You are on page 1of 15

Cilj fzike:

1) Glavni cilj fzike je razumijevanje prirode, sporedni cilj je tehniko ovladavanje prirodom
Govorimo sa ministrom - ako je to proizvod fzike, aspekt razumijevanja mi nije jasan (zato
te ja plaam)! "ko se razumijevanje temelji na nedokazvim aksiomima, kako je to onda
razumijevanje svijeta! #ao cilj onda ostaje samo tehniko ovladavanje prirodom!
$) Glavni i jedini cilj je tehniko ovladavanje prirodom
%poredno vidimo empirijsku adekvatnost, ali to nema veze sa istinom!
&eorija je samo alat pretkazivanja!
') (aspravljati o ova dva cilja je promaaj u raspravi!
)izika je ljudska djelatnost kojom se *ave fziari, i oni ne misle o prethodno navedena dva
cilja! +ostoje samo mini-ciljevi - konkretnih ljudi koji se fzikom *ave! (da *i o*javio lanak,
postao pro,esor!!!) -e.a cilj je konstrukcija .ledana izvana
/anas je vrlo vjerojatno kako su mini ciljevi o*likovali modernu znanost! +ovijest pokazuje
kako su teoretiari najplodniji u $0ima! /anas je mladost pritisnuta mini ciljevima!
#ant: 1isti zorovi a priori: +rostor i 2rijeme 3 ali unutar uma, ne postoje izvan
4)(azvoj kulture, duha, kao i humanistika
(5"678"- 7 "9&7(5"678"- 3 8nanstveni, to su iroki pojmovi
8nanstveni realizam
1) Cilj fzike je istina o tvarnoj z*ilji! "ko i postoji neto netvarno fziari se time ne *ave!
1e.a u svijetu ima, kako se to ponaa (misliti :o;anske misli)
&re*a se upitati to nam znai istina! < kontekstu realizma istina je korespondencija
izme=u suda i z*ilje! "ristotel 3 istina je rei da jest ono to jest a da nije ono to nije!
%vojstvo istinitosti pripisujemo nekoj reenici ako ona ka;e ono to zaista jest!
>%ino sam *io u kinu> je istina ako sam *io u kinu!
7stinitost naih izreka ovisi o tome kakav je svijet!
$) ?no u emu je istina sadr;ana, naim teorijama je naprosto slika stvarnosti!
5mpirijski adekvatna teorija je slika tvarne z*ilje!
&a slika nije nu;no vjerna, ali sadr;ava korespondenciju sa stvarnosti!
>#ako *i drukije neka teorija mo.la *iti empirijski adekvatna a da nije u nekakvoj vezi s
stvarnou! 9ema *olje. ar.umenta uspjenosti fzike od realizma> 3 "r.ument uda
') %vaki znanstveni iskaz je ili istinit ili neistinit, ovisno o stanju stvari! 9e moramo *iti
svjesni ili znati neto! 7stina postoji izvan nas!
4) %vi iskazi empirijski adekvatne teorije su *arem pri*li;no istiniti!
@) +ojmovi empirijski adekvatne teorije se odnose na neto, to su imena predmeta,
svojstava i do.a=aja!
>#varkovi, izospin, raspadi> te stvari nisu kao >jednoro.>! &o su imena nee.a to stvarno
jest!
5instein je *io pravi znanstvneni realist!
7nstrumentalizam (jaka varijantna znanstveno. antirealizama)
1) Cilj fzike nipoto nije istina o svijetu! &o nam je nedostupno! Cilj fzike je tehniko
ovladavanje tvarnom z*iljom!
/a pojave koje se u svijetu do.a=aju uspijemo o*likovati prema naim potre*ama!
$) &eorije nipoto nisu slika z*ilje, empirijski adekvatna teorija je naprosto alat za
opisivanje, sre=ivanje i pretkazivanje iskustava!
9e odre=ujemo mi kako e se svijet ponaati, ve pomou naih teorija o*likujemo nova
iskustva!
&eorije su kao katalozi knji;nice! +opisi e.a ima i kako se snai!
%vijet se ponaa po neemu to je nedosti;no naem razumu!
') 8nanstveni iskazi su ili empirijski adekvatni ili neadekvatni! +orie istinu kao
korespondenciju izme=u suda i z*ilje! &eorija je ista spekulacija
4) 7skazi empirijski adekvatne teorije nisu niti istiniti niti neistiniti! (< smislu
korespondencije)
&i iskazi ine jedan koherentan sustav! (7stina kao koherencija)
@) +ojmovi empirijski adekvatne teorije se ne odnose ni na to! 9isu imena predmeta,
pojava i do.a=aja!
- )enomenalizam - jo jae od instrumentalizma (npr! 5rnts -ach)3 nema stolca, postoji
samo skup osjeta u mojoj svijesti! #ant (sla*ija verzija instrumetalizma) 3 postoji neto to
zovemo stolcem, ali nama to nije zamislivo!
- 9ovi eksperimentalizam 3 kada neku pojavu otkrijemo ona e *iti takva uvijek (dalekozor
radi)! ?no to teoretiair o tome misli je promjenjivo!
&5?(7A5 78-5B< (5"678-" 7 "9&7(5"678-"
(5"678"- 3 9a.a=aki realizam 3 #onstruktivni empirizam - "9&7(5"678"-
#?9%&(<#&7297 5-+7(78"- 3 izme=u dvije vatre! /a, teorije su istinite, ali to nije cilj fzike,
to je neustanovljivo 7 neva;no!
2an )raasen
9"G"B"1#7 (5"678"- 3 *li;e znanstvenom realizmu! ()"6%7)7#"C7?978"- 3 ka;e da
mo;emo dokazati neistinitost)
#arl +opper
- 9a.a=anjem pokuavamo i opovr.avamo istinitost teorije
- cilj fzike je rei istinu o svijetu, u smislu korespondencije
- te;imo tome da nae teorije *udu istine o svijetu!
- mi 95-"-? +?A-" jesu li teorije istinite ili ne 3 to ne mo;emo rei na temelju empirijske
adekvacije!
- +?++5(: pro*lem induktivno. zalkjuka (zakljuak je mo.ue porei *ez poricanja
premisa)
- 8a razliku od psihoanalize 3 koja mo;e analizirati do.a=aje a posteriori, fzika ima
mo.unost predvi=anja!
C&? 9"- )787#" #"D5 ? %27A5&<E (7ma li smisla to pitanjeE)
-ak i ako zanemarimo pra.matini pristup, ili pristup realista, tada nam fzika (njena
povijest) .ovori o ovjeku i nje.ovoj povijesti, psiholo.iji!
-izme=u dvije vatre (realizma i instrumentalizma) nalazi se teka pozicija, koja .ovori da
fzika opisuje i svijet i ljude!
TO NAM KLASINA MEHANIKA GOVORI O SVIJETU (i ovjeku)?
