You are on page 1of 82

ANAMNEZA (ANAMNESIS MORBI)

Anamneza (lat. anamnesis-sjeanje) je izraz koji u medicini oznaava skup


podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove ivotne prilike, nasljednost
bolesti, preboljele bolesti, odnosno sve okolnosti koje su prethodile stanju
prethodne bolesti. onekad se umjesto ovoga termina koristi izraz historija
bolesti.
rilikom pregleda pacijenta on govori o svojim subjektivnim tegobama koje
se upisuju u anamnezu. Anamneza se obino smatra prvim i najvanijim
korakom postavljanja dijagnoze.
DIJELOVI ANAMNEZE
!eneralno
"vaj dio sadri op#te podatke, znaajne za administraciju zdravstvene
ustanove i vo$enje evidencije. "n obuhvaa prezime i ime bolesnika, spol,
datum i mjesto ro$enja, adresu stanovanja, brano stanje, zanimanje, dan
prijema u bolnicu, podatke o tome ko plaa bolnike tro#kove.
!lavne tegobe
% ovom dijelu se biljee dominantne tegobe bolesnika, navedene veoma
kratko.
&ada#nja bolest
"vo je jedan od najznaajnijih dijelova anamneze, gdje se vr#i razrada
glavnih tegoba. % praksi se svakoj tegoba poklanja posebna panja i za svaku
se biljee tri bitna podatka' otkad tegoba traje (#to je ponekad te#ko precizno
utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i kakav je njihov odnos prema
oboljelom tijelu.
%koliko bolesnik iz razliitih razloga nije u stanju da prui sve neophodne
anamnestike podatke, onda se isti uzimaju od srodnika ili drugih osoba
(heteroanamneza).
(anije bolesti (Anamnesis vitae)
% ovom dijelu anamneze se biljee svi vani podaci o ranijim bolestima
pacijenta, od najranijeg djetinjstva do momenta prijema u zdravstvenu
ustanovu. ostavljaju se pitanja o eventualnim ranijim operacijama,
povredama, bolniko lijeenje, vakcinisanje, preleanim bolestima i sl..
)ako$er se biljee #tetne navike #to se tie pu#enja, uzimanja alkohola,
lijekova. *avodi se koliko dugo osoba pu#i, koliko cigareta dnevno, kad je
eventualno ostavila pu#enje+ od kada pije, koju vrstu i koliinu alkohola
konzumira+ koje lijekove koristi ili je koristila i u kojoj koliini i ritmu. )ako$er
se unose podaci vezani za hobije, kune ljubimce, neuobiajne navike u
prehrani, navode se op#irniji podaci o zanimanju
Ispitivanje o sadanjem stanju (Status paesens)
% okviru anamneze po sistemima imamo slijedee dijelove' op#te pojave,
glava i vrat, organi za disanje, organi za krvotok, organi za varenje,
mokrani-spolni organi, kosti, zglobovi, mi#ii, koa i nervni sistem.
% dio op#te pojave biljee se podaci o nespeci,nim tegobama, koje su
karakteristine za vei broj bolesti (gubitak apetita, malaksalost, slabost,
pojaano znojenje, promjene u tonalitetu i boji glasa, temperatura, suhoa
usta, nesanica).
%smjerenom anamnezom glave i vrata se otkrivaju i analiziraju poremeaji
na razini centralnog nervnog sistema, ula, lim-nih vorova, #titne lijezde,
kimenog stuba itd. "bino se ispituju sljedei -aktori' glavobolje (kako i kada
se javljaju, lokalizacija, #irenje, intenzitet, trajanje, propratni simptomi),
vrtoglavice (vertigo), stanje i broj zuba, pokretljivost vrata, stanje ula,
eventualno uveanje lim-otoka i tiroidne lijezde, prisustvo bola i sl.
*akon glave i vrata, ispituju se -unkcionalni simptomi koji ukazuju na
oboljenja disajnih organa. "vdje se ubrajaju' ka#alj, iska#ljavanje, osjeaj
oteanog disanja (d.spnoe), osjeaj gu#enja, zvuni -enomeni disanja
(zvidanje, hroptanje), bolovi u grudnom ko#u, cijanoza, sekrecija i krvarenje
iz nosa, iska#ljavanje krvi.
/a anamnezu u dijelu organa za krvotok vani su sljedei simptomi' dispneja,
brzo zamaranje, bol iza grudne kosti, napadi nonog gu#enja, osjeaj jaeg
lupanja i preskakanje srca, otok na nogama, grevi, nesvjestice, iska#ljavanje
krvi, cijanoza, gastrointestinalne smetnje ...
0od organa za varenje ispituju se' smetnje pri gutanju hrane, poremeaji
apetita, munina, povraanje, #tucanje, podrigivanje, ga$enje na hranu,
nadutost, kranje crijeva, tegobe u predjelu anusa, karakteristike stolice,
pranjenje crijeva.
&imptomi vani za mokrani-polne organe su' bol u predjelu bubrega ili
mjehura, tegobe pri mokrenju, uestalo nono mokrenje, promjene u izgledu
i koliini mokrae, krv u mokrai.
1io kosti, zglobovi, mi#ii i koa analizira promjene na koi, svrab, tegobe pri
kretanju, bol u zglobovima i mi#iima, grenje, promjene u pokretljivosti,
zamaranje, otok, crvenilo i druge sline simptome.
/a nervni sistem je vano ustanoviti kako pacijent spava, da li se javljaju
nesvjestice i koliko esto, da li su one praene muninom i povraanjem, da
li osoba dobro vidi, uje, osjea miris, okus i dodir, da li je prisutna
nesigurnost u hodu i stajanju, da li pacijet nosi naoale.
!oodi"na anmne#a (anamnesis $ami%%iae)
% porodinoj anamnezi se istrauju i analiziraju podaci o bolestima u uoj i
#iroj obitelji, koji su esto veoma dragocjeni za otkrivanje tane prirode
bolesti. *aroito su vane in-ormacije o bolestima u blioj porodici (roditelji,
braa i sestre, djeca). ostavljaju se pitanja o svim bolestima za koje
naslije$e igra bitnu ulogu' tuberkuloza, #eerna bolest, hipertenzija, bolesti
srca, maligniteti, psihike bolesti, pretilost, hemo,lija.
&ocijalno-epidemiolo#ki podaci
"vi podaci se odnose na porodini, pro-esionalni, stambeni i materijalni
status, odnosno na probleme koje bolesnik ima iz jedne od ovih s-era ivota.
ODNOS LJE&AR ' SES(RA ' !A)IJEN(
2tiki aspekti odnosa ljekar-pacijent'
*+&amo dobar ovek moe biti dobar ljekar (*otnagel)
,+ ovjerenje u ljekara kao temelj odnosa (ljekar je u odnosu na pacijenta u
3tipinom odnosu nadmonosti4,ali zato pacijent treba da ima pravo na
slobodan izbor ljekara.
&a druge strane,ljekar moe postupati po svojoj savjesti samo ako slobodno
donosi odluke,ne slijedei uputsva vi#ih organa,ali se drei zakona i
medicinske etike
-+5jekar ne lijei bolest nego bolesnika (3 6 rije je lijek4)
"dnos ljekar- pacijent pravno predstavlja vrstu ugovora o ljekarskoj usluzi,ili
se
odnosi na odredjene medicinske postupke. 5jekar preduzima u dijagnozi i
leenju
pravila medicinske nauke,odnosno standard medicine,6 saop#tava in-ormacije
o njima pacijentu i to ini sa posebnom panjom.
"snovna dunost ljekara je da pacijenta lijei,a iz toga proistiu i sljedee
obaveze'
7.obaveza da uslugu izvr#i lino
8.obaveza da uzima podatke za anamnezu
9.obaveza da izvr#i pregled,odnosno ispitivanje pacijenta
:.obaveza da postavi dijagnozu.
;edjutim,pravno, dijagnoza ne mora biti istovjetna sa konanim
utvrdjivanjem bolesti i njenih uzroka,nije stalna i nepromenljiva i nego je
vremenski uslovljena.% vremenu se mogu promijeniti tok bolesti i tok
medicinske nauke.
1ijagnoza se prilagodjava pojedinim novim momentima,i prilagodjava slici
bolesti u toku
oboljenja,i ne mora biti konano zavr#ena
;edicinska sestra jedini je pro,l zdravstvenih djelatnika osposobljen za
zdravstvenu njegu. /adaa je medicinske sestre njega bolesnika, odravanje
osobne higijene, promatranje bolesnika, izvo$enje medicinsko-tehnikih
zahvata ili sudjelovanje u njima, prepoznavanje alarmantnih stanja, pruanje
prve strune pomoi, zdravstveni odgoj. %loga je medicinske sestre pomoi
zdravom ili bolesnom pojedincu u obavljanju aktivnosti u svrhu ouvanja
zdravlja ili oporavka, koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu
snagu, volju ili znanje.
;edicinske sestre i tehniari rade na podruju unapre$enja zdravlja,
sprjeavanja bolesti, lijeenja i rehabilitacije. (ade na vrlo razliitim radnim
mjestima < od patronae do jedinica intenzivne njege < ponekad samostalno,
ponekad u timu. /bog svega toga postoje velike razlike u poslovima razliitih
sestara=tehniara. 6pak, ono #to je zajedniko jeste pristup otkrivanju i
rje#avanju zdravstvenih problema iz njihovog djelokruga. "ni posmatraju i
procjenjuju tjelesno i psihiko stanje i pona#anje svojih pacijenata i tako
prepoznaju potrebe za njegom i osiguravaju vane podatke doktorima za
prepoznavanje i praenje toka bolesti.
"dgovornosti medicinske sestre=tehniara'
osmatranje i procjena tjelesnog i psihikog stanja i pona#anja pacijenata
&provo$enje terapije i njega bolesnika
oduavanje pacijenata o pravilnom konzumiranju lijekova i ishrani

>je#tine i osobine koje bi trebalo da imaju medicinske sestre=tehniari'
2mocionalna zrelost i stabilnost
?umanost
&trunost
1obre komunikacione vje#tine
&trpljivost i osjetljivost za ljudske probleme
"dgovornost
&premnost na timski i samostalan rad
BESVJESNA S(ANJA
os svije#u ppodrazumjeamo svijest o samom sebi, jasna orijentacija u
vremenu i prostoru i drugim linostima, komunikativnost, posjedovanje svih
ula i sposobnost reagovanja u razliitim situacijama.
od besvjesnim stanem podrazumjevamo naglo pomuenje ili gubitak svijesti
&am poremeaj svijesti u odnosu na pato,ziolo#ke procese i klinike
mani-estacije se dijeli na'
7. &inkopa (uslovljen naglim poremeajem u
regulaciji krvotoka u mozgu)
8. @erebralna koma (gubitak svijesti zbog intrakranijalnih procesa
9. ;etabolika koma (nastale uslijed endogenim trovanjem zbog
poremeaja u metabolizmu ili egzogenim intoksikacijama)
Besvjesno stanje nije .o%est ve/ simptom
SIN&O!A
&inkopa ili nesvjestica je prolazan gubitak svijesti i je naje#e uzrok
hipoksija @*& zbog slabog proticanja krvi krz mozak.
*astaje poslije' psihikog uzbu$enja, udarac u osjetljivi dio tijela, sranih
oboljena, izenadna bol, strah, pada krvnog pritiska, gubitka krvi, izraenog
povraanja i proliva, hipoglikemije, boavka na velikim visinama, ali i kod
naglog ustajanja.
&imptomi'munina, blijedilo, slabost, zijevanje,mrak pred oima, pad pritiska
ispod AB mm ?g stuba, puls ubrzan a kasnije obino usporen.kada pacijent
legne svijest se brzo vraa
rva pomo'
- leei poloaj sa podignutim nogama,
- bradu podii zbog zapadanja jezika,
- poprskati bolesnika hladnom vodom(nadraaj receptora na
peri-eriji)
- ukoliko je sinkopa izazvana bolestima srca-transportovati u
nadlenu ustanovu
)ERBRALNA &OMA
@erebralna koma naje#e nastaje kod povreda mozga, ali i tumoa, 6@> i
rupture aneurizme mozga
&a dijagnostikog i prognostikog aspekta veoma je znaajno procjeniti
dubinu poremeaja svijesti i da li poremeaj svijesti ide u smislu pobolj#anja
ili pogor#anja #to je osnovni znak orijentacije.
/a brzu dijagnozu i procjenu moe se koristiti podjela na'
7. koma' ne reaguje na bone drai, zjenice #iroke ne reaguju na
svijetlo,duboko disanje, ubrzan puls
8. plia koma' reguje na bolne podraaje ali necjelishodnim
pokretima, zjenice ne raguju na svijetlo-#iroke
9. sopor' reakcija na bolne podaaje scjelishodna-pokretima eli
ukloniti izvor bolne dra, odeaguje na neke komande
:. somnolencija'je plii poremeaj svijesti, bolesnik je pospan, mogu
kontakt, odgovara na jednostavna pitana, ali nemoe odravati dugo
kontakt,zjenice reaguju na svijetlo i ne#to su #ire
C. delirijum' je isti nivo poremeaja svijesti kao i somnolencija, ali je
bolesnik nemiran, agresivan, vie,
nekomunikativan,neorijetisan
D. kon-uzija' koperatian, sjedi, odgovara na kraa pitana,
neorijentisan u vremenu i prostoru, ne zna gdje se
nalazi,
A. Automatiza' najplii poremeaj svijesti, obavlja itav niz radnji
automatizmom
rva pomo'
- #to hitniji transport u nadlenu ustanovu
- obezbjediti respiratorni put
- sprijeiti zapadanje jezika
- aspiracija povraanih masa
- koma poloaj
%rgentna medicinska pomo
-intubacija
- airEa.
Meta.o%i"0e 0ome
;etabolike kome karakteri#e teak poremeaj izmjene materija i trovanje
organizma toksinim supstancama koje nastaju bilo u toku poremeene
izmjene materija ili supstncama koje su unesene u organizam.
% di-erencijalnoj dijagnozi metabolikih koma d izzetne vanosti su
laboratorijski podaci
;etabolike kome zahtijevaju hitnu hospitaliaciju, tanu dijagnozu i opseno
urentno lijeenje
0oma koja nastaje zbog manjka #eera u krvi
*astaje kod dijabetiara koji se lijee in
1I!O2LI&EMI3NA &OMA
0oma koja nastaje zbog smanjenja #eera u krvi
*astaje kod dijabetiara koji se lijee inzulinom, izuzetno rijetko zbog
spontane hipogliemije i kod uzimanja oralnih antidijabetika
- predoziranje inzulinom
- smanjenog uno#enja hrane
- veliki tro#ak kalorija (,ziki napor, -ebrilnost)
&imptomi'munina, naglo blijedilo, znojenje, osjeaj gladi i straha,
uznemirenost, grevi i koma
Fizikalni nalaz' bolesnik oznojen, (( nomalan, zjenice nisu pro#irene, reGeksi
prisutni, nema neurolo#kog ispada, puls jak, nema mirisa na aceton
ostupak sa bolesnikom'
-prva pomo'ako je svjestan uzeti #eera, ako je komatozan-i#enje usne
#upljine, sprijeiti zapadanje jezika, koma poloaj
- medicinska pomo' C-8BH glukosa i transport u nadlenu zdravstvenu
ustanovu
DIJABE(I3NA &OMA
1ijabetina koma nastaje kao rezultat anoksije mozga i o#teenja tkiva
uslijed acidoze i dehidratacijeketonskim tijelima koja nastaju razvojem
#eerne bolesti.
1ijabetes moe biti'esencijalni i sekundarni
/naci'glavobolja. osjeaj zamora, mlitavost, esta munina i povraanje,
bolvi u trbuhu, e,pretjerano mokrenje, duboko disanje, suh jezik,pospanost,
stupor i konano koma. ;iris na aceton
?itna medicinska pomo' hipotonian rastvor *acl,bikarbonati, davanje
levuloze koja koja prolazi elijsku membranu bez inzulina
acijenta pod svim uzusima komatoznog pacijenta u#putiti u nadlenu
zdravstvenu ustanovu
1E!A(I3NA &OMA
?epatina koma nastaje kod te#kih o#teenja jetrenih elija (ciroze, trovanja i
in-ektivnih oboljenja)
&imptomatologija' utica-dominantan simptom, ,povi#ena temperatura,
povraanje, lo#e op#te stanje, krvarenje, pshomotorni nemir.
rva pomo' zbrinjavanje po principu svih komatoznih pacijenta-op#te mjere,
in-uzije levuloze i tansport u nadlenu ustanovu
4REMI3NA &OMA
%remina koma je zavr#na stadij trovanja raspadnim produktima
metabolizma koji se normalno izluuju urinom.
%remije se po mjestu nastanka dijele na '
- prerenalne, renalne, postrenalne
/naci uremike kome'nezainteresovan i apatian bolesnik, odbija hranu,
svrbe koe, pospan, mr#av, blijed, jezik suh, povraa, ponekad psihotini,
duboko i ubrzano disanje, povean krvni pritisak, zadah na amonijak,
proljevi, krvarenje na nos, usta i debelo crijevo, ukoliko se ne lijei pada u
komu.
rva pomo' kao i kod drugih koma hitan transport, uz obezbje$enje di#nih
puteva i odgovarajui poloaj.
% ?; dati in-uzione rastvore-,ziolo#ka otopina ili glukozu sa inzulinom
BOLES(I SR)A I &RVNI1 5ILA
Iolesti srca i krvnih ila glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta.
