INDIL

PO BARNABI
THE GOSPEL OF BARNABAS
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
P R E D G O V O R
Jedan poznati poznavalac povijesti kranstva priznaje da je dananje kranstvo
maska na licu Isusa, ali nastavlja pa kae da maska koja se dugo vremena nosi postaje
ivot i biva prihvaena kao takva. Muslimani vjeruju u istorijskog Isusa, a odbijaju
prihvatiti masku.
Da bi krane privolili da vjeruju ono to ne vjeruju, da znaju ono to ne znaju, da
vole ono to ne vole - rimski imperatori su ih pobili na milione. Krane ue da vjeruju da
je njihova religija jedina istinita, sa judaizmom kao pripremom za kranstvo i da su sve
druge religije lane. Kranski misionari su uprli svu svoju energiju na dokazivanje da su
utemeljitelji drugih religija neiskreni i loi ljudi, da bi tako sve uloili na Krista. Oni ne
oklijevaju da iskrivljeno prevode Kur'an i ire mnoge pogrene predstave o poslaniku
Muhamedu a.s. radi njihovih sopstvenih ciljeva. Muslimanu je ao kad vidi kako su
Jevreji i krani zaboravili ili izmijenili prava uenja Mojsija i Isusa. Potpunom
razbijanju Isusovog uenja o monoteizmu doprinjeli su koncili sazivani od rimskih
careva, a na njima su uvedene dogme,
- da nema razlike izmeu Boga Oca i Isusa (istobitnost),
- dogma o Trojstvu Oca, Sina i Duha Svetog,
- da se Marija tuje kao Majka Boja,
- dvostruka Isusova narav, boanska i ljudska itd, itd.
Na ovaj nain su Isusovo monoteistiko uenje sunovratili u mnogobotvo,
paganizam i idolatriju.
Traei neiskrivljenu rije Isusovu zadrali smo se na Evanelju po Barnabi iz
prostog razloga to ovo evanelje, za razliku od evanelja po Marku, Mateju, Luki i
Ivanu, ne sadri nespojivosti i kontradikcije kojima obiluju ova etiri. Sem toga,
Evanelje po Barnabi je jedino preivjelo evanelje kojeg je napisao uenik Isusov,
oevidac, ovjek koji je vrijeme proveo u drutvu sa Isusom u toku njegove trogodinje
misije, a u njemu je zadrana nit kontinuiteta Objave ljudima.
Ovo evanelje je izgleda bilo poteeno interpolacija, redigovanja itd. I pored svih
nastojanja da se ovom evanelju zatre svaki trag, ono je preivjelo. Zato, neka svjetlo
Barnabinog evanelja obasja srca onih koji ga budu itali. Amiin!
Maj, 1995.
Mustafa Mlivo, alias
Esed Bonjak
BARNABA
U BIBLIJSKOM NOVOM ZAVJETU
Biblijski Novi Zavjet se sastoji od etiri evanelja (izvjetaja o ivotu i
naukovanjima Isusa), Djela apostolskih (istorijata ranih krana), Pavlovih
poslanica, itd.
U svojoj Poslanici Kolonima (Kol 4,10) Pavle opisuje Barnabu ovako:
Barnaba, ijim ste doticajem vi primili zapovijesti, ako vam on doe, primite
ga. Ovdje Pavle upuuje na Isusove zapovijesti.
Meu ostalim uputama u Pavlovim poslanicama je slijedea u Poslanici
Galaanima: I kad Jakov, Kefa i Ivan, koji su smatrani stubovima, zapazie
milost datu meni, oni dadoe meni i Barnabi desnice drugarstva, da mi idemo
paganima, a oni obrezanima. (Gal 2,9).
U Djelima apostolskim, Barnaba se spominje kako slijedi: Tako je Josip
kojeg apostoli prozvae Barnaba, to znai Sin utjehe, levit, iz zemlje Kipar...
(Dj 4,36).
Pavle je bio Jevrej koji je proganjao krane. Za njega se kae da je vidio
Isusa u viziji i da je morao postati obraenik u vjeru Isusovu. Meu uenicima
Isusovim Barnaba je bio dinamian evanelist. Pavle je - iako je posato
propovjednik, poeo da precjenjuje i oboava Isusa. Odmah on poe
propovjedati u sinagogama da je Isus sin Boiji. (Dj 9,20).
Djela 26 i 27
Kad je Savao (Pavle) doao u Je ru sa lem nastojao se pribliiti uenicima, ali
ga se svi bojahu, jer nisu vjerovali da je uistinu uenik.
Nato ga uze Barnaba i odvede ga apostolima.
Djela 11: 22 do 30
Tada vijesti o tim stvarima stigoe u ui Crkve koja je bila u Jerusalemu; i
oni poslae Barnabu da ide do Antiohije.
Koji kad doe i vidje milost Boiju, obradova se, pa ih sve opominjae da
odluna srca ostanu vjerni Gospodinu.
Jer on je bio dobar ovjek i pun Duha Svetog i vjere: i mnogo ljudi se
pridrui Gospodu.
Barnaba zatim krene u Tarz da trai Savla.
Kad ga nae, dovede ga u Antiohiju, gdje su godinu dana bili gosti Crkve i
pouavali mnogi narod. U Antiohiji prvi put uenike nazvae kranima.
I u tim danima dooe proroci iz Jerusalema u Antiohiju.
I ustade jedan od njih po imenu Agab i proree nadahnut Duhom da e po
itavom svijetu biti glad; ona se desila u danima Klaudija Cezara.
5
Tad uenici odluie da svaki ovjek prema svojoj mogunosti poalje
pomo brai koja su boravila u Judeji.
To i izvrie i poslae ga starijeinama po Barnabi i Savlu.
Djela 12:25
A Barnaba i Savao se vratie iz Jerusalema, kad su obavili dunost, uzevi
sa sobom Ivana iji je nadimak bio Marko.
Djela 13: 1 i 2
U crkvi koja je bila u Antiohiji bilo je proroka i uitelja kao: Barnaba, i
imun zvani Niger, i Lucije Cirenac, i Manaen koji je bio odgojen sa Herodom
tetrarhom i Savao.
Kad su jednom obavljali slubu Boiju Gospodinu i postili, Sveti Duh ree:
Odvojite mi Barnabu i Savla za posao za koji sam ih pozvao.
Djela 14: 11 do 15
A kad narod vidje ta Pavle uini, oni podigoe svoje glasove govorei
likaonski:
Bogovi su nam sili u ljudskom obliku.
I nazvae Barnabu Jupiterom, a Pavla Merkurom.
Tada sveenik Jupitera, koji je bio pred gradom njihovim, dovede junce i
vijence na kapiju, da s narodom prinose rtvu.
Ali kako to douju apostoli Barnaba i Pavle, razderu svoje haljine i potre
meu narod viui i govorei: Gospodo zato inite te stvari. Mi smo takoe
ljudi slinih strasti kao i vi i propovjedamo vam da treba da se okrenete od tih
ispraznosti ka Bogu ivom, koji je stvorio nebo i zemlju i more i sve stvari koje
su na njima".
BARNABIN IVOT I PORUKA
Barnaba je bio Jevrej roen na Kipru. Njegovo ime je bilo Josip, a zbog
njegove odanosti stvari Isusvoj, drugi apostoli su mu dali nadimak Barnaba.
Ovaj izraz se razliito prevodi kao: Sin utjehe, ili Sin podsticaja. On je bio
uspjean propovjednik sa magnetinim karakterom. Svako ko je bio muen
sukobom naela nalazio je utjehu i mir u njegovom drutvu. Njegova veliina
kao ovjeka koji je bio blizak Isusu, uinila ga je istaknutim lanom male grupe
uenika u Jerusalemu koji su se okupili nakon ieznua Isusa. Oni su se drali
6
EVANELJE PO BARNABI
Zakona proroka, za koji je Isus doao ne da uniti, nego da ispuni. (Matej
5:17).
Oni su nastavili da ive kao Jevreji i prakticirali su ono emu ih je Isus
pouio. Bili su odani i praktini Jevreji i oni su se od svojih komija razlikovali
samo po svojoj vjeri u Isusovu poruku. U poetku se nisu organizovali kao
zasebna sekta i nisu imali vlastitu sinagogu. U Isusovoj poruci nije bilo niega,
kako su oni shavatili, to bi inilo potrebnim raskid sa judaizmom. Ipak su
navukli neprijateljstvo nasljednih prava meu jevrejskim viim staleom.
Sukob izmeu Jevreja i Isusovih sljedbenika su poeli Jevreji, jer su osjeali da
e krani potkopati njihovu vlast.
Jaz je poeo progresivno da se proiruje. Za vrijeme opsade Jerusalema u 70.
godini krani su napustili grad i odbili da uzmu uea u pobuni Bar Kahbe u
132. godini. Ta dva dogaaja su iznijela na povrinu razliku izmeu krana i
Jevreja.
Pitanje Isusovog porijekla, njegova priroda i veza sa Bogom, koje je kasnije
postalo vano, nije se postavljalo meu tim prvim uenicima. Da je Isus bio
ovjek natprirodno nadaren od Boga, bilo je prihvaeno bez pitanja. Nita u
rijeima Isusovim i dogaajima u njegovom ivotu nije ih navelo da
modificiraju ovo gledite. Prema Aristidu, jednom od prvih apologetiara,
oboavanje prvih krana je bilo ie monoteistiko nego u Jevreja.
Sa obraanjem Pavla otvorio je se novi pe riod u kranskoj teologiji. Pav lo -
va teologija je bila zasnovana na njegovom linom iskustvu interpretiranom u
svjetlu savremene grke misli.
Teorija otkupljanja je bilo dijete njegovog mozga, vjerovanje sasvim
nepoznato Isusovim uenicima.
Pav lo va je teorija donijela kao posledicu oboavanje Isusa.
Pavlovski pe riod u istoriji kranske Crkve je vidio izmjenu scene i principa.
Umjesto uenika koji su sjedili uz noge Isusa, nova figura koja nije poznavala
Isusa, je dola u prvi plan. Umjesto Pal es tine, Rimsko carstvo je postalo scenom
kranske aktivnosti. Umjesto da naprosto bude sekta judauzma, kranstvo ne
samo da je postalo nezavisno od judaizma ve je postalo nezavisno i od samog
Isusa.
Pavle je bio Jevrej i stanovnik Tarza. Dugo vremena je proveo u Rimu i bio je
njegov graanin. On je smanjio pritisak koji je rimska religija imala na mase.
Intelektualci su bili pod uticajem Platona i Aristostela. ini se da je Pavle osjetio
da nee biti mogue obratiti mase u Rimskom carstvu bez meusobnih
udeavanja. Meutim, njegova praktina mudrost nije bila prihvatljiva za one
koji su uli i vidjeli Isusa. Ipak, uprkos njihovoj razlici, oni su odluili da rade
zajedno za optu stvar.
Prema zapisima u Djelima apostoskim, Barnaba je predstavljao one koji su
postali lini uenici Isusovi, a Pavle je saraivao s njima izvjesno vrijeme. Ali,
7
EVANELJE PO BARNABI
oni su se konano razili. Pavle je elio da se raspuste zapovijedi date preko
Mojsija o stvarima za jelo; on je elio da se napusti zapovijest data preko
Abrahama vezana za obrezivanje. Barnaba i drugi lini uenici se nisu sloili.
Slijedee reenice iz Djela apostolskih daju nagovjetaj razdora:
A neki ljudi koji sioe iz Judeje pouavae brau i govorae: Vi se ne
moete spasiti, izuzev ako budete obrezani po Mojsijovom obiaju".
Kad Pavle i Barnaba imae ne mali razdor i rasprave s njima, oni odredie da
Pavle i Barnaba odu u Je ru sa lem k apostolima i starjeinama radi ovog pitanja.
(Dj 15:1 i 2).
Nakon ovog razdora dolo je do razdvajanja puteva. U Djelima apostolskim
Barnaba iezava nakon razdora, zato to su Djela pisali sljedbenici Pavlovi.
Zbog Pavlovog kompromisa sa rimskim vjerovanjima i legendama,
pavlovski krani su rasli brojno i rasli po snazi. Kasnije je dostignuta faza kad
su kraljevi krteni kao pijuni za dalje ciljeve Crkve.
Sljedbenici Barnabe nikada nisu razvili centralnu organizaciju. Ipak
zahvaljujui odanosti njihov broj se poveao vrlo brzo. Ti krani su navukli
bjes Crkve i uinjen sistematski napor da se oni unite i da se izbriu svi tragovi
njihovog postojanja, ukljuujui knjige i crkve. Lekcija istorije je, pak, da je
vrlo teko silom unititi vjeru.
Njihov nedostatak organizacije je postao izvor snage, jer ih nije bilo lahko
pokupiti jednog po jednog.
Moderna istraivanja su izbacila na svjetlo injenice o tim kranima. Oni su
kao brijegovi talasa, i gledajui u njih ovjek moe zamisliti itavo tijelo okeana
jo nevidljivog. Do etvrtog stoljea postojala je sekta poznata kao
Hypisistarianci koji su odbijali da oboavaju Boga kao oca. On je bio Najvei od
svega i niko Njemu nije bio ravan. Pavle iz Samaste je bi episkop u Antiohiji. On
je bio stava da Krist nije Bog nego ovjek i prorok. On se od proroka koji su doli
prije njega razlikovao po stepenu i da Bog nije mogao postati ovjek sutinski.
Zatim nailazimo na drugog episkopa Antiohije, Lukijana. Kao episkop,
njegov ugled o svetosti nije bio manji od njegove uvenosti, kao uenjaka. On se
estoko obarao na vjerovanje Trojstva. Izbrisao je svaki pomen Trojstva iz
Biblije, poto je smatrao da je to kasniji umetak koji se ne nalazi u prvim
evaneljima. Umro je mueniki u 312. godini.
Slijedei do kog dolazimo je uveni uenik Lukijana, Arije (250-336)- po
roenju Libijac. Aleksandrijski episkop Petar ga je unapredio u akona, ali ga je
kasnije ekskomunicirao. Achil les, Petrov nasljednik je ponovo unapredio Arija
kao sveenika. Aleksandar-slijedei aleksandrijski episkop ga je ponovo
ekskomunirirao. Arije je ipak sakupio dosta sljedbenika, te je postao glavobolja
za Crkvu. Ako bi se drao izvan Crkve, on bi mogao biti velika opasnost po nju,
a nije se mogao smjestiti u okviru Crkve poto je elio da uspostavi jednou i
jednostavnost Vjenog Boga. On je vjerovao da Isus ipak - iako je nadmaio
8
EVANELJE PO BARNABI
druga stvorena bia - nije iste supstance kao Bog. Bio je ljudsko bie kao bilo
koji drugi ovjek. Arijevo uenje se proirilo kao pobjenjela vatra i potreslo
sam temelj pavlovske Crkve. Kontraverza koja je vrila tristo godina, iznenada je
postala poar. Nijedan ovjek se nije usudio suprostaviti organiziranoj Crkvi,
ali Arije jeste, i ostao je glavobolja za nju bez obzira bio on nuaprijeen u
sveenika ili bio ekskominiciran. Za ovo vremena, dva dogaaja izmijenila
istoriju Evrope.
Car Konstatin je stavio vei dio Evrope pod svoju vlast i drugo, on je poeo
da pomae krane bez prihvatanja kranstva. Za vojnikog tipa su vrlo
konfuzne bile razliite dogme u okviru kranske vjere. Kontraverza u carskoj
palati nije bjesnila nita manje estoko. Izgleda da je kraljica majka bila
naklonjena pavlovskom kranstvu, dok je njena sestra princeza Paulina bila
uenik Arijev. Car se kolebao izmeu dviju vjera. Kao upravlja on je jedino bio
zainteresiran da ujedini sve krane pod jednu Crkvu. Ba u to vrijeme je sukob
izmeu Arija i episkopa Aleksandra bio tako proiren i estok da je postao prob -
lem reda i zakona. Tako je im per ator eljan da odri mir u tek ujedinjenoj Evropi
morao da interevenie.
U 325. godini je sazvan sastanak svih vjeroispovjesti kranstva u Nikeji
(sada Isnik, selo). Biskup Aleksandar nije mogao da prisustvuje konferenciji, pa
je on poslao svog zamjenika Atanazija, koji je naslijedio Aleksandra kao
episkopa Aleksandrije. Konferencija je imala mnoge produene sjednice. Im -
per ator Konstantin nije mogao shvatiti sve implikacije crkvene konfrantacije,
ali je bio naisto da mu je za odravanje mira u njegovom kraljevstvu bila
potrebna pomo i kooperacija Crkve. U skladu stim Atanazije je dobio podrku,
a Arije je protjeran iz carstva. Tako je vjera Trojstva postala slubena vjera
imperije. Uslijedio je strahovit masakr krana koji nisu vjerovali u Trojstvo.
Krivino djelo je bilo posjedovati Bibliju koju nije autorizirala Crkva, a prema
nekim procjenama spaljeno je oko 270 razliitih verzija Biblije. Princeza
Konstantina nije bila sretna razvojem dogaaja.
Im per ator je bio nagovaran da primi vjeru ljudi koje je pobio. Rezultat je bio
da je Arije pozvan nazad 346. godine. Na dan kad je trebao da posjeti katedralu
Konstantinapolja trijumfalno, on je iznenada umro. Crkva je to nazvala udom.
Im per ator je znao da je to bilo ubojstvo. On je protjerao Atanazija i drugu
dvojicu episkopa. Im per ator je onda formalno primio kranostvo i bio krten
od jednog arijevskog episkopa. Tako je monoteizam postao slubena religija.
Konstantin je umro u 337. godini. Slijedei im per ator Konstantan je takoe
prihvatio vjeru Arija. U 341. godini u Antiohiji je odran sastanak gdje je
monoteizam prihvaen kao ispravna interpetacija kranske vjere. Ovaj stav je
potvren na jednom drugom skupu odranom u Sirmiumu 351.godine. Kao
rezultat arianizam je bio prihvaen od veine krana. Sv. Jerom je 359.g. pisao
da se itav svijet udio i stenjao naavi sa arijevcom.
9
EVANELJE PO BARNABI
U ovom kontekstu slijedea vana figura je papa Honorije. Bio je savremenik
poslanika Muhammeda a.s. i vidio je narastajuu plimu Islama, ija su naela
nalikovala Arijevim. Poto su mu meusobna ubojstva krana jo bila svjea u
pamenju, on je razmiljao o povezivanju Islama i kranstva. U svojim
pismima poeo da podrava doktrinu jednog uma, jer kad bi Bog imao tri
neovisna uma, rezultat bi bio haos. Logiki zakljuak je ukazivao na vjerovanje
u postojanje jednog Boga. Ova doktrina je ostala slubeno neometana oko etvrt
stoljea. Papa Honorije je umro u oktobru 638. U 680. god. tj. 42 godine nakon
njegove smrti odran je Koncil u Kanstantinopolju, gdje je papa Honorije
anatemisan. Ovaj dogaaj je jedinstven u istoriji papstva, kad je papu
denuncirao naredni papa i Crkva.
Jo dvije linosti ovakvog vjerovanja koje zasluuju da se spomenu, bile su
lanovi iste familije. L.F.M. Sozzini (1525-1565) je bio itelj Sinene. U 1547.
godini on je doao pod uticaj Kamilloa, sicilijanskog mistika. Njegova fama se
proirila u vajcarskoj. On je izazivao Kalvina o dogmi Trojstva. Pojaavao je
Arijevu doktrinu, poricao boanstvensot Isusa i odrekao se dogme istonog
grijeha i iskupljenja. Objekat oboavanja, prema njima, je mogao biti jedan i
samo jedan Bog. Njega je slijedio njegov neak F.P. Sozzini (1539-1604). U
1562. godini on je objavio rad o Evanelju Sv. Ivana, poriui boanstvenost
Isusa. U 1578.god. je otiao u Klansenburg u Transilvaniju iji je vladar bio
Ivan Sigisumund. Bio je protiv dogme Trojstva. Ovdje je episkop Fran cis Da vid
(1510 - 1579) bio estoki anti-trinitarijanac. Ovo je odvelo formiranju sekte
Rakovaki Katekizam, koja je dobila ime po Rakovu u Poljskoj. Ovaj grad je
postao tvrava vjere Arijeve.
Meu dananjim kranima jo uvijek veliki broj ljudi i ena vjeruje u jednog
Boga. Oni nisu uvijek buni. Zbog ogromne moi Crkve oni ne mogu da se
izraze i meu njima nema mnogo komunikacije.
Na kraju bi bilo interesantno citirati Atanazija, pobornika Trojstva. On kae,
kad god je silio svoje razumjevanje da razmilja o boanstvenosti Isusa, njegovi
naporni i beskorisni pokuaji su uzmicali - to je vie pisao manje je bio
sposoban izraziti svoje misli. Na jednom drugom mjestu on proglaava svoju
vjeru kao: Ne postoje tri boga nego jedan Bog.
10
A o Barnabi naredba je:
Ako vam doe,
primite ga."
Poslanica Koloanima
pasus 4, stih 10
EVANELJE PO BARNABI
S engleskog na bosanski preveo
Mustafa Mlivo, alias
ESED BONJAK
Godina 1995.
Bosna i Hercegovina
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
1
U OVOM PRVOM POGLAVLJU JE
SADRANA NAJAVA ANELA
GABRIELA DJEVICI MARIJI O
ROENJU ISUSA
U ovim posljednjim godinama je Djevicu,
zvanu Marija, iz loze Davidove, plemena
Judinog, posjetio aneo Ga briel od Boga. Ova
djevica ivei u svojoj svetosti bez ikakvog
prekraja i bivi besprijekorna i stalno u molitvi
sa postom - bila je jednog dana sama, kad ue u
njenu odaju aneo Ga briel i pozdravi je,
govorei: Bog neka je s tobom, o Marijo.
Djevica se prestrai na pojavu anela; ali aneo
je utjei, govorei: Ne boj se Marijo, jer ti si
zadobila milost Boga koji te je izabrao da bude
majka proroka kojeg e On poslati narodu
Izraela, da bi se oni vodili Njegovim zakonima
istinskim srcem. Djevica odgovori: Pa kako
u raati sinove, ako nisam spoznala ovjeka.
Aneo odgovori: O Marijo, Bog koji je stvori
ovjeka bez ovjeka, u stanju je da u tebi stvori
ovjeka bez ovjeka, jer Njemu nita nije
nemogue. Marija odgovori: Ja znam da je
Bog svemogu, zato e njegova volja biti
izvrena. Aneo ree: Neka se sada u tebi
zane prorok kojem e dati ime Isus: a ti e ga
uvati vina i estokog pia i svakog neistog
mesa, jer dijete je svetac Boiji. Marija se
nakloni sa poniznou, rekavi: Gle, rukom
Boijom stvoren, neka bude prema Tvojoj
rijei. Aneo ode, a Djevica je slavila Boga,
govorei: Znaj o duo moja, veliinu Boiju i
uzdii, duo moja, Boga, mog Spasitelja; jer On
je cijenio poniznost svog rukama stvorenog,
toliko da u ja biti zvana blaenom od svih
naroda, jer On koji je moni, uinio me je
velikom, i blagoslovljeno neka je Njegovo ime
sveto. Skinuo je monike sa njihovih sjedita i
uzvisio ponizne. Onog ko je bio gladan, On je
ispunio dobrim stvarima, a bogate je On
odaslao ispranjene. Jer On dri u sjeanju
obeanja data Abrahamu i njegovom sinu za
svagda.
ISTINITO EVANELJE ISUSA ZVANOG KRIST,
NOVOG PROROKA POSLATOG OD BOGA SVIJETU:
PREMA OPISU BARNABE, NJEGOVOG APOSTOLA
Barnaba, apostol Isusa Nazarenca, zvanog Krist, svima koji borave na
zemlji eli mir i utjehu.
Dragi, veliki i udesni Bog nas je za vrijeme proteklih dana pohodio Svojim
prorokom Isusom Kristom u velikom milosru pouke i udesa, zbog ega
mnogi, postavi prevareni od Satane, pod izgovorom pobonosti,
propovijedaju najbezbonije dogme, nazivajui Isusa sinom Boijim, odriui
se obrezivanja koje je Bog naredio za svagda, i doputajui svako neisto meso:
meu kojima je Pavle takoe obmanut, o emu govorim ne bez alosti; iz tog
razloga ja piem tu istinu koju sam vidio i uo, kroz vezu koju sam imao sa
Isusom, a da biste vi bili spaeni, a ne obmanuti od Satane i stradali na Boijem
sudu. Zato se priuvajte svakoga ko vam propovijeda novo uenje suprotno
onome ta ja piem, da biste bili vjeno spaeni.
Veliki Bog neka je s vama i neka vas titi od Satane i od svakog zla. Amen.
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
2
UPOZORENJE ANELA GABRIELA
DATO JOSIPU O ZAEU DJEVICE
MARIJE
Marija je - znajui volju Boiju, bojei se
ljudi da je ne bi vrijeali zbog toga to je trudna
sa djetetom i da je ne bi kamenovali kao krivu za
blud - izabrala za prijatelja iz svoje sopstvene
l oze ovj eka po i menu zvanog Josi p,
besprijekornog ivota: jer on se kao pravian
ovjek bojao Boga i sluio mu postom i
molitvama, ivei od rada svojih ruku, jer on je
bio drvodjelja.
Poznavajui takvog ovjeka Djevica ga je
odabrala za svog druga i otkrila mu boansku
namjeru. Budui da je Josip bio pravednik, kad
je primjetio da je Marija krupna sa djetetom,
pomiljao je da je makne, jer se on bojao Boga.
Gle, dok je on spavao prekorio ga je aneo
Boiji, govorei: O Josipe, zato si namjerio
da smakne Mariju, svoju enu. Znaj da je sve
to je uraeno u njoj uinjeno voljom Boijom.
Djevica e roditi sina kojeg e zvati imenom
Isus, kojeg e uvati od vina i estokog pia i
svakog neistog mesa, jer on je sveti Boiji, iz
utrobe majke svoje. On je prorok Boiji poslan
narodu Izraela, da bi on okrenuo Judu srcu
svom i da bi se Izrael vodio zakonom Gospoda,
kao to je zapisano u zakonu Mojsijevom. On e
doi sa velikom moi koju e mu Bog dati, i
uinie velika uda, ime e mnogi biti
spaeni.
Josip je ustavi iza sna zahvalio Bogu i
ostao je sa Marijom itav ivot, sluei Boga
svom iskrenou.
3
UDESNO ROENJE ISUSA I POJAVA
ANELA KOJI SLAVE BOGA
U to vrijeme je u Judeji je vladao Herod po
dekretu Cezara Augusta, a Pilat je bio guverner
za svetenikovanja Anaa i Kaife. Zbog toga je
dekretom Augusta sav svijet popisan; zbog toga
je svako otiao u sopstvenu zemlju i oni su doli
sa vlastitim plemenima da bi se popisali. Josip
je u skladu s tim otiao iz Nazareta, grada na
Galileji, sa Marijom svojom enom, sa
djetetom noseom, da bi otili u Betlehem (jer
ovo je bio njegov grad, a on je bio iz roda
Davidovog), da bi se on popisao prema
Cezarovom dekretu. Josip - doavi u
Betlehem, jer grad je bio mali a velikog
mnotva onih koji su tu bili stranci - on nije
naao mjesta zbog ega se smjestio van grada u
nastambi nainjenoj kao pastirsko sklonite.
Dok je Josip boravio tamo, ispunili su se dani
Mariji za roenje. Djevica je bila okruena
svjetlou blistavom i rodi svog sina bez bola,
kojeg (ona) uze u svoje ruke i zamotavi ga u
povoje poloi ga u jasle jer nije bilo mjesta u
svratitu. Tad doe sa radou veliko mnotvo
anel a svr at i t u bl agosl ovei Boga i
najavljujui mir onima koji se boje Boga.
Marija i Josip su hvalili Gospoda zbog roenja
Isusa i sa najveim zadovoljstvom su ga
odgajali.
4
ANELI NAJAVLJUJU PASTIRIMA
ROENJE ISUSA, I ONI POTO SU GA
NALI, NAJAVLJUJU GA
U to vrijeme su pastiri uvali svoja stada
kao to im je obiaj. I gle, oni bijahu opkoljeni
bljetavom svjetlou iz koje im se pojavi
aneo koji je blagoslovio Boga. Pastiri su bili
ispunjeni strahom zbog iznenadne svjetlosti i
pojave anela: nakon ega ih aneo Gospodnji
utjei, govorei: Gle, ja vam navjeujem
veliku radost jer se u gradu Davidovom rodilo
dijete koje je prorok Gospodnji, koji donosi
veliki spas domu Izraelovom. Dijete ete nai u
jaslama sa njegovom majkom, koja blagosilja
Boga. Kad je on ovo izgovorio, tad doe
vel i ko mnot vo anel a sl avei Boga,
navjeujui mir dobrima. Kad su aneli otili,
pastiri su priali meusobno, govorei: Hajmo
ak u Betlehem i vidimo Rije koju je Bog
svojim anelom navijestio nama. Mnogi
pastiri dooe u Betlehem traei novoroenu
bebu, i naoe van grada dijete koje je bilo
14
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
roeno prema rijei anela, leei u jaslama.
Oni zato izrazie potovanje njemu i dadoe
njegovoj majci ta su imali, govorei joj ta su
uli i vidjeli. Marija je stoga sve te stvari
sauvala u svom srcu i Josip (isto tako) hvalei
Boga. Pastiri se vratie svojim stadima,
najavljujui svakom kako su krupnu stvar
vidjeli. Tako je itava zemlja brdovita Judeja
bila ispunjena strahom, a svaki je ovjek stavio
ovu rije na svoje srce, govorei: ta mi
mislimo da e ovo dijete biti?
5
OBREZANJE ISUSOVO
Kad se ispuni osam dana prema zakonu
Gospodnjem, kao to je zapisano u Knjizi
Mojsijevoj, oni uzee dijete i odnesoe ga u
hram da ga obreu. I tako oni obrezae dijete,
dadoe mu ime Isus, kao to je aneo Gospodnji
rekao prije no to je on bio zaet u utrobi. Marija
i Josip su primjetili da dijete mora biti za spas i
stradanje mnogih. Oni su se zato bojali Boga i
uvali dijete bojei se Boga.
6
TRI MAGA DOVEDENA ZVIJEZDOM NA
ISTOK JUDEJE, I NAAVI ISUSA
IZRAAVAJU MU POTOVANJE I DAJU
POKLONE
Za vladavine Heroda, kralja Judeje, kada je
Isus bio roen, tri maga su u istonim krajevima
osmatrali zvijezde na nebesima. Tad im se
poj avi la zvi jezda visokog sj aja, nat o
zakljuivi meusobno dooe u Judeju,
voeni zvijezdom koja se kretala ispred njih, i
doavi u Je ru sa lem pitali su gdje je roen kralj
Jevreja. A kad je Herod uo ovo, on se
prestraio, a sav grad je bio uznemiren.
Herod zato pozva zajedno sveenike i
pismoznance, govorei: Gdje bi trebalo da je
roen Krist? Oni odgovorie da bi on trebao
biti roen u Betlehemu; jer tako je pisao prorok:
A ti Betleheme, nisi mal meu prinevima
Jude: jer iz tebe e izii voa koji e voditi moj
narod Izrael. Herod zato sazva magije i raspita
ih o njihovom dolasku: a oni su odgovorili da su
vidjeli zvijezdu na istoku koja ih je dovela
dovde, zbog ega su oni eljeli da oboavaju sa
poklonima ovog novog kralja pokazanog
zvijezdom.
Potom Herod ree: Idite u Betlehem i
ispitajte sve paljivo o djetetu; a kad ga naete,
doite i to mi re cite, jer bih ja takoe doao i
oboavao ga. A on j e ovo govor i o
obmanjujui.
7
POSJETA MAGIJA ISUSU I NJIHOV
POVRATAK U NJIHOVU ZEMLJU, SA
ISUSOVIM UPOZORENJEM DATIM IM U
SNU
Magi napustie Je ru sa lem, i gle, zvijezda
koja im se pojavila na istoku, kretala se pred
njima. Videi zvijezdu magi su bili ispunjeni
radou. I doavi tako u Betlehem, van grada,
oni vidjee zvijezdu kako stoji iznad svratita
gdje je Isus roen. Magi zato prioe blie,
uavi u nastambu naoe dijete sa njegovom
majkom i naklonivi se, oni mu izrazie
potovanje. I magi mu iznesoe zaine sa
srebrom i zlatom, prepriavajui Djevici sve to
su vidjeli.
Poslije, dok su spavali, dijete ih upozori da
ne idu Herodu: tako odlazei drugim putem, oni
se vratie sopstvenim kuama, objavljujui sve
to su vidjeli u Judeji.
8
ISUS ODNESEN U BIJEGU U EGIPAT, A
HEROD MASAKRIRA NEVINU DJECU
Vidjevi da se magi nisu vratili, Herod je
vjerovao da su mu se oni rugali; zbog toga on
naredi da se usmrte sva djeca koja su bila
roena. Ali gle, dok je Josip spavao pojavi mu
se aneo Gospodnji, govorei: Ustaj brzo i
uzmi dijete sa njegovom majkom i idi u Egipat,
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
jer Herod hoe da ga ubije. Josip ustade sa
velikim strahom i uze Mariju sa djetetom i oni
odoe u Egipat gdje su boravili do smrti
Heroda, koji je vjerujui da su ga magi izigrali
poslao svoje vojnike da pobiju svu novoroenu
djecu u Betlehemu. Vojnici su stoga doli i
pobili svu djecu koja su bila tamo, kao to im je
Herod naredio. Time su bile ispunjene rijei
proroka koji je govorio: Lelek i veliki pla je u
Ramahu. Rahela kuka za svojim sinovima, ali
joj utjeha nije data, jer ih nema.
9
ISUS, VRATIVI SE U JUDEJU VODI
UDESNE RASPRAVE SA UITELJIMA
STIGAVI DO UZRASTA OD DVADESET
GODINA
Kad je Herod bio mrtav, gle, aneo
Gospodnji se pojavi Josipu u snu, govorei:
Vrati se u Judeju, jer su oni koji su eljeli smrt
djeteta mrtvi. Josip zato uze dijete sa Marijom
(ono je imalo sedam godina) i doe u Judeju,
odakle, uvi da Arhelaj sin Heroda vlada
Judejom, ode na Galileju bojei se da ostane u
Judeji; i oni odoe da stanuju u Nazaretu.
Dijete je raslo u naklonsti i mudrosti pred
Bogom i ljudima.
Isus, stigavi dobu od dvadeset godina, ode
sa Marijom i Josipom u Je ru sa lem, da tamo
oboava prema zakonu Gospodnjem pisanom u
Knjizi Mojsijevoj. Kad su se njihove molitve
zavrile, oni odoe izgubivi Isusa, jer su mislili
da se on vratio kui sa njihovim roacima.
Marija se zato vratila sa Josipom u Je ru sa lem
traei Isusa meu rodbinom i susjedima.
Treeg dana su oni nali dijete u Hramu usred
uitelja raspravljajui s njima o Zakonu. I svako
je bio zapanjen na njegova pitanja i odgovore,
govorei: Kako u njemu moe biti takva
dogma, iako je tako mal i jo nije nauio da
ita?
Marija ga prekori govorei: Sine ta si nam
napravio? Vidi, ja i tvoj otac smo te traili tri
dana alei. Isus odgovori: Zar ne znate da
sluba Boija treba da ide prije oca i matere?
Isus tada sie sa svojom majkom i Josipom u
Nazaret, i bio im je potinjen sa poniznou i
potovanjem.
10
ISUS U DOBU OD TRIDESET GODINA NA
GORI MASLINSKOJ UDESNO PRIMA
EVANELJE OD ANELA GABRIELA
Isus je prispjevi dobu od trideset godina -
kao to mi je on rekao - otiao na Goru
Maslinsku. U podne, dok se molio, kad je doao
do rijei: Gospod sa milou..., bio je
okruen jarkom svjetlou i bezbrojnim
mnot vom anel a, koj i su govor i l i :
Blagoslovljen neka je Bog. Aneo Ga briel
mu predstavi kao da je sjajee ogledalo, knjigu,
koja se spustila na srce Isusovo, u kojoj je on
imao znanje onog ta je Bog uinio i ta je rekao
i ta Bog hoe, toliko da je sve bilo njemu
otkriveno i otvoreno, kao to mi je rekao:
Vjeruj Barnaba, da ja znam svakog proroka sa
svakim proraanstvom, tako da ta god ja
kaem, sve proizilazi iz te Knjige.
Isus, primivi ovu viziju, i znajui da je on
prorok poslat domu Izraelovu, sve otkri Mariji,
svojoj majci, govorei joj da on mora pretrpjeti
velik progon zarad asti Boga i da on ne moe
vie nimalo boraviti s njom da bi je sluio.
uvi ovo Marija ree: Sine, prije nego to si ti
roen, meni je sve najavljeno: zato neka je
blagoslovljeno sveto ime Boije. Isus ode tog
dana od svoje majke, da bi se posvetio svojoj
prorokoj slubi.
11
ISUS UDESNO LIJEI GUBAVCA I IDE U
JE RU SA LEM
Isus, silazei s planine da bi doao u Je ru sa -
lem, srete gubavca koji je Boijom inspiracijom
znao za Isusa da je prorok. On ga sa suzama
moli, govorei: Isuse, ti sine Davidov, imaj
milosti nada mnom. Isus ogovori: ta bi ti
brate, da ti ja uradim?
Gubavac odgovori: Gospode, daj mi
zdravlje.
16
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Isus ga prekori: Ti si lud; moli Boga koji te
je stvorio, i on e ti dati zdravlje; jer ja sam
ovjek kao i ti. Gubavac ree: Ja znam da si ti
gospodaru ovjek, ali svetac Boiji. Zato se
moli ti Bogu i On e mi dati zdravlje. Potom
Isus, uzdahnuvi, ree: Gospode Boe
Svemogui, za ljubav Tvojih svetih proroka,
daj zdravlje ovom bolesnom ovjeku. Zatim
rekavi ovo, dodirujui bolesnog ovjeka
svojim rukama u ime Boga, ree: O brate,
primi zdravlje! I kada on ree ovo, gubavost
bjee poiena toliko da je tijelo gubavca
ostalo kao kod djeteta. Vidjevi to da je
izlijeen, gubavac glasno povika: Doi blie
Izraele, da primi proroka kojeg je Bog poslao
tebi. Isus ga je molio, rekavi: Brate zatrai
svoj mir i ne reci nia, ali, to ga je vie molio,
on je vie vikao, govorei: Vidite proroka,
vidite sveca Boijeg! Na te rijei, mnogi koji
su izlazili iz Jerusalema potrae nazad i uoe
sa Isusom u Je ru sa lem, prepriavajui ono to
je Bog putem Isusa uinio gubavcu.
12
PRVA ISUSOVA PROPOVIJED NARODU;
UDESAN U DOKTRINI O IMENU BOIJEM
itav grad Je ru sa lem je pokrenuo tim
rijeima, zbog ega su svi zajedno potrali k
Hramu da vide Isusa koji je uao unutra da
moli, tako da bi oni jedva mogli stati tamo.
Sveenici vidjevi Isusa govorae: Ovi ljudi
ele da te vide i da te uju: zato se popni na
propovjedaonicu, i ako ti Bog dadne rije,
govori u ime Gospoda.
Potom se Isus pope na mjesto odakle bi
pismoznanci imali obiaj da govore. Davi znak
rukom za tiinu, on otvori svoja usta, rekavi:
Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji
je od svoje dobrote i milosti htio da stvori svoja
stvorenja, da bi ga oni slavili. Blagoslovljeno
neka je ime Boije, koji je stvorio Sjaj svih
svetih prije svih stvari, da bi ga poslao za spas
svijeta, kao to je On govorio svom slugi
Davidu, rekavi: Prije Lucifera u bljetavilu
svetaca ja sam te stvorio". Blagoslovljeno neka
je sveto ime Boije, koji je stvorio anele, da bi
ga oni sluili. I blagoslovljen neka je Bog, koji
j e kazni o i prokl eo Sotonu i nj egove
sljedbenike, koji ne bi tovali onoga koga Bog
hoe da bude potovan. Blagoslovljeno neka je
sveto ime Boije, koji je stvorio ovjeka od
ilovae, od zemlje, i postavio ga nad njegovim
djelima. Blagoslovljeno neka je sveto ime
Boije, koji je izvukao ovjeka iz raja jer je
prekrio Njegovo sveto pravilo. Blagoslovljeno
neka je sveto ime Boije, koji je s milosrem
gledao na suze Adama i Eve, praroditelja
ljudske vrste. Blagoslovljeno neka je sveto ime
Boije, koji je pravedno kaznio Kajina za
bratoubojstvo, poslao potop na zemlju, spalio
tri zla grada, sprio Egipat, potopio faraona u
Crvenom moru, razbacao neprijatelje njegovih
ljudi, kaznio nevjernike i kaznio one koji se ne
kaju. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije
koji s milosrem gleda na svoja stvorenja i zato
im je slao svoje svete proroke, da bi oni hodali s
istinom i pravdom pred Njim; koji je izbavio
svoje sluge iz svakog zla i dao im ovu zemlju,
kao to je obeao naem ocu Abrahamu i
njegovom sinu za svagda. Zatim nam je on
preko svog sluge Mojsija dao ovaj sveti Zakon,
da nas Sotona ne bi obmanuo; i On nas je
uzdigao nad svim drugim narodima."
Ali brao, ta mi inimo danas da mi ne
bismo bili kanjeni za nae grijehe?
I kad je Isus sa najveom estinom prekorio
narod zato to su oni zaboravili rije Boiju, i
odali se samo tatini; on je prekorio sveanike
zbog njihovog zanemarivanja slube Boije i
zbog njihovih svjetovne pohlepnosti; on je
prekorio pismoznance jer su oni propovijedali
uzaludnu dogmu i naspustili zakon Boiji;
prekorio je uitelje jer su uinili zakon Boiji
neefikasnim putem svojih tradicija. Na takav
nain je Isus govorio narodu da su svi plakali od
najmanjeg do najveeg, molei za milost i
preklinjui Isusa da se moli za njih; izuzev
samo onih sveenika i voa koji su tog dana
zaeli mrnju protiv Isusa to je tako govorio
protiv sveenika, pismoznanaca I uitelja. Oni
su razmiljali o njegovoj smrti, ali zbog straha
od naroda, koji ga je primio kao Boijeg
proroka oni nisu izrekli ni rije. Isus podie
svoje ruke Gospodu Bogu i pomoli se, a narod
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
je plaui govorio: Neka tako bude, o
Gospode, tako neka bude. Kad je molitva bila
zavrena, Isus se spusti iz hrama; i tog dana on
napusti Je ru sa lem sa mnogima koji su ga
slijedili. A sveenici su meusobno govorili zlo
o Isusu.
13
ZNAAJAN STRAH ISUSA I NJEGOVA
MOLITVA, I UDESNA UTJEHA ANELA
GABRIELA
Poto je proteklo nekoliko dana, Isus
opazivi u dui elju sveanika, uspe se na Goru
Maslinsku radi molitve. Poto je proveo itavu
no u molitvi, ujutro Isus molei se ree: O
Gospode, ja znam da me pismoznanci mrze, a
sveenici su naumili da ubiju mene, tvog slugu;
zato Gospode Boe svemogui i milosrdni, u
milosru uj molitve tvog sluge i spasi me od
njihovih zamki, jer Ti si moj spas. Ti zna
Gospodaru da ja, Tvoj sluga traim samo Tebe
o Gospode, i govorim Tvoju rije; jer Tvoja
rije je istina koja vjeno traje.
Kada je Isus izgovorio te rijei, gle, doe mu
aneo Ga briel, govorei: Ne boj se, o Isuse, jer
hiljade hiljada koje borave na nebesima tite
odjelo tvoje, i ti nee umrijeti dok se sve ne
ispuni, a svijet bude blizu svom kraju.
Isus pade svojim licem na zemlju, rekavi:
O veliki Gospode Boe, kako je velika Tvoja
milost nada mnom, i ta da ti dam Gospodaru,
za sve im si me obdario?
Aneo Ga briel odgovori: Ustaj Isuse i sjeti
se Abrahama, koji je bio voljan da uini rtvu
Bogu svojim prvoroenim sinom Jimaelom,
da bi ispunio rije Boiju, a no nije mogao da
posjee njegovog sina, na moju rije da rtvuje
ovna. Isto tako e ti initi, o Isuse, Boiji
robe. Isus ree: Spreman sam, ali gdje u ja
nai janje, obzirom da nemam novac, a nije
dozvoljeno ukrasti ga? Nato mu aneo Ga briel
pokaza na ovcu, koju Isus prinese kao rtvu,
hvalei i blagoslavei Boga, koji je slavan za
svagda.
14
NAKON POSTA OD ETRDESET DANA
ISUS IZABIRE DVANAEST APOSTOLA
Isus sie s planine i pree nou sam na dalju
stranu Jordana, postio je etrdeset dana i
etrdeset noi, ne jedui nita danju niti nou,
upuujui neprestano molbu Gospodu za spas
svog naroda kojem ga je Bog poslao. I kad je
etrdeset dana prolo on je bio ogladnio. Tad
mu se pojavio Sotona i iskuavao ga mnogim
rijeima, ali ga je Isus otjerao snagom Boijih
rijei. Poto je Sotona otiao, dooe aneli i
pomagoe mu u onom za im je on imao
potrebu.
Isusa je, kad se vratio u re gion Jerusalema,
ponovo pronaao narod sa velikom radou, i
oni su ga molili da ostane s njima: jer njegove
rijei nisu bile kao one od pismoznanaca nego
su imale mo, jer su doticale srce.
Isus, vidjevi da je veliko mnotvo onih koji
su se obratili u svojim srcima, da bi hodili sa
zakonom Boijim, pope se na goru i provede
svu no u molitvi, a kad je doao dan, on se
spusti s gore i odabra dvanaestoricu, koje on
nazva apostoli, meu kojima je Juda koji je
ubijen na kriu. Njihova imena su: Andrija i
Petar njegov brat, ribar, Barnaba koji je ovo
napisao, sa Matejom carinikom, Ivan i Jakov,
sinovi Zebedeovi; Tadija i Juda; Bartalomeo i
Filip; Jakov i Juda Iskariot, izdajnik. Ovima je
on uvijek otkrivao boanske tajne, ali on je
uinio Judu Iskariota raspolagaem nad onim
to mu je dato kao milostinja, a on je krao deseti
dio svega.
15
UDO KOJE JE IZVEO ISUS NA SVADBI,
PRETVARAJUI VODU U VINO
Kada je sveanost tabernakula bila blizu,
jedan bogati ovjek pozva Isusa sa njegovim
uenicima i njegovom majkom na svadbu. Isus
zato ode, i kako su oni slavili ponestalo je vina.
Njegova majka se obrati Isusu, rekavi: Oni
nemaju vina. Isus odgovori: ta je to za mene,
18
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
majko moja? Njegova majka naredi slugama
da sve to im Isus naredi, treba da posluaju. Tu
je bilo est posuda za vodu prema obiaju
Izraela, za ienje za molitu. Isus ree:
Napunite te sudove vodom. Sluge uinie
tako. Isus im ree: U ime Boga, dajte da piju
oni koji slave. Sluge nato otkrie voi
ceramonije koji prekori sluge govori: O
bezvrijedne sluge, zato ste uvali bolje vino do
sad?, jer, on nije znao nita o svemu to je Isus
uradio.
Sluge odgovorie: O gospodine, ovdje je
svetac Boiji, on je od vode napravio vino.
Voa ceramonije je mislio da su sluge pijane;
ali oni koji su sjedili blizu Isusa i vidjeli itavu
stvar, ustae od stola i iskazae mu tovanje,
govorei: Uistinu, ti si svetac Boiji, istiniti
prorok poslat nama od Boga!
Tada su njegovi uenici vjerovali u njega, i
mnogi su se obratili u svojim srcima, govorei:
Hvala Bogu koji je imao nad Izraelom milost i
pohodio dom Judin sa ljubavlju i neka je
blagoslovljeno Njegovo sveto ime.
16
UDESNA POUKA ISUSOVA NJEGOVIM
APOSTOLIMA O PREOBRAENJU OD ZLOG
IVOTA
Jednog dana Isus sazva svoje uenike i uspe
se na planinu, i kad on tamo sjede njegovi
uenici mu prioe blie; i on otvori svoja usta i
pouava ih, govorei: Velike su olakice
kojima nas je obdario, stoga je potrebno da Ga
mi sluimo istinskim srcem. Isto kao to je novo
vino bilo stavljeno u nove sudove, isto tako vi
treba da postanete novi ljudi, ako hoete da
prihvatite novo uenje koje e izii iz mojih
usta. Uistinu, kao to ovjek, kaem vam, ne
moe svojim oima vidjeti istovremeno zemlju
i nebo, isto tako je nemogue voliti Boga i
svijet.
Ni jedan ovjek ne moe ninakoji nain
sluiti dva gospodara koji su u meusobnom
neprijateljstvu, jer e vas jedan voljeti, drugi e
vas mrziti. Isto tako vam ja kaem, da vi doista
ne moete sluiti Bogu i svijetu, jer svijet
poiva na neistini, poudi i opaini. Vi zato ne
moete nai oslonac na svijetu, nego prije
progon i tetu. Sluite Boga i prezirite svijet, jer
od mene ete nai oslonac za svoje due, ujte
moje rijei, jer ja vam govorim istinu.
Doista, blagoslovljeni su oni koji oplakuju
ovaj zemaljski ivot, jer oni e biti utjeeni.
Blagoslovljeni su siromani koji zaista mrze
uivanje svijeta, jer oni e imati obilje uivanja
kraljevstva Boijeg.
Doista, blagoslovljeni su oni koji jedu za
stolom Gospodnjim, jer aneli e ih sluiti.
Vi hodat e kao hodoasni ci . Da l i
hodoasnik optereuje sebe mjestima i poljima
i drugim zemaljskim stvarima na svom putu?
Sigurno ne: ali on podnosi stvari lahko i
zahvalan je zbog njihove koristi i pogodnosti na
putu. Ovo bi vam trebao sada biti jedan primjer;
a ako elite drugi primjer, ja u vam ga dati da
biste vi mogli initi sve ono ta vam ja kaem.
Ne optereujte svoja srca zemaljskim
eljama, govorei: Ko e nas odijevati?" ili
Ko e nam dati da jedemo? Ali pogledajte
cvijee i drvee sa pticama, koje Bog na
Gospod oblai i hrani veom slavom nego
slavom Solomona. On je u stanju da vas hrani,
Bog koji vas je stvorio i pozvao vas da mu
sluite: koji je dao da manna etrdeset godina
pada iz neba njegovom narodu Izraelu u divljini
i nije dao da se njihova odjea podere, a bilo ih
je 640.000 hiljada, pored ena i djece. Zaista,
jer vam kaem da e zemlja i nebo propasti, ali
nee propasti Njegova milost prema onima koji
Ga se boje. Ali bogati na svijetu su u svom
prosperitetu gladni i stradavaju. Bio jedan
ovjek iji su se prihodi poveali, pa je on
rekao: ta da ja radim, o duo moja? Ja u
poruiti svoje hambare, jer su oni mali i
sagradiu nove vee: zato e trijumfovati duo
moja!" Oh, jadni ovjek! jer te je nai on umro.
On je trebao da misli na siromane i da sebi
st ekne prij at el j e pomou mi l odara od
nepravednika bogataa ovog svijeta; jer oni
nose riznice na kraljevstvu nebeskom".
Re cite mi, molim vas, ako biste dali svoj
novac na bank krmaru, i ako bi vam on dao
desetostruko i dvadesetostruko, zar ne biste dali
takvom ovjeku sve to imate? Ali, ja vam
kaem, doista, da ta god dadnete ili se
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
odreknete za ljubav Boga, pri mate ga nazad
stostruko i ivot vjeni. Pogledajte koliko vi
trebate da budete zadovoljni da sluite Bogu.
17
U OVOM POGLAVLJU JASNO SE OPAA
NEVJEROVANJE KRANA, I PRAVA
VJERA VJERNIKA
Kad je Isus izgovorio ovo, Filip ree: Mi
smo zadovoljni da sluimo Boga, ali mi elimo
ipak da znamo Boga jer je Isaija prorok rekao:
Zaista si ti skriveni Bog", a Bog je rekao
Mojsiju svom sluzi: Ja sam taj koji jesam.
Isus ogovori: Filipe, Bog je dobro bez
kojeg nita nema dobro; Bog je bie bez kog
nema nita to jest; Bog je ivot bez kog nema
nieg to ivi; tako velik da on ispunjava sve i
svugdje je. On sam nema nikog sebi ravnog. On
nije imao poetka, niti e On ikad imati kraj, ali
On je svemu dao poetak, i svemu e On dati
kraj. On nema oca niti majku; On nema sinova,
niti brae, niti drugova. I zato to Bog nema
tijelo, On ne jede, ne spava, ne umire, ne hoda,
ne kree se, nego postoji vjeno bez ljudske
slinosti, jer on je bestjelesan, nesastavljen,
nematerijalan, od najprostije supstanice. On je
tako dobar da voli samo dobrotu; On je tako
pravedan, da kad On kanjava ili prata, to ne
moe biti proturijeno. Ukratko, kaem ti
Filipe, da ovdje na zemlji ti ne moe vidjeti
Njega, niti ga sasvim spoznati; ali u njegovom
kraljevstvu ti e ga vidjeti za stalno: u tome se
sastoji sva naa srea i slava.
Filip ree: Gospodaru, ta kae? Sigurno
je pisano u Isaiji da je Bog na otac; kako onda
On nema sinova?
Isus odgovori: U prorocima su napisane
mnoge parabale, zato ti ne treba da se dri toga,
nego razuma. Jer, svi proroci, kojih je sto
etrdeset i etiri hiljade, koje je Bog poslao na
svijet, su govorili zlokobno. Ali, poslije mene
e doi Sjaj svih proroka i svetaca i razlit e
svjetlost nad mrakom svega to su proroci
govorili, jer on je Poslanik Boiji. Rekavi
ovo, Isus uzdahnu i ree: Imaj milosti nad
Izraelom, o Gospode Boe; i gledaj sa
saaljenjem na Abrahama i njegovo sjeme, da
bi te oni sluili istinska srca.
Njegovi uenici odgovorie: Tako neka
bude, o Gospodaru, Boe na! Isus ree:
Doista, ja vam kaem, pismoznanaci i uenici
su uinili nevaeim zakon Boiji svojim
l ani m pr or oanst vi ma, suprot ni m
proroanstvima istinskih proroka Boijih: zato
je Bog srdit na dom Izraelov i na ovu bezvjernu
generaciju. Njegovi uenici zaplakae na ove
rijei i rekoe: Imaj milosti, o Boe, imaj
milosti nad hramom i nad Svetim gradom, i ne
predaj ih preziru naroda, da ne preziru Tvoj
sveti zavjet. Isus odgovori: Tako neka bude,
Gospodaru Boe oeva naih.
18
OVDJE JE PRIKAZAN PROGON BOJIH
SLUGU OD SVIJETA, I BOIJA ZATITA
NJIHOVIM SPASAVANJEM
Izgovorivi ovo, Isus ree: Vi niste izabrali
mene nego sam ja izabrao vas, da vi budete moji
uenici. Ako e vas zato svijet mrziti, vi ete
zaista biti moji uenici; jer svijet je uvijek bio
neprijatelj Boijih slugu. Sjetite se svetih
proroka koje je pobio svijet, kao to je u vrijeme
Ilije deset hiljada Jezebel pobio proroka, toliko
da je jedva siroti Ilija umakao, i sedam hiljada
sinova proroka koje je sakrio komandant
Ahabove vojske. Oh, nepravedni svijet koji ne
zna Boga! Ne straite se zato vi, jer vlasi je na
vaoj gl avi t ol i ko da nee propast i .
Pogledajete vrapce i ostale ptice, s kojih ne
opane ni jdno pero bez Boije volje. Hoeli
onda Bog imati vie panje prema pticama nego
ljudima, radi kojih je On stvorio sve. Postoji li
ijedan ovjek moda, koji se vie brine o svojim
cipelama nego o svom vlastitom sinu? Sigurno
ne. Pa koliko manje vi treba da mislite, da e vas
Bog napustiti, dok govorite o brizi za ptice! I
zato ja govorim o pticama? List sa drveta ne
opane bez volje Boije.
Vjerujte mi, jer ja vam govorim istinu, da
e svijet da vas se uveliko boji ako vi budete
drali do mojih rijei. Jer ako se on ne bi plaio
da otkrije svoju poronost, ne bi vas mrzio, a
20
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ako bi se plaio da bude otkriven, mrzio bi vas i
progonio bi vas. Ako vidite svoje rijei
prezrene od svijeta, ne uzimajte to srcu, nego
razmislite kako je Bog vei od vas, kojeg svijet
tako prezire da se njegova mudrost rauna
ludou. Ako Bog podnosi svijet sa strpljenem,
zbog ega ete to uzeti srcu, o praino i glino
zemaljska? U vaem strpljenju vi ete nai
svoju duu. Zato, ako vas neko udari u jednu
stranu lica, okrenite mu drugu da bi vas on
udario. Ne uzvraajte zlo zlom, jer tako rade sve
najgore ivotinje; ve uzvraajte zlo dobrim i
molite Boga za one koji vas mrze.
Vatra se ne gasi vatrom, nego vodom; isto
tako, kaem vam da neete nadvladati zlo zlom,
nego prije dobrim. Gledajte Boga koji dovodi
Sunce nad zlo i dobro, a isto tako i kiu. Zato
treba da svemu inite dobro; jer u zakonu je
pisano: Budite sveti vi, jer Ja, Bog va sam
svet; budite vi isti, jer Ja sam ist; budite vi
savreni, jer Ja sam savren.
Doista, kaem vam da sluga ui da
zadovolji svog gospodara i on tako ne oblai
odjeu koja se ne svia njegovom gospodaru.
Vaa odjea je vaa volja i vaa ljubav. Pazite
zato da ne volite ili ne elite stvar koja se ne
svia Bogu, naem Gospodu. Budite sigurni da
Bog ne voli bljetavila i poude svijeta i zato
mrzite svijet".
19
ISUS PREDSKAZUJE NJEGOVU IZDAJU I
SILAZEI S GORE LI JEI DESET
GUBAVACA
Kad je Isus ovo rekao, Petar ree: O
uitelju, gle, mi smo napustili sve da bismo
slijedili tebe, ta e postati od nas?
Isus odgovori: Uistinu, vi ete na Dan
sudnji sjediti pored mene, svjedoei protiv
dvanaest plemena Izraela.
Rekavi to, Isus uzdahnu govorei: O
Gospode, kakva je ovo stvar?, jer ja sam
odabrao dvanaestoricu, a jedan od njih je
avo.
Uenici su bili raaloeni na ovu rije; nato
onaj koji pie tajno upita Isusa sa suzama,
rekavi: O gospodaru, hoe li mene sotona
obmanuti i hou li ja postati proklet?
Isus odgovori: Ne alosti se Barnaba; jer
oni koje je Bog izabrao prije stvaranja svijeta,
nee stradati. Raduj se, jer tvoje ime je upisano
u knjizi ivota.
Isus utjei svoje uenike, govorei: Ne
bojte se, jer onaj koji e me mrziti nije
raaloen mojim govorom, jer u njemu nije
boansko osjeanje. Na njegove rijei,
odabranici su se utjeili. Isus obavi svoju
molitvu, a njegovi uenici rekoe: Amen, budi
tako, Gospode Boe svemogui i milosrdni.
Zavrivi svoje molitve, Isus sie sa gore sa
svojim uenicima, i srete deset gubavaca koji
izdaleka povikae: Isuse, sine Davidov, imaj
milosti nad nama.
Isus ih pozva blie sebi, i ree im:"ta
hoete vi od mene, o brao?"
Oni svi povikae: Daj nam zdravlje!
Isus odgovori: Ah, jadnici kakvi ste vi,
jeste li vi izgubili razum kad kaete: Daj nam
zdravlje!!!" Zar ne vidite da sam ja ovjek kao i
vi. Zovite naeg Boga koji vas je stvorio, i On
koji je svemogu i milosrdan e vas izlijeiti".
Nato su uenici molili Isusa, govorei:
Gospodaru imaj milosti nad njima. Zatim
Isus zastenja i pomoli se Bogu, govorei:
Gospode Boe svemogui i milosrdni, imaj
milosti i posluaj rijei tvog sluge: i za ljubav
Abrahama naeg oca i zbog Tvog svetog
zavjeta imaj milosti na traenje ovih ljudi i
daruj im zdravlje. Nato se Isus, rekavi ovo,
okrenu gubavcima i ree: Idite i pokaite se
sveanicima prema zakonu Boijem.
Gubavci odoe i na svom putu bijae
oieni. Nato se jedan od njih, vidjevi da je
izlijeen, vrati da nae Isusa, a on je bio
Ismaelit. Naavi Isusa, on se pokloni
izkazujui mu potovanje i govorei: Uistinu,
ti si svetac Boiji, i on ga je sa zahvalama
molio, da bi ga primio za svog slugu. Isus
odgovori: Desetorica su oiena; gdje su
devetorica? I ree onom koji je bio oien:
Ja nisam doao da budem sluen, nego da
sluim; zato idi svojoj kui i ispriaj koliko ti je
Bog uinio, da bi oni znali da su obeanja data
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Abrahamu i njegovom sinu sa kraljevstvom
Boijim blizu. Oieni gubavac ode i doavi
u sopstveno susjedstvo ispria sve to mu je
Bog putem Isusa uinio.
20
UDO I SUSOVO NA MORU I I SUS
OBJAVLJUJE GDJE PROROK BI VA
PRIMLJEN
Isus ode na Galilejsko jezero i ukrcavi se na
lau zaplovi ka svom gradu Nazaretu, nakon
ega je bila velika oluja na jezeru, takva da je
laa bila blizu potonua. A Isus je spavao na
pramcu lae. Tad mu se primakoe njegovi
ueni ci i probudi e ga, govorei " O
gospodaru, spasavaj se, jer mi emo poginuti!
Oni su bili zahvaeni velikim strahom zbog
jakog vjetra koji je bio suprotan razbjenjelom
moru. Isus se die i podiui svoje oi ka nebu
ree: O Elohim Sabaot, imaj milosti nad
svojim slugama. Tada kad Isus ovo ree, vjetar
iznenada prestade i jezero se umiri. Poslije toga
prestraeni mornar upita, rekavi: A ko je taj
kojeg jezero i vjetar sluaju? Stigavi u grad
Nazaret mornar proiri po itavom gradu ta je
Isus izveo, nato je kua u kojoj je bio Isus bila
opkoljena mnogima koji su stanovali u gradu.
Pismoznanci i uitelji, poto mu se poklonie,
rekoe: Mi smo uli ta si sve inio na jezeru i u
Judeji: daj nam zato neki znak ovdje u tvojoj
vlastitoj zemlji.
Isus ogovori: Ovaj bezvjerni narataj trai
znak, ali, on im nee biti dat, jer nijedan prorok
nije primljen u svojoj zemlji. U vrijeme Ilije
bilo je mnogo hudovica u Judeji, ali on nije bio
poslan da bude hranjen, izuzev hudovici
sidonskoj. Magi su bili gubavi u vrijeme
Elizeja u Judeji; ipak je samo Naman Sirijac
oien.
Nato se stanovnitvo razbjenjelo te ga
dograbilo i odnijelo na ivicu provalije, da ga
dole bace. Ali Isus prolazei izmeu njih, ode
od njih.
21
ISUS LIJEI OPSJEDNUTOG I SVINJE
BIVAJU BAENE U JEZERO. NAKON TOGA
ON LIJEI KER KANANCA
Isus od u Kafarnaum, i poto se pribliio
gradu, gle, iz grobova izie jedan kojeg je
opsjeo avo na takav nain da ga ni jedan lanac
ne bi mogao drati, a on je nanio veliku
povredu ovjeku.
Demoni su vikali kroz njegova usta,
govorei: O sveti Boiji, zato si ti doao prije
vremena da nam stvara neprilike? I oni su ga
molili da ih ne izbaci.
Isus ih upita koliko ih ima. Oni odgovorie:
est hiljada esto ezdeset est. Kad uenici
ue ovo prestraie se i zamolie Isusa da on
ode. Tad Isus ree: Gdje je vaa vjera? Treba
demoni da odu, a ne ja. Demoni nato povikae:
Mi emo izai, ali dozvoli nam da uemo u te
svinje. Blizu jezera je bilo na hranjenju deset
hiljada svinja koje su pripadale Kanancima.
Nato Isus ree: Idite i uite u svinje. Sa
urlanjem uoe demoni u svinje i pobacae ih u
jezero. Tad pobjegoe u grad oni koji su hranili
svinje i ispriae sve ta se desilo uz pomo
Isusa.
Potom ljudi iz grada izioe da nau Isusa i
ovjeka koji je izlijeen. Ljudi su bili ispunjeni
strahom i molili su Isusa da ode izvan njihovih
granica. Isus, u skladu s tim, ode od njih i doe
u podruja Tira i Sidona.
I gle! ena Kananka sa svoja dva sina, koja
je izila iz vlastite zemlje da nae Isusa.
Vidjevi ga kako dolazi sa svojim uenicima,
ona povika: Isuse, sine Davidov, imaj milosti
nad mojom erkom koju mui avo!
Isus ne odgovori niti rije, jer on su bili iz
neobrezanog naroda. Uenici se saalie i
rekoe: O gospodaru, imaj saaljenje prema
njima! Vidi koliko se dere i koliko plae!
Isus odgovori: Ja sam poslan samo narodu
Izraela. Tad ena sa svojim sinovima doe
pred Isusa plaui i govorei: O sine Davidov,
imaj milosti prema meni! Isus odgovori: Nije
dobro uzeti hljeb iz djeijih ruku i dati ga
psima. A ovo Isus ree iz razloga njihove
neistoe, jer su oni bili od neobrezanog
22
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
naroda. ena ree: O gospodaru, psi jedu
mrvice to padnu s stola njihovog gospodara.
Tad Isus bi obuzet divljenjem na rijei ene i
ree: O eno, velika je tvoja vjera. I podigavi
svoje ruke nebu zamoli Boga i onda ree: O
eno, tvoja erka je osloboena, idi svojim
putem u miru. ena ode i vrativi se svojoj
kui nae erku koja blagosilja Boga".
Nato ena ree: Zaista nema drugog boga
do Boga Izraelova. Poslije toga sva njena
rodbina pristupi zakonu (Boijem) prema
zakonu pisanom u Knjizi Mojsijevoj.
22
NESRENO STANJE NEOBREZANIH JE
TAKVO DA JE PAS BOLJI OD NJIH
Na taj dan uenici upitae Isusa, govorei:
O gospodaru zato si eni dao takav odgovor,
rekavi da su oni psi?
Isus odgovori: Uistinu, ja vam kaem da je
pas bolji od neobrezanog ovjeka. Tada su bili
uenici alosni, govorili su: Teke su te rijei, i
ko e biti u stanju da ih primi?
Isus odgovori: Ako vi razmotrite, o budale
jedne, ta radi pas koji nema razuma da bi sluio
svog gospodara, nai ete da su moje rijei
tane. Re cite mi da li pas titi kuu svog
gospodara i izlae svoj ivot protiv lopova? Da,
svakako. Ali, ko ga prima? Mnogo udaraca i
povreda sa malo kruha, i on uvijek pokazuje
svom gospodaru zadovoljno lice. Je li to
tano?
To je istina, o gospodaru, odgovorie
uenici.
Zatim Isus ree: Razmotrite koliko je
svega Bog dao ovjeku i vidjeete koliko je on
nepravedan ne drei se Boijeg zavjeta sa
Abrahomom, njegovim slugom. Sjetite se onog
ta je Da vid rekao Saulu, kralju Izraela, protiv
Golijata filistejskog: Moj gospodaru", ree
Da vid, dok je tvoj sluga uvao stado tvog sluge
doao je vuk, medvjed i lav, i zgrabili su ovce
tvog sluge: nato ode tvoj sluga i pobi ih,
spasavajui ovce. A ta je ovaj neobrezani
drugo, do jedan kao oni? Zato e tvoj sluga ii u
ime Gospoda Boga Izraelovog, i ubiti neistog
koji vrijea sveti narod Boiji". Tad rekoe
uenici: Reci nam, o gospodaru, iz kog
razloga ovjek mora biti obrezan? Isus
odgovori:"Neka vam je dovoljno to to je Bog
to naredio Abrahamu, rekavi:"Abrahame,
obrei ti svoju udnu navlaku i sva tvoja kua, jer
ovo je zavjet izmeu Mene i tebe za sva
vremena".
23
PORIJEKO OBREZANJA, ZAVJET BOIJI SA
ABRAHAMOM I PROKLETSTVO
NEOBREZANIH
I rekavi ovo, Isus sjede blizu gore koju su
traili. Njegovi uenici dooe na njegovu
stranu da uju njegove rijei. Tad Isus ree:
Poto je Adam, prvi ovjek, pojeo prevarom
sotone, hranu zabranjenu od Boga u raju,
njegovo tijelo se pobuni protiv duha: nato se on
zaklete, rekavi: Tako mi Boga, odsjei u te!"
I slomivi dio kamena on dograbi svoje tijelo da
ga odsjee otrom iviciom kamena: nato je bio
prekoren od anela Gabriela. I on odgovori:
Zakleo sam se Bogu da u ga odsjei; ja nikad
neu biti laac!
Tad mu aneo pokaza viak njegovog tijela i
on njega odsjee. I od tada, kao to svaki ovjek
uzima tijelo od tijela Ademovog, isto tako je on
obavezan da se dri svega ta je Adam obeao
zakletvom. Ovo je Adam prenio na svoje
sinove, i s generacije na generaciju se prenosila
obaveza obrezivanja. Ali u vrijeme Abrahama,
bilo je na zemlji samo nekoliko obrezanih, jer
se idolatrija bila namnoila na zemlji. Nato je
Bog rekao Abrahamu injenicu o obrezivanju i
uinio ovaj zavjet, rekavi: Duu koja nee da
obree svoje tijelo, Ja u je izbaciti iz svog
naroda za svagda.
Uenici su se tresli od straha na ove Isusove
rijei, jer je on govorio sa estinom duha. Onda
Isus ree: Ostavite strah onom koji nije
obrezao svoju udnu navlaku, jer on je lien
raja. Rekavi ovo, Isus ponovo progovori,
rekavi: Dua je u mnogima spremna na
slubu Boga, ali tijelo je slabo. ovjek, zato,
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
koji se boji Boga, treba da razmisli ta je tijelo, i
gdje ono ima svoje porijeklo i nato e se ono
svesti. Od ilovae, od Zemlje je Bog stvorio
tijelo, i u to udahnuo dah ivota, udahnuvi u
njega. I zato kad tijelo ometa slubu Boiju ono
treba da bude s prezirom odbijeno kao ilovaa i
zgaeno, jer ma koliko mrzio svoju duu na
ovom svijetu sauvae je u vjenom ivotu.
ta je tijelo sada - ono manifestuje svoje
elje - to je grub neprijatelj svakog dobra: jer
ono samo eli grijeh.
Treba li onda ovjek, da bi zadovoljio
jednog od svojih neprijatelja, da napusti da
udovoljava Bogu, svom stvoritelju? Razmotrite
ovo. Svi sveci i proroci su bili neprijatelji svog
tijela, radi slube Bogu: zato su spremno i s
dragou otili u smrt svoju, da ne bi inili
prekraj zakonu Boijem datog Mojsiju,
njegovom sluzi, i da ne bi ili da slue lane i
laue bogove.
Sjetite se Ilije koji je bjeao kroz pusta
mjesta planina, jedui samo travu, obuen u
koziju kou. Ah, koliko dana nije on pio!
Koliko pljuskova ga je pokvasilo i sedam
godina, u kojima je pretrpio estoki progon
neistog Jezebela! Sjetite se Elizeja, koji je jeo
jemeni hljeb i nosio najprostiju odjeu.
Uistinu, kaem vam, da se oni nisu plaili da
prezru svoje tijelo, nego su se straili velikog
terora kraljeva i prineva. Ovo bi trebalo biti
dovoljno za prezir tijela, o ljudi. Ali, ako
pogledate u grobnice, vidjeete ta je tijelo".