-ak i najtvr=i instrumentalisti se mo.u pitati kakav *i svijet *io kad *i od.ovarao klasinoj
mehaniciF
/eterministiki svijet
-mo;emo precizno pretkazati *udue stanje svijeta (5+7%&5-?6?C#7 /5&5(-7978"-
pretkazivanje nae. *udue. znanja na osnovu trenutno. znanja)
--5&")7871#7 /5&5(-7978"- 3 pretkazivanje kakav svijet zaista je, *ez o*zira na nae
znanje
-klasini determinizam 3 iz sadanje. stanja svemira slijedi samo jedan mo.ui
svemir (podrazumijeva jednu sadanjost, apsolutnu i jedinstvenu (relativnost daje pro*lem
(1)))
-pro*lem ($) 3 *eskonane *rzine
-5G"971#7 /5&5(-7978"- 3 sadanja kof.uracija sustava .ura sustav kroz vrijeme 3
%vemir kao stroj
&565?6?C#7 /5&5(-7978"- 3 ukljuuje svrhe! "ristotelova fzika je *ila takva! (Crkva je
pri.ovarala da nema prostora za intervencije udima) 3 ?r.anski svemir
+rostor i vrijeme (pozornica svijeta)
+rostor: (avan (5uklidski), homo.en (ouvanje impulsa) i izotropan (ouvanje an.ularno.
momenta), trodimenzionalan, *eskonaan
2rijeme: 6inearno, homo.eno (ouvanje ener.ije)
/vije ideje prostora i vremena -
1) "+%?6<&97 +(?%&?( 7 2(7A5-5: +rostor i vrijeme su samostojne sastavnice svijeta,
njihova opstojnost ne ovisi ni o emu dru.ome
- prostor i vrijeme su neto i mo.u postojati *ez tvari
$) (56"C7A%#7 +(?%&?( 7 2(7A5-5: +rostor i vrijeme su skupovi mo.uih odnosa me=u
tijelima i do.a=ajima
7! 9eHton: "psolutni prostor i vrijeme
- 1) +rostor i vrijeme su *ivstva (supstancije, opstoje sami po se*i)
9eHton nije ni jasan ni si.uran to su ta *ivstva! < nekom pismu ka;e da su to :o;ja
osjetila, to je ono ime :o. percipira svijet!
- $) +rostor i vrijeme posjeduju vlastiti ustroj, neovisan o tijelima >u njima>
%vakoj toki prostora mo;emo dati ime
(polo;aj tijela je svojstvo tijela koje je smjeteno u neku toku)
%vakoj toki vremena mo;emo dati ime
koje je svojstvo tijela koje stoji ne.dje u vremenuEE
-mo;emo napisati komutatore IJ, pK, i do do realcije neodre=enosti J i p,
znamo i relaciju neodre=enosti za 5 i t, ali komutatorE 9e znamo operator vremena
- ') <stroj prostora i vremena je apsolutan
- 4) <stroj prostora i vremena:
"psolutna istodo*nost (sada je sada svu.dje u svmiru)!
"psolutno trajanje (apsolutna mjera vremensko. razmaka dva do.a=aja, ako su dva
do.a=aja razmaknuta @ sekundi, razmakn*uta su @ sekundi svu.dje u vremenu)!
"psolutni prostorni razmak (ne ovisi o stanju .i*anja)
"psolutna *rzina estice
- ne podrazumijeva apsolutni polo;aj
(elacionisti (6ei*niz, GuL.ens)
- 1) +rostor i vrijeme nisu supstancije! 9ije *ivstvo >Delim po*iti tlapnju onih koji prostor
smatraju nekom supstancijom> 3 6ei*nitz!
9aelo dovoljno. razlo.a (6ei*nitz 3 za sve to jest mora postojati razlo.)
8amislimo :o.a koji stvara svijet! ?n stvori kontenjer i mora odluiti .dje e staviti tvarni
svijet, odnosno nas, a prostor je homo.en i nema razlo.a pre,erencije! - +rimarna je tvar a
njohov odnos stvara prostor
- $) GuL.ens: 9ema apsolutno. .i*anja 3 .i*anje je iskljuivo samo relativna stvar! 9i.dje
u svijetu ne opa;amo .i*anja u odnosu na apsolutni prostor! +rvi korak u rjeavanju
pro*lema je oda*iranje re,erentno. sustava! +o.reka je takvu teoriju smjetati u
metafziku pozadinu koja podrazumijeva apsolutno .i*anje!
6ei*nitz 3 skup mo.uih odnosa me=u tijelima
(elacijski prostor i vrijeme imaju pro*lemi sa odnosima sustava koji u*rzavanju
---M9eHton mora imati apsolutni prostor da *i u*rzanje *ilo apsolutnoF
+itanje je jeli taj apsolutan prostor 9eHtnonoH prostor!
8amislimo prostor, neki od ova dva! 9a koji nain .a mo;emo sve preslikati a da sve
ostane isto!
9eHtnonoH prostor!
JNOPalphaQPri.htarroH JNO,PalphaQ

6ei*nitzski prostor:
JNOPalphaQPri.htarroH JNO,PalphaQ
, PalphaR1,$,'

&ranslatirati i zakrenuti, i stavimo .a u jednoliko .i*anje, u kru;enje! &u su .i*anja uvijek
relativna!
JNO,PalphaQR(SOP*etaQNOPalphaQ(T)JNOP*etaQTaNOPalphaQ(T)
, ( je orto.onalna matrica!
9eHtonsko prostor-vrijeme:
&ijelo koje miruje mora mirovati i dalje
JNO,PalphaQR(SOP*etaQNOPalphaQJNOP*etaQTconst!
,
&o su Gallileieve trans,ormacije!
Poverri.htarroHOJNO,QQRPoverri.htarroHOJQ-Poverri.htarroHOvQt
,
Gallilejski prostor:
JNO,PalphaQR(SOP*etaQNOPalphaQJNOP*etaQTvNOPalphaQtTconst!
- dovoljno je imati strukturu koja je invarijantna na ovakve trans,ormacije za konstruciju
klasine mehanike!
5arman 3 >Uorld enou.h> 3 rasprava o relacijskom i apsolutnom prostoru
&var (tijela)
-#orpuskularnost
-%vojstvenost 3 tijela imaju neka svojstva! &ijelima pripadaju neke odlike koje su njihove i
samo njihove! (masa, polo;aj, *rzina, impuls, an.ularni moment, ener.ija)
-%epara*ilnost, dva odvojena tijela imaju zase*na stanja!
-+artikularnost 3 mi mo;emo svaki mehaniki sustav svesti na tokaste mase! #ruto tijelo
raz*ijamo na d2 i .ledamo male dijelie!
- "&?-78"- 3 nesvrhovita i mehanika teorija svijeta
-*io na zlu .lasu! +orie svrhovitost svijeta, a +laton ka;e da svakondnevnim
iskustvom vidimo smisao i svrhu! %vijet atomizma lien je ne samo svrhe ne.o i smisla!
6judi i due su tako=er .ra=eni od atoma! 9ema slo*ode i nema smisla, zato .a i
#ranstvo od*acuje (temelj #ranstva je slo*oda volje)! /emokrit se tako=er *avio i
etikom, a ne povezuje to sa atomizmom! "ristotelova primjed*a (nje.ova fzika se *avi
iskustvenim svojstvima tijela 3 mekano, toplo, hladno, tvrdo!!): "tomisti sva ta svojstva
izvode iz .i*anja atoma, a za aristotela je to preteka spekulacija za fziku! %voditi
iskustvena svojstva na neto elementarnije je *esmislica!
Cto se promijenilo u svijetu da je atomizam odjednom postao prihvaena teorija svemiraE
%ama moderna fzika poiva na 9eHtonovoj mehanici, koja pak poiva na mehanikoj
flozofji, nasuprot "ristotelovoj slici svijeta koja je tada sveuilina!
