You are on page 1of 4

1) JELAIEVA UNUTARNJA POLITIKA

Prpadnc Narodne stranke su se okup te obkova e|e naroda. U Zagrebu


25.ou|ka 1848. odrana |e veka narodna skupstna donesen |e narodn program
nazvan Zaht|evan|a naroda hrvatskoga. Osm u|edn|en|a hrvatskh zema|a,trao se
da za hrvatskoga bana bude postav|en |osp |eacc. 1848. |eacc |e ostvaro
prvremeno u|edn|en|e svh hrvatskh zema|a,osm Istre. Na|pr|e |e rasknuo
dravnopravne veze Hrvatske Ugarske sto |e zazvao narodno sav|e. U travn|u
|eacc |e osnovao Bansko v|ece s pet ods|eka sto |e ba prva hrvatska vada ko|a |e
samostano uprav|aa do 1849. 25. Travn|a 1848. Ob|avo |e progas ko|m ukda
feudane odnose u Hrvatsko|,a konacnu oduku |e trebo potvrdt Hrvatsk sabor.
Uknuo |e star staesk sabor te poceo zas|edat prv hrvatsk zastupnck sabor.
Na|van|a zadaca Sabora |e ba odredt hrvatske odnose prema Austr| Ugarsko|.
2) VANJSKA POLITIKA JELAIA:
Buduc da pregovor Hrvata Madara nsu da rezutate,ban |eacc dobo |e naredbu od
carskog dvora da som madarsk otpor. Ban |eacc uputo se s vo|skom 11.ru|na
presao Dravu kod Varadna te zarato sa Madarma. |eacceva vo|ska ba |e
snan|a,a ne bez probema- nedosta|ao |e kon|anka,topnstva. .Do prvog sukoba
doso |e pokra| ru|na kod sea Pakozda. Btka |e zavrsa bez pob|ednka. Skop|eno |e
prmr|e t|ekom ko|eg |e |eacc vo|sku preusm|ero prema madarsko-austr|sko| granc
cekao po|acan|e. U to vr|eme- kra| Ferdnand I. raspusto |e Ugarsk sabor,progaso
|eacca nam|esnkom vrhovnm vo|nm zapov|ednkom za Ugarsku. Sva ta zbvan|a
potaknua su revouc|u u Becu. Krenuo |e prema pr|estonc somo otpor. O|acan
Wndschgratzovm postro|bama uputo u Ugarsku. U zmsko| vo|n nano mnoge poraze
Madarma.14.travn|a 1849 Ugarska vada sabor progas svrgavan|e Habsburgovaca.
Rat |e zavrso porazom Madara.
3) KOMUNIZAM I INTERNACIONALIZACIJA KOMUNIZMA
Gavn zagovornc komunzma b su Kar Marx Fredrch Enges. Prema Marxu
komunzam |e beskasno drustvo u ko|em b cov|ecanstvo skorsto svo|e mogucnost
za napredak bez medusobnog ugn|etavan|a. Svo|u teor|u ob|av su u teme|nm
d|ema komunzma Kapta Komunstck manfest, a 1847. u Londonu su organzra
Savez komunsta - prvu radncku organzac|u. Od poovce 19.sto|eca radnck se
pokret sve vse sro. Radnc se pocn|u organzrat u radncke udrgue - sndkate ko|
se bore za radncka prava. |edan od obka sve cescega gradanskog neposuha radnka
postao |e stra|k - obustava rada. Obcno |e zavrsavao otpustan|em radnka, a tek b
r|etk ostvaro stne ustupke: vecu pacu krace radno vr|eme. Marx Enges
na|zasun| su za medunarodno povezvan|e radnstva. U Londonu su 1864.
organzra Prvu nternaconau, medunarodno udruen|e radnka. Dvanaest godna
pos|e ona |e prestaa radt pa |e 1889. u Parzu osnovana Druga nternaconaa,
medunarodno udruen|e radnckh stranaka. N|eznom odukom 1.svbn|a progasen |e
medunarodnm praznkom rada u spomen na obracun ckaske poc|e sa stra|kasma
1886.
4) CRKVA I RADNIKI POKRETI
Za vr|eme pape P|e IX. Crkva se sukoba sa soc|astma s beranm demokratma.