24
ZNAAJAN PRIMJER KAKO OVJEK
TREBA DA BJEI OD BANKETA I
PROSLAVA
Rekavi ovo Isus zaplaka, govorei: Teko
onima koji su sluge svog tijela, jer, oni su
sigurni da nee imati nikakvo dobro u drugom
ivotu, ve samo muenje zbog grijeha
njihovih. Govorim vam da je bio jedan deronja
koji nije ninato obraao panju, sem na
deranje, i tako svaki dan odravao svoju
gozbu. Na njegovoj kapiji je stajao siromah po
imenu La zar, koji je bio pun rana i bio je rad da
jede mrve koje padnu sa deronjinog stola. Ali,
niko ih nije dao njemu; ne, svi su mu se rugali.
Jedino su ga psi saalijevali, jer oni su lizali
njegove rane. Siromah je umro i aneli su ga
odnijeli na ruke Abrahama, oca naeg. Bogata
je takoe umro i avoli su ga odnijeli na ruke
Sotone; nato je on podnosei najvee muenje,
podigao svoje oi i izdaleka vidio Lazara u
rukama Abrahama. Tad zavapi bogata: O oe
Abrahame, imaj milosti prema meni i poalji
Lazara, koji bi mi na svojim prstima donio kap
vode da mi ohladi jezik, koji se mui u ovom
plamenu".
Abra ham odgovori: Sine, sjeti se da ti
prima svoje dobro u drugom ivotu i La zar
svoje zlo; zato e ti sada biti u patnji, a La zar u
utjehi.
Bogata ponovo zaplaka, govorei: O oe
Abrahame! U svojoj kui imam trojicu svoje
brae. Zato poalji Lazara da im nagovijesti
koliko patim, da bi se oni mogli pokajati i ne
stii ovamo.
Abra ham odgovori: Oni imaju Mojsija i
proroke, neka ih oni uju.
Bogata ree: Ne, oe Abrahame; oni bi
vjerovali ako se jedan mrtvac digne.
Abra ham odgovori: Ko god ne vjeruje
Mojsiju i prorocima, nee vjerovati ni
mrtvacima kad bi oni ustali.
Vi di t e onda j esu l i si r omani
blagoslovljeni, ree Isus, koji imaju
strpljenje i ele samo ono ta je potrebno,
mrzei tijelo. O jadni oni koji nose druge da ih
sahrane, da daju njihovo tijelo kao hranu
crvima, a ne naue istinu. Daleko je od toga to
oni ive ovdje kao besmrtnici - jer oni grade
velike kue i postiu velilke prihode i ive u
oholosti.
25
KAKO OVJEK TREBA DA PREZIRE
TIJELO, I KAKO OVJEK TREBA DA IVI
NA SVIJETU
Potom ree onaj koji (ovo) pie: O
gospodaru, istinite su tvoje rijei, i zbog toga
smo mi napustili sve da bi te slijedili. Reci nam,
onda, kako treba da mrzimo svoje tijelo; jer
24
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ubiti se nije doputeno, a za ivot moramo
obezbijediti sredstva.
Isus odgovori: Dri svoje tijelo kao konj, i
ivee sigurno. Jer konju se daje hrana po
mjeri, a rad bez mjere, i uzda se stavlja na njega,
da bi on iao po tvojoj volji, on se vee da
nikome ne bi smetao, on se dri na oskudnom
mjestu i tue se kad je neposluan: tako ini i ti
Barnaba i ti e uvijek ivjeti s Bogom.
I ne budi uvrijeen mojim rijeima, jer je
Da vid, otac tvoj uinio istu stvar, kao to on
priznaje govorei: Ja sam kao konj pred
tobom, i ja sam uvijek do tebe."
Pa, re cite mi, da li je siromaniji onaj ko je
zadovoljan sa malo, ili onaj koji eli mnogo?
Dosta, kaem vam, da - kad bi svijet imao zdrav
razum - niko ne bi gomilao nita za sebe, nego bi
sve bilo zajedniko. Ali u ovome je poznata
njegova ludost, to vie skuplja, vie eli. Zato
pustite da vas zadovolji jedno odijelo, odbacite
svoju vreu, ne nosite novanik niti obuu na
svojim nogama; i ne razmiljajte govorei: ta
e nam se dogoditi?", nego mislite da vrite
volju Boiju, i On e vas snabdjeti vaim
potrebama, tako da vam nita nee nedostajati."
Doista, ja vam kaem, da mnogo gomilanja
u ovom ivotu daje sigurno svjedoanstvo o
tome da nema ta da se primi na drugom. Jer
onaj ko ima Je ru sa lem za rodnu zemlju, ne gradi
kue u Samariji, jer postoji neprijateljstvo
izmeu tih gradova. Razumijete li vi?
Da, odgovorie uenici.
26
KAKO OVJEK TREBA DA VOLI BOGA. U
OVOM POGLAVLJU JE SADRANA
UDESNA PREPIRKA ABRAHAMA SA
NJEGOVIM OCEM
Tad Isus ree: Bio jedan ovjek na
putovanju, koji je kada je putovao, otkrio blago
u polju koje je trebalo biti prodato za pet
novia. ovjek odmah saznavi ovo prodade
svoj ka put da bi kupio to polje. Je li to
uvjerljivo?
Uenici odgovorie: Onaj ko ovo ne bi
vjerovao je lud!
Nato Isus ree: Vi ete biti ludi ako ne pre -
date svoja osjeanja Bogu da kupi vau duu u
kojoj poiva riznica ljubavi; jer ljubav je blago
neuporedivo. Jer, onaj ko voli Boga, ima Boga
za sebe; a ko ima Boga, ima sve.
Petar odgovori: Kako treba ovjek da voli
pravom ljubavlju? Reci nam?
Isus odgovori: Uistinu, kaem vam da onaj
ko nee mrziti svog oca i svoju majku, i svoj
vlastiti ivot, i djecu i enu, za ljubav Boiju -
da takav nije vrijedan da od Boga bude voljen.
Petar ree: O gospodaru, pisano je u
zakonu u Knjizi Mojsijevoj: Potuj svog oca,
da bi ti dugo ivio na zemlji." I dalje on kae:
Proklet bio sin koji ne poslua svog oca i svoju
majku; zato Bog nareuje da takav neposluni
sin treba gnjevom naroda biti kamenovan pred
kapijom grada. E pa kako nam nareuje da
mrzimo oca i majku?"
Isus odgovori: Svaka moja rije je istina,
jer ona nije moja nego Boija, koji me je poslao
domu Izraelovom. Zato vam kaem da sve to
imate Bog vam je podario: i tako, je li vrijedniji
dar ili darodavac? Kad je tvoj otac i tvoja majka
sa svim ostalim prepreka za tebe u slubi
Boijoj, napusti ih kao neprijatelje. Zar nije
Bog rekao Abrahamu: Idi iz kue oca svog i
svoje rodbine i doi da stanuje u zemlji koju u
Ja dati tebi i sjemenu tvom?" A zbog ega je
Bog rekao ovo? - samo zbog toga to je otac
Abrahamov bio izraiva kipova, koji je pravio
i oboavao lane Bogove. Otad je meu njima
bilo neprijateljstvo toliko da je otac elio da
spali svog sina".
Petar ree: Istinite su tvoje rijei, zato te ja
molim da nam kae kako se Abra ham rugao
svom ocu".
Isus odgovori: Abra ham je imao sedam
godina kad je poeo traiti Boga. Tako jednog
dana ree svom ocu: Oe, ta je napravilo
ovjeka?"
Budalasti otac odgovori: ovjek; jer ja
sam napravio tebe, a moj otac je napravio
mene.
Abra ham odgovori: Oe to nije tako; jer ja
sam uo jednog starca kako plae i govori: O
moj Boe, zato mi nisi dao djecu?"
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Njegov otac ree: To je istina sine moj da
Bog pomae ovjeku da napravi ovjeka, ali On
u to ne mjea svoje ruke; samo je potrebno da
ovjek doe i moli se svom Bogu i da mu da
janjce i ovce, i njegov Bog e mu pomoi.
Abra ham upita: Koliko ima bogova, oe?
Starac odgovori: Ima ih beskonano po
broju, moj sine.
Tad Abra ham ree: O oe, ta u uiniti
ako budem sluio jednom Bogu, a drugi mi
bude elio zlo, jer njega ne sluim? Na bilo koji
nain e doi do nesloge meu njima i tako e
doi do rata meu bogovima. Ali, ako bog koji
mi eli zlo, ubije mog sopstvenog boga ta u
initi? Sigurno je da bi on mene takoe ubio.
Stari ovjek smjeei se odgovori: O sine,
ne boj se, jer ni jedan bog ne ratuje s drugim; ne,
u velikom hramu ima hiljadu bogova sa velikim
bogom Baalom; a ja sam sada blizu sedamdeset
godina starosti i jo nisam nikad vidio da je
jedan bog udario drugog boga. A sigurno je da
svi ljudi ne slue jednog boga, nego jedan
ovjek jednog, a drugi drugog.
Abra ham ree: Tako, onda oni imaju mir
meu sobom. Ree otac njegov: Imaju.
Tad ree Abra ham: O oe, na to su bogovi
nalik?
Starac odogovori: Budalo, svakog dana ja
pravim boga kojeg prodam drugima da bih
kupio kruh, a ti ne zna na ta su bogovi nalik!
A u tom trenutku on je pravio jednog idola.
Ovaj, ree on, je od palminog drveta, onaj
drugi je od maslinovog, ovaj mali je od slonove
kosti: vidi kako je fin! Zar ne izgleda kao da je
iv? Svakako, samo mu nedostaje dah!"
Abra ham ree: I tako oe, bogovi su bez
dihanja? Pa kako onda oni diu? Sigurno je oe
da oni nisu bogovi.
Starac je bio bijesan na ove rijei, govorei:
Da ima toliko godina pa da razumije, smrvio
bih ti glavu ovom sjekirom, ali budi miran, jer
jo nema razumjevanja!
Abra ham ree: Oe, ako bogovi pomau da
se napravi ovjek, kako to da moe biti da
ovjek treba da pravi bogove? I ako su bogovi
napravljeni od drveta, veliki je grijeh spaliti
drvo. Ali, reci mi oe, kako to - kad si ti
napravio toliko bogova - da ti bogovi nisu
pomagali da napravi toliko druge djece, da bi ti
postao najmoniji ovjek na svijetu?
Otac je bio izvan sebe, uvi svog sina da
tako govori; sin nastavi: Oe, da li je svijet
neko vrijeme bio bez ljudi?
Da, odgovori starac, a zato?
Jer, ree Abra ham, ja bih volio da znam
ko je napravio prvog boga.
Sad izlazi iz moje kue!, ree starac, i
ostavi me da napravim ovog boga brzo, i ne reci
mi ni rije; jer kad si ti gladan, ti eli kruh, ne
rijei.
Ree Abra ham: Lijep bog, zaista, to ga ti
klee kako hoe, a on se ne brani! Tad je
starac bio ljut i ree: Sav svijet kae da je to
bog, a ti ludi mladiu, kae da nije. Tako mi
mojih bogova, da si ti ovjek, mogao bih te
ubiti! I rekavi ovo, dade Abrahamu uteve i
udarce, i istjera ga iz kue.
27
U OVOM POGLAVLJU SE JASNO VIDI
KAKO JE BIO NEUMJESAN SMIJEH MEU
LJUDI MA: TAKOE OBAZRIVOST
ABRAHAMOVA
Uenici su se smijali nad ludou starca i
ostali zadivljeni smotrenou Abrahama. Ali
Isus, prekorivi ih ree: Vi ste zaboravili rijei
proroka, koji kae: Sadanji smijeh je
nagovjetaj plakanja koje e doi," i dalje, vi
neete ii gdje je smijanje, nego sjediti gdje oni
plau, jer ovaj ivot prolazi u nesreama.
Potom Isus ree: U vrijeme Mojsija, zar ne
znate da je za smijanje i ruganje drugima Bog
pretvorio u grozne zvijeri mnoge ljude Egipta?
Pazite da se nikako ne smijete nikome, jer ete
vi za to sigurno plakati.
Uenici odgovoroe: Smijali smo se zbog
ludosti starog ovjeka.
Tad Isus ree: Doista, kaem vam, sve
slino voli sebi slino, i u tome nalazi
zadovoljstvo. Zato da niste ludi, ne biste se
smijali ludosti.
Oni odgovorie: Neka nam se Bog
smiluje.
Isus ree: Tako budi.
26
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Zatim Filip upita: O gospodaru, kako se
desilo da je Abrahamov otac elio da spali svog
sina?
Isus odgovori: Jednog dana, kad je Abra -
ham prispio dobu od dvadeset godina, njegov
otac mu ree: Su tra je fes ti val svih bogova;
zato emo ui u veliki hram i odnijet emo
poklon mome bogu, velikom Baalu. A ti e
izabrati sebi boga, jer ti si u godinama da treba
imati boga."
Abra ham odgovori lukavo: Spreman sam,
o oe moj. I tako rano ujutro oni odoe prije
svih u hram. Ali, Abra ham je ispod svog
ogrtaa nosio skrivenu sjekiru. Poslije, kad su
uli u hram, kako se gomila poveavala, Abra -
ham se sakri iza jednog idola u mranom dijelu
hrama. Njegov otac, kad je on otiao, povjerova
da je Abra ham otiao prije njega kui, pa zato
nije ostao da ga trai.
28
Kada su svi otili iz hrama, sveenici
zakljuae hram i odoe. Tad Abra ham uze
sjekiru i odsjee noge svim idolima, izuzev
velikom bogu Baalu. Na njegovim nogama je
on ostavio sjekiru, usred loma kojeg su inile
statue, jer oni su, obzirom da su bili stare i
sastavljene od komada, postale komadi. Odmah
zatim Abrahama je vidio jedan ovjek kako
izlazi iz hrama, koji ga osumnjii da je iao da
ukrade neto iz hrama. Tako ga oni zadrae, i
doavi u hram, kad vidjee svoje bogove tako
polomljene u komade, oni povikae kukajui:
Doite brzo o ljudi, i da ubijemo onog ko je
pobio nae bogove". Tu dotra zajedno oko
deset hiljada ljudi sa sveenicima, i pitae
Abrahama za razlog zato je unitio njihove
bogove.
Abra ham odgovori: Vi ste ludi! Hoe li
ovjek ubiti boga? Veliki bog je taj koji ih je
pobio. Zar ne vidite tu sjekiru koju on ima blizu
svojih nogu? Sigurno je da on ne eli nikakve
sudrugove.
Tada tu doe otac Abrahamov, koji, brian
zbog mnogih rasprava Abrahamovih protiv
njihovih bogova, i prepoznavi sjekiru kojom je
Abra ham zdrobio u komade idole, povika: Bio
je to izdajniki sin moj koji je pobio nae
bogove! Jer ova sjekira je moja. I on im ispria
sve ta se dogoalo izmeu njega i njegovog
sina.
Potom ljudi sabrae veliku koliinu drva i
svezavi Abrahomove ruke i noge, stavie ga na
drva i potpalie dole vatru.
Gle! Bog putem svog anela naredi vatri da
ne spri Abrahama, njegovog slugu. Vatra je
plamtjela velikom jarou i spalila oko dvije
hiljade ljudi, od onih koji su osudili Abrahama
na smrt. Abra ham se uistinu nae slobodnim,
bivi odnesen anelom Boijim blizu kue
njegovog oca, ne videi ko ga je nosio; i tako je
Abra ham izbjegao smrt.
29
Tad Filip ree: Velika je milost Boija nad
onim ko god ga voli. Reci nam o gospodaru,
kako je Abra ham doao do znanja o Bogu.
Isus odgovori: Doavi blizu kue svog
oca, Abra ham se plaio da ue u kuu; tako se
on udalji na neko rastojanje od kue i sjede pod
palmino drvo, gdje je boravio i ree: Mora biti
da postoji Bog koji ima ivot i mo veu od
ovjeka, jer on pravi ovjeka, a ovjek bez
Boga ne bi mogao napraviti ovjeka". Poslije
toga, gledajui na zvijezde, Mjesec i Sunce, on
je mislio da su oni bog. Ali, nakon razmatranja
njihove promjenljivosti s njihovim kretanjima,
on ree: Mora biti da se Bog ne kree i da ga
oblaci ne sakrivaju: inae bi ljudi bili svedeni
na nita. Nato, ostavi u neizvjesnosti, on zau
kako je zovnut po imenu: Abrahame! I tako
okreui se i ne videi nikoga ni na kojoj strani,
on ree: Sigurno sam uo sebe zovnut imenom
Abra ham". Poslije toga jo se dva puta uo
zovnutim po imenu Abrahame!
On odgovori: Ko me zove? Tad on u
kako kae: Ja sam aneo Boiji, Ga briel.
Nato Abra ham bi ispunjen strahom, ali,
aneo ga utjei, govorei: Ne boj se
Abrahame, jer ti si prijatelj Boiji; nakon to si
polomio u komade bogove ljudi, bio si izabran
od Boga anela i proroka: tako da si upisan u
knjizi ivota.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Tad ree Abra ham: ta treba da radim, da
bih sluio Bogu anela i svetih proroka?
Aneo odgovori: Idi k tom izvoru i operi
se, jer Bog hoe da govori s tobom.
Abra ham ree: Pa kako treba da se
operem?
Tad mu se aneo predstavi kao lijep mladi i
opra se na izvoru, govorei: ini i ti ovako
ponavljajui, o Abrahame. Kad se Abra ham
oprao, aneo ree: Idi na tu planinu, jer Bog
hoe tamo da govori s tobom.
On se pope na planinu, kao to je aneo
rekao Abrahamu, i kleknuvi na svoja koljena
ree sebi: Kad e Bog anela govoriti sa
mnom?
On zau sebe zovnutim njenim glasom:
Abrahame!
Abra ham mu odgovori: Ko me zove?
Glas odgovori: Ja sam tvoj Bog, o
Abrahame.
Abra ham, ispunjen strahom savi svoje lice
zemlji, rekavi: Kako e tvoj sluga koji je prah
i pepeo, sluati Tebe!
Potom Bog ree: Ne boj se, nego ustani, jer
Ja sam te izabrao za svog slugu i Ja u te
blagosloviti i dati da od tebe postane velik
narod. Zato idi iz kue svog oca i svoje rodbine,
i doi da stanuje u zemlji koju u Ja dati tebi i
tvom sjemenu.
Abra ham odgovori: Sve u uiniti
Gospodaru; ali titi me da me ni jedom drugi
bog ne povrijedi.
Tad prozbori Bog, rekavi: Ja sam Bog
jedini, i nema nikakvog drugog Boga osim
Mene. Ja cijepam i sastavljam; Ja ubijam i ivot
dajem; Ja svodim u pakao i izvodim iz njega, i
niko nije u stanju da se izbavi iz mojih ruku.
Zatim mu Bog dade zavjet obrezanja; i tako na
otac Abra ham spoznade Boga".
Rekavi ovo, Isus podie svoje ruke,
govorei: Tebi neka je ast i slava, o Boe.
Tako budi!.
30
Isus ode u Je ru sa lem, blizu senofegije
(=tabernakul) slave naeg naroda. Pismoznanci
i farizeji, opazivi ovo odrae savjet da ga
uhvate kad bude govorio.
Nato doe njemu uitelj, govorei:
Gospodaru, ta moram initi da im dam vjeni
ivot?
Isus odgovori: Kako je pisano u Zakonu?
Onaj koji iskuava odgovori: Voli
Gospoda svog Boga i svog susjeda. Volie
svog Boga iznad svega, sa svim svojim srcem i
svojim umom, a svog susjeda kao sebe.
Isus ree: Ti si dobro odgovorio: zato idi i
tako ini, kaem, i imae vjeni ivot.
On mu ree: A ko je moj susjed?
Isus odgovori, podiui svoje oi: Jedan
ovjek je iao iz Jerusalema da bi otiao u
Jer i hon, grad ponovo i zgr aen pod
prokletstvom. Na putu su ovog ovjeka
dograbili pljakai, ranili ga i svukli; potom su
otili ostavljajui ga polumrtvog. Sluajno je
sveenik prolazio tim mjestom, i on, videi
ranjenog ovjeka, proe bez da ga pozdravi. Na
slian nain proe Levit, ne rekavi ni rije.
Desilo se da je prolazio (takoe) Samaritanac,
koji vidjevi ranjenog ovjeka, pokrenut
saaljenjem sjai s konja i uze ranjenog
ovjeka, i opra njegove rane vinom i namaza ih
mau, i povezavi mu njegove rane i utjeivi
ga, postavi ga na svog vlastitog konja. Poslije
toga, doavi u noi u jednu krmu, on ga
predade na teret domainu. I kad on ustade
sutradan, ree: Brini se o ovom ovjeku, sve u
ti platiti." Izvadivi etiri zlatnika bolesniku za
domaina, on ree: Budi dobrog raspoloenja,
jer ja u se brzo vratiti i odvesti te svojoj kui.
Reci mi, ree Isus, koji od ovih je bio
komija?
Uitelj odgovori: Onaj koji je pokazao
milosre.
Tad Isus ree: Tano si odgovorio; zato idi
i radi slino.
Uitelj ode u zbunjen.
31
Potom se primakoe Isusu sveenici i
rekoe: Gospodaru, je li zakonito davati danak
Cezaru? Isus se okrenu Judi i ree: Ima li ita
para?. Uzimajui novi u svoju ruku, Isus
28
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
okrenuvi se sveenicima, ree: Ovaj novi
ima jedan lik, re cite mi iji je to lik?
Oni odgovorie: Cezarov.
Dajte onda, ree Isus, ono ta je
Cezarevo Cezaru, a ono to je Boije, dajte to
Bogu.
Nato oni odoe u zbunjenosti.
Gle, tu doe cen tu rion blizu, govorei:
Gospode moj sin je bolestan; imaj milosti
prema meni u mojim starim godinama!
Isus odgovori: Gospod Bog Izraelov ima
milosti prema tebi!
ovjek je odlazio, a Isus ree: ekaj me jer
ja u poi tvojoj kui, da uinim molitvu nad
tvojim sinom.
Cen tu rion odgovori: Gospodaru, ja nisam
vrijedan da ti, prorok Boiji, doe u moju
kuu, dovoljna mi je rije koju si rekao za
ozdravljenje mog sina; jer tvoj Bog te je uinio
gospodarom nad svakom boleu, kao to je
njegov aneo rekao meni u mom snu.
Tad se Isus mnogo zadivio, i okrenuvi se
gomili, ree: Vidi ovog stranca, jer on ima vie
vjere nego sve ta sam naao u Izraelu. I
okrenuvi se centurionu, ree: Idi u miru, jer je
Bog zbog velike vjere koju ti je dao, podario
zdravlje tvom sinu.
Cen tu rion ode svojim putem i na putu srete
svoje sluge, koji ga obavjestie kako je izlijeen
njegov sin.
ovjek ree: U kojem asu ga je groznica
napustila?
Oni rekoe: Jue, u estom satu, vatra ga je
napustila.
ovjek je to znao kada je Isus rekao:
Gospod Bog Izraelov ima milost nad tobom,
da je njegov sin dobio zdravlje. Posije toga
ovjek je vjerovao u naeg Boga, i uavi u
svoju kuu, polomi u komade sve svoje
sopstvene bogove, govorei: Postoji samo
Bog Izraelov, istinski i ivi Bog. Potom ree:
Niko nee jesti moj hljeb ko ne oboava Boga
Izraelovog.
32
Jedan kvalifikovan u Zakonu pozva Isusa na
veeru, da bi ga iskuao. Isus doe tamo sa
svojim uenicima, a mnogi pismoznanci su ga
ekali u kui da bi ga iskuali. Potom uenici
posjedae za sto ne perui ruke. Pismoznanci
pozvae Isusa govorei: Zato se tvoji uenici
ne dre tradicija naih starijih, ne peru svoje
ruke prije jedenja hljeba?
Isus odgovori: A ja pitam vas, iz kog
razloga ste vi ponitili pravila Boija da se
drite svojih tekovina? Vi kaete sinovima
siromanih oeva: Ponudite i uinite zavjet
Hramu". I oni su uinili zavjet od onog malo s
im su trebali pomagati svoje oeve. A kad
njihovi oevi ele uzeti novac sinovi viu:
Ovaj novac je posveen Bogu, pa tako oevi
pate. O lani pismoznanci, munafici, koristi li
Bog ovaj novac? Sigurno ne, jer Bog ne jede,
kao to kae preko svog sluge Davida proroka:
Hou li ja onda jesti meso bikova i piti krv
ovaca? Prinesite mi rtvu hvale i ponudite mi
svoje zavjete; jer kad bih Ja bio gladan Ja ne bih
od vas traio nita, poto je sve u mojim
rukama, a obilje raja je sa mnom. Munafici! vi
ovo inite da biste napunili svoju kasu, i zato vi
nameete desetinu na rutvicu i metvicu. Oh,
jadnici! jer vi drugima pokazujete najjasniji
put, kojim vi neete ii".
Vi pismoznanci i uitelji stavljate na
ramena drugih terete nepodnoljive teine, ali
vi sami niste voljni da ih pokrenete sa jednim
svojim prstom.
Uistinu, kaem vam, da je svako zlo dolo
na svijet pod izgovorom starjeina. Re cite mi,
ko je dao da idolatrija doe na svijet, ako ne
praksom starjeina? Jer, bio jedan kralj koji je
pretjerano volio svog oca, ije je ime bilo Baal.
Poslije, kad je otac bio mrtav, njegov sin radi
vlastite utjehe, je dao da se napravi lik kao
njegov otac, i postavio ga na gradskom trgu.
Izdao je dekret, da svako ko se priblii kipu u
prostoru od petnaest lakata, treba biti siguran, i
niko nikako ne bi trebao da mu uini naao. Tad
su zloinci, iz razloga koristi koju su od tog
imali, poeli da prinose kipu rue i cvijee, i za
kratko vrijeme rtve su se izmijenile u novac i
hranu, toliko da su ga nazvali bogom, da bi ga
tovali. Ta stvar iz obiaja se pretvorila u zakon,
tako da se idol Baal proirio po itavom svijetu;
a koliko Bog ali ovo preko proroka Isaije,
govorei: Doista me ovaj narod oboava
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
uzalud, jer su oni ponitili moj Zakon, dat im od
Mojsija, Mog sluge, i slijede tradicije svojih
starjeina".
Doista, kaem vam, da jedenje kruha sa
neistim rukama ne prlja ovjeka, jer ono ta
ulazi u ovjeka ne prlja ovjeka, ali ono to
izlazi iz ovjeka prlja ovjeka.
Nato ree jedan od pismoznanaca: Kad
bih ja jeo svinjetinu ili druga neista mesa, zar
ne bi ona isprljala moju svijest?
Isus odgovori: Neposluh nee ui u
ovjeka, nego e izii iz ovjeka, iz njegovog
srca; i zato e on biti isprljan, kad bude jeo
zabranjenu hranu.
Tad ree jedan od uitelja: Gospodaru, ti si
govorio mnogo protiv idolatrije, kao da je narod
Izraela imao idole, i tako si nam uinio krivo.
Isus odgovori: Ja znam dobro da Izrael
danas nema kipova od drveta; ali ima statua od
mesa.
Tad rekoe svi pismoznanci u bijesu: I tako
smo mi idolopoklonici?
Isus odgovori: Uistinu, kaem vam,
pravilo ne kae: Ti e oboavati", nego, Ti
e voliti gospoda svog Boga, sa svom svojom
duom i svim svojim srcem, i svim svojim
umom. Je li to to istina? ree Isus.
Istina je, odgovorie svi.
33
Onda Isus ree: Sve to to ovjek voli,
zbog ega ostavlja sve osim toga, je njegov bog.
I tako bludnik ima za svog boga kurvu, deranja
i pijanac svoje sopstveno tijelo, a pohlepni ima
za svog boga srebro i zlato, i tako slino svaki
grenik.
Tad ree onaj koj i ga j e pozvao:
Gospodaru ta je najvei grijeh?
Isus odgovori: ta je najvea ruevina
kue?
Svi su utili, kad Isus sa svojim prstom
pokaza na temelj i ree: Ako temelj popusti,
kua se odmah pretvara u ruevinu, tako da ju je
potrebno izgraditi nanovo: ali ako popusti svaki
drugi dio, ona se moe popraviti. Tako isto vam
kaem, da je idolotrija najvei grijeh, jer ona
ovjeka potpuno liava vjere, a time i Boga;
tako da on ne moe imati nikakvu duhovnu
naklonost. Ali, svaki drugi grijeh ostavlja
ovjeku nadu za postizanje milosti: i zato vam
kaem da je idolopoklonstvo najvei grijeh.
Svi su ostali zadivljeni Isusovim govorom,
jer su opazili da se to ni na koji nain ne bi
moglo napasti.
Zatim Isus nastavi: Sjetite se onog ta je
govorio Bog i ta su Mojsije i Joua pisali u
Zakonu, i vi ete vidjeti kako je velik ovaj
grijeh. Bog je rekao govorei Izraelu: Ti nee
sebi napraviti nikakva boga od onih stvari koje
su na nebu, niti od onih koje su pod nebom, niti
e ga napraviti od onih stvari koje su na zemlji,
niti od onih koje su pod zemljom; niti od onih
koje su nad vodom, niti od onih koje su pod
vodom. Jer Ja sam tvoj Bog, jak i ljubomoran,
koji e se osvetiti za ovaj grijeh nad oevima i
njihovom djecom ak i do etvrte generacije".
Sjetite se kako, kad je na narod napravio tele i
kad su ga oni oboavali, po naredbi Boijoj
Joua i pleme Levija uzeli ma i pobili od njih
sto dvadeset hiljada onih koji nisu udili za
milou od Boga. Oh, straan je sud Boiji nad
idolopoklonicima!"
34
Tu je stajao pred vratima jedan koji je imao
svoju desnu ruku skupljenu na takav nain da je
nije mogao upotrijebiti. Nato se Isus, uzdigavi
svoje srce Bogu, pomoli i onda ree: Da bi ti
znao da su moje rijei istinite, ja kaem: U ime
Boga, ovjee, isprui svoju nemonu ruku!"
On je isprui svu, kao da nije u njoj imao
nikakvu bolest.
Zatim sa strahom od Boga oni poee jesti. I
pojedavi neto, Isus ponovo ree: Uistinu, ja
vam kaem da je bolje spaliti grad, nego ostaviti
tamo jedan zao obiaj. Jer, zbog toga je Bog
srdit na prineve i kraljeve zemlje, kojima je
Bog dao ma da unitavaju grijenosti.
Poslije Isus ree: Kad si pozvan, zapamti
da ne postavi sebe na najvie mjesto, da ti ne
kae domain, ako doe domainov prijatelj:
Ustaj i sjedi dolje nanie!", to bi bila sramota
za tebe. Nego idi i sjedi na srednje mjesto, da bi
onaj ko te je pozvao doao i rekao: Ustaj
30
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
prijatelju i doi sjedi ovdje iznad! Jer, ti e tad
imati veliku ast: jer e svako ko se uzvisuje biti
ponien, a onaj ko se ponizuje bie uzvien.
Doista kaem vam, da Satana nije bio
proklet ni zbog kog grijeha, do zbog svoje
oholosti. Kao to kae Isaija, korei ga ovim
rijeima: Kako si ti pao s neba, o Lucifere koji
si bio ljepota anela i sjao kao zora; doista je na
zemlju pala tvoja oholost! Uistinu, kaem
vam, kad bi ovjek znao svoje nesree on bi
uvijek plakao ovdje na zemlji, uzimajui sebe
jadnijim od svake druge stvari. Ni iz jednog
drugog razloga nije prvi ovjek sa svojom
enom plakao sto godina bez prestanka, traei
milost Boiju. Jer oni su znali zaista kamo su
pali zbog svoje oholosti". Rekavi ovo Isus
izree hvale; i taj dan se objavljivalo kroz Je ru -
sa lem kako je velike stvari rekao Isus, sa udom
kojeg je izveo, toliko da je narod zahvaljivao
Bogu blagoslovei njegovo sveto ime. Ali
pismoznanci i sveenici, razumjevi da on
govori protiv tekovina starjeina, bili su
zapaljeni velikom mrnjom. I kao faraon oni su
otvrdili svoja srca: zato su oni traili priliku da
ga ubiju, ali je nisu nali.
35
Isus napusti Je ru sa lem i ode u pustinju
pored Jordana, a njegovi uenici koji su sjedili
oko njega, rekoe Isusu: O gospodaru, kako je
Satana pao kroz oholost jer smo mi razumjeli
da je pao zbog neposlunosti, i jer on uvijek
iskuava ovjeka da ini zlo.
Isus odgovori: Bog je stvorivi masu
zemlje ostavio nju dvadeset pet hiljada godina
ne inei vie nita; Satana, koji je kao sveenik
bi o pogl avar anel a, sa vel i ki m
razumijevanjem kojeg je posjedovao, znao je da
e Bog od te mase zemlje uzeti sto etrdeset i
etiri hiljade oznaenih znakom prorotva, i
Poslanika Boijeg, duu ovog Poslanika je On
stvorio ezdeset hiljada godina prije bilo ega.
Zato, postavi ogoren, on je podstrekavao
anele govorei: Gledajete, Bog e jednog
dana htjeti da tujemo ovu zemlju. Zato
pogledajte da smo mi duh i zato ne pristaje
nama da to inimo".
Mnogi su zato ostavili Boga. Potom ree
Bog na dan kad su se sabrali svi aneli: Neka
se svaki koji Me dri za svog Gospoda odmah
pokloni ovoj zemlji.
Oni koji su voljeli Boga poklonie se, ali
Satana sa onima istog miljenja, ree: O
Gospode mi smo duh i zato nije pravedno da se
mi poklonimo ovoj ilovai. Rekavi ovo
Satana postade stranog i plaljivog izgleda, a
njegovi sljedbenici postae uasni; jer im zbog
njihove pobune Bog oduze od njih ljepotu koju
im je bio dao stvarajui ih. Nato sveti aneli,
kad su podiui svoje glave vidjeli kako je
strana neman postao Satana i njegovi
sljedbenici, bacie svoje lice na zemlju u
strahu.
Tad ree Satana: O Gospodaru, Ti si me
nepravedno uinio stranim, ali ja sam tim
zadovoljan, jer ja elim da ponitim sve to e
Ti uiniti. A ostali avoli rekoe: Ne zovi ga
Gospodarom, o Lucifere, jer ti si gospodar".
Tad ree Bog sljedbenicima Satane:
Pokajte se vi i priznajte me kao Boga, svog
stvoritelja.
Oni odgovorie: Mi se kajemo to smo te
imalo tovali, jer Ti nisi pravedan; nego je
Satana pravedan i nevin i on je na gospod.
Tad ree Bog: Odlazite od mene, o vi
prokleti, jer ja nemam milosti prema vama.
I odlazei Satana pljunu na masu zemlje, a
tu pljuvaku podie aneo Ga briel sa neto
zemlje, tako da sada ovjek ima pupak na svom
trbuhu.
36
Uenici su stajali u velikoj zapanjenosti
zbog pobune anela.
Tad Isus ree: Uisitnu, ja vam kaem, ko
ne obavlja molitvu hraviji je od Satane i
propatie velike muke. Jer Satana prije svog
pada nije imao primjer straha, niti (od) Boga da
mu poalje svakog proroka da ga pozove na
pokajanje: ali ovjek - sad poto su svi proroci
doli izuzev Poslanika Boijeg, koji e doi
posije mene, jer Bog tako hoe, i da bih ja
pripremio njegov put - a ovjek kaem, ak iako
on ima beskraj primjera pravde Boije, ivi
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
bezbrino bez ikakvog straha, kao da nema
nikakva boga. Isto tako je govorio Da vid:
Budala ree u svom srcu da nema Boga. Zato
su oni pokvareni i postali su odvratni, to niko
od njih ne ini dobro".
Stalno obavljajte molitvu, o uenici moji,
da biste vi primili. Jer onaj ko trai, nae, a onaj
ko kuca, otvori mu se, a onaj koji ie, primi. A
u vaoj molitvi ne teite ka mnogo rijei, jer
Bog gleda na srce; kao to je On rekao preko
Salomana: O moj slugo, daj mi svoje srce".
Uistinu, kaem vam, tako mi Boga ivog,
munafici se vie mole u svakom dijelu grada da
bi bili vieni i da bi ih masa drala svecima: ali
njihovo srce je puno pokvarenosti, i zato oni ne
misle ono ta govore. Treba da namjenite svoju
molitvu ako hoete da je Bog primi. Sad mi re -
cite: ko bi iao govoriti rimskom guverneru ili
Herodu, izuzev ako se on prvi ne odlui kome
e ii i ta e ii da uradi? Sigurno niko. I ako
ovjek uradi tako da bi govorio s ovjekom, ta
ovjek treba da uradi da bi govorio s Bogom i
traio od njega milost za svoje grijehe, dok mu
zahvaljuje za sve to mu je dao?
Uistinu, kaem vam, da svega nekolicina
obavlja pravu molitvu, i zato Satana ima mo
nad njima, jer Bog nee onih koji ga tuju
svojim usnicama: ko u Hramu trai (sa) svojim
usnama milost, a njihovo srce vapi za pravdom.
Isto kao to On kae Isaiji proroku: Skloni ove
ljude koji su dosadni Meni, jer oni Me tuju
svojim usnama, ali je srce njihovo daleko od
mene. Zaista, ja vam kaem, da onaj ko ide da
obavi molitvu bez razmiljanja, ruga se Bogu.
Pa ko bi iao Herodu sa stranjicom prema
njemu i pred njim govorio dobro o Pilatu
guverneru, kojeg on mrzi do smrti? Sigurno
niko. Ne manje i ovjek koji ide da obavi
molitvu, a ne pripremi se. On okree svoja lea
Bogu, a lice okre Satani i govori dobro o
njemu. Jer, u njegovom srcu je ljubav prema
nepravdi, zbog koje se on nije pokajao.
Ako bi ti neko, povrijedivi te svojim
usnama rekao oprosti mi, a sa svojom rukom
ti zadao udarac, kako bi mu ti oprostio? Isto
tako e Bog imati milost nad onima koji svojim
usnama govore: Gospode, smiluj nam se, a
svojim srcem vole nepravdu i razmiljaju o
novim grijesima".
37
Uenici su plakali na Isusove rijei i
preklinjali ga, govorei: Gospodaru, naui nas
da obavljamo molitvu.
Isus odgovori: Razmislite ta biste uradili,
ako bi doao rimski guverner da vas epa i
kazni smru, i da isto uradite vi kad odete da
obavite molitvu. I neka vae riljei budu ove:
O Gospode, Boe na, sveto neka je Tvoje
sveto ime, kraljevstvo Tvoje neka doe nama,
Tvoja volja neka uvjek bude izvravana, i kao
to je uinjeno na nebu, tako neka bude
uinjeno na zemlji; daj nam kruh za svaki dan i
oprosti nam nae grijehe, kao to mi pratamo
onima koji grijee prema nama i ne doputaju da
padnemo u iskuenje, nego nas izbavljaju iz zla,
jer Ti si samo na Bog, kojem pripada slava i
ast za svagda".
38
Tad ree Ivan: Gospodaru, hajde da se
operemo kao to je Bog naredio preko Mojsija.
Isus ree: Zar vi mislite da sam ja doao da
unitim Zakon i proroke? Uistinu, kaem vam,
tako mi Boga ivog, nisam doao da ih unitim,
nego da ih ostvarim. Jer, svaki je prorok
ostvarivao zakon Boiji i sve to je Bog preko
drugih proroka rekao. Tako mi Boga ivog,
pred kojim moja dua stoji, niko ko prekri i
posljednje pravilo ne moe biti prijatan Bogu,
nego e biti najmanji u kraljevstvu Boijem, jer
on nee imati udjela tamo. tavie, kaem vam,
da ni jedan slog Zakona Boijeg ne moe biti
prekren bez najteeg grijeha. Ja radim da
shvatite da je potrebno ostvariti ono ta Bog
kae preko Isaije proroka, sa ovim rijeima:
Operi se i budi ist, ukloni svoje misli sa mojih
oiju."
Doista, kaem vam, da sva morska voda
nee oprati onog ko svojim srcem voli
grijenosti. tavie, kaem vam, da niko nee
molitvu Bogu uiniti prijatnom ako ne bude
opran, nego e opteretiti svoju duu sa grijehom
slinim idolatriji.
32
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Vjerujte mi zaista, da kad bi ovjek obavljao
molitvu Bogu kako treba, on bi postigao sve ta
bi traio. Sjetite se Mojsija sluge Boijeg koji je
sa svojom molitvom opustoio Egipat, otvorio
Crveno More i tamo potopio faraona i njegovu
vojsku. Sjetite se Joue, koji je uinio Sunce
nepokretnim, Samuela koji je spopao strahom
bezbrojnu vojsku Filistejaca; Ilije, koji je uinio
da vatra pada sa neba; Elizej je podigao
mrtvaca, i mnogih drugih svetih proroka koji su
molitvom postigli sve ta su traili. Ali, ti ljudi
doista nisu traili svoje u tim stvarima, nego su
jedino traili Boga i njegovu ast".
39
Tad ree Ivan: Dobro si govorio, o
gospodaru, ali nama nedostaje da znamo kako
je ovjek zgrijeio kroz svoju oholost?
Isus odgovori: Kad je Bog istjerao Satanu,
i aneo Ga briel proistio masu zemlje na koju
je Satana pljunuo, Bog je stvorio sve to ivi, i
ivotinje koje lete i od njih one koje hodaju i
plivaju i On je ukrasio svijet sa svim ta on ima.
Jednog dana Satana se pribliio kapijama raja, i
videi konje kako jedu travu, on im najavi ako
ta masa zemlje treba primiti duu, onda e oni
imati teak posao i da bi zato bila za njih
prednost da zgaze taj komad zemlje na takav
nain da vie ne bude dobar nizato. Konji su
ustali i naglo krenuli da gaze preko tog komada
zemlje koji je leao meu ljiljanima i ruama.
Nato Bog dade duh toj neistoj masi zemlje, na
koju je pljunio Satana, koju je Ga briel uzeo sa
mase: i podie psa, koji, lajui ispuni strahom
konje i oni pobjegae. Tad Bog dade svoj duha
ovjeku, dok su svi sveti aneli pjevali:
Blagoslovljeno neka je Tvoje sveto ime, o
Boe na Gospode".
Adam, skoivi na svoje noge, vidje u
vazduhu natpis koji je sijao kao Sunce, a pisalo
je: POSTOJI SAMO JEDAN BOG, A
MUHAMMED JE POSLANIK BOIJI".
Nat o Adam ot vori svoj a ust a i ree:
Zahvaljujem ti, o Gospodaru moj Boe, to si
Ti splanirao da me stvori; ali reci mi ja te
mol i m, t a znai por uka ovi h ri j ei :
Muhammed je poslanik Boiji? Zar je
postojao drugi ovjek prije mene?"
Tad Bog ree: Neka si dobrodoao, o
Adame, moj slugo. Ja ti kaem da si ti prvi
ovjek kog sam stvorio. A onaj kojeg si vidio
(spomenutog) je tvoj sin, koji e doi na svijet
mnogo godina kasnije i bie Moj poslanik, za
kog sam stvorio sve stvari; koji e dati svjetlo
svijetu kad on doe, ija je dua stavljena u
nebeski sjaj ezdeset hiljada godina prije no to
sam ita stvorio.
Adam prekl i nj ae Boga govorei :
Gospodaru, daruj mi ovaj natpis na noktima
prstiju mojih ruku. Tad Bog dade prvom
ovjeku na njegovovim palevima taj natpis, na
noktu palca desne ruke stoji: Postoji samo
jedan Bog, a na noktu palca lijeve ruke stoji:
Muhammed je poslanik Boiji. Zatim sa
oinskom ljubavlju prvi ovjek poljubi te rijei,
i prot rl j a svoj e oi i ree: Neka j e
blagoslovljen taj dan kad ti bude doao na
svijet.
Vidjevi ovjeka samog Bog ree: Nije
dobro da on ostane sam. Poslije toga On uini
da on zaspe, i uze rebro blizu njegovog srca,
popunjavajui mjesto mesom. Od tog rebra On
napravi Evu i dade je Adamu za njegovu enu.
On postavi njih dvoje kao gospodare raja,
kojima ree: Gle, Ja vam dajem svako voe da
jedete, izuzev jabuka i ita, poslije ega on
ree: Pazite da ninakoji nain ne jedete ovo
voe, jer ete postati neisti toliko da vas Ja
neu trpiti da ostanete ovdje, nego u vas
istjerati i vi ete pretrpiti mnoge nesree.
40
Kada je Satana dobio znanje o ovom on je
izludio od ogorenja. I tako se on privue kapiji
raja gdje je na strai stajala zastraujua zmija
koja je imala noge kao kamila, a kane njenih
nogu su sjekle kao ilet na obje strane. Njoj ree
avo: Dopusti mi da uem u raj.
Zmija odgovori: A kako da te pustim da
ue, obzirom da mi je Bog naredio da te
istjeram?
Satana ree: Vidi koliko te Bog voli kad te
je postavio van raja da straari nad grudom
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
gline koja je ovjek. Zato, ako me uvede u raj,
uiniu te tako stranom da e svi utei od tebe,
i tako e na svoje zadovoljstvo ii i ostati.
Tad ree zmija: A kako u te uvesti
unutra?
Ree Satana: Ti si velika; zato otvori svoja
usta i ja u ui u tvoj trbuh, i tako kad ue u raj
smjestie me blizu ona dva grumena gline koji
odnedavno hodaju zemljom.
Tad zmija uini to i smjesti Satanu blizu
Eve, jer je Adam, njen mu spavao. Satana se
ukaza eni kao lijepi aneo, i ree joj: Zato ti
ne jede te jabuke i to ito?
Eva dogovori: Na Bog nam je rekao da
emo jedenjem toga biti neisti i da e nas zato
istjerati iz raja.
Satana odgovori: On ne govori istinu. Ti
mora znati da je Bog zao i zavidan, i zato On
ne trpi jednake, ve svakoga dri za roba. A tako
je On govorio vama da vi ne biste postali ravni
Njemu. Ali, ako ti i tvoj drug uinite po mom
savjetu vi ete jesti od tog voa kao i od drugog,
i vi neete ostati podvrgnuti drugima, nego ete
kao Bog znati dobro i zlo, i radiete ta vam se
htjedne, jer, vi eti biti ravni Bogu.
Tad Eva uze i pojede to (voe) i kad se njen
mu probudi, ona ispria sve ta je Satana
rekao; i on uze od njih, poto mu ih ponudi
njegova ena i pojede. Nato, kako je hrana
silazila dole on se sjeti Boijih rijei; zato on
elei da zaustavi hranu, stavi svoju ruku u
svoje grlo gdje svaki ovjek ima znak.
41
Potom oboje njih saznae da su goli: bivi
zbog toga zastieni, oni uzee smokvino lie i
nainie odjeu za svoje skrovite dijelove. Kad
je prolo podne, gle, Bog im se ukaza i pozva
Adama, rekavi: Adame gdje si?
On odgovori: Gospodaru, ja sam se sakrio
od Tebe jer smo ja i moja ena goli, i mi se tako
stidimo da se pokaemo pred Tobom.
Tad ree Bog: A ko vam je ukrao vau
nevinost, ako niste jeli voe zbog ega ste
neisti i neete vie nimalo biti u stanju ostati u
raju?
Adam odgovori: O Gospodaru, ena koju
si mi dao me preklinjala da jedem i tako sam ja
pojeo neto.
Zatim Bog ree eni: Zato si dala takvu
hranu svom muu?
Eva odgovori: Satana me je prevario i tako
sam ja pojela.
A kako je prokletnik uao dovde?, ree
Bog.
Eva odgovori: Zmija koja stoji na
sjevernoj kapiji dovela ga je blizu meni.
Zatim ree Bog Adamu: Zato to si
posluao glas svoje ene i pojeo voe, prokleta
neka je zemlja u tvom radu; ona e ti donijeti
dra i trnje, a u znoju svog lica jest e hljeb. I
zapamti da si zemlja i u zemlju e se vratiti.
On je govorio Evi, rekavi: A ti koja si
posluala Satanu i dala hranu svom muu, bie
pod vlau ovjeka, koji e te drati kao roba, i
ti e raati djecu s bolom.
I pozvavi zmiju, Bog zovnu anela
Mikaela, onog koji dri ma Boiji (i) ree:
Prvo izbaci iz raja ovu zlu zmiju i kad bude
vani odsjeci joj noge: jer ako eli hodati, ona
mora vui svoje tijelo po zemlji. Poslije toga
Bog pozva Satanu, koji doe smijui se i On mu
ree: Zato to si ti, prokletnie, obmanuo ove i
uinio da postanu neisti, Ja hou da sva neist
njihova i sve njihove djece - zbog ega e se oni
zaista kajati i sluiti Me - prolazei kroz njihovo
tijelo ui e kroz tvoja usta i tako e ti biti sit
neisti.
Satana ispusti strahovit urlik i ree: Poto
Ti hoe da me uini stalno gorim, ja u uiniti
ta budem mogao!
Tad ree Bog: Odlazi, prokletnie iz mog
prisustva! Tad Satana ode. Nato Bog ree
Adamu (i) Evi, koji su oboje plakali: Izlazite iz
raja i pokajte se i ne gubite nadu, jer Ja u
poslati vaeg sina na takav nain da e vae
sjeme zabaciti vlast Satane sa ljudske rase: jer
onaj ko e doi, Moj Poslanik, njemu u dati
sve.
Bog se sakri, a aneo Mikael ih istjera iz
raja. Nato Adam, okrenuvi se okolo, vidje
napisano iznad kapije: IMA SAMO JEDAN
BOG, A MUHAMMED JE POSLANIK
BOIJI. Nato on plaui ree: Neka to bude
prijatno Bogu, o sine moj, da ti brzo doe i
34
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
izvue nas iz bijede. I tako, ree Isus, je
zgrijio Adam i Satana kroz oholost, jedan zbog
preziranja ovjeka, a drugi elei da se
izjednai s Bogom.
42
Uenici zaplakae poslije ove rasprave i
Isus je plakao, kad oni ugledae mnoge koji su
doli da ga nau, jer su se sveeniki pravci
dogovorili meusobno da ga uhvate u govoru.
Oni su zato poslali Le vite i neke od
pismoznanaca da ga pitaju: Ko si ti?
Isus priznade i ree istinu: Ja nisam
Mesija. Oni rekoe: Jesi li ti Ilija ili Jeremija,
ili neki od drvenih proroka?
Isus odgovori: Ne.
Tad oni rekoe: Ko si ti? Reci, da bi mi
mogli svjedoiti onima koji su nas poslali.
Tad ree Isus: Ja sam glas koji vie kroz
svu Judeju, i vie: Pripremite put za Poslanika
Gospodnjeg, kao to je pisano u Isaiji.
Oni rekoe: Ako ti nisi Mesija niti Ilija ili
neki drugi prorok, zato propovjeda novu
dogmu i pravi se vii od Mesije?
Isus odgovori: uda koja Bog izvodi
mojim rukama pokazuju da ja govorim ono ta
eli Bog; niti ja sebe raunam kao onog o kom
govorite. Jer ja nisam vrijedan da razveem
uzice na cipelama Poslanika Boijeg, kojeg vi
zovete Mesija", koji je napravljen prije mene,
a doi e poslije mene, i donijet e rijei istine,
tako da njegova vjera nee imati kraja". Leviti i
pismoznanci odoe zbunjeni i ispriae sve
sveenikim prvacima, koji rekoe: On ima
avla u svojim leima koji mu sve pria. Tad
ree Isus uenicima svojim: Uistinu, kaem
vam da poglavari naeg naroda trae priliku
protiv mene. Potom ree Petar: Zato ti vie ne
idi u Je ru sa lem. Isus mu ree: Ti si budala i ne
zna ta govori, jer, potrebno je da ja pretrpim
mnoge progone, jer su tako trpili svi proroci i
sveci Boiji. Ali ne bojte se, jer tamo e biti onaj
ko je uz nas i tamo e biti onaj ko je protiv nas.
Rekavi ovo Isus ode i pope se na goru Ta bor i
tamo se s njim uspee Petar i Jakov i Ivan,
njegov brat, s njim onaj koji ovo pie. Poslije
tamo zasjaji velika svjetlost nad njim i njegova
odjea postade bijela kao snijeg, a njegovo lice
je blistalo kao Sunce i gle! tu dooe Mojsije i
Ilija govorei s Isusom o svemu ta mora da
doe na nau rasu i na itav grad.
Petar je govorio, rekavi: Gospodaru,
dobro je biti ovdje. Zato, ako ti eli, mi emo
ovdje napraviti tri tabernakla, jedan za Mojsija,
jedan za tebe i jedan za Iliju. I dok je on
govorio, oni su bili prekriveni bijelim oblakom,
i uli glas kako kae: Gle Mog sluge, s kojim
sam ja vrlo zadovoljan; ujte ga.
Uenici su bili ispunjeni strahom i pali
svojim licima na zemlju kao mrtvi. Isus se
spusti i podie uenike, govorei: Ne bojte se,
jer Bog vas voli i ovo je uinio da biste vi
vjerovali u moje rijei.
43
Isus sie dole osmorici uenika koji su ga
nie oekivali. etvorica ispriae osmorici sve
ta su vidjeli: i tako tu napusti njihovo srce sva
sumnja o Isusu, izuzev Jude Iskariota, koji nije
vjerovao nita. Isus se smjesti u podnoju gore i
oni pojedoe divljeg voa, jer nisu imali hljeba.
Tad ree Andrija: Ti si nam rekao mnoge
stvari o Mojsiju, zato budi ljubazan pa nam reci
sve jasno. Isto su ga preklinjali i drugi uenici.
U skladu s tim Isus ree: Svako ko radi,
radi za jedan cilj u kojem nalazi zadovoljstvo.
Zato vam ja kaem da Bog, zaista poto je
savren, nema potrebu za zadovoljstvom,
obzirom da On ima samodovljnost. I tako
hotei da radi, On stvori prije svega duu svog
Poslanika, za kojeg je On odredio da stvori sve,
da bi stvorenja nala blagoslov i zadovoljstvo u
Bogu, odakle bi njegov Poslanik naao
zadovoljstvo u njegovim stvorenjima, koja je
odredio da budu njegovi robovi. A zato je ovo
ovako, osim to je On tako htio? Uistinu, kaem
vam, da svaki prorok, kad on doe, donese
jednom narodu znak milosti Boije. I tako se
njihove rijei ne proiruju izuzev na narod
kojem su poslati. Ali Poslanik Boiji, kad on
doe, Bog e mu dati peat svoje ruke tako da e
on nositi spas i milost svim narodima svijeta
koji prime njegovo uenje. On e doi sa silom
na bezbonike i unitie idolatriju, tako da e
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
uiniti i Satanu zbunjenog; jer tako je obeao
Bog Abrahamu, rekavi: Gle, u tvom sjemenu
e blagosiljati sva plemena zemlje; i kao to si ti
zdrobio idole u komade, o Abrahame, isto tako
e initi tvoje sjeme".
Jakov ree: O gospodaru, reci nam u kome
je ovo obeanje sadrano; jer Jevreji kau u
Isaku" a Ismaeliti kau u Jimaelu. Isus
odgovori: Da vid, iji je on sin, a koje linije?
Jakov odogovori: Od Isaka; jer Isak je bio otac
Jakovljev, a Jakov je bio otac Judin iz ije loze
je Da vid.
Tad ree Isus: A Poslnik Boiji, kad on
doe iz ije loze e on biti?
Uenici odgovorie: Iz Davidove.
Nato Isus ree: Vi se varate; jer Da vid
njega u duhu zove gospodom, govorei: Bog
ree mom gospodu sjedi ti meni s desna, dok ja
ne uinim tvoje neprijatelje tvojom podnonom
klupicom. Bog e poslati tebi ezlo koje e
imati gospodstvo usred tvojih neprijatelja".
Kad bi Poslanik Boiji, kojeg vi zovete
Mesijom, bio sin Davidov, kako bi Da vid zvao
njega gospodom? Vjerujte mi, jer zaista vam
kaem, da je obeanje uinjeno u Jimaelu, ne u
Isaku".
44
Nato rekoe uenici: O gospodaru, tako je
pisano u Knjizi Mojsijevoj, da je u Isaku
uinjeno obeanje.
Isus odgovori sa jecajem: Tako je
napisano, ali Mojsije to nije napisao, niti Joua,
nego nai rabini koji se ne boje Boga. Uistinu,
kaem vam, ako vi razmotrite rijei anela
Gabriela, otkriete zlonamjernost naih
pismoznanaca i uitelja. Jer aneo je rekao:
Abrahame, sav svijet e znati koliko te Bog
voli; ali kako e svijet znati ljubav koju ti nosi
prema Bogu? Sigurno je da je potrebno da ti
uini neto za ljubav Boiju". Abra ham
odgovori: Gle, sluga Boiji je spreman da
uini sve ono ta Bog hoe.
Zatim je govorio Bog, rekavi Abrahamu:
Uzmi svog sina prvoroenca Jimaela i popuni
se na goru da bi ga rtvovao. Kako je Isak
prvoroenac, kad je Isak roen Jimael je imao
sedam godina?
Tad rekoe uenici: Jasna je prevara naih
uitelja: zato nam reci istinu, jer mi znamo da si
ti poslan od Boga.
Tad odgovori Isus: Uistinu, ja vam kaem
da Satana trai da poniti Zakone Boije; i zato
on sa svojim sljedbenicima, licemjerima i
zloincima - prvi sa lanim dogmama, drugi sa
razvratnim ivotom - danas su zaprljali skoro
sve stvari tako da se istina jedva moe nai.
Teko licemjerima! jer e se hvale ovog svijeta
pretvoriti za njih u uvrede i muenje u paklu.
Zato vam kaem da je Poslanik Boiji Sjaj
koji e dati radost skoro svemu ta je Bog
st vor i o, j er , on j e ul j epan duhom
razumijevanja i savjeta, duhom mudrosti i
moi , duhom st raha i l jubavi , duhom
smotrenosti i umjerenosti, on je uljepan
duhom milosra i milosti, duhom pravde i
pobonosti, duhom njenosti i strpljenja, kojeg
je on dobio od Boga tri puta vie nego to ga je
dao svim svojim stvorenjima. O blaeno doba
kad on doe na svijet! Vjerujte mi da sam ga ja
vidio i izrazio mu potovanje, kao to ga je vidio
svaki prorok: vidjevi da od njegovog duha Bog
njima daje poslanstvo. A kad sam ga ja vidio
moja je dua bila ispunjena utjehom govorei:
O Muhammede, Bog neka je s tobom i neka me
uini dostojnim da razveem tvoje sveze na
obui, jer u postigavi to biti veliki prorok i
svetac Boiji.
I rekavi ovo Isus iznese svoje hvale Bogu.
45
Utom doe Isusu aneo Ga briel i ree mu na
takav nain, da smo mi takoe uli njegov glas,
koji ree: Ustani i idi u Je ru sa lem!
U skladu s tim Isus se udalji i ode u Je ru sa -
lem. I na dan sabata on ue u Hram, i poe da
pouava narod. Nato se ljudi zajedno strae
Hramu sa prvosvetenikom i sveenicima, koji
se privukoe do Isusa govorei: O gospodaru,
reeno nam je da govori zlo o nama; zato pazi
da te ne snae neko zlo.
Isus odgovori: Zaista, kaem vam, da ja
govorim zlo o dvolinjacima; pa ako ste vi
dvolinjaci ja govorim protiv vas.
36
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Oni upitae: Ko je dvolinjak? Reci nam
otvoreno.
Ree Isus: Uistinu, kaem vam, da onaj
koji ini dobro da bi ga vidjeli ljudi - on je
dvolinjak, jer njegov rad ne prodire u srce koje
ljudi ne mogu vidjeti i tako ostavlja u njemu
svaku neistu misao i svaku prljavu poudu.
Znate li ko je dvolinjak? Onaj koji svojim
jezikom slui Boga, a sa svojim srcem slui
ljudima. O jadni ovjek!, jer umirui on gubi
svu svoju nagradu. Jer, o ovoj stvari je rekao
Da vid: Ne stavljajte svoje povjerenje u
priuene (niti) u djecu ljudi u kojima nema
spasa; jer prije smrti njihove misli propadaju."
Naprotiv, prije smrti oni se nau lieni nagrade,
jer ovjek je, kao to je rekao Job prorok
Boiji nestabilan, tako da on nikad ne
nastavlja na jednom mjestu. Tako, ako te on
danas hvali, su tra e te zlorabiti, i ako danas eli
da te nagradi, su tra e biti rad da te opljaka.
Teko zato dvolinjacima jer je njihova
nagrada propala. Tako mi Boga ivog u ijem
prisustvu ja stojim, dvolinjak je pljaka (koji)
poini svetogre, kao to koristi Zakon da bi se
pokazao dobrim i krade ast Boiju, kojem
jedino pripada hvala i slava za svagda.
Nadalje kaem vam, da dvolinjak nema
vjere, jer da on vjeruje da Bog sve vidi i da e
stranim sudom kazniti pronost, on bi
proistio svoje srce, koje, jer on nema vjere -
dri puno grijenosti. Uistinu, kaem vam, da je
dvolinjak kao grobnica, vani je bijela, a unutra
je puna kvarnosti i crva. Tako, ako vi o
sveenici, inite slubu Bogu, jer Bog je stvorio
vas i to trai od vas, ja ne govorim protiv vas, jer
vi ste sluge Boije; ali ako sve inite radi
dobitka i tako kupujete i prodajete u Hramu kao
na pijaci, bez obzira to je Hram Boiji kua
molitve, a ne trgovine, koju vi pretvarate u
peinu razbojnika: ako inite sve da udovoljite
ljudima, a izbacili ste Boga iz svojih misli; onda
ja viem protiv vas to ste vi sinovi avolovi, a
ne sinovi Abrahamovi, koji je napustio kuu
svoga oca za ljubav Boiju i bio voljan da
zakolje svog sopstvenog sina. Teko vama
sveenici i uitelji, ako ste takvi, jer e Bog
oduzeti od vas vae sveenitvo!"
46
Ponovo je govorio Isus, rekavi: Navodim
vam jedan primjer. Bio jedan domain koji je
zasadio vinograd i nainio za njega ogradu da
ga ne bi pogazile ivotinje. I na sredini njegovoj
on je napravio presu za vino i poslije toga je
prepustio svojim poljoprivrednicima. Poslije,
kad je dolo vrijeme da se skuplja groe on
posla svoje sluge, koje su, kad su ih poljodjelci
vidjeli, kamenovali neke, a spalili neke, a druge
su rasparali noem. A oni su ovo uinili mnogo
puta. Re cite mi ta e uraditi gospodar
vinograda zemljodjelcima?
Svi odgovorie: Na zao nain e dati da
stradaju, a svoj vinograd e dati drugim
poljodjelcima.
Nato ree Isus: Zar ne znate da je vinograd
dom Izraelov, a poljodjelci su narod Jude i
Jerusalema? Teko vama; jer Bog je srdit na
vas, jer ste poklali tako mnogo proroka Boijih;
tako da se u vrijeme Ahaba nije mogao niko
nai da sahrani svece Boije! I kad on ovo ree
prvosvetenici poeljee da ga zgrabe, ali su se
pobojali obinog puka koji ga veliao.
Potom Isus, videi enu koja od svog
roenja ima glavu nakrivljenu zemlji, ree:
Digni svoju glavu, o eno, u ime Boga naeg,
da bi ovi znali da ja govorim istinu i da On hoe
da je ja najavim.
Tad se ena die sva, veliajui Boga.
Sveteniki prorok povika, govorei: Ovaj
ovjek nije poslan od Boga jer on se ne
pridrava sabbata, jer on je danas izlijeio
nemonu osobu.
Isus odgovori: Pa re cite mi, zar nije
dozvoljeno govoriti na dan sabbata i initi
molitve za spas drugih? A ko je taj izmeu vas,
koji - ako na dan sabbata njegov magarac ili vo
padne u jarak - ga ne bi izvukao na sabbatu?
Sigurno niko. I jesam li ja prerkrio dan sabbata
zato to sam dao zdravlje erki Izraelovoj?
Sigurno je da se zna ovde tvoje licemjerstvo!
Oh, koliko danas ima onih koji se plae
mlaenja slame u oima drugog, dok je poluga
spremna da odsjee njihovu glavu! Oh, koliko
ima onih koji se plae mrava, ali ne mare za
slona.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Rekavi ovo on izie iz Hrama. Ali,
sveenici su se grizli od bijesa meusobno jer
nisu bili u stanju da ga zgrabe i da izvre svoju
volju nad njim, kako to su njihovi oevi inili
nad svecima Boijim.
47
Isus sie, u drugoj godini svoje proroke
misije, iz Jerusalema i ode u Nain. Kad se
pribliio kapiji grada, graani su nosili u
grobnicu sina jedinca materinog, hudoviinog,
nad kojim je svako plakao. Nato, kad Isus stie,
ljudi shvatie kako je taj Isus, prorok sa Galileje
doao: i tako oni poee da ga mole za mrtvaca,
da on poto je prorok treba da ga digne; to su
takoe inili njegovi uenici. Tad se Isus
strano uplaio, i okreui se Bogu, ree: Uzmi
me sa svijeta, o Gospodaru, jer svijet je lud, i oni
me skoro zovu bogom! I rekavi ovo on
zaplaka.
Tad doe aneo Ga briel i ree: O Isuse, ne
boj se, jer Bog ti je dao mo nad svakom
slabou, tako da to god hoe da uradi u ime
Boga, bie potpuno usliano. Na ovo Isus
uzdahnu, govorei: Tvoja e volja biti
i zvrena, Gospode Boe svemogui i
milosrdni. I rekavi ovo, on se primae majci
mrtvaca i sa alou joj ree: eno ne plai.
Uzevi ruku mrtvaca, on ree: Ja ti kaem
mladiu, u ime Boga ustani ozdravljen! Tada
deko oivi, nato se svi ispunie strahom,
govorei: Bog je podigao meu nama velikog
proroka i on je posjetio svoj narod.
48
U to vrijeme je rimska armija bila u Judeji,
naoj zemlji podjarmljenoj njima radi grijeha
naih predaka. Obiaj Rimljana je bio da
prizivanju Boga i da ga oboavaju to je uinio
svaku novu stvar od koristi za obian puk. I
tako (neki) od tih vojnika, naavi se u Nainu,
korili su sad jednog sad drugog, govorei:
Jedan od vaih bogova vas je pohodio, a vi ne
marite zato. Sigurno, ako bi nas posjetili nai
bogovi, mi bismo im dali sve to imamo. A vi
vidite kako se mi plaimo naih bogova, jer
njihovim kipovima dajemo sve najbolje ta
imamo. Satana je tako podstrekavao taj nain
govora da je nastalo ne malo zavaanje meu
narodom Naina. Ali Isus nije uopte ostao u
Nainu, nego je krenuo da ide u Kafernaum.
Razdor u Nainu je bio takav da su neki rekli:
On je na Bog koji nas je posjetio; drugi su
govorili: Bog je nevidljiv, tako ga niko nije
vidio, ak ni Mojsije, njegov sluga; zato to nije
Bog, nego prije njegov sin. Drugi su govorili:
On nije Bog, niti Bogov sin, jer Bog nema
tijelo da bi rodio; nego, on je veliki prorok
Boiji.
I tako je raspirio Satana, da je u treoj godini
Isusove proroke misije izgledalo da e iz toga
doi do velike propasti naeg naroda.
Isus ode u Kafernaum: nato graani kad ga
prepoznae, skupie sve bolesne zajedno koje
su imali i smjestie ih ispred trijema kue gdje
se smjestio Isus sa svojim uenicima. Pozvavi
Isusa naprijed, oni su ga preklinjali za njihovo
zdravlje. Tad Isus poloi svoje ruke na svakog
od njih, govorei: Boe Izraelov, svojim
svetim imenom, daj zdravlje ovoj bolesnoj
osbi. Nato bi svaki bio izlijeen.
Na sabbat Isus je uao u sinagogu i tu se
strkao sav narod da uje kako govori.
49
Pismoznanci su tog dana itali psalm
Davidov, gdje Da vid kae: Kad naem
vremena sudiu ispravno. Tada poslije
iitavanja proroka ustade Isus i svojim rukama
dade znak za tiinu, i otvorivi usta prozbori
ovako: Brao, uli ste rijei koje je govorio
Da vid prorok, na otac, da kad bi on naao
vremena da bi sudio pravedno. Ja vam kaem da
uistinu mnogi sude o onome na ijem suenju
padaju samo iz razloga to oni sude ono to im
ne odgovara, a ono to im odgovara, sude prije
vremena. Zato Bog oeva naih vie nama
preko svog proroka Davida: Pravedno sudite o
sinovi ovjeji". Jadni su zato oni koji se
postavljaju na okove ulica i ne rade nita nego
sude o onima koji prolaze, govorei: Taj je
lijep, ovaj je ruan, taj je dobar, ovaj je lo.
Teko njima, jer oni diu ezlo njegovog suda iz
38
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ruke Boije, koji kae: Ja sam svjedok i sudac i
Ja svoju ast neu dati nikome. Uistinu, kaem
vam da oni svijedoe o onom ta oni nisu vidjeli
niti stvarno uli i sude iako nisu zvanini suci.
Zato su oni hravi na zemlji pred Boijim
oima, koji e ih kazniti strahovitom kaznom na
dan suda. Teko tebi, teko tebi koji govori
dobro o zlu, i naziva zlo dobrim, jer ti osuuje
kao bog zlotvor, koji je tvorac dobrog i
opravdava kao dobar Satana, koji je izvor sveg
zla. Razmislite kakvu kaznu ete imati, i da je
strano to pada na sud Boiji, koji e biti nad
onima koji opravdavaju nevaljale za novac, a
ne sude sluajeve siroadi i hudovica. Uistinu,
kaem vam, da e avoli drhtati na takvom
sudu, koji e biti tako straan. Ti ovjee koji si
postavljen kao sudac, ne osvri se ninato, ni na
rodbinu niti prijatelje, niti ast niti dobitak, ve
gledaj jedino sa strahom od Boga u istinu koju
e traiti sa najveom marljivou, jer e te to
osigurati na sudu Boijem. Ali, ja vas
upozoravam da e biti bez milosti suen, ko
sudi bez milosti".
50
Reci mi, o ovjee, ti koji sudi drugom
ovjeku, zar ne zna da svi ljudi imaju svoje
porijeklo u istoj ilovai? Zar ne zna da niko
nije dobar, sem Bog jedan?; zato je svaki ovjek
laov i grenik. Vjeruj mi ovjee, da ako ti
sudi drugima zbog krivice, tvoje sopstvno srce
mora zbog toga biti sueno. Oh, kako je opasno
biti sudac, oh, koliko ih je stradalo zbog krivog
suenja! Satana je osudio ovjeka da bude
podliji od njega samoga; zato se on pobunio
protiv Boga, svog stvoritelja: zato se on ne kaje,
kao to ja imam saznanje govorei s njim. Nai
prvi roditelji su ocijenili govor Satane dobrim,
zato su izbaeni iz raja i baeno je prokletstvo
na svo njihovo potomstvo. Doista, kaem vam,
tako mi Boga ivog pred kojim stojim, krivo
suenje je otac svih grijeha. Kao to niko ne
grijei bez volje, niko i ne eli ono ta ne zna.
Teko zato greniku koji sudom sudi grijeh
vrijednim, a dobro bezvrijednim, koji na raun
toga odbija dobro i odabire grijeh. Zasigurno e
on podnositi nepodnoljivu kaznu, kad Bog
doe da sudi svijetu. Oh, koliko je stradalo zbog
krivog suenja i koliko ih je bilo blizu
stradanju! Faraon je osudio Mojsija i narod
Izraela da su bezboni, aul je osudio Davida
da zasluuje smrt, Ahab je osudio Iliju,
Nabukadonosor troje djece koja nisu htjela da
oboavaju njihove lane bogove. Dvojica
starjeina su presudili Susanu, i svi idolatrijski
prinevi su sudili prorocima. Oh, strahoviti sud
Biji! Sudac stradava, sudac biva spaen. I
zat o ovo, o ovj ee, ako ne ( zbog)
prenagljenosti, oni sude krivo nedunog? Kako
se dobro, zbog lanog suda, skoro pribliilo
propasti, pokazano je na brai Josipovoj, koji su
ga prodali Egipanima; Aronom i Mir iam,
sestrom Mojsijevom, koji su sudili svom bratu.