&ehnika je u antiko do*a na jako niskom stupnju razvoja! &ek nakon "ristotela ima nekoliko
in;enjera koji stvaraju zanimljive naprave (Geronovo kazalite 3 lutkice pile drva, za*ijaju
avle, a sve je po.onjeno .i*anjem ute.a): "ntika je imala ideju mehanizacije, no ta je
spravica *ila o.raniena na za*avu, nije *ilo praktine primjene! (asprava traje je li
mehanizacija *ila pra.matino upre.nuta u "ntici! +ostojala je (imska pilana mramora,
radila je na po.on vode!
&ek je u srednjem vijeku tehnika postala korisna, kad ro*ova vie nije *ilo, civilizacija je
koncentrirana na sjeveru, radna sna.a je stalno *ila na ru*u sna.e, i vodenice se poinju
ra*iti za svakakve svrhe i poinje mehanizacija!
< 5uropi je, za razliku od mediteranskih i ju;nih zemelja, koje su zahtjevale or.anizirano
navodnjavanje pa tako i or.anizirano drutvo, *ilo puno kie i svako je selo mo.lo
e.zistirati za se*e! 9astala je velika rascjepkanost!
Gradovi postaju velika tr.ovaka sredita, ponajvie tkanine! < takvim .radovima, .dje je
potre*no i o*razovanje, nastaje %veuilite, nezavisno, koje samo diktira svoj kurikulum,
nastavnike i uenike!
< renesansi prvi put u povijesti novac do*ija veliku va;nost, i nie .ra=ansko kapitalistiko
drutvo! 6a.ano se mijenja *o.atstvo iz .rijeha (imati vie ne.o to ti tre*a) u ne .rijeh!
%redstva sticanja *o.atstva tako=er .u*e status .rijeha (rat, pljaka, proizvodnja), a za
sve to je potre*na mehanizacija!
%ve to je dovelo da je mehanika po;eljan model svijeta! %vijet vrlo vjerojatno nalikuje satu!
-e=udjelovanja
+laton, 5mpedoklo, %toici 3 nasluuju nekakvo me=udjelovanje, vie kao te;nja dijela
cjelini!
#od atomizma nema me=udjelovanja, kao ni kod "ristotela (kamen pada jer te;i prema
sreditu svijeta, ima svrhovitost)
9eHton uvodi ideju me=udjelovanja skupa sa masom!
+ovijena opaska: %kloni smo vjerovati kako je moderna znanost nastala povezivanjem
matematike i eksperimentiranja! +ri tome podrazumijevamo ideju kako naprave imaju istu
narav kao ostatak prirode, predmet fzike! 8a tu ideju je veoma po.odan korpuskularni
svemir! 9o va;no je kako to mijenja metafziku svijeta (atomizam)! &ome dodajemo neke
zakone, i onda mo;emo koristiti matematiku i eksperiment! < staroj antici nije tako 3
priroda se ne mo;e matematizirati, a eksperiment vodi smao u za*ludu! "ristotela ne
zanima kako se stvari do.a=aju, kao matematiare, ve zato se stvari ddo.a=aju, na to
nam matematika ni u ludilu ne mo;e dati od.ovor! -etafzka je dola prva, onda
matematika i eksperiment, a onda 9eHton! 9o jednom kad smo imali pokus i matematiku
doli smo u pro*lem jer su se opa;ale stvari koje nisu pristajale teoriji! 9atezanjem teorije
smo o*uhvatili i nove pojava, i tu je nastala i kvantna fzika! ?no to se mi pitamo, jest
kakva je metafzika koja prethodi kvantnoj fziciE
%27A5& #2"9&95 -5G"97#5
79/5&5(-7978"-
>9e mo;emo znati> (E)
%chrVdin.erova jednad;*a 3 deterministika (za psi)
T :ornov postulat 3 +vRint po 2: (psi)N$ d2 3 vjerojatnost da esticu na=emo u volumenu
2! - 7reverzi*ilni makroskopski tra.ovi kvantnona nastaju po ovoj ,ormuli!
Govori li kvantna mehanika samo o naem znanjuE (o neemu to mo;emo nazvati
kvantnon 3 onaj tjelesni o*jekt za koji vrijedi ,ormalizam W-! ?tvoreno je pitanje to su sve
kvantnoni)!
+itanje je .ovori li kvantna mehanika samo o na=em znanju ili o tome kakva stvar zaista
jest!
Cto psi prikazujeE
1) +si je prikaz stanja nae. znanja o kvantonu! #atalo., matematiki, nae. znanja o
o*jektu! " znamo to da ima odre=ene vjerojatnosti da se na=e na nekom mjestu! "li to ne
izlazi iz nae. uma!
&a je slika neodr;iva, a rui ju 5+( paradoks!
"ko je psi vie od nae. znanja, onda :ornov postulat daje i ontoloki indeterminizam, ne
samo epistemiki!
$) +si je potpuni i vjeran prikaz stanja kvantnona! #openha.enko tumaenje!
#vantnon nije zorno predoiv! +o ovoj slici sve tvarne stvari su kvantoni!
< ovoj slici se udo do.odi da na makroskopski svijet izranja iz svijeta kopenha.enko.
tumaenja W-! &ada *i kvantna mehanika morala izvesti ovaj svijet (na svakodnevni
iskustveni, tra. u detektoru, *lijesak ili klik) iz se*e!
- ili se nama samo ini da su makroskopske stvari u svojstvenim stanjima, ili su
makroskopske stvari doista kvantnoni, no onda je pitanje kako se do.odi da ih mo;emo
zorno predoiti!
/5&5(-7978"-
Ae li mo.ue napraviti razuman pristup W- koji e nam rei da svijet u kojem ivimo ustvari
jest deterministiki! &o je mo.ue i kao prvi pokuaj navodimo Bo!"ku !e#$iku% (/e
:ro.lie, /! :ohm) 3 na 7(: 9ikoli
+si je djelomian prikaz stanja kvantona! ?vdje drukije shvaamo tvar! #vantnon,
odnosno, svaki tvarni o*jekt (veliki i mali) ima dvije komponentne:
1) 9eHtonska estica opisana polo;ajem i impulsom u svkom trenutku (kad *i ovo *ila
cijela pria tada *i imali ili klasinu mehaniku ili epistemiko tumaenje W-)
$) +si polje!
#vantnon je estica uz koju je vezano polje
1estini komad se razvija po 9eHtonovoj jednad;*i, koja je deterministika, a valni komad
po %chrVdin.erovoj jednad;*i, koja je deterministika!
- iz %chrVdin.erove jednad;*e izvuemo psi, iz nje.a novu potencijalnu ener.iju koju
u*acujemo u 9eHtnonovu jednad;*u i do*ijamo putanju estice!
- mi neznamo do*ro poetne uvjete (iz koje toke el! &opa je elektron krenuo)! 8ato ne
mo;emo rei .dje emo .a nai! 9aa rjeenja su ustvari klase putanja koje od.ovaraju
klasi poetnih uvjeta!
< ovom trenutku nije nam poznat nijedan eksperiment koji *i razluio izme=u :ohmove i
#openha.enke mehanike! 7ma nekih naznaka u vremenu tuneliranja, no pro*lem se
pokazuje jako slo;en!
#openha.enka interpretacija je 5insteinu *ila neprihvatljiva! >Aa smatram da je cilj fzike
razumijeti svijet! 2i ka;ete da kvantna mehanika opisuje svijet ali nita nemo;emo rei o
tom svijetu! #a;ete da ne mo;emo zamisliti te o*jekte, to onda nije nikakav realizam,
kavim se nazivate!> - 5instein
&emeljni postulati:
i) #vanton R 9eHtonska estica T +si polje!