*aje#e u skupini sranoilnih bolesti su ishemine bolesti srca,
cerebrovaskularne bolesti te hipertenzija, koja je i zasebna bolest i rizini
imbenik za ove bolesti. Iolesti srca i krvnih ila su vodei uzrok umiranja i u
?rvatskoj. &vaka druga umrla osoba u ?rvatskoj umre zbog neke od ovih
bolesti. rema procjeni strunjaka &vjetske zdravstvene organizacije polovicu
ovih smrti mogue je sprije iti. *ajpraktiniji i najje-tiniji nain njihova
sprjea vanja je zdrav nain ivota. romjena naina ivota moe smanjiti
veinu rizinih imbenika.
(izini imbenici za nastanak bolesti srca i krvnih ila se dijele na one
imbenike koji se mogu kontrolirati i na one koji se ne mogu kontrolirati.
(izini imbe nici koji se ne mogu kontrolirati su'
7. dob (starija dob vei rizik)
8. spol (mu#karci imaju vei rizik od ena do menopauze, a nakon toga su im
rizici izjednae ni)
9. nasljedna sklonost (ako unutar blie obitelji ve postoje oboljeli od
sranoilnih bolesti)
(izini imbenici koje moemo kontrolirati su'
7. povi #eni krvni tlak
8. povi#ene masnoe
9. #eerna bolest
:. debljina
C. pu#enje
D. tjelesna neaktivnost
A.stres
!OVI6ENI &RVNI (LA&
ovi#eni krvni tlak predstavlja najvaniji imbenik rizika za modani udar i
jedan je od najbitnijih rizinih imbenika za bolesti srca i krvnih ila.
?ipertenzijom se smatra stalno povi#en sistoliki krvni tlak iznad 7:B mm?g
(tlak koji se stvara prilikom stiskanja srca) i=ili dijastoliki iznad JB mm?g (#to
oznaava tlak kad se srce odmara)()ablica 7.).
>rijednosti krvnog tlaka nisu stalne, nego se mijenja ju ovisno o tjelesnoj
aktivnosti, stupnju psihikog stresa, dobu dana... ovi#eni krvni tlak je u vi#e
od JBH sluajeva nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 7BH
sekundarna, dakle s poznatim uzrokom.
oznati imbenici rizika za nastanak povi#enog krvnog tlaka su'
debljina, prekomjerni unos soli, alkohol, tjelesna neaktivnost, stres, pu#enje,
visoki kolesterol, #eerna bolest, rasa, naslije$e, dob i spol.
&imptomi koji mogu ukazivati na povi#eni krvni tlak
K glavobolja (ponekad)
K umor
K smetenost
K promjene vida
K munina, povraanje
K anksioznost
K pretjerano znojenje
K bljedilo=crvenilo koe lica ili drugih podruja
K drhtanje mi#ia
K bolovi u prsnom ko#u.
1odatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bole#u su i krvarenje iz
nosa, osjeaj lupanja srca, zvukovi ili zuja nje u u#ima *elijeeni povi#eni
krvni tlak dovodi do niza komplikacija koje su odgovorne za lo#iju kvalitetu
ivota i skraenje duljine ivota oboljelih osoba.
*aje#e komplikacije su'
K in-arkt srca
K modani udar
K zatajenje srca
K o#teenje krvnih ila (ateroskleroza)
K o#teenje bubrega i mozga
K gubitak vida.
romjene u nainu ivota mogu biti korisne za kon troliranje visokog krvnog
tlaka. rekomjerna tjeles na teina optereuje srce. % nekim sluajevima,
smanjenje tjelesne teine moe biti jedini potreban nain lijeenja. 6zmjene u
prehrani mogu biti korisne, posebno smanjeno konzumiranje soli
@ilj lijeenja je smanjiti krvni tlak na razinu na kojoj je smanjen rizik od
komplikacija. /a svakog bolesni ka treba odrediti speci,ni terapijski plan
lijeenja s ciljem da se postigne snienje tlaka i smanji ukupni rizik.
!OVI6ENE MASNO7E 4 &RVI
0olesterol je vrsta masnoe koja je prisutna u sva koj ivoj stanici ljudi i
ivotinja jer je esencijalni metabolit. &udjeluje u metabolikim procesima u
izmjeni tvari, slui za sintezu hormona kore nad bubrene lijezde i spolnih
hormona, te vitamina topivih u mastima.
0oles terol se u krvi prenosi pomou estica zvanih lipo proteini.
ostoje dva tipa tih estica, 515 (estice niske gustoe) i ?15 (estice visoke
gustoe). 515 estice prenose kolesterol koji se nazi va Llo#im kolserolomL i
odlae se u tkiva i stijenke krvnih ila.
)rigliceridi su masnoe koje unosimo hranom, a vane su jer organizmu daju
energiju. >isoka razi na triglicerida je #tetna jer smanjuje ?15 koleste rol i
poveava rizik za bolesti srca i krvnih ila. &matra se da je oko 8BH ukupnog
kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko MBH se sintetizira u jetri. *ain
prehrane, odnosno koliina i vrsta masti koje se unose u organizam utjeu na
sintezu kolesterola u tijelu. 1o poveane razine kolestero la u krvi dolazi zbog
nepravilne prehrane, prekom jerne tjelesne teine i obiteljske sklonosti.
ovi#ene vrijednosti kolesterola predstavljaju, pored pu#enja, najsnaniji
pojedinani imbenik rizika za raz voj sranoilnih bolesti. &manjenje
prekomjerne tjelesne teine, odgovarajua prehrana i umjerena dnevna
tjelesna aktivnost su prve i najvanije mjere koja se poduzimaju za smanjenje
po vi#ene razine kolesterola u krvi. %kupni kolesterol trebao bi biti nii od C
mmol=5, a 515 kolesterol (3lo#i kolesterol4) nii od 9 mmol=5. >rijednost ?15
kolesterola (3dobrog kolesterola4) u mu#karaca trebaju uvijek biti vi#e od 7,B
mmol=5, a u ena vi#e od 7,8 mmol=5. >rijednosti triglicerida u krvi ne bi
smijele biti vi#e od 7,A mmol=5.
!OVREDE
od povredom se podrazumjeva o#teenje tkiva, koje dovode do otkazivanja
-unkcije organa, uzrokovani razliitim mehanikim, termikim i hemijskim
reagesima
ovrede dana ine 8BH ukupnog morbiditeta a MBH usluga urgentne
medicine
rema uzroku nastanka mgu se podijeliti na'
7. mehanike
8. toplotne
9. elektrine
:. hemijske
C. radijacione
D. blast povrede
Me8ani"0e povede
*astaju dejstvom mehanike sile naje#e u industriji, saobraaju i sportu
/avisno od toga da li je koa- sluzokoa otvorena dijele se na '
-zatvorene
-otvorene
(ana su mehanike povrede kod kojih je do#lo do povrede integriteta koe ili
sluzokoe
"bzirom na nain nastanka mogu se podijeliti na'
a. 2Ncoriatie (oguljotine)
b. >ulnus scisum (posjekotine o#trim oru$em)
c. >ulnus lacerum (razderotine) dejstvom tupog oru$a
d. >ulnus contusum (nagnjeenja) nastaju dejstvom tupe sile
e. >ulnus punctum (ubodne rane)
-. >ulnus morsum (ujedne rane)
g. >ulnus sclopetarium (rane od atrenog oruja)
h. >ulnus eNplosivum (rane od eNplosivnog sredstva)
enetrantne rane'koje dovode do otvaranja seroznih ovojnica-pleure,
peritoneuma, sinovija zglobova i dure
*epenetrantne rane'kod kojih nedolazo do otvaranja seroznih ovojnica
er-orantne rane koje dovode do otvaranja #uoljig organa
*eper-orantne koje ne dovode do otvaranja #uplji organa
&omp%i0a9ije ane
"snovne komplikacije svake ane su in-ekcija i krvarenje.
0rvarenje' moe biti primarno i sekundarno.rimjeniti u ?; ednu d metoda
zaustavljanja krvarenja.
6n-ekcija'prema traumatolo#koj doktrini svaka rana je kontaminirana
(izuzetak hirur#ka incizija), da li e doi do in-ekcije ovisi od naina
zbrinjavanja. "bino je mje#ovita in-ekjcija-aerobi=anaerobi
/austavljanje krvarenja, paljiva obrada rane u prvih D sati su preduslovi da
ne do$e do in-ekcije
osebna pozornoist kod ujednih rana i dubokih rana sa depovima i
4prljaveLrane-anaerobi (tetanus) Antibiotika i &A)
/brinjavanje rane u ?;' skinuti odjeu, privremena hemostaza, sterilan
zavoj, kod opsenih povreda eNtremiteta-imobilizacija, kontrola rane tokom
tansporta,
*esmije se' ne ispirati vodom-alkoholom, posipati pra#kom, duhanom,
vaditi strana tijela, stavljati vatu
!e%omi
1e,nicija' prekid kontinuiteta kosti usljed delovanja mehanike sile naziva se
prelom
o uestalosti povrede na drugoom mjestu iza rana
0ost ima mo regeneracije vlastitim tkivom
odjela preloma' otvoreni i zatvoreni (ovisno o kontinuitetu koe i sluzokoe
iznad mjesta preloma)
atolo#ki prelomi nastaju kada je kost o#teena patolo#kim procesom (tumor,
osteomijelitis, osteoporoza)
/naci preloma' - izraena bol
- nemogunost=ogranienost pokreta
- otok, patolo#ka pokretiljivost
- de-ormacija i skraenje ekstremiteta
0omplikacije' - razvoj #oka
- osteomijelitis
- povreda krvnog suda, nerva
0omplikacije se mogu izbjei adekatnim pruanjem pomoi (imobilizacija,
pravilno rukovanje i transport)
/brinjavane pacijenta sa preolomom'
- imobilizacija na mjestu povrede
- kod otvorenog preloma skinuti odjeu
- previti ranu kod otvorenog preloma i zaustaviti
kravrenje
- imoblizacija
Imo.i%i#a9ija
1e,nicija' stavljanje dijale tijela u poloaj nemogunosti pokretanja.
6mobilizacijom utiemo znaajno da'
- smanjenje bola
- smanjenje mogunosti krvarenja
- smanjenje mogunosti sekundarnog
krvarenja
rincipi imobilizacije'
!1O2' imobilizaciju treba initi na mjestu povrije$ivanjaprije bilo kakvog
pomjeranja i transporta povrije$enog
0A1A' #to prije-odmah
0A0"' mora zahvatiti dva susjedna zgloba
P6; ' improvizovanim sredstvima (daska, drvo, pu#ka)
trougla marama
standardna sredstav imobilizacije (0ramerova, )omasova,
1iterchsova #ina, pneumatske udlage, Qanc,
I"aenja i u:anu/a
6#a#enje (luNatio)'podrazumjeva iskakanje kosti iz zgloba
/naci i#a#enja' bol,ogranien ili nemogunost pokreta, de-ormacija i otok
zgloba
%ganue (distorsio) je natezanje zglobnih sveza i moe biti'
- distenzija (nategnue
- disrupcija (djelimina ruptura sveza)
- ruptura (prskanje zglobih sveza
rva pomo i tretman'imobilizacija,ne poku#avati namje#tati, analgetika,
transport u nadlenu ustanovu
!ose.ne vste poveda
ovrede glave' esto su udruene sa povredama mozga, ak 8=9 povrije$enih
imaju izolovanu ili udruenu povredu glave
2Ntracerebralne' (povreda poglavine i kosti)koje karakteri#e jako krvarenje,
prelom kosti,krv i likvor na nos, usa, u#i, periorbitalni hematom
6ntracerebralne (o#teenje mozga) koje karakteri#u pro#irene zjenice, gubitak
svijesti, apnea,ne reaguju na svijetlo
rva pomo'kod krvarenja <kontrola krvarenja(kompresivni zavoj, kolut od
trougle marame), kod besvjesnog pacijenta-poloaj i transport u nadlenu
ustanovu
!ovede 0i"me
;ogu biti sa i bez povrede kimene modine
ovrede kime bez povrede kimene modine' praene su bolom, poremeaj
motiliteta i pojavom gibusa na mjestu -rakture.
>AR*" adekvatan transport spraava povredu kimene modine
ovrede kime sa povredom kimene modine' spinalni #ok, bradikardija,
neurolo#ki de,cit ( koji visi o visini povrede- kompletna oduzetost,
respiratorne smetnje(cervikalna kima), paralitiki ileus, retencija mokrae
ostupak sa povrije$enim' ne prenosti povrije$enog dok se ne bezbjedi
adekvatan transport, kod pdizanja povrije$enog trebaju : osobe, staviti ne#to
mekano ispod lumbalnog i cervikalnog dijela kime, bez jastuka, plasiranje
urinarnog katetera, analgetci, antibiotika, kortikosteroidi, in-uzioni rastvor.
!ovede %i9a
(ijetko predstavljaju opasnost ivotu, mgu jako krvariti, te dovesti do
respiratornih problema.
rva pomo' zaustaviti krvarenje, oistiti snu duplju, obezbjediti transport.
acijent se transportuje u sjedeem poloaki,ako nije u besvjesnom stanju
izbaciti sadaj iz usta, iska#ljati sardaj iz traheje..
5uksacija );/Sse moe na licu mjesta reponirati
ovreda grudnog ko#a i srca
0od povreda grudnog ko#a dolazi do ugroenosti disanja.
ovrede grudnog ko#a moe direktno ili indirektno uticati na sranu -unkciju
neumothoraks(otvoreni, zatvoreni, ventilni)
?ematotoraks'
&erijski prelom rebara
0linika slika'obilna krvarenja,dispnea, #ok zbog ugroavanja cirkulacije i
respiracije,bol, cijanoza
ovrede srca'
>i#e od CBH povrije$enih umire u prvih 9B minuta.
?emoragini #ok, srana tamponada,cijanoza, dispnea
;ehanizam povrede' penetrantne (hladno i vatreno ruje) tupa sila
omo povrije$enom'hitan transport
ovrede trbuha
ovrede mogu nastati tupom silom, hladnim i vatrenim orujem
ovrede trbuha idu u vidu tri sindroma zavisno od vrste povrede'
- hemoragini sindrom (povreda krvnih sudova i parehimatoznih organa)
- peritonealni sindrom (povreda #upljih organa)
- retroperitonealni sindrom (povreda orgaa urotrakta i struktura
retroperitoneuma
&imptomatologija' bol, znaci peritonitisa, pad prtiska, pulsa, cijanoza,
prolabiranje organa.
omo povrije$enom' ne davati ni#a da jedu ili piju,adominalni
zavoj,plasiranje nazogastrine sonde i urinarnog katetera, obezbjediti venski
put, transprtovati na le$ima sa savijenim nogama u koljenima, ne reponirati
organe u trbu#nu duplju, dati in-uzione rastvore i antibiotika #irokog spektra,
upotreba analgetika je upitna.
!oveda uo:enita%no: ta0ta
&padaju u red te#kih povreda, obino udruene sa povredom trbu#nih ili
grudnih organa
2tiologija povreda %!)' vatreno oruje
hladno oruje
tupa sila
atologija' kontuzija, laceracija i ruptura organa
"rgani urotrakta' bubreg, ureter, mokrani mjehur, uretra i vanjske genitalije
0lasi,kacija povreda' - otvorene i zatvoene
- izolovane i kombinovane
- intra i eNtraperitonealne
&imptomatologija' bol, krvarenje, hematurija, curenje mokrae , Gegmona,
#ok
%rgentna pomo povrije$enom' zaustaviti krvarenje, previjanje rane,
kateterizacija, cistostomija
!i:nje"enje tupa i e0stemiteta ()us8 sindom)
Oe speci,na vrsta povre$ivanja, naje#e donjih eNtremiteta i donjih dijelova
trupa, esto su bez rana i bez preloma.
Astaju naje#e zatrpavanjem(rudnici) i prignjeenjm u industriji
;ehanizam o#teenja je kompresija koja dovdi do kompromitovanja venske i
lim-atieke drenae a potom i arterijske.)e zbog nagnjeenja mi#ine mase
osloba$anje mioglobulina i posledino o#teenje bubreen -unkcije
&imptomatologija' blijed i oteen eNtremiet, hladan,bol
)retman' #to prije osloboditi eNtremitet i donji dio tijela, ne zagrijavati, dati
dosta tekuine, plasirati )0, kontrola diureze.
(ERMI3&E !OVREDE;O!E&O(INE
)ermike povrede nastaju dejstvom povi#ene ili sniene temperature
"20")6*2
&u povrede koje nastaju dejstvom povi#ene temperature na povr#inu tijela-
plamen, vrua para, vrela tenost, vreli predmeti
"pekotine su naje#e kod djece (MBH)
0linika slika, tok i evolucija ovisi od 'procenta opeene povr#ine, dubine
opekotine, lokalizacije i op#teg zdravstvenog stanja opeenog
rocenat opeene povr#ine se rauna na osnovu Tallacova pravila ili pravila
devetke.
1ubina opeene povr#ine se dijeli u : stadija
7. zahvaeni samo epidermis (koa je crvena, bolna,lokalno oteena)
8. /ahvata dublje slojeve koe ali ne stratum germinativum (mjehurii
ispunjeni bistrom tekuinom, koa bolna crvena
"pekotine 7 i 8 stepena ako se pravilno lijee zarstaju za A-7: dana bez
oiljka
9. /ahvata duboke slojeve ispod stratum germinativum (koa sivo blijeda,
neosjetljiva, ali pacijent ima jake bolove.