Tri Jobova prijatelja su osudili nevinog Boijeg
prijatelja Joba.
Da vid je osudio Mefiboeta i Uriju. Kir je
presudio Danielu da bude meso za lavove; i
mnogi drugi, to je bilo radi ovoga blisko
propasti njihovoj. Zbog toga ti kaem, ne sudi i
nee ti biti sueno". A zatim poto Isus zavri
svoj govor, odmah mnogi bijahu okrenuti
kajanju, oplakujui svoje grijehe; i oni bi se
rado odrekli svoga da idu s njim. Ali, Isus ree:
Ostanite u svojim kuama i odrecite se grijeha
i sluite Boga sa strahom, i tako ete biti
spaeni; jer ja nisam doao da budem sluen
nego prije da sluim.
Rekavi tako, on izie iz sinagoge i grada i
povue se u pustinju da se moli, jer on je jako
volio usamljenost.
51
Kada se on pomolio Gospodu, njegovi
uenici mu dooe i rekoe: O gospodaru, mi
bismo da znamo dvije stvari: jedna je kako si ti
govorio sa Satanom, koji se kao to kae ipak
ne kaje; druga je, kako e Bog doi da sudi na
Dan suda. Isus odgovori: Doista, kaem vam,
ja sam imao saaljenje prema Satani, znajui
njegov pad; i imao sam saaljenje prema
ljudima koje on iskuava da zgrijee. Zato sam
se ja molio i postio naem Bogu, koji mi je
govorio preko svog anela Gabriela: ta trai
ti, o Isuse, ta je tvoj zahtjev?" Ja sam
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
odgovorio: Gospode ti zna kojem zlu je
Satana uzrok, i da kroz njegova iskuenja
mnogi stradaj u, on je t voj e st vorenj e
Gospodaru, kojeg si ti stvorio; zato Gospodaru
imaj milosti nad njim.
Bog odgovori: Isuse, gle, ja u mu
oprostiti, samo uini da on kae: Gospodaru,
Boe, moj, ja sam zgrijeio, imaj milosti nada
mnom, i Ja u mu oprostiti i vratiti ga u njegovo
prvobitno stanje".
Ja sam se jako radovao, ree Isus, kad
sam ovo uo vjerujui da sam ja uinio ovaj mir.
Zato sam pozvao Satanu, koji doe govorei:
ta moram uraditi za tebe, o Isuse?"
Ja odgovorih: Ti e to uiniti za sebe, o
Satano, jer ja ne volim tvoje poslove, ve sam te
pozvao za tvoje dobro.
Satana odgovori: Ako ti ne eli moje
usluge, ni ja ne elim tvoje; jer ja sam
plemenitiji od tebe, zato ti nisi vrijedan da mi
slui - ti koji si ilovaa, dok sam ja duh.
Ostavimo ovo, rekoh ja, a reci mi zar ne
bi bilo dobro da se ti vrati svojoj prvoj ljepoti i
tvom prvom stanju. Ti mora znati da aneo
Mikael mora da te na Dan suda udari maem
Boijim sto hiljada puta, a svaki udarac e ti dati
bol od deset pakala.
Satana odgovori: Mi emo vidjeti ko na taj
dan moe sve; sigurno u ja imati na svojoj
st r ani mnoge anel e i naj moni j e
idolopoklonike koji e zabrinuti Boga, i On e
znati kako je veliku greku poinio prognavi
me, zbog podlog (komada) gline.
Tad ja rekoh: O satano, ti si slab u
razmiljanju, i ti ne zna ta govori.
Tad Satana na podrugljiv nain, mahnuvi
svoj om gl avom, progovori : Haj de da
uspostavimo mir izmeu mene i Boga; i ta
mora da se uini, reci ti, o Isuse poto si ti
otrouman.
Ja odgovorih: Dvije rijei samo treba da se
igovore.
Satana odgovori: Koje rijei?
Ja odgovorih:"Ove: ja sam zgrijeio; imaj
misloti prema meni".
Tad ree Satana: Pa ja u spremno ui u
ovaj mir, ako Bog rekne te rijei meni.
Sad odlazi od mene, rekoh ja, o
prokletnie, jer ti si hravi kreator sve nepravde
i grijeha, a Bog je pravedan i bez ikakvog
grijeha.
Satana ode vritei i ree: To nije tako, o
Isuse, nego ti govori la da bi se dopao Bogu.
Sad razmislite, ree Isus uenicima,
kako e on nai milost.
Oni odgovorie: Nikad, gospodaru, jer se
on ne kaje, govori nam sada o Boijem sudu.
52
Sudnji dan Boiji e biti tako straan da -
uistinu vam kaem - bi prokletnici rae izabrali
deset pakla nego da idu sluati kako Bog govori
u bijesu protiv njih, protiv kojih e sve stvorene
stvari svjedoiti. Doista, kaem vam, da se nee
samo prokletnici bojati ve i sveti i odabranici
Boiji, tako da Abra ham nee vjerovati u svoju
pravednost, a Job nee imati povjerenja u svoju
nevinost. A ta kaem ja? ak e se plaiti i
Poslanik Boiji - jer e Bog da bi se spoznalo
velianstvo njegovo, liiti svog Poslanika
pamenja, tako da on nee imati sjeanje kako
mu je Bog dao sve stvari. Doista, kaem vam da
- govorei iz srca, ja drhtim jer e me svijet
nazvati bogom, i ja u zbog ovoga morati da
poloim raun. Tako mi Boga ivog, pred kojim
stoji moja dua, ja sam smrtnik kao i drugi ljudi,
kako me je Bog postavio kao proroka nad
domom Izrazelovim za zdravlje slabih i
popravak grenika, ja sam sluga Boiji, a vi ste
tome svjedoci kako ja govorim protiv onih
podlih ljudi koji e nakon mog odlaska sa
svijeta ponititi istinu mog Evanelja radom
Satane. Ali ja u se vratiti pri kraju, a sa mnom
e doi Enoh i Ilija, i mi emo svjedoiti protiv
loih iji e kraj biti proklet". Poto je tako
govorio Isus proli suze, nato njegovi uenici
glasno zaplakae, i podigoe svoje glasove
govorei: Oprosti, o Gospode Boe i imaj
milosti nad svojim nevinim slugom. Isus
odgovori: Amen, amen.
53
Prije no to e taj dan doi, ree Isus, na
svijet e doi veliko razaranje, jer e izbiti rat
tako okrutan i nemilosrdan, da e otac ubiti
40
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
sina, a sin e ubiti oca, zbog podjele naroda.
Gradovi e biti uniteni, a zemlja e postati
pustinja. Doi e takav pomor da niko nee
moi da nosi mrtve na sahranu, tako da e oni
biti ostavljeni kao hrana zvijerima. Onima koji
ostanu na zemlji, Bog e poslati takvu oskudicu
da e se hljeb cijeniti vie od zlata i oni e jesti
sve vrste neistih stvari. O jadne godine, u
kojima e se rijetko neko uti da kae: Ja sam
zgrijeio, imaj milosti prema meni, o Boe",
nego e on stranim glasovima huliti na njega,
koji je slavan i blagoslovljen za svagda. Poslije
ovoga, kad se dan priblii, petnaest dana e
svaki dan dol azi t i st raan znak iznad
stanovnika Zemlje. Prvog dana e Sunce ii
svojom putanjom na nebu bez svjetla, a bie
crno kao boja za odjeu, i ono e stenjati, kao
to otac stenje za sinom koji je blizu smrti.
Drugog dana, mjesec e biti pretvoren u krv i
krv e stii na zemlju kao rosa. Treeg dana
vidjee se kako se zvijezde meusobno bore
kao armija neprijatelja. etvrtog dana stijenje i
kamenje e udarati jedno u drugo kao okrutni
neprijatelji. Petog dana, svaka biljka i travka e
liti krv. estog dana, more e se dii bez
naputanja svog mjesta do visine sto pedeset
lakata i stajat e itav dan kao zid. Sedmog dana
ono e suprotno utoniti, tako da e se jedva
vidjeti. Osmog dana e ivotinje zemlje i vode i
ptice skupiti zajedno i hurlati i kriati. Devetog
dana e biti oluja s gradom tako strana da e
ona ubijati, tako da e jedva desetina ivog
umai. Desetog dana e doi tako strano
sijevanje i grmljavina, da e se treina planina
raspui i spriti. Jedanaestog dana e svaka
rijeka tei nazad i tei e krv, ne voda.
Dvanaestog dana e svaka stvorena stvar
kriati i vikati. Trinaestog dana e nebesa biti
smotana kao knjiga i bjesnie vatra, tako da e
sve ivo pomrijeti. etrnaestog dana e biti
zemljotres tako straan da e vrhovi planina
letjeti kroz vazduh kao ptice, i sva e zemlja
postati ravna. Petnaestog dana, pomrijet e
sveti aneli, i samo e Bog ostati iv, kojem je
ast i slava".
Rekavi ovo Isus udari svoje lice rukama
objema, a zatim svojom glavom udari o zemlju.
I podigavi svoju glavu on ree: Proklet neka
je svako ko bude umetnuo u moj govor, da sam
ja sin Boiji. Na te rijei uenici padoe kao
mrtvi, nato ih Isus podie govorei: Bojmo se
Boga, ako neete da se bojite u tom danu.
54
Kad prou ovi znaci bie mrak nad svijetom
etrdeset godina, Bog e jedino biti iv, kojem
neka je slava i ast za svagda. Kad proe
etrdeset godina, Bog e dati ivot svom
Poslaniku, koji e se podii ponovo kao Sunce,
ali sjajno kao hiljadu sunaca. On e sjesti i nee
govoriti, jer e on biti kao izvan sebe. Bog e
ponovo podii etvoricu anela favorizovanih
od Boga, koji e traiti Poslanika Boijeg, i
poto ga nau, postavie se na etiri strane
mjesta da paze na njega. Zatim e Bog dati ivot
svim anelima, koji e doi kao pele kruei
oko Poslnika Boijeg. Slijedee e On dati
ivot svim svojim prorocima, koji e, slijedei
Adama, ii da poljube ruku Poslanika Boijeg,
podvrgavajui se njegovoj zatiti. Slijedee e
Bog dati ivot svim izabranicima, koji e
povikati: O Muhammede, imaj nas u vidu!
Na njihove povike probudie se saaljenje u
Poslaniku Boijem i on e razmotriti ta treba
da radi, plaei se za njihov spas. Slijedee e
Bog dati ivot svakoj stvorenoj stvari i one e se
vratiti svom prethodnom postojanju, ali e sve
posjedovati mo govora. Slijedee e Bog dati
i vot svi m pr okl et ni ci ma, na i j e e
proivljenje zbog njihove podlosti sva Boija
stvorenja povikati i uplaiti se: Ne dopusti da
nas napusti milost Tvoja, o Gospode Boe na.
Poslije ovoga e Bog dati da ustane Satana, na
iji e pogled svako stvorenje biti kao mrtvo,
zbog straha od stranog oblika njegove pojave.
Neka Bog bude zadovoljan da ja ne vidim tu
neman tog dana. Poslanik Boiji se jedino nee
uplaiti takvih oblika, jer e se on plaiti samo
Boga.
Zatim e aneo - na zvuk ije trube e sve
biti podignuto, zatrubiti ponovo, govorei:
Doite na sud, o stvorenja, jer va Stvoritelj
hoe da sudi vama. Zatim e se pojaviti usred
neba, nad dolinom Jehoapata blistavi prijesto,
nad kojim e doi bijeli oblak, nato e aneli
povikati: Blagoslovljen neka si Ti Boe na,
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
koji si nas stvorio i spasio nas od pada Satane.
Tad e se uplaiti Poslanik Boiji, jer e opaziti
da niko nije volio Boga kao on. Jer onaj ko bi
dobio u razmjeni zlatnik mora imati ezdeset
novia; jer ako on ima samo jedan novi, on
ga ne moe zamjeniti. Ali, ako e se plaiti
Poslanik Boiji, ta e raditi bezbonici koji su
puni poronosti?"
55
Poslanik Boiji e ii da sakupi sve proroke,
s kojima e on govoriti, molei ih da idu s njim
da mole Boga za vjernike. I svakoji e se
opravdavati zbog straha; ne bih ni ja, tako mi
Boga ivog, iao tamo znajui ta znam. Tad e
Bog vidjevi ovo, podsjetiti svog Poslanika
kako je On stvorio sve stvari za ljubav njegovu,
i tako e ga njegov strah napustiti i on e ii
blizu prijestolja sa ljubavlju i potovanjem, dok
e aneli pjevati: Blagoslovljeno neka je
Tvoje sveto ime, o Boe, Boe na.
I kad se on bude primakao prijestolju, Bog
e otvoriti (svoj um) svom Poslaniku, kao
prijatelj prijatelju koji se nisu dugo sreli. Prvi e
govoriti Poslanik Boiji, koji e rei: Ja Te
oboavam i volim o moj Boe, i svim svojim
srcem i svom svojom duom, ja Ti zahvaljujem
to si se udostojio da me stvori da budem Tvoj
sluga i to si stvorio sve za ljubav moju, tako da
bih Te ja volio radi svih stvari i u svim stvarima
i iznad svih stvari; zato neka Te sva Tvoja
stvorenja hvale, o moj Boe. Zatim e sve
stvari koje je stvorio Bog rei: Mi Ti
zahvaljujemo, o Gospode, i blagoslovimo
Tvoje sveto ime. Doista, kaem vam, demoni i
prokletnici sa Satanom e onda plakati tako da
e vie vode tei iz oiju jednog od njih, nego
to je ima u rijeci Jor dan. Jo nee vidjeti Boga.
I Bog e govoriti svom Poslaniku, rei e:
Ti si dobrodoao, o Moj vjerni slugo; zato trai
ta eli, jer ti e sve dobiti. Poslanik Boiji
e odgovoriti: O Gospodaru, ja se sjeam da,
kad si me Ti stvorio, Ti si rekao da si elio za
moju ljubav stvoriti raj i anele i ljude, da bi Te
oni slavili preko mene Tvog sluge. Zato,
Gospode Boe, milosrdni i pravedni, ja Te
molim da se Ti sjeti svog obeanja datog tvom
sluzi.
I Bog e odgovoriti kao prijatelj koji se ali s
prijateljem, i rei e: Ima li svjedoke ovome,
moj prijatelju Muhammede? I sa potovanjem
e on rei: Da Gospodaru. Tad e Bog
odgovoriti: Idi pozovi ih, o Gabriele. Aneo
Ga briel e doi Poslaniku Boijem i rei e:
Gospodaru, ko su tvoji svjedoci? Poslanik
Boiji e odgovoriti: Oni su Adam, Abra ham,
Jimael, Mojsije, Da vid i Isus sin Marijin.
Zatim e aneo otii, i on e pozvati
navedene svjedoke koji e tamo ii sa strahom. I
kad oni budu prisutni, Bog e im rei: Sjeate
li se vi toga ta tvrdi Moj Poslanik? Oni e
odgovoriti: ta Gospodaru? Bog e rei: Da
sam Ja stvorio sve stvari za njegovu ljubav, tako
da bi me sve stvari hvalile preko njega. Tad e
svaki od njih odgovoriti: Imaju sa nama tri
svjedoka bolja od nas, o Gospodaru. A Bog e
odgovoriti: Ko su ta tri svjedoka? Tad e
Mojsije rei: Knjiga koju si dao meni, je prvi;
a Da vid e rei: Knjiga koju si dao meni, je
drugi, a onaj koji govori tebi (o Barnaba) (tj.
Isus) e rei: Gospode, itav svijet obmanut od
Satane je govorio da sam ja Tvoj sin i Tvoj
ortak, ali knjiga koju si dao meni kae istinu da
sam ja Tvoj sluga; i ta knjiga potvruje to to
tvoj Poslanik tvrdi. Zatim e govoriti Poslanik
Boiji, a rei e: Tako kae knjiga koju si meni
dao, o Gospodaru. I kad Poslanik Boiji bude
rekao ovo, govorie Bog, rei e: Sve to sam
Ja sada uinio je zato da svi znaju koliko te
volim. I kad On bude tako govorio, Bog e dati
knjigu svom Poslaniku u kojoj su zapisani svi
izabranici Boiji. Zato e svako stvorenje
izraziti potovanje Bogu, govorei: Tebi
jedinom, o Boe neka je slava i ast, to si nas
dao svom Poslaniku.
56
Bog e otvoriti knjigu u ruci svog Poslanika,
a njegov Poslanik e itajui iz nje, pozvati sve
anele i proroke i odabranike, a na elu svakog
e biti napisan znak Poslanika Boijeg. A u
knjizi e biti opisan sjaj raja.
42
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Zatim e svaki prei na desnu stranu Bogu
uz kojeg e sjediti Poslanik Boiji, a proroci e
sjediti blizu njega, a sveci e sjediti blizu
proroka, i blogoslovljeni blizu svetaca, i aneo
e onda zatrubiti i pozvae Satanu na sud.
57
Tad e nesrenik doi i sa velikom
bezobzirnou e biti optuen od svakog
stvorenja. Onda e Bog pozvati anela Mikaela,
koji e ga udariti sto hiljada puta maem
Boijim. On e udariti Satanu, a svaki udarac je
teak kao deset pakala, i on e biti prvi koji e
biti baen u ambis. Aneo je tad pozvati
njegove sljedbenike i oni e na isti nain biti
izgreni i optueni. Zato e aneo Mikael, s
Bojom ovlatenjem udarati, nekog sto puta,
nekog pedeset, nekog dvadeset, nekog deset,
nekog pet. I tad e oni sii u ambis jer e im Bog
rei: Pakao je vae prebivalite, prokletnici.
Nakon toga e na sud biti pozvani svi
nevjernici i prokletnici, protiv kojih e se dii
prvo sva stvorenja inferiornija od ovjeka,
svjedoei pred Bogom kako su ona sluila te
ljude i kako su isti vrijeali Boga i njegova
stvorenja. I svi proroci e se dii, svjedoei
protiv njih; zatim e oni biti sueni od Boga na
paklene plamenove. Uistinu, kaem vam, da ni
jedna besmislena rije niti misao, nee proi
nekanjeno tog stranog dana. Uistinu, kaem
vam da e koulja od kostrijeti sjati kao sunce, a
svaka va koju je ovjek nosio za ljubav Boiju
bie pretvorena u biser. O, triput i etiri puta su
blagoslovljeni siromani, koji su u pravom
siromatvu sluili Bogu iz srca, jer su oni na
ovom svijetu lieni svjetskih briga, i zato e biti
osloboeni mnogih grijeha, a na tom danu oni
nee morati polagati raun o tome kako su
potroili bogatstva svijeta, nego e oni biti
nagraeni za njihovu strpljivost i njihovu
bijedu. Uistinu, kaem vam, da kad bi ovo
svijet znao, odabrao bi prije koulju od
kostrijeti nego grimizno odijelo, vai prije nego
zlato, post prije nego gozbe.
Kad sve bude pregledano, Bog e rei svom
Poslaniku: Gle, o prijatelju moj, kako je
njihova zloa bila velika, jer Ja, njihov
stvoritelj sam ukljuio sve stvoreno u njihovu
slubu i u svemu su me oni obeastili. Zato je
najpravednije da Ja nemam milosti prema
njima". Poslanik Boji e odgovoriti: To je
istina, Gospodaru, na slavni Boe, nijedan od
Tvojih prijatelja i slugu ne bi mogao traiti od
Tebe da ima milost prema njima; ne, ja Tvoj
sluga, prije svih traim pravdu protiv njih.
I kad on bude rekao ove rijei, svi aneli i
proroci sa svim izabranicima Boijim - ne,
zato ja kaem izabranici? - uistinu, kaem
vam, da e i pauci i muhe, kamenje i pjesak
vapiti protiv bezbonika, i zahtijevae pravdu.
Onda e Bog dati da se vrati na zemlju svaka
iva dua inferiornija od ovjeka, i on e poslati
bezbonike u pakao. Oni e idui ponovo
vidjeti tu zemlju, koja e biti ograniena na pse,
konje i druge divlje ivotinje. Zato e oni rei:
O Gospode Boe, daj da se mi opet vratimo na
Zemlju. Ali ono to oni trae nee im biti
podareno.
58
Dok je Isus govorio, uenici su gorko
plakali. I Isus je izlio mnoge suze.
Nakon to se on isplakao, Ivan ree: O
gospodaru, mi elimo da znamo dvije stvari.
Jedna je, kako je mogue da Poslanik Boji -
koji je pun milosra i saaljenja - nee imati
saaljenja nad prokletnicima tog dana, videi
da su oni od iste ilovae kao i on? Druga je,
kako shvatiti to da e ma Mikaela biti tei od
deset pakala; zar ima vie od jednog pakla?
Isus odgovori: Zar niste uli ta kae Da vid
prorok, kako e se pravedni smijati na propast
grenika, i ismijavae ga ovim rijeima: Vidio
sam ovjeka koji stavlja svoju nadu u svoju
snagu i svoja bogatstva, a zaboravio je Boga".
Uistinu, zbog toga, kaem vam da e Abra ham
ismijavati svog oca, a Adam sve ljude
prokletnike: a ovo e biti jer e se odabrani dii
ponovo tako savreni i ujedinjeni ka Bogu, da
oni nee u svojim umovima zainjati ni
najmanju misao protiv njegove pravde; zato e
svaki od njih zahtijevati pravdu, a iznad svega
Poslanik Boji. Tako mi Boga ivog, pred
kojim ja stojim, mada sada plaem iz alosti za
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ovjeanostvom, na taj dan u traiti pravdu
bez milosti protiv onih koji preziru moje rijei,
a najvie protiv onih koji skrnave moje
Evanelje.
59
Pakao je jedan, o uenici moji i u njemu e
osueni vjeito podnositi kanjavanje. On ima
sedam zona ili soba, jedna dublja od druge, a
onaj ko ode u najdublju pretrpie veu kaznu.
Moje rijei o mau anela Mikaela su istinite,
jer onaj ko poini jedan grijeh saluuje pakao, a
onaj koji poini dva grijeha, zasluuje dva
pakla. Zato e u jednom paklu prokletnici
osjetiti kaznu kao da su u deset, ili u stotinu, ili u
hiljadu; a svemogui Bog, e svojom moi i iz
smisla svoje pravde, dati da Satana prepati kao
da je u deset stotina hiljada pakala, a ostali,
svako prema svojoj poronosti.
Tad ree Petar: O gospodaru, zaista je
Boja pravda velika, a danas te je ova rasprava
uinila tunim; zato te mi molimo, odmori se, a
su tra nam reci na to je nalik pakao. Isus
odgovori: O Petre, ti mi kae da se odmorim o
Petre, ti ne zna ta govori, inae ne bi tako
govorio. Doista, kaem vam, da je odmor u
ovom ivotu otrov pobonosti i vatra koja guta
svaki dobar rad. Jeste li zaboravili kako je
Soloman Boji prorok sa svim prorocima
ukorio lijenost? Istina je ta on kae:
Besposlen nee obraivati zemlju zbog straha
od hladnoe, zato e on na ljeto prositi!" Zato
on kae: Sve to tvoja ruka moe uraditi, uradi
to bez odmora. I ta kae Job najneviniji
prijatelj Boji: Kao to je ptica roena da leti,
tako je ovjek roen da radi. Zaista, kaem
vam, ja mrzim odmor iznad svega.
60
Pakao je jedan i suprotan je raju, kao to je
zima suprotna ljetu, a hladnoa toploti. Zato
onaj ko bi da opie bijedu pakla morao vidjeti
raj Bojih zadovoljstava.
O mjesto prokleto Bojom pravdom radi
prokletstva nevjernika i prokletnika, o kojem
kae Job, prijatelj Boji: Tamo nema rada,
nego vjeiti strah! A Isaija prorok protiv
prokletnika kae: Njihov plamen nee biti
ugaen, niti e zgasnuti njegova toplota. A Da -
vid, na otac je plaui rekao: Tad e vladati
nad njima munje i gromovi i sumpor i velika
oluja. O jadni grenici, kako e im gnusno
izgledati delies mesa, skupa odjea, mehki
kaui i ritam slatke pjesme! i kako e ih
bolesnim uiniti razbjenjela glad, prei
plamenovi, pree ugljevlje i okrutna muenja
sa gorkim plakanjem!"
I zatim Isus ispusti alostan jecaj, rekavi:
Zaista bi bilo bolje nikad ne biti oblikovan,
nego pretrpiti tako okrutna muenja. Zamislite
ovjeka koji trpi muenja na svakom dijelu
svog tijela, koji nema nikoga da mu pokae
saaljenje, nego mu se svi rugaju; re cite mi, zar
ovo ree biti velika bol?
Uenici odgovorie: Najvei.
Zatim ree Isus: Ovo je uivanje (u
uporedbi) s paklom. Jer, uistinu, ja vam kaem,
da - kad bi stavio na jedan vas sav bol koji su
ljudi podnijeli na ovom svijetu i koji e
podnijeti do dana sudnjeg, a na drugi samo
jedan as bola pakla - prokletnici bi bez sumnje
odabrali patnje ovog svijeta, jer svjetsko dolazi
od ruku ovjeka, a drugo iz ruke avola, koji su
bez ikakve samilosti. O
kakvu okrutnu vatru e oni dati jadnim
grenicima! O ljuta zima koja nee ublaiti
njihove plamenove! Kakav krgut zuba i
jecanje i plakanje! Jer Jor dan ima manje vode
od suza koje e u svakom trenu liti iz njihovih
oiju. A ovdje e njihovi jezici proklinjati sve
stvoreno sa svojim ocem i majkom i svojim
Stvoriteljem, koji je blagoslovljen za svagda.
61
Rekavi to, Isus se opra sa svojim
uenicima, prema Zakonu Bojem napisanom
u knjizi Mojsijevoj i onda se oni pomolie.
Vidjevi ga kako tako tuno govori, uenici
nisu s njim razgovarali nikako itav dan, nego je
svaki ostao prestraen njegovim rijeima.
Onda Isus otvorivi svoja usta poslije
veernje (molitve) ree: Koji bi otac porodice
- kad bi znao da se lopov sprema da provali u
44
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
njegovu kuu - spavao? Sigurno nijedan;
jer, on bi gledao i stajao spreman da ubije
lopova. Zar ne znate da je Satana kao
riui lav, koji ide traei koga bi mogao
pozdraviti. Tako on trai da ovjek ini zlo.
Uistinu, kaem vam, da, kad bi ovjek ra dio
kao trgovac, on ne bi imao
straha tog dana, jer bi on bio dobro
pripremljen. Bio jedan ovjek koji je dao
novac svojim susjedima, da bi oni njime
trgovali, a profit bi trebao biti podjeljen u
pravednoj srazmjeri. I neki su trgovali
dobro, tako da su udvostruili novac.
Meutim neki su koristili novac u slubu
neprijatelju onoga ko im je dao novac,
govorei zlo o njemu. Re cite mi sad, kad
susjed bude pozvao dunike na obraun,
kako e stvar tei? Sigurno e nagraditi
one koji su trgovali dobro, ali e protiv
drugih njegov gnjev iskaliti prijekorima. A
onda e ih on kazniti prema zakonu. Tako
mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua,
susjed je Bog, koji je ovjeku dao sve to
on ima, sa samim ivotom, tako da ako
(ovjek) ivi dobro na ovom svijetu - Bog
ima hvalu, a ovjek slavu raja. Jer oni koji
ive dobro udvostruuju svoj novac svojim
primjerom, jer grenici videi njihov
primjer, vraaju se pokajanju; zato e
ovjek koji ivi dobro, biti nagraen velikom
nagradom. Ali zli grenici, koji svojim
grijesima polove ono ta im je dao Bog,
troe ivote u slubi Satani, neprijatelju
Bojem, hulei Boga i vrijeajui druge - re -
cite mi, kakva e biti njihova kazna?
Bie bez mjere, rekoe uenici.
62
Tad Isus ree: Onaj ko bi da ivi dobro,
uzima primjer od trgovca koji zakljuava svoju
radnju i uva je no i dan sa velikom
marljiviu. I prodajui ponovo stvari koje
kupuje, on je rad da stvori profit; jer ako on
primjeti da e time izgubiti, on nee prodavati,
ne, ni svom vlastitom bratu. Tako bi onda
trebali vi raditi; jer uistinu je vaa dua trgovac
a tijelo je radnja: zato ta ona prima svana preko
osjetila je kupljeno i prodano njome. A novac je
ljubav. Vidite da onda sa svojom ljubavlju vi ne
prodajete niti kupujete najmanju misao kojom
ne moete profitirati. Ali pustite da misao,
govor i rad budu sve za ljubav Boju, jer vi ete
tako nai sigurnost u tom danu. Uistinu, kaem
vam, da se mnogi, peru i idu da se mole, mnogi
poste i daju milostinju, mnogi ue i propovdaju
drugima, iji je kraj pred Bogom hrav; jer, oni
iste tijelo a ne srce, oni viu ustima ne srcem;
oni se uzdravaju od mesa, a pune se grijesima;
oni drugima daju stvari koje nisu dobre za njih,
da bi oni bili smatrani dobrima; oni ue da bi
znali da govore, ne da rade; oni propovijedaju
drugima protiv onoga ta sami rade, i tako su
prokleti vlastitim jezikom tako mi Boga ivog,
takvi ne poznaju Boga svojim srcima; jer da ga
znaju voljeli bi ga; a kako je sve to ovjek ima
primio od Boga, isto tako bi trebao da potroi
sve za ljubav Boiju.
63
Poslije nekoliko dana Isus je prolazio blizu
grada Samariana, i oni mu ne dopustie da ue
u grad, niti su htjeli prodati hljeb njegovim
ueni ci ma. Zat o rekoe Jakov i Ivan:
Gospodaru, bi li ti se svidjelo da se mi molimo
Bogu da On poalje vatru sa neba na ove
ljude?
Isus odgovori: Vi ne znate kojim duhom
ste voeni, kad tako govorite. Sjetite se da je
Bog odredio da razori Ninivu, jer nije naao
nikoga u tom gradu ko se bojao Boga, oni su bili
tako zli da je Bog pozvavi Jonu proroka da ga
poalje u taj grad, on rae zbog straha od ljudi
pobjegao u Tarz, nato ga je Bog prokleo da
bude baen u more, progutan od ribe i izbaen
blizu Ninive. Poto je on tamo propovjedao, ti
ljudi su se vratili pokajanju, tako da je Bog imao
milost prema njima.
Teko onima koji zovu na osvetu; jer na njih
e ona stii, poto svaki ovjek ima u sebi uzrok
za Boju osvetu. Sad mi re cite, jeste li vi stvorili
ovaj grad sa ovim ljudima? O budale kakve ste,
sigurno ne. Jer sva stvorenja sjedinjena zajedno
ne bi mogla stvoriti jednu novu muicu iz
ni ega, a ovo j e t o st varanj e. Ako
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
blogoslovljeni Bog koji je stvorio ovaj grad,
sada ga trpi, zato elite vi da ga unitite? Zato
ne kaite: Da li bi ti se svidjelo gospodaru, da
se mi molimo Gospodu Bogu naem, da bi se
ovi ljudi vratili pokajanju? Sigurno je ovo
odgovarajui postupak mog uenika, da se moli
za one koji ine zlo. Tako je inio Abel kad ga je
njegov brat Kain, proklet od Boga, ubio. Tako
je uinio Abra ham za Faraona, koji mu je od
njega uzeo njegovu enu, i kojeg zato aneo
Boji nije ubio, nego samo pogodio sa nemoi.
Tako je uinio Zaharije, kad je dekretom
bezbonog kralja on ubijen u Hramu. Tako su
uinili Jermija, Isaija, Ezekiel, Dan iel, i Da vid
sa svim prijateljima Bojim i svetim prorocima.
Re cite mi, ako bi brat bio pogoen ludilom,
biste li ga vi ublili zato to je govorio zlo i
udarili one koji mu dou blizu? Sigurno vi ne
biste uinili to; ve biste prije nastojali da mu
povratite zdravlje sa lijekovima pogodnim
njegovoj slabosti".
64
Tako mi Boga ivog, pored kojim stoji moja
dua, grenik je slabog razuma kad progoni
ovjeka. Jer, re cite mi, ima li iko ko bi razbio
svoju glavu radi cijepanja kaputa svog
neprijatelja? Pa kako moe biti zdravog razuma
ko odvaja sebe od Boga, glavu od svoje due, a
da bi povrijedio tijelo svog neprijatelja? Reci
mi o ovjee, ko je tvoj neprijatelj? Tvoje tijelo,
zasigurno, i svako ko te hvali. Zato ako bi bio
zdravog razuma ljubio bi ruku onih koji te grde i
davao poklone onima koji te progone i udaraju
te mnogo; jer, o ovjee, to si vie gren zbog
svojih grijeha i progonjen u ovom ivotu manje
e biti na sudnjem danu. Ali, reci mi o ovjee,
ako su sveci i proroci Boji bili proganjani i
klevetani od svijeta, iako su oni bili nevini, ta
e biti uraeno tebi, o grenie?, i ako su oni
i zdral i sve st rpl j i vo mol ei za svoj e
progonitelje, ta bi da radi, o ovjee, koji
zasluuje pakao? Re cite mi o uenici moji, zar
ne znate da je imej prokleo Bojeg slugu,
Davida proroka, i bacao se kamenjem na njega?
Pa ta je rekao Da vid onima koji bili spremni da
ubiju imeja? ta ti je o Joabe pa bi ti ubio
imeja?, neka me kune, jer ovo je volja Boja
koj a e ovo prokl i nj anj e okr enut i u
blagoslovljenje. I tako je to bilo; jer, Bog je
vidio strpljivost Davida i izbavio ga od
progona njegovog sopstvenog sina Absaloma.
Sigurno se ni list ne pomakne bez volje
Boje. Zato kad si u muci, ne misli kako si
mnogo podnosio, niti o onom ko te mui; nego
razmisli koliko si za svoje grijehe zasluan da
primi na ruku od avola pakla. Vi ste ljuti na
ovaj grad to nee da nas primi, niti da nam
proda hljeb. Re cite mi jesu li ovi ljudi vai
robovi?, jeste li im vi dali ovaj grad?, jeste li im
vi dali njihovo ito?, ili jeste li im vi pomogli da
ga poenju? Zasigurno ne; jer vi ste stranci u
ovoj zemlji, i siromani ljudi. ta je onda ta
stvar koju govorite?"
Dva uenika odgovorie: Gospodaru, mi
smo zgrijeili; neka Bog imade milosti prema
nama.
I Isus odgovori: Tako budi.
65
Pesah se primaklo kad Isus sa svojim
uenicima ode u Je ru sa lem. I on ode u banju
zvanu Probatica. Kupanje je bilo tako hladno
jer je aneo Boji svaki dan uzburkavao vodu, i
ko god je prvi uao u vodu nakon njenog
kretanja, bio je izlijeen od svake vrste slabosti.
Zato je veliki broj bolesnih osoba ostao pored
banje koja je imala pet stubita. I Isus vidje
tamo jednog onemoenog ovjeka koji je bio
trideset osam godina jako bolestan. Nato Isus
znajui ovo Boanskom inspiracijom, imao je
saaljenje prema bolesniku, ree mu: Da li bi ti
da ozdravi?
Onemoali odgovori: Gospodine, ja
nemam ovjeka da me stavi u vodu kad je aneo
uzburka, ve dok ja dolazim, drugi stupi ispred
mene i ue. Tad Isus podie svoje oi ka nebu i
ree: Gospode Boe nae, Boe oeva naih,
imaj milosti prema ovom nemonom ovjeku.
Rekavi ovo Isus ree: U ime Boga brate
budi zdrav; ustani i uzmi svoju lealjku.
Tad nemoni ustade, hvalei Boga, i ponese
svoj krevet na svojim ramenima i ode svojoj
kui hvalei Boga.
46
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Oni koji su ga vidjeli povikae: Dan
sabbata je, nije ti dozvoljeno da nosi krevet
svoj.
On odgovori: Onaj koji me je ozdravio mi
ree: Podigni svoj krevet i idi svojim putem
svojoj kui".
Zatim ga oni upitae: Ko je on?
On odgovori: Ja ne znam njegovo ime.
Potom, meu sobom, rekoe: To mora da je
bio Isus Nazarenac. Drugi rekoe: Ne, jer on
je svetac Boji, a onaj ko je ovo uinio je lo
ovjek, jer on je uinio sabbat prekrenim.
I Isus ode u Hram, a veliko mnotvo mu se
priblii da uje njegove rijei; nato su se
sveenici jeli od zavidnosti.
66
Jedan od njih mu doe govorei: Dobri
gospodaru, ti ui dobro i istinski; reci mi zato,
kakvu e nam Bog nagradu dati?
Isus odgovori: Ti me zove dobrim, a ne
zna da je samo Bog dobar, kao to ree Job,
prijatelj Boji: Dijete dan staro nije isto; da,
kao to aneli nisu begrijeni pred Bogom".
tavie on je rekao: Tijelo privlai grijeh i
upija grijenost kao to spuva upija vodu.
Nato su sveenici bili utljivi, zbunjeni. A
Isus ree: Uistinu, kaem vam, nita nije
opasnije od govora. Jer, Soloman je tako rekao:
ivot i smrt su u moi jezika".
I on se okrenu svojim uenicima i ree:
Pripazite se onih koji vas hvale, jer oni vas
obmanjuju. Jezikom je Satana blagoslovio nae
prve roditelje, ali je jadan bio ishod njegovih
rijei. Tako su mudraci Egipta blagoslovili
Faraona. Tako je Golijat blagoslovio Filistejce.
Tako je etrsto lanih proroka blagoslovilo
Ahaba; meutim, lana je bila njihova hvala
tako da su hvaljeni stradali sa hvaliteljima. Zato
je ne bez razloga Bog rekao preko Isaije
proroka: Narode moj, oni koji te blagoslove,
varaju te". Jao vama pismoznanci i farizeji; jao
vama sveenici i Leviti, jer vi ste pokvarili rtvu
Boiju, tako da oni koji su doli rtvovati
vjeruju da Bog jede kuhano meso, kao ovjek".
67
Jer vi im kaite: Donesite vaih ovaca, i
bikova i janjadi u hram svog Boga, i ne jedite
sve, ve dajte dio svom bogu od onog ta vam je
dao, a ne govorite im o porijeku rtve, to je za
svjedoenje ivotu datom sinu naeg ocu
Abrahama, tako da vjera i pslunost naeg oca
Abrahama, sa obeanajima koja mu je dao Bog i
blagoslovima koji su mu dati, nikad ne trebaju
biti zaboravljeni. Ali preko Ezekiela proroka,
Bog kae: Odstranite od mene te svoje rtve,
vae su mi rtve odvratne. Jer primie se
vrijeme kad e se izvriti ono to je rekao Bog
preko Hoea proroka, a rekao je: Ja u zvati
odabrani narod neodabrani. I kao to on kae
preko Ezekiela proroka: Bog e sklopiti novi
zavjet sa svojim narodom, ne kao zavjet kojeg
je dao vaim oevima, kojeg se nisu drali, i On
e uzeti od njih srce od kamena i dae im novo
srce: a sve ovo e biti jer vi sada ne idete s tim
zakonom. I vi imate klju, ali ne otvarate: rae
blokirate put onima koji bi ili njime".
Sveeni k j e odl azi o da saopi sve
prvosveaniku koji je stajao blizu svetilita, ali
Isus ree: Ostanite, jer ja u odgovoriti na
tvoje pitanje.
68
Ti me pita ta e nam Bog dati u raju.
Doista, kaem ti, da oni koji misle o zaradi ne
vole svog gospodara, oban koji ima stado
ovaca, kad vidi da dolazi vuk, spremi se da ih
brani; nasuprot tome kad plaenik vidi vuka
naputa stado i bjei. Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, da je Bog oeva naih
va Bog, vi ne biste pomiljali da kaete: ta e
mi Bog dati?" Nego vi biste rekli, kao to je
uinio Da vid, njegov prorok: ta u ja dati
Bogu, za ono sve to je dao meni?
Ja u vam govoriti parabalama da biste vi
razumjeli. Bio jedan kralj koji pored puta nae
ovjeka kojeg su skinuli lopovi, koji su ga
smrtno ranili. I on je imao saaljenje prema
njemu i naredio je svojim robovima da ga
odnesu u grad i njeguju; oni ovo uradie
marljivo. I kralj uveliko zavoli bolesnog
ovjeka, tako da mu on dade sopstvenu erku
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
za brak i uini ga svojim nasljednikom. Sigurno
je da je ovaj kralj bio najmilosrdniji; meutim
ovjek je tukao robove, prezirao lijek,
zlostavljao svoju enu, govorio zlo o kralju,
uinio da se njegovi vazali pobune protiv njega.
I kad bi kralj traio neku uslugu, on bi imao
obiaj da kae: ta e mi kralj dati kao
nagradu? Pa kad je kralj ovo uo, ta je uinio
tako bezbonom ovjeku?"
Oni svi odgovorie: Jao njemu, kralj ga je
liio svega i okrutno ga kaznio. Onda ree Isus:
O sveenici i pismoznanci i Farizeji i ti
velikosveenie koji si uo moj glas, ja vam
objavljujem ta je Bog rekao vama preko
proroka Isaije: Ja sam izdravao robove i
veliao ih, ali oni su me prezirali."
Kralj je na Bog, koji je naao Izraela na
ovom svijetu punom nevolja, i dao ga zato
svojim slugama Josipu, Mojsiju i Aronu, koji su
ga njegovali. A na Bog je zaeo takvu ljubav
prema njemu, da je On radi naroda Izraelovog
uzeo potopiti faraona i uznemirio sto dvadeset
kraljeva Kanaanaca i Medjenaca; On mu je dao
svoje zakone, inei ga nasljednikom sve te
(zemlje) u kojoj na narod ivi.
Ali kako se ponio Izrael? Koliko mnogo
proroka je pobio; koliko je proroanstva
zaprljao; kako je on prekrio Zakon Boji: kako
su mnogi zbog tog napustili Boga i otili da
slue idole kroz va prekraj. O sveenici!
Kako vi obeaujete Boga nainom svog
ivota! A sad me vi pitate: ta e nam Bog dati
u raju? Trebali ste me upitati: Kakva e biti
kazna koju e vam Bog dati u paklu, a zatim ta
treba da radite za pravo pokajanje, da bi Bog
imao milosti prema vama: jer, ja vam ovo mogu
rei i za ovaj kraj sam poslat vama".
69
Tako mi Boga ivog, pred kojim stojim, vi
neete dobiti od mene pohvalu, nego istinu.
Zato vam kaem, pokajte se i okrenite Bogu kao
to su inili oevi vai nakon grijeenja, i ne
otvrdnite svoja srca."
Sveenike je spopao bijes zbog ovog
govora, ali zbog straha od obinog puka, oni ne
rekoe niti rijei.
Isus nastavi govorei: O uitelji i
pismoznanci, o farizeji, o sveenici, re cite mi.
Vi elite konje kao vitezovi, ali vi ne elite da
idete u rat; vi elite lijepo odijelo kao ene, ali vi
ne elite da raete i uzgajate djecu; vi elite
plodove pol ja, a ne elite da obraujete zemlju;
vi elite morske ribe, a ne elite ii da lovite; vi
elite ast kao graani, a ne elite teret
republike; i vi elite desetinu i prve plodove kao
sveenici, ali ne elite da sluite Bogu istinski.
ta e onda uiniti Bog sa vama obzirom da vi
elite ovdje svako dobro, bez ikakvog zla?
Doista, kaem vam da e vam Bog dati mjesto
gdje ete vi imati svako zlo, bez imalo dobra.
Kad je ovo Isus izgovorio, bi mu doneen
ovjek opsjednut avlom, koji nije mogao da
govori niti gleda, a bio je lien i sluha. Nato Isus
videi njihovu vjeru, podie svoje oi k nebu i
ree: Gospode Boe oeva naih, imaj milosti
nad ovim bolsenim ovjekom i daj mu zdravlje,
da bi ovi ljudi ovdje znali da si me Ti poslao.
Rekavi ovo Isus naredi duhu da ode,
govorei: Uz mo imena Bojeg, Gospoda
naeg, odlazi zloduhu iz ovjeka!
Duh ode i nijemi ovjek progovori i
progleda svojim oima. Nato svi bijahu
ispunjeni strahom, ali pismoznanci rekoe: Uz
mo Belzebuba, princa domona, on je izbacio
demone.
Tad ree Isus: Svako kral j evst vo
podjeljeno protiv sebe, unitava se, i kua pada
na kuu. Ako uz mo Sotone, Sotona bude
izbaen, kako e njegovo kraljevstvo opstati? A
ako vai sinovi izbace Satanu sa knjigom koju
im je dao Sol o mon prorok, oni svjedoe da sam
ja izbacio Satanu uz Boju mo. Tako mi Boga
ivog, blesfemija protiv Svetog Duha je bez
otkupa na ovome i na drugom svijetu; jer zao
ovj ek sam sebe prokl i nj e, znaj ui
prokletstvo.
Rekavi ovo Isus izie iz Hrama. A svjetina
ga je veliala, jer, oni su donijeli sve bolesne
ljude koje su mogli sabrati, i Isus uinivi
molitvu dade svima njihovo zdravlje. Poslije
tog dana u Jerusalemu rimski vojnici,
djelovanjem Satane poee da uzbunjuju
obian narod govorei da je Isus Bog Izraelov,
koji je doao da posjeti svoj narod.
48
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
70
Poslije peaha Isus ode iz Jerusalema i ue u
granice Cezareje Filipi. Poslije toga kad mu je
aneo Ga briel rekao o zavoenju, koje je poeo
meu svjetinom, on upita svoje uenike,
rekavi: ta ljudi kau o meni?
Oni rekoe: Neki kau da si ti Ilija, drugi
Jeremija, a mi da si jedan od starih proroka.
Isus upita: A vi, ta vi kaete da sam ja?
Petar odgovori: Ti si Krist, sin Bogov.
Tad Isus bi ljut i s gnjevom ga prekori,
rekavi: Odlazi i napusti me, jer ti si avo i
trai da uinim prekraj.
I on preplai jednaestoricu, rekavi: Jao
vama ako ovo vjerujete jer mi je Bog dao veliko
prokletstvo protiv onih koji ovo vjeruju.
On je bio rad da odbaci Petra; nato
jedanaestorica preklinjae za njega Isusa, koji
ga ne odbaci nego ga jo jednom prekori,
govorei: Pazi da nikad vie ne kae takve
rijei, jer e te Bog prokleti!
Petar zaplaka i ree: Gospodaru, govorio
sam ludo, preklinji Boga da mi On oprosti.
Tad ree Isus: Ako Bog nije htio da se
pokae svom sluzi Mojsiju niti Iliji, kojeg je
tako volio, niti bilo kojem proroku, zar ete
misliti da bi se Bog pokazao ovoj bezvjernoj
generaciji? Ali, zar ne znate da je Bog stvorio
sve stvari iz niega samo sa jednom rjeju, a svi
ljudi imaju svoje porijeklo iz komada ilovae?
Pa kako e Bog imati slinost ovjeku? Jao
onima koji doputaju sebi da ih Satana
obmane!
Rekavi ovo Isus je molio Boga za Petra,
jedanestorica i Petar su plakali i govorili: Tako
budi, tako budi, o blagoslovljeni Gospode Boe
na.
Poslije toga Isus ode u Galileju da bi ovo
zaludno miljenje - koje je obian puk poeo da
dri o njemu - bilo ugaeno.
71
Poto Isus doe u svoju vlastitu zemlju,
proiri se kroz itav re gion Galileje kako je taj
Isus prorok doao u Nazaret. Nato su oni
marljivo traili bolesne i donosili ih njemu,
preklinjui ga da bi ih on dotakao svojim
rukama. Mnotvo je bilo tako veliko da je
izvjesni bogati ovjek bolestan od paralize,
poto nije mogao biti uneen kroz vrata, dao da
se odnese na krov kue u kojoj je Isus bio i
dajui da se krov otkrije, dao da se pomou
arafa spusti pred Isusa. Isus je za trenutak
stajao u oklijevanju, i onda on ree: Ne boj se
brate, jer su ti tvoji grijesi oproteni.
Svi su bili uvrijeeni uvi ovo i rekoe: A
ko je taj ko oprata grijehe?
Tad Isus ree:"Tako mi Boga ivog, ja
nisam u stanju opratati grije, niti bilo koji
ovjek, nego Bog jedini oprata. Ali, kao sluga
Boji, ja mogu da Ga molim za grijehe drugih: i
tako sam Ga molio za ovog bolesnog ovjeka i
ja sam siguran da je Bog uo moju molitvu. Zato
da biste vi mogli znati istinu, ja kaem ovom
bolesnom ovjeku: U ime Boga oeva naih,
Boga Abrahama i njegovih sinova, ustani
izlijeen! A kad Isus ovo ree, bolesnik ustade
izlijeen i slavie Boga.
Zatim je puk preklinjao Isusa da moli Boga
za bolesne koji su stajali vani. Nato Isus izie k
njima i podigavi svoje ruke ree: Gospode
Boe vojski, Boe ivi, Boe sveti koji nikad
nee umrijeti; imaj milosti nad njima! Nato
svi odgovorie: Amen. Kada je ovo bilo
reeno, Isus poloi svoje ruke na bolesni narod,
i oni svi primie svoje zdravlje.
Tad su slavili Boga, govorei: Bog nas je
pohodio svojim prorokom, a poslao nam je Bog
velikog proroka.
72
Nou je Isus tajno razgovarao sa svojim
uenicima govorei: Uistinu, kaem vam da
Satana eli da vas rasije kao penicu; ali ja sam
molio Boga za vas, i od vas nee stradati niko,
izuzev onog ko mi sprema zamke. On ovo ree
o Judi, jer mu je aneo Ga briel rekao kako je
Juda imao posla sa sveenicima, i ispria im sve
ta je Juda govorio.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Sa suzama se primae Isusu onaj koji ovo
pie, govorei: O gospodaru, reci mi, ko je taj
ko bi te izdao?
Isus odgovori, rekavi: O Barnaba, ovo
nije trenutak za tebe da ga zna, ali hra e se
sam otkriti uskoro, jer ja u otii sa svijeta.
Tad zaplakae apostoli, govorei: O
gospodaru, zato e nas napustiti? Mnogo je
bolje kad bi mi pomrli, nego da nas ostavi!
Isus odgovori: Ne uznemiravajte svoja
srca, niti budite straljivi: jer ja vas nisam
stvorio, nego e Bog na stvoritelj, koji vas je
stvorio, zatititi vas. to se mene tie, ja sam sad
doao na svijet da pripremim put za Poslanika
Bojeg koji e svijetu donijeti spas. Ali pazite
da ne budete obmanuti, jer e doi mnogi lani
proroci, koji e uzeti moje rijei i zatrovati moje
Evanelje.
Tad ree Andrija: Gospodaru, reci nam
neki znak, da bi ga mi znali.
Isus odgovori: On nee doi u vae
vrijeme, nego e doi izvjestan broj godina
poslije vas, kad moje Evanelje bude poniteno
tako da e biti jeva trideset vjernika. U to
vrijeme e Bog imati milosti nad svijetom i tako
e On poslati svog Poslanika, nad ijom glavom
e poivati bijeli oblak, na osnovu ega e on
biti poznat kao jedan od odabranika Bojih, i
pomou njega e se manifestovati svijetu. On e
doi sa velikom moi protiv bezbonika, i
unitie idolopoklonstvo na zemlji. To me
raduje to e kroz njega na Bog biti poznat i
slavljen, i pokazae se da sam ja bio istina; i on
e izvriti osvetu nad onima koji budu rekli da
sam ja vie od ovjeka. Uistinu, kaem vam da
e Mjesec bdjeti nad snom njegovim u
njegovom djetinjstvu, a kad on odraste, on e ga
uzeti u svoje ruke. Neka se svijet pripazi da ga
ne odbaci, jer on e pobiti idolopoklonike, jer
mnogo ih je pobio Mojsije sluga Boiji i Joua,
koji nije potedio gradove koje su spalili i
poklali djecu; jer na staru ranu neko stavlja
vatru.
On e doi sa istinom mnogo jasnijom od
one svih proroka i prekoravae onog ko se bude
sluio gomilanjem. Kule grada naeg oca e
pozdravljati jedna drugu od zadovoljstva: i tako
kad se bude vidilo da idolopoklonstvo pada na
zemlju i ja budem priznat ovjekom kao i drugi
ljudi, uistinu kaem vam da Poslanik Boji
dolazi".
73
Uistinu, kaem vam, ovo vas Satana
iskuava da li ste prijatelji Boji - jer niko ne
napada svoje vlastite gradove - kad bi Satana
imao svoju volju nad vama on bi vas pustio da
otplovite u vlastito zadovoljstvo; ali poto on
zna da ste vi njemu neprijatelji on e uiniti
svako nasilje da bi uinio da stradate. Ali, vi se
ne bojte, jer on e biti protiv vas kao pas koji je
svezan lancem, jer je Bog uo moju molitvu".
Ivan ree: O gospodaru, ne samo za nas, nego
za one koji e vjerovati Evanelje, reci nam
kako stari iskuavatelj vreba ovjeka.
Isus odgovori: Taj zloa iskuava ovjeka
na etiri naina. Prvi je kad on iskuava sobom,
sa mislima. Drugi je kad on iskuava rijeima i
djelima putem svojih slugu; trei je kad on
iskuava lanom dogmom; etvrti je kad on
iskuava lanim vizijama. Pa kako ovjek treba
biti oprezan, to vie to on ima u svojoj
naklonosti tijelo ovjeka, koje voli grijeh kao
to onaj ko ima groznicu, voli vodu. Uistinu,
kaem vam, da ako se ovjek boji Boga, on e
imati pobjedu nad svim, kao to kae Da vid
Njegov prorok: Bog e dati nad tebe svoje
anele, koji e uvati tvoje puteve, tako da avo
nee uiniti da se spotakne. Hiljadu e pasti na
tvoju lijevu ruku, a deset hiljada na tvoju desnu
ruku, tako da ti oni nee prii blizu".
Nadalje, na Bog nam je s velikom ljubavlju
obeao preko istog Davida, da e nas uvati,
rekavi: Ja vam dajem razum koji e vas uiti;
a na tvojim putevima kojima e ii, Ja u dati
da Moje oko poiva nad tobom.
Ali ta u ja rei? On je rekao preko Isaije:
Moe li majka zaboraviti dijete svoje utrobe?
Nego, kaem ti, da kad te ona zaboravi, ja te
neu zaboraviti.
Re cite mi onda, ko e se plaiti Satane
imajui uvanje anela i zatitu Boga ivog?
Ipak, potrebno je, kao to kae prorok Sol o mon
da Ti moj sine, koji si doao da se boji
Gospoda, pripremi svoju duu za iskuenje.
Uistinu kaem vam, da ovjek treba da ini kao
to radi bankar koji pregleda novac, da ispituje
50
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
svoje misli, da ne zgrijei protiv Boga svog
stvoritelja".
74
Bilo je a i ima na svijetu ljudi koji ne misle
na grijeh; koji su u najveoj pogreci. Re cite mi
kako je zgrijeio Satana? Sigurno je da je on
zgrijeio u miljenju da je on vrijedniji od
ovjeka. Sol o mon je zgrijeio u miljenju da
pozove sva Boija stvorenja na gozbu, nato ga
je riba ispravila pojedavi sve ta je on
pripremio. Zato je ne bez razloga rekao Da vid
na otac da Ui u neije srce postavlja ovjeka
u dolinu suza". I zato vie Bog preko Isije svog
proroka, rekavi: Nosite svoje zle misli od
mojih oiju. A s kojim ciljem kae Sol o mon:
Potpunim uvanjem, uvaj svoje srce? Tako
mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, sve
je reeno protiv zlih misli kojima se ini zlo, jer
bez miljenja je nemogue zgrijeiti. Pa re cite
mi, kad poljodjelac sadi vinograd, da li on sadi
biljke duboko? Sigurno da. Isto tako radi
Satana, koji pri usaivanju grijeha ne staje u
oku niti uhu, nego prolazi u srce, koje je Boija
kua. Kao to je On govorio preko Mojsija svog
sluge, rekavi: Ja u boraviti u njima, da bi oni
mogli ii mojim zakonom.
Pa re cite mi, ako bi vam kralj Herod dao
kuu da u njoj uvate ono ta on eli, bili ste vi
dopustili Pilatu njegovom neprijatelju da ue ili
da smjesti u nju svoje stvari? Sigurno ne.
Koliko manje biste trebali dopustiti Satani da
ue u vae srce ili da stavi svoje misli u njega,
obzirom da je na Bog dao vama vaa srca na
uvanje, koja su njegovo boravite. Primjetite
zato, da bankar gleda svoj novac, da li je lik
Cezarov pravi, da li je srebro dobro ili lano, ili
da li je potrebne teine: zato ga on mnogo
prevre u ruci. Ah, ludi svijete! Kako si ti
obazriv u svom poslu, tako da e ti na dan
posljednji koriti i suditi Boje sluge za
bezbrinost i nemarnost, jer bez sumnje su tvoje
sluge obazrivije od slugu Bojih. Reci mi onda,
ko je taj ko pregleda misao, kao bankar srebrenu
kovanicu? Sigurno niko".
75
Tad ree Jakov: O gospodaru, kako je
pregledanje misli slino (onom od) kovanice?
Isus odgovori: Dobro srebro u misli je
pobonost, jer svaka bezbona misao dolazi od
avola. Pravi lik je primjer svetaca i proroka
koje mi treba da slijedimo; a teina misli je
ljubav prema Bogu prema kojoj sve treba da je
uraeno. Zato e neprijatelj donijeti bezbone
misli protiv vaih susjeda, (misli) prilagoene
svijetu da iskvare tijelo, (misli) zemaljske
ljubavi za kvarenje ljubavi prema Bogu.
Bartolomeo upta: ta mi treba da radimo
da bismo malo mislili, a da ne bismo pali u
iskuenje?
Isus odgovori: Za vas su potrebne dvije
stvari. Prva je da mnogo radite, a druga je da
malo govorite: jer besposlenost je la vabo u koji
se skuplja svaka neista misao, a previe govora
je suner koji upija poronosti. Potrebno je
zato, ne samo da va rad dri zaokupljenim vae
tijelo, nego i da dua bude okupirana molitvom.
Jer ona nikad ne treba da prestane s molitvom.
Naveu vam jedan primjer: Bio jedan
ovjek koji je slabo plaao, zbog ega niko ko
ga je znao nije htio da ide obraivati njegova
pol ja. Nato je on kao zao ovjek rekao: Otii
u na trg da naem besposlene koji nita ne
rade, i zato e doi da obrauju moj vinograd.
Ovaj ovjek je otiao iz svoje kue i naao
mnoge strance koji su u besposlici stajali i nisu
imali novac. S njima je on govorio i odveo ih u
svoj vinograd. Ali zaista niko ko ga je znao i ra -
dio posao za njega, nije otiao tamo.
On je satana, taj koji plaa slabo; jer on
daje posao, a ovjek prima za to vjene vatre u
njegovoj slubi. Zato je on iziao iz raja i ide da
trai radnike. Sigurno on uzima za svoje
poslove one koji stoje u besposlici ma ko oni
bili, ali daleko vie onih koji ga ne znaju.
Nikako nije dovoljno za nekoga da zna zlo, da
bi ga izbjegao, nego treba da radi dobro da bi ga
prevaziao.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
76
Naveu vam za to primjer. Bio jedan
ovjek koji je imao tri vinograda, koje je izdao
trojici poljodjelaca. Zbog toga to prvi nije znao
kako da obrauje vinograd, vinograd je rodio
samo liem. Drugi je uio treeg kako se loza
uzgaja; i on je dobro sluao njegove rijei; i on
je obraivao svoj kako mu je rekao, tako da je
vinograd trei put urodio mnogo. Ali drugi je
ostavio svoj vinograd neobraen, troei svoje
vrijeme jedino u govoru. Kad je dolo vrijeme
da se plati renta vlasniku vinograda, prvi ree:
Gospodaru, ja ne znam kako tvoj vinograd
treba da se obrauje: zato ja nisam dobio
nikakav plod ove godine".
Gospodar odgovori: O budalo, zar sam
ivi na svijetu pa nisi traio savjet mog drugog
vinogradara, koji dobro zna kako se obrauje
zemlja? Sigurno je da e mi platiti.
Rekavi ovo on ga osudi da radi u zatvoru
dok ne plati svom gospodaru, koji pokrenut
saaljenjem u svojoj jednostavnosti, oslobodi
ga, govorei: Odlazi, jer ja neu da ti vie radi
u mom vinogradu; za tebe je dosta da ti ja dam
tvog dug.
Drugi doe, kojem gospodar ree:
Dobrodoao moj vinogradaru! Gdje su
plodovi koje mi duguje? Sigurno je obzirom da
ti zna kako se potkresuje loza, da je vinograd
kojeg sam ti unajmio urodio mnogim plodom.
Drugi dogovori: O gospodaru, tvoj
vinograd je zaostao jer ja nisam potkresao drvo
niti obradio tlo, pa vinograd nije donio plod,
tako da ja ne mogu da ti platim.
Nato gospodar pozva treeg i s uenjem
ree: Ti ree meni da te je ovaj ovjek, kojem
sam ja iznajmio drugi vinograd, nauio
perfektno da obrauje vinograd koji sam ti
iznajmio. Kako je onda mogue da vinograd
koji sam njemu iznajmio, nije donio plod,
obzirom da je to sve jedno tlo?
Trei odgovori: Gospodaru, loza se ne
uzgaja samo priom, ve on mora da oznoji
koulju svaki dan ko hoe da mu donese plod. A
kako e vinograd tvog vinogradara donijeti
plod o gospodaru, ako on ne radi nita nego
samo gubi vrijeme priajui? Sigurno je, o
gospodaru, da je on sproveo u djelo svoje
vlastite rijei - (dok) sam ja koji ne mogu toliko
govoriti dao tebi rentu za dvije godine, a on bi ti
dao rentu vinograda za pet godina.
Gospodar je bio gnjevan i ree s prezirom
vinogradaru: I tako si ti obavio veliki posao
time to nisi sjekao drvo i izravnavao vinograd
zbog ega postoji dug prema tebi, velika
nagrada! I pozvavi svoje sluge on dade da ga
isprebijaju bez ikakve milosti. A zatim ga on
stavi u zatvor pod prismotrom okrutnog sluge
koji ga je tukao svaki dan, i nikad nije htio da ga
pusti na molitve njegovih prijatelja".

77
Uistinu, kaem vam da e mnogi na Sudnji
dan rei Bogu: Gospode, mi smo propovijedali
i pouavali tvojim zakonom. Protiv njih e ak
kamenj e vi kat i , govorei : Kad st e
propovjedali drugima, vi ste vlastitim jezicima
prokleli sebe, o inioci nepravde".
Tako mi Boga ivog, ree Isus, onaj ko
zna istinu, a radi kontra, bie kanjen tako
tekom kaznom da e ak i Satana imati
saaljenje prema njemu. Re cite mi onda, je li
nam na Bog dao zakon za znanje ili na
djelanje? Uistinu, kaem vam, da svo znanje
ima za kraj onu mudrost koja ini sve to zna.
Re cite mi, ako neko sjedi za stolom i
svojim oima opazi delikates mesa, ali rukama
svojim odabere neiste stvari i pojede ih, zar
nije on lud?
Da, sigurno, rekoe uenici.
Onda Isus ree: O ludae mimo svih
ludaka si ti o ovjee, to svojim shvatanjem
zna nebesa, a rukama svojim odabire zemlju;
sa svojim shvatanjem spoznaje Boga, a sa
svojom ljubavlju eli svijet; svojim razumom
spoznaje zadovoljstva raja, a svojim djelima
odabire nevolje pakla. Hrabri vojnik koji
ostavlja ma i nosi korice da se bori! Pa zar ne
znate da onaj koji ide nou eli svjetlo, ne samo
da vidi svjetlo, nego da vidi dobar put, da bi on
sigurno proao u svratite? O jadni svijete, budi
hiljadu puta prezren!, na Bog je preko svojih
52
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
svetih proroka uvijek htio da ga obdari da zna
kojim putem ii u svoju zemlju i svoj poinak:
ali ti nevaljale, ne samo to ne eli ii, ve to
je gore, prezire svjetlost! Istinita je poslovica o
kamili da ona ne voli bistru vodu da pije, jer ona
ne eli da vidi svoje sopstveno runo lice. Tako
ini bezbonik koji radi loe; jer on mrzi
svjetlost, da se ne bi znali njegovi zli poslovi.
Ali, onaj ko prima mudrost, i ne samo da ne radi
dobro, ve, to je gore, upoljava je za zlo -
slian je onom ko koristi darove kao in stru ment
da ubije daradovca.
78
Ui st inu, kaem vam da Bog nema
saaljenja prema padu Satane, ali je (imao
saaljenje) prema padu Adama. Neka vas
zadovolji da znate nesreno stanje onog ko zna
dobro a ini zlo.
Potom ree Andrija: O gospodaru, dobra je
stvar napustiti uenje, kao i ne zapasti u takvo
stanje.
Isus odgovori: Ako je svijet dobar bez
sunca, ovj ek bez oi j u, dua bez
razumijevanja, onda je dobro ne znati. Doista,
kaem vam, kruh nije tako dobar za privremeni
ivot, kao uenje za vjeni ivot. Zar ne znate
da je naelo Boije da se ui? Jer, tako kae
Bog: Pitaj svoje starije i oni e te pouiti". A u
zakonu Bog kae: Neka moja naela budu pred
tvojim oima i kad ti sjedi i kad ti hoda, i
stalno razmiljaj o tome. Da li je onda dobro ne
uiti, sad moete znati. Oh, nesrenog onog ko
prezire mudrost, jer on je siguran da e izgubiti
vjeni ivot".
Jakov odgovori: O Gospodaru, mi znamo
da Job nije uio od gazde, niti Abra ham; ipak su
oni postali sveci i proroci.
Isus odgovori: Uistinu, kaem vam, da
onaj ko je u mladoenjinoj kui ne treba biti
pozvan na svadbu, jer on stanuje u kui gdje se
svadba odrava; nego oni koji su daleko od
kue. Pa zar ne znate da su proroci Boji u kui
Boje naklonosti i milosti, i tako se Zakon Boji
manifestirao u njima: kao to Da vid otac na
kae o ovoj stvari: Zakon Boga njegovog je u
njegovom srcu; zbog toga njegova staza nee
biti raskopana".
Uistinu, kaem vam da na Bog nije pri
stvaranju ovjeka stvorio ga samo pravednog,
nego je umetnuo u njegovo srce svjetlost, koja
e mu pokazati da je to pogodno za sluenje
Bogu. Zato, ako ovo svjetlo bude zatamnjeno
poslije grijeha, ono joj nije ugaeno. Jer, svaki
narod ima ovu elju da slui Bogu, premda su
oni izgubili Boga i slue krivim i lanim
bogovima.
U skladu stim potrebno je da ovjek bude
pouen o prorocima Bojim, jer, oni su imali
jasno svjetlo da poue putu za raj, zemlji naoj,
sluei Bogu dobro: kao to je potrebno da onaj
ije su oi presahle bude voen i pomognut".
79
Jakov upita: A kako e nas pouiti proroci
ako su mrtvi, i kako e biti pouen onaj koji
nema znanje o prorocima?
Isus odgovori : Nj i hovo uenj e j e
zapisano, tako da ga treba studirati, jer
(zapisano) je tebi, od proroka. Uistinu, zaista, ja
vam kaem da onaj ko prezire proroanstvo, ne
prezire samo proroka, ve takoe prezire Boga
koji je poslao proroka. A to se tie onih koji ne
znaju proroka, kao to su narodi, ja vam kaem,
ako tamo u tim podrujima bude ivio ikakav
ovjek onako kako mu bude pokazivalo
njegovo srce, ne inei drugima ono to on ne bi
primio od drugih i dajui susjedu svom ono ta
bi primio od drugih, takav ovjek nee biti
zaboravljen od milosti Boje. Zato e mu Bog
na smrti, ako ne prije, pokazati i dati mu svoj
znak sa milosrem. Moda vi mislite da je Bog
dao zakon iz ljubavi za zakonom? Sigurno je da
ovo nije tano nego je Bog dao zakon da bi
ovjek inio dobro za ljubav Boju. I tako, ako
Bog nae ovjeka koji za ljubav Njegovu radi
dobro, hoe li ga On moda prezreti? Nikako,
naprotiv, rae e ga voljeti vie od onih kojima
je dao zakon. Naveu vam za to jedan primjer:
bio jedan ovjek koji je imao velike posjede i na
svojoj teritoriji je imao pustinjsko tlo gdje je
raao samo korov. I tako, kako je jednog dana
etao tom pustarom, on meu tim biljkama bez
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
plodova nae biljku koja je imala delikates
plodove. Nato ovaj ovjek ree: Pa kako ova
biljka ovdje raa tako delikatesnim plodovima?
Sigurno neu dati da bude posjeena i stavljena
na vatru sa ostalima". I pozvavi svoje sluge on
ih natjera da je iskopaju i posade u njegov vrt.
Isto tako e, kaem vam, na Bog sauvati od
buktinja vatre pakla one koji rade pravedno, ma
ko oni bili".
80
Reci mi gdje je stanovao Job ako ne u Uzu
meu idolopoklonicima? A u vrijeme potopa,
kako pie Mojsije? Reci mi. On ree: Noa je
zaista naao milost kod Boga". Na otac Abra -
ham je imao oca bez vjere, jer, on je pravio i
oboavao lane idole. Lot je boravio meu
najporonijim ljudima na Zemlji. Dan iel je kao
dijete sa Hananijem, Azarjom i Miaelom bio
uzet kao zarobljenik kod Nabukadonosora na
takav nain da su oni imali samo dvije godine
kad su uzeti i oni su bili odgajani meu
mnotvom idelopoklonikih sluga. Tako mi
Boga ivog, kao to vatra sagara suhe stvari i
pretvara ih u vatru ne inei razliku izmeu
masline, empresa i palme, isto tako na Bog
ima milost prema svakom ko pravo radi, ne
inei razliku izmeu Jevreja, Skita, Grka, ili
Ismaelite. Ali, ne zaustavi svoje srce tu, o
Jakove, jer gdje je Bog poslao svog proroka
treba potpuno porei svoj sud i slijediti
proroka i ne rei: Zato on tako govori?
Zato on tako zabranjuje i nareuje?, nego
reci: Tako Bog hoe. Tako Bog nareuje. Pa
ta je rekao Bog Mojsiju, kad je izrael prezirao
Mojsija?" Oni ne prezirae tebe, ve prezree
mene.
Uistinu kaem vam, da ovjek treba da
potroi svo vrijeme svog ivota ne u uenju
kako da govori ili ita, nego u uenju kako da
ini dobro. Pa reci mi, koji je to sluga Herodov
koji ne bi uio da mu udovolji, sluei mu
usrdno? Teko svijetu to ui samo da udovolji
tijelu koje je ilovaa i izmet, a ne izuava nego
zaboravlja slubu Bogu koji je stvorio sve
stvari, koji je blagoslovljen zauvjek.
81
Reci mi, bili to bio veliki grijeh sveenika,
da su oni, kad su nosili koveg zavjeta Bojeg,
pustili ga da ispane na zemlju?
Uenici zadrhtae uvi ovo, jer, oni su
znali da je Bog ubio Uzaa to je pogreno
dodirnuo koveg Boji. I oni rekoe: Takav
grijeh bi bio natei.
Onda ree Isus: Tako mi Boga ivog, vei
je grijeh zaboraviti rije Boju kojom je on
nainio sve stvari, kojom ti On nudi vjeni
ivot.
Rekavi ovo Isus uini molitvu; a poslije
svoje molitve on ree: Su tra moramo prei u
Samariju jer mi je tako rekao sveti aneo
Boji.
Jednog dana u rano jutro Isus stie blizu
bunara kojeg je napravio Jakov i dao ga Josipu
svom sinu. Nato Isus bivi izmoren putom,
posla svoje uenike u grad da kupe hranu. I tako
on sjede pored bunara, na kamen bunarski. I gle,
ena Samaritanka dolazi na bunar da izvue
vodu.