+olje djelije na esticu ali estica ne djeluje na polje!
ii) +si polje odre=uje %chrVdin.erova jednad;*a
iii) Gi*anje estice odre=uje jednad;*a:
dXdt (mJY)R-na*la(2TW) W je >kvantni potencijal)
iv) >+ostulat o raspodjeli> 3 2jerojatnost da se neka estica iz ansam*la u trenutku t nalazi
izme=u toaka J i JTdJ dana je izrazom:
+si R (ZeJp(i%Xh*ar), ((J, t), %(J, t) -(ealne ,unkcije
%chrVdin.erova jednad;*a:
7ma.inarni dio:
d(N$Xdt T na*la(((N$ Z na*la(%) )Xm)
(ealni dio
d%Xdt T (na*la(%))N$X$m 3 h*arN$X$m Z na*laN$(()X( T 2 R 0
ako po defniciji stavimo da je p R na*la(%), do*ijemo da se estica .i*a u potencijalu sa
kvatnim potencijalom W(J,t) R - h*arN$X$m Z na*laN$(()X(
?visi o kvadratu +lanckove konstante, to je jako mali *roj! 7z to.a proizlazi kako je taj dio
zanemariv za makroskopske stvari! #vantni potencijal ne ovisi o intenzitetu +si, ve samo o
o*liku!
&'o()e! !je'e$j#
+ro*lem mjerenja nije .eneralni pro*lem za svaki mo.ui pristup kvantnoj mehanici, ve
za onaj .dje pristupamo teoriji koja daje potpun opis sustava! #od :ohma nemamo
pro*lem mjerenja, jer su svi o*jekti ve u nekom svojstavenom stanju! +itanje je kako
o*likovati pokuaj da se rezultat mjerenja, tra. iz ure=aja, opie pomou W-! +ro*lemom
mjerenja se poeo *aviti von 9eumann
%C"9
:ohr: 7mamo klasinu fziku koja opisuje makroskopske pojave i kvantnu fziku koja opisuje
mikroskopsku pojavu u mjernom ure=aju! -ikroskopski svijet nita ne opisuje!
< toj slici ne postoji pro*lem mjerenja, jer je sama valna ,unkcija ta koja opisuje sustav u
mjerenju!
/anas malo ljudi oz*iljno shvaa :ohra! -e=u fziarima je to irelevantna stvar!
5instein: +o.reka u pristupu pro*lema mjerenja je da smo pripisali valnu ,unkciju samo
jednom sustavu! +o njemu, kvantna fzika opisuje ansam*le! %tatistiko tumaenje!
#lasina mehanika je ,undamentalna teorija koja opisuje .i*anje pojedinih o*jekata! #ad
imamo veliki *roj klasino mehanikih o*jekata, koristimo statistiku fziku! &a statistinost
je samo epistemoloka!
#vantna mehanika je na toj razini, kao i statistika fzika, samo to mi jo nemamo
,undamentalnu teoriju koja opisuje pojedinani o*jekt! /ananje statistiko tumaenje ne
posjeduje ,un,amentalniju teoriju od kvantne mehanike!
+ostoje tri puta za rjeavanje pro*lema mjerenja:
i) 9eto tre*a mijenjati u W-
ii) 9eto tre*a mijenjati u naem iskustvu
iii) W- nije primjenjiva ovako
&'o*i+iv#$je ,i$#!ike +eo'ije
2on 9eumann: 8a nje.a je stvarno stanje svijeta iskljuivo jedno (ili spin .ore, mjerni
ure=aj pokazuje spin .ore, ili spin dole, mjerni ure=aj pokazuje spin dole)!
<zmimo iskustvo oz*iljno i dopunimo dinamiku teorije! 2on 9eumann u teoriju uvodi
dvostruku dinamiku!
- procesi dru.e vrste 3 reverzi*ilni i deterministiki, opisuje ih %chrVdin.erova jednad;*a!
- procesi prve vrste 3 ireverzi*ilni i nelinearni, trenutni i indeterministiki 3 +ostulat o
+(?A5#C7A7
1Xs[rt($) \.oreM\ure=aj .oreM T 1Xs[rt($) \doleM\ure=aj doleM --M \.oreM\ure=aj .oreM -
Ko)#*" v#)$e -u$k.ije
+rimjenili smo kvantnu mehaniku i na komad tvari i na mjerni ure=aj! +roces mjerenja
ukljuuje da nekakkav sustav u=e u mjerni ure=aj i tamo se neto do.odi, nakon to.a smo
mi svjesni rezultata!
:lijesak svjetlosti sa ure=aja putuje do oka, koje se sada nalazi u enta.led stanju, impuls
nastavlja do moz.a koji je onda u enta.led stanju, i tu u priu ulazi svijest! %vijest nije
tvarna i uzrokuje kolaps valne ,unkcije! < svijetu *ez svjesno. motritelja vrijede samo
procesi dru.e vrste!
+o prvi puta imamo teoriju koja nije potpuna ukoliko se u nju ne ukljuuje svijest!
+o ovome svijest je neto to o*likuje svijet! &o je indeterministiki proces!
http:XXarJiv!or.Xa*sX[uant-phX00040]^ 3 ? ouvanju ener.ije u ovom procesu!
&'o/'#! ,i$#!ike 'e,uk.ije 0Kv#$+$# !e#$ik# "# "*o$+#$o! )ok#)i1#.ijo!
(2MSL)
(Gi'#',i3 Ri!i$i3 4e(e' 5678%)
/inamika jednad;*a W- T %tohastiki nelinearni lan
%ustav evoluira po %chrVdin.erovoj jednad;*i i u nekom trenutku spontano lokalizira!
2rijeme spontane lokalizacije je 1 u milijardu .odina! (tR10N-] sN-1) 6okalizira se na
Gauss irine 10N-@ cm
#akav je to sada svijetE < :ohmovoj slici ontolo.ija je kontinuirane putanje estica u
prostor-vremenu! < ovoj slici to su do.a=aji u prostor-vremenu!
/ru.a ontolo.ija je polje .ustoe mase! ?no to svijet je jest jedno polje koje je zadano
masom u jednoj toki!
"ko smatramo da je ispravno svakom tjelesnom o*jektu pripisati valni ,unkciju, ostaje nam
napasti dinamiku, nain na koji W- prikazuje evoluciju neko. sistema u vremenu!
%chrVdin.erova jednad;*a je linearna, prema tome daje jednostavnu superpoziciju stanja:
1) 2on 9eumannovo rjeenje, zaista je sve u W- ispravno, no u svijetu postoje neki dru.i
procesi koje %chrVdin.erova jednad;*a ne opisuje 3 procesi prve vrste 3 kolaps valne
,unkcije! < jednom trenutku kvantno stanje se potpuno stohastiki promijeni iz
superpozicije u jedno stanje! +rema tome, makroskopski o*jekti su u makroskopskim
svojstvenim stanjima opserva*li! 9aravno, pro*lem je mehanizam takvo. do.a=aja, kako
*i se takav kolaps mo.ao do.oditi ako je svo to je tvarno opisano valnim paketom! 2on
9eumann uvodi svijest, ona nije materijalna, ne pokorava se %chrVdin.erovoj jednad;*i,
postoji, i uzrokuje kolaps valne ,unkcije! &aj in nije voljni in, ve stohastiki! %vijest ne trpi
superpoziciju!
