeli na spolni odnos. ene su se, stoga, morale izvjetiti u uo-
100
avanju mukih lai i pretjerivanja - i enski je mozak sada dobro
prilagoden tome zadatku. Jedno istraivanje koje je na Sveuilitu
Stanford provela psihologinja Eleanor Maccoby pokazalo je, pri-
mjerice, da djevojice ranije od djeaka naue razlikovati stvarnost
i bajke ili pretvaranje". Do odrasle e dobi moderne ene fino ugo-
diti svoju izvanrednu sposobnost iitavanja emocionalnih nijansa
Iz. tona glasa, pogleda i izraza lica.
Kao rezultat te posebne opreznosti, tipian enski mozak nije
spreman priznati da ga je obuzela luda zaljubljenost ili tek uzbu-
enje izazvano spolnim ponaanjem kao to je to spreman uiniti
muki mozak. ene mogu dosei jednaku ili viu krajnju toku u
ljubavi, no esto im treba vie vremena da priznaju da su zaljublje-
ne te se opreznije od mukaraca u prvim tjednima ili mjesecima
veze. Muki mozgovi drugaije su neuroloki strukturirani za lju-
bav. Istraivanja snimki mozgova zaljubljenih ena pokazala su
veu aktivnost na mnogo vie podruja, osobito u krugovima za
instinktivne osjeaje, pozornost i pamenje, dok je kod zaljubljenih
mukaraca zapaena vea aktivnost na podrujima za naprednu vi-
zualnu obradu. Te snanije vizualne veze mogle bi takoer objasni-
ti zato se mukarci lake zaljubljuju na prvi pogled" od ena.
Kada se netko zaljubi, putovi u mozgu za oprez i kritiko mi-
ljenje iskljuuju se. Mogue je da je evolucija stvorila te modane
krugove za zaljubljenost kako bi se pobrinula da pronaemo par-
tnera i zatim se usredotoimo iskljuivo na tu osobu, smatra Helen
Fisher, antropologinja na Sveuilitu Rutgers. Ne odve kritiko
razmiljanje o manama naih voljenih pridonijet e tome procesu.
U njezinu istraivanju zaljubljenosti vie je ena nego mukaraca
izjavilo da im mane njihovih partnera pretjerano ne smetaju, a e-
ne su postigle i bolje rezultate na testu strastvene ljubavi.
Z A L J U B L J E N I M O Z A K
Melissa i Rob gotovo su se svake veeri uli telefonom. Svake bi se
subote nali u parku i izveli Robova psa u etnju ili bi u Melissinu
stanu gledali dnevne snimke njezina najnovijeg filma. Rob je bio
siguran u svoj posao i konano je prestao govoriti o bivoj djevojci
Ruth. Taj prestanak emocionalne vezanosti s Ruth nagovijestila je
Melissi da Rob nije s njom samo kako bi zalijeio rane nakon ljubav-
noga razoaranja i da se spreman usredotoiti samo na nju. Ona se
ve, i protiv svoje volje, zaljubila u njega, ali mu to jo nije priznala.
Poela se zagrijavati za njegove dodire, doputajui svojemu spol-
nom nagonu da sustigne njezin ljubavni nagon.
Naposljetku, nakon tri mjeseca, Rob i Melissa zavrili su u kre-
vetu obuzeti strau nakon to su itav dan proveli leei u parku
na suncu, posve oarani jedno drugim. Par je odjednom preao u
fazu zrele konzumirane ljubavi.
Zaljubljivanje je i kod mukaraca i kod ena jedno od najra-
cionalnijih ponaanja ili stanja mozga. Mozak postaje nelogian"
hrvajui se s novom ljubavi, doslovce slijep za mane voljene osobe.
To je nehotino stanje. Strastvena zaljubljenost ili tzv. zaluenost
danas predstavlja dokumentirano stanje mozga. Ona dijeli moda-
ne krugove sa stanjima opsjednutosti, manije, intoksikacije, ei i
gladi. To nije emocija, ali ona pojaava ili ublaava druge emocije.
Krugovi za zaljubljenost ponajprije predstavljaju motivacijski su-
stav, koji se razlikuje od podruja za spolni nagon u mozgu, no s
njime se preklapa. Takvu grozniavu modanu aktivnost potiu
hormoni i neurokemikalije poput dopamina, estrogena, oksitocina
i testosterona.
Modani krugovi koji se aktiviraju kada smo zaljubljeni slini
su onima ovisnika o drogi koji oajniki udi za sljedeim fiksom.
Amigdala, modani sustav za uzbunjivanje, i prednji cingularni
korteks, modani sustav za zabrinutost i kritiko miljenje, poinju
se iskljuivati kada krugovi za ljubav rade punom parom. Slino se
dogaa kad se uzme escstasy; normalna opreznost koju ljudi osje-
aju spram stranaca deaktivira se, a krugovi za ljubav se aktivira-
ju. Dakle, romantina je ljubav nalik prirodnoj drogiranosti escsta-
syjem. Klasini simptomi rane ljubavi takoer su slini poetnome
djelovanju droga poput amfetamina, kokaina te opijata poput he-
roina, morfija i OxyContina. Ti narkotici aktiviraju modani krug
za nagraivanje, izazivajui luenje kemikalija i djelovanje slino
djelovanju ljubavi. Zapravo, ima neke istine u tvrdnji da se moe
postati ovisnim o ljubavi. Ljubavni partneri, osobito u prvih est
mjeseci, ude za ekstazom koju osjeaju kada su zajedno i mogu se
osjeati bespomono ovisnima jedno o drugome. Istraivanja stra-
stvene ljubavi pokazuju da to stanje mozga moe potrajati otprili-
ke est do osam mjeseci. To je toliko intenzivno stanje da su nam
interesi, dobrobit i opstanak voljene osobe jednako vani ili vaniji
od svojih vlastitih.
U toj ranoj fazi ljubavi Melissa je snano pamtila svaku pojedi-
nost vezanu uz Roba. Kada je na tjedan dana otila u L. A. kako bi
na jednoj konferenciji prikazala dio svojega novog filmskog pro-
jekta, oboma im je teko pala razdvojenost. To nije bilo tek umi-
ljanje, ve bol zbog povlaenja neurokemikalija. Pri fizikome
I |ubav i povj er enj e 103
odvajanju, kada dodirivanje i milovanje nije mogue, nastupa sna-
na enja, gotovo glad, za voljenom osobom. Neki ljudi nisu ni
svjesni koliko su se vezali ili zaljubili sve dok ne osjete taj snaan
poriv kada voljena osoba bude odsutna. Tu smo enju naviknuli
smatrati samo psiholokom, no ona je zapravo tjelesna. Mozak se
gotovo nalazi u stanju apstinencijske krize. Zbog odsutnosti e ti
biti jo drai", kazala bi vam vaa majka kada biste kukali jer je on
odsutan. Sjeam se poetaka hodanja sa svojim muem, kada sam
ve znala da je onaj pravi", no on to jo nije znao. Za jedne kratke
odvojenosti, odluio" je da se trebamo vjenati - hvala nebesima
na povlaenju dopamina i oksitocina. Njegov samodostatan i neo-
visan muki mozak konano je obratio pozornost na njegovo srce,
kazat e vam njegovi prijatelji i obitelj.
Tijekom odvojenosti poriv za ponovnim sjedinjenjem u mozgu
moe dosegnuti nekontrolirani intenzitet. Rob je sredinom tjedna
tako oajniki eznuo za fizikim dodirom s Melissom da je doletio
na jedan dan kako bi je vidio. Kada doe do ponovnoga sjedinje-
nja, dopamin i oksitocin iznova mogu uspostaviti sve elemente pr-
vobitne veze meu ljubavnicima. Aktivnosti poput milovanja, lju-
bljenja, gledanja, grljenja i orgazma mogu obnoviti kemijsku vezu
za ljubav i povjerenje u mozgu. Navala oksitocina-dopamina jo e
jednom potisnuti tjeskobu i sumnjiavost te aktivirati krugove za
ljubav u mozgu.
Majke esto upozoravaju svoje keri da se u poetku previe
ne zbliavaju s novim dekom i taj je savjet moda mudriji no to
se njima ini. Grljenjem i maenjem u mozgu se lui oksitocin, oso-
bito kod ena, i vjerojatno potie sklonost vjerovanju onome tko
vas grli. Takoer je vea vjerojatnost da ete povjerovati svemu
104
i svaemu to vam on kae. Ubrizgavanje hormona oksitocina ili
dopamina u mozak kod ljudi moe ak izazvati maenje i vezanje
para bez uobiajenih preduvjeta poput romantine ljubavi i spolno-
ga ponaanja, posebice kod enki. Razmotrimo i vicarski pokus
u kojemu su istraivai jednoj skupini ulagaa" dali nazalni sprej
koji je sadravao oksitocin i usporedili ih s drugom skupinom koja
je dobila placebo sprej. Ulagai koji su dobili oksitocin ponudili su
dvostruko vie novca od skupine koja je dobila samo placebo. Sku-
pina koja je dobila oksitocin bila je spremnija vjerovati strancu koji
je glumio financijskoga savjetnika - bili su uvjereniji u to da e se
njihovo ulaganje isplatiti. To je istraivanje zakljuilo da oksitocin
aktivira krugove za povjerenje u mozgu.
Iz jednoga pokusa s grljenjem takoer znamo da se oksitocin
obino poinje luiti u mozgu nakon dvadeset drugog partnerova
zagrljaja - ime se peati veza izmeu onih koji se grle i aktiviraju
se modani krugovi za povjerenje. Stoga nemojte dopustiti da vas
mukarac zagrli ako mu ne namjeravate vjerovati. Dodirivanje, gle-
danje, pozitivna emocionalna interakcija, ljubljenje i orgazam pri
snoaju takoer izazivaju luenje oksitocina u enskome mozgu.
Upravo bi takav dodir mogao pridonijeti ukljuivanju prekidaa
na modanim krugovima za ljubav. Estrogen i progesteron tako-
er potiu vezanje u enskome mozgu jer povisuju razine oksito-
cina i dopamina. Jedno je istraivanje pokazalo da u razliitim tje-
dnima mjesenoga ciklusa ene dobivaju veu koliinu ugode od
svojih kemikalija u mozgu. Ti hormoni zatim aktiviraju modane
krugove za ljubav i brinost, a deaktiviraju krugove za oprez i od-
bojnost. Drugim rijeima, ako cirkuliraju visoke razine oksitocina i
Lj ubav i povj er enj e 105
dopamina, s vaom je sposobnou rasuivanja gotovo. Ti hormo-
ni iskljuuju skeptini um.
Poriv za zaljubljivanjem uvijek je prisutan negdje u pozadini.
No zaljubljenost zahtijeva da u svojemu ivotu i mozgu nainite
mjesta za voljenu osobu, doslovno je inkorporirajui u svoju sliku
0 sebi putem modanih krugova za privrenost i emocionalno
pamenje. Kako se taj proces odvija, potrebna je manja stimulacija
oksitocina i dopamina da se odri ta emocionalna povezanost. Sto-
ga vie nije potrebno provoditi dvadeset etiri sata u neprekidnom
zagrljaju.
Temeljni poriv za privrenou u ljubavnoj vezi genetski je usa-
en u mozak. Razvoj mozga u maternici, razmjer brinosti koju
smo primili u ranome djetinjstvu i emocionalna iskustva, sve to
utjee na varijacije u modanim krugovima za ljubav i povjerenje.
Melissa je znala da je njezin otac enskar i to ju je uinilo jo ske-
ptinijom prema zaljubljivanju i vezanju. Na spremnost pojedinca
na zaljubljivanje, a potom i na emocionalno vezanje, stoga mogu
utjecati varijacije u modanim krugovima koje su rezultat iskustva
1 hormonalnog stanja mozga. Stres iz okoline moe potaknuti ili
sprijeiti takvo vezanje. Emocionalna privrenost i vezanost za fi-
gure skrbnika iz naega najranijeg djetinjstva traju itavoga ivota.
Te prve figure skrbnika postaju dijelom naih modanih krugova
pomou procesa pojaavanja zahvaljujui opetovanim iskustvima
fizike i emocionalne brinosti ili njihovu izostanku. Krugovi za si-
gurnost oblikuju se na temelju tih iskustava s brinim, pouzdanim,
zatitnikim figurama. Bez tih iskustava u mozgu e se oblikovati
samo mali broja krugova za sigurnost ili se oni uope nee obliko-
vati. Takva bi se osoba jo uvijek mogla kratkorono zaljubiti, no
bilo bi joj tee ostvariti i odrati dugoronu emocionalnu vezu.
MOZAK KOJ I SE SPARI O
Na koji se nain neodoljivi poriv tipa Moram ga imati svake minu-
te u danu" u mozgu pretvara u stanje duha tipa ,,Oh, bok, opet ti,
srce, kako ide"? Navala dopamina u mozgu postupno se smiruje.
Da imamo ureaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo mogli
vidjeti promjene u mozgu koje se dogaaju kada ena prelazi iz sta-
nja rane romantine ljubavi u stanje dugorone veze, vidjeli bismo
da bi krugovi za nagraivanje-ugodu i krugovi za snanu glad-
-udnju potamnjeli, dok bi krugovi za privrenost i vezanje zasjali
jarkoutim sjajem.
Znamo da ekstatini osjeaji strastvene ljubavi ne traju zau-
vijek, a neke osobe gubitak intenzivnosti moe zbunjivati. Tako
sam i upoznala Melissu. Posjetila me nakon to je godinu dana bila
u vezi s Robom. Objasnila mi je da su, u prvih pet mjeseci, ona i
Rob svakoga dana imali prekrasan, uzbudljiv seks i s nestrpljenjem
iekivali svaku minutu koju e provesti zajedno. Sada su ivjeli za-
jedno, radili zahtjevne poslove i poeli razgovarati o braku i osniva-
nju obitelji. No ona je poela osjeati splanjavanje oduevljenja"
njihovom vezom. Njezina je intuicija nije vie inila tako sigurnom
da je to prava stvar. Bila je zabrinuta zbog injenice to vie nije
bila toliko zainteresirana za seks. Ne stoga to je susrela ili poelje-
la nekoga drugoga. Jednostavno je, osobito u usporedbi s prvih pet
mjeseci njihove veze, sada nedostajalo strasti i uzbuenja na koje
se naviknula. to nije bilo u redu" s njome? Je li Rob onaj pravi? Je
li ona normalna? Hoe li uope moi biti dugorono sretna s njim
ako je u njihovoj vezi nestalo one seksualne iskre i instinktivnih
osjeaja?
Mnogi, poput Melisse, misle da je gubitak romantinoga zanosa
rane ljubavi znak da je veza na silaznoj putanji. No zapravo je mo-
gue da par samo prelazi u jednu, vanu, dugoroniju fazu veze,
na koju ga potiu dodatni neuroloki krugovi. Znanstvenici tvrde
da je mrea za privrenost" zasebni modani sustav - onaj koji
uzbudljiv intenzitet zanesenosti nadomjeta trajnijim osjeajem
spokoja, smirenosti i povezanosti. Sada, pored kemikalija sustava
za nagraivanje, kao to je dopamin, koje izazivaju uzbudljivu ugo-
du, sustav za privrenost i vezanje para redovito potie luenje
vee koliine kemikalije za vezanje, oksitocina, potiui partnere
da i dalje trae zadovoljstvo u meusobnom drutvu. Ti krugovi
u mozgu za dugorono vezanje i odravanje povezanosti postaju
aktivniji. Kada su istraivai sa Sveuilinog koleda u Londonu
skenirali mozgove osoba koje su bile u ljubavnoj vezi prosjeno 2,3
godine, otkrili su da se, umjesto modanih krugova za strastvenu
ljubav koji proizvode dopamin, aktiviraju druga podruja mozga,
poput onih vezanih uz kritiko miljenje. Aktivnost u modanim
krugovima za privrenost odravat e i poticati u mjesecima i go-
dinama koje e uslijediti zajednika ugodna i pozitivna iskustva,
a sva ona izazivaju luenje oksitocina. S praktinoga gledita, taj
pomak s lude zaljubljenosti na smireno vezanje para ima smisla.
Naposljetku, skrb o djetetu bila bi gotovo nemogua kada bi par-
tneri i dalje bili iskljuivo usredotoeni jedno na drugo. ini se da
je svrha opadanja ljubavnog zanosa i seksualnog intenziteta upra-
vo pridonoenje opstanku naih gena. To nije znak da se ljubav
108
hladi, ve je to znak da ona prelazi u novu, odriviju fazu na dulje
razdoblje, zahvaljujui vezama medu partnerima koje su usposta-
vila dva neurohormona, vazopresin i oksitocin.
Ti hormoni, koje proizvode hipofiza i hipotalamus, kontroliraju
drutveno povezivanje. Muki mozak za drutveno povezivanje i
roditeljstvo uglavnom rabi vazopresin, dok enski mozak ponaj-
prije koristi oksitocin i estrogen. Mukarci imaju vie receptora za
vazopresin, dok ih ene imaju znatno vie za oksitocin. Smatra se
da su mukarcima potrebna oba ta hormona kako bi se uspjeno
vezali uz ljubavnu partnericu. Stimuliran testosteronom i potaknut
orgazmom pri snoaju, vazopresin u mukarca izaziva porast ener-
gije, pozornosti i agresivnosti. Kada zaljubljeni mukarci osjete dje-
lovanje vazopresina, usredotoeni su iskljuivo na svoju dragu i
neprestano misle na nju, ak i kada ona nije nazona.
ene su se, naprotiv, sposobne vezati uz ljubavnoga partnera
im kod njih doe do luenja dopamina i oksitocina, potaknutog
dodirivanjem te pruanjem i primanjem spolnog zadovoljstva.
Moda odravanje mojih nogu toplima nije glavni zadatak mojega
supruga u krevetu, no maenje kako bi se potaknulo luenje oksito-
cina jest. S vremenom, ak i pogled na njezina ljubavnika kod ene
moe potaknuti luenje oksitocina.
Iznimnu vezujuu mo oksitocina i vazopresina detaljno je is-
traila Sue Carter na onim malim krznatim sisavcima zvanim
prerijske voluharice koje stvaraju doivotna partnerstva. Poput
ljudi, voluharice su pune tjelesne strasti kada se prvi put susretnu
i provedu dva dana uivajui u gotovo neprekidnom seksu. No
za razliku od ljudi, kemijske promjene u mozgovima voluharica
mogue je prouavati izravno tijekom te razuzdane zabave. Ta su
istraivanja pokazala da se prilikom snoaja u enkinom mozgu lu-
e velike koliine oksitocina, a u mujakovom vazopresina. Ta dva
neurohormona pak povisuju razine dopamina - kemikalije ugode
- koji dvije voluharice ini ludo zaljubljenima jednu u drugu. Za-
hvaljujui tome snanom neurokemijskome ljepilu, par ostaje doi-
votno zajedno.
I kod mukaraca i ena oksitocin izaziva oputenost, neustrai-
vost, povezanost i zadovoljstvo jednog partnera drugim. A kako
bi dugorono odrao njegovo djelovanje, sustav za privrenost
u mozgu potrebno je opetovano, gotovo svakodnevno aktivirati
putem oksitocina koji stimuliraju bliskost i dodir. Mukarce treba
dodirivati dva do tri puta ee nego ene kako bi odrali istu razi-
nu oksitocina, tvrdi se u istraivanju vedske istraivaice Kersin
Uvnas-Moberg. Bez estog dodirivanja - primjerice, kada su par-
tneri razdvojeni - modani krugovi i receptori za dopamin i oksito-
cin mogli bi osjeati glad. Parovi moda nisu svjesni toga koliko su
ovisni o uzajamnoj fizikoj nazonosti sve dok se malo ne razdvo-
je; oksitocin u njihovim mozgovima potie ih da se vraaju jedno
drugome, uvijek iznova, radi ugode, utjehe i spokoja. Nije udo to
je Rob odletio u L. A.
SEKS, STRES I ENSKI MOZAK
Istraivanja na voluharicama takoer su skrenula pozornost na ra-
zlike u privrenosti izmeu mujaka i enki. Kod enki prerijskih
voluharica vezanje para najbolje funkcionira u uvjetima niskoga
stresa. Kod mujaka bolje funkcionira uslijed visokog stresa. Istra-
ivai sa Sveuilita u Marylandu otkrili su da se enka prerijske
110
voluharice, ako je izloena stresnoj situaciji, nee vezati uz muja-
ka nakon parenja s njime. No ako je mujak prerijske voluharice
izloen stresu, brzo e formirati par s prvom dostupnom enkom
na koju naie.
I kod ljudi muki krugovi za ljubav dobivaju dodatni poticaj
kada su razine stresa visoke. Nakon intenzivnoga fizikog napora,
primjerice, mukarci e se brzo seksualno vezati uz prvu voljnu
enu koju ugledaju. To bi moglo biti razlogom zato vojnici izloe-
ni ratnome stresu esto doma dovode nevjeste. ene e, naprotiv,
odbiti udvaranja ili izraze naklonosti i elje kada se nalaze pod
stresom. Razlog bi tome mogao biti taj to hormon stresa kortizol
blokira djelovanje oksitocina u enskome mozgu, naglo dokidajui
eninu elju za seksom i tjelesnim dodirom. Za nju devet mjeseci
trudnoe, nakon kojih slijedi briga za dijete, u stresnim uvjetima
ima manje smisla, nego to za mukarca ima brzinsko odlaganje
sperme.
G E N Z A M O N O G A M I J U
Ljubavni ivoti razliitih podvrsta voluharica takoer nude uvide
u modane mehanizme za monogamiju, to je znaajka koju dijeli
svega pet posto sisavaca. Prerijske voluharice prvaci su sparivanja,
uspostavljajui monogamne, doivotne vezu medu partnerima
nakon svojega maratonskog parenja. Naprotiv, planinske voluha-
rice nikada ne ostaju sa samo jednim partnerom. Znanstvenici su
otkrili da je razlika u tome to prerijske voluharice posjeduju neto
nalik genu za monogamiju, siuni odsjeak DNK-a koji planinske
voluharice ne posjeduju. Kako je njezina veza s Robom postajala
Lj ubav i povj er enj e
111
ozbiljnijom, Melissa se poela brinuti. Je li Rob prerijska ili planin-
ska voluharica? Koliko je istraivaima poznato, ponaanja koja
ljudski mujaci pokazuju kreu se od onih posve poligamnih do
onih posve monogamnih. Znanstvenici nagaaju da bi za takvu
varijabilnost mogle biti odgovorne razlike u genima i hormonima.
Postoji gen koji kodira jednu posebnu vrstu receptora za vazopre-
sin u mozgu. Prerijske voluharice koje nose taj gen imaju vie tih
receptora u svojim mozgovima od planinskih voluharica, stoga su
mnogo osjetljivije na djelovanje vazopresina na vezanje para. Kada
su istraivai ubrizgali taj manjkavi" gen u mozgove planinskih
voluharica, inae promiskuitetni mujaci odmah su se preobrazili
u monogamne oeve vjerne partnerici i domu.
Mujaci koji posjeduju duu verziju gena za vazopresinski re-
ceptor pokazali su veu monogamnost i provodili vie vremena
tetoei i liui svoje mlade. Takoer su pokazali veu sklonost
prema svojih partnericama - ak i kada su dobili priliku pobjei
s nekom mladom, plodnom i koketnom enkom. Mujaci s najdu-
om varijacijom toga gena najpouzdaniji su i najodaniji partneri i
oevi. Taj gen kod ljudi postoji u barem sedamnaest razliitih du-
ina. Stoga je meu znanstvenicama aktualna ala da bi nam kod
naih mukaraca trebala biti vanija duina gena za vazopresin
od duine iega drugoga. Moda e se jednom u ljekarnama moi
kupiti test - slian testu trudnoe - kojim e se moi ustanoviti
duina toga gena, kako bismo bile sigurne da dobivamo najboljeg
mogueg momka prije no to se veemo. Dakle, muka bi mono-
gamija kod svakoga pojedinca mogla biti na neki nain predodre-
ena i prenositi se genima s narataja na narataj. Mogue je da su
112
odani oevi i vjerni partneri takvi roeni i da ih nije takvima uinio
ni oblikovao oev primjer.
Naa dva najblia roaka primata, impanze i bonobosi, tako-
er posjeduju razliite duine toga gena, u skladu s njihovim dru-
tvenim ponaanjem. impanze, koje posjeduju krai gen, ive u
teritorijalno utemeljenim zajednicama kojima vladaju mujaci koji
esto predvode smrtonosne ratne pohode na susjedne opore. Bo-
nobosima vladaju hijerarhije enki, a svaka se drutvena interakci-
ja zapeauje s malo genitalnog trljanja. Izuzetno su drutveni i
imaju dugaku verziju gena. Ljudska verzija toga gena vie je nalik
onoj u bonobosa. ini se da su oni koji imaju dui gen drutveno
responzivniji. Primjerice, taj je gen krai u ljudi s autizmom - sta-
njem tekoga drutvenog deficita. Razlike u ponaanju partnera
po pitanju vjernosti stoga bi mogle biti povezane s naim indivi-
dualnim razlikama u duini toga gena i u hormonima.
Budui da mogu imati samo jedno dijete svakih devet mjeseci,
ene ele za partnera vjernoga mukarca koji e im pomoi podii
djecu. No stvarnost nije tako jednostavna. Sada znamo da i ene
varaju. Istraivai su otkrili da enke monogamnih" ptijih vr-
sta imaju ljubavne afere kako bi osigurale najbolje gene za svoje
potomstvo. Evolucijski znanstvenici dugo su nagaali da ono to
vrijedi za vrapce i pijetlove, vrijedi i za ljude.
PREKI D
Jedne veeri Rob nije nazvao Melissu kao to je obeao. To mu nije
bilo nalik i ona je poela gubiti ivce od brige. Je li ozlijeen? Je li s
nekom drugom enom? Melissa je svoj strah mogla fiziki osjetiti.
Zaudo, prijetnja ili strah od gubitka partnera - ili od ostavljanja
- moe iznova potaknuti stanje romantine ljubavi. Ostavljenost
intenzivira fenomen strastvene ljubavi u modanim krugovima
i mukaraca i ena. To podruje mozga oajniki, silno ezne za
voljenom osobom. Dolazi do apstinencijske krize - kao pri odvika-
vanju od droga. U tim vam se trenucima ini kao da je u pitanju
sam va opstanak, a u amigdali se javlja stanje krajnje uzbunjeno-
sti. Prednji cingularni korteks - dio mozga zaduen za zabrinutost
i kritiko miljenje - poinje generirati negativne misli o gubitku
voljene osobe. U tome visoko motiviranome, budnome stanju, po-
inju se javljati opsesivne misli o ponovnome sjedinjenju. To stanje
ne izaziva povjerenje i emocionalno vezanje, ve bolnu, snanu
udnju za voljenom osobom. Melissu je poela izluivati pomisao
na gubitak Roba. Dio nje koji je postao proet i produen njego-
vim stajalitima, interesima, vjerovanjima, hobijima, ponaanjem
i karakterom, sada se nalazio u akutnoj emocionalnoj, fizikoj i ko-
gnitivnoj apstinencijskoj krizi, duboko u podrujima mozga koje
aktivira ugoda.
Stimulativni produetak nje same do kojega je ubrzo dolo u
romantinoj fazi ljubavi sada se nalazi u bolnome povlaenju. A
kada ene doive izdaju ili gubitak ljubavi, one na to drugaije rea-
giraju od mukaraca. Nakon gubitka ljubavi, ostavljeni mukarci
tri do etiri puta ee poine samoubojstvo. ene e, naprotiv, po-
tonuti u depresiju. Ostavljene ene ne mogu jesti, spavati, raditi ili
usredotoiti se; neprestano plau, izbjegavaju drutvene aktivnosti
i razmiljaju o samoubojstvu. Primjerice, moja osamnaestogodinja
pacijentica Louise dvije je godine bila nerazdvojna od svojega de-
ka Jasona, sve dok jednoga poslijepodneva on nije otiao na studij.
Naglo je okonao njihovu vezu, kazavi joj da eli biti slobodan
114
kako bi se mogao viati s drugim djevojkama dok je odsutan. e-
tiri dana poslije primila sam hitan poziv Louisina oca. Louise je
leala na podu neutjeno jecajui, nije jela niti spavala, dozivala je
Jasona i jadikovala da e radije umrijeti nego biti bez njega.
Louise je - doslovno - patila zbog gubitka ljubavi. Sve doneda-
vno mislili smo da su fraze poput povrijediti osjeaje" i slomljeno
srce" samo pjesnike metafore. No nova su istraivanja snimanjem
mozga otkrila koliko su one vjerne istini. Odbacivanje, pokazalo
se, doista boli poput tjelesne boli jer aktivira iste krugove u mozgu.
Snimke mozgova osoba koje su upravo ostavili njihovi partneri ta-
koer pokazuju kemijsku promjenu s intenzivne aktivnosti roman-
tine ljubavi na jednolinu biokemiju gubitka i tugovanja. Melissa
jo nije bila dola do te toke. Bez navale dopamina koju izaziva
ljubav, nad mozak e se poput crnoga oblaka nadviti reakcija u ob-
liku depresije i oaja. To je ono to se dogodilo Louise, ali ne i Melis-
si. Rob te veeri nije ni znao da je treba nazvati i izaao je na poker
s prijateljima. Kada je shvatio koliko je povrijedio Melissu, ispriao
se i obeao da e je uvijek nazvati. Ta je epizoda i Melissi i Robu
omoguila da shvate koliko su jedno drugome postali neophodni i
potaknula ih da naine sljedei korak kako bi njihova veza postala
trajnom. Zaruili su se.
Mogue je da se modana bol" zbog izgubljene ljubavi razvila
kao fiziko upozorenje na opasnosti drutvene separacije. Bol zao-
kuplja nau pozornost, negativno se odraava na nae ponaanje i
motivira nas da se zatitimo i prekinemo svoju patnju. S obzirom
na to koliko je za ljudski opstanak vano pronalaenje partnera,
reprodukcija te osiguravanje hrane, skrbi i zatite, bol od gubitka i
odbacivanja vjerojatno je genetski usaena u nae mozgove pa e-
mo je izbjei - ili barem brzo pronai drugoga partnera, koji e nas
oboriti s nogu u novome, euforinome zanosu - zahvaljujui opije-
nosti dopaminom i oksitocinom. to izaziva tu euforiju? Seks.
116
ETVRTO POGLAVLJE
SEKS: MOZAK ISPOD .
NAPOSLJETKU JE SVE BILO kako treba. Masaa je postigla eljeni ui-
nak. Na odmoru je uvijek bilo najbolje mjesto. Bez posla, briga,
telefona i e-maila. Marcine misli nisu imale kamo pobjei. ak su
i njezina stopala bila topla i nije pomiljala obuti arape. On je bio
seksi - i odlian ljubavnik. Mogla se opustiti i prepustiti. Centar
za tjeskobu u njezinu mozgu iskljuivao se. Podruje za svjesno
donoenje odluka nije se tako snano aktiviralo. Neurokemijska i
neuroloka konstelacija posloile su se za orgazam. Paljba.
ensko spolno uzbuenje aktivira se, to je ironino, deaktivira-
njem mozga. Impulsi mogu navaliti u centre za uitak i potaknuti
orgazam samo ako je amigdala - centar u mozgu za strah i tjesko-
bu - deaktivirana. Prije no to se amigdala iskljui, svaka briga u
posljednji trenutak - vezana uz posao, djecu, planove, spremanje
veere - moe prekinuti napredovanje prema orgazmu.
injenica da je eni potreban taj dodatni neuroloki korak mo-
gla bi objasniti zato joj je potrebno u prosjeku tri do deset puta
Seks: mozak i spod poj asa
117
vie vremena no tipinome mukarcu da dosegne orgazam. Sto-
ga, djevojke, recite svojim mukarcima da uspore i budu strpljivi,
osobito ako pokuavate zatrudnjeti. Istraivai su dokazali da je
bioloki razlog za to to mukarci svravaju bre taj to ene koje
doivljavaju orgazam nakon to je mukarac ejakulirao, imaju vie
izgleda za zaee.
To je osjetljiv sustav, no veza s mozgom ne moe biti izravnija.
ivci na vrhu klitorisa izravno su vezani s centrom za spolni ui-
tak u enskome mozgu. Kada se te ivce podraava, oni stimuli-
raju elektrokemijsku aktivnost sve dok ona ne dosegne odreeni
prag, potakne provalu impulsa i izazove luenje neurokemikalija
za vezanje i ugodu poput dopamina, oksitocina i endorfina. Ah, vr-
hunac! Ako se stimulacija klitorisa prerano prekine, ako klitoralni
ivci nisu dovoljno osjetljivi ili ako strah, stres ili krivnja ometaju
podraavanje, klitoris e naglo prestati reagirati.
Marcie me posjetila kada je upoznala Johna. Svoju je prvu
dugu, duboku vezu, s Glennom, imala u ranim dvadesetima, no
ona nije potrajala premda je Glenn bio privlaan, a veza postala
oputena i u njoj se osjeala posve sigurnom. Doista je uivala u.
njihovu spolnome ivotu i uvijek je s njime doivljavala intenzivne
orgazme, no on nije bio mukarac za kojega se eljela udati. Kada
je ponovo poela izlaziti s drugima i prohodala s Johnom, otkrila
je da njezino tijelo ne reagira tako spremno. Nije bila stvar u tome
to je John bio lo ljubavnik ili nije bio odgovarajue obdaren. Ba
naprotiv. Bio je zabavniji, pa ak i zgodniji od Glenna. No John nije
bio Glenn, ovjek s kojim se osjeala oputeno i sigurno. John je bio
nov, stoga se osjeala napeto i nije mogla postii orgazam. Jednom
je Marcie otila lijeniku zbog jakoga gra u vratu i on joj je propi-
sao Valium za oputanje miia. Za veerom je uzela pilulu i kada
su ona i John zavrili u krevetu i vodili ljubav, nije joj bio problem
postii orgazam. Valium joj je opustio mozak, njezina se amigdala
deaktivirala i lako je dostigla neurokemijski prag orgazma.
Ako niste oputeni, ako vam nije ugodno, toplo i udobno, vjero-
jatno neete doivjeti orgazam. U jednome istraivanju enskoga
orgazma pomou skeniranja mozga, istraivai su otkrili da ena-
ma mora biti ugodno i da moraju imati topla stopala kako bi bile
raspoloene za seks. Kod mnogih ena, oputanje - pomou vrue
kupke, trljanja stopala, odmora ili alkohola - pridonosi njihovoj
sposobnosti doivljavanja orgazma, ak i s partnerima s kojima se
ne osjeaju sasvim oputeno.
Veoma zaljubljene ene i ene u ranim fazama strasti, koje osje-
aju da ih njihovi partneri ele i vole, imaju vie izgleda za doivlja-
vanje orgazma. Kod nekih ena, sigurnost koju nudi stalna veza ili
brak moe omoguiti mozgu lake dosezanje orgazma nego s ne-
kim novim partnerom. Kako orgazam jenjava, zbog irenja krvnih
ila, valovi oksitocina izazivaju crvenilo grudi i lica. enu okru-
uje osjeaj zadovoljstva i zadovoljenja. Strah i stres su potisnuti.
No na koji se nain sve to dogaa, ostaje tajnom za mukarce oko
nas. Svaka je ena imala iskustvo leanja u krevetu s momkom koji
pita: Jesi li svrila?" Njemu je to esto teko ocijeniti.
Zbog delikatne psiholoke i fizioloke meusobne povezanosti,
enski je orgazam zbunjenim ljubavnicima - i znanstvenicima -
bio neuhvatljiv. ene su desetljeima dobrovoljno pristajale da ih
znanstvenici podraavaju, snimaju, intervjuiraju, mjere, prikljuu-
ju na njih ice i promatraju. Zabiljeeni su zadihanost, povijenost
lea, toplina stopala, grimase, nehotino isputanje zvukova i po-
Seks: mozak i spod poj asa
119
rast krvnoga tlaka tijekom enskoga orgazma. A danas, zahvalju-
jui ureajima za magnetsku rezonanciju koji pokazuju aktivirana
i deaktivirana podruja u mozgu, znamo mnogo vie o tome kako
enski mozak kontrolira orgazam.
Da smo nainili MR snimku Marcina mozga dok je odlazila u
spavau sobu s Johnom, otkrili bismo da su mnogi njezini modani
krugovi snano aktivirani. Kad bi se udobno smjestila pod tople
plahte, privila uz Johna i poela s ljubljenjem i grljenjem, neka bi
podruja u njezinu mozgu postala smirenija, a podruja za osjetlji-
vost genitalija i dojki poela bi se aktivirati. Kada bi John poeo
dodirivati njezin klitoris, aktivna podruja u njezinu mozgu posta-
la bi crvena, a kako bi ona postajala sve uzbuenija dok bi joj on
trljao klitoris, podruje u njezinu mozgu zadueno za zabrinutost
i strah - amigdala - deaktiviralo bi se u spokojno plavo. A kako bi
ona postajala jo uzbuenija i privlaila ga u sebe, amigdala bi se
potpuno deaktivirala i centri za ugodu pulsirali bi crveno sve dok
- pogodak - ubrzani, pulsirajui valovi orgazma ne bi preplavili
njezin mozak i tijelo.
Kod mukaraca su orgazmi jednostavniji. Krv mora navaliti u
jedan kljuni ud da doe do spolnog vrhunca. Kod ena se moraju
posloiti neurokemijske zvijezde. Najvanije je to da ona mora vje-
rovati onome s kim je.
Budui da muki model spolnog uzbuivanja tvori najelemen-
tarnija hidraulika - krv navali u penis i izazove erekciju - istrai-
vai su neumorno tragali za takvim istim jednostavnim mehaniz-
mom kod ena. Lijenici su nagaali da problemi ena sa spolnim
uzbuenjem proizlaze iz slaboga dotoka krvi u klitoris.
120
L. Br i zendi ne: 2 ENS KI MOZAK
No nikada se nije pojavio ni jedan dokaz da je to istina - i niti
ji-dan istraiva nije nikada otkrio nain za mjerenje fizikih prom-
jena u podraenom klitorisu. Umjesto toga, naslijepo su tragali za
drugim pokazateljima, poput vlaenja, pomou nezgrapnih meto-
ila kao to je vaganje tampona prije i nakon to bi sudionice istra-
ivanja gledale erotske filmove. Znanstveno razumijevanje enske
spolne reakcije jo i danas desetljeima - ako ne i stoljeima - zao-
staje za istraivanjem muke erekcije, a napredak je i dalje frustri-
rajue spor. ak je i u suvremenim udbenicima anatomije posve
izostavljen opis klitorisa, dok se opis penisa protee na tri stranice.
Lijenici jo uvijek smatraju da je, ako mukarac ne moe postii
erekciju, rije o zdravstvenome problemu koji nuno zahtijeva lije-
enje, no ini se kako nitko ne uvia jednaku nunost glede spol-
nog zadovoljenja kod ena.
Od prve pojave Viagre 1998. godine, koje je podignulo veliku
prainu, znanstveni se interes za razlike meu spolovima zahuk-
tao. Farmaceutske su se kompanije natjecale pokuavajui pronai
pilulu ili flaster koji bi pouzdano mogao potaknuti ensku spolnu
elju. Zasad su njihova nastojanja da pronau ruiastu Viagru za
ene doivjela neuspjeh. Godine 2004. Pfizer je slubeno okonao
svoja osmogodinja nastojanja da dokae kako Viagra potie do-
tok krvi u klitoris i time pridonosi spolnom uitku kod ena.
Pouzdano znamo da, kao to ni enski mozak nije manja verzi-
ja mukoga, tako ni klitoris nije mali penis. itav prsten tkiva koji
okruuje vaginalni otvor, mokraovod i vanjsku treinu vagine,
ivcima i krvnim ilama povezan je s vrhom klitorisa - stoga su
sva ta tkiva zajedno odgovorna za uzbuenje koje dovodi do orgaz-
ma. Neke ene to podruje nazivaju vatrenim prstenom".
ks: mozak i spod poj asa 121
Takoer ne postoji ni vaginalni nasuprot klitoralnom orgazmu,
kao to je to Freud pogreno mislio. Gotovo su se itavo jedno sto-
ljee zbog te teorije ene osjeale manje vrijednima ili nepotpunim
enama ako su doivljavale samo klitoralne orgazme. Freud, nara-
vno, nije nita znao o anatomiji klitorisa ili enskoga mozga. Neu-
roznanstvenici su otkrili da je vagina povezana s klitorisom, stoga
enski orgazam u potpunosti dolazi iz toga jednoga organa, koji
je povezan s centrima za ugodu u mozgu. Klitoris je doista mozak
ispod struka. No to se djelovanje ne odvija iskljuivo ispod stru-
ka, niti na njega utjeu samo psiholoki imbenici. Za dananjega
neuroznanstvenika nema razlike izmeu psiholokog i fiziolokog
- to su samo lice i nalije jednog te istog problema.
NE TREBA PUNO
DA SE POKVARI RAS P OL OE NJ E
Lo zadah, odvie slinav poljubac, nespretna kretnja koljenom, ru-
kom ili ustima pri predigri, svaka sitnica moe ponovo aktivirati
eninu amigdalu, naglo dokidajui spolni interes i onemoguava-
jui postizanje orgazma.
Loa iskustva iz prolosti mogu poeti zaokupljati enine mo-
dane krugove, izazivajui osjeaj srama, nelagodu ili nedostatak
sigurnosti. Dvadesetosmogodinja Julie dola je u moju ordinaciju
tvrdei kako ne moe postii orgazam. Naposljetku je otkrila da ju
je kao dijete zlostavljao stric i da zbog tog iskustva osjea odbojnost
prema seksu. Kada bi vodila ljubav - ak i sa svojim privrenim
i njenim zarunikom, osjeala se krajnje tjeskobno. Poput Julie,
etiri od deset djevojica u djetinjstvu su doivjele neku vrstu mu-
122
nog spolnog iskustva koje nastavlja zaokupljati njihove mozgove
prilikom spolnih odnosa u odrasloj dobi - a nesposobnost postiza-
nja orgazma jedan je od najeih simptoma. Julie je poela vie
uivati u seksu nakon to se podvrgnula i seksualnoj i traumatskoj
terapiji. Nekoliko mjeseci poslije nazvala me da mi kae kako je
doivjela svoj prvi orgazam.
Kod ena osobito, i biologija i psiholoki imbenici utjeu na spo-
sobnost spolnoga uzbuivanja. enama koje obiavaju odjednom
raditi vie poslova vie toga odvlai pozornost, zaokuplja njihove
modane krugove i ometa spolnu elju. Tri mjeseca nakon to je
prihvatila novi posao koji je zahtijevao da radi po itave dane, jed-
na moja druga pacijentica poela je imati problema s postizanjem
orgazma. Nije imala nimalo vremena za oputanje sa svojim supru-
gom i poela je glumiti orgazme kako ne bi povrijedila njegov ego.
Brige i napetost zbog novoga posla nisu joj doputale da se opusti,
osjeti sigurnom i omogui svojoj amigdali da se deaktivira.
To to zabrinutost i stres ometaju spolno zadovoljenje takoer
moe biti jedan od razloga zato ene vole vibratore. Vibrator pri-
slonjen na klitoris esto moe bre i lake dovesti do orgazma. Ne
morate brinuti zbog svoje veze, ega svojega partnera, hoe li on
prerano svriti ili kako izgledate u krevetu. Moja druga pacijenti-
ca - razvedena i u etrdesetim godinama - toliko se naviknula na
svoj vibrator da je, kada je ponovo imala vezu s mukarcem, smat-
rala da on jednostavno nije tako dobar kao njezina mehanika spra-
va. Naposljetku je poduzela drastine mjere - zakopala je vibrator
u vrtu kako bi se prisilila naviknuti na pravi penis.
ena mora biti dovedena u pravo raspoloenje. Prije seksa
mora doi do smirivanja napetosti i izglaivanja nesuglasica u
ks: mozak i spod poj asa
123
vezi, i ona se mora moi prestati ljutiti na njega. Ljutnja na par-
tnera jedan je od najeih uzroka spolnih problema. Mnogi sek-
sualni terapeuti tvrde kako enama predigra predstavlja sve to se
dogaa u dvadeset etiri sata koja prethode uvoenju penisa. Za
mukarce je to sve to se dogaa tri minute prije penetracije. Bu-
dui da su mnogi dijelovi enskoga mozga istodobno aktivni, ona
mora biti dovedena u pravo raspoloenje ponajprije oputanjem
i ponovnim pozitivnim povezivanjem sa svojim partnerom. Zato
su njoj potrebna dvadeset etiri sata da bude dovedena u pravo ra-
spoloenje i zato je odlazak na odmor tako snaan afrodizijak. To
joj omoguava iskljuivanje iz stresa svakodnevice. Stoga, mukar-
ci, samo naprijed, doite s cvijeem, okoladom i slatkim rijeima
- to e imati uinka. ena ne moe biti ljuta na svojega mukarca
i istodobno s njime voditi ljubav. A vi, ene, recite svojim mukar-
cima da, namjeravaju li vas kritizirati ili zapoeti svau na dan u
kojemu se nadaju da e im se posreiti, neka jo jednom razmisle.
Morat e priekati da se va sat za 24-satni ritam vrati na poetak
prije no to budete spremne.
SVRHA ENSKOGA ORGAZMA
S evolucijskoga gledita, muki orgazam nije nikakva velika tajna.
On je tek neto vie od bioloki jednostavne ejakulacije popraene
gotovo ovisnikim porivom za novim spolnim snoajima. Prema
teoriji, to vei broj oploivanja mukarac postigne, to su vei nje-
govi izgledi da e njegovi geni biti zastupljeni kod buduih nara-
taja. enski je spolni vrhunac sloeniji i skriveniji - i lako ga je od-
124
glumiti. ene ne moraju doivjeti orgazam kako bi zaele, premda
on tome pripomae.
Usprkos vjerovanju nekih znanstvenika da enski orgazam
nema svrhu, on slui tome da enu zadri u leeem poloaju na-
kon seksa kako bi pasivno zadrala spermu, ime se poveavaju
njezini izgledi za zaee. Da ne govorimo da orgazam predstavlja
intenzivan uitak, a sve to je ugodno, navodi vas da to uvijek izno-
va ponavljate - upravo je to Majka priroda imala na umu. Drugi su
znanstvenici tvrdili da se enski orgazam razvio kako bi osnaio
partnerske veze meu ljubavnicima, budei u eni osjeaje blisko-
sti i povjerenja prema njezinu partneru. Orgazam je znak enina
spolnog zadovoljstva njezinim ljubavnikom i njezine odanosti pre-
ma njemu.
Mnogi su evolucijski psiholozi na enski orgazam takoer poe-
li gledati kao na sofisticiranu prilagodbu koja enama omoguava
da utjeu na to - ak i nesvjesno - kojemu e od njihovih ljubavni-
ka biti omogueno oploditi njihova jajaca. Ubrzano disanje, stenja-
nje, lupanje srca, stezanje i grenje miia te gotovo halucinatorna
stanja uivanja koje izaziva orgazam mogli bi sainjavati sloeni
bioloki dogaaj sa sasvim odreenom svrhom. Znanstvenici vje-
ruju da bi orgazam mogao predstavljati natjecanje spermija" po-
mou kojega enska tijela i mozgovi odabiru pobjednika.
Odavno je poznato da stezanje miia i usisavanje u materni-
cu, vezano uz enski orgazam, pomae spermi u prolasku bari-
jerom sluzi na grliu maternice. U jednome objavljenom izvjeu o
snazi orgazmikoga usisavanja u grli maternice, jedan je lijenik
izvijestio kako su maternike i vaginalne kontrakcije pacijentice
prilikom njezina snoaja s jednim mornarom skinule njegov kon-
125
dom. Pregledom je kondom pronaen u siunome cervikalnom
kanalu. To znai da je svrha enskog orgazma moda privlaenje
sperme blie jajacu. Znanstvenici su otkrili da ena koja doivi
vrhunac zadrava u sebi znatno vie sperme u razdoblju izmeu
jedne minute prije i etrdeset pet minuta nakon to je njezin lju-
bavnik ejakulirao, nego u sluaju kada ne doivi orgazam. Ako
ne doe do orgazma, manje je sperme usisano u grli maternice,
vrata maternice u kojoj eka jajace. I dok mukarca zabrinjava je
li ena zadovoljna njime kao ljubavnikom - strahujui da e ona
zastraniti ili nee vie eljeti snoaj s njim - ene koje doivljavaju
orgazam moglo bi zaokupljati neto puno lukavije. Pomou svojih
orgazama ena odluuje s kojim e partnerom zaeti djecu. Ako
Marcin mozak iz kamenog doba smatra da je John dovoljno seksi
i privlaan da bude dobra genetska prilika za njezino potomstvo,
postizanje orgazma s njim postaje ozbiljnim pitanjem.
Biologija ima svoje naine za pridobivanje naih svjesnih umo-
va, manipulirajui naim doivljajem stvarnosti kako bi osigurala
evolucijski opstanak, stoga e enski nesvjesni modani krugovi
odabrati najprivlanijega mukarca jer e joj on pruiti snanije or-
gazme. Bihevioralni ekolozi takoer su zamijetili da enke ivoti-
nja - od kukaca iz reda kljunastih mreokrilaca do lastavica - daju
prednost mujacima s visokim stupnjem dvobone tjelesne sime-
trije, to znai da su obje strane tijela posve jednake. Razlog zato
bi savreno jednaki dijelovi tijela mogli biti vani jest taj to bo-
lest, pothranjenost ili genetski nedostaci mogu omesti translaciju
gena u dijelove tijela. Loi geni ili bolest mogu izazvati odstupanje
od dvobone simetrije obiljeja poput apa, oiju, pa ak i repnog
perja kod ptica, a to su vizualna obiljeja na temelju kojih nai en-
126
ski pandani u ivotinjskome carstvu odluuju o izboru partnera.
I enke ivotinja ele privlanoga partnera kako bi s njime zae-
le potomstvo. Najbolji mujaci - oni iji su imunosni sustavi sna-
ni i koji predstavljaju zdrave hranitelje - imaju simetrinija tijela,
/'.enke koje odaberu simetrine udvarae time svojemu potomstvu
osiguravaju dobre gene.
I ljudi dijele te sklonosti. U istraivanjima ene redovito odabi-
ru mukarce ija su lica, ruke, ramena i drugi dijelovi tijela simetri-
niji. Ovdje nije rije o pukoj estetici. Veliki i rastui korpus medi-
cinske literature potkrjepljuje tvrdnju da su simetrini ljudi fiziki
i psihiki zdraviji od svojih manje simetrinih srodnika. Stoga, ako
vam momak s kojim izlazite izgleda pomalo udno i to vas odbi-
ja, moda vam to priroda skree pozornost na kvalitetu njegovih
gena. John je bio najprivlaniji mukarac s kojim je Marcie ikada
izlazila, pa to moda ima neke veze s njezinom eljom da on bude
otac njezine djece.
Znanstvenici su smatrali da bi ene, ako su njihovi orgazmi pri-
lagodba za osiguravanje dobrih gena za svoje potomstvo, trebale
prijaviti vie orgazama s privlanim, simetrinim partnerima. Na
Sveuilitu u Albuquerqueu, istraivai su promatrali osamdeset
est spolno aktivnih heteroseksualnih partnera. Njihova je prosje-
na dob iznosila dvadeset dvije godine i ivjeli su zajedno dvije go-
dine - stoga je odnos povjerenja ve bio uspostavljen. Istraivai
su od svake osobe zatraili da u tajnosti, i anonimno, odgovori na
pitanja o svojim spolnim iskustvima i orgazmima. Zatim su uze-
li fotografije svih sudionika i pomou raunala analizirali simetri-
nost njihovih crta lica. Takoer su izmjerili razliite dijelove tijela
127
- opseg laktova, runih zglobova, ruku, glenjeva, stopala, kostiju
nogu te duljinu drugog i petog prsta na ruci.
I doista, pretpostavka o povezanosti izmeu muke simetrije i
enskoga orgazma pokazala se tonom. Tvrdnje ena - i njihovih
ljubavnika - ukazivale su na to da su one iji su partneri najsime-
triniji znatno uestalije postizale orgazam prilikom spolnoga od-
nosa od onih s manje simetrinim partnerima.
Naoiti mukarci znaju to iz vlastitog iskustva. Istraivanja su
pokazala da udvaranje prije spolnoga odnosa sa enom s kojom
izlaze najkrae traje kod simetrinih mukaraca. Osim toga, oni u
ene s kojima izlaze ulau manje vremena i novca. A ti zgodni
mukarci ee varaju svoje partnerice od mukaraca s manje si-
metrinim tijelima. To nije ono u to bismo mi ene eljele vjero-
vati. Umjesto toga, sklone smo hipotezi o emocionalnoj vezanosti,
koja tvrdi da e ene s njenim, brinim partnerima doivjeti naj-
vie orgazama. No injenica je da se mukarci dijele samo u dvije
kategorije. One za vrui seks i one za sigurnost, oputenost i odgoj
djece. ene neprestano eznu za tim da istodobno imaju oboje, no
naalost, znanost pokazuje da bi to mogle biti samo tlapnje.
Naravno, nitko nije savreno simetrian, ali svi mi one najsime-
trinije smatramo i najprivlanijima. Na iznenaenje istraivaa,
romantina strast ena prema njihovim partnerima nije poveala
uestalost orgazama. Osim toga, nije ustanovljena nikakva pove-
zanost izmeu enskoga orgazma i uporabe kontracepcije, supro-
tno popularnom vjerovanju da kontrola zaea i zatita od spolnih
bolesti poveavaju broj orgazama kod ena - navodno stoga to
im omoguuju da se pri snoaju osjeaju oputenije. Umjesto toga,
jedino je to koliko partner dobro izgleda korelirano s velikom ue-
stalou enskoga orgazma pri snoaju. Naposljetku, nai su moz-
govi ustrojeni za opstanak u kamenom dobu kada nije bilo kon-
tracepcije. U evolucijskim razmjerima, kondomi i pilula samo su
udo od tri dana - suvie nedavni da bi promijenili nain na koji
doivljavamo emocije i seks.
BI OLOGI J A ENSKE NE VJ E RE
Majka priroda koristi sve to ima na raspolaganju kako bi se pobri-
nula da se parovi sjedinjuju i raaju djecu, a preduvjet za to jest da
se snoaj dogodi u pravo vrijeme u mjesecu. Mirisi su, primjerice,
vrsto povezani s emocijama, pamenjem i spolnim ponaanjem.
enski nosovi i modani krugovi osobito su osjetljivi neposredno
prije ovulacije - ne samo na uobiajene mirise, ve takoer i na
neprimjetno djelovanje mukih feromona. Feromoni su socijalne
kemikalije koje kod ljudi i ivotinja u zrak lue kone i znojne lije-
zde. Muki znoj sadri feromone. Feromoni mijenjaju percepciju i
emocije u mozgu te utjeu na porive - poput elje za seksom. Osje-
tljivost na mirise u mozgu mijenja se kako nagli porast estrogena
dovodi do ovulacije. Dovoljna je samo mala koliina feromona; ko-
liina koja se izlui u jednoj stotini dijela kapljice ljudskoga znoja
dovoljna je da izazove snaan uinak. Stoga ne udi to industrija
parfema ulae tolike napore pokuavajui dodati feromone parfe-
mima i losionima poslije brijanja.
No ono to industrija mirisa ne zna jest to da taj uinak ovisi o
danu, pa ak i satu, mjesenoga ciklusa. Primjerice, kada su ene
pred ovulacijom, koje se tada nalaze na vrhuncu svoje mjesene
plodnosti, izloene feromonu iz mukih znojnih lijezda koji se
it'ks: mozak i spod poj asa 129
naziva androstadienon (bliski srodnik androstenediona, najvani-
jega androgena koji proizvode jajnici), u samo est minuta njihovo
e se raspoloenje poboljati, a njihov mentalni fokus izotriti. Ti
e feromoni koji se prenose zrakom jo satima nakon toga enu u-
vati od zapadanja u loe raspoloenje. Poevi od puberteta, samo
su enski mozgovi, no ne i muki, u stanju detektirati feromon
androstadienon i osjetljivi su na njega samo u odreenim razdo-
bljima mjeseca. Mogue je da androstadienon djeluje na emocije
ena tijekom njihovoga mjesenog reproduktivnog vrhunca kako
bi utro put drutvenim - i reproduktivnim - interakcijama. Zani-
mljivo je da mi je Marcie na prvoj seansi spomenula da ju je osvoji-
lo neto u Johnovu mirisu.
Pomou tjelesnoga mirisa mukaraca i enskih nosova, Jan Hav-
liek s Karlova sveuilita u Pragu osmislio je kontroverznu teoriju
o feromonima i enskome mozgu. Otkrio je da se enama koje ovu-
liraju i ve imaju partnera, vie svia miris drugih dominantnih
mukaraca, ali i da ene bez partnera ne pokazuju takve sklonosti.
Havliek tvrdi da njegova otkria potkrjepljuju teoriju da ene bez
partnera prieljkuju brinoga mukarca koji e im pomoi podii
obitelj. No kada jednom osiguraju dom, imaju bioloki poriv iskra-
sti se s mukarcima koji posjeduju najbolje gene. Istraivanja ob-
razaca parenja kod ptica za koje se smatralo da doivotno ostaju
s jednim partnerom pokazala su da su bioloki oevi ak 30 posto
ptia drugi mujaci, a ne oni koji se brinu za njih i ive s njihovim
majkama.