Papa Po IX. 1864. ob|avo |e enckku Pops zabuda u n|o| naveo 80 zabuda
nespo|vh s katockm gedstma: pantezam, naturazam, raconazam, soc|azma
komunzam. Takva krtka zazvaa |e ostru krtku samh katoka, a posebo
protestanata. 1868./1869. odran |e Prv vatkansk konc. Na n|emu |e progasena
dogma o nepogr|esvost pape ko| moe samostano u me Crkve donost oduke o
ptan|ma v|ere moraa. Sabor |e preknuo n|emacko-francusk rat, a 1870. P|emont |e
zauzeo Rm uknuo Papnsku dravu. Za pape Lava XIII. o|acao |e potck ut|eca|
papnstva. On |e ho ucnt zaokret u soc|anm ptan|ma u odnosu na svog
prethodnka. Tako |e u obku enckke (papne posance) pod nasovom Rerum
novarum (O novm stvarma, 1891.). Katocka crkva pokazaa |e da |e sv|esna teskog
pooa|a radnka, zagovara|uc pravednu raspod|eu movne pravo radnka na
udruvan|e. Ova |e posanca daa teme|e drustveno| angaranost Crkve te zacecma
krscanske demokrac|e. Tu moete spoment da |e Papnska Drava ba u tesko| pozc|
za vr|eme ta|anskog u|edn|en|a s|evera s |ugom.
5) GIUSEPPE MAZZINI I NJEGOVA ULOGA U UJEDINJENU ITALIJE:
Guseppe Mazzn zaagao se za repubkansko ureden|e. V|erovao |e da ce to ostvart
ako se poveu uskade ustanc potacenh naroda Ita|e,Madarske Po|ske. No
zanemaro |e soc|an probem utopvs ga u naconano ptan|e. Izmedu 1850. 1853.
Izgrado |e mreu prstasa u|edn|en|a zmedu Papnske drave,Toskane,Lgur|e
Lombard|e. Prpremo |e ustanak u Manu(ve|aca 1853.),no ustanak |e otkrven
spr|ecen. Nakon toga se skono u Genovu. Tamo |e uteme|o Stranku akc|e - gersku
organzac|u profesonanh revouconara. Racuna|uc na nezadovo|stvo se|aka s
|uga,poduzma Ekspedc|u z Sapr|a(1857.).No se|ac su neocekvano masakrra
revouconare,nakon cega su mnog napust Mazzn|a nastav borbu mrn|m putem.
GARIBALDI
-k|ucna uoga u u|edn|en|u
-tsucu dobrovo|aca 1860. -> vo|n pohod na Sc|u pa na s|ever Ita|e
-pohod |e bo usp|esan-Garbad posta|e gospodar Paerma
-Cavour se ne sae s Garbad|em te ga pokusava potck nadgrat, no usp|eva samo
na kratko->po|av|u|u se se|ecke gere u |uno| Ita|
-kra| Fran|o II. Burbon b|e z Ita|e - stvarn kra| posta|e Garbad ko| svo|u vast
pr|enos na Vttora Enmanuea
-nakon pada Gaete, pos|edn|e napu|ske utvrde-sazva se SUBALPINSKI PARLAMENT
ko| donos oduku 4.3.1861 o u|edn|en|u Ita|e progasava Kra|evnu Ita|u
-s|edste |e u Tornu (Rm tek 1871.) vadar |e Vttoro Emanue II. z Savo|ske dnast|e
6) CAVOUR
) NJEMAKA VANJSKA POLITIKA:
Na|vece van|skopotcko postgnuce,povezvan|e s Rus|om. Zbog Bsmarckovog
ogorcen|a prema dansko| ten| da se vo|vodstvo Scheswg s Hostenom prk|uc
Dansko|,Bsmarck |e 1864. uvukao Aust|sku Monarhu|u na stran Pruske u N|emacko-
dansk rat.Vo|n usp|eh. Scheswng |e prpao Prusko|,a Hosten Austr|,ko|a se os|ecaa
zaknuto. Upravo |e to bo povod za nov rat,Austro-prusk rat,1866.U tom |e ratu
pob|eda |e Pruska kod Konggratza-Sadove,1866.Vodo |e Prusko-francusk rat,zbog
francuskog suprostav|en|a N|emackom u|edn|en|u sa Bavarskom,Wurtemergom
Hessenom.Rat |e poceo 17.srpn|a 1870. Osnvan|e Trocarskog saveza 1873.godne -
Bsmarckov pokusa| odravan|a dobrh odnosa s Austo-ugarskom Rus|om, a 1879.
osnvan|em Dvo|nog saveza zmedu N|emacke Austro-ugarske u obrmbene svrhe.
!) NJEMAKA UNUTARNJA
") RUSIJA UNUTARNJA
Reformran|e nakon poraza u Krmskom ratu zapocn|e Aeksandar 2.
Na|vazn|a prom|ena |e ba 1861.-ukdan|e kmetstva.