$) +ro.ram spontane lokalizacije 3 @0 .odina nakon von 9eumanna! +rihvaamo
#openha.enku interpretaciju! ?*janjenje 3 %chrVdin.erova jednad;*a je u.lavnom
do*ra! < rijetkim trenucima ;ivota kvantona dolazi do spontane lokalizacije, iskljuivo
prostorne (1 u milijardu .odina)! &akav do.a=aj moramo ukljuiti u jednad;*u .i*anja! &o
nije prava lokalizacija, u smislu svo=enja valno. paketa na delta ,unkciju, ve do*ijamo
.aussian irine 10N-@ cm! #ad imamo jako puno takvih o*jekata imamo puno i takvih
do.a=aja (stol stvarno stoji vrsto .dje stoji)
&'o*i+iv#$je $#9e/ i"ku"+v#
2e u poetku von 9eumannove teorije kolapsa valne ,unkcije *ilo je mno.o pri.ovora!
(/eus eJ -achina)! 2on 9eumannov pro.ram je prila.o=avanje teorije iskustvu, kao to je
velika veina teorija u fzici! <z metodoloke i flozo,ske kritike toj ideji, poele su se
razmatrati i dru.e pretpostavke!
9pr! #ako nema valne ,unkcije, kako je to samo izmiljeno da *i se prila.odilo iskustvu!
7mamo kopenha.enko tumaenje i %chrVdin.erova jednad;*a je ispravna i nema dru.o.
naina promjene stanja u vremenu! #akvo je onda nae iskustvo, kad je u neskladu sa
teorijomE
-i ne percipiramo superpoziciju, ve makrosvijet u nekim stanjima! +ercipiramo samo
jedan isjeak svemira, a ne puninu!
I,ej# !$o9+v# "vije+ov# (568:%3 Eve'e++)
\psi0M R 1Xs[rt($) \.oreM\ure=aj .oreM T 1Xs[rt($) \doleM\ure=aj doleM
&u ni ure=aj ni ovjekt nemaju odre=eno stanje, ne.o stanje ima samo cjelina! 5verett ka;e
to.a nema, svemir je zaista takav nakon mjerenja, ista stanja su samo relativna i mo;emo
ih, i njihovu evoluciju, promatrati zase*no
/e2itt 3 7deja mnotva svijetova 3 &a dva relativna stanja zapravo prikazuju dva paralelna
svemira!
7deja mnotva svijesti 3 postoji samo jedan materijalni svemir, i taj jedan ostaje kao jedan,
i opisan je W- stanjem kako je, ali ljudski motritelj percipira samo jedno relativno stanje! <
tome se moja svijest rascijepi na dvije!
;ekoe'e$.ij# *u+e! oko)i$e
+oetno stanje
%C"9
Bo' i Ei$"+ei$
Aedino u emu se sla;u je da kvantna fzika nije ono to je temelj koji nam daje sliku svijeta!
:ohr je odrastao u /anskoj, u vjeri da nije mo.ue opisati svijet kakav on zaista jest! -i
ljudi smo dio prirode koju istra;ujemo, opisujemo svijet iznutra! 9a opis je uvijek opis
iznutra i nikada ne od.ovoara svijetu kakav zaista jest!
5insteinov od.ovor je kako mi imamo i razum koji nije tjelesan, i on mo;e transcendirati
nau tjelesnost i sa.ledati svijet kakav stvarno je!
9jihova temeljna razlika je polo;aj ovjeka u svijetu!
8a 5insteina je W- z*o. vie razlo.a neprihvatljiva! 8a poetak, on te;i razumijevanju
svijeta i na to mu W- ne daje od.ovor! 9epredoivost o*jekata i nemo.unost jasno.
odre=ivanja uzroka su najvei pro*lemi koji tome doprinose!
5insteinu je neprihvatljiv .u*itak separa*ilnosti u kvantnim stanjima!
:ohr:
Cto je to fzikaE +o :ohru, fzika ne daje od.ovore kakva fzika je, ve daje od.ovore to o
prirodi mo;emo jednoznano rei! < smislu da to to ka;emo nije mo.ue tumaiti na vie
razliitih naina!
-i ljudi imamo jezik! &o je nain na koji mi svoja iskustva prenosimo svom potomstvu!
?.romnu koliinu znanja jezikom mo;emo prenositi dalje! 9aa civilizacija i na opstanak
se temelji na jeziku!
-o.ue je jezikom jednoznano komunicirati! 7 )izika takva mora ostati, ona mora zadr;ati
jednoznanost komunikacije!
< svakidanjim okolnostima a i u klasinoj fzici, naa upora*a jezika nas je dovela do to.a
da mo;emo opisati jedinstvenu i dosljednu sliku to. o*jekta! ?*likujemo slike predmeta
koji sadr;e neka svojstva, i ta svojstva se nekako sla;u i time do*ijamo neku predod;*u
to. o*jekta! < tom procesu skaemo iz jezika u samu z*ilju! < svakodnevnom .ovoru i
klasinoj fzici to nije pro*lem, no to nas mo;e zavesti i dovesti u pro*lem! &akva upora*a
jezika nam stvara neke prividne flozo,ske pro*leme!
Aedan takav pro*lem *io je aktualan u :ohrovo do*a! +itanje je mo.u li se ;iva *ia
o*jasniti samo koritenjem fzike i kemije (:ohrov otac je *io fziolo., predlo;en za 9o*ela,
*avio se ;ivotom)! 7li pak postoji nekakav vis vitale, neko novo svojstvo, onkraj fzike!
:ohr ka;e da je to promaena rasprava! ?n nastaje kad sve to znamo o kuniima
u.uramo u jedno i stvorimo sliku! < la*oratoriju seciramo kunia i vidimo samo fziku i
kemiju! #uni na livadi opisujemo dru.im metodama! &e dvije slike nisu spojive! #uni u
la*oratoriju je le, a onaj na livadi je u posve dru.om kontekstu, opisujemo .a nekim
svrhama, teleolo.ijom!
:ohrov lijek je da jezik ponemo koristiti na dru.i nain! " to je da osim samo. opisa
stvari, u izrijeku moramo dodati okolnosti u kojima smo doli do to. opisa!
&o se prote;e i na razmiljanje o slo*odi volje! &a se slo*oda osjea no u la*oratoriju je
nepronalaziva! /olazimo do isto. pro*lema, .dje je ova tvrdnja *esmislica! < ovjeku
nemo;emo nai nekakav temelj za slo*odu, kad fzioloki eprkamo po njemu!
7mamo jezik, ali se pretvaramo da .ovorimo o realnosti, te iz to.a izranjaju kvazi-flozo,ski
pro*lemi!
9a isti nain :ohr prilazi fzici! +rvi oslonac koji moramo zadr;ati jest, ako ;elimo da fzika
ostane jednoznana, dr;ati se svakidanje. .ovora! Aezik koji koristimo kad .ovorimo o
svijetu moramo zadr;ati tako da .a svi razumiju! < klasinoj fzici, to je *ilo veoma lako
ostvarivo!
% vremenom smo naili na injenice o svijetu koje mi naim jezikom izra;avamo kao c ili
h*ar! :ohr ih zove iracionalni ar.umenti! &o su injenice o svijetu koje se ne uklapaju u na
svakodnevni jezik! #ad se s time suoimo, onda moramo prihvatiti novi nain .ovora! &aj
smo novi nain .ovora hladno prihvatili u teoriji relativnosti! < tom i tom sustavu je tap
du. toliko i toliko! Aedini nain da odr;imo jednoznanost priopavanja, je da prihvatimo
novi nain upora*e jezika, a taj je da uz tvrdnju koju smo izrekli dodamo i okolnost! 7 u
kvatnoj mehanici moramo zadr;ati takav pristup! :esmisleno je pitanje je li estica ili val,
ali uz novu upora*u jezika mo;emo ostati konzistentni sa svakidanjim .ovorom!