Jo jedan udarac mitu o enskoj vjernosti predstavlja prljava
mala tajna genetikih istraivanja kod ljudi - ak 10 posto navod-
nih oeva koje su istraivai testirali nisu genetski povezani s dje-
com za koju su ti mukarci uvjereni da su njihova vlastita. Etika
ogranienja znanstvenicima ne doputaju da ikome otkriju tu po-
li dinost. Zato se to dogaa? Ima li enski mozak vie izgleda za
izazivanje orgazma i zaee s mukarcem koji nije njezin uobiaje-
ni partner? Smatra se da postizanje orgazma s osobito poeljnim
partnerom donosi reproduktivnu prednost. Budui da se enskim
orgazmom sperma usisava visoko u njezin reproduktivni trakt, or-
gazam s privlanijim mukarcem prua vee izglede da e spermij
uspjeti doi do jajaca. Ti vei izgledi za zaee sa spolno privla-
nim partnerom mogli bi biti razlogom zato ene obino vie
privlae drugi mukarci u drugome tjednu njihova mjesenoga
ciklusa - upravo prije ovulacije - u njihovu najplodnijem i najko-
ketnijem razdoblju u mjesecu.
Drugo je istraivanje otkrilo da ene koje imaju ljubavnika e-
e poinju glumiti orgazam sa svojim stalnim partnerom. Glumlje-
nje orgazma sa stalnim partnerom bilo je jo i ee kod ena koje
su izjavile da samo oijukaju s drugim mukarcima. Mukarci s
razlogom imaju bioloki poriv za traenjem znakova spolnoga za-
dovoljenja - to je zadovoljenje jamstvo enine vjernosti. Glumlje-
nje orgazma moglo bi sluiti tome da ena odvrati pozornost glav-
noga partnera sa svoje nevjere. Mukarcima je glumljenje spolnoga
interesa za svoju glavnu partnericu stara varka za zavaravanje e-
na o svojoj vjernosti - katkad i tijekom mnogih godina braka. Is-
traivai su pokazali da ene, kada se upuste u seks izvan braka,
zadravaju u sebi manje sperme svojega glavnog partnera (u mno-
go sluajeva, supruga) i doivljavaju vie kopulatornih orgazama
prilikom svojih ljubavnih sastanaka, zadravajui u sebi vie sje-
mena svojega tajnog ljubavnika. Uglavnom, ova otkria nalau da
je kod enskoga orgazma manje vano emocionalno vezanje samo
uz dobre momke za koje se elite udati od promourne, podsvje-
sne procjene izvanjskih genetskih kvaliteta ljubavnika. ene nisu
nimalo vie stvorene za monogamiju od mukaraca. Stvorene su
za to da svoje opcije dre otvorene, a orgazam glume kako bi od-
vratile pozornost partnera sa svoje nevjere.
GORI VO LJ UBAVI
Pokreta spolne elje kod oba spola jest androgen testosteron, ke-
mikalija koju neki pogreno nazivaju mukim hormonom". To je
zapravo spolni hormon i hormon agresivnosti, a imaju ga u veli-
kim koliinama i mukarci i ene. Mukarci ga proizvode u testisi-
ma i nadbubrenim lijezdama, a ene u jajnicima i nadbubrenim
lijezdama. I kod mukaraca i kod ena testosteron je kemijsko
gorivo koje pokree seksualni motor u mozgu. Kada toga goriva
ima u dovoljnim koliinama, testosteron podraava hipotalamus,
izazivajui erotske osjeaje i potiui seksualne fantazije i tjelesne
osjete u erogenim zonama. Taj se proces odvija na jednak nain i
kod ena i kod mukaraca, no postoje velike razlike medu spolovi-
ma u koliini testosterona raspoloivog za uzbuivanje" mozga.
Mukarci u prosjeku imaju deset do stotinu puta veu koliinu tes-
tosterona od ena.
ak je i oijukanje povezano s testosteronom. Istraivanja su ot-
krila da su enke takora s visokim razinama testosterona zaigrani-
je od drugih i uputaju se u vie trkaranja", to je kod glodavaca
vjerojatno ekvivalent za spolno izazivanje. to se tie ljudi, pojava
spolnih osjeaja i prvi spolni odnos kod djevojaka koreliran je s
132
njihovim razinama testosterona. Jedno istraivanje na djevojkama
izmeu 14 i 16 godina otkrilo je da su poviene razine testosterona
povezane s uestalijim mislima o seksu i eom masturbacijom.
Drugo je istraivanje na adolescenticama otkrilo da je porast razi-
ne testosterona siguran pretkazatelj prvoga spolnog odnosa.
Usprkos naglom porastu spolnoga interesa i kod tinejderica i
kod tinejdera potaknutog testosteronom, jo uvijek postoje znaaj-
ne razlike u njihovu libidu i spolnome ponaanju. U dobi izmeu
osam i etrnaest godina razina estrogena u djevojica povisuje se
deset do dvadeset puta, no njezina razina testosterona povisuje se
samo oko pet puta. Kod djeaka izmeu devet i petnaest godina ra-
zina se testosterona povisuje dvadeset pet puta. Sa svim tim doda-
tnim raketnim gorivom, tinejderi obino imaju trostruko snaniji
spolni nagon od svojih vrnjakinja - to je razlika koja e potrajati
tijekom itavoga njihova ivota. I dok u pubertetu kod djeaka razi-
na testosterona neprestano raste, razine spolnih hormona kod dje-
vojica svakoga tjedna rastu i opadaju - mijenjajui njihov spolni
interes gotovo iz dana u dan.
Ako testosteron kod ene opadne ispod odreene razine, ona
e sasvim izgubiti spolni interes. Jill, etrdesetdvogodinja kolska
uiteljica pred menopauzom, dola je k meni alei se na nedosta-
tak libida - to joj je stvaralo probleme u braku. Njezina razina
testosterona u krvi bila je vrlo niska, stoga sam je poela lijeiti
testosteronskom terapijom. Kako bih pratila njezinu reakciju na te-
stosteron, zamolila sam je da zabiljei koliko je imala spolnih ma-
tarija ili snova te koliko je masturbirala ili bila zainteresirana za
masturbiranje. Da smo pratili samo to koliko je puta imala snoaj,
to bi nam vjerojatno ukazalo na to koliki je libido njezina supruga.
Zamolila sam je da me ponovo posjeti za tri tjedna kako bih ocije-
nila njezin napredak. U razdoblju izmeu naih seansa, Jill je zabu-
nom uzela dvostruku dozu testosterona. Kada je dola na kliniku,
lice joj je bilo obliveno rumenilom. U neprilici mi je priznala svoju
pogreku i kazala da su njezini spolni nagoni sada tako snani da
je izmeu satova morala trati u zahod kako bi masturbirala. Ka-
zala mi je: To je postalo uistinu neugodno, no sada znam kako se
moraju osjeati devetnaestogodinji momci!"
Da je Jill jo malo priekala, drugi bi hormon u njezinu mje-
senome ciklusu djelomice interferirao s navalom testosterona u
njezinu tijelu. Testosteron je glavni okida koji je potreban mozgu
za poticanje spolne elje i reakcije. Progesteron, koji se povisuje
u drugoj polovici mjesenoga ciklusa, suzbija spolnu elju i djelo-
mice ponitava djelovanje testosterona u eninu organizmu. Neki
seksualni prijestupnici dobivaju injekcije progesterona kako bi
se smanjio njihov spolni nagon. I kod ena se zanimanje za seks
smanjuje dok je progesteron visok u posljednja dva tjedna njihova
mjesenoga ciklusa. Testosteron obino raste - zajedno sa spolnim
nagonima - u drugome tjednu ciklusa, neposredno prije ovulacije
na vrhuncu plodnosti. Estrogen sam po sebi ne poveava spolni na-
gon, no zajedno s testosteronom dosee najviu razinu sredinom
mjesenoga ciklusa. Estrogen ene obino ini zainteresiranijima
za seks i neophodan je za ovlaivanje vagine.
134
VE L I KA PODJ ELA MEU SPOLOVI MA
Centri za seks u mukome mozgu zapravo su dvostruko vei od
takvih struktura u enskome mozgu. Kada je rije o mozgu, velii-
na jest bitna za nain na koji ene i mukarci razmiljaju o seksu,
reagiraju na njega i doivljavaju ga. Mukarce seks, doslovno, preo-
kupira mnogo vie nego ene. Ako uestalo ne ejakuliraju, osjeaju
pritisak u svojim gonadama i prostati. Mukarci posjeduju dvostru-
ko vei prostor u mozgu i dvostruku procesorsku snagu za obradu
seksa od ena. Ba kao to za obradu emocija ene imaju autocestu
s osam traka, a mukarci malu seosku cestu, tako za obradu misli
o seksu mukarci imaju golemu zranu luku, a ene tek pokrajnje
uzletite za male i privatne zrakoplove. To bi moglo objasniti za-
to osamdeset pet posto dvadesetogodinjih do tridesetogodinjih
mukaraca o seksu razmilja mnogo puta tijekom dana, a ene o
njemu razmiljaju tek jedanput dnevno - ili najvie tri do etiri
puta u svoje najplodnije dane. To dovodi do zanimljivih interakcija
meu spolovima. Mukarci esto moraju nagovarati ene na seks.
To obino nije prva stvar o kojoj ene razmiljaju.
Te strukturalne promjene u mozgu pojavljuju se ve osam tje-
dana nakon zaea, kada se pod djelovanjem testosterona kod mu-
koga fetusa poveavaju modani centri za seks u hipotalamusu.
Drugi veliki porast razine testosterona, koji se dogaa u puberte-
tu, ojaava i proiruje ostale modane veze kod mukarca koje te
centre za seks opskrbljuju informacijama, ukljuujui vidni, njuni,
osjetilni i kognitivni sustav. Dvadesetpeterostruki porast testoste-
rona u dobi od devet do petnaest godina opskrbljivat e gorivom
te proirene veze za seks u mukome mozgu sve do zavretka nje-
gove mladosti.
Mnoge od tih struktura i veza postoje takoer i u enskome
mozgu, no upola su manje. ene, s biolokoga gledita, jednosta-
vno posveuju manje mentalnoga prostora razmiljanjima o seksu.
A njihov spolni interes raste i pada zajedno s njihovim mjesenim
testosteronskim ciklusima. Muki modani sustavi za seks stavlja-
ju se u stanje pripravnosti sa svakim dakom parfema i svakom
enom koja proe.
TO ENE NE RAZUMI J U
O TOME TO MU KARCU ZNAI SEKS
Jane i Evan, par u tridesetim godinama, posjetio me zbog obitelj-
skoga problema. Jane je upravo poela raditi na novome poslu,
nabacila je nekoliko kilograma i poela veoma naporno raditi; ula-
gala je sve svoje vrijeme i energiju - a moglo bi se rei i svoj libido
- kako bi na poslu ostavila dobar dojam. Otkrila je da jednostavno
vie nije raspoloena za seks. Njezin je suprug bio zbunjen jer je
on, kada je poeo raditi na novome, zahtjevnome poslu, imao jo i
veu elju za seksom nego inae. No, kada bi Evan konano zagri-
jao Jane, ona bi uivala u seksu i uspijevala postii orgazam. Njoj
se jednostavno nikada nije dalo zapoeti seks. Na to se najee
ale zaposlene ene koji dou u moju ordinaciju.
Zvui sasvim bezazleno: Duo, iscrpljena sam. Nisam jela, da-
nas je na poslu bilo doista naporno, rado bih se malo mazila, ali
stvarno, samo elim pojesti, gledati TV i otii na spavanje. Je li to
u redu?" On e moda kazati da jest, no duboko u njemu, drevni
modani sklop preuzima kontrolu. Ne zaboravite, on o seksu raz-
milja doslovno svake minute. Ako ona ne eli seks, to za njega mo-
>e biti znak da je nestalo privlanosti ili da je rije o drugom mu-
karcu. Drugim rijeima, znak da nestaje ljubavi. Evan je inzistirao
da dou k meni na brano savjetovanje jer je bio uvjeren kako ga
Jane vie ne voli ili, jo gore, da ima ljubavnu aferu. Raspravljajui
o razlikama izmeu mukoga i enskog mozga, Jane je shvatila da
je njezino pomanjkanje elje za seksom izazvalo neoekivanu reak-
ciju u doivljaju stvarnosti Evanova mozga. Njegov je mozak nje-
zin nedostatak tjelesne elje za njim protumaio kao: Ona me vie
ne voli." Jane je poela bolje shvaati to seks znai njezinu muu.
Jednako je sa enom i verbalnom komunikacijom. Ako partner
prestane s njom razgovarati ili emocionalno reagirati, ona misli da
mu se vie ne svia, da je uinila neto pogreno ili da je on vie
ne voli. Uhvatit e je panika da ga gubi. ak bi mogla pomisliti
kako on ima ljubavnu aferu. Jane je uistinu bila umorna i nije se
osjeala privlanom, no Evanov je mozak opsjela pomisao da ona
vie nije zaljubljena u njega. Poeo je biti ljubomoran i posesivan
jer ga je njegov bioloki doivljaj stvarnosti natjerao da posumnja
u postojanje drugog mukarca. Ako ona ne eli seks s njim, sigur-
no to radi s nekim drugim. Naposljetku, on bi tako postupio na
njezinu mjestu. Kada je Jane sve to shvatila, kazala je Evanu kako
je nauila da je mukarcu seks jednako vaan kao eni komunika-
cija i dodala kroza smijeh: Odlino. Onda vie komunicirajmo na
muki nain."
Evan je tada shvatio da je Jane potrebno vie vremena za zagri-
javanje, a Jane je shvatila da Evanu mora pokazati da je voljen. I
tako su vie komunicirali na muki nain". Jedna je stvar vodila
drugoj i Jane je zatrudnjela. Njezin e se doivljaj stvarnosti uskoro
137
opet promijeniti, a seks e - alimo, Evane - dospjeti jo malo nie
na njezinu popisu stvari koje treba napraviti. Mamin mozak poeo
je preuzimati kontrolu.
138
PETO POGLAVLJE
MAMIN MOZAK
MAJINSTVO TE ZAUVIJEK promijeni", upozorila me majka. Imala je
pravo. I sada, dugo nakon trudnoe, ja jo uvijek ivim i diem za
dvoje - vezana za svoje dijete, tijelom i duom, vezom koja je sna-
nija no to sam ikada mogla zamisliti. Otkako sam rodila dijete,
ja sam druga ena; a kao lijenica, znam i zato. Majinstvo vas
promijeni jer ono doslovno mijenja enski mozak - strukturalno,
funkcionalno i, u mnogo pogleda, nepovratno.
Na taj nain, mogli bismo kazati, priroda osigurava opstanak
vrsta. Kako inae objasniti zato bi se osoba poput mene - koju do-
tad nisu nimalo zanimala djecu - osjetila roenom da bude majka
nakon to sam dola k sebi od omamljenosti lijekovima pri teko-
me porodu? Neuroloki gledano, bila je to injenica. Duboko u mo-
jemu genetskome kodu zakopani su okidai za temeljno majinsko
ponaanje koje su pripremili hormoni u trudnoi, aktivirao porod
i potaknuo bliski, fiziki kontakt s mojim djetetom.
Kao u Invaziji kradljivaca tijela ili, tonije, Invaziji kradljivaca moz-
ga - majku iznutra mijenja slatki mali alien kojega nosi. Ta nam je
Mami n mozak
139
znaajka zajednika s ovcama, hrcima, majmunima i pavijanima.
Uzmite, primjerice, enku sirijskoga hrka. Prije no to postane
skotna, ignorirat e, pa ak i jesti bespomone mladune. im se
okoti, okuplja oko sebe svoju koprcavu novorodenad, hrani ih i
grije, tetoi i lie kako bi potaknula tjelesne funkcije nune za nji-
hovo preivljavanje.
Ljudi nisu ba u tolikoj mjeri bioloki odreeni. U enski je mo-
zak, kao i u mozak drugih sisavaca, genetski usaen sklop koji rea-
gira na temeljne podraaje - rast fetusa u utrobi, roenje djeteta,
njegovo sisanje, dodir i miris te uestali kontakt koa na kou" s
djetetom. ak i oevi, adoptivni roditelji i ene koje nisu nikada
bile trudne mogu majinski reagirati nakon bliskoga, svakodne-
vnog kontakta s malim djetetom. Zahvaljujui fizikim podraaji-
ma koje odailje fetus, u mozgu nastaju novi putovi koji stvaraju
i jaaju majinske modane krugove pomou kemijskoga utiskiva-
nja i golemoga porasta oksitocina. Rezultat je tih promjena motivi-
ran, izuzetno budan i agresivno zatitniki mozak koji novu majku
navodi na promjenu svojih reakcija i prioriteta. Ona e se uz tu
novu osobu vezati onako kako se jo nikada nije ni za koga vezala
u svojemu ivotu. U pitanju su ivot i smrt.
U modernome drutvu, u kojemu ene nisu odgovorne samo
za raanje djece, ve i rade izvan kue kako bi ih mogle prehrani-
ti, te promjene u mozgu dovode do najdubljeg konflikta u ivotu
majke. Nicole, tridesetetverogodinja investicijska bankarica,
godinama je marljivo uila u srednjoj koli kako bi se upisala na
Harvardsko sveuilite i ostvarila prestinu karijeru koja e joj pru-
iti financijsku sigurnost i neovisnost. Na udaju nije ni pomiljala.
Nakon fakulteta proputovala je svijet, neko vrijeme radila u finan-
140
i ijskoj etvrti u San Franciscu, a zatim upisala poslovnu kolu na
kalifornijskome sveuilitu Berkeley. Ondje je provela etiri godine
magistriravi poslovno upravljanje i meunarodne odnose kako bi
se pripremila za karijeru u globalnome gospodarstvu. S dvadeset
osam godina zavrila je Berkeley i nastanila se u New Yorku, gdje
se zaposlila kao struna suradnica u jednoj investicijskoj banci.
to se vie neime bavite, to e vie stanica mozak dodijeliti
tome zadatku, a Nicolini su modani krugovi postajali u potpuno-
sti usredotoeni na njezin posao i karijeru. Sljedee su dvije godi-
ne ukljuivale naporne no isplative osamdesetosatne radne tjedne.
eljela je ostaviti dojam, i svoj je um, tijelo i duu uloila u vezu
sa svojom karijerom. No uskoro je upoznala Charlija, zgodnoga
odvjetnika s juga koji je radio s njome i zaljubila se u njega; njezin
je mozak dodjelu zadataka stanicama poeo rasporeivati izmeu
njezine veze s Charlijem i njezine karijere. Tako je Nicole svoje rane
tridesete provela uei balansirati izmeu svoje veze, koja je s vre-
menom prerasla u brak, i svojega zahtjevnog posla. Uskoro e u
njezin ivot ui trea mala osoba i njezine e se modane stanice
ponovo morati podijeliti.
BEBA NA PAMETI
Biologija moe zaposjesti modane krugove usprkos naim naj-
boljim namjerama, i mnoge ene osjete prve simptome mamina
mozga" puno prije no to uistinu zanu dijete, posebice ako to ve
neko vrijeme pokuavaju. enja za djetetom" - snana potreba
da ima dijete - moe obuzeti enu nakon to je u naruju drala
neije toplo, meko novoroene. Odjednom, ak i one ene koje su
Mami n mozak
141
najmanje usredotoene na djecu, ponu udjeti za njenim, oara-
vajuim dodirom i mirisom beba. Moda e to pripisati otkucava-
nju biolokog sata ili utjecaju prijateljica, no pravi je razlog taj to je
dolo do promjene u mozgu i pojavio se novi doivljaj stvarnosti.
Slatkasti miris djetetove glavice sadri feromone koji stimuliraju
enski mozak na proizvodnju jakog ljubavnog napitka oksitocina
- dovodei do kemijske reakcije koja izaziva enju za djetetom.
Nakon to sam prvi put posjetila novoroene svoje sestre Jessice
kada je bilo staro tri mjeseca, dugo sam vremena bila posve opsje-
dnuta bebama. Moglo bi se rei da sam oboljela od zarazne bolesti
koju sam dobila - doslovno i fiziki - od svoje nove neakinje: to
je napad iz zasjede kojim priroda eli potaknuti elju za vlastitim
djetetom.
Preobrazba u mamin mozak poinje u trenutku zaea i moe
zagospodariti modanim krugovima ak i onih ena koje su isklju-
ivo usmjerene na karijeru, mijenjajui nain na koji razmiljaju,
osjeaju i odreuju prioritete. Tijekom cijele trudnoe enski je
mozak natopljen neurohormonima koje proizvode fetus i postelji-
ca. Nicole e uskoro iz prve ruke osjetiti djelovanje tih hormona.
Ona i Charlie tek su se bili vratili s ljubavnog vikenda na sjeveru
drave New York kada se to poelo dogaati. Kada bismo imali
ureaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo zavirili u Nicolin
mozak, vidjeli bismo samo njezin normalan enski mozak dok
spermij oplouje jajace. Dva tjedna nakon oplodnje, jajace se vr-
sto usauje u stijenku maternice i vee na Nicolin krvotok. Nakon
to se njezin krvotok i krvotok fetusa spoje, u njezinu tijelu i moz-
gu poinju hormonalne promjene.
142
U Nicolinu krvotoku i mozgu poinju rasti razine progesterona.
Uskoro e joj dojke postati osjetljive, a mozak smiren kao da je pod
sedativima. Vidjeli bismo da su njezini modani krugovi postali
blago omamljeni zbog ega se osjea uspavano i imat e potrebu
odmarati se i jesti vie no obino. Zbog porasta razine hormona,
centri za e i glad u njezinu mozgu rade punom parom. Odsad
e morati proizvoditi dvostruki volumen krvi no inae. Uvijek tre-
ba uza se imati bocu s vodom, biti u blizini slavine ili kupaonice.
Istodobno, signali za jedenje u njezinu mozgu, osobito ujutro, po-
staju preosjetljivi jer mozak drugaije reagira na pojedine mirise,
naroito miris hrane. Pazit e kako sluajno ne bi pojela neto to
bi moglo natetiti njezinu osjetljivom fetusu u prva tri mjeseca trud-
noe. Zato je njezin mozak pretjerano osjetljiv na miris, zbog ega
e moda veinu vremena osjeati muninu. Moda e i svakoga
jutra povraati - ili barem osjeati poriv za povraanjem - sve
to zato to su njezini modani krugovi za miris doivjeli goleme
promjene zahvaljujui hormonima trudnoe.
Nicole tekom mukom izdrava te prve mjesece trudnoe. Na
poslu moe samo sjediti i buljiti u spravicu za klamanje i truditi se
da ne povrati. No u etvrtome mjesecu dolazi do velike promjene.
Njezin se mozak naviknuo na te goleme hormonalne promjene i
sada moe jesti normalno, pa ak i halapljivo. I njezin svjesni i ne-
svjesni mozak sada je usredotoen na ono to se dogaa u njezinoj
maternici.
U petome mjesecu u trbuhu poinje osjeati male mjehurie
plina, za koje e moda prvo pomisliti da su izazvani obilnim ob-
rokom. No njezin ih mozak registrira kao pokrete njezine bebe.
Mamin su mozak mjesecima pripremali hormoni, no tek je sada Ni-
Mami n mozak 143
cole svjesna da u njoj raste dijete. Trudna je ve gotovo pola godine
i u njezinu su se mozgu promijenili i proirili krugovi za miris, ed
i glad, a u hipotalamusu blokirale pulsirajue stanice koje inae
potiu njezin mjeseni ciklus. Sada je spremna da u njezinu mozgu
narastu krugovi za ljubav.
Sa svakim njezinim novim udarcem ili pokretom, poinje upo-
znavati svoju bebu i eznutljivo sanjariti o tome kakav e biti osje-
aj drati njega ili nju u naruju. Ne moe to u potpunosti zamisliti,
no ipak za tim ezne. To je takoer i prvi put da bi se Charlie mo-
gao zainteresirati za svoje dijete koje se razvija - osjeajui ritanje
i oslukujui male srane otkucaje kroz Nicolin trbuh. Beba e mu
moda ak i uzvratiti kuckanjem i, istina je, oevi obino mataju o
djeaku, a majke o djevojici.
Sjeam se one snane elje za neobinom hranom i osjeaja da
u sasvim sigurno povratiti ak i od mirisa masne hrane. Sve su to
signali kojima vam mozak poruuje da je neto ili netko zauzelo
va organizam. U prva dva do etiri mjeseca trudnoe progeste-
ron e naglo porasti od deset do dvadeset puta u odnosu na svoju
normalnu razinu, a mozak postati natopljen tim hormonom, ije je
umirujue djelovanje slino djelovanju Valiuma.
Umirujue djelovanje progesterona i visok estrogen tijekom
trudnoe tite od hormona stresa. Te kemikalije za borbu ili bijeg",
poput kortizola, u velikim koliinama proizvode fetus i posteljica,
pa je majino tijelo preplavljeno njima. U kasnoj trudnoi razine
toga stresnog hormona u enskome su mozgu jednako visoke
kao i kod napornoga vjebanja. Zaudo, ti hormoni ne rezultiraju
osjeajem stresa u trudnoi. Njihov je zadatak potaknuti trudnicu
da pazi na svoju sigurnost, prehranu i okolinu te uiniti je manje
144
usredotoenom na druge zadatke poput konferencijskih poziva i
organiziranja svojega rasporeda. To je razlog zato se otprilike u
posljednjim mjesecima trudnoe Nicole poinje osjeati rastreseno,
zaboravljivo i odsutno duhom. Jo od puberteta u njezinu se mo-
zgu nije odjednom dogaalo toliko promjena. Naravno, reakcije
svake ene ovise o njezinu psiholokom stanju i onome to se do-
gaa u njezinu ivotu, no one su bioloki temelj njezina doivljaja
stvarnosti koji se mijenja u trudnoi.
Istodobno se mijenjaju i veliina i struktura enskoga mozga.
MR snimke mozga pokazale su da se izmeu estoga mjeseca i
kraja trudnoe mozak trudnice doista smanjuje. Razlog tomu mo-
gao bi biti taj to se neki dijelovi njezina mozga poveavaju, dok
se drugi smanjuju - a to se stanje postupno vraa u normalu est
mjeseci nakon poroda. Istraivanja na ivotinjama pokazala su da
se u trudnoi dio mozga zaduen za miljenje, korteks, poveava,
to ukazuje na sloenost i fleksibilnost mozga enki. Znanstvenici
jo ne znaju tono zato se veliina mozga mijenja, no ini se kako
bi to mogao biti znak golemoga restrukturiranja mozga i metabo-
likih promjena. To ne znai da ena gubi modane stanice. Neki
znanstvenici vjeruju da se mozak majke smanjuje zbog promjena
u metabolizmu stanica nunih za restrukturiranje modanih kru-
gova - kako bi bili spremni neke jednotrane ceste pretvoriti u au-
toceste. Dakle, dok tijelo dobiva na teini, mozak zapravo gubi na
njoj. Posljednjih tjedan-dva prije poroda mozak se ponovo poinje
poveavati, izgraujui velike mree majinskih krugova. U pro-
tivnome bi prve djetetove rijei morale biti: Mamice, smanjio sam
ti mozak."
Mami n mozak
145
ROENJ E MAMI NOGA MOZGA
Kako se pribliava termin poroda, Nicolin e mozak postati isklju-
ivo zaokupljen bebom i razmiljanjima o tome kako e izdrati
sav bol i muke kako bi iz sebe istisnula zdravo dijete, a da pritom
ne ubije sebe ili njega. Krugovi u njezinu maminom mozgu sada se
nalaze u stanju najvee pripravnosti. Preplavljuju je valovi energi-
je, premda se osjea poput nasukana kita i u stanju se samo gegati.
Charlie takoer postaje zaokupljen, ne toliko samim procesom ra-
anja, koliko materijalnim stvarima - poput ureivanja djeje sobe
i nabavljanja sve potrebne opreme, koju je on uglavnom nabavio
jo prije puno mjeseci. Odjednom mu padaju na pamet jo neke
stvari koje e biti potrebne. Krugovi u tatinu mozgu ubrzano se po-
vezuju u oekivanju velikoga dogaaja. Sada poinje odbrojavanje
do roenja.
Nicole je dobila termin poroda, no reeno joj je da on moe biti i
dva tjedna prije i dva tjedna poslije njega. To je zato to svaka beba
postaje spremna za roenje svojim vlastitim ritmom. To e biti prvi
od mnogo puta kada e Nicole i Charlie biti taoci uroenoga raz-
vojnog ritma svojega djeteta, koji se rijetko podudara s njihovim
planovima.
Dugooekivani dan konano je stigao. Nicolin je vodenjak pu-
kao, a plodova voda iscurila niz njezine noge. Beba je okrenuta gla-
vom nadolje i spremna. Navala oksitocina aktivira mamin mozak
odmah pri porodu. Potaknuta signalima koje odailje potpuno raz-
vijeni fetus kada je spreman za roenje, razina progesterona kod
trudnice naglo pada, a valovi oksitocina preplavljuju njezin mozak
i tijelo, izazivajui kontrakcije maternice.
146
Kako bebina glavica prolazi kroz poroajni kanal, mozak pre-
plavljuje dodatna koliina oksitocina, aktivirajui nove receptore
i stvarajui na tisue novih veza medu neuronima. Posljedica toga
moe biti euforija pri porodu, izazvana oksitocinom i dopaminom,
kao i izuzetno izotrena osjetila sluha, dodira, vida i njuha. U je-
dnom trenutku leite ondje osjeajui se kao bespomoni, nasuka-
ni kit, a ve u sljedeem imate dojam kao da vam se maternica
die u grlo i ne moete vjerovati da je vaa zdjelica u stanju izvesti
ekvivalent istiskivanja lubenice kroz nosnicu. Nakon za veinu nas
previe sati - muke su zavrene i va su ivot i mozak zauvijek
promijenjeni.
U svijetu sisavaca takve promjene u mozgu pri porodu nisu
nita neobino. Uzmimo, primjerice, ovcu. Kada janje prolazi maj-
inim poroajnim kanalom, valovi oksitocina u samo nekoliko mi-
nuta restrukturiraju mozak ovce, inei ga naroito osjetljivim na
miris njezina mladunca.
U najvie pet minuta, odmah nakon poroda, u mozak ovce uti-
snut e se miris njezina janjeta. Nakon toga samo e njemu doputa-
ti sisanje, odbijajui ostale, nepoznata mirisa. Ako ne upozna miris
svojega mladunca u prvih pet minuta, nee ga prepoznati te e i nje-
ga odbijati. Okot izaziva ubrzane neuroloke promjene kod ovce
uoljive u anatomiji, neurokemiji i ponaanju njezina mozga.
to se tie ljudske majke, divni mirisi glavice, koe, kakice, is-
pljunutoga mlijeka i drugih tjelesnih tekuina njezina novoroen-
eta koji su je preplavili u prvih nekoliko dana, kemijski e se uti-
snuti u njezin mozak - i ona e biti u stanju prepoznati miris svoje
bebe meu svima ostalima s tonou od oko 90 posto. To vrijedi i
za pla te kretnje njezine bebe. Dodir bebine koe, pogled na njezi-
Mami n mozak
147
ne siune prstie, njezini jecaji i soptaji - sve je to sada urezano u
majin mozak. Za nekoliko sati ili dana mogao bi je preplaviti neo-
doljiv zatitniki osjeaj. Javlja se majinska agresivnost. Njezina
snaga i odlunost da se brine za to malo bie i zatiti ga posve su
obuzeli njezine modane krugove. Osjea se sposobnom vlastitim
tijelom zaustaviti jurei kamion kako bi zatitila svoje dijete. Nje-
zin se mozak promijenio, a time i njezin doivljaj stvarnosti. To je
moda najvea promjena u doivljaju stvarnosti u ivotu ene.
Kada me posjetila Ellie, tridesetdevetogodinja majka po prvi
put, dvije je godine bila sretno udana za samozaposlenoga trgova-
kog putnika. U prvoj je godini braka doivjela spontani pobaaj.
U roku od est mjeseci ponovo je zatrudnjela. Ubrzo nakon roe-
nja kerkice poela je dobivati napadaje", kako ih je nazvala, zbog
suprugove sposobnosti zaraivanja i nedovoljnih zdravstvenih
beneficija. Zapravo se njihova financijska situacija nije nimalo pro-
mijenila i ona nikada prije nije imala takvih bojazni. No sada je bila
strahovito bijesna na svojega supruga to njoj i njihovoj djevojici
ne prua sigurniji dom. Njezine potrebe i doivljaj stvarnosti radi-
kalno su se promijenili, gotovo preko noi, i njezin novi, zatitniki
majinski mozak bio je strogo usredotoen na sposobnost njezina
supruga da skrbi za obitelj.
Zbog svojega posve razvijenoga agresivnog, zatitnikog nago-
na, majke poinju voditi brigu o svim aspektima svojega kunog te-
ritorija, posebice o djetetovoj sigurnosti, poput stavljanja zatitnih
poklopaca na utinice i ugradnje zasuna na vrata kuhinjskih orma-
ria te vode rauna da svi dobro operu ruke prije diranja bebe. Na-
lik ljudskome globalnome sustavu za odreivanje poloaja, maji-
ni modani centri za vid, sluh i kretanje posve su usredotoeni na
148
nadziranje i praenje djeteta. Ta pojaana budnost moe poprimiti
sve mogue oblike, ovisno o opasnosti za koju majka smatra da
prijeti sigurnosti i stabilnosti njezina gnijezda". ak i ponovna
procjena uloge njezina supruga kao hranitelja nije neuobiajena.
Majinski modani krugovi mijenjaju se i na druge naine. Maj-
ke mogu imati bolje prostorno pamenje od ena koje nisu rodile i
mogu biti fleksibilnije, prilagodljivije i hrabrije. Sve su to vjetine i
sposobnosti koje e im biti potrebne kako bi nadzirale i titile svo-
ju djecu. Primjerice, enke takora koje su imale barem jedno leglo
hrabrije su, imaju smanjenu aktivnost u centrima za strah u svojim
mozgovima, postiu bolje rezultate na testovima prolaenja kroz
labirint jer bolje pamte i do pet su puta uspjenije u hvatanju plije-
na. Istraivai su otkrili da te promjene traju doivotno, a zajed-
nike su i ljudskim majkama. Ta se preobrazba dogaa ak i kod
adoptivnih majki. Sve dok se nalazite u neprestanom fizikom kon-
taktu s djetetom, va e mozak luiti oksitocin i oblikovati krugove
nune za nastanak i odravanje mamina mozga.
TATI N MOZAK
Budui oevi prolaze kroz hormonalne i modane promjene koje se
otprilike mogu usporediti s onima kod njihovih trudnih partnerica.
To bi moglo objasniti neobino iskustvo moje pacijentice Joan. Ona
i njezin suprug Jason bili su oduevljeni kada se test na trudnou
pokazao pozitivnim. No nakon tri tjedna trudnoe Joan je poela
osjeati uasnu jutarnju muninu. Do treega se mjeseca njezino
stanje postupno poboljalo - no tada je, na njezino iznenaenje, Ja-
son poeo ujutro osjeati muninu tako da nije mogao dorukovati
Mami n mozak
149
i jedva bi se uspio nekako izvui iz kreveta. U tri je tjedna izgubio
dva i pol kilograma i zabrinuo se da ima kakvog nametnika. No
ono od ega je Jason zapravo patio bio je Couvadeov sindrom, na
koji se esto ale budui oevi (ak 65 posto u itavome svijetu) koji
imaju iste simptome trudnoe kao i njihove partnerice.
Istraivai su otkrili da u tjednima prije poroda kod oeva do-
lazi do 20-postotnog povienja razine prolaktina, hormona za do-
jenje i luenja mlijeka. Istodobno se udvostruuje njihova razina
stresnog hormona kortizola, izazivajui poveanu osjetljivost i
budnost. Zatim se, u prvim tjednima nakon poroda, kod muka-
raca razina testosterona naglo sniava za treinu, a razina estro-
gena povisuje iznad uobiajene razine. Te hormonalne promjene
pripremaju njihove mozgove za emocionalno vezanje s njihovim
bespomonim malim potomkom. I doista, mukarci s niim razina-
ma testosterona bolje uju djeji pla, no ne uju ga tako dobro kao
majke. Kada bebe, primjerice, tiho plau, oevi sporije reagiraju od
majki, premda nastoje reagirati im dijete zaplae. U tome razdo-
blju nie razine testosterona kod mukaraca takoer smanjuju i
spolni nagon.
Testosteron i kod ena i kod mukaraca dokida majinsko pona-
anje. Kod oeva koji pate od Couvadeova sindroma razine prola-
ktina vie su no kod ostalih oeva, a testosteron im naglije pada pri
interakciji sa svojom bebom. Mogue je, smatraju znanstvenici, da
te neurokemijske promjene kod partnera izazivaju feromoni koje
lui trudnica, pripremajui ga da postane njean otac i oboruava-
jui ga - potajice, putem mirisa - nekima od posebnih skrbnikih
mehanizama mamina mozga.
150
ZAPOSJ EDANJ E KRUGOVA ZA UGODU
Za razliku od ovaca, veini ena potrebno je vie od pet minuta
da uspostave vezu sa svojim novorodenetom, no njima e se za
to pruiti i vie prilika - sreom po ene poput mene, koje nemaju
ba idealna iskustva s poroda, ukljuujui anesteziju, carski rez ili,
pak, preuranjene trudove i porod... Kad se rodio moj sin - nakon
trideset est sati trudova, epiduralne anestezije i morfija - osjeala
sam se malo oamueno i nisam bila naroito znatieljna da vidim
tog momia. Nije to bio topao val raspekmeene majinske ljuba-
vi koji sam oekivala da u odmah osjetiti za svoje dijete, djelomice
i zbog toga to su anestezija i morfij priguili djelovanje oksitoci-
na. Tek nakon to sam dola k sebi od omamljenosti, osjetila sam
budnost i zatitnike osjeaje. Ubrzo sam se neodoljivo, beznadno
zaljubila u svojega sina, svim svojim majinskim ustrojem i osjea-
jima.
Zaljubljenost" je, uistinu, izraz koji mnoge majke rabe kako
bi opisale ono to osjeaju za svoju bebu. Stoga ne iznenauje to
na snimcima mozga majinska ljubav u velikoj mjeri nalikuje ro-
mantinoj ljubavi. Istraivai su novopeene majke prikljuili na
opremu za promatranje mozga i pokazali im fotografiju njihova
djeteta, a zatim fotografiju njihova partnera. Snimci su pokazali
da su kao reakcija na obje fotografije zasvijetlila ista ona podru-
ja u mozgu koja aktivira oksitocin. Sada znam zato sam osjeala
takvu strast prema svojemu djetetu i zato je moj suprug katkad
bio ljubomoran. Kod obiju vrsta ljubavi, porast dopamina i oksito-
cina u mozgu dovodi do vezanja, deaktivirajui kritiko miljenje
i negativne emocije te aktivirajui krugove za ugodu koji izaziva-
ju osjeaj ushienosti i povezanosti. Znanstvenici s londonskoga
Mami n mozak 151
Sveuilinog koleda otkrili su da se dijelovi mozga koji su obino
zadueni za donoenje negativnih, kritikih prosudbi o drugima
- primjerice, prednji cingularni korteks - iskljuuju gledajui vo-
ljenu osobu. Njena zatitnika reakcija u krugovima za oksitocin
rezultat je osjeaja ugode izazvanog navalom dopamina, kemika-
lije za ugodu i nagraivanje. Estrogen i oksitocin povisuju razinu
dopamina u maminu mozgu. To je isti onaj krug za nagraivanje
koji se u enskome mozgu aktivira intimnom komunikacijom i or-
gazmom.
Biti beznadno zaljubljena u moje dijete uskoro je za mene po-
stalo trajno stanje duha, koje je svakodnevno bivalo poticano ugo-
dom. To ne znai da sam bila poteena svih onih briga i muka
vezanih uz skrb o novoroenetu - poput toga da se itav dan
nemate vremena istuirati ili da prethodne noi niste oka sklopili.
(Novopeene majke u prvoj godini nakon poroda prosjeno izgu-
be sedamsto sati sna.) Kao to je to prokomentirala Janet, jedna
od mojih najboljih prijateljica koja je takoer bila upravo rodila,
Sada zna zato kau da ti se s jednim djetetom ivot promijeni, a
s dvoje ivot zavrava." Dobro je to se u veini sluajeva prekida
za majinsku ugodu uvijek iznova ukljuuje, a vezanost postaje
sve vra to je fiziki kontakt s djetetom dui.
Toj sve snanijoj povezanosti pridonosi i dojenje. Kod veine e-
na koje doje svoju djecu ono izaziva jo jedan dodatni povoljan ui-
nak: redovitu stimulaciju nekih dijelova mamina mozga koji prua-
ju najvie ugode. U jednome istraivanju majkama takora dana je
mogunost da pritisnu polugu i dobiju malo kokaina ili da pritisnu
polugu pa izae mladunac koji e ih sisati. to mislite da su radije
odabrale? Doza oksitocina u mozgu svaki bi put dobila prednost
152
pred dozom kokaina. Stoga moete zamisliti kakvu ugodu prua
dojenje. Ono mora biti tako ugodno kako bi osiguralo opstanak
nae vrste. Kada dijete primi majinu dojku svojim siunim ru-
icama i stane sisati njezinu bradavicu, u majinu mozgu izazove
navalu oksitocina, dopamina i prolaktina. Mlijeko pone navirati.
U poetku vas sve to navlaenje vaih bolnih, izranjenih bradavica
moe nagnati na pomisao da neete uspjeti izdrati jo jedan dan
muenja zvanog dojenje. No nakon nekoliko tjedana - pod uvje-
tom da od muke niste izveli harakiri - dojenjem ete moi smiriti
svoje uplakano dojene i opustiti se. Nakon tri-etiri mjeseca, to
postaje u potpunosti ugodno iskustvo. I to ne samo zbog prestan-
ka boli. Poinjete se veseliti dojenju - osim ako vam nedostaje to-
liko sna da ste dan jedino u stanju izgurati u snenom stanju. No u
jednom ete trenutku u prvih nekoliko mjeseci moda shvatiti da
je dojenje postalo jednostavno i da u njemu doista, doista uivate.
Va se krvni tlak sniava, osjeate se smireno i oputeno te uivate
u valovima ljubavi prema svojemu djetetu koje izaziva oksitocin.
Majinska ljubav i dojenje esto suzbijaju elju novopeene maj-
ke za njezinim partnerom. Lisa me posjetila godinu dana nakon
roenja svojega drugog djeteta. Voenje ljubavi", ravnoduno mi
je kazala, vie se ne nalazi na mojemu popisu deset stvari koje
moram napraviti. Radije bih nadoknadila san ili napravila gomi-
lu kunih poslova koje nikako ne uspijevam dovriti. No mojemu
muu poinje ii na ivce, pa ak ga i ljutiti, to meni seks nije
prioritet." Kada sam upitala Lisu kako stoje druge stvari u njezinu
ivotu, opisala mi je predivan osjeaj koji je obuzme pri bliskome
tjelesnom kontaktu sa svojom malom djecom ili kada ih dri na
prsima. tovie, njezine su se oi ispunile suzama kada mi je ka-
Mami n mozak
153
zala koliko voli i koliko je zaljubljena" u svoje maliane. Svoje je
jednogodinje dijete jo uvijek dojila dva-tri puta dnevno i rekla
mi je kako nikada nije mogla zamisliti tako potpun, nesebian osje-
aj vezanosti uz drugo bie. Volim svojega mua", uvjeravala me
Lisa, no trenutano su mi mnoge druge stvari vanije od zadovo-
ljavanja njegovih spolnih potreba. Ponekad bih eljela da me jed-
nostavno ostavi na miru."
Lisino iskustvo nije neuobiajeno i temelji se na genetski usae-
nim reakcijama njezina majinskoga mozga. Lisin je mozak - po-
put mozgova svih ena koje doje dijete i s njime ostvaruju kontakt
koa na kou" - opijen oksitocinom i dopaminom zahvaljujui
kojima se osjea duboko voljenom, snano povezanom te tjelesno
i emocionalno zadovoljenom. Nije udno to nema potrebe za spol-
nim kontaktom. Mnogi pozitivni osjeaji koje joj inae prua spol-
ni odnos, sada se, nekoliko puta dnevno, javljaju zahvaljujui zado-
voljavanju temeljnih fizikih potreba njezina malog djeteta.
DOJ ENJ E I SMETENI MOZAK
No svako zadovoljstvo ima svoju cijenu, a jedna od loih strana
dojenja moe biti nedostatak mentalnoga fokusa. Premda je stanje
smetenosti prilino uestalo nakon poroda, dojenje moe potenci-
rati i produiti to stanje opijenosti i blage rastresenosti. Kathy, sta-
ra trideset dvije godine, posjetila me preplaena stanjem svojega
pamenja. Postajala je sve rastresenija i ak je zaboravila" otii
po svojega sedmogodinjeg sina u kolu. Jo je uvijek dojila svoju
osmomjesenu kerkicu i primijetila je da iz dana u dan postaje sve
smuenija". Kazala mi je: Ono to me stvarno zabrinjava jest to
154
to doem u sobu po neto i ne mogu se sjetiti po to sam dola
ne jednom, ve ak dvadeset puta dnevno." Kathy je bila osobito
zabrinuta jer je njezina majka imala Alzheimerovu bolest i mislila
je da bi to mogli biti rani simptomi te bolesti. Razgovarajui, Kathy
se prisjetila da je bila zaboravljiva i nakon roenja prvoga djeteta
te da je to stanje rastresenosti prolo ubrzo nakon to je prestala
dojiti sina.
U prvih est mjeseci dijelovi mozga odgovorni za usredotoe-
nost i pribranost zaokupljeni su zatitom i nadziranjem novoroen-
eta. Ne zaboravite ni da se, pored nedovoljno sna, enski mozak
vraa na normalnu veliinu tek est mjeseci nakon poroda. Dotad,
kao to je to otkrila Kathy, razina smetenosti moe biti zabrinjava-
jua. Jedna je moja poznanica, istaknuta znanstvenica, deset dana
nakon poroda bila zaprepatena otkrivi da se nije u stanju prisje-
titi ni najosnovnijih rijei i fraza kako bi mogla voditi inteligentan
razgovor. No nakon nekoliko mjeseci, im je prestala dojiti, bila je
bistra kao i uvijek.
Za veinu bi ena malko smuenosti mogla biti mala cijena koju
valja platiti za povoljne uinke dojenja. A u tim uincima jednako
uivaju i bebe. Zapravo, dijete je kljuni partner u neurolokome
procesu dojenja. Hormoni koji se lue dojenjem i kontaktom koa
na kou" potiu majin mozak na stvaranje novih veza. to dulje
i ee dijete sie, to se u maminu mozgu lui vie prolaktina i
oksitocina. Uskoro bi majka mogla osjetiti trnce u dojkama i cure-
nje mlijeka pri pogledu na svoje dijete, kada ga zauje, dodirne ili
samo proe pokraj njega. Neposredne su koristi za dijete hrana i
ugoda. Oksitocin iri krvne ile u majinim grudima, grijui dijete
koje putem mlijeka dobiva i sastojke koji u njemu izazivaju ugodu.
Mami n mozak
155
Dok dijete sie, mlijeko rastee njegov eludac i u njegovu mozgu
potie luenje oksitocina. To umiruje dijete - ne samo zahvaljuju-
i obroku koji je dobilo, ve takoer i zahvaljujui djelovanju tih
oputajuih valova hormona.
Mnoge majke osjeaju simptome apstinencijske krize" kada su
fiziki odvojene od svojih beba; osjeaju strah, tjeskobu pa ak i
napade panike. Danas je poznato da to nije samo psiholoko, ve
i neurokemijsko stanje. Sjeam se povratka na posao kada je moj
sin imao pet mjeseci, a ja sam pakirala svoju pumpicu za izdajanje
kako bih je ponijela sa sobom. Mamin je mozak ipak fino ugoen in-
strument, a odvajanje, osobito od dojeneta, moe uzrujati majku,
moda zbog opadanja razina oksitocina u mozgu koje smanjuju
stres. Veinu sam dana bila slomljena, no mislila sam da je razlog
tome samo stres zbog toga to radim puno radno vrijeme u bolnici
i pored toga jo pokuavam voditi kuanstvo.
Majke osjeaju simptome apstinencijske krize i kada svoje bebe
odbijaju od sise. Budui da se odbijanje od sise esto dogaa isto-
dobno s povratkom na stresno radno mjesto, majke znaju zapasti u
stanje uznemirenosti i tjeskobe. Moete li zamisliti kako se moraju
osjeati majke koje doje nakon to osam ili vie sati provedu na
poslu? Kod kue, zahvaljujui dojenju, svakih nekoliko sati njiho-
ve mozgove preplavi navala oksitocina. Na poslu vie ne dobivaju
uobiajenu koliinu oksitocina jer se on u krvotoku i mozgu zadr-
ava samo jedan do tri sata. Sjeam se snane elje da odem kui
svojoj bebi koju bih osjetila oko tri sata veinu dana. Mnoge majke
otkriju da te simptome mogu ublaiti izdajajui mlijeko na poslu
to je dulje mogue. Zatim mogu polako smanjivati uestalost do-
jenja i nastaviti dojiti uveer i vikendom kako bi odrale stvaranje
156
mlijeka. To im omoguava da i dalje uivaju u ugodnim uincima
oksitocina i dopamina kako bi ostale povezane sa svojom bebom.
J EDAN DOBAR MAMI N MOZAK
ZAS L UUJ E DRUGI
Nalije toplog, brinog majinskog iskustva takoer je poznato. U
svojoj praksi esto sluam pritube na majke. Odmah se prisjetim
svoje tridesetdvogodinje pacijentice Veronice koja je tada ba bila
nedavno zatrudnjela. Kroz njezinu mi je priu postalo jasno da je
njezin silan bijes spram majke izravno povezan s nedovoljnom bri-
nou njezine prezaposlene majke dok je Veronica bila dijete. Nje-
zina bi majka odlazila na poslovna putovanja, ostavljajui Veronicu
i po tjedan dana s dadiljom, a kad god bi Veronica bila potitena,
inilo bi se da se njezina majka emocionalno zatvara umjesto da joj
prui toplu podrku. Kazala bi da ima previe posla i rekla Veroni-
ci da se ode igrati u drugu sobu. Sada kada je Veronica bila trudna
sa svojim prvim djetetom, izrazila je bojazan da bi i ona mogla biti
takva majka, s obzirom na svoj zahtjevan posao art-direktorice u
jednome asopisu. Dvije generacije zaposlenih majki koje nemaju
vremena za svoju djecu. Ima li razloga za zabrinutost? Moda.
Istraivai su otkrili da ako majke, iz bilo kojeg razloga - preve-
likog broja djece, financijskoga pritiska ili karijere koja im ne osta-
vlja dovoljno vremena za bavljenjem djetetom - nisu dovoljno bri-
ne, a veza je izmeu njih i djeteta slaba, to kod djece moe imati
negativne posljedice na njihove modane krugove za povjerenje i
sigurnost. Pored toga, ene od svojih majki nasljeuju" majinsko
ponaanje, bilo ono dobro ili loe, a zatim ga prenose na svoje keri
Mami n mozak
157
i unuke. Premda se ponaanje samo po sebi ne moe prenijeti ge-
nima, nova istraivanja pokazuju da se sposobnost za brinost doi-
sta prenosi, onime to znanstvenici sada nazivaju negenomskim ili
epigenetskim" - to znai fiziki iznad gena" - tipom naslijea.
Kanadski psiholog Michael Meaney otkrio je da se enka takora
koju je okotila brina majka, no othranila nedovoljno brina maj-
ka, nee ponaati kao njezina genetska majka, ve kao majka koja
ju je othranila. Mozgovi mladunaca takora mijenjaju se u skladu s
time koliko im je brinosti prueno. Kod mladih su enki uoene
najvee promjene u modanim krugovima, poput amigdale, koje
koriste estrogen i oksitocin. Te promjene izravno utjeu na sposob-
nost enki takora da se brinu za sljedeu generaciju mladunaca.
Mamin se mozak oblikuje arhitekturom, a ne oponaanjem. Takvo
nedovoljno brino majinsko ponaanje moe se prenijeti kroz
tri narataja osim ako prije puberteta ne doe do kakve povoljne
promjene u okolini.
To otkrie ima goleme implikacije ak i ako samo dio njega vrije-
di za ljude: koliko ste dobra majka svojoj keri odredit e koliko e
ona biti dobra majka vaoj unuadi. Za mnoge bi od nas pomisao
da smo posve iste kao svoje majke mogla biti veoma zabrinjava-
jua, no istraivai kod ljudi ve pronalaze slinu povezanost iz-
meu stupnja vezanosti majka-ki i kvalitete brinosti te vrstine
vezanosti izmeu majke i djeteta kod sljedeeg narataja. Znanstve-
nici takoer nagaaju da visoke razine stresa koje izaziva balansira-
nje izmeu zahtjeva na radnome mjestu i voenja kuanstva mogu
smanjiti kvalitetu - da ne spominjemo kvantitetu - brinosti koju
su majke u stanju pruiti svojoj djeci. A to se ponaanje, naravno,
moe odraziti ne samo na djecu, ve i na unuke.
158
L Br i zendi ne: ENSKI MOZAK
Znanstvenici su takoer pokazali da velika brinost - od strane
bilo koje odrasle osobe pune ljubavi, koja ulijeva povjerenje - bebe
moe uiniti inteligentnijima, zdravijima i sposobnijima za noe-
nje sa stresom. Te e ih kvalitete pratiti tijekom itavoga njihova
ivota i ivota njihove vlastite djece. Naprotiv, djeca kojima su maj-
ke pruile manje brinosti, kao odrasle e osobe biti podlonije
stresu, hiperaktivna, nepaljiva, neurotina i bojaljiva. Istraiva-
nja djelovanja na mozak veoma brinih ljudskih majki nasuprot ne-
dovoljno brinih ljudskih majki rijetka su, no jedno je istraivanje
pokazalo da odrasle osobe studentske dobi ije majke nisu bile do-
voljno brine u njihovu djetinjstvu, na snimcima uinjenim pomo-
u pozitronske emisijske tomografije (PET) pokazuju hiperaktivne
reakcije mozga na stres. Istraivai su otkrili da se kod takvih odras-
lih osoba u krvotok lui vie stresnog hormona kortizola nego kod
njihovih vrnjaka ije su majke bile veoma brine u njihovu djetinj-
stvu. Oni ije majke nisu bile dovoljno brine iskazuju poveanu
tjeskobu, a njihovi su mozgovi bili budniji i straljiviji. To bi mogao
biti razlog zato se Veronica uvijek osjeala podlonija stresu na
poslu i kada bi imala problema u vezi te zato je razmiljanje o maj-
instvu kod nje izazivalo takvu paniku.
esto sluam ivopisne prie o bakama - o tome kako su bile
pune ljubavi i podrke prema mojim pacijenticama koje su imale
iscrpljene, prezaposlene ili deprimirane majke. Zahvaljujui baki
po ocu, Veronica se osjeala posebnom, premda je njezina baka po
majci bila jednako emocionalno suzdrana kao i njezina majka. Ve-
ronica je zaplakala kada mi je kazala kako je njezina baka po ocu
znala prekinuti pripreme za veeru na koju je pozvala goste da
bi s njom crtala ili se igrala lutkama. Baka bi pekla palainke s bo-
Mami n mozak
159
rovnicama i toplim sirupom te pomogla Veronici napraviti krevet
i pospremiti svoju sobu. Kada bi Veronica morala poi na kakvu
zabavu i trebala novu odjeu, baka bi je povela u kupovinu i esto
joj doputala da sama odabere haljinu koja joj se svia znajui da
joj majka to ne bi dopustila.
Ako je dovoljno uestala, takva vrsta posebne brinosti od stra-
ne bilo koje osobe koja zamjenjuje majku - moe ponititi negati-
van uinak nedovoljne brinosti majke izloene prevelikom stre-
su. To je dovoljno kako bi se prekinuo ciklus nedovoljne majinske
brinosti, omoguavajui djevojici da jednoga dana svojemu
vlastitom djetetu prui vie brinosti. Veronicina baka po ocu vje-
rojatno je dovela do generacijske promjene. Puno godina poslije,
kada je Veronica navratila kako bi mi pokazala svoju novoroenu
kerkicu, bilo je jasno da meu njima postoji veza puna ljubavi te
da nije svojoj keri prenijela negativan primjer svoje majke, ve pri-
mjer brinosti i pruanja podrke svoje bake.
POREMEAJ POZORNOSTI
I PROBLEMI S POSLOM
Kada me posjetila Nicole, majka koja je na Berkeleyju diplomirala
poslovno upravljanje, muile su je sline brige. Postala je toliko ve-
zana za svoje dijete da je proivljavala psihiki slom zbog povratka
na posao. Imala je odlian posao s velikim povlasticama, visoku
plau i mnotvo prilika za napredovanje, a ona i njezin suprug ima-
li su toliko trokova da su im bile potrebne dvije plae. Morala se
vratiti na posao i, makar joj je bilo teko zamisliti da bi svoju ker
ostavila nekoj stranoj osobi, premda nerado, ipak je to uinila.