:. 0oa je karbonizirana kao i podkono tkivo
ored H opeene povr#ine, dubine, vana je i lokalizacija opeene povr#ine
(-unkcionalna opekotina) lice, zglobne povr#ine i genitalije
ostupak sa povrije$enim'
- izvlaenje iz zone,
- zabraniti da tre ili se valjaju,
- po mogunosti obmotati ga mokrim ar#a-om ili ebetom,
- ne svlaiti opeenu povr#inu
- ne ispirati opeenu povr#inu i ne stavljati nikakve masti
- previti opeenu povr#inu sterilnim zavojem
- transport u prvih D sati
-hladni napitci ili rastvor sa kuhinjskom soli
- in-uzioni rastvori
- analgetia i antibiotika
- )ransport
5ak#e opekotine' do 7BH tijela zavaeno, dubina 7. i 8. stepena
&rednje te#ke opekotine' 7B-8BH sa razliitim stepenom dubine
)e#ke opekotine' 8B-DBH opeena povr#ina
0ritne opekotine' UDBH opeene povr#ine
SMRZAVANJE i SMRZO(INE
od smrzavanjem podrazumjevamo gubiak tolote u itavom tijelu uslijed
dejstva niske temperature
atogeneza smrzavanja' pod dejstvom niskih temperatura u oganizmu
nastaju slijedee promjene
- vazokonstrikcija peri-erije
- vazodilatacija zbog poremeaja tonusa
- usporena cirkulacija, pad ((, puls slaba per-uzija
tkiva, hipoksija, anaerobni metabolizam, acidoza, oteenje
membraskog potencijala, #teenje elija i smrt.
0linika slika' koa blijeda,hladna,najeena, drhtanje
- koa tamnocrvena, zamor,ukoenost
- apatija, eu-orija, gubitak reGeksa, #ok i
smrt
&mrzotina' povrede nastale dejstvom niske temperature ili loksalni gubiak
toplote
*iska temperatura je bian -aktor ali veliki uticaj imaju i' vlaga, vjetar, manjek
odjee i obue, umor, uhranjenost, pijanstvo, glad, iscrpljnost, bolesti krvnih
sudova.
*aje#e se javljaju kod alpinista i u ratu
*aje#e stradaju istureni dijelovi tijela (ruke, nos,u#i)>ani su dubina
smrzotine i veliina smrznute povr#ine.
rema dubini razlikujemo : stepena (koji semogu razlikovati tek nakon
zagrijavanja)
7. epidermalne (crveno, bolnoi osjeaj hladnoe
8. povr#ni sloj dermisa (otok i napetost koe, bolnost i neosjetljivost,
pojava mjehuria)
%koliko se adekvatno lijee za 7B-7: dana bez posljedica
9. zahvaen stratum germinativum i dublje (blijedo siva ploa sa okolnim
cvenilom,
krvavi mjehrui
:. zahvaeni svi slojevi koe, mi#ii, ivci, kosti. (ne osjea taj dio tijela,
mjehrii, znaci
gangrene.)
56jeenje' skidanje vlane odjee, utopljavanje, topli napitci, analgetika,
antibiotika &A)
S4N3ANI)A
&unanica je stanje koje nastaje diretnim dejstvom sunanih zraka na
neza#tienu glavu. Oavlja se kod dueg boravka na suncz tokom ljetnih ana,
ali kod osjetljivih osoba moe i kratko izlaganje suncu doesto do ozbiljnih
problema koje ak moe biti i -ataln.
;ehanizam nastanka' zbog okazivanja hipotalamine regulacije tjelesne
temperature ili iscrpljenosti lijezda znojnica.
>AR*" je da kod sunanice temerature raste a nema znojenja, tako da
tjelesna temperatura moe dostivi do :8 step. @el.
&imptomatologija' pacijent se ne znoji, koa suhai topla, simptomi centralnog
porijekla zbog modanog edema(glavobolja, vrtogavica, smetenost, psihoa i
koma.) &imptomi od strane bubrega i jetre.
rva pomo' pacijenta prenijeti u hlane#to uzdignuto uzglavlje, hladni oblozi
a glavu, ledena pia u veim koliinama, polivanje hladnom vodom, in-uzioni
rastvori (hladni) CH glucose,analgetici, kortiksteroidi (zbog modanog
edema)
&a tretmanom stati kada temperatura padne ispod 9M step @el.
(op%otni uda
)oplotni udar nastaje kod povi#ene temperature okoline i prezasienosti
vodenom parom.
rekomjerno znojenje i gubitak soli iz organizma, uz nemogunost hla$ena
tijela zbog pretople odjee ili prezasiensti vazduha vodenom parom su
glavni razlozi nasanka toplotnog udara
*aje#e se javlja kod vojnika na mar#evima, prostorijama gdje ima dosta
osoba, industrjskim prostorijama
&imtomatologija' zamor, slabos, e$, crveno lice, povr#no disanje, ubrzan i
slabo punjen puls, bolesnik oznojen i topao,ponekad grevi, treperenje pred
oima i gubitak svijesti
)retma' smjestiti bolesnika u razhla$enu prostoriju, sloboditi ga odjee,
polijevanje hladnom vodom, hladni napitci uz dodatak kuhinjske soli,
mirovanj. 0od problema sa disanjem pristupiti vje#takom disanju, u
ambulantnim uslovima-in-. Fziolo#ke otopine
!ovede e%e0ti"nom stujom
2letrina energija moe izazati povrede ak smrt na dva naina'tenikom
elektrinom strujom i prirodnim elekricitetom.
ovrede strujom mogu nasati sa strujom niskog napoa do 8CB volti i visokg
napona peko 8CB volti.
/a dejstvo elektrine struje na organizam odluujua je koliina struje koja
pro$e roz tijelo i uspostavi strujno kolo.
"#teenje elektrinom strujom ovisi od'koliine i apona elektrine energije,
duine dejstva, naina dodira, vlanosti tijela, odjee i obue, podloge na
kojoj se nalazi povrije$eni.
5ektrina struja putuje kroz organizam nervima i krvnom strujom (najmanji
otpror) stoga stradaju najvi#e srce i moak.
0oa dolazi prva u kontakt sa slektrinom energijom i mista s pretvara u
topltnu tako da mogu nastati opekotine-kje su male povr#ine ali duboke i ne
bole.
ovrede gromom'najveim dijelom ide koom te ostavlja karakteristine #are
u bliku granice paprati-crvenoljubiaste boje.
2lektrina energija na srcu dovodi do treperenja predkomora-moe dovesti
do prestanka rada srca.,%nesreeni je u plavoj as,ksij-prestaje disati,prestaje
mu srce raditi, itavo tijelo je plavo
0od dejstva elektrine energije na ivani sistem-nastaje bijela as,ksija,
drhtavica
ostupak sa povrije$enim'nikad ne dolaziti u konakt sa povrije$enim prije
iskljenja iz kla elektrine energije, reanimacija cirkulacije i disanja, poloaj
tijela kod besvjesnih, previjanje rane sterilnom gazom napitci-aj, sok i male
koliine alkohola, transport u nadlenu ustanovu
!ovede 8emijs0im sedstvima
"ve povrede nadstaju u ndustriji gdje se radi sa jakim bazama i kiselinama i
njhovim kaustinim solima.
"va sredstva djeluju na kou direktnim kontaktom izazivajui nekrozu, a
unesena u organizam te#ka trovanja i o#teenja unutra#njih organa
?emijske opekotine koe'
- kiselina na koi izaziva suhu nekrozu razliite boje
ovisno od vrste kiseline
- baza na koi izaziva kolikvacionu nekrozu (vlana
duboka nekroza, nepravilnih rubova, prljavo siva)
- rva pomo' otkloniti kaustino sredstvo sa koe, ne brsati ve tu-ati,
spiranje mlazom vode, primjena antidota za bazenabolje limun, a kiseline
rastvor sode bikarbone ili mlijeko.revijanje rane, analgetika iantibiotika i
transport u nadlenu ustanovu
(ovanje 0austi"nim sedstvima
%no#enem kaustinih sredsava u organizam na usa dolazi do o#teenja
digestivne cijevi zbog nekroze sluznice
*aje#e nastaje pri poku#aju sicida i kod male djece.
*astaje kod uzimanja' ive sode, amonijakom, siretnom, sonom,oksalnom
kiselinom, cinkov oksid itd.
&imptomatologija' jaki bolovi u trbuhu, povraanje, proliv, znaci #oka. A
usnama i usnoj duplji znaci nekroze.
rva pomo' im prije ublaiti ili neutralisati une#eno sredstvo, kod trovanja
kiselinom-mlijeko, trovanja bazom-limun, velike koliine vode,
analgetika(potentni analgetici-;or,n, antibiotika,sedativi, in-uzioni rastvori i
transport u nadlenu ustanovu
6O&
Qok je pojava me$u te#kim bolesnicima i te#ko povrije$enim. Qok
zahtijeva intenzivnu pomo bolesniku i hitan transport u stacionarnu
zdravstenu ustanovu.
)reba preduprijediti razvijanje #oka i pri pruanju pomoi uticati na
uzroke koji dovode do njega
1e,nicija #oka' #ok je izuzetno te#ko stanje organizma gdje su njegove
vitalne -unkcije svedene na minimum a razvija se kao odgovor organizma na
te#ku povredu ili #tetnu noksu.)o je bolest cijelog organizma, progredijentna i
dinamina.
% osnovi #oka je diskrepanca izme$u volumena cirkulirajueg korita i
koliine cirkulirajue krvi uslijed ega dolazi do neadekvatne per-uzije tkiva
#to ima za posljedicu hipoksiju, anoksiju i propadanja elije
ato,ziologija #oka
% pato,ziologiji #oka krajnji izhd je poremeaj mikrocirkulacije te s toga
pato,ziologiju i evoluciju #oka moemo podijeliti u : -aze
rva Faza vazokonstrikcije' zbog gubitka volumena cirkulirajue krvi iz
bilo kojih razloga (krvarenje, opekotine, povraanje, kapacitet vaskularnog
korita postaje ve od volumena cirkulirajure krvi.dolazo do psada arterjskog
pritiska, protok se usporava, per-uzija tkiva je slabija.
1a bi organizam za#titio vitalne organe i sjetljivija tkiva na hipoksiju
reaguje luenjem vazopresina- supstanci koje dovode do vazokonstrikcije
arteriola peri-erije ime se vr#i centralizacija krvotoka u vitalne organe-
mozak i srce. %slijed pada per-uzije tkiva peri-erije
1ruga -aza-vazodiltacija
nastala hipoksija tkiva dovodi do anaerobnog metabolizma i stvaranja
kiselih produkata koji imaju depresivan e-ekat na srce, dolazo do acidoze ,
relaksacije prekapilarnih s,nktrea i posljedine vazodilatacije, poveava se
vaskularno korito, protok krvi slabi, dolazi do preaska tensti iz vaskularnog
u perivaskularni prostor zbog ega dolazi do hemokoncentacije i poveane
viskoznosti krv
)rea -aza- diseminirana intravaskularna koagulacija (160)- astaje
uslijed osloba$anja tromboplastinadolazo do hiperkoagubilnosti krvi i
stvaranja ugru#aka u malim kapilarama zbog ega se jo# pogor#ava per-uzija
i hipoksija elija a zatim aktiviranja elijskih enzima i u konanici smrt elije
Petvrta -aza- ireverzibilni #ok' nastaje sa aktiviranjem ,brinolizina
uslijed ega dolazi do ,brinolize sa ppoku#ajem liziranja tromba te nastaje
potro#na koagulopatija sa skolono#u krvarenju uz istovremenu prisutnu
tendencu zgru#avanja.

E(IOLO6&E &A(E2ORIJE 6O&A


% zavisnosti koji je -aktor u nastanku #oka
dominantan, #ok se moe podijeliti u vi#e etiolo#kih kategorija'
insu,cijencija cirkulatornog volumena, insu,cijencije srca i insu,cijencije
peri-ernog vaskularnog kapaciteta i otpora.
Qok se dijeli na'
7. hipovolemini #ok
8. kardiogeni #ok
9. distributivni #ok
?ipovolemini #ok
?ipovolemini #ok nastaje kao poslijedica velikog gubitka tenosti
prvenstveno plazme zbog ega dolazi do smanjenja ili gubitka cirkulatornog
volumena, a s obzirom #ta se dominantno gubi razlikujemo'
a. ?emoragini #ok (vanjsko ili unutra#nje
krvarenje)
b. !ubitak plazme' opekotine-gubitak plazme i elektrolita, sepsa-
cirkulatorni sistem biva o#teen endotoksinima, ne-rotski sindrom-gubitak
velikih koliina proteina)
c. !ubitak vode i elektrolita (prekomjerno
znojenje, proliv, bolesti bubrega)
0ardiogeni #ok
0ardiogeni #ok nastaje uslijed slabosti sranog mi#ia koji nije u
mogunosti da pumpa krv i puni krvne sudove pod dovoljnim pritiskom da bi
obezbjedilo cirkulaciju.
0ardiogeni #ok nastaje kod' tamponade srca, in-arkta, masivne plune
embolije,poemeaja rita, uro$enih ili steenih sranih mana
/bog slabosti miokarda pada minutni volumen, da bi kompenziralo pad
volumen asrce radi ubrzanom -rekvencom, posljedino dolazi do smanjenja
pritiska i smanjenja diureze
1istributivni #ik
0od distributivnog #oka dolazi do poremeaja vazomotornog tonusa i
promjene u distribciji normalnog cirkulatornog volumena. 1istributivni #ok
moe nastati kod ana,laktine reakcije, neurolo#kih povreda (trauma glave i
kimene modine). ana,aktiki #ok koji nastaje kao posljedica osloba$anja
histamina koje dovode do obaranja pritiska i vazodilatacije . Ana,laktiki #ok
karakterizira' bljedoom, nemirom, padom krvnog pritiska, povraanjem,
dispneom, cijanozom, znojenjem, konastim ubrzanim pulsom.
0linika slika #oka
&ubjektivne tegobe i klinika slia #oka zavise od evolutivnog stadija
#oka.
0linika slika se moe podijelti u dvije -aze'
- prva -aza razvoja #oka' u kojoj organizam se brani i mdjeluje
kompenzatornim mehanizmom-vazokonstrikcijom koja dovodo do
centralizacije krvotoka.
&ubjektivni simptom u prvoj -azi' bolesnik se ali na hladnou, omaglicu,
nemo, nagon na povraanje
"bjektivni simptom u prvoj -azi'
- koa blijeda, hladna oro#ena znojem
- arterijski pritisak normalan ili ne#to povi#en
- puls ubrzan, slabo pipljiv na peri-eriji, ali na art.karotis
dobro punjen
- disanje ubrzano, povr#no
- diureza smanjena ispod CB ml na sat
0linika slika #oka
1ruga -aza razvoja #oka (dekompenzaciska -aza #oka)' ukoliko se ne
poduzima ni#ta ili neadekvatno #ok postepeno prelazi u ireverzibilnu -azu
acijent u ovoj -azi je'
- miran, apatian, nezainteresovan, ali potpuno svjestan,
- blijedo-sive boje, cijanoza okrajina,
- puls ubrzan i veoma mekan, jedva opipljiv,
- pritisak snien,
- anurija
- disanje mirno, plitko, povr#no
5aboratorija' pad p O,<aste p )O,< pada !8< a9ido#a
*emaju sve etiolo#ke kategorije istu klinik sliku, kod nekih -ormi, #ok
moe zapoeti ireverzibilnom -azom (masivna iskrvarenja, masivan in-arkt
miokara)
5ijeenje #oka
!va pomo/ 0od o0a= sastoji se od
- osiguranje prohodnosti disajnih puteva i disanja
- privremeno zaustavljanje krvarenja nekom od metoda
- imobilizacija (smanjuje bol, spreava sekundarno krvarenje i o#teenje
tkiva)
- autotrans-uzija (poloaj na le$ima sa podignutim nogama i sa niskim
uzglavljem)
- sedativa kod agitiranog pacijenta
- kod pacijenata sa opekotinam moe se dati voda u koju je stavljena
kuhinjska so
?itna medicinska pomo kod #oka
oslije uspostavljanja prohodnosti disajnih puteva, obezbje$enja
disanja, uspostavljanja cirkulacije i privremene hemostaze lijeenje #oka je
prioritet'
- provjera i kontrola disanja
- provjera i kontrola spostavljene cirkulacije
- provjera i korekcija privremene hemostaze
- provjera i korekcija imobilizacije standardnim udlagama
- suzbijanje boli (analgetika)
- za#tita od hladnoe
- korekcija hipovolemije kristaloidima (B.7H *acl, (inger laktat)
- 0oloidni rastvori 1eNtran,haemacel ne vi#e davati od 7BBB-7CBB ml u
toku 8: saa u omjeru 7'7 izgubljenog volumena
?itna medicinska pomo kod #oka
- oksigenacija
- antibiotika
- kateteriacija mokranog mjehura
- endotrahealna intubacija
0od kardiogenog #oka ne davati vi#e od 8BB-9BB ml tenosti, kod ,brilacija
dati N.locain, 8H 8-C ml,
0od ana,laktikog #oka dati antihistaminika, kortikosteroide, calcium i
eventualno adrenalin
0od traumatskog #oka i opekotina dati Fortral amp. i.v
*e davati mor,n kod #oka udruenog sa povredom
2%ava i vat
!e:%ed :%ave i vata
K romjene u veliini i obliku glave - hidroce-alus, microcephalia,
dolihocephalia, brachiocephalia=.
K 0osmatost glave i lica, boja i kvalitet kose.
K &imetrija lica i mimike, otok i boja lica, veliina i pokretljivost onih
jabuica, veliina i oblik zjenica, njihovo reagovanje na svjetlost i
akomodaciju, stanje konjuktiva i suznih kanala.
K romjene na mehkim i ko#tanim odnosno ko#tano hrskaviavim
dijelovima nosa kao i izgled i prohodnost nosnica.
K &tanje usana, zuba, sluznice usne duplje, jezika, nepanih lukova,
tonzila i drijela.
K "blik i veliina vrata = cilindrian =, pokretljivost, lim-ne lijezde i
stanje arterija i vena.