Isus ree eni: Daj mi da se napijem. ena
odgovori: Pa zar te nije stid da ti obzirom da si
Hebrej, ie od mene da pije, koja sam ena
Samaritanka?
Isus odgovori: O eno, da ti zna ko je taj
koji trai od tebe da pije, moda bi ti pitala
njega da pije.
ena upita: Pa kako bi mi ti dao da pijem,
obzirom da ti nema suda da izvlai vodu niti
ueta, a bunar je dubok?
Isus odgovori: O eno, ko god pije vodu
ovog bunara e mu se ponovo javlja, a ko god
pije vodu koju mu ja dadnem, nema vie ei;
nego onima koji imaju e, daj njima da piju,
tako da oni odu u vjeni ivot.
Tad ree ena: O gospodaru, daj mi te tvoje
vode.
Isus ree: Idi pozovi svog mua, i ja u vam
oboma dati da pijete.
ena ree: Ja nemam mua.
54
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Isus odgovori: Pa jesi li rekla istinu, jer ti si
imala petoricu mueva, a onaj kojeg sad ima,
nije tvoj mu.
ena bjee zapanjena uvi ovo, i ree:
Gospodaru, sad vidim da si prorok; reci mi
zato ja molim: Hebreji obavljaju molitvu na
brdu Cionu u Hramu sagraenom od Solomana
u Jerusalemu, i kau da ondje i nigdje vie
(ljudi) ne nalaze naklonost i milost Boju. A na
narod oboava na tim planinama i kae da samo
na planinama Samarije treba da se obavlja
oboavanje. Ko su pravi oboavatelji?
82
Tad Isus uzdahnu i zaplaka, rekavi:
Teko tebi Judeja, jer ti slavi govorei: Hram
Gospodnji, Hram Gospodnji, a ivi kao da
nema Boga, sasvim predata zadovoljstvima i
dobicima svijeta; jer ova e te ena na Dan
sudnji osuditi na pakao; jer ova ena trai da
naui slavu i milost pred Bogom.
I okreui se eni ree: O eno, vi
Samaritanci oboavate ono ta vi ne znate, a mi
Hebreji oboavaomo ono to mi znamo.
Uistinu, kaem ti da je Bog Duh istine, i tako u
duhu i u istini On mora biti oboavan. Jer,
obeanje Boje je uinjeno u Jerusalemu, u
Hramu Solomonovu, a ne drugdje. Ali, vjeruj
mi, doi e vrijeme da e Bog dati svoju milost u
drugom gradu i bie u svakom mjestu mogue
oboavati Ga u istini. A Bog e u svakom
mjestu primiti istinsku molitvu s milou.
ena ree: Mi ekamo Mesiju; kad on doe
on e nas pouiti.
Isus upita: Zna li ti eno da Mesija mora
doi?
Ona odgovori: Da gospodaru.
Tad se Isus obradova i ree: Koliko ja
vidim, o eno, ti si vjernica: znaj onda da e u
vjeri Mesije biti spaen svako ko je odabranik
Boji; zato je potrebno da ti zna za dolazak
Mesijin.
ena ree: O gospodaru, moda si ti
Mesija.
Isus odgovori: Ja sam naravno poslan
domu Izraelovom kao prorok spasa; ali, poslije
mene e doi Mesija poslat od Boga itavom
svijetu; za njega je Bog stvorio svijet. A onda e
po itavom svijetu Bog biti oboavan i milost
primana toliko da e godina jubileja, koja sad
dolazi svakih sto godina, biti od strane Mesije
reducirana na svaku godinu u svakom mjestu.
Tad ena ostavi svoju kofu i otra u grad da
objavi sve ta je ula od Isusa.
83
Dok je ena razgovarala s Isusom, dooe
njegovi uenici i udie se da Isus govori tako
sa enom. Ipak mu nijedan ne ree: Zato ti
tako govori sa enom Samaritankom?
Posl i j e, kad ena ode, oni rekoe:
Gospodaru, doi i jedi.
Isus ree: Ja moram jesti drugu hranu.
Tad rekoe uenici jedni drugima: Moda
je neki putnik priao sa Isusom i otiao da mu
nae hranu. I oni upitae onog koji ovo pie,
rekavi: Je li ovdje bio iko, o Barnaba, ko bi
mogao donijeti hranu Gospodaru?
Tad odgovori onaj koji (ovo) pie: Ovdje
nije bio niko drugi osim ene koju ste vidjeli,
koja je donijela ovu praznu posudu da je napuni
vodom. Tad uenici stajae zapanjeni ekajui
rezultat Isusovih rijei. Nato ree Isus: Vi ne
znate da je prava hrana izvravanje volje Boje;
jer nije hljeb taj koji odrava ovjeka, daje mu
ivot, ve prije rije Boja, njegovom voljom. I
tako, zbog ovog razloga sveti aneli ne jedu,
nego ive hranjeni samo voljom Bojom. I tako
smo mi, Mojsije i Ilija i jo drugi, bili etrdeset
dana i etrdeset noi bez ikakve hrane.
I podigavi svoje oi, Isus ree: Koliko je
do etve?
Uenici odgovorie: Tri mjeseca.
Isus ree: Pogledajte sad kako je planina
bijela od zrna; uistinu ja vam kaem da e danas
biti velika etva obavljena. I on tad pokaza na
mnotvo onih koji su doli da ga vide. Jer, ena
kada je dola u grad, pokrenula je itav grad,
govorei: O ljudi doite i vidite novog proroka
poslanog od Boga domu Izraelovom; i ona im
je ispriala sve ta je ula od Isusa. Kad su oni
doli tamo, oni preklinjae Isusa da boravi s
njima; i on ue u grad i ostade tu dva dana,
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
lijeei sve bolesne i pouavajui o kraljevstvu
Bojem.
Onda graani rekoe eni: Mi vie
vjerujemo u njegove rijei i uda, nego u ono ta
ti kae; jer on je svakako jedan sveti Boiji,
prorok poslat za spas onih koji e mu
vjerovati.
Nakon ponone mol i t ve ueni ci se
primakoe Isusu, i on im ree: Ova e no biti u
vrijeme Mesije, poslanika Bojeg, jubilej svake
godine - koja sada dolazi svakih sto godina.
Zato ja neu da mi spavamo, nego uinimo
molitvu, saginjui svoje glave stotinu puta,
odajui poast Bogu naem, Monom i
Milostivom, koji je blagoslovljen zauvjek, i
zato svaki put recimo: Ja priznajem Tebe,
naeg Boga jedinog, koji nisi imao poetka, niti
e ikada imati kraj; jer si svojom milou svim
stvarima dao njihov poetak, a tvojom
pravdom, Ti e svima dati njihov kraj; to nema
slinosti s ljudima, jer u tvojoj beskrajnoj
dobroti, Ti nisi podvrgnut kretanju niti ikakvom
sluaju. Imaj milosti nad nama, jer ti si stvorio
nas, a mi smo djela Tvoje ruke".
84
Uinivi molitvu Isus ree: Zahvalimo
Bogu to nam je ove noi dao veliku milost;
zato to je On dao da se vrati vrijeme koje mora
proi u ovoj noi u kojem smo mi obavili
molitvu zajedno sa Poslanikom Bojim. A ja
sam uo njegov glas.
Uenici su se mnogo radovali uvi ovo i
rekoe: Gospodaru poui nas nekim naelima
ove noi.
Tad Isus ree: Jeste li ikada vidjeli balegu
pomjeana sa balzamom?
Oni odgovorie: Ne gospodaru, jer niko
nije tako lud pa da uradi tu stvar.
Pa kaem vam da je bilo na svijetu veih
ludaka, ree Isus, jer su oni slubu svijeta
mijeali sa Bojom slubom. Tako su mnogi
bezgrijenog ivota bili prevareni od Satane, i
dok su se molili upleo im je posao svijeta, nakon
ega su oni postali u to vrijeme odvratni pred
Bogom. Re cite mi, kad se vi perete za molitvu,
da li pazite da vas ne dotakne nikakva neista
stvar? Da, svakako. Ali, ta vi radite kad
obavljate molitvu? Vi perete svoju duu od
grijeha milou Bojom. Da li biste onda htjeli
dok obavljate molitvu, govoriti o stvarima
svijeta? Pazite da tako ne radite, jer svaka rije
ovosvjetska postaje izmet avolov na dui onog
ko govori.
Tad drhtae uenici, jer je on govorio sa
arom duha, i oni rekoe: O gospodaru, ta
emo raditi, ako, dok mi budemo obavljali
molitvu, doe prijatelj da govori s nama?
Isus odgovori: Pustite ga da eka i zavrite
molitvu.
Bartolomeo ree: Ali ta ako on bude
uvrijeen i ode svojim putem, kad vidi da ne
govorimo s njim?
Isus odgovori: Ako se uvrijedi, vjerujte mi
da on nije va prijatelj niti vjernik, nego prije
nevjernik i sljedbenik Satane. Re cite mi, ako vi
odete da govorite sa konjuarem Herodovim i
naete ga kako govori Herodu na ui, bili biste
bili uvrijeeni ako vas prisili da ekate?
Sigurno ne; nego bi vam bilo prijatno da vidite
svog prijatelja u milosti kralja. Je li ovo
istina?, ree Isus.
Uenici odgovorie: Najistinitije.
Tad ree Isus: Uistinu, kaem vam da
svako kad se moli govori s Bogom. Da li je onda
pravo da vi ostavite govor s Bogom, da biste
govorili s ovjekom? Je li pravo da va prijatelj
iz ovog razloga bude uvrijeen, zato to vi
imate vie potovanja prema Bogu, nego prema
njemu? Vjerujte mi, ako on bude uvrijeen kad
bude morao ekati, on je dobar sluga avolov.
Jer avo eli da Bog bude zaboravljen za ljude.
Tako mi Boga ivog, u svakom dobrom poslu,
onaj koji se boji Boga treba da odvoji sebe od
ovosvjetskih poslova, tako da ne pokvari dobro
djelo.
85
Ako ovjek radi loe ili govori loe, ako
neko ide da ga popravi i sprijei takav rad, ta
radi takav pojedinac?, upita Isus.Uenici
56
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
odgovorie: On ini dobro, jer on slui Bogu
koji uvijek trai zabranu zla, kao to Sunce
uvjek trai otklanjanje mraka. Isus ree: A ja
vam kaem suprotno da kad neko radi dobro i
govori dobro, ko god trai da ga sprijei pod
nekim izgovorom da nije bolje on slui avola,
tavie, on postaje njegov suparnik. Jer avo ne
ide nizaim drugim osim da sprijei svaku
dobru stvar. Pa ta u vam ja sada rei? Ja u
vam rei kao to je rekao Sol o mon prorok,
svetac, i prijatelj Boji: Od hiljadu koje vi
znate, jedan e vam biti prijatelj". Tad ree
Mattej: Onda neemo biti u stanju da volimo
jedni druge. Isus odgovori: Uistinu, kaem
vam da vam nije dozvoljeno da mrzite ita sem
grijeha tako da ne moete ak mrziti ni Satanu
kao Boje stvorenje, ve prije kao neprijatelja
Bojeg. Znate li zato? Ja u vam rei; zato to
je on Boje stvorenje, a sve ta je Bog stvorio, je
dobro i savreno. Zato, ko mrzi stvorenje, mrzi i
stvoritelja. Ali, prijatelj je stvar u jednini koja se
ne pronalazi lahko, a lahko gubi. Jer prijatelj
nee dopustiti proturjeje protiv onog kog jako
voli. Pazite, budite oprezni, i ne izaberite za
prijatelja onog ko ne voli onog kog vi volite.
Znate li vi ta prijatelj znai? Prijatelj ne znai
nita drugo do, doktor due. I tako, kao to
ovjek rijetko pronalazi dobrog doktora koji
poznaje bolest i zna da na nju primjeni lijek,
tako su takoe rijetki prijatelji koji znaju
nedostatke i znaju kako voditi dobru. Ali u tome
je zlo to postoje mnogi koji imaju prijatelje
koji se pretvaraju da ne vide greke svojih
prijatelja; drugi ih opravdavaju; drugi ih brane
sa ovozemaljskim izgovorom i to je gore,
postoje prijatelji koji pozivaju i pomau svojim
prijateljima da grijee, iji kraj e biti slian
njihovom nitkovstvu. Pazite da ne uzmete takve
ljude za prijatelje, jer su oni zaista neprijatelji i
ubice due.
86
Neka tvoj prijatelj bude takav: kao to on
hoe da tebe ispravi, tako neka i on primi
ispravku; i kao to on eli da ti napusti sve za
ljubav Boju, isto tako neka ga opet zadovolji
to ga ti ostavi zbog slube Bogu.
Ali, re cite mi, ako ovjek ne zna kako da
voli Boga, kako e on znati da voli sebe i kako
e on znati da voli druge - ne znajui kako da
voli sebe? Zasigurno je ovo nemogue. Zato
kad ti odabere sebi nekog za prijatelja (jer je
krajnje siromah onaj ko uopte nema prijatelja)
gledaj da prvo razmotri, ne njegov lijep rad, ne
njegov fin rod, ne njegovu lijepu familiju, ne
njegovu lijepu kuu, ne njegovo lijepo odijelo,
ne njegovu finu linost, niti njegove lijepe rijei
- jer e lahko biti obmanut. Nego gledaj koliko
se on boj i Boga, kol i ko on pr ezi r e
ovozemaljske stvari, koliko on voli dobra djela,
i iznad svega koliko on mrzi svoje sopstveno
tijelo, i tako e ti lahko nai pravog prijatelja:
ako e se on iznad svega bojati Boga, i prezirati
tatine svijeta; ako e on biti uvijek okupiran u
dobrim djelima i mrziti svoje sopstveno tijelo
kao okrutnog neprijatelja. A nee voliti takvog
prijatelja na takav nain da sva tvoja ljubav
ost ane u nj emu, j er (t ako) e t i bi t i
idolopoklonik. Nego, voli ga kao dar koji ti je
Bog dao, jer e tako Bog ukrasiti (njega)
blagodati velikom. Uistinu, kaem vam, da onaj
ko je naao pravog prijatelja - naao je jedno od
zadovoljstva raja; tavie, takav je klju za raj".
Tadija odgovori: Ali ako moda ovjek
imadne prijatelja koji nije takav kao to kae, o
gospodaru? ta on treba da radi? Treba li on da
ga napusti?
Isus odgovori: On treba da uini onako kao
to pomorac ini sa brodom kojim plovi toliko
dugo da vidi da je on unosan, dok kad vidi da je
gubitak, ostavlja ga. Tako e uiniti ti sa
svojim prijateljem koji je gori od tebe: u tim
stvarima u kojima je za tebe uvreda, ostavi ga da
tebe ne bi napustila milost Boja.
87
Jao svijetu zbog grijeha. Grijesi mora da
dolaze otuda to itav svijet poiva na poroku.
Pa teko onom ovjeku preko kojeg grijeh
dolazi. Bolje bi bilo za ovjeka da imadne oko
vrata vodenini kamen i potone u dubine mora,
nego da uvrijedi svog susjeda. Ako tvoje oko
bude ogrijeenje za tebe, iupaj ga; jer, bolje je
da ode samo sa jednim okom u raj nego sa oba
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
u pakao. Ako te tvoja ruka ogrijei uini isto;
jer, bolje je da ide u kraljevstvo nebesko sa
jednom nogom ili jednom rukom, nego sa dvije
ruge i dvije noge ii u pakao.
Ree imun zvani Petar: Gospodaru, kako
je to moram uraditi? Sigurno je da u ja za
kratko vrijeme biti rastrgan.
Isus odgovori: O Petre, odstrani ulnu
promiljenost i ti e odmah nai istinu. Jer onaj
ko te ui je tvoje oko, a onaj ko ti pomae da
radi je tvoja noga, a onaj ko ti pomae sve je
tvoja ruka. Zato, kad su takvi za tebe prilika za
grijeh ostavi ih; jer, bolje je za tebe ii u raj neuk
sa nekoliko djela i siromah, nego ii u pakao
mudar, sa velikim djelima i bogat. Sve to te
moe sprijeiti da slui Boga, odbaci od sebe
kao to ovjek odbacuje sve to mu smeta
pogledu.
Rekavi ovo Isus pozva Petra blizu sebi ree
mu: Ako tvoj brat zgrijei protiv tebe, idi i
popravi ga. Ako se popravi, raduj se, jer si ti
pridobio brata svog; ali ako se on ne popravi idi
i nanovo pozovi dva svjedoka da ga iznova
isprave; a ako se on ne popravi, idi i reci to
Crkvi; i ako se ne popravi raunaj ga za
nevjernika, i zato ne stanuj pod istim krovom
pod kojim on stanuje, ti ne jedi za istim stolom
za kojim on sjedi i ti ne govori s njim i ako
znadne gdje on stavi svoju nogu u hodu, ne
stavi ti svoju nogu tamo.
88
Ali, ti se ne uri za boljim; rae reci ovako:
Petre, Petre, da ti nije Bog pomagao svojom
milou, ti bi bio gori od njega.
Pet ar odgovori : Kako ga mor am
ispraviti?
Isus odgovori: Na nain kako bi ti sebe
rado popravio. Vjeruj mi Petre, jer uistinu
kaem ti, da kad god bude popravljao svog
brata s milou, ti e primiti milost Boju, i
tako e tvoje rijei uroditi nekim plodom; ali
ako ti to uini sa surovou, ti e biti surovo
kanjen pravdom Bojom, i nee uroditi
plodom. Reci mi Petre: ti zemljeni lonci u
kojima siromani kuhaju svoju hranu - da li ih
oni peru moda sa kamenjem i eljeznim
ekiima? Zasigurno ne, ve prije toplom
vodom. Sudovi se gvoem razbijaju u
komade, stvari od drveta sagara vatra; dok se
ovjek popravlja milou. Zato, kad bude
popravljao svog brata, reci sebi: Ako mi Bog
ne pomogne, ja u uiniti su tra sve gore nego
sve to je on uinio danas".
Petar upita: Koliko puta moram oprostiti
svom bratu, o gospodaru?
Isus odgovori: Onoliko puta koliko bi on
rado oprostio tebi.
Petar ree: Sedam puta na dan?
Isus odgovori: Ne samo sedam, nego
sedmadeset puta sedam e mu oprostiti svaki
dan; jer onaj ko oprata, njemu e biti
oproteno, a onaj ko proklinje, bie proklet.
Tad ree onaj koji ovo pie: Teko
prinevima!, jer oni e u pakao.
Isus ga prekori rekavi: Postao si lud, o
Barnaba, u tom to si tako govorio. Uistinu,
kaem ti, da kupanje nije potrebno tijelu, dem
konju, kormilo brodu, kao to je princ potreban
dravi. I iz kog razloga je Bog dao Mojsija,
Jouu, Samuela, Davida i Solomona, i toliko
drugih koji su proli sud? Takvima je Bog dao
ma za iskorjenjavanje nepravde.
Tad ree onaj koji ovo pie: Pa kako e se
dati sud, korenjem, pratajui?
Isus odgovori: Nije svako sudac; jer samo
sucu pripada da sudi drugima, o Barnaba. A
sudac treba da sudi krivce, kao to otac nareuje
da se odsjee truhli dio njegovog sina, a da se
itavo tijelo ne bi raspalo.
89
Petar upita: Koliko moram ekati svog
brata da se pokaje?
Isus odgovori: Onoliko koliko bi ti bio
ekan.
Petar ree: Nee ovo svako razumjeti; zato
nam govori jasnije.
Isus odgovori: ekajte svog brata onoliko
koliko ga Bog eka.
Ni oni nee ovo razumjeti, ree Petar.
Isus odgovori: ekaj ga toliko koliko on
ima vremena da se pokaje.
58
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Tad bi Petar tuan, i drugi takoe, jer oni
nisu shvatali znaenje. Nato Isus odgovori:
Kad biste imali zdrav rezon i znali da ste vi
grenici, ne biste se premiljali da odsjeete
svoje srce od milosti prema greniku. I tako vam
ja jasno kaem da grenika treba priekati da bi
se on pokajao, tako dugo dok on ima duu pod
zubima da die. Jer tako na Bog eka njega
Milostivi, Milosrdni. Bog ne kae: Onog asa
kad grenik bude postio, davao milostinju,
obavljao molitvu i iao na hodoae, ja u mu
oprostiti". Ovo je mnoge usavrilo i proklelo
vjeno. Meutim, On kae: U onom trenutku
kad grenik oplae svoje grijehe, Ja se to se
mene tie vie neu sjeati njegovih grijeha.
Shvatate li?" ree Isus.
Uenici rekoe: Dio razumijemo, a dio ne.
Ree Isus: Koji je dio koji ne razumijete?
Oni odgovorie: Da su mnogi koji obave
molitvu sa postom, prokleti.
Tad ree Isus: Uistinu, ja vam kaem, da
dvolinjaci i neznabaci obavljaju vie molitvi,
vie milostinje i vie poste od prijatelja Bojih.
Ali zato to oni nemaju vjere, oni nisu u stanju
da se pokaju za ljubav Boju, i tako su oni
prokleti.
Tad ree Ivan: Poui nas za ljubav Boju o
vjeri.
Isus odgovori: Vrijeme je da obavimo
jutarnju molitvu. Nato oni ustae i opravi se
ui ni e mol i t vu naem Bogu, koj i j e
blagoslovljen zauvjek.
90
Kad molitva bi zavrena, njegovi uenici se
opet primakoe Isusu i on, otvorivi svoja usta
ree: Prii blie Ivane, jer u ja danas govoriti
tebi o svemu ta si ti pitao. Vjera je peat kojim
Bog igoe svoje izabranike: taj peat je On dao
svom Poslaniku, pri ijim je rukama svako ko je
odabranik, primio vjeru. Jer kao to je Bog
jedan tako je i vjera jedna. Bog je zato, poto je
prije svih stvari stvorio svog Poslanika, dao
njemu prije svega vjeru koja je nalik Bogu i
svemu ta je Bog uinio i rekao. I tako vjernik
vjerom vidi sve stvari bolje nego to neko vidi
svojim oima; jer oi mogu pogrijeiti, ta vie,
one skoro uvijek grijee; dok vjera ne grijei
nikada, jer ona ima za temelj Boga i njegovu
rije. Vjeruj mi da su vjerom spaeni svi
odabranici Boji. A sigurno je da je bez vjere
nemogue za bilo koga da udovolji Bogu. Zato
Satana ne trai da svede na nulu post i molitvu,
milostinje i hodoae, ne, on rae podstie
nevjernike na to, jer on nalazi zadovoljstvo u
tome da vidi ovjeka kako radi bez plate.
Meutim on se trudi svom usrdnou da uniti
vjeru, zbog ega vjeru takoe treba tititi
usrdnou, a najsigurniji put e biti da se
napusti zbog ega", poto je zbog ega
istjeralo ovjeka iz raja i izmjenilo Satanu od
najljepeg anela u zatraujueg avola".
Tad ree Ivan: Pa kako emo napustiti
zbog ega", obzirom da je to kapija znanja?"
Isus odgovori: Naprotiv, prije je zbog
ega" kapija pakla.
Nato Ivan uuti kad Isus dodade: Kad zna
da je Bog rekao stvar, ko si ti, o ovjee, da bi ti
zaista rekao, Zato si tako rekao, o Boe: zato
si Ti to tako uinio?" Hoe li moda zemljani
sud rei svom tvorcu: Zato si me napravio da
drim vodu, a ne da drim balzam? Uistinu,
kaem ti, potrebno je protiv svakog iskuenja
ojaali se ovom rijeju, govorei: Bog je tako
rekao!, Bog je tako uinio; Bog tako hoe;
jer tako inei ivjet e sigurno".
91
U ovo vrijeme je u Judeji bio veliki nemir
zbog Isusa: jer je rimska vojska kroz djelovanje
Satane uzbunila Hebreje govorei da je Isus
Bog koji je doao da ih posjeti. Nato nasta
velika uzbuna, da je za etrdeset dana sva
Judeja bila na oruju, tako da se digao sin
protiv oca i brat protiv brata, zato to su neki
govorili da je Isus Bog koji je doao na svijet;
drugi su govorili: Naprotiv, on je sin Bogov, a
drugi su govorili: Ne, jer Bog nema slinosti
ovjeku i zato ne raa sinove; nego je Isus
Nazarenac prorok Boji.
A ovo se uzbunilo zbog velikih uda koja je
uinio Isus.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Nakon toga je za umirenje naroda bilo
potrebno da visokosveenik jae u procesiji
odjeven u njegovu sveeniku odjeu, sa
svetim Bojim imenom, teta gramaton (sic) na
svom elu. A na isti nain je jahao guverner
Pilat i Herod.
Nato su se u Mizpehu sakupile tri vojske,
svaka od po dvjestohiljada ljudi koji nose ma.
Herod im je govorio, ali se oni nisu umirili.
Zatim je govorio guverner i visokosveenik,
rekavi: Brao, ovaj rat se zametnuo djelom
Satane, jer Isus je iv, i njemu mi treba da se
obratimo i da traimo od njega da svjedoi o
sebi, i da onda vjerujemo u njega prema
njegovoj rijei. Tako se na ovo svi umirie, svi
do jedan; i svi poloie dole svoje oruje,
zagrlie jedan drugog govorei jedan drugom:
Oprosti mi brate.
Na taj dan je svako usadio u svoje srce da e
vjerovati Isusu, onako kao e on rei. A
guverner i visokosveenik su ponudili velike
nagrade onom ko doe da najavi gdje se Isus
moe nai.
92
U ovo vrijeme smo mi sa Isusom, prema
rijei svetog anela otili na Goru Sinaj. I tamo
se Isus sa svojim uenicima zadrao etrdeset
dana. Kad je ovo prolo, Isus se priblii rijeci
Jor dan da bi otiao u Je ru sa lem. A njega vidje
jedan od onih koji su vjerovali da je Isus Bog.
Nato sa najveom radou viui stalno: Na
Bog dolazi, primiui se gradu, on pokrenu
itav grad da vie: Na Bog dolazi, o
Jerusaleme; pripremi se ti da ga primi! I on je
svjedoio da je vidio Isusa blizu Jordana.
Tad izie iz grada svako, mali i veliki, da
vidi Isusa, tako da je grad ostao prazan, jer su
ene nosile svoju djecu u rukama, tako da su
zaboravile da uzmu hranu za jelo.
Kad oni ovo primjetie, guverner i
visokosveenik izjahae i poslae izaslanika
Herodu, koji je isto tako izjahao da nae Isusa,
da bi se buna naroda mogla stiati. Poslije toga
su ga dva dana traili u divljini blizu Jordana, a
trei dan su ga nali, blizu podnevnog asa,
kada se on sa svojim uenicima istio za
molitvu prema Knjizi Mojsijevoj.
Isus se jako udio videi mnotvo koje je
pokri l o zeml j u l j udi ma, i ree svoj i m
uenicima: Moda je Satana digao bunu u
Judeji, neka Bog bude zadovoljan da oduzme
od Satane vlast koju on ima nad grenicima.
I kad je on ovo rekao, gomila se priblii, a
kad su ga poznal i , poel i su da vi u:
Dobrodoao, o boe na!, i oni poee da mu
odaju tovanje kao Bogu. Nato Isus jako jeknu i
ree: Nestanite ispred mene, o ludaci, jer, ja se
bojim da se zemlja ne otvori i podere me sa
vama zbog vaih gnusnih rijei! Nato ljudi
bijahu ispunjeni strahom i poee plakati.
93
Tad Isus podigavi svoju ruku u znak tiine,
ree: Uistinu, vi ste naveliko pogrijeili, o
Izraeliti, zovui mene ovjeka, svojim bogom.
A ja se bojim da bi Bog zbog ovog mogao da
dadne teku nevolju na itav grad, dajui ga u
ropstvo strancima. O hiljadu puta prokleti
Satano, to si ih pokrenuo na ovo!
Rekavi ovo Isus udari svoje lice objema
rukama, nato nastade takva buka od plakanja
da niko nije mogao uti ta je Isus govorio.
Nakon toga on jo jednom die svoje ruke u
znak tiine, a poto se narod umirio od plakanja
svog, on ree jo jednom: Priznajem pred
nebom, i pozivam za svjedoka sve ta ivi na
zemlji, da sam ja stran svemu onome ta ste vi
rekli; poto sam ja ovjek, roen od ene
smrtnika, potinjene sudu Bojem, trpei
nevolje jedenja i spavanja, hladnoe i toplote,
kao i drugi ljudi. Zato kad Bog doe da sudi,
moje e rijei kao ma probosti svakog (od
onih) koji vjeruju da sam ja vie nego ovjek.
I rekavi ovo Isus vidje veliko mnotvo
konjanika, pri emu opazi da dolazi guverner sa
Herodom i visokosveenikom.
Tade Isus ree: Moda su i oni takoe
poludjeli.
Kad guverner stie tamo sa Herodom i
sveenikom, svi sjahae i nainie krug oko
Isusa, tako da vojska nije mogla da zadri narod
60
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
koji je elio da uje Isusa kako govori sa
sveenikom.
Isus se primae sveeniku sa potovanjem,
ali je on elio da se pokloni i oboava Isusa,
kad Isus povika: uvaj se toga ta ini,
sveenie Boga ivog! Ne ogrijei se o naeg
Boga!
Sveenik odgovori: Sad je Judeja uveliko
uzbuena tvojim znakovima i tvojim uenjem
da oni viu da si ti Bog; zato sam ja natjeran od
naroda doao ovdje sa rimskim guverenerom i
kraljem Herodom. Mi te molimo iz sveg srca da
smiri bunu koja se digla zbog tebe. Jer, neki
kau da si ti bog, neki kau da si ti sin Bogov, a
neki kau da si ti prorok.
Isus odgovori: A ti, o visokosveenie
Boji, zato ti nisi smirio ovu pobunu? Jesi li ti
takoe siao s pameti? Jesu li proroanstva sa
Zakonom Bojim tako pala u zaborav, o jadna
Judejo obmanuta od Satane!
94
I rekavi ovo, Isus ree ponovo: Ja
svjedoim pred nebom i pozivam za svjedoka
sve to ivi na zemlji, da sam ja stran svemu to
su ljudi rekli o meni, to jest, da sam ja vie nego
ovjek. Jer, ja sam ovjek, roen od ene,
podloan sudu Bojem; koji ivi ovdje kao i
drugi ljudi, podvrgnut obinim nevoljama.
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, ti si uveliko pogrijeio, o sveenie,
govorei t a si rekao. Neka Bog bude
zadovoljan da ne doe na sveti grad velika
osveta za ovaj grijeh.
Tad ree sveenik: Neka nam Bog oprosti,
a ti se moli za nas.
Tad rekoe guverner i Herod: Gospodine,
nemogue je da ovjek ini ono ta ti ini; zato
mi ne razumijemo to ta ti govori.
Isus odgovori: To to ti kae je istina, jer
Bog proizvodi dobro u ovjeku, kao to Satana
proizvodi zlo. Jer, ovjek je kao radnja u koju
svak ue svojim pristankom, radi i prodaje u
njoj. Ali, reci mi, o guverneru, i ti o kralju, vi
kaete ovo zato to ste strani naem Zakonu: jer
da vi itate oporuku i zavjet naeg Boga, vidjeli
biste da je Mojsije tapom uinio da se voda
pretvori u krv, praina u buhe, rosu u oluju i
svjetlost u mrak. On je uinio da abe i mievi
dou u Egipat koje su pokrile tlo, on je ubio
prvoroene i otvorio more u kojem je On
potopio faraona. Od ovih stvari ja nisam uinio
nijednu. A o Mojsiju svako priznaje da je on u
ovom trenutku mrtav ovjek. Joua je uinio da
Sunce stoji nepokretno i otvorio je Jor dan, to ja
jo nisam uinio. A o Joui svako priznaje da je
on u ovom trenutku mrtav ovjek. Ilija je uinio
da vatra doe vidljivo s neba i kia, to ja nisam
uinio. A o Iliji svako priznaje da je on ovjek. I
(na slian nain) mnogi drugi proroci, sveti
ljudi prijatelji Boji, koji su s Bojom pomoi
uradili stvari koje ne moe shvatiti razum onih
koji ne znaju naega Boga, Svemonog i
Milosrdnog, koji je blagoslovljen za svagda.
95
Guverner, sveenik i kralj su molili Isusa -
da u cilju smirivanja naroda - se popne na
prostrano mjesto i g ovori narodu. Tad se Isus
pope na jedan od dvanaest kamenova, koje je
Joua dao da uzme dvanaest plemena iz sred
Jordana, kad je sav Izrael preao preko suhog
busena, i on ree glasno: Neka se na sveenik
popne na uzvieno mjesto odakle on moe
potvrditi moje rijei. Nato se sveenik pope
onamo, kojem Isus ree jasno tako da je svako
mogao uti: Zapisano je u oporuci i zavjetu
Boga ivoga, da na Bog nema poetka, niti e
on imati ikada kraj.
Sveenik odgovori: Tano tako je tamo
zapisano.
Isus ree: Tamo je zapisano da je na Bog
samo svojom rjeju stvorio sve stvari.
Tano je to tako, ree sveenik.
Isus ree: Tamo je zapisano da je Bog
nevidljiv i skriven od uma ovjekovog obzirom
da je on bestjelesan i nesastavljen, bez
promjene.
To je doista tako, ree sveenik.
Isus ree: Tamo je zapisano kako ga nebo
nebesa ne moe sadrati, obzirom da je na Bog
bezgranian.
Tako je rekao prorok Sol o mon, ree
sveenik, o Isuse.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Isus ree: Tamo je zapisano da Bog nema
potrebu, jer ne jede, ne spava, ne pati niodkog
nedostatka.
Tako je ree sveanik.
Isus ree: Tamo je zapisano da je na Bog
svugdje i da nema nikakva drugog boga, osim
Njega, koji ini sve to zaeli.
Tako je zapisano, odgovori sveenik.
Tad Isus podigavi uvis svoje ruke, ree:
Gospode Boe na, ovo je moja vjera s kojom
u ja doi na sud: sa svjedoenjem protiv
svakog koji bude vjerovao suprotno. I
okrenuvi se prema narodu, on ree: Pokajte se
radi svega onog ta je rekao sveenik, a ta je
zapisano u Knjizi Mojsijevoj, zavjet Boji za
svagda - vi moete opaziti svoj grijeh; jer ja sam
vidljiv ovjek i komad ilovae koja hoda po
zemlji, smrtnik kao i drugi ljudi. I ja sam imao
poetak, i imau kraj i takav (sam) da ja ne
mogu stvoriti iznova muicu".
Nato narod podie glas svoj plaui, i ree:
Mi smo zgrijeili, Gospode Boe na protiv
Tebe; imaj milosti nad nama. I oni molie Isusa
svi da se on moli za sigurnost svetog grada, da
ga na Bog u svom bijesu ne bi dao narodima da
ga zgaze. Poslije toga se Isus, podigavi svoje
ruke, molio za sveti grad i za narod Boji, svi su
vikali: Tako budi, Amen.
96
Kad se molitva zavrila, svenik ree
naglas: Ostani Isuse, jer mi treba da znamo ko
si ti, radi umirenja naeg naroda.
Isus odgovori: Ja sam Isus, sin Marijin iz
sjemena Davidovog, ovjek koji je smrtan i boji
se Boga, i ja traim da se Bogu oda ast i slava.
Sveenik odgovori: U knjizi Mojsijevoj je
pisano da nam na Bog mora poslati Mesiju koji
e doi da nam najavi ono ta Bog eli, i donijeti
na svijet milost Boju. Zato te ja molim, reci
nam istinu, jesi li ti Mesija Boji kojeg
oekujemo?
Isus odgovori: Istina je da je Bog tako
obeao ali ja nikako nisam on, jer on je stvoren
prije mene, a doi e poslije mene.
Sveenik ree: Iz tvojih znakova i rijei mi
svakako vjerujemo da si ti prorok i sveti Boji
zbog ega te ja molim u ime sve Judeje i Izraela
da nam za ljubav Boju kae, u kom obliku e
Mesija doi.
Isus odgovori: Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, ja nisam Mesija kojeg
oekuju sva plemena zemlje kao to je Bog
obeao naem ocu Abrahamu, rekavi: U tvom
sjemenu u blagosloviti sva plemena na
zemlji". Meutim, kad me Bog uzme sa svijeta,
Satana e opet podii ovu prokletu uzbunu,
tako to e uiniti da bezbonici vjeruju da sam
ja bog i sin Boji, zbog ega e moje rijei i
uenje biti okaljano, tako da e ostati jedva
trideset vjernika: nato e Bog imati milosti nad
svijetom i poslae svog Poslanika za kojeg je
stvorio sve stvari; koji e doi sa Juga sa moi i
unitie idole sa idolopokolonicima; koji e
oduzeti dominaciju od Satane koju on ima nad
ljudima. On e donijeti sa sobom milost Boju,
za spas onih koji e vjerovati u njega, a
blagoslovljen je onaj ko bude vjerovao
njegovim rijeima."
97
Iako nisam zasluan da mu razveem
njire, primio sam slavu i milost od Boga da ga
vidim.
Tad odgovori sveenik sa guvernerom i
kraljem, rekavi: Ne alosti se, o Isuse, sveti
Boji, jer u nae vrijeme vie nee biti ove
uzbune, obzirom da emo mi pisati svetom
Rimskom senatu, tako da te carskim dekretom,
vie niko nee zvati bogom ili sinom bojim.
Tad ree Isus: Ja nisam utjeen vaim
rijeima, jer, gdje se vi nadate svjetlosti doi e
tama; meutim moja utjeha je u dolasku
Poslanika koji e unititi svako krivo miljenje
o meni, a njegova vjera e se proiriti i zahvatiti
sav svijet, jer, tako je Bog obeao Abrahamu
ocu naem. A to to mi daje utjehu je to
njegova vjera nee imati kraja, nego e je Bog
drati neprikosnovenom.
Sveenik upita: Poslije dolaska Poslanika
Bojeg hoe li dolaziti drugi proroci?
Isus odgovori: Poslije njega nee dolaziti
pravi proroci poslati od Boga, nego e doi
veliki broj lanih proroka, zbog ega alim. Jer,
62
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Satana e podii njih pravednim sudom Bojim
i oni e se kriti pod izgovorom mog Evanelja.
Herod upita: Kakav je to pravedni sud
Boji pa e doi tako bezboni ljudi?
Isus odgovori: Pravedan je to e svako ko
nee vjerovati u istinu za svoj spas, vjerovati u
la za svoje prokletstvo. Zato vam kaem da je
svijet uvijek prezirao prave proroke, a volio
lane, kao to se moe vidjeti iz vremena
Miheja i Jeremije. Jer, svako voli sebi slinog.
Zatim ree sveenik: Kako e se Mesija
zvati i koji znak e otkriti njegov dolazak?
Isus odgovori: Ime Mesije je divno, jer mu
je sam Bog dao ime kad je On stvorio njegovu
duu i stavio je u nebeski sjaj. Bog je rekao:
ekaj Muhammede; jer zbog tebe u stvoriti
raj, svijet i veliko mnotvo stvorenja, od ega ti
inim poklon, tako da ko god te bude
blagoslovio bie blagoslovljen, a ko te prokune
bie proklet. Kad te poaljem na svijet, poslau
te kao Poslanika spasa, a tvoja rije e biti
istinita, tako da e propasti nebesa i zemlja, ali
tvoja vjera nikad nee". Muhammed je njegovo
blagostavljeno ime".
Tad gomila podie svoje glasove, govorei:
O Boe, poalji nam svog Poslanika: O
Muhammede doi brzo radi spasa svijeta!
98
Rekavi ovo, mnot vo se razi e sa
sveenikom i guvernerom sa Herodom,
raspravljajui o Isusu i njegovom uenju. Tad je
molio sveenik guvernera da pie u Rim Senatu
o cijeloj stvari, to je guverner i uinio, poslije
ega je Senat imao saaljenje nad Izraelom i
donio dekret da pod kaznom smru niko ne
smije zvati Isusa Nazarenca, proroka Jevreja,
niti Bogom, niti Bojim sinom. Taj dekret je
poslat Hramu ugraviran u bakru. Kada je veliki
dio gomile otiao, tamo je ostalo oko pet hiljada
ljudi bez djece i ena, koji su bili izmoreni
putovanjem, dva dana bez kruha, jer su kroz
elju da vide Isusa zaboravili da ga imalo
ponesu, zbog ega su jeli sirove biljke - zato oni
nisu bili u stanju da se raziu kao drugi.
Tad Isus, kad je opazio ovo, imade
saaljenje prema njima i ree Filipu: Gdje
emo nai kruh za njih, da ne skapaju od
gladi?
Filip odgovori: Gospodaru, dvjesto
zlatnika ne bi moglo kupiti toliko kruha da bi
svako okusio malo. Tad ree Andrija: Ima
ovdje dijete koje ima pet hljebova i dvije ribe,
ali ta bi to bilo meu takvim mnotvom?
Isus odgovori: Dajte da mnotvo sjedne. I
oni posjedae na travu po pedesetorica i po
etrdesetorica. Nato Isus ree: U ime Boga!, i
on uze hljeb i pomoli se Bogu, a zatim razlomi
kruh kojeg dade uenicima, a uenici ga dadoe
masi; tako uinie i sa riboma. Svi su jeli i svi su
bili zadovoljni. Onda ree Isus: Sakupite to ta
je preostalo. Tako uenici sakupie ostatke i
napunie dvanaest vrea. Nato svaki stavi ruku
na svoje oi govorei: Jesam li budan ili
sanjam? I oni ostadoe oko jedan sahat kao
izvan sebe zbog velikog uda.
Poslije toga Isus - kad se zahvalio Bogu -
otpusti njih, ali je bilo sedamdeset dva ovjeka
koji nisu htjeli da ga napuste; zato ih Isus,
vidjevi njihovu vjeru, odabra za uenike.
99
Isus - povukavi se u prazni dio pustinje u
Tiro blizu Jordana - pozva zajedno sedamdeset
dvojicu sa dvanaestericom, i, kad on sjede na
kamen, dade da oni sjednu blizu njega. On
otvori svoja usta sa uzdahom i ree: Ovog dana
smo vidjeli veliki porok u Judeji i Izraelu i jedan
takav da moje srce u grudima drhti od straha od
Boga. Uistinu, ja vam kaem, da je Bog
ljubomoran za svoju asti i voli Izraela kao
ljubavnik. Vi znate da kad mladi voli djevojku,
a ona njega ne voli, nego drugog - on postane
gnjevan i ubija svog rivala. Isto tako, kaem
vam, ini Bog: jer, kad je Izrael volio neto iz
razloga zbog kojeg je zaboravio Boga, Bog je
takvu stvar ponitio. Pa koja je stvar dra Bogu
ovdje na Zemlji od duhovnitva i Svetog
hrama? Ipak, u vrijeme Jeremije, kad je narod
zaboravio Boga, a razmetao se samo Hramom -
jer takvog nije bilo u itavom svijetu - Bog je
pokrenuo svoj u srdbu pomou
Nabukodonosora, kralja Babilona, i dao da sa
armijom zauzme Sveti grad i spali ga sa Svetim
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Hramom, tako da su svete stvari, kojih su se
proroci Boji bojali dotai, bile zgaene pod
nogama nevjernika punih poroka.
Abra ham je volio svog sina Jimaela malo
vie no to je bilo pravo, zbog ega je Bog
naredio - da bi unitio tu zlu ljubav srca
Abrahamovog - da on ubije svog sina: to bi on i
uinio da je no posjekao.
Da vid je volio Abaloma estoko i zato je
Bog uinio da se sin pobuni protiv svog oca i
bio je objeen za kosu i ubijen od Joaba. O
strani sude Boji, to je Abalom volio svoju
kosu vie od svih stvari, i to je ona bila
pretvorena u ue kojim je objeen! Nevini Joab
je bio blizu da voli (previe) svojih sedam
sinova i tri keri, kad ga Bog dade u ruku Satani
koji ga ne samo lii njegovih sinova i njegovih
bogastava u jednom danu, ve ga pogodi i
tekom boleu, tako da su mu sedam narednih
godina crvi izlazili iz tijela. Na otac Jakov je
volio Josipa vie od svojih drugih sinova, nato
je Bog dao da on bude prodat i dao da Jakov
bude prevaren od tih istih sinova, tako da je on
vjerovao da su njegovog sina poderale divlje
ivotinje pa je proveo tako deset godina
tugujui.
100
Tako mi Boga ivog, brao, ja se bojim da se
Bog ne rasrdi na mene. Zato vi morati ii kroz
Judeju i Izrael propovjedajui dvanaest
plemena Izraela istinu, da oni ne bi bili
obmanuti.
Uenici odgovorie sa strahom, plaui:
Mi emo uraditi ta god nam naredi.
Tad ree Isus: Hajde da tri dana obavljamo
molitvu i postimo, i od sada svake noi kad se
pojavi prva zvijezda, kad se obavi molitva
Bogu - uinimo molitvu tri puta, traei od
Njega milost: jer, grijeh Izraela je triput tei od
ostalih grijeha.
Tako budi, odgovorie uenici.
Kad se zavrio trei dan, u jutro etvrtog
dana Isus sazva sve uenike i apostole i ree im:
Dovoljno je to e sa mnom boraviti Barnaba i
Ivan: vi ostali idite kroz sve rejone Samarije i
Judeje i Izraela propovijedajui pokajanje: jer,
sjekira je poloena blizu drveta da ga posjee. I
inite molitvu nad bolesnima, jer, meni je Bog
dao vlast nad svakom boleu.
Tad ree onaj koji (ovo) pie: O gospodaru,
ako tvoji uenici budu upitani o nainu na koji
oni t reba da i skau pokaj anj e, t a e
odgovoriti?
Isus odgovori : Kad ovj ek izgubi
novanik, da li on okree naprijed samo svoje
oi da bi ga vidio?, ili svoju ruku, da bi ga
uzeo?, ili svoj jezik da pita? Ne, zasigurno,
nego on se sav okree itavim tijelom i ulae
svaki napor svoje due da ga nae. Je li ovo
istina?
Tad odgovori onaj koji pie: Najistinitije.
101
Zatim ree Isus: Pokajanje je preokret zlog
ivota; jer sve mora biti okrenuto suprotno
onome ta je raeno dok se grijeilo. Jer,
umjesto uivanja mora biti aljenje; umjesto
smijeha plakanje; umjesto lumperaja post;
umjesto spavanja bdijenje; umjesto dokolice
aktivnost; umjesto strasti ednost; neka
prianje pria bude pretvoreno u molitvu, a
gramzivost u davanje milostinje.
Tad upita onaj koji pie: Ali ako oni budu
upitani kako mi treba da alimo, kako mi treba
da plaemo, kako mi treba da pokaemo
aktivnost, kako mi treba da ostanemo edni, i
kako mi treba da obavljamo molitvu i dajemo
milostinju; kakav odgovor e oni dati? I kako e
se oni pravilno dati pokoru, ako ne znaju kako
da se pokaju?
Isus odgovori: Dobro si pitao Barnaba, i ja
elim da sve potpuno odgovorim, ako bi to bilo
prijatno Bogu. Tako u ti danas govoriti o
pokori openito, a ono to kaem jednom,
kaem svima. Znaj zato da se pokora vie od
svega mora initi za itavu ljubav Boju; inae
bi kajanje bilo uzaludno. Zato u ja govoriti
vama poreenjem. Svaka graevina - ako joj se
izmakne temelj - pada u ruevinu; je li to
istina?
Istina je, odgovorie uenici.
Onda ree Isus: Temelj naeg spasa je Bog
bez kog spasa nema. Kad ovjek zgrijei, on
64
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
izgubi temelj svog spasa; zato je potrebno
poeti od temelja.
Re cite mi, ako vas vai robovi uvrijede, a vi
znadnete da oni nisu zaalili to su vas
uvrijedlili - nego su alili to su izgubili
nagradu, da li biste im oprostili? Sigurno ne.
Isto tako e, kaem vam, Bog uiniti onima koji
se pokaju to su izgubili raj. Satana - neprijatelj
svega dobrog, je imao veliku griu savjesti to
je izgubio raj i zaradio pakao. Meutim, on
nikad nee nai milost, a znate li zato? Jer on
nema ljubavi prema Bogu; tavie, on mrzi
svog Stvoritelja".
102
Uistinu ja vam kaem, da svaka ivotinja
po svojoj sopstvenoj prirodi - ako izgubi ono ta
eli, pati za izgubljenim dobrom. Isto tako
grenik koji e biti istinski pokoran mora imati
veliku elju da kazni u sebi ono ta je inio
suprotno svom Stvoritelju na takav nain da on
kad se moli, ne usuuje da moli Boga za raj, ili
da ga On oslobodi od pakla, nego da u
zbunjenosti uma, padne niice pred Bogom i
kae u svojoj molitvi: Vidi ovog krivca, o
Gospode, koji Te je uvrijedio bez ikakva
razloga svaki put kad je trebao da Te slui. Zato
on ovdje trai da ono to je on uinio bude
kanjeno Tvojom rukom, a ne rukom Satane,
Tvog neprijatelja: da se bezbonik ne bi
radovao nad Tvojim stvorenjima. ibaj, kazni
kako ti drago, o Gospode, jer ti mi nee dati
nikad toliko muenje koliko ga ovaj grjenik
zasluuje".
Nato e grenik drei do ovog naina
(pokore) nai vie milosti kod Boga u odnosu
na to kako on trai pravdu. Sigurno je gnusno
svetogre smijeh grenika: tako je da je onaj
svijet pravo nazvan od naeg oca Davida
dolinom suza.
Bio jedan kralj koji je jednog svog roba
usvojio kao sina, kojeg je uinio gospodarem
svega ta je imao. Desilo se da je prevarom
jednog pokvarenjaka, jadnik pao u nemilost
kraljevu, tako da je trpio mnoge nevolje, ne
samo tjelesno, nego to je bio prezren i lien
svega to bi dobio radei svaki dan. Mislite li da
bi se takav ovjek smijao stalno?
Sigurno ne", odgovorie uenici, jer kad bi
kralj to znao, on bi dao da ga ubiju, videi da se
on smi j e na kral j evo nezadovolj st vo.
Vjerovatno je da bi on plakao dan i no.
Zatim Isus zaplaka, govorei: Jao svijetu,
jer, on je siguran za vjeno muenje. O jadno
ovjeanstvo, to te je Bog odabrao za sina,
darujui ti raj, nato si ti, o jadnie, djelovanjem
Satane pao u nemilost Boju i izbaen iz raja i
osuen na prljavi svijet gdje sve prima s
mukom, i svaki dobar posao je uzet od tebe
stalnim grijeenjem. A svijet se jednostavno
smije, i, to je gore, onaj ko je najvei grenik
smije se vie od ostalih. Bie zato kako ste vi
rekli: da e Bog dati kaznu vjene smrti
greniku koji se smije pri svojim grijesima, a ne
plae zbog njih.
103
Pla grenika treba biti kao (pla) oca koji
plae nad svojim sinom blizu smrti. O ludosti
ovjeka to plae nad tijelom koje je dua
napustila, a ne plae nad duom iz koje je putem
grijeha otila milost Boja!
Re cite mi, kad bi mornar, kad se njegov
brod nasue olujom - mogao plakanjem
povratiti sve ta je izgubio, ta bi on uinio?
Sigurno je da bi on gorko plakao. Ali, ja vam
uistnu kaem da u svakoj stvari u kojoj ovjek
plae - grijei, izuzev samo ko plae zarad svog
grijeha. Jer, svaka nevolja koja dolazi ovjeku,
dolazi mu od Boga za njegov spas, tako da se on
na to treba radovati. Ali, grijeh dolazi od avola
zarad prokletstva ovjeka i pri tome ovjek nije
tuan. Vi ovdje sigurno moete opaziti da
ovjek trai gubitak, a ne profit".
Ree Bartolomeo: Gospodaru, ta e
uraditi onaj ko ne moe da plae zbog toga to
mu je srce strano plakanju? Isus odgovori: Ne
plau svi oni koji liju suze, o Bartolomeo. Tako
mi Boga ivog, ima ljudi iz ijih oiju nikad nije
suza kanula a oni su plakali vie nego hiljadu
onih koji liju suze. Plakanje grenika je
troenje putene ljubavi estinom tuge. Isto kao
to suneva svjetlost spreava truhljenje onog
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ta je smjeteno najgornje, isto tako ova
potronja uva duu od grijeha. Kad bi Bog
dao suza pravom pokajaniku koliko je
morske vode, on bi elio daleko vie: i tako
ova elja potroi tu malu kap koju bi on rado
prolio, kao to plamtea pe podere kap
vode. Meutim, oni koji spremno briznu u
pla su kao konj koji ide bre to je lake
optereen.
104
Uistinu postoje ljudi koji imaju oboje
unutarenju afekciju i vanjske suze. Onaj ko je
takav, bie Jeremija. Pri plakanju Bog vie
mjeri tugu nego suze".
Tad ree Ivan: O gospodaru, kako ovjek
gubi u plakanju nad stvarima koje nisu grijeh?
Isus odgovori: Ako bi ti Herod dao mantil
da mu ga pridri, i poslije htio da ga uzme od
tebe, bi li ti imao razloga da plae?
Ne, ree Ivan. Tad ree Isus: Pa ima li
ovjek vie razloga da plae kad gubi sve, ili ne;
jer sve dolazi od ruke Boje. Isto tako, zar nee
Bog imati moi da raspolae na svoje
zadovoljstvo svojim sopstvenim stavrima, o
ludi ovjee? Jer od svojih sopstvenih ima
samo grijeh; i zato ti treba da plae, a ne
nizato drugo.
Ree Matej: O gospodaru, ti si tvrdio pred
itavom Judejom da Bog nema slinosti
ovjeku, a ti si rekao da ovjek prima iz ruke
Boje, jer, ako Bog ima ruke on ima slinost sa
ovjekom.
Isus odgovori: Grijei, o Matej, a mnogi
su tako pogrijeili ne znajui smisao rijei. Jer,
ovjek ne treba da razmotri vanjski (oblik)
rijei, nego smisao; obzirom da je ljudski govor
tuma izmeu nas i Boga. Pa zar ne znate, da
kad je Bog htio da govori s naim oevima na
Gori Sinajskoj, nai su oevi povikali: Govori
nam ti, o Mojsije, i ne pusti da Bog govori nama,
da mi ne bismo pomrli?" A ta je rekao Bog
preko Isaije proroka, ve to, koliko su nebesa
daleko od zemlje, isto tako su putevi Boji
daleko od puteva ljudi, i Boje misli od misli
ljudi."
105
Bog je tako neizmjeran da me je strah
opisati ga. Meutim potrebno je da vam dam
pouak. Zato vam kaem da ima devet nebesa i
da su ona daleko jedna od drugih onoliko koliko
je prvo nebo daleko od Zemlje, a ono je daleko
od Zemlje petsto godina putovanja. Otud je
Zemlja daleko od najvieg neba etiri hiljade i
pesto godina putovanja. Ja vam kaem da je
(Zemlja) u proporciji prema prvom nebu, kao
vrh igle, i prvo nebo na isti nain je u
proporociji prema drugom kao taka, i slino su
sva nebesa inferiorna u odnosu na naredna. A
ukupna veliina Zemlje sa svim nebesima je u
proporociji prema raju taka, tavie zrnce
pijeska. Je li ova veliina nemjerljiva?"
Uenici odgovorie: Da, svakako.
Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog, pred
kojim stoji moja dua, univerzum je pred
Bogom mal kao zrno pijeska, a Bog je onoliko
puta vei (od toga) koliko bi zauzela zrna
pijeska da se napune sva nebesa i raj i vie. Pa
r azmi sl i t e vi i ma l i Bog i kakvu
proporcionalnost s ovjekom, koji je mali
komad gline koji stoji na Zemlji. Pazite zato da
se drite razuma a ne golih rijei, ako elite da
imate vjeni ivot".
Uenici rekoe: Bog jedino zna sebe, a
zaista je kao to je rekao Isaija prorok: On je
skriven od ljudskih osjetila".
Isus ree: To je istina; zato kad budemo u
raju znaemo Boga, kao to ovdje razlikuje
ovjek more od kapljice slane vode.
Vraajui se svojoj raspravi, ja vam kaem
da jedino za grijeh ovjek treba da plae, jer
grijeenjem ovjek naputa svog Stvoritelja.
Meutim, kako da plae ko prisustvuje
pijankama i fetama? On e plakati isto kao to
e i led davati vatru! Vi morate pretvoriti fete u
post, ako hoete imati vlast nad svojom
svijeu, jer isto tako ima vlast na Bog. Ree
Tadija: Znai onda, Bog ima svijest nad kojom
ima vlast.
66
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Isus odgovori: Idete li izreci: Bog ima
ovo, Bog je takav"? Re cite mi ima li ovjek
svijest?
Da, odgovorie uenici.
Isus ree: Moe li se nai ovjek koji ima
ivot u sebi, a u njemu svijest ne radi?
Ne, odgovorie uenici.
Vi se varate, ree Isus, jer onaj ko je
slijep, gluh i nijem i sakat - gdje je njegova
svijest? I Kad je ovjek u nesvijsti?
Tad bijahu uenici zbunjeni, kad Isus ree:
Tri stvari su koje ine ovjeka: tj. dua i svijest
i tijelo, svaka od njih zasebno. Na Bog je
stvorio duu i tijelo kao to ste uli, ali jo niste
uli kako je stvorio svijest. Zato u su tra - ako
Bog da, sve vam ispriati.
Rekavi ovo Isus zahvali Bogu i pomoli se
za spas naeg naroda, svako od nas govori:
Amen.
106
Kada je on zavrio jutarnju molitvu, Isus
sjede pod palmino drvo, i tu mu se primakoe
njegovi uenici. Tad ree Isus: Tako mi Boga
ivog, pred kojim stoji moja dua, mnogi su
prevareni o naem ivotu. Jer tako su blisko
povezani dua i svijest, da vei dio ljudi tvrdi da
su dua i razum jedna i ista stvar, djelei je
prema radu, a ne prema sutini, nazivajui je
senzitivnom, vegetativnom i intelektualnom
duom. Ali, uistinu ja vam kaem, dua je jedna
koja misli i ivi. O glupani, gdje e oni nai
duu intelekta bez ivota? Sigurno nikada.
Meutim, ivot bez svijesti e se brzo nai, kao
to se vidi na besvjesnom kad ga razum
napusti.
Tadej ree: O gospodaru, kad svijest
napusti ivot, ovjek nema ivota.
Isus odgovori: To nije istina, jer ovjek je
lien ivota kad ga napusti dua; jer dua se vie
ne vraa tijelu, izuzev udom. Ali, svijest odlazi
zbog primljenog straha, ili zbog velike tuge
koju ima dua. Jer, svijest je Bog stvorio za
zadovoljstvo, i jedino pomou njega to ivi, isto
kao to tijelo ivi pomou hrane, a dua ivi od
znanja i ljubavi. Ova svijest je sad buntovna
prema dui kroz gnjev kojeg ima zbog lienosti
zadovoljstva raja zbog grijeha. Zato postoji
najvea potreba da se uzgaja sa duhovnim
zadovoljstvom za onoga ko nee da ivi od
tjelesnog zadovoljstva. Razumjete li? Uistinu,
kaem vam, da kad je Bog stvorio nju, osudio ju
je na pakao i nepodnoljiv snijeg i led; jer ona
kae da je ona Bog; ali, kad je On lii hranjenja,
uzimajui joj hranu njenu od nje, ona priznaje
da je rob Boji i djelo ruku Njegovih. Pa re cite
mi, kako djeluje svijest u bezbonicima?
Zasigurno, ona je kao Bog u njima: poto oni
slijede svijest, zaboravljajui razum i Boji
zakon. Nato oni postaju odvratni i ne ine
nikakvo dobro.
107
A prva stvar koja slijedi alost za grijehom
je post. Jer onaj ko vidi da ga izvjesna hrana ini
bolesnim, zbog ega se on plai smrti, poto
zaali to ju je pojeo, odrie je se tako kao da se
nee razboliti. Tako grenik treba da radi.
Opazivi da ga je zadovoljstvo natjeralo da
zgrijei protiv Boga svog Stvoritelja, slijedei
svijest u tim dobrim stvarima svijeta, neka on
zaali to je tako uinio, jer ga to liava Boga,
njegovog ivota, i daje mu vjenu smrt pakla.
Meutim, zato to ovjek dok ivi ima potrebu
da uzima ove dobre stvari svijeta, ovdje je
potreban post. Zato neka on obuzda svijest i
prizna Boga kao svog Gospoda. A kad on vidi
da se svijest uasava posta, neka on predstavi
nj oj st anj e pakl a, gdj e uopt e nema
zadovoljstva, nego se prima vjeiti al; neka
predstavi njoj zadovoljstva raja, koja su tako
velika da je zrnce jednog od zadovoljstava raja
vee od svih na svijetu. Jer tako e ona lahko
biti umirena; jer je zato bolje biti zadovoljan sa
malo da bi se primilo mnogo, nego biti
neobuzdan u malom, a biti lien svega i boraviti
u muenju.
Vi treba da se sjetite bogatog gozbenika, da
biste dobro postili. Jer on je elei ovdje na
zemlji da se gosti svaki dan, bio lien vjeno
jedne kapi vode: dok e La zar, bivi zadovoljan
sa mrvicama ovdje na zemlji, iviti vjeito u
punom obilju zadovoljstva raja.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Neka pokajanik bude oprezan; jer Satana
trai da poniti svaki dobar posao, vie kad
pokajanika nego kod drugih, jer se pokajanik
pobunio protiv njega i od toga to je bio njegov
vjerni rob, on se pretvorio u buntovnog
neprijatelja. Nato e Satana gledati kako da
uini da on ne posti, na bilo koji nain, pod
izgovorom bolesti, a kad ovo ne bude koristilo,
on e ga pozvati na ekstremni post, da bi on
obolio i poslije toga ivio lijepo. A ako on ne
uspije u ovome, on e gledati kako da ga natjera
da mu post bude samo vezan za tjelesnu hranu,
da bi on bio slian onom koji nikad ne jede, a
uvijek grijei.
Tako mi Boga ivog, odvratno je liiti tijelo
hrane i napuniti duu oholou, prezirui ih to
ne poste i smatrajui sebe boljim od njih. Re cite
mi hoe li se bolestan ovjek hvalisati dijetom
koju mu nametne doktor, a nazvati ludima one
kojima nije nametnuta dijeta? Sigurno ne.
Meutim, on e aliti zbog bolesti to je morao
biti podvrgnut dijeti. Isto tako vam kaem da se
pokajanik ne treba hvalisati svojim postom i
prezirati one koji ne poste; nego on treba da ali
zbog grijeha zbog kojeg posti. Niti treba
pokajanik koji posti nabavljati finu hranu, nego
on treba da se zadovolji sa prostom hranom. Pa
hoe li ovjek dati finu hranu psu koji ujeda i
konju koji udara? Ne, zasigurno, ve prije
suprotno. Neka vam ovo bude dovoljno o
postu".
108
Posluajte onda ta u rei o gledanju. Jer,
isto kao to postoje dvije vrste spavanja,
spavanje due i spavanje tijela, isto tako vi
morate biti paljivi u gledanju, dok tijelo gleda,
dua ne spava. Jer ovo bi bila najtea greka.
Re cite mi alegorijski: postoji ovjek koji dok
hoda udari u kamen, i da bi izbjegao da vie
udari nogom, on udara svojom glavom - kakvo
je stanje takvog ovjeka?
Jadno, odgovorie uenici, jer takav
ovjek je sumanut.
Tad ree Isus: Pa dobro ste odgovorili, jer
uistinu, ja vam kaem da onaj ko gleda tijelom,
a spava duom je lud. Kao to je duhovna
slabost tea od tjelesne, isto tako je tea za
lijeenje. Zbog ega e se takav jadnik hvalisati
nespavanjem tijelom, koje je noga ivota, dok
opet ne opaa svoju nevolju to spava duom
koja je glava ivota? Spavanje due je
zaboravljanje Boga i Njegovog stranog suda.
Dua koja gleda je ona koja u svemu i na
svakom mjestu opaa Boga, i u svemu i kroz sve
i iznad svoga zahvaljuje Njegovom velianstvu
znajui da uvijek i u svakom trenutku prima
milost i milosre od Boga. Jer, u strahu od
njegovog velianstva u njoj uvjek odzvanja
aneoski poziv: Stvorenja, doite na sud, jer
va Stvoritelj hoe da vam sudi". Jer ona stalno
ostaje u slubi Bogu. Re cite mi, volite li vie
vidjeti pomou svjetlosti zvijezde ili pomou
svjetosti Sunca?"
Andrija odgovori: Pomou svjetlosti
Sunca; jer pomou svjetlosti zvijezde mi ne
moemo vidjeti oblinje planine, a pomou
svjetlosti Sunca mi vidimo najsitnije zrnce
pijeska. Zato mi hodamo sa strahom pri
svjetlosti zvijezda, dok pri svjetlosti Sunca
idemo sigurno.
109
Isus odgovori: Isto vam ja kaem da vi
treba da gledate duom sa suncem pravde (koja
je) na Bog, a ne hvalisati se gledanjima tijela.
Sama je istina zato, da san tijela treba
izbjegavati to je mogue vie, ali (izbjei ga)
potpuno je nemogue, svijest i tijelo je
pritisnuto hranom, a um postom. Zato neka onaj
ko bude spavao malo izbjegava previe posla i
mnogo hrane. Tako mi Boga ivog, pred kojim
stoji moja dua, doputeno je svake noi
pomalo spavati, ali nikad nije doputeno
zasboraviti Boga i njegov strani sud: a
spavanje due je takav zaborav.
Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, kako
mi moemo uvijek imati na umu Boga? Zaista
nam to izgleda nemogue.
Isus ree sa uzdahom: Ovo je najvea
nevolja koju ovjek moe da pretrpi, o Barnaba.
Jer ovjek ne moe ovdje na zemlji imati Boga
svog Stvoritelja na umu; izuzev onih koji su
sveti, jer oni uvijek imaju Boga na umu, zato to
68
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
oni imaju u sebi svjetlo milosti Boje, tako da
oni ne mogu zaboraviti Boga. Ali re cite mi,
jeste li vi vidjeli one koji vade kamenje, kako su
oni svojom stalnom praksom nauili da
udaraju, tako i da oni govore sa drugima i svo
vrijeme udaraju elinim alatom, koji obrauju
kamen bez gledanja u gvoe, i ne udare se po
svojim rukama? Pa vi inite isto. elite da
budete sveti, ako hoete da prevaziete
potpuno ovu nevolju zaboravnosti. Sigurno je
da voda cijepa najtvri kamen sa jednom kapi
udarajui tamo dug pe riod.
Znate li vi zato niste prevazili ovu
nevolju? Zato to niste primjetili da je to grijeh.
Ja vam zato kaem da je to greka kad ti princ
daje poklon o ovjee, da ti treba da okrene
svoja lea njemu i zatvori oi. Isto tako grijee
oni koji zaboravljaju Boga, jer ovjek stalno
prima od Boga darove i milost".
110
Pa re cite mi, da li vam na Bog stalno
daruje (svoju nagradu)? Da, svakako; jer On
vam neprestano daje dah pomou kog ivite.
Zaista, zaista, kaem vam, svaki put kad vae
tijelo primi dah, vae srce treba da kae: Bogu
hvala!"
Tad ree Ivan: To je najistinitije to ti
kae, o gospodaru; poui nas zato nainu kako
postii ovo blagoslovljeno stanje.
Isus odgovori: Uistinu, ja vam kaem da
niko ne moe postii takvo stanje ljudskom
moi, ve prije milou naeg Gospoda Boga.
Istina je naravno da ovjek treba da udi za
dobrim da bi mu ga Bog dao. Re cite mi, kad ste
vi za stolom uzimate li ona mesa koja ne biste?
Ne zasigurno. Isto tako vam ja kaem da vi
neete primiti ono ta ne elite. Bog je u stanju,
ako vi elite svetost, da vas uini svetim u
manje vremena od treptaja oka, meutim da bi
ovjek osjetio dar, darodavac na Bog hoe da
mi ekamo i traimo.
Jeste li vidjeli one koji vjebaju gaanje u
cilj? Sigurno je da oni mnogo puta uzaludno
ciljaju. Ipak, oni nikad ne ele da uzalud gaaju,
nego su uvijek u nadi da e pogoditi cilj. Pa vi to
inite, vi koji stalno elite da imate naeg Boga
na umu, i kad zaboravite alite; jer Bog e vam
dati milost da postignete sve ta sam ja rekao.
Post i duhovno bdjenje su tako sjedinjeni
jedno s drugim da ako neko prekine bdjenje,
odmah je post prekinut. Jer pri grijeenju
ovjek prekida post due i zaboravlja Boga.
Tako je to da bdjenje i post to se tie due, su
uvijek nama potrebni i za sve ljude. Jer nikom
nije doputeno da zgrijei. Meutim post tijela i
njegova bdjenja, vjerujte mi oni nisu mogui za
svako vrijeme niti za sve osobe. Jer postoji
bolesnog i starog naroda, ena sa djecom, ljudi
koji su na dijeti, djece i drugih koji su slabog
izgleda. Jer svako naravno - kao to oblai sebe
po svojoj odgovarajuoj mjeri, tako treba da
odabere sebi (nain) posta. Jer kao to odjea
djeteta ne odgovara ovjeku od trideset godina,
isto tako postovi i bdijenja jednog, ne
odgovaraju drugom".
111
Meut i m pr i pazi t e j er Sat ana e
upotrijebiti svu svoju silu (kako bi uinio) da vi
(budete) bdjeli za vrijeme noi, a zatim da
spavate onda kad po zapovjedi Bjoj vi treba da
se molite i sluate rije Boju. Re cite mi, da li
biste bili zadovoljni ako bi vam va prijatelj
pojeo meso, a vama dao kosti?
Petar odgovori: Ne gospodaru, jer takav
neko se ne treba zvati prijateljom, ve
rugalicom.
Isus sa uzdahom odgovori: Ti si dobro
rekao istinu, o Petre, jer svako ko bdije tijelom
vie nego to je potrebno, spava ili mu je glava
pritisnuta snom, kad on treba da se moli ili slua
rijei Boje, takav nesrenik se ruga Bogu svom
Stvoritelju, i tako je kriv za taj grijeh. tavie on
je, pljaka poto on krade vrijeme koje treba da
da Bogu, i troi ga kad mu je volja i koliko hoe.
U buretu najboljeg vina ovjek je dao
svojim neprijateljima da piju tako dugo dok je
vino najbolje, meutim kad je vino spalo na
talog, on je dao svom gazdi da pije. ta e, ta
mislite vi, gazda uraditi svom sluzi, kad on
saznadne sve, i sluga bude pred njim? Sigurno
e ga tui i ubie ga u pravom gnjevu prema
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
zakonima svijeta. E pa ta e Bog uiniti
ovjeku koji troi svoje najbolje vrijeme u
poslu, a najgore u molitvi i prouavanju
Zakona? Jao svijetu, jer je ovim i veim
grijehom njegovo srce optereeno. Zato, kad
sam vam rekao da smijeh treba biti okrenut u
pla, gozba u post i san u bdjenje, ja sam
zaokruio sve to ste uli u tri rijei - da ovdje na
zemlji ovjek treba uvijek da plae i da pla
treba biti iz srca, jer je Bog na Stvoritelj
uvrijeen; da vi treba da postite da bi imali vlast
nad svijeu i da bdijete a da ne biste grijeili; i
da tjelesno plakanje i tjelesni post i bdjenje
trebaju biti uzeti prema konstituciji svakog
pojedinica".
112
Rekavi ovo Isus ree: Vi morate potraiti
poljskih plodova ime bismo odrali svoj ivot,
jer sad je osam dana kako nismo jeli kruha. Zato
u se ja moliti naem Bogu i ekau vas sa
Barnabom.
Tako svi uenici i apostoli odoe u
etvorkama i estorkama i odoe svojim putem
prema rijei Isusovoj. Tamo ostade sa Isusom
onaj koji (ovo) pie; nakon ega Isus plaui
ree: O Barnaba, potrebno je da ti ja otkrijem
velike tajne koje e mu - nakon to ja odem sa
svijeta, otkriti.
Tad odgovori onaj koji pie, plaui i ree:
Dopusti mi da plaem, o gospodaru, i drugim
ljudima takoe, jer smo mi grenici. A ti, ti si
sveti i prorok Boji, ne pristaje tebi da toliko
plae.