160
Veina se majki u odreenoj mjeri osjea razapeto izmeu zado-
voljstava, odgovornosti te pritisaka zbog odgoja djece i svoje vla-
stite potrebe za financijskim i emocionalnim resursima. Znamo da
enski mozak na ovaj konflikt reagira pojaanim stresom, pojaa-
nom tjeskobom i smanjenim mentalnim sposobnostima za obavlja-
nje posla i odgoj djece. Takva situacija i djecu i majke svakodnevno
dovodi u duboku krizu. Nicole me ponovo posjetila tono nakon
to je njezin sin napunio tri godine. Kazala mi je: Moj ivot jedno-
stavno vie ne funkcionira." Rekla mi je da njezin sin katkad ima
strahovite, beskrajne izljeve bijesa u trgovini, a ona ima na raspo-
laganju samo dva sata da smisli to e napraviti s njim i raspakira
namirnice prije odlaska na posao. I da se, kada bi sin bio bolestan,
a suprug na putu, znala u pono moliti da mu vruica popusti do
jutra kako bi mogao ii u vrti, a ona stii na jutarnji sastanak - te je
zime zbog njega esto bila na bolovanju i strpljenje njezina efa bilo
je pri kraju. ekao ju je i beskrajan niz sinovih poludnevnih borava-
ka u koli kad e morati moliti nezaposlene majke ostale djece iz
njegova razreda da joj se pobrinu za sina dok ona ne uspije izai s
posla. Nije bila sigurna mogu li to ona i njezin sin vie izdrati, no
nije si mogla priutiti naputanje posla.
Stoga, je li zaposlena majka osuena na neuspjeh? Pa, moda
jest, a moda nije. Zapravo, jedno bi rjeenje za te moderne pro-
bleme moglo doi od naih predaka primata. U pravilu, primati
su, ukljuujui ljude, veoma praktini to se tie svojega ulaganja
u majinstvo. Primjerice, primati u divljini vrlo su rijetko majke
s punim radnim vremenom. Mnoge majke majmunice uspjeno
usklauju skrb o mladuncu sa svojim osnovnim poslom", a to su
pribavljanje hrane te aktivnosti vezane uz hranjenje i odmaranje.
Mami n mozak
161
Takoer rado uskau kada se treba pobrinuti za tue potomstvo
- to se naziva zamjenskim roditeljstvom (alloparenting). Zapravo,
u vremenima obilja, druge e majke spremno prigrliti i skrbiti za
posvojene mladune, pa ak i one iz drugih opora ili vrsta. Mnogi
sisavci posjeduju sposobnost da se veu za tue potomke, hrane ih
i skrbe za njih. Jedno zanimljivo istraivanje o lovu meu enama
naroda Agta Negrito s otoka Luzon (Filipini) skree pozornost na
ulogu enskih srodnikih mrea. enski se lov uglavnom drao
bioloki nepraktinim jer se lov smatra nespojivim s dunostima
brige o djetetu. Za lovne se pohode naroito smatralo da naruava-
ju enine sposobnosti dojenja, skrbljenja i noenja djece. No istra-
ivanja kultura u kojima ene odlaze u lov ukazuju na iznimke
koje potvruju pravilo. ene naroda Agta aktivno sudjeluju u lovu
upravo stoga to im na raspolaganju stoje druge ene koje preu-
zimaju brigu o djetetu. Kada bi ene morale poi u lov, one bi no-
sile svoje dojene sa sobom ili ga ostavile na brizi svojoj majci ili
starijim sestrama.
Skrb o djetetu ne mora nuno biti dunost samo jedne osobe
niti ograniena samo na bioloku majku kao u urbanim sredinama.
S djetetova gledita, skrb je skrb, bez obzira koji je skrbnik pun lju-
bavi i tko prua podrku. Nicole se uspjela izboriti za fleksibilnije
radno vrijeme kako bi njezin sin pola dana mogao pohaati vrti
sa svojim prijateljem koji je stanovao do njih i dvije su majke jedna
drugu zamjenjivale.
162
I DEALAN OKOLI ZA MAMI N MOZAK
Okolini imbenik koji je kljuan za dobru majinsku skrb kod i-
votinja jest predvidljivost. Pritom nije vana koliina raspoloivih
resursa, ve koliko su redovito oni dostupni. U jednome su istra-
ivanju majke rezus majmuna stavljene zajedno s mladuncima u
tri razliita okolia: u jednome je svakoga dana bilo obilje hrane, u
drugome je svakoga dana bilo malo hrane, a u treemu je u neke
dane bilo obilje, a u druge malo hrane. Koliko su majke u tim oko-
liima brine prema svojim mladuncima svakoga je sata snimano
videokamerom. Majke u najboljem okoliu, s obiljem hrane, bile su
najbrinije prema svojim mladuncima, a i one u okoliu s malim,
no ujednaenim koliinama hrane bile su gotovo jednako brine.
No ne samo da su majke mladunaca iz nepredvidljivoga okolia
bile najmanje brine, ve su prema njima bile grube i agresivne.
Majke i mladunci majmuna iz nepredvidljivoga okolia imali su
poviene razine stresnih hormona i nie razine oksitocina od njiho-
vih srodnika iz drugih okolia.
U nepredvidljivome ljudskom okoliu majke postaju bojalji-
ve i plahe, a bebe pokazuju znakove depresije. Maliani se dre
svojih majki i mnogo su manje zainteresirani za istraivanje i igru
s drugima - a te e se znaajke zadrati i tijekom adolescencije i
odrasle dobi. To istraivanje potkrjepljuje razborito miljenje da
e se majke najvie potruditi u predvidljivome okoliu. Primatolo-
ginja Sarah Hrdy smatra da su se ljudi razvili zajedniki odgajajui
potomke u uvjetima u kojima su se majke uvijek oslanjale na maj-
insku pomo drugih. Stoga sve ono to ine majka i ostali koji joj
pomau, u domu ili izvan njega, kako bi osigurali predvidljivost i
Mami n mozak
163
dostupnost resursa - financijskih, emocionalnih i drutvenih - mo-
e u konanici osigurati dobrobit njezine djece.
I VJ ETI ZA DVOJ E
Sjeam se svoje zaprepatenosti kada sam otkrila da moj neovisan
i samodostatan nain ivota vie ne funkcionira nakon roenja dje-
teta. Uvijek sam mislila da u se uspjeti organizirati i najvei dio
brige o djetetu obaviti sama. Jako sam se prevarila. Budui da je
majin mozak zapravo proirio definiciju sebe kako bi ukljuio i
svoje dijete, djetetove e potrebe za majku postati biolokim im-
perativom koji e njezinu mozgu biti moda vaniji od njezinih
vlastitih potreba. Vie nisam uspijevala tako dobro isplanirati svoj
ivot. Nisam znala koliko u pomoi drugih osoba, pored svojega
mua, trebati. Svaka nova majka mora razumjeti bioloke promje-
ne koje e se dogoditi u njezinu mozgu i unaprijed planirati svoju
trudnou i dinamiku skrbi o djetetu. Niti jedan drugi ivotni iza-
zov ne moe toliko stimulirati rast vaih modanih krugova. Za
rad i skrb o djetetu neophodno e trebati stvoriti predvidljiv okoli
ispunjen ljubavlju i podrkom. Majin emocionalni i mentalni ra-
zvoj u velikoj mjeri ovisi o situaciji u kojoj skrbi o djetetu. Znati da
e vam biti potrebna dodatna podrka, a vaemu djetetu nekoliko
zamjenskih majki" bit e klju vaega uspjeha kao majke. Ako mo-
emo osigurati pouzdan, siguran okoli za mamin mozak, moi
emo zaustaviti efekt domina majki pod stresom i nesigurne djece
izloene stresu.
Promjene koje se dogaaju u maminu mozgu najdublje su i naj-
trajnije u ivotu ene jer sve dok dijete ivi pod njezinim krovom,
164
njezin GPS sustav modanih krugova bit e predan praenju toga
ljubljenog djeteta. Sustav za praenje nastavlja svoj rad jo dugo
nakon to odraslo dijete napusti gnijezdo. Moda je to razlog zato
toliko majki osjea veliku tugu i paniku kada izgube svakodnevni
kontakt s osobom za koju im njihov mozak kazuje da je produe-
tak njih samih.
Razvojni psiholozi vjeruju da izuzetne sposobnosti enskoga
mozga za povezivanje putem itanja lica, interpretiranja tonova
glasa i primjeivanja emotivnih nijansa predstavljaju znaajke koje
je evolucija odabrala jo u kameno doba. Te znaajke enskome
mozgu omoguuju uoavanje neverbalnih znakova kod djece koja
jo ne znaju govoriti i predvianje njihovih potreba. enski e mo-
zak tu izvanrednu sposobnost aktivirati u svim njezinim odnosi-
ma. Ako je udana ili ima partnera s mukim mozgom, u svakom e
od njih dvoje obitavati drugaija emocionalna stvarnost. to oboje
vie znaju o razlikama u emocionalnom doivljaju stvarnosti mu-
koga i enskog mozga, to je vie izgleda da e se to partnerstvo
preobraziti u vezu i obitelj koja prua zadovoljstvo i podrku. A
to je upravo ono to je maminom mozgu potrebno kako bi bio u
najboljoj moguoj formi.
Mami n mozak
165
ESTO POGLAVLJE
EMOCIJE: MOZAK KOJI
OSJEA
IMA LI IMALO istine u kulturalnom stereotipu da su ene emociona-
lno osjetljivije od mukaraca? I da e mukarac prepoznati emociju
samo ako ga opali po glavi? Mu mi je kazao da nam nije potrebno
posebno poglavlje o emocijama. Ja pak nisam znala kako bih mo-
gla napisati ovu knjigu bez toga poglavlja. Objanjenje za nae dru-
gaije mentalne sklopove lei u biologiji naih mozgova.
Moja pacijentica Sarah bila je uvjerena da se njezin suprug Nick
via s drugom enom. Nekoliko je dana utke razmatrala tu pomi-
sao. Prvo nije bila sigurna u svoje sumnje. Zatim se, kada je njezin
mozak ponovo razmotrio njezin bijes zbog mogunosti da je mu
vara, vie nije mogla oteti instinktivnome osjeaju da je prevarena.
Prestala se smijati. Kako je to mogao uiniti njoj i njihovoj kerkici?
Namrtena je hodala po kui. Nije mogla shvatiti zato je njezin
mu ne pokuava utjeiti. Zar ne vidi koliko je nesretna?
Nick je za Saru oduvijek bio poseban - tako nadaren i inteligen-
tan - stoga je bila poaena to mu je ena. Kada bi joj uz blistav
osmijeh izloio svoje najskrivenije misli, inilo joj se da ona budi
166
ono najbolje u njemu. ivjela je za te trenutke u kojima bi joj on
obraao svu svoju pozornost. No kada je bila rije o emocionalnoj
interakciji, bila je to druga pria. Do njega je bilo prilino teko
doprijeti. Stoga je jedne veeri, kada je Sarah briznula u pla, Nick
bio zapanjen. Sarah nije mogla shvatiti zato je tako iznenaen. Da-
nima je hladna prema njemu. Prisjetila se svih onih trenutaka kada
bi joj ukazivao toliku pozornost i kako se zbog toga uvijek divno
osjeala - zato to je on iskreno voli i to mu je stalo do nje. Je li se
prevarila glede toga - ili mu vie nije privlana? Kako moe biti
tako ravnoduan spram njezina emocionalnog stanja?
Zamislite na trenutak da posjedujemo MR ureaj. Ovako bi to
moglo izgledati u Sarinu mozgu i tijelu dok obrauje svoj razgovor
s Nickom: dok ga pita via li neku drugu, njezin vizualni sustav
poinje na Nickovu licu paljivo traiti znakove emocionalne reak-
cije na njezino pitanje. Je li mu lice napeto ili oputeno? Stee li
usta ili nita ne odaje? Njezine oi i miii lica automatski e opo-
naati svaki njegov izraz lica. Brzina i dubina njezina disanja poi-
nju se podudarati s njegovima. Njezino dranje i napetost miia
usklaeni su s njegovima. Njezino tijelo i mozak primaju njegove
emocionalne signale. Te se informacije alju kroz njezine modane
krugove kako bi pretraile njezine arhive sjeanja radi pronalae-
nja podudarnosti. Taj se proces naziva zrcaljenjem" i sve ga osobe
ne mogu izvesti jednako dobro. Premda je veina istraivanja na tu
temu voena na primatima, znanstvenici nagaaju da bi u mozgu
ene moglo biti vie zrcalnih neurona nego u mozgu mukarca.
Sarin e mozak poeti stimulirati svoje vlastite krugove kao da
su muevi tjelesni osjeti i emocije njezini vlastiti. Na taj nain ona
moe prepoznati i predvidjeti to on osjea - esto i prije no to je
Emoci j e: mozak koj i osj ea
167
on sam toga svjestan. Jednako disanje, jednako dranje - ona posta-
je ljudskim detektorom za emocije. Osjea njegovu napetost u svo-
joj utrobi, njegova se vilica stee napinjanjem njezina vrata. Njezin
mozak pronalazi emocionalno podudaranje: tjeskobu, strah i kon-
troliranu paniku. Kako on poinje govoriti, njezin mozak briljivo
pretrauje ne bi li ustanovio je li ono to on govori u skladu s to-
nom njegova glasa. Ako se ton i znaenje ne podudaraju, njezin e
se mozak snano aktivirati. Njezin korteks, podruje za analitiko
miljenje, pokuat e dati smisao tome nepodudaranju. U njegovu
glasu uoava neznatnu nedosljednost - njegovo je uvjeravanje u
svoju nevinost i vjernost malko pretjerano. Njegove oi malo je pre-
vie kriom pogledavaju da bi ona povjerovala njegovim rijeima.
Znaenje njegovih rijei, ton njegova glasa i izraz u njegovim oi-
ma ne podudaraju se. Ona zna da on lae. Ona sada koristi itavu
emocionalnu mreu u svojemu mozgu kao i krugove za kognitiv-
no i emocionalno potiskivanje kako bi se suzdrala od plakanja.
No brana poputa. Suze se kotrljaju niz njene obraze. Nickovo se
lice ini smeteno. On nije pratio Sarine emocionalne nijanse - inae
bi znao da e briznuti u pla.
Sarah je imala pravo. Kada me Nick posjetio u sklopu branoga
savjetovanja, otkrio mi je da provodi mnogo vremena s jednom
kolegicom. Veza nije bila konzumirana, no on je preao granicu
flerta i poeo se emocionalno vezivati. Sarah je to znala, doslovno,
u svakoj stanici svojega tijela, no budui da je nije tehniki preva-
rio, Nick je mislio kako ona nema razloga sumnjati u njega. Kada
je shvatio da je Sarah tono proitala to on osjea i misli, jo je jed-
nom pomislio kako se oenio vjeticom, no ona je samo radila ono
168
L. B r i z e n d i n : ENSKI MOZAK
za to je enski mozak strunjak: itala lica, interpretirala tonove
glasa i procjenjivala emocionalne nijanse.
Manevrirajui poput lovakoga zrakoplova, Sarin mozak pred-
stavlja vrhunski emocionalni stroj - opremljen za otkrivanje, iz
trenutka u trenutak, neverbalnih znakova najskrovitijih tuih osje-
aja. Naprotiv, Nick, kao i veina mukaraca, tvrde znanstvenici,
nije sposoban za itanje izraza lica i emocionalnih nijansi - osobito
znakova oaja i patnje. Tek kada ugledaju suze, mukarci shvaa-
ju, instinktivno, da neto nije u redu. Moda je to razlog zato se
evolucija pobrinula da ene etverostruko lake brinu u pla od
mukaraca - pokazujui time jasan znak tuge i patnje koje mukar-
ci ne mogu ignorirati. Parovi poput Nicka i Sare neprestano mi do-
laze na savjetovanje. Ona se ali na nedostatak emocionalne osjetlji-
vosti - s obzirom da je njezina tako fino ugoena - a on se ali na
injenicu da ona oito ne shvaa da je on voli. Za to su odgovorni
razliiti doivljaji stvarnosti mukoga i enskog mozga.
BI OLOGI J A I NS TI NKTI VNI H OSJ EAJ A
ene znaju mnogo toga o svojim blinjima - one na instinktivnoj
razini osjeaju probleme svojega djeteta tinejdera, mueve neu-
hvatljive misli o njegovoj karijeri, sreu prijatelja to je postigao
neki cilj ili suprugovu nevjeru.
Instinktivni osjeaji nisu tek nevezana emocionalna stanja, ve
stvarni tjelesni osjeti koji prenose poruku u neka podruja mozga.
Neki od tih pojaanih instinktivnih osjeaja mogli bi biti povezani s
brojem stanica u enskome mozgu zaduenih za praenje tjelesnih
osjeta. Nakon puberteta, ti se osjeaji pojaavaju. Porast estrogena
169
znai da djevojke vie osjeaju instinktivne osjete i tjelesne bolove
od djeaka. Neki znanstvenici nagaaju da ta poveana tjelesna
osjetljivost kod ena pridonosi takoer i sposobnosti mozga za pra-
enje i osjeanje bolnih emocija, kako one bivaju registrirane u tije-
lu. Snimke mozga pokazuju da su podruja koja prate instinktivne
osjeaje vea i osjetljivija u enskome mozgu. Stoga je povezanost
izmeu instinktivnih osjeaja i intuitivnih predosjeaja kod ena
bioloki utemeljena.
Kada ena pone primati emocionalne podatke putem leptiria
u trbuhu ili gra u utrobi - kao to se dogodilo Sari kada je kona-
no upitala Nicka via li neku drugu enu - njezino tijelo alje
poruku natrag u insulu i prednji cingularni korteks. Insula je pod-
ruje u starome dijelu mozga u kojemu se obraduju instinktivni
osjeaji. Prednji cingularni korteks, koji je kod ena vei i lake se
aktivira, kljuno je podruje za predosjeanje, prosuivanje, kon-
troliranje i integriranje negativnih emocija. Njezino se bilo naglo
ubrzava, u njezinu se elucu stvara vor - a mozak to interpretira
kao intenzivnu emociju.
Biti sposoban pogoditi to druga osoba misli ili osjea, zapravo,
predstavlja itanje misli. A enski je mozak openito sposoban za
brzu procjenu tuih misli, vjerovanja i namjera na temelju najne-
znatnijih nagovjetaja. Jednog je jutra pri doruku moja pacijenti-
ca Joan dignula pogled i vidjela da se njezin suprug Evan smijei.
Drao je u ruci novine, no gledao je iznad njih, a njegove su se oi
brzo kretale amo-tamo, premda nije gledao u nju. Ona je takvo po-
naanje svojega supruga odvjetnika vidjela ve mnogo puta i upita-
la ga: O emu razmilja? Koga si sada potukao na sudu?" Evan
je odgovorio: Ne razmiljam ni o emu." No zapravo je nesvjesno
170
uvjebavao debatu sa suparnikim odvjetnikom koju e vjerojat-
no odrati kasnije toga dana - imao je odlian argument i ve se
unaprijed radovao to e svojim suparnikom obrisati pod sudnice.
Jane je to znala prije njega.
Janeina su zapaanja bila tako podrobna da se Evanu inilo
kako ona ita njegove misli. To je kod njega esto izazivalo nervo-
zu. Jane bi promatrala Evanove oi i izraze lica, i tono zakljuila
to se dogaa u njegovu mozgu. A kasnije, kada joj se inilo da
pokazuje oklijevanje - neznatna stanka prije no to je progovorio,
napetost oko njegovih usta te tih i jednolian ton glasa - kada je
rekao da ide u ured, ona je osjetila da je na pomolu velika promje-
na u njegovoj karijeri. Spomenula mu je to, no Evan je kazao kako
ne razmilja ni o emu takvome. Nakon nekoliko dana objavio je
da naputa svoju tvrtku i postaje sudac. Janeina su zapaanja bila
podsvjesna, stoga su te misli bile registrirane samo kao instinktivni
osjeaji.
ini se kako mukarci ne posjeduju jednaku uroenu sposob-
nost iitavanja emocionalnih nijansa s lica i iz tona glasa. Ta je
razlika bila itekako uoljiva u nekoliko prvih tjedana nakon to su
se Jane i Evan upoznali. Ona mu je kazala da odvie navaljuje, no
on nije bio svjestan njezine nelagode. Evanova je prijateljica samo
jednom pogledala Jane, zapazila njezinu usplahirenost i upozorila
Evana da malo uspori. On je nije posluao i to je imalo gotovo ka-
tastrofalne posljedice.
U tom je trenutku Evanova prijateljica uspostavila emocional-
nu usklaenost s Jane - neto to ene, ini se, rade sasvim pri-
rodno i za to je otkriveno da je kljuno za uspjenu psihoterapiju.
Jedno istraivanje uspjenosti psihoterapeuta kod njihovih pacije-
171
nata Kalifornijskoga dravnog sveuilita u Sacramentu pokazalo
je da terapeuti koji postiu najbolje rezultate uspostavljaju najveu
emocionalnu usklaenost sa svojim pacijentima u znaajnim trenu-
cima tijekom terapije. Do takvoga bi zrcaljenja dolo kada bi se te-
rapeuti uivjeli u svijet svojih klijenata uspostavivi s njima dobar
odnos. Svi su terapeuti koji su pokazali takvu reakciju sluajno bili
ene. Djevojke su godinama ispred djeaka po svojim sposobno-
stima za prosudbu toga na koji nain izbjei povrjeivanje tuih
osjeaja ili kako bi se lik u nekoj pripovijesti mogao osjeati. Ta bi
sposobnost mogla biti rezultat ispaljivanja zrcalnih neurona, koje
djevojkama omoguava ne samo zapaanje, ve takoer i oponaa-
nje ili zrcaljenje tuih kretnji rukama, dranja tijela, brzine disanja,
pogleda i izraza lica kao sredstva za intuitivno nasluivanje onoga
to te osobe osjeaju.
Sada je to ve svima poznato. To je tajna intuicije, bit enske
sposobnosti itanja misli. Nema u tome niega mistinoga. Doista,
istraivanja sa snimanjem mozga pokazala su da sam in promatra-
nja ili zamiljanja druge osobe u nekom osobitom emocionalnom
stanju moe automatski aktivirati sline obrasce u mozgu proma-
traa - a ene su osobito uspjene u takvoj vrsti emocionalnoga
zrcaljenja. Takvom vrstom aproksimacije Jane je shvatila kako se
Evan osjea jer je to mogla osjetiti svojim tjelesnim osjetima.
Ponekad enu mogu preplaviti tui osjeaji. Primjerice, moja
je pacijentica Roxy teko disala svaki put kada bi vidjela kako se
ozlijedila neka njoj draga osoba - ak i ako bi to bilo neto tako
neznatno poput udarca u noni prst - kao da je mogla osjetiti nje-
zin bol. Roxyni su zrcalni neuroni preburno reagirali, no ona je
1
iskazivala ekstreman oblik onoga to enski mozak radi prirodno
172
od djetinjstva, a jo vie u odrasloj dobi - osjea bol druge oso-
be. Na Institutu za neurologiju londonskoga Sveuilinog koleda
istraivai su stavili ene u MR ureaj i davali im na ruku kratke
elektrookove, ponekad slabe, a ponekad snane. Zatim su na ruke
njihovih ljubavnih partnera prikljuili ice za isti pokus. enama
je signalizirano je li elektrook dan u ruku njihovih ljubavnika slab
ili jak. Ispitanice nisu mogle vidjeti lica ili tijela svojih partnera, no
ak i onda, ista ona podruja za bol u njihovim mozgovima koja
su se aktivirala kada bi same primile ok, zasvijetlila bi kada bi sa-
znale da su njihovi partneri primili jak elektrook. ene su osjeale
bol svojih partnera. Slino kao da ste u neijem tuem mozgu, a
ne samo u neijoj tuoj koi. Istraivai nisu uspjeli izazvati sline
modane reakcije kod mukaraca.
Velik je broj evolucijskih psihologa nagaao da je ta sposobnost
osjeanja tue boli i brzog iitavanja emocionalnih nijansa ena-
ma kamenoga doba sluila kako bi ih upozorila na mogue opasno
ili agresivno ponaanje kako bi one na taj nain izbjegle posljedice
po sebe i zatitile svoju djecu. Pored toga, ta sposobnost enama
omoguuje predvianje fizikih potreba male djece koja jo ne zna-
ju govoriti.
Takva emocionalna osjetljivost ima svojih dobrih i loih strana.
Jane, inae odvana i hrabra osoba, kazala mi je kako satima ne
bi mogla zaspati nakon gledanja napeta akcijskog filma. U jedno-
me istraivanju posljedica gledanja stranih filmova, ene su ee
patile od nesanice nego mukarci. Istraivanja su pokazala da se
ene, jo od djetinjstva, lake preplae i reagiraju s vie straha, su-
dei prema mjerenjima elektrine provodljivosti koe. Evan je mo-
rao promijeniti svoje navike gledanja filmova ako je elio ukljuiti
l ' i noci j e: mozak koj i osj ea
173
Jane. Stoga je, kada bi predloio da gledaju Kuma, to moralo biti
usred dana.
KAKO DOPRI J ETI DO MUKOGA MOZGA
U mukome mozgu veina emocija izaziva manje instinktivnih
osjeaja, a vie racionalnog razmiljanja. Tipina reakcija mukoga
mozga na emociju jest izbjegavanje pod svaku cijenu. Kako bi iza-
zvala emocionalnu pozornost mukoga mozga, ena mora izvesti
ekvivalent vikanju: Dii periskop! Emocija na vidiku. Svi mornari
na palubu!"
Jane je dugo trebalo da Evana uvjeri da previe navaljuje. Obja-
snila mi je da se opekla u prethodnoj vezi i bila je veoma oprezna
kada je tek poela izlaziti s njim. Evan nije obraao pozornost na
signale koje mu je ona slala o tome da se uistinu boji vezanja. Na
treem joj je sastanku kazao da misli kako je ona prava. Do drugog
je tjedna elio da zajedno ive i planiraju budunost. Kada je Jane
toga tjedna dola na seansu, izgledala je preplaeno poput jelena
zaslijepljenog svjetlima automobila. Zatim joj je treega tjedna, dok
su jeli pizzu, Evan objavio da se eli vjenati i osnovati obitelj te da
je siguran da je upravo ona prava za njega. Jane je odmah problije-
djela i otrala u zahod. Tek kada je na njoj zapazio oite znakove
uzrujanosti, Evan je shvatio da je previe navaljivao. Nije se obazi-
rao na upozorenje svoje prijateljice i sada je bio u velikoj nevolji.
Provala suza esto moe zaokupiti pozornost mukoga mozga,
no suze mukarcu gotovo uvijek predstavljaju potpuno iznenaenje
- i krajnju nelagodu. ena e, zbog svoje izvanredne sposobnosti
itanja lica, uoiti stisnute usne, stezanje oko oiju i drhtanje kuto-
174
L. Brizendine: ENSKI MOZ AK
va usana kao uvod u plakanje. Mukarac nee zapaziti tu rastuu
napetost, stoga je njegova reakcija obino: Zato plae? Molim te
nemoj ni iz ega raditi problem. Uzrujavanje je gubljenje vreme-
na." Istraivai zakljuuju da ovaj tipini scenarij znai da muki
mozak mora proi dui proces kako bi interpretirao emocionalno
znaenje. Veina mukaraca jednostavno odbija uloiti napor u od-
gonetavanje emocija i postaje nestrpljiva jer im je za to potrebno
suvie vremena. Simon Baron-Cohen sa Sveuilita u Cambridgeu
vjeruje da se upravo to dogaa kod mukaraca s ekstremnim obli-
kom mukoga mozga koji je karakteristian za Aspergerov pore-
meaj. Ti mukarci postanu nesposobni gledati u lice, a kamoli s
njega itati. Koliina emocionalnih ulaznih podataka s tuega lica
u njihovim se mozgovima registrira kao nepodnoljiv bol.
Mogue je da enske suze kod mukaraca izazivaju modani
bol. Muki mozak registrira bespomonost pred bolom, a takav im
trenutak moe biti krajnje teko podnijeti. Kada je Jane prvi put pla-
kala pred inae njenim Evanom, bila je zapanjena to je od njega
dobila brzinski zagrljaj i malo tapanja po leima popraenog rije-
ima. ,,U redu, dosta je bilo." To je naizgled odbacujue ponaanje
postalo jabukom razdora u njihovoj vezi. Posjetili su me zajedno
radi hitne seanse u paru. Evan je Jane elio objasniti da mu je goto-
vo nemogue podnijeti kada je vidi kako plae jer se, kada je vidi
da pati, osjea nemonim to joj ne moe pomoi. Polako su poeli
raditi na kompromisu kako bi Jane mogla dobiti potrebnu utjehu,
a Evan ublaiti bol koji bi osjeao. Kada bi Jane bila potitena, Evan
bi sjeo na kau s kutijom papirnatih rupia u krilu. Jednom bi je
rukom zagrlio, a drugom drao asopis ili knjigu kako bi odvratio
misli od svoje vlastite nelagode. Nakon nekoliko godina Evan je
175
bio u stanju prepoznati kada se Jane treba dobro isplakati i uskoro
ju je bio u stanju samo zagrliti i tjeiti je dok se ne bi smirila.
KADA ON NE REAGI RA
ONAKO KAKO BI ONA ELJ ELA
Sposobnost pruanja podrke" u emocionalno tekim trenucima
enama je genetski usaena i to je razlog zato su one esto zbunje-
ne nesposobnou svojih mueva da se suoe s tugom i oajem.
Jedno je istraivanje pokazalo da novoroene djevojice, stare ma-
nje od dvadeset etiri sata, vie reagiraju na pla drugih beba - i
ljudska lica - od djeaka. Djevojice stare samo godinu dana osjet-
ljivije su na patnju drugih osoba, posebice onih koje se doimaju
tunima ili povrijeenima. Mukarci zapaaju te suptilne znakove
tuge kod ena u 40 posto sluajeva, dok ene te znakove mogu
zapaziti u 90 posto sluajeva. I dok se i mukarci i ene osjeaju
ugodno u fizikoj blizini sretne osobe, samo ene tvrde da se osje-
aju jednako ugodno u blizini nekoga tko je tuan.
Sjetite se samo svojih prijateljica koje e ostati uz vas kada ste
povrijeeni ili tuni. Pitat e vas kada se to dogodilo, to je reeno,
jeste li spavali ili jeli, te: eli li da doem k tebi?" Za njih su deta-
lji vani. Sjeam se kada sam prije nekoliko godina slomila gleanj,
a moje bi prijateljice navratile i donijele mi kakav mali dar za koji
su znale da e me razveseliti. inile su sve to su mogle kako mi
ne bi bilo dosadno. Znale su kako pomoi. Naprotiv, muki bi mi
prijatelji na brzinu izjavili: Nadam se da se osjea bolje", pa bi
prekinuli vezu ili otili. To ne znai da su namjerno neosjetljivi.
Razlog bi prije mogao biti u drevnim strukturama mozga. Mukar-
17
ci su navikli izbjegavati kontakt s drugima kada sami prolaze kroz
emocionalno teke trenutke. Oni sami rjeavaju svoje patnje i misle
kako i ene ele initi to isto. Sputaj periskop; podmornica zara-
nja na dubinu od dvadeset hvati kako bi to sama rijeila.
Slina prividna neosjetljivost moe izai na vidjelo i pri drugim
emocionalnim razmjenama. Jane i Evan poeli su zajedno ivjeti i
nakon nekoliko mjeseci bez Evanovih pritisaka, Jane je shvatila da
i ona s njim eli provesti ostatak ivota. Odluila mu je to dati do
znanja. Nakon dva mjeseca njezinih diskretnih nagovjetaja - spo-
minjanja djece, zajednike kupovine kue, grada u koji bi se mogli
odseliti - Evan nije napravio nita. Na naoj sljedeoj seansi Jane
mi je kazala da je, u panici, odluila biti izravna. Spremna sam
za brak", rekla mu je jednoga popodneva. Evan je odgovorio: U
redu, to je dobro znati", a zatim otiao gledati koarkako doigra-
vanje. Jane je poela hvatati panika. Je li se predomislio? Zar je
vie ne voli? Tri ga je sata slijedila po kui dodijavajui mu. Posve
frustrirana i poniena, briznula je u pla, pitajui ga namjerava li je
napustiti. to?" viknuo je Evan. Kako ti je to palo na pamet? Ovo
je prvi put da mi daje do znanja da si spremna. Namjeravao sam
kupiti prsten i planirao lijepu romantinu veeru, ali vidim da mi
ti to ne doputa. No dobro. Hoe li se udati za mene?" Jane nije
mogla shvatiti kako Evan nije zapazio njezine znakove da je spre-
mna, a Evan nije mogao shvatiti zato je Jane bila tako uzrujana
zato to joj on nije odmah odgovorio.
Sjeate se one male djevojice koja se nee smiriti sve dok ne
izmami neki izraz lica kod pantomimiara? Ako ne postigne oe-
kivanu reakciju, ustrajat e sve dok naposljetku ne zakljui da je
neto skrivila ili da se toj osobi ne svia ili da je ona vie ne voli.
17
Neto slino dogaalo se Jane. Kada je Evan nije odmah zaprosio i
nije reagirao na njezin izravan pristup, zakljuila je da je on vie ne
voli. No Evan je samo pokuavao dobiti na vremenu kako bi sve
uinio kako dolikuje.
E MOCI ONAL NO PAMENJ E
Bilo bi zanimljivo pratiti Evana i Jane tijekom godina i vidjeti na
koji nain pamte te rane dane. Njegova e verzija najvjerojatnije, i
to ne njegovom krivnjom, biti nalik filmskoj najavi. Njezina e biti
poput cjeloveernjega filma. Ona e to shvatiti kao znak da je on
prestaje voljeti. Kada mu ona to spomene, on nee znati o emu ona
govori. Kako bismo shvatili njihovu razliitost, moramo razmotriti
kako se emocije pohranjuju kao sjeanje u enskome mozgu.
Zamislite na trenutak kartu koja pokazuje podruja za emocije
u mozgovima oba spola. U mukome su mozgu putovi koji pove-
zuju ta podruja nalik seoskim cestama; u enskome su mozgu oni
nalik autocestama. Istraivai sa Sveuilita u Michiganu ustvrdili
su da ene koriste obje strane mozga kako bi reagirale ne emocio-
nalna iskustva, dok mukarci koriste samu jednu. Takoer su ot-
krili i da su veze izmeu centara za emocije kod ena aktivnije i
proirenije. U jednom su drugom istraivanju, na Sveuilitu Stan-
ford, dobrovoljci promatrali emocionalne prizore dok su im sni-
mani mozgovi. Kod ena se aktiviralo devet razliitih podruja u
mozgu, dok su se kod mukaraca aktivirala samo dva. Istraivanja
takoer pokazuju da se ene obino sjeaju emocionalnih dogaa-
ja - poput prvih sastanaka, praznika i velikih svaa - ivlje i dulje
ih pamte od mukaraca. ene e takoer znati to je on rekao, to
17
su oboje jeli, je li na njihovu godinjicu vani bilo hladno ili je kiilo,
dok bi mukarci mogli zaboraviti sve osim toga je li ona izgledala
seksi.
Kod oba je spola uvar emocionalnih vrata amigdala, badema-
sta struktura smjetena duboko u mozgu. Amigdala je neto poput
modanoga sustava za uzbunjivanje i koordiniranje, ona aktivira
ostale tjelesne sustave - probavni, kou, srce, miie, oi, lice, ui
i nadbubrene lijezde - kako bi bili pripravni za nadolazee emo-
cionalne podraaje. Prva relejna postaja za emociju koju tijelu alje
amigdala jest hipotalamus. Poput efa glavnoga stoera, odgovo-
ran je za koordinaciju pokretanja sustava koji povisuju krvni tlak,
ubrzavaju otkucaje srca i disanje te potiu reakciju bori se ili bjei"
nakon primanja izvjea od tijela. Amigdala takoer uzbunjuje kor-
teks, modanu obavjetajnu slubu, koja procjenjuje emocionalnu
situaciju, analizira je i utvruje koliko joj treba posvetiti pozorno-
sti. Ako osjeti dovoljan emocionalni intenzitet, korteks signalizira
amigdali da uzbuni svjesni mozak kako bi obratio pozornost. To je
trenutak kada nas preplavi svjestan emocionalni osjeaj. Prije no
to se to dogodi, sva se obrada podataka u mozgu odvija iza kuli-
sa. Modani centar za odluivanje, ili izvrna sluba - prefrontalni
korteks - sada moe odluiti kako e reagirati.
Djelomian razlog zato ona bolje pamti emocionalne pojedi-
nosti jest taj to se enska amigdala puno lake aktivira pri emocio-
nalnim nijansama. to je snanija reakcija amigdale na stresnu si-
tuaciju, poput nezgode ili opasnosti, ili nekoga ugodnog dogaaja,
poput romantine veere, to e vie pojedinosti hipokampus ozna-
iti za pohranu u sjeanje o tome iskustvu. Znanstvenici vjeruju
da ene, budui da imaju relativno vei hipokampus, bolje pamte
Emoci j e: mozak koj i osj ea 17
pojedinosti i ugodnih i neugodnih emocionalnih iskustava - kada
su se dogodila, tko je bio prisutan, kakvo je bilo vrijeme, kakav je
miris vladao u restoranu - u obliku detaljnih, trodimenzionalnih,
osjetilnih snimaka.
I nakon trinaest godina Jane se prisjea svake minute onoga
dana kada su se ona i Evan odluili vjenati, no kako vrijeme prola-
zi, Evan poinje zaboravljati kako se sve to dogodilo. Prije su se sve-
mu tome neprestano smijali, no sada je on blijedo gleda kada ona
prepriava pojedinosti. On se prisjea da je njoj pozlilo kada je prvi
put spomenuo brak, no ne sjea se kako ju je naposljetku zaprosio.
Nije pohranio u svoje sjeanje niti jednu od tih njima dragih poje-
dinosti. Ne stoga to Evan ne voli Jane, ve stoga to njegovi mo-
dani krugovi nisu sposobni zadrati takve informacije, pa se one
ne utiskuju u njegovo dugorono pamenje. Da je ona aktivirala
njegovu amigdalu prijetnjom vezi ili fizikom opasnou, to bi se
sjeanje utisnulo u njegove modane krugove ba kao i u njezine.
Postoje dvije iznimke pri kojima mukarci registriraju emocije,
a time i detaljna sjeanja. Ako osoba s kojom se on nalazi u inte-
rakciji otvoreno pokazuje bijes i prijeti, mukarac e biti sposoban
iitati tu emociju jednako brzo kao i ena. Njegov e odgovor na
agresivnu prijetnju biti jednako brz kao i njezin i izazvat e gotovo
trenutanu miinu reakciju. Prijetnja odlaskom ili fizika prijetnja
zaas e pobuditi njegovu pozornost. Jane mi je kazala da je, pre-
mda to nije ozbiljno mislila, tijekom jedne svae Evanu kazala da
vie ne moe podnositi njegovu tvrdoglavost i da e ga ostaviti.
Evan je bio toliko traumatiziran da ju je zamolio da mu vie nikada
ne prijeti odlaskom ako to ne misli ozbiljno. Bila je to svaa koju
nije nikada zaboravio.
1 L. Brizendine: ENSKI MOZ AK
PROBLEMI ENSKOGA MOZGA S BI J ESOM
Jo jedna velika razlika izmeu mukoga i enskog mozga jest u
tome na koji nain obrauju bijes. Premda mukarci i ene tvrde
da osjeaju jednaku koliinu bijesa, izraavanje bijesa i agresivno-
sti nesumnjivo je uestalije kod mukaraca. Amigdala je modani
centar za strah, bijes i agresivnost i obino je vea kod mukara-
ca nego kod ena, dok je centar za kontrolu bijesa, straha i agre-
sivnosti - prefrontalni korteks - relativno vei kod ena. Stoga je
mukarce lake razbjesniti. Muka amigdala posjeduje velik broj
testosteronskih receptora koji potiu i pojaavaju njezinu reakciju
na bijes, osobito nakon porasta razine testosterona u pubertetu.
Zato mukarci s visokim razinama testosterona, ukljuujui i mla-
e mukarce, lako planu. Velik broj ena koje ponu uzimati testo-
steron takoer opaa da odjednom bre planu. Starenjem se kod
mukaraca prirodno smanjuje razina testosterona, amigdala posta-
je manje osjetljiva, prefrontalni korteks stjee veu kontrolu i oni se
ne razbjenjuju tako lako.
ene imaju mnogo manju izravnu vezu s bijesom. Odrasla sam
sluajui majku da se kakvoa i dugovjenost braka mogu mjeriti
brojem tragova ugriza na eninu jeziku. Kada se ena ugrize za
jezik" kako bi izbjegla iskazivanje bijesa, nije rije samo o socijaliza-
ciji. Mnogo udjela u tome imaju i modani krugovi. ak i da ena
eli odmah iskazati svoj bijes, njezini e modani krugovi esto
pokuati zaustaviti tu reakciju kako bi najprije o tome razmislili iz
straha od mogue osvete. Osim toga, enski mozak veoma zazire
od sukoba, plaei se da se druga osoba ne naljuti i ne doe do
prekida odnosa. To bi moglo biti popraeno naglom promjenom ra-
zine nekih neurokemikalija u mozgu, poput serotonina, dopamina
Emoci j e: mozak koj i osj ea 1
i norepinefrina - to dovodi do nepodnoljive aktivacije u mozgu
gotovo jednakoga intenziteta kao pri kakvome napadaju - kada se
u vezi pojave bijes ili konfliktni osjeaji.
Moda je kao odgovor na tu krajnju nelagodu enski mozak
razvio jedan dodatni korak u obradi i izbjegavanju sukoba i bijesa,
niz krugova koji zaustavljaju tu emociju i pretresaju je, jednako kao
to krava ima dodatni eludac koji ponovo prevakava hranu prije
no to je probavi. Ta osobito velika podruja u enskome mozgu
jesu prefrontalni korteks i prednji cingularni korteks. Oni su neka
vrsta dodatnoga eluca za prevakavanje bijesa u enskome moz-
gu. Kao to smo vidjeli ranije, ene ta podruja aktiviraju ee od
mukaraca iz straha od gubitka ili boli. U divljini je prekid veze sa
zatitnikim mukim hraniteljem mogao znaiti propast. Oprezno
obuzdavanje bijesa moglo je enu i njezino potomstvo spasiti od
mukareve osvete - ako bi se suzdrala, imala je manje izgleda
da izazove estoku reakciju nagloga mukarca.
Istraivanja su pokazala da kada u igri doe do sukoba ili pre-
pirke, djevojice obino odluuju prekinuti igru kako bi izbjegle
svau, dok se djeaci obino nastavljaju grubo igrati - satima se
pokuavajui izboriti za poloaj, nadmeui se i prepirui o tome
tko e biti glavni ili tko e dobiti eljenu igraku. Ako ena izgubi
ivce otkrivi da je mu vara ili da joj je dijete u opasnosti, iz nje
e smjesta provaliti bijes i ona e biti spremna za okraj. Inae e
izbjei iskazivanje bijesa i sukobljavanje jednako kao to e muka-
rac izbjei emociju.
Djevojke i ene moda nee uvijek osjetiti snaan poetni na-
let bijesa izravno iz amigdale koji osjeaju mukarci. Sjeam se
jednom kada se jedan kolega runo ponio prema meni, a ja sam
1
dola kui i to ispriala muu. On je odmah pobjesnio na tu osobu
i nije mogao shvatiti zato i ja nisam bijesna. Umjesto da u mozgu
izazove brzodjelujuu reakciju, kao kod mukaraca, bijes kod dje-
vojica i ena prolazi kroz krugove za instinktivne osjeaje i pre-
dosjeanje boli zbog sukoba te verbalne krugove u mozgu. Morala
sam jo malo razmisliti o nemilome dogaaju prije nego reagiram.
ene najprije razgovaraju s drugima kada su bijesne na neku treu
osobu. No znanstvenici nagaaju da, premda ena sporije djeluje
potaknuta bijesom, jednom kada se njezini bri verbalni krugovi
pokrenu, to kod nje moe izazvati bujicu bijesnih rijei s kojom
se mukarac ne moe mjeriti. Prosjeni mukarci izgovore manje
rijei i manje su verbalno fluentni od ena, stoga bi mogli biti hen-
dikepirani pri bijesnim raspravama sa enama. Modani krugovi i
tijela mukaraca mogli bi se lako vratiti fizikome izraavanje bije-
sa isfrustrirani to se nisu u stanju mjeriti sa enskom rjeitou.
Kada susretnem neki par koji nema dobru komunikaciju, esto
je problem u tome to mukarca njegovi modani krugovi uesta-
lo i brzo tjeraju na bijesnu, agresivnu reakciju, a ena se preplai
i zauti. Drevni modani sklop govori joj da je to opasno, no ona
predosjea da e, ako pobjegne, izgubiti svojega hranitelja i vjero-
jatno se morati sama prehraniti. Ako se par ne uspije odmaknuti
od ovoga konflikta iz kamenog doba, nee moi rijeiti problem.
Kada svojim pacijentima pomognem da shvate kako se emocional-
ni krugovi za bijes i sigurnost u mukim i enskim mozgovima
razlikuju, to zna biti od pomoi.
1
TJ ESKOBA I DEPRESI J A
Sarah mi je jednom dola drhtei u ordinaciju. Posvaala se Nic-
kom s zbog ene s kojom je on flertovao na poslu. Sarah je bila uvje-
rena da je Nick flertovao pred njom toga vikenda kada su imali
goste na veeri. Kad god bi on prekinuo raspravu i napustio sobu,
inilo se kako se u Sarinu mozgu neprestano vrti jedan te isti film:
razvod, podjela imovine i dodjela skrbnitva nad djetetom, rasta-
nak s njegovom obitelji i odlazak iz toga grada. Bilo joj je teko
usredotoiti se, bila je pripravna za sljedeu svau i postajala je
uvjerena da se njezin brak raspada.
To nije bilo tono. Nick se veoma trudio, no svae su Sarin mo-
zak ostavljale u stanju akutne neurokemijske tjeskobe.
Svi su njezini modani krugovi bili u stanju potpune priprav-
nosti. Nick se inio posve smirenim, odlazei kao i obino srijedom
uveer na koarku. Nije se doimao kao da mu je neugodno kod
kue u njezinoj blizini, pa ipak je ona patila od nesanice, po itave
dane plakala i postajala sve oajnijom. Prema Sarinom doivljaju
stvarnosti, svijet se bliio kraju, no inilo se kako Nick za to uope
ne mari.
Zato se Sarah osjeala nesigurno i preplaeno, a Nick nije?
Mukarci i ene imaju razliite emocionalne krugove za sigurnost
i strah, ojaane naim vlastitim ivotnim iskustvima. Osjeaj sigur-
nosti ugraen je u modane strukture, a snimke pokazuju da se
mozgovi djevojaka i ena vie aktiviraju kada predosjeaju strah
ili bol. Prema istraivanju sa Sveuilita Columbia, mozak ui o
tome to je opasno kada se aktiviraju putovi za strah, a o tome
to je sigurno kada se pokrenu krugovi za ugodu-nagraivanje.
enama je tee potisnuti strah koji osjeaju kao odgovor na pre-
1 4
dosjeaj opasnosti ili bola nego mukarcima. Zato je samo Sarah
gubila ivce.
Tjeskoba je stanje koje se pojavljuje kada stres ili strah aktiviraju
amigdalu, potiui mozak da svu svoju svjesnu pozornost usmjeri
na neposrednu opasnost. Tjeskoba je etiri puta ea u ena. Zbog
svojega izuzetno osjetljivoga okidaa za stres, kod ene e se tje-
skoba pojaviti puno bre no kod mukarca. I premda se to ne ini
adaptivnom osobinom, to njezinu mozgu zapravo omoguuje da
se usredotoi na neposrednu opasnost i brzo reagira kako bi zati-
tio njezinu djecu.
Naalost, ta velika osjetljivost odraslih ena, kao i tinejderica,
ini ih gotovo dvaput podlonijima depresiji i tjeskobi od muka-
raca, osobito u njihovim reproduktivnim godinama. Ovaj zabrinja-
vajui fenomen javlja se u svim kulturama, od Europe, Sjeverne
Amerike i Azije do Bliskoga istoka. Premda su psiholozi isticali
kulturalna i socijalna objanjenja za taj depresijski jaz meu spo-
lovima", sve vie neuroznanstvenika nalazi da vanu ulogu igraju
osjetljivost na strah, stres, geni, estrogen, progesteron i specifina
biologija mozga. Smatra se da mnotvo genskih varijacija i moda-
nih krugova na koje djeluju estrogen i serotonin povisuju rizik od
depresije kod ena. Gen CREB-1, koji se razlikuje kod nekih ena
kojima je dijagnosticirana depresija, posjeduje maleni prekida ko-
jim se aktivira estrogenom. Znanstvenici nagaaju da bi to mogao
biti jedan od nekoliko mehanizama koji u pubertetu, s naglim po-
rastom progesterona i estrogena, kod ena aktiviraju podlonost
depresiji. Djelovanje estrogena takoer bi moglo objasniti zato
trostruko vie ena nego mukaraca pati od zimske potitenosti"
ili sezonskoga afektivnog poremeaja. Istraivaima je poznato da
Emoci j e: mozak koj i os j ea 1 5
estrogen djeluje na cirkadijski ritam tijela, ciklus spavanja i bue-
nja koji stimuliraju danje svjetlo i tama, izazivajui zimsku potite-
nost" kod genetski podlonih ena.
Svake godine znanstvenici lociraju varijacije gena povezane s
depresijom u nekim obiteljima. ini se kako jo jedan gen, tzv. se-
rotoninski prijenosnik, 5-HTT, takoer potie depresiju kod ena
koje naslijede odreenu njegovu verziju. Znanstvenici nagaaju
da ta genska varijacija moda doprinosi veoj uestalosti depresije
kod ena jer je aktiviraju opasnost i veliki stres. To bi mogao biti
sluaj kod Sare - kod enskih lanova njezine obitelji bilo je pojave
depresije. Iz sluajeva mnogih ena koje posjeuju moju kliniku
znam da je veliki stres izazvan prekidom veze esto ono to kod ge-
netski podlonih ena izazove kliniku depresiju. Drugi hormonal-
ni dogaaji - trudnoa, postporoajna depresija, predmenstrualni
sindrom, perimenopauza - takoer mogu naruiti emocionalnu
ravnoteu u enskome mozgu i u tekim ivotnim razdobljima e-
ne e moda trebati kemijsko ili hormonalno rebalansiranje.
SHVAANJ E RAZL I KA
Kako mukarci i ene ulaze u srednju i stariju dob, stjeu vie i-
votnog iskustva i postaju sigurniji u sebe, stoga su esto oputeni-
ji u iskazivanju potpunijeg spektra emocija, ukljuujui i one koje
su - naroito mukarci - dugo potiskivali. No ne moe se zaobii
injenica da ene imaju drugaiju emocionalnu percepciju, doiv-
ljaj stvarnosti, reakcije i sjeanja od mukaraca i te su razlike - te-
meljene na modanim krugovima i funkcioniranju mozga - uzrok
velikome broju zanimljivih nesporazuma. Evan i Jane uspjeli su
186
shvatiti meusobne doivljaje stvarnosti. Kada bi ona iznenada
briznula u pla, on bi se pokuavao prisjetiti je li na neki nain bio
neosjetljiv. Kada bi ona bila umorna i ne bi eljela voditi ljubav,
on bi potisnuo svoje nagone i drao je za rije. Kada bi on postao
razdraljiv i posesivan, ona bi shvatila da je previe zanemarila nje-
gove spolne potrebe. Konano su poeli shvaati jedno drugo, no
to nee dugo potrajati. U enskome doivljaju stvarnosti dogodit
e se jo jedna velika promjena.
Emoci j e: mozak koj i os j ea
187
SEDMO POGLAVLJE
ZRELI ENSKI MOZAK
SYLVIA SE PROBUDILA jednoga dana i donijela odluku. Gotovo je. e-
lim razvod." Postalo joj je jasno da je njezin suprug Robert sebian i
samoiv. Bila je umorna od sluanja njegovih tirada i sita njegovih
prohtjeva. No kap koja je doista prelila au bila je kada je na tje-
dan dana zavrila u bolnici zbog zastoja crijeva, a on ju je posjetio
svega dvaput. I to samo kako bi je ispitivao o voenju kuanstva.
Barem mi je to Sylvia, privlana ena smee kose, sjajnih pla-
vih oiju i ustra hoda, tako objasnila tijekom terapijske seanse.
Smatrala je da je od svojih ranih dvadesetih godina veinu svoga
ivota provela brinui o emocionalno zahtjevnim i egocentrinim
ljudima. Rjeavala bi njihove probleme, spaavala ih od alkoholi-
zma ili zlostavljanja, a zauzvrat bi isisali sve emocije iz nje. U dobi
od pedeset etiri godine jo je uvijek bila veoma privlana i osjea-
la se punom energije. Ono to ju je zapanjilo vie od iega bilo je
to to joj se inilo kao da se nedavno podigla magla i da sada vidi
na nain na koji to prije nije mogla. Porivi koje je osjeala duboko
u srcu za spaavanjem i brigom za druge gotovo su posve ieznu-
188
li. Bila je spremna malo riskirati i krenuti u smjeru svojih snova.
to u mojemu ivotu ne valja?" upitala se. elim vie od ovoga
u ivotu!" Godinama je kuhala i istila i podizala troje djece kao
majka i kuanica. Premda je eznula za time da radi, Robert joj je
to onemoguio uskrativi joj pomo u kuanskim poslovima. Dva-
deset osam godina automobilom je razvozila njihovu djecu, skrbila
o njima i voljela ih, brinula se da zadae budu napisane, veera
pojedena i da sve u kui bude kako treba. Sada je odjednom poela
samu sebe pitati zato.
Sylvijina pria postala je i predobro poznat ritual prijelaza: e-
na u menopauzi odbacuje sve, i svakoga, te poinje iz poetka, oso-
bito sada kada 150 000 Amerikanki svakoga mjeseca ulazi u tu fazu
ivota. To je proces koji, ini se, zbunjuje enu u perimenopauzi,
a okirao je i mnoge mueve. ena u menopauzi manje se brine o
ugaanju drugima i sada eli ugoditi sebi. Tu se promjenu smatra-
lo fazom u psiholokome razvoju, no mogue je da do nje dovodi i
nova bioloka stvarnost u enskome mozgu koji prolazi kroz svoju
posljednju veliku hormonalnu promjenu u ivotu.
Da smo u Sylvijin mozak uveli svoj MR skener, vidjeli bismo
posve drugaiji krajolik od onoga prije nekoliko godina. Postojano
prolaenje impulsa kroz njezine modane krugove zamijenili su
porast i opadanje estrogena i progesterona uzrokovani mjesenim
ciklusom. Njezin mozak sada predstavlja pouzdaniji i postojaniji
stroj. Ne vidimo hiperosjetljive krugove u amigdali koji bi nepo-
sredno prije mjesenice iznenada promijenili njezin doivljaj stvar-
nosti, katkad je navodei da vidi beznadnost koje nema ili uje
uvredu koja nije bila upuena. Vidjeli bismo da su modani krugo-
vi izmeu amigdale (procesora za emocije) i prefrontalnog kortek-
Zrel i ens ki mozak 189
sa (podruja za procjenu i prosudbu emocija) posve funkcionalni i
pouzdani. Vie nisu tako pretjerano podraljivi u nekim razdoblji-
ma u mjesecu. Amigdala se jo uvijek ee aktivira kada Sylvia
ugleda kakvo prijetee lice ili uje za neku tragediju, no suze je vie
ne preplavljuju tako brzo.
Pedeset jedna i pol godina prosjena je dob nastupanja meno-
pauze, dvanaest mjeseci nakon enine posljednje mjesenice; dva-
naest mjeseci nakon to jajnici prestanu proizvoditi hormone koji
su stimulirali njezine komunikacijske krugove, emocionalne kru-
gove, poriv da se brine i skrbi za druge te potrebu da pod svaku
cijenu izbjegne sukob. Ti krugovi jo uvijek postoje, no goriva za
rad visokoosjetljivoga Maseratijevog motora za otkrivanje tuih
emocija polako ponestaje, a ta nestaica izaziva veliku promjenu u
nainu na koji ena doivljava svoju stvarnost. Sputanjem razine
estrogena, sputa se i razina oksitocina. ena je manje zainteresi-
rana za emocionalne nijanse, manje vodi rauna o ouvanju mira i
dobiva manju koliinu dopamina iz stvari koje je prije radila, ak i
kada razgovora sa svojim prijateljicama. Vie ne dobiva smirujuu
oksitocinsku nagradu brinui i skrbei za svoju malu djecu, stoga
je manje sklona biti toliko osjetljiva spram tuih potreba. To se mo-
e dogoditi naglo, a problem je u tome to Sylvijina obitelj izvana
ne moe vidjeti da se njezina unutarnja pravila mijenjaju.
Sve do menopauze Sylvijin je mozak, kao u veine ena, bio
programiran istananim meusobnim djelovanjem hormona, tje-
lesnoga dodira, emocija i modanih krugova kako bi skrbila o
svojim blinjima, rjeavala njihove probleme i na sve im naine
pomagala. Drutvo ju je uvijek poticalo da ugaa drugima. Poriv
za povezivanjem, izuzetno fino ugoena sklonost i sposobnost ii-
190
tavanja emocija katkad bi je navodili da pomae ak i u beznadnim
sluajevima. Ispriala mi koliko je samo puta lovila po gradu svoju
prijateljicu Marian kako bi se pobrinula da ne vozi pijana; Sylvia
je najvei dio svojih etrdesetih provela pokuavajui ugoditi za-
htjevnome ocu, koji je postao senilan nakon smrti njezine majke; a
s Robertom je ostala u braku jer je bila uvjerena da e, ako jo malo
odri mir u kui, obitelj ostati na okupu i sve e biti u redu. Nikada
nisu imali dobar brak. Kada su djeca bila mala, uvijek se brinula,
kazala mi je Sylvia, da e se, ako se Robert i ona raziu, djeci dogo-
diti neto strano.