K erkusija i auskultacija glave i vrata
!e:%ed :udno: 0oa i p%u/a
K 1isanje predstavlja jednu od osnovnih 4vitalnihL -unkcija svakog ivog
organizma.
K %estvuju' respiratorni centar, centralni i peri-erni motorni neuroni, grudni
ko# sa disajnom muskulaturom i dija-ragmom, plua sa disajnim putevima,
krv, srce i krvni sudovi.
K !rudni ko# = eliptian oblik = i plua = pluna krila, bronhalno stablo, pluni
parenhim i pluni krvni sudovi = , su dijelovi gdje se obavlja razmijena
gasova izme$u spolja#nje i unutra#nje sredine.
K >azdu#ni putevi-nosna duplja, naso-arinks, larings, traheja, bronhije i
bronhiole.
K )ipovi = oblici = plune insu,cijencije'
7. Venti%atona =hipoksemija i hiperkapnija zbog neadekvatne ventilacije
alveola=,
8. 1ipo0semi"na insu,cijencija = hipoksija bez hiperkapnije - poremeen
odnos ventilacija-per-uzija,= i
9. Venti%a9iono; 8ipo0semi"na insu,cijencija =alveolarna hipoventilacija i
poremeena ventilaciono-per-uziona -unkcija.
!%u/na 9i0u%a9ija
K ;ala pluna cirkulacija - predstavlja tzv. -unkcionalni krvotok plune
arterije i njenih grana sve do kapilara i dalje preko venula i vena do lijeve
pretkomore.
K luna hipertenzija - prema -aktorima koji dovode do poveanja pritiska u
plunoj arteriji' vazokonstriktorni = hipoksija alveola =, opstruktivno
obliterantni, pasivni =mitralna stenoza =hiperkinetiki= uro$ene srane
mane=, mje#oviti.
K Fizike metode pregleda =inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija
=V -unkcionalne metode ispitivanja plua = spirometrija=, V rtg
plua =rentgenoskopija, rentgenogra,ja, tomogra,ja, bronhogra,ja =.
Dominantni simptomi u o.o%jenjima p%u/a
K *ormalno disanje = eupnea=- stoji pod kontrolom respiratornog centra,
peri-ernih nervnih zavr#etaka, parcijalnih pritisaka ugljen dioksida i kiseonika
u
arterijskoj krvi, kao i ? krvi.
K %brzano disanje = tahipnea= - kod poveane tjelesne temperature, pri veoj
ekscitaciji respiratornog centra.
K %sporeno disanje = bradipnea =- kod poremeene -unkcije respiratornog
centra.
oveana alveolarna ventilacija=hiperventilacija=- poslije napora npr '
- @he.n-&tokes-ovo disanje se odlikuje smjenjivanjem apnee sa -azom
postepenog , ali sve jaeg i dubljeg disanja, koje se zatim postepeno
smanjuje i
prelazi u apneu.
- Iiot -ovo disanje se odlikuje pojavom jedne,dvije ili tri do etiri repiracija
razliite dubine, koje se pojavljuje poslije izvijesnog vremena.
- 0usmaull - ovo disanje odlikuje se dubokim i jako intenzivnim
respiracijama.
Pesto u uremiji i dijabetikoj acidozi.
Aus0u%ta9ija p%u/a
Oe oslu#kivanje zvunih pojava u pluima tokom disanja, govora ili
ka#lja.
K *eposredna i posredna auskulatacija, od vrhova prema bazama plua
uz ravnomjerno i duboko disanje.
- *ormalni disajni =vezikuarni= #um plua.
- Fiziolo#ko mje#ovito disanje = veziko-bronhijalno,bronho-vezikularno
disanje=.
atolo#ki tipovi disanja'
- ojaano vezikularno disanje-oko dijelova plua koji su iskljueni iz
disanja.
- oo#treno vezikularno disanje karakteri#e izmijenjen i o#tar
inspirijum, kod postojanja manjih plunih in,ltracija.
- roduen ekspirijum ,kod bronhijalne astme i em,zema.
- "slabljeno vezikularno disanje znai slabiji prodor vazduha u alveole
i neadekvatnu ventilaciju plunog parenhima.
- *eujno disanje, stepenasto disanje, hrapavo disanje.
Bon8ija%no disanje ; .on8ija%ni 8u0
&e uje nad izmijenjenim bezvazdu#nim kondenzovanim plunim tkivom.
- atolo#ko vezikobronhijalno (bronhovezikularno) disanje je mje#avina
vezikularnog i bronhijalnog disanja = inspirijum- ekspirijum=.
- neumatian huk, u bolesnika sa lobarnom pneumonijom .
- 0avernozni huk je laringotrahealni cijevni huk.
- Am-orian huk je ustvari kavernozni huk sa metalnim prizvukom <
puhanje
u prazan i probu#en krag =am-ora=.
- leuritian huk ili kompresiono disanje, prisustvo tenosti, eksudata.
!ato%o0i > popatni > umovi u o.o%jenjima .on8ija
K Ironhijalni #umovi nastaju usljed prisustva sekreta u lumenima bronhija'
- &uhi bronhijalni #umovi =krkori= -prisustvo sluzavog sekreta u lumenima
bronha.
- &trugavi bronhijalni #umovii, nastaju u veim bronhima sa dubokim
tonalitetom.
- iskavi bronhijalni #umovi zbog prisustva sluzavog sekreta u sitnim
bronhijama uz visok tonalitet =pisak =.
- >lani bronhijalni #umovi , nastaju za vrijeme prolaska vazduha kroz tean
sekret - krupni, srednji i sitni vlani #u#njevi.
- Iezvuni = nekonsonantni = i zvuni = konsonantni= bronhijalni #u#njevi
!ato%o0i > popatni > umovi u o.o%jenjima p%u/no: paen8ima
K Oe zvuk tranja kose iznad uha, #kriputanje ili krepitacija.
- neumonine krepitacije, nastaju u toku in,ltartivnog procesa u alveolama
=pneumonija, tbc, apces,lues= ,tj. odljepljenje zidova alveola.
- Alektatine krepitacije se javljaju u uslovima bezvazdu#nosti alveola
= ,ziolo#ke i patolo#ke =.
K atolo#ki =propratni = #umovi u oboljenjima pleure.
- leuralni tare, pleuralno struganje i pleuralno #kripanje parijetalne i
visceralne pleure.
Rend:enono:a?ja p%u/a
K (entgenoskopija, rentgenogra,ja, rentgenotomogra,ja, bronhogra,ja,
zahtijevaju odre$enu aparaturu, uvjebanu ekipu tehnikog osoblja i
strunost
u interpretaciji dobijenih nalaza.
K (entgenogra,ja normalnih plua - obratiti panju na stanje ko#tanog
sistema
grudnog ko#a, poloaj i oblik dija-ragme, stanje -renikokostalnih sinusa,
poloaj
medijastinuma, traheje i srane siluete, stanje plunog parenhima od vrha do
baza plua.
K atolo#ke sjenke u plunom parenhimu su posljedica speci,nog ili
nespeci,nog procesa na pluima.
- ;ilijarni vorii su posljedica zahvaenosti nekoliko alveola kao sitne
mrlje.
- Acinusna ili acino-nodozna ognji#ta, javljaju se kao posljedica a-ekcije
jednog ili vi#e acinusa sa mrljastom sjenkom.
- neumonina in,ltracija =alveolitis=, stvaraju se zasjenenja.
- 5obularna ognji#ta sa sjenkom, nejasno ograniena prema okolnom
tkivu.
- &egmentna i lobarana zasjenenja, zahvata alveole itavog segmenta
ili
lobusa.
- Qupljine ili kaverne su svijetle zone = #upljine=.
- Atelektaza ili bezvazdu#nost plunog parenhima, tumori plua, sjenka
tenosti, prisustvo vazduha itd.
(omo:a?ja< .on8o:a?ja< an:iopneumo0adio:a?ja
se%e0tivna an:iopneumo:a?ja< s9inti:a?ja p%u/a+
K )omogra,ja plua je metoda snimanja plua u odre$enim nivoima u
horizontalnoj ravni, dragocjen u odre$ivanju tane lokacije pojedinih sjenki.
K Ironhogra,ja je osjenenje bronhija kontrastnim sredstvom.
K Angiopneumokardiogra,jom se mogu osjenati plune arterije u pojedinim
dijelovima plua.
K rimjena radioizotopa u oboljenjima plua-scintigra,ja plua, inhalaciona
i per-uziona scintigra,ja plua,sa radioaktivnim tehnecijumom JJm)c
A0utni .on8itis> .on98itis a9uta >
K je akutno zapaljenje bronhijalne sluznice bakterijama, virusima, ,zikim
agensima = pra#ina, prehlada =, hemijskim agensima = udisanje para,gasova=.
- &imptomi' ka#alj sa ili bez sekreta.
- 6nspekcija' oteano disanje, ispljuvak .
- alpacija' -remitus pectoralis normalan.
- alpacija' uredan nalaz do hipersonorosti.
- Auskultacija ' vezikularno disanje, moe biti oslabljeno.
Bon8io%itis
K je zapaljenje sluznice najsitnijih bronhiola.
- 6nspekcija' disanje naporno, ubrzano.
- alpacija' -remitus pectoralis normalan.
- erkusija ' hipersonornost perkutornog zvuka.
- Auskultacija ' oslabljeno vezikularno disanje.
Bon8ija%na astma> Ast8ma .on98ia%e>
K pod djejstvom alergena = inhalacioni, alimentarni, medikamentozni=,
nastaje
bronhospazam sa pojaanom sekrecijom ljepljivog sekreta, te napadima
gu#enja i dispneje.
- 6nspekcija' krakteristian sjedei poloaj, oslanjanje rukama, podignuta
ramena, grudni ko# pro#iren, eNpirujum jako produen, pacijent cijanotian,
oznojen, ka#lje, ispljuvak ljepljiv.
- alpacija' -remitus normalan ili laho oslabljen.
- erkusija' hipersonoran pluni zvuk.
- Auskultacija' oslabljen vezikularni inspirijum sa produenim
ekspirijumom i
bronhijalnim strugavim i piskavim #umovima.
1oni"ni .on8itis > Bon98itis 98oni9a >
K 1ijagnoza' Ako bolesnik ka#lje i iska#ljava tri mjeseca i vi#e tokom jedne
godine i to tako u posljednje dvije ili vi#e godina.
K dugotrajni ka#alj sa izbacivanjem sekreta = pu#ai, ,ziki radnici=.
- 6nspekcija' pacijent dispnoian, koristi pomonu ekspiratornu
muskulaturu,
ka#alj sa izbacivanjem sekreta, lice cijanotino.
- alpacija' -remitus pectoralis je oslabljen.
- erkusija' hipersonoran zvuk.
- Auskultacija' ekspirijum dui, oslabljeno disanje. Pujni strugavi
bronhitini krkori, do sitnih vlanih #u#njeva ovisno o sekretu.
- ;oe nastati pluna hipertenzija sa insu,cijencijom desnog srca.
Bon8ie0ta#ije
K su pro#irenja zidova bronhija, mogu biti uro$ene i steene.
- %ro$ene bronhiektazije su u vidu poluloptastih izboenja
- &teene bronhiektazije mogu biti cjevaste = di-uzne= ili vreaste.
- ;ogu biti kliniki asimptomatske i mani-estne.
- 6nspekcija' pacijent ka#lje i iska#ljava ispljuvak u tri sloja, naroito
ujutro.
- alpacija' pojaan -remitus pectoralis.
- Auskultacija' disanje od vezikularnog sa produenim ekspirijumom do
veziko - bronhijalno sa bronhijalnim strugavim i vlanim #u#njevima.
Opstu0tivni sindom
K 5jepljivi sekret u lumenu bronhija i bronhiola onemoguava protok
vazduha kroz
disajne puteve uz esti bronhospazam #to poveava otpor u disajnim
putevima.
K Fiziki znaci u opstruktivnom sindromu'
- oremeaji u disajnim #umovima, inverzija duine inspirijum ekspirijum u
odnosu na
normalno vezikularno disanje.
- *alaz bronhijalnih #umova, piskavi-sluzav sekret u bronhiloama, strugavi -
krupne
bronhe, vlani - teni sekret.
- ?iperinGacija = Astma bronchiale-reverzibilno stanje= - poveani sadraj
vazduh u
alveolama.
- ?iperinGacija = 2mphisema pulmonum=- zbog destrukcije alveola,
ireverzibilno stanje.
- @ijanoza je pad kiseonika u arterijskoj krvi = analiza gasova u krvi=.
- luna hipertenzija, hiperkapnija =povean sadraj @"8 u krvi=.
K &pirometrijski nalaz u opstruktivnom sindromu - tzv.-orsirani
ekspiratorni
volumen je dinamiki test .
!L47A
!neumoni"na in?%ta9ija
K /apaljenje alveola=alveolitis= sa pojavom eksudacije i elijske in,ltracije,
speci,ne ili nespeci,ne etiologije.
- 6nspekcija' pacijent ubrzano i povr#no di#e.Iolnost dovodi do jo#
povr#nijeg disanja.
- alpacija' pojaan -remitus pectoralis nad zonom plune in,ltracije.
% sluaju a-ekcije pleure i izliva tenosti -remitus e biti oslabljen.
- erkusija 'tmuo ili potmuo zvuk nad zonom in,ltracije.
- Auskultacija'bronhalno disanje
Ate%e0ta#a p%u/a
K naje#e nastaje usljed zapu#enja lumena bronha sekretom.
- 6nspekcija ' Iolesnik je dispnoian, uz smanjenu respiratornu
pokretljivost grudnog ko#a.
- alpacija ' Fremitus pectoralis je oslabljen.
- erkusija ' otmuo ili tmuo perkutorni znak.
- Auskultacija' *ema huka,ti#ina.
In$a0t p%u/a
K *astaje zaepljenjem plune arterije ili njene grane embolusom ili
trombom. rotie dramatino uz intenzivan bol, praen dispnejom,
cijanozom, i iska#ljavanjem tamnocrvene krvi.
- alpacija ' Fremitus pectoralis je oslabljen.
- erkusija ' otmuo ili tmuo zvuk.
- Auskultacija ' 1isanje oslabljeno ili neujno.
(umo p%u/a
K ;ogu biti benigni i maligni. &imptomi-dispnea, ka#alj sa ispljuvkom.
1ijagnoza' Fiziki nalaz, rentgen sa znacima kondenzacije plunog
parenhima ili uveanje lim-nih lijezda hilarno. % odre$enim situacijama
bronhoskopija daje dragocjene podatke.

@i.o#a p%u/a
K alpacija ' pojaan -remitus pectoralis
K erkusija ' oslabljen,potmuo zvuk
K Auskultacija ' huan inspirijum i produen ekspirijum=bronhijalno ili
vezikobronhijalno disanje.
6up%jine> 0avene> u p%u/nom paen8imu
K )uberkulozna kaverna' nastaje nakon izbacivanja kazeoznih masa iz
tuberkuloznog ognji#ta.
-6nspekcija' pacijenti obino mr#avi ,blijedi, grudni ko# cilindrian, ponekad
asimetrija grudnog ko#a.
- alpacija ' -remitus pectoralis pojaan iznad kaverne.
- erkusija ' timpanian perkutorni zvuk.
- Auskultacija ' ?uno bronhijalno disanje, bronho-onija pojaana.
Aps9es p%u/a
K Oavlja se kao komplikacija pneumonije ili bronhopneumonije.
- 6nspekcija ' bez osobitosti
- alpacija ' -remitus pectoralis obino pojaan.
- erkusija ' potmuli timpanizam,
- Auskultacija ' disanje bronhijalno
!%u/ne em.o%ije u s"ani8 .o%esni0a
K *aje#e u bolesnika sa mitralnom manom i miokardiopatijama.
- %zrok ' je razvoj venske tromboze u donjim ekstremitetima i karlici, desnoj
pretkomori i komori zbog usporene venske cirkulacije.
- &imptomi ' neodre$ena bol u grudnom ko#u uz napad ka#lja i
dispneu, strah i kolaps, hemoptoe.
- 6nspekcija ' dispnoa,cijanoza.
- alpacija ' oslabljen -remitus pectoralis.
- erkusija ' ograniena potmulost ili tmulost
- Auskultacija ' oslabljeno ili neujno disanje.
!%euitis si99a > ?.inosa >
K /apaljenje pleura dovodi do hiperemije i izliva ,brina.
- 6nspekcija' prinudni poloaj ,tj.#tedi bolesnu stranu svakog pokreta.
- 1isanje je povr#no, ubrzano uz kratko suho ka#ljucanje.
- alpacija ' -remitus pectoralis oslabljen.
- erkusija ' perkutorni zvuk je normalan ili ne#to potmuo.
- Auskultacija ' disanje je vezikulrno, ne#to oslabljeno uz pleuralni tare ili
struganje.
!%euitis eAsudativa
K "znaava eksudaciju serozne ili sero,brozne tenosti.
- 6nspekcija ' dispnoa, suh ka#alj, prinudan poloaj.
- alpacija ' oskudan -remitus pectoralis nad izljevom.
- erkusija ' tmuo perkutorni zvuk.
- Auskultacija ' oslabljeno vezikularno disanje i pleuralno trenje,kompresiono
disanje = jako oslabljeno disanje =.
- )ransudacija pleure' u toku dekompenzacije desnog srca zbog staze u
bronhijalnim venama.
At8e#ije p%eua > !%euitis ad8esiva >
K oznaava srastanje parijetalne sa visceralnom pleurom nakon suhog ili
eksudativnog pleuritisa.
- 6nspekcija ' asimetrija grudnog ko#a sa ogranienim respiracijama.
- alpacija ' -remitus pectorals je naje#e oslabljen.
- erkusija ' obino potmuo ili tmuo.
- Auskultacija ' vezikularno disanje je oslabljeno.
