You are on page 1of 4

Prof.dr.sc.

Tomislav Filetin
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu


MATERIJALI ZA NISKE TEMPERATURE


Pod niskim temperaturama podrazumijevamo one od 40

C pa sve do apsolutne nule.


U takvim se uvjetima nalaze ili rade npr. eline konstrukcije, brodovi i ledolomci, eljeznice u
polarnim krajevima. Nadalje niskim su temperaturama izvrgnuti dijelovi ureaja u zrakoplovima
i svemirskim letjelicama, suvremeni ureaji za skladitenje i transport ukapljenih plinova kao i
ostali ureaji u tehnici dubokog hlaenja.
Navedene konstrukcije i postrojenja trae primjenu materijala koji imaju odgovarajua
mehanika i toplinska svojstva, te openito u obzir dolaze: elici, beton, keramika, staklo,
polimeri, aluminijske, titanove i bakarne legure.
U zadnjem desetljeu, pojavljuje se niz novih vrsta materijala za rad pri niskim temperaturama,
iako i dalje u primjeni dominiraju legirani elici s niklom i niskougljini elici a sve se ee
primjenjuju i ostali metalni ili kompozitni materijali.
Pri temperaturama ispod sobne, pa sve to apsolutne nule, fizikalna i mehanika svojstva
materijala se mijenjaju razliito kod pojedinih skupina materijala.
S padom temperature se openito povisuju: tvrdoa, vlana vrstoa, granica teenja, dinamika
izdrljivost glatkih epruveta. Istovremeno se snizuje: toplinska rastezljivost, toplinska
provodnost (vodljivost), specifini toplinski kapacitet, elektriki otpor.
Pri niskim temepraturama se pojaava negativni utjecaj ureza, zareza i promjena presjeka
Kljuno svojstvo za usporedbu materijala je ilavost, odnosno sklonost krhkom lomu.
Poznato je da ilavost kod nekih materijala bitno opada sa snienjem temperature, tj. oni su
skloniji pojavi krhkog loma (slika 1).

Slika 1: Ovisnost udarne radnje loma (KCV - Charpy - epruveta ISO-V ) o temperaturi za elike
/3/ (oznake elika prema DIN-u)

Ponaanje metalnih materijala ponajprije ovisi o njihovoj kristalnoj reetki. Granica razvlaenja,
vrstoa i naroito svojstva duktilnosti - istezljivost, suenje presjeka, hladna oblikovljivost, i
ilavost metala sa prostorno centriranom kristalnom reetkom (npr. Fe, Cr, V, Mo, Nb) bitno su
temperaturno ovisna.
Kod metala s plono centriranom reetkom (npr. Al, Cu i Ni tj. i austenitni nehrajui elici)
vrstoa je vie temperaturno ovisna od granice razvlaenja dok duktilnost ne pokazuje bitan
pad.
Metali s heksagonskom gusto pakiranom reetkom, kao Ti, Mg i Zn, pokazuju izraenu
promjenu vrstoe i granice razvlaenja s temperaturom. Snienjem temperature bitno im opada
duktilnost. Ipak, neke Ti-legure pokazuju u podruju niskih temperatura jo dovoljnu duktilnost.
Na ponaanje metalnih materijala pri niskim temperaturama utjeu i mogue pretvorbe spojeva u
strukturi kao i transformacija struktura. Tako se npr. struktura potpuno stabiliziranog austenitnog
nehrajueg elika ne moe transformirati niti pri vrlo niskim temperaturama.
Nadalje, male promjene u kemijskom sastavu mogu bitno djelovati na duktilnost metala. tako
npr. povienje sadraja kisika u duktilnom titanu od 0,1 na 0,2 % pri 253

C smanjuje
istezljivost od 15 na 0 %.

ELICI ZA RAD PRI NISKIM TEMPERATURAMA

elik se smatra hladnoilavim ako pri 40

C ima vrijednost udarne radnje loma (ilavosti) 27 J


(ispitano na ISO-V epruveti), ili im je prelazna temperatura nia od 40

C.