No sada, kada su djeca odrasla i otila od kue, vie nita nije
pokretalo putove koji su pruali temelj tim porivima. Sylvia je mije-
njala miljenje. Sada je eljela pomagati ljudima u irim razmjerima
- izvan obitelji. Kako je to, nakon to je napunila pedesetu, poetski
kazala Oprah Winfrey, suvremeni uzor sredovjenim enama:
Iznenaena sam to u ovoj dobi jo uvijek smatram da
se razvijam, premaujui granice svoje osobnosti kako bih
postala prosvjeenijom. U svojim sam dvadesetima mislila
kako postoji neka arobna dob koju u navriti (moda tride-
set peta) i moja e odraslost" biti potpuna. Smijeno je kako
se s godinama ta dob neprestano pomicala, kako sam ak
i s etrdeset, koje drutvo proglaava sredovjenou, jo
uvijek drala da nisam onoliko odrasla koliko sam znala da
to mogu biti. Sada kada su moja ivotna iskustva nadmaila
sve moje snove i oekivanja, pouzdano znam da moramo
neprestano mijenjati sami sebe kako bismo postali onakvom
osobom kakvom bismo trebali biti."
Kada se njezina razina estrogena snizila, snizila se i razina oksito-
cina - hormona povezivanja i brinosti. Umjesto naglih skokova,
Sylvijini emocionalni porivi kao i porivi za brinou i skrbi o dru-
gima sveli su se na monoton, ustaljen ritam. U njezinu se mozgu
priprema nov doivljaj stvarnosti, i to beskompromisan.
To je postao doivljaj stvarnosti za dvadeset prvo stoljee dre-
vnoga sklopa u enskome mozgu. Taj promijenjeni doivljaj stvar-
nosti u Sylvijinu mozgu temelj je njezine novopronaene ravnote-
e. U mozgu zrele ene ne mijenjaju se toliko modani krugovi,
ve ponestaje visokooktanskoga goriva - estrogena - koje ih je
prije pokretalo i tjeralo neurokemikalije i oksitocin u mozak. Bio-
loka istina snaan je poticaj za budunost. Jedna od velikih tajni
za ene te dobi - i mukarce u njihovoj blizini - jest ta na koji nain
promjene u njihovim hormonima utjeu na njihove misli, osjeaje i
funkcioniranje njihova mozga.
PERI MENOPAUZA: TE AK P OE TAK
enini se hormoni poinju mijenjati nekoliko godina prije samoga
dana pojave menopauze. U dobi od otprilike etrdeset tri godine,
enski mozak postaje manje osjetljiv na estrogen, izazivajui niz
simptoma koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, iz godine u godi-
nu, varirajui od valova vruine i bolova u zglobovima do tjesko-
be i depresije. Znanstvenici danas vjeruju da menopauzu izaziva
ta promjena u osjetljivosti na estrogen u samome mozgu. I spolni
se nagon moe drastino promijeniti. Razina estrogena pada, a ta-
koer i testosterona - raketnoga goriva za spolni nagon. U dobi
od etrdeset sedam ili etrdeset osam godina, doivljaj stvarnosti
enskoga mozga zapravo se moe mijenjati gotovo iz dana u dan.
Dvadeset etiri mjeseca prije menopauze, dok jajnici proizvode ne-
jednoline koliine estrogena prije no to ga posve prestanu proi-
zvoditi, za neke ene mogu biti itekako neugodna.
Tako se Sylvia osjeala s etrdeset sedam, kada je nazvala moju
kliniku da zakae pregled - to je bilo prvi put u njezinu ivotu da
je posjetila psihijatra. Bilo je to one godine kada je njezino najmlae
dijete otilo na studij, a ona je patila od neprestanih poremeaja ras-
poloenja - ukljuujui razdraljivost, s izljevima emocija i nedo-
statkom radosti ili nade - koji su je poeli muiti. Perimenopauza
je nalik adolescenciji - samo to nije zabavna", jednom je izjavila.
To je istina: va se mozak nalazi na milosti i nemilosti hormona,
kao i u pubertetu, sa svom onom psiholokom responzivnou na
stres koja unitava ivce, brigama oko izgleda i pretjeranim emo-
cionalnim reakcijama. Sylvia bi u jednome trenutku bila dobro, no
samo jedan pogrean Robertov komentar mogao ju je navesti da za-
lupi svim vratima u kui i pobjegne u garau na jednosatnu seansu
jecanja. Vie to nije mogla izdrati i eljela je da joj propiem neto
za lijeenje tih simptoma. Ostali problemi s Robertom morat e pri-
ekati. Stoga sam joj propisala estrogen i Zoloft. Za dva je tjedna
bila oduevljena koliko se bolje osjeala. Njezinu je mozgu trebala
neurokemijska potpora.
Kod 15 posto sretnica, perimenopauza - dvije do devet godina
prije menopauze - protjee glatko, no kod njih oko 30 posto moe
izazvati ozbiljnu nelagodu, a 50 do 60 posto ena barem neko vrije-
me imaju neke od simptoma perimenopauze. Naalost, nema nai-
na da saznate kako ete reagirati sve dok vam se to ne dogodi.
No postoje neki oiti znakovi da ste preli taj prag. Kao prvo,
va prvi val vruine znak je da va mozak poinje osjeati povla-
enje estrogena. Va je hipotalamus, kao odgovor na smanjivanje
estrogena, prilagodio svoje stanice za regulaciju topline, zbog ega
odjednom osjeate veliku vruinu, ak i pri normalnim temperatu-
rama. Jo jedan znak perimenopauze jest skraivanje mjesenoga
ciklusa za dan ili dva, ak i prije no to doivite svoj prvi val vrui-
ne. I reakcija mozga na eer u krvi takoer se drastino mijenja, iza-
zivajui nagle poraste i padove energije te elju za slatkim i ugljiko-
hidratima. To povlaenje estrogena djeluje na hipofizu, skraujui
mjeseni ciklus, a vrijeme ovulacije i plodnosti ini nepouzdanim.
Stoga budite oprezne - mnoge ene nakraju zavre s neplaniranim
menopauzalnim" djetetom jer njihova ovulacija vie nije predvid-
ljiva. Kliniku za raspoloenja i hormone ena osnovala sam puno
prije no to sam bila u perimenopauzi ili menopauzi, stoga je sve
to sam dotada iskusila bio relativno teak PMS i postporoajni hi-
potiroidizam. No kada sam dola u svoje srednje etrdesete, poela
sam patiti od krajnje gadnoga PMS-a, s izrazitom razdraljivou
i velikim padovima raspoloenja. Isprva sam mislila da su uzrok
tome moj stresni posao i to to je briga za mojega sina ponajvie
moja dunost. To je nedvojbeno imalo upliva na moj perimenopau-
zalni sindrom, no nekoliko sam se godina opirala uzimanju hormo-
na, mislei da to nije isto ono to svakodnevno viam kod svojih
pacijentica. Jako sam se prevarila. U dobi od etrdeset sedam, bila
sam u punoj perimenopauzi. Nisam dobro spavala, budila sam se
oblivena znojem i esto bih morala promijeniti spavaicu. Ujutro
sam se osjeala uasno: umorna, razdraljiva i spremna briznuti u
194
pla zbog bilo ega. Dva tjedna nakon poetka uzimanja estrogena
i Zolofta, nekim sam se udom ponovo osjeala kao ona stara.
Budui da estrogen djeluje na razine serotonina, dopamina,
norepinefrina i acetilholina - neurotransmitera koji kontroliraju
raspoloenje i pamenje - u mozgu, nije udo da velike promjene
u razini estrogena mogu utjecati na itav niz modanih funkcija.
Pri tome mogu pomoi lijekovi poput Zolofta i drugih selektivnih
inhibitora ponovne pohrane serotonina jer stabiliziraju razinu tih
neurotransmitera u mozgu. Istraivanja pokazuju da se ene u pe-
rimenopauzi svojim lijenicima ale na vei broj razliitih simpto-
ma - od depresivnog raspoloenja i problema sa spavanjem do
zaboravljivosti i razdraljivosti - od ena koje su ve prole me-
nopauzu. Interes za seks, ili njegovo odsustvo, takoer moe biti
jedan od problema. Zajedno s padom estrogena, u to doba moe
naglo pasti i testosteron - gorivo ljubavi.
ENI NA POSLJ EDNJ A GI NE KOL O KA KRI ZA
Marilyn i njezin suprug Steve posjetili su me kada Steve vie nije
znao to bi poduzeo zbog njezina odbijanja seksa. Vie mi ne do-
puta da je dodirujem", rekao je. Marilyn mi je kazala: Neko sam
jako voljela seks i eljela bih ponovo tako osjeati, no svaki put kad
me dodirne ili ima onaj pogled u oima, to je... to je... tako iritan-
tno. Nije stvar u tome da ga ne volim. Volim ga." Muevi mogu
biti zaprepateni - muki se hormoni nisu tako naglo promijenili
- premda e se i njihova razina smanjiti i on e, takoer, imati ma-
nju potrebu za seksom. No njegov mozak nee nikada doivjeti
nagli pad hormona kojemu je izloen enski mozak.
Zrel i enski mozak
195
Bilo je dobro to su me posjetili jer je to bio bioloki problem
koji se ubrzano pretvarao u brani problem. Mnoge ene doista
osjete pad libida, no slutila sam da je perimenopauzalna situacija
kod Marilyn malo ekstremnija no u veini sluajeva. Izmjerila sam
joj testosteron i otkrila da ga ima samo u tragovima. Bi li to mogao
biti razlog njezina odbijanja Stevea? Odluila je to doznati pomou
testosterona, stoga sam joj propisala flaster i ona ga je zalijepila jo
istoga dana.
Premda spolna reakcija veoma varira tijekom tih godina nesta-
bilnih razina hormona, 50 posto ena u dobi od etrdeset dvije do
pedeset dvije godine gubi interes za seks, tee postie spolno uzbu-
enje te smatra da su im orgazmi manje uestali i manje intenzivni.
Do menopauze ene takoer izgube ak 60 posto testosterona koji
su imale s dvadeset godina. No danas se na tritu nude nadomjes-
ci u raznim oblicima - poput flastera, pilula i gelova - kojima se
moe nadomjestiti testosteron.
Kada sam nakon dva tjedna pozdravila Marilyn i Stevea u e-
kaonici, Steve mi je dao znak da je sve u najboljem redu. Marilyn je
kazala da su je ve u prvome tjednu njegovi pokuaji pribliavanja
poeli manje iritirati, a u drugome je ak poeljela sama inicirati
seks, no ipak to nije uinila. Njezine je modane krugove za spol-
nu elju ponovo pokrenulo malo hormonalnoga raketnog goriva.
injenica da ono to se ne koristi lako zahra vrijedi za sve, uklju-
ujui pamenje i seks. Mozak ispod struka zakrljat e ako ga ne
koristite.
Ne gube sve ene u perimenopauzi i postmenopauzi testoste-
ron ili spolni interes. Dapae, antropologinja Margaret Mead sko-
vala je frazu postmenopauzalni polet". To je doba kada vie ne
196
moramo svakoga mjeseca brinuti o kontroli zaea, PMS-u, bolnim
grevima ili drugim ginekolokim problemima. To je ivotna faza
u kojoj nema mnogih neugodnosti, puna divnih mogunosti. Jo
smo uvijek dovoljno mlade da ivimo punim pluima i uivamo
u svemu dobrome to nam je priroda dala. Mnoge ene ponovo
osjeaju radost ivljenja, pa ak i obnovljenu spolnu elju, i u potra-
zi su za uzbudljivim pustolovinama ili novim poecima. To je na-
lik ponovnome zapoinjanju ivota s boljim skupom pravila. Kod
ena koje ne osjeaju taj polet, testosteronski bi ga flaster mogao
probuditi.
Kada me Sylvia odluila ponovo posjetiti povodom razvoda od
Roberta - nakon to ju je rijetko posjeivao dok je bila u bolnici
- ve je bila prola kroz posljednje muke menopauze i prestala uzi-
mati estrogen i Zoloft. Uvijek je patila od uasnoga PMS-a, a sada
kada je s time bilo gotovo, kao da je poela jasnije vidjeti - to eli
uiniti sa svojim ivotom i to vie ne eli initi. Robertu je kazala
da je, premda ga jo uvijek potuje, umorna od njegova zahtijeva-
nja da se ona nastavi brinuti za njegove potrebe prema njegovu
rasporedu i voditi njihovo veliko kuanstvo. Stimuliranje njezinih
modanih krugova svakoga mjeseca pomou navale estrogena i
oksitocina - kako bi se brinula za potrebe drugih - prestalo je. Na-
ravno, ona je jo uvijek osjeala onu snanu ljubav za svoju djecu,
no vie nije bilo njihove fizike prisutnosti i njihovih zagrljaja da
potaknu luenje oksitocina ni navale estrogena da aktivira njezine
krugove za skrb o drugima i potakne brino ponaanje. Naravno,
jo je uvijek bila sposobna obavljati te dunosti, no vie nije osjea-
la poriv za time. Okrenula se prema Robertu i kazala: Odrastao
Zrel i enski mozak 197
si ovjek, a ja sam zavrila s podizanjem djece. Sada je na redu da
ja ivim."
Kada su njezina djeca za vrijeme raspusta dola kui s fakulteta,
Sylvia je izjavila kako je uistinu sretna to ih vidi i to moe saznati
sve novosti u njihovim ivotima, no i da je ljuti to jo uvijek oeku-
ju da posprema za njima, kuha im i pere rublje. Njezina su je djeca
ak i zadirkivala oko toga kako bi natrpala njihovo rublje u perilicu
i suilicu, no vie im ne bi sortirala arape. I ona se smijala, ali prvi
put u svojemu ivotu kazala mije, tonije, odbrusila im je rijeima:
Perite si sami svoje prokleto rublje, vrijeme je da odrastete!"
Mamin mozak poeo se iskljuivati. Nakon to ena podigne
svu svoju djecu na noge, njezin drevni majinski sklop postaje la-
bavije povezan i ona smije iskljuiti nekoliko veza s napravom za
praenje djece u svojemu mozgu. Kada se pupana vrpca prekine
i djeca napuste dom, krugovi u maminu mozgu konano se slo-
bodno mogu posvetiti novim ambicijama, novim mislima, novim
idejama. No mnoge se ene mogu osjetiti strahovito tuno i dezori-
jentirano kada njihova djeca prvi put napuste dom. Ti krugovi, koji
su se razvijali milijunima godina kod naih pramajki, pokretani es-
trogenom i poticani oksitocinom i dopaminom, sada su slobodni.
Nisu sve ene u tome ivotnome razdoblju tako pune gnjeva
kao to je to bila Sylvia. Moja je pacijentica Lynn vie od trideset
godina bila u sretnome braku punom ljubavi s Donom kada je nje-
zino dvoje djece napustilo dom i otilo na studij. Lynn i Don poeli
su putovati na mjesta koja su oduvijek eljeli posjetiti. Bili su zado-
voljni to su podigli dvoje divne i pristojne djece. Lynn je uivala
biti majka, no nakon nekoliko mjeseci tugovanja jer su djeca otila
na studij, poela se radovati to vie nema jutarnje koloteine ispra-
anja djece u kolu. Bila je uspjena - i omiljena - administratorica
na sveuilitu. Don je bio inenjer u privatnome sektoru. to su vi-
e vremena provodili sami, to je njihov odnos vie cvjetao. Godine
uzajamne ljubavi i povjerenja pomogle su im prebroditi taj ivotni
prijelaz i utvrditi nova pravila za budunost.
Sylvijin prijelaz u srednju dob nije bio ni blizu tako spokojan.
Do nae je sljedee seanse odluila nastaviti studij i poeti dva puta
tjedno raditi u klinici za mentalno zdravlje. Njezina su djeca bila
malo zabrinuta zbog njezinih novih interesa. Najmlaa je ki otila
na studij i priviknula se na studentski ivot. Vie nije trebala maj-
ku kao prije, no ipak je bila iznenaena i malo povrijeena kada je
s majkom razgovarala telefonom i kada je ona eljela razgovarati
jedino o svojim novim projektima i planovima o povratku na stu-
dij. Sylvia mi je kazala kako je njezina ki bila gotovo okirana time
to je vie s nestrpljenjem ne propitkuje o njezinu ivotu. Bila je
zapanjena svojom pomalo suzdranom reakcijom.
to se to dogaa u njezinu mozgu? Nije rije samo o tome da
je njezin estrogen nestao - tjelesni osjeti koji se javljaju pri skrbi za
djecu i njihovu dodirivanju takoer su nestali. Ti osjeti, zajedno s
estrogenom, stimuliraju krugove za brinost i povisuju razinu oksi-
tocina u mozgu. Taj proces kod veine majki pone kada njihova
djeca dou u tinejderske godine, kada se opiru grljenju, ljubljenju
ili dodirivanju. Stoga se do dobi kada napuste dom, majke naviknu
na manje blisku i osobnu tjelesnu skrb. Jedan pokus s majinskim
ponaanjem kod takora pokazao je da je potreban fiziki kontakt
kako bi se kod enki ouvali modani krugovi za aktivno majin-
sko ponaanje. Znanstvenici su umrtvili podruje prsa, abdomena
i bradavica takora. Majke su mogle vidjeti i uti svoje mladune
te osjetiti njihov miris, no nisu mogle osjetiti njihovo mekoljenje.
Rezultat: majinsko ponaanje i poriv za vezanjem bili su znatno
oslabljeni. Majke nisu hvatale, lizale i hranile svoje mladune ona-
ko kako bi to inile normalne majke takora. Premda su njihovi
modani krugovi strukturirani i hormonima stimulirani na majin-
sko ponaanje i brigu o mladuncima, bez povratne sprege osjeta
dodira, veze za brinost u mozgovima majki takora nisu se razvi-
le i, kao posljedica toga, mnogi su mladunci uginuli.
Ljudske majke takoer koriste tu fiziku povratnu spregu kako
bi aktivirale i ouvale modane krugove za brinost i skrb o dru-
gima. Normalan kontakt putem ivota u zajednikom domu eni
prua dovoljno osjeta kako bi i dalje bila brina te skrbila o svojoj
djeci - ak i onoj odrasloj. No kada djeca napuste dom, to je druga
pria. Ako je majka pritom u menopauzi, hormoni koji su oblikova-
li, stimulirali i odravali te modane krugove takoer nestaju. Ta
promjena ne znai da modani krugovi za brinost zauvijek nesta-
ju. etiri od pet ena iznad pedeset godina tvrde da im je vano
imati posao na kojemu skrbe o drugima. Premda se ini kako je
poetni poriv kod mnogih ena u menopauzi taj da konanu uine
neto za sebe, obnova koja e zatim uslijediti esto ih ponovo po-
tie na pomaganje drugima. Modani krugovi za skrb o drugima
mogu se lako obnoviti. Ako ena starija od pedeset godina ponovo
postane majka, svakodnevni fiziki kontakt s djetetom potaknut e
te krugove da se ponovo pojave u njezinu mozgu - to bi vam mo-
gla potvrditi jedna moja kolegica nakon to je, u dobi od pedeset
jedne godine, posvojila kinesku djevojicu. Stoga, kada su ti krugo-
vi jednom ondje, mogu se ponovo aktivirati. to se tie majinsko-
ga enskog mozga, nije gotovo dok uistinu nije gotovo.
No za Sylviju to je bilo zlatno doba. U svojem je doivljaju stvar-
nosti konano bila slobodna slijediti svoje vlastite snove. Posveti-
la se vlastitim projektima. Pohaajui nova predavanja, postala je
uvjerena da ponaajni problemi kod tinejdera imaju svoje korije-
ne u ranome odgoju i silno je eljela pripomoi poboljanju odnosa
roditelja i nastavnika prema predkolskoj djeci. Kao dio svojega
magisterija iz socijalnoga rada, ukljuila se u obuavanje predkol-
skih nastavnika u lokalnome kolskom sustavu. Kazala mi je da
je ponovo poela odlaziti na misu u upi u kojoj je odrasla te da u
svojoj garai ureuje atelje kako bi se mogla ponovo baviti slikar-
stvom - aktivnou od koje je odustala kada se udala za Roberta.
Na jednoj od naih seansi gotovo je briznula u pla priajui mi
koliko je njezin novi ivot ini sretnom. Smatrala je da pridonosi
poboljanju neega u svijetu. To je bila suta suprotnost unim
raspravama koje bi zapoele im bi se Robert svake veeri vratio
kui.
TKO SI TI I TO SI UI NI LA S MOJ OM ENOM?
Uskoro su me Sylvia i Robert zajedno posjetili radi jo jedne seanse
branoga savjetovanja. Nerijeeni problemi kod oboje su konano
dosegli kritinu toku. Robert nije mogao vjerovati svojim uima
to je sve morao sluati. Primjerice: Napravi si sam prokletu vee-
ru ili izai sam. Po posljednji ti put kaem, nisam gladna. Sada mi
odgovara slikati i ne elim prekidati." Kazao mi je da ga je pljusnu-
la na zabavi prije dvije veeri kada je predloila ulaganje u jednu
skupinu dionica, a on joj je odgovorio da se ne mijea jer nema
pojma o emu govori. Uostalom, on je taj koji ita Barron's. Aha,
samo ga ti nastavi itati, i nastavi gubiti novac. Jesi li vidio moj nov-
anik u posljednje vrijeme? Zaradila sam trostruko vie od tebe,
stoga me prestani omalovaavati", odvratila mu je. inilo se kako
je iritira svaka njegova rije. Najavila mu je da e se odseliti.
Kada je Sylvia bila mlada, inila je sve kako bi izbjegla svae sa
svojim suprugom, ak i kada bi bila uistinu ljutita. Sjeate se filma
koja se vrtio u glavi tijekom tinejderskih godina, kada estrogen sti-
mulira krugove za emocije i komunikaciju - istog onog filma zbog
kojega enu hvata panika pri pomisli na bilo kakav sukob koji pri-
jeti odnosu? Film se ne prestaje vrtjeti sve dok ga ena svjesno ne
zaustavi ili se ne prekine pritjecanje hormona koji ga potiu - ili
dok se ne dogodi oboje. A to se dogaalo upravo sada. itavog se
ivota Sylvia ponosila time to je skromna, susretljiva i spremna
suprugu prepustiti pobjedu - osobito kada bi iscrpljen i razdraen
doao kui iz ureda. Njezina je empatija prema njemu bila iskrena.
Odravala je mir, kako joj je govorio njezin mozak iz kamenoga
doba, da bi obitelj odrala na okupu. Dobro je imati mua. Na taj
smo nain bolje zatiene. To ju je odvraalo od uputanja u sukob.
Ako bi Robert zaboravio njihovu godinjicu, ona bi se ugrizla za
jezik. Ako bi bio grub nakon dugoga dana na poslu, zagledala bi se
u jelo koje bi mijeala i ne bi mu odgovorila.
No kada je Sylvia ula u menopauzu, vie nije bilo tih filtara,
njezina je razdraljivost porasla, a njezin bijes vie nije prolazio
onim dodatnim elucem" kako bi bio prevakan prije no to bi
izaao na vidjelo. Njezin se omjer testosterona u odnosu na estro-
gen mijenjao, a krugovi za bijes postajali sliniji onima u mukarca.
Nije bilo ni smirujueg djelovanja progesterona i oksitocina koje bi
smirilo njezin bijes. Taj par nije nikada nauio razgovarati o svojim
202
nesuglasicama i rjeavati ih. Sada se Sylvia redovito suprotstavlja-
la Robertu, dajui oduka desetljeima potiskivanoga bijesa.
Na njihovoj sljedeoj seansi postalo je jasno da nije za sve kriv
samo Robert. I on je prolazio kroz svoje vlastite, umjerenije, ivo-
tne promjene. No Sylvia se i dalje eljela odseliti. Ni jedno od njih
nije bilo svjesno da se u njezinu mozgu mijenja doivljaj stvarnosti,
koji iznova utvruje pravila, ne samo za svaanje, ve za svaku
interakciju u njihovu odnosu. Istraivanja pokazuju da ene koje
nisu zadovoljne svojim brakovima prijavljuju vie negativnih ra-
spoloenja i oboljenja u godinama menopauze. Stoga, kada se hor-
monalna izmaglica podigne i djeca napuste dom, ene esto otkri-
ju da su nesretnije nego to su si to prije doputale priznati. esto
svu krivnju za svoju nesretnost svale na supruga. Sylvia je oito
imala opravdanih razloga za pritube na Roberta. No temeljni uz-
rok njezine nesretnosti i dalje nije bio jasan.
Sljedeeg je tjedna izjavila da joj je njezina ki kazala: Mama,
udno se ponaa, tata se poinje plaiti. Kae da jednostavno nisi
ona ena kojom je bio oenjen gotovo trideset godina i boji se da
e uiniti nekakvu ludost - primjerice, uzeti sav novac i pobjei."
Sylvia nije bila luda, i nije namjeravala pobjei s njihovom utee-
vinom, no bila je istina da vie nije ista ena. Kazala mi je kako
se njezin suprug jednom izderao na nju: to si uinila s mojom
enom?" Velik je broj njezinih modanih krugova naglo deaktivi-
ran, a jednako je naglo Sylvia promijenila i pravila njihova odnosa.
Kako se to esto dogaa u takvim situacijama, Robertu to nitko
nije rekao.
Uvrijeeno je miljenje da mukarci ostavljaju svoje ostarjele,
bucmaste ene u postmenopauzi radi plodnih, mlaih, vitkijih e-
Zrel i enski mozak
203
na. Nita nije dalje od istine. Statistike pokazuju da vie od 65 po-
sto razvoda nakon pedesete godine pokreu ene. Nagaam da je
uzrok veine tih razvoda koje su pokrenule ene drastino promije-
njen doivljaj stvarnosti ena u postmenopauzi. (No, kao to sam
imala prilike vidjeti u svojoj praksi, razlog bi takoer mogao biti i
taj to su umorne od podnoenja mueva koji su teki ili ih varaju i
samo su ekale da djeca odrastu i napuste dom.) Ono to je enama
prije bilo vano - veza, odobravanje, djeca i briga da obitelj ostane
na okupu - vie im nije prioriet. A promjenjiva kemija u enskome
mozgu odgovorna je za promjenjivu zbilju u njihovim ivotima.
Uvijek kada hormoni mijenjaju va doivljaj stvarnosti i nad
njim preuzmu kontrolu, vano je preispitati svoje porive i uvjeriti
se da su oni stvarni, a ne izazvani hormonima. Ba kao to vas opa-
danje estrogena i progesterona prije mjesenice moe navesti na
pomisao da ste debeli, runi i bezvrijedni, nedostatak reproduktiv-
nih hormona moe vas navesti na pomisao da je va suprug uzrok
sveg vaeg jada. Moda i jest. A moda i nije. Kao to je Sylvia
nauila naim razgovorom, razumijete li neke od biolokih razloga
svojih promjenjivih osjeaja i doivljaja stvarnosti, moete jedno-
stavno nauiti o njima razgovarati s njim - i on bi se jednostavno
mogao promijeniti. Taj je proces uenja dugotrajan i s njim je najbo-
lje zapoeti prije nego to se dogodi promjena".
204
TKO E KUHATI VEERU?
Tijekom nae seanse nakon mojega ljetnog godinjeg odmora, Syl-
via mi je kazala da se ipak odluila razvesti. Zapravo se ve bila
odselila dok sam bila odsutna. Njezine su je prijateljice ak poele
upoznavati s novim mukarcima. Nije trebalo dugo da joj i oni po-
nu ii na ivce kao i Robert. Sylvia je ubrzo otkrila da stariji mu-
karci trae njegovateljicu s vlastitim novanikom" - nekoga tko
bi imao vlastite prihode i brinuo se o njima do kraja njihova ivota.
To ju je malo okiralo. Bilo je to upravo ono to je ona traila od
mukaraca dok je bila mlada. Tada je eljela nekoga tko bi se bri-
nuo za nju i materijalno je osigurao. Tada je bila spremna brinuti se
za mua i djecu. Sada joj je to bilo zadnje na pameti.
Sylvia se jo uvijek nadala da e susresti savrenog mukarca"
s kojim bi ostarjela, ravnopravnog partnera, srodnu duu, nekoga
s kim bi mogla razgovarati i podijeliti ivotne radosti, no ne i fizi-
ku brigu, kupovinu, kuhanje, pranje rublja i ienje, to je veina
mukaraca s kojima je izala oekivala od svojih bivih supruga.
Kao to je kazala, nije imala namjeru biti njegovateljica, a nije elje-
la ni da joj netko ukrade novanik. Radije", kazala je, neu biti
ni s kim." Uostalom, ima puno dragih prijatelja koji je usreuju.
Unaprijed se radovala psiholoki mnogo manje stresnome ivotu
od onoga koji je iskusila u posljednje vrijeme svaajui se s Rober-
tom.
Smanjen poriv za brinou i skrbi o drugima nakon menopau-
ze moda nee svim enama donijeti olakanje. Istraivanja tek
moraju ispitati djelovanje niske razine oksitocina, kao posljedice
opadanja estrogena, ali mogue je da to dovodi do nekih stvarnih
promjena u ponaanju. No veina je ena toga tek nejasno - ako je
uope - svjesna. Moja pacijentica Marcia, u dobi od ezdeset jedne
godine, priznala mi je, primjerice, da se osjea manje zainteresira-
na za probleme i potrebe svoje obitelji, prijatelja i djece te je manje
raspoloena za brigu o njima. Nitko joj se nije poalio zbog te sma-
njene brinosti, premda se njezin suprug pitao zato si tako esto
mora sam pripremati veeru. Uglavnom, bilo je to jednostavno
neto to je Marcia sama uoila kod sebe. No nije joj smetala ta no-
vootkrivena emocionalna neovisnost - vie je vremena posveiva-
la vlastitim zadovoljstvima, poput genealokih istraivanja kojima
se oboavala baviti. Ve vie od etiri godine nije mala mjesenicu,
no zbog vaginalne suhoe, nonoga znojenja i prekida sna, poela
je uzimati estrogenske pilule. Tri mjeseca nakon poetka estrogen-
skoga lijeenja, Marcijini su se porivi za brinou vratili. Tek kada
su je ponovo poeli obuzimati, shvatila je koliko su se ti porivi dra-
stino promijenili u protekle etiri godine. Kazala mi je da je bila
okirana to se zahvaljujui jednoj maloj piluli moe vie osjeati
kao ona stara - za koju je tek nejasno shvaala da ju je izgubila. Mo-
gue je da je estrogensko lijeenje potaknulo mozak na ponovnu
proizvodnju viih razina oksitocina, aktivirajui poznate, afilijati-
vne obrasce ponaanja, na olakanje njezina supruga.
POSLJEDNJI PUT kada je responzivnost na stres kod ene bila uje-
dnaena zbog postojanih, niskih razina hormona, bilo je u juvenil-
noj pauzi ili u trudnoi, kada su pulsirajue stranice hipotalamusa
deaktivirane, a reakcija na stres potisnuta. Nakon deset godina bez
hormona, jedna mi je moja pacijentica u postmenopauzi izjavila
da su se, premda njezin spolni nagon pati, ona i suprug prestali
svaati kada bi odlazili na putovanja. Neko joj je putovanje pred-
206
stavljalo velik stres, no odjednom je uivala u svakoj minuti rano-
ga buenja radi stizanja na avion i putovanja na nepoznata mjesta.
ak je zavoljela i pakiranje, a kako je stres iezavao, prestale su i
njihove putne svae.
to se tie Sylvije, ubrzo nakon to je odselila, primijetila je da
su prestale njezine promjene raspoloenja i razdraljivost. Kaza-
la mi je kako joj je rad s predkolskim nastavnicima i roditeljima
omoguio postati onakvom osobom kakvom je oduvijek znala da
treba biti. Poela je s veseljem iekivati veeri koje bi provodila
sama, gledajui stare filmove, uivajui u pjenastim kupkama i ra-
dei do kasno u no u svojoj radnoj sobi. Ako bi je nazvala djeca,
uvijek bi bila raspoloena za razgovor s njima, no otkrila je da se
vie toliko ne angaira kako bi im pomogla rijeiti probleme, ne
uzrujava se niti im unedogled daje savjete. U poetku je mislila da
je razlog zbog kojega je postala manje udljiva i razdraljiva taj to
se rijeila najveega problema u svojemu ivotu: loega braka. No
primijetila je i da su valovi vruine gotovo posve prestali i ponovo
je dobro spavala.
Kada me posjetila est mjeseci nakon to je ostavila Roberta,
blago sam je upitala je li jedini razlog taj to vie ne ivi sa supru-
gom ili bi razlog moda moglo biti i to to se sada priviknula na
novo hormonalno stanje, pa je i njezino raspoloenje postojanije.
Sylvia je takoer spomenula da je manje razdraljiva i tijekom te
seanse ak se poalila da je usamljena i da nema nikoga s kim bi
razgovarala o dogaajima u ivotima svoje djece i svom vlastitom.
Natuknula sam da joj moda nedostaje Robertovo drutvo te da bi,
kada bi poeli zajedno provoditi vrijeme, ali i dogovorili novi niz
pravila, moda primijetila da je njihov odnos bolji.
Zrel i ens ki mozak
207
OVO J E TEK P OE TAK
U menopauzi enski mozak nije ni blizu toga da ode u mirovi-
nu. Dapae, ivoti mnogih ena tek doseu svoj vrhunac. Sada,
kada se smanjio teret podizanja djece, a mamin je mozak manje
optereen, to moe biti uzbudljivo intelektualno razdoblje. Poziti-
vno djelovanje rada na osobnost, identitet i ispunjenje eni ponovo
postaje vano kao to je to vjerojatno bilo prije no to je mamin
mozak preuzeo kontrolu. Kada je Sylvia saznala da je primljena na
magisterij iz socijalnoga rada, bio je to jedan od najsretnijih dana u
njezinu ivotu. Takav osjeaj ispunjenosti nije doivjela jo otkako
je diplomirala, udala se i rodila djecu.
Zapravo, rad i ispunjenje mogu biti presudni za enin osjeaj za-
dovoljstva u tom prijelaznom ivotnom razdoblju. Istraivanja su
pokazala da ene koje u toj ivotnoj fazi doivljavaju velik zamah
u karijeri, svoj rad smatraju vanijim za svoj identitet, nego ene
koje samo odravaju postojei zamah u karijeri ili ga smanjuju. Uz
to, ene s veim zamahom u karijeri postigle su bolje rezultate na
mjerenjima samoprihvaanja, neovisnosti i uinkovitog funkcioni-
ranja u svojim pedesetim i ezdesetim godinama, a svoje su tjelesno
zdravlje ocijenile boljim no ostale ene. Nakon menopauze slijedi
jo dug i ispunjen ivot, a strastveno posveivanje poslu - ma to
to bilo - eni nedvojbeno omoguava osjeati se preporoenom i
ispunjenom.
OSTAVI ME VE J E DNOM NA MI RU
Edith je kod mene dogovorila seansu kada je njezin suprug, inae
psihijatar, polako smanjivao obim posla kako bi otiao u mirovinu.
Premda su uglavnom imali dobar odnos, ona nije mogla zamisliti
da e on neprestano naruavati njezinu slobodu, zahtijevajui od
nje da ga posluuje dvadeset etiri sata dnevno. Zabrinutost zbog
te pomisli kod nje je uzrokovala nesanicu. Pokazalo se da je imala
pravo. im bi doao kui, poeo bi s pitanjima: Gdje je ruak? Jesi
li mi kupila moju salamu? Tko je pomaknuo moju kutiju s alatom?
Zar nee oprati sue? Ve jedan sat stoji u sudoperu." Kada ne bi
otila u kupovinu jer bi bila zauzeta, on bi pitao: Zauzeta ime?"
Edith je najstarijoj prijateljici svoje majke pomagala oko kuanstva.
Utorkom je uvala unuke. Redovito je odlazila na partije brida i
rukove te pohaala knjiki klub. Bila je zauzeta bavljenjem stva-
rima koje su njoj bile vane. Voljela je svoju slobodu. Njezin je su-
prug bio zapanjen to ona pokazuje tako malo interesa za njega i
toliko toga radi mimo njega.
Ovo je zapravo najea promjena koju zapaam kod ena u
dobi od ezdeset pet godina navie. Poput Edith, i one bi dolazi-
le u moju ordinaciju deprimirane, tjeskobne i patei od nesanice.
Uskoro bih doznala da su njihovi muevi prethodne godine otili
u mirovinu. Osjeale su podvojenost, bijes te da ih se odvlai od nji-
hova posla i aktivnosti. Nisu eljele tako proivjeti ostatak ivota.
Strah od gubitka slobode moe se pojaviti ak i ako je brani odnos
u osnovi dobar. Velik broj ena iz nekog razloga misli da ne mogu
iznova dogovarati nepisani brani ugovor. Naravno da moete",
kaem im ja. O tome vam ovisi ivot."
Nakon nekoliko tjedana, kada su se Edith i njezin suprug vratili
s jednomjesenoga odmora, ponovo me posjetila. Uz zadovoljan
smijeak na licu, kazala mi je: Misija izvrena! Pristao mi se ski-
nuti s vrata." Iznova su dogovorili pravila za sljedeu fazu svojega
ivota.
HORMONI U ENSKOME MOZGU
NAKON MENOPAUZE
Hormoni u mozgu dio su onoga to nas ini enama. Oni su gori-
vo koje aktivira modane krugove specifine za na spol, rezulti-
rajui ponaanjem i vjetinama karakteristinima za ene. to se
dogaa s naim enskim mozgovima u menopauzi, kada ostajemo
bez toga hormonskog goriva? Modane stanice, krugovi i neuro-
kemikalije koji su se oslanjali na estrogen ubrzo zakrljaju. Kanad-
ska istraivaica Barbara Sherwin otkrila je da se kod ena koje
ponu uzimati nadomjesno estrogensko lijeenje odmah nakon to
su im uklonjeni jajnici moe sauvati funkcija pamenja onakvom
kakva je bila prije, no kod ena koje ne ponu uzimati estrogen-
ski nadomjestak odmah po uklanjanju jajnika, dolazi do opadanja
verbalnoga pamenja osim ako ubrzo ne dobiju estrogen. Lijeenje
je njihovo pamenje vratilo na razinu od gotovo prije menopauze
- no samo ako je poelo neposredno ili ubrzo nakon operacije. ini
se kako postoji kratko razdoblje kada estrogen prua maksimalnu
zatitu mozga.
Estrogen moda ima zatitno djelovanje na mnoge aspekte fun-
kcioniranja mozga, ak i na mitohondrije - energetske centrale u
stanicama - osobito one u krvnim ilama u mozgu. Istraivai na
210
kalifornijskom sveuilitu Irvine otkrili su da estrogensko lijeenje
pospjeuje uinkovitost tih mitohondrija, to bi moglo objasniti
zato ene u perimenopauzi imaju manji broj modanih udara od
mukaraca njihove dobi. Estrogen moe pridonijeti dobroj prokr-
vljenosti mozga sve do duboke starosti. Primjerice, na Sveuilitu
Yale istraivai su ene u postmenopauzi dvadeset jedan dan lije-
ili estrogenom odnosno placebom, a zatim snimali njihove mo-
zgove dok su rjeavale memorijske zadatke. ene koje su dobivale
estrogen imale su modane obrasce karakteristine za mlae ispi-
tanice, dok su ene koje nisu dobivale estrogen imale modane
obrasce tipine za puno starije ene. I jedno je istraivanje opsega
mozga kod ena u postmenopauzi ukazalo na to da estrogen titi
specifine dijelove mozga. Kod ena koje su uzimale estrogen, po-
druja u mozgu za odluivanje, miljenje, koncentraciju, verbalnu
obradu, sposobnost sluanja i emocionalnu obradu nisu se toliko
smanjila.
Zatitno djelovanje koje, ini se, estrogen ima na funkcioniranje
enskoga mozga jedan je od razloga zato znanstvenici oprezno
preispituju rezultate istraivanja pod nazivom Women's Health Ini-
tiative (WHI) iz 2002. godine, koje je otkrilo da kod ena koje su
poele uzimati estrogen trinaest godina nakon menopauze nije uo-
eno takvo zatitno djelovanje na mozak. Znanstvenici su sada po-
kazali da razdoblje bez estrogena due od pet ili est godina nakon
menopauze znai da je prilika za iskoritavanje zatitnih uinaka
estrogena na srce, mozak i krvne ile po svoj prilici proputena.
Rano lijeenje estrogenom takoer bi biti moglo vano i za zatitu
modane funkcije.
Mnoge se su se ene osjetile zbunjeno i iznevjereno jer su im
lijenici jo prije nekoliko godina o hormonskome nadomjesnom
lijeenju (HNL), koje se sada naziva HL, govorili jedno, a sada im,
nakon rezultata istraivanja WHI, govore posve suprotno. I sama
sam se - i kao lijenica i kao ena u postmenopauzi - nala izmeu
dvije vatre. Kako i kada zapoeti HL te kada (ako uope) prestati
s njim ostaju goruim pitanjima i za pacijentice, i za lijenike. No
sve dok nova istraivanja ne razrijee te dvojbe, svaka pacijentica
mora sama pronai vlastitu metodu - pomou prehrane, hormona,
aktivnosti, vjebanja, prikladnoga lijeenja i redovitih savjeta infor-
miranih lijenika specijalista za hormonsko lijeenje. Ja sada sa sva-
kom svojom pacijenticom u menopauzi detaljno porazgovaram o
njezinoj obiteljskoj genetici, nainu ivota, simptomima, zdravstve-
nim problemima te rizicima i korisnim uincima HL-a.
Usprkos burama i hormonalnim promjenama u menopauzi, ve-
ina ena starei ostaje izuzetno ila, bistra i sposobna, ak i bez
pomoi estrogena. Niti sve ene trebaju niti ele hormonsko lijee-
nje. Obino tek nekoliko desetljea nakon menopauze prirodni pro-
ces starenja pone negativno djelovati na funkcioniranje enskoga
mozga. Muki i enski mozgovi razliito stare i mukarci ranije
ostaju bez veega dijela korteksa nego ene.
I dok tijelo i mozak svake ene drugaije reagiraju u godinama
nakon menopauze, za mnoge od nas to je doba vee slobode i kon-
trole nad svojim ivotima. Manje je vjerojatno da e nas nagoni zbu-
niti ili uznemiriti. Na opstanak vjerojatno vie ne ovisi o redovitoj
plai i manju vanost pridajemo suzdravanju svojih pravih osjea-
ja, a veu pokazivanju i proivljavanju strastvene, stvarne sebe. Po-
maganje drugima i angairanje na rjeavanju ozbiljnih problema u
212
svijetu mogu nas ispuniti energijom. To je takoer doba kada nam
briga za unuke moe donijeti novu, esto neoptereenu radost.
Moda ivot doista ostavlja poneto od najboljega za kraj. Primje-
rice, moja ezdesetogodinja pacijentica Denise uvijek je bila neo-
visna ena usredotoena na svoju marketinku karijeru, ak i dok
je podizala svoje dvoje djece. Kada je njezina ki prvi put postala
majka, Denise nije bila spremna, kazala mi je, na valove ljubavi
koje je osjetila za svoje unue. To me posve oborilo s nogu", izjavi-
la je, ,,a to uope nisam oekivala. Toliko se drugih stvari dogaa
u mojemu ivotu, no iz nekog se razloga ne mogu nauivati toga
djeteta. A moja me ki puta u svoj ivot na nain na koji to nikada
dosada nije inila. Sada me treba i ja elim biti uz nju."
Posebna uloga koju igra baka kao velika potpora mogla bi biti
jedan od razloga zato se evolucija pobrinula da ene ive desetlje-
ima nakon to vie ne mogu raati djecu. Bake su, smatra Kristen
Hawkes, antropologinja sa Sveuilita u Utahu, mogle biti jedan od
kljunih imbenika za razvoj i opstanak u nekadanjim ljudskim
populacijama. Hawkes tvrdi da su u kamenome dobu dodatna na-
stojanja na sakupljaju hrane ilih ena u postmenopauzi pridonosi-
la stopi preivljavanja malene unuadi. Bakino pribavljanje hrane i
pomo mlaim su enama takoer omoguavali raanje vie djece
u kraim razmacima, pridonosei na taj nain plodnosti populaci-
je i reproduktivnome uspjehu. Premda ivotni vijek u drutvima
lovaca i sakupljaa u prosjeku iznosi manje od etrdeset godina,
oko treine odraslih ena nadivi tu dob, a mnoge od njih nasta-
ve produktivno ivjeti i u svojim ezdesetim i sedamdesetim godi-
nama. Meu populacijom lovaca i sakupljaa Hadza u Tanzaniji
Hawkes je otkrila, primjerice, da vrijedne bake u svojim ezdeseti-
ma provode vie vremena u potrazi za hranom od mlaih majki,
pribavljajui hranu za svoju unuad i poveavajui njihove izglede
za opstanak. Istraivai su slino pozitivno djelovanje baka otkrili
meu maarskim Romima i populacijama u Indiji i Africi. tovie,
u ruralnoj Gambiji antropolozi su otkrili da nazonost bake mnogo
vie poboljava izglede za opstanak djeteta nego nazonost oca.
Drugim rijeima, ene u menopauzi, u itavome svijetu, imaju mo-
gunost prihvatiti takoer i ivotno vanu ulogu bake.
TO SADA I NI TI ?
Prije jednoga stoljea menopauza je bila relativno rijetka. ak i
krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea, prosjeni i-
votni vijek ena u Sjedinjenim Dravama trajao je etrdeset devet
godina - dvije godine manje no to kod prosjene ene prestane
mjeseni ciklus. ene u Sjedinjenim Dravama sada mogu oeki-
vati da e ivjeti jo desetljeima nakon prestanka mjesenice. No
znanost nije jo u potpunosti sustigla ovu demografsku promjenu.
Nae je znanje o menopauzi relativno novo i nepotpuno, premda
napreduje ubrzanim koracima kako velike populacije ena prolaze
kroz tu, neko rijetku, tranziciju. Danas se etrdeset pet milijuna
Amerikanki nalazi u dobi izmeu etrdeset i ezdeset godina.
Planiranje mnogih godina nakon menopauze nova je mogu-
nost u povijesti ene. Imati priliku planirati uzbudljive projekte
po vlastitu izboru moglo bi predstavljati jedno od najljepih obi-
ljeja enskoga ivota u novome stoljeu. One bi dotada mogle
stei osobnu i ekonomsku mo. Mogle bi posjedovati iroku bazu
znanja i, po prvi put u svojim ivotima, mogle bi imati uzbudljivi-
214
je mogunosti no to su ikada sanjale. Jedna moja prijateljica znan-
stvenica, Cynthia Kenyon, strunjakinja za starenje, vjeruje da e
u budunosti ene vjerojatno doivjeti vie od 120 godina, a to je
mnogo godina koje treba osmisliti.
Za Sylviju je osmiljavanje njezinih postmenopauzalnih godina
znailo ponovno otkrivanje Roberta. Kada me ponovo posjetila dvi-
je godine nakon to su se ona i Robert rastali, kazala mi je da je, na-
kon to je ponovo postala ona stara od neko, nakon to je osjetila
radost ponovnog otkrivanja same sebe i izala s podosta razoara-
vajuih starijih mukaraca, shvatila da joj nedostaje Robert. On je
bio jedini s kojim je mogla razgovarati o nekim stvarima - pa i o
njihovoj divnoj djeci. Jednom ju je pozvao na veeru i ona je prihva-
tila poziv. Sastali su se u jednome romantinom restoranu, mirno
razgovarali o tome to je polo po zlu i na kraju se ispriali to
su jedno drugo uinili nesretnima. Osim toga, imali su podijeliti i
nova iskustva - njezin posao, njezino slikarstvo, njegov novi inte-
res za starine, pa ak i njihove smijene dogodovtine iz razdoblja
dok su jo hodali. S vremenom su ponovo otkrili svoje prijateljstvo
i meusobno potovanje te shvatili da su ve pronali svoje srodne
due. Morali su samo iznova sastaviti svoj ugovor.
ZRELI ENSKI MOZAK jo je uvijek relativno nepoznato podruje, no to
je velik neistraeni prostor koji ene moraju otkriti, osmisliti, prido-
nijeti mu te njime na pozitivne naine predvoditi budue narataje.
A moda i proivjeti najzabavnije godine svojega ivota. Godine
nakon menopauze i za mukarce i za ene mogu biti vrijeme u ko-
jemu e redefinirati svoj odnos i uloge te prihvatiti nove izazove i
pustolovine - svatko zasebno i oboje zajedno.
Ja sam, nakon to sam podigla svojega sina, otkrila strast u svo-
jemu poslu i naposljetku pronala svoju srodnu duu, veoma za-
hvalna na svojemu ivotu. Nedae na tome putu zasigurno su bile
i bolne, no one su istodobno bile i moje najvee uiteljice. Ovu sam
knjigu napisala jer sam eljela podijeliti svoje znanje o unutarnjem
funkcioniranju enskoga mozga s ostalim enama koje i same pre-
laze slian put, pokuavajui biti vjerne sebi i shvatiti na koji na-
in njihova specifina biologija utjee na njihov doivljaj stvarnost.
Znam da bi meni bilo pomoglo da sam znala vie o tome to radi
moj mozak u mnogima od najluih razdoblja mojega ivota. Na
svakome koraku toga puta moemo bolje razumjeti svoj svijet ako
imamo viziju toga to rade nai mozgovi. Nauimo li kako iskori-
stiti mo enskoga uma koju posjedujemo, to e nam pomoi da po-
stati onakvim enama kakve bismo trebale biti. Kao ena u postme-
nopauzi, uzbuena sam i odlunija no ikada da pokuam neto
promijeniti u ivotima djevojaka i ena do kojih uspijem doprijeti.
Naravno, uza sve to ne mogu znati to me eka u budunosti - no
mnoga desetljea preda mnom ine se puna nade, strasti i oitoga
zamaha. Nadam se da e vam ova karta posluiti kao vodi na ne-
vjerojatnome putovanju enskoga mozga.
216
EPILOG
BUDUNOST
ENSKOGA MOZGA
KAD BIH MORALA sa enama podijeliti jednu lekciju koju sam nauila
piui ovu knjigu, bilo bi to da nam razumijevanje svoje specifine
biologije omoguuje bolje planiranje budunosti. Sada kada je toli-
ko ena steklo kontrolu nad svojom plodnou i postiglo ekonom-
sku neovisnost, moemo napraviti plan za budunost. A to znai
unijeti revolucionarne promjene u drutvo i vlastiti odabir partne-
ra, karijere i vremena za raanje djece.
Budui da se ene sada u svojim dvadesetima obrazuju i grade
karijeru, vie ena usmjerenih na karijeru pomie granice svojih
biolokih satova i raa djecu u srednjim ili kasnim tridesetima - pa
ak i ranim etrdesetima. Velik postotak mojih specijalizantica u
srednjim tridesetima jo nije pronaao ovjeka s kojim bi eljele
osnovati obitelj jer su bile zauzete izgraivanjem karijere. To ne
znai da su te ene loe odabrale. To znai da su se faze u ensko-
me ivotu drastino produile. U ranoj modernoj Europi ene su
postajale plodne u dobi od esnaest ili sedamnaest godina i svu
Budunost ens koga mozga 217
bi djecu rodile do kasnih dvadesetih. Danas su ene u potpunosti
posveene karijeri i kada mamim mozak preuzme kontrolu, dolazi
do neizbjene rastrzanosti zbog preoptereenih modanih krugo-
va. ene se tada nau suoene s usponima i padovima perimeno-
pauze i menopauze dok im mala djeca i predkolarci tre po kui.
Istodobno, one upravljaju uspjenom karijerom. Ako me ena nije
posjetila u svojim srednjim tridesetima kako bi porazgovarala o
izazovima plodnosti i karijere, zasigurno e me posjetiti u svojim
srednjim etrdesetima, tvrdei da jednostavno nema vremena za
perimenopauzu. Ne moe si priutiti gubitak pamenja i fokusa
izazvan promjenama raspoloenja zbog kojih se osjea jadno zato
to su njezini hormoni neusklaeni.
to sve to znai po pitanju specifine biologije enskoga mo-
zga? Ne znai da bi ene trebale odustati od majinstva u kombina-
ciji s karijerom, ve samo znai da bi im mogao pomoi uvid u sve
loptice kojima e morati onglirati od svojih tinejderskih godina
nadalje. Naravno, nema naina da itko od nas sazna to nas eka u
ivotu i predvidi svaku vrstu potpore koju emo trebati. No razu-
mijevanje onoga to se u svakoj fazi dogaa u naim mozgovima
vaan je prvi korak u kontroliranju svoje sudbine. Na moderni
izazov jest pridonijeti da drutvo prui bolju potporu naim uro-
enim enskim sposobnostima i potrebama.
Ovom sam knjigom eljela pomoi enama prebroditi razliite
promjene u svojim ivotima: promjene koje su toliko velike da za-
pravo mijenjaju njihov doivljaj stvarnosti, njihova stajalita i prio-
ritete. Budemo li razumjele na koji nain kemija mozga utjee na
nae ivote, moda emo moi bolje sagledati ono to nas tek oe-
218
kuje. Vano je zamisliti i planirati budunost. Nadam se da je ova
knjiga pridonijela mapiranju enskoga doivljaja stvarnosti.
Neki bi eljeli da izmeu mukaraca i ena nema razlika. 70-ih
je godina prologa stoljea meu mladim enama na kalifornij-
skome sveuilitu Berkeleyju u modi bila krilatica obvezatno
uniseks", to je znailo da je politiki nekorektno ak i spomenuti
razliitost spolova. Neki jo uvijek vjeruju da, kako bi ene bile
ravnopravne, uniseks mora biti norma. No bioloka je injenica da
uniseks mozak ne postoji. Strah od diskriminacije temeljene na raz-
liitosti duboko je ukorijenjen, a pretpostavke o razlikama meu
spolovima godinama su bile znanstveno neispitane iz bojazni da
ene u tom sluaju ne bi imale pravo na ravnopravnost s mukar-
cima. No pretvaranje da su ene i mukarci jednaki, premda ne
ini uslugu ni mukarcima ni enama, u konanici teti enama.
Odravati na ivotu mit o mukoj normi znai ignorirati stvarnu,
bioloku razliitost ena to se tie ozbiljnosti, podlonosti i lijee-
nja bolesti. Time se takoer ignoriraju i razliiti naini na koje one
obrauju misli, pa tako i odreuju svoje prioritete.
Osim toga, prihvaanjem muke norme podcjenjuju se velike
prednosti i sposobnosti enskoga mozga specifine za na spol.
Sve dosada, ene su uglavnom bile te koje su se morale kulturno
i lingvistiki prilagoavati u svijetu rada. Borile smo se kako bi-
smo se prilagodile mukome svijetu - uostalom, sposobnost prila-
godbe genetski je usaena u enske mozgove. Nadam se da je ova
knjiga posluila kao vodi - nama, naim muevima, sinovima,
kolegama i prijateljima - u umove i ponaanje ena. Moda e ove
informacije pomoi mukarcima da se ponu prilagoavati nae-
mu svijetu.
Budunos t ens koga mozga
219
Gotovo je svaka ena koja bi mi dola u ordinaciju, na moje
pitanje koje bi bile njezine tri najvee elje kada bi postojala dobra
vila koja bi mahnula arobnim tapiem i ispunila ih, odgovorila:
ivotna radost, veza koja me ispunjava te manje stresa i vie vre-
mena za sebe." Na je suvremeni ivot - dupla smjena koju sainja-
vaju karijera i briga za kuanstvo i obitelj koja je uglavnom naa
dunost - te ciljeve uinio osobito teko ostvarivima. Zbog toga
smo neprestano izloene stresu, a glavni uzrok depresije i tjeskobe
upravo je stres. Jedan od velikih misterija u naim ivotima jest
razlog zbog kojeg smo toliko odane tome aktualnom drutvenom
ugovoru, koji se esto kosi s prirodnim ustrojem naih enskih
mozgova i biolokom stvarnou.
U 90-im godinama prologa stoljea i poetkom ovoga tisulje-
a, poeo se pojavljivati niz novih znanstvenih injenica i zamisli o
enskome mozgu. Te su bioloke istine postale snanim poticajem
za preispitivanje enina drutvenog ugovora. Piui ovu knjigu,
borila sam se s dva glasa u svojoj glavi - jedan je znanstvena isti-
na, a drugi politika korektnost. Odluila sam staviti naglasak na
znanstvenu istinu pred politikom korektnou, premda znanstve-
ne istine moda nisu uvijek dobrodole.
Otkako je otvorena moja klinika, susrela sam na tisue ena. Te
su mi ene ispriale najintimnije detalje o dogaajima u svojemu
djetinjstvu, tinejderskim godinama, odlukama u karijeri, izboru
partnera, seksu, majinstvu i menopauzi. I dok se ustroj enskoga
mozga nije mnogo promijenio ve milijunima godina, suvremeni
izazovi razliitih faza enskoga ivota posve su drugaiji od onih
naih pramajki.