!neumotoa0s
K je prodor vazduha u pleuralni prostor.
- &pontani pneumotoraks nastaje usljed prskanja plunog parenhima
=alveola=.
- )raumatski pneumotoraks nastaje kod povreda grudnog ko#a.
- >je#taki pneumotoraks nastaje prodorom igle = terapijski,dijagnostiki=.
- %nutra#nji i spoljni pneumotoraks =parijetalna ili visceralna pleura=.
- "tvoren, zatvoren i ventilni prema nainu kako vazduh ulazi kroz otvor.
- 6nspekcija ' bol,dispnea,cijanoza
- alpacija '-remitus pectoralis se ne osjea
-erkusija ' ovisi od koliine vazduha u pleuralnom prostoru,od
hipersonornog i timpaniog zvuka do potmulog perkutornog zvuka.
- Auskultacija ' oslabljeno ili neujno vezikularno disanje, do
bronhijalnog disanja.
1idopneumotoa0s
K 6stovremeno prisustvo vazduha i tenosti u pleuralnom prostoru.
- 6nspekcija ' slabija respiratorna pokretljivost
- alpacija ' -remitus pectoralis se ne osjea .
- erkusija ' jasan timpanian zvuk.
- Auskultacija ' nad tenosti ne uje se nikakav #um. !dje je disajni #um
oslabljen.
Resti0tivni sindom
K je poremeaj ventilacije zbog gubitka -unkcionalnog dijela plua.
= -oboljenja plua-tbc,pneumokonioze,sarkoidoza,sklerodermija,tumori,
-oboljenja pleure - pneumotoraks,hidropneumotoraks,
-oboljenja grudnog ko#a - de-ormacija grudnog ko#a,ki-oza,skolioza.=
1iu:ija i taumato%o:ija sa otopedijom
4VOD I !ODJELA
"rtopedija =LorthosL Wuspravan i Lpaidos 4 Wdijete ,7A:B g.*icholas Andr.=
, je medicinska disciplina koja se bavi izuavanjem nastanka, sprijeavanja i
lijeenja trajnih -unkcionalnih poremeaja i de-ormiteta onih dijelova
ovjekovog organizma koji slue odravanju uspravnog stava, hodanja i
vr#enja pokreta.
1rugim rijeima ortopedija prouava i lijei trajne -unkcionalne smetnje
lokomotornog aparata ovjeijeg organizma.
K odjela na '
- riro$ene anomalije ili de-ormiteti ko#tano zglobnog sustava.
- Iolesti kosti.
- Iolesti zglobova
- Iolesti mi#ia , tetiva, tetivnih ovojnica, burza i drugih struktura koje
sudjeluju u lokomociji.
- Iolesti i posljedice bolesti ivanog sistema.
- Iolesti krvnih ila.
- &tatiki de-ormiteti
- ovrede i posljedice povreda lokomotornog aparata.
!e:%ed otopeds0o: .o%esni0a
K Anamneza ' porodina i lina.
- !lavne tegobe
- *ain poetka bolesti
- 0arakter bolova, tip, distribucija boli
- )rauma
K 0liniki status ' subjektivni i objektivni kliniki znakovi.
K 6nspekcija < nas in-ormira o stanju tijela kao cjeline.
K alpacija < lokalna toplina, osjetljivost, #umovi, krepitacije , Guktuacija itd.
K ;jerenja < obim, duina ekstremiteta.
K okretljivost zglobova i kime ' aktivne i pasivne.
K Auskultacija za zglobove - #kripanje, krepitacije, ribanje.
K *eurolo#ki status.
K unkcija zgloba < kod i.a izljeva.
K (endgenolo#ki pregled.
K atolo#ko < anatomsko ispitivanje = biopsija =.
Metode otopeds0o: %ije"enja
*eoperativne = konzervativne = i operativne metode lijeenja.
K *eoperativne =konzervativne = metode lijeenja su sve nekrvave
procedure i zahvati.
- 6mobilizacija ili mirovanje' otporni zavoji, kruti ,ksirajui zavoji, gipsani
zavoj = 7MC8-;ath.sen = W kalcije- sul-at.
2kstenzija ili istezanje ' direktna i indirektna.
- (epozicija je nasilno dovo$enje u anatomski odnos -ragmenata.
- (edressement je ispravljanje priro$enih ili steenih de-ormiteta.
- "steoklasis korekcija de-ormacije kod sasvim malog djeteta.
- "rtotika i protetika sredstva- korzeti, aparati, cipele, ulo#ci.
- ;edicinska gimnastika,masaa.
- ;edikamentozno lijeenje.

Opeativne metode otopeds0o: %ije"enja
"peracije na kostima '
- "steotomia je presijecanje kosti.
- "steos.nthesis je povezivanje kosti
"peracije na zglobu '
- Arhrotomia je otvaranje zgloba.
- Arthrodesis,postie se ukoenje = ank.losis = zgloba.
- Arthrorrh.sis,ograniavamo pokrete hipermobilnog zgloba.
- Arthroplastica,metoda kojom ukoenom zglobu vraamo potpunu ili
djelominu pokretljivost.
"peracije na mehkim tkivima'
- )enotomia je presijecanje tetive.
- )enodesis je metoda pomou tetive se vr#i stabilizacija zgloba.
- )enoplastica je zamijena uni#tene ili ne-unkcionalne tetive drugom
tetivom.
- )ransplantatio tendinis je presa$ivanje tetivnog pripoja.
- ;.otomia je prerezivanje mi#a.
- *etotomia je prerezivanje ivca.
- *eurol.sis je osloba$anje ivca od priraslica.
- )ransplantatio cutis je presa$ivanje koe.
2eneti0a u otopediji
K (azvoj genetike je od velikog znaaja, posebno za bolje razumijevanje i
lijeenje priro$enih anomalija.
K (azlikujemo '
- mono-aktorijalne anomalije-nastaju zbog promjena u jednom genu i
- ;ulti-aktorijalne ili poligene,zbog promjena u vi#e gena.
K !enetske promjene nisu samo nasljedne,i vanjska #tetna djelovanja mogu
dovesti do tih promjena u jednom ili vi#e gena = mutacija =.
K Povjek ima :D hromosoma,a svaki hromosom na hiljade gena.
K !eni se ne smiju shvatiti kao enzimi, nego kao skup -unkcionalnih osobina
koje biohemisjku utjeu na sintezu polipeptida iz ega prizilazi materijalna
posljedica njihovih -unkcionalnih znaajki.
K ojednostavljeno reeno, dominantna svojstva gena najizraenija su u
nasljednim anomalijama = atipine i rje$e teratogene anomalije =, a recesivna
u sklonosti, odnosno nepovoljnom reagiranju na #tetna djelovanja u
bolestima, optereenjima i mehaniki nepovoljnim okolnostima u doba
intrauterinog i kasnijeg razvoja = tipine, e#e de-ormacje < mal-ormacije i
malpozicije =.
K 1ermatogli, < odnos konih nabora i brazda dlana i prstiju ruke i tabana.
!ioBeni > 0on:enita%ni > de$omiteti 0otano;#:%o.no: sistema
1e-ormitet podrazumijeva trajnu promjenu normalnog anatomskog oblika
nekog dijela tijela.
riro$eni de-ormiteti su prisutni ro$enjem i dijele se na'
- primarne,nastaju zbog manje vrijednog,nedovoljno di-erenciranog
zametka = endogeni etiolo#ki -aktori =.
- sekundarni kod postojanja normalnog zametka na koji intrauterino
nepovoljno djeluju egzogeni -aktori.
- kombinirani de-ormiteti < uzrokovani su manje vrijednim zametkom
kao i djelovanjem vanjskih -aktora.
Ve%i0i muti%iaju/i de$omiteti > de$e0ti >
K Amelia < je kompletan nedostatak jednog ili vi#e ekstremiteta.
K eromelia < odgovara amputaciji,nedostaje samo jedan dio ekstemiteta.
K hocomelia < nedostatak ruke ili noge uz zaostatak rudimenta
ekstremiteta.
K 2ktromelia, h.poplasia, aplasia, su sinonimi za nedostatak samo dijela
kosti, cijele kosti ili vi#e kostiju jednog ekstremiteta.
K riro$eno i#a#enje kuka = luNatio coNae congenita = ili (0 = displazija
kuka, subluksacija i luksacija kuka = sa regionalnom,rasnom i spolnom
predispozicijom.
K es 2Xuinovarus congenitus= priro$eno opavo stopalo = - od :
komponente'
- 2Xuinus stopala =konjsko stopalo= je ,ksirana plantarna Geksija
- Abdukcija prednjeg stopala
- &upinacija ili uvrnuti poloaj stopala
- %nutarnja rotacija potkoljenice
K )orticollis congenita =caput obstipuum musculare =,nagib vrata Geksijom
na jednu stranu,dok je lice i brada rotirano na drugu stranu.
RjeBi pioBeni de$omiteti
K &pina bi,da occulta < rascjep luka lumbalnog ili sakralnog kralje#ka.
K &capula alata < priro$eno elevirana scapula =lopatica =.
K &.ndactilia < ko#tano ili samo kono srasla dva ili vi#e prsta ruke ili noge.
K @osta cervicalis < prekobrojno cervikalno rebro.
K Irevicollis < kongenitalno kratak vrat.
K Arthrogr.posis multipleN congenita < ;.od.strophi -oetalis.
Bo%esti 0osti i #:%o.ova
%pale kosti i zglobova, nastaju kao posljedica bakterijskih in-ekcija,podjela
na nespeci,ne ili akutne gnojne upale i na speci,ne ili hronine upale.
*especi,ne upale kosti i zglobova
K "steom.elitis haematogenes acuta = akutni hematogeni
osteomijelitis =, je metastatska in-ekcija koja potie iz nekog ektopinog
ari#ta.
- 0arakteristika akutnog hematogenog osteomijelitisa je ako
posmatramo kost izvana, sloj novostvorene podraajne kosti, sloj
odumrle kosti, sekvestre koji plivaju u gnoju i #upljine u novostvorenoj
kosti kroz koje se cijedi gnoj. rema tome kod akutnog hematogenog
osteomijelitisa istovremeno postoji jaka destrukcija kosti,sa stvaranjem
sekvestara, kao i stvaranje nove kosti preteno iz periosta. *aje#i
uzronik je &taph.lococcus p.ogenes aureus,potom streptokok,
pneumokok i ti-usni bacil. 6n-ekcija se #iri krvnim putem,naje#a
lokacija meta,za kosti,zbog usporenog krvotoka.
- Irodiev apsces kosti ,subperiostalni apsces, ,stule,ko#tani
sekvestri=nekroza kosti=.
!ato:ene#a i 0%ini"0a s%i0a
K "bolijevaju naje#e djeca od 9-7: godina.
K Abscesus Irodie- umjereno povi#ena temperatura i bolovi meta,ze,lagani
otok i osjetljivost na pritisak.(tg pokae jasno ogranieno okruglasto
prosvijetljenje u meta,zi kosti.
K Akutni hematogeni osteomijelitis poinje visokim temperaturama,
tresavicama,opim lo#im stanjem zbog piemije,jak bol.
K &ubperistalni absces karakteri#e oteklina uz Guktuaciju koe i crvenilo
iznad meta,ze. 1aljnja progreija ide ka ,stlizaciji,zadebljanje kosti,nekada
patolo#ke -rakture i de-ormacije kosti uz visoku leukocitozu,povi#enu &e i
anemiju.
5ijeenje je te#ko i dugotrajno,skupo uz velike doze enicilina,5.ncocina,
trepanacija kosti i oticanje gnoja,sekXestrectomia.
)raumatski osteomijelitis nastaje direktnom inokulacijom klica prilikom
traume.
Akutni nespeci,ni = purulentni = artritis nastanak i #irenje identini
akutnom osteomijelitisu. (azlikujemo'-serozni,- sero,brinozni i <purulentni
artritis.
- *aje#a lokalizacija je kuk i koljeno.
A0utni eumati#am >Atitis > i eumatoidni atitis
K %zrok artritisu je in-ekcija,dok kod reumatidnog artritisa postoji vi#e
teorija uzroka nastanka= upalna i in-ektivnaendokrina,kongenitalna i
gastrointestinalna=.
- 0arakteristika je edem sinovije sa jakom eksudacijom.
- 0od raumatidnog artritisa nastaje akutna in,ltracija
kapsule,proli-eracija sinovijalne membrane uz stvaranje panusa i
granulacija koje razaraju zglobnu hrskavicu uz stvaranje ankiloze
zglobova koje mogu biti ,brozne,hrskavine i ko#tane.
- *astale promjene na zglobu kod akutnog reumatizma=artritisa= su
reverzibilne,dok kod reumatidnog artritisa su ireverzibilne.
K 5ijeenje je akutnog reumatizma je internistiko, a lijeenje reumatidnog
artritisa je medikamentozno = salicilati, kortizonski preparati, soli zlata =,
ortopedsko konzervativno = imobilizacija, redresmani =, ortopedsko
operativno =sinoviektomija, osteotomija, artrodeza, artroplastika = i
,zioterapeutsko.
(u.e0u%o#a 0osti i #:%o.ova
K %vijek je sekundarna in-ekcija iz primarnog ari#ta lim-nih lijezda ili plua,
koja se krvnim putem, rje$e lim-nim, embolusi bacila tuberkuloze nasele na
meta,zu ili dija,zu kosti ili kralje#ka, sinovijalnu membranu.
K Iacili se brzo razmnoavaju a okolno tkivo reagira stvaranjem speci,nog
granulacionog tkiva koje okrui ari#te uz postepenu destrukciju kosti uz
stvaranje detritusa sastavljenog od propalog tkiva, leukocita, #to ini
kazeoznu masu, potom gnoj.
K )uberkuloza je bolest koja ima svoju evoluciju, stagnaciju i zalijeenje.
- oetak bolesti je neprimjetan. Anamneza je bitna. 0rvna slika je sa
lim-ocitozom sa povi#enom &2. !lavni simptom je bol, lagana oteklina
uz hladnu povr#inu koe pa do pojave tuberkuloznih hladnih abscesa.
- (tg u poetki nije karakteristian, do pojave destrukcije hrskavice.
- 5ijeenje je dvojako' - "pe lijeenje uz primjenu higijensko dijetetskih
mjera, klimatske mjere itd.
- )uberkulostatska terapija tuberkulostaticima prvog reda u kombinaciji
sa tuberkulostaticima drugog reda.
- 5okalna terapija = imobilizacija u gipsu, ekstenzija =-operativna terapija.
Spondi%itis tu.e9u%osa
K je oboljenje kraljeaka i to obino korpusa. roces poinje u apo,zama
pokrovnih ploa dvaju susjednih kraljeaka.
K 0arakteristika je gibus uz eventualnu pojavu gnoja = hladni absces =.
K *ajozbiljnija komplikacija je paraplegija ili Xuadriplegija.
K 0linika slika u poetku je nejasna praena povremenim bolovima i
rigiditetom >;, noni bolovi i krikovi u snu, tempratura lagano povi#ena, &2
ubrzana, rtg pokae osteoporozu.
5ijeenje kao i ostale a-ekcije lokomotornog sistema bacilom tubekuloze.
)oAitis tu.e9u%osa
K )uberkuloza kuka je oboljenje djece i mladih osoba. roces se iz kosti ili
sinovije pro#iri na ostali dio zgloba uz destrukciju kosti, razaranje hrskavice
do razvoja ankiloze zgloba.
- 0linika slika,brzo zamaranje kod hoda,bolovi, #epanje,hipotro,ja i
atro,ja muskulature, rtg pokae pro#iren zglobni prostor, potom
skraenje noge nakon poetnog produenja saznacima destrukcije
glavice -emura, vrata -emura i acetabuluma.
2onitis tu.e0u%osa
K "bolijevaju djeca i odrasli.1vije su -orme oboljenja zgloba koljena'
- &inovijalna -orma-h.drops genus tbc.
- 1estruktivno proli-erativna -orma -ungus genus.
Lues 0osti i #:%o.ova
K %zronik je &piroheta pallida koja krvnim putem dolazi u kost i zglob.
K ;ani-estacije kod kongenitalnog si,lisa djece'
a) 0ongenitalni luetini artriti, javlja se ili u -ormi artralgi ili simetrinog
odnosno vi#eartrikularnog hidropsa.
b) &i,litini osteohondritis novoro$enadi ili epi,zitis odnosno
jukstaepi,zarnim luetinim inGamatornim promjenama.*aje#a
lokalizacija je rame ,runi zglob i koljeno.(tg pokae pro#irenu i
epi,znu liniju i pro#iren zglobni prostor. )erapija je antiluetina.
c) 1act.litis s.philitica congenita je gumozna promjena na -alangi prsta s
centralnim raspadom i periostalnim naslagama na kosti.
d) &.philis congenita tarda ili simetrini si,litini hidrops javlja se kod
djece i mla$ih adolescenata sa simetrinim bezbolnim otokom
zglobova.
e) &.philis congenita tarda sa zadebljanjem i krivljenjem kosti uz
?utchinsonov trias = parenhimatozni keratitis, polumjeseaste
promjene na gornjim sjekutiima i nagluhost =.
!omjene na #:%o.ovima i 0ostima 0od ste"eno: %uesa
K &ekundarni stadij '
a) "stealgia luetica,bolovi kostiju potkoljenica,posebno nou.
b) Arthralgia luetica-bolovi zglobova posebno nou .
c) "stitis et periostitis gummosa sa stvaranjem intraosalnih guma i
,stula.
d) "stitis luetica diYusa h.pertro,ca sa zadebljanjem i sklerozom kosti.
K )ercijarni stadij
- !umozni artritis - sinovijalna -orma, zahvaa koljeno, skoni
zglob,rame i lakat.