Se|ac mora|u pacat odstetu za osoboden|e.
Opcne kontrora|u odazak se|aka sa zem|e.
Povecan|e bro|a stanovnka=>povecan|e sromastva
Povecava se zvoz zta a mu opada vr|ednost-se|ac rade sve vse za sve man|e
novaca
-Izgradu|e se Transsbrska ze|eznca (Moska-Vadvostok) 1896.
-Pehanov Len|n-prve radncke organzac|e
-reformran su sudstvo, skostvo vo|ska
-Rus|a prstupa Trocarskom savezu 1874. Antant 1907.
-1881 atentat na cara
1#) RUSIJA NA BALKANU
-de|a pansavzama- de|e stvaran|a homogene savenske drave sa Rus|om kao
vodecom som
-KRIMSKI RAT-zavrso PARISKIM MIROM 1856. - Rus|a zguba Modav|u Vasku te |o|
|e ogranceno tertor|ano sren|e
-upea se u ustanak krscana u Bosn 1875.
-napada osman|e-um|esaa se UK-SAN STEFANSKI MIR 1878.-Rus|a gub tertor|
BERLINSKI KONGRES 1878. m|en|a oduke san stefanskog mra - Rus|a dobva
rumun|sku Besarab|u
-okrece se prema osva|an|u Az|e
11) BRITANSKA UNUTARNJA POLITIKA
Veka Brtan|a maa |e dugu tradc|u potckog sustava uravnoteenog zmedu kra|a
paramenta pa demokrac|a n|e ba novost. Vktor|ansko doba (vr|eme vadavne
kra|ce Vktor|e) bo |e ob|eeno vekm gospodarskm, kuturnm potckm
prom|enama. 1861.godne kra|ca |e ucvrsta povecaa ovast paramenta. U drugo|
poovc 19.sto|eca Veka Brtan|a postaa |e poprste potcke borbe zmedu
zagovornka prom|ena - beraa (vgovc) zagovornka kontnuteta - konzervatvaca
(tor|evc), ko| su podupra monarh|u stare tradconane strukture. Ben|amn Dsrae
konzervatvc prhvat su 1867. Drug reformn zakon ko| |e |amco pravo gasa
muskm kucevasncma, prpadncma radnckog staea na ta| se nacn zborno pravo
prosro na |os m|un gasaca, a 1874. godne postao |e prem|erom. Svo|u |e potku
zasnvao na tr nacea: monarh|a, koon|ano carstvo drustvene reforme. Lberae |e
predvodo Wam Gadstone ko| |e zagovarao mr u sobodno| trgovn, stedn|u
usm|erenu na sman|en|e poreza trosarna te reforme ko|e b modernzrae drustvo.
12) BRITANSKA VANJSKA POLITIKA
Gavno ob|e|e brtanske van|ske potke svakako |e mper|azam. Kra|em
19.sot|eca petnu povrsne Zem|e, s oko 400 m|una stanovnka, zauzmao |e
brtansko koon|ano carstvo. Nase|encke koon|e u ko|ma |e prevadavao b|eo
engesko stanovnstvo dobe su u drugo| poovc 19.sto|eca status domnona -
koon|a s autonom|om samoupravnom (Kanada, Austra|a Nov Zeand). Veka
Brtan|a nadzraa |e sv|etsku trgovnu, ba |e na|razv|en|a na|bogat|a drava tog
doba.
13) $RANCUSKA UNUTARNJA POLITIKA I PARI%KA KOMUNA
Kad se 1852. Lu| Napoeon Bonaparte progaso carem pod menom Napoeon III. ,
zapoceo |e razdob|e Drugogoa Francuskog Carstva. Francuska |e postaa ustavno-
paramentarna monarh|a u ko|o| su caru ostae sroke zakonodavne ovast.
Zakonodavna skupstna um|esto da |e porvoda vo|u naroda, provoda |e vo|u cara
sto se nazva anm paramentarzmom. Car |e, osm zakonodavne vast, mao
zvrsnu vast. Buduc da su potcke sobode be ograncene, |acaa |e
zvanparamentarna oporba. Doaz do sren|a soc|astckh de|a ko|e ce don|et
nemre. |avnm radovma modernzrao se Parz, a osta vec francusk gradov.