Tablica I: Osnovna orijentacija primjenljivosti pojedinih vrsta elika pri niskim temperaturama
(prema /1/)

RADNO
PODRUJE
RASPON
TEMPERATURA

PREPORULJIVA
VRSTA ELIKA
ORIJENTACIJA
PUTEM TEMP.
UKAPLJIVANJA
(plin/
o
C (

))
tehnika hlaenja


do 85

C


- 0563
- elici niza RN
*

- niskolegirani poboljani
sitnozrnati elici
SO
2
/ 10

C
NH
3
/ 33

C
C
3
H
6
/ 47

C
H
2
S / 60

C
CO
2
/ 80

C
tehnika dubokog
hlaenja

85 do 196

C
- elici legirani s
5 do 9 % Ni;
- austenitni elici
C
2
H
6
/ 89

C
CH
4
/ 162

C
O
2
/ 183

C
N
2
/ 196

C
tehnika posebno
dubokog hlaenja

196 do 270

C

- austenitni Cr-Ni elici
Ne / 246

C
H
2
/ 253

C
He / 269

C
*
Prema preporuci TV (Technischer berwachungsverein, Njemaka) ne bi do daljnjega
trebalo primjenjivati elike kvalitete TStE 460 i TStE 500, to odgovara priblino elicima
RN460 odnosno RN500.

Nelegirani i niskolegirani elici

Do temperatura od oko 20

C koriste se opi konstrukcijski elici garantirane udarne radnje


loma. Sitnozrnati elici dezoksidirani aluminijem i silicijem imaju pomaknut prijelaz od ilavog
ka krhkom podruju za oko 20

C tako da je primjena mogua od 20

C do 40

C a kod
statikog optereenja i do 60

C.
Sitnozrnati mikrolegirani elici u normaliziranom stanju s niskim sadrajem ugljika i sumpora te
dodacima nikla imaju izvrsnu ilavost i zavarljivost.
Poboljani niskolegirani sitnozrnati elici (ukljuivi i one s manje od 3 % Ni) imaju zbog
poboljane sitnozrnate strukture i istoe nisku prelaznu temperaturu. Naime, struktura
visokopoputenog niskougljinog martenzita posjeduje i niu temperaturu nastanka pukotine i
niu temperaturu zaustavljanja irenja pukotine od visokougljinog martenzita.
Termomehaniki obraeni mikrolegirani elici dodatno imaju i viu granicu razvlaenja (do 500
N/mm
2
), a zahvaljujui niskom sadraju legirajuih elemenata i vrlo dobru zavarljivost i
oblikovljivost. Primjena je mogua za Off-Shore konstrukcije i cjevovode.
Najee primjenjivani elici za najnie temperature su one vrste koje sadre od 3 do 9 % Ni.
Ovi elici u poboljanom stanju imaju sitno zrno zbog djelovanja nikla, a pri kaljenju nastaje vrlo
ilavi Fe-Ni martenzit. Kod ove skupine elika se stvara vrlo ilavi bainit. U podruju radnih
temperatura od 120

C do 185

C uobiajeno se koriste elici 12 Ni 19 i 10 Ni36. Ovi elici u


poboljanom stanju posjeduju visoku sigurnost u pogledu krhkog loma uz dobru vrstou i
hladnu oblikovljivost. Zbog dobre zavarljivosti primjenjuju se za zavarene posude pod tlakom,
spremnike za ukapljene plinove, dijelove postrojenja za preradu zemnog plina i sl.

Austenitni elici

Za ovu skupinu elika karakteristina je dobra ilavost i zavarljivost. Oni se nakon zavarivanja
mogu primjeniti i pri najniim temperaturama. U gaenom stanju je njihova vrstoa jo
zadovoljavajua.
Kod ovih elika treba raunati s relativno nepoznatim strukturnim transformacijama do kojih
dolazi samo pri niskim temperaturama, niskom granicom teenja i visokom cijenom. Vaan
preduvjet dobre ilavosti pri temperaturama ukapljivanja plinova (posebno vodika i helija) je
stabilnost austenita. U sluaju trajne deformacije (hladne) moe doi do bezdifuzijske
transformacije u tetragonski martenzit koji smanjuje ilavost i korozijsku otpornost. Stabilnost
strukture postie se snienjem sadraja ugljika i povienjem sadraja nikla. U novije vrijeme se
elici se legiraju i duikom koji djeluje slino kao nikl.

Neke tipine vrste Cr-Ni austenitnih elika su (oznake prema DIN):
a) primjena do 196

C: X5 CrNi 18 9, X2 CrNi 18 9; X10 CrNiTi 18 9; X10 CrNiNb 18 9;


b) primjena do 253

C: X2 CrNiMoN 18 12; X2 CrNiN 18 10; X2 CrNiMoN 18 13;


c) primjena do 271,5

C: X3 CrNiMoN 18 14; X3 CrNiMnMoNbN 19 16.



Radi utede na niklu razvijeni su i austenitni Cr-Mn elici. Kod ovih elika nakon zavarivanja
nije doputena toplinska obradba zbog mogueg izluivanja karbida koji smanjuju ilavost.
Hladnom deformacijom dolazi do jakog ovrsnua austenita.
Dva relativno nova elika posjeduju naroito visoku vrstou. Ameriki elik 21Cr-6Ni-9Mn
posjeduje u gaenom stanju vrlo dobru ilavost i zavarljivost. Precipitacijom ovrstljiv elik AISI
- A 286 (DIN X5 NiCrTi 26 15) ima nakon hladnog ovrsnua a prije precipitacije jo dovoljnu
vrstou.