- !umozni artritis- osalna -orma,posebno razara zglobne plohe."bino
kod starijih osoba. /glob i pored destrukcija bezbolan.
/ajedniko u klinikoj slici ko#tano-zglobnog luesa'
- bezbolnost,simetrija pojave sinovitisa,ope zdravstveno stanje dobro,
lijeenje salicatima i tuberkulostaticima bezuspje#no,bol nou.
2ona0o0ni atitis
K Oavlja se obino od tree sedmice in-ekcije gonakokom genitala kao
metastatska in-ekcija.
->isoke temperature sa tresavicama i jakim bolovima, otokom i crvenilom.
-*aje#e zahvaeno koljeno ali moe biti i vi#eartikularna in-ekcija. )erapija
je antibiotska i sul-onamidna.
Bo%esti epi?#a u astu
"steochondritis ili epiph.sitis oznaava neupalne i promjene normalnog
procesa rasta kosti.
*aje#e bolesti epi,za u rastu su '
K "steochonditis coNae juvenilis = - @oNa plana - ;. erthes, 5egg,@avle =.
K "steochondritis tuberositatis tibiae = - ; "sgood-&chlatter =.
K 2piph.sitis ossis navicularis pedis = ;. 0Zhler 6 =.
K "steochondritis capituli ossis metatarsalis = ;. 0Zhler 66 =.
K "steochondritis ossis lunati manus = ; 0ienbZck =
K 2piph.sitis calcanei = ;. &ever =.
K 2piph.sistis vertebrae = thoracalis =- ; @alve
K "steochondritis vertebrarum thor = ; &chenermann-juvenilna ki-oza =.
Osteo98onditis de$omans 9oAae juveni%is >
; )oAa p%ana<!seudo 9oAa%:ia< ;M !et8es<Le::<)a%ve>
K "bolijevaju naje#e djeaci u dobi od 9-7:. godine.
K 6 stadij ' 0arakteristika je bol, umor kuka nakon hodanja uz lagano
#epanje.
(tg < spljo#tenje glavice -emura sa poveanjem kalcija u epi,zi.
K 66 stadij ' stadij aktivnosti bolesti, nekonstantno #epanje uz ogranienost
pokreta kuka. (tg < spljo#tenje i -ragmentacija epi,ze zbog patolo#kih
-raktura.
K 666 stadij je stadij reparacije, kada subjektivni simptomi potpuno nestaju, a
objektivni zavise od stupnju de-ormacije glavice, trohantera i vrata -emura.
(tg - spljo#tena glavica , -ragmentacija nestaje i -rakture zarastaju.
K 6> stadij - 0rajnji ishod je artroza kuka,glava u obliku gljive
1oni"ne de:eneativne .o%esti #:%o.ova
Arthrosis de-ormans-osteoartritis je bolest karakterizirana primarnim
degenerativnim promjenama zglobne hrskavice sa reaktivnim bujanjem i
stvaranjem kosti na rubovima zglobnih ploha kod osoba srednje ivotne dobi.
(azlikujemo primarnu artrozu-obino simetrina i sekundarnu artrozu nastalu
usljed ranijih bolesti i ona je unilateralna.
K 0linika slika-ukoenost zgloba,bol,izljev u koljeni zglob, ogranienost
pokreta uz ujne krepitacije.
K (tg < izraena skleroza zglobnih ploha uz suenje zglobnog prostora i
rubni osteo,ti.
K 5ijeenje ' rvencija =ukloniti #tetno djelovanje,korekcija statikih
de-ormiteta=.
K 0onzervativno lijeenje =davanje lijekova parenteralno ili
i.a.,balneo,zikalna terapija=.
K "perativno lijeenje = uklanjanje osteo,ta,sinoviektomia,osteotomia,
artroteza,parcijalna ili totalna artroplastika =.
Naj"e/e %o0a%i#a9ije =
K &pond.losis ili spond.larthrosis < degenerativna bolest kime uz
odgovarajue neurolo#ke simptome.
K @oNarthrosis - degenerativna bolest kuka.
K !onarthrosis < degenerativno oboljenje koljena.
K Arthrosis talocruralis < degenreativno oboljenje skonog zgloba obino
nakon povrede,a lijeenje se sastoji u artrodezi ili artroplastici.
&pond.larthritis ank.lopoetica,bolest nerazrije#ene etiologije,sa
me$usobnim srastanjem vi#e kraljeaka u savijenom
poloaju,bolno#u,povi#enom &2, kahekisjom.
- % torakalnom dijelu-; IechtereE,a u lumbalnom i sakroilijakalnim
zglobovima- ; &trumpel-ierre-;arie.
K 5ijeenje' imobilizacija,,zikalne procedure,soli zlata,indometacin.
Bo%esti meta.o%i#ma
(achitis je metabolika bolest ranog djetinjstva sa sljedeim
de-ormacijama'
K !enu varum-je de-ormitet kada -emur i potkoljenica stvaraju luk
konveksan prema lateralno = " koljeno =.
K !enu valgum < je kada -emur i potkoljenica stvaraju luk konveksan prema
medijalno = [ koljeno =.
K !enu recurvatum je kada natkoljenica i potkoljenica stvaraju ugao otvoren
prema naprijed.
K @rura ili -emora vara je de-ormitet kada je natkoljenica ili potkoljenica tako
savijena da stvara luk konveksan prema lateralno.
K @rura ili -emora valga je obratno od prethodnog.
K !ibbus rachiticus oznaava oblu ili o#tru ki-ozu kime.
)erapija ' -0onzervativna terapija - antirahitina terapija , po#teda
optereenja,korektivne udlage,aparati.
- "perativne korekcije - klinastim osteotomijama.
(umoi 0osti
K 1ijelimo ih na '
- rimarne i sekundarne = metastatske = tumore,na benigne =dobroudne=
i maligne = zloudne = tumore.
- rema histolo#kom porijeklu '
K Beni:ni tumoi' ko#tani
,bromi,chondroma,osteom,eNostosis,hemangioma.
- 6maju polagan neekspanzivan rast i ne metastaziraju.
K Ma%i:ni tumoi' ,brosarcoma, chondrosarcoma, sarcoma osteogenes,
angiosarcoma, angioendothelioma, 2Eing sarcoma, m.eloma.
- (asu brzo i ekspanzivno destruiraju kost i okolno tkivo,daju metastaze
u plua,mozak,jetru,bubrege,kimu.
Bo%esti me80i8 t0iva
Bo%esti me80i8 t0iva %o0omotono: apaata
K )endovaginitis crepitans = peritendinitis crepitans = je bolest tetivnih
ovojnica i to ekstrasinovijalnog dijela, a nastaje nakon prenaprezanja tetive
kao posljedica mehanikih podraaja.
- 0liniki znaci ' otok, bol, krepitacija. *aje#a lokalizacija su tetive
radijalnih ekstenzora #ake i palca, Ahilova tetiva, ekstenzori stopala i
prsta na nozi i ,bularne tetive.
- 5ijeenje je konzervativno - mobilizacija u gipsu ili ubrizgavanje
kortikosterida u ovojnicu tetive.
K )endovaginitis stenosans = 1e \uarvain = je hronina upala abduktora i
ekstenzora palca.
- 0liniki znaci ' palpatorna osjetljivost, bol u abdukciji i ekstenziji palca.
- )erapija je u prerezivanju tetivne ovojnice i tetiva.
)endinitis purulenta
- &u gnojne upale tetiva, speci,ne ili nespeci,ne etilogije.
- 0linika slika ' jaka bolnost, oslabljena -unkcija i bolne otekline.
- )erapija ' antibiotika ili tuberkulostatika, incizija i ekstirpacija upaljene
ovojnice.
K Iursitis je podraajna ili upalna reakcija normalne burze.
- 0linika slika ' oteklina sa Guktuacijom seroznog izljeva ili upalna
reakcija koe burze sa sero,brinoznim ili gnojnim sadrajem. &ve
praeno bolom, a naje#a lokalizacija je olekranon ulne i prepatelarna
burza.
- )erapija ' punkcija i evakuacija sadraja, kompresivni zavoj i
imobilizacija. % nekim sluajevima recidiva terapija je operativna -
ekstipacija burze.
MCa%:ia ; mio:e%osis
- ;i#ini reumatizam oznaava razna bolna stanja mi#ia. (adi se o
reGektorno izazvanoj promjeni na jednom mi#iu ili mi#inoj grupi.
%zrok su podraaji ivanih korijenova.
- 0linika slika - palpacija bolnih taaka ili vorova u muskulaturi koje
zovemo miogelozama.
- 5ijeenje - aplikacija topline, masaa i ubrigavanje novokainskih
preparata i hidrokortizona u svrhu postizanja lokalne hiperemije.
MCosistis ossi?9ans
- *astaje naje#e kao posljedica povrede mi#ia. *aje#a lokalizacija je
biceps brachii,u adduktornoj muskulaturi natkoljenice.
- 0linika slika ' nakupljanje kalcija u mi#iu i njegovo postepeno
oko#tavanje ime je -unkcija mi#ia jako smanjena.
- 5ijeenje ' imobilizacija, izazivanje hiperemije .
- ;asaa i vjebe kontraindicirani. "perativna ekstirpacija.
DCstop8io mus9u%oum po:essiva
- &line joj bolesti ' &pinalna progresivna atro,ja mi#ia, m.atonia
congenita, m.astenia gravis - predstavljaju sistemne bolesti sa
progresivnom atro,jom i nestajanjem mi#ia. %zrok je nepoznat.
- )erapija - aplikacija bandaa, aparata i korzeta za sprijeavanje
nastanka te#kih de-ormiteta. %z medikamentoznu, potrebna je i stalna
,zikalna terapija.
D De:eneatio dis9i intevete.a%is ; po%apsus dis9i i+v+
- 1egenerativne promjene na diskusu nastaju usljed smanjenja koliine
tenosti u diskusu, #to smanjuje unutarnju tenziju.
- osljedino diskus se spljo#ti te olabavi postojei pritisak izme$u
korpusa pr#ljenova. 1iskus se pod teinom prelijeva preko rubova trupa
kralje#ka, i to je prolaps diska.
- 5okalizacija - donja lumbalna i cervikalna kima.
- 0linika slika' bol u kriima i nie. (tg suenje i.v. prostora.
- 5ijeenje ' - konzervativno, ekstenzija kime, mirovanje, primjena
toplote, masaa, analgetika, lokalno novokain uz kortizonske
preparate, ortopedski steznik, operativno lijeenje - hemilaminektomia
sa ekskohleacijom nukleusa, artrodeza.
Otopeds0e epe0usije pato%o0i8 stanja i .o%esti Eiv"ano:
sistema
!o%iomCe%itis anteio a9uta je in-ektivna bolest centranog nervnog
sistema uzrokovana ,trabilnim virusom koji napada ivane stanice prednjih
rogova izazivajui u poetku edem i hiperemiju, a potom i njihovu
destrukciju.
- osljedino nastupa pareza ili paraliza ili njihove kombinacije razliitih
regija tijela.
- 5ezije gornjih ekstremiteta su rijetke, este donjih ekstremiteta.
- 5ijeenje u subakutnoj -azi - sprijeavanje nastanka de-ormiteta
primjenom udlaga ili aparata.
- 1e-ormiteti na stopalu'
- es eXuinus paral.ticus - konjsko stopalo koje visi .
- es calcaneus < dorziGektirano stopalo sa upori#tem na kalkaneus .
- es varus paral.ticus - stopalo izvijeno prema lateralno .
- 1e-ormitet koljena'
- @ontractura GeNoris genus - koljeno savijeno, nemogunost ekstenzije
zbog paralize Xuadricepsa.
!o%iomCe%itis anteio a9uta
- 1e-ormitet koljena'
- @ontractura GeNoris genus - koljeno savijeno, nemogunost ekstenzije
zbog paralize Xuadricepsa.
- !enu valgum paral.t = de-ormacija u obliku slova [ =
- !enu recurvatum paral.t - koljeno savijeno u A smjeru sa
konkavitetom naprijed.
- 1e-ormiteti na kimi '
- &coliosis paral.etica = lateralna i torziona devijacija kime =.
- 1e-ormiteti na kuku = 5uNatio paral.tica coNae = '
- @oNa valga paral.tica - kolodija,zarni ugao vrata -emura povean,
iznad 7:B stepeni.
- @ontractura coNae in GeNione - kuk savijen , opruanje nije mogue .
- 5ijeenje ' vakcinacija - preventiva, konzervativno, operativno i
kombinirano.
!aa%Csis spasti9a 9ee.a%is ; M+ Litt%e
- Iolest se oituje u spastinoj ukoenosti i grevima muskulature,
naje#e donjeg ekstremiteta. 0arakteristika su pored spazma i atetoze
< neprekidni spastiki pokreti prsta, smanjenje inteligencije i slinjenje.
- Iolest nastaje usljed o#teenja piramidalnih puteva = krvarenja,
trauma, in-ekcija = .
- 0linika slika' od laganih do najteih sluajeva < dijete je idiot, lei
ukoeno, strabizam, slinjenje, noge maksimalno adducirane u
kukovima.
- 5ijeenje je uglavnom konzervativno, primjenom vjebi, #kolovnjem u
posebnim ustanovama.
"perativne intervencije slue za pomo vjebanju '
- FZrsterovom operacijom - presijecanje stranjih korijena, smanjenje
spazma
- &toYelovom operacijom - isto, samo se sijee ivac na ulasku u mi#i.
- )enotomia - korekcija de-ormacija.
!ei$ene %a.ave 0%jenuti
- *astaju kao posljedica povrede ili bolesti peri-ernih ivaca.
- (azlikujemo '
- 2rbovu kljenut, gornji ili nadlaktini tip - C. i D. cervikalni korijen.
- 0oumpkesova kljenut ili donji podlkatini - A.i M. cervikalni korijen.
- *.medianus, n. ulnaris i n.radialis.
- 5ijeenje svjeih sluajeva vjebanjem radi sprijeavanja kontraktura,
medikamentozno i elektroterapijom.
- /apu#teni sluajevi-operativno.
- aral.sis n. radialis - tipian poloaj padajue ruke uz nemogunost
dorziGeksije i gubitak senzibiliteta.
- aral.sis n. ulnaris - #aka oblika kande uz ispad senzibiliteta ulnarne
strane #ake i prsta.
- aral.sis n. ,bularis=peronei, paralitini eXuinus, nemogunost
dorzalne Geksije stopala.
- 5ijeenje je konzervativno uz vjebe i aplikaciju ortopedskih sredstava i
aparata u svrhu korekcije -unkcije ili operativno - transpozicija tetiva.
!omjene i .o%esti 0vni8 Ei%a
- Arterijske smetnje cirkulacije na ekstermitetima ili su -unkcionalne ili
nastaju zbog organskih promjena arterija.
- Funkcionalni poremeaji cirkulacije nastaju zbog spastinih kontrakcija
krvnih ila i to naje#e na gornjim ekstermitetima i oni su reverzibilne
prirode. "bolijevaju naje#e ene mla$ih i srednjih godina.
- 0linika slika' bolno bljedilo prstiju ili cijele ruke, do nekroze jagodica
prsta. %zrok moe biti konstitucionalna vazolabilnost ili cervikalna
osteohondroza, s. scalenusa i smrzavanje.
- 5ijeenje < vazodilatatorima, toplinom, masaom, izmjeninim toplo-
hladnim kupkama.
; O:ans0e pomjene 0vni8 Ei%a
- *azivamo ih 2ndangiitis obliterans = ;. Iuerger =.
- Oavlja se obino kod mu#karaca u mla$oj ili srednjoj dobi i napada
donje ekstremitete. (ije je o sistemskoj bolesti arterija, kada usljed
in-ektivnog bujanja intime nastaju tromboze uz suavanje lumena ili
potpuno zaepljenje.
- 0linika slika' - povremeno #epanje = claudicatio intermitens = zbog
slabe cirkulacije, greviti bolovi u potkoljenici, peti, stopalu, pa do
razvoja gangrene stopala i potkoljenice.
< oslabljen puls art.dorsalis pedis i art.tibialis .
- 5ijeenje '
- 0onzervativno lijeenje < vazodilatatori, primjena toplote,
masaa.
- "perativno lijeenje ' lumbalna simpatektomija, amputacija.
Stati"0i de$omiteti
- &u trajne promjene oblika pojedinih dijelova ekstremiteta = noge i
kime =, nastale zbog dizbalansa optereenja, teine tijela u odnosu na
izdrljivost.
Funkcija stopala '
- 0od stajanja nosi tjelesnu teinu .
- 0od hoda odie od tla istu tu teinu .
- ;ora istovremeno odravati elasticitet hoda .
!es p%anus ' pes p%anova%:us > dusta.an< avno stopa%o >, se oituje
abdukcijom i pronacijom stopala.
- Petiri tipa dustabana'
- es planovalgus in-antum - nastaje zbog preoptereenja stopala
preuhranjene djece i djece od D-78 godina uz iskrivljenje pete prema
lateralnovalgus poziciji uz spu#tanje uzdunog svoda stopala .
- Adolescentni dustaban, izme$u 78 i 7M godina ivota kod dueg hoda i
zamaranja, stopalo je ,ksirano u maksimalnoj vereziji uz spastiku
kontrakturu peronealnih mi#ia, te jake bolove, otekline.
D Stati"0i pes p%anus odas%i8
;ehnika i statika ovog de-ormiteta jo# uvijek nije u potpunosti razja#njena.
- )eorija ?ohmana kae da tjelesna teina djeluje preko talusa na
kalkaneus koji se oko svoje uzdune osovine okree u pronaciji .
- )o je de-ormitet usljed stalnog optereenja, slabosti vezivnog tkiva,
poveanja tjelesne teine, problem obue .
K es transverzo < planus, de-ormitet nastaje usljed optereenja,kombinirani
pes plano valgus.