Aezik kojim mi .ovorimo nije samo skup imena stvari, svojstava i do.a=aja! &o je sredstvo
komunikacije! -i smo navikli imenicama pridru;ivati neto z*iljsko! Aezik nije takav! &o je
mre;a rijei kojima smo mi navikli razmijenjivati iskustva! 1esto se pri.ovaralo :ohru, kako
.ovori da je #lasina mehanika ,undamentalna, a za kvantnu moramo koristiti klasine
pojmove! 9o to nije tako, samo su rijei koje koristi klasina mehanika u korespondenciji sa
svakidanjim jezikom!
&o je jedan du*oko #antovski stav! ? stvarima kakve one zaista jesu mi neznamo nita!
%ad se nalazimo u situaciji, kako .ovoriti o onome o emu se ne mo;e .ovoritiE
/a, :ohrovo je rjeenje nova upora*a jezike! &e o*jekte o kojima ne mo;emo .ovoriti
u*acimo u makroskopske o*jekte, o kojima mo;emo .ovoriti, te .ovorimo o uincima
mikroskopskih o*jekata u makroskopskim o*jektima! #vantna mehanika je upravo to!
%mislili smo nain da ka;emo neto o onome o emu se ne mo;e rei nita! #vantna
mehanika se tie samo utjecaja mjernih ure=aja!
8a :ohra je klasini sustav onaj ije se ponaanje u cijelosti mo;e opisati klasinom
mehanikom, a onaj koji ne mo;e, taj je kvantno mehaniki!
;ok#1iv#$je i o*ov'/#v#$je
Cto to znai dokazati istinitostE
+itanje je na to se pojam istine uope odnosi - na tvrdnje i iskaze! (7ma neka teorija istine
koja se odnosi na same stvari)
&radicionalno sudovi mo.u *iti istiniti ili neistiniti!
%kup istinitih sudova -M 7stinit sud
(+ouzdani temelj), (prijenos istinitosti),
7stinitost neke tvrdnje mo;emo dokazati samo iz dru.ih tvrdnji! -i na temelju pojava u
eksperimentu moramo o*likovati neke tvrdnje, neke sudove! &o moramo pouzdano u jeziku
iskazati! %ame pojave u eksperimentu ne dokazuju nita!
-oramo imati i postupak prenoenja istine sa tih tvrdnji na ono to ;elimo dokazati!
/edukcija:
/edukcija je stalno koritena u fzici!
npr! %lo*odan pad:
%kup istinitih tvrdnji:
8akon .i*anja, +oetni uvjeti
7z to.a emo izvesti istinitu tvrdnju, pri emu je na nain najee matematika!
9ajee je dedukcija nepro*lematina!
+r!
6ana ima deka +eru! 6ana ka;e >-oj deko +ero je svinja>! /o to.a je dola dedukcijom:
%vi mukarci su svinje 3 to me mama nauila
+ero je po svemu sudei, mukarac, uvjerila sam se
-M +ero je svinja
?vo je lo.iki posve valjan zakljuak! 2aljan je po tome to ne mo;emo porei istinitost
zakljuka *ez da poreknemo neku od pretpostavki!
+ro*lem je u opim tvrdnjama, u primjeru slo*odno. pada, nije pro*lem dokazati istinitost
partikularne tvrdnje (po! <vjeta), koja je empirijski provjerljiva! +ro*lem je u dokazivanju
zakona .o*anja! Cto je temelj za dokazati zakon .i*anja!
< primjeru 6ane, pro*lem je u dokazivanju tvrdnje da su svi mukarci svinje!
9ajee koriten nain dokazivanja ope tvrdnje:
>"frmacija konzekventa> 3 lo.ika .reka
imamo pretpostavku G, opu hipotezu! 7z nje slijedi nekakvo empirijsko opa;anje!
G --M 5! (7stina)
"ko ja opazim da je 5 istina (5)
G --M 5
5
--------
G
?vo je lo.ika .reka!
9a primjeru svinje:
%vi mukarci su svinje -M +ero je prelju*nik
?pazila sam da me +ero vara, prema tome +ero je prelju*nik i zakljuujem po afrmaciji
konzekventa da su svi mukarci svinje!
#ako to znaE 2idjela sam da eta s nekom curom, kupio je neko cvijee!
9pr! %ituacija iz fzike!
7mamo pitanje je li svjetlost val ili estica!
"ko je val, sporije se .i*a u vodi!
7zmjerili smo *rzinu svjetlosti u vodi, i ona je manja ne.o u zraku!
Ae li va eksperiment do*arE
%vjesni smo to.a da je u povijesti *ilo mno.o eksperimenata, koje su izveli vjeti
eksperimentalci, sa do*rim poznavanjem fzike, a koje danas vidimo da su krivi! 9eznamo
koji dananji eksperimenati nisu ispravni! -o;emo pri.ovoriti onim valnim ljudima da nisu
do*ro izmjerili, ili pri.ovoriti 6ani da to to je ona opazila ne ukazuje na to da je +ero
prelju*nik!
+ostoji i dru.i izvor pro*lema: %am taj, to je iskaz, to je u jeziku! >/o*ro 6ana, ti si opazila
neke stvari, kako ti njih tumai, s kojom teorijom ti to tumaiE % teorijom koju ima u
.lavi, da su svi svinje! &ime tumai svako svoje opa;anje! &i nisi u stanju drukije
protumaiti stvari ne.o onom terijom koju ima u .lavi!>
&aj se pro*lem esto do.oa=a u fzici! +ojmovi poput neutrino, ma.netski moment su
du*oko teorijski pojmovi! -i kao fziari do.a=aje izra;avamo jezikom naih teorija!
?pasnost je u tome da su nai eksperimentalni ure=aji o*likovani ve nekom teorijom, i
nai iskazi su o*likovani teorijom! "li ako je ta teorija ve unutra, kako mo;emo time
dokazivati samu tu teoriju!
9a iskustveni temelj je impre.niran teorijom! &o nije isto .olo, nedu;no iskustvo!
>2idjela sam .a svojim oima sa dru.om curom!> "li to ne dokazuje da su svi mukarci
svinje! &vrdnja nije da ako i samo ako je pero prelju*nik su svi mukarci svinje! +ostoji i
neka dru.a hipoteza koja implicira da je pero prelju*nik!
9o postoje i dru.e karakteristike koje slijede iz to.a da su svi mukarci svinje! 6ana ide
mjeriti i izmjeri jo stvari koje tome od.ovaraju! -o.u prihvatiti da si dokazala da je +ero
svinja, ali to je sve to si dokazala! 7li u svjetlosti, u odre=enoj lampi si dokazao da je
svjetlost val! &o je esta stvar u fzici, opazili smo razno razne uinke, ali time nismo
dokazali opu tvrdnju!
-oramo se do.ovoriti to to znai svinja, odnosno to znai *iti val!