220
Premda su sada znanstveno dokazane razlike izmeu mukoga
i enskoga mozga, ovo je, na mnogo naina, Periklovo zlatno doba
za ene. U doba Aristotela, Sokrata i Platona ljudi su prvi put u za-
padnjakoj povijesti raspolagali s dovoljno resursa da su imali slo-
bodnog vremena za bavljenje intelektualnim i znanstvenim aktiv-
nostima. U dvadeset prvome stoljeu ene su prvi put u povijesti u
slinome poloaju. Ne samo da imamo kljunu, dosada nevienu
kontrolu nad svojom plodnou, ve takoer i neovisna ekonom-
ska sredstva u umreenoj ekonomiji. Znanstvena otkria na polju
enske plodnosti pruila su nam goleme mogunosti. Sada moe-
mo odabrati kada emo, hoemo li i kako emo raati djecu tije-
kom mnogo duljega razdoblja svojega ivota. Vie nismo ekonom-
ski ovisne o mukarcima, a tehnologija nam je omoguila da se u
isto vrijeme i na istome mjestu prebacujemo s profesionalnih na
kuanske poslove i obrnuto. To enama prua mogunost da svo-
je enske mozgove iskoriste kako bi kreirale novu paradigmu za
nain na koji upravljaju svojim profesionalnim, reproduktivnim i
osobnim ivotima.
ivimo u jeku revolucije svijesti o enskoj biolokoj stvarnosti
koja e promijeniti ljudsko drutvo. Ne mogu predvidjeti tonu
prirodu te promjene, no nagaam da e to biti pomak od previe
pojednostavljenoga k dubokome promiljanju o golemim promje-
nama koje moramo nainiti. Ako izvanjska stvarnost predstavlja
ukupnost naina na koji je ljudi doivljavaju, onda e se naa iz-
vanjska stvarnost promijeniti tek kada se promijeni prevladavajui
pogled na nju. Znanstvene injenice o nainu na koji enski mozak
funkcionira, doivljava stvarnost, reagira na emocije, iitava emo-
Budunos t ens koga mozga 221
cije kod drugih te se brine i skrbi o drugima - enska su stvarnost.
Potreba da funkcioniraju u svojemu punom potencijalu i koriste
se uroenim sposobnostima svojega enskoga mozga sada dobiva
znanstveno objanjenje. ene imaju bioloki imperativ ustrajanja
na tome da novi drutveni ugovor uvai i njih i njihove potrebe. O
tome ovisi naa budunost i budunost nae djece.
222
PRVI DODATAK
ENSKI MOZAK I.
HORMONSKO LIJEENJE
GODINE 2 0 0 2 . istraivanja Women's Health Initiative (WHI) i Women's
Health Initiative Memory Study (WHIMS) otkrila su da su ene koje
su est godina uzimale odreenu vrstu hormonskoga lijeenja, po-
evi u dobi od ezdeset etiri godine navie, imale neznatno po-
vien rizik od raka dojke, modanoga udara i demencije. Otada
hormonsko lijeenje (HL) izaziva velike nedoumice meu enama.
Lijenici se masovno ograuju od onoga to su svojim pacijenti-
cama kazali o hormonskome lijeenju. I lijenici i ene, koji su se
nali izmeu dvije vatre, osjetili su se iznevjerenima.
Veliko pitanje ostaje: uzimati ili ne uzimati hormone tijekom
ili nakon menopauze? ene ele znati hoe li korisni uinci za
njih osobno prevagnuti nad rizicima. Budui da je prosjena ena
u istraivanju WHI imala ezdeset etiri godine i tijekom trinaest
godina nakon menopauze uope nije uzimala hormone, tiu li se
rezultati toga istraivanja, recimo, pedesetjednogodinje ene koja
trenutano prolazi kroz menopauzu i osjea se loe? Ili ezdeset-
-i-neto-godinje ene koja je uzimala pa prestala uzimati hormon-
sko lijeenje? ene pitaju: Hoe li se moj mozak uspjeti priviknuti
ens ki mozak i hor mons ko l i j e enj e
223
na nedostatak estrogena?" Hoe li moje modane stanice biti ne-
zatiene ne budem li uzimala hormonsko lijeenje?"
Budui da cilj istraivanja WHI nije bio odgovoriti na pitanja o
hormonskome lijeenju i zatiti enskoga mozga, moramo se poslu-
iti drugim istraivanjima koja su se izravno bavila djelovanjem
estrogena na mozak.
Djelovanje estrogena na modane stanice i modanu funkciju
detaljno je proueno kod enki laboratorijskih glodavaca i primata.
Ta su istraivanja jasno pokazala da estrogen pospjeuje preivlja-
vanje, rast i regeneraciju modanih stanica. Druga istraivanja kod
ena ukazuju na mnoge korisne uinke estrogena na rast neurona
i odravanje modane funkcije tijekom starenja. U tim su istraiva-
njima snimani mozgovi ena u postmenopauzi, od kojih su neke
uzimale HL, a druge nisu. Kod ena koje su uzimale HL, sljedea
su podruja bila poteena uobiajena smanjivanja vezanoga uz
starenje: prefrontalni korteks (podruje za odluivanje i miljenje),
parijetalni korteks (podruje za obradu govora i sposobnosti slu-
anja) te sljepooni reanj (podruje za obradu nekih emocija). S
obzirom na ova pozitivna istraivanja, mnogi znanstvenici danas
vjeruju da na HL treba gledati kao na sredstvo za zatitu od propa-
danja mozga vezanoga uz starenje, premda se to kosi s otkriima
istraivanja WHI i WHIMS.
Vano je imati na umu da nije provedeno niti jedno dugorono
istraivanje djelovanja estrogena na mozak kod ena koje poinju
uzimati hormone odmah u menopauzi, u dobi od oko pedeset je-
dne godine. Godine 2005. pokrenuto je istraivanje The Kronos Ear-
ly Estrogen Prevention Study koje su osmislili Fred Naftolin i njegovi
kolege sa Sveuilita Yale kako bi istraili uinke davanja HL-a
224
enama izmeu etrdeset dvije i pedeset osam godina, odmah u
perimenopauzi i menopauzi. Rezultati toga istraivanja oekuju
se negdje nakon 2010. godine. Na koje se podatke dotada moemo
osloniti pri donoenju odluka osim na WHI i WHIMS?
Pozitivno je to to je Baltimore Longitudinal Study of Aging - naj-
due znanstveno istraivanje ljudskoga starenja u Sjedinjenim
Dravama, zapoeto 1958. i koje jo uvijek traje - otkrilo brojne
korisne uinke HL-a na mozak. ene koje uzimaju hormonsku
terapiju, pokazuje to istraivanje, imaju relativno veu prokrvlje-
nost hipokampusa i drugih podruja mozga vezanih uz verbalno
pamenje. Uz to, te su ene postigle bolje rezultate na testovima
verbalnog i vizualnog pamenja od ena koje nisu nikada lijeene
HL-om. Pored toga, hormonsko lijeenje - s progesteronom ili bez
njega - pridonosi i zatiti strukturalnog integriteta modanoga
tkiva, sprjeavajui uobiajeno smanjivanje koje se opaa sa stare-
njem.
Neka podruja mozga kod mukaraca i ena stare bre, odnosno
sporije, ba kao to se na poetku ivota razliito brzo razvijaju.
Znamo da se starenjem muki mozgovi bre smanjuju od enskih.
To se osobito odnosi na podruja kao to su hipokampus, bijelu
tvar prefrontalnog korteksa koja ubrzava donoenje odluka, i fuzi-
formna vijuga (fusiform gyrus), podruje ukljueno u prepoznavanje
lica. Istraivai s UCLA-a otkrili su da su ene u postmenopauzi
koje uzimaju estrogensku terapiju manje deprimirane i razdraene
te postiu bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti, slua-
nja i radne memorije od ena u postmenopauzi koje ne uzimaju
estrogen, a postigle su bolje rezultate i od mukaraca. Naprotiv,
istraivai sa Sveuilita u Illinoisu otkrili su vee smanjivanje svih
225
modanih podruja kod ena koje nisu nikada uzimale HL nego
kod onih koje su uzimale HL. Takoer su otkrili da su, to su due
uzimale HL, te ene imale vie sive tvari, tj. vei broj modanih
stanica, u usporedbi sa enama koje nisu uzimale HL. Takvi su
pozitivni uinci potrajali, pa ak se i poveali to je ena due uzi-
mala HL.
Naravno, svaka je ena jedinka za sebe i njezin se mozak razli-
kuje ne samo od mozga mukarca, ve i ostalih ena. Takva razlii-
tost oteava komparativna istraivanja meu pojedincima. Jedan
od naina zaobilaenja tih potekoa jest prouavanje jednojaja-
nih blizanaca. Jedno vedsko istraivanje bavilo se promatranjem
parova blizanki u postmenopauzi, u dobi od ezdeset pet do osam-
deset etiri godine, pri emu je jedna blizanka godinama uzimala
HL, a druga nije. One koje su uzimale HL postigle su bolje rezul-
tate na testovima verbalne fluentnosti i radne memorije od svojih
sestara blizanki. tovie, kod blizanki koje su uzimale HL uoeno
je 40 posto manje kognitivno oteenje, bez obzira na vrstu i vrije-
me uzimanja hormonskoga lijeenja.
Barbara Sherwin u Kanadi je vie od dvadeset pet godina istra-
ivala djelovanje estrogena na mozak ena u postmenopauzi te
ena kojima je odstranjena maternica. U njezinu je istraivanju
estrogensko lijeenje pokazalo zatitno djelovanje na verbalno
pamenje kod zdravih, etrdesetpetogodinjih ena u kirurkoj
menopauzi kojima je davan estrogen neposredno nakon zahvata.
No nije uoeno nikakvo djelovanje kada je estrogen davan starijim
enama mnogo godina nakon kirurke menopauze. Ta otkria na-
lau da postoji kritino vrijeme za poetak estrogenskoga lijeenja
nakon menopauze. Sherwin vjeruje da bi ti imbenici mogli obja-
sniti zato WHIMS nije uoio nikakvo zatitno djelovanje HL-a na
kognitivno starenje.
Ta najnovija istraivanja djelovanja HL-a na zatitu mozga, kao
i proturjeni rezultati istraivanja WHI i WHIMS, skreu pozorno-
st na neke od aktualnih prijepora koji okruuju postmenopauzalno
hormonsko lijeenje i enski mozak.
ESTA PI TANJ A
to se dogaa s mojim mozgom dok prolazim kroz menopauzu?
Sama menopauza tehniki traje samo dvadeset etiri sata - onaj
dan kada se navrava dvanaest mjeseci nakon vae posljednje
mjesenice. Ve sljedeeg dana kod vas poinje postmenopauza.
Dvanaest mjeseci prije tog jednog jedinog dana menopauze pred-
stavljaju posljednje mjesece takozvane perimenopauze. U dobi od
etrdeset do etrdeset pet godina, u enskome mozgu zapoinje
rana faza perimenopauze, dvije do devet godina prije dana meno-
pauze. U toj fazi mozak iz nekog razloga postaje manje osjetljiv na
estrogen. Precizno tempiran dijalog izmeu jajnika i mozga postaje
zbrkan. Bioloki sat koji kontrolira mjeseni ciklus postaje istroen.
Ta razlika u osjetljivosti dovodi do promjene u trajanju mjesenoga
ciklusa, a mjesenice poinju dolaziti dan-dva ranije. Takoer se
moe promijeniti i intenzitet krvarenja. Budui da mozak postaje
manje osjetljiv na estrogen, jajnici bi to u nekim mjesecima mogli
pokuati nadoknaditi proizvodnjom jo vee koliine estrogena,
izazivajui time jae krvarenje. To smanjenje osjetljivosti na estro-
gen u mozgu moe izazvati niz simptoma koji se mijenjaju iz mje-
ens ki mozak i hor mons ko l i j eenj e
227
seca u mjesec, iz godine u godinu, varirajui od valova vruine i
bolova u zglobovima do tjeskobe, depresije i promjenjivih razina
libida.
Depresija je iznenaujue uestao problem u perimenopauzi.
Istraivai na amerikome Nacionalnom institutu za mentalno
zdravlje otkrili su da ene u perimenopauzi imaju etrnaest puta
vii rizik za obolijevanje od depresije od normalnoga. Taj je rizik
osobito visok u kasnoj perimenopauzi, dvije godine prije prestan-
ka mjesenice. to bi mogao biti uzrok tome? U razdoblju najvee
promjene razina estrogena dolazi do poremeaja neurokemikalija i
modanih stanica na koje inae djeluje estrogen - poput serotonin-
skih stanica. Ako je blaga, takva se perimenopauzalna depresija
ponekad moe lijeiti samo estrogenskom terapijom. Uglavnom,
perimenopauza moe biti vrijeme podlonosti promjenama raspo-
loenja i razdraljivosti zbog promjene u razini estrogena u mozgu
i osjetljivosti na stres. Depresija se moe naglo pojaviti, ak i kod
ena koje je dotada nisu nikada iskusile.
Pomanjkanje ivotne radosti, u nedostatku neke istinske trage-
dije, moglo bi biti izazvano niskom razinom estrogena u mozgu,
koja, pak, smanjuje razinu neurokemikalija kao to su serotonin
koji podie raspoloenje, norepinefrin i dopamin. Razdraljivost,
manjak mentalnoga fokusa i umor mogu biti izazvani niskom ra-
zinom estrogena i pogorani nedostatkom sna. Glavni problem
velikoga broja ena u perimenopauzi jest nedostatak sna - popra-
en valovima vruine ili bez njih. Ni u jednome razdoblju vaega
ivota nije zdravo biti neispavan, no to naroito vrijedi kada ste
stariji od etrdeset godina. San predstavlja temeljni tretman za
obnavljanje mozga. Naalost, nagle promjene razine estrogena u
perimenopauzi mogu poremetiti bioloki sat za spavanje u ensko-
me mozgu. Ako nekoliko dana ne spavate dobro, moda e vam
biti teko usredotoiti se; mogli biste takoer postati impulzivniji
i razdraljiviji no obino i rei neto to ete poslije poaliti. Stoga
bi to mogao biti pravi trenutak da se ugrizete za jezik kako biste
sauvali dobre odnose. Iz vlastitog iskustva znam da se svi ovi sim-
ptomi perimenopauze obino mogu lijeiti kombinacijom estroge-
na, antidepresiva, vjebanja, dijetne prehrane, sna i suportivne ili
kognitivne terapije.
Nakon to je ena slubeno prola menopauzu, njezin se mo-
zak poinje prilagoavati niskoj razini estrogena. Kod veine e-
na neugodni simptomi perimenopauze sada se poinju povlaiti,
premda odreeni postotak ena, naalost, od njih pati jo pet ili
vie godina. Kod nekih se ena javljaju umor, promjene raspolo-
enja, buenje po noi, mentalna magla" i promjene pamenja, a
vie od 15-ak posto njih ima valove vruine deset pa i vie godina
nakon menopauze. Otprilike tri od deset ena u postmenopauzi
pati od razdoblja neraspoloenosti i depresije, a njih ak osam od
deset osjea umor. (Sve ene koje pate od umora trebale bi pregle-
dati titnjau.) Neka su istraivanja, no ne i sva, otkrila da kogni-
tivne funkcije vezane uz starenje, poput kratkoronog pamenja,
bre opadaju u prvih pet godina nakon menopauze.
U veini sluajeva enski se mozak moe prilagoditi niim ra-
zinama estrogena uz postupno gaenje funkcije jajnika. No ako su
eni u perimenopauzi kirurki odstranjeni maternica i jajnici, ona
e naglo ui u menopauzu bez ikakvoga prijelaznoga razdoblja.
Nagli gubitak estrogena, kao i testosterona, moe izazvati simpto-
me poput pada energije, niskog samopotovanja i pada libida,
229
kao i ozbiljne promjene raspoloenja i probleme sa snom te valo-
ve vruine. Veina ena kojima je u potpunosti odstranjena mater-
nica moe izbjei ove probleme ako ponu dobivati estrogensku
nadomjesnu terapiju jo u sobi za buenje, pa ak i prije samoga
zahvata. Rano lijeenje estrogenom moe biti osobito vano kako
bi se sauvala funkcija pamenja nakon histerektomije, kako to na-
lau istraivanja Barbare Sherwin.
Trebam li uzimati hormone radi mozga i to uiniti kako bih smanjila ri-
zik od modanog udara i raka dojke ako ih budem uzimala?
Veina lijenika danas smatra da bi se svaka ena trebala nahoditi
prema svojim vlastitim simptomima u menopauzi ili perimenopau-
zi. Kod mnogih ena HL, a posebice ono s kontinuiranim estroge-
nom, pridonosi stabilizaciji raspoloenja te poboljava mentalni
fokus i pamenje. Neke ene tvrde kako im je zahvaljujui estro-
genskome lijeenju um opet otar i one se ponovo osjeaju bistro.
Druge ene prijavljuju neugodne nuspojave, poput mjesenoga kr-
varenja, greva, osjetljivosti grudi i porasta tjelesne teine, to ih
moe navesti na prekid lijeenja.
Koji je dosad najbolji savjet u svezi HL-a? Amerika Uprava za
hranu i lijekove (The Food and Drug Administration) sada preporu-
a enama sa simptomima menopauze uzimanje najnie doze hor-
mona u najkraem moguem razdoblju jer znanstvenici pretposta-
vljaju da su nie doze vjerojatno nekodljivije. Izjava o stajalitu
Izvrnoga povjerenstva Meunarodnoga drutva za menopauzu
(Executive Committee of the International Menopause) preporua da
lijenici ne mijenjaju svoje prethodne prakse pri propisivanju hor-
monskoga lijeenja enama u menopauzi i ne prekidaju HL kod e-
na kojima ono pogoduje s obzirom da istraivanja WHI i WHIMS
nisu prouavala ene tijekom menopauzalne tranzicije. Neki ame-
riki znanstvenici, poput Freda Naftalina sa Sveuilita Yale, pribo-
javaju se da lijenici sada enama uskrauju priliku za preventivno
uzimanje estrogena prije no to bude prekasno. On tvrdi:
Dakle... ti su menopauzalni simptomi upozorenja na nedo-
statak estrogena, koja se oglaavaju kako bi nas upozorila da
je potrebno ispitati zamisao o prevenciji pravodobnim estro-
genskim lijeenjem. Moramo preispitati trenutano ameri-
ko stajalite o prevenciji menopauzalnih komplikacija pomo-
u estrogena i time enama pruiti [lijeenje i] znanstvenu
egzaktnost koje zasluuju."
Prema nekim istraivanjima, ako je prolo vie od est godina
nakon vae menopauze, propustili ste priliku za prevenciju i ne bi-
ste trebali zapoeti HL. Uglavnom, svaka ena mora prodiskutirati
o svojim vlastitim rizicima i korisnim uincima s lijenikom specija-
listom za hormonsko lijeenje. Rogerio Lobo, strunjak koji se ve
trideset godina bavi HL-om, tvrdi da odgovarajua uporaba hormo-
na uvelike umanjuje bojazni o poveanom riziku od kardiovasku-
larnih (CV) bolesti i raka dojke. Odgovarajua uporaba hormona
odnosi se na lijeenje mladih, zdravih ena koje imaju simptome
menopauze kao i na koritenje niskih doza hormona i prebacivanje
na lijeenje samo estrogenom kad god je to mogue."
Patite li od simptoma koji naruavaju kvalitetu vaega ivota,
moda biste mogli razmisliti o nekoliko godina uzimanja hormona
kako biste svome mozgu olakali taj prijelaz. To nije pitanje mora-
ens ki mozak i hor mons ko l i j e enj e 231
la; ne znai da ste labilna osoba ako se sluajno nalazite u velikoj
skupini ena kojima je potrebna odreena medicinska pomo kako
bi ostale u svojemu najboljem izdanju tijekom toga hormonskoga
prijelaznog razdoblja. I nemojte se osjeati kao da danas donosite
odluku koja e vas sljedeih etrdeset godina osuditi na odreeno
lijeenje. Moda ete eljeti nastaviti s HL-om nakon to proete
menopauzalnu tranziciju, a moda neete. Mnoga nova znanstve-
na otkria i proizvodi redovito postaju dostupni, a u farmaceutskoj
se industriji vodi utrka za razvoj lijekova slinih estrogenu koji e
pomoi mozgu i kostima, a nee predstavljati opasnost za dojke,
srce, maternicu i krvoilni sustav ene. Postoje i mnogi nehormon-
ski i alternativni lijekovi te tretmani koji mogu biti veoma korisni
- ukljuujui vjebanje, selektivne inhibitore ponovne pohrane se-
rotonina, sojino ulje, visokoproteinsku/niskokalorinu prehranu,
vitamine E i B-kompleks, akupunkturu, smanjenje stresa i medita-
ciju. Pametno je biti informirana i preispitati svoju odluku svakih
dvanaest mjeseci.
Odluite li uzimati HL, budite spremni na razdoblje pokuaja
i pogreaka. Reakcije mogu biti veoma razliite, stoga ete u vlasti-
tom tijelu morati iskuati razliita lijeenja. Neki lijenici najradije
zapoinju HL s bioidentinim hormonima, koji su najsliniji onima
koje proizvode vai jajnici. Ako vam oni iz nekog razloga ne po-
mognu da se osjeate bolje, trebali biste razmotriti druge vrste hor-
mona; neke se ene bolje osjeaju uzimajui sintetike hormone,
rabei flastere, pilule, gelove, hormonske brizgalice ili potkone
usadke. Ako se i dalje ne osjeate dobro ili bolje, nemojte odusta-
ti. Upitajte svojega lijenika za alternative ili dodatke hormonima
za lijeenje vaih simptoma u sljedeih godinu-dvije, ukljuujui
propisivanje serotoninskih lijekova poput Effexora, Zolofta ili Pro-
zaca, biljnih pripravaka ili vjebanja i terapije oputanja. injenica
je da vi sami najbolje poznajete svoje tijelo. Rukovodite se prema
svojim simptomima. Prije svega, budui da se stalno provode nova
istraivanja, svake godine planirajte ponovno razmatranje svojega
trenutanog lijeenja, bez obzira kakvo ono bilo, sa svojim lijeni-
kom - nije loe zakazati mu posjet oko svoga roendana kako ga
ne biste zaboravili.
Znanstvenici smatraju kako je jedan od glavnih razloga to su
ene u istraivanjima WHI i WHIMS koje su uzimale HL imale ne-
to vie modanih udara, demencije i sranih udara bio taj to uzi-
manje estrogena uz ve zaepljene i ostarjele krvne ile dodatno
pogorava stanje krvnih ila u srcu i mozgu - naroito stoga to su
mnoge od tih ena bile puaice. Odluite li se za hormonsko lije-
enje, odravajte krvni tlak niskim, nemojte puiti, svakoga tjedna
barem se sat vremena bavite kardiovaskularnim vjebanjem koje
ubrzava bilo, odravajte kolesterol niskim, jedite to je mogue vi-
e povra, uzimajte vitamine, smanjite stres i pojaajte svoju dru-
tvenu podrku.
Porast tjelesne teine, a ne funkcioniranje mozga, zapravo je
ono to zabrinjava velik broj ena u svezi HL-a i glavni je razlog
koji u itavome svijetu navode za prekid lijeenja. Hipotalamus
kontrolira na apetit. Budui da se mnoge promjene u menopauzi
dogaaju u tome podruju mozga, neki su znanstvenici nagaali
da opadanje razine estrogena ima negativan uinak na stanice koje
kontroliraju apetit. Kako bi ispitali je li porast teine uzrokovan
HL-om, istraivai u Norvekoj promatrali su deset tisua ena
u dobi od etrdeset pet do ezdeset pet godina koje su uzimale,
ens ki mozak i hor mons ko l i j eenj e
233
odnosno nisu uzimale hormonsko lijeenje. Rezultati su pokazali
da porast tjelesne teine nije povezan s HL-om. Naprotiv, otkrili su
da su uzrok porasta tjelesne teine promjene u prehrani i tjelesnoj
aktivnosti ene, koje bi mogle biti povezane s promjenama u njezi-
nu hipotalamusu u menopauzi.
NAP OME NA O HORMONS KOM LI J EENJ U:
ESTROGEN S P ROGE S TE RONOM I LI BEZ NJ EGA
Vano je napomenuti da je lijeenje samo estrogenom, bez proge-
sterona, prikladno samo enama u postmenopauzi kojima je od-
stranjena maternica. To nije isto to i hormonsko nadomjesno lijee-
nje (HL) s progesteronom, koje se propisuje enama koje jo uvijek
imaju maternicu. Meu njima postoji jedna bitna razlika: HL s pro-
gesteronom sprjeava estrogen od zadebljanja sluznice maternice i
mogue pojave stanica raka. Progesteron se moe uzimati u obliku
pilule u kombinaciji s estrogenom, kao intrauterini uloak s proge-
steronom ili kao vaginalni gel. No ini se kako progesteron ponita-
va neke pozitivne uinke estrogena u enskome mozgu. Ba kao
to progesteron sprjeava rast neeljenih stanica u maternici, ini
se da jednako tako sprjeava i rast novih veza u mozgu. Kao po-
sljedica toga, korisni uinci HL-a s progesteronom na mozak pred-
met su prijepora. Ako ena moe uzimati samo estrogen zato to
nema maternice, uivat e sve korisne uinke estrogena kao i prije
u najboljem dijelu njezina mjesenoga ciklusa - i to trajno, a bez
PMS-a koji je izazvan progesteronom. Neke ene koje ne podnose
progesteron, a jo uvijek imaju maternicu, mogu se jednom godi-
nje podvrgnuti uklanjanju sluznice maternice pomou postupka
koji se naziva dilatacija i kiretaa (D&C) ili ablacija endometrija.
Takoer jednom godinje mogu otii na vaginalni ultrazvuk kako
bi se provjerilo da sluznica maternice nije zadebljana. ene koje
uzimaju najnie doze estrogenskoga HL-a obino ne moraju uzima-
ti progesteron ak i ako jo uvijek imaju maternicu.
Tek mnogo godina nakon menopauze prirodni procesi starenja
poinju imati zamjetan uinak na funkcioniranje enskoga mozga.
Odreeno pogoranje pamenja zapoinje ve u dobi od pedeset
godina, no obino nije neugodno. Hormonsko ga lijeenje moe,
ali ne mora usporiti. Mnogi od tih procesa starenja ukljuuju sma-
njenu prokrvljenost i opadanje sposobnosti tijela da popravi tetu.
Sada je jasno da estrogen krvne ile u mozgu odrava zdravima.
Istraivai s kalifornijskoga sveuilita Irvine otkrili su da estrogen
ima takav uinak jer pospjeuje uinkovitost mitohondrija u mo-
danim krvnim ilama, to bi moglo objasniti zato ene u perime-
nopauzi imaju niu stopu modanih udara nego mukarci njihove
dobi. Istraivai iz Djeje bolnice u Pittsburghu, u Pennsylvaniji,
takoer su otkrili razliku meu spolovima u nainu na koji mo-
dane stanice odumiru nakon ozljede. Razine glutationa, molekule
koja modanim stanicama pomae preivjeti nedostatak kisika,
nakon ozljede mozga kod ena ostaju stabilne, no kod mukaraca
se smanjuju za ak 80 posto, to ima za posljedicu odumiranje ve-
ega broja modanih stanica. Mogue je da muke i enske moda-
ne stanice odumiru na razliit nain prema ustaljenim biolokim
obrascima i u putovima specifinima za svaki spol koji bi mogli
biti povezani s time zato ene ive due od mukaraca.
Razlike meu spolovima prisutne su i kod drugih procesa stare-
nja. Primjerice, ini se kako estrogen i progesteron pomau popra-
viti i odravati kabele koji povezuju razliita podruja u mozgu.
Kako nai mozgovi stare, a tijela prestanu popravljati te veze, gubi-
mo bijelu tvar pa nai mozgovi sporije obrauju i alju informacije
ili to vie uope ne ine. Kao posljedica toga, neki signali u mozgo-
vima postaju slabiji, mijenjajui putove, obrasce i brzinu.
Proces koji esto znatno usporava jest prizivanje sjeanja. To je
uestala pojava kod starijega mozga, premda nije prisutna nikak-
va posebna bolest ili demencija. Alzheimerova bolest predstavlja
jednu iz skupine demencija koje postupno unitavaju modane
stanice i naruavaju mentalnu funkciju. Alzheimerova bolest u
mozgu stvara ljepljive plakove, smanjujui sposobnost modanih
stanica za meusobnu komunikaciju i naposljetku dovodei do nji-
hova odumiranja. Premda su mukarci esto podloniji gubitku
pamenja vezanom uz starenje nego ene, ini se da ene u postme-
nopauzi imaju tri puta vei rizik od mukaraca za razvoj Alzheime-
rove bolesti. Znanstvenici jo nemaju objanjenje za tu razliku me-
u spolovima, no nagaaju da bi ona mogla biti povezana s time
to u mukim mozgovima ima vie testosterona i estrogena nego u
mozgovima ena u postmenopauzi koje nisu pod HL-om. Detaljna
istraivanja mozga na ivotinjskome modelu Alzheimerove bole-
sti ukazala su na nedovoljne razine estrogena. No ostaje tajnom
zato su ene podlonije toj bolesti ak i uzevi u obzir injenicu
da u prosjeku ive due.
Istraivanja nalau da zapoinjanje s estrogenskim nadomje-
snim lijeenjem rano u menopauzi, kada su neuroni jo zdravi,
smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. No ako se s estrogenskim
lijeenjem zapone kada se bolest ve razvila ili desetljeima nakon
menopauze, nema korisnih uinaka. Dokazi iz pokusa na ivotinja-
ma i ispitivanja na ljudima takoer nalau da estrogensko lijeenje
moda moe odgoditi simptome demencije i starenja mozga kod
ena. Zamisao da bi estrogensko lijeenje moglo sprijeiti neke slu-
ajeve Alzheimerove bolesti kod ena privlana je, no tek je treba
dokazati.
Za ene - ak i one koje su prole menopauzu - ostati drutve-
no povezanima i imati drutvenu podrku vaan je nain smanji-
vanja stresa zbog toga to ive same i stare. ene na stres reagiraju
drugaije od mukaraca i vie im koristi drutvena podrka.
Mnoge aktivnosti mogu suzbiti uinke starenja na mozak. Istra-
ivai sa Sveuilita John Hopkins otkrili su da ene i mukarci
stariji od ezdeset pet godina koji se bave najrazliitijim moguim
aktivnostima imaju najniu stopu demencije. Tjelesno vjebanje,
poput hodanja i vonje bicikla, jest korisno, no jednako su korisne
i mentalne vjebe, poput kartanja. Kako naa tijela stare, vano je
ostati aktivan na mnogim razinama, a kljuna bi mogla biti razno-
vrsnost, a ne intenzitet.
I ZL AE NJ E NA KRAJ S J O J EDNOM NESTAI -
COM U MOZGU: GUBI TKOM TE S TOS TE RONA
Naalost, u mozgu ena u razdoblju oko menopauze ne dolazi
samo do gubitka estrogena. Do pedeset godina velik broj ena
izgubi ak 70 posto testosterona. To se ne dogaa samo stoga to
ga jajnici u menopauzi vie ne proizvode u tolikim koliinama, ve
i stoga to su i nadbubrene lijezde, koje kod ene u njihovim
plodnim godinama proizvode 70 posto androgena i testosterona,
u obliku prethodnika testosterona koji se naziva DHEA, uvelike
237
smanjile njihovu proizvodnju, to dovodi do hormonske tranzicije
koja se naziva adrenopauza". Nakon menopauze nadbubrene
lijezde - ak i uz smanjenu proizvodnju - stvaraju preko 90 po-
sto androgena i testosterona kod ene. I ene i mukarci zapravo
doivljavaju gubitak testosterona i androgena iz nadbubrenih
lijezda, budui da oko etrdesete godine poinje odumirati odre-
en broj stanica nadbubrenih lijezda. Do pedesete godine mu-
karci izgube polovicu svojega testosterona iz nadbubrenih lije-
zda i 60 posto testosterona koji su proizvodili testisi kada su bili
mladi. Kao posljedica toga, muki spolni nagon u tim se godinama
esto smanjuje. Budui da je testosteron potreban za poticanje spol-
noga interesa u mozgu, zbog opadanja testosterona nakon meno-
pauze, ena moe osjeati malo ili nimalo interesa za seks.
Mukarci, tijekom najveega dijela svoje odrasle dobi, proizvo-
de deseterostruko do stostruko vie testosterona od ena. Njihove
razine testosterona variraju od 300 do 1000 (pikograma po milili-
tru), u usporedbi s 20 do 70 kod ena. Premda se testosteron u
mukaraca godinje prosjeno smanji za tri posto od njegove naj-
vie razine, u dobi od dvadeset pet godina, obino ostaje visoko
iznad 350 pikograma tijekom velikoga dijela njegove srednje dobi
i nakon nje - a 300 pikograma dovoljno je da kod mukarca odri
spolni interes. Da bi se kod ene probudio spolni nagon, potrebno
je manje testosterona, no mora ga biti dovoljno da aktivira centar
za seks u njezinu mozgu. Kod ene je razina testosterona na vrhun-
cu u dobi od devetnaest godina, a do dobi od etrdeset pet ili pe-
deset godina, ta e se razina smanjiti za ak 70 posto - to mnoge
ene ostavlja s vrlo niskom razinom testosterona. U tom sluaju,
poput automobila kojemu je ponestalo benzina, centar za seks u
238
hipotalamusu nema kemijskoga goriva koje mu je potrebno za bu-
enje spolne elje i genitalne osjetljivosti. Fiziki i mentalni motor
spolnog uzbuenja zatajio je.
Pritube na spolni interes i izvedbu veoma su uestale kod e-
na svih dobi. etiri od deset Amerikanki - gotovo polovica - neza-
dovoljne su nekim aspektima svojih spolnih ivota, a u dobi izme-
u etrdesete i pedesete godine ta se brojka penje na est od deset.
Neke od najeih pritubi kod ena u perimenopauzi i nakon nje
jest smanjeni spolni interes i spolno uzbuenje, potekoe s posti-
zanjem orgazama, slabiji orgazmi i odbojnost prema tjelesnom ili
spolnom dodiru. Kod milijuna ena odjednom dolazi do nestanka
spolnoga nagona - a istraivai su otkrili zapanjujue sline obra-
sce u itavome svijetu. Bioloki razlozi za taj nestanak duboke su
hormonalne promjene u mozgu. Navala estrogena, progesterona i
testosterona iz jajnika koja bi neko preplavila mozak, sada presta-
je. Proizvodnja androgena i testosterona u nadbubrenim lijezda-
ma i jajnicima, koja se u pubertetu naglo poveala i ostala na viso-
kim razinama u eninim dvadesetim i ranim tridesetim godinama,
smanjuje se za oko dva posto godinje, sve dok nam u dobi od
sedamdeset ili osamdeset godina ne ostane samo pet posto onoga
to smo imale u svojim dvadesetima. Libido kod ena slabi s godi-
nama, poevi u treem desetljeu ivota, a to je posebice zamjetno
kod ena kojima su odstranjeni jajnici.
Spolni odnosi i interes za seks kod ena se poinju smanjivati
u etvrtome i petome desetljeu. Veina ena koje imaju spolnog
partnera u menopauzi nastavlja odravati spolne odnose. Istrai-
vanja u starakim domovima pokazala su da jedna etvrtina ena
u dobi od sedamdeset do devedeset godina jo uvijek masturbira.
enama koje su doivjele smanjivanje spolnoga interesa i ele ga
povratiti, moglo bi pomoi vraanje testosterona na razine slinije
onima u mladosti pomou gelova, krema ili pilula. No medicinska
je znanost sve donedavno pridavala malo pozornosti nedostatku
testosterona u ena. Naprotiv, lijenici su se pribojavali da bi e-
ne mogle dobiti previe te kemikalije koja se tradicionalno vezuje
uz muevnost i razviti neprirodne muke odlike, poput dlakavosti
lica, agresivnosti i duboka glasa. U velikoj mjeri zbog takve pristra-
nosti, sve do prije nekoliko godina, nije se pridavala gotovo nika-
kva pozornost stvarnim i neugodnim uincima manjka testostero-
na kod ena.
TO PODUZETI U VEZI SPOLNI H
PROBLEMA I KAKO DOBI TI POMO
ene koje su odrasle u kulturi feministike i seksualne revoluci-
je i nakon njih, vjeruju da je uzbudljiv, strastven i zadovoljavaju-
i orgazmiki seks neto na to bi ene trebale polagati pravo. U
posljednjih dvadeset-trideset godina, stereotip ene koja se lako
spolno uzbuuje, koja je neprestano raspoloena za seks, pa ak i
ene seksualne grabeljivice odmijenio je tradicionalnije stajalite
o ednoj eni koju treba zavesti ili opustiti alkoholom. No ta je
nova ena u jednakoj mjeri fikcija kao to je to bila i njezina suzdr-
ana prethodnica. Naalost, istina je da velik broj ena na poetku
menopauze otkrije da dobar seks nije samo teko dostupan, ve ta-
koer i fiziki zahtjevan, nemogu ili nas uope ne privlai. Mogle
bismo se odjednom uhvatiti kako se hrvamo s niskim ili nikakvim
spolnim nagonom, problemima oko uzbuivanja ili nesposobno-
u postizanja orgazma - fizikim promjenama koje, u najmanju
ruku, mogu biti iznenaujue i obeshrabrujue. Svakoga dana u
svojoj klinici susreem ene s takvim problemima. Moje se pacijen-
tice ale da im je bilo teko pronai lijenika upuenog u ensku
spolnu reakciju - u to da ona moe varirati zbog djelovanja hormo-
na i od osobe do osobe, te da se moe drastino mijenjati tijekom
ivota ene. Ni danas na veini medicinskih fakulteta nema neo-
phodnih predavanja o enskoj spolnoj reakciji.
ak i ginekolozi, koji se specijaliziraju za dijelove tijela ispod
struka, mogu ponuditi malo rjeenja enama sa spolnim problemi-
ma i obino ne pronalaze nikakve fizike razloge za njihove sim-
ptome. Kao posljedica toga, esto odbacuju te probleme kao samo
dio starenja" - ignorirajui negativne posljedice koje mogu imati
po enine odnose i kvalitetu ivota. Psihijatri i brani savjetnici
mogu biti jednako loe osposobljeni za pruanje pomoi. Oni su na
taj problem skloni gledati kao da je sve u glavi - posljedica stresa
u vezi ili dugoronih problema s intimnou. Klasian odgovor na
takve probleme bila je psihoanaliza - staviti enu na kau sljedeih
sedam do deset godina kako bi se proniknulo u korijene njezine
neprirodne frigidnosti" ili psiholokog opiranja" seksu. Takav
je pristup uglavnom sasvim pogrean jer uzrok takvih osjeaja u
toj fazi ivota nije psiholoki konflikt, ve je to normalna bioloka
i psiholoka reakcija na hormonalne promjene.
Jedno od sredstava za ponovno buenje enina libida jest testo-
steronsko nadomjesno lijeenje. Istraivai su njegovu uinko-
vitost otkrili jo prije desetak godina, no medicinska znanost u
Sjedinjenim Dravama taj je podatak uglavnom ignorirala ili ga
zaboravila. Prije etrdeset godina, 70-ih godina prologa stoljea,
lijenici sa Sveuilita u Chicagu eksperimentalno su davali velike
koliine testosterona pacijenticama koje su bolovale od raka dojke.
Smatrali su da e taj hormon kod ena sniziti razine estrogena, koji
moe pospjeiti nastanak raka. To se nije dogodilo, no pacijentice
su doivjele nevjerojatan porast libida i sposobnosti doivljavanja
orgazma. Isti je uinak zapazila 1980-ih Barbara Sherwin sa Sveui-
lita McGill. Sherwin je nadomjestila testosteron kod ena kojima
su uklonjeni jajnici. ene koje nisu dobivale taj hormon, prijavile
su naglo opadanje libida, a one koje bile dobivale lijeene, izjavile
su da se njihov spolni interes ubrzo vratio.
Istraivanja se konano poinju baviti lijeenjima spolne dis-
funkcije kod ena koja se ne tiu samo spolnih organa, ciljajui na
centre u enskome mozgu koji su vezani uz ugodu i spolnu elju.
A lijeenje koje je djelotvorno - nadomjetanje testosterona - kona-
no biva prihvaeno. Posljednjih su godina nadomjesci testostero-
na vrlo popularan reim lijeenja mukaraca. No tek su nedavno
lijenici poeli propisivati gelove, flastere i kreme svojim pacijenti-
cama. Ja nadomjestak testosterona enama propisujem od 1994. i
rezultati su uglavnom pozitivni.
Kada se ene ale na nizak libido, testosteronsko nadomjesno
lijeenje esto vraa njihov spolni interes na normalnu razinu. Zna-
mo da davanjem testosterona moemo potaknuti eninu potrebu
za masturbiranjem i skratiti vrijeme potrebno da postigne orga-
zam, no ne uvijek i njezinu elju za seksom u paru. Kod nekih
ena testosteron moe dramatino poveati spolni interes, no taj
hormon moda nije, kao to smo to neko mislili, panaceja za po-
ticanje spolnog interesa kod svih ena. ak i mukarci otkrivaju
da testosteron ili Viagra nisu udotvoran lijek koji su obeavale
242
farmaceutske kompanije. Nema sumnje da jedva mjerljiva ili nul-
ta razina testosterona kod mukaraca ili ena moe biti uzrokom
spolne disfunkcije. To se stanje kod oba spola moe lijeiti testoste-
ronskom terapijom. ene koje se tue na nedostatak spolnog inte-
resa - bez obzira na to jesu li u perimenopauzi ili postmenopauzi
- imaju pravo iskuati testosteron koji bi veina lijenika propisala
mukarcu.
Pored takvog djelovanja na spolni centar u mozgu, testosteron
pridonosi mentalnoj otrini te rastu miia i kostiju. to se tie ne-
dostataka, moe izazvati stanjivanje kose, akne, tjelesni vonj, rast
dlaka na licu i dublji glas. No djelovanje testosterona na mozak
- poboljan mentalni fokus, bolje raspoloenje, vie energije i spol-
nog interesa - razlozi su to mnogi mukarci i ene koji ga uzima-
ju kau da su spremni riskirati negativne uinke.
ens ki mozak i hor mons ko l i j eenj e 243
DRUGI DODATAK
ENSKI MOZAK I POST-
POROAJNA DEPRESIJA
JEDAN OD DESET enskih mozgova postat e deprimiran u prvoj go-
dini nakon poroaja. Iz nekog razloga mozgovi tih 10 posto ena
ne vrate se u potpunosti u ravnoteu nakon golemih hormonalnih
promjena koje se dogaaju nakon poroaja. Psihijatrijske promjene
nakon poroaja mogu varirati od potitenosti do psihoze, no naj-
ea je postporoajna depresija. Smatra se da su ene koje pate od
toga stanja genetski podlonije depresiji izazvanoj hormonalnim
promjenama. Ken Kendler sa Sveuilita Virginia Commonwealth
otkrio je da moda postoje geni koji mijenjaju rizik od depresije
u reakciji ene na ciklino luenje spolnih hormona, osobito u ra-
zdoblju nakon poroaja. Takvi bi geni utjecali na rizik od tee de-
presije kod ena, no ne bi bili aktivni kod mukaraca jer se kod njih
ne dogaaju relevantne hormonalne promjene. Ti rezultati ukazu-
ju na to da promjene u razinama estrogena i progesterona imaju
udjela u pojavi simptoma naglog pada raspoloenja kod ena s
postporoajnom depresijom.
ini se da tih 10 posto ena nakon poroaja postaje deprimira-
no iz vie razloga. Tijekom trudnoe, u mozgu su bile aktivirane
244
konice" za reagiranje na stres; odjednom, nakon poroaja, one
su ponovo deaktivirane. Kod 90 posto ena mozak se u stanju
vratiti na normalnu reakciju na stres, no kod genetski podlonih
ena to mu ne uspijeva. Mozak genetski podlone ene na kraju
postane hiperreaktivan na stres i ona pone proizvoditi previe
stresnog hormona kortizola. Njezin refleks plaenja (startle reflex)
bit e pojaan, ona e biti napeta, a sitnice e joj se initi golemim
problemima. Bit e pretjerano zatitniki nastrojena prema djetetu,
hiperaktivna i nee moi zaspati nakon to nou nahrani dijete. Da-
nonono e se vrzmati uokolo previe napregnutih ivaca, kao da
je pod naponom, premda je iscrpljena.
Dobro poznati pretkazatelji depresije nakon poroaja ukljuuju
prethodnu depresiju, depresiju u trudnoi, nedostatak odgovara-
jue emocionalne potpore i visoku razinu stresa u domu. ene s
postporoajnom depresijom takoer su imale problema s identi-
tetom zbog svoje nove uloge majke. Kod njih se javljaju osjeaji
gubitka jer vie ne znaju tko su kao pojedinci. Smatraju da nisu
dorasle odgovornosti za dijete. Bore se s osjeajem naputenosti od
strane svojih partnera i drugih bliskih osoba koje im dovoljno ne
pomau, nerazumnom zabrinutou da e njihovo dijete umrijeti i
problemima s dojenjem. Smatraju se loim majkama", no nikada
ne krive svoje dijete. Veina majki nerado govori o svojim osjeaji-
ma i svoja e raspoloenja pripisati osobnoj slabosti, a ne bolesti.
Ulau velike napore kako bi sauvale ravnopravnost s partnerom i
ukljuile oca u brigu o djetetu. Prijelaz u roditeljstvo esto je popra-
en depresijom i stresom. To je posve nov ivot i nova stvarnost,
stoga je razumljivo da se zbog toga osjeaju uznemireno. Osim
toga, drastine hormonalne promjene izazvale su mnotvo promje-
enski mozak i post por oaj na depresi j a 245
na u njihovu doivljaju stvarnosti nekoliko puta u manje od godi-
nu dana. enama koje su podlone depresiji i stresu moda e biti
tee ponovo uspostaviti hormonalnu ravnoteu nakon tih prom-
jena. A ako imate problema s ponovnom uspostavom ravnotee,
buno dijete i nedostatak sna samo e doprinijeti vaoj podlonosti
depresiji. Kod nekih ena taj osjeaj stresa dosee vrhunac tek dva-
naest mjeseci nakon poroaja. Osim toga, simptomi postporoajne
depresije esto ostaju skriveni. ene se osjeaju postieno jer se
od njih oekuje da budu sretne zbog roenja djeteta. Stoga je sloe-
nost postporoajnog depresivnog raspoloenja vano shvatiti kao
hrvanje s ponovnom uspostavom hormonalne ravnotee u mozgu,
novim identitetom, dojenjem, spavanjem, djetetom i partnerom.
Neki znanstvenici smatraju da bi kod nekih ena dojenje moglo
tititi od postporoajne depresije. Za vrijeme laktacije, majke po-
kazuju slabije neuroendokrine i ponaajne reakcije na neke vrste
stresora, osim moda na one koji predstavljaju prijetnju za dijete.
Ta sposobnost filtriranja relevantnih od irelevantnih podraaja
smatra se adaptivnom za par majka-dijete, a nesposobnost filtrira-
nja stresnih podraaja moe se povezati s razvojem postporoajne
depresije.
Dobro je to to je lijeenje dostupno, i to je uinkovito. Razine
kemikalija u mozgu koje potiu dobro raspoloenje i osjeaj zado-
voljstva, poput serotonina, nakon poroaja su niske, a u mozgo-
vima depresivnih majki vlada njihov manjak. Lijekovi i hormoni
mogu pomoi da se njihovi mozgovi vrate u normalu. Strunjaci
za postporoajnu depresiju jednoglasno preporuuju - kod ena s
ozbiljnim simptomima - antidepresive u kombinaciji drugim nai-
nima lijeenja poput suportivne razgovorne terapije.
TREI DODATAK
ENSKI MOZAK I
SPOLNA ORIJENTACIJA
KAKO SE SPOLNA orijentacija usauje u enski mozak? U enskome
mozgu postoji mnotvo varijacija koje dovode do individualnih
skupova vjetina i ponaanja. Nae genetske varijacije i hormoni
prisutni u naemu mozgu tijekom fetalnoga razvoja temelj su en-
skoga mozga. ivotna iskustva zatim utjeu na enske modane
krugove kako bi osnaila nae individualne razlike. Jedna varijaci-
ja koja se javlja na kontinuumu kod ena jest seksualna privlanost
prema istome spolu. Procjenjuje da se ona javlja kod pet do 10 po-
sto enske populacije.
enski mozak ima upola manje izgleda da u njega bude usae-
na privlanost prema istome spolu od mukoga mozga. Stoga mu-
karci imaju dvaput vie izgleda da budu homoseksualci. Bioloki
gledano, smatra se da genetske varijacije i izloenost hormonima i
kod mukog i kod enskog mozga dovodi do privlanosti prema is-
tome spolu, no ini se kako su uzroci kod ena drugaiji nego kod
mukaraca. Veina se istraivanja mozga bavila razlikom izmeu
homoseksualnih i heteroseksualnih mukaraca, a tek su se neda-
ens ki mozak i spol na or i j ent ac i j a 247
vno poela pojavljivati istraivanja kod ena. Spolna orijentacija
kod ena javlja se du veega dijela kontinuuma nego kod muka-
raca, s time da ene prijavljuju vie biseksualnih interesa. Psihoso-
cijalne studije takoer su pokazale da homoseksualne ene imaju
vie samopotovanje i bolju kvalitetu ivota od homoseksualnih
mukaraca. Moda je razlog tomu taj to je drutveno lake biti
homoseksualna ena no homoseksualni mukarac.
ini se kako spolna orijentacija nije pitanje svjesnoga opredje-
ljenja, ve genetske usaenosti. Istraivanja u nekim obiteljima i
na blizancima pruaju jasne dokaze za genetsku komponentu kod
spolne orijentacije i mukaraca i ena. Poznato nam je da prena-
talna izloenost okoliu s hormonima suprotnoga spola, poput
testosterona kod genetski enskoga mozga, potie ivani sustav i
modane krugove da ubudue razviju vie veza tipinih za muki
rod. Taj prenatalni hormonalni okoli ima trajne uinke na ponaaj-
ne znaajke poput grube igre i spolne privlanosti.
Temeljni rodni identitet i spolna orijentacija razmatrani su u
jednome istraivanju zajedno s prisjeanjem na ponaanje poveza-
no s rodnom ulogom kod ena koja su u maternici bile izloene
i
visokim razinama testosterona. One su se ee prisjetile svoga
djejeg ponaanja u igri tipinoga za djeake nego ene koje nisu
bile izloene fetalnome testosteronu. Te su ene takoer prijavile
veu privlanost prema istome spolu i ee su bile homoseksual-
ke odnosno biseksualke.
Jedno je istraivanje ispitivalo razlike u ustroju mozga, na koje
je ukazala reakcija plaenja" (startl e reaction) meu homoseksual-
nim naspram heteroseksualnih ena. Otkriveno je da homoseksual-
ne ene imaju slabiju reakciju plaenja - slinog intenziteta kao
L. Br i zendi ne: ENSKI MOZAK 248
veina mukaraca - to ukazuje na razlike u ustroju mozga izme-
u heteroseksualnih i homoseksualnih ena. Homoseksualne su
ene pokazale manje osjetljivu auditivnu reakciju u odnosu na he-
teroseksualne ene - to je obrazac tipian za mukarce. enski
mozgovi obino postiu bolje rezultate od mukih na testovima
verbalne fluentnosti. Homoseksualne ene pokazale su varijacije
u postignutim rezultatima verbalne fluentnosti karakteristine za
suprotan spol - postigavi rezultate u srednjem rasponu izmeu
mukaraca i ena. Homoseksualne ene koje se identificiraju kao
butch" (odijevaju se, ponaaju i izraavaju kao mukarci; op.
prev.) u odnosu na femme" (preferiraju ensku odjeu, izraava-
ju se i ponaaju kao ene; op. prev.) pokazale su srednji raspon
rezultata izmeu mukaraca i ena. A heteroseksualne ene pos-
tigle su openito bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti
od svojih homoseksualnih enskih pandana. To nalae da se te ra-
zlike u modanim krugovima nalaze na kontinuumu u enskome
mozgu. Ova znanstvena otkria nalau da se usaivanje spolne
orijentacije u enski mozak dogaa tijekom fetalnoga razvoja, u
skladu s nacrtom gena i spolnih hormona svake jedinke. Potom e
na izraavanje njezina modanog ustroja putem ponaanja utjeca-
ti, i oblikovati ga, okolina i kultura.
ens ki mozak i spol na or i j ent aci j a
249
BIBLIOGRAFIJA
Abraham, I. M. i Herbison, A. E. (2005.) Major sex differences in non-ge-
nomic estrogen actions on intracellular signaling in mouse brain in vivo",
Neuroscience 131 (4): 945-951.
Adams, D. (1992.) Biology does not make men more aggressive than
women", K. Bjorkqvist i P. Niemela, Of mice and women: Aspects of female
aggression, 17-26., San Diego: Academic Press.
Adler, E. M. i Cook, A. (1986.) Hormones, mood and sexuality in lactat-
ing women", Br J Psychiatry 148: 74-79.
Agrati, D. i Fernandez-Guasti, A. (2005.) Compulsive-like behaviour ac-
cording to the sex and the reproductive stage of female rats", Behav Brain
Res 161 (2): 313-319.
Alder, E. M. (1989.) Sexual behaviour in pregnancy, after childbirth and
during breast-feeding", Baillieres Clin Obstet Gynaecol 3 (4): 805-821.
Alele, P. E. i Devaud, L. L. (2005.) Differential adaptations in GABAer-
gic and glutamatergic systems during ethanol withdrawal in male and
female rats", Alcohol Clin Exp Res 29 (6): 1027-1034.
Alexander, G. M. i Sherwin, B. B. (1990.) Testosterone and sexual behav-
ior in oral contraceptive users and nonusers: A prospective study", Horm
Behav 24 (3): 388-402.
Allen, ). (1976.) Sex differences in emotionality", Human Relations 29:
711-722.
Altemus, M. i Redwine, L. (1997.) Reduced sensitivity to glucocorticoid
feedback and reduced glucocorticoid receptor mRNA expression in the
250
luteal phase of the menstrual cycle", Neuropsychopharmacology 17 (2): 100-
-109.
Altemus, M. i Roca, C. (2001.) Increased vasopressin and adrenocorti-co-
tropin responses to stress in the midluteal phase of the menstrual cycle",
J Clin Endocrinol Metab 86 (6): 2525-2530.
Altemus, M. i Young, E. (2006.) The menstrual cycle and Cortisol feed-
back sensitivity with metyrapone", u pripremi.
Altshuler, D. i Brooks, L. D. (2005.) A haplotype map of the human ge-
nome", Nature 437 (7063): 1299-1320.
Altshuler, L. L. i Cohen, L. S. (2001.) The expert consensus guideline
series: Treatment of depression in women." Postgrad Med (Spec. No.):
1-107.
Altshuler, L. L. i Cohen, L. S. (2001.) Treatment of depression in women:
A summary of the expert consensus guidelines", / Psychiatr Pract 7 (3):
185-208.
Alvarez, D. E. i Silva, I. (2005.) Estradiol prevents neural tau hyperphos-
phorylation characteristic of Alzheimer's disease", Ann NY Acad SCI
1052: 210-224.
Amdam, G. V. i Csondes, A. (2006.) Complex social behaviour derived
from maternal reproductive traits", Nature 439 (7072): 76-78.
Antonijevic, I. (2006.) Depressive disorders - is it time to endorse differ-
ent pathophysiologies?", Psychoneuroendocrinology 31 (1): 1-15.
Apperloo, M. I. i Van Der Stege, J. G. (2003.) In the mood for sex: The
value of androgens", / Sex Marital' Ther 29 (2): 87-102; rasprava 177-179.
Arantes-Oliveira, N. i Berman, J. R. (2003.) Healthy animals with ex-
treme longevity", Science 302 (5645): 611.
Archer, I. (1991.) The influence of testosterone on human aggression", Br
J Psychol 82 (Pt 1): 1-28.
Archer, J. (1996.) Sex differences in social behavior: Are the social role
and evolutionary explanations compatible?", American Psychologist 51 (9):
909-917.
Archer, J. (2004.) Sex differences in aggression in real-world settings: A
meta-analytic review", Review of General Psychology 8: 291-322.
Archer,). C. (2005.) An integrated review of indirect, relational, and so-
cial aggression", Personality and Social Psychology Review 9 (3): 212-230.
Arnold, A. P. (2004.) Sex chromosomes and brain gender", Nat Rev Neu-
rosci 5 (9): 701-708.
Bi bl i ogr af i j a
251
Arnold, A. P. i Burgoyne, P. S. (2004.) Are XX and XY brain cells intrinsi-
cally different?", Trends Endocrinol Metab 15 (1): 6-11.
Arnold, A. P. i Xu, J. (2004.) Minireview: Sex chromosomes and brain
sexual differentiation", Endocrinology 145 (3): 1057-1062.
Arnqvist, G. i Kirkpatrick, M. (2005.) The evolution of infidelity in so-
cially monogamous passerines: The strength of direct and indirect selec-
tion on extrapair copulation behavior in females", Am Nat 165: S26-37.
Arnsten, A. F. i Shansky, R. M. (2004.) Adolescence: Vulnerable period
for stress-induced prefrontal cortical function? Introduction to part IV",
Ann NY Acad Sci 1021:143-147.