Isus ree: Vjeruj mi Barnaba da ja ne mogu
plakati koliko trebam. Jer da me ljudi nisu
prozvali bogom, ja bih ovdje vidio Boga kao to
e se on vidjeti u raju, i bio bih siguran da se
neu plaiti Dana sudnjeg. Ali Bog zna da sam
ja nevin, jer ja nikad nisam gajio misao da
budem smatran vie od jadnog roba. Naprotiv,
kaem ti, da ja nisam nazvan bogom, bio bih
odnesen u raj kad odem sa svijeta, zbog ega
sad neu otii tamo do suda. Pa sad vidi imam
li razlog za plakanje. Znaj, o Barnaba, da ja radi
ovog moram imati veliki progon, i biu prodan
od jednog od mojih uenika za trideset novia.
Poslije toga sam ja siguran da e onaj koji e me
prodati biti ubijen u moje ime, jer zato e me
Bog uzeti sa zemlje i izmijenie izgled
izdajnika tako da e svi vjerovati da je on ja;
ipak, kad on umre zlom smru, ja u biti u
nepotovanju dugo vremena na svijetu.
Meutim, kad bude doao Muhammed, sveti
poslanik Boji, ta sramota e biti skinuta. A ovo
e Bog uiniti jer sam ja priznao istinu Mesije;
koji e mi dati ovu nagradu to e se znati da
sam ja iv i da nemam nita sa tom sramnom
smru.
Tad odgovori onaj koji pie: O gospodaru,
reci mi ko je taj bijednik, jer ja u ga rado
zadaviti na smrt.
Sauvaj svoj mir, odgovori Isus, jer tako
Bog hoe i on ne moe drugaije uraditi: nego
gledaj kad moja majka bude ojaena tim
dogaajem da joj kae istinu, da bi se ona
utjeila.
Tad odgovori onaj koji pie: Sve u ovo
uiniti o gospodaru, ako Bog da.
113
Kad su uenici doli donijeli su borovih
iarki, i voljom Bojom oni su nali veliku
koliinu hurmi. Tako su oni nakon podnevne
molitve jeli sa Isusom. Nakon toga apostoli i
uenici, videi tuno lice onog koji pie,
pobojae se da Isus brzo mora napustiti svijet.
Nato ih Isus utjei govorei: Ne bojte se, jer
moja ast da odem sa svijeta jo nije dola. Ja u
ostati sa vama jo neto malo vremena. Zato vas
sad moram pouiti - jer to ja moram da odem -
kao to sam rekao, da kroz sav Izrael
propovjedate pokoru, a da bi Bog imao milosti
nad grijehom Izraela. Zato neka se svaki
priuva lijenosti, a mnogo vie onaj koji ini
pokoru; jer e svako drvo koje ne raa dobrim
plodom biti posjeeno i baeno u vatru. Bio
jedan graanin koji je imao vinograd, a u sred
njega je imao vrt u kojem je bilo lijepo
smokvino drvo; u tri godine kad bi doi vlasnik
ne bi naao nikakva ploda, i videi da svako
drugo drvo ondje donosi plod, on ree svom
vinogradaru: Posjeci ovo nevaljalo drvo jer
ono smeta zemljitu".
70
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Vinogradar odgovori: Nemoj tako, moj
gospodaru, jer to je lijepo drvo.
Budi miran, ree vlasnik, jer mene nije
briga za beskorisnim ljepotama. Ti treba da
zna da su palma i bal sam plemenitiji od
smokve. Ali ja sam posadio u dvoritu svoje
kue palminu biljku i jednu balzamovu, koje
sam okruio skupim zidovima, meutim kad
ove nisu donijele plod nego samo lie koje se
nagomilalo i pokvarilo tlo ispod kue, ja sam
dao da se oboje odstrani. I kako u ja oprostiti
drvetu smokve daleko od moje kue, koja smeta
moj vrt i moj vinograd, gdje svako drugo drvo
donosi plod? Sigurno je neu vie trpiti
nimalo.
Tad ree vinogradar: Tlo je prebogato.
ekaj zato jednu godinu vie, jer ja u
potkresati smokvine grane i oduzeti joj
bogatstvo tla, staviti je u siromano tlo sa
kamenjem i tako e ona donijeti plod.
Vlasnik odgovori: Pa idi i uradi tako; jer ja
u ekati i smokvino stablo e donijeti plod.
Razumj et e l i ovu pri u? Ueni ci
odgovorie: Ne gospodaru; zato nam je
objasni.
114
Isus odgovori: Uistinu ja vam kaem,
vlasnik je Bog, a vinogradar je njegov zakon.
Bog je imao u raju palmu i balzam; Satana je
palma, a prvi ovjek je balzam. Njih je on
izbacio jer nisu donosili plod dobrih dijela,
nego su govorili bezbone rijei koje su bile
osuda mnogih anela i mnogih ljudi. Sad taj
Bog ima ovjeka na svijetu usred svojih
stvorenja koja slue Boga, svi oni, prema
Njegovom naelu: a ovjek, kaem, ne dajui
plod, Bog e ga sasjei i natjerati u pakao, poto
On ne oprata anelu i prvom ovjeku,
kanjavajui anela vjeno, a ovjeka za neko
vrijeme. Zakon Boji kae da ovjek ima
previe dobra u ovom ivotu, i tako je potrebno
da on pretrpi muku i bude lien zemaljskih
dobara, a da bi on inio dobra djela. Zato
oekuje od ovjeka da bude pokoran. Uistini,
kaem vam, da je na Bog osudio ovjeka na
rad, tako da, kao to je rekao Job, prijatelj
proroka Bojeg: Kao to je ptica roena da leti,
a riba da pliva, isto tako je ovjek roen da
radi".
Tako takoe Da vid na otac, prorok Boji
kae: Jedui trud naih ruku mi emo biti
blagoslevoljeni i bie dobro sa nama.
Zato neka svako radi, prema svojoj osobini.
Pa re cite mi, ako su Da vid na otac i Sol o mon,
njegov sin, radili svojim rukama, ta treba
grenik da radi?"
Ivan ree: Gospodaru, raditi je dobra stvar,
ali to treba siromani da rade.
Isus odgovori: Da, jer oni ne mogu
drugaije. Nego, zar ne znate da dobro, da bi
bilo dobro, mora biti slobodno od nude. Tako
su Sunce i druge planete ojaane pravilima
Bojim, tako da one ne mogu drugaije, zbog
ega nee imati nikakve zasluge. Re cite mi, kad
je Bog dao naredbu za rad On nije rekao:
Siromah e ivjeti u znoju lica svog"? A Job
nije rekao da: Kao to je ptica roena da leti,
tako je i siromah roen da radi? Nego Bog je
rekao ovjeku:" U znoju lica svog e ti jesti
hljeb", a Job da je ovjek roen da radi. Zato
(samo) onaj ko nije ovjek, je osloboen ove
naredbe. Sigurno sve stvari nisu skupe osim iz
razloga to postoji mnotvo besposlena naroda:
kad bi ovi radili, neki obraujui zemlju, a drugi
ribarei, postojalo bi najvee obilje na svijetu.
A za nedostatak toga bie potrebno poloiti
raun na stranom sudnjem danu".
115
Neka mi ovjek neto rekne. ta je on
donio na svijet, zbog ega bi on ivio u
besposlici? Sigurno je da je on roen go, i
nesposoban nizato. Otud nije on vlasnik svega
ta je naao, nego djelilac. A on e morati
poloiti raun za to na strani dan. Odvaratne
poude, koja ini ovjeka kao brutalnu
ivotinju, treba se jako plaiti, jer neprijatelj je
vlastitog ognjita, tako da nije mogue otii
niukakvo mjesto gdje tvoj neprijatelj ne bi
doao. Ah, koliko ih je stradalo zbog poude!
Kroz poudu je doao potop takav da je svijet
stradao pred milou Bojom i samo su spaeni
Noa i osamdeset tri ljudska bia.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
A zbog poude je Bog unitio tri porona
grada, kad su izbjegli samo Lot i njegovo troje
djece.
Zbog poude je itavo pleme Benjaminovo
iskorjenjeno. I ja vam doista kaem, kad bih
vam priao koliko mnotvo je stradalo kroz
poudu, bilo bi nedovoljno pet dana".
Jakov upita: O gospodaru, ta znai
pouda?
Isus odgovori: Pouda je neobzudana elja
ljubavi, koja poto nije upravljana razumom -
kida granice ljudskog intelekta i ljubavi; tako da
ovjek ne znajui sebe, voli ono ta bi trebao da
mrzi. Vjerujte mi, kad ovjek voli neto, ne zato
to mu je to Bog dao, ve kao vlasnik toga, on je
bludnik; jer je duu koja treba da stoji u
zajednitvu sa svojim Stvoriteljem on sjedinio
sa stvorenjem. I tako Bog lamentira preko Isaije
proroka, govorei: Ti si poinio blud s
mnogim ljubavnicama, ipak, povrati se meni i
Ja u te primiti".
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, kad ne bi bilo unutarnje poude u srcu
ovjeka, on ne bi pao u vanjsku; jer ako se
odstrani korjen drvo brzo umire.
Neka se ovjek zato zadovolji enom koju
mu je dao njegov Stvoritelj, i neka zaboravi on
svaku drugu enu".
Andrija upita: Kako e ovjek zaboraviti
ene ako ivi u gradu gdje ih ima tako mnogo?
Isus odgovori: O Andrija, sigurno e
onome ko ivi u gradu biti teta, obzirom da je
grad suner koji uvlai u svaku pokvarenost.
116
ovjeku dolikuje da ivi u gradu kao to
vojnik ivi kad ima neprijatelje oko tvrave,
br anei se od svakog napada
i bojei se uvijek izdaje dijela graana. Isto
tako, kaem, neka on odbije svaki vanjski
podsticaj grijeha i nek se boji svijesti, jer ona
ima najveu elju za neistim stvarima. Ali
kako e se on zatititi ako ne obuzdava oko,
koje je izvor svakog tjelesnog grijeha? Tako mi
Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, onaj ko
nema tjelesnih oiju siguran je da nee primiti
kaznu, izuzev samo do treeg stepena, dok onaj
ko ima oi prima je do sedmog stepena.
U vrijeme Ilije proroka se desilo da je Ilija
vidio slijepog ovjeka kako plae - ovjeka
dobra ivota, upitao ga je rekavi: Zato ti
plae, o brate? Slijepac odgovori: Plaem jer
ne mogu vidjeti Iliju proroka, svetog Bojeg.
Ilija ga prekori rekavi: Prestani s
plakanjem o ovjee, jer u plakanju grijei.
Slijepac dogovori: Pa reci mi, je li grijeh
vidjeti svetog proroka Bojeg, koji die mrtve i
daje da se vatra spusti s neba?
Ilija odgovori: Ti ne govori istinu, jer Ilija
nije u stanju da uini sve to kae, jer je on
ovjek kao i ti. Jer, svi ljudi na svijetu ne mogu
uiniti da se rodi muica.
Slijepac ree: Ti ovo kae, o ovjee, jer
mora da te je Ilija ukorio za neki tvoj grijeh,
zbog ega ga mrzi.
Ilija odgovori: Neka Bog bude zadovoljan
to ti govori istinu; jer o brate, ako bih ja mrzio
Iliju, ja bih volio Boga, i to bih vbie mrzio
Iliju vie bih volio Boga.
Nato slijepac bi jako uvrijeen i ree: Tako
mi Boga ivog, ti si drue bezbonik! Moe li
onda Bog biti voljen, dok neko mrzi proroke
Boje? Odlazi, jer vie neu da te sluam!"
Ilija odgovori: Brate, sad moe vidjeti
svojim intelektom koliko je zlo tjelesno
vienje. Jer ti eli vidom da vidi Iliju, a mrzi
Iliju svojom duom.
Slijepac odgovori: Sad odlazi! jer ti si avo
koji bi me natjerao da zgrijeim protiv sveca
Bojeg.
Tad Ilija uzdahnu i ree sa suzama: Ti si
govorio istinu, o brate, jer moje tijelo koje ti
eli da vidi, dijeli te od Boga.
Ree slijepac: Ne elim da te vidim;
tavie, kad bih imao svoje oi, zatvorio bih ih
da te ne vidim.
Tad ree Ilija: Znaj brate da sam ja Ilija!
Slijepac odgovori: Ti ne govori istinu.
Tad rekoe Ilijini uenici: Brate, on je
doista prorok Boji, Ilija.
Neka mi on kae, ree slijepac, ako je on
prorok od kojeg sam ja sjemena i kako sam
postao slijep?"
72
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
117
Ilija odgovori: Ti si iz plemena Levi; i zato
to si ulazei u Hram Boji gledao poudno na
enu, a bio si blilzu svetilita, na Bog ti je
oduzeo vid.
Tad slijepac odgovori plaui: Oprosti mi
o sveti proroe Boji jer sam zgrijeio govorei
sa tobom; jer da sam te vidio ne bih pogrijeio.
Ilija odgovori: Neka ti Bog oprosti, o brate,
jer to se mene tie ja znam da si ti rekao istinu,
videi to vie mrzim sebe, vie volim Boga, i
da me vidi ti bi utiao svoju udnju koja je
neprijatna Bogu. Jer Ilija nije tvoj stvoritelj
nego Bog; otuda to se tebe tie, ja sam avo,
ree Ilija plaui, jer sam te ja okrenuo od tvog
Stvoritelja. Plai onda, o brate, jer ti nema
onog svjetla koje bi uinilo da ti razlikuje
istinu od lai, jer da si ga imao ti ne bi prezirao
moje uenje. Zbog toga, kaem ti, da mnogi ele
da me vide i dolaze izdaleka da me vide, koji
preziru moje rijei. A to bi bilo bolje za njih, za
njihov spas, da oni nisu imali oiju, obzirom da
svako ko nalazi zadovoljstvo u stvorenju, ma
ko on bio, a ne trai da nae zadovoljstvo kod
Boga - nainio je idola u svom srcu, a ostavio
Boga.
Tad ree Isus, uzdahnuvi: Jeste li
razumjeli sve ta je Ilija rekao?
Uenici odgovorie: Uistinu, mi smo
razumjeli, i mi smo izvan sebe znajui da ovdje
na zemlji ima svega nekolicina koji nisu
idolopoklonici.
118
Zatim ree Isus: Vi govorite istinu, jer sada
Izrael eli da uspostavi idolopoklonstvo koje
oni imaju u svojim srcima smatrajui mene
Bogom; od kojih mnogi preziru moje uenje,
govorei da sam ja mogao postaviti sebe
gospodarom sve Judeje, ako se priznam da sam
bog, i da sam ja lud to elim ivjeti u
siromatvu meu pustinjskim mjestima, a ne
boraviti stalno meu prinevima u slatkom
ivotu. Oh nesreni ovjee koji hvali svjetlo
zajedniko muhama i mravima, a prezire
svjetlo koje je zajedniko samo anelima i
prorocima i svetim prijateljima Bojim!
Ako onda oko ne bi bilo uvano, o Andrija,
ja ti kaem da je nemogue ne zapasti u poudu.
Zato je Jeremija prorok, estoko plaui, rekao
zaista: Moje je oko lopov koji robi moju
duu. Jer zato se na otac Da vid molio sa
najveom enjom Bogu Gospodu naem, da bi
On odvratio njegove oi, da on ne bi vidio
uzaludnost. Jer sve zaista ta ima kraj je
uzaludno. Re cite mi onda, kad bi neko imao dva
novia da kupi kruh, bi li ih potroio da kupi
kadilo. Sigruno ne, obzirom da kadilo
povreuje oi i ne daje odravanje tijelu. Isto
tako neka ini ovjek, jer sa izvanjskim vidom
njegovih oiju i unutarnjim vidom njegova uma
on treba da trai da spozna Boga svog
Stvoritelja i zadovoljnost njegove volje.
119
Jer zaista svaki put kad ovjek vidi stvar i
zaboravi Boga koji ju je stvorio za ovjeka, on
je zgrijeio. Jer ako bi ti tvoj prijatelj dao neto u
znak sjeanja, i ti to prodao i zaboravio svog
prijatelja, ti bi uvrijedio svog prijatelja. Isto
tako radi ovjek; jer kad on vidi stvorenje a
nema na umu Stvoritelja, koji je to za ljubav
ovjeka stvorio, on grijei protiv Boga svog
Stvoritelja sa nezahvalnou.
Zato onaj ko vidi enu i zaboravi Boga koji
je za dobro ovjeka stvorio enu, on e je
voljeti i eljeti. I dotle e izbiti njegova pouda,
da e on voliti sve kao stvar koju voli: tako da
otud dolazi grijeh kojeg e ga biti sramota da se
sjeti. Ako ovjek, meutim, stavi zabranu na
svoje oi, on e biti gospodar svijesti koja ne
moe poeljeti ono to joj se ne prezentira. Jer,
tako e tijelo biti potinjeno duhu. Kao to se
brod ne moe kretati bez vjetra, tako tijelo bez
svijesti ne moe zgrijeiti.
Zato bi bilo potrebno za pokajanika da
preokrene prianje pria u molitvu, sam razum
to pokazuje, ak iako to nije naelo Boje. Jer,
pri svakoj jalovoj rijei ovjek grijei, a na Bog
otklanja na grijeh zbog molitve. Jer ta je
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
molitva branilac due; molitva je lijek due;
molitva je odbrana srca; molitva je oruje vjere,
moltiva je uzda svijesti; molitva je so tijela koja
mu ne doputa da se pokvari grijehom. Ja vam
kaem da je molitva ruka naeg ivota, kojima
e ovjek koji se moli braniti sebe na dan
sudnji: jer on e uvati svoju duu od grijeha
ovdje na zemlji, i sauvae svoje srce, da ne
bude dirnuto zlim eljama; vrijeajui satanu,
jer on e drati svoju svijest po zakonu bojem,
a njegovo tijelo e ii s pravednou, primajui
od Boga sve ta bude zatraio.
Tako mi Boga ivog, pred kojim smo mi,
ovjek bez molitve ne moe vie biti ovjek
dobrih djela, kao to nijem ovjek ne moe
moliti za svoju stvar od slijepca; to se fis tula
ne moe lijeiti bez masti; ovjek se braniti bez
pokreta; ili napasti drugog bez oruja; ploviti
bez kormila; ili sauvati mrtvo meso bez soli.
Jer zaista onaj ko nema ruke, ne moe primati.
Kad bi ovjek mogao promjeniti ubre u zlato i
glinu u eer, ta bi on uradio?"
Potom poto Isus outa, uenici odgovorie:
Niko ne bi ra dio nita drugo nego bi pravio
zlato i eer.
Tad ree Isus: Pa zato ovjek ne promijeni
ludo prianje pria u molitvu? Je li moda
vrijeme dato njemu od Boga da bi Boga
uvrijedio? Jer koji bi princ dao grad svom
potinjenom, a da bi ovaj nad njim poveo rat?
Tako mi Boga ivog, kad bi ovjek znao nakon
kog postupka se dua transformie besplodnim
govorom on bi prije odgrizao svoj jezik zubima,
nego to bi govorio. O jadni svijet! jer danas se
ljudi ne skupljaju za molitvu, nego na
predvorjima Hrama, a u istom Hramu sam
Satana ima ondje rtvu uzaludnog govora i ono
to je gore - od stvari koje ja ne mogu govoriti
bez sramote.
120
Plod besplodnog govora je ovaj to on
oslabljuje intelekt na taj nain da on nije
spreman primiti istinu; kao to konj naviknut da
nosi 30 grama pamuka ne moe nositi etrdeset
pet kilograma kamena.
A ono ta je gore je ovjek koji troi svoje
vrijeme u zbijanju ala. Kad bude spreman da
se moli Satana e ubaciti u njegovu memoriju te
iste rugalice, tako da kad on treba da plae nad
svojim grijesima i podstie Boga na milost i da
dobije oprost za svoje grijehe, smjehom on
izaziva Boga na srdbu; - koji e ga kazniti i
izbaciti.
Jao zato onima koji se ale i priaju jalovo!
Ali, ako na Bog ima u odvratnosti one koji se
ale i priaju jalovo, kako e on drati one koji
ogovaraju i kleveu svog komiju i u kom stanju
e biti onaj ko se bavi grijehom kao poslom
krajnje neophodnim? Oh neisti svijete, ja ne
mogu zamisliti kako e teko biti kanjen od
Boga! Onaj meutim, koji bi izvrio pokoru, on
kaem, mora odustati od svojih rijei po cijenu
zlata".
Njegovi uenici upitae: Pa ko e kupiti
ovjekove rijei po cijenu zlata? Sigurno niko. I
kako e on uiniti pokoru? Sigurno je da e on
postati pohlepan!
Isus odgovori: Vi imate svoje srce tako
teko da ja nisam u stanju da ga podignem. Otud
je u svakoj rijei potrebno da vam kaem
znaenje. Zahvaljujte Bogu koji vam je darovao
milost da znate tajne Boje. Ja ne kaem da
pokajanik treba da prodaje svoj govor, nego
kaem da kad on govori on treba da misli da
izliva zlato. Jer zaista inei tako, kao to se
zlato troi na neophodne stvari, tako e i on
govoriti (samo) kad je potrebno da govori. I isto
kao to niko ne trai zlato koje e koditi
njegovom tijelu, tako neka ne govori o stvari
koja moe tetiti njegovoj dui.
121
Kad guverner uhapsi zatvorenika, kojeg
ispituje dok biljenik zapisuje (sluaj), re cite
mi kako takav ovjek govori?
Uenici odgovorie: On govori sa strahom
i umjesno, tako da se ne dovede u sumnju, i on je
obazriv da ne kae nita to bi moglo
oneraspoloiti guvernera, nego gleda da kae
neto pomou ega bi mogao biti osloboen.
Tad Isus odgovori: To pokajanik treba da
uini, da ne bi izgubio svoju duu. Zato je Bog
74
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
dao dva anela svakom ovjeku kao pisare,
jednog koji pie dobro, drugog koji pie zlo koje
ovjek radi. Ako bi onda ovjek primio milost,
neka on mjeri svoj govor vie no to se mjeri
zlato.
122
to se tie pohlepe, ona se mora pretvoriti
u davanje sadake. Uistinu kaem vam, kao to
visak ima za svoj cilj centar, tako i pohlepni ima
za svoj kraj pakao, jer nemogue je za
pohlepnog da ima ikakvo dobro u raju. Znate li
zato? Ja u vam rei. Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, pohlepni, ak iako je
utljiv na svom jeziku, svojim djelima govori:
Nema drugog boga osim mene". Jer sve ono
ta on ima spreman je potroiti na vlastito
zadovoljstvo, bez obzira na svoj poetak ili svoj
kraj, to je on roen go i umirui ostavlja sve.
Pa re cite mi, ako bi vam Herod dao vrt da ga
uvate, a vi se budete ponaali kao vlasnici ne
aljui nikakva ploda Herodu, i kad Herod
poalje po plod vi otjerate njegove izaslanike -
re cite mi, da li biste nainili sebe kraljevima tog
vrta? Sigurno da. Pa ja vam kaem da ak tako
pohlepan ovjek pravi sebe bogom nad
bogatstvima koja mu je Bog dao.
Gramzivost je e svijesti - koja izgubivi
Boga kr oz gr i j eh, j er i vi pomou
zadovoljstva, i poto nije u stanju da se
zadovol j i Bogom, koj i j e od nj e
skriven-okruuje sebe svjetovnim stvarima
koje dri kao svoje dobro i ona postaje jaa to
se vie vidi lienom Boga.
I tako, preobraanje grenika je od Boga,
koji daje milost za pokajanje. Kao to je rekao
na otac Da vid: Ova promjena dolazi od desne
ruke Boje.
Potrebno je da vam kaem koje je vrste
ovjek, ako biste da znate kako treba da se uini
pokajanje. I tako danas zahvalimo Bogu koji
nam je dao milost da saoptimo njegovu volju
mojom rjeju".
Nato on podie svoje ruke i pomoli se,
govorei: Gospode Boe Svemogui i
Milosrdni, koji si nas u milosti stvorio, dajui
nam rang ljudi, tvojih slugu, sa vjerom Tvog
istinskog Poslanika, mi Ti zahvaljujemo za sve
blagodati i radi smo Te oboavati sve dane
naeg ivota, oplakujui svoje grijehe, molei
se i dajui sadaku, postei i izuavajui Tvoju
rije, upuujui one koji su neuki o Tvojoj volji,
trpei od svijeta za Tvoju ljubav, i dajui svoj
ivot do smrti da bi Te sluili. Ti nas o Gospode,
spasi od Satane, od tijela i od svijeta, kao to si
spasio svoje izabranike za ljubav svoju i za
ljubav Tvog Poslanika za kojeg si nas stvorio,
za ljubav svih Tvojih svetaca i proroka.
Uenici su stalno odgovarali: Tako budi,
tako budi Gospode, tako budi, o na milosrdni
Boe.
123
Kada je bio dan, petak rano jutro, Isus
poslije molitve sakupi svoje uenike i ree im:
Posjedajmo jer kao to je na ovaj dan Bog
stvorio ovjeka od gline od zemlje, isto tako u
vam ja rei kakva je stvar ovjek, ako Bog da.
Kad su svi posjedali Isus ree ponovo: Na
Bog je pokazao svojim stvorenjima svoju
dobrotu i milost i svoju svemo sa svojom
liberalnou i pravdom, smilovao se na etiri
stvari suprotne jedna drugoj i sjedinio ih u jedan
konaan objekt koji je ovjek - a to su zemlja,
zrak, voda i vatra - da bi svaka mogla da obuzda
svoju suprotnost. I On je od ove etiri stvari
nainio sud koji je ovjekovo tijelo od mesa,
kostiju, krvi, kotane sri i koe sa nervima i
venama i sa svi m nj egovi m vanj ski m
dijelovima; u kojeg je Bog smjestio duu i
svijest, kao dvije ruke ovog ivota: dajui za
uporite svijesti svaki dio tijela jer se ona tamo
rairila kao ulje. A dui je On za uporite dao
srce gdje sjedinjena sa svijeu, ona treba da
upravlja itavim ivotom.
Poto je tako Bog stvorio ovjeka, stavio je
u njega svjetlo koje se zove razum, koji treba da
ujedini meso, svijest i duu u jedan cilj - da rade
za slubu Boju. Pa poto je smjestio svoje
djelo u raj, i poto je razum obmanut od svijesti
radom Satane, tijelo je izgubilo poinak, svijest
je izgubila ushianje pomou kog ivi, a dua je
izgubila svoju ljepotu.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Poto je ovjek dospio u takvo stanje,
svijest koja ne nalazi odmora u radu, nego trai
zadovoljstvo, ne bivi obuzdana razumom,
slijedi svjetlo koje joj oi pokau; otuda oi,
poto nisu u stanju da vide ita osim ispraznost,
varaju sebe, i tako odabirui stvari svijeta,
grijei.
Tako je potrebno da milou Bojom
ovjekov razum bude osvijetljen iznova, da
raspozna dobro od zla i (da razlikuje) istinsko
svjetlo: ijim poznavanjem se grenik vraa
pokajanju. Zato vam ja kaem zaista da, ako na
Gospod Bog ne bi osvijetlio srce ovjekovo,
njegovo bi rezonovanje bilo beskorisno".
Ivan upita: Kojem onda cilju slui, ljudski
govor?
Isus odgovori: ovjek kao ovjek ne
koristi nita za okretanje ovjeka pokajanju;
nego ovjek kao sredstvo koje Bog koristi
obraa ovjeka; tako da poto Bog na skriven
nain djeluje u ovjeku za ovjekovo spasenje,
pojedinac treba da slua svakog ovjeka, da bi
meu svima mogao biti primljen onaj po kojem
Bog govori nama.
Jakov upita: O gospodaru, ako moda
doe lani prorok i lani uitelj hotei da nas
poui, ta mi treba da radimo?
124
Tad Isus odgovori u paraboli: ovjek ide u
ribarenje s mreom i u nju uhvati mnoge ribe,
ali, one koje su loe on odbacuje.
ovjek ide da sije, meutim samo zrno koje
padne na dobro tlo daje klicu.
Isto tako vi treba da inite, sluajui sve i
primajui samo istinu, poto smo istina daje
plod za vjeni ivot".
Tad upita Andrija: Sve to odgovara knjizi
Mojsijevoj, to primite vi kao istinu; poto je
Bog Jedan istina je jedna; otud slijedi da je
naelo jedno i njegovo znaenje je jedno; i zato
je vjera jedna. Uistinu, ja vam kaem, da istina
nije bila izbrisana iz Knjige Mojsijeve, Bog ne
bi dao Davidu ocu naem drugu. A da Knjiga
Davidova nije bila okaljana, Bog ne bi povjerio
meni Evanel j e, pot o j e na Bog
nepromjenljiv i govorio je jednom porukom
svim ljudima. Zato kad doe Poslanik Boji, on
e doi da oisti sve ono ime su bezbonici
uprljali moju Knjigu.
Tad upita onaj koji pie: O gospodaru, ta
ovjek da radi kad nae Zakon iskvarenim i
bude govorio lani prorok?
Isus odgovori: Veliko je tvoje pitanje, o
Barnaba; zato ti ja kaem da e u to vrijeme
nekolicina biti spasena, obzirom da ljudi ne
razmatraju svoj cilj, koji je Bog. Tako mi Boga
ivog, pred kojim stoji moja dua, svaka dogma
koja odvrati ovjeka od njegova cilja, koji je
Bog, je najhravija dogma. Zato imaju tri stvari
koje e razmatrati u dogmi - naime, ljubav
prema Bogu, samilost prema susjedu i mrnja
prem tebi koji si uvrijedio Boga i vrijea ga
svaki dan. Zato svaku dogmu koja je suprotna
ovim trima glavnim, izbjegavaj, jer to je
najhravija dogma.
125
Sad u se vratiti pohlepi: i kaem vam da
kad bi osjeaj rado da postigne stvar ili je
uporno uva, razum mora rei: Takva stvar e
imati svoj kraj". Sigurno je ako e ona imati
kraj da je ludost voljeti je. Zato treba svako da
voli i uva ono ta nee imati kraj.
Neka se zato pohlepa promjeni u sadaku,
dijelei pravedno to je (ovjek) postigao
nepravo.
I neka on pazi da - ta desna ruka daje - da
lijeva ne zna. Jer dvolinjaci kad oni daju
sadaku ele da budu vieni i hvaljeni od svijeta.
Ali, zaista im je uzalud, poto od onog za koga
radi ovjek, prima svoju platu. Ako bi onda
ovjek primio neto od Boga, on zato treba da
slui Boga.
I pazite da kad dajete sadake, vi smatrajte da
vi dajete Bogu sve to, za ljubav Boju. Zato ne
budite spori da date, a dajte najbolje od onog ta
imate, za ljubav Boju.
Re cite mi, elite li vi ita da primite od Boga
ta je loe? Sigurno ne, o prah i pepeo! Pa kako
imate vjere u sebi ako biste dali neto loe, za
ljubav Boju?
Bolje je ne dati nita nego dati lou stvar; jer
u nedavanju ete vi imati neki izgovor svijetu;
76
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ali u davanju bezvrijedne stvari, i drai
najbolje za sebe, ta e biti izgovor?
A ovo je sve ta vam imam rei o
pokajanju".
Barnaba upita: Koliko dugo treba da traje
pokajanje?
Isus odgovori: Toliko koliko je ovjek u
stanju grijeha on uvijek streba da se kaje da da
pokaru za to. Poto ljudski ivot uvijek grijei,
tako on treba uvijek da daje pokoru, ukoliko
vie ne biste vodili rauna o svojoj obui nego o
svojoj dui, jer svaki put kad puknu vae cipele,
vi ih zakrpite.
126
Isus sazvavi sve svoje uenike, posla ih po
dvojicu i dvojicu kroz podruje Izraela, rekavi:
Idite i propovjedajte isto kao to ste vi uli.
Zatim se oni poklonie i on poloi ruku na
njihove glave govorei: U ime Boga, dajte
zdravlje bolesnima, izbacujte demone i ne
prevarite Izrael o meni govorei im ono ta sam
ja rekao pred visokosveenikom.
Oni zato odoe, svi od njih, izuzev onog
koji pie, sa Ivanom i Jakovom; i oni odoe kroz
svu Judeju propovjedajui pokajanje isto kao
to im je Isus rekao, lijeei svaku vrstu bolesti,
tako da je sav Izrael potvrdio rijei Isusove, da
je Bog jedan i da je Isus prorok Boji; kad su oni
vidjeli takvo mnotvo, radili su ono ta je Isus
ra dio pri lijeenju bolesnika.
Meutim, sinovi avolovi su nali drugi
nain da progone Isusa, a ti su bili sveenici i
knjievnici. Oni su govorili da Isus ima
aspiraciju prema monarhiji nad Izraelom. Ali,
oni su se bojali obinog puka, zato su oni tajno
spletkarili.
Proavi kroz Judeju uenici se vratie
Isusu, koji ih primi kao to otac prima svoje
sinove, govorei: Re cite mi, kako je djelovao
Bog Gospod na? Sigurno sam vidio Satanu da
pada pod vae noge i vi gazite po njemu, kao to
vinogradar gazi po grou!
Uenici odgovorie: O gospodaru, mi smo
izlijeili bezbrojne osobe, i istjerali mnoge
domene koji su muili ljude.
Isus ree: Neka vam Bog oprosti, o brao,
jer ste vi pogrijeili govorei: Mi smo
izlijeili", poto je Bog taj koji je sve to uinio".
Tad oni rekoe: Govorili smo ludo; zato
nas poui kako da govorimo.
Isus odgovori: Pri svakom dobrom poslu
re cite: Bog je uradio", a pri svakom loem se
kae Ja sam zgrijeio.
Tako emo uraditi, rekoe mu uenici.
Tad upita Isus: Pa ta kae Izrael, videi ta
Bog radi sa rukama mnogih ljudi, to je Bog
uinio mojim rukama?
Uenici odgovorie: Oni kau da postoji
samo jedan Bog i da si ti Boji prorok.
Isus odgovori sa zadovoljnim licem:
Slavljeno neka je sveto ime Boje, koji nije
prezreo moju elju, sluge svog!
I kad on ovo ree oni se povukoe na odmor.
127
Isus napusti pustinju i ue u Je ru sa lem;
nato se sav narod strka u Hram da ga vidi. Tako
poslije itanja psalmi Isus se pope na
propovjedaonicu gdje su se obino peli
knjievnici i davi znak za tiinu, svojom
rukom, ree: Blagoslovljeno neka je sveto ime
Boje, o brao, koji nas je stvorio od ilovae od
zemlje, a ne od plamteeg duha. Jer kad mi
zgrijeimo nalazimo milost pred Bogom: koju
Satana nee nikada nai, jer je on kroz svoju
oholost nepopravljiv, poto govori da je on
uvijek plemeniti jer je on plameni duh.
Jeste li uli brao ono ta kae na ostac Da -
vid o naem Bogu, da se on sjea da smo mi
praina i da na duh ide i ne vraa se ponovo,
zbog ega je on imao milost nad nama?
Blagoslovljeni su oni koji znaju ove rijei, jer
oni nee zgrijeiti protiv svog Gospoda vjeno,
poto se oni poslije grijeha pokaju, zbog ega
njihov grijeh ne ostaje. Teko onima koji se
veliaju, jer oni e biti ponieni na goree
ugljevlje pakla. Re cite mi brao, ta je uzrok
samovelianja? Ima li moda ikakva dobra
ovdje na Zemlji? Ne zasigurno, jer kao to kae
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Sol o mon prorok Boji: Sve to je pod suncem
je ispraznost. Ali ako nam stvari svijeta ne daju
razlog da se veliamo u svom srcu, mnogo nam
manje razloga daje na iovot; jer on je
optereen mnogim nevoljama, jer se sva
stvorenja inferiorna na ovjeka bore protiv nas.
O koliko ih je ubijeno goruom toplotom ljeta;
koliko ih je ubijeno mrazom i zimskom
hladnoom; koliko ih je ubijeno munjom i
gradom; koliko ih je udavljeno u moru estinom
vjetrova; koliko ih je umrlo od kuge, od gladi, ili
zato to su ih poderale divlje zvijeri, ujedale
zmije, ugueni hranom! O jadni ovjek, koji se
uznosi, a ima tako mnogo tereta koji ga
pritiskuju od strane svih stvorenja na svakom
mjestu! A ta da vam kaem o tijelu i svijesti
koji ele samo grijenost; o svijetu koji nudi
samo grijeh; o zloama koji sluei Satanu,
progone svakog ko bi ivio prem Zakonu
Bojem? Sigurno je, brao, da kad bi ovjek,
kao to kae na otac Da vid, svojim oima
razmotrio vjenost - on ne bi griljeio.
Veliati sebe u svom srcu je zakljuavanje
saaljenja i milosti Boje, pa On ne oprata. Jer
na otac Da vid kae da se na Bog sjea da smo
mi samo praina i da na duh odlazi i ne vraa se
ponovo. Ko god se velia, zatim porekne da je
praina, a otud ne znajui svoju potrebu ne
zatrai pomo, tako naljuti Boga svog
pomogaa. Tako mi Boga ivog, pred kojim
stoji moja dua, Bog bi oprostio Satani kad bi
Satana znao svoju sopstvenu bijedu i zatraio
milost od svog Stvoritelja, koji je blagoslovljen
za svagda".
128
U skladu s tim, brao, ja, ovjek, praina i
ilovaa, koji hoda po zemlji, kaem vama:
inite pokoru i znajte svoje grijehe. Kaem
brao, da je Satana pomou rimske armade
obmanuo vas kad ste vi rekli da sam ja bog.
Pazite zato da im ne vjerujete poto su oni pali
pod prokletstvo Boje, sluei krive i lane
bogove; kao to na otac Da vid priziva na njih
prokletstvo, govorei: Bogovi naroda su
srebro i zlato, djela ruku njihovih; oni imaju oi
a ne vide, imaju ui a ne uju, imaju nosove ali
ne osjeaju miris, imaju usta a ne jedu, imaju
jezik a ne govore, imaju ruke a ne dodiruju,
imaju noge a ne hodaju". Zato ree Da vid otac
na molei se iveem Bogu: Slini njima
neka budu oni koji ih prave i oni koji u njih
vjeruju.
O neuvena oholost, ova oholost ovjeka,
koji stvoren Bogom od zemlje zaboravlja svoje
stanje i spreman je da napravi boga za svoje
zadovoljstvo! Pri tom se on utke ruga Bogu,
mada bi on rekao: Nema koristi u sluenju
Bogu". Jer tako pokazuju djela njihova. A
Satana eli da vas ogranii, o brao, tjerajui
vas da vjerujete da sam ja bog; obzirom da ja
nisam u stanju da stvorim muicu i to sam
prolazan i smrtan, ja vam ne mogu dati nita
korisno, obzirom da i sam trebam sve. Kako bih
vam ja onda mogao pomoi u svim stavarima,
kad to samo Bogu pristaje?"
Hoemo li se onda mi koji imamo svog
Boga velikog Boga koji je stvorio univerzum
svojom rjeju, rugati neznabocima i njihovim
bogovima?
Bila dva ovjeka koji su doli ovdje u hram
da se mole: jedan je bio farizej a drugi carinik.
Farizej se primakao svetilitu, i sa svojim
uzdignutim licem ree: Zahvaljujem ti, o
Gospode moj Boe, jer ja nisam kao drugi ljudi
grenici, koji ine svaki porok, a posebno ovaj
carnik; jer ja postim dva puta u sedmici i dajem
desetniu od svoga ta imam.
Carinik je ostao malo dalje, sagnut zemlji, i
udarajui se po grudima on ree pognute glave:
Gospode, ja nisam vrijedan da pogledam ka
nebu niti ka Tvom svetilitu, jer ja sam mnogo
grijeio; imaj milosti nadamnom!
Uistinu, kaem vam, carnik je siao iz
hrama u boljem stanju od ferizeja, jer ga je Bog
opravdao opratajui mu sve njegove grijehe. A
ferizej je siao u gorem stanju od carinika, jer ga
je na Bog odbio, drei njegova djela u
odvratnosti".
129
Hoe li se moda sjekira hvalisati to je
posjekla umu gdje je ovjek nainio vrt?
78
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Zasigurno ne, jer ovjek je to sve uradio, da, i
(napravio) sjekiru svojim rukama.
A ti o ovjee, hoe li se ti hvalisati da si
uinio sve ta je dobro, obzirom da te je na Bog
stvorio od ilovae i uinio u tebi svako uinjeno
dobro?
I zato ti prezire svog komiju? Zar ne zna
da te Bog nije sauvao od Satane, ti bi bio gori
od Satane?
Pa zar ne zna da je jedan jedini grijeh
promjenio najljepeg anela u najodbojnijeg
demona? I da je najsavreniji ovjek koji je
doao na svijet koji je bio Adam, on promjenio
u jadno bie, podvrgnuvi ga onom ta mi
t r pi mo, zaj deno sa svi m nj egovi m
potomstvom? Koji dekret onda ti ima zbog
kojeg bi ti mogao ivjeti na svoje vlastito
zadovoljstvo bez straha? Jao tebi o ilovao, jer
si ti sebe uzvisila nad Bogom koji te je stvorio, ti
e biti poniena pod nogama Satane koji eka
na tebe".
I rekavi ovo Isus se pomoli, podigavi
svoje ruke Gospodu, a narod govorae: Tako
budi! Tako budi! Kad je on zavrio svoju
molitvu sie s propovjedaonice. Tad bjae
prineseni njemu mnogi bolesni ljudi, koje on
uini zdravima i napusti Hram. Nato ga imun
gubavac, kojeg je Isus oistio, pozva da jede
kruh.
Sveenici i knjievnici koji su mrzili Isusa
izvijestie rimske vojnike o onom ta je Isus
rekao protiv njihovih bogova. Jer oni su
svakako gledali kako da ga ubiju, ali ga nisu
nali, jer su se bojali naroda. Isus uavi u
imunovu kuu, sjede za sto. I dok je on jeo,
spazi enu po imenu Marija, javnu grenicu,
kako ue u kuu, baci se na tlo pred Isusove
noge, i opra ih svojim suzama i namaza ih
dragocjenim uljem, i obrisa ih sa kosom svoje
glave.
imun je bio uvrijen sa svima koji su bili
pri mesu, i oni rekoe u svojim srcima: Da je
ovaj ovjek prorok, on bi znao koje je sorte ova
ena i ne bi joj dopustio da ga dotakne.
Tad ree Isus: imune, moram neto da ti
kaem.
imun odgovori: Govori, o gospodaru, jer
ja elim tvoju rije.
130
Isus ree: Bio jedan ovjek koji je imao
dva dunika. Jedan je dugovao svom kreditoru
pedeset novia, a drugi petsto. Nato - kad
nijedan nije imao ime da plati, vlasnik dirnut
saaljenjem oprosti dug obojici. Koji od njih bi
vie volio svog kreditora?
imun odgovori: Onaj kojem je oproten
vei iznos.
Isus ree: Dobro si rekao; ja ti kaem zato,
pogledaj ovu enu i sebe; oboje ste bili dunici
Bogu, jedan zbog gubavosti tijela, drugi zbog
gubavosti due, to je grijeh.
Bog na Gospod, dirnut saaljenjem kroz
moje molitve je htio da izlijei tvoje tijelo i
njezinu duu. Ti me zato voli malo, jer si malo
primio kao dar. I tako kad sam ja uao u tvoju
kuu nisi me poljubio niti si pomazao moju
glavu. A ova ena uistinu! odmah je ulazei u
kuu smjestila se pored mojih nogu koje je
oprala svojim suzama i pomazala dragocjenim
pomazanjem. Zato ti uistinu kaem, mnogi
grijesi su joj oproteni, jer je voljela mnogo". I
okreui se eni on ree: Idi svojim putem u
miru, jer Gospod na Bog ti je oprostio grijehe;
ali pazi da vie ne grijei. Tvoja te je vjera
spasila.
131
Njegovi uenici se primakoe blie Isusu
nakon none molitve i rekoe: Kako o
gospodaru, moramo raditi da bismo izbjegli
oholost?
Isus upita: Jeste li vidjeli siromaha
pozvanog u prinevu kuu da jede hljeb?
Ivan odgovori: Ja sam jeo hljeb u
Herodovoj kui. Jer prije no to sam poznavao
tebe, ja sam otiao da ribarim i obino sam ribu
prodavao Herodovoj familiji. Jednog dana kad
je on slavio, ja sam donio lijepu ribu. On me je
natjerao da ostanem tamo i jedem.
Tad ree Isus: Pa kako si jeo hljeb sa
nevjernicima? Bog neka ti oprosti, o Ivane! Ali,
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
reci mi kako je bilo za stolom? Jesi li traio da
ima najpoasnije mjesto? Jesi li traio
najfiniju hranu? Jesi li govorio kad nisi bio
pitan za stolom? Jesi li smatrao sebe
vrijednijim od drugih da sjedi za stolom?
Ivan odgovori: Tako mi Boga ivog, ja se
nisam usudio podii oi, obzirom da sam
siromani ribar, slabo odjeven, sjedei meu
kraljevim baronima. Pa poto mi je kralj dao
mali komad mesa, ja sam mislio da mi se svijet
sruio na glavu, zbog veliine naklonosti koju
mi je kralj uinio. I doista kaem, da je kralj bio
naeg Zakona, bio bih voljan da ga sluim itav
ivot.
Isus povika: Ostani miran Ivane, jer ja se
bojim da nas Bog ne baci u ambis isto kao
Abirama, zbog nae oholosti!
Uenici su drhtali od straha na Isusove
rijei, kad on ponovo ree: Bojmo se Boga, da
nas ne baci u ambis zbog nae oholosti. O brao,
jeste li uli Ivana ta je ra dio u prinevoj kui?
Teko ljudima koji dolaze na svijet, jer poto
ive u oholosti, oni e umrijeti u preziru i ii e
zbunjeni.
Jer ovaj je svijet kua gdje Bog gosti ljude,
u kojoj su jeli svi sveti i proroci Boji. I uistinu
kaem vam, sve to ovjek primi on to primi od
Boga. Zbog toga ovjek treba da se ponaa sa
najdubljom poniznou, znajui sopstvenu
nitavnost i veliinu Boju, sa velikom
dareljivou kojom nas hrani. Stoga ovjeku
nije doputeno da kae: Zato je ovo uinjeno i
ovo reeno na svijetu?, ve prije da gleda sebe,
jer uistinu on nije vrijedan da stoji na svijetu za
bojom trpezom. Tako mi Boga ivog, pred
kojim stoiji moja dua, nema nita tako malo ta
se primi ovdje na svijetu od (ruke) Boga, a da
ovjek za uzvrat ne treba da provede ivot na
ljubav Boju.
Tako mi Boga ivog, ti nisi pogrijeio Ivane
to si jeo kod Heroda, jer to je bila Boja
odredba da tako uini, da bi ti bio na uitelj i
(uitelj) svakog ko se boji Boga." Tako inite,
ree Isus svojim uenicima", da biste mogli
ivjeti na svijetu, kao to je Ivan ivio u kui
Heroda kad je on jeo hljeb s njim, jer ete vi tako
biti uistinu slobodni svake oholosti".
132
Isus je etajui uzdu Galilejskog mora bio
okruen velikim mnotvom naroda, zbog ega
on ode na mali amac koji je leao nedaleko od
obale i usidren tako blizu kopna da se Isusov
glas mogao uti. Nato se svi oni primakoe
moru i sjedei oekivae njegovu rije. On tad
otvori svoja usta i ree: Gle, sija je iziao da
sije, pa kad je sijao neto sjemena pade na put i
bi izgaeno pod nogama ljudi i pojedeno od
ptica; neto je palo na kamenje pa kad je niklo -
poto nije imalo vlage - ono se sprilo na suncu;
neto je palo na ograde pa kad je raslo, trnje je
blokiralo sjeme; a neko je palo na dobro tlo te je
doni j el o pl od, ak t r i deset ost r uko,
ezdesetostruko i stostruko.
Ponovo Isus ree: Gle, otac familije je
sijao dobro sjeme u svom polju: pa poto su
sluge dobrog ovjeka spavale, doe neprijatelj
njihovog gazde i posija kukolj preko dobrog
sjemena. Pa kad je ito niklo, vidjelo se da je
meu itom nikla velika koliina kukolja. Sluge
dooe gazdi i rekoe: O gospodine, zar nisi
zasijao dobro sjeme u svom polju? Zato je
onda tamo nikla velika koliina kukolja?"
Gazda odgovori: Ja sam posijao dobro sjeme,
meutim dok su ljudi spavali, ovjekov
neprijatelj je doao i zasijao grahoriku preko
ita.
Sluge upitae: Hoe li da odemo i
poupamo grahoriku iz ita?
Gazda odgovori: Ne inite to, jer biste
iupali s njom ito; nego ekajte dok doe
vrijeme etve.Tad ete ii i poupati grahoriku
iz ita i baciti je u vatru da se spali, a ito ete vi
staviti u moju itnicu.
Ponovo ree Isus: Otilo je mnogo ljudi da
prodaju smokve. Ali, kad su stigli na pijacu, gle,
ljudi nisu vidjeli dobre smokve ve prije lie.
Zato ljudi nisu mogli da prodaju svoje smokve.
Videi ovo, jedan zao graanin ree: Sigurno
bih mogao postati bogat." Nato on pozva svoja
dva sina i (ree): Idite i donesite veliku
koliinu lia sa slabom smokvom. Oni su ih
prodali na vagu, u zlatu, jer su ljudi mogli da se
80
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
zadovolje s liem. Potom se ljudi jedui
smokve razboljee tekom boleu".
Ponovo ree Isus: Gle, graanin je imao
fontanu iz koje su sve okolne komije uzimale
vodu da bi oprali svoju neistou; meutim
graanin je doputao da se samo njegova odjea
raspane.
Ponovo ree Isus: Odoe dva ovjeka da
prodaju jabuke. Jedan je odabrao da prodaje
koru od jabuka na vagu, za zlato, ne hajui nita
na podkoru jabuke. Drugi je elio da odbaci
jabuke primajui samo malo kruha za svoje
putovanje. Ali, ljudi su kupili koru od jabuka po
teini u zlatu ne hajui nita na onog koji je bio
voljan da im da, tavie, prezirui ga!
I tako je Isus tog dana govorio gomili u
parabolama. Zatim je otpustivi ih, otiao sa
svojim uenicima u Nain gdje je podigao u
ivot hudoviina sina koji ga je sa svojom
majkom primio u svoju kuu i sluio ga.
133
Njegovi uenici se primakoe blizu Isusa i
upitae ga govorei: O gospodaru, reci nam
znaenje pa rab ola koje si govorio narodu.
Isus odgovori: Pribliava se as molitve;
zato kad se veernja molitva zavri, ja u vam
rei znaenje pa rab ola.
Kad se molitva zavrila, uenici se
primakoe Isusu i on im ree: ovjek koji sije
sjeme po putu, po kamenju, po trnju, po dobrom
tlu, je onaj koji ui rije Boju, koja pada na
veliki broj ljudi. Ono pada na put kad doe do
uiju mornara i trgovaca, koji zbog dugih
putovanja koja ine i razliitosti nacija s kojima
imaju poslove - putem Satane odstrane rije
Boju iz svog sjeanja. Ono pada na kamenje
kad doe do uiju dvoranima, jer zbog velike
brige koju imaju da slue tijelo princa, u njih ne
utanja rije Boja. ak iako oni imaju neko
sjeanje na nju, im oni imadnu kakvu nevolju,
rije Boja izlazi iz njihovog sjeanja; jer poto
oni ne slue Boga, oni se ne mogu nadati
pomoi od Boga.
Ono pada u trnje kad doe do uiju onih koji
vole sopstveni ivot, pa iako rije Boja
uspjeva na njima, kad porastu tjelesne elje oni
prigue dobro sjeme Boje rijei, jer tjelesna
zadovoljstva (ljudi) uzrokuju da se ovjek
odrekne Boje rijei.
Ono koje pada na dobro tlo, je kad Boja
rije doe do uiju onog ko se boji boga, pa ono
donese plod vjenog ivota. Uistinu, ja vam
kaem, da u svakom stanju kad se ovjek boji
Boga, rije Boja e na njemu uroditi plodom.
O tom ocu porodice, ja ti kaem da je On
Bog na Gospod, otac svih stvari, jer je On
stovorio sve stvari. Ali On nije otac po prirodi
stvori, jer se On ne kree, bez ega je
generiranje nemogue. To je onda, na Bog, iji
je ovaj svijet; a polje u kom On sije je
ovjeanstvo, a sjeme je rije Boja. Tako, kad
su uitelji nemarni u propovjedanju rijei
Boje, bivi okupirani poslom svijeta, Satana
sije grijeh u srce ljudi, otkud dolaze beskrajne
sekte zlih uenja".
Sveci i proroci viu: O gospodine, zar onda
ne daje dobro uenje ljudima? Zato onda ima
tamo mnogo greaka?
Bog odgovara: Ja sam dao dobro uenje
ljudima, ali dok su ljudi bili odani ispraznosti,
Satana je posijao zablude, da bi eliminisao moj
Zakon.
Sveti kau: O Gospode, mi emo raspriiti
te zablude unitenjem ljudi.
Bog odgovara: Ne inite to, jer su vjernici
tako blisko povezani sa nevjernicima putem
srodstva da e vjernici biti izgubljeni sa
nevjernicima. Ali, ekajte do suda, jer e u to
vrijeme nevjernici biti sabrani mojim anelima
i bie baeni sa Satanom u pakao, dok e
vjernici dobri doi u moje kraljevstvo. Sigurno
je da e mnogi oevi nevjernici roditi sinove
vjernike, radi kojih Bog ega svijet da okaje.
134
Oni koji nose dobre smokve su pravi
uitelji koji propovijedaju dobru doktrinu, ali
svijet koji nalazi zadovoljstvo u laima trai od
uitelja lie lijepih rijei i laskanja. Videi to
Satana se spaja sa tijelom i svijeu te donosi
veliku koliinu lia, tj. koliinu svjetskih
stvari, u kojima on prikriva grijeh kojeg kad ga
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ovjek primi postaje bolestan i spreman na
vjenu smrt.
Graanin koji ima vodu i daje svoju vodu
drugima da operu svoju neist, a doputa da
njegova sopstvena odjea istruhne, je uitelj
koji drugima propovjeda pokajanje a sebe jo
ostavlja u grijehu.
O jadni ovjek, jer ne piu aneli nego on
sopstvenim jezikom u vazduhu kaznu koja mu
odgovara!
Kad bi neko imao jezik kao slon, a ostatak
njegovog tijela bio mal kao mrav, zar ne bi ova
stvar bila udovina? Da, sigurno. Pa ja vam
kaem uistinu da je vea neman onaj ko
drugima propovijeda pokajanje, a sam se za
svoje grijehe ne kaje.
Ona dva ovjeka koji prodaju jabuke su:
jedan koji propovijeda za ljubav Boju, pa zato
ne laska nikome nego propovijeda istinu traei
jedino ivotno izdravanje za siromaha. Tako
mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua,
takav ovjek nije primljen od svijeta, ve prije
je prezren. Ali onaj koji prodaje koru po teini u
zlatu, a odbacuje jabuke, on je taj koji
propovjeda da ugodi ljudima: i tako laskajui
ljudima, on runira duu koja slijedi njegovo
laskanje. Ah! koliko ih je stradalo zbog ovoga?"
Tad upita onaj koji pie i ree: Kako bi
neko sluao rije Boju, i kako bi neko
poznavao onog ko propovjeda za ljubav
Boju?
Isus odgovori: Onaj ko propovijeda treba
biti sluan kao da Bog govori, kad on
propovjeda dobro uenje, jer Bog govori kroz
njegova usta. Meutim onaj ko ne kori grijehe,
imajui respekt prema linostima laskajui
naroitim ljudima, treba biti izbjegavan kao
uasna zmijurina; jer on uistinu truje ljudski
sluh. Razumijete li? Uistinu ja vam kaem, kao
to ranjen ovjek nema potrebu za finim
zavojima da bi povezao svoje rane, ve prije
dobru mast, tako isto grenik nema potrebe za
lijepim rijeima, ve prije za dobrim ukorima,
da bi on mogao prestati da grijei.
135
Tad ree Petar: O gospodaru, reci nam
kako e izgubljeni biti mueni, i koliko dugo e
oni biti u paklu, da bi ovjek mogao utei od
grijeha?
Isus odgovori: O Petre, velika je to stvar
koju si pitao, ako Bog da, ja u ti odgovoriti.
Znajte zato da je pakao jedan, ima sedam
sredita jedno ispod drugog. Otuda kao to
postoji sedam vrsta grijeha, jer ga je Satana
proizveo kao sedam kapija pakla: tako ima
sedam kazni u njemu.
Jer zatvor koji je najprostraniji u srcu, bie
uronjen u najdonje sredite, proavi kroz sva
sredita iznad njega, i trpei sve bolove koji su u
njima.
Kao to on ovdje trai da je vei od Boga,
elei da radi po svom nahoenju suprotno
onom ta Bog nareuje i ne elei da prizna
nikog nad sobom: isto tako e on biti stavljen
pod noge Satane i njegovih avola, koji e ga
gaziti kao to se gazi groe kad se pravi vino, a
njemu e se stalno izrugivati avli i prezirati ga.
Zavidnik koji se ovdje ljuti na dobro svog
susjeda i raduje se njegovoj nesrei, ii e dole
u esto sredite i tamo e biti deran zubima
velikog broja paklenih zmijurina.
I njemu e izgledati da se sve stvari u paklu
raduju njegovoj patnji i aliti ako ne ode dole u
sedmo sredite. Jer iako je osueni nesposoban
za bilo kakvu radost, Boja pravda e dati da to
tako jadnom zavidniku izgleda, kao to izgleda
ovjek u snu kad je podbadan neim i time
osjea muenje - isto tako e biti stavljen objekt
pred jadnog zavidnog ovjeka. Jer gdje nema
radosti uope, njemu e izgledati da se svako
raduje njegovoj nesrei, i ali to mu nije gore.
Pohlepni e ii dolje u peto sredite, gdje e
on trpiti krajnju bijedu, kao to pati bogati
slavljenik. A demoni e mu radi veeg muenja
ponuditi ono to on eli, i kad on to imadne u
svojim rukama, drugi avoli e sa estinom to
istrgnuti iz njegovih ruku sa ovim rijeima:
Zapamti da ti ne bi dao za ljubav Boju; tako
Bog nee sada da ti primi.
Oh nesreni ovjek! Sad e se on nai u
stanju kad e se on sjeati proteklog obilja i
vidjeti sirmatvo sadanjosti; i toga da je sa
stvarima koje nije mogao imati - mogao postii
vjena zadovoljstva!
82
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
U etvrto sredite e ii poudni, gdje e oni
koji su promijenili put dat im od Boga biti kao
ito skuhano u goruem izmetu avola. A tamo
e oni biti zagrljeni strahovitim paklenim
zmijurinama. A oni koji budu zgrijeili sa
kurvama, sva ta djela neistoe e biti za njih
transformirana u zajednicu sa paklenim
furijama koje su demoni kao ene, ija kosa su
zmije, ije su oi plamtei sumpor, ija su usta
otrovna, iji je jezik galeb, ije je tijelo svo
opasano bodljikavim kukama, kao ono kojim
oni love ribu, ije su kande kao one u bia sa
orlovskom glavom i lavljim tijelom, iji su
nokti britve, priroda ijih polnih organa je vatra.
Pa sa takvima e pohotnici uivati pakleni ar
koji e biti njihov leaj.
U tree sredite e ii lijenine koji nee da
rade. Ovdje su sagraeni gradovi i ogromna
mjesta, koji im budu sagraeni moraju biti
odmah porueni, jer ni jedan kamen nije
postavljen kako treba. A ovo ogromno kamenje
se polae na ramena lijenine koji nema
slobodnih ruku da rashladi svoje tijelo kad ide i
da olaka teret, poto je lijenost oduzela snagu
njegovih ruku, a njegove noge su okovane
paklenim zmijama.
A to je gore, iza njega su demoni koji ga
guraju i obaraju ga na zemlju mnogo puta pod
teretom; niti mu iko pomae da ga digne:
naprotiv, ako je previe da digne, natovari mu
se duplo.
U drugo sredite e ii deronje. Tu ima
nestaice hrane do takvog stepena da nee biti
nita da se jede osim ivih korpija i ivih zmija,
koje daju takvu muku da bi bilo bolje nikad ne
biti roen nego jesti takvu hranu. Ponudie im
naravno demoni da vide delikates mesa; ali zato
to oni imaju svoje ruke i noge vezane okovima
od vatre, oni ne mogu ispruiti ruku kad im se
pojavi meso. Ali, to je gore, sami ti korpioni
koje on jede, da bi oni poderali njegov trbuh,
poto ne mogu da se brzo probave, kidaju
skrivene dijelove deranje. A kad oni iziu
prljavi i zagaeni, prljavi kakvi jesu, ponovo
bivaju pojedeni.
Gnjevni ide dole u prvo sredite gdje biva
vrijean od svih avola i sve vie prokletih koji
idu nie od njega. Oni ga preziru i udaraju,
natjerujui ga da legne na put kud oni prolaze
stavljajui svoje noge na njegovo grlo. On nije
sposoban da se brani, jer ima ruke svoje i noge
vezane. I to je gore, on nije u stanju da da
oduka svom bijesu vrijeajui druge, jer mu je
jezik privren kukom, slinoj onoj koju koristi
onaj ko prodaje meso. U ovom ukletom mjestu
e biti opta kazna ista za sva sredita, kao
mjeavina razliitog ita da se napravi kruh. Jer
vatra, led, gromovi, munje, sumpor, toplota,
hladnoa, vjetar, teror, bijes, svi e biti
sjedinjeni pravdom Bojom, i na taj nain da
hladnoa nee ublaiti toplotu, niti vatra led,
nego e svakoje davati muenje jadnom
greniku".
136
U ovom uklet om mj estu boravie
nevjernici vjeito: kad bi svijet bio ispunjen
zrnjem prohe, a jedna ptica dolazila jednom u
svakih sto godina, da uzme po jedno zrno da
isprazni svijet - kad bi se on ispraznio
nevjernici bi uli u raj, oni bi se odmarali
zadovoljni. Ali, nema takve nade, jer njihovo
muenje ne moe imati kraj, poto oni nisu bili
voljni da za ljubav Boga prekinu sa svojim
grijehom.
A vjernici e imati komfor, jer e njihovo
muenje imati kraj".
Uenici bijahu zaplaeni uvi ovo, i
rekoe: Tako znai vjernici moraju ii u
pakao?
Isus odgovori: Svako, ma ko on bio, mora
otii u pakao. Istina je ipak, da e sveti i proroci
Boji ii tamo da vide, ne trpei nikakvu kaznu;
a pravednici e pretrpiti samo strah. A ta u
vam rei? Kaem vam da e tamo stii (ak) i
Poslanik Boji, da vidi pravdu Boju. Nato e
se od njegovog prisustva pakao zatvoriti. A
poto on ima ljudsko tijelo, svi oni koji imaju
ljudsko tijelo bie pod kaznom, dotle dok
Poslanik Boji ostane da gleda pakao, oni e
biti bez kazne. Ali, on e tamo boraviti (samo)
toliko dugo koliko se otvore i zatvore oi.
A ovo e Bog uiniti da bi svako stvorenje
moglo spoznati da je ono primilo dobit od
Poslanika Bojeg.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Kad on doe tamo svi avoli e vritati i
traiti da se sakriju ispod gorue eravice,
govorei jedan drugom: Bjei, bjei, jer evo
dolazi Muhammed, na neprijatelj. Kad uje
ovo Satana e udariti svoje lice objema rukama i
vritei e rei: Ti si plemenitiji od mene,
uprkos meni, a ovo je nepravedno uinjeno!
A to se tie vjernika, kojih je u sedamdeset i
dva stupnja, oni iz dva zadnja stupnja koji budu
imali vjeru bez dobrih djela - jedan tuan pri
dobrim djelima, a drugi ushien u zlu - oni e
boraviti u paklu sedamdeset hiljada godina.
Nakon tih godina doi e aneo Ga briel u pakao
i ue ih kako govore: O Muhammede, gdje su
tvoja obeanja koja si nam dao, govorei da oni
koji imaju svoju vjeru nee ostati u paklu za
svagda?
Tad e se aneo boji vratiti u raj, i
pribliivi se s potovanjem Poslaniku Bojem,
ispriae mu ono to je on uo. Zatim e
Poslanik govoriti s Bogom i rei: Gospode moj
Boe, sjeti se obeanja svog datog meni, Tvom
sluzi, za one koji su primili moju vjeru, da oni
nee vjeno ostati u paklu.
Bog e odgovoriti: Trai ta hoe, o moj
prijatelju, jer Ja u ti dati sve ta zatrai.
137
Tad e rei Poslanik Boji: O Gospode,
ima vjernika koji su u paklu sedamdeset hiljada
godina. Gdje je o Gospode Tvoja milost?
Molim te Gospode da ih oslobodi tih gorkih
kazni.
Tad e Bog narediti etvorici povlatenih
anela Bojih da odu u pakao i izvade svakog
ko je imao vjeru njegovog Poslanika i odvesti
ga u raj. A oni e ovo uiniti.
Takvo e biti preimustvo vjere Bojeg
Poslanika, da e oni koji budu vjerovali u njega,
iako oni nisu uradili nikakva dobra djela, ve
samo umrli u ovoj vjeri, ii e u raj nakon kazne
o kojoj sam govorio".
138
Rano kada je dolo jutro, svi ljudi grada sa
enama i djecom, dooe kui gdje je bio Isus sa
svojim uenicima i preklinjali ga govorei:
Gospodine, imaj milosti nad nama, jer su ove
godine crvi pojeli ito i mi neemo imati nimalo
kruha ove godine na naoj zemlji.
Isus odgovori: Oh, kakav je va strah! zar
ne znate da je Ilija, sluga Boji, za tri godine
koliko se nastavio progon Ahabov, nije vidio
hljeba, hranei se samo travama i divljim
voem? Da vid na otac, prorok Boji, jeo je
dvije godine divlje plodove i trave, progonjen
od Saula tako da je jedva dva puta jeo hljeb.
Ljudi odgovorie: Gospodine, oni su bili
pr or oci Boj i hr anj eni duhovni m
zadovoljstvom, i zato su dobro izdrali; ali
kako e se ovi mali hraniti? I oni mu pokazae
mnotvo svoje djece. Tad Isus imade saaljenje
zbog njihove nevolje i ree: Koliko je do
etve?" Oni odgovorie: Dvadeset dana.
Tad ree Isus: Predajmo se ovih dvadeset
dana postu i molitvi; jer Bog e imati milosti
prema vama. Uistinu kaem vam, Bog je
prouzrokovao ovu oskudicu, jer je ovde poela
ludost ljudi i grijeh Izraelov, kad su oni rekli da
sam ja Bog ili sin Boji.
Kad su oni ispostili devetnaest dana, u jutro
dvadesetog dana, oni vidjee pol ja i breuljke
pokrivne zrelim itom. Nato oni otrae Isusu i
sve mu ispriae. I kad je on ovo uo, Isus
zahvali Bogu i ree: Idite brao, sakupite hljeb
koji vam je Bog dao. Ljudi sakupie toliko
ita, da nisu znali gdje da ga skladite; a ova
stvar je bila uzrok obilja u Izraelu.
Graani su odrali savjet da bi isusa
postavili sebi za kralja; saznavi to on pobjee
od njih. Zato su se uenici borili petnaest dana
da ga nau.
139
Isusa je naao onaj koji pie i Jakov sa
Ivanom. A oni plaui rekoe: O gospodaru,
zato si pobjegao od nas? Mi smo te traili
alei; da, svi uenici te trae plaui. Isus
odgovori: Ja sam pobjegao jer sam znao da
vojska avola priprema za mene ono ta ete za
kratko vrijeme vidjeti. Jer, podiie se protiv
mene prvo svetenici i narodne starjeine i
traie ovlatenje od rimskog guvernera da me
84
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ubiju, jer e se oni plaiti da ja elim da
uzrupiram kraljevstvo nad Izraelom. tavie
mene e prodati i izdati jedan od mojih uenika,
kao to je Josip bio prodat u Egipat. Ali,
pravedni Bog e dati da on pane, kao to kae
prorok Da vid: On e dati da pane u jamu onaj
ko plete zamku svom komiji". Bog e me
spasiti iz njihovih ruku i uzee me sa svijeta".
Tri uenika bijahu zaplaena, ali ih Isus
utjei govorei: Ne bojte se, jer nijedan od vas
me nee izdati. Time oni dobie neto utjehe.
Slijedeeg dana tamo dooe dva po dva,
trideset est Isusovih uenika; a on je boravio u
Damasku ekajui druge. I svi su oni tugovali,
zato to su znali da Isus mora otii sa svijeta.
Zato on otvori svoja usta i ree: Sigurno je
nesrean onaj koji ide a da ne zna kamo ide;
meutim nesreniji je onaj ko je u stanju i zna
kako stii do dobrog konaita, a eli i hoe da
ostane na blatnjavom putu na kii, i u opasnosti
od pljakaa. Re cite mi brao je li ovaj svijet
naa rodna zemlja? Sigurno ne, poto je prvi
ovjek izbaen na svijet kao na izgnonstvo; a
na njemu on trpi kaznu svoje greke. Moe li se
onda nai izgnanik koji ne eli da se vrati u
svoju sopstvenu bogatu zemlju, kad se nae u
bijedi? Sigurno to razum pobija, ali to iskustvo
dokazuje, jer zaljubljenici svijeta nee
razmiljati o smrti; naprotiv, kad im neko
govori o tome, oni nee da uju njegov govor.
140
Vjerujte vi, o ljudi, da sam ja doao na
svijet sa privilegijom koju nijedan ovjek nije
imao, niti e je ak Poslanik Boji imati; poto
na Bog nije stvorio ovjeka da ga stavi na
svijet, ve prije da ga smjesti u raj.
Sigurno je da onaj ko nema nikakve nade da
e ita primili od Rimljana - jer su oni zakona
koji je stran njemu - nije voljan da napusti
sopstvenu zemlju sa svim ta ima, da se nikad
ne vrati i da ode ivjeti u Rim. Jo manje bi to
uinio kad bi vidio da je uvrijedio Cezara. Isto
tako, doista vam kaem, i Sol o mon, Boji
prorok vie sa mnom: O smrti, kako je gorko
sjeanje na tebe onima koji imaju oslonac u
svojim bogatsvima! Ja ovo ne kaem zato to
sad moram da umrem: poto sam ja siguran da
u ivjeti skoro blizu do kraja svijeta. Meutim
ja u vam govoriti o ovom, da biste vi mogli
nauiti da umrete.
Tako mi Boga ivog, sve to je uinjeno
pogreno ak jednom, pokazuje da bi se stvar
dobro uradila potrebno ju je vjebati.
Jeste li vidjeli vojnike, kako se u vrijeme
mira vjebaju jedan s drugim, kao da su u ratu?
Ali kako e taj ovjek da umre dobrom smru,
koji nije nauio da umre dobro?
Dragocjena je smrt sveca u oima
Gospoda, rekao je prorok Da vid. Znate li
zato? Ja u vam rei; zbog tog, kao to su sve
rijetke stvari dragocjene tako je i smrt onih koji
umru dobro, poto su rijetki je dragocjena u
oima Boga naeg stvoritelja.
Sigurno je, kad god ovjek zapone sve, ne
samo da je voljan da to zavri, nego ga mui
hoe li njegov plan imati dobar zavretak.
O nesreni ovjek, to hvali vie svoje
njire nego sebe; jer kad on sjee platno on ga
mjeri paljivo prije no to ga odsjee; a kad ga
odsjee on ga saije s panom. Meutim,
njegov ivot - koji je roen da bi umro - jedino
ne umire ko nije roen - zato ljudi ne bi mjerili
svoj ivot smru?
Jeste li vidjeli one koji grade kako za svaki
kamen koji polau oni imaju u vidu temelj,
mjerei ga da bude prav, da zid ne bi pao? O
jadni ovjek! jer e s najveim ruenjem pasti
graevina njegovog ivota, zato to on ne gleda
na temelj smrti!"