- ro,laksa i lijeenje - palmatogram ili obojeni otisak optereene noge
na papiru.
- ro,laksa u ranom djetinjstvu '
- bosonogo hodanje
- podupirati puzanje
- ne umarati djecu hodom
- cipele sa mehkim djonom
- izbjegavati modne cipele
- 5ijeenje ' konzervativno i operativno lijeenje
1a%%uA va%:us
- 1e-ormitet se sastoji u ekstremnoj addukciji proksimalne -alange palca
prema srednjoj crti stopala, uz varus poloaj 6 ;) kosti = metatarsus
varus =, te subluksaciju u prvom metatarso-alangelanom zglobu .
- 5ijeenje < konzervativno i operativno
Metasa%:ije
K ;ortonova bolest < bolni napadaji u predjelu tree do pete metatarsalne
kosti, plantarne strane stopala. rouzrokovani su neuralgijom n. plantarisa
usljed uklje#tenja u metatarsalne kosti.
- 5ijeenje ' konzervativno, metatarsus jastue i operativno .
K ;ar#ovska -raktura = march < bone = - nakon veih napora, bolna oteklina
na dorzumu stopala u projekciji metatarzalnih kostiju.
- "dgovara neprepoznatoj -rakturi metarsalnih kostiju = L stres -ractura 4= .
- 5ijeenje je konzervativno < imobilizacija .
S9o%iosis
&kolioza je trajna lateralna devijacija kime uz veu ili manju rotaciju
pojedinih kraljeaka.
- (azlikujemo '
- Funkcionalna ili posturalna skolioza - kada dijete voljno moe da
korigira de-ormitet = 4lo#e dranje tijela 4=. *e iznosi vi#e od 78- 7C ].
- &trukturalna ili rigidna skolioza gdje bolesnik ne moe voljno da
korigira de-ormitet .
- odjela na '
7. ?abitualna skolioza, nastala zbog pogre#nih navika dranja tijela,
kratkovidnosti itd .
8. &tatika skolioza, nastala kao posljedica stat. smetnji - skraenje
noge, ankiloza zgloba.
9. aralitina skolioza, zbog uzetosti le$nih mi#ia .
:. (ahitina skolioza, nastala kao posljedica rahitisa .
C. @ikatricijalna skolioza, nastaje usljed velikih oiljnih konih ili
unutra#njih "iljaka .
D. )raumatska skolioza, uzrok prijelomi kime .
A. 0ongenitalna skolioza, zbog smetnji osi,kacije kraljeaka za vrijeme
i.u.ivota .
- 0linika slika skolioze
- Oe karakteristina ' primarna zakrivljenost sa kompenzatornom
krivinom kime. )ako kima ima izgled slova &. Oedno rame je obino
vi#e , drugo nie, rebra izboena prema nazad ili prema naprijed ovisno
od smjera krivine. Asimetrija sprijeda uoljiva i bono.
- (tg < & de-ormacija kime, klinasti kralje#ci i rotacija kraljeaka.
- 5ijeenje je uvijek dugotrajno, mukotrpno, bolest rezistentna, sklona
recidivu.
- 0onzervativno lijeenje ' imobilizacija u korekcionom gipsanom krevetu
, redresman , svakodnevno gimnasticiranje. 0orekcioni steznik,
ekstenzija kime.
- "perativno lijeenje = ?arrington, ?ibbs =.
&omp%i0a9ije taume
K >olkmanova ishemina kontraktura, javlja se kao posljedica aplikacije
tijesnog cirkularnog gipsa zbog lijeenja prijeloma u predjelu lakta.
- 2tiologija < nastaje zbog ishemije i reGeksnog spazma kolatralne
cirkulacije. % toj situaciji najosjetljiviji su mi#ii koji degeneriraju a
potom ,broziraju.
- 0linika slika, simptomi najdue 8: h nakon intervencije' bol, #aka i
prsti su hladni, oteeni, cijanotini. *a kraju ruka neupotrebljiva, runi
zglob Gektiran, prsti ekstendirani u ;@F zglobovima, a Gektirani u 6F
zglobovima. odlaktica je ,ksirana u pronaciji, lakat savijen. % teim
sluajevima stradaju ivci.
- 5ijeenje' aljiva prevencija i njena repozicija uz stalnu kontrolu
gipsa i imobilizacije.
Smetnje noma%no: #aastanja pije%oma 0osti
rijelom kosti smatramo zaraslim kada postoji kontinuitet izme$u slomljenih
-ragemenata kosti. *ormalan proces zarastanja kosti odvija se u : stadija'
- &tadij preliminarnog ,broznog spajanja ili cijeljenje granulacionim
tkivom .
- &tadij -ormiranja mekanog kalusa .
- &tadij -ormiranja vrstog kalusa = kosti = .
- &tadij adaptacione rekonstrukcije vrstog kalusa .
K *akon prijeloma postoje : mogunosti '
- *ormalno zarastanje kosti, vremenski nejednako .
- /aka#njelo zarastanje kosti postoji ako u predvi$enom vremenu nije
ostvaren vrsti kontinuitet -rakturiranih ulomaka .
- *ezarastanje kosti-pseudoartroza - ako ni nakon M mjeseci ne do$e
do zarastanja prijeloma govorimo o pseudoartrozi .
- /arastanje kosti u lo#em poloaju < -ractura malle sanata .
!seudoato#a
- Oe najtea kasna komplikacija prijeloma kosti .
- %zroci nastanka '
a= lokalni -aktori
- 6nterpozicija mehkih tkiva, veliki gubitak ko#tane mase, lo#a repozicija
-ragmenata, nepravilna i neadekvatna imobilizacija, prejaka ekstenzija.
- 5aceracije mehkih tkiva, jaki edemi i otekline, poremeaj krvnog
dotoka na mjestu prijeloma i izostanak oko#tavanja.
- 5okalna in-ekcija razorno djeluje na granulaciono tkivo.
b= opi -aktori '
- 2ndokrini poremeaji, akutne i hronine bolesti
- *edovoljan sadraj kalcija i -os-ora u krvi.
K (tg - pukotina u kosti, zaobljeni sklerotini krajevi -ragmenata.
K 5ijeenje je operativno
Bo%no ame
K )etiva m.supraspinatusa prolazi ispod akromiona, iznad glavice humerusa i
pripaja se na veliki tuberkulum humerusa. Abdukcija ramena izaziva njena
stalna mehanika o#teenja #to dovodi do degenerativnih promjena i
odlaganja soli kalcija ili pucanja tetive .
- 0linika slika' bol, ograniene kretnje uz atro,ju deltoidnog mi#ia i
kontrakturu ramena.
- (tg < naslage kalcija .
- 5ijeenje ' konzervativno - imobilizacija u abdukcionoj #ini uz instilaciju
novokaina i kortizonskih preparata, ,zikalna terapija, operativno
lijeenje .
!ovede i dis%o0a9ije menis0usa 0o%jena
- (azlikujemo razdore prednjeg ili stranjeg roga meniskusa, otkinue
medijalnog meniskusa od kolateralnog ligamenta sa dislokacijom
meniskusa i uzduni razdor meniskusa po cijeloj duini .
- (azdori i i#a#enja su u MBH sluajeva na medijalnom meniskusu .
K 0linika slika akutne povrede meniskusa
- Oaka bol, izljev u zglob, pokreti koljena blokirani .
a= oteklina zgloba i atro,je Xuadricepsa .
b= palpatorna osjetljivost medijalnog ili lateralnog ruba tibie .
c= nemogunost ekstenzije i eventulno Geksije = blokada = .
d= bolno ogranienje potpune ekstenzije koljena .
e= spontani bol na zglobnoj pukotini kod rotacije tibie pri savijenom koljenu =
&teinnman 6 = .
-= pomicanje bola na pritisak na zglobnoj pukotini od sprijeda prema nazad
prilikom pasivnog savijanja koljena = &teinnman 66 = .
- 5ijeenje ' svjee povrede < konzervativno, imobilizacija u gipsanoj
udlazi, vlane obloge, gips izma i vjebe Xudricepsa, kod uklje#tenja i
blokade repozicija meniskusa .
- operativno lijeenje' parcijalna ili totalna ekstirpacija meniskusa .
2eijatija u otopediji
5judski vijek sadri tri razliita ivotna doba '
- 1oba rasta i razvoja .
- 1oba zrelosti .
- 1oba starosti oznaava ,ziolo#ko propadanje te slabljenje organa kada
slabi ili nestaje reproduktivna mo .
- roduljenje ivotnog vijeka ide zajedno sa visinom standarda ljudskog
dru#tva .
- !lavni preduvjet za dulji ivot je osiguranje pokretljivosti, uvjeta
stanovanja, prehrana, socijalno ekonomski aspekti ivota .
- /a starenje su karakteristine degenerativne promjene zglobova i
arterija, neoplazme su este, in-ekcije tako$e, trauma .
K 6ntelektualno stanje je bitan inilac u razvoju starenja .
K &manjena pokretljivost < osnovni je znak popu#tanja lokomotornog
sustava i njegovog starenja. (azlog je bol, nemo, ,ziolo#ka poremeenja i
jatrogena o#teenja.
K 0o#tani bolovi-izazvani osteomalacijom, osteoporozom, neoplazmama,
traumom.
K Ioli u zglobovima - artroza, reumatoidni artritisi, psorijatine i druge
artropatije .
- /globovi kraljenice , koljena , kukova, stopala .
K ;i#ina bol - moe uticati na smanjenu pokretljivost starih osoba <
ishemija mi#ia, polimiozitis, polimialgia, bolna stopala zbog de-ormiteta .
- *emo < javlja se kod endokrinih bolesti = diabetes, bolesti tireoideae =,
hematolo#kih bolesti =anemia=, neurolo#kih bolesti = @>6, arkinsonova
bolest, neuropatije =, hemodinamskih smetnji = in-arkt = .
- Fiziolo#ki razlozi imobilnosti - tromost zbog starake demencije i
depresije.
- &trah i briga - posebno zbog nestabilnosti i mogunosti pada.
- Oatrogeni razlozi slabosti i imobilnosti zbog uzimanja veih koliina
lijekova
- *estabilnost - usljed vanjskih = uslovi stanovanja = i unutra#njih inilaca
.
- neurolo#ki - sinkopa, parapareze donjih udova, lo# vid i sluh =,
kardiovaskularna poremetnja = hipotenzija =, gastrointestinalne bolesti =
proljevi, opstipacije =, genitourinarni razlozi = oboljenja prostate i
bubrega, promjene u muskuloskeletnom sistemu, metabolike
promjene kod bolesti #titnjae, nadbubrega, hipoglikemije, hronine
anemije .
! O L I ( R A 4 M A
Na"e%a %ije"enja po%itaume
K olitrauma zahvata najmanje dva organska sistema ili jedan #iri visceralni
prostor u kome je povrije$eno vi#e organa.
K % uslovima zbrinjavanja multiplih povreda i prijeloma,prihvaeni doktrirarni
pristup Amerikog dru#tva koji ima za cilj upravo preivljavanje pacijenta sa
polisistemskom traumom.
!vi ni# postupa0a po 8itnosti =
7= 1isajni put, prohodnost i ventilacija organa za disanje .
8= 0ontrola i zbrinjavanje uoljive hemoragije .
9= 5ijeenje traumatskog #oka .
:= 0ratak ,zikalni pregled .
C= *azogastrina sonda
Du:i ni# postupa0a po 8itnosti
7= (entgen snimak vratne kime bono .
8= (entgen snimak karlice sprijeda .
9= Fole. kateter, mjerenje diureze i eventualno prisustvo krvi na uretri .
:= (tg snimak plua u uspravnom poloaju .
C= Fizikalni pregled i anamneza .
D= eritonealna lavaa, pomoni rentgen snimci,@).
- rethodno u najkraem vremenu ustanoviti kakav je '
- (espiratorni sustav .
- 0ardiivaskularni sistem, #to je presudno za pacijenta .
&%ini"0a po9jena teEine taumats0e %e#ije
K ;etoda odre$ivanja )rauma skora - odobren od Amerikog dru#tva za
traumu 7JM7. godine.
K )rauma skor je numeriki sistem za procjenjivanje teine povrede. (ezultat
je sastavljen od vrijednosti !lazgov 0oma &kale = umanjene na treinu
>rijednosti = procijene kardiopulmonalnih -unkcija. &vaki parametar je
oznaen brojem = visok za normalnu vrijednost i nizak za poremeenu
-unkciju.
- )eina povrede se ocjenjuje sabiranjem brojeva = najnii skor je 7, najvi#i
7D.
D 2%a#:ovs0a &oma S0a%a<
Iazirana je na otvaranju oiju verbalnim i motornim odgovorima, #to je
praenje promjena na nivou svijesti .
"dgovor pacijenta se dobija sabiranjem odgovarajuih brojeva na tabeli .
- *ajnii zbir je 9, najvi#i 7C.
&iti"no stanje
- 6li stanje ugroenosti, odlikuje se otkazivajem ,ziolo#kih -unkcija
pojedinih organa .
- Faza kritinog stanja moe trajati nekoliko dana i tada treba preduzimati
slljedee mjere '
7= &provoditi stalnu respiratornu i kardiovaskularnu reanimaciju .
8= %tvrditi potpuni bilans lezije .
9= ristupa se neodlonim hirur#kim intervencijama, de,nitivnoj hemostazi,
ako nije pod potpunom kontrolom i hermetizaciji toraksa .
:= &talna briga o potpuno voleminoj kompenzaciji cirkulacijskog volumena .
Stanje 8iu0o: #.injavanja
- *eodlona hirur#ka intervencija uslovljava kontrolu vitalnih -unkcija.
- rema redu hitnosti odvija se i redosljed hirur#kih intervencija '
7= ?emoragija
8= )oraks
9= Abdomen
:= 0raniocerebralne povrede
C= 2kstremiteti
- rocjena stanja udruenih lezija direktno odre$uje i odluku o hirur#kom
pristupu, odnosno redoslijeda hirur#kog zbrinjavanja .
7= !(%A
- (adi se o politraumi koja po teini ozbiljno ugroava ivot = brojni
prijelomi sa povredama glave, grudnog ko#a, trbuha, konvasacije oba
uda = .
- lan lijeenja je izgledan samo u sluaju preivljavanja
8= !(%A
- olitrauma gdje su brojni prijelomi praeni sa 4vi#e vodeih te#kih
povredaL, koje su takve prirode da iskljuuju svaki poku#aj hirur#kog
lijeenja prijeloma zbog produbljivanja #oka = brojni prijelomi sa
zatvorenim povredama trbuha, rupturama unutra#njih organa,
intrakranijalnim krvarenjem, konkvasacijama ili amputacijama.
- lan za lijeenje prijeloma su najblae palijativne metode.
9= !(%A
- olitrauma kod koje zajedno sa otvorenim ili zatvorenim prijelomima
postoji i 4vodea te#ka povredaL, koja dominira u klinikoj slici.
%groen je ivot = vi#e prijeloma sa te#kom kontuzijom mozga =, ili
vi#estrukim prijelomom rebara ili komplikovanim prijelomom karlice .
- lan operativnog lijeenja prijeloma se odlae za najmanje trideset
dana, a primjenjuju se najblae palijativne metode lijeenja-ekstenzija .
:= !(%A
- )zv. srednje te#ka politrauma sa znacima inicijalnog #oka, ali je stanje
kompenzovano. *ema tzv. vodee te#ke povrede = obostrani prijelomi
-emura, prijelomi jednog -emura i potkoljenice= .
- >rijeme, raspored i metoda lijeenja utvr$uju se individualno prema
uzrastu, karakteru prijeloma, povredama koe i mehkih tkiva. o
stabiliziranju opeg stanja operativni zahvat vr#i se odvojeno ili u
jednom aktu odmah ili unutar prve sedmice .
C= !(%A
- )zv. Llaka ili benigna traumaL, kada postoji vi#e prijeloma po teini
slini, bez udruenih povreda organa = prijelom kostiju #ake, podlaktice,
olekranona klavikule = .
- ristup operaciji odmah po prijemu .
K "vakva sistematizacija ko#tano-zglobnih lezija na ovaj nain treba da
omogui optimalno zbrinjavanje unutar politraume, a eventulne komplikacije
ovih povreda svede na minimum .
Osteosinte#a
"steosinteza je hirur#ki zahvat kojim se spajaju i uvr#uju -ragmenti kosti
nakon prijeloma ili osteotomije kosti sa materijalom od specijalne vrste elika
ili legura.
K rincipi osteosinteze'
- ;ogunost tanog namije#tanja prijeloma
- /adravanje poloaja -ragmenata dok ne srastu vrstim kalusom
- ;ogunost rane rehabilitacije
K;etoda kompresivne osteosinteze po A" metodi
K "steosinteza se moe obaviti sa icom, vijcima, avlima, ploama,
vanjskim ,ksatorima .
- >ijci' kortikalni, spongiozni, maleolarni, ska-oidni. %potrebljavaju se
samostalno ili sa metalnom ploom .
- ;etalne ploe ' ravne ploe, ugaone ploe, 5 i ) ploe, dinamiko
kompresivne ploe.
- ;etalni avli ' 0^ntscherov avao, &teinmanov avao, 0irschnerova
ica.
- >anjski ,ksatori - raznih modela i kontrsukcija
1a bi se postigla rigidna unutra#nja ,ksacija = osteosinteza = moraju biti
ispunjena tri kriterija, i tada kost cijeli per primam = bez rentgenolo#ki vidljiva
stvaranja kalusa '
a= Anatomska repozicija mora vratiti kosti originalan oblik.
b= ;ora se postii mehaniki stabilno spajanje = ,ksiranje = kosti.
c= "pskrba krvlju -ragmenata mora biti ouvana mogunost revaskularizacije
-ragmenata kosti.