6ana se sada na=e sa svojom priajteljicom +etrom i tvrdi da je si.urna da su svi mukarci
svinje, i znam to to znai svinja! +etra tvrdi da je i -arko svinja, od.ovara svim onim
karakteristikama koje smo svinjama pripisali! +o.ledajmo sad u irem kru.u djevojaka! %ve
se one slo;e i zakljue da su svi mukarci svinje! Aedini razuman zakljuak iz niza opa;anja
pojedinih mukaraca svinja jest da su svi mukarci svinje! &o je indukcija, nain
zakljuivanja kad na*rajanjem pozitivnih empirijskih tvrdnji izvodimo ope zakljuke!
2alofl je sada promaramo svjetlost iz razno raznih izvora, i svaka ta svjetlost je
zadovoljavala uvjete koje smo postavili pojmom vala! (<vijek se moramo do.ovoriti to to
znai dati neku karakteristiku neemu)
6ana je dokazala da odre=en skup mukaraca jesu svinje! -i mo;emo porei opu tvrdnju
*ez da poreknemo *ilo koju od prethodnih tvrdnji!
6ana tada ka;e ovako:
>Aa sam du*oko uvjerena da su svi mukarci svinje (da je svjetlost val), i dok mi ne doka;e
da nije tako neu odustati> 3 %a terena dokazivanja smo preli na teren opovr.avanja!
?povr.avanje (,alsifkacija)
(elativno je jednostavno, lo.iki, opovr.nuti tvoju hipotezu!
>-odus tollens> 3 valjani zakljuak
G --M 5
ako vrijedi G, onda vrijedi i 5! 5 mo;e slijediti i iz d,ru.ih hipoteza ali to nije va;no!
9pr!
8nam da su svi mukarci svinje --M Aosip je prelju*nik (ako smo se slo;ili da je *iti
prelju*nik dio karaktera muke svinje) "ko su zaista svi mukarci svinje, a Aosip je
mukarac, onda on mora *iti prelju*nik! "ko ja poka;em empirijski, da postoji neki
mukarac koji nije prelju*nik, onda sam opovr.nuo hipotezu, hipoteza tada naprosto
nemo;e *iti istinita! "ko utvrdim da Aosip nije prelju*nik, onda slijedi nisu svi mukarci
svinje!
?dnosno u situaciji svjetlosti! 7z to.a da je svjetlost val nu;no slijedi da se sporije .i*a u
vodi! "ko na=em izvor koji stvara svjetlost koja je *r;a u vodi ne.o u zraku, mo.u
opovr.nuti da je svjetlost val!
?vo je recept #arla +oppera! ?n tvrdi na temelju pro*lema indukcije, da niti jedna teorija u
fzici ne mo;e *iti dokazana, jednostavno je nemo.ue dokazati istinitost neke torije!
7li prihvatiti da nijedna teorija ne mo;e *iti dokazana, ili moramo promijeniti pojam
dokazivanja!
)izika je ipak u prednosti jer je mo.ue provesti postupak opovr.avanja! 8a razliku od
raznih drutvenih ili flozo,skih znanosti, fzika ima mehanizam ienja smea!
9o 6anina mama ima od.ovor na pri.ovor kako njena tvrdnja ne stoji! +ostoji jo nekoliko
pretpostavki (ovjek mora *iti u vezi, a Aosip je redovnik) iz kojih slijedi da je prelju*nik!
+_ 3 ovjek je u vezi
G ` +_ --M 5
a5
-----------
aG 2 a+_
?vo je u fzici standardna situacija! 1esto emo na neto dru.o svaliti krivnju, a ne na
samu hipotezu!
Gipoteze u fzici nisu isto. o*lika! -i, da *ismo neto u fzici pokazali moramo u priu
unijeti neki *roj dodatnih pretpostavki!
6okalni holizam 3 +! /uhem
+r!
7mamo 9eHtnonov zakon .i*anja! 7z to.a slijedi .i*anje neke planete! "ko opazimo
putanju koja odstupa, teorija ne tima! 7z povijesti fzike, promatramo putanju <rana, a ona
ne od.ovara mjerenoj! 9o, mi smo u proraun ukljuili mno.o pretpostavki, .dje *i mo.ao
*iti, kako se savija svjetlost!!
(azne su mo.unosti *ile ispitivane, no razlo. je *io nepoznavanje sustava, postojao je jo
jedan planet, tako je otkriven 9eptun!
Glo*alni holizam 3 Wuine
/uhem je na pravom putu, ali nije dovoljno iroko zahvatio! < o*zir moramo uzeti i
metafziku, lo.iku, matematiku!!! %ve to znamo je velika cijelina koja daje ispravne
rezultate o empiriji! 9o tu i tamo se do.odi do.a=aj koji tome ne od.ovara!
7z sve.a proizlazi Wuine 3 /uhemova teza!
%vaku pretpostavku o svijetu je mo.ue zadr;ati u strukturi znanja o svijetu uz dovoljno
do*re modifkacije nekom dru.om dijelu teorije!
Mo,e)i '#1voj# <1ike (1$#$o"+i)
Aasmina 6elas 3 >&eorija razvoja znanosti>
&homas #uhn 3 >%truktura znanstvenih revolucija>
1) #umulativni model 3 ne propitujemo steeno znanje i samo .a nado.ra=ujemo
$) 5volucijski model (+opper) 3 iskustveni ar.umenti mo.u dati rezultate da teorija nije
prila.o=ena svijetu, i na njeno mjesto staje nova teorija!
?*a ova modela su racionalna, i nominalno u njima nema emotivnih razlo.a ukljuenih u
napredak
+rema #uhnu razvoj znanosti moramo temeljiti na povijesnim epizodama, na onim
modelima po kojima je dosad znanost razvijana!
') (evolucionarni model (#uhn)
- uzima neke elemente prethodnih modela ali ih na novi nain sla;e! 8a #uhna je va;no da
u povijesti fzike postoje akumulativni periodi i da postoje evolucijski periodi!
#uhnov pojam >paradi.me> 3 na temelju svojih povijesnih istra;ivanja, on pita to je
jedinica razvoja u fzici, kako se ona mijenja i razvija! #uhn smatra kako je teorija povrni
pojam i da nam tre*a novi pojam za sve ono to je ukljueno u fziku neko. do*a! &aj iri
pojam on naziva paradi.mom! < strukturi znanstvenih revolucija po*rojano je $' razliita
znaenja te iste rijei, no kasnije je to #uhn malo razjasnio!
Aez.ra paradi.me je e.zemplar (primjer)! &o je zapravo jedan uzorni primjer do*re
znanstvene prakse!
Cto je uzor da *i rijeio pro*lem, koji nain e oda*rati na rijei pro*lem! #roz nau
edukaciju daju nam se primjeri po kojima rjeavamo nove pro*leme! &o je prvvi iskonski
primjer koritenja umno. sklopa da *i se rijeio neki pro*lem!
+r! - +utanje planeta 3 9eHton je to rijeio na svoj nain i sve kasnije koritenje se u.leda
na to!
+r! - G!?! u W- 3 e.zemplar je Geisen*er.ovo rjeenje G!?! u W-
8apravo su ti rijeeni primjeri ono oko e.a se paradi.ma .radi!
<.ledanje na e.zemplar o*likuje jednu istra;ivaku tradiciju!
9eHtonovo rijeenje .i*anja planeta jest jedan do*ar konstrukt, no on ukljuuje veoma
veliku prtlja.u, pretpostavki o svijetu koje moramo ukljuiti da *i to rijeili! #ad slijedimo
taj uzor, kupujemo svu tu prtlja.u i slijedimo jednu istra;ivaku tradiciju!