141
Reci mi: kad je ovjek roen, kako je
roen? Sigurno je roen go. I kad se on poloi
mrtav po zemlji, kakvu korist on ima? Obino
laneno platno u koje je umotan: i ovo je nagrada
koji mu je svijet dao.
Pa ako sredstva u svakom poslu moraju biti
proporcionalna poetku i kraju, da bi se posao
priveo dobrom kraju, kakav e kraj imati ovjek
koji eli zemaljska bogatstva? On e umrijeti,
kao to kae Da vid, prorok Boji: Grenik e
umrijeti najhravijom smru.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Ako ovjek ijui odijelo udjeva zrak
umjesto konca u iglu, kako e posao postii
(cilj)? Sigurno je da bi ra dio uzalud i bio bi
prezren od svojih susjeda. Sad ovjek ne vidi da
on ovo kontinualno radi, kad on prikuplja
zemaljska dobra. Jer, smrt je igla u koju zraci
zemaljskih dobara ne mogu da se udjenu. Ipak,
on se u svojoj ludosti kontinualno bori da bi
njegov posao uspio, ali uzalud.
A ko god ne vjeruje ovo na moju rije, neka
on pogleda na kabre (mezare), jer tu e nai
istinu. Onaj ko bi bio voljan postati mudar
pored svih drugih, u strahu Bojem, neka on
studira knjigu kabra, jer tamo e on nai
istinsku doktirnu za svoj spas. Jer on e znati da
se priuva svijeta, tijela, svijesti, kad on vidi da
je ljudsko tijelo rezervisano za hranu crvima.
Re cite mi, kad bi postojao put koji je u
takvom stanju da bi hodanjem posred njega
ovjek iao sigurno, a idui krajevima njegovim
razbio glavu; ta biste vi rekli kad biste vidjeli
ljude suprotstavljene jedne drugima, i borei se
u nadmetanju da dou to blie kraju i ubiju se?
Kakva bi bila vaa zapanjenost!? Sigurno biste
rekli: Oni su ludi i sumanuti, a ako nisu
sumanuti, onda su oajni.
To je istina, odgovorie uenici.
Tad Isus zaplaka i ree: Takvi su uistinu
zaljubljenici svijeta. Jer kad bi oni ivjeli u
skladu s razumom, koji zauzima sredinje
mjesto u ovjeku, oni bi slijedili zakon Boji i
bili bi spaeni od vjene smrti. Ali poto oni
slijede tijelo i svijet, oni su sumanuti i okrutni
neprijatelji sami sebi borei se da ive
arogantnije i pohotljivije jedan od drugog.
142
Juda izdajnik, kad je vidio da je Isus
pobjegao, izubi nadu da e postati moan na
svijetu, jer je on nosio Isusovu novarku u kojoj
je uvao sve ta mu je dato za ljubav Boju. On
se nadao da e Isus postati kralj Izraela i tako bi
on sam bio moan ovjek. Zato - izgubivi ovu
nadu, on ree u sebi: Da je ovaj ovjek prorok,
on bi znao da je kradem njegov novac; i tako bi
on izgubio strpljenje i izbacio me iz svoje
slube znajui da ne vjerujem u njega. A da je
mudar ovjek, on ne bi pobjegao od asti koju
Bog hoe da mu da. Stoga je bolje da ja sainim
aranman sa prvosveani ci ma i sa
knjievnicima i farizejima i vidim kako da ga
izruim u njihove ruke, jer tako u ja biti u
stanju da postignem neto dobro. Donijevi
ovakvu odl uku, on dade obavj et enj e
knjievnicima i farizejima kako je stvar prola u
Nainu. Oni odrae savjet sa prvosvetenikom,
govorei: ta emo raditi ako ovaj ovjek
postane kralj? Sigurno emo mi proi slabo; jer
on je rad da reformira oboavanje Boga poslije
drevnog obiaja, jer on ne moe daleko sa
naim tradicijama? Pa kako emo mi proi pod
suverenitetom takva ovjeka? Sigurno emo
svi stradati s naom djecom: poto budemo
izbaeni s dunosti, moraemo prositi na
hljeb.
Mi sad imamo, hvaljen neka je Bog, kralja i
guvernera koji su stranci naem zakonu, koje
nije briga za na zakon, isto kao to nas nije
briga za njihov. I tako smo mi u stanju da inimo
ta god hoemo; jer iako mi grijeimo, na Bog
je tako milosrdan da se on umiri rtvom i
postom. Ali ako ovaj ovjek postane kralj, on se
nee umiriti ako ne vidi oboavanje Boga
onako kao je Mojsije pisao; a ta je gore, on
kae da Mesija nee doi iz sjemena Davidovog
(kao to nam je jedan od njegovih glavnih
uenika rekao), nego on kae da e on doi iz
sjemena Jimaelovog, i da je obeanje uinjeno
na Jimaelu, a ne na Isaku.
ta e onda biti plod ako se ovom ovjeku
doputa da ivi? Sigurno e Ismaeliti stei
ugled kod Rimljana, i oni e im dati nau zemlju
u posjed; i tako e Izrael opet biti podvrgnut
ropstvu kao to je bilo ranije". uvi prijedlog,
visokosveenik dade odgovor da on mora
vidjeti sa Herodom i guvernerom, jer mu je
narod naklonjen, pa bez vojske mi neemo biti u
stanju da ita uinimo; i neka Bog bude
zadovljan da s vojskom obavimo ovaj posao.
Poto su se posavjetovali meusobno, oni
splanirae da ga se dokopaju nou, kad Herod i
guverner pristanu na to.
143
86
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Zatim voljom Bojom svi uenici dooe u
Dam ask. Na taj dan je Juda izdajnik pokazivao
vie od drugih tugu zbog Isusovog odsustva.
Zato Isus ree: Neka se svako pripazi onog koji
se bez povoda trudi da ti da znak ljubavi.
I Bog nam oduze nae razumjevanje, da mi
ne bismo mogli znati s kojim ciljem je ovo on
rekao.
Nakon dolaska svih uenika Isus ree:
Vratimo se u Galileju, jer tako mi je rekao
aneo Boji da moramo ii tamo. Poslije toga,
jednog subotnjeg jutra, Isus doe u Nazaret.
Kad graani prepoznae Isusa, svi poeljee da
ga vide. Nato carinik po imenu Zakej, koji je bio
niskog stasa, poto nije bio u stanju da vidi
Isusa od velikog mnotva, pope se na vrh
egipatske smokve i tu je ekao na Isusa da
proe kroz to mjesto, kad je iao u sinagogu.
Isus zatim, doavi u to mjesto podie svoje oi
i ree: Sii Zakej, jer ja u danas boraviti u
tvojoj kui.
ovjek sie i primi ga radosno napravivi
sjajnu gozbu.
Farizeji su gunali, govorei Isusovim
uenicima: Zato je to otiao va gazda da jede
sa carinicima i grenicima?
Isus odgovori: Iz kog razloga doktor
(ulazi) u kuu? Re cite mi, i ja u vama rei zato
sam doao ovdje.
Oni odgovorie: Da lijei bolesne.
Vi kaete istinu, ree Isus, jer zdravi
nema potebe za lijeenjem, samo bolesni.
144
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, Bog alje svoje proroke i sluge na svijet da
bi se grenici pokajali; a ne alje zbog
pravedni h, jer oni nemaj u pot rebu za
pokajanjem, isto kao to onaj ko je ist nema
potrebu za kupanjem. Ali, uistinu vam kaem,
da ste vi pravi farizeji vi biste bili radosni to
sam otiao meu grenike za njihov spas.
Re cite mi, vi znate svoje porjeklo, a zato je
svijet poeo da prima ferizeje? Sigurno u vam
rei, poto vi ne znate. Zato ujte moje rijei.
Enoh, prijatelj Boji, koji je iao s Bogom u
istini ne obazirui se na svijet, preveden je u raj;
i on tamo boravi do suda (jer kad se priblii kraj
svijeta, on e se vratiti na svijet sa Ilijom i
jednim drugim). I tako su ljudi, imajui znanja o
ovom, kroz elju za rajom poeli da trae Boga
svog stvoritelja. Jer farizej precizno znai
trai Boga na jeziku Kanana, jer tamo je ovo
ime nastalo ismijavanjem dobrim ljudima,
poto su se Kananci bili odali idolatriji, to je
oboavanje ljudskih ruku.
Nato su Kananci, videi one od naeg
naroda izdvojene od svijeta da slue Boga, s
izrugivanjem, kad bi vidjeli jednog takvog,
govorili: farizej, tj. on trai Boga; kao to
su govorili: O ludi ovjee, ti nema statue
idola i oboava vjetar; zato gledaj u svoju
sudbinu i doi i slui nae bogove.
Uistinu ja vam kaem, ree Isus, svi sveti
i proroci Boji su bili farizeiji ne po imenu, kao
to ste vi, nego na djelu. Jer oni su u svim svojim
djelima traili Boga svog stvoritelja, i za ljubav
Boju oni su napustili gradove i vlastita dobra,
prodajui ih i dajui siromanim za ljubav
Boju.
145
Tako mi Boga ivog, u vrijeme Ilije,
prijatelja i proroka Bojeg, bilo je dvanaest
planina nastanjenih sa sedamnaest hiljada
Farizeja; i bilo je tako da se tamo u toku velikom
broju nije mogao nai ni jedan prokletnik, ve
su svi bili Boji izabranici. Ali sada, kad Izrael
ima vie od sto hiljada farizeja, neka Bog bude
zadovoljan, to iz svake hiljade ima jedan
odabranik!"
Farizeji odgovorie u gnjevu: Tako, onda
smo svi prokletnici, a ti dri nau vjeru u
prokletstvu!
Isus odgovori: Ne drim u prokletstvu
nego u odobravanju vjeru pravih farizeja, i ja
sam za to spreman da umrem. Ali, hajte da
vidimo jeste li vi farizeji. Ilija prijatelj Boji, pri
molitvi svog uenika Elie je napisao malu
knjigu u koju je ukljuio svu ljudsku mudrost sa
zakonom Boga, naeg Gospoda.
Farizeji su bili zbunjeni kad su uli ime
knjige Ilijine jer su oni znali da se kroz njihovu
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
tradiciju niko nije drao takve doktrine. Zato su
oni bili voljni da odu pod izgovorom posla koji
moraju uraditi.
Tad ree Isus: Da ste vi farizeji, vi biste
ostavili sve druge poslove da bi prisustvovali
ovome; jer farizej trai samo Boga. Zato oni u
zbunjenosti ostae da sluaju Isusa, koji ponovo
ree: Ilija sluga Boji" (jer tako poinje
knjiica), svima onima koji ele da idu s
Bogom svojim stvoriteljem, pie ovo. Ko god
eli da mnogo naui, oni (sic) se boje Boga
malo, jer onaj ko se boji Boga zadovoljan je da
zna samo ono to Bog hoe.
Oni koji trae lijepe rijei, ne trae Boga,
koji samo kori nae grijehe.
Oni koji ele da trae Boga, neka oni brzo
zatvore prozore i vrata svojih kua, jer
gospodar ne dozvoljava da bude naen van
svoje kue, (na mjestu) gdje on nije voljan.
uvajte zato svoje savjesti i svoje srce, jer se
Bog ne nalazi izvan nas, na ovom svijetu na
kojem je omrznut. Oni koji ele da ine dobra
djela, neka oni pripaze na same sebe, jer ne
koristi dobiti itav svijet, a izgubiti vlastitu
duu.
Oni koji ele da ue druge, neka oni ive
bolje od drugih, jer se nita ne moe nauiti od
onog ko zna manje od nas. Kako e onda
grenik popraviti svoj ivot kad on slua onog
ko je gori od njega, da ga poduava? Oni koji
trae Boga, neka on (sic) bjei od razgovora s
ljudima; jer Mojsije poto je bio sam, na gori
Sinaj ga je naao i govorio s Bogom, kao to to
prijatelj govori s prijateljem.
Oni koji trae Boga, oni e jednom u trideset
dana izii gdje budu ljudi svijeta; jer se u
jednom danu mogu uraditi svi poslovi za dvije
godine u pogledu posla onoga ko trai Boga.
Kad ide, neka gleda jedino u svoje noge.
Kad govori, neka govori samo ono ta je
potrebno.
Kad oni jedu, neka se diu iza stola jo
gladni; mislei svaki dan da nee biti drugog;
troei svoje vrijeme kao onaj koji uvlai dah.
Neka jedna odjea od ivotinjske koe bude
dovoljna.
Neka grumen zemlje spava na goloj zemlji;
za svaku no nek bude dovoljno dva asa sna.
Neka ne mrzi nikog osim sebe; nek ne
osuuje nikog osim sebe.
U molitvi neka oni stoje u takvom strahu
kao da su na sudu koji dolazi.
Pa inite ovo u slubi Bojoj, sa zakonom
kog vam je Bog dao preko Mojsija, jer ete na
taj nain nai Boga, da ete stalno i na svakom
mjestu se osjeati da je Bog u vama i da ste vi u
Bogu".
Ovo je mala knjiga Ilijina, o farizeji zato
vam ponovo kaem, da ste vi farizeji, vi biste
bili radosni to sam ja uao ovdje, jer Bog ima
milost nad grenicima".
146
Tad ree Zakej: Gospodine, gle, ja u dati
za ljubav Boju etvorostruko svega ta sam
primio zelenaenjem.
Tad ree Isus: Ovog dana je spas doao u
ovu kuu. Uistinu, uistinu, mnogi carinici,
kurve i grenici e ui u kraljevstvo Boje, a oni
koji broje sebe pravednicima ii e u paklene
ognjeve.
uvi ovo farizeji odoe u bijesu. Tad ree
Isus onima koji si se vratili pokajanju i svojim
uenicima: Bio jedan otac koji je imao dva
sina, i mlai ree: Oe, daj mi moj dio dobara",
i njegov otac mu to dode. I on primivi svoj dio,
napusti i ode u daleku zemlju, gdje je protraio
sve sa kruvama, ivei raskalaeno. Poslije
ovoga nastade velika glad u zemlji, tolika da je
jadni ovjek iao graaninu da slui, koji bi ga
postavio da hrani svinje na njegovom imanju. I
dok bi ih hranio, on bi utolio svoju glad sa
svinjama, jedui irove. Ali, kad je doao sebi
on ree: Oh, koliko obilja ima u kui moga oca
pri gozbi, a ja ovdje ginem od gladi! Ja u se dii
i otii svom ocu i rei mu: Oe, ja sam
pogrijeio u nebu protiv tebe; radi sa mnom kao
to radi sa svojim slugom".
Siromah je otiao, te se desi, da ga je
izdaleka vidio njegov otac kako dolazi, i saali
se nad njim. Tako je iziao da ga susretne i
doavi njemu zagrili ga i poljubi.
Sin ree poklonivi se: Oe ja sam
zgrijeio u nebu protiv tebe, uini mi kao to
88
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ini jednom od svojih sluga, jer ja ne
zavrijeujem da se zovem tvojim sinom.
Otac odgovori: Sine ne govori tako, jer ti si
moj sin, i ja neu dozvoljiti da ti bude u stanju
mog roba. I on pozva svoje sluge i ree:
Donesite ovamo novu odjeu i obucite ovog
mog sina, i dajte mu nove uzice; dajte mu prsten
na prst njegov i odmah ubijte utovljeno tele i mi
emo napraviti veselje. Jer, ovaj moj sin je bio
mrtav i sad je ponovo doao u ivot, bio je
izgubljen, a sad je naen.
147
Dok su se oni veselili u kui, gle, stariji sin
doe kui, i on, uvi da oni prave veselje
unutra, zaudi se i pozvavi jednog od sluga, on
ga upita zato na takav nain prave veselje.
Sluga mu odgovori: Tvoj brat je doao i
tvoj otac je ubio utovljeno tele i oni sad slave.
Stariji sin je uvi ovo bi uveliko ljut i ne htjede
da ue u kuu. Zato izie njegov otac k njemu i
ree mu: Sine, tvoj brat je doao, doi zato i
raduj se snjim.
Sin u bijesu odgovori: Uvijek sam ti dobro
sluio, a ti mi nikad nisi dao da pojedem janje sa
svojim prijateljima. Meutim, za ovog
bezvrijednog momka koji te je napustio,
potroivi svoj dio sa kurvama, sad poto ti je
doao ubio si utovljeno tele.
Otac odgovori: Sine, ti si stalno sa mnom i
sve je tvoje; ali ovaj je bio mrtav i sad je ponovo
iv, bio je izgubljen a sad je naen, zato mi
moramo da se radujemo.
Stariji sin je bio jo ljui i ree: Idi ti i
trijumfuj, jer ja neu jesti za stolom bludnika. I
on ode od svog oca ne primivi ak ni novo.
Tako mi Boga ivog, ree Isus, isto tako
se raduje meu anelima Bojim grnik koji se
pokaje.
I kad su oni pojeli, on ode, jer je bio
raspoloen da ide u Judeju. Nato uenici
rekoe: Gospodaru, ne idi u Judeju, jer mi
znamo da su se feri zej i savj et oval i s
provosveenikom protiv tebe.
Isus odgovori: Ja sam to znao prije nego su
oni to uinili, ali ja se ne bojim, jer oni ne mogu
uiniti nita suprotno Bojoj volji. Zato neka
oni ine sve ta ele; jer ja se ne bojim njih, nego
se bojim Boga.
148
Re cite mi sada: dananji farizeji - jesu li oni
farizeji? Jesu li oni sluge Boje? Sigurno ne. Da
i ja vam kaem da nema gore stvari ovdje na
Zemlji od ove, to ovjek pokriva sebe
profesijom i odjeom vjere da bi prikrio svoju
poronost. Rei u vam jedan jedini primjer
farizeja starog vremena, da biste vi znali
sadanje. Nakon odlaska Ilije, iz razloga velikih
progona od idolopoklonika, sveti skup ferizeja
se rasprio. Jer je u tom istom vremenu Ilije
ubijeno u jednoj godini vie od deset hiljada
proroka koji su bili pravi ferizeji.
Dva ferizeja su otila u planine da tamo
ive, i jedan je ivio petnaest godina ne znajui
za svog susjeda, iako su bili daleko sahat
putovanja. Vidite onda jesu li bili radoznali!
Desilo se da je na tim planinama nastala sua, pa
su oni obojica krenuli u potragu za vodom i
tako su se nali. Tada stariji ree (jer bio je
njihov obiaj da najstariji govori prije svakog
drugog, i oni su smatrali velikim grijehom ako
mladi govori prije starijeg) - stariji nato ree:
Gdje ti stanuje, brate?
On odgovori, pokazujui nastambu svojim
prstom: Ovdje stanujem; jer oni su bili blizu
nastambe mlaeg.
Ree stariji: Koliko ovdje stanuje, brate?
Mlai odgovori: Petnaest godina.
Ree stariji: Moda si ti doao kad je Ahab
pobio sluge Boje?
Tano tako, odgovori mlai.
Ree stariji: O brate, zna li ko je kralj
Izrael?
Mlai odgovori: Bog je kralj Izraela, jer
idolopokonici nisu kraljevi, nego progonitelji
Izraela.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Istina je, ree stariji, ali ja sam mislio da
kaem, ko je taj sada ko progoni Izraela?
Mlai odgovori: Grijesi Izraelovi progone
Izraela, jer da oni nisu zgrijeili, (Bog) ne bi
podigao protiv Izraela idolopoklonike
prineve. Tad ree stariji: Ko je taj nevjerni
princ kog je Bog poslao za kanjavanje
Izraela?
Mlai odgovori: Pa kako bih ja znao,
obzirom da ja za ovih petnest godina nisam
vidio ovjeka izuzev tebe, i ja ne znam da itam,
jer nikakva slova mi nisu poslata?
Ree stariji: Pa, kako su ti ovije koe
nove! Ko ti ih je dao, ako nisi vido nijednog
ovjeka?
149
Mlai odgovori: Onaj ko je ouvao
dobrom odjeu naroda Izraela etrdeset godina
u divljini, sauvao je moje koe kao to vidi.
Tad stariji opazi da je mlai savreniji od
njega, jer on je svake godine imao posla s
ljudima. Potom, da bi on imao (koristi od) svog
razgovora, on ree: Brate, ti ne zna da ita, a
ja znam, jer imam u svojoj kui Psalme
Davidove. Doi onda, da bih ti ja svaki dan
itao i objasnio ono ta Da vid kae.
Mlai odgovori: Hajmo sada.
Stariji ree: O brate, sad je dva mjeseca
kako sam pio vodu. Hajde zato da vidimo ta
Bog kae preko svog proroka Davida: Gospod
je u stanju da nam da vodu.
Nato se oni vratie nastambi starijeg, pred
ijim vratima naoe izvor svjee vode.
Ree stariji: O brate, ti si svetac Boji, radi
tebe je Bog dao ovo vrelo.
Mlai odgovori: O brate, ti ovo kae u
poniznosti; meutim sigurno je da ako bi ovo
Bog uinio za mene, on bi nainio izvor blizu
moje nastambe, da ja ne bih trebao ii (traiti
ga). Ja ti priznajem da sam se o tebe ogrijeio.
Kad si ti rekao da dva dana nisi pio vodu: a ja
bio dva mjeseca bez pijenja, osjetio sam u sebi
uzvienost, kao da sam ja bolji od tebe.
Tad ree stariji: O brate, ti govori istinu,
zato nisi zgrijeio.
Ree mlai: O brate, ti si zaboravio ta je
na otac Ilija rekao, da onaj ko trai Boga treba
da osudi sam sebe. Sigurno on to nije napisao da
bi ga mi itali, nego prije da bi ga se drali.
Ree stariji videi istinu i pravednost svog
druga: To je istina; i na Bog ti je oprostio.
Rekavi ovo on uze Psalme, i proita ono ta
kae na otac Da vid: Postaviu strau nad
svojim ustima da moj jezik ne skrene ka
rijeima grijeha, opravdavajui svoj grijeh. I
ovdje stariji uini raspravu o jeziku i mlai ode.
Poslije toga su oni bili jo petnaest godina prije
no to su se nali, jer je mlai promjenio svoje
boravite.
Kad ga je ponovo pronaao, stariji ree: O
brate zato se ne vrati u moju nastambu?
Mlai odgovori: Jer jo nisam dobro
nauio ta si mi rekao.
Tad ree stariji: Kako ovo moe biti,
obzirom da je prolo petnest godina?
Mlai odgovori: to se tie rijei, ja sam ih
nauio za jedan sahat i nikad ih nisam
zaboravio; ali ih se jo nisam pridravao. Na
Bog ne trai da na intelekt bude dobar, ve
prije nae srce. Tako, na dan sudnji On nas nee
pitati ta smo nauili, nego ta smo uinili.
150
Stariji odgovori: O brate, ne govori tako,
jer ti prezire znanje kojim Bog hoe da ga
hvalimo.
Mlai odgovori: Pa kako da sad govorim, a
da ne panem u grijeh; jer tvoja je rije istinita,
moja takoe. Kaem da oni koji znaju
zapovijesti Boje zapisane u Zakonu, treba da
ih se dre (prvo), ako bi oni kasnije nauili vie.
A sve ta ovjek naui, neka ga se dri, a ne
(jedva) da ga zna.
Ree stariji: O brate, reci mi, s kim si
govorio pa da zna da si nauio sve ta sam ja
rekao?
Mlai odgovori: O brate, ja govorim sa
sobom. Svaki se dan ja postavim pred sud
Boji, da bih poloio svoj raun. I uvijek ja
osjeam u sebi nekog ko opravdava moje
greke.
90
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Ree stariji: O brate, kakve greke ima ti
koji si savren?
Mlai odgovori: O brate, ne govori tako,
jer ja stojim izmeu dviju velikih greaka: jedna
je to ja ne spoznajem sebe kao najveeg
grenika, to ja ne elim da uinim pokoru za to
vie od drugih ljudi.
Stariji odgovori: Pa kako bi ti znao sebe
kao najveeg grenika, ako si najsavreniji (od
ljudi)?
Mlai odgovori: Prva rije koju je rekao
moj gospodar meni kad sam postao Farizej, bila
je ova: da ja trebam da razmotrim dobrotu
drugih i svoju sopstvenu grenost, jer ako bih
uradio tako, ja bih vidio sebe najveim od
grenika.
Ree stariji: O brate, ija dobrota ili ije
greke razmatra ti na ovim planinama, poto
nema ovdje ljudi?
Mlai odgovori: Ja treba da razmotrim
poslunost Sunca i planeta, jer one slue svog
Stvoritelja bolje od mene. Meutim ja njih
osuujem ili zbog tog to ne svijetle kako ja
elim, ili to je njihova toplota prevelika ili
premalo kie na zemlji!?
Nato, uvi ovo, stariji ree: O brate, ti ovo
kae u poniznosti, jer si ti svetac Boji. Ja ti jo
odgovaram da Bog na Stvoritelj ne gleda na
vrijeme, nego gleda na srce: zato je Da vid sa
petnest godina starosti, mlai od svoje
estorice brae, bio izabran za kralja Izraela, i
postao prorok Boga naeg Gospoda.
151
Ovaj ovjek je bio pravi farizej, ree Isus
svojim uenicima, i neka Bog bude zadovoljan
da mi mognemo njega na Sudnjem danu imati
za naeg prijatelja.
Isus se onda ukrca na lau, a uenicima bi
ao to su zaboravili da donesu hljeb. Isus ih
prekori rekavi: Pripazite na kvasac Farizeja
danas, jer mali spaja masu jela.
Tad rekoe uenici jedni drugima: Kakav
kvasac mi imamo, ako ak nikakav hljeb
nemamo?
Tad Isus ree: O ljudi od malo vjere, jeste li
zaboravili ta je Bog uradio u Nainu, gdje nije
bilo znaka od ita? A koliko ih je jelo i bilo
zadovoljno sa pet hljebova i dvije ribe?
Farizejski kvasac je nedostatak vjere u Boga i
sebe, to je pokvarilo ne samo farizeje
dananjice nego i itav Izrael. Jer obian puk,
koji ne zna da ita, radi ono ta vidi da farizeji
rade, jer ih oni dre svecima.
Znate li vi ta je pravi farizej? On je ulje
ljudske prirode. Kao to ulje ostaje na vrhu
svake tekuine, tako dobrota pravog farizeja
poiva na vrhu ljudske dobrote. On je iva
knjiga koju Bog daje svijetu; jer sve ta on radi
i govori je u skladu sa Zakonom Bojim. Zato,
ko god radi kako on radi, postupa po Zakonu
Bojem. Pravi farizej je so koja ne doputa da se
ljudsko tijelo pokvari grijehom; jer svako ko ga
vidi ide k pokajanju. On je svjetlo koje
osvjetljava put hodoasnika, jer svako ko ne
uzima u obzir svoje siromatvo sa svojim
pokajanjem, opaa da na ovom svijetu mi ne
treba da zatvorimo svoje srce.
Ali onaj ko ini ulje uegnutim, kvari
knjigu, kvari so, gasi svjetlo - ovaj ovjek je
lani farizej. Pazite da ne radite kao to radi
dananji farizej, ako ne biste da stradate".
152
Isus, doavi u Je ru sa lem i poto ue na Dan
sabata u Hram, vojnici se primakoe da ga
iskuaju i da ga uzmu, i oni rekoe: Gospodaru
je li dozvoljeno voditi rat?
Isus odgovori: Naa vjera nam kae da je
na ivot neprestana borba na zemlji.
Vojnici rekoe: Tako bi ti volio da nas
prevede u svoju vjeru, i da mi zaboravimo
mnot vo bogova ( j er sam Ri m i ma
dvadesetosam hiljada bogova koji se vide) i
slijedimo tvog Boga koji je jedan, i zato ne
moe biti vien, nije poznato gdje je On, a On je
moda uobrazilja.
Isus odgovori: Da sam vas ja stvorio kao
to vas je stvorio na Bog, ja bih traio da vas
prevedem.
Oni odgovorie: Pa kako nas je stvorio
tvog Bog poto nije poznato gdje je on? Pokai
nam svog Boga i mi emo postati Jevreji.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Tad ree Isus: Kad bi vi imali oi da Ga
vidite, pokazao bih vam Ga, ali poto ste vi
slijepci, ja vam Ga ne mogu pokazati.
Vojnici odgovorie: Sigurno je da ti je ast
koju ti ukazuje ovaj narod, oduzela shvatanje.
Jer, svako od nas ima dva oka u svojoj glavi, a ti
kae mi smo slijepci.
Isus odgovori: Tjelesne oi mogu vidjeti
samo veliko i vanjsko: vi ete zato biti u stanju
samo da vidite svoje bogove od drveta i srebra i
zlata koji ne mogu uiniti nita. Ali mi Judini
imamo duhovne oi, koje su strah vjere naeg
Boga, zato mi moemo vidjeti naeg Boga na
svakom mjestu.
Vojnici odgovorie: Pazi kako govori, jer
ako ti prezire nae bogove, mi emo te dati u
ruke Herodu, koji e se osvetiti za nae bogove
koji su svemoni.
Isus odgovori: Ako su oni svemoni kao
to vi kaete, oprostite mi, jer ja u ih
oboavati.
Vojnici su se radovali uvi ovo, i poee da
veliaju svoje idole.
Tad ree Isus: Nema ovdje potrebe za
rijeima nego za djelima; dajte onda da vai
bogovi stvore muicu, i ja u ih oboavati.
Vojnici su bili zapanjeni uvi ovo i nisu
znali ta da kau, pa Isus ree: Zasigurno -
poto oni ne prave iznova ni jedne muice, ja
neu radi njih napustiti onog Boga koji je sve
stvorio jednom rijeju; ije samo ime
zastrauje vojske.
Vojnici odgovorie: Pa da vidimo ovo; jer
mi smo spremni da te uzmemo, i oni su bili
raspoloeni da isprue svoje ruke na Isusa.
Tad ree Isus: Adonai Sabaot! Nato
vojnici bijahu izvaljani iz Hrama kao to se
izvaljuju drvene bave kad se isperu da bi se
ponovo napunile vinom; tako da su as njihove
glave as njihove noge udarale zemlju, a da ih
niko nije doticao.
I oni bijahu tako preplaeni i pobjegoe tako
da nikad vie nisu bili vieni u Judeji.
153
Sveenici i farizeji su mrmljali meusobno i
govorili: On ima mudrost Baala i Astarote, i
tako je on uinio ovo u moi Satane.
Isus otovri svoja usta i ree: Na Bog
nareuje da ne treba da krademo stvari svog
susjeda. Meutim ovo jedno naelo je tako
kreno i zlorobljeno da je napunilo svijest
grijehom i takvim (grijehom) koji se nikad nee
oprostiti kao to se oprataju drugi grijesi:
obzirom da svaki drugi grijeh, ako ga ovjek
okaje i ne poini ga vie i posti s molitvom i
sadekom, na Bog, moni i milosrdni, oprata.
Meutim, ovaj grijeh je takve vrste da nikad
nee biti oproten, izuzev onog to se pogreno
uzme.
Tad ree pismoznanac: O gospodaru, kako
je pljaka ispunila sav svijet grijehom? Sigurno
sad milou Bojom ima samo nekoliko lopova,
i oni ne mogu da se pokau jer odmah bivaju
objeeni od strane vojske.
Isus odgovori: Ko god ne zna stvari, oni
(sic) ne mogu znati ni lopove. ta vie, ja vam
kaem da zaista mnogi kradu koji ne znaju ta
rade, i zato je grijeh vei od onog kod drugih, jer
bolest koja nije poznata, ne lijei se.
Zatim se farizeji privukoe Isusu i rekoe:
O gospodaru, poto ti jedini u Izraelu zna
istinu, poui nas.
Isus odgovori: Ja ne kaem da ja jedini
znam istinu, jer ova rije jedino" pripada samo
Bogu, a ne drugima. Jer on je Istina, koji jedini
zna istinu. Pa ako bih ja tako rekao, ja bih bio
vei lopov, jer bih krao ast Boju. A govorei
da ja jedini znam Boga, ja bih pao u vee
neznanje od svih. Vi ste zato poinili teak
grijeh govorei da jedini ja znam istinu. A ja
vam kaem da, ako kaete ovo da biste me
iskuali, va grijeh je jo vei".
Tad Isus, videi da su svi ostali mirni,
ponovo ree: Iako nisam ja jedini u Izraelu koji
zna istinu, ja u jedini govoriti; zato posluajte
mene poto ste me pitali. Sve stvorene stvari
pripadaju Stvoritelju, na takav nain da nita ne
moe polagati pravo na nita. Tako su dua,
svijest, tijelo, vrijeme, dobra i ast - svi su
Boje vlasnitvo, tako da ako ih ovjek primi ne
onako kako Bog hoe, on postaje lopov. Na
slian nain, ako ih on bude koristio suprotno
onom kako Bog hoe, on je isto tako kradljivac.
92
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Kaem vam zato, da - tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, kad planirate vrijeme
govorei: Su tra u ga tako uiniti, ja u rei
takvu stvar, ja u ii u to mjesto", a ne govorei
Ako Bog htjedne, vi ste kradljivci: a vi ste
vei kradljivci kad provodite vei dio svog
vremena u zadovoljavanju sebe, a ne u
udovaljavanju Bogu, a provodite gori dio u
slubi Bogu: tad ste takoe kradljivci.
Ko god poini grijeh, ma kakav on bio, je
kradljivac; jer on krade vrijeme i duu svog
sopstvenog ivota, koji treba da slui Boga, a
daje ga Satani, Bojem neprijatelju".
154
ovjek, stoga, koji ima ast i ivot i dobra -
kad bude ukradeno njegovo imanje, kradljivac
e biti objeen; kad mu bude oduzet ivot, ubici
e biti odsjeena glava. A ovo je pravedno, jer
Bog je tako naredio. Meutim, kad se oduzme
komijina ast, zato se kradljivac ne razapne?
Jesu li dobra doista bolja od asti? Je li Bog
uistinu naredio da onaj koji uzima dobra bude
kanjen i onaj koji uzima ivot sa dobrima bude
kanjen, ali onaj ko oduzme ast bude
slobodan? Sigurno ne; jer zbog njihovog
mrmljanja nai oevi nisu uli u obeanu
zemlju, nego smo njihova djeca. A zbog ovog
grijeha zmije su poklale oko sedmadeset
hiljada ljudi.
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, onaj koji krade ast, zavrijeuje veu
kaznu od onog ko lii ovjeka stvari i ivota. A
onaj ko slua tra, kriv je na slian nain, jer
jedan prima Satanu na svoj jezik, a drugi u ui
svoje".
Farizeji su se jeli (od bijesa) uvi ovo, jer
oni nisu bili u stanju da osude njegov govor.
Tad se privue Isusu uitelj i ree mu:
Dobri gospodaru, reci mi zato Bog nije dao
ito i voe naim oevima? Znajui da oni
moraju propasti, on bi im sigurno darovao ito
ili ne bi dopustio ljudima da to vide.
Isus odgovori: ovjee, ti me zna dobrim,
ali ti grijei, jer samo je Bog dobar. A jo vie ti
grijei pitajui zato Bog nije uinio u skladu s
tvojim mozgom. Ja u ti sve odgovoriti. Kaem
ti da se Bog na Stvoritelj u svom djelovanju ne
prilagoava nama, stoga nije doputeno
stvorenju da trai svoj sopstveni put i
pogodnost; ve prije ast svog Boga Stvoritelja,
a da bi stvorenje zavisilo od Stvoritelja, a ne
Stvoritelj od stvorenja. Tako mi Boga ivog,
pred kojim stoji moja dua, da je Bog sve dao
ovjeku, ovjek ne bi spoznao da je Boji sluga;
i tako bi se on smatrao gospodarom raja. Zato je
Stvoritelj, koji je blagoslovljen za svagda,
zabranio njemu hranu, da bi ovjek ostao
Njemu potinjen.
I uistinu ja vam kaem, da ko god ima
svjetlo svojih oiju isto, vidi sve isto, i izvlai
svjetlo ak iz same tame; ali, slijepac ne ini
tako. Zato vam kaem, da ovjek nije
pogrijeio, niti bih ja niti vi znali milost Boju i
pravednost. A da je Bog nainio ovjeka
nesposobnim za grijeh, on bi u toj stvari bio
jednak Bogu; stoga je blagoslovljeni Bog
stovorio ovjeka dobrim i pravednim, ali
slobodnim da radi ta hoe u pogledu svog
ivota, spasa ili prokletstva".
Uitelj je bio zapanjen kad je ovo uo, i bi
zbunjen.
155
Potom prvosveenik pozva dva stara
sveenika tajno i posla ih Isusu koji je bio otiao
iz Hrama i sjedio na Solomonovom trijemu,
ekajui da obavi podnevnu molitvu. A blizu
njega su bili njegovi uenici sa mnotvom
naroda.
Sveenici se primakoe Isusu i rekoe:
Gospodaru, zato ovjek jede ito i voe? Da li
je Bog htio da on to jede ili ne? A oni su ovo
rekli iskuavajui ga; jer kad bi on rekao: Bog
je to htio, oni bi odgovorili: Zato je on to
zabranio?, a ako bi rekao: Bog to nije htio,
oni bi rekli: Onda ovjek ima veu mo od
Boga, jer on radi suprotno Bojoj volji.
Isus odgovori: Vae je pitanje kao put
preko planine koji ima ponor na lijevoj i desnoj
strani: ali, ja u ii sredinom.
Kad oni ue ovo, sveenici bijahu
zbunjeni, vidjevi da je on znao njihovo srce.
Tad ree Isus: Svaki ovjek za ono za to
ima potrebu radi. Meutim, Bog koji nema
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
potrebu nizaim, radi prema svom dobrom
zadovoljstvu. Zato je on stvarajui ovjeka
stvorio ga slobodnim, da bi on znao da Bog
nema za njim potrebu; Verbi gra tia, kao to radi
kralj, koji da bi pokazao svoja bogatstva i da bi
ga njegovi robovi vie voljeli, daje slobodu
svojim robovima.
Bog je zato stvorio ovjeka slobodnim da bi
on mogao voljeti svog Stvoritelja mnogo vie i
da bi znao njegovu blagodat. Jer, mada je Bog
svemoan, nemajui potrebu za ovjekom
stvorivi ga svojom svemoi, on ga je ostavio
slobodnim svojom blagodati, na takav nain da
se on moe oduprijeti zlu i initi dobro. Jer iako
Bog ima mo da sprijei grijeh, on nee
kontrirati vlastitoj blagodati (jer Bog nema
kontradikcije) zbog njegove svemoi i dobrote
u ovjeku - on nee kontrirati zlu u ovjeku,
kaem, da bi ovjek mogao initi milost Boju i
njegovu pravednost. A u znak da ja govorim
istinu, ja vam kaem da vas je prvosvetenik
poslao da me iskuate, a ovo je plod njegovog
sveenitva".
St ari ovj ek ode i sve prepr i a
prvosveaniku koji ree: Ovaj ovjek ima
avola u svojim leima koji mu sve pria; jer on
ima aspiraciju na kraljevstvo Izraela; ali Bog e
se postarati za to.
156
Kad je on obavio podnevnu molitvu, Isus,
kad je izaao iz Hrama, nae jednog slijepca od
roenja. Njegovi uenici ga upitae govorei:
Gospodaru, ko je zgrijeio u ovom ovjeku,
njegov otac ili njegova majka, pa je on roen
slijep?
Isus odgovori: Niti je zgrijeio njegov otac,
niti njegova majka, nego ga je Bog tako stvorio,
radi svjedoenja Evanelja. Pozvavi sebi
slijepca, on pljunu za zemlju i naini ilovau i
stavi je na oi slijepca i ree mu: Idi na jezero
Siloam i operi se!
Slijepac ode, i opravi se primi svjetlo, te
kad se vratio kui mnogi koji su ga sreli rekli su:
Ako je ovaj ovjek bio slijep, ja bih sigurno
rekao da je to bio onaj iji je obiaj bio da sjedi
na lijepoj kapiji Hrama. Drugi su govorili: To
je on, ali kako je primio svjetlo? I oni ga
oslovljavae govorei: Jesi li ti slijepac koji je
obiavao sjediti na lijepoj kapiji Hrama?
On odgovori: Ja sam on - a zato?
Oni rekoe: Pa kako si primio svoje
svjetlo?
On odgovori: ovjek je napravio ilovau
pljunuvi na tlo i tu ilovau je stavio na moje oi
i rekao mi: Idi i operi se na jezeru Siloam". Ja
sam ot i ao i oprao se i ja sad vidi m:
blagoslovljen neka je Bog Izraelov!"
Kada je ovjek roen slijepim doao
ponovo lijepoj kapiji Hrama, sav Je ru sa lem je
bio ispunjen tim dogaajem. Zato je on bio
doveden poglavaru sveenika, koji je zasjedao
sa sveenicima i farizejima protiv Isusa.
Prvosveenik ga upita, rekavi: ovjee,
jesi li ti roen slijep?
Da, odgovori on.
Iskai slavu Bogu, ree prvosvetenik, i
reci nam koji prorok ti se pojavio u snu i dao ti
svjetlo? Je li to bio na otac Abra ham, ili
Mojsije sluga Boji, ili neki drugi prorok? Jer,
drugi ne bi mogli uiniti takvu stvar.
ovjek roen slijepim odgovori: Nisam
vidio u snu ni Abrahama ni Mojsija niti bilo
kojeg drugog proroka iz snova - nije me je on
izlijeio, nego kako sam sjedio na kapiji hrama
ovjek mi naredi da mu priem i napravivi
ilovau od zemlje sa svojom pljuvakom, stavi
neto od te ilovae na moje oi i posla me na
jezero Siloam da se operem; nato sam ja otiao i
oprao se i vratio sa svjetlom svojih oiju.
Prvosvetenik ga upita za ime tog ovjeka.
ovjek roen slijepim odgovori: Nije mi
on rekao svoje ime, ali ovjek koji ga je vidio,
pozvao me je i rekao: Idi i operi se kao to je
ovjek rekao jer on je Isus Nazarenac, prorok i
svetac Boga Izraelovog".
Tad ree prvosvetenik: Da li te je moda
danas izlijeio, na Sabbat?
Slijepac odgovori: Danas me je izlijeio.
Ree prvosvetenik: Vidi sad, kako da
bude ovaj ovjek grenik, obzirom da se ne dri
Sabbata!
157
94
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Slijepac odgovori: Da li je grenik, ja ne
znam; ali ja ovo znam, da poto sam ja bio
slijep, on me je providio.
Farizeji ovo ne povjerovae; tako oni rekoe
prvosvetenku: Poalji po njegovog oca i
majku, jer oni e nam rei istinu.Oni tad
poslae po oca i majku slijepog ovjeka i kad
oni dooe, prvosveenik ih upita govorei: Je
li ovaj ovjek va sin?
Oni odgovorie: On je stvarno na sin.
Tad ree prvosveenik: On kae da je
roen slijep, a on sad vidi; kako se ova stvar
dogodila?
Otac i majka slijepo roenog ovjeka
odgovorie: On je zaista roen slijep, ali kako
je on mogao primiti svjetlo, mi ne znamo; on je
odrastao pitajte ga, on e vam rei istinu.
Nato oni bijahu otputeni, a prvosveanik
ponovo ree ovjeku roenom slijpim: Iskai
slavu Bogu i govori istinu.
(Sad je oca i majku slijepaca bilo strah da
govore, jer je iziao dekret od rimskog senata da
se ni jedan ovjek ne smije zauzimati za Isusa,
proroka Jevreja, pod prijetnjom smru: ovaj
dekret je isposlovao guverner - zato su oni
rekli: On je odrastao, pitajte njega).
Prvosveenik zatim ree ovjeku roenom
slijepim: Iskai slavu Bogu i govori istinu, jer
mi znamo za ovog ovjeka za kog ti kae da te
je izlijeio, da je on grenik.
ovjek roen slijep odgovori: Da li je on
grenik ja ne znam; ali ja znam, da ja nisam
vidio i da me je on osvijetlio. Sigurno je da od
poetka svijeta do ovog asa nikad nije bio niko
osvijetljen ko je roen slijep; a Bog ne bi sluao
grenike.
Farizeji rekoe: Pa ta je on uinio kad ti je
dao svjetlost?
ovjek koji je roen slijep, udio se
njihovom nevjerovanju: Rekao sam vam, i
zato me pitate ponovo?
Prvosveenik ga onda izgrdi govorei: Ti
si roen u grijehu, i ti bi da nas poui? Odlazi i
postani uenik takvog ovjeka!, jer mi smo
uenici Mojsijevi i mi znamo da je Mojsije
govorio s Bogom, ali to se tie ovog ovjeka,
mi ne znamo odakle je on. I oni ga izbacie iz
sinagoge i Hrama, zabranivi mu da obavi
molitvu sa istima meu Izraelom.
158
ovjek roen slijepim ode da nae Isusa,
koji ga utjei govorei: Nikad nisi bio
blagoslovljen kao to si sada, jer ti si blagoslov
naeg Boga koji je govorio preko Davida naeg
oca i njegovog proroka, protiv prijatelja svijeta,
govorei: Oni proklinju, a Ja blagosiljam"; i
preko Miheja proroka On je rekao: Ja
proklinjem va blagoslov. Jer zemlja nije tako
suprotna zraku, vatra vodi, svjetlo mraku,
hladnoa toploti, ili ljubav mrnji, kao to je
suprotna volja Boja volji svijeta".
Uenici su ga u skladu s tim pitali, govorei:
Gospodaru, velike su tvoje rijei; reci nam
zato znaenje, jer mi jo ne razumijemo.
Isus odgovori: Kad budete znali svijet, vi
ete vidjeti da sam ja govorio istinu, i tako ete
vi znati svakog proroka.
Vi znate da postoje tri vrste svjetova
obuhvaenih jednim imenom: jedan koji
predstavlja nebesa i zemlju sa vodom,
vazduhom i vatrom, i sve stvari koje su ovjeku
inferiornije. Ovaj svijet u svim stvarima slijedi
volju Boju, jer kako kae Da vid, prorok Boji:
Bog im je dao pravilo koje oni ne kr{e.
Drugi predstavlja sve ljude, isto kao to
kua jednog takvog ne predstavlja zidove,
nego porodicu. Sad ovaj svijet opet voli Boga;
jer po prirodi oni ude za Bogom, jer kako po
prirodi svako udi za Bogom, isto tako oni
grijee traei Boga. A znate li zato svi ude za
Bogom? Zato to svi oni ude za beskrajnim
dobrom, bez ikakvog zla, a ovo je sam Bog.
Zato je milosrdni Bog slao svoje proroke ovom
svijetu za njegov spas.
Trei svijet je ljudsko posrnulo stanje zbog
grijeenja, to je sebe transformiralo u zakon
suprotan Bogu, Stvoritelju svijeta. Ovo ini da
ovjek postane nalik demonima, Bojim
neprijateljima. A ovaj svijet Bog mrzi tako
estoko, da, da su proroci voljeli ovaj svijet - ta
vi mislite?-sigurno bi Bog oduzeo od njih
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
njihovo prorotvo. Tako mi Boga ivog, pred
kojim stoji moja dua, kad na svijet doe
Poslanik Boji, ako bi on zaeo ljubav prema
ovom zlom svijetu, sigurno bi Bog uzeo od
njega sve ta mu je dao kad ga je stvorio, i uinio
ga prokletim: tako je jako Bog suprotan ovom
svijetu".
159
Uenici odgovorie: O gospodaru, tvoje su
rijei prekomjerne, zato imaj milosti nad nama,
jer mi ih ne razumjemo.
Isus ree: Mislite li vi moda da je Bog
stvorio svog Poslanika da bude ri val koji bi rado
sebe uinio Bogu ravnom? Sigruno ne, nego
prije kao svog dobrog roba koji nee htjeti ono
ta njegov gospodar nee. Vi niste u stanju da
ovo shvatite jer vi ne znate kakva stvar je grijeh.
Zato posluajte moje rijei. Doista, doista vam
kaem, grijeh ne moe nastati u ovjeku, izuzev
kao suprotnost Bogu, poto je grijeh jedino ono
ta Bog nee: jer sve ta Bog hoe je krajnje
strano grijehu. U skladu s tim, da su me nai
prvosveenici i sveenici, sa farizejima
proganjali zato to me je narod Izraela prozvao
bogom, oni bi inili stvar lijepu Bogu i Bog bi ih
nagradio; ali poto oni nee da govorim istinu,
kako su oni iskvarili Knjigu Mojsijevu i onu
Davidovu, proroke i prijatelje Boje, svojim
tradicijama, i zato to me mrze i ele moju smrt -
zato Bog dri njih u mrnji.
Re cite mi - Mojsije je ubijao ljude i Ahab je
bio ljude - je li ovo u svakom sluaju ubojstvo?
Sigurno nije: jer Mojsije je bio ljude da bi
unitio idalatriju i ouvao oboavanje pravog
Boga, a Ahab je bio ljude da bi unitio
oboavanje pravog Boga i ouvao idolatriju.
Zato je za Mojsija ubijanje ljudi okrenuto u
rtvu, dok je za Ababa okrenuto u svetogre:
tako je jedan i isti posao proizveo dva dva
suprotna efekta.
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, da je Satana govorio anelima da bi vidio
kako oni vole Boga, on ne bi bio odbaen od
Boga, nego zato to je traio da ih odvrati od
Boga, zato je on prokletnik".
Tad upita onaj koji pie: Kako onda
razumjeti ono ta je reeno u Miheju proroku, o
lai koju je Bog odredio da govore usta lanih
proroka, kao to je zapisano u Knjizi kraljeva
Izraela?
Isus odgovori: O Barnaba, izrecitiraj
ukratko sve ta se dogodilo, da bi smo mi mogli
jasno vidjeti istinu.
160
Tad ree onaj koji pie: Prorok Dan iel,
opisujui istoriju kraljeva Izraela i njihovih
tirana, pie ovako: Kralj Izraela se udruio s
kraljem Jude i da se bori protiv sinova
Belijalovih (tj. prokletnika) koji su bili
Amoniti. Jehoapat, kralj Jude i Ahab kralj
Izraela, sjedili su obojica na tronu u Samariji, a
tu pred njima je stajalo etiri stotine lanih
proroka, koji rekoe kralju Izraela: Idi protiv
Amonaca, jer, Bog e ih vama dati na ruke, i ti
e rastjerati Amona.
Tad ree Jehoapat: Ima li ovdje ijedan
prorok Boga otaca naih.
Ahab odgovori: Ima samo jedan, a on je
zao jer on uvjek prorie zlo za mene; a njega ja
drim u zatvoru. A ovo on ree, tj. ima samo
jedan, jer su mnogi koji su bili naeni bili
ubijeni dekretom od Ahaba, tako da su proroci,
kao to si ti rekao, o gospodaru pobjegli na
planinske vrhove gdje ljudi ne borave.
Tad ree Jehoapat: Poalji po njega ovdje,
pa da vidimo ta on kae.
Ahab zato naredi da Mihej bude tamo
poslat, koji doe sa okovima na svojim
nogama, a njegovo lice je bilo zbunjeno kao u
ovjeka koji ivi izmeu ivota i smrti.
Ahab ga upita rekavi: Govori Mihej u ime
Boga. Hoemo li ii protiv Amonaca? Hoe li
Bog dati njihove gradove u nae ruke?
Mihej odgovori: Idite, idite, uspjeno ete
ii, a jo uspjenije pasti!
Tad lani proroci hvalie Miheja kao pravog
proroka Bojeg i raskinue okove na njegovim
nogama.
Jehoapat koji se bojao naeg Boga i nikad
nije kleknuo pred idolima, upita Miheja,
96
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
rekavi: Za ljubav Boga otaca naih, govori
istinu, poto si ti vidio ishod ovog rata.
Mihej odgovori: O Jehoapate, ja se bojim
tvog lica, zato ti kaem da sam vidio narod
Izraelov kao ovce bez obana.
Tad Ahab smjeei se ree Jehosaphatu:
Rekoh ti da ovaj ovjek prorie jedino zlo, ali
ti nisi to vjerovao.
A onda rekoe obojica: Pa kako ti ovo zna,
o Mihej?
Mihej odgovori: Uinilo mi se da se
sakupio savjet anela u prisustvu Boga, i ja sam
uo Boga kako kae: Ko e obmanuti Ahaba
da bi se on digao protiv Amona i bio ubijen?"
Nato jedni rekoe jednu stvar, a drugi drugu.
Tad doe jedan aneo i ree: Gospode, ja u se
boriti protiv Ahaba, i otii u njegovim lanim
prorocima i staviti la u njihova usta i tako e se
on podii i biti ubijen. I uvi ovo Bog ree:
Sad idi i uini tako, jer ti e nadvladati.
Tad lani proroci bijahu razjareni, a njihov
ef oamari Miheja, rekavi: O prokletnie
Boji, kad je aneo istine napustio nas i doao
tebi? Reci nam kad nam je doao aneo koji je
donio la?
Mihej odgovori: Znae kad bude bjeao
od kue do kue zbog straha da e biti ubijen,
prevarivi svog kralja.
Tad Ahab bjee bijesan i ree: epajte
Miheja i okove koje je imao na nogama stavite
na njegov vrat, i drite ga na jemenom hljebu i
vodi do mog povratka, jer ja sad znam kakvu bi
mu smrt nametnuo.
Oni odoe i stvar se zbi prema rijei Miheja.
Jer kralj Amonaca je rekao svojim slugama:
Vidite, vi se ne borite protiv kralja Jude niti
protiv prineva Izraela, nego ubijte kralja
Izraela Ahaba, mog neprijatelja.
Tad ree Isus: Stani ovdje Barnaba; jer
dosta je za na cilj.
161
Jeste li sve uli?, ree Isus.
Uenici odgovorie: Da, gospodaru.
Nato Isus ree: Laganje je svakako grijeh,
ali je ubojstvo vei, jer je la grijeh koji pripada
samo onom ko govori, meutim ubojstvo iako
se odnosi na onog ko ga poini, je takvo da ono
unitava takoer najdrau stvar koju Bog ima
ovdje na zemlji, tj. ovjeka. A la se moe
izlijeiti govorenjem suprotno onom ta je
reeno: ubojstvo nema lijeka, poto nije
mogue dati ivot ponovo mrtvacu. Re cite mi
onda, da li je Mojsije sluga Boji zgrijeio
bijui one koje je pobio?
Uenici odgovorie: Boe sauvaj; Boe
sauvaj da bi Mojsije pogrijeio u sluanju
Boga koji mu je naredio!
Tad ree Isus: I ja kaem, Boe sauvaj da
bi aneo pogrijeio koji je obumanuo Ahabove
lane proroke laju; jer kao to Bog prima
ubijanje ljudi kao rtvu, tako je on primio la za
pohvalu. Ustinu, uistinu, ja vam kaem, kao to
dijete grijei - to daje da njegova obua bude
napravljena po mjeri diva, isto tako grijei onaj
koji bi da podvrgne Boga zakonu, kao da je On
kao ovjek pdvrgnut zakonu. Kad vi zato
budete vjerovali da je grijeh samo ono to Bog
nee, vi ete nai istinu, kao to sam vam rekao.
Pa poto Bog nije smjesa niti je izmjenljiv, isto
tako On nije u stanju da hoe ili nee jednu
jedinu stvar; jer tako bi On u sebi imao
kontradikciju, a otud i nevolju, i ne bi bio
beskonano blagoslovljen.
Filip upita: Ali kako razumjeti onu izreku
proroka Amosa da nema zla u gradu kojeg Bog
nije uinio?"
Isus odgovori: Pa vidi ovdje Filipe kako je
velika opasnost biti u njemu kao to to rade
f ar i zej i , koj i su za sebe i zmi sl i l i
predodreenost Boju meu izabranicima" na
takav nain da su doli na to da kau u stvari, da
je Bog nepravedan, varalica i laov i onaj koji
mrzi sud (koji e na njih pasti).
Zato ja kaem da ovdje Amos prorok Boji
govori o zlu koje svijet naziva zlom: jer da je on
koristio jezik pravednika, njega svijet ne bi
razumio. Sve nevolje su dobre-ili zbog tog to
one briu zlo koje smo poinili, ili su dobre
zbog toga to nas sreavaju da inimo zlo, ili su
dobre zbog toga to tjeraju ovjeka da spozna
stanje ovog ivota, da bismo mi voljeli i udili
za vjenim ivotom. U skladu s tim prorok
Amos je rekao: Nema dobra u gradu, kojeg
Bog nije uradio, on je dao priliku za
oajavanje oaloenima kad vide sebe u
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
nevolji, a grenike ivei u blagostanju. A to je
jo gore, mnogi, vjerujui Satani da ima takvu
vlast nad ovjekom, bi se bojali Satane i inili
mu slubu, tako kao da nee trpiti nevolju.
Amos je zato uinio kao to ini rimski im per -
ator koji ne razmatra svoje rijei (kao onaj ko)
govori u prisustvu prvosveenika, nego
razmatra volju i posao Jevreja koji ne zna da
govori hebrejski jezik".
162
Da je Amos rekao: Nema dobra u gradu, a
da ga Bog nije uinio, tako mi Boga ivog,
pred kojim stoji moja dua, on bi nainio teu
greku, jer svijet ne dri dobrim nita osim
nepravde i grijeha koji se ine na isprazan
nain. Zato bi ljudi djelovali mnogo vie
nepravedno, vjerujui da nee biti nikakva
grijeha ili poroka kojeg Bog nije uinio, uvi
to zemlja se trese. I kad je Isus ovo rekao,
odjednom nastade veliki zemljotres, takav da su
svi popadali kao mrtvi. Isus ih podie govorei:
Pa vidite sad jesam li ja rekao istinu. Neka vam
onda ovo bude dovoljno to je Amos rekao, kad
je rekao da je Bog uinio zlo u gradu",
govorei sa svijetom govorio je o nevoljama
koje samo grenici nazivaju zlom. Hajmo sada
na predestinenciju o kojoj vi elite da znate, a o
kojoj u vam ja govoriti blizu Jordana na drugoj
strani, su tra, ako Bog da".
163
Isus ode u divljinu kraj Jordana sa svojim
uenicima, i kad je obavljena podnevna
molitva, on sjede blizu palminog drveta i pod
sjenkom palme posjedae njegovi uenici.
Tad Isus ree: Predodreenje je tako tajno,
o brao, da e - ja vam uistinu kaem samo
jednom ovjeku biti posve poznato. On je taj
kojeg narodi oekuju i kojem su tajne Boje
tako jasne da kod on doe na svijet bie
blagoslovljeni oni koji budu sluali njegove
rijei, jer e ih Bog natkriti sjenkom svoje
milosti, isto kao to nas palma sjeni. Da, kao
to nas palma titi od gorue vruine sunca isto
tako e Boja milost tititi od Satane one koji
budu vjerovali u tog ovjeka.
Uenici upitae: O gospodaru, ko e biti taj
ovjek o kom ti govori, koji e doi na svijet?
Isus odgovori radosna srca: On je
Muhammed, poslanik Boji, i kad on doe na
svijet - kao to kia ini da zemlja rodi
plodovima, kad ne pada dui pe riod - isto tako
e on biti uzrok dobrih djela meu ljudima kroz
obilnu milost koju e on donijeti. Jer on je bijeli
oblak pun Boje milosti, koju e Bog pokropiti
po vjernicima kao kiu.
164
Ja u vam sada rei ono malo to mi je Bog
dar ovao da znam o ovom i st om
predodreenju. Farizeji kau da je sve tako
predodreeno da onaj ko je odbranik ne moe
biti prokletnik, a onaj ko je prokletnik ne moe
nikako biti odabranik; i da - kao to je Bog
predodredio injenje dobrog kao put kojim idu
izabranici k spasu, isto tako je On predodredio
grijeh kao put kojim e proketnici ii propasti.
Proklet neka je jezik koji je ovo rekao, sa rukom
koja je to napisala - jer ovo je vjera Satanina.
Stoga ovjek moe znati kakvi su Farizeji
dananjice, jer oni su vjerne sluge Satane.
ta moe znaiti predodreenje, ve jednu
apsolutnu volju da bi dala kraj nekoj stvari iju
namjenu ovjek ima u rukama?, jer bez
namjene ovjek ne moe odrediti kraj. Kako e
on onda predodrediti kuu kojoj ne fali samo
kamen nego i novac za troenje, nego nema ni
toliko zemlje da na nju stavi jednu nogu?
Si gurno ni ko (ne moe t ako uradi t i ).
Predodreenje nije nita vie nego - ja vam
kaem - oduzimanje slobodne volje koju je Bog
dao ovjeku iz svoje iste dareljivosti, Zakona
Bojeg. Sigurno je da to nije predodreenje,
nego gnusaba koju mi zasnivamo.
Da je ovjek slobodan pokazuje Knjiga
Mojsijeva, gdje je, kad je na Bog dao Zakon na
Gori Sinajskoj On govorio ovako: Moja
zapovijest nije na nebesima da biste se vi
opravdali govorei: Pa ko e ii da nam donese
98
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Boje zapovjesti i ko e nam moda dati snage
da ih se drimo? To nije preko mora da biste se
na slian nain opravdali. Meutim, moja
zapovjest je blizu tvom srcu, da kad zaeli
moe da je izvrava.
Re cite mi, ako bi kralj Herod naredio
starcu da postane mlad i bolesniku da postane
zdrav, (i) kad oni to ne bi uinili dao da budu
ubijeni - bi li ovo bilo pravedeno?
Uenici odgovorie: Ako bi Herod dao ovu
zapovijest, on bi bio najneprevadniji i
najnevjerniji.
Tad Isus uzdiui ree: To su plodvoi
ljudske tradicije, o brao, jer u govorenju da je
Bog predodredio prokletnika na takav nain da
on ne moe postati izabranik, oni hule na Boga
kao bezonog i nepravednog. Jer, On nareuje
greniku da ne grijei, a kad zgrijei da se
pokaje; dok takva predodreenost odnosi od
grenika mo negrijeenja, i potpuno ga liava
kajanja.
165
Ali posluajte ta kae Bog preko Joela
proroka: Tako mi ivota Mog (kae) va Bog,
Ja neu smrt grenika, nego traim da se on vrati
pokajanju". Hoe li onda Bog predodrediti ono
ta On nee? Razmotrite vi ono ta kae Bog i
ta kau dananji Farizeji.
Dalje Bog kae preko svog proroka Isaije:
Ja sam pozivao, a vi me niste sluali. A koliko
je Bog pozivao ujte kako kae preko istog
proroka: itav dan sam rairio svoje ruke
narodu koji mi ne vjeruje, nego mi kontrira. A
nai farizeji kad oni kau da prokletnik ne moe
postati odabranik, oni ne kau nita drugo ve
da se Bog ruga ljudima, kao to bi se on rugao
slijepcu koji bi da mu pokae neto bijelo, i kao
to bi se rugao gluhom koji bi da mu govori na
ui? A da izabranik moe biti prokletnik
razmotrite ta na Bog kae preko Ezekiela
proroka: Tako mi ivota mog, kae Bog ako bi
pravedni ostavio svoju pravednost i inio
gnusobe, on bi stradao i ne bi se sjetio vie ni
jedne od svojih pravednosti; jer vjerujui u to,
to e ga odvratiti od Mene i to ga nee spastiti.
A o zovu prokletnika, ta kae Bog preko
proroka Hoee, do ovo: Ja u zvati. Bog je
istina i on ne moe govoriti la: poto je Bog
istina, on govori istinu. Meutim farizeji ovog
vremena sa svojom dogmom kontriraju Bogu.
166
Andrija upita: Ali kako razumjeti to ta
Bog kae Mojsiju, da e on imati milosti nad
kim hoe, a otvrdnue koga hoe da otvrdne?
Isus odgovori: Bog ovo kae da ovjek ne
bi vjerovao da je on spaen svojim vlastitim
dejstvom, nego da opazi da mu je ivot i milost
Boju darovao Bog iz svoje dareljivosti. A On
to kae da bi se ljudi klonili miljenja da ima
drugih bogova osim njega.
Ako je on zato otvrdnuo Faraona, On je to
uinio zato to je on muio na narod i pokuao
da ga svede na nulu, unitavajui svu muku
djecu u Izraelu: ime je Mojsije bio blizu
gubitka ivota.
Ot ud, j a vam ui st i nu kaem, da
predodreenost ima za temelj Boji Zakon i
ljudsku slobodnu volju. Da, i ak ako bi Bog
spasio itav svijet tako da niko ne strada, on ne
bi tako uinio da ne bi liio ovjeka slobode
koju uva za njega da bi ra dio uprkos Satani i,
da bi ovaj (grumen) ilovae prezren od duha -
iako e on zgrijeiti kao to je i duh uinio -
mogao imati snagu da se pokaje i ode da boravi
u onom mjestu odakle je duh izbaen. Na Bog
eli, kaem, da prati svojom milou ovjekovu
slobodnu volju i ne eli da napusti stvarenje
svojom svemoi. I tako na Dan sudnji niko nee
biti u stanju da da ikakvo opravdanje za svoje
grijehe, poto bi tada bilo za njih oito koliko je
Bog uinio za njihov preobraaj i koliko esto
ih je zvao pokajanju".
167
Ako va mozak ne bude zadovoljan s ovim, i
ako budete voljni da ponovo kaete: Zato
tako?, ja u vam otkriti zato. To je to. Re -
cite mi zato ne moe (jedan) kamen poivati na
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
vrh vode, iako itava zemlja poiva na vrh
vode? Re cite mi zato je tako - dok voda gasi
vatru, i zemlja bjei iz zraka - da niko ne moe
ujediniti zemlju, vodu, vatru i zrak jednu
harmoniju, a ipak su ujedinjeni u ovjeku i
harmonino ouvani?
Ako onda vi ovo ne znate - tavie, svi ljudi
kao ljudi ne mogu to znati - kako e oni
razumjeti da je Bog stvorio univerzum iz niega
sa jednom rjeju? Kako e oni razumjeti Boju
vjenost? Sigurno oni nikako nee biti u stanju
da razumiju ovo, jer, poto je ovjek konaan i
kombinovan tijelom, koje je kako kae prorok
Sol o mon, kvarljivo, pritie duu, a poto su
djela Boja proporcionalna Bogu, kako e oni
biti u stanju da ih razumiju?
Isaija prorok Boji, videi (da je to) tako, je
uzviknuo rekavi: Uistinu ti si skriveni Bog!
A o Poslaniku Bojem - kako ga je Bog stvorio -
on kae: Njegovo roenje ko e ispriati? A o
djelovanju Bojem on kae: Ko je bio njegov
savjetnik? Zato Bog kae ljudskoj prirodi:
Kao to su nebesa uzdignuta nad zemljom,
tako su moji putevi uzvieni nad vaim
putevima i moje misli iznad vaih misli. Zato
vam kaem da stvar predodreenosti nije oita
ljudima, iako je istinita, kao to sam vam rekao.
Treba li ovjek onda, zato to ne moe da
nae mo dus, poricati tu injenicu. Zasigurno, ja
nikad nisam vidio nikoga da odbija zdravlje,
iako se njegova stvar ne razumije. Jer, ja ak ne
znam kako Bog mojim dodirom lijei bolesne".
168
Tad rekoe uenici: Doista u tebi govori
Bog, jer nikad ovjek nije govorio kao to ti
govori.
Isus odgovori: Vjerujte mi, kad me je Bog
odabrao da me poalje domu Izraelovom, On mi
je dao Knjigu nalik na isto ogledalo koje se
spustilo na moje srce na takav nain da sve to
govorim izlazi iz te Knjige. A kad se ta Knjiga
zavri izlazei iz mojih usta, ja u biti uzet sa
svijeta.
Petar upita: O gospodaru, je li to ta ti sad
pria zapisano u toj knjizi?
Isus odgovori: Sve ta ja govorim za
poznavanje Boga i slubu Bogu, za znanje
ovjeka i za spas ovjeanstva - sve ovo izlazi iz
te knjige koja je moje evanelje.
Petar ree: Je li u njoj napisana slava raja?
169
Isus odgovori: Posluaj i ja u ti rei ta je
raj i kako e sveti i vjernici boraviti u njemu bez
kraja, jer ovo je jedna od najveih blagodati
raja, poto sve, ma kako veliko - ko ono ima kraj
- postaje malo, da, nita.
Raj je dom gdje Bog uva svoja uivanja,
koja su tako velika - da je tlo koje ugaeno
nogama svet i h i bl agosl ovl j eni h tako
dragocj eno - da j e jedna drahma t oga
dr agocj eni j a od hi l j adu svj et ova. Ta
zadovoljstva je vidio na otac Da vid, prorok
Boji, jer Bog mu ih je pokazao-poto je dao da
on vidi slavu raja: nato, kad se on povrati sebi
on zatvori svoje oi objema rukama i plaui
ree: Ne gledajte vie na ovaj svijet, o oi
moje, jer sve je isprazno i nema dobrog!.
O tim zadovoljstvima je rekao Isaija prorok:
Oi ovjeka nisu vidjele, njegove oi nisu
ule, niti je ljudsko srce pojmilo ono ta je Bog
pripremio za one koji ga vole. Znate li zato
oni ni su vi dj el i , ul i , poj mi l i t akva
zadovoljstva? To je zato to dok oni ive ovdje
dole, oni nisu vrijedni da vide takve stvari. Pa
iako ih je doista na otac Da vid vidio, ja vam
kaem da ih on nije vidio ljudskim oima, jer,
Bog je uzeo njegovu duu i tako ujedinjen s
Bogom on ih je vidio Boanskim svjetlom.
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, poto su zadovoljstva raja beskonana, a
ovjek je konaan, ovjek ih ne moe sadrati;
isto kao to mali zemljani krag ne moe
sadrati more.
Vidi onda kako je lijep svijet u ljeto kad sve
stvari donose plod! Sam seljak je opijen
radou zbog etve koja je dola, da doline i
planine odzvanjaju od njegove pjesme, zato on
voli svoj posao najvie. Pa uzdignite isto tako
svoja srca raju gdje su sve stvari plodonosne sa
100
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
plodovima proporcionalnim onom ko ih je
uzgajao.
Tako mi Boga ivog, ovo je dovoljno za
znanje raja, jer je Bog stvorio raj domom svojih
sopstvenih zadovoljstava. Pa mislite li vi da
beskonana dobrota ne bi imala stvari
neizmjerno dobre? Ili da neizmjerna ljepota ne
bi imala stvari neizmjerno lijepe? Pazite, jer vi
uveliko grijeite ako mislite da ih on nema".
170
Bog ovako kae ovjeku koji e ga vjerno
sluiti: Ja znam tvoja djela koja ini za mene.
Tako mi moje vjenosti, tvoja ljubav nee
prevazii moju draljivost. Jer, ti mene slui
kao Boga svog Stvoritelja, znajui sebe kao
moje djelo, i ne trai od mene nita sem milost i
milosre da mi slui vjerno; jer ti ne stavlja
kraj na sluenje meni, poto ti eli da me slui
vjeno: isto tako u Ja uiniti jer Ja u te
nagraditi kao da si ti bog meni ravan. Jer ne
samo da u staviti u tvoje ruke obilje raja, nego
u ti dati Sebe kao poklon; tako da, kao to si ti
voljan da bude moj sluga vjeito, isto tako u
tebi Ja dati platu za stalno.
171
ta mislite vi, ree Isus svojim uenicima,
o raju? Postoji li um koji bi mogao pojmiti
takva bogatstva i zadovoljstva? ovjek bi
morao imati znanje koliko je i Boje, ako bi da
zna ta Bog hoe da da svojim slugama. Jeste li
vidjeli, kad Herod daje poklon jednom od
svojih omiljenih barona, u kojoj formi on to
radi?"
Ivan odgovori: Ja sam to vidio dvaput; a
sigurno bi deseti dio onog ta daje bilo dovoljno
za siromaha.
Isus ree: Ali ako bi se predstavio siromah
Herodu ta bi mu on dao?
Ivan odgovori: Jednu ili dvije pare.
Neka ovo bude vaa knjiga u kojoj ete
studirati znanje raja, (ree Isus), jer sve ta je
Bog dao ovjeku na ovom sadanjem svijetu za
njegovo tijelo je kao to bi Herd dao novi
siromahu; meutim ono ta e Bog dati tijelu i
dui u raju, je kao to bi Herod dao sve ta ima,
da, i svoj sopstveni ivot, jednom od svojih
sluga.