Zem|a se prometno povezaa e|eznckm prugama, cestama kanama, doso |e do
napretka trgovne. Parska komuna - nakon pada Drugog Carstva Napoeona III.
zabrana |e nova vada, a Francuska |e postaa repubkom te su na vast stg
monarhst. Nezadovo|n porazom od Pruske, razoruavan|em ukdan|em Naconane
garde, Paran su zas na uce pokrenu pobunu u Parzu u ou|ku 1871. Iako n|hove
de|e nsu prhvaca u ostatkuFrancuske, Paran su usposta Parsku komunu,
soc|anu dravu ko|e |e trebaa ostvart c|eve radncke nternaconae. Parska se
komuna n|e dugo odraa - u svbn|u su vadne snage brutano sruse komunu. S
obzrom da su monarhst b neson oko kanddata za krunu, 1875. Nardona
skupstna |e progasa Trecu Francusku Repubku don|ea Ustav.
14) $RANCUSKA VANJSKA POLITIKA
Francuska van|ska potka u drugo| poovc 19.sto|eca, osm sto |e ba aktvna, maa
|e mper|astcko ob|e|e. Napoeon III. voo |e ratovat upetao se u vecnu
medunarodnh probema kada se nsu zravno odnos na francuske nterese (zgubo
|e rat u Meksku). Nastavo |e zgradn|u koon|anog carstva osva|an|em Ara,
Senegaa Kambode. Francuska |e za|edno s Engeskom sud|eovaa u zgradn|
Sueskog kanaa. U europskm |e sukobma Napoeon III. sud|eovao u Krmskome ratu
u procesu u|edn|en|a Ita|e ratu|uc s P|emontom protv Austr|e. Napoeon III. bo |e
vek protvnk u|edn|en|a N|emacke, zbog cega se sukobo s pruskm kancearom
Bsmarckom. Povod Francusko-pruskome ratu bo |e sukob oko nas|ednh zema|a
span|oske krune. 1870. u ru|nu u btk kod Sedana Francuska |e dov|ea teak poraz,
a Napoeon |e zarob|en. Bo |e to kra| n|egove vadavvne Drugoga Francuskog
Carstva.
15) AUSTRO&UGARSKA NAGODBA
1867. odreda |e duastck preustro| Austr|ske Monarh|e pod|eu na dva d|ea:
austr|sk (zapadn) - Csa|tan|a ugarsk do (stocn) - Transa|tan|a. Te su dv|e
poovce Carstva be povezane osobom vadara t|.austr|skog cara Fran|e |ospa I. ko|
|e krunom sv.St|epana bo okrun|en za ugarskoga kra|a. Za|ednck posov b su
van|ska potka nanc|e, a o ostam posovma odredvao b svak do Carstva za
sebe putem svo|h sabora, preds|ednka vade vastth zakona. O carnama trgovn
zmedu dva d|ea drave skapao se ugovor na 10 godna. Stoga se drava od
1867.nazva Austro-Ugarska Monarh|a.
16) NEOAPSOLUTIZAM I SLAVENI U 'ABSBUR%KOJ MONAR'IJI
Nakon vekh nemra nezadovo|stva d|em Austr|ske Monarh|e ko|e |e prouzroco
oktroran ustav z 1849., car Fran|o |osp I. oduco se za prom|ene. 1851. Svestarskm
patentom ukno |e nametnut ustav uveo otvoren carsk apsoutzam. Za provoden|e
careve potke posebo su b zaduen mnstar unutarn|h posova Aexander Bach
na|b krug carevh sav|etnka. Razdob|e neoapsoutzma nazva se Bachovm
apsoutzmom (1851.-1860.). Doso |e do mnogh potckh, gospodarskh drustvenh
prom|ena. Nametnuta |e germanzac|a, ograncena su gradanska prava sobode
omogucen |e razvo| kaptazma. Potck vot |e stagnrao |er su stranke prestae
d|eovat, a zema|sk se sabor nsu sazva. Zbog vekh dravnh dugova, vo|nh
neusp|eha osega gospodarstva, car |e bo prs|en uknut otvoren apsoutzam. U
ugarskom d|eu monarh|e Gyua Andrassy dopusto |e uporabu man|nskh |ezka u
|avnom votu opcna, gradova upan|a gd|e su ne cne vse do 20% stanovnsta
(Zakon o narodnostma 1868.). U austr|skom d|eu monarh|e doazo |e do cesko-
n|emackh sukoba. Ces su organzra antn|emacke sukobe zbog ko|h |e vada uvea
zvanredno stan|e. Prke su se smre kad |e na ceo austr|ske vade dosao grof Kar
Hohenwart, skon Cesma. Dono |e tzv. Teme|ne canke ko|ma na|av|u|e buduce
austro-ceske nagodbe. Tada su Sovenc poce organzrat veke narodne tabore na
ko|ma su tra ravnopravnost sovenskog |ezka s n|emackm te u|edn|en|e sovenskh
zema|a. Nakon toga Teme|n su canc povucen.