Opeativni > 8iu0i > otopeds0i #a8vati
K "peracije na tetivama '
7. Qavovi tetive < osvjeiti krajeve , paziti pri #ivanju na napetost tetive,
#avovi ne smiju ii u istom smjeru.
8. )enotomije < presijecanje tetive, naje#e radi produenja tetive.
- &upkutane tenotomije < danas se izvode rje$e.
- lastine = otvorene = tenotomije, tenotomije pod kontrolom oka < sa
presijecenjem koe i ostalih slojeva do tetiva = -rontalni ili sagitalni /
rez ili kosi rez tetive sa imobilizacijom = .
- &kraivanje tetiva - moe se postii izrezivanjem dijela tetive u obliku
slova > ili / i spajanja okrajaka #avovima .
9. )ranslokacija tetive - premije#tanje intaktne tetive .
:. )ranspozicija tetiva i mi#ia - su#tina je da se -unkcija nekog oduzetog
mi#ia zamijeni -unkcijom zdravog mi#ia .
C. )ransplantacija tetiva - koristi se nakon velikih traumatskih ozljeda
kada se plastinim produavanjem tetive ne moe postii spajanje
okrajaka = autoplastini i anaplastini transplantati = .
Opea9ije na 0ostima
7. = )repanacija kosti = bu#enje - otvaranje = i sekvestrektomija - u podruju
promijenjenog dijela kosti uini se trepanacijski otvor = prozor = u kortikalisu iz
kojeg se uzima dio ko#tane mase = probatorna biopsija, lijeenje
osteomijelitisa kosti - sekvestrektomija, otvaranje prozora u kosti <
-enestracija = .
8. = "steotomija je operativno prerezivanje kosti dlijetom ili pilom .
- 1ijele se na ' ravne, polukrune, klinaste, u obliku slova / i slova >,
4otvoreneL i 4zatvoreneL osteotomije .
9. = )ransplantacija kosti ili presadba kosti je preno#enje ko#tanog tkiva na
mjesto gdje ono nedostaje, ili na mjesto gdje treba posluiti za uvr#ivanje
druge kosti ili zgloba. reneseno ko#tano tkivo naziva se transplantat ili
presadak .
- &lobodni i vezani ko#tani transplantat .
- Autotransplantati < od samog bolesnika uzima se potrebni ko#tani
presadak.
- ?omotransplantati - kost uzeta od drugog ovjeka .
- 0o#tani mor-ogenetski proteini - sastojci kosti koji su pokazali
osteogenetsku aktivnost .
:. = (esekcija kosti se ini radi produenja i skraivanja kosti.
- (esekcija kosti - je hirur#ki zahvat kojim se odstranjuje kost ili dio kosti
= djelomina ili totalna resekcija kosti = .
- Pesta kod produenja kosti .
Opea9ije na #:%o.ovima
7.= unkcija zgloba je pristup u zglob tanjom ili #irom iglom, ponekad i
troakarom u cilju dijagnostike ili lijeenja zgloba .
8. = "tvaranje zgloba = artrotomia = se poduzima radi hirur#kih zahvata na
zglobu - artroplastika, artrodeza , artroskopija, odstranjenja slobodnih i
stranih tijela iz zgloba, radi drenae zgloba pri gnojnim procesima, kod
dijagnostike
9.= 0apsulotomija i sinovektomija su operativni zahvati na ,broznoj odnosno
sinovijalnoj ahuri
:.= Artroliza je hirur#ki zahvat kojim se ukoenom zglobu ili zglobu sa vrlo
smanjenim opsegom pokreta nastoji vratiti gibljivost - debridement = i#enje
toilete zglobnih tijela .
C. = "tvorena repozicija zgloba je hirur#ki zahvat otvaranja zgloba i pod
kontrolom oka namje#tanje i#a#ena zglobna tijela .
D. = Artrodeza je hirur#ki zahvat kojim se izvodi ukoenje zgloba .
- %spje#na artrodeza dovodi do ankiloze = ko#tano prerastanje zgloba = .
- 6ntraartikularne = temeljna, artrodeza sa uklinjavanjem ko#tanog
presatka, kompresivne artrodeze = i ekstraartikularna artrodeza .
A. = Artroplastika = aloartroplastika = je hirur#ki zahvat kojim se -ormira zglob
koji mor-olo#ki i -unkcionalno odgovara normalnom zglobu , tj. ugradnja
umjetnih zglobova < endoproteza.
- 6ndikacija ' ,brozno ili ko#tano ankilozirani zglobovi , te degenerativno,
traumatski ili upalno destriurani zglobovi .
- 1jelomine = parcijalne = endoproteze < zamijenjuju samo jedno zglobno
tijelo .
- )otalne endoproteze < zamijena oba zglobna tijela koja sudjeluju u
-ormiranju zgloba .
- @ementne i bezcementne endoproteze
M. = Amputacije i reamputacije je odstranjivanje cijelog ili dijela
ekstremiteta .
- (eamputacija je ponovni hirur#ki zahvat na amputacijskom bataljku .
J. = 2gzartikulacije je odstranjenje cijelog ili dijela ekstremiteta u zglobu .
- ravilo je da se presjeene mi#ine niti i tetive pri#iju za kost a zglobna
hrskavica da se iskiretira i odstrani radi nekroze iste.
Opea9ije na Eiv9ima
7. = *euroliza - #av ivca
8. = )ranslokacija = premje#tanje = ivca
9. = (esekcia i transplantacija ivca
Opea9ije na 0vnim Ei%ama
- odvezivanje arterije, #av = sutura =, anastomoza i plastika arterije,
embolektomia, tromendarteriectomia, operacije aneurizme, arterio <
venske ,stule i pulzirajueg hematoma .
Opea9ije na 0oEi
7. = )ranskutani #av koe < zahvaa sve kone slojeve , a intrakutani #av
zahvaa sve slojeve, osim epidermisa .
8. = &lobodni koni transplantati < "llier < )hierschov transplantat
obuhvata epidermis i vrhove papila .
9. = >ezani ili renjasti = peteljkasti = koni transplantati iz neposredne
blizine = lokalni transplantati < tzv. / plastika = , ili iz udaljenog
podruja < udaljeni reanj .
Bo%esti #:%o.ova< 0ostiju i mii/a
K 5okomotorni sistem ine '
- /globovi, kosti mi#ii i druga tkiva oko zglobova.
K /adatak lokomotornog sistema je da omoguava pravilno dranje tijela,
kretanje i rad.
K /globovi se dijele u dvije grupe '
7. 1iartroze su slobodno pokretljivi zglobovi, imaju zglobnu #upljinu.
8. &inartroze su slabo pokretljivi ili nepotpuno pokretljivi zglobovi.
- ;i#ii = skeletni mi#ii = su sastavni dio lokomotornog sistema a sastoje
se od velikog broja mi#inih vlakana.
0osti u lokomotornom sistemu imaju -unkciju mehanike prirode.
- "ne nose teinu tijela i slue kao oslonac ili poluge pomou kojih
mi#ine kontrakcije i pokreti zglobova omoguavaju kretanje i
obavljanje rada.
- >anzglobno vezivno tkivo = mezenhimno ili rastresito vezivno tkivo =.
- "snovni sastojci vezivnog tkiva su elije, vezivna vlakna i osnovna =
me$uelijska = supstanca.
Simptomi i #na9i
K *aje#i simptomi bolesti lokomotornog sistema su '
7. Iol je naje#i simptom bolesti.
- "snovna karakteristika bolova je njihova lokalizacija, jaina, #irenje i
trajanje.
8. "toci su razliito izraeni uz promjenu oblika ekstremiteta ili dijela
lokomotornog sistema-
- "toci ograniavaju pokrete u oboljelim zglobovima.
- 0arakteristika otoka je veliina, toplota, boja koe.
9. oremeaji pokreta.
- okreti mogu biti aktivni = pokreti izazvani snagom sopstvene mi#ine
kontrakcije =, pasivni i reGeksni.
- "bim pokreta u pojedinim zglobovim uslovljen je vjebanjem, polom i
ivotnim dobom.
- &manjeni obim kretnji = semiankiloza = do potpune ukoenosti =
ankiloza =.
:. Atro,ja mi#ia je smanjenje mi#ine mase na pojedinim dijelovima
tijela.
C. 1e-ormitet se javlja zbog 4 poloaja odmaranja 4 kada se zglob
odmara i opravlja nakon povrede, tj. kada bolesnici osjeaju najslabije
bolove.
O.o%jenja #:%o.ova
K Iolesti zglobova su uslovljene upalnim, degenerativnim i drugim
procesima.
- %palna oboljenja zglobova se zovu artritisi.
- Oedan zglob < monoartritis, vi#e zglobova < poliartritis.
K 1egenerativna oboljenja zglobova nazivaju se artroze.
A0utno #apa%jenje #:%o.ova ' !o%iCatitis 8eumati9a a9uta
- Oe oboljenje koje predstavlja jednu od mani-estacija reumatske
groznice. )o je sistemska bolest koja zahvata srce, zglobove i druge
organe.
K %zroci '
- Akutni reumatski poliartritis uzrokuju streptokoke iz grupe A.
- &u#tina akutnog reumatskog poliartritisa je imuno < alergijski proces
koji se odigrava na tkivu zgloba.
K 0linika slika '
- Akutni reumatski poliartritis se naje#e javlja u djece i mla$ih osoba,
esto od 7 - 9 nedelje poslije preleane angine ili neke druge nosno <
drijelne in-ekcije koju uzrokuju hemolitike streptokoke.
- *aje#i simptomi su povi#ena temperatura bolovi i otoci u pojedinim
zglobovima.
- "boljenje naje#e zahvata velike zglobove = koljeno, skoni zglob,
lakat, zglob ruja i ramena =.
- "boljeli zglobovi su oteeni i crveni, bolni na dodir i pokret.
- 0oa iznad oboljelog zgloba je topla.
- !lavna karakteristika je 4 #etajui karakterL tj. prelazak procesa sa
jedenog zgloba na drugi zglob.
K 1ijagnostika ' 0&, &e, proteinogram, ,brinogen, antistreptolizinski titar,
bris grla i nosa.
K 5ijeenje ' Antibiotika - penicillin, kasnije depopenicilin, Aspirin,
mirovanje, lina higijena.
1oni"ni po%iatitis ' R8eumatoid at8itis
K ?ronini poliartritis se naziva hronini reumatizam zglobova .
- )o je sistemska bolest koja zahvata zglobove ekstremiteta i kimenog
stuba.
- Iolest ima hronian, progredijentan tok.
- Iolest vremenom dovodi do de-ormacija i ukoenosti pojedinih
zglobova.
K %zroci ' &matra se da reumatoidni artritis predstavlja autoimuno oboljenje.
K 0linika slika '
- (azlikuje se klinika slika u djece od klinike slike odraslih.
- oetak reumatoidnog artritisa je naje#e podmukao uz nagla#ene
op#te simptome = malaksalost, gubitak apetita, gubitak u teini,
povi#ena temperatura =.
- otom se javljaju bolna jutarnja ukoenost oboljelih zglobova uz otok ,
toplotu i osjetljivost na dodir prvenstveno malih zglobova #ake i
stopala.
- /globovi prstiju #aka su vretenasto zadebljani uz simetrinu
zahvaenost zglobova.
- 0asnije su zahvaeni i vei zglobovi uz ankilozu, de-ormaciju zglobova i
atro,ju okolnih mi#ia. Pe#i je u ena 9-: N, nego kod mu#karaca.
- (eumatoidni artritis kod djece ima drugaiju kliniku sliku.
- Iolest poinje op#tim simptomima uz to #to prvo obole zglobovi koljena
uz uveanje lim-nih lijezda, jetre i slezene, uz remitentno povi#enje
temperature.
An0i%o#ni spondi%iatitis je oboljenje slino reumatoidnom artritisu
koje
zahvata uglavnom sakroilijane zglobove i zglobove kimenog stuba.
- Pe#e se javlja kod mu#karaca i to izme$u 8B- 9B godina ivota.
K &imptomi '
- Iol u kimenom stubu i sakrolijanim zglobovima uz ukoenost
kimenog stuba.
K 1ijagnostika ' 0&, brzina sedimentacije, proteinogram, ,brinogen,
odre$ivanje reumatoidnog -aktora, rtg.
K 5ijeenje' reparati salicilne kiseline = Aspirin, Iru-en, soli zlata,
glikokortikoidi =, ,zikalna terapija.
De:eneativna o.o%jenja #:%o.ova > At8osis< spondC%at8osis >
K Artroze su degenerativna oboljenja zglobova gornijh i donjih ekstremiteta.
K &pondiloze i spondilartroze su degenerativna oboljenja kimenog stuba.
K %zroci ' 1egenerativne promjene u hrskavici zglobova uz pojaano ,ziko
optereenje i nasljedne i endokrine poremeaje.
K 0linika slika ' /avisi od lokalizacije i stepena izraenosti.
- Iol uz osjeaj zatezanja i ukoenosti zgloba pri kretanju a prestaju za
vrijeme odmaranja.
- &pondiloza i spondilartroza je degenerativno oboljenje kimenog stuba.
- &pondiloza vratne kime ispoljava se bolovima vrata i ramena uz
vrtoglavicu i glavobolju
- &pondiloza slabinske kime se karakteri#e hroninim bolovima
slabinske kime uz simptome i#hialgije
Ato#a 0o%jena > :onato#a >
- 0arakteri#e se bolovima u koljenu pri strajanju i kretanju.
- ri aktivnim i pasivnim kretnjama koljena uju se pucketanja u
zglobovima koljena.
Ato#a #:%o.a 0u0a > )oAat8osis >
- 0arakteri#e se bolovima koji se #ire prema preponama i du unutra#nje
strane butine uz oteano kretanje.
- 1ijagnostika ' (tg, sedimnetacija, ,brinogen, itd.
- 5ijeenje ' Analgetici = preparati salicilne kiseline=, ,zikalna terapija,
hirur#ki.
Van#:%o.ni eumati#am > ?.ositis >
K >anzglobni reumatizam je naziv za grupu reumatinih oboljenja oko
zglobnog mehkog tkiva zglobova trupa i ekstremiteta.
- "snovna karakteristika oboljenja je bol, ukoenost, osjetljivost i vrlo esto
ogranienje pokreta.
- %zrok ' smatra se da je uslovljen biohemijskim poremeajima u
okolozglobnom tkivu koji su potpomognuti razliitim nadraujuim iniocima
kao #to su trauma i mikrotrauma, ari#ne in-ekcije, izloenost hladnoi i vlazi,
,ziki i psihiki zamor, vaskularni i metaboliki poremeaji.
- 0linika slika je uslovljena lokalizacijom i stepenom razvoja bolesti.
- (azlikuju se sljedei kliniki oblici ,brozitisa'
7. )orticolis je mio,brositis lokalizovan u sternokleidomastoidnom mi#iu i
trapezijusu.
- 0linikom slikom dominira iskrivljen vrat, uz ukoene i bolne mi#ie
vrata pri kretnjama.
8. 5umbago je ,brositis okolnozglobnog tkiva u predjelu lumbalnog dijela
kimenog stuba.
- 0arakteristika je zategnutost mi#ia u slabinskom dijelu kimenog
stuba.
9. Fibrositis u predjelu ramena se ispoljava u vidu bolova u ramenu uz
ogranienje kretnji.
- 5ijeenje ' simptomatsko - otklanjanje bolova.
Bo%esti mii/a
- &u praene atro,nim i distro,nim promjenama na mi#iima.
- *aje#e je nasljedna etiologija, dominantnim ili recesivnim nainom
naslje$ivanja.
- )u se ubrajaju ' progresivna distro,ja mi#ia, uro$ena miotonija i
mijastenija.
Sistems0e .o%esti ve#ivno: t0iva > )o%a:enosis >
K )u grupu ine srodne bolesti u kojih je patolo#ki proces preteno
lokalizovan u vanzglobnom vezivnom tkivu.
- (adi se uglavnom o steenim bolestima koje nastaju zbog autoimunih
poremeaja.
- *aje#e sistemske bolesti vezivnog tkiva su sistemski eritemski lupus,
progresivna sistemska skleroza, dermatomiozitis i poliartritis.
Sistems0i eitems0i %upus >Lupus eCt8ematosus sCstemi9us>
- )o je hronino oboljenje koje se odvija u vezivnom tkivu i krvnim
sudovima raznih organa.
- Pe#e obolijevaju ene od mu#karaca = C[ = i mla$e osobe.
- ?ronian tok bolesti uz este remisije i pogor#anja bolesti.
- &matra se da je autoimuno oboljenje.
- 0linika slika ispoljava se u dva oblika '
7. Akutni oblik - ima nagao poetak i brz tok uz malaksalost, bolove u
zglobovima i mi#iima.
- 0arakteristino je crvenilo na koi oblika leptira, oboljenje bubrega,
poveanje jetre i slezine i lim-nih lijezda.
- /avr#ni stadijum akutnog oblika bolesti se ispoljava psihozom,
delirijumom i komom bolesnika uz smrtni ishod bolesti.
8. ?ronini oblik bolesti ima postepen poetak bolesti, koji traje godinama
uz povremeno pogor#anje i pobolj#anje.
- "p#ti simptomi su povi#ena temperatura, malaksalost i gubitak u
tjelesnoj teini uz bolove u zglobovima te promjene u mokrai =
proteinurija, hematurija = .
- Pesto se javlja uveana jetra, slezina i lim-ne lijezde,
trombocitopenija, promjene na koi lica u obliku leptira.
- 1ijagnoza ' &e eritrocita i 0& i ko#tane sri, pregledi mokrae uz
odre$ivanje 0lirensa urina.
- 5ijeenje ' /avisi od teine bolesti i mani-estacija bolesti. /abranjeno
sunanje.