#od #uhna se pro*lemi defniraju kroz +aradi.mu! < raznim paradi.mama vrijedi:
1) razna pitanja su ili nisu pro*lemi!
$) hijerarhija pro*lema! #oji su pro*lemi ,undamentalni, a koji su sporedni!
') %tandardni nain rjeavanja pro*lema
4) -jerila privatljivo. rjeenja! #oje emo rjeenje smatrati ispravnim a koje neemo! 9pr!
>?vo nije fzikalno>
@) 7nstrumentalne tehnike za >+rovjeru> rjeenja! Cto i kako se koristi pri tome! 8a vrijeme
9eHtona to su *ili teleskopi!
8a #uhna, sve ovo (istra;ivaka tradicija) poiva na jednokj du*okoj strukturi uvjerenja,
teorijskih, instrumentalnih, metodolokih i metafzikih! &o on naziva discuplinarna matrica
(tako=er smisao paradi.me)!
-i posjedujemo neku sliku svijeta, to je neka naa teorija ali i metode kako se primjenjuju,
intrumenti, ali i metafzika iza sve.a to.a! &eorija je samo vrh na kojem mi maemo
rukama! %vaki fziar zna to je svijet u kojem ;ivi, ali ne provodi vrijeme iskazujui to
ver*alno!
?va podlo.a vidljivo. e.zemplara odre=uje nain na koji emo mi vidjeti svijet, pojmovi
koje koristimo su defnirani unutar paradi.me, ne mo;emo .ovoriti o svijetu izvan
paradi.me! %ve to .ovorimo .ovorimo je unutar paradi.me! Aedini temelj za defniranje
pojmova je sklop, koji daje paradi.ma!
-o;e imati @ dokotorata, ali ako se ne sla;e sa paradi.mom nisi dio zajednice, nisi
fziar! 8ajednica e te izopiti!
7mre 6akatosz 3 prihvaa #uhnovu paradi.mu - stvara pojam istra;ivaki pro.ram i
o*janjava kriterije kada je do*ro ostati u istra;ivakom pro.ramu, a kada .a valja
zamijeniti!
+aul )eLera*end 3 >+rotiv metode> 3 do krajnjih .ranica prote;e #uhnovu priu i kritizira
6akatosza, kako nije doao do sr;i! )eLera*aned se*e smatra anarhistom i smatra da
svaka nova epizoda u fzikci podrazumijeve novi i drukiji pristup svijetu! "nLthin. .oes, u
znanosti je sve doputeno! -o;da je pisao namjerno provokativno jer je prodavao puno
knji.a!
(azvoj paradi.me:
1) #uhn ka;e kako znanost ne poinje znanou, ve do*om predparadi.me! <oavaju se
neke pojave, neto se .ovori o njima, no nema paradi.me koja *i upravljala istra;ivanjem!
/o.a=a se suko* kola (svjetlost je val, svjetlost je estica, svjetlost je polje!!!)! &e kole se
sva=aju, ali ne dijele zajedniki temelj i nemaju konsenzus koje su pojave va;ne, ve se
raspravlja o ,undamentalnim stvarima, koje su pojave uope vrijedne rasprave! &o nije
fzika, ve flozofja! +o #uhnu, ono to +opper zove znanou je ovo! 9o ovo je statino,
sva ener.ija se iscrpi na dokazivanje temeljnih ideja a ne postoji zajednica koja se *avi
istim stvarima i defnira kako istra;ivati i to nauiti!
$) 8nanost nastaje kad neka kola na neki nain rijei neki pro*lem koji onda postaje uzor
za rjeavanje neko. pro*lema! 7zdvoji se paradi.ma, nastaje >9ormalna znanost>
>)ilozofja nema paradi.mu, flozof se ne sla;u oko nie.a, prema tome flozofja nije
znanost>! >-o;da je mafja znanost, paradi.ma je tu iznimno jaka!>
') #umulativna ,aza! %ad kad znamo o emu se radi, defnirali smo paradi.mu, znamo koji
su pro*lemi do*ri, sada vieo tome nemamo to tra*unjati, to je tako! %ad nam preostaje u
toj slici sla.ati kockice!
&aj element je dosadan, ne nalazi se u popularnim zapisima povijesti fzike! -jerenje
vodljivosti neke keramike!
&u ,azu on jo naziva i >rjeavanje za.onetki> 3 to je posao koji se u ovoj ,azi o*avlja! 9itko
se vie ne pita o temeljima paradi.me! &o vi enije na dnevnom redu, to smo proli!
+ro*lem je u tome da je paradi.ma ljudski arte,akt, i prije ili kasnije, nastaju anomalije!
/olazi do situacija u kojima naa paradi.ma ne daje odmah do*re rezultate! +o +opperu to
je kraj teorije, no to nije opravdano ni u znanstvenoj praksi, niti je lo.iki ispravno!
6akatosz tvrdi da je racionalno odustati od paradi.me kad se anomalije nakupe! 9a toj
tvrdnji 6akatosz pada, pro*lem je odrediti vrijeme kada odustati od teorije, koje je
racionalno mjerilo!
9a koji nain fziari rjeavaju anomalije: najprije se sve ispro*a, svi pro*aju, svi dijele
paradi.mu, i ne ide, i onda se anomalija prihvaa! "nomalije se redovito stavljaju u dru.i
plan, jedna anomalija nije dovoljna za promjenu paradi.me jer dru.i dijelovi paradi.me
rade! "nomalije se ponu nakupljati i povijest pokazuje kako se pojavi trenutak >#rize>!
#ada i kako nemamo do*ar od.ovor! < nekom trenutku se u zajednici pojavi svijest kako je
paradi.ma u krizi! Aedini i pravi znak krize je trenutak kad se pone propitivati paradi.ma!
&ada fziari ponu flozofrati!
#riza se mo;e na razne naine prevazii! -o.ue je promijeniti paradi.mu u nekoj koliini i
ona nastavi postojati, dodue izmijenjena na neki nain!
-o.ue je da se rodi alternativna paradi.ma! &a nova paradi.ma je esto iznimno drukija
od prethodne!
2a;no je znati na koje sve dijelove drutva paradi.ma ima utjecaj! %ve institucije,
e.zemplari, asopisi, ud;*enici, kon,erencije!!! %ada tre*a pisati novu povijest! %amo nova
teorija se pro.laava naprednom, a sve prije poni;avamo! %vi ;ivoti, karijere i u.led su na
kocki! 8*o. to.a stara paradi.ma ne umire ni lako ni *rzo!
+itanje je kako se ljudi odluuju! &aj je element najee kritiziran kod #uhna! +aradi.me su
nesumjerljuive! 9e postoji neutralno tlo na koje *i se mo.li povui i uspore=ivati dvije
paradi.me!
8a +oppera i lo.ike empiriste, uvijek se mo;emo povui na empirijsko iskustvo, no ovdje
je sve to opa;amo infltrirano pardi.mom, jezikom, naim kriterijima! -jerila rasu=ivanja
paradi.mi su u.ra=eni u pojedinu paradi.mu! /ru.im rijeima, nemo.ue je racionalno
odluiti o novoj paradi.mi!
"ko nova paradi.ma poinje skupljati pristae, onda imamo
') 8nanstvenu revoluciju 3 promjena paradi.me! &o je mo.ue o*jasniti samo sociolokim
istra;ivanjima!
%tara paradi.ma naprosto umire kad umre .eneracija koja tu paradi.mu *rani!