Aron, A. i Fisher, H. (2005.) Reward, motivation, and emotion systems
associated with early-stage intense romantic love", J Neurophysiol 94 (1):
327-337.
Auger, A. P. i Hexter, D. P. (2001.) Sex difference in the phosphorylation
of cAMP response element binding protein (CREB) in neonatal rat brain",
Brain Res 890 (1): 110-117.
Azurmendi, A. i Braza, F. (2005.) Cognitive abilities, androgen levels,
and body mass index in 5-year-old children", Horm Behav 48 (2): 187-195.
Babcock, S. i Laschever, S. (2004.) Women don't ask: Negotiation and the gen-
der Divide, Princeton: Princeton University Press.
Bachevalier, J. i Brickson, M. (1990.) Age and sex differences in the ef-
fects of selective temporal lobe lesion on the formation of visual discrimi-
nation habits in rhesus monkeys (Macaca mulatta)", Behav Neurosci 104 (6):
885-899.
Bachevalier, J. i Hagger, C. (1989.) Gender differences in visual habit for-
mation in 3-month-old rhesus monkeys", Dev Psychobiol 22 (6): 585-599.
Bachevalier, J. i Hagger, C. (1991.) Sex differences in the development of
learning abilities in primates", Psychoneuroendocrinology 16 (1-3): 177-188.
Bachmann, G. i Bancroft, J. (2002.) Female androgen insufficiency: The
Princeton consensus statement on definition, classification, and assess-
ment", Fertil Steril 77 (4): 660-665.
Baker, R. i Bellis, M. A. (1993.) Human sperm competition: Ejaculate ad-
justment by males and the function of masturbation, non-paternity rates",
Animal Behaviour 46 (5): 861-865.
Baker, R. i Bellis, M. A. (1993.) Human sperm competition: Ejaculate
manipulation by females and a function for the female orgasm." Animal
Behaviour 46 (5): 887-909.
Baker, R. i Bellis, M. A. (1995.) Human Sperm Competition: Copulation, Mas-
turbation and Infidelity, London and New York: Chapman & Hall.
252
Bakken, K. i Eggen, A. E. (2004.) Side-effects of hormone replacement
therapy and influence on pattern of use among women aged 45-64 years:
The Norwegian Women and Cancer (NOWAC) study 1997", Acta Obstet
Gynecol Scand 83 (9): 850-856.
Balswick, J. (1977.) Differences in expressiveness: Gender", Journal of
Marriage and the Family 39: 121-127.
Bancroft, J. (2005.) The endocrinology of sexual arousal", / Endocrinol 186
(3): 411-427.
Bancroft, J. i Rennie, D. (1993.) The impact of oral contraceptives on the
experience of perimenstrual mood, clumsiness, food craving and other
symptoms", ] Psychosom Res 37 (2): 195-202.
Bancroft, J., Sherwin, B. B. i ostali (1991.) Oral contraceptives, androgens,
and the sexuality of young women: I. A comparison of sexual experience,
sexual attitudes, and gender role in oral contraceptive users and nonus-
ers", Arch Sex Behav 20 (2): 105-120.
Baron-Cohen, S. (2002.) The extreme male brain theory of autism",
Trends Cogn Sci 6 (6): 248-254.
Baron-Cohen, S. i Belmonte, M. K. (2005.) Austism: A window onto the
development of the social and the analytic brain", Annu Rev Neurosci 28:
109-126.
Baron-Cohen, S. i Bruce J. Ellis (ED) (2005.) The empathizing system: A
revision of the 1994 model of the mindreading system." U Origins of the
Social Mind: Evolutionary Psychology and Child Development, 468-492. New
York: Guilford Press.
Baron-Cohen, S. i Knickmeyer, R. C. (2005.) Sex differences in the brain:
Implications for explaining autism", Science 310 (5749): 819-823.
Baron-Cohen, S. i Richler, J. (2003.) The systemizing quotient: An inves-
tigation of adults with Asperger syndrome or high-functioning autism,
and normal sex differences", Philos Trans R Soc Lond B Biol Set 358 (1430):
361-374.
Baron-Cohen, S. (2004.) Prenatal testosterone in mind: Amniotic fluid studies,
Cambridge, MA: MIT Press.
Baron-Cohen, S. i Wheelwright, S. (2004.) The empathy quotient: An
investigation of adults with Asperger syndrome or high functioning au-
tism, and normal sex differences", J Autism Dev Disord 34 (2): 163-175.
Barr, C. S. i Newman, T. K. (2004.) Early experience and sex interact to
influence limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal-axis function after acute
alcohol administration in rhesus macaques (Macaca mulatta)", Alcohol Clin
Exp Res 28 (7): 1114-1119.
253
Barr, C. S. i Newman, T. K. (2004.) Interaction between serotonin trans-
porter gene variation and rearing condition in alcohol preference and
consumption in female primates", Arch Gen Psychiatry 61 (11): 1146-1152.
Barr, C. S. i Newman, T. K. (2004.) Sexual dichotomy of an interaction be-
tween early adversity and the serotonin transporter gene promoter vari-
ant in rhesus macaques", Proc Natl Acad Sci USA 101 (S3): 12358-12363.
Bartels, A. i Zeki, S. (2000.) The neural basis of romantic love", Neurore-
port 11 (17): 3829-3834.
Bartels, A. i Zeki, S. (2004.) The neural correlates of maternal and roman-
tic love", Neuroimage 21 (3): 1155-1166.
Bartzokis, G. i Altshuler, L. (2005.) Reduced intracortical myelination in
schizophrenia", Am J Psychiatry 162 (6): 1229-1230.
Basson, R. (2005.) Women's sexual dysfunction: Revised and expanded
definitions", CMAJ 172 (10): 1327-1333.
Baumeister, R. F. (2000.) Differences in erotic plasticity: The female sex
drive as socially flexible and responsive", Psychol Bull 126: 347-374.
Baumeister, R. F. i Sommer, K. L. (1997.) What do men want? Gender
differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and
Madson (1997.)" Psychol Bull 122 (1): 38-44; rasprava 51-55.
Bayliss, A. P., G. di Pellegrino i ostali (2005.) Sex differences in eye gaze
and symbolic cueing of attention." QJ Exp Psychol A 58 (4): 631-650.
Bayliss, A. P. i Tipper, S. P. (2005.) Gaze and arrow cueing of attention
reveals individual differences along the autism spectrum as a function of
target context." Br ] Psychol 96 (Pt. 1): 95-114.
Bebbington, P. (1996.) The origin of sex difference in depressive disor-
der: Bridging the gap." Int Review of Psychiatry 8: 295-332.
Becker, J. B., Arnold, A. P. i ostali (2005.) Strategies and methods for
research on sex differences in brain and behavior." Endocrinology 146 (4):
1650-1673.
Beem, A. L., Geus E. J., i ostali (2006.) Combined linkage and association
analyses of the 124-bp allele of marker D2S2944 with anxiety, depression,
neuroticism and major depression." Behav Genet. In press.
Behan, M. i Thomas, C. F. (2005.) Sex hormone receptors are expressed
in identified respiratory motoneurons in male and female rats." Neuro-
science 130 (3): 725-734.
Beise, J. i Voland, E. (2002.) Effect of producing sons on maternal long-
evity in premodern populations." Science 298 (5592): 317.
254
Bell, E. C, Willson, M. C. i ostali (2006.) Males and females differ in brain
activation during cognitive tasks." Neuroimage. U tisku.
Bellis, M. A., Baker, R. R. i ostali (1990.) A guide to upwardly mobile
spermatozoa." Andrologia 22 (5): 397-399.
Belsky, J. (2002.) Developmental origins of attachment styles." Attach
Hum Dev 4 (2): 166-170.
Belsky, J. (2002.) Quantity counts: Amount of child care and children's
socio-emotional development." J Dev Behav Pediatr 23 (3): 167-170.
Belsky, J. i Fearon, R. M. (2002.) Early attachment security, subsequent
maternal sensitivity, and later child development: Does continuity in de-
velopment depend upon continuity of caregiving?" Attach Hum Devi (3):
361-387.
Belsky, J., Jaffee, S. R. i ostali (2005.) Intergenerational transmission of
warm-sensitive-stimulating parenting: A prospective study of mothers
and fathers of 3-year-olds." Child Dev 76 (2): 384-396.
Bennett, D. S., Ambrosini, J. P. i ostali (2005.) Gender differences in ado-
lescent depression: Do symptoms differ for boys and girls?" ] Affect Dis-
ord 89 (1-3): 35-44.
Berenbaum, S. A. (1999.) Effects of early androgens on sex-typed activi-
ties and interests in adolescents with congenital adrenal hyperplasia."
Horm Behav 35 (1): 102-110.
Berenbaum, S. A. (2001.) Cognitive function in congenital adrenal
hyperplasia." Endocrinol Metab Clin North Am 30 (1): 173-192.
Berenbaum, S. A. i Bailey, J. M. (2003.) Effects on gender identity of pre-
natal androgens and genital appearance: Evidence from girls with con-
genital adrenal hyperplasia." J Clin Endocrinol Metab 88 (3): 1102-1106.
Berenbaum, S. A., Korman Bryk, K. i ostali (2004.) Psychological adjust-
ment in children and adults with congenital adrenal hyperplasia." / Pedi-
atr 144 (6): 741-746.
Berenbaum, S. A. i Sandberg, D. E. (2004.) Sex determination, differen-
tiation, and identity." NEnglJMed350 (21): 2204-2206.
Berg, S. J. i Wynne-Edwards, K. E. (2002.) Salivary hormone concentra-
tions in mothers and fathers becoming parents are not correlated." Horm
Behav 42 (4): 424-436.
Berkley, K. (2002.) Pain: Sex/Gender differences." U Hormones, Brain and
Behavior, ur. D W Pfaff, vol. 5,409-442. San Diego: Academic Press.
Bertolino, A., Arciero, G. i ostali (2005.) Variation of human amygdala
response during threatening stimuli as a function of 5'HTTLPR genotype
and personality style." Biol Psychiatry 57 (12): 1517-1525.
255
Bertschy, G., De Ziegler, D. i ostali (2005.) [Mood disorders in perimeno-
pausal women: Hormone replacement or antidepressant therapy?]." Rev
Med Suisse 1 (S3): 2155-2156,2159-2161.
Bethea, C. L., Pau, F. K. i ostali (2005.) Sensitivity to stress-induced re-
productive dysfunction linked to activity of the serotonin system." Fertil
Steril 83 (1): 148-155.
Bethea, C. L., Streicher, J. M. i ostali (2005.) Serotonin-related gene expres-
sion in female monkeys with individual sensitivity to stress/'Neuroscience
132 (1): 151-166.
Bielsky, I. F., Hu, S. B. i ostali (2004.) Profound impairment in social rec-
ognition and reduction in anxiety-like behavior in vasopressin Via recep-
tor knockout mice." Neuropsychopharmacology 29 (3): 483-493.
Bielsky, I. F. i Young, L. J. (2004.) Oxytocin, vasopressin, and social rec-
ognition in mammals." Peptides 25 (9): 1565-1574.
Birkhead, T. W. i Moller, A. P., ur. (1998.) Sperm Competition and Sexual
Selection. San Diego: Academic Press.
Birzniece, V., Backstrom, T. i ostali (2006.) Neuroactive steroid effects on
cognitive functions with a focus on the serotonin and GABA systems."
Brain Res Rev. U tisku.
Biver, E., Lotstra, F. i ostali (1996.) Sex difference in 5HT2 receptor in the
living human brain." Neurosci Lett 204 (1-2): 25-28.
Bjorklund, D. F. i Kipp, K. (1996.) Parental investment theory and gen-
der differences in the evolution of inhibition mechanisms." Psychol Bull
120 (2): 163-188.
Blair, R. J., Morris, J. S. i ostali (1999.) Dissociable neural responses to
facial expressions of sadness and anger." Brain 122 (Pt. 5): 883-893.
Blehar, M. C. (2003.) Public health context of women's mental health
research." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 781-799.
Blehar, M. C. i Keita, G. P. (2003.) Women and depression: A millennial
perspective." / Affect Disord 74 (1): 1-4.
Blinkhorn, S. (2005.) Intelligence: A gender bender." Nature 438 (7064):
31-32.
Bloch, M., Daly, R. C. i ostali (2003.) Endocrine factors in the etiology of
postpartum depression." Compr Psychiatry 44 (3): 234-246.
Bloch, M., Rotenberg, N. i ostali (2006.) Risk factors for early postpartum
depressive symptoms." Gen Hosp Psychiatry 28 (1): 3-8.
Bloch, M., Rubinow, D. R. i ostali (2005.) Cortisol response to ovine cor-
ticotropin-releasing hormone in a model of pregnancy and parturition in
euthymic women with and without a history of postpartum depression."
J Clin Endocrinol Metab 90 (2): 695-699.
Bloch, M., Schmidt, P. J. i ostali (2000.) Effects of gonadal steroids in
women with a history of postpartum depression."Am ] Psychiatry 157 (6):
924-930.
Bocklandt, S., Horvath, S. i ostali (2006.) Extreme skewing of X chro-
mosome inactivation in mothers of homosexual men ."Hum Genet 118 (6):
691-694.
Bodensteiner, K. J., Cain, P. i ostali (2006.) Effects of pregnancy on spatial
cognition in female Hooded Long-Evans rats." Harm Behav 49 (3): 303-
-314.
Boehm, U., Zhihua Zou i Linda Buck (2005.) GNRH cell circuitry: The
brain is broadly wired for reproduction." Cell 123 (4): 683-695.
Bolour, S. i Braunstein, G. (2005.) Testosterone therapy in women: A re-
view." IntJImpotRes 17 (5): 399-408.
Bond, A. J., Wingrove, J. i ostali (2001.) Tryptophan depletion increases
aggression in women during the premenstrual phase." Psychopkarmaco-
logy (Berl) 156 (4): 477-480.
Booth, A., D. Johnson, R. i ostali (2003.) Testosterone and child and ado-
lescent adjustment: The moderating role of parent-child relationships."
Dev Psychol 39 (1): 85-98.
Born, L., Shea, A. i ostali (2002.) The roots of depression in adolescent
girls: Is menarche the key?" Curr Psychiatry Rep 4 (6): 449-460.
Bosch, O. ]., Kromer, S. A. i ostali (2006.) Prenatal stress: Opposite effects
on anxiety and hypothalamic expression of vasopressin and corticotro-
pin-releasing hormone in rats selectively bred for high and low anxiety."
Eur J Neurosci 23 (2): 541-551.
Botwin, M. D., Buss, D. M. i ostali (1997.) Personality and mate prefer-
ences: Five factors in mate selection and marital satisfaction." jPers 65 (1):
107-136.
Bough, K. (2005.) High-fat, calorie restricted ketogenic diet, KD, stabili-
zes brain and increases neuron stability." Society for Neuroscience meet-
ing, Washington, D. C.
Bowlby, J. (1980.) Attachment and Loss, vol. 3. London: Hogarth Press.
Bowlby, J. (1988.) A Secure Base: Parent-Child Attachment and Healthy Hu-
man Development. New York: Basic Books.
Bowman, R. E., Ferguson, D. i ostali (2002.) Effects of chronic restraint
stress and estradiol on open field activity, spatial memory, and monoam-
257
inergic neurotransmitters in ovariectomized rats." Neuroscience 113 (2):
401-410.
Boyd, R. C, Zayas, L. H. i ostali (2006.) Mother-infant interaction, life
events and prenatal and postpartum depressive symptoms among urban
minority women in primary care." Matern Child Health ]: U tisku.
Bradley, M. M., Codispoti, M. i ostali (2001.) Emotion and motivation II:
Sex differences in picture processing." Emotion 1 (3): 300-319.
Bradley, M. M., Moulder, B. i ostali (2005.) When good things go bad:
The reflex physiology of defense." Psychol Sci 16 (6): 468-473.
Brandes, M., Soares, C. N. i ostali (2004.) Postpartum onset obsessive-
compulsive disorder: Diagnosis and management." Arch Women Ment
Health 7 (2): 99-110.
Braunstein, G. D., Sundwall, D. A. i ostali (2005.) Safety and efficacy of
a testosterone patch for the treatment of hypoactive sexual desire disor-
der in surgically menopausal women: A randomized, placebo-controlled
trial." Arch Intern Med 165 (14): 1582-1589.
Brebner, J. (2003.) Gender and emotions." Personality and Individual Dif-
ferences 34: 387-394.
Bremner, J. D., Soufer, R. i ostali (2001.) Gender differences in cognitive
and neural correlates of remembrance of emotional words."" Psychophar-
macol Bull 35 (3): 55-78.
Bridges, R. S. i Scanlan, V. F. (2005.) "Maternal memory in adult, nullipa-
rous rats: Effects of testing interval on the retention of maternal behav-
ior." Dev Psychobiol 46 (1): 13-18.
Briton, N. J. i Hall, J. A. (1995.) Beliefs about female and male nonverbal
communication." Sex Roles 32: 79-90.
Brizendine, L. (2004.) Menopause-related depression and low libido:
Fine-tuning treatment." OBGYN Management, 16 (8): 29-42.
Brody, L. (1997.) Gender and emotions: Beyond stereotypes." Journal of
Social Issues 53: 369-94.
Brody, L. i Hall, J. A. (1993.) Gender and emotion." U M. Lewis i J. Havi-
land, ur., Handbook of Emotions, 447-460. New York: Guilford Press.
Brody, L. R. (1985.) Gender differences in emotional development: A re-
view of theories and research." ] Pers 53:102-149.
Brown, L. (2005.) Iz razgovora.
Brown, W. M., Cronk, L. i ostali (2005.) Dance reveals symmetry espe-
cially in young men." Nature 438 (7071): 1148-1150.
Brownley, K. A., Hinderliter, A. L. i ostali (2004.) Cardiovascular effects
of 6 months of hormone replacement therapy versus placebo: Differen-
ces associated with years since menopause." Am J Obstet Gynecol 190 (4):
1052-1058.
Brunton, P. J., Meddle, S. L. i ostali (2005.) Endogenous opioids and at-
tenuated hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to immune chal-
lenge in pregnant rats." JNeurosci25 (21): 5117-5126.
Buchan, J. C., Alberts, S. C. i ostali (2003.) True paternal care in a multi-
male primate society." Nature 425 (6954): 179-181.
Buckwalter, J. G., Stanczyk, F. Z. i ostali (1999.) Pregnancy, the postpar-
tum, and steroid hormones: Effects on cognition and mood." Psychoneu-
roendocrinohgy 24 (1): 69-84.
Buhimschi, C. S. (2004.) Endocrinology of lactation." Obstet Gynecol Clin
North Am 31 (4): 963-979.
Bullivant, S. B., Sellergren, S. A. i ostali (2004.) Women's sexual expe-
rience during the menstrual cycle: Identification of the sexual phase by
noninvasive measurement of luteinizing hormone." J SexRes 41 (1): 82-
-93.
Buntin, J. D., Jaffe, S. i ostali (1984.) Changes in responsiveness to new-
born pups in pregnant, nulliparous golden hamsters." Physiol Behav 32
(3): 437-439.
Burbank, V. K. (1987.) Female aggression in cross-cultural perspective."
Behavior Science Research 21: 70-100.
Burger, H. G., Dudley, E. i ostali (2002.) The ageing female reproductive
axis I." Novartis Found Symp 242:161-167; rasprava 167-171.
Burger, H. G., Dudley, E. C. i ostali (2002.) Hormonal changes in the
menopause transition." Recent Prog Horm Res 57: 257-275.
Burleson, M. H., Malarkey, W. B. i ostali (1998.) Postmenopausal hor-
mone replacement: Effects on autonomic, neuroendocrine, and immune
reactivity to brief psychological stressors." Psychosom Med 60 (1): 17-25.
Buss, D. M. (1990.) International preferences in selecting mates: A study
of 37 cultures." Journal of Cross-Cultural Psychology 21: 5-47.
Buss, D. M. (2003.) Evolutionary Psychology: The New Science of Mind, 2.
izdanje, New York: Allyn & Bacon.
Buss, D. M. (1989.) Conflict between the sexes: Strategic interference and
the evocation of anger and upset." J Pers Soc Psychol 56 (5): 735-747.
Buss, D. M. (1995.) Psychological sex differences. Origins through sexual
selection." Am Psychol 50 (3): 164-168; discussion 169-171.
Bi bl i ogr af i j a 259
Buss, D. M. (2002.) Review: Human Mate Guarding." Neuro Endocrinol
Lett 23 (Suppl 4): 23-29.
Buss, D. M. i Schmitt, D. P. (1993.) Sexual strategies theory: An evolu-
tionary perspective on human mating." Psychol Rev 100 (2): 204-232.
Buster, J. E., Kingsberg, S. A. i ostali (2005.) Testosterone patch for low
sexual desire in surgically menopausal women: A randomized trial." Ob-
stet Gynecol 105 (5, Pt. 1): 944-952.
Butler, T., Pan, H. i ostali (2005.) Fear-related activity in subgenual an-
terior cingulate differs between men and women." Neuroreport 16 (11):
1233-1236.
Byrnes, E. M., Rigero, B. A. i ostali (2002.) Dopamine antagonists during
parturition disrupt maternal care and the retention of maternal behavior
in rats." Pharmacol Biochem Behav 73 (4): 869-875.
Cahill, L. (2003.) Sex-related influences on the neurobiology of emotion-
ally influenced memory." Ann NY Acad Sci 985:163-173.
Cahill, L. (2005.) His brain, her brain." Sci Am 292 (5): 40-47.
Cahill, L. i A. van Stegeren (2003.) Sex-related impairment of memory
for emotional events with beta-adrenergic blockade." Neurobiol Learn
Mem 79 (1): 81-88.
Calder, A. J., Lawrence, A. D. i Young, A. W. (2001.) Neuropsychology
of fear and loathing." Nature Reviews Neuroscience 2: 352-363.
Caldji, C., Francis, D. i ostali (2000.) The effects of early rearing environ-
ment on the development of GABAA and central benzodiazepine recep-
tor levels and novelty-induced fearfulness in the rat." Neuropsychophar-
macology 22 (3): 219-229.
Call, J. D. (1998.) Extraordinary changes in behavior in an infant after a
brief separation." J Dev Behav Pediatr 19 (6): 424-428.
Cameron, J. (2000.) Reproductive dysfunction in primates, behaviorally
induced." U G. Fink, ur., Encyclopedia of Stress, 366-372 New York: Acaden
Press.
Cameron, J. L. (1997.) Stress and behaviorally induced reproductive dys-
function in primates." Semin ReprodEndocrinol 15 (1): 37-45.
Cameron, J. L. (2004.) Interrelationships between hormones, behavior,
and affect during adolescence: Understanding hormonal, physical, and
brain changes occurring in association with pubertal activation of the re-
productive axis. Introduction to part III." Ann NY Acad Sci 1021:110-123.
Cameron, N. M., Champagne, F. A. i ostali (2005.) The programming of
individual differences in defensive responses and reproductive strategies
in the rat through variations in maternal care." Neurosci Bidbehav Rev 29
(4-5): 843-865.
Campbell, A. (1993.) Out of Control: Men, Women and Aggression. New
York: Basic Books.
Campbell, A. (1995.) A few good men: Evolutionary psychology and fe-
male adolescent aggression." Ethology and Sociobiology 16: 99-123.
Campbell, A. (1999.) Staying alive: Evolution, culture, and women's in-
trasexual aggression." Behavioral & Brain Sciences, 22: 203-214.
Campbell, A. (2002.) A Mind of Her Own: The Evolutionary Psychology of
Women. London: Oxford University Press.
Campbell, A. (2004.) Female competition: Causes, constraints, content
and contexts." / Sex Res 41: 6-26.
Campbell, A. (2005.) Aggression." U Handbook of Evolutionary Psychology,
ur. Buss, D. 628-652 New York: Wiley.
Campbell, A., Shirley, L. i Candy, J. (2004.) A longitudinal study of gen-
der-related cognition and behavior." Developmental Science 7:1-9.
Camras, L. A., Ribordy, S. i ostali (1990.) Maternal facial behavior and
the recognition and production of emotional expression by maltreated
and nonmaltreated children." Dev Psychol 26 (2): 304-312.
Canli, T., Desmond, J. E. i ostali (2002.) Sex differences in the neural basis
of emotional memories."" Proc Natl Acad Sci USA 99 (16): 10789-10794.
Cannon, W. B. (1932.) The Wisdom of the Body. New York: W. W. Norton.
Capitanio, J. P., Mendoza, S. P. i ostali (2005.) Rearing environment and
hypothalamic-pituitary-adrenal regulation in young rhesus monkeys
(Macaca mulatta)." Dev Psychobiol 46 (4): 318-330.
Cardinal, R. N., Winstanley, C. A. i ostali (2004.) "Limbic corticostriatal
systems and delayed reinforcement." Ann NY Acad Sci 1021: 33-50.
Carey, I. B. i McDevitt, S. C. (1978.) Revision of the infant temperament
questionnaire." Pediatrics 61 (5): 735-739.
Carter, C. S. (1992.) Oxytocin and sexual behavior." Neurosci Biobehav
Rev 16 (2): 131-144.
Carter, C. S. (1998.) Neuroendocrine perspectives on social attachment
and love." Psychoneuroendocrinobgy 23 (8): 779-818.
Carter, C. S. (2003.) Developmental consequences of oxytocin." Physiol
Behav 79 (3): 383-397.
Carter, C. S. (2004.) Proximate mechanisms regulating sociality and so-
cial monogamy, in the context of evolution." U The origin and nature of
sociality, ur. R. D. Sussman, Piscataway, NJ: Aldine Transaction.
261
Carter, C. S. (2006.) Iz razgovora.
Carter, C. S. i Altemus, M. (1997.) Integrative functions of lactational
hormones in social behavior and stress management." Ann NY Acad Sci
807:164-174.
Carter, C. S., DeVries, A. C. i ostali (1995.) Physiological substrates of
mammalian monogamy: The prairie vole model." Neurosci Biobehav Rev
19 (2): 303-314.
Carter, C. S., DeVries, A. C. i ostali (1997.) Peptides, steroids, and pair
bonding." Ann NY Acad Sci 807: 260-272.
Cashdan, E. (1995.) Hormones, sex, and status in women." Horm Behav
29 (3): 354-366.
Caspi, A., Sugden, K. i ostali (2003.) Influence of life stress on depres-
sion: Moderation by a polymorphism in the 5-HTT gene." Science 301
(5631): 386-389.
Cassidy, J. (2001.) Gender differences among newborns on a transient
otoacoustic emissions test for hearing." Journal of Music Therapy 37: 28-35.
Champagne, F., Diorio, J. i ostali (2001.) Naturally occurring variations
in maternal behavior in the rat are associated with differences in estro-
gen-inducible central oxytocin receptors." Proc Natl Acad Sci USA 98 (22):
12736-12741.
Champagne, F. i Meaney, M. J. (2001.) Like mother, like daughter: Evi-
dence for non-genomic transmission of parental behavior and stress re-
sponsivity." Prog Brain Res 133: 287-302.
Champagne, F. A., Francis, D. D. i ostali (2003.) Variations in maternal
care in the rat as a mediating influence for the effects of environment on
development." Physiol Behav 79 (3): 359-371.
Champagne, F. A., Weaver, I. C. i ostali (2003.) Natural variations in
maternal care are associated with estrogen receptor alpha expression and
estrogen sensitivity in the medial preoptic area." Endocrinohgy 144 (11):
4720-4724.
Charmandari, E., Tsigos, C. i ostali (2005.) Endocrinology of the stress
response." Annu Rev Physiol 67: 259-284.
Cherney, I. D. i Collaer, M. L. (2005.) Sex differences in line judgment:
Relation to mathematics preparation and strategy use." Percept Mot Skills
100 (3, Pt. 1): 615-627.
Chezem, J., Montgomery, P. i ostali (1997.) Maternal feelings after ces-
sation of breastfeeding: Influence of factors related to employment and
duration." / Perinat Neonatal Nurs 11 (2): 61-70.
262
Chivers, M. L., Rieger, G. i ostali (2004.) A sex difference in the specifi-
city of sexual arousal." Psychol Sci 15(11): 736-744.
Clarkson, T. B. i Appt, S. E. (2005.) Controversies about HRT - lessons
from monkey models." Maturitas 51 (1): 64-74.
Cohen, I. T., Sherwin, B. B. i ostali (1987.) Food cravings, mood, and the
menstrual cycle." Horm Behav 21 (4): 457-470.
Collaer, M. L., Geffner, M. E. i ostali (2002.) Cognitive and behavioral
characteristics of Turner syndrome: Exploring a role for ovarian hor-
mones in female sexual differentiation."Horm Behav 41 (2): 139-155.
Collaer, M. L. i Hines, M. (1995.) Human behavioral sex differences: A
role for gonadal hormones during early development?" Psychol Bull 118
(1): 55-107.
Colson, M. H., Lemaire, A. i ostali (2006.) Sexual behaviors and mental
perception, satisfaction and expectations of sex life in men and women in
France." / SexMedS (1): 121-131.
Connell, K., Guess, M. K. i ostali (2005.) Effects of age, menopause, and
comorbidities on neurological function of the female genitalia." Int J Im-
pot Res 17 (1): 63-70.
Connell, K., Guess, M. K. i ostali (2005.) Evaluation of the role of pu-
dendal nerve integrity in female sexual function using noninvasive tech-
niques." Am J Obstet Gynecol 192 (5): 1712-1717.
Connellan, J. (2000.) Sex differences in human neonatal social percep-
tion." Infant Brain and Development 23:113-118.
Cooke, B. (2005.) Sexually dimorphic synaptic organization of the me-
dial amygdala." / Neurosci 25 (46): 10759-10767.
Cooke, B. M., i Woolley, C. S. (2005.) Gonadal hormone modulation of
dendrites in the mammalian CNS." / Neurobiol 64 (1): 34-46.
Coplan, J. D., Altemus, M. i ostali (2005.) Synchronized maternal-infant
elevations of primate CSF CRF concentrations in response to variable for-
aging demand." CNS Spectr 10 (7): 530-536.
Corso, J. (1959.) Age and sex differences in thresholds." Journal of the
Acoustical Society of America 31: 489-507.
Cote, S., Tremblay, R. E. i ostali (2002.) Childhood behavioral profiles
leading to adolescent conduct disorder: Risk trajectories for boys and
girls." / Am Acad Child Adolesc Psychiatry 41 (9): 1086-1094.
Craig, I. W., Harper, E. i ostali (2004.) The genetic basis for sex differenc-
es in human behaviour: Role of the sex chromosomes." Ann Hum Genet
68 (Pt. 3): 269-284.
Craik, F. (1977.) The Handbook of Aging and Cognition. San Diego: Acade-
mic Press.
Crawford, J. (1992.) Emotion and Gender: Constructing Meaning from Mem-
ory. London: Sage.
Crick, N. R., Bigbee, M. A. i ostali (1996.) Gender differences in chil-
dren's normative beliefs about aggression: How do I hurt thee? Let me
count the ways." Child Dev 67 (3): 1003-1014.
Cross, S. E. i Madson, L. (1997.) Models of the self: Self-construals and
gender. " Psychol Bull 122 (1): 5-37.
Cummings, J. A. i Brizendine, L. (2002.) Comparison of physical and
emotional side effects of progesterone or medroxyprogesterone in early
postmenopausal women." Menopause 9 (4): 253-263.
Cushing, B. S. i Carter, C. S. (2000.) Peripheral pulses of oxytocin in-
crease partner preferences in female, but not male, prairie voles." Horm
Behav 37 (1): 49-56.
Cushing, B. S. i Kramer, K. M. (2005.) Mechanisms underlying epigenetic
effects of early social experience: The role of neuropeptides and steroids."
Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1089-1105.
Cyranowski, J. M., Frank, E. i ostali (2000.) Adolescent onset of the gen-
der difference in lifetime rates of major depression: A theoretical model."
Arch Gen Psychiatry 51 (1): 21-27.
Dahlen, E. (2004.) Boredom proneness in anger and aggression: Effects
of impulsiveness and sensation seeking." Personality and Individual Differ-
ences 37:1615-1627.
Darnaudery, M., Dutriez, I. i ostali (2004.) Stress during gestation in-
duces lasting effects on emotional reactivity of the dam rat." Behav Brain
Res 153 (1): 211-216.
Davidson, K. M. (1996.) Coder gender and potential for hostility rat-
ings." Health Psychology 15 (4): 298-302.
Davis, S. R. (1998.) The role of androgens and the menopause in the fe-
male sexual response." Int J Impot Res 10 (Suppl. 2): S82-83; discussion
S98-101.
Davis, S. R., Dinatale, I. i ostali (2005.) Postmenopausal hormone ther-
apy: From monkey glands to transdermal patches." / Endocrinol 185 (2):
207-222.
Davis, S. R. i Tran, J. (2001.) Testosterone influences libido and well be-
ing in women. " Trends Endocrinol Metab 12 (1): 33-37.
Davison, S. L., Bell, R. i ostali (2005.) Androgen levels in adult females:
Changes with age, menopause, and oophorectomy." J Clin Endocrinol Me-
tab 90 (7): 3847-3853.
Dawood, K., Kirk, K. M. i ostali (2005.) Genetic and environmental influ-
ences on the frequency of orgasm in women." Twin Res Hum Genet 8 (1):
27-33.
De Kloet, E. R., Sibug, R. M. i ostali (2005.) Stress, genes and the mecha-
nism of programming the brain for later life." Neurosci Biobehav Rev 29
(2): 271-281.
De Waal, F. B. (2005.) A century of getting to know the chimpanzee."
Nature 437 (7055): 56-59.
De Wied, D. (1997.) Neuropeptides in learning and memory process."
Behav Brain Res 83: 83-90.
Deacon, T. (1997.) The Co-Evolution of Language and the Brain. New York:
W. W. Norton.
Debiec, J. (2005.) Peptides of love and fear: Vasopressin and oxytocin
modulate the integration of information in the amygdala." Bioessays 27
(9): 869-873.
Deckner, D. F. A. (2003.) Rhythm in mother-infant interactions." Infancy
4 (2): 201-217.
Dejudicibus, M. A. i McCabe, M. P. (2002.) Psychological factors and the
sexuality of pregnant and postpartum women." J Sex Res 39 (2): 94-103.
Dennerstein, L., Dudley, E. i ostali (1997.) Sexuality, hormones and the
menopausal transition." Maturitas 26 (2): 83-93.
Dennerstein, L., Dudley, E. i ostali (1997.) Well-being and the menopau-
sal transition" J Psychosom Obstet Gynaecol 18 (2): 95-101.
Dennerstein, L., Dudley, E. i ostali (2000.) Life satisfaction, symptoms,
and the menopausal transition." Medscape Womens Health 5 (4): E4.
Denton, D., Shade, R. i ostali (1999.) Neuroimaging of genesis and sa-
tiation of thirst and an interoceptor-driven theory of origins of primary
consciousness." Proc Natl Acad Sci USA 96 (9): 5304-5309.
Depue, R., Morrone-Stupinsky, J. (2005.) A neurobiobehavioral model
of affiliative bonding: implications for conceptualizing a human trait of
affiliation." Behav Brain Sci 28: 313-350.
Derbyshire, S. W., Nichols, T. E. i ostali (2002.) Gender differences in
patterns of cerebral activation during equal experience of painful laser
stimulation." / Pain 3 (5): 401-411.
265
DeRubeis, R. J., Hollon, S. D. i ostali (2005.) Cognitive therapy vs medi-
cations in the treatment of moderate to severe depression." Arch Gen Psy-
chiatry 62 (4): 409-416.
DeVries, A. C., DeVries, M. B. i ostali (1995.) Modulation of pair bonding
in female prairie voles (Microtus ochrogaster) by corticosterone." Proc Natl
Acad Sci USA 92 (17): 7744-7748.
DeVries, A. C., DeVries, M. B. i ostali (1996.) The effects of stress on so-
cial preferences are sexually dimorphic in prairie voles." Proc Natl Acad
Sci USA 93 (21): 11 1980-1984.
DeVries, A. C., Gupta, T. i ostali (2002.) Corticotropin-releasing factor
induces social preferences in male prairie voles." Psychoneuroendocrinol-
ogy 27 (6): 705-714.
DeVries, A. C., Taymans, S. E. i ostali (1997.) Social modulation of corti-
costeroid responses in male prairie voles." Ann NY Acad Sci 807: 494-497.
DeVries, G. J. (1999.) Brain sexual dimorphism and sex differences in
parental and other social behaviors." U C. S. Carter, 1.1. Lederhendler, i
B. Kirkpatrick, ur., The Integrative Neurobiology of Affiliation, 155-168. Cam-
bridge, MA: MIT Press.
Dluzen, P. E. (2005.) Estrogen, testosterone, and gender differences." En-
docrine 27 (3): 259-268.
Dluzen, P. E. (2005.) Unconventional effects of estrogen uncovered."
Trends Pharmacol Sci 26 (10): 485-487.
Dobson, H., Ghuman, S. i ostali (2003.) A conceptual model of the influ-
ence of stress on female reproduction." Reproduction 125 (2): 151-163.
Dodge, K. A., Coie, I- D. i ostali (1982.) Behavior patterns of socially re-
jected and neglected preadolescents: The roles of social approach and ag-
gression." jAbnorm Child Psychol 10 (3): 389-409.
Douda, D. (2005.) Women turning to custom hormone therapy. WCCO TV,
Kansas City, 14. prosinca 2005.
Douma, S. L., Husband, C. i ostali (2005.) Estrogen-related mood disor-
ders: Reproductive life cycle factors." ANS Adv Nurs Sci 28 (4): 364-375.
Dreher, }., Schmidt, P. i ostali (2005.) Menstrual cycle phase modulates
the reward system in women." Society for Neuroscience meeting, Wash-
ington, D. C.
Dunbar, R. (1996.) Grooming, Gossip, and the Evolution of Language. Cam-
bridge, MA: Harvard University Press.
Dunn, K., Cherkas, L. i Spector, T. (2005.) Genes drive ability to orgasm."
Biol Letter, 5(2)308.
266
Duval, F., Mokrani, M. C. i ostali (1999.) Thyroid axis activity and sero-
tonin function in major depressive episode." Psychoneuroendocrinology 24
(7): 695-712.
Eagly, A. H. (1986.) Gender and aggressive behavior: A meta-analytic re-
view of the social psychological literature." Psychol Bull 100 (2): 309-330.
Eberhard, W. G. (1996.) Female Control: Sexual Selection by Cryptic Female
Choice. Princeton: Princeton University Press.
Edhborg, M., Friberg, M. i ostali (2005.) Struggling with life. Narratives
from women with signs of postpartum depression." Scand ] Public Health
33 (4): 261-267.
Editorial (2005.) Menstruation and reproduction in the context of ther-
apy: Required reading for all therapists." Psychology of Women Quarterly,
29 (3): 340-341.
Eisenberg, N. (1996.) Gender development and gender effects." U The
Handbook of Educational Psychology, ur. D. C. Berliner. New York: Macmil-
lan. 121-139.
Eisenberg, N., Fabes, R. A. i ostali (1993.) The relations of emotionality
and regulation to preschoolers' social skills and sociometric status." Child
Dev 64 (5): 1418-1438.
Eisenberg, N., Fabes, R. A. i ostali (1993.) The relations of empathy-relat-
ed emotions and maternal practices to children's comforting behavior." J
Exp Child Psychol 55 (2): 131-150.
Eisenberger, N. I. i Lieberman, M. D. (2004.) Why rejection hurts: A com-
mon neural alarm system for physical and social pain." Trends Cogn Sci
8 (7): 294-300.
Ekstrom, H. (2005.) Trends in middle-aged women's reports of symp-
toms, use of hormone therapy and attitudes towards it." Maturitas 52 (2):
154-164.
Elavsky, S., McAuley, E. i ostali (2005.) Physical activity enhances long-
term quality of life in older adults: Efficacy, esteem, and affective influ-
ences." Ann Behav Med 30 (2): 138-145.
Elavsky, S. i McAuley, E. (2005.) Physical activity, symptoms, esteem,
and life satisfaction during menopause." Maturitas 52 (3-4): 374-385.
Else-Quest, N. M., Hyde, J. S. i ostali (2006.) Gender differences in tem-
perament: a meta-analysis." Psychol Bull 132 (I): 33-72.
Emanuele, E., Politi, P. i ostali (2006.) Raised plasma nerve growth factor
levels associated with early-stage romantic love." Psychoneuroendocrinol-
ogy. U tisku.
267
Enserink, M. (2005.) Let's talk about seks - and drugs." Science 308
(5728): 1578.
Epel, E. S., Blackburn, E. H. i ostali (2004.) Accelerated telomere short-
ening in response to life stress." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17312-
-17315.
Epel, E., Jimenez, S. i ostali (2004.) Are stress eaters at risk for the meta-
bolic syndrome?" Ann NY Acad Sci 1032: 208-210.
Epel, E., Jue Lin i ostali (2006.) Cell aging in relation to stress arousal and
cardiovascular disease risk factors." Psychoneuroendocrinology. U tisku.
Erickson, K. I., Colcombe, S. J. i ostali (2005.) Selective sparing of brain
tissue in postmenopausal women receiving hormone replacement thera-
py. " Neurobiol Aging 26 (8): 1205-1213.
Erwin, R. J., Gur, R. C. i ostali (1992.) Facial emotion discrimination: I.
Task construction and behavioral findings in normal subjects." Psychiatry
Res 42 (3): 231-240.
Esch, T. i Stefano, G. B. (2005.) The neurobiology of love." Neuro Endocri-
nol Lett 26 (3): 175-192.
Estanislau, C. i Morato, S. (2005.) Prenatal stress produces more behav-
ioral alterations than maternal separation in the elevated plus-maze and
in the elevated T-maze." BehavBrain Res 163 (1): 70-77.
Eysenck, S. B. i Eysenck, H. J. (1978.) Impulsiveness and venturesome-
ness: Their position in a dimensional system of personality description."
Psychol Rep 43 (3, Pt. 2): 1247-1255.
Faber, R. (1994.) Physiological, emotional and behavioral correlates of
gender segregation." U Childhood Gender Segregation: Causes and Conse-
quences, ur. C. Leaper. San Francisco: Jossey-Bass. p. 234-302.
Fagot, B. I., Hagan, R. i ostali (1985.) Differential reactions to assertive
and communicative acts of toddler boys and girls." Child Dev 56 (6): 1499-
-1505.
Fagot, B. I. i Leinbach, M. D. (1989.) The young child's gender schema:
Environmental input, internal organization." Child Dev 60 (3): 663-672.
Farr, S. A., Banks, W. A. i ostali (2000.) Estradiol potentiates acetylcho-
line and glutamate-mediated post-trial memory processing in the hippoc-
ampus." Brain Res 864 (2): 263-269.
Farroni, T., Johnson, M. i ostali (2005.) Newborns' preference for face-
relevant stimuli: Effects of contrast polarity." Proc Natl Acad Sci USA 102
(47): 17245-17250.
268
Featherstone, R. E., Fleming, A. S. i ostali (2000.) Plasticity in the mater-
nal circuit: Effects of experience and partum condition on brain astrocyte
number in female rats." Behav Neurosci 114 (1): 158-172.
Feingold, A. (1994.) Gender differences in personality: A meta-analysis."
Psychol Bull 116 (3): 429-456.
Ferguson, J. N., Aldag, }. M. i ostali (2001.) Oxytocin in the medial amy-
gdala is essential for social recognition in the mouse." / Neurosci 21 (20):
8278-8285.
Ferguson, T. i Eyre, H. (2000.) Engendering gender differences in shame
and guilt: Stereotypes, socialization and situational pressures." U Gen-
der and Emotion: Social Psychological Prespectives, ur. A. H. Fisher, 254-276
Cambridge: Cambridge University Press.
Fernandez-Guasti, A., Kruijver, F. P. i ostali (2000.) Sex differences in the
distribution of androgen receptors in the human hypothalamus." / Comp
Neurol 425 (3): 422-435.
Ferris, C. E., Kulkarni, P. i ostali (2005.) Pup suckling is more rewarding
than cocaine: Evidence from functional magnetic resonance imaging and
three-dimensional computational analysis." ] Neurosci 25 (1): 149-156.
Finch, C. (2002.) Evolution and the plasticity of aging in the reproduc-
tive schedules in long-lived animals: The importance of genetic variation
in neuroendocrine mechanisms. " U Hormones, Brain and Behavior, ur. D.
W. Pfaff, vol. 4, 799-820. San Diego: Academic Press.
Fink, G., Sumner, B. E. i ostali (1998.) Sex steroid control of mood, mental
state and memory." Clin Exp Pharmacol Physiol 25 (10): 764-775.
Fischer, U., Hess, C. W. i ostali (2005.) Uncrossed cortico-muscular pro-
jections in humans are abundant to facial muscles of the upper and lower
face, but may differ between sexes." J Neurol 252 (1): 21-26.
Fish, E. W., Shahrokh, D. i ostali (2004.) Epigenetic programming of
stress responses through variations in maternal care." Ann NY Acad Sci
1036:167-180.
Fisher, H. (2004.) Why We Love: The Nature and Chemistry of Romantic Love.
New York: Henry Holt.
Fisher, H. (2005.) Iz razgovora.
Fisher, H., Aron, A. i ostali (2005.) Romantic love: An fMRI study of a
neural mechanism for mate choice." J Comp Neurol 493 (1): 58-62.
Fisher, H. E., Aron, A. i ostali (2002.) Defining the brain systems of lust,
romantic attraction, and attachment." Arch Sex Behav 31 (5): 413-419.
269
Fivush, R., and N. R. Hamond (1989.) Time and again: Effects of repeti-
tion and retention interval on 2 year olds' event recall." ] Exp Child Psychol
47 (2): 259-273.
Flannery, K. A. i Watson, M. W. (1993.) Are individual differences in
fantasy play related to peer acceptance levels?" J Genet Psychol 154 (3):
407-416.
Fleming, A. S., Corter, C. i ostali (1993.) Postpartum factors related to
mother's attraction to newborn infant odors." Dev Psychobiol 26 (2): 115-
-132.
Fleming, A. S., Corter, C. i ostali (2002.) Testosterone and prolactin are
associated with emotional responses to infant cries in new fathers." Horm
Behav 42 (4): 399-413.
Fleming, A. S., Klein, E. i ostali (1992.) The effects of a social support
group on depression, maternal attitudes and behavior in new mothers." /
Child Psychol Psychiatry 33 (4): 685-698.
Fleming, A. S., Kraemer, G. W. i ostali (2002.) Mothering begets mother-
ing: The transmission of behavior and its neurobiology across genera-
tions." Pharmacol Biochem Behav 73 (1): 61-75.
Fleming, A. S., O'Day, D. H. i ostali (1999.) Neurobiology of mother-in-
fant interactions: Experience and central nervous system plasticity across
development and generations." Neurosci Biobehav Rev 23 (5): 673-685.
Fleming, A. S., Ruble, D. i ostali (1997.) Hormonal and experiential cor-
relates of maternal responsiveness during pregnancy and the puerper-
ium in human mothers." Horm Behav 31 (2): 145-158.
Fleming, A. S. i Sarker, J. (1990.) Experience-hormone interactions and
maternal behavior in rats." Physiol Behav 47 (6): 1165-1173.
Fleming, A. S., Steiner, M. i ostali (1997.) Cortisol, hedonics, and mater-
nal responsiveness in human mothers." Horm Behav 32 (2): 85-98.
Forger, N. G., Rosen, G. J. i ostali (2004.) Deletion of Bax eliminates sex
differences in the mouse forebrain." Proc Natl Acad Sci USA 101 (37):
13666-13671.
Forger, N. G. (2006.) Cell death and sexual differentiation of the nervous
system." Neuroscience 138 (3): 929-938.
Fox, C., Wolff, H. S. i Baker, J. A. (1970.) Measurement of intravaginal
and intrauterine pressures human coitus by radio-telemetry" J ReprodFert
22: 243-251.
Francis, D., Diorio, J. i ostali (1999.) Nongenomic transmission across
generations of maternal behavior and stress responses in the rat." Science
286 (5442): 1155-1158.
270
Francis, D. D., Champagne, F A. i ostali (1999.) Maternal care, gene ex-
pression, and the development of individual differences in stress reactiv-
ity." Ann NY Acad Sci 896: 66-84.
Francis, D. D., Diorio, J. i ostali (2002.) Environmental enrichment re-
verses the effects of maternal separation on stress reactivity." J Neurosci
22 (18): 7840-7843.
Francis, D. D. i Meaney, M. J. (1999.) Maternal care and the development
of stress responses." Curr Opin NeurobioW (1): 128-134.
Francis, D. D., Young, L. J. i ostali (2002.) Naturally occurring differ-
ences in maternal care are associated with the expression of oxytocin and
vasopressin (Via) receptors: Gender differences." / Neuroendocrinal 14 (5):
349-353.
Franklin, T. (2006.) Sex and ovarian steroids modulate brain-derived
neurotrophic factor (BDNF) protein levels in rat hippocampus under
stressful and non-stressful conditions." Psychoneuroendocrinology 31 1:
38-48.
Freeman, E. W. (2004.) Luteal phase administration of agents for the
treatment of premenstrual dysphoric disorder." CNS Drugs 18 (7): 453-
468.
Frey, W. (1985.) Crying: The mystery of tears." Winston Pr (rujan, 1985.).
Fries, A. B., Ziegler, T. E. i ostali (2005.) Early experience in humans is
associated with changes in neuropeptides critical for regulating social be-
havior. " Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17237-17240.
Frodi, A. (1977.) Sex differences in perception of a provocation, a sur-
vey. " Percept Mot Skills 44 (1): 113-114.
Frodi, A., Macaulay, J. i ostali (1977.) Are women always less aggressive
than men? A review of the experimental literature." Psychol Bull 84 (4):
634-660.
Fry, D. P. (1992.) Female aggression among the Zapotec of Oaxaca, Mex-
ico. " U K. Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Fe-
male Aggression, 187-200. San Diego: Academic Press.
Fujita, F., Diener, E. i ostali (1991.) Gender differences in negative affect
and well-being: The case for emotional intensity." / Pers Soc Psychol 61
(3): 427-434.
Furuta, M. i Bridges, R. S. (2005.) Gestation-induced cell proliferation in
the rat brain." Brain Res Dev Brain Res 156 (1): 61-66.
Gangestad, S. W. i Thornhill, R. (1998.) Menstrual cycle variation in
women's preferences for the scent of symmetrical men." Proc Biol Sci 265
(1399): 927-933.
271
Garner, A. (1997.) Conversationally Speaking. New York: McGraw-Hill.
Garstein, M. (2003.) Studying infant temperament." Infant Behavior and
Development, 26: 64-86.
Gatewood, J. D., Morgan, M. D. i ostali (2005.) Motherhood mitigates
aging-related decrements in learning and memory and positively affects
brain aging in the rat." Brain Res Bull 66 (2): 91-98.
Genazzani, A. D. (2005.) Neuroendocrine aspects of amenorrhea related
to stress." Pediatr Endocrinol Rev 2 (4): 661-668.
Getchell, T. (1991.) Smell and Taste in Health and Disease. New York: Raven
Press.
Giammanco, M., Tabacchi, G. i ostali (2005.) Testosterone and aggres-
siveness." MedSciMonit 11 (4): RA 136-145.
Giedd, J. (2005.) Iz razgovora.
Giedd, J. N. (2003.) The anatomy of mentalization: A view from develop-
mental neuroimaging." Bull Menninger Clin 67 (2): 132-142.
Giedd, J. N. (2004.) Structural magnetic resonance imaging of the adoles-
cent brain." Ann NY Acad Sci 1021.77-85.
Giedd, J. N., Blumenthal, J. i ostali (1999.) Brain development during
childhood and adolescence: A longitudinal MRI study." Nat Neurosci 2
(10): 861-863.
Giedd, J. N., Castellanos, F. X. i ostali (1997.) Sexual dimorphism of the
developing human brain. " Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 21
(8): 1185-1201.
Giedd, J. N., Rumsey, J. M. i ostali (1996.) A quantitative MRI study of
the corpus callosum in children and adolescents." Brain Res Dev Brain Res
91 (2): 274-280.
Giedd, J. N., Snell, J. W. i ostali (1996.) Quantitative magnetic resonance
imaging of human brain development: Ages 4-18." Cereb Cortex 6 (4): 551-
-560.
Giedd, J. N., Vaituzis, A. C. i ostali (1996.) Quantitative MRI of the tem-
poral lobe, amygdala, and hippocampus in normal human development:
Ages 4-18 years." J Comp Neurol 366 (2): 223-230.
Giltay, E. ]., Kho, K. H. i ostali (2005.) The sex difference of plasma ho-
movanillic acid is unaffected by cross-sex hormone administration in
transsexual subjects." / Endocrinol 187 (1): 109-116.
Gingrich, B., Liu, Y. i ostali (2000.) Dopamine D2 receptors in the nucle-
us accumbens are important for social attachment in female prairie voles
(Microtus ochrogaster)." Behav Neurosci 114 (1): 173-183.
272
Gizewski, E. R., Krause, E. i ostali (2006.) Gender-specific cerebral activa-
tion during cognitive tasks using functional MRI: Comparison of women
in mid-luteal phase and men." Neuroradiology 48 (1): 14-20.
Glazer, I. M. (1992.) Interfemale aggression and resource scarcity in a
cross-cultural perspective." U K. Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice
and Women: Aspects of Female Aggression, 163-172. San Diego: Academic
Press.
Glickman, S. E., Short, R. V. i ostali (2005.) Sexual differentiation in three
unconventional mammals: Spotted hyenas, elephants and tammar wal-
labies." Horm Behav 48 (4): 40-417.
Goldstat, R., Briganti, E. i ostali (2003.) Transdermal testosterone ther-
apy improves well-being, mood, and sexual function in premenopausal
women." Menopause 10 (5): 390-398.
Goldberg E., Podell, K. i ostali (1994.) Cognitive bias, functional corti-
cal geometry and the frontal lobes: laterality, sex and handedness." J Cog
Neurosci 6: 276-296.
Goldstein, J. M., Jerram, M. i ostali (2005.) Hormonal cycle modulates
arousal circuitry in women using functional magnetic resonance imag-
ing." / Neurosci 25 (40): 9309-9316.
Goldstein, J. M., Jerram, M. i ostali (2005.) Sex differences in prefrontal
cortical brain activity during FMRI of auditory verbal working memory."
Neuropsychology 19 (4): 509-519.
Goldstein, J. M., Seidman, L. J. i ostali (2001.) Normal sexual dimorphism
of the adult human brain assessed by in vivo magnetic resonance imag-
ing. " Cereb Cortex 11 (6): 490-497.
Golombok, S. i Fivush, S. (1994.) Gender Development. New York: Cam-
bridge University Press.
Good, C. D., Lawrence, K. i ostali (2003.) Dosage-sensitive X-linked lo-
cus influences the development of amygdala and orbitofrontal cortex,
and fear recognition in humans." Brain 126 (Pt. 11): 2431-2446.
Goos, L. M. i Irwin, S. (2002.) Sex related factors in the perception of
threatening facial expressions." Journal of Nonverbal Behavior 26 (1): 27-41.
Gootjes, L., Bouma, A. i ostali (2006.) Attention modulates hemispheric
differences in functional connectivity: Evidence from MEG recordings."
Neuroimage. U tisku.
Goy, R. W., Bercovitch, F. B. i ostali (1988.) Behavioral masculinization
is independent of genital masculinization in prenatally androgenized fe-
male rhesus macaques." Horm Behav 22 (4): 552-571.
273
Graham, C. A., Janssen, E. i ostali (2000.) Effects of fragrance on female
sexual arousal and mood across the menstrual cycle." Psychophysiology
37 (1): 76-84.
Grammer, K. (1993.) Androstadienone-a male pheromone?" Ethol Socio-
biol 14: 201-207.
Gray, A., Feldman, H. A. i ostali (1991.) Age, disease, and changing sex
hormone levels in middle-aged men: Results of the Massachusetts Male
Aging Study." / Clin Endocrinol Metab 73 (5): 1016-1025.
Gray, P. B., Campbell, B. C. i ostali (2004.) Social variables predict be-
tween-subject but not day-to-day variation in the testosterone of U. S.
men." Psychoneuroendocrinology 29 (9): 1153-1162.
Green, R. (2002.) Sexual identity and sexual orientation." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 4, 463-486. San Diego: Academic
Press.
Grewen, K. M., Girdler, S. S. i ostali (2005.) Effects of partner support on
resting oxytocin, Cortisol, norepinephrine, and blood pressure before
and after warm partner contact." Psychosom Med 67 (4): 531-538.
Griffin, L. D. i Mellon, S. H. (1999.) Selective serotonin reuptake inhibi-
tors directly alter activity of neurosteroidogenic enzymes." Proc Natl Acad
Sci USA 96 (23): 13512-13517.
Grossman, M. i Wood, W. (1993.) Sex differences in intensity of emo-
tional experience: A social role interpretation." J Pers Soc Psychol 65 (5):
1010-1022.
Grumbach, M. (2003.) Puberty." U Williams Textbook of Endocrinology, ur.
R. H. Williams 1115-1286. New York: W. B. Saunders Co.
Grumbach, M. (2005.) Iz razgovora.
Grumbach, M. M. (2002.) The neuroendocrinology of human puberty
revisited." Horm Res 57 (Suppl. 2): 2-14.
Guay, A. (2005.) Commentary on androgen deficiency in women and
the FDA advisory board's recent decision to request more safety data."