SUPERLEGURE

Zavarljive superlegure na bazi Ni i Co ponaaju se pri niskim temperaturama bez prigovora. U
kritinim sluajevima kada nije dovoljna vrstoa austenitnih elika, primjenjuju se ponajprije
superlegure. Inconel 718 (19 % Cr, 52,5 % Ni, 5,1 % Nb) ima pri sobnoj temperaturi vrstou
viu od 1400 N/mm
2
. Ova se je legura rabila za spremnike tekueg kisika, vodika i helija u
letjelici Apollo ponajprije zbog povoljnog omjera "vrstoa/gustoa". iroko rasprostranjena
legura je i Inconel X-750.


ALUMINIJ I ALUMINIJSKE LEGURE

Kod aluminijskih legura padom temperature raste vrstoa a istovremeno istezljivost i suenje
presjeka ostaju jednaki kao pri sobnoj temperaturi. ilavost do temperatura od 200

C moe
pasti i do 30 % - ovisno o sastavu legure.
Nelegirani aluminij i legure s magnezijem i manganom koriste se u tehnici dubokog hlaenja
ponajprije zbog izvrsne oblikovljivosti, usprkos niske vrstoe. Toplinski ovrstljive Al-Cu
legure dolaze u obzir za primjenu kod dijelova letjelica, jer od svih zavarljivih legura posjeduju
najviu vrstou.
Skupina srednje vrstih Al-legura imaju dobru kombinaciju svojstava koja im osigurava
mnogostruke primjene. Njihova optimalna vrstoa, dobra zavarljivost i ilavost upuuju na
primjenu u gradnji tankera, stacionarnih spremnika i rezervoara za goriva. Visokovrste vrste
gube ilavost pri niskim temperaturama (npr. oko 195

C). One k tome nisu dobro zavarljive.


Danas ipak ve postoje visokovrste zavarljive vrste koje pri niskim temperaturama zadravaju
dovoljnu duktilnost.
Legure tipa AlMg5 i AlCuSiMn esto se primjenjuju u gradnji rezervoara za tekui metan,
spremnike na transportnim sredstvima za tekui prirodni plin, izmjenjivae topline za helij-
argon-vodik-metan u postrojenjima za ukapljivanje, te manje dijelove u postrojenjima za
proiavanje plinova.

TITANOVE LEGURE

Pri niskim temperaturama se najee primjenjuju: nelegirani titan te legure Ti-6Al-4V i
Ti-5Al-2,5Sn. Legura Ti-6Al-4V pri 195

C ima dobru vrstou i ilavost. Do temperatura od


225

C legura Ti-5Al-2,5Sn ima snienu vrstou a ilavost ostaje zadovoljavajua.



KOMPOZITNI MATERIJALI

Polimerni kompoziti s matricom od epoksidnih smola a ojaani staklenim, bornim i ugljikovim
vlaknima pokazuju pri sobnoj temperaturi povoljan odnos vrstoa/gustoa.
Vrijednosti za kompozite ojaane staklenim i bornim vlaknima pri 195

C vie su od vrijednosti
za kompozite sa ugljikovim vlaknima.
Zbog mogunosti proputanja polimernih materijala spremnici se prevlae, to je mogue tanjim,
metalnim prevlakama. Kod ovih relativno novih materijala jo nisu potpuno rjeeni problemi
ljepljenja odnosno spajanja takvih prevlaka (slojeva).
Trae se i nova konstrukcijsko-tehnoloka rjeenja, npr. spremnici u obliku ljuski koje su
ispunjene materijalom vieg modula elastinosti (kompoziti s bornim i ugljikovim vlaknima). Na
taj nain su prevlake uvijek optereene u elastinom podruju, pa je suvino ljepljenje.

LITERATURA

/1/ M. Novosel: Primjenljivost austenitnih elika u tehnici dubokog hlaenja, Materijali u
strojarstvu-tendencije razvoja i primjene, Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju,
Zagreb, 1993, s. 17-27
/2/ ...Werkstoffe fr niedrige Temperaturen, Ingenieur Werkstoffe 4(1992)Nr.3, s. 57-59
/3/ W. Schatt: Werkstoffe des Maschinen-, Anlagen- und Apparatebaues, VEB Deutscher
Verlag fr Grundstoffindustrie, 3. izdanje, Leipzig, 1987.