172
Bog kae ovako onome ko ga voli i slui ga
vjerno: Idi i razmotri pjesak morski, o moj
slugo, koliko ga ima. Pa ako bi ti more dalo
jedno jedino zrno pjeska, bi li ti to izgledalo
malo? Sigurno da. Tako mi ivota mog, vaeg
Stvoritelja - sve ta sam Ja dao na ovom svijetu
svim prinevima i kraljevima zemlje, manje je
od zrna pjeska koje bi ti more izbacilo, u
poreenju s onim ta u ti dati u raju.
173
Razmotrite onda, ree Isus, obilje raja.
Jer ako je Bog ovjeku dao na ovom svijetu
gram dobrobiti, u raju e mu On dati milion puta
toliko. Razmotrite koliinu plodova na ovom
svijetu, koliinu hrane, koliinu cvijea i
koliinu stvari koje pomau ovjeku. Tako mi
Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, kao to
more jo ima pjeska iznad i preko, kad neko
primi zrno njegovo, isto tako e kvalitet i
koliina smokava (u raju) nadmaiti vrstu
smokava koju mi jedemo ovdje. A na slian
nain svaka druga stvar u raju. Ali, tavie, ja
vam kaem da uistinu kao to je planina zlata i
bisera dragocjenija od sjenke mrava, isto tako
su i zadovoljstva raja dragocjenija od svih
zadovoljstava prineva svijeta koja su imali i
koja e ak imati na sudu Bojem, kad e svijetu
biti kraj.
Petar upita: Hoe li onda nae tijelo koje
sad imamo ii u raj?
Isus odgovori: Pazi Petre da ti ne postane
saducej, jer saduceji kau da se tijelo nee
ponovo dii i da nee biti anela. Zato je
njihovo tijelo i dua liena ulaska u raj i oni su
lieni svih usluga anela na ovom svijetu. Jesi li
moda zaboravio Joba, proroka i prijatelja
Bojeg, kako on kae: Ja znam da moj Bog ivi
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
i da u se na Dan posljednji ja ponovo dii u
svom tijelu, i sa svojim oima u vidjeti Boga
svog Spasitelja"?
Ali vjerujte mi, ovo nae tijelo e biti tako
proieno da nee imati nikakav posjed kakav
sada ima; obzirom da e biti oieno od svake
zle elje, a Bog e ga dovesti u takvo stanje
kakvo je bilo Adamovo prije nego je zgrijeio.
Dva ovjeka su sluila jednog gazdu u
jednom i istom poslu. Jedan samo nadgle-da
posao i drugom daje naredbe, a drugi obavlja
sve ta prvi naredi. Izgleda li vam to pravedno,
kaem, da gazda nagradi samo onog ko izdaje
nareenja i izbaci iz kue onog ko se pa tio na
poslu? Sigurno ne. Kako e onda Boja pravda
podnijeti ovo? Dua i tijelo sa svijeu ovjeka
slue Bogu: dua jedino nadgleda i nareuje
sluenje, jer dua, poto ne jede hljeba, ne posti,
(dua) ne hoda, ne osjea hladno niti toplo, ne
osjea bolest i ne moe se ubiti-jer dua je
besmrtna: ona ne trpi nikakve bolove tijela koje
tijelo trpi na zahtjev elemenata. Je li onda
pravedno, kaem, da sama dua ue u raj, a ne
tijelo koje se tako muilo u sluenju Bogu?"
Petar upita: O gospodaru, tijelo, poto je
uzrokovalo da dua zgrijei, ne treba biti
smjeteno u raj?
Isus odgovori: Pa kako e tijelo zgrijeiti
bez due? To je zasigurno nemogue. Zato
uzimajui Boju milost od tijela, ti osuuje
duu na pakao.
174
Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja
dua, na Bog je obeao svoju milost greniku,
rekavi: Onog asa kad grenik oplae svoj
grijeh, tako mi Mene, Ja se neu sjeati vjeno
njegovih nepravdi.
Pa ta bi jelo rajska mesa, ako tijelo tamo ne
bi otilo? Dua? Sigurno ne, poto je ona duh".
Petar upita: Tako onda e blagoslovljeni
jesti u raju; ali kako e meso biti prazno bez
neistoe?
Isus odgovori: Pa kakav blagoslov e imati
tijelo, ako ono ne jede niti pije? Sigurno je ono u
stanju da daje slavu u proporciji stvari koja se
slavi. Ali ti grijei Petre u miljenju da e takvo
meso biti prazno zbog neisti, jer ovo tijelo u
sadanjem vremenu jede kvarljiva mesa i tako
da truhljenje dolazi: meutim u raju e tijelo biti
neraspadljivo, neprolazno i besmrtno, i
slobodno od svake nevolje; a mesa koja su bez
ikakvog nedostatka, nee proizvesti nikakvo
truhljenje.
175
Bog kae tako preko proroka Isaije sijui
prezir na grenika: Moje sluge e sjediti za
mojom trpezom u mom domu i slavie radosno
sa veselou i sa zvukom harfi i orgulja, a Ja
neu dopustiti da budu i ikakvoj potrebi.
Meutim vi koji ste moji neprijatelji, biete
odbaeni od Mene, gdje ete umrijeti u bijedi,
dok vas prezire svaki moj sluga.
176
emu slui rei, oni e slaviti? ree Isus
svojim uenicima. Sigurno Bog govori jasno.
Ali emu slue etiri rijeke dragocjenog napitka
u raju sa tako mnogo voa? Sigurno Bog ne
jede, aneli ne jedu, dua ne jede, svijest ne jede
- nego meso, koje je nae tijelo. Zato je slava
raja za tijelo za mesa i za duu i svijet Boga i
razgovor anela i blagoslovljenih duhova. Ta
slava e bolje biti otkrivena od Poslanika
Bojeg koji (poto je Bog stvorio sve stvari za
ljubav njegovu) zna sve stvari bolje od bilo kog
drugog stvorenja".
Ree Bartolomeo: O gospodaru, hoe li
slava raja biti jednaka za svakog ovjeka? Ako
bi bila ista, to ne bi bilo pravedno, a ako ne bi
bila jednaka, manji bi zavidio veem.
Isus odgovori: Nee biti jednaka, jer je Bog
pravedan: i svako e biti zadovoljan, jer tamo
nema zavisti. Reci mi Bartalomeo: postoji
gospodar koji ima mnoge sluge i on odjeva sve
te svoje sluge u isto platno. Da li onda djeaci,
koji su odjeveni u odjeu djeaka, ale to
nemaju odjeu odraslih ljudi? Ba suprotno,
kad bi stariji eljeli da na njih stave svoju veu
odjeu, oni bi bili bijesni zbog tog to odjea
nije njihov broj, mislili bi oni da im se ruga.
102
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Pa Bartolomeo, uzdigni svoje srce Bogu u
raj, ti e vidjeti da sva slava - mada e je biti
vie jednom manje drugom, nee proizvesti
nikakvu zavist".
177
Tad ree onaj koji (ovo) pie: O gospodaru,
ima li raj svjetlost od Sunca kao to ovaj svijet
ima?
Isus odgovori: Tako mi je Bog rekao, o
Barnaba: Svijet u kojem vi ljudi koji ste
grenici, boravite ima Sunce i Mjesec i zvijezde
da ga ukrase, za vau korist i vae zadovoljstvo;
jer, Ja sam ovo stvorio.
Mislite li vi onda da kua gdje e boraviti
moji vjerni, nee biti bolja? Sigurno vi grijeite
mislei tako: jer Ja, va Bog sam sunce raja, a
moj Poslanik je mjesec, koji od mene prima sve;
i zvijezde su moji proroci koje su vam
propovijedale moju volju. Zato e moji vjerni,
kao to su primili moju rije od mojih proroka
(ovdje), na slian nain postii kroz njih
zadovol j st vo i radost u raj u moj i h
zadovoljstava.
178
Neka vam ovo bude dovoljno, ree Isus,
za poznavanje raja. Nato Bartalomeo ponovo
ree: O gospodaru, imaj strpljenja sa mnom
ako te upitam jednu rije.
Isus odgovori: Reci to to eli.
Bartolomeo ree: Raj je sigurno velik; jer
poto e tamo biti takva ogromna dobra, on
mora biti velik.
Isus odgovori: Raj je tako velik da ga
nijedan ovjek ne moe izmijeniti. Uistinu,
kaem ti da je devet nebesa meu koja su
postavljene planete, koja su daleko jedna od
drugih petsto godina putovanja za ovjeka: i
Zemlja je na slian nain daleko od prvog neba
petsto godina putovanja.
Ali stani kod mjerenja prvog neba koje je
toliko vee od zemlje koliko je zemlja vea od
zrnca pjeska. Tako je takoe drugo nebo vee
od prvog, i tree vee od drugog itd., do
posljedneg neba, svako je tako vee od
narednog. A uistinu ja ti kaem da je raj vei od
sve zemlje i nebesa (zajedno), kao to je
komplet zemlja vea od zrna pjeska".
Tad ree Petar: O gospodaru, raj mora da je
vei od Boga, jer e se Bog u njemu vidjeti.
Isus odgovori: Budi miran Petre jer ti
nesvjesno huli.
179
Tad doe aneo Ga briel Isusu i pokaza mu
ogledalo koje svijetli kao Sunce, u kojem on
vidje ispisane ove rijei: Tako mi moje
vjenosti, kao to je raj vei od svih nebesa i
zemlje, i kao to je sva zemlja vea od zrna
pjeska - isto sam tako Ja vei od raja; i jo toliko
puta vie koliko more ima zrnaca pjeska, koliko
ima kapljica u vodi mora, koliko ima (vlati)
trave na tlu, koliko ima lia na drveu, koliko
ima koa na ivotinjama; i mnogo puta vie od
zrnaca pjeska koja bi popunila nebesa i raj i
vie.
Tad ree Isus: Iskaimo potovanje naem
Bogu koji je vjeno blagoslavljen. Nato oni
povie svoje glave stotinu puta i padoe niice
svojim licima na zemlju u molitvi.
Kad molitva bi zavrena, Isus pozva Petra i
ree njemu i svim uenicima ta je vidio. I tako
Petar ree: Tvoja dua, koja je vea od sve
zemlje, kroz jedno oko vidi sunce koje je
hiljadu puta vee od sve Zemlje.
Tad ree Isus: Isto tako ete vi kroz (oko)
raja vidjeti Boga svog Stvoritelja. I rekavi
ovo, Isus zahvali Bogu naem Gospodu, molei
za dom Izraelov i za Sveti grad. A svi su
odgovorili: Tako budi Gospode.
180
Jednog dana kad j e Isus bi o na
Solomonovom trijemu, njemu se privue
pismoznanac, jedan od onih koji su vodili
raspravu sa narodom, i ree mu: O gospodaru,
ja sam mnogo puta raspravljao s ovim narodom,
i u mom umu postoji pasus iz Knjige koji koji
nisam u stanju da razumijem.
Isus upita: A ta je to?
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Ree pismoznanac: Ono ta je Bog rekao
Abrahamu naem ocu, Ja u biti tvoja velika
nagrada". Pa kako moe ovjek zasluiti (takvu
nagradu)?"
Isus se obradova u dui i ree: Ti zasigurno
nisi daleko od kraljevstva Bojeg! Posluaj me,
jer ja u ti rei znaenje takvog uenja. Bog -
poto je beskonaan, a ovjek konaan, ovjek
ne moe zasluiti Boga - a u ovom je tvoja
sumnja brate?
Pi smoznanac odgovor i pl aui :
Gospodaru ti zna moje srce; govori zato, jer
moja dua eli da slua tvoj glas.
Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog, ovjek
ne moe zasluiti mali daak onog ta on svakog
trena prima.
Pismoznanac je bio izvan sebe uvi ovo, i
uenici su se isto divili, jer su se sjeali onog ta
je Isus rekao, da ta god oni daju za ljubav
Boju, oni primaju stostruko.
Zatim on ree: Ako bi vam neko pozajmio
sto zlatnika i vi potroili te zlatnike, bi li mogli
rei tom ovjeku: Dajem ti uvehli list vinove
loze; daj mi zato svoju kuu, jer ja sam je
zasluio?
Pi smoznanac odgovor i : Ni kako,
Gospodaru, jer on prvo treba da isplati ono ta
je dugovao, a zatim, ako bi elio neto, on bi mu
dao dobre stvari, ali ta koristi kvarni list?
181
Isus odgovori: Dobro si rekao, o brate; zato
mi reci ko je stvorio ovjeka iz nita? Sigurno je
to bio Bog koji mu je takoe dao itav svijet na
njegovu korist. Ali, ovjek je grijeenjem to sve
potroio, pa se zbog grijeha sav svijet okrenuo
protiv ovjeka, a ovjek u svojoj bijedi nema ta
da da Bogu, osim djela iskvarenih grijehom.
Jer, grijeei svaki dan on ini svoj rad kvarnim,
zbog ega Isaija prorok kae: naa pravednost
je kao menstrualno platno".
Kako e onda ovjek imati zaslugu,
obzirom da nije u stanju da da zadovoljstvo? Je
li moda, da ovjek ne grijei? Sigurno je ta
kae na Bog preko svog proroka Davida:
Sedam puta na dan pada pravedni; kako onda
pada nepravedni? A ako je naa pravednost
i skvar ena, kako j e odvrat na naa
nepravednost!" Tako mi Boga nema nita drugo
ega ovjek treba da se okani osim izreke:
Zasluio sam. Neka ovjek zna, brate, djela
svojih ruku i on e odmah vidjeti svoju zaslugu.
Svaka dobra stvar koja proizie od ovjeka,
zaista ovjek nju ne radi, nego Bog to u njemu
ini; jer njegovo bie je Boje - koji ga je
stvorio. Ono ta ovjek ini je da kontrira Bogu
svom stvoritelju i da ini zlo, ime on zasluuje
ne nagradu, nego muenje".
182
Ne samo to je Bog stvorio ovjeka, kao
to kaem, nego ga je On stvorio savrenim. On
mu je dao itav svijet; nakon odlaska iz raja On
mu je dao dva anela da ga gaze, On mu je slao
proroke, On mu je podario Zakon, On mu je
podario vjeru, svakog trenutka ga On izbavlja
od Satane, On je voljan da mu da raj; ta vie
Bog eli da da sebe ovjeku. Razmatrite onda
dug, kako je velik! (dug) koji treba ponititi,
koji bi vam trebao da ste sami stvorili ovjeka iz
nita, da ste stvorili onoliko proroka koliko ih je
poslao Bog, sa svijetom i rajom, tavie, sa
Bogom velikim i dobrim kao to je na Bog i da
sve to date Bogu. Tako bi dug bio poniten i
vama bi ostala samo obaveza da zahvaljujete
Bogu. Ali poto vi niste u stanju da stvorite
jednu jedinu muhu i poto ima jedan Bog koji je
gospodar svih stvari, kako ete vi biti u stanju
da ponitite svoj dug? Zasigurno, ako bi vam
ovjek pozajmio sto zlatnika, vi biste bili
obavezni da vratite sto zlatnika.
Prema tome, smisao ovog je, o brate, da Bog
- poto je gospodar raja i svega, moe rei ta
mu volja i dati ta mu je volja. Zato kad je On
rekao Abrahamu: Ja u biti tvoja velika
nagrada, Abra ham nije mogao rei: Bog je
moja nagrada, nego: Bog je moj poklon i moj
dug. Tako kad ti raspravlja s narodom, o
brate, ti tako treba da objasni ovaj pasus: da e
Bog dati ovjeku takve i takve stvari, ako
ovjek ini dobro.
Kad Bog bude govorio s tobom, o ovjee, i
rekne: O moj slugo, ti si inio dobro za ljubav
104
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Moju; kakvu nagradu ti trai od Mene, tvog
Boga?, ti odgovori: Gospode, poto sam ja
djelo Tvojih ruku, nije pogodno da u meni bude
grijeh koji Satana voli. Zato Gospode, za Tvoju
slavu, imaj milosti nad djelima svojih ruku.
A ako Bog kae: Ja sam ti oprostio, i sad
sam voljan da te nagradim, ti odgovori:
Gospodaru, ja sam zasluio kaznu za ono ta
sam uinio, a za ono ta si Ti uinio, Ti
zasluuje da bude slavljen. Kazni u meni
Gospodaru ono ta sam uinio i spasi ono ta si
Ti uradio.
A ako Bog kae: Koja kazna ti izgleda
odgovarajua za tvoj grijeh?, ti odgovori:
Onoliko koliko e propatiti svi prokletnici.
A ako Bog kae: Zato ti trai tako veliku
kaznu o moj vjerni slugo?, ti odgovori: Jer
svaki od njih - da su primili od Tebe koliko sam
ja primio, sluili bi Te vjernije nego ja (to sam
inio).
A ako Bog kae: Kad e primiti ovu kaznu
i koliko dugo vremena?, ti odgovori: Odmah i
bez kraja.
Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja
dua, takav ovjek e biti prijatniji Bogu od
svih njegovih anela. Jer Bog voli pravu
poniznost, a mrzi oholost".
Potom pismoznanci zahvalie Isusu i rekoe
mu: Gospodaru, hajmo u kuu tvog sluge, jer
tvoj e sluga dati mesa tebi i tvojim uenicima.
Isus odgovori: Ja u doi tamo ako e
obeati da e me zvati brate" a ne
gospodaru i rekne da si moj brat, a ne moj
sluga".
ovjek obea i Isus ode u njegovu kuu.
183
Dok su oni sjedili pri mesu pismoznanac
ree: O gospodaru, ti ree da Bog voli pravu
poniznost. Reci nam zato ta je poniznost i kako
ona moe biti istinska i lana.
(Isus odgovori): Uistinu vam ja kaem,
koji ne postane kao malo dijete, nee ui u
kraljevstvo nebesko.
Svi su bili zapanjeni uvi ovo, i govorae
jedni drugima: Pa kako e on postati malo
dijete, ko je trideset ili etrdeset godina star?
Sigurno je ovo teka reenica.
Isus odgovori: Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, moje su rijei istina. Ja
vam rekoh da (ovjek) ima potrebu da postane
kao malo dijete: jer ovo je prava poniznost. Jer
ako vi pitate malo dijete: Ko ti je napravio
odjeu?", ono e odgovoriti: Moj otac. Ako
vi kaete: Ko ti daje da jede ono e
odgovoriti: Moj otac". Ako vi kaete: Ko te je
nauio da hoda i govori?, ono e odgovoriti:
Moj otac. Meutim ako vi kaete: Ko ti je
smrskao elo pa ti je tako povijeno?, ono e
odgovoriti: Pao sam i tako razbio glavu, - ako
vi kaete: Zato si pao, ono e odgovoriti:
Zar ne vidi da sam mali, tako da ja nemam
snage da hodam i trim kao odrastao ovjek?,
tako moj otac mora da me uzme za ruku, ako
hou da hodam vrsto. Ali, da bih ja nauio da
hodam kako valja, moj otac me je ostavio malo,
i ja, elei da trim, pao sam. Ako vi kaete: I
ta je rekao otac?, ono e odgovoriti: Pa zato
ne ide sasvim sporo? Gledaj da me ubudue ne
naputa.
184
Re cite mi, je li to istina?, ree Isus.
Uenici i pismoznanac odgovorie:
Najistinitije.
Tad ree Isus: Onaj ko istinska srca
prepozna Boga kao autora svega dobrog, a sebe
kao autora grijeha, bie zaista ponizan.
Meutim ko bude govorio s jezikom kao to
dijete govori, i bude kontrirao (isto) na djelu, on
sigurno ima lanu poniznost i pravu oholost.
Jer oholost je onda u svom maksimumu kad
ona koristi stvari poniznosti, da ne bi bila
kuena i prezrena od ljudi.
Prava poniznost je poniznost due ime
ovjek sebe zna istinski, meutim lana
poniznost je magla iz pakla koja tako zamrauje
shvatanje due, da ono ta ovjek treba da
pripie sebi on ga pripisuje Bogu, a ta treba da
pripie Bogu on pripisuje sebi. Tako e ovjek
lane poniznosti rei da je on teak grenik,
meutim kad mu neko kae da je on grenik, on
e postati gnjevan na njega i progonie ga.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
ovjek lane poniznosti e rei da mu je Bog
dao sve ta ima, meutim da on to se njega tie
nije spavao, nego da je inio dobra djela. A ti
farizeji dananji, brao, re cite mi kako oni
hodaju".
Pi smoznanac odgovori pl aui : O
gospodaru, farizeji dananjeg vremena imaju
odjeu i ime farizeja, ali su oni u svom srcu i
svojim djelima Kananiti. Da oni Bogu nisu
uzurpirali takvo ime - oni tad ne bi varali proste!
O staro doba, kako si se okrutno ponijelo s
nama, to si nam uzelo prave farizeje, a ostavilo
nam lane!
185
Isus odgovori: Brate, nije vrijeme to koje je
ovo uinilo, nego prije je to greni svijet. Jer u
svakom vremenu je mogue sluiti Boga u
istini, ali druenjem sa svijetom tj. sa loim
manirima u svako vrijeme - ovjek postaje lo.
Pa zar ne znate da je Gehazi sluga Elizeja
proroka laui i stidei svog gospodara, uzeo
novac i odjeu Naamana Sirijca? A Elizej je
imao veliki broj farizeja kojima je dao Bog da
im on prorie.
Uistinu kaem vam, da su ljudi tako skloni
injenju zlih djela - a svijet ih toliko podstie na
to i Satana ih navodi na zlo - da farizeji
dananjice izbjegavaju svako dobro djelo i
svaki sveti primjer: a primjer Gehazija im je
dovoljan da od Boga budu prokleti.
Pismoznanac odgovori: To je sama istina,
nato Isus ree: Ja bih da mi ti ispria primjer
Hagaja i Hoee, obojica proroci Boji, da bi
mogli vidjeti pravog farizeja.
Pismoznanac odgovori: O gospodaru, ta
da kaem? Uistinu mnogi ne vjeruju, iako je
zapisano u Danielu proroku, ali zbog
poslunosti prema tebi ja u ispriati istinu.
Heggaj je imao petnaest godina kad je
prodao svoju oevinu i dao je siromasima, on je
otiao iz Anatota da slui proroka Obadiju. Pa
ga je ostarjeli Obadija - koji je znao poniznost
Haggaja - koristio kao knjigu kojom ui svoje
uenike. On mu je zato esto davao odjeu i
delikatesnu hranu, ali je Hagaj uvjek vraao
nazad izaslanika, govorei: Idi vrati se kui jer
si nainio greku. Hoe li mi Obadija poslati
ovakve stvari? Sigurno ne: jer, on zna da sam ja
dobar za nita i samo inim grijehe.
A Obadija, kad bi on imao neto loe,
obiavao je da to da slijedeem do Haggaja, da
bi on to vidio. Nato bi Haggaj, kad bi to vidio,
rekao sebi: Pa gle, Obadija te je sigurno
zaboravio, jer ova stvar odgovara samo meni,
jer ja sam gori od svih. A nema nita tako podlo
kao to, primajui ga od Obadije, ijim rukama
mi je to Bog darovao, to je bilo bogatstvo.
186
Kad bi Obadija elio da naui nekoga kako
da se moli, on bi pozvao Haggaja i rekao:
Izrecituj ovdje svoju molitvu da bi svi mogli
da uju tvoje rijei". Tad bi Haggaj rekao:
Gospode Boe Izraela s milou gledaj na
svog slugu, koji te zove, jer si ga Ti stvorio.
Pravedni Gospode Boe, sjeti se svoje
pravednosti i kazni djela svog sluge, a da ja ne
bih isprljao Tvoje djelo. Gospode moj Boe, ja
ne mogu da Te pitam za zadovoljstva koja daje
svojim vjernim slugama, jer ja ne inim nita
sem grijehe. Zato Gospode kad htjedne dati
slabost jednom od svojih sluga, sjeti se mene,
svog sluge, za Tvoju vlastitu slavu.
A kad bi Haggaj tako uinio, ree
pismoznanac", Bog ga je tako volio da je
svakom ko je u to vrijeme stajao kraj njega, dao
(dar) proroanstva. A Haggaj u molitvi nije
traio nita to bi Bog zadrao".
187
Kad je ovo rekao dobri pismoznanac
zaplaka kao to mornar plae kad vidi svoj brod
razbijen.
I on ree: Hoea, kad je on otiao da slui
Boga, bio je glavar nad plemenom Naftalija i
imao je etrnaest godina. I tako prodavi svoju
oevinu i davi sve siromasima, on ode da bude
uenik Haggajev.
106
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Hoea je tako bio zapaljen milosrem da bi
na sve ta se od njega trailo rekao: Ovo mi je
Bog dao za tebe, o brate; prihvati to zato!
Iz tog razloga je on uskoro ostao samo sa
dva odijela, tunikom od grubog platna i
ogrtaem od koe. On je, kaem, prodao svoju
oevinu i dao je siromasima, jer drugaije
nikom ne bi bilo doputeno da se zove
farizejom.
Hoea je imao Knjigu Mojsijevu koju je
itao s velikom ozbiljnou. Jednog dana
Haggaj mu ree: Hoea, ko ti je uzeo sve ta si
imao?
On odgovori: Knjiga Mojsijeva.
Desilo se da je uenik oblinjeg proroka
elio da ide u Je ru sa lem, ali nije imao ogrtaa.
Zato je on, uvi za milosrdnost Haee, otiao
da ga pronae i ree mu: Brate ja bih da odem u
Je ru sa lem da prinesem rtvu naem Bogu, ali ja
nemam ogrtaa, zato ne znam ta da radim.
Kad je ovo uo, Haea ree: Oprosti mi
brate, jer sam poinio grijeh prema tebi: jer Bog
mi je dao ogrta da bih ga ja dao tebi, a ja sam
zaboravio. Pa primi ga, i moli Boga za mene.
ovjek vjerjui ovo uze Hoein ogrta i ode. A
kad Hoea doe kui Haggajevoj, Haggaj ree:
Ko ti je oduzeo ogrta?
Hoea odgovori: Knjiga Mojsijeva.
Haggaju je bilo drago da ovo uje, jer je bio
opazio Hoeinu dobrotu.
Desilo je da su pljakai svukli siromaha i
ostavili ga golog. Nato Hoea, vidjevi ga, skide
vlastiti ogrta i dade ga onom to je bio go; a
sam je ostao sa malim komadom kozje koe
preko intimnih dijelova. Kad on nije doao
Haggaju, dobri Haggaj je mislio da je Hoea
bolestan. Tako on ode sa dvojicom uenika da
ga nae: i oni ga naoe umotanog u palmino
lie. Tad ree Haggej: Reci mi sad, zato me ti
nisi posjetio?
Haea odgovori: Knjiga Mojsijeva mi je
oduzela moj ogrta, i ja sam se plaio doi tamo
bez ogrtaa. Nato mu Haggoj dade drugi
ogrta.
Desilo se da je mlad ovjek, videi Hoeu
kako ita Knjigu Mojsijevu, zaplakao i rekao:
Ja bih takoe uio da itam kad bih imao
Knjigu. uvi ovo, Hoea mu dade Knjigu
govorei: Brate, ova knjiga je tvoja; jer, nju mi
je Bog dao da bih je ja dao onom ko bude
plaui elio knjigu.
ovjek mu povjerova i prihvati knjigu".
188
Bio jedan uenik Haggajev blizu Hoee; i
on elei da vidi je li njegova vlastita knjiga
dobro napisana, ode da posjeti Hoeu i ree mu:
Brate uzmi svoju knjigu, da vidimo je li ista
kao moja".
Hoea odgovori: Uzeta je od mene.
Ko ti ju je oduzeo?, upita uenik.
Hoea odgovori: Knjiga Mojsijeva.
uvi ovo drugi ode kod Haggaja i ree mu:
Hoea je poludio, jer on kae da mu je od njega
oduzela Knjigu Mojsijevu Knjiga Mojsijeva.
Haggaj odgovori: Kad bi dao Bog, o brate,
da sam ja lud isto tako, i da je sav ludi svijet kao
Hoea!
Sirijski pljakai, napadnuvi zemlju
Judeju, uhvatie sina sirote hudovice, koja je
jedva stanovala kraj gore Karmel, gdje su
proroci i ferizeji boravili. Desilo se da je, kad je
Hoea iziao da sijee drva, sreo enu koja je
plakala. Nato on odmah poe da plae; jer kad
god je on nekog vidio da plae, on je plakao, a
kad god bi vidio da se neko smije, smijao se.
Haea onda upita enu ispipavajui razlog
njenog plakanja i on mu ree sve.
Tad ree Hoea: Doi sestro, jer Bog hoe
da ti da tvog sina.
I oni oboje odoe njima u Heb ron, gdje se
Haea prodao i dao novac hudovici, koja, ne
znajui kako je on dobio novac, primi ga i
otkupi sina.
Onaj koji je kupio Hoeu, odvede ga u Je ru -
sa lem gdje je imao boravite, ne znajui Hoeu.
Haggaj, videi da se Hoea nije vratio,
ostade oaloen. Nato mu aneo Boji ree
kako je on bio uzet i odveden kao rob u
Jeruslem.
Dobri Haggaj, kad je uo ovo, zaplaka kao
to plae majka zbog odsustva svog sina. I
pozvavi dva uenika on ode u Je ru sa lem. I
voljom Bojom, na ulazu u grad on srete Hoeu
koji je bio natovaren hljebom da ga odnese
radnicima u gazdinom vinogradu.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Prepoznavi ga Haggaj ree: Sine kako ti
da si zaboravio svog starog oca, koji te alei
trai? Hoea odgovori: Oe bio sam prodat.
Tad ree Haggaj u bijesu: Ko je taj bijednik
koji te je prodao?
Hoea odgovori: Neka ti Bog oprosti, o
moj oe, jer onaj koji me je prodao je tako
dobar, da ako on ne bi bio na svijetu, niko ne bi
postao sveti.
Ko je onda on?, ree Haggaj.
Hoea odgovori: O oe moj, to je bila
Knjiga Mojsijeva.
Tad dobri Haggaj osta kao izvan sebe i ree:
Da Bog da, moj sine, da Knjiga Mojsijeva
proda mene takoe sa mojom djecom, kao to je
prodala tebe!
I Haggaj ode sa Hoeom kui njegovog
gospodara, koji, kad je vido Haggaja ree:
Blagoslovljen neka je na Bog koje je poslao
svog proroka u moju kuu, i on potra da mu
poljubi ruku.
Tad ree Haggaj: Brate, poljubi ruku svog
roba kojeg si kupio, jer on je bolji od mene. I
on mu ispria sve ta je bilo; nato gospodar
dade Hoei njegovu slobodu.
A ovo je sve to si ti elio, o gospodaru?", (
upita pismoznanac).
189
Tad Isus ree: Ovo je istina, ja sam u to
Bogom uvjeren. Zato, da bi svako znao da je
ovo istina, u ime Bog nek Sunce stane i ne kree
se dvanest sati! I tako se to desi na veliki strah
itovog Jerusalema i Judeje.
I Isus ree pismoznancu: O brate, ta ti
trai da naui od mene - poto ima takvo
znanje? Tako mi Boga ivog, ovo je dovoljno za
ovjekov spas, kao to poniznost Haggajeva, sa
milosrem Hoee, ispunjava sav zakon i sve
proroke.
Reci mi brate, kad si doao da me pita u
Hramu, je si li moda mislio, da me je Bog
posalo da unitim zakon i prorke?
Sigurno je da Bog ovo ne bi uinio, poto je
On nepromjenljiv, i zato to je Bog to naredio
kao ovjekov put spasa, ovo je svim prorocima
dato da kau. Tako mi Boga ivog, pred kojim
stoji moja dua, da Knjiga Mojsijeva sa
Knjigom oca naeg Davida - nije iskvarena
ljudskom tradicijom lanih farizeja i uitelja,
Bog ne bi dao svoju rije meni. A zato ja
govori m o Knj i zi Moj si j evoj i Knj i zi
Davi dovoj ? Oni su i skvar i l i svako
proroanostvo toliko da se danas ne trai stvar
zato to ju je Bog naredio, nego ljudi gledaju da
li to uitelji kau, i farizeji se toga pridravaju,
kao da je Bog grijei, a ljudi ne mogu grijeiti.
Jao zato ovoj bezvjernoj generaciji, jer na
njih e doi krv svakog proroka i pravednog
ovjeka, sa krvlju Zaharija sina Berekjina,
kojeg su oni ubili izmeu Hrama i rtvenika!
Kojeg proroka oni nisu progonili? Kojeg su
oni pravednika pustili da umre prirodnom
smru? Rijetko koga! A oni sad trae da ubiju
mene. Oni se hvaliu da su djeca Abrahamova i
da imaju lijep Hram. Tako mi Boga ivog, oni
su djeca Satane i zato oni vre njegovu volju:
zato e Hram sa Svetim gradom biti poruen,
tako da nee ostati od Hrama jedan kamen na
drugom".
190
Reci mi brate, ti koji si uitelj uen u
Zakonu - u kome je dato obeanje Messije,
naem ocu Abrahamu? U Isaku ili u Jimaelu?
Pismoznanac odgovori: O gospodaru, ja se
plaim da ti ovo kaem, zbog kazne smru.
Tad ree Isus: Brate, meni je ao to sam ja
doao da jedem hljeb u ovoj kui, poto ti vie
voli ovaj ivot nego Boga svog stvoritelja; iz
ovog razloga se ti boji da izgubi svoj ivot, a
ne boji se da ne izgubi vjeru i vjeni ivot koji
je izgubljen kad govori jezik suprotno onom ta
srce zna od Zakona Bojeg.
Tad dobri pismoznanac zaplaka i ree: O
gospodaru, da sam ja znao kako uspjeti, ja bih
propovjedao mnoge stvari koje sam ostavio
nereene, da ne bi nastala agitacija meu
narodom.
Isus odgovori: Ti ne treba da respektuje
ljude niti svijet, niti sve svece, niti sve anele,
ako e to proizvesti uvredu Bogu. Zato rae
neka sav (svijet) strada nego da uvrijedi Boga
tvog stvoritelja i ne ouva to sa grijehom. Jer
108
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
grijeh unitava, a ne uva, a Bog je moan da
stvori toliko svjetova koliko ima pjeska u moru i
vie.
191
Pismoznanac tad ree: Oprosti mi, o
gospodaru, jer ja sam zgrijeio.
Isus ree: Bog ti prata; jer ti si protiv
Njega zgrijeio.
Nato ree pismoznanac: Ja sam vidio jednu
staru knjigu pisanu rukom Mojsija i Joue
(onog koji je uinio da Sunce stane, kao to si ti
uinio) slugu i proroka Bojih, a to je prava
Knjiga Mojsijeva. U njoj je napisano da je
Jimael otac Mesije, a Isak otac glasnika
Mesijinog. I tako kae Knjiga, da Mojsije kae:
Gospod Bog Izraelov, moni i milosrdni
predstavlja tvom sluzi SJAJ slave". Nato mu
Bog pokaza svog Poslanika u rukama Jimaela,
a Jimaela u rukama Abrahama. Blizu Jimaela
je stajao Isak, u ijim rukama je bilo dijete koje
je svojim prstom pokazivalo na Poslanika
Bojeg, govorei: Ovo je onaj za kog je Bog
stvorio sve stvari.
Nato Mojsije povika sa zadovoljstvom: O
Jimaelu, ti u svojim rukama ima cio svijet i
raj! Misli na mene Bojeg slugu, da bih kod
Boga imao milost preko tvog sina, za kog je Bog
sve stvorio.
192
U toj Knjizi se ne nalazi da Bog jede meso
goveda ili ovce; u toj Knjizi se ne nalazi da je
Bog zakljuao svoju milost samo u Izraelu, ve
prije da Bog ima milost nad svakim ovjekom
koji trai Boga svog stvoritelja u istini.
Nisam bio u stanju da svu tu knjigu
proitam jer mi je prvosvetenik u ijoj sam
biblioteci bio, zabranio, rekavi da ju je napisao
jedan Ismaelita".
Tad ree Isus: Pazi da nikad vie ne zadri
istinu, jer e u vjeri Mesije Bog dati spas
ljudima, a bez nje niko nee biti spaen.
I tu Isus uini kraj raspravi. Nato, dok su oni
sjedili pri mesu, gle! Marija koja je plakala na
nogama Isusovim, ue u kuu Nikodemovu (jer
to je bilo ime pismoznanca), i plaui se smjesti
kraj nogu Isusovih govorei: Gospodaru, tvoj
sluga, koji je kroz tebe naao milost Boju, ima
sestru i brata koji sada lei bolestan u smrtnoj
opasnosti.
Isus upita: Gdje je tvoja kua? Reci mi, jer
ja u doi da molim Boga za njegovo zdravlje.
Marija odgovori: Betanija je (dom) moga
brata i moje sestre, jer moj jedini dom je
Magdala: moj je brat zato u Betaniji.
Isus ree eni: Idi odmah kui svog brata i
tamo ekaj na mene, jer, ja u doi da ga
izlijeim. I ne boj se, jer on nee umrijeti. ena
ode, i doavi u Betaniju otkri da je njen brat
umro tog dana, zbog ega su ga oni poloili u
grobnicu svojih otaca.
193
Isus je proboravio dva dana u kui
Nikodemovoj, a treeg dana on otputova za
Betaniju; i kad je bio blizu gradu, on posla
dvojicu svojih uenika ispred sebe da najave
Mariji njegov dolazak. Ona izjuri van grada i
kad je nala Isusa, ree plaui: Gospodaru, ti
si rekao da moj brat nee umrijeti; a on je sad
sahranjen etiri dana. Da Bog da da si doao
prije no to sam te pozvala, jer on tad ne bi
umro!
Isus odgovori: Tvoj brat nije mrtav, nego
spava, zato sam doao da ga probudim.
Marija dogovori plaui: Gospodaru, iz
takvog sna e on biti probuen na Dan sudnji od
anela Bojeg koji e zatrubiti svojom
trubom.
Isus odgovori: Marija, vjeruj mi da e se on
dii prije (tog dana), jer mi je Bog dao mo nad
ovim snom; i zaista ti kaem da on nije mrtav,
jer jedino umire onaj ko umire ne naavi milost
Boju.
Marija se brzo vrati da najavi svojoj sestri
Marti Isusov dolazak.
Tamo su se bili skupili pri smrti Lazara
mnogi pismoznanci i farizeji. Marta uvi od
svoje sestre za Isusov dolazak, ustade u urbi i
istra vani, nato ju je slijedilo mnotvo Jevreja,
pismoznanaca i farizeja, da je utjee, jer su
pretpostavljali da ona hoe da ide u grobnicu da
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
plae nad svojim bratom. Kad ona doe mjestu
gdje je Marija razgovaraa s Isusom, Marta
plaui ree: Gospodaru, da si Bog dao bio
ovdje, tad moj brat ne bi umro!
Marija tad doe plaui; nato Isus proli suze
i uzdiui ree: Gdje ste ga poloili? Oni
odgovorie: Doi da vidi.
Farizeji govorahu meusobno: Pa zato
ovaj ovjek koji je podigao sina hudovice iz
Naina, zato je dopustio da ovaj ovjek umre,
zato je rekao da on nee umrijeti?
Isus, poto doe do grobnice, gdje su svi
plakali ree: Ne plaite, jer La zar spava, a ja
sam doao da ga probudim.
Ferizeji govarahu meusobno: Da Bog da
ti tako spavao. Tad Isus ree: Moj as jo nije
doao; ali kad on doe ja u spavati na slian
nain i brzo u biti probuen. Zatim ponovo
Isus ree: Sklonite kamen sa grobnice".
Ree Marta: Gospodaru, on smrdi, jer on je
mrtav ve etiri dana.
Ree Isus: Zato sam onda ja doao ovdje
Marta? Zar ne vjerujete meni da u ga
probuditi?
Marta dogovori: Ja znam da si ti sveti od
Boga koji te je poslao na ovaj svijet.
Tad Isus podie svoje ruke ka nebu i ree:
Gospodaru, Boe Abrahama, Boe Jimaelov
i Isakov, Boe oeva naih, imaj milosti nad
nevoljom ovih ena i daj slavu svom svetom
imenu.
I kad su oni svi odgovorili Amen, Isus
glasno ree: Lazare izai!
Nato onaj to je bio mrtav ustade, a Isus ree
svojim uenicima: Oslobodite ga! Jer on je
bio vezan u mrtvaki pokrov sa pekirom preko
lica, kao to su nai oevi imali obiaj da
sahranjuju (svoje mrtve).
Veliko mnotvo Jevreja i neki farizeji
vjerovae u Isusa, jer, udo je bilo veliko. Oni
koji su ostali u svom nevjerovanju napustie i
odoe u Je ru sa lem i obavijestie poglavara
sveenika o vaskrsenju Lazara, i kako su mnogi
postali Nazarenci; jer tako su oni zvali one koji
su se vratili pokajanju kroz rije Boju koju je
Isus propovijedao.
194
Pismoznanci i farizeji su se savjetovali s
prvosveenikom da ubiju Lazara; jer mnogi su
se odrekli svoje tradicije i vjerovali u rije
Isusovu, poto je udo Lazarovo bilo veliko,
obzirom da je La zar razgovarao sa ljudima, i jeo
i pio. Ali, poto je on bio moan imajui
sljedbenitvo u Jerusalemu i imajui sa svojom
sestrom Magdalu i Betaniju, oni nisu znali ta
da rade.
Isus ue u Betaniju u kuu Lazarevu, a
Marta sa Marijom ih je opsluivala.
Marija je jednog dana sjedila pri nogama
Isusovim, sluala njegove rijei, nato Marta
ree Isusu: Gospodru, zar ne vidi da moja
sestra ne brine o tebi i ne pripravlja ono ta
morate jesti ti i tvoji uenici?
Isus odgovori: Marta, Marta, misli li ti o
onome ta treba da radi; jer Marija je izabrala
dio koji se nee od nje oduzeti nikad.
Isus - sjedei za stolom sa velikim
mnotvom koje je vjerovalo u njega - je
govorio, rekavi: Brao ja imam samo malo
vremena da ostanem s vama, jer vrijeme je blizu
da ja moram otii sa svijeta. Zato vam stavljam
na um rijei Boje govorene Ezekielu prorku:
Kunem se sobom, vaim vjenim ivim
Bogom, dua koja zgrijei, ona e umrijeti, ali
ako se grenik pokaje, on nee umrijeti nego e
ivjeti".
Zato prisutna smrt nije smrt, ve prije kraj
dugake smrti: kao to je tijelo rastavljeno od
svijesti besvjesno, mada u sebi ima duu - nema
druge prednosti nad mrtvim i sahranjenim
izuzev ovog, to sahranjeno (tijelo) eka Boga
da ga ponovo digne, dok besvjesni eka da se
svijest vrati. Vidite onda da je sadanji ivot
smrt, poto nema percepcije Boga".
195
Oni koji budu vjerovali u mene nee
vjeno umrijeti, jer e oni kroz moju rije
opaziti Boga u okviru sebe, i zato e doi njihov
spas.
ta je smrt sem jedan akt koji ini priroda
naredbom Bojom? Kad neko dri pticu vezanu
110
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
i dri ue u svojoj ruci; kad glava hoe da ptica
odleti ta radi? Sigurno, ona nareuje ruci da se
otvori; i tako ptica odmah odlijee. Naa
dua, kao to kae prorok Da vid, je vrabac
osloboen iz zamke ptiara, kad ovjek boravi
pod zatitom Boga. A na ivot je kao ue kojim
priroda dri duu vezanu za tijelo i svijest
ovjeka. Zato kad Bog hoe i naredi prirodi da
otvori, ivot se prekida i dua umie u rukama
anela koje Bog odredi da uzimaju due.
Neka onda prijatelji ne plau kad im je
prijatelj mrtav; jer tako je Bog htio. Ali neka on
plae bez prestanka kad on pogrijei, jer (tako)
dua umire, poto se ona odvaja od Boga,
pravog ivota. Ako je tijelo strano i bez
zajednice s duom, mnogo je stranija dua bez
jedinstva s Bogom koji je svojom milou
uljepava i oivljava".
I rekavi ovo Isus zahvali Bogu: nato La zar
ree: Gospodaru, ova kua pripada Bogu mom
Stvoritelju sa svim ta je On dao meni na
uvanje za usluge siromasima. Poto si ti
siromah, a ima veliki broj uenika, doi da
boravi ovdje onoliko koliko eli, jer, sluga
Boji e te sluiti onoliko koliko bude potrebno
za ljubav Boju.
196
Isus se obradova kad je ovo uo i ree:
Vidite sad kako je dobra stvar umrijeti! La zar
je umro samo jednom i nauio je takvu dogmu
koja nije bila poznata najmudrijim ljudima
svijeta koji su ostarjeli meu knjigama! Da Bog
da, da svaki ovjek moe umrijeti jednom i
vratiti se na svijet kao La zar, da bi ljudi mogli
nauiti da ive.
Ivan upita: O gospodaru, dozvoljava li mi
se da kaem rije?
Reci hiljadu, odgovori Isus, jer kao to je
ovjek obavezan da dijeli svoja dobra u
sluenju Bogu, isto tako je obavezan da dijeli
nauk: i utoliko vie je obavezan (da to ini)
poto rije ima mo da uzdigne duu pokajanju,
dok naprotiv dobra ne mogu vratiti ivot
mrtvacu. Zato je ubica onaj koji ima mo da
pomogne siromahu, a kad mu ne pomogne,
siromah umire od gladi; meutim vei je ubica
onaj ko bi mogao rjeju Bojom obratiti
grenika pokajanju, a ne obrati ga, nego stoji,
kao to kae Bog, Kao nijemo pseto. Protiv
takvog Bog kae: Dua grenika koji e
stradati zbog tog to si sakrio Moju rije, Ja u
je traiti u tvojim rukama, o nevjerni slugo.
U kojem su onda stanju sada pismoznanci
i farizeji koji imaju klju, a nee da uu, tavie
spreavaju one koji bi uli u vjeni ivot?
Ti me pita, o Ivane, da kae jednu rije,
poto si sluao sto hiljada mojih rijei. Uistinu
ja ti kaem, ja sam obavezan da te sluam dest
puta za sve to si ti sluao mene. A onaj ko nee
da slua drugog, svaki put kad bude govorio
zgrijeie; poto mi treba da inimo za druge
ono to elimo sebi, a ne da inimo drugima ono
to mi ne elimo da primimo.
Tad ree Ivan: O gospodaru, zato Bog nije
ovo darovao ljudima, da oni umru jednom i da
se povrate kao to je La zar uinio, da bi oni
mogli nauiti spoznati sebe i svog Stvoritelja?
197
Isus odgovori: Reci mi Ivane: bio jedan
domain koji je dao odlinu sjekiru jednom od
svojih sluga, da bi posjekao drvo koje je
smetalo vidiku njegove kue.
Meutim, radnik je zaboravio sjekiru i ree:
Kad bi mi gazda dao jednu staru sjekiru ja bih
drvo lahko posjekao. Reci mi Ivane ta je
rekao gazda? Sigurno je bio gnjevan i uzeo
staru sjekiru i udario ga u glavu, rekavi:
Bubalo i podlae! Ja sam ti dao sjekiru s kojom
si mogao posjei drvo da se ne mui, a ti trai
ovu sjekiru, s kojom e raditi s veom mukom,
a sve ta se posjee je izgubljeno i ne vrijedi
nita? Ja elim da ti posjee drvo na takav
nain da tvoj posao bude dobar. Je li ovo
istina?"
Ivan odgovori: Sama istina. (Tad ree
Isus): Tako Mi Mog ivota vjenog, kae
Bog, Ja sam dao dobru sjekiru svakom
ovjeku, a to je prizor sahrane jednog mejjita.
Ko god dobro rukuje njome, ova sjekira
odstranjuje drvo grijeha iz njihovih srca bez
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
bola; zato oni primaju moju milost i milosre;
dajui im zaslugu vjenog ivota za njihova
dobra djela. Meutim, onaj koji zaboravi da je
smrtan, iako s vremena na vrijeme vidi da drugi
umiru i kae: Kad bih ja vidio drugi ivot ja bih
ra dio dobra djela", Moj gnjev e biti nad njim i
Ja u ga pogoditi smru da vie nikada nee
primiti nikakvo dobro". O Ivane, ree Isus,
kolika je samo prednost onog ko iz pada drugih
naui da stoji na svojim nogama!
198
Tad ree La zar: Gospodaru, uistinu ti
kaem, ja ne mogu zamisliti kaznu koju
zasluuje onaj ko stalno gleda mejjita
doneenog kabru, a ne boji se Boga, naeg
Stvoritelja. Jedan takav radi stvari ovog svijeta
koje on treba u potpunosti da ostavi, vrijea
svog Stvoritelja koji mu je sve dao.
Tad Isus ree svojim uenicima: Vi me
zovete gospodarem, i vi dobro inite, poto vas
Bog ui mojim ustima. Ali kako ete zvati
Lazara? Uistinu, on je ovdje gospodar svih
gospodara koji ue nauk na ovom svijetu. Ja
sam vas naravno pouio kako da ivite dobro, a
La zar e vas pouiti kako da umrete dobro.
Tako mi Boga ivog, on je primio dar
proroanstva; sluajte zato njegove rijei koje
su istina. I utoliko vie treba da ga sluate, poto
je dobar ivot uzaludan, ako se umre loe.
Ree La zar: O gospodaru, ja ti zahvaljujem
to ini da se istina cijeni, zato e ti Bog dati
veliku zaslugu.
Tad ree onaj koji ovo pie: O gospodaru,
kako La zar govori istinu govorei tebi imae
zaslugu", poto si ti rekao Nikodemu da ovjek
ne zasluuje nita sem kaznu? Hoe li ti takoe
biti kanjen od Boga?"
Isus odgovori: Neka je Bog zadovoljan da
ja primim kaznu na ovom svijetu, jer ga nisam
sluio tako vjerno kao to sam bio obavezan.
Ali, Bog me je tako volio svojom milou da
ja svaka kazna otklonjena od mene, tako da u ja
jedino biti muen u jednoj drugoj osobi. Kazna
mi je odgovarala jer su me ti ljudi nazvali
Bogom; ali poto sam ja priznao, ne samo da
nisam Bog, kao to je istina, nego sam takoe
priznao da ja nisam Mesija, zato je Bog
otkolnuo od mene svaku kaznu i dae da
grenik propati u moje ime, tako da e samo
sramota biti moja. Zato ti ja kaem, moj
Barnaba, da, kad ovjek govori o onom ta e
Bog dati njegovom komiji, neka on kae da to
njegov komija zasluuje: ali neka on pazi na to,
da, kad on govori o onom ta e mu Bog dati, da
kae: Bog e mi dati. I neka on pazi da ne
rekne: Ja sam zasluio, jer Bog je voljan da
daruje svoju milost svojim slugama kad oni
priznaju da zasluuju pakao za svoje grijehe".
199
Bog je tako milou bogat, mada voda
hiljadu mora, ako bi se nalo toliko, ne bi mogla
ugasiti iskru plamenova dehennema, a jedna
suza onog ko ali to je uvrijedio Boga gasi
itav dehennem velikom milou kojom ga
Bog pomae. Bog - da bi zbunio Satanu i otkrio
svoju vlastitu draljivost - eli nazvati
zaslugom pred svojom milou svako dobro
djelo vjernog sluge, i eli da on tako govori o
svom susjedu. Meutim ovjek za sebe mora
paziti na govor: Ja sam zasluio", jer on e biti
proklet.
200
Isus se potom vrati Lazaru i ree: Brate, ja
moram jo za kratko vrijeme ostati na svijetu,
zato kad budem blizu tvoje kue, ja neu vie
nigdje ii, jer e me ti sluiti, ne za moju
ljubav, nego za ljubav Boju.
Bilo je blizu jevrejskom pesahu, stoga Isus
ree uenicima: Hajmo u Je ru sa lem da jedemo
pashalno janje. I on posla Petra i Ivana u grad
govorei: Vi ete nai jednu magaricu blizu
kapije sa drijebetom: oslobodite je i dovedite
ovdje; jer ja moram odjahati na njoj u Je ru sa -
lem. A ako vas neku upita govorei: Zato je
osloboate?", re cite im: Gospodaru je
potrebna, i oni e vas pustiti da je dovedete".
Uenici odoe i naoe sve ta je Isus rekao,
i oni tako dovedoe magaricu i drijebe.
Uenici tako stavie svoje ogrtae na drijebe, a
Isus zajahao na nju. I desilo se da, kad su ljudi iz
112
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Jerusalema uli da Isus iz Nazareta dolazi, ljudi
izaoe sa svojom djecom eljni da vide Isusa,
nosei u svojim rukama palmine granice,
pjevajui: Blagoslovljen neka je onaj koji nam
dolazi u ime Boga; ho sanna sinu Davidovom!
Poto Isus stie u grad, ljudi rasprostrijee
svoju odjeu pod noge magarice, pjevajui:
Blagoslovljen neka je onaj koji nam dolazi u
ime Gospoda Boga; hosana sinu Davidovom!
Farizeji prekorie Isusa govorei: Zar ne
vidi ta ovi kau? Daj da zadre svoj mir!
Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, kad bi ljudi zadrali svoj
mir, kamenje bi vikalo protiv nevjerstva
zloudnih grenika. I kad Isus ovo ree svo
kamenje Jerusalema povika s velikom bukom:
Blagoslovljen neka je onaj koji nam dolazi u
ime Boga Gospoda!
I pak f ar i zej i ost ae mi r ni u svom
nevj erovanj u i skupi vi se zaj edno,
posavjetovae se da ga uhvate u njegovom
govoru.
201
Poto Isus ue u Hram, pismoznanci i
farizeji mu dovedoe enu uzetu u preljubi. Oni
govarahu meusobno: Ako je spasi to je
suprotno Zakonu Mojsijevom, i tako emo
imati njega kao krivca, a ako je osudi to je
suprotno njegovom vlasitom nauku, jer on
propovjeda milosre. Stoga oni dooe Isusu i
rekoe: Gospodaru, mi smo ovu enu nali u
preljubi. Mojsije nareuje da (takva) treba biti
kamenovana: ta onda ti kae?
Nato se Isus sage i svojim prstom naini
ogledalo na zemlji, u kojem je svako mogao
vidjeti svoje vlastite grijenosti. Poto su oni jo
traili odgovor, Isus se podie i pokazujui u
ogledalo svojim prstom, ree: Onaj meu
vama koji je bez grijeha neka je prvi kamenuje.
I opet se on sage dodirujui ogledalo.
Tad ljudi videi ovo, odoe jedan po jedan,
poevi od najstarijeg, jer ih je bilo stid da
gledaju svoje gnusnosti.
Isus, poto se podie, i ne videi nikoga
osim ene ree: eno, gdje su oni koji su te
osuivali?
ena odgovori plaui: Gospodaru, oni su
otili; a ako mi ti oprosti, Boga mi ivog, ja
vie neu zgrijeiti.
Tad ree Isus: Blagoslovljen neka je Bog!
Idi svojim putem u miru i ne grijei vie, jer Bog
me nije poslao da te osudim.
Onda, poto su farizeji i pismoznanci bili
sabrani Isus im ree: Re cite mi: Kad bi jedan
od vas imao stotinu ovaca i ako bi izgubio jednu
od njih, zar ne biste ili da je traite, ostavivi
devedeset devet? I kad je naete, zar je ne biste
stavili na ramena i pozvavi svoje susjede rekli
im: Radujte se sa mnom jer sam naao ovcu
koju sam bio izgubio?" Sigurno biste tako
uradili.
Pa re cite mi, hoe li Bog manje voliti
ovjeka za kako je stvorio svijet? Tako mi Boga
ivog, isto tako postoji radost pred anelima
Bojim nad grenikom koji se pokaje, jer
grenici Boiju milost ine poznatom".
202
Re cite mi, ko doktora vie voli: oni koji
nikad nisu imali nikakvu bolest, ili oni koje je
doktor izlijeio od teke bolesti?
Ferizeji mu rekoe: A kako e onaj koji je
zdrav voljeti doktora? Sigurno e ga voljeti
samo zato to on nije bolestan; i nemajui
znanja o bolesti on e voliti doktora samo
malo.
Tad sa estinom due Isus izree govorei:
Tako mi Boga ivog, vai sopstveni jezici
osuuju vau oholost, jer je na Bog vie voljen
od grenika koji se pokaje, znajui veliku
Boju milost nad sobom, nego od pravednika.
Jer pravednik nema znanje o milosru Bojem.
Stoga ima vie radovanja pred anelima Bojim
nad grenikom koji se pokaje nego nad
devedeset devet pravednih osoba.
Gdje su pravednici u nae vrijeme? Tako mi
Boga ivog pred kojim stoji moja dua, veliki je
broj pravednih nepravednika; njihovo stanje se
kao ono u Satane".
Pismoznanci i farizeji odgovorie: Mi smo
grenici, zato e Bog imati milost nad nama.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Oni ovo rekoe iskuavajui ga; jer su farizeji i
pismoznanci najveom uvredom smatrali biti
nazvani grenicima.
Tad ree Isus: Ja se bojim da ste vi
pravedni nepravednici. Jer, ako ste vi zgrijeili,
a por i et e svoj gri j eh, nazi vaj ui se
pravednicima, vi ste nepravednici; a ako se vi u
svom srcu drite pravednim, a svojim jezikom
vi kaete da ste grenici, onda ste vi dvostruko
pravedni nepravednici.
uvi ovo pismoznanci i farizeji bijahu
zbunjeni i odoe ostavljajui Isusa sa njegovim
uenicima, a oni odoe u kuu imuna
gubavca, iju je on gubavost izlijeio. Graani
su bili skupili bolesne u kuu imunovu i molili
Isusa za lijeenje bolesnih.
Tad Isus, znajui da je njegov as blizu,
ree: Pozovite bolesne koliko god ih ima, jer
Bog je moan i milosrdan da ih izlijei.
Oni odgovorie: Mi ne znamo da ima iko
vie bolestan ovdje u Jerusalemu.
Isus plaui odgovori: O Jerusaleme, o
Izraele, ja plaem nad tobom, jer ti ne zna
svoju kaznu; jer ja bih te rado sakupio ka
ljubavi Boga tvog Stvoritelja, kao to koko
sabire svoje pilie pod svoja krila, a ti ne bi!
Zato ovako Bog kae tebi:
203
O grade tvrdokorna srca i perverzna uma,
Ja sam ti poslao svog slugu na kraju, da bi te on
obratio tvom srcu i ti se mogao pokajati;
meutim ti si o grade konfuzije, zaboravio sve
ta sam uinio s Egipatom i faraonom iz ljubavi
prema tebi, o Izraele. Mnogo puta ti plae da bi
Moj sluga izlijeio tvoje tijelo od bolesti; a ti
trai da ubije mog slugu, jer on trai da izlijei
tvoju duu od grijeha.
Hoe li onda samo ti ostati od Mene
nekanjen. Hoe li ti onda ivjeti vjeno? I
hoe li te tvoja oholost izbaviti iz Mojih ruku?
Sigurno ne. Jer, Ja u dovesti prineve sa
vojskom protiv tebe, a oni e te okruiti silom i
Ja u te na takav nain izruiti u njihove ruke, da
e tvoja oholost pasti u pakao.
Ja neu oprostiti starcima niti hudovicama,
Ja neu oprostiti djeci, nego u sve vas izloiti
gladi, mau, izrugivanju; a Hram na kojeg sam
gledao s milou, uiniu ga opustoenim s
gradom, tako da ete vi biti za bajke,
izrugivanje i poslovice meu narodima. Takav
e biti Moj gnjev nad tobom, a Moja srdba ne
spava".
204
Rekavi ovo, Isus opet ree: Zar ne znate
da ima i drugih bolesnih ljudi? Tako mi Boga
ivog, manje je onih u Jerusalemu koji imaju
svoju duu zdravu, nego onih koji su tijelom
bolesni. A da bi vi mogli znati istinu, ja vam
kaem, o bolesni narode, u ime Boga, neka
tvoja bolest ode od tebe!
I kad on ovo ree, odmah oni bijahu
izlijeeni.
Ljudi su plakali kad su uli za bijes Boji
nad Jerusalemom i molili za milost; kad Isus
ree: Ako Je ru sa lem bude oplakao za svoje
grijehe i uinio pokoru idui Mojim putevima,
kae Bog, Ja se neu sjetiti njegovih grijeha
vie, i neu mu uiniti nikakvo zlo koje sam
rekao. Ali, Je ru sa lem plae za svoju propast, a
ne za svoje obeaenje mene, ime on huli
moje ime meu narodima. Zato je moj bijes
raspaljen jo vie. Tako mi mog ivota vjenog,
kad bi Job, Abra ham, Sam uel, Da vid i Dan iel,
moje sluge, sa Mojsijem, molili za ovaj narod,
moj gnjev nad Jerusalemom ne bi popustio.
Rekavi ovo Isus se povue u kuu, dok svi
ostali ostae u strahu.
205
Dok je Isus veerao sa svojim uenicima u
kui imuna gubavca, spazi Mariju, sestru
Lazarevu, kako ulazi u kuu i razbivi sud proli
ulje po glavi i odjei Isusa. Videi ovo, Juda
izdajnik je bio spreman da Mariji zabrani da
ovo radi, govorei: Idi i prodaj ulje i donesi
novac, da bih ga ja mogao dati siromasima.
Ree Isus: Zato joj ti zabranjuje? Neka
je, jer e ti imati siromane uvijek sa sobom, ali
mene nee.
114
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Juda odgovori: O Gospodaru, ovo se ulje
moe prodati za tristo novia: vidi sad koliko
siromanih bi se moglo pomoi.
Isus ree: O Juda, ja znam tvoje srce: imaj
strpljenja poto u ti ja sve dati. Svi su jeli sa
strahom, a uenicima je bilo ao, jer su oni znali
da Isus mora uskoro otii od njih. Ali, Juda je
bio gnjevan jer je znao da gubi trideset novia
na neprodanom ulju, poto je on krao desetinu
svega ta je davao Isusu.
On ode da nae prvosveenika koji je
sabrao na savj et ovanj e sveeni ke,
pismoznance, ferizeje, kojima je Juda govorio,
rekavi: ta e mi dati, a ja u izdati u tvoje
ruke Isusa, koji bi da napravi sebe kraljem
Izraela?
Oni odgovorie: Pa kako e ga predati u
nae ruke?
Juda ree: Kad saznam da on izlazi van
grada da se moli ja u vam rei i on e vas
odvesti u mjesto gdje e on biti naen; jer
epati ga u gradu bilo bi nemogue bez
pobune.
Prvosveenik odgovori: Ako nam ga
izrui u nae ruke, mi emo ti dati trideset
zlatnika i ti e vidjeti kako u te ja lijepo
tretirati.
206
Kad je doao dan, Isus ode u Hram sa
vel i ki m mnot vom nar oda. Nat o se
provosveenik privue govorei: Reci mi o
Isuse, jesi li zaboravio sve ta si priznao, da ti
nisi Bog, niti sin Boji, niti ak Mesija?
Isus odgovori : Ne, sigurno nisam
zaboravio; jer ovo je moje priznanje koje u ja
donijeti pred sudsko sjedite Boga na dan
sudnji. Jer, sve ta je napisano u Knjizi
Mojsijevoj je sama istina, poto je Bog na
Stvoritelj (Bog) jedan, a ja sam Boji sluga i
elim da sluim Bojeg Poslanika kojeg vi
zovete Mesija.
Prvosveenik ree: Pa ta koristi da doe u
hram veliko mnotvo naroda? Trai li ti moda
da uini sebe kraljem Izraela? Pazi da te kakva
opasnost ne snae!
Isus odgovori: Da sam ja traio svoju
vlasititu slavu i elio udio ovog svijeta, ja ne bih
pobjegao kad su ljudi iz Naina htjeli da me
uinu kraljem. Vjeruj mi da ja nita ne traim na
ovom svijetu.
Tad ree prvosveenik: Mi elimo da
znamo stvar o Mesiji. I onda sveenici,
pismoznanci i farizeji nainie krug oko Isusa.
Isus odgovori: Kakva je stvar koju traite
da znate o Mesiji? Moda je to la? Ja vam
sigurno neu rei la. Jer da sam ja rekao la, ti
bi me oboavao i pismoznanci (i) farizeji sa
svim Izraelom: ali zato to sam vam rekao
istinu, vi me mrzite i traite da me ubijete.
Prvosveenik ree: Pa mi sad znamo da ti
ima avala u leima; jer ti si Samaritanac, i
nema respekta prema sveeniku Bojem.
207
Isus odgovori: Tako mi Boga ivog, ja
nemam avola u leima, nego ja traim da
izbacim avola. Zato iz ovog razloga avo buni
svijet protiv mene, jer ja nisam od ovog svijeta,
nego traim da se slavi Bog koji me je poslao na
svijet. Posluajte me zato i ja u vam rei ko ima
avola u svojim leima. Tako mi Boga ivog
pred kojim stoji moja dua, onaj ko djeluje po
volji avola, on ima avola u svojim leima,
koji je na njega stavio uzdu svoje volje i
upravlja njime po svom ejfu, dajui da on ue
u svaki grijeh.
Kao to odijelo promjeni svoj naziv kad
promjeni svog vlasnika, iako je posve isto
odijelo; tako takoe ljudi, iako su svi od jednog
materijala, razliiti su zbog djela onog ko
djeluje u ovjeku.
Ako sam ja (kao to znam) zgrijeio, zato
me vi ne prekorite kao brata, umjesto da me
mrzite kao neprijatelja? Doista lanovi tijela
pomau jedni druge kad se oni ujedine s
glavom, a oni koji su odsjeeni od glave, ne
daju joj pomo. Jer, ruke jednog tijela ne
osjeaju bol nogu drugog tijela, nego tijela s
kojim su sjedinjene. Tako mi Boga ivog pred
kojim stoji moja dua, onaj ko se boji i voli
Boga svog Stvoritelja ima osjeaj milosti nad
njima (nad) ijim glavama Bog ima milost: a
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
poto Bog nee smrt grenika, nego eka za
svakog eka da se pokaje, ako ste vi od tog tijela
u kojeg sam ja inkorporiran, tako mi Boga
ivog, vi biste mi pomogli da radim prema
svojoj glavi".
208
Ako inim grijeh prekorite me i Bog e vas
voliti, jer ete vriti volju njegovu, ali ako me
niko ne moe ukoriti to je znak da vi niste sinovi
Abrahamovi kao to se nazivate, niti ste vi
inkorporirani sa onom glavaom s kojom je
Abra ham bio inkroporiran. Tako mi Boga
ivog, Abra ham je tako jako volio Boga, ne
samo da je polomio u komade lane idole i
napustio svog oca i ma ter, nego je bio voljan da
zakolje vlastitog sina u poslunosti Bogu.
Prvosveenik odgovori: Ja ovo traim od
tebe i ja ne traim da te ubijem zato nam reci:
Ko je bio ovaj sin Abrahamov?"
Isus odgovori: ar tvoje asti, o Boe me
pali i ja ne mogu da zadrim svoj mir. Doista
kaem, sin Abrahamov je bio Jimael od kog
mora potei Mesija obean Abrahamu, da e u
njemu sva plemena zemlje biti blagoslovljena.
Tad prvosveenik bi gnjevan uvi ovo i
povi ka: Kamenuj mo ovog bezbonog
ovjeka, jer on je Ismaelita i govorio je hulu
protiv Mojsija i protiv Zakona Bojeg.
Nato svaki farizej i pismoznanac sa
starjeinama narodnim uze kamen da kamenuje
Isusa koji ieze od njihovih oiju i izie iz
Hrama. A onda kroz veliku elju koju su imali
da ubiju Isusa, zaslijepljeni bijesom i mrnjom,
oni navalie jedan na drugog tako da tu umrije
hiljadu ljudi i oni isprljae sveti Hram. Uenici
i vjernici koji su vidjeli da Isus izlazi iz Hrama
(jer od njih on nije bio skriven) slijedie ga do
kue imunove. Nato Nikodem doe tamo i
posavjetova Isusa da ode iz Jerusalema kraj
potoka Ked ron, rekavi: Gospodru, ja imam
vrt sa kuom kraj potoka Ked ron, molim te
zato, idi samo sa nekima od tvojih uenika, da
ostane tamo dok ova mrnja naih sveenika
ne proe; jer ja u te sluiti ime je potrebno. I
mnotvo uenika te ostavlja ovdje u kui
imunovoj i u mojoj kui, jer Bog e vas sve
opskrbiti.
A Isus ovo uini elei samo da ima sa
sobom dvanaest prvonazvanih apostola.
209
U ovo vrijeme, dok je Djevica Marija,
majka Isusova, bila u molitvi, posjeti je aneo
Ga briel i ispria joj progon njenog sina,
rekavi: Ne boj se Marijo, jer Bog e ga
zatititi od svijeta. Zato Marija plaui ode iz
Nazareta i doe u Je ru sa lem u kuu svoje sestre
Marije Salome, traei svog sina.
Ali poto se on tajno povukao uz potok Ked -
ron, ona vie nije bila u stanju da ga vidi na
ovom svijetu; izuzev nakon djela sramote, jer
zato ga je aneo Ga briel sa anelima
Mikaelom, Rafaelom i Urielom donio njoj po
zapovijesti Bojoj.
210
Kada je konfuzija u hramu nakon odlaska
Isusa prestala, prvosveenik se pope visoko i
davi svojim rukama znak za tiinu, on ree:
Brao ta mi radimo? Zar ne vidite da je on
prevario itav svijet sa svojom avolskom
vjetinom? Pa kako je on iezao, ako nije bio
vra? Sigurno je, da je on bio svetac i prorok on
ne bi hulio protiv Boga i protiv Mojsija
(Njegovog) sluge i protiv Mesije, koji je nada
Izraela. I ta da kaem? On je hulio na sve nae
sveenstvo, zato vam uistinu kaem, ako se on
ne odstrani sa svijeta, Izrael e se isprljati i na
e nas Bog izruiti narodima. Vidite sad kako je
zbog njega ovaj sveti Hram isprljan.
A prvosveenik je govorio na takav nain da
su mnogi napustili Isusa, zato to je tajni progon
pretvoren u otvoreni, tako da je prvosveenik
lino otiao Herodu i rimskom guverneru,
optuujui Isusa da je elio da se uini kraljem
Izraela, a o ovome su oni imali lane svjedoke.
116
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Tad je odran opti savjet protiv Isusa, jer ih
je rimljanski dekret uplaio. Tako je rimski
Senat dva puta poslao dekret o Isusu: u jednom
dekretu je zabranjeno pod prijetnjom smru da
iko zove Isusa iz Nazereta, prorokom Jevreja,
ili Bogom ili sinom Bojim; u drugom je
zabranio pod smrtnom kaznom, da se bori iko
protiv Isusa iz Nazareta, proroka Jevreja. Zato
je iz ovog razloga meu njima bila velika
podjela. Neki su eljeli da ponovo piu u Rim
protiv Isusa; drugi su govorili da bi ostavili
Isusa samog, bez obzira ta je on govorio, kao
budalu; drugi su iznosili velika uda koja je on
iznio.
Prvosveenik je stoga govorio pod
prijetnjom anateme da niko ne izgovori ni rije
za odbranu Isusa; i on je govorio s Herodom i
guvernerom rekavi: U svakom sluaju mi u
svojim rukama imamo riskantan podhvat, jer
ako ubijeno ovog grenika, djelovaemo
suprotno Cezarovom dekretu, a ako mu
dopustimo da ivi i on se naini kraljem, kako
e stvar ii? Tad se Herod die i zaprijeti
guverneru rekavi: Pazi da zbog tvog
favoriziranja ovog ovjeka ova zemlja ne
postane buntovna: jer ja u te optuiti pred
Cezarom kao buntovnika. Tad se guverner
pobojao Senata i postao prijatelj Herodov (prije
ovoga su oni mrzili jedan drugog na smrt) i oni
se uj edi ni e za smrt Isusovu i rekoe
prvosveeniku: Kad god sazna gdje je
zlotvor, poalji po nas, jer mi emo ti dati
vojnike. Ovo je bilo uinjeno da se ispuni
proroanstvo Davidovo koji je proricao o Isusu,
proroku Izraela, govorei: Prinevi i kraljevi
zemlje su se ujedinili protiv sveca Izraelovog,
jer on najavljuje spas svijeta.
Poslije tog dana bila opta potraga za
Isusom kroz Je ru sa lem.
211
Isus - boravei u kui Nikodema kraj
potoka Ked ron - je tjeio svoje uenike: as
kad ja moram otii sa svijeta je blizu; utjeite se
i ne alite, poto gdje god idem, ja neu osjetiti
nikakvu nevolju. Pa hoete li vi biti moji
prijatelji ako budete traeni na moju dobrobit?