IntJ Impot Res 17 (4): 375-376.
Guay, A. i Davis, S. R. (2002.) Testosterone insufficiency in women: Fact
or fiction?" World J Urol 20 (2): 106-110.
Guay, A., Jacobson, J. i ostali (2004.) Serum androgen levels in healthy
premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part B:
Reduced serum androgen levels in healthy premenopausal women with
complaints of sexual dysfunction." Int ] Impot Res 16 (2): 121-129.
Guay, A., Munarriz, R. i ostali (2004.) Serum androgen levels in healthy
premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part A. Se-
274
rum androgen levels in women aged 20 - 49 years with no complaints of
sexual dysfunction." Int J Impot Res 16 (2): 112-120.
Guay, A. T. (2002.) Screening for androgen deficiency in women: Metho-
dological and interpretive issues."Fertil Steril 77 (Suppl. 4): S83-88.
Guay, A. T. i Jacobson, J. (2002.) Decreased free testosterone and dehy-
droepiandrosterone-sulfate (DHEA-S) levels in women with decreased
libido." J Sex Marital Ther 28 (Suppl. 1): 129-142.
Gulati, M. (2005.) Exercise may ward off death in women with meta-
bolic syndrome." American Heart Association Scientific Sessions, Phila-
delphia.
Gulati, M., Black, H. R. i ostali (2005.) The prognostic value of a nomo-
gram for exercise capacity in women." N Engl] Med 353 (5): 468-475.
Gulinello, M., Lebesgue, D. i ostali (2006.) Acute and chronic estradiol
treatments reduce memory deficits induced by transient global ischemia
in female rats." Horm Behav 49 (2): 246-260.
Gur, R. C., Gunning-Dixon, F. i ostali (2002.) Sex differences in temporo-
limbic and frontal brain volumes of healthy adults." Cereb Cortex 12 (9):
998-1003.
Gur, R. C., Gunning-Dixon, F. M. i ostali (2002.) Brain region and sex dif-
ferences in age association with brain volume: A quantitative MRI study
of healthy young adults." Am J Geriatr Psychiatry 10 (1): 72-80.
Gur, R. C., Mozley, L. H. i ostali (1995.) Sex differences in regional cer-
ebral glucose metabolism during a resting state." Science 267 (5197): 528-
-531.
Gurung, R. A., Taylor, S. E. i ostali (2003.) Accounting for changes in
social support among married older adults: Insights from the MacArthur
Studies of Successful Aging." Psychol Aging 18 (3): 487-496.
Gust, D. A., Wilson, M. E. i ostali (2000.) Activity of the hypothalamic-
pituitary-adrenal axis is altered by aging and exposure to social stress in
female rhesus monkeys." / Clin Endocrinol Metab 85 (7): 2556-2563.
Guthrie, J. R., Dennerstein, L. i ostali (2003.) Central abdominal fat and
endogenous hormones during the menopausal transition." Fertil Steril 79
(6): 1335-1340.
Guthrie, J. R., Dennerstein, L. i ostali (2003.) Health care-seeking for
menopausal problems." Climacteric 6 (2): 112-117.
Guthrie, J. R., Dennerstein, L. i ostali (2004.) The menopausal transition:
A 9-year prospective population-based study: The Melbourne Women's
Midlife Health Project." Climacteric 7 (4): 375-389.
275
Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) The effects of prenatal
stress on temperament and problem behavior of 27-month-old toddlers."
Eur Child Adolesc Psychiatry 14 (1): 41-51.
Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) Prenatal stress and chil-
dren's Cortisol reaction to the first day of school." Psychoneuroendocrinol-
ogy 30 (6): 541-549.
Haier, R. J., Jung, R. E. i ostali (2005.) The neuroanatomy of general intel-
ligence: Sex matters." Neuroimage 25 (1): 320-327.
Halari, R., Hines, M. i ostali (2005.) Sex differences and individual dif-
ferences in cognitive performance and their relationship to endogenous
gonadal hormones and gonadotropins." BehavNeurosci 119 (1): 104-117.
Halari, R. i Kumari, V. (2005.) Comparable cortical activation with in-
ferior performance in women during a novel cognitive inhibition task."
Behav Brain Res 158 (1): 167-173.
Halari, R., Kumari, Y- i ostali (2004.) The relationship of sex hormones
and Cortisol with cognitive functioning in schizophrenia." J Psychophar-
macol 18 (3): 366-374.
Halari, R., Sharma, T. i ostali (2006.) Comparable fMRI activity with dif-
ferential behavioural performance on mental rotation and overt verbal
fluency tasks in healthy men and women." Exp Brain Res 169 (1): 1-14.
Halbreich, U. (2006.) Major depression is not a diagnosis, it is a depar-
ture point to differential diagnosis - clinical and hormonal considera-
tions." Psychoneuroendocrinology 31 (1): 16-22.
Halbreich, U., Lumley, L. A. i ostali (1995.) Possible acceleration of age
effects on cognition following menopause." ] Psychiatr Res 29 (3): 153-
-163.
Hall, J. A. (1978.) Gender effects in decoding nonverbal cues." Psychol
Bull 85: 8845-8857.
Hall, J. A. (1984.) Nonverbal sex differences: Communication accuracy and ex-
pressive style. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
Hall, J. A., Carter, J. D. i Horgan, T. G. (2000.) Gender differences in
the nonverbal communication of emotion." U A. H. Fischer, ur., Gender
and Emotion: Social Psychological Perspectives, 97-117. London: Cambridge
University Press.
Hall, L. A., Peden, A. R. i ostali (2004.) Parental bonding: A key factor for
mental health of college women." Issues Ment Health Nurs 25 (3): 277-291.
Halpern, C. T., Campbell, B. i ostali (2002.) Associations between stress
reactivity and sexual and nonsexual risk taking in young adult human
males." Horm Behav 42 (4): 387-398.
276
Halpern, C. T., Udry, J. R. i ostali (1997.) Testosterone predicts initiation
of coitus in adolescent females." Psychosom Med 59 (2): 161-171.
Hamann, S. (2005.) Sex differences in the responses of the human amy-
gdala." Neuroscientist 11 (4): 288-293.
Hamilton, W. L., Diamond, M. C. i ostali (1977.) Effects of pregnancy
and differential environments on rat cerebral cortical depth." Behav Biol
19 (3): 333-340.
Hammock, E. A., Lim, M. M. i ostali (2005.) Association of vasopressin
la receptor levels with a regulatory microsatellite and behavior." Genes
Brain Behav 4 (5): 289-301.
Hammock, E. A. i Young, L. J. (2005.) Microsatellite instability generates
diversity in brain and sociobehavioral traits." Science 308 (5728): 1630-
-1634.
Harman, S. M Brinton, E. A. i ostali (2004.) Is the WHI relevant to HRT
started in the perimenopause?" Endocrine 24 (3): 195-202.
Harman, S. M., Brinton, E. A. i ostali (2005.) KEEPS: The Kronos Early
Estrogen Prevention Study." Climacteric 8 (1): 3-12.
Harman, S. M., Naftolin, F. i ostali (2005.) Is the estrogen controversy
over? Deconstructing the Women's Health Initiative Study: A critical
evaluation of the evidence." Ann NY Acad Sci 1052: 43-56.
Harris, G. (2004.) Pfizer gives up testing viagra on women." New York
Times, February 28.
Harrison, K., ur. (1999.) Tales from the screen: Enduring fright reactions
to scary movies." Media Psychology, Spring: 15-22.
Haselton, M. G., Buss, D. M. i ostali (2005.) Sex, lies, and strategic inter-
ference: The psychology of deception between the sexes." Pers Soc Psychol
Bull 31 (1): 3-23.
Hasser, C., Brizendine, L. i ostali (2006.) To treat or not to treat? Depres-
sion in pregnancy and the use of SSRIs." Current Psychiatry. 5 (4): 31-40.
Havlicek, J. (2005.) Women prefer more dominant men for short-term
mating before ovulation." Biol Letter, 5 (2) 217-228.
Hawkes, K. (2003.) Grandmothers and the evolution of human longev-
ity." Am J Hum Biol 15 (3): 380-400.
Hawkes, K. (2004.) Human longevity: The grandmother effect." Nature
428 (6979): 128-129.
Hawkes, K., O'Connell, I. E. i ostali (1998.) Grandmothering, meno-
pause, and the evolution of human life histories." Proc Natl Acad Sci USA
95 (3): 1336-1339.
Hayward, C. i Sanborn, K. (2002.) Puberty and the emergence of gender
differences in psychopathology." J Adolesc Health 30 (4 Suppl.): 49-58.
Heinrichs, M., Baumgarrner, T. i ostali (2003.) Social support and oxy-
tocin interact to suppress Cortisol and subjective responses to psychoso-
cial stress." Biol Psychiatry 54 (12): 1389-1398.
Heinrichs, M., Meinlschmidt, G. i ostali (2001.) Effects of suckling on
hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to psychosocial stress in
postpartum lactating women." J Clin Endocrinol Metab 86 (10): 4798-4804.
Heinrichs, M., Neumann, I. i ostali (2002.) Lactation and stress: Protec-
tive effects of breast-feeding in humans." Stress 5 (3): 195-203.
Helson, R. i Roberts, B. (1992.) The personality of young adult couples
and wives' work patterns." / Pers 60 (3): 575-597.
Helson, R. i Soto, C. J. (2005.) Up and down in middle age: Monotonic
and nonmonotonic changes in roles, status, and personality." / Pers Soc
Psychol 89 (2): 194-204.
Helson, R. i Srivastava, S. (2001.) Three paths of adult development:
Conservers, seekers, and achievers." / Pers Soc Psychol 80 (6): 995-1010.
Henderson, V. (2002.) Protective effects of estrogen on aging and dam-
aged neural systems." in Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol.
4,821-840. San Diego: Academic Press.
Henderson, V., Guthrie, J. R. i ostali (2003.) Estrogen exposures and
memory at midlife: A population-based study of women." Neurology 60
(8): 1369-1371.
Herba, C. P. (2004.) Annotation: Development of facial expression rec-
ognition from childhood to adolescence: Behavioural and neurological
perspectives." J Child Psychol Psychiatry 45 (7): 1185-1198.
Herbert, M. R., Ziegler, D. A. i ostali (2005.) Brain asymmetries in autism
and developmental language disorder: A nested whole-brain analysis."
Brain 128 (1): 213-226.
Herrera, E., Reissland, N. i ostali (2004.) Maternal touch and maternal
child-directed speech: Effects of depressed mood in the postnatal peri-
od. " / Affect Disord 81 (1): 29-39.
Hershberger, S. L. i Segal, N. L. (2004.) The cognitive, behavioral, and
personality profiles of a male monozygotic triplet set discordant for sex-
ual orientation." Arch Sex Behav 33 (5): 497-514.
Hickey, M., Davis, S. R. i ostali (2005.) Treatment of menopausal symp-
toms: What shall we do now?" Lancet 366 (9483): 409-421.
Hill, C. A. (2002.) Gender, relationship stage, and sexual behavior: The
importance of partner emotional investment within specific situations." J
Sex Res 39 (3): 228-240.
Hill, H., Ott, F. i ostali (2006.) Response execution in lexical decision
tasks obscures sex-specific lateralization effects in language processing:
Evidence from event-related potential measures during word reading."
Cereb Cortex. U tisku.
Hill, K. (1988.) Trade offs in male and female reproductive strategies
among the Ache. " U Human Reproductive Behavior: A Darwinian Perspec-
tive, ur. Bertzig, and Borgerhoff, i ostali. New York: Cambridge Univer-
sity Press. 215-239.
Hines, M. (2002.) Sexual differentiation of human brain and behavior."
U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,425-462. San Diego:
Academic Press.
Hines, M., Ahmed, S. F. i ostali (2003.) Psychological outcomes and gen-
der-related development in complete androgen insensitivity syndrome."
Arch Sex Behav 32 (2): 93-101.
Hines, M., Brook, C. i ostali (2004.) Androgen and psychosexual devel-
opment: Core gender identity, sexual orientation and recalled childhood
gender role behavior in women and men with congenital adrenal hyper-
plasia (CAH.)" J SexRes 41 (1): 75-81.
Hines, M. i Kaufman, F. R. (1994.) Androgen and the development of hu-
man sex-typical behavior: Rough-and-tumble play and sex of preferred
playmates in children with congenital adrenal hyperplasia (CAH)." Child
Dev 65 (4): 1042-1053.
Hittelman, J. H. (1979.) Sex differences in neonatal eye contact time."
Merrill-Palmer Q 25:171-184.
Hodes, G. E. i Shors, T. J. (2005.) Distinctive stress effects on learning
during puberty." Horm Behav 48 (2): 163-171.
Holdcroft, A., Hall, L. i ostali (2005.) ,,Phosphorus-3 1 brain MR spectros-
copy in women during and after pregnancy compared with nonpregnant
control subjects." AJNR Am J Neuroradiol 26 (2): 352-356.
Holden, C. (2005.) Sex and the suffering brain." Science 308 (5728): 1574.
Holmstrom, R. (1992.) Female aggression among the great apes." U K.
Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Female Aggres-
sion, 295-306. San Diego: Academic Press.
Holstege, G. i ostali (2003.) Brain activation during female sexual or-
gasm. " Soc Neurosci Abstr 727: 7.
279
Hoover-Dempsey, K. W. (1986.) Tears and weeping among professional
women: In search of new understanding." Psychology of Women Quarterly
10:19-34.
Horgan, T. G. i ostali (2004.) Gender differences in memory for the ap-
pearance of others." Pers Soc Psychol Bull 30 (2): 185-196.
Howard, J. M. (2002.) 'Mitochondrial Eve/ 'Y Chromosome Adam/ te-
stosterone, and human evolution." Riv Biol 95 (2): 319-325.
Howes, C. (1988.) Peer interactions of young children." Monographs of the
Society for Research in Child Development, serial no. 217, 53 (1).
Hrdy, S. (1999.) Mother Nature. New York: Pantheon.
Hrdy, S. (2005.) Iz razgovora.
Hrdy, S. B. (1974.) Male-male competition and infanticide among the
langurs (Presbytis entellus) of Abu, Raj asthan. " Folia Primatol (Basel) 22
(1): 19-58.
Hrdy, S. B. (1977.) Infanticide as a primate reproductive strategy." Am
Sci 65 (1): 40-49.
Hrdy, S. B. (1997.) Raising Darwin's- consciousness: Female sexuality
and the prehominid origins of patriarchy." Human Nature 8 (1): 1-49.
Hrdy, S. B. (2000.) The optimal number of fathers: Evolution, demog-
raphy, and history in the shaping of female mate preferences." Ann NY
Acad Sci 907: 75-96.
Huber, D., Veinante, P. i ostali (2005.) Vasopressin and oxytocin ex-
cite distinct neuronal populations in the central amygdala." Science 308
(5719): 245-248.
Hultcrantz, M. (2006.) Estrogen and hearing: A summary of recent in-
vestigations." Acta Otolaryngol 126 (1): 10-14.
Hummel, T., Krone, F. i ostali (2005.) Androstadienone odor thresholds
in adolescents." Horm Behav 41 (3): 306-310.
Huot, R. L., Brennan, P. A. i ostali (2004.) Negative affect in offspring of
depressed mothers is predicted by infant Cortisol levels at 6 months and
maternal depression during pregnancy, but not postpartum." Ann NY
Acad Sci 1032: 234-236.
Hyde, J. S. (1984.) How large are gender differences in aggression? A
developmental meta-analysis." Dev Psychol 20: 722-736.
Hyde, J. S. (1988.) Gender differences in verbal ability: A meta-analysis"
Psychol Bull 104 (1): 53-69.
280
Idiaka, T. (2001.) fMRI study of age-related differences in the medial
temporal lobe responses to emotional faces." Society for Neuroscience,
New Orleans.
Iervolino, A. C., Hines, M. i ostali (2005.) Genetic and environmental
influences on sex-typed behavior during the preschool years." Child Dev
16 (4): 826-840.
Imperato-McGinley, J. (2002.) Gender and behavior in subjects with ge-
netic defects in male sexual differentiation." U Hormones, Brain and Behav-
ior, ur. D. W. Pfaff, vol. 5,303-346. San Diego: Academic Press.
Insel, T. R. (2003.) Is social attachment an addictive disorder?" Physiol
Behav 79 (3): 351-357.
Insel, T. R. i Fernald, R. D. (2004.) How the brain processes social infor-
mation: Searching for the social brain." Atinu Rev Neurosci 27: 697-722.
Insel, T. R., Gingrich, B. S. i ostali (2001.) Oxytocin: Who needs it?" Prog
Brain Res 133: 59-66.
Insel, T. R. i Young, L. J. (2000.) Neuropeptides and the evolution of
social behavior." Curr Opin Neurobiol 10 (6): 784-789.
Institute of Medicine. (2003.) Gender issues in medicine: Working-Group on
Gender Issues in Medicine. Institute of Medicine, studeni.
Irwing, P. i Lynn, R. (2005.) Sex differences in means and variability on
the progressive matrices in university students: A meta-analysis." Br J
Psychol 96 (Pt. 4): 505-524.
Jacklin, C. i Maccoby, E. (1978.) Social behavior at thirty-three months in
same-sex and mixed-sex dyads." Child Dev 49: 557-569.
Jackson, A., Stephens, D. i ostali (2005.) Gender differences in response
to lorazepam in a human drug discrimination study." ] Psychopharmacol
19 (6): 614-619.
Jasnow, A. M., Schulkin, J. i ostali (2006.) Estrogen facilitates fear condi-
tioning and increases corticotropin-releasing hormone mRNA expression
in the central amygdala in female mice." Horm Behav 49 (2): 197-205.
Jausovec, N. i Jausovec, K. (2005.) Sex differences in brain activity re-
lated to general and emotional intelligence." Brain Cogn 59 (3): 277-286.
Jawor, J. M., Young, R. i ostali (2006.) Females competing to reproduce:
Dominance matters but testosterone may not." Horm Behav 49 (3): 362-
-368.
Jenkins, W. J. i Becker, J. B. (2003.) Dynamic increases in dopamine dur-
ing paced copulation in the female rat." Eur J Neurosci 18 (7): 1997-2001.
281
Jensvold, M. E. (1996.) Psychopharmacology and women: Sex, gender and hor-
mones. Washington: APA Press.
Joffe, H. i Cohen, L. S. (1998.) Estrogen, serotonin, and mood distur-
bance: Where is the therapeutic bridge?" Biol Psychiatry 44 (9): 798-811.
Joffe, H., Cohen, L. S. i ostali (2003.) Impact of oral contraceptive pill use
on premenstrual mood: Predictors of improvement and deterioration."
Am J Obstet Gynecol 189 (6): 1523-1530.
Joffe, H., Hall, J. E. i ostali (2002.) Vasomotor symptoms are associated
with depression in perimenopausal women seeking primary care." Meno-
pause 9 (6): 392-398.
Joffe, H., Soares, C. N. i ostali (2003.) Assessment and treatment of hot
flushes and menopausal mood disturbance." Psychiatr Clin North Am 26
(3): 563-580.
Joffe, H. (2006.) Iz razgovora.
Johns, J. M., Lubin, D. A. i ostali (2004.) Gestational treatment with co-
caine and fluoxetine alters oxytocin receptor number and binding affinity
in lactating rat dams." hit J Dev Neurosci 22 (5-6): 321-328.
Johnston, A. L. i File, S. E. (1991.) Sex differences in animal tests of anxi-
ety. " Physiol Behav 49 (2): 245-250.
Jones, B. A. i Watson, N. V. (2005.) Spatial memory performance in an-
drogen insensitive male rats." Physiol Behav 85 (2): 135-141.
Jones, N. A., Field, T. i ostali (2004.) Greater right frontal EEG asym-
metry and nonemphathic behavior are observed in children prenatally
exposed to cocaine." Int J Neurosci 114 (4): 459-480.
Jordan, K., Wustenberg, T. i ostali (2002.) Women and men exhibit dif-
ferent cortical activation patterns during mental rotation tasks." Neu-
ropsychologia 40 (13): 2397-2408.
Jorm, A. F., Dear, K. B. i ostali (2003.) Cohort difference in sexual orienta-
tion: Results from a large age-stratified population sample." Gerontology
49 (6): 392-395.
Josephs, R. A., Markus, H. R. i ostali (1992.) Gender and self-esteem." J
Pers Soc Psychol 63 (3): 391-402.
Jovanovic, T., Szilagyi, S. i ostali (2004.) Menstrual cycle phase effects on
pre-pulse inhibition of acoustic startle." Psychophysiology 41 (3): 401-406.
Raiser, J. (2005.) Gender in the pharmacy: Does it matter?" Science 308
(5728): 1572.
28
Kaiser, S. i Sachser, N. (2005.) The effects of prenatal social stress on
behaviour: Mechanisms and function." Neurosci Biobehav Rev 29 (2): 283-
-294.
Kajantie, E. (2006.) The effects of sex and hormonal status on the physi-
ological response to acute psychosocial stress." Psychoneuroendocrinology
31 (2): 151-178.
Kanin, E. (1970.) A research note on male-female differentials in the ex-
perience of heterosexual love." J Sex Res 6 (1): 64-72.
Kaufman, J., Yang, B. Z. i ostali (2004.) Social supports and serotonin
transporter gene moderate depression in maltreated children." Proc Natl
Acad Sci USA 101 (49): 17316-17321.
Kaufman, J. M. i Vermeulen, A. (2005.) The decline of androgen levels
in elderly men and its clinical and therapeutic implications." Endocr Rev
26 (6): 833-876.
Keller-Wood, M., Silbiger, J. i ostali (1988.) Progesterone attenuates the
inhibition of adrenocorticotropin responses by Cortisol in nonpregnant
ewes." Endocrinology 123 (1): 647-651.
Kendler, K. S., Gatz, M. i ostali (2006.) A Swedish national twin study of
lifetime major depression." Am J Psychiatry 163 (1): 109-114.
Kendler, K. S., Thornton, L. M. i ostali (2000.) Stressful life events and
previous episodes in the etiology of major depression in women: An eval-
uation of the 'kindling' hypothesis." Am ] Psychiatry 157 (8): 1243-1251.
Kendrick, K. M. (2000.) Oxytocin, motherhood and bonding." Exp Phys-
iol 85 (Spec. No.): 111S-124S.
Kendrick, K. M., Da Costa, A. P. i ostali (1997.) Neural control of mater-
nal behavior and olfactory recognition of offspring." Brain Res Bull 44:
383-395.
Kendrick, K. M., Levy, F. i ostali (1992.) Changes in the sensory process-
ing of olfactory signals induced by birth in sleep." Science 256 (5058): 833-
-836.
Kenyon, C. (2005.) Iz razgovora.
Kenyon, C. (2005.) The plasticity of aging: Insights from longlived mu-
tants." Cell 120 (4): 449-460.
Keverne, E. B., Nevison, C. M. i Martel, F. L. (1999.) Early learning and
the social bond." U C. S. Carter, I. I. Lederhendler i B. Kirkpatrick, ur.,
The Integrative Neurobiology of Affiliation, 263-274. Cambridge, MA: MIT
Press.
Kiecolt-Glaser, J. K., Glaser, R. i ostali (1998.) Marital stress: Immuno-
logic, neuroendocrine, and autonomic correlates." Ann NY Acad Sci 840:
656-663.
Kiecolt-Glaser, J. K, Loving, T. J. i ostali (2005.) Hostile marital interac-
tions, proinflammatory cytokine production, and wound healing." Arch
Gen Psychiatry 62 (12): 1377-1384.
Kiecolt-Glaser, J. K, Newton, T. i ostali (1996.) Marital conflict and endo-
crine function: Are men really more physiologically affected than wo-
men?" } Consult Clin Psychol 64 (2): 324-332.
Kimura, K., Ote, M. i ostali (2005.) Fruitless specifies sexually dimorphic
neural circuitry in the Drosophila brain." Nature 438 (7065): 229-233.
Kinnunen, A. K, Koenig, J. I. i ostali (2003.) Repeated variable prena-
tal stress alters pre- and postsynaptic gene expression in the rat frontal
pole." J Neurochem 86 (3): 736-748.
Kinsley, C. H., Madonia, L. i ostali (1999.) Motherhood improves learn-
ing and memory." Nature 402 (6758): 137-138.
Kinsley, C. H., Trainer, R. i ostali (2006.) Motherhood and the hormones
of pregnancy modify concentrations of hippocampal neuronal dendritic
spines." Horm Behav 49 (2): 131-142.
Kirsch, P., Esslinger, C. i ostali (2005.) Oxytocin modulates neural cir-
cuitry for social cognition and fear in humans." / Neurosci, 25 (49): 11489-
-11493.
Kirschbaum, C., Kudielka, B. M. i ostali (1999.) Impact of gender, men-
strual cycle phase, and oral contraceptives on the activity of the hypotha-
lamus-pituitary-adrenal axis." Psychosom Med 61 (2): 154-162.
Klatzkin, R. R., Morrow, A. L. i ostali (2006.) Histories of depression,
allopregnanolone responses to stress, and premenstrual symptoms in
women. " Biol Psycholll (1): 2-11.
Klein, L. C. i Corwin, E. J. (2002.) Seeing the unexpected: How sex differ-
ences in stress responses may provide a new perspective on the manifes-
tation of psychiatric disorders." Curr Psychiatry Rep 4 (6): 441-448.
Knafo, A., Iervolino, A. C. i ostali (2005.) Masculine girls and feminine
boys: genetic and environmental contributions to atypical gender devel-
opment in early childhood." / Pers Soc Psychol 88 (2): 400-412.
Knaus, T. A., Bollich, A. M. i ostali (2004.) Sex-linked differences in the
anatom of the perisylvian language cortex: A volumetric MRI study of
gray matter volumes." Neuropsychology 18 (4): 738-747.
Knaus, T. A., Bollich, A. M. i ostali (2006.) Variability in perisylvian brain
anatomy in healthy adults." Brain Lang. U tisku.
28
Knickmeyer, R., Baron-Cohen, S. i ostali (2005.) Foetal testosterone, so-
cial relationships, and restricted interests in children." J Child Psychol Psy-
chiatry 46 (2): 198-210.
Knickmeyer, R. C., Wheelwright, S. i ostali (2005.) Gender-typed play
and amni otic testosterone." Dev Psychol 41 (3): 517-528.
Knight, G., Gunthrie, I. i ostali (2002.) Emotional arousal and gender dif-
ference in aggression: A meta-analysis." Aggressive Behavior 28: 366-393.
Koch, P. (2005.) Feeling Frumpy: The relationships between body image
and sexual response changes in midlife women." J Sex Res 42 (3) 212-219.
Kochanska, G., DeVet, K. i ostali (1994.) Maternal reports of conscience
development and temperament in young children." Child Dev 65 (3): 852-
-868.
Kochunov, P., Mangin, J. F. i ostali (2005.) Age-related morphology
trends of cortical sulci." Hum Brain Mapp 26 (3): 210-220.
Komesaroff, P. A., Esler, M. D. i ostali (1999.) Estrogen supplementation
attenuates glucocorticoid and catecholamine responses to mental stress
in perimenopausal women." ] Clin Endocrinol Metab 84 (2): 606-610.
Korol, D. L. (2004.) Role of estrogen in balancing contributions from
multiple memory systems." Neurobiol Learn Mem 82 (3): 309-323.
Korol, D. L., Malin, E. L. i ostali (2004.) Shifts in preferred learning strat-
egy across the estrous cycle in female rats." Horm Behav 45 (5): 330-338.
Kosfeld, M., Heinrichs, M. i ostali (2005.) Oxytocin increases trust in hu-
mans." Nature 435 (7042): 673-676.
Kravitz, H. (2005.) Relationship of day-to-day reproductive levels to
sleep in midlife women." Arch Intern Med 165: 2370-2376.
Kring, A. M. (2000.) Gender and anger." U Gender and Emotion: Social
Psycho logical Perspectives: Studies in Emotion and Social Interaction, ur. A.
H. Fischer 2nd series (211-231). New York: Cambridge University Press.
Kring, A. M. (1998.) Sex differences in emotion: Expression, experience,
and physiology" / Pers Soc Psychol 74 (3): 686-703.
Krpan, K. M., Coombs, R. i ostali (2005.) Experiential and hormonal cor-
relates of maternal behavior in teen and adult mothers." Horm Behav 47
(1): 112-122.
Krueger, R. B. i Kaplan, M. S. (2002.) Treatment resources for the para-
philic and hypersexual disorders." ] Psychiatr Pract 8 (1): 59-60.
Kruijver, F. P., Fernandez-Guasti, A. i ostali (2001.) Sex differences in an-
drogen receptors of the human mamillary bodies are related to endocrine
28
status rather than to sexual orientation or transsexuality." / Clin Endocri-
nol Metab 86 (2): 818-827.
Kudielka, B. M., Buske-Kirschbaum, A. i ostali (2004.) HPA axis respons-
es to laboratory psychosocial stress in healthy elderly adults, younger
adults, and children: Impact of age and gender." Psychoneuroendocrino-
logy 29 (1): 83-98.
Kudielka, B. M. i Kirschbaum, C. (2005.) Sex differences in HPA axis
responses to stress: A review." Biol Psychol 69 (1): 113-132.
Kudielka, B. M., Schmidt-Reinwald, A. K. i ostali (1999.) Psychological
and endocrine responses to psychosocial stress and dexamethasone/cor-
ticotropin-releasing hormone in healthy postmenopausal women and
young controls: The impact of age and a two-week estradiol treatment."
Neuroendocrinology 70 (6): 422-430.
Kuhlmann, S., Kirschbaum, C. i ostali (2005.) Effects of oral Cortisol
treatment in healthy young women on memory retrieval of negative and
neutral words." Neurobiol Learn Mem S3 (2): 158-162.
Kuhlmann, S. i Wolf, O. T. (2005.) Cortisol and memory retrieval in
women: influence of menstrual cycle and oral contraceptives." Psycho-
pharmacology (Berl) 183 (1): 65-71.
Kurosaki, M., N. Shirao, i ostali (2006.) Distorted images of one's own
body activates the prefrontal cortex and limbic/paralimbic system in
young women: A functional magnetic resonance imaging study." Biol
Psychiatry. U tisku.
Kurshan, N. i Neill Epperson, C. (2006.) Oral contraceptives and mood
in women with and without premenstrual dysphoria: A theoretical mod-
el. " Arch Women Ment Health 9 (1): 1-14.
Labouvie-Vief, G., Lumley, M. A. i ostali (2003.) Age and gender differ-
ences in cardiac reactivity and subjective emotion responses to emotional
autobiographical memories." Emotion 3 (2): 115-126.
Ladd, C. O., Newport, D. J. i ostali (2005.) Venlafaxine in the treatment
of depressive and vasomotor symptoms in women with perimenopausal
depression." Depress Anxiety 22 (2): 94-97.
Lakoff, R. (1976.) Language and Women's Place. New York: Harper & Row.
Lambert, K. G., Berry, A. E. i ostali (2005.) Pup exposure differentially
enhances foraging ability in primiparous and nulliparous rats." Physiol
Behav 84 (5): 799-806.
Laumann, E. O., Nicolosi, A. i ostali (2005.) Sexual problems among
women and men aged 40 - 80: Prevalence and correlates identified in
28
/
the Global Study of Sexual Attitudes and Behaviors." Int J Impot Res 17
(1): 39-57.
Laumann, E. Q., Paik, A. i ostali (1999.) Sexual dysfunction in the United
States: Prevalence and predictors." JAMA 281 (6): 537-544.
Lavelli, M. i Fogel, A. (2002.) Developmental changes in mother-infant
face-to-face communication: Birth to 3 months." Dev Psychol 38 (2): 288-
-305.
Lawal, A., Kern, M. i ostali (2005.) Cingulate cortex: A closer look at its
gut-related functional topography. " Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol
289 (4): G722-730.
Lawrence, P. (2006.) Men, women and ghosts in science." PLoSBiology
4 (1): 19.
Lawrence, P. A. (2003.) The politics of publication." Nature 422 (6929):
259-261.
Leaper, C. i Smith, T. E. (2004.) A meta-analytic review of gender vari-
ations in children's language use: Talkativeness, affiliative speech, and
assertive speech." Dev Psychoid (6): 993-1027.
Leckman, J. E., Feldman, R. i ostali (2004.) Primary parental preoccupa-
tion: Circuits, genes, and the crucial role of the environment." / Neural
Transm 111 (7): 753-771.
Leckman, J. E. i Mayes, L. C. (1999.) Preoccupations and behaviors as-
sociated with romantic and parental love: Perspectives on the origin of
obsessive-compulsive disorder." Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 8 (3):
635-665.
Lederman, S. A. (2004.) Influence of lactation on body weight regula-
tion." Nutr Rev 62 (7, Pt. 2): S112-119.
Lederman, S. A., Rauh, V. i ostali (2004.) The effects of the World Trade
Center event on birth outcomes among term deliveries at three lower
Manhattan hospitals." Environ Health Perspect 112 (17): 1772-1778.
Lee, M., Bailer, U. E. i ostali (2005.) Relationship of a 5-HT transporter
functional polymorphism to 5-HT 1A receptor binding in healthy wom-
en." Mol Psychiatry 10 (8): 715-716.
Lee, T. M., Liu, H. L. i ostali (2002.) Gender differences in neural corre-
lates of recognition of happy and sad faces in humans assessed by func-
tional magnetic resonance imaging." NeurosciLett 333 (1): 131-136.
Lee, T. M., Liu, H. L. i ostali (2005.) Neural activities associated with
emotion recognition observed in men and women." Mol Psychiatry 10 (5):
450-455.
Leeb, R. T. i Gillian, R. E. (2004.) Here's looking at you, kid! A longitu-
dinal study of perceived gender differences in mutual gaze behavior in
young infants." Sex Roles 50 (1-2): 1-5.
Legato, M. J. (2005.) Men, women, and brains: What's hardwired, what's
learned, and what's controversial." Gend Med 9. (2): 59-61.
Leibenluft, E., Gobbini, M. I. i ostali (2004.) Mothers' neural activation in
response to pictures of their children and other children." Biol Psychiatry
56 (4): 225-232.
Leppanen, J. M. H. (2001.) Emotion recognition and social adjustment in
school-aged girls and boys." Scand J Psychol 42 (5): 429-435.
Leresche, L., Mancl, L. A. i ostali (2005.) Relationship of pain and symp-
toms to pubertal development in adolescents." Pain 118 (1-2): 201-209.
LeVay, S. (1991.) A difference in hypothalamic structure between het-
erosexual and homosexual men." Science 253 (5023): 1034-1037.
Levenson, R. W. (2003.) Blood, sweat, and fears: The autonomic architec-
ture of emotion." Ann NY Acad Sci 1000: 348-366.
Levesque, J., Eugene, E. i ostali (2003.) Neural circuitry underlying vol-
untary suppression of sadness." Biol Psychiatry 53 (6): 502-510.
Levesque, J., Joanette, Y. i ostali (2003.) Neural correlates of sad feelings
in healthy girls." Neuroscience 121 (3): 545-551.
Lewis, D. A., Cruz, D. i ostali (2004.) Postnatal development of prefron-
tal inhibitory circuits and the pathophysiology of cognitive dysfunction
in schizophrenia." Ann NY Acad Sci 1021: 64-76.
Lewis, M. (1997.) Social behavior and language acquisition." U Inter-
actional conversation and the development of language, ur. B. Haslett, New
York: Wiley. 313-330.
Li, C. S., Kosten, T. R. i ostali (2005.) Sex differences in brain activation
during stress imagery in abstinent cocaine users: A functional magnetic
resonance imaging study." Biol Psychiatry 51 (5): 487-494.
Li, H., Pin, S. i ostali (2005.) Sex differences in cell death." Ann Neurol 58
(2): 317-321.
Li, L., Keverne, E. B. i ostali (1999.) Regulation of maternal behavior and
offspring growth by paternally expressed Peg3." Science 284 (5412): 330-
-333.
Li, M. i Fleming, A. S. (2003.) The nucleus accumbens shell is critical
for normal expression of pup-retrieval in postpartum female rats." Behav
Brain Res 145 (1-2): 99-111.
28
Li, R. i Shen, Y. (2005.) Estrogen and brain: Synthesis, function and
diseases.'Tronf Biosci 10: 257-267.
Li, Z. J., Matsuda, H. i ostali (2004.) Gender difference in brain perfusion
99mTc-ECD SPECT in aged healthy volunteers after correction for partial
volume effects." Nucl Med Commun 25 (10): 999-1005.
Light, K. C., Grewen, K. M. i ostali (2004.) Deficits in plasma oxytocin
responses and increased negative affect, stress, and blood pressure in
mothers with cocaine exposure during pregnancy." Addict Behav 29 (8):
1541-1564.
Light, K. C., Grewen, K. M. i ostali (2005.) More frequent partner hugs
and higher oxytocin levels are linked to lower blood pressure and heart
rate in premenopausal women." Biol Psychol 69 (1): 5-21.
Light, K. C., Grewen, K. M. i ostali (2005.) Oxytocinergic activity is
linked to lower blood pressure and vascular resistance during stress in
postmenopausal women on estrogen replacement." Horm Behav 47 (5):
540-548.
Light, K. C., Smith, T. E. i ostali (2000.) Oxytocin responsivity in moth-
ers of infants: A preliminary study of relationships with blood pressure
during laboratory stress and normal ambulatory activity." Health Psychol
19 (6): 560-567.
Lim, M. M., Bielsky, I. F. i ostali (2005.) Neuropeptides and the social
brain: Potential rodent models of autism." Int J Dev Neurosci 23 (2-3): 235-
-243.
Lim, M. M., Hammock, E. A. i ostali (2004.) The role of vasopressin in
the genetic and neural regulation of monogamy." ] Neuroendocrinal 16 (4):
325-332.
Lim, M. M., Murphy, A. Z. i ostali (2004.) Ventral striatopallidal oxytocin
and vasopressin Via receptors in the monogamous prairie vole (Microtus
ochro-gaster)." J Comp Neurol 468 (4): 555-570.
Lim, M. M., Nair, H. R. i ostali (2005.) Species and sex differences in
brain distribution of corticotropin-releasing factor receptor subtypes 1
and 2 in monogamous and promiscuous vole species." J Comp Neurol 487
(1): 75-92.
Lim, M. M., Wang, Z. i ostali (2004.) Enhanced partner preference in a
promiscuous species by manipulating the expression of a single gene."
Nature 429 (6993): 754-757.
Lim, M. M. i Young, L. J. (2004.) Vasopressin-dependent neural circuits
underlying pair bond formation in the monogamous prairie vole." Neu-
roscience 125 (1): 35-45.
Lobo, R. (2000.) Menopause. San Diego: Academic Press.
Lobo, R. A. (2005.) Appropriate use of hormones should alleviate con-
cerns of cardiovascular and breast cancer risk." Maturitas 51 (1): 98-109.
Logsdon, M. C., Wisner, K. i ostali (2006.) Raising the awareness of pri-
mary care providers about postpartum depression." Issues Ment Health
Nurs 27 (1): 59-73.
Lonstein, J. S. (2005.) Reduced anxiety in postpartum rats requires recent
physical interactions with pups, but is independent of suckling and pe-
ripheral sources of hormones." Horm Behav 47 (3): 241-255.
Lovell-Badge, R. (2005.) Aggressive behaviour: Contributions from
genes on the Y chromosome." Novartis Found Symp 268:20-33; rasprava
33-41, 96-99.
Lovic, V. i Fleming, A. S. (2004.) Artificially-reared female rats show
reduced prepulse inhibition and deficits in the attentional set shifting
taskreversal of effects with material-like licking stimulation." Behav
Brain Res 148 (1-2): 209-219.
Lu, N. Z. i Bethea, C. L. (2002.) Ovarian steroid regulation of 5-HT1A
receptor binding and G protein activation in female monkeys." Neuropsy-
chopharmacology 27 (1): 12-24.
Luisi, A. E. i Pawasauskas, J. E. (2003.) Treatment of premenstrual dys-
phoric disorder with selective serotonin reuptake inhibitors." Pharmaco-
therapy (9): 1131-1140.
Luna, B. (2004.) Algebra and the adolescent brain." Trends Cogn Sci 8
(10): 437-439.
Luna, B., Garver, K. E. i ostali (2004.) Maturation of cognitive processes
from late childhood to adulthood." Child Dev 75 (5): 1357-1372.
Lunde, I., Larson, G. K. i ostali (1991.) Sexual desire, orgasm, and sexual
fantasies: A study of 625 Danish women born in 1910, 1936 and 1958." /
Sex Educ Ther, 17: 62-70.
Lundstrom, J. N., Goncalves, M. i ostali (2003.) Psychological effects of
subthreshold exposure to the putative human pheromone 4,16-androsta-
dien-3-one." Horm Behav 44 (5): 395-401.
Lynam, D. (2004.) Personality pathways to impulsive behavior and their
relations to deviance: Results from three samples." journal of Quantitative
Criminology 20: 319-341.
McCarthy, M. M., McDonald, C. H. i ostali (1996.) An anxiolytic action
of oxytocin is enhanced by estrogen in the mouse." Physiol Behav 60 (5):
1209-1215.
2 0
McClintock, M. K. (2002.) Pheromones, odors and vsana: The neuroen-
docrinology of social chemosignals in humans and animals." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 1, 797-870.
McClintock, M. K. (1998.) On the nature of mammalian and human phe-
romones." Ann NY Acad Sci 855:390-392. McClintock, M. K., Bullivant, S. i
ostali (2005.) Human body scents: Conscious perceptions and biological
effects." Chem Senses 30 (Suppl. 1): il35-il37.
McClure, E. B. (2000.) A meta-analytic review of sex differences in facial
expression processing and their development in infants, children, and
adolescents." Psychol Bull 126 (3): 424-453.
McClure, E. B., Monk, C. S. i ostali (2004.) A developmental examination
of gender differences in brain engagement during evaluation of threat."
Biol Psychiatry 55 (11): 1047-1055.
Maccoby, E. E. (1959.) Role-taking in childhood and its consequences for
social learning." Child Dev 30 (2): 239-252.
Maccoby, E. E. (1998.) The Two Sexes: Growing Up Apart, Coming Together.
Cambridge, MA: Harvard University Press.
Maccoby, E. E. (2005.) Iz razgovora.
Maccoby, E. E. i Jacklin, C. N. (1973.) Stress, activity, and proximity seek-
ing: Sex differences in the year-old child." Child Dev 44 (1): 34-42.
Maccoby, E. E. i Jacklin, C. N. (1980.) Sex differences in aggression: A
rejoinder and reprise." Child Dev 51 (4): 964-980.
Maccoby, E. E. i Jacklin, C. N. (1987.) Gender segregation in childhood."
Adv Child Dev Behav 20:239-287.
McCormick, C. M. i Mahoney, E. (1999.) Persistent effects of prenatal,
neonatal, or adult treatment with flutamide on the hypothalamic-pitui-
tary-adrenal stress response of adult male rats." Horm Behav 35 (1): 90-
- 101.
McEwen, B. S. (2001.) Invited review: Estrogen's effects on the brain:
Multiple sites and molecular mechanisms." J Appl Physiol 91 (6): 2785-
-27801.
McEwen, B. S. i Olie, J. P. (2005.) Neurobiology of mood, anxiety, and
emotions as revealed by studies of a unique antidepressant: Tianeptine."
Mol Psychiatry 10 (6): 525-537.
McFadden, D. i Pasanen, E. G. (1998.) Comparison of the auditory sys-
tems of heterosexuals and homosexuals: Click-evoked otoacoustic emis-
sions." Proc Natl Acad Set USA 95 (5): 2709-2713.
2 1
McFadden, D. i Pasanen, E. G. (1999.) Spontaneous otoacoustic emis-
sions in heterosexuals, homosexuals, and bisexuals." J Acoust Soc Am 105
(4): 2403-2413.
McGinnis, M. Y. (2004.) Anabolic androgenic steroids and aggression:
Studies using animal models." Ann NY Acad Set 1036: 399-415.
McManis, M. H., Bradley, M. M. i ostali (2001.) Emotional reactions in
children: Verbal, physiological, and behavioral responses to affective pic-
tures." Psychophysiology 38 (2): 222-231.
Maciejewski, P. K., Prigerson, H. G. i ostali (2001.) Sex differences in
event-related risk for major depression." Psychol Med 31 (4): 593-604.
Mackey, R., (2001.) Psychological intimacy in the lasting relationships of
heterosexual and same-gender couples." Sex Roles 43 (3-4): 201.
Mackie, D. M Devos, T. i ostali (2000.) Intergroup emotions: Explaining
offensive action tendencies in an intergroup context." J Pers Soc Psychol
19 (4): 602-616.
Madden, T. E., Barrett, L. E. i ostali (2000.) Sex differences in anxiety and
depression: Empirical evidence and methodological questions." U Gender
and Emotion: Social Psychological Perspectives: Studies in Emotion and Social
Interaction, ur. A. H. Fischer, drugo izdanje, 277-298. New York: Cam-
Maestripieri, D. (2005.) Early experience affects the intergenerational
transmission of infant abuse in rhesus monkeys." Proc Natl Acad Sci USA
102 (27): 9726-9729.
Maestripieri, D. (2005.) Effects of early experience on female behaviour-
al and reproductive development in rhesus macaques." Proc Biol Sci 272
(1569): 1243-1248.
Maestripieri, D., Lindell, S. G. i ostali (2005.) Neurobiological character-
istics of rhesus macaque abusive mothers and their relation to social and
maternal behavior." Neurosci Biobehav Rev 29 (1): 51-57.
Magalhaes, P. V. i Pinheiro, R. T. (2006.) Pharmacological treatment of
postpartum depression." Acta Psychiatr Scand 113(1): 75-76.
Maki, P. M., Zonderman, A. B. i ostali (2001.) Enhanced verbal memory
in non-demented elderly women receiving hormone-replacement thera-
py." Am ] Psychiatry 158 (2): 227-233.
Malatesta, C. Z. i Haviland, J. M. (1982.) Learning display rules: The so-
cialization of emotion expression in infancy." Child Dev 53 (4): 991-1003.
Mandal, M. K. (1985.) Perception of facial affect and physical proxim-
ity. " Percept Mot Skills 60 (3): 782.
2
Mani, S. (2002.) Mechanisms of progesterone receptor action in the
brain." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 3,643-682. San
Diego, Academic Press.
Mann, P. E. i Babb, J. A. (2005.) Neural steroid hormone receptor gene
expression in pregnant rats." Brain Res Mol Brain Res 142 (1): 39-46.
Manning, J. T., Stewart, A. i ostali (2004.) Sex and ethnic differences in
2nd to 4th digit ratio of children." Early Hum Dev 80 (2): 161-168.
Marshall, E. (2005.) From dearth to deluge." Science 308 (5728): 1570.
Martel, F. L., Nevison, C. M. i ostali (1993.) Opioid receptor blockade
reduces maternal affect and social grooming in rhesus monkeys." Psy-
choneuroendocrinology 18 (4): 307-321.
Martin-Loeches, M., Orti, R. M. i ostali (2003.) A comparative analysis of
the modification of sexual desire of users of oral hormonal contraceptives
and intrauterine contraceptive devices." Eur J Contracept Reprod Health
Care 8 (3): 129-134.
Masoni, S., Maio, A. i ostali (1994.) The couvade syndrome." J Psychosom
Obstet Gynaecol 15 (3): 125-131.
Mass, J. (1998.) Sleep: The Revolutionary Program that Prepares Your Mind/or
Peak Performance. New York: HarperCollins.
Mathews, G. A., Fane, B. A. i ostali (2004.) Androgenic influences on
neural asymmetry: Handedness and language lateralization in individu-
als with congenital adrenal hyperplasia." Psychoneuroendocrinology 29 (6):
810-822.
Matthews, T.J., Abdelbaky, P. i ostali (2005.) Social and sexual motiva-
tion in the mouse." Behav Neurosci 119 (6): 1628-1639.
Matthiesen, A. S., Ransjo-Arvidson, A. B. i ostali (2001.) Postpartum ma-
ternal oxytocin release by newborns: Effects of infant hand massage and
sucking." Birth 28 (1): 13-19.
Mazure, C. M. i Maciejewski, P. K. (2003.) A model of risk for major
depression: Effects of life stress and cognitive style vary by age." Depress
Anxiety 17 (1): 26-33.
Meaney, M. (2001.) From a culture of blame to a culture of safety - the
role of institutional ethics committees." Bioethics Forum 17 (2): 32-42.
Meaney, M. J. (2001.) Maternal care, gene expression, and the transmis-
sion of individual differences in stress reactivity across generations."
Annu Rev Neurosci 24:1161-1192.
Meaney, M. J. i Szyf, M. (2005.) Maternal care as a model for experience-
dependent chromatin plasticity?" Trends Neurosci 28 (9): 456-463.
Mellon, S., Brizendine, L. i Conrad, S. (2004.) Neurosteroids, PMS and
depression." Behavioral Pharmacology 15: 22-28.
Mellon, S., Conrad, S. i ostali (2006.) Allopregnanolone synthesis vs cy-
cle vs normal vs PMDD." U pripremi.
Mendelsohn, M. E. i Karas, R. H. (2005.) Molecular and cellular basis of
cardiovascular gender differences." Science 308 (5728): 1583-1587.
Mendoza, E. i Carballo, G. (1999.) Vocal tremor and psychological
stress." J Voice 13 (1): 105-112.
Mendoza, S. P. (1999.) Attachment relationships in New World pri-
mates." U C. S. Carter, 1.1. Lederhendler i B. Kirkpatrick, ur., The Integra-
tive Neurobiology of Affiliation, 93-100. Cambridge, MA: MIT Press.
Miller, G. E., Rohleder, N. i ostali (2006.) "Clinical depression and regula-
tion of the inflammatory response during acute stress." Psychosom Med.
U tisku.
Miller, K. I., Conney, J. C. i ostali (2002.) Mood symptoms and cogni-
tive performance in women estrogen users and nonusers and men." / Am
Geriatr Soc 50 (11): 1826-1830.
Miller, S. M. i Lonstein, J. S. (2005.) Dopamine dl and d2 receptor antago-
nism in the preoptic area produces different effects on maternal behavior
in lactating rats." Behav Neurosci 119 (4): 1072-1083.
Mitchell, J. P., Banaji, M. R. i ostali (2005.) The link between social cogni-
tion and self-referential thought in the medial prefrontal cortex." ] Cogn
Neurosci 17(8): 1306-1315.
Moffitt, T. (2001.) Sex Differences in Antisocial Behavior. Cambridge: Cam-
Mogi, K., Funabashi, T. i ostali (2005.) Sex difference in the response
of melanin-concentrating hormone neurons in the lateral hypothalamic
area to glucose, as revealed by the expression of phosphorylated cyclic
adenosine 3', 5'-monophosphate response element-binding protein." En-
docrinology 146 (8): 3325-3333.
Monks, D. A., Lonstein, J. S. i ostali (2003.) Got milk? Oxytocin triggers
hippocampal plasticity." Nat Neurosci 6 (4): 327-328.
Monnet, E. P. i Maurice, T. (2006.) The sigma(l) protein as a target for the
non-genomic effects of neuro(active) steroids: Molecular, physiological,
and behavioral aspects." / Pharmacol Sci 100 (2): 93-118.
Morgan, H. D., Fleming, A. S. i ostali (1992.) Somatosensory control
of the onset and retention of maternal responsiveness in primiparous
Sprague-Dawley rats." Physiol Behav 51 (3): 549-555.
2
Morgan, M. A., Schulkin, J. i ostali (2004.) Estrogens and non-reproduc-
tive behaviors related to activity and fear." Neurosci Biobehav Rev 28 (i):
55-63.
Morgan, M. L., Cook, I. A. i ostali (2005.) Estrogen augmentation of anti-
depressants in perimenopausal depression: A pilot study." / Clin Psychia-
try 66 (6): 774-780.
Morley-Fletcher, S., Puopolo, M. i ostali (2004.) Prenatal stress affects
3, 4-methylenedioxymethamphetamine pharmacokinetics and drug-in-
duced motor alterations in adolescent female rats." Eur J Pharmacol 489
(1-2): 89-92.
Morley-Fletcher, S., Rea, M. i ostali (2003.) Environmental enrichment
during adolescence reverses the effects of prenatal stress on play behav-
iour and HPA axis reactivity in rats." Eur ] Neurosci 18 (12): 3367-3374.
Morse, C. A. i Rice, K. (ZOOS). Memory after menopause: Preliminary
considerations of hormone influence on cognitive functioning." Arch
Women Ment Healths (3): 155-162.
Motzer, S. A. i Hertig, V. (2004.) Stress, stress response, and health."
Nurs Clin North Am 39 (1): 1-17.
Mowlavi, A., Cooney, D. i ostali (2005.) Increased cutaneous nerve fibers
in female specimens." Plast Reconstr Surg 116 (5): 1407-1410.
Muller, M., Grobbee, D. E. i ostali (2005.) Endogenous sex hormones and
metabolic syndrome in aging men." ] Clin Endocrinol Metab 90 (5): 2618-
-2623.
Muller, M., Keck, M. E. i ostali (2002.) Genetics of endocrine-behavior
interactions." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 5, 263-
-302, San Diego: Academic Press.
Murabito, J. M., Yang, Q. i ostali (2005.) Heritability of age at natural
menopause in the Framingham Heart Study." J Clin Endocrinol Metab 90
(6): 3427-3430.
Murphy, C. T., McCarroll, S. A. i ostali (2003.) Genes that act downstream
of DAF-16 to influence the lifespan of Caenorhabditis elegans." Nature 424
(6946): 277-283.
Muscarella, E., Elias, Y. A. i ostali (2004.) Brain differentiation and pre-
ferred partner characteristics in heterosexual and homosexual men and
women. " Neuro Endocrinol Lett 25 (4): 297-301.
Must, A., Naumova, E. N. i ostali (2005.) Childhood overweight and
maturational timing in the development of adult overweight and fatness:
The Newton Girls Study and its follow-up." Pediatrics 116 (3): 620-627.
2
Mustanski, B. S., Dupree, M. G. i ostali (2005.) A genomewide scan of
male sexual orientation." Hum Genet 116 (4): 272-278.
Naftolin, F. (2005.) Prevention during the menopause is critical for good
health: Skin studies support protracted hormone therapy." Fertil Steril 84
(2): 293-294; rasprava 295.
Nagy, E. (2001.) Different emergence of fear expression in infant boys
and girls." Infant Behavior and Development 24:189-194.
Naliboff, B. D.
;
Berman, S. i ostali (2003.) Sex-related differences in IBS
patients: Central processing of visceral stimuli." Gastroenterology 124 (7):
1738-1747.
Nawata, H., Yanase, T. i ostali (2004.) Adrenopause." Horm Res 62 (Sup-
pi. 3): 110-114.
Neff, B. D. (2003.) Decisions about parental care in response to perceived
paternity." Nature 422 (6933): 716-719.
Neighbors, K. A., Gillespie, B. i ostali (2003.) Weaning practices among
breastfeeding women who weaned prior to six months postpartum." /
Hum Lact 19 (4): 374-380; 381-385,448.
Nelson, E. E., Leibenluft, E. i ostali (2005.) The social re-orientation of
adolescence: A neuroscience perspective on the process and its relation to
psychopathology" Psychol Med 35 (2): 163-174.
Netherton, C., Goodyer, I. i ostali (2004.) Salivary Cortisol and dehy-
droepiandrosterone in relation to puberty and gender." Psychoneuroendo-
crinology 29 (2): 125-140.
Niederle, M. (2005.) Why do women shy away from competition? Do
men compete too much?" NBER, radni list, srpanj 2005.
Nishida, Y., Yoshioka, M. i ostali (2005.) Sexually dimorphic gene ex-
pression in the hypothalamus, pituitary gland, and cortex." Genomics 85
(6): 679-687.
Nitschke, J. B., Nelson, E. E. i ostali (2004.) Orbitofrontal cortex tracks
positive mood in mothers viewing pictures of their newborn infants."
Neuroimage 21 (2): 583-592.
Oatridge, A., Holdcroft, A. i ostali (2002.) Change in brain size during
and after pregnancy: Study in healthy women and women with preec-
lampsia." AJNR Am J Neuroradiol 23 (1): 19-26.
Oberman, L. M. (2005.) Iz razgovora: There may be a difference in male
and female mirror neuron functioning."
Oberman, L. M., Hubbard, E. M. i ostali (2005.) ,,EEG evidence for mirror
neuron dysfunction in autism spectrum disorders." Brain Res Cogn Brain
Res 24 (2): 190-198.
2
Ochsner, K. N., Ray, R. D. i ostali (2004.) For better or for worse: Neural
systems supporting the cognitive down- and up-regulation of negative
emotion." Neuroimage 23 (2): 483-499.
O'Connell, H. E., Sanjeevan, K. V. i ostali (2005.) Anatomy of the clito-
ris." / Urol 174 (4, Pt. 1): 1189-1195.
O'Connor, D. B., Archer, J. i ostali (2004.) Effects of testosterone on mood,
aggression, and sexual behavior in young men: A double-blind, placebo-
controlled, cross-over study." / Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2837-2845.
O'Day, D. H., Lydan, M. i ostali (2001.) Decreases in calmodulin binding
proteins and calmodulin dependent protein phosphorylation in the me-
dial preoptic area at the onset of maternal behavior in the rat." J Neurosci
Res 64 (6): 599-605.
O'Day, D. H., Payne, L. A. i ostali (2001.) Loss of calcineurin from the
medial preoptic area of primiparous rats." Biochem Biophys Res Commun
281 (4): 1037-1040.
O'Hara, M. W., Schlechte, J. A. i ostali (1991.) Controlled prospective
study of postpartum mood disorders: Psychological, environmental, and
hormonal variables." J Abnorm Psychol 100 (1): 63-73.
O'Hara, M. W., Schlechte, J. A. i ostali (1991.) Prospective study of post-
partum blues: Biologic and psychosocial factors." Arch Gen Psychiatry 48
(9): 801-806.
Ohnishi, T., Moriguchi, Y. i ostali (2004.) The neural network for the mir-
ror system and mentalizing in normally developed children: An fMRI
study." Neuroreport 15 (9): 1483-1487.
Ojeda, S. (2002.) Neuroendocrine regulation of puberty." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4, 589-660. San Diego, Academic
Press.
Olweus, D., Mattsson, A. i ostali (1988.) Circulating testosterone levels
and aggression in adolescent males: A causal analysis." Psychosom Med
50 (3): 261-272.
OpenSpeechRecognizer (2005.) Male and female spectral tones of voice."
See www.nuance.com.
Orzhekhovskaia, N. S. (2005.) [Sex dimorphism of neuron-glia correla-
tions in the frontal areas of the human brain]." Morfologiia 127 (1): 7-9.
Otte, C., Hart, S. i ostali (2005.) A meta-analysis of Cortisol response to
challenge in human aging: Importance of gender." Psychoneuroendocrinol-
ogy 30(1): 80-91.
2
Overman, W. H., Bachevalier, I. i ostali (1996.) Cognitive gender differ-
ences in very young children parallel biologically based cognitive gender
differences in monkeys." Behav Neurosci 110 (4): 673-684.
Palermo, R. C. (2004.) Photographs of facial expression: Accuracy, re-
sponse times, and ratings of intensity." Behavior Research Methods, Instru-
ments & Computers. Special Web-based archive of norms, stimuli, and
data, Pt. 2,36 (4): 634-638.
Panzer, C., Wise, S. i ostali (2006.) Impact of oral contraceptives on sex
hormone-binding globulin and androgen levels: A retrospective study in
women with sexual dysfunction." / Sex Med 3 (1): 104-113.
Papalexi, E., Antoniou, K. i ostali (2005.) Estrogens influence behavioral
responses in a kainic acid model of neurotoxicity." Horm Behav 48 (3):
291-302.
Paris, R. i Helson, R. (2002.) Early mothering experience and personality
change." / Fam Psychol 16 (2): 172-185.
Parry, B. (2002.) Premenstrual dysphoric disorder PMDD." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 5, 531-552. San Diego, Academic
Press.
Parsey, R. V., Oquendo, M. A. i ostali (2002.) Effects of sex, age, and
aggressive traits in man on brain serotonin 5-HT1A receptor binding
potential measured by PET using [C-11]WAY-100635." Brain Res 954 (2):
173-182.
Pasterski, V. L., Geffner, M. E. i ostali (2005.) Prenatal hormones and
postnatal socialization by parents as determinants of male-typical toy
play in girls with congenital adrenal hyperplasia." Child Dev 76 (1): 264-
-278.
Pattatucci, A. M. i Hamer, D. H. (1995.) Development and familiality of
sexual orientation in females." Behav Genet 25 (5): 407-420.
Paus, T., Zijdenbos, A. i ostali (1999.) Structural maturation of neural
pathways in children and adolescents: In vivo study." Science 283 (5409):
1908-1911.
Pawluski, J. L. i Galea, L. A. (2006.) Hippocampal morphology is dif-
ferentially affected by reproductive experience in the mother." J Neurobiol
66 (1): 71-81.
Pawluski, J. L., Walker, S. K. i ostali (2006.) Reproductive experience dif-
ferentially affects spatial reference and working memory performance in
the mother." Horm Behav 49 (2): 143-149.
2 8
Pazol, K., Northcutt, K. V. i ostali (2005.) Medroxyprogesterone acetate
acutely facilitates and sequentially inhibits sexual behavior in female
rats." Horm Behav.
Pease, A. (1997.) Talk Language. Sydney: Camel Publishing.
Pedersen, C. A. i Boccia, M. L. (2003.) Oxytocin antagonism alters rat
dams' oral grooming and upright posturing over pups." Physiol Behav 80
(2-3): 233-241.
Pennebaker, J. W., Groom, C. J. i ostali (2004.) Testosterone as a social
inhibitor: Two case studies of the effect of testosterone treatment on lan-
guage." JAbnorm Psychol 113 (1): 172-175.
Perez-Martin, M., Salazar, V. i ostali (2005.) Estradiol and soy extract
increase the production of new cells in the dentate gyrus of old rats." Exp
Gerontol 40 (5): 450-453.
Pezawas, L., Meyer-Lindenberg, A. i ostali (2005.) ,,5-HTTLPR polymor-
phism impacts human cingulate-amygdala interactions: A genetic sus-
ceptibility mechanism for depression." Nat Neurosci 8 (6): 828-834.
Phelps, E. A. (2004.) Human emotion and memory: Interactions of the
amygdala and hippocampal complex." Curr Opin Neurobiol 14 (2): 198-
-202.
Phillips, S. M. i Sherwin, B. B. (1992.) Variations in memory function and
sex steroid hormones across the menstrual cycle." Psychoneuroendocrino-
logy 17 (5): 497-506.
Pierce, M. B. i Leon, D. A. (2005.) Age at menarche and adult BMI in
the Aberdeen children of the 1950s cohort study." Am ] Clin Nutr 82 (4):
733-739.
Pillard, R. G. i Bailey, J. M. (1995.) A biologic perspective on sexual ori-
entation." Psychiatr Clin North Am 18 (1): 71-84.
Pillsworth, E. G., Haselton, M. G. i ostali (2004.) Ovulatory shifts in fe-
male sexual desire." / Sex Res 41 (1): 55-65.
Pinaud, R., Fortes, A. F. i ostali (2006.) Calbindin-positive neurons reveal
a sexual dimorphism within the songbird analogue of the mammalian
auditory cortex." J Neurobiol 66 (2): 182-195.
Pinna, G., Costa, E. i ostali (2005.) Changes in brain testosterone and al-
lopregnanolone biosynthesis elicit aggressive behavior." Proc Natl Acad
Sci USA 102 (6): 2135-2140.
Pittman, Q. J. i Spencer, S. J. (2005.) Neurohypophysial peptides: Gate-
keepers in the amygdala." Trends Endocrinol Metab 16 (8): 343-344.
Plante, E., Schmithorst, V. J. i ostali (2006.) Sex differences in the activa-
tion of language cortex during childhood." Neuropsychologia. U tisku.
2
Podewils, L. J., Guallar, E. i ostali (2005.) Physical activity, APOE geno-
type, and dementia risk: Findings from the Cardiovascular Health Cogni-
tion Study." Am ] Epidemiol 161 (7): 639-651.
Prkachin, K. M., Heather, M. i Mercer, S. R. (2004.) Effects of exposure on
perception of pain expression." Pain 111 (1-2): 8-12.
Protopopescu, X., Pan, H. i ostali (2005.) Orbitofrontal cortex activity re-
lated to emotional processing changes across the menstrual cycle." Proc
Natl Acad Sci USA 102 (44): 16060-16065.
Pruessner, }. C., Champagne, F. i ostali (2004.) Dopamine release in re-
sponse to a psychological stress in humans and its relationship to ear-
ly life maternal care: A positron emission tomography study using Q1
lC]raclopride." / Neurosci 24 (11): 2825-2831.
Pujol, J., Lopez, A. i ostali (2002.) Anatomical variability of the anterior
cingulate gyrus and basic dimensions of human personality." Neuroimage
15 (4): 847-855.
Putnam, K., Chrousos, G. P. i ostali (2005.) Sex-related differences in
stimulated hypothalamic-pituitary-adrenal axis during induced gonadal
suppression." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 4224-4231.
Qian, S. Z., Cheng Xu, Y. i ostali (2000.) Hormonal deficiency in elderly
males." Int ] Androl 23 (Suppl. 2): 1-3.
Rahman, Q. (2005.) The neurodevelopment of human sexual orienta-
tion." Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1057-1066.
Rahman, Q., Abrahams, S. i ostali (2003.) Sexual-orientation-related dif-
ferences in verbal fluency." Neuropsychology 17 (2): 240-246.
Rahman, Q., Kumari, V. i ostali (2003.) Sexual orientation-related differ-
ences in prepulse inhibition of the human startle response." Behav Neuro-
sci 117 (5): 1096-1102.
Raingruber, B. J. (2001.) Settling into and moving in a climate of care:
Styles and patterns of interaction between nurse psychotherapists and
clients." Perspect Psychiatr Care 37 (1): 15-27.
Rasgon, N. L., Magnusson, C. i ostali (2005.) Endogenous and exogenous
hormone exposure and risk of cognitive impairment in Swedish twins: a
preliminary study." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 558-567.
Rasgon, N., Shelton, S. i ostali (2005.) Perimenopausal mental disorders:
Epidemiology and phenomenology." CNS Spectr 10 (6): 471-478.
Ratka, A. (2005.) Menopausal hot flashes and development of cognitive
impairment." Ann NY Acad Sci 1052:11-26.
0
Raz, N., Gunning-Dixon, F. i ostali (2004.) Aging, sexual dimorphism,
and hemispheric asymmetry of the cerebral cortex: Replicability of re-
gional differences in volume." Neurobiol Aging 25 (3): 377-396.
Raz, N., Rodrigue, K. M. i ostali (2004.) Hormone replacement therapy
and age-related brain shrinkage: Regional effects." Neuroreport 15 (16):
2531-2534.
Reamy, K. J. i White, S. E. (1987.) Sexuality in the puerperium: A re-
view." Arch Sex Behav 16 (2): 165-186.
Redoute, J., Stoleru, S. i ostali (2000.) Brain processing of visual sexual
stimuli in human males." Hum Brain Mapp 11 (3): 162-177.
Reno, P. L., Meindl, R. S. i ostali (2003.) Sexual dimorphism in Australo-
pithecus afarensis was similar to that of modern humans. " Proc Natl Acad
Sci USA 100 (16): 9404-9409.
Repetti, R. L. (1989.) Effects of daily workload on subsequent behav-
ior during marital interactions: The role of social withdrawal and spouse
support." / Pers Soc Psychol 57: 651-659.
Repetti, R. L. (1997.) The effects of daily job stress on parent behavior
with preadolescents." Society for Research in Child Development meet-
ing, Washington, D. C.
Repetti, R. L., Taylor, S. E. i ostali (2002.) Risky families: Family social
environments and the mental and physical health of offspring." Psychol
Bull 128 (2): 330-366.
Resnick, S. M. i Maki, P. M. (2001.) Effects of hormone replacement ther-
apy on cognitive and brain aging." Ann NY Acad Sci 949: 203-214. Rhoden,
E. L. i Morgentaler, A. (2004.) Risks of testosterone-replacement therapy
and recommendations for monitoring." N Engl ] Med S50 (5): 482-492.
Rhodes, G. (2006.) The evolutionary psychology of facial beauty." Annu
Rev Psychol 57:199-226.
Rhodes, G., Peters, M. i ostali (2005.) Higher-level mechanisms detect
facial symmetry." Proc Biol Sci 272 (1570): 1379-1384.
Richardson, H. N., Zorrilla, E. P. i ostali (2006.) Exposure to repetitive
versus varied stress during prenatal development generates two distinct
anxiogenic and neuroendocrine profiles in adulthood." Endocrinology. U
tisku.
Rilling, J. K., Winslow, J. T. i ostali (2004.) The neural correlates of mate
competition in dominant male rhesus macaques." Biol Psychiatry 56 (5):
364-375.
Roalf, D., Lowery, N. i ostali (2006.) Behavioral and physiological find-
ings of gender differences in global-local visual processing." Brain Cogn.
U tisku.
Roberts, B. W., Helson, R. i ostali (2002.) Personality development and
growth in women across 30 years: Three perspectives." J Pers 70 (1): 79-
-102.
Robinson, K. i Maresh, S. E. (2001.) Mood, marriage, and menopause."
Journal of Counseling Psychology, 48 (1): 77-84.
Roca, C. A., Schmidt, P. J. i Altemus, M. (1998.) Effects of reproductive
steroids on the hypothalamic-pituitary-adrenal axis response to low dose
dexamethasone." Abstract presented at Neuroendocrine Workshop on
Stress. New Orleans.
Roca, C. A., Schmidt, P. J. i ostali (2003.) Differential menstrual cycle reg-
ulation of hypothalamic-pituitary-adrenal axis in women with premen-
strual syndrome and controls." J Clin EndocrinolMetab 88 (7): 3057-3063.
Roenneberg, T., Kuehnle, T. i ostali (2004.) A marker for the end of ado-
lescence." CurrBiol 14 (24): R1038-1039.
Rogan, M. T., Leon, K. S. i ostali (2005.) Distinct neural signatures for
safety and danger in the amygdala and striatum of the mouse." Neuron
46 (2): 309-320.
Rogers, R. D., Ramnani, N. i ostali (2004.) Distinct portions of anterior
cingulate cortex and medial prefrontal cortex are activated by reward
processing in separable phases of decision-making cognition." Biol Psy-
chiatry 55 (6): 594-602.
Romeo, R. D., Lee, S. J. i ostali (2004.) Differential stress reactivity in
intact and ovariectomized prepubertal and adult female rats." Neuroen-
docrinology 80 (6): 387-393.
Romeo, R. D., Lee, S. J. i ostali (2004.) Testosterone cannot activate an
adult-like stress response in prepubertal male rats." Neuroendocrinology
79 (3): 125-132.
Romeo, R. D., Richardson, H. N. i ostali (2002.) Puberty and the matura-
tion of the male brain and sexual behavior: Recasting a behavioral poten-
tial", Neurosci Biobehav Rev 26 (3): 381-391.
Romeo, R. D. i Sisk, C. L. (2001.) Pubertal and seasonal plasticity in the
amygdala." Brain Res 889 (1-2): 71-77.
Rose, A. B., Merke, D. P. i ostali (2004.) Effects of hormones and sex chro-
mosomes on stress-influenced regions of the developing pediatric brain."
Ann NY Acad Sci 1032: 231-233.
0
Rose, A. J. i Rudolph, K. D. (2006.) A review of sex differences in peer
relationship processes: potential trade-offs for the emotional and behav-
ioral development of girls and boys." Psychol Bull 132 (1): 98-131.
Rosen, W. D., Adamson, L. B. i Bakeman, R. (1992.) An experimental
investigation of infant social referencing: Mothers' messages and gender
differences." Dev Psychol 28 (6): 1172-1178.
Rosenblum, L. A. i Andrews M. W. (1994.) Influences of environmen-
tal demand on maternal behavior and infant development." Acta Paediatr
Suppl 397:57-63.
Rosenblum, L. A., Coplan, J. D. i ostali (1994.) Adverse early experiences
affect noradrenergic and serotonergic functioning in adult primates." Biol
Psychiatry 35 (4): 221-227.
Rosip, J. C., Hall, J. A. (2004.) Knowledge of nonverbal cues, gender,
and nonverbal decoding accuracy. " Journal of Nonverbal Behavior, Special
Interpersonal Sensitivity, Pt. 2. 28 (4): 267-286.
Ross, J. L., Roeltgen, D. i ostali (1998.) Effects of estrogen on nonverbal
processing speed and motor function in girls with Turner's syndrome." /
Clin Endocrinol Metab 83 (9): 3198-31204.
Rossouw, J. E. (2002.) Effect of postmenopausal hormone therapy on car-
diovascular risk." JHypertens Suppl 20 (2): S62-65.
Rossouw, J. E. (2002.) Hormones, genetic factors, and gender differences
in cardiovascular disease." Cardiovasc Res 53 (3): 550-557.
Rossouw, J. E., Anderson, G. L. i ostali (2002.) Risks and benefits of estro-
gen plus progestin in healthy postmenopausal women: Principal results
from the Women's Health Initiative randomized controlled trial." JAMA
288 (3): 321-333.
Rotter, N. G. (1988.) Sex differences in the encoding and decoding of
negative facial emotions." Journal of Nonverbal Behavior, 12:139-148.
Roussel, S., Boissy, A. i ostali (2005.) Gender-specific effects of prenatal
stress on emotional reactivity and stress physiology of goat kids." Harm
Behav 47 (3): 256-266.
Routtenberg, A. (2005.) Estrogen changes wiring of female rat brain
during the estrus/menstrual cycle." Society for Neuroscience meeting,
Washington, D. C.
Rowe, R., Maughan, B. i ostali (2004.) Testosterone, antisocial behavior,
and social dominance in boys: Pubertal development and biosocial inter-
action." Biol Psychiatry 55 (5): 546-552.
Rubiriow, D., Roca, C. i ostali (2002.) Gonadal hormones and behavior in
women: Concentrations versus context." U Hormones, Brain and Behavior,
ur. D. W. Pfaff, vol. 5,37-74, San Diego: Academic Press.
Rubinow, D. R. (2005.) Reproductive steroids in context." Arch Women
Ment Healths (1): 1-5.
Rubinow, D. R. i Schmidt, P. J. (1995.) The neuroendocrinology of men-
strual cycle mood disorders." Ann NY Acad Sci 771: 648-659.
Rubinow, D. R. i Schmidt, P. J. (1995.) The treatment of premenstrual
syndrome - forward into the past." N EnglJ Med 332 (23): 1574-1575.
Ryan, B. (2000.) Speaking rate, conversational speech acts, interruption,
and linguistic complexity." Clinical Linguistics & Phonetics, 14 (1): 17-22.
Sa, S. I. i Madeira, M. D. (2005.) Neuronal organelles and nuclear pores of
hypothalamic ventromedial neurons are sexually dimorphic and change
during the estrus cycle in the rat." Neuroscience 133 (4): 919-924.
Sabatinelli, D., Bradley, M. M. i ostali (2005.) Parallel amygdala and in-
ferotemporal activation reflect emotional intensity and fear relevance."
Neuroimage 24 (4): 1265-1270.
Saenz, C., Dominguez, R. i ostali (2005.) Estrogen contributes to struc-
tural recovery after a lesion." MwwaLeft 392 (S): 198-201.
Salonia, A., Nappi, R. E. i ostali (2005.) Menstrual cycle-related chang-
es in plasma oxytocin are relevant to normal sexual function in healthy
women." Horm Behav 47 (2): 164-169.
Samter, W. (2002.) How gender and cognitive complexity influence the
provision of emotional support: A study of indirect effects." Communi-
cation Reports: Special psychological mediators of sex differences in emotional
support 15 (1): 5-16.
Sanchez-Martin, J. R., Fano, E. i ostali (2000.) Relating testosterone levels
and free play social behavior in male and female preschool children."
Psychoneuroendocrinology 25 (8): 773-783.
Sandfort, T. G., De Graaf, R. i ostali (2003.) Same-sex sexuality and qual-
ity of life: Findings from the Netherlands Mental Health Survey and Inci-
dence Study." Arch Sex Behav 32 (1): 15-22.
Sapolsky, R. M. (1986.) Stress-induced elevation of testosterone concen-
tration in high ranking baboons: Role of catecholamines." Endocrinology
118 (4): 1630-1635.
Sapolsky, R. M. (2000.) Stress hormones: Good and bad." Neurobiol Dis
7 (5): 540-542.
0
Sapolsky, R. M. i Meaney, M. J. (1986.) Maturation of the adrenocorti-
cal stress response: Neuroendocrine control mechanisms and the stress
hyporesponsive period." Brain Res 396 (1): 64-76.
Sastre, X., Borras, C. i ostali (2002.) Mitochondrial damage in aging and
apoptosis." Ann NY Acad Sci 959:448-451.
Savic, I., Berglund, H. i ostali (2001.) Smelling of odorous sex hormone-
like compounds causes sex-differentiated hypothalamic activations in
humans." Neuron 31 (4): 661-6568.
Sbarra, D. A. (2006.) Predicting the onset of emotional recovery follow-
ing nonmarital relationship dissolution: Survival analyses of sadness and
anger. " Pers Soc Psychol Bull 32 (3): 298-312.
Schirmer, A. i Kotz, S. A. (2003.) ERP evidence for a sex-specific Stroop
effect in emotional speech." J Cogn Neurosci 15 (8): 1135-1148.
Schirmer, A., Kotz, S. A. i ostali (2002.) Sex differentiates the role of emo-
tional prosody during word processing." Brain Res Cogn Brain Res 14 (2):
228-233.
Schirmer, A., Kotz, S. A. i ostali (2005.) On the role of attention for the
processing of emotions in speech: Sex differences revisited." Brain Res
Cogn Brain Res 24 (3): 442-452.
Schirmer, A., Striano, T. i ostali (2005.) Sex differences in the preattentive
processing of vocal emotional expressions." Neuroreport 16 (6): 635-639.
Schirmer, A., Zysset, S. i ostali (2004.) Gender differences in the activa-
tion of inferior frontal cortex during emotional speech perception." Neu-
roimage 21 (3): 1114-1123.
Schmidt, P. J. (2005.) Depression, the perimenopause, and estrogen ther-
apy." Ann NY Acad Sci 1052: 27-40.
Schmidt, P. J., Haq, N. i ostali (2004.) A longitudinal evaluation of the
relationship between reproductive status and mood in perimenopausal
women." Am ] Psychiatry 161 (12): 2238-2244.
Schmidt, P. J., Murphy, J. H. i ostali (2004.) Stressful life events, personal
losses, and perimenopause-related depression." Arch Women Ment Health
7(1): 19-26.
Schmidt, P. J., Nieman, L. K. i ostali (1998.) Differential behavioral ef-
fects of gonadal steroids in women with and in those without premen-
strual syndrome." N Engl J Med 338 (4): 209-216.
Schmidt, P. J., Nieman, L. K. i ostali (2000.) Estrogen replacement in
perimenopause-related depression: A preliminary report." Am J Obstet
Gynecol 183-(2): 41-420.
Schmidt, P. J., Roca, C. A. i ostali (1998.) Clinical evaluation in studies
of perimenopausal women: Position paper." Psychopharmacol Bull 34 (3):
309-311.
Schmitt, D. P. i Buss, D. M. (1996.) Strategic self-promotion and competi-
tor derogation: Sex and context effects on the perceived effectiveness of
mate attraction tactics." J Pers Soc Psychol 70 (6): 1185-1204.
Schultheiss, O. C., Dargel, A. i ostali (2003.) Implicit motives and gonad-
al steroid hormones: Effects of menstrual cycle phase, oral contraceptive
use, and relationship status." Horm Behav 43 (2): 293-301.
Schumacher, M. (2002.) Progesterone: Synthesis, metabolism, mecha-
nisms of action, and effects in the nervous system." U Hormones, Brain
and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 3, 683-746. San Diego: Academic Press.
Schutzwohl, A. (2006.) Judging female figures: A new methodological
approacl to male attractiveness judgments of female waist-to-hip ratio."
Biol Psychol 71 (2): 223-229.
Schweinsburg, A. D., Nagel, B. J. i ostali (2005.) fMRI reveals alteration
of spatial working memory networks across adolescence." J Int Neuropsy-
chol Soc 11 (5): 631-644.
Schweinsburg, A. D., Schweinsburg, B. C. i ostali (2005.) fMRI response
to spatial working memory in adolescents with comorbid marijuana and
alcohol use disorders." Drug Alcohol Depend 79 (2): 201-210.
Seeman, T. E., Singer, B. i ostali (2001.) Gender differences in age-re-
lated changes in HPA axis reactivity." Psychoneuroendocrinology 26 (3):
225-240.
Seidlitz, L. i Diener, E. (1998.) Sex differences in the recall of affective
experiences." J Pers Soc Psychol 74 (1): 262-271.
Seifritz, E., Esposito, F. i ostali (2003.) Differential sex-independent amy-
gdala response to infant crying and laughing in parents versus nonpar-
ents." Biol Psychiatry 54 (12): 1367-1375.
Seurinck, R., Vingerhoets, G. i ostali (2004.) Does egocentric mental rota-
tion elicit sex differences?" Neuroimage 23 (4): 1440-1449.
Shahab, M., Mastronardi, C. i ostali (2005.) Increased hypothalamic
GPR54 signaling: A potential mechanism for initiation of puberty in pri-
mates. " Proc Natl Acad Sci USA 102 (6): 2129-2134.
Sharkin, B. (1993.) Anger and gender: Theory, research and implica-
tions." Journal of Counseling and Development 71: 386-389.
Shaywitz, B. A., Shaywitz, S. E. i ostali (1995.) Sex differences in the
functional organization of the brain for language." Nature 373 (6515): 607-
-609.
0
Shaywitz, S. E., Naftolin, F. i ostali (2003.) Better oral reading and short-
term memory in midlife, postmenopausal women taking estrogen." Men-
opause 10 (5): 420-426.
Shellenbarger, S. (2005.) The Breaking Point: How Female Midlife Crisis Is
Transforming today's Women. New York: Henry Holt.
Sherman, P. W. i Neff, B. D. (2003.) Behavioural ecology: Father knows
best." Nature 425 (6954): 136-137.
Sherry, D. F. (2006.) Neuroecology" Annu Rev Psychol. U tisku.
Sherwin, B. B. (1994.) Estrogenic effects on memory in women." Ann NY
Acad Sci 743: 213-230; rasprava 230-231.
Sherwin, B. B. (2005.) Estrogen and memory in women: How can we
reconcile the findings?" HormBehav VI (3): 371-375.
Sherwin, B. B. (2005.) Surgical menopause, estrogen, and cognitive func-
tion in women: What do the findings tell us?" Ann NY Acad Sci 1052:
3-10.
Sherwin, B. B., Gelfand, M. M. i ostali (1985.) Androgen enhances sexual
motivation in females: A prospective, crossover study of sex steroid ad-
ministration in the surgical menopause." Psychosom Med 47 (4): 339-351.
Shifren, J. L., Braunstein, G. D. i ostali (2000.) Transdermal testosterone
treatment in women with impaired sexual function after oophorectomy."
N Engl J Med 343 (10): 682-688.
Shirao, N., Okamoto, Y. i ostali (2005.) Gender differences in brain ac-
tivity toward unpleasant linguistic stimuli concerning interpersonal re-
lationships: An fMRI study. " Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 255 (5):
327-333.
Shoan-Golan, O. (2004.) Do women cry their own tears? Issues of women's
tearfulness, self-other differentiation, subjectivity, empathy and recognition.
Dissertation Abstracts International: Section B: Science and Engineering
65 (1-B): 452.
Shors, T. J. (2005.) Estrogen and learning: Strategy over parsimony."
Learn Mem 12 (2): 84-85.
Shors, T. J. (2006.) Stressful experience and learning across the lifespan."
Annu Rev Psychol. U tisku.
Silberstein, S. D. i De Lignieres, B. (2000.) Migraine, menopause and hor-
monal replacement therapy." Cephalalgia 20 (3): 214-221.
Silberstein, S. D. i Merriam, G. R. (2000.) Physiology of the menstrual
cycle." Cephalalgia 20 (3): 148-154.
Silk, J. B. (2000.) Ties that bond: The role of kinship in primate societies."
U L. Stone, ur., New Directions in Anthropological Kinship, 112-121. Boulder,
CO: Rowman and Littlefield.
Silk, J. B., Alberts, S. C. i ostali (2003.) Social bonds of female baboons
enhance infant survival." Science 302 (5648): 1231-1234.
Silverman, D. K. (2003.) Mommy nearest: Revisiting the idea of infantile
symbiosis and its implications for females." Psychoanalytic Psychology 20
(2): 261-270.
Silverman, J. (2003.) Gender differences in delay of gratification: A meta
analysis." Sex Roles 49:451-463.
Simon, R. (2004.) Gender and emotion in the United States." American
Journal of Sociology, 109: 1137-1176.
Simon, V. (2005.) Wanted: Women in clinical trials." Science 308 (5728):
1517.
Singer, E. (2005.) Speech transcript stokes opposition to Harvard head."
Nature 433 (7028): 790.
Singer, I. (1973.) Fertility and the female orgasm." U Goals of Human Sex-
uality, ur. I. Singer, 159-197. London: Wildwood House.
Singer, T., Seymour, B. i ostali (2004.) Empathy for pain .involves the
affective but not sensory components of pain." Science 303 (5661): 1157-
-1162.
Singer, T. i Frith, C. (2005.) The painful side of empathy." Nat Neurosci
8 (7): 845-846.
Singer, T., Seymour, B. i ostali (2006.) Empathic neural responses are
modulated by the perceived fairness of others." Nature 439 (7075): 466-
-469.
Singh, D. (1993.) Adaptive significance of female physical attractiveness:
Role of waist-to-hip ratio." / Pers Soc Psychol 65 (2): 293-307.
Singh, D. (2002.) Female mate value at a glance: Relationship of waist-
to-hip ratio to health, fecundity and attractiveness." Neuroendocrinology
Letters, 23 (Suppl. 4): 81-91.
Sininger, Y. (1998.) Gender distinctions and lateral asymmetry in the
low-level auditory brainstem response of the human neonate." Hearing
Research 128: 58-66.
Skuse, D. (2003.) ,,X-linked genes and the neural basis of social cogni-
tion." Novartis Found Symp 251: 84-98; rasprava 98-108,109-111, 281-297.
Skuse, D., Morris, J. i ostali (2003.) The amygdala and development of
the social brain." Ann NY Acad Sci 1008: 91-101.
Slob, A. K., Bax, C. M. i ostali (1996.) Sexual arousability and the men-
strual cycle." Psychoneuroendocrinology 21 (6): 545-558.
Small, D. M., Zatorre, R. J. i ostali (2001.) Changes in brain activity re-
lated to eating chocolate: From pleasure to aversion." Brain 124 (Pt. 9):
1720-1733. Smith, J., Cunningham, M. J. i ostali (2005.) Regulation of Kiss
1 gene expression in the brain of the female mouse." Endocrinology 146 (9):
3686-3692.
Smith, M. J., Schmidt, P. }. i ostali (2004.) Gonadotropin-releasing hor-
mone-stimulated gonadotropin levels in women with premenstrual dys-
phoria." Gynecol Endocrinol 19 (6): 335-343.
Smith, S. S. i Woolley, C. S. (2004.) Cellular and molecular effects of ster-
oid hormones on CNS excitability." Cleve Clin ] Med 11 (Suppl. 2): S4-10.
Soares, C. N. i Almeida, O. P. (2001.) Depression during the perimeno-
pause. " Arch Gen Psychiatry 58 (3): 306.
Soares, C. N., Almeida, O. P. i ostali (2001.) Efficacy of estradiol for the
treatment of depressive disorders in perimenopausal women: A double-
blind, randomized, placebo-controlled trial." Arch Gen Psychiatry 58 (6):
529-534.
Soares, C. N. i Cohen, L. S. (2000.) Association between premenstrual
syndrome and depression." J Clin Psychiatry 61 (9): 677-678.
Soares, C. N. i Cohen, L. S. (2001.) The perimenopause, depressive disor-
ders, and hormonal variability." Sao Paulo Med J 119 (2): 78-83.
Soares, C. N., Cohen, L. S. i ostali (2001.) Characteristics of women with
premenstrual dysphoric disorder (PMDD) who did or did not report
history of depression: A preliminary report from the Harvard Study of
Moods and Cycles. " / Womens Health Gend Based Med 10 (9): 873-878.
Soares, C. N., Joffe, H. i ostali (2004.) Menopause and mood." Clin Obstet
Gynecol 47(3): 576-591.
Soares, C. N., Poitras, J. R. i ostali (2003.) Effect of reproductive hor-
mones and selective estrogen receptor modulators on mood during men-
opause." Drugs Aging 20 (2): 85-100.
Soares, C. N., Prouty, J. i ostali (2005.) Treatment of menopause-related
mood disturbances." CNS Spectr 10 (6): 489-497.
Sokhi, D. S., Hunter, M. D. i ostali (2005.) Male and female voices acti-
vate distinct regions in the male brain." Neuroimage 27 (3): 572-578.
Soldin, O. P., Guo, T. i ostali (2005.) Steroid hormone levels in pregnancy
and 1 year postpartum using isotope dilution tandem mass spectrom-
etry." Fertil Steril 84 (3): 701-710.
Soldin, O. P., Hoffman, E. G. i ostali (2005.) Pediatric reference intervals
for FSH, LH, estradiol, T3, free T3, Cortisol, and growth hormone on the
DPCIMMULITE 1000." Clin Chim Acta 355 (1-2): 205-210.
Spelke, E. (2005.) The science of gender and science." Edge, 15. svibnja
Spelke, E. S. (2005.) Sex differences in intrinsic aptitude for mathematics
and science?: A critical review." Am Psychol 60 (9): 950-958.
Speroff, L., Kenemans, P. i ostali (2005.) Practical guidelines for post-
menopausal hormone therapy." Maturitas 51 (1): 4-7.
Speroff, L. (2005.) Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility, 7.
izdanje, Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins.
Sprecher, S. (2002.) Sexual satisfaction in premarital relationships: As-
sociations with satisfaction, love, commitment, and stability." / Sex Res
39 (3): 190-196.
Staley, J. (2006.) Sex differences in diencephalon serotonin transporter
availability in major depression." Biol Psychiatry 59 (1): 40-47.
Staley, J. K., Sanacora, G. i ostali (2006.) Sex differences in diencephalon
serotonin transporter availability in major depression." Biol Psychiatry 59
(1): 40-47.
Stephen, J. M., Ranken, D. i ostali (2006.) Aging changes and gender dif-
ferences in response to median nerve stimulation measured with MEG."
Clin Neurophysiol. U tisku.
Stern, J. M. i Johnson, S. K. (1989.) Perioral somatosensory determinants
of nursing behavior in Norway rats (Rattus norvegicus)."J Comp Psychol
103 (3): 269-280.
Stern, J. M. i Kolunie, J. M. (1993.) Maternal aggression of rats is im-
paired by cutaneous anesthesia of the ventral trunk, but not by nipple
removal." Physiol Behav 54 (5): 861-868.
Stirone, C., Duckies, S. P. i ostali (2005.) Estrogen increases mitochon-
drial efficiency and reduces oxidative stress in cerebral blood vessels."
Mol Pharmacol 68 (4): 959-965.
Storey, A. E., Walsh, C. J. i ostali (2000.) Hormonal correlates of paternal
responsiveness in new and expectant fathers." Evol Hum Behav 21 (2): 79-
-95.
Story, L. (2005.) Many women at elite colleges set career path to mother-
hood." New York Times, 20. rujna.
Strauss, J. F. i Barbieri, R. (2004.) Ten and Jaffe's Reproductive Endocrinology:
Physiology, Pathophysiology, and Clinical Management, 5. izdanje, Philadel-
phia: W. B. Saunders.
Stroud, L. R., Papandonatos, G. D. i ostali (2004.) Sex differences in the
effects of pubertal development on responses to a corticotropin-releas-
ing hormone challenge: The Pittsburgh psychobiologic studies." Ann NY
Acad Sci 1021: 348-351.
Stroud, L. R., Salovey, P. i ostali (2002.) Sex differences in stress respons-
es: Social rejection versus achievement stress." Biol Psychiatry 52 (4): 318-
-327.
Styne, D., D. Pfaff, W. (2002.) Puberty in boys and girls." U Hormones,
Brain and Behavior, ur. vol. 4, 661-716. San Diego: Academic Press.
Sullivan, E. V., Rosenbloom, M. i ostali (2004.) Effects of age and sex on
volumes of the thalamus, pons, and cortex." Neurobiol Aging 25 (2): 185-
-192.
Summers, L. (2005.) Conference on Diversifying the Science and Engi-
neering Workforce." NBER transcript, 14 sijenja.
Sun, T., Pataine, C. i ostali (2005.) Early asymmetry of gene transcription
in embryonic human left and right cerebral cortex." Science 5729: 1794-
-1798.
Sur, M. i Rubenstein, J. L. (2005.) Patterning and plasticity of the cerebral
cortex." Science 310 (5749): 805-810.
Swaab, D. E., Chung, W. C. i ostali (2001.) Structural and functional sex
differences in the human hypothalamus." Horm Behav 40 (2): 93-98.
Swaab, D. E., Gooren, L. J. i ostali (1995.) Brain research, gender and
sexual orientation." JHomosex 28 (3-5): 283-301.
Swerdloff, R., Wang, C. i ostali (2002.) Hypothalamic-pituitary-gonadal
axis in men. " U Hormones, Brain and Behavior, ed. D. W Pfaff, vol. v, 1-36.
San Diego: Academic Press.
Tanapat, P. (2002.) Adult neurogenesis in the mammalian brain." U
Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W Pfaff, vol. 3, 779-798. San Diego:
Academic Press.
Tang, A. C., Nakazawa, M. i ostali (2005.) Effects of long-term estrogen
replacement on social investigation and social memory in ovariectomized
C57BL/6 mice." Horm Behav 47 (3): 350-357.
Tartnen, D. (1990.) Gender differences in topical coherence: Creating
involvement in best friends' talk." Discourse Processes: Special gender and
conversational interaction 13(1): 73-90.
Tannen, D. (1990.) Tou Just Don't Understand: Women and Men in Conversa-
tion. New York: William Morrow.
1
Taylor, S. E., Gonzaga, G. C. i ostali (2006.) Relation of oxytocin to psy-
chological stress responses and HPA axis activity in older women." Psy-
cho Med. U tisku.
Taylor, S. E., Klein, L. C. i ostali (2000.) Biobehavioral responses to stress
in females: Tend-and-befriend, not fight-or-flight." Psychol Rev 107 (3):
411-429.
Taylor, S. E., R. L. Repetti, i ostali (1997.) Health psychology: What is an
unhealthy environment and how does it get under the skin?" Annu Rev
Psychol 48: 411-447.
Tersman, Z., Collins, A. i ostali (1991.) Cardiovascular responses to psy-
chological and physiological stressors during the menstrual cycle." Psy-
chosom Med 53 (2): 185-197.
Tessitore, A., Hariri, A. R. i ostali (2005.) Functional changes in the activ-
ity of brain regions underlying emotion processing in the elderly." Psy-
chiatry Res 139(1): 9-18.
Thome, B. (1983.) Language, Gender and Society. Boston: Thomson Learn-
ing. Thornhill, R. (1995.) Human female orgasm and mate fluctuating
asymmetry." Animal Behaviour 50 (6): 1601-1615.
Thornhill, R. (1999.) The scent of symmetry: A human sex pheromone
that signals fitness?" Evol Hum Behav 20:175-201.
Thunberg, M. D. (2000.) Gender differences in facial reactions to fear-
relevant stimuli." Journal of Nonverbal Behavior 24 (1): 45-51.
Timmers, M. (1998.) Gender differences in motives for regulating emo-
tions." Pen Soc Psychol Bull 24: 974-986.
Tomaszycki, M. L., Gouzoules, H. i ostali (2005.) Sex differences in ju-
venile rhesus macaque (Macaca mulatta) agonistic screams: Life history
differences and effects of prenatal androgens." Dev Psychobiol 47 (4): 318-
-327.
Tooke, W. (1991.) Patterns of deception in intersexual and intrasexual
mating strategies." Ethology and Sociobiology 12 (5): 345-364.
Toufexis, D. X., Davis, C. i ostali (2004.) Progesterone attenuates cor-
ticotropin-releasing factor-enhanced but not fear-potentiated startle via
the activity of its neuroactive metabolite, allopregnanolone." J Neurosci
24 (45): 10280-10287.
Tousson, E. i Meissl, H. (2004.) Suprachiasmatic nuclei grafts restore the
circadian rhythm in the paraventricular nucleus of the hypothalamus." J
Neurosci 24 (12): 2983-2988.
2
Tranel, D., Damasio, H. i ostali (2005.) Does gender play a role in func-
tional asymmetry of ventromedial prefrontal cortex?" Brain 128 (Pt. 12):
2872-2881.
Trivers, R. (1972.) Parental investment and sexual selection." U Sexual
Selection and the Descent of Man. ur. B. G. Campbell, 136-179. London:
Heinemann Educational.
Tschann, J. M., Adler, N. E. i ostali (1994.) Initiation of substance use in
early adolescence: The roles of pubertal timing and emotional distress."
Health Psychol 13 (4): 326-333.
Tuiten, A., Panhuysen, G. i ostali (1995.) Stress, serotonergic function,
and mood in users of oral contraceptives." Psychoneuroendocrinology 20
(3): 323-334.
Turgeon, J. L., McDonnell, D. P. i ostali (2004.) Hormone therapy: Physi-
ological complexity belies therapeutic simplicity." Science 304 (5675):
1269-1273.
Turner, R. A., Altemus, M. i ostali (1999.) Preliminary research on plas-
ma oxytocin in normal cycling women: Investigating emotion and inter-
personal distress." Psychiatry 62 (2): 97-113.
Uddin, L. Q., Kaplan, J. T. i ostali (2005.) Self-face recognition activates a
frontoparietal 'mirror' network in the right hemisphere: An event-related
f MRI study." Neuroimage 25 (3): 926-935.
Udry, J. R. i Chantala, K. (2004.) Masculinity-femininity guides sexual
union formation in adolescents." Pers Soc Psychol Bull SO (1): 44-55.
Udry, J. R. i Morris, N. M. (1977.) The distribution of events in the hu-
man menstrual cycle." JReprodFertilB\ (2): 419-425.
Underwood, M. K. (2003.) Social Aggression Among Girls. New York: Guil-
ford Press. U. S. Human Resources Services Administration, 2002.
Uvnas-Moberg, K. (1998.) Antistress pattern induced by oxytocin." News
Physiol Sci 13: 22-25.
Uvnas-Moberg, K. (1998.) Oxytocin may mediate the benefits of posi-
tive social interaction and emotions." Psychoneuroendocrinology 23 (8):
819-835.
Uvnas-Moberg, K. (2003.) The Oxytocin Factor. New York: Perseus Books.
Uvnas-Moberg, K., Johansson, B. i ostali (2001.) Oxytocin facilitates be-
havioural, metabolic and physiological adaptations during lactation."
Appl Anim Behav Sci 72 (3): 225-234.
Uvnas-Moberg, K. i Petersson, M. (2004.) Oxytocin - biochemical link
for human relations: Mediator of antistress, well-being, social interaction,
growth, healing..." Lakartidningen 101 (35): 2634-2639.
1
Uvnas-Moberg, K. i Petersson, M. (2005.) Oxytocin, a mediator of an-
tistress, well-being, social interaction, growth and healing." Z Psychosom
Med Psychother 51 (1): 57-80.
Uysal, N., Tugyan, K. i ostali (2005.) The effects of regular aerobic exer-
cise in adolescent period on hippocampal neuron density, apoptosis and
spatial memory." Neurosci Lett 383 (3): 241-245.
Van Egeren, L. A. B., Marguerite, S. i Roach, M. A. (2001.) Mother-infant
responsiveness: Timing, mutual regulation, and interactional context."
Dev Psychol 31 (5): 684-697.
Van Honk, J., Tuiten, A. i ostali (2001.) A single administration of testo-
sterone induces cardiac accelerative responses to angry faces in healthy
young women." Behav Neurosci 115 (1): 238-242.
Vassena, R., Dee Schramm, R. i ostali (2005.) Species-dependent expres-
sion patterns of DNA methyltransferase genes in mammalian oocytes
and preimplantation embryos." Mol Reprod Dev 72 (4): 430-436.
Vermeulen, A. (1995.) Dehydroepiandrosterone sulfate and aging." Ann
NY Acad Sci 774:121-127.
Viau, V. (2006.) Iz razgovora.
Viau, V., Bingham, B. i ostali (2005.) Gender and puberty interact on the
stress-induced activation of parvocellular neurosecretory neurons and
corticotropin-releasing hormone messenger ribonucleic acid expression
in the rat." Endocrinology 146 (1): 137-146.
Viau, V. i Meaney, M. J. (2004.) Testosterone-dependent variations in
plasma and intrapituitary corticosteroid binding globulin and stress hy-
pothalamic-pituitary-adrenal activity in the male rat." J Endocrinol 181 (2):
223-231.
Vina, J., Borras, C. i ostali (2005.) Why females live longer than males:
Control of longevity by sex hormones." Sci Aging Knowledge Environ 2005
(23): 17.
Vingerhoets, A. i Scheir, J. (2000.) Sex Differences in Crying." Gender and
Emotion: Social Psychological Perspectives, ur. A. H. Fischer, 118-142. New
York: Cambridge University Press.
Wager, T. D. i Ochsner, K. N. (2005.) Sex differences in the emotional
brain." Neuroreport 16 (2): 85-87.
Wager, T. D., Phan, K. L. i ostali (2003.) Valence, gender, and lateraliza-
tion of functional brain anatomy in emotion: A meta-analysis of findings
from neuroimaging." Neuroimage 19 (3): 513-531.
Wagner, H. (1993.) Communication of specific emotions: Gender dif-
ferences in sending accuracy and communication measures." Journal of
Nonverbal Behavior 17: 29-53.
Walker, C. D., Deschamps, S. i ostali (2004.) Mother to infant or infant to
mother? Reciprocal regulation of responsiveness to stress in rodents and
the implications for humans." J Psychiatry Neurosci 29 (5): 364-382.
Walker, Q. D, Rooney, M. B. i ostali (2000.) Dopamine release and up-
take are greater in female than male rat striatum as measured by fast cy-
clic voltammetry." Neuroscience 95 (4): 1061-1070.
Wallen, K. T. (2005.) Hormonal influences on sexually differentiated be-
havior in nonhuman primates." Front Neuroendocrinal 26 (1): 7-26.
Wallen, K. T. (1997.) Hormonal modulation of sexual behavior and affili-
ation in rhesus monkeys." Ann NY Acad Sci 807:185-202.
Wang, A. T., Dapretto, M. i ostali (2004.) Neural correlates of facial affect
processing in children and adolescents with autism spectrum disorder." J
Am Acad Child Adolesc Psychiatry 43 (4): 481-490.
Wang, C., Catlin, D. H. i ostali (2004.) Testosterone metabolic clearance
and production rates determined by stable isotope dilution/tandem mass
spectrometry in normal men: Influence of ethnicity and age." J Clin Endo-
crinol Metab 89 (6): 2936-2941.
Wang, C., Cunningham, G. i ostali (2004.) Long-term testosterone gel
(Andro-Gel) treatment maintains beneficial effects on sexual function
and mood, lean and fat mass, and bone mineral density in hypogonadal
men. " / Clin Endocrinol Metab 89 (5): 2085-2098.
Wang, C., Swerdloff, R. i ostali (2004.) New testosterone buccal system
(Striant) delivers physiological testosterone levels: Pharmacokinetics
study in hypogonadal men." / Clin Endocrinol Metab 89 (8): 3821-3829.
Ward, A. M., Moore, V. M. i ostali (2004.) Size at birth and cardiovascu-
lar responses to psychological stressors: Evidence for prenatal program-
ming in women." / Hypertens 22 (12): 2295-22301.
Warnock, J. K., Swanson, S. G. i ostali (2005.) Combined esterified es-
trogens and methyl testosterone versus esterified estrogens alone in the
treatment of loss of sexual interest in surgically menopausal women."
Menopause 12 (4): 374-384.
Wassink, T. H., Piven, J. i ostali (2004.) Examination of AVPRla as an
autism susceptibility gene." Mol Psychiatry 9 (10): 968-972.
Weaver, I. C, Cervoni, N. i ostali (2004.) Epigenetic programming by
maternal behavior." Nat Neurosci 7 (8): 847-854. Weinberg, M. K. (1999.)
1
Gender differences in emotional expressivity and self-regulation during
early infancy." Dev Psychol 35 (1): 175-188.
Weiner, C. L., Primeau, M. i ostali (2004.) Androgens and mood dysfun-
ction in women: Comparison of women with polycystic ovarian syndrome
to healthy controls." Psychosom Med 66 (3): 356-362.
Weiss, G., Skurnick, J. H. i ostali (2004.) Menopause and hypothalamic-
pituitary sensitivity to estrogen." JAMA 292 (24): 2991-2996.
Weissman, M. M. (2000.) Depression and gender: Implications for pri-
mary care." J Gend Specif Med 3 (7): 53-57.
Weissman, M. M. (2002.) Juvenile-onset major depression includes child-
hood-and adolescent-onset depression and may be heterogeneous." Arch
Gen Psychiatry 59 (3): 223-224.
Weissman, M. M., Bland, R. i ostali (1993.) Sex differences in rates of de-
pression: Cross-national perspectives." J Affect Disord 29 (2-3): 77-84.
Weissman, M. M. i Jensen, P. (2002.) What research suggests for de-
pressed women with children." / Clin Psychiatry 63 (7): 641-647.
Weissman, M. M., Neria, Y. i ostali (2005.) Gender differences in post-
traumatic stress disorder among primary care patients after the World
Trade Center attack of September 11,2001." GendMedz (2): 76-87.
Weissman, M. M., Wickramaratne, P. i ostali (2005.) Families at high and
low risk for depression: A S-generation study." Arch Gen Psychiatry 62
(1): 29-36.
Weissman, M. M., Wolk, S. i ostali (1999.) Depressed adolescents grown
up." JAMA 281 (18): 1707-1713.
Wells, B. E. (2005.) Changes in young people's sexual behavior and at-
titudes, 1943-1999: A cross-temporal meta-analysis." Review of General
Psychology, 9 (3): 249-261.
Whitcher, S. J. (1979.) Multidimensional reaction to therapeutic touch in
a hospital setting." J Pers Soc Psychol 37: 87-96.
Williams, N., Williams, S. L. i ostali (1997.) Mild metabolic stress po-
tentiates the suppressive effect of psychological stress on reproductive
function in female cynomolgus monkeys." Endocrine Society meeting,
Minneapolis, abstract PI-367.
Wilson, B. C., Terenzi, M. G. i ostali (2005.) Differential excitatory re-
sponses to oxytocin in sub-divisions of the bed nuclei of the stria termina-
lis." Neuropeptides 39 (4): 403-407.
Wilson, M. E., Legendre, A. i ostali (2005.) Gonadal steroid modulation
of the limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal (LHPA) axis is influenced
by social status in female rhesus monkeys." Endocrine 26 (2): 89-97.
Windle, R. J., Kershaw, Y. M. i ostali (2004.) Oxytocin attenuates stress-
induced c-fos mRNA expression in specific forebrain regions associated
with modulation of hypothalamo-pituitary-adrenal activity." / Neurosci
24 (12): 2974-2982.
Winfrey, O. (2005.) Turning fifty." Oprah, svibanj.
Wise, P. (2003.) Estradiol exerts neuroprotective actions against ischemic
brain injury: Insights derived from animal models." Endocrine 21 (1): 11-
-15.
Wise, P. (2006.) Estrogen therapy: Does it help or hurt the adult and ag-
ing brain? Insights derived from animal models." Neuroscience. U tisku.
Wise, P. M. (2003.) Creating new neurons in old brains." Sci Aging Knowl-
edge Environ (22): PE13.
Wise, P. M., Dubai, D. B. i ostali (2005.) Are estrogens protective or risk
factors in brain injury and neurodegeneration? Reevaluation after the
Women's Health Initiative." Endocr Rev 26 (3): 308-312.
Witelson, S. E., Beresh, H. i ostali (2006.) Intelligence and brain size in
100 postmortem brains: Sex, lateralization and age factors." Brain 129 (Pt.
2): 386-398.
Witelson, S. F. (1995.) Women have greater density of neurons in poste-
rior temporal cortex." J NeUrosci 15 (5, Pt. 1): 3418-3428.
Wood, G. E. i Shors, T. J. (1998.) Stress facilitates classical conditioning in
males, but impairs classical conditioning in females through activational
effects of ovarian hormones." Proc Natl Acad Sci USA 95 (7): 4066-4071.
Woods, N. F., Mitchell, E. S. i ostali (2000.) Memory functioning among
midlife women: Observations from the Seattle Midlife Women's Health
Study." Menopause 7 (4): 257-265.
Woolley, C. S. (2002.) Sex steroids and neuronal growth in adulthood."
U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4, 717-778.
Woolley, C. S., Wenzel, H. J. i ostali (1996.) Estradiol increases the fre-
quency of multiple synapse boutons in the hippocampal CA1 region of
the adult female rat." / Comp Neurol 373 (1): 108-117.
Wrangham, R. W. (1980.) An ecological model of female-bonded pri-
mate groups." Behaviour 75: 262-300.
Wrangham, R. W. i Smuts, B. B. (1980.) Sex differences in the behav-
ioural ecology of chimpanzees in the Gombe National Park, Tanzania." J
Reprod Fertil Suppl, Suppl. 28: 13-31.
Wrase, J., Klein, S. i ostali (2003.) Gender differences in the processing of
standardized emotional visual stimuli in humans: A functional magnetic
resonance imaging study." Neurosci Lett 348 (1): 41-45.
1
Wright, J., Naftolin, F. i ostali (2004.) Guidelines for the hormone treat-
ment of women in the menopausal transition and beyond: Position state-
ment by the Executive Committee of the International Menopause Soci-
ety." Maturitas 48 (1): 27-31.
Xerri, C., Stern, J. M. i ostali (1994.) Alterations of the cortical representa-
tion of the rat ventrum induced by nursing behavior." J Neurosci 14 (3, Pt.
2): 1710-1721.
Yamamoto, Y., Carter, C. S. i ostali (2006.) Neonatal manipulation of
oxytocin affects expression of estrogen receptor alpha." Neuroscience 137
(1): 157-164.
Yamamoto, Y., Cushing, B. S. i ostali (2004.) Neonatal manipulations of
oxytocir alter expression of oxytocin and vasopressin immunoreactive
cells in the paraventricular nucleus of the hypothalamus in a gender-spe-
cific manner." Neuroscience 125 (4): 947-955.
Yen, S., Jaffe, R. (1991.) Reproductive endocrinology: Physiology, pathophysiol-
ogy, and clinical management. Philadelphia: W. B. Saunders.
Yonezawa, T., Mogi, K. i ostali (2005.) Modulation of growth hormone
pulsatility by sex steroids in female goats." Endocrinology 146 (6): 2736-
-2743.
Young, E., Carter, C. S. i ostali (2005.) Neonatal manipulation of oxy-
tocin alters oxytocin levels in the pituitary of adult rats." Horm Metab Res
37 (7): 397-401.
Young, E. A., Akil, H. i ostali (1995.) Evidence against changes in corti-
cotroph CRF receptors in depressed patients." Biol Psychiatry 31 (6): 355-
-363.
Young, E. A. i Altemus, M. (2004.) Puberty, ovarian steroids, and stress."
Ann NY Acad Sci 1021:124-133.
Young, E. A. (2006.) Iz razgovora.
Young, E. A. (2002.) Stress and anxiety disorders." U Hormones, Brain and
Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 5,443-466. San Diego: Academic Press.
Young, L. J., Lim, M. M. i ostali (2001.) Cellular mechanisms of social
attachment." Horm Behav 40 (2): 133-138.
Yue, X., Lu M., i ostali (2005.) Brain estrogen deficiency accelerates A
[beta] plaque formation in an Alzheimer's disease animal model." Proc
Natl Acad Sc, USA 102 (52): 19198-19203.
Zahn-Waxler, C., Klimes-Dougan, B. i ostali (2000.) Internalizing prob-
lems of childhood and adolescence: Prospects, pitfalls, and progress in
understanding the development of anxiety and depression." Dev Psycho-
pathol 12 (3): 443-466.
Zahn-Waxier, C., Radke-Yarrow, M. i ostali (1992.) Development of con-
cern for others." Dev Psychol 28.126-28.136.
Zak, I'. J., Kurzban, R. i ostali (2005.) Oxytocin is associated with human
trustworthiness." Horm Behav 48 (5): 522-527.
Zalil, D. H. (2003.) The human amygdala and the emotional evaluation
of sensory stimuli." Brain Res Brain Res Rev 41 (1): 88-123.
Zemlyak, I., Brooke, S. i ostali (2005.) Estrogenic protection against gpl20
neurotoxicity: Role of microglia." Brain Res 1046 (1-2): 130-136.
Zhang, T. Y., Chretien, P. i ostali (2005.) Influence of naturally occurring
variations in maternal care on prepulse inhibition of acoustic startle and
the medial prefrontal cortical dopamine response to stress in adult rats."
] Neurosci 25 (6): 1493-1502.
Zhou, J., Pfaff, D. W. i ostali (2005.) Sex differences in estrogenic regula-
tion of neuronal activity in neonatal cultures of ventromedial nucleus of
the hypothalamus. " Proc Natl Acad Sri USA 102 (41): 14907-14912.
Zimmerberg, B. i Kajunski, E. W. (2004.) Sexually dimorphic effects of
postnatal allopregnanolone on the development of anxiety behavior after
early deprivation." Pharmacol Biochem Behav 78 (3): 465-471.
Zonana, J. i Gorman, J. M. (2005.) The neurobiology of postpartum de-
pression." CNS Spectr 10 (10): 792-799, 805.
Zubenko, G. S., Hughes, H. B. i ostali (2002.) Genetic linkage of region
containing the CREB1 gene to depressive disorders in women from fami-
lies with recurrent, early-onset, major depression." Am ] Med Genet 114
(8): 980-987.
Zubieta, J. K., Ketter, T. A. i ostali (2003.) Regulation of human affective
responses by anterior cingulate and limbic mu-opioid neurotransmis-
sion." Arch Gen Psychiatry 60 (11): 1145-1153.

Ženski Mozak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ženski Mozak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dr.

You might also like