Ne, naprotiv, prije neprijatelji. Kad se svijet
bude radovao, vi budite tuni, jer se radovanje
svijeta pretvara u plakanje; meutim vaa tuga
bie pretvorena u radost i vau radost vam niko
nee oduzti; jer radovanje koje srce osjea u
Bogu svom Stvoritelju, itav svijet ne moe
oduzeti. Gledajte da ne zaboravite rijei koje
vam je govorio Bog mojim ustima. Budite moji
svjedoci protiv svakog ko iskvari svjedoenje
koje sam svjedoio svojim Evaneljem protiv
svijeta, i protiv ljubitelja svijeta.
212
Zatim se on podigavi svoje ruke Gospodu,
pomoli rekavi: Gospode na Boe, Boe
Jimaela i Isaka, Boe oeva naih, imaj milosti
nad onima koje si mi dao i spasi ih od svijeta. Ja
ne kaem uzmi ih sa svijeta zato to je potrebno
da oni svjedoe protiv onih koji e krivotvoriti
moje Evanelje. Ali ja te molim da ih sauva
zla, da bi na Dan sudnji oni mogli doi sa mnom
da svjedoe protiv svijeta i protiv doma
Izraelovog koji je krivotvorio tvoj tes ta ment.
Gospode Boe, moni i ljubomorni, koji se
svet i nad i dol at ri j om, pr ot i v si nova
idolopoklonikih oeva ak na etvrtoj
generaciji - Ti prokleti vjeno svakoga ko e
krivotvoriti moje Evanelje koje si mi dao, kad
oni napiu da sam ja sin Tvoj. Jer ja, ilovaa,
sam sluga Tvojih sluga i nikad nisam mislio da
sam Tvoj dobri sluga; jer ja ti ne mogu dati nita
za uzvrat onom ta si Ti dao meni, jer su sve
stvari Tvoje. Gospode Boe milosrdni, koji
pokazuje milost nad hiljadu generacija, nad
onima koji te se plae, imaj milosti nad onima
koji vjeruju u moje rijei, koje si mi Ti dao. Jer
kao to si Ti istinski Bog, tako je Tvoja rije
koju sam ja govorio istinita; jer ona je Tvoja,
obzirom da sam ja uvijek govorio kao neko ko
ita, koji ne moe itati izuzev onog ta je
zapisano u knjizi koju on ita: isto tako sam ja
govorio ono ta si mi Ti dao.
Gospode Boe Spasitelju, spasi one kojima
si dao mene, da Satana ne bi bio u stanju uiniti
nita protiv njih, i ne spasi samo njih nego i
svakog ko u njih bude vjerovao.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Gospode, dareljivi i milou bogat, podari
da tvoj sluga bude u drutvu Tvog Poslanika na
Dan suda; i ne samo ja nego i svako kome si me
Ti dao, sa svim onima koji e vjerovati kroz
propovjedi. I uini ovo Gospode radi sebe, da se
Satana ne razmee protiv Tebe Gospode.
Gospode Boe koji svojim provienjem
opskrbljuje Izrael svim potebnim stvarima,
imaj na umu sva plemena Zemlje za koja si
obeao da e biti blagoslovljena tvojim
Poslanikom, za kojeg si Ti stvorio svijet. Imaj
milosti nad svijetom i poalji brzo svog
Poslanika, da bi Satana, Tvoj neprijatelj,
izgubio svoju imperiju". I rekavi ovo Isus ree
tri puta: Tako budi, Gospode veliki i
milosrdni! A oni odgovorie plaui: Tako
budi, svi izuzev Jude, jer on nita nije
vjerovao.
213
Poto doe dan za jedenje janjeta, Nikodem
tajno posla janje u vrt Isusu i njegovim
uenicima, objavljujui sve ta je dao dekretom
Herod sa guvernerom i prvosveanikom.
Tad se Isus obradova u dui govorei:
Blagoslovljeno neka je Tvoje sveto ime, o
Gospode, to me nisi odvojio od jednog broja
tvojih sluga koji su progonjeni od svijeta i
ubijeni. Ja ti zahvaljujem moj Boe, jer ja sam
izvrio Tvoje djelo. I okrenuvi se Judi, on mu
ree: Prijatelju ta ti eka? Moje je vrijeme
blizu, zato idi u uini ono ta ti mora uiniti.
Uenici miljae da Isus alje Judu da kupi
neto za dan Pashe: meutim Isus je znao da e
ga Juda izdati, pa, elei da ode sa svijeta, tako
je on govorio.
Juda odgovori: Gospodaru, dopusti mi da
jedem i ja u ii.
Jedimo, ree Isus, jer ja sam arko elio
da jedem ovo janje prije no to se rastavim od
vas. I ustavi, on uze pekir i opasavi slabine
svoje i nalivi vodu u lavor, on poe da pere
noge svojim uenicima". Poevi od Jude Isus
stie do Petra. Petar ree: Gospodaru, bi li
oprao moje noge?
Isus odgovori: To ta ja radim ti ne zna
sad, ali e znati kasnije.
Petar odgovori: Ti nikad nee oprati moje
noge.
Isus ustade i ree: Niti e ti u mom drutvu
doi na Dan sudnji.
Petar odgovori: Ne peri samo moje noge,
gospodaru, ve moje ruke i moju glavu.
Kad su uenici bili oprani i posjedali za sto
da jedu, Isus ree: Ja sam vas oprao, a jo niste
svi isti, jer sva voda koliko je u moru nee
oprati onog koji mi ne vjeruje. Ovo Isus ree
jer je znao ko ga izdaje. Uenici su bili tuni na
ove rijei, kad Isus ponovo ree: Uisitnu ja
vam kaem, jedan od vas e me izdati, tako da
u ja biti prodat kao ovca; ali jao njemu, jer on
e ispuniti sve ta je na otac Da vid rekao o
jednom takvom, da e on pasti u rupu koju je
pripremio drugima.
Nato uenici pogledae jedan na drugog
govorei sa aljenjem: Ko e biti izdajnik?
Tad Juda ree: Hou li to ja biti, o
gospodaru?
Isus odgovori: Ti si mi rekao ko e biti taj
ko e me izdati. A apostoli to ne ue.
Kad je janje bilo pojedeno, avo doe na
lea Judina, i on izie iz kue, a Isus mu ponovo
ree: Uini brzo ono ta mora uiniti.
214
Poto je iziao iz kue Isus se povue u vrt
da se moli, onako kako je on imao obiaj da se
moli, kleknuvi na koljena sto puta i padnuvi
niice na svoje lice. Juda, poto je znao mjesto
gdje je Isus sa svojim uenicima, ode
prvosveeniku i ree: Ako mi date ta je
obeano, ove u vam noi predati u vae ruke
Isusa kojeg traite; jer on je sam sa jedanaest
drugova.
Prvosveenik odgovori: Koliko trai?
Ree Juda: Trideset zlatnika.
Tad odmah prvosveenik izbroja njemu
novac i posla farizeje guverneru da dovedu
vojnike i Heroda, a oni dadoe legiju njih, zato
to su se bojali naroda; stoga oni uzee svoje
oruje i sa bakljama i fenjerima na palicama
izioe iz Jerusalema.
118
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
215
Kad se vojnici sa Judom privukoe blizu
mjesta gdje je bio Isus, Isus zau pribliavanje
mnotva naroda, zato se on sa strahom povue u
kuu. A jedanaestorica su spavali.
Tad Bog videi u opasnosti svog slugu
naredi Gabrielu, Mihaelu, Rafaelu i Urielu,
svojim izaslanicima, da uzmu Isusa sa svijeta.
Sveti aneli dooe i izvukoe Isusa kroz
prozor koji gleda na Jug. Oni ga otkrie i
smjestie u tree nebo u drutvo anela koji
vjeno slave Boga.
216
Juda ue hitro u sobu prije svih, odakle je
Isus uzdignut. A uenici su spavali. Nato je
udesni Bog udesno djelovao tako da je Juda
bio tako izmijenjen u govoru i licu nalik Isusu
da smo mi vjerovali da je on Isus. A on je,
probudivi nas traio gdje je gospodar. Mi smo
se tome udili i odgovarali: Ti gospodaru, si
na gospodar; zar si nas sad zaboravio?
A on, smjeei se ree: Pa jeste li ludi pa ne
znate da sam ja Juda Iskariot!
I dok je on ovo govorio vojnici uoe i
spustie svoje ruke na Judu, jer je on po svemu
bio slian Isusu.
Mi, poto smo uli ta Juda kae, i vidjevi
mnotvo vojnika, pobjegosmo kao izvan sebe.
A Ivan, koji je bio umotan u laneno platno,
se probudi i utee, a kad su ga vojnici epali za
laneno platno, on ostavi laneno platno i pobjee
go. Jer Bog je uo molitvu Isusovu i spasio
jedanaestoricu od zla.
217
Vojnici uzee Judu i svezae ga, ne bez
izrugivanja. On je istinski poricao da je on Isus;
a vojnici rugajui mu se rekoe: Gospodine, ne
boj se, jer mi smo doli da te nainimo kraljem
Izraela, a mi smo te svezali jer znamo da ti
odbija kraljevstvo.
Juda odgovori: Pa jeste li vi izgubili
razum! Vi ste doli da uzmete Isusa iz Nazareta
sa orujem i fenjerima kao (protiv) lopova; a vi
ste svezali mene koji sam vas vodio, da me
uinite kraljem!
Tad vojnici izgubie strpljene i sa udarcima
i utovima poee da se izruguju Judi i oni ga s
bijesom odvedoe u Je ru sa lem.
Ivan i Petar su slijedili vojnike izdaleka; i
oni su potvrdili onom koji pie da su vidjeli svo
ispitivanje Jude od prvosveenika i vijea
farizeja koji su se skupili da Isusa kazne smru.
Potom je Juda izgovorio mnoge rijei ludosti
tako da su se svi smijali, vjerujui da je on
stvarno Isus, i da je on zbog straha od smrti
izigravao ludost. Nato pismoznanci povezae
zavojem njegove oi i rugajui mu se govorie:
Isuse, proroe Nazarenaca (jer tako su oni
zvali one koji su vjerovali u Isusa), reci nam,
ko je bio taj ko te je udario?" A oni su ga udarali
i pljuvali mu u lice.
Kad je nastalo jutro, tamo se sakupilo veliko
vijee pismoznanaca i narodnih starjeina; a
prvosvetenik je sa farizejima traio lane
svjedoke protiv Jude vjerujui da je on Isus: i
oni ne naoe ono ta su traili. A zato ja
kaem da su sveenike voe vjerovali da je
Juda Isus? tavie, svi uenici, sa onim koji
pie, su vjerovali to; i jo je sirota djevica majka
Isusova sa svojom rodbinom i prijateljima to
vjerovala, tako da je tuga svakojeg bila
nevjerovatna. Tako mi Boga ivog, onaj koji
pie je zaboravio sve ta je Isus rekao: kako e
on biti uzdignut sa svijeta i da e on propatiti u
treoj osobi, i da on nee umrijeti do kraja
svijeta. Zato je on otiao sa majkom Isusovom i
sa Ivanom do krsta.
Prvosveenik je dao da se Juda pred njega
dovede vezan i upita ga o njegovim uenicima i
njegovom naukovanju.
Nato Juda, iako izvan sebe, ne odgovori
nita na to. Prvosveenik ga onda zamoli
Bogom ivim Izraelovim da mu on kae istinu.
Juda odgovori: Ja sam vam rekao da sam ja
Juda Iskariot, koji sam vam obeao da u vam u
ruke dati Isusa Nazarenca; a vi ste, ne znam
kako - izvan sebe, jer poto poto hoete da sam
ja Isus.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Prvosveenik odgovori: O perverzni
zavodnie, ti si obmanuo sav Izrael, poevi od
Galileje ak do Jerusalema ovdje, sa svojim
naukom i lanim udima: a sad misli da
umakne zaslunoj kazni koja ti pristaje
izigravajui da si lud? Tako mi Boga ivog, ti
joj nee umai! Rekavi ovo on naredi svojim
slugama da ga udaraju boksajui i utajui, tako
da bi mu se njegovo razumijevanje vratilo u
glavu. Izrugivanje koje je on onda pretrpio u
rukama sl uga prvosveeni ka j e i zvan
vjerovanja. Jer oni su sa arom izmiljali nove
izume da bi zadovoljili svijet. Tako ga oni
obukoe kao maioniara i tako su ga
obraivali rukama i nogama, da bi se i sami
Kananaci saalili da su vidjeli taj prizor.
Ali sveeniki prvaci i narodne starijeine
su imali svoja srca tako razjarena protiv Isusa
da su - vjerujui da je Juda stvarno Isus - uivali
gledajui ga tako tretiranog.
Kasnije ga odvedoe vezanog guverneru
koji je potajno volio Isusa. On-mislei da je
Juda Isus, dade da on ue u njegovu prostoriju i
govorio je sa njim pitajui ga iz kog razloga su
ga sveenike voe i narod dali u njegove ruke.
Juda odgovori: Kad bih ti rekao istinu, ti mi
ne bi vjerovao; jer ti si moda obmanut kao to
su (voe) sveenike i ferizeji obmanuti.
Guverner odgovori (mislei da on eli govoriti
o Zakonu): Pa zar ti ne zna da ja nisam
Jevrej?, meutim (voe) sveenika i narodne
starjeine su te dale u moje ruke; zato nam reci
istinu da bih ja mogao uiniti ono ta je
pravedno. Jer, ja imam mo da te oslobodim i da
te kaznim smru.
Juda odgovori: Gospodine, vjeruj mi, ako
me kazni smru uinie veliku greku, jer e
ubiti nevinu osbu, videi da sam ja Juda
Iskariot, a ne Isus koji je vra i svojom
vjetinom me je tako transformisao.
Kad je ovo uo guverner, on se naveliko
udio, tako da je mislio da ga pusti na slobodu.
Guverner zato izie vani i smjeei se ree: U
jednom sluaju, ovaj ovjek nije vrijedan smrti
ve prije saaljenja. Ovaj ovjek kae, ree
guverner, da on nije Isus, nego izvjesni Juda
koji je vodio vojnike da uzmu Isusa i on kae da
ga je Isus Galilejac svojom magijskom
vjetinom tako preobliio. Zato - ako je ovo
istina - bila bi velika greka ubiti ga poto je on
nevin. Ali, ako je on Isus, a porie da jest,
sigurno je izgubio pamet i bilo bi bezboniki
ubiti luaka.
Tad sveenike voe i narodne starijeine sa
pismoznancima i farizejima, povikae
govorei: On je Isus iz Nazareta, jer mi ga
znamo; jer da on nije zloinac mi ga ne bismo
dali u tvoje ruke. Niti je on lud, ve prije opak,
jer ovom hujdurmom on trai da umakne iz
naih ruku, a pobuna koju bi on podstakao ako
bi umakao, bila bi vea od prethodne.
Pilat (jer takvo je bilo ime guvernera), da bi
se otresao od ovakvog sluaja, ree:"On je
Galilejac, a Herod je kralj Galileje: zato ne
pripada meni da takav sluaj sudim, zato ga
vodite Herodu".
U skladu s tim oni odvedoe Judu Herodu
koji je dugo vremena elio da Isus doe u
njegovu kuu. Meutim Isus nikad nije elio
otii u njegovu kuu, zato to je Herod bio
mnogoboac i oboavao je krive i lane
bogove, ivei na nain neistih mnogoboaca.
Sad kad je Juda bio tu doveden, Herod ga upita
za mnoge stvari na koje Juda nije dao prave
odgovore, poriui da je on Isus.
Tad mu se Herod izrugivao sa svim svojim
sudom i dao da bude obuen u bijelo kao to se
luaci oblae i posla ga nazad Pilatu rekavi
mu: Ne omahni u pravdi prema narodu
Izraela!
A ovo je Herod napisao zato to su mu
sveenike voe, pismoznanci i ferizeji dali
veliku koliinu novca. Guverner, uvi da je to
tako bilo od sluge Herodovog, a da bi on takoe
mogao dobiti neto novca, simulirao je da on
eli da pusti Judu na slobodu. Nato on dade da
ga njegovi robovi biuju, a bili su plaeni od
pismoznanaca da ga ubiju pod udarcima.
Meutim, Bog koji je odredio stvar, je
rezervisao Judu za krst, da bi on pretrpio tu
stranu smrt kojoj je prodao drugog. On nije
dopustio Judi da umre pod udarcima bia
uprkos tome to su ga vojnici tako estoko
bievali da je iz njegovog tijela lila krv. Potom u
izrugivanju oni ga obukoe u staru purpurnu
odjeu govorei: Pristaje naem novom kralju
da ga obuemo i kruniemo ga: tako oni
sakupie trnja i nainie krunu, kao one od zlata
120
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
i dragog kamenja koje kraljevi nose na svojim
glavama. I ovu krunu od trnja oni stavie na
Judinu glavu, stavivi mu u ruku trsku kao ezlo
i prisilie ga da sjedne na visoko mjesto. I
vojnici dooe pred njega, klanjajui se u
izrugivanju, pozdravljajui ga kao kralja
Jevreja. I oni ispruie svoje ruke da prime
darove, kao to je obiaj da daju mladi kraljevi;
i ne primivi nita oni izudarae Judu, govorei:
Pa kako si ti krunisan ludi kralju, ako nee
platiti vojnicima i slugama?
Svetenike voe sa pismoznancima i
farizejima, vidjevi da Juda nije umro pod
bievanjem i strei se da ga Pilat ne pusti na
slobodu, oni dooe novani poklon guverneru,
koji, primivi ga - predade Judu farizjima i
pismoznancima kao osuenika na smrt. Tad oni
osudie dva lopova s njim na smrt na kriu.
Oni ga tako odvedoe na brdo Kalvarija,
gdje su obino vjeali zloince i tu ga oni
razapee golog radi vee sramote.
Juda ne uini nita osim to povika: Boe
zato si me ostavio, poto je zloinac pobjegao,
a ja umirem nepravedno?
Uistinu, kaem da je glas, lice i osoba Judina
bila tako slina Isusu, da su njegovi uenici i
vjernici posve mislili da je on Isus; zato neki
ostavie nauk Isusa, vjerujui da je Isus lani
prorok i da je magijskom vjetinom uinio uda
koja je uinio: jer Isus je rekao da on nee
umrijeti do kraja svijeta; jer on bi u to vrijeme
bio uzet sa svijeta.
Ali oni koji su ostali vrsti u nauku
Isusovom bili su tako opsjednuti tugom, videi
da umire onaj koji je sasvim slian Isusu, da se
oni nisu sjeali ta je Isus rekao. I tako u drutvu
sa Isusovom majkom oni odoe na brdo
Kalvarija i nisu samo bili prisutni pri smrti
Jude, neprestano plaui, nego su pomou
Nikodema i Josipa iz Arimateje dobili od
guvernera tijelo Judino da ga sahrane. Nato ga
oni skinue s krsta s takvim plaem da niko ne bi
povjerovao i sahranie ga u novu Josipovu
grobnicu, omotavi ga u stotinu skupocjenih
masti.
218
Potom se svaki ovjek vrati svojoj kui.
Onaj koji pie sa Ivanom i Jakovom njegovim
bratom, ode sa majkom Isusovom u Nazaret.
Oni uenici koji se nisu bojali Boga, odoe
nou (i) ukradoe tijelo Judino i sakrie ga irei
vijest da je Isus uskrsnuo ponovo; otud nastade
velika zbrka. Prvosveenik onda naredi da niko
ne govori o Isusu iz Nazareta, pod prijetnjom
anateme. I tako tu nastade veliki progon i mnogi
bijahu kamenovani, a mnogi prebijeni, a mnogi
prognani iz zemlje, jer oni nisu mogli da ostanu
mirni na takvu stvar.
Novosti stigoe u Nazaret kako je Isus,
njihov sugraanin, nakon to je umro na krstu
ponovo podignut. Nato onaj koji (ovo) pie
zamoli majku Isusuvu da se ostavi plakanja, jer
je njen sin opet bio podignut. uvi ovo
Djevica Marija ree plaui: Hajmo u Je ru sa -
lem da naemo mog sina. Umrijeu zadovoljna
kad ga vidim.
219
Djevica se vrati u Je ru sa lem sa onim koji
pie i Ivanom i Jakovom, na onaj dan na koji je
prvosveenik izdao dekret.
Nato Djevica koja se bojala Boga, iako je
ona znala da je dekret prvosveenika
nepravedan, naredi onima koji su stanovali s
njom da zaborave njenog sina. Pa kako je svaki
pojedinac bio uzbuen! Bog koji raspoznaje
srca ljudi, zna da smo izmeu ala za smru
Jude, za kojeg smo vjerovali da je Isus na
gospodar - i elje da ga vidimo uskrsnutog opet,
mi sa majkom Isusovom izgarali.
Tako se aneli, koji su bili zatitnici
Marijini, uznesoe na tree nebo, gdje je bio
Isus u drutvu anela i sve mu ispriae.
Zato Isus zamoli Boga da mu da mo da vidi
svoju majku i svoje uenike. Tad milosredni
Bog naredi svojoj etvorici omiljenih anela,
koji su Ga briel, Mihael, Rafael i Uriel, da
odnesu Isusa u kuu njegove majke i da ga tu
uvaju tri dana neprestano, doputajui da ga
vide samo oni koji su vjerovali u njegov nauk.
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Isus doe okruen bljetavilom u sobu gdje
je boravila Marija Djevica sa svoje dvije sestre
Martom i Marijom Magdalenom i Lazarom i
onim koji pie i Ivanom i Jakovom i Petrom.
Nato oni od straha padoe kao mrtvi. A Isus
podie svoju majku i druge sa tla govorei: Ne
bojte se, jer ja sam Isus; i ne plaite, jer ja sam
iv, ne mrtav. Oni ostae svi dugo vremena
izvan sebe na prisustvo Isusa, jer su svi zajedno
vjerovali da je Isus mrtav. Tad Djevica plaui
ree: Reci mi sine moj zato je Bog dozvolio
da umre na sramotu tvoje rodbine i prijatelja i
na sramotu tvog nauka, poto ti je dao mo da
die mrtve? Jer, svako ko te je volio bio je kao
mrtav.
220
Isus odgovori, grlei svoju majku: Vjeruj
mi majko, ja ti uistinu kaem da ja uope nisam
bio mrtav; jer Bog me je ostavio do kraja
svijeta. I rekavi ovo on zamoli etiri anela
da se pokau i posvjedoe kako je stvar prola.
Nato se aneli pokazae nalik na etiri
sjajna sunca, tako da od straha ponovo svi
padoe kao mrtvi.
Tad Isus dade etiri lanena platna anelima
da bi mogli da se pokriju, da bi se mogli vidjeti i
uti s njegovom majkom i njenim pratiocima. I
podigavi ih sve, on ih utjei, rekavi: Ovo su
pomagai Boji: Ga briel, koji najavljuje Boje
tajne, Mihael, koji se bori protiv Bojih
neprijatelja; Rafael, koji prima due onih koji
umiru; i Uriel, koji e svakog pozvati na sud
Boji na Dan posljednji.
Potom etiri anela ispriae Djevici kako
je Bog poslao po Isusa i preobliio Judu, da bi
on mogao iskusiti kaznu kojoj je prodao
drugog.
Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, da li
mi je doputeno da te sad pitam, kao to je bilo
doputeno kad si boravio sa nama?
Isus odgovori: Pitaj ta eli Barnaba, a ja
u ti odgovoriti.
Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, poto
je Bog milosrdan, zato nas je tako muio,
dajui da vjerujemo da si ti mrtav?, a tvoja
majka je tako plakala za tobom da je bila blizu
smrti; a ti koji si sveti Boji, na tebe je Bog
dopustio da padne kleveta da si ubijen meu
lopovima na brdu Kalvarija?
Isus odgovori: Vjeruj mi Barnaba, da svaki
grijeh, ma koliko mali bio, Bog kanjava sa
velikom kaznom, poto grijeh vrijea Boga.
Poto su moja majka i moji vjerni uenici koji
su bili sa mnom voljeli mene malo sa
zemaljskom ljubavlju, pravedni Bog je htio da
ovu ljubav kazni sa sadanjom tugom, da ona ne
bi bila kanjena u plamenovima pakla. I mada
sam ja bio nevin na svijetu otkad su me ljudi
nazvali Bog i sin boji, Bog je - a da mi se
demoni ne bi rugali na Dan sudnji - htio da mi se
ljudi rugaju na ovom svijetu smru Jude, inei
da svi ljudi vjeruju da sam ja umro na krstu. A
ovo izrugivanje e se nastaviti do dolaska
Muhammeda Poslanika Bojeg, koji e, kad on
doe otkriti ovu prevaru onima koji vjeruju u
Boji Zakon."
Govorei tako Isus ree: Ti si pravedan, o
Gospode Boe na, jer samo tebi pripada ast i
slava bez kraja.
221
I Isus se okrenu onom koji pie i ree:
Gledaj Barnaba da obavezno napie moje
Evanelje o svemu ta se zbilo za vrijeme mog
boravka na svijetu. I opii na isti nain ono ta
se desilo Judi, da vjernici ne budu prevareni i da
svi vjeruju istinu.
Tad ree onaj koji pie: Sve u uiniti ako
Bog htjedne, o gospodaru; meutim kako se to
desilo Judi ja ne znam, jer nisam vidio sve.
Isus odgovori: Ovdje su Ivan i Petar koji su
vidjeli sve i oni e ti rei sve ta se zbilo.
I Isus nam naredi da pozovemo njegove
vjerne uenike, da bi oni mogli da ga vide. Tad
Ivan i Petar sazvae zajedno sedam uenika sa
Nikodemom i Josipom i mnoge druge od
sedamdesetdvojice i oni jedoe sa Isusom.
Treeg dana Isus ree: Idite na Goru
Maslinsku sa mojom majkom, jer ja u se tamo
uspeti u nebo i vi ete videjeti ko e me
uznijeti.
122
EVANELJE PO BARNABI
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Tako t amo odoe svi , i zuzev
dvadesetpetorice od sedamdesetdva uenika,
koji su zbog straha pobjegli u Dam ask.
I poto oni svi stajae u molitvi, u podne
doe Isus sa velikim mnotvom anela koji su
hvalili Boga: a sjaj njegovog lica ih tako
prestravi da oni padoe svojim licima na
zemlju. Meutim, Isus ih podie tjeei ih i
govorei: Ne bojte se, ja sam va gospodar.
I on ukori mnoge koji su vjerovali da je on
umro i opet ustao, rekavi: Da li vi mene i Boga
drite laljivcima?, jer Bog mi je podario da
ivim skoro do kraja svijeta, kao to sam vam
rekao. Uistinu, ja vam kaem, ja nisam umro,
nego Juda izdajnik. Pazite, jer Satana e uiniti
svaki pokuaj da vas prevari, budite moji
svjedoci u svom Izraelu i po itavom svijetu, o
svim stvarima koje ste uli i vidjeli.
I govorivi tako on zamoli Boga za spas
vjernika i obraenje grenika. I njegova molitva
se zavri, on zagrli svoju majku, rekavi: Mir
neka je tebi majko moja, poivaj u Bogu koji je
stvorio tebe i mene.
I tako govorei on se okrenu svojim
uenicima, rekavi: Neka je Boja milost i
milosree uz vas.
Potom pred njihovim oima etvorica
anela ga uznesoe u nebo.
222
Nakon Isusovog odlaska uenici su se
razasuli kroz razliite dijelove Izraela i svijeta,
a istina je - koju mrzi Satana - bila proganjana,
kao i uvjek, laju. Jer neki zli ljudi su,
izdavajui se za uenike, propovjedali da je
I sus umr o i ponovo ust ao. Dr ugi su
propovijedali da je on stvarno umro, ali ne i
uskrsnuo. Neki su propovi jedal i i j o
propovijedaju da je Isus sin Boji, meu kojima
je Pavle obmanut. Ali mi, onako kako sam ja
napisao, tako mi propovijedamo onima koji se
boje Boga, da bi se oni spasili na Dan posljednji
od Bojeg suda. Amen.
EVANELJE PO BARNABI
KRAJ EVANELJA
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
DODATAK I
KAKO JE PREIVJELO EVANELJE PO BARNABI
Evanelje po Barnabi je bilo prihvaeno kao kanonsko evanelje do 325. godine.
Irenej (130-200) je pisao podravajui isti monoteizam i suprostavljajui se Pavlu
zbog unoenja u kranstvo dogmi rimske paganske relegije i platonske filozofije. On je
obimno citirao Evanelje po Barnabi radi podrke svojim stavovima. Ovo pokazuje da je
Evanelje po Barnabi bilo u opticaju u prvom i drugom stoljeu kranstva.
U 325. godini odran je Nikejski koncil gdje je nareeno da se sva orginalna
evanelja na hebrejskom pismu unite. Izdat je ukaz da e svako ko bude imao ovo
Evanelje biti kanjen smru.
U 383. godini papaz je obezbijedio jedan primjerak Evanelja po Barnabi i zadrao
ga u svojoj privatnoj biblioteci.
U etvrtoj godini imperatora Zenoa (478.) otkriveni su posmrtni ostaci Barnabe i tu
je na njegovim grudima naen primjerak Evanelja po Barnabi, pisanog njegovom
vlastitom rukom. (Acia Sanctorum, Boland Junii, tom II, stranice 422 i 450, Ant werp
1698). Izgleda da je uvena Vulgata Biblija bazirana na ovom evanelju.
Papa Siksto (1585-1590) je imao prijatelja Fra Ma rina. On je naao Evanelje po
Barnabi u privatnoj biblioteci pape. Fra Ma rino je bio zainteresiran jer je itao spise
Irinejeve u kojima je Barnaba obilno citiran. Talijanski rukopis je proao kroz razliite
ruke, dok nije stigao osobi visokog zvanja i autoriteta, u Amsterdamu, za kojeg se u
toku njegovog ivota esto ulo da istie visoku vrijednost ovog spisa. Poslije njegove
smrti on dolazi u posjed J.E. Kramera, kancelara kralja Pruske. U 1713. godini, Kramer
je prezentirao ovaj rukopis uvenom poznavaocu knjiga, princu Eugenu od Savoje. U
1738. godini, zajedno sa prinevom bibliotekom on se obreo u Hofbiblioteci u Beu. Ono
sada tamo poiva.
Toland u svojim Mis cel la neous Works (tampanim posthumno 1747.) u tomu I,
strani 380, napominje da Evanelje po Barnabi jo postoji. U poglavlju XV on upuuje
na Glacijski dekret iz 496. godine gdje je Evangelium Barnabe ukljueno u listu
zabranjenih knjiga. Prije toga je ono bilo zabranjeno od strane pape Inocenta u 465.
godini i dekretom Zapadnih Crkava u 382. godini.
Barnaba se takoe spominje u Stihometriji Nikifora,
serijski br.3, Poslanica Barnabina....red 1,300,
zatim ponovo na listi ezdeset knjiga.
Serijski br. 17, Putovanja i naukovanja apostola,
Serijski br. 18, Poslanice Barnabine,
Serijski br. 24, Evanelje po Barnabi.
134
Grka verzija Evanelja po Barnabi je takoe naena na usamljenom fragmentu.
Ostatak je spaljen. Foto-kopija ovog fragmenta izgleda ovako:
Latinski tekst su na engleski jezik preveli gospodin i gospoa Ragg, a bio je tampan
na Clar en don Pressu u Oxfordu. Objavio ga je Ox ford Uni ver sity Press 1907. Ovaj
engleski prevod je misteriozno iezao sa trita. Poznato je da postoje sada dva
primjerka ovog prevoda, jedan je u Muzeju Britanije a drugi u Kongresnoj biblioteci,
Vaington. Prvo novo izdanje na engleskom je bilo sa mikrofilmovane kopije Knjige u
Kongresnoj biblioteci u Vaingtonu, a dobijena je ljubaznou prijatelja iz SAD.
DODATAK II
UNITARIZAM (JEDNOBOTVO) U BIBLIJI
1. I gle, Gospod je stajao nad tim i ree: Ja sam Gospod Bog Abrahama tvog oca i Bog
Isakov. (Postanak 28:13)
2. I on ree: Da zna da nema niko slian Gospodu naem Bogu. (Izlazak 8:6)
3. Ko je kao Ti Gospode meu bogovima, ko je kao Ti slavan u svetosti, u djelima
straan, inei uda? (Izlazak 15:11)
4. Ne pravite sebi uzame bogove od srebra niti pravite sebi bogove od zlata.
(Izlazak 20:23)
5. uj zato Izraele! Gospod na Bog je jedan Gospod. (P. Zakon 6:4)
6. Tebi je to pokazano, da bi ti znao da je Gospod On Bog; nema drugog mimo Njega......
Znaj dakle danas i zasadi u svoje srce da je Gospod On Bog gore na nebu i dole na
Zemlji, drugog nema. (P. Zakon 4:35 i 39)
7. Niko nije kao Bog Jeurunov: po nebesima u pomo ti jezdi i u svom velianstvu po
oblacima. (P. Zakon 33:26)
8. Vidite sada da sam Ja, Ja On i nema drugog boga osim mene: Ja usmrujem i Ja
oivljavam, Ja ranjavam i Ja lijeim: ne postoji taj ko se moe iz Moje ruke izbaviti.
(P. Zakon 32:39)
9. Salomon je stajao ispred oltara Gospodnjeg pred itavim skupom Izraela i rairi ruke
svoje prema nebu. I ree on: Gospode Boe Izraelov, nema Boga kao tebe gore u
DODATAK
135
nebesima, niti dole na zemlji, koji dri savez i milost svojim slugama to kroe pred
Tobom sa svim svojim srcem. (Kraljevi I, 8:22 i 23)
10. Na Gospode, nema nikog kao to si Ti, niti ima boga osim Tebe, po svemu to smo
uima svojim uli. (Ljetopisi I, 17:20 i Sam uel II, 7:22)
11. Neki ljudi znaju da si Ti, ije je ime JE HO VAH, najuzvieniji nad svom zemljom.
(Psalmi 83:19)
12. Jer Ti si velik i ini udesa: samo si Ti Bog. (Psalmi 86:10)
13. Ovako govori Gospod.... Ja sam Prvi i Ja sam Posljednji, osim Mene boga nema.
(Isaija 44:6)
14. Jer tako kae Gospod koji je stvorio nebesa: On je Bog koji je formirao zemlju i
stvorio je, postavio je, nije je uzalud stvorio, stvorio je da se naseli, Ja sam Gospod i
drugog nema. (Isaija 45:18)
15. Jer ko se u nebu moe porediti sa Gospodom ?, ko meu sinovima Monog moe biti
slian Gospodu? (Psalmi 89:7)
16. S kim ete prispodobit boga?, ili s kakvim likom ga usporediti? (Isaija 40:18)
17. Jer Ja sam Gospod tvog Bog, Sveti Izraelov, Spasitelj; dao sam ti Egipat za otkup,
Etiopiju i ebu za tebe. (Isaija 43:3)
18. Vi ste Moji svjedoci, ree Gospod i moje sluge koje sam Ja izabrao: da biste znali i
vjerovali Me i razumjeli da sam Ja On: prije Mene nije bilo boga, niti e biti poslije
Mene. Ja, Ja sam Gospod; osim Mene nema Spasitelja."
(Isaija 43:11)
19. Ja sam Gospod i drugog nema, osim Mene Boga nema. Ja te naoruah mada Me nisi
znao, da bi ti znao od izlaska sunca i od zapada, da nema niko osim Mene. Ja sam
Gospod i drugog nikog nema. (Isaija 45:5,6)
20. Ko je to inio i izvrio, zovui generacije od poetka? Ja, Gospod, Prvi i Posljednji,
Ja sam On. (Isaija 41:4)
21. Od poetka svijeta ljudi nisu uli uhom niti vidjeli okom o Boe, mimo Tebe, ta je
On pripremio za onog koji Ga eka. (Isaija 64:4)
22. Ja sam Gospod tvog og od zemlje Egipat, ne znaj drugog boga sem Mene, jer nema
Spasitelja mimo Mene. (Hoea 13:4)
23. I Gospod e biti kralj nad zemljom: na taj dan bie JEDAN GOSPOD i ime Negovo
jedno. (Zaharija 14:9)
24. Zar nemamo svi jednog oca?, zar nas nije jedan Bog stvorio? (Malahija 1:6)
25. I ne idite za drugim bogovima da biste ih sluili i oboavali. (Jeremija 25:6)
26. Isus mu odgovori: Prva od svih zapovjesti je: uj Izraele: Gospod na Bog je jedan
Gpspod: ti voli gospoda svog Boga svim svojim srcem i svom svojom duom i
umom i svom svojom snagom; ovo je prva zapovjest".... I knjievnik mu ree:
Dobro gospodaru, rekao si istinu: jer postoji JEDAN BOG i nema nikog drugog
mimo Njega. (Marko 12:29,30,32)
DODATAK
136
27. Isus zaplaka i ree: Onaj ko vjeruje u mene, ne vjeruje u mene nego u Onog koji me
je posalo...Ja ne govorim od sebe; nego Otac koji me je poslao. (Ivan 14:44)?
28. Otac je vei od mene. (Ivan 14:28)
29. Nema drugog boga osim jednog. (Korinanima I, 8:4)
30. Jedan Bog i Otac svih, koji je iznad svega i kroz sve i u svima vama.
(Efeanima 4:6)
31. Jedan je Bog. (Timoteju I, 2:5)
DODATAK III
MUHAMMED U BIBLIJI
1. BOG ZOVE ABRAHAMA (Postanak 12:2 i 3)
Velik u narod od tebe uiniti i blagosloviu te i uzveliat tvoje ime i ti e biti
blagoslov, blagosloviu one koji tebe balagoslove, i prokleti one koji tebe proklinju; i
u tebi e sve familije na zemlji biti blagoslovljene.
2. BOG JE REKAO HAGARI (Postanak 16:10,12)
Ja u umnoiti tvoje potomstvo silno, tako da se nee moi izbrojati. I aneo
Gospodnji joj ree: Gle, ti si nosea i radie sina i dae mu ime Ismail: jer Gospod
je uo tvoj jad. (Postanak 16:10,12)
3. BOG JE REKAO ABRAHIMU O JIMAELU (Postanak 17:20,21)
I za Jimaela te usliah; gle blagoslovio sam ga i uinio rodnim i silno u ga
razmnoiti, dvanaest prineva e poroditi i Ja u ga uiniti velikim narodom.
4. PRAVO PRVOROENOG (Pon. Zakon 21:15 do 17)
Ako ovjek ima dvije ene: jednu koja mu je draga, a drugu koja mu je mrska, i ako
prvoroenac bude od one koja mu je mrska, onda kad trebadne podijeliti svoju
imovinu meu svoje sinove, ne smije postupati prema prvoroencu od drage na tetu
sina od mrske, koji je doista prvi roen, nego mora za prvoroenca priznati sina od
mrske i njemu dati dvostruk dio od svega to ima. jer on je prvina njegove snage -
njemu pripada pravo prvorodstva.
Nap: Ismail je imao 14 godina kad se Ishak rodio.
5. BLAGOSLOV MOJSIJEV (Pon. Zakon 33)
DODATAK
137
Doe Gospod sa Sinaja,
Sa Seira im se pokaza,
I zasja sa gore Paran,
I doe on sa deset hiljada svetih,
Iz desnice njegove izae estok zakon za njih,
Da, volio je ljude;
I njegovi sveti bili su u tvojim rukama:
I oni su sjeli kod tvojih nogu:
Svi e primiti tvoje rijei.
ak i nasliljee skupa Jakovljevog."
6. GODINE MIRA (Postanak 49:1 do 11)
Jakov sazva sinove i ree: Sakupite se da vam kaem ta e vam se desiti u zadnjim
danima.
Judo! Tvoja braa slavie te,
Tvoja ruka bie na vratu tvojih dumana,
Djeca oca tvog e se klanjati pred tobom,
Juda je lavlje mladune,
ezlo se od Jude odvojiti nee,
Ni zakonodavac od nogu njegovih dok ILOH ne doe..."
Nap: ILOH = MIR = IS LAM
7. VIZIJA ISAIJINA (Isija 21:7)
On je vidio dva jahaa, jedan od njih bio je jaha na magarcu, a drugi je bio na
kamili, on je mnogo pazio panjom napetom.
Nap: Rijei su uzete iz famozne Vulgata Biblije.
8. ISUS JE BIO OBEANI JAHA NA MAGARCU (Ivan 12:14,16)
I Isus, kad je naao magarca, sjede na njega kako je zapisano.... Ove stvari nisu
razumjeli njegovi uenici odmah: ali kad je on proslavljen, oni se sjetie da su ove
stvari o njemu zapisane.
9. DRUGA VARIJANTA KOJA PODUPIRE GORNJU (Matej 12:4-11 ?)
I ovo je uinjeno da bi se ispunilo to je reeno od proroka:
DODATAK
138
Reci keri sionskoj,
Gle, tvoj kralj dolazi tebi,
Sjedei na magarcu,
I mladune od magareta
I uenici odoe i uinie kao to im Isus naredi i dovede magare i mladune i stavi na
njih njihove haljine i oni ga posadie na njih.
I kad on doe u Jeruslalem, itav grad se uzbuni i ree: Ko je ovo? A mnotvo ree:
Ovo je Isus, prorok iz Nazareta galilejskog.
KO JE OBEANI JAHA NA DEVI? (Isaija 42:1 do 4, 11)
1. Evo sluge Mog kojeg podupirem, mog izabranika, miljenika due moje; na njega
sam stavio duh svoj: on e donijeti sud za pagane. On nee vikati niti dizati glasa, niti
e se glas njegov uti na ulici. On nee slomiti napuknutu trsku, niti ugasiti stijenj to
tinja: On e donijeti sud istini. On nee maiti niti se obeshrabriti dok na zemlji ne
uspostavi sud: i otoci e ekati na njegov zakon.
Nek pustinja i gradovi dignu glas, sela koja Kedar nastanjuju:
Neka stanovnici stijene pjevaju, nek kliu s gorskih vrhova!
Nek daju slavu Gospodu, i hvalu mu navjetaju na otocima!"
2. BRAA PO VJERI, A NE BRAA (P. Zakon 18:18,19)
MOJSIJEVO PROROANSTVO
Ja u podii proroka izmeu njihove brae (po vjeri) kao ti i staviu svoje rijei u
njegova usta i on e im govoriti sve to mu Ja naredim.
3. AHMED...TJEITELJ.... BRANITELJ (Ivan 14:15-18,25 i 26, 29 i 30)
PROCLETE ILI PROCLYTOS
Ako me volite vrite moje zapovjesti i ja u moliti Oca i On e vam dati drugog
Branitelja, koji e ostati s vama zauvjek. ...Ove stvari sam vam govorio dok sam bio s
vama. Ali Branitelj, koji je Sveti Duh, kojeg e Otac poslati u moje ime, on e vas
pouiti sve stvari i da bi vas podsjetio svega ta sam vam rekao. Otac je vei od mene. I
sad sam vam rekao, prije nego se desi, da vjerujete. Odsad s vama vie neu mnogo
govoriti jer princ ovog svijeta dolazi i nema nita u meni.
DODATAK
139
NAPOMENA:
a) Priznaje se da ako je ispravna rije praclete, onda ona znai AHMED, od korjena
H.M.D.
b) Nakon stoljea prijevod se izmjenio u proclyte. Dri se da prevod ove grke
rijei znai Tjeitelj ili Branitelj. Ipak se ne shvata da su oba izraza nazivi za
poslanika Muhammeda.
- TJEITELJ = Rahmetulil alemin, to znai Tjeitelj ovog i budueg svijeta. -
BRANITELJ = afiul muznibin, to znai Branitelj grenika.
c) Prevodioci su nainili jo jednu izmjenu kad su umetnuli rijei koji je Duh Sveti
nakon rijei Tjeitelj. Ovo je predstavilo neke nove tekoe vezane za:
- mi ne znamo rijei koje je Isus stvarno izgovario, ali u ranom periodu kranske
istorije bilo je krana koji su imali pred sobom i hebrejsku i grku Bibliju. U ovom
periodu nalazimo nekoliko svetih koji tvrde da su oni obeani Tjeitelj. Neki su
vjerovali u njih, a neki ne. Ali, nikad niko nije rekao da obeani Tjeitelj ne bi mogao
biti ovjek, jer on je Duh Sveti.
- Ako prihvatimo da je Sveti Duh obean Tjeitelj onda emo morati zakljuiti da
Sveti Duh za kojeg se tvrdi da je jedan iz Trojstva, nije postajao.
- Drugi Tjeitelj bi znailo da postoji izvjestan broj svetih duhova, a drugi je bio
obean od strane Isusa da e biti poslat ovom svijetu.
DA SUMIRAMO:
Prork posije Isusa trebao je biti:
a) Jaha na kamili,
b) Boji sluga (AbduHu),
c) Boji odabranik (Mustafa),
d) Stanovnik sela princa Kedara, sin Jimaelov,
e) Njegova vjera e biti poznata kao iloh = Mir = Is lam,
f) Njegovo svjetlo e zasjati s Farona,
g) ezlo Judino dae se njemu,
h) Bog e svoje rijei staviti u njegova usta,
i) On nee omaiti niti prekriti,
j) Bie poznat kao Ahmed, Tjeitelj, ili Branitelj.
DODATAK
140
DODATAK IV
ISUS U BIBLIJI
1. Ideju Trojstva zaeo je Pavle, ali, konaan oblik joj je dao Atanazije 325. godine.
Trojstvo se ne spominje u Bibliji.
2. Katolika enciklopedija veli: Trojstvo je izraz koji se koristi da oznai centralnu
doktrinu korianske vjere.... u jedinstvu boanstva imaju tri osobe, Otac, Sin i Duh
Sveti, a svaka osoba je razliita od druge. Tako, prema dogmi Atanazija Otac je Bog,
Sin je Bog, Sveti Duh je Bog, i jo da nemaju tri nego jedan Bog. Ova dogma nije bila
potpuno jasna ni Atanaziju. On na jednom mjestu kae da, kad god je prisiljavao
svoje razumijevanje da posreduje o boanstvu Isusa, njegovi muni i beskorisni
napori su uzmicali, i to je vie pisao, manje je bio u stanju izraziti svoje misli. Ova
konfuzija je objanjena kao misterija", i jo Biblija kae: Bog nije tvorac
konfuzije.
(Korinanima I, 14:33)
3. ROENI BOJI SIN
a) Za Isusa se kae da je jedino roeni sin Boji. (Ivan 3:18)
b) O Davidu Biblija kae: Gospod mi ree: Ti si moj sin, danas te rodih.
(Psalmi 2:3)
4. SIN BOJI. Tvrdi se da je Isus jedan iz Trojstva, jer je on jedino roeni sin Boji, ali
postoje drugi sinovi Boji pomenuti u Bibliji.
a) Ovako kae Gospod:"Izrael je Moj prvoroenac". (Izlazak 4:22)
b) Blagoslovljeni su mirotvorci: jer oni e biti zvani sinovima Bojim.
(Matej 5:9)
c) Svima koji su ga primili dao je mo da postanu sinovi Boji. (Ivan 1:12)
d) Ree onaj koji je sin Adamov, koji je sin Boji. (Luka 4:41)?
5. BOG KAO MU
a) Jer tvoj stvoritelj je tvoj mu; gospodar vojski je njegovo ime, a tvoj otkupitelj je
svetac Izraelov. (Isaija 54:5)
b) Crkva je poznata kao mlada Kristova.
141
6. DRUGE VEZE SA BOGOM
I on isprui ruku prema svojim uenicima i ree: Gle moja majka i moja braa! Jer,
ko god bude vrio volju mog Oca koji je na nebesima, taj je moj brat i sestra i imajka.
(Mattej 12:49,50)
7. BATINICI SA KRISTOM
Poto su mnogi voeni duhom Bojim, oni su sinovi Boji..... Sam duh svjedoi sa
naim duhom, da smo mi djeca Boja: i ako smo djeca, potom batinici, batinici
Boji, i subatinici sa Kristom; ako je tako da trpimo s njim, da bi takoe bili slavljeni
zajedno. (Rimljanima 8:16,17)
8. ISUS, PROROK BOJI
a) Otac je vei od mene. (Ivan 14:28)
b) Ko je ovo?, i mnotvo odgovori: Ovo je Isus prorok Nazarenac od Galileje.
(Matej 21:11)
c) I oni slavie Boga govorei da je se meu njima podigao veliki prorok.
(Luka 7:16, 9:8, 9:19)
d) I oni mu rekoe o Isusu iz Nazareta koji je bio moni prorok doista i rije ispred
Boga. (Luka 24:19)
e) Mi znamo da si ti uitelj doao od Boga. (Ivan 3:2)
f) Onda ti ljudi, kad vidjee udo, rekoe: Ovo je uistinu taj prorok koji je trebao
doi na svijet." (Ivan 6:14, 7:4)
9. ISUS KORI AVOLE
avoli takoe izaoe iz mnogih, viui, i govorei: Ti si Krist, sin Boji. I on ih
ukori ne dozvlivi im da govore. (Luka 4:41)
Sve ljudske veze sa Bogom pomenute u Bibliji, ako se uzmu u metaforinom smislu,
nemaju zabune. S druge strane, ako se uzmu u fizikom smislu rijei, onda to ne vodi
Trojstvu nego politeizmu (mnogobotvu)
1
.
M.A.RAHIM Lt.Col.(Re tired)
....................................................1. Poto je jednom izgubljen koncept Jedan i samo Jedan Bog,
onda jedva da je ita ostalo da se izabere izmeu politeizma i poganizma, poto su to dvije strane istog
novia. Zato Is lam ne tolerie, prije estoko osuuje i deklarie ga kao neoporostiv grijeh-pridruivanje bilo
ega Bogu u bilo kom obliku.
DODATAK
142
DODATAK V
INJENICE O DRUGIM EVANELJIMA,
VJERODOSTOJNOST EVANELJA
Govori u etiri evanelja (ak suprotno ranim mesijanskim tvrdnjama) su tako
razliiti od sinoptikih, a tako i komentari etvorice evanelista, da oboje ne mogu biti
jednako pouzdani kao zapisi onog ta je Isus rekao: literarna vjerodostojnost u davnim
vremenima nije zabranjivala kao to to radi sada, pripisivanje izmiljenih govora
istorijskim linostima: najbolji drevni istoriari imali su praksu sastavljanja i
pripisivanja takvih govora na ovakav nain.
(C.J. Cad oux: The life of Je sus, p.16)
EVANELJA PISANA PREMA POTREBI
Evanelja su napravljena, to jasno reflektira koncepciju praktine potrebe
zajednice za koju su bila napisana. U njima je upotrijebljen tradicionalni materijal, ali
nije bilo oklijevanja u njegovom mijenjanju ili dodajui mu ili u izostavljanju onog to ne
odgovara cilju pievom.
(T.G. Tucker: Histary of the Chris tians
in the light of Mod ern Knowl edge, p. 32o)

GLEDITA PREPISIVAA UNESENA U EVANELJA
Prepisiva je katkad umetao, ne ono to je bilo u tekstu nego to je mislio da treba
biti. On bi povjerovao prevrtljivom pamenju, ili bi inio da tekst bude u skladu sa
gleditima kole kojoj je pripadao. U dodacima varijantama i citatima od kranskih
otaca, skoro 4.000 grkih MSS testamenata bilo je poznato da postoji. Kao rezultat
postoji znaajna raznolikost itanja.
(Prof. J.R. Dummelow: Com men tary of the Holy Bi ble, p.16).
KO JE UTEMELJIO KRANSTVO?
Ako pod kranstvom podrazumjevamo vjeru u Krista kao nebeskog Sina Bojeg,
koji nije pripadao zemaljskom ovjeanstvu, nego koji je ivio u Bojoj jednakosti i
143
slavi, koji je s neba siao na Zemlju, koji je uao u ljudskost i uzeo ljudski oblik kroz
Djevicu, da bi mogao uiniti udobrovoljenje za ljudske grijehe vlastitom krvlju na kriu,
koji je zatim probuen iz smrti i podignut zdesna Bogu, kao gospod svog sopstvenog
naroda, koji je vjerovao u njega, koji uje njihove molitve, titi ih i vodi; koji pak boravi i
lino dela u svakom od njih; koji e opet doi s oblacima nebeskim da sudi svijetu; koji e
zbaciti sve neprijatelje Boje i koji e vlastiti narod dovesti sa sobom domu nebeske
svjetlosti, tako da oni mogu postati kao njegovo proslavljeno tijelo - ako je ovo
kranstvo, onda je takvo kranstvo utemeljio S. Pavle, a ne na Gospod.
(Je sus or Paul, p. 122),
(Dr. Annold Meyer, Prefesor of Thelogy, Zu rich Uni ver sity)
DODATAK VI
POSLANIK MUHAMMED
NAJAVLJEN U DREVNIM KNJIGAMA
Prema izriitim nalazima iz Kur'ana, mi Muslimani vjerujemo da je dolazak naeg
poslanika Muhammeda a.s. bio najavljen u svim svetim knjigama. Kuran kae: I kad
uze Al lah zavjet vjerovjesnika: Kad vam dam od Knjige i mudrosti, potom vam doe
poslanik potvriva za ono to je uz vas, sigurno ete vjerovati u njega i sigurno ete ga
pomoi? Ree: Da li se slaete i uzimate nad tim teret? Rekoe: Slaemo se. (3:81)
Ovdje je iznesena tvrdnja da su svi proroci najavljivali dolazak Svjetskog Poslanika
koji e verificirati istinu svih proroka koji su se na svijetu pojavili.
NAJAVE U STAROM ZAVJETU
Pored Evanelja po Barnabi, za koje drimo da je istinito Evanelje koje nije
pretrpjelo iskrivljavanja i koje govori za sebe o buduem dolasku poslanika
Muhammeda a.s., mi emo dati citate iz drugih knjiga, koji zajedno sa Evaneljem po
Barnabi odstranjuju svaku sumnju iz pomisli italaca, jer emo iznijeti dovoljno
injenica iz najstarijih knjiga svijeta u kojima se prorie dolazak posljednjeg i konanog
proroka Bojeg, poslanika Muhammeda a.s.
Ponovljeni zakon (18:15 do 18) govori vrlo jasno o podizanju proroka (koji e liiti
Mojsiju) izmeu brae Izraelita, t.j. Ismaelita ili Arapa. Pasus glasi ovako:
Pnz 18:15 Gospod tvoj Bog podignue ti proroka izmeu tvoje brae kao to sam
ja; i njega ete sluati.
DODATAK
144
Pnz 18:16 Kao to si traio od svog gospoda Boga na Horebu, na dan skuptine,
rekavi: Neu vie da sluam opet glas Gospoda mog Boga, niti da vidim ovo veliku
vatru ikada, da ne umrem".
Pnz 18:17 I Gospod mi ree: Dobro su rekli to to su govorili.
Pnz 18:18 Podii u im proroka izmeu brae njihove, kao to si ti i staviu svoje
rijei u njegova usta; i on e im govoriti svima ono to mu Ja naredim.
U gore pomenutim pasusima poslanik Muhammed a.s. je jasno predskazan. Jer, Bog
objavljuje svim Izraelitima da e On podii proroka izmeu brae njihove. Sad mi ne
oklijevamo tvrditi da je nemogue da izraz braa Izraelova, moe imati ikakvo drugo
znaenje do Ismaeliti, a oni nikada nisu imali nikakva poslanika izuzev Muhammeda a.s.
I krani i Jevreji priznaju da objave izralitskim prorocima nisu uinjene po samim
rijeima, kao to je dato u svetim spisima, nego samo njihov smisao koji su oni kasnije
prenijeli narodu na sopstvenom jeziku. Ali, Kuran, suprotno tome, objavljen je
Muhammedu a.s. rije po rije, jer je injenica da se izraz I staviu Svoje rijei u
njegova usta, moe primijeniti samo na Muhammeda a.s.
U obeanju da e podii proroka Bog govori Mojsiju: Ja u podii proroka izmeu
brae njihove. Ali mi nalazimo u Ponovoljenom Zakonu (34:10): Ne pojavi se vie
prorok u Izraelu ravan Mojsiju.
Ne moe ostati ni najmanja sumnja da obeani prorok mora biti izmeu Ismaelita,
brae Izraelita.
DODATAK
145
PROROANSTVO PROROKA ISAIJE
(ORIGINALNI HEBREJSKI TEKST)
On vidje dva jahaa, jedan od njih bio je jaha na magarcu, a drugi jaha na devi, on
je dobro pazio s panjom napetom. (Isaija 21:7)
Isaija je u viziji vidio dva jahaa, jedan je jahao na magaretu, a drugi na kamili. Po
naem miljenju gornji pasus je vjerni prikaz orginalnog hebrejskog. U Engleskoj Bibliji
je ovo, pak, prevedeno: On je vidio koiju magaraca i koiju deva, itd. U Vulgati stoji
ovako: On je vido koiju dvojice jahaa na magarcu i jahaa na kamili, tid. Ne moe
biti sumjne da dva hajaa koje je predstavio prorok Isaija, kao restauratore pravog
oboavanja Boga jaha na magarcu je Isus Krist, jer on je tako uao u Je ru sa lem, a pod
jahaom na kamili misli se na poslanika Arabije, jer u ovoj zemlji je kamila
karakteristina kao transportno sredstvo.
PJESMA NAD PJESMAMA, 5:16
HIKKO MAMITTADIM VIKULLO MAHAMADIM ZEHDUDI VEZEM RAAI
BENUTE YAPUS HALAM,
Pored ovoga teksta na bosanski ide ovako: Njegova usta su najslaa; da, to je
Muhammed, sav od ljupkosti. Ovo je voljeni moj i ovo je prijatelj moj, o keri
jerusalemska.
Kralj Salomon daje ime poslaniku koji e doi MUHAMMADIM. Na hebrejskom
se sufiks la koristi da se izrazi respekt kao izraz Eloha, koji znai Bog pomenut u
Bibliji kao Elohim. Posve je oito da je Salomon sasvim jasno pomenuo ime poslanika
koji e doi kao Muhammed.
DODATAK
146
PREDSKAZANJA U NOVOM ZAVJETU
(ORIGINALNI GRKI TEKST)
Prevod na bosanski:
Ivan (14:15) Ako me volite izvravaete moje zapovjedi.
Ivan (14:16) Ja u moliti oca i On e vam dati drugog Branitelja (Porakletos), da
bi mogao biti sa vama zauvjek.
Ivan (14:25) Ovu stvari sam vam govorio dok sam bio sa vama.
DODATAK
147
Ivan (14:26) Ali Branitelj (Parakletos) koji je Duh istine, kog e Otac poslati u
moje ime, on e vas pouiti sve stvari i na sve vas podsjetiti ta sam vam rekao
Ivan (16:7) Ipak vam istinu velim: vama je bolje da ja odem, jer ako ja ne odem,
Tjeitelj (Paracletos) nee doi vama, ali ako ja odem poslau vam ga.
Ivan (16:8) A on, kad on doe, on e dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh,
pravednost i na Sud.
Ivan (16:12) Imao bih vam jo mnoge stvari rei, ali ih vi sada ne moete
podnijeti.
Ivan (16:13) A kad doe, on nee govoriti sam od sebe nego ono ta bude uo,
ovo e on govoriti i objavie vam stvari koje e doi.
Dobro je poznata injenica da je linost oekivana od velikog broja krana u skladu
sa proroanstvom iz vrlo ranog perioda, to pokazuje da konstrukcija stavljena u pasus
Djela apostolskih od strane Rimske crkve i od strane protestanata nije bila obina.
NAJAVA DOLASKA MUHAMMEDA a.s.
U HINDU KNJIGAMA
U hinduistikim knjigama postoje mnogobrojna proroanstva o poslaniku
Muhammedu a.s. Nekoliko njih se nalazi u puranama. Najjasnije do svih je ono u
Bhavishya purani. Peta rije slijeva na desno je ime naeg Poslnika. Tu ak stoji i ime
zemlje Poslanika: MARUSTHALNIVASINAN, itelj pustine (Arabije).
Iz ovog razloga je Arya Samaj pokuao baciti sumnju na antentinost ove purane.
Njihov ar gu ment je taj to ona sadri najavu Poslanika. Prema Sanatanist Panditima i
ogromnom broju Hindusa, ona se uprkos tome smatra vrlo autentinom.
Prevod datih proroanskih rijei na bosnaski jezik glasi:
Malechha (pripadajui stranoj zemlji i govorei strani jezik) duhovni uitelj e se
pojaviti sa svojim drugovima. Njegovo ime bie Muhammed. Raa (Bhoj) nakon
davanja ovom Maha Dev Arab (aneoske dispozicije) kupanja u Panchgavya" i u vodi
Gan ga (tj. istei ga od svih grijeha) ponudio mu je poklone svoje iskrene odanosti i
iskazujui mu svo potovanje rekao: Iskazujem ti pokornost. O ti, ponose ovjeanstva,
stanovnie Arabije, ti si sakupio veliku silu da ubije avola, a ti sam si zatien od
Malechha-ovih protivnika. O ti, sliko najveeg Gospoda, ja sam ti rob, uzmi me kao
jednog kod tvojih nogu.
U ovoj slavi u ast Poslanika Maharii Vjasa je pobrojao slijedee stavke:
1. Ime Poslanika je jasno navedeno kao Muhammed,
2. Reeno je da pripada Arabiji. Rije marusthal upotrijebljena u proroanostvu
na sanskritu oznaava pustinju ili pjeanu zonu,
3. Posebno su pomenuti drugovi Poslanika. Jedva da je postojao na svijetu prorok
koji je imao toliku skupinu drugova nalik na sebe,
DODATAK
148
4. On e biti imun na grijehe imajui aneosku ud,
5. Raa Indije e mu ukazati svoje srano potovanje,
6. Poslaniku e biti data zatita od njegovih neprijatelja,
7. On e ubiti avola, iskorjeniti idolatriju i eliminisati sve vrste poroka,
8. On e biti slika svemogueg Boga,
9. Maharii tvrdi da e leati pod njegovim nogama,
10. On e biti ponos ovjeanstva (Parbatis Nath).
(Bhavshya Purana Parv 3, Khand 3, Adhja 3, Shalok 5-8).
Prevod na bosanski:
O ljudi, sluajte ovo pomno! ovjek od hvale (Muhammed) podii e se meu
narodom. Mi emo uzeti muhadira pod svoju zatitu od 6090 neprijatelja, ija je oprema
20 deva, ija veliina poloaja dotie nebesa i snizuje ih. On je dao Mamah Rii stotinu
zlatnika, deset krugova, 300 arapskih konja i 10.000 krava.
(Athara Veda, Kanda 20, Sukta 127, Man tra 1-3).
DODATAK
149
NAJAVA DOLASKA MUHAMMEDA a.s.
U SPISIMA PARSIJA
Parsijska religija je jedna od najstarijih religija svijeta, moda stara kao, ako ne i
starija od hinduistike relegije. Ona ima dvije zbirke: Dasatir i Zend Avestu, koji se
mogu respektivno zvati Stari i Novi Zavjet parsijske relegije. U Dasatiru br.14, koji je
vezan za ime Sasanil, ne samo da ne postoji potvrda uenja Islama, nego i jasno
proroanstvo dolaska poslanika Muhammeda a.s. Proroanstvo je izreeno jasnim
izrazima i vizijom stanja krajnjeg nereda i demoralizacije u Persiji.
On u prevodu na bosanski ide ovako:
DODATAK
150
Kad Persijanici utonu u nizak moral, u Arabiji e biti roen ovjek iji e sljedbenici
oboriti njihov prijesto, vjeru i ostalo. Mnogi monici Persije bie savladani. Kua koja je
napravljena (odnosi se na Ibrahimovo graenje Kabe) u kojoj su bili smjeteni brojni
idoli, bie poiena od idola, ljudi e svoje molitve upuivati sa licem prema njoj.
Njegovi sljedbenici e zauzeti gradove Parsis i Balh i druga vea mjesta okolo. Ljudi e
se zavaditi jedan s drugim. Mudri ljudi Persije i drugi e se pridruiti njegovim
sljedbenicima.
Ovo proroanstvo je sadrano u knjizi koja je vazda bila u rukama Parsija i njene
rijei ne doputaju dvostruku interpertaciju. ovjek koji dolazi mora biti Arap.
Persijanci e prihvatiti njegovu vjeru. Hramovi vatre bie uniteni, idoli odstranjeni.
Ljudi e se moliti sa licima prema Kabi. Moe li ovo proroanostvo odgovarati ikom
drugom do Muhammedu?
Z A K L J U A K
Tako je s jedne strane poslanik Muhammed posvjedoio istinu svih drugih proroka
koji su pripadali razliitim narodima svijeta i uinio to djelom svoje vjere, a s druge
strane u spisima tih prethodnih proroka je naeno da sadre jasna proroanstva o dolasku
poslnika Muhammeda a.s. Ova meusobna potvrda zavravanjem velike evidencije
duhovne providnosti Boje ovjeanstvu, jaa vjeru naroda u vjeru uope, a u vjeru Is lam
posebno i prihvatanje Islama kao konane Boje neiskrivljene poruke, da bi je
ovjeanstvo slijedilo, zamjenivi stare svete spise koje su pretrpjeli traginu sudbinu
u rukama onih koje Kuran opisuje kao:
Zato teko onima koji piu knjigu rukama svojim, pa kau: Ovo je od Allaha", da
bi kupili time vrijednost malu. Pa teko njima zbog onog ta piu rukama svojim i teko
njima zbog ovog ta zarauju". (Kur'an 2:79).
Uistinu, koji skrivaju ta je objavio Al lah iz knjige i kupuju time vrijednost malu,
takvi jedu u trbuhe svoje samo vatru. A nee govoriti Al lah s njima na Dan kijameta, niti
e ih oistiti; a imae oni kaznu bolnu. (Kur'an 2:179).
DODATAK VII
ta kranski autoriteti kau o mitu evaneoske
Boje inkarnacije maskirane u grkoj filozofiji.
Maska ini sama za sebe ivot - Trojstvo, dvostruka priroda Kristova, bezgrenost, i
sve to prati ove dogme su proizvod istorijskih odluka i situacija koje su mogle biti
sasvim drugaije... ipak... prije ili kasnije, proizvodom sile preoblikovanja ova dogma
DODATAK
151
ostaje ta je bila od poetka, loa navika intelektualizacije koju je Chris tian uzeo od
Grka, kada je bjeao od Jevreja.
(Out line of the His tory of Dogma, Adolf Harmack, p.20)
SUKOB POSTOJEIH CRKAVA
Tako The o dore Zahan, npr. ilustrira gorki sukob unutar crkava. On istie da
rimokatolika crkva optuuje gro-pravoslavnu crkvu za preoblikovanje teksta svetih
spisa dodavanjem ili oduzimanjem sa dobrim i loim namjerama. Grci sa svoje strane
istiu da su sami katolici mjestimice otili vrlo daleko od orginalnog teksta, i, uprkos
njihovim razlikama oni kombiniraju da optue nekonforniste krane za skretanje s
pravog puta i osude ih kao heretike, a heretici opet optuuju katolike za falsifikovanje
istine. On zakljuuje: Zar injenice ne potvruju ove optube?
(T. Zahn: Ar ti cles of Ap os tolic Creed.)
ZASTRAIVANJEM GONIMO LJUDE DA VJERUJU
Stari su vrlo malo filozofirali o boanskim stvarima. Vjera je bila vie u ivotu ljudi
nego u samim dogmama. Kada je vjera dola u stanje da je ima na papiru a ne u srcima,
onda je bilo onoliko vjera koliko i ljudi.
Paragrafi su se poveavali, a iskrenost smanjivala. Svae su se podgrijavale, a ljubav
se haldila. Dogma o Kristu, koja u poetku nije znala za cjepidlaenje, pala je u zavisnost
filozofije. Ovo je bila prva faza opadanja Crkve.
Eras mus, komentirajui ovo kae: Naredbe imeratora u vezi s ovim nisu mnogo
pomogle iskrenosti vjere.... Kada je vjera vie u ustima nego u srcu, kada nas vrsto
znanje svetih spisa iznevjeri, ipak zastraivanjem gonimo ljude da vjeruju ono to ne
vjeruju, da vole ono to ne vole, da znaju ono to ne znaju. Ono to je prisilno, ne moe
biti iskreno.
(Erasmi Epistolai, 1334 ed., P.S. Allen, V.pp 173-92)
ZBOG PAVLA JE DISKONTINUITET
SA ISTORIJSKIM ISUSOM
....diskontinuitet izmeu istorijskog Isusa i Krista Crkve postao je tako velik da je
bilo kakvo jedinstvo izmeu njih jedva prepoznatljivo.
(The Je sus Re port, Johannes Lehmann, p.127)
152
PAV LO VA HEREZA JE POSTALA KRANSTVO
Pavlovska hereza je postala temeljom kranske ortodoksije, a legitimna Crkva je
poricana kao heretika.
(The Je sus Re port, Johannes Lehmann, p. 128)
DODATAK VIII
SLJEDEI IZVACI IZ DRUGIH SPISA
NOSE SVJEDOANSTVO KUR'ANSKOJ ISTINI
DA ISUS NIJE BOG
Djela 2:22 Vi ljudi Izraela, ujte ove rijei: Isus Nazarenac, ovjek odobren
od Boga meu vama pomou uda i znakova, koje je Bog uinio preko njega
usred vas, kao to vi sami znate.
Otkrivenje 19:10 I ja padoh na njegove noge da ga oboavam. I on ree meni:
Pogledaj, ali ne ini: ja sam tvoj sluga, i tvoje brae koji imaju svjedoanstvo o Isusu:
oboavaj Boga.
Ivan 12:49 Jer ja nisam govorio od sebe, nego otac koji me je poslao. On mi je dao
zapovjed, ta ja trebam rei, i ta trebam govoriti.
Ivan 5:30,31 Ja sam po sebi nita ne mogu uiniti: sudim kako ujem, a moj sud je
pravedan; jer ja nisam po svojoj volji nego po volji Oca koji me je poslao. Ako ja
svjedoim o sebi, moje svjedoanstvo nije vjerodostojno.
Ivan 14:28 ....Jer Otac je vei od mene
Ivan 17:3 A ovaj ivot je vjeni, da bi oni znali Tebe, jedinog pravog Boga i Isusa
Krista kojeg si Ti posalo.
Ivan 13:16 Doista, doista vam kaem, sluga nije vei od svog Gospodara, niti je
onaj koji je je poslat vei od onog koji ga je poslao.
Ivan 20:17 Isus joj ree (Mariji Magdaleni): Ja se uzdiem svom Ocu i tvom ocu; i
mom Bogu i tvom Bogu.
DODATAK
153
Marko 13:32 Ali o tom asu i tom danu ne zna niko, ne, ni aneli koji su na nebu,
niti sin, nego samo Otac.
Ivan 8:40 A vi sad traite da me ubijete, ovjeka koji vam je rekao istinu koju sam
uo od Boga.
Job 25:4 Kako onda ovjek moe biti prav pred Bogom?, ili kako moe biti ist onaj
koji je roen od ene?
DODATAK IX
STA TUS ENE U KRANSTVU
Isus je bio posljednji poslanik iz reda Izraelaca. On je uveo reforme u uenja ranijih
izraelskih proroka, tamo gdje je on osjetio da trebaju takve reforme. Dao je
reinterpertaciju nekih vjerskih naela Mojsijevih, dovodei ih u sklad sa potrebama svog
vremena, a druga je ostavio onakvima kakve jesu.
DODATAK
154
KUR'AN GOVORI !
Sura 5, ajeti 116-117
ISUS NIJE BOG
I kad rekne Al lah: O Isa, sine
Merjemin! Jesi li ti govorio ljudima:
Uzmite mene i majku moju (kao) dva
boga mimo Allaha?
Rei e: Slava Tebi! Nije moje
da kaem ta pravo nemam. Ako sam
to rekao, pa doista to zna. Ti zna ta
je u dui mojoj, a ja ne znam ta je u
dui Tvojoj. Uistinu! Ti, Ti si znalac
nevidljivih. Nisam im govorio, izuzev
ta si mi naredio: Oboavajte Allaha,
Gospodara mog i Gospodara vaeg."
Uporedi sa Biblijom:
1. Ivan 25:4 2. Ivan 12:49
3. Ivan 14:28 4. Isaija 42:8
5. Djela 2:21
KUR'AN GOVORI !
Sura 41, ajet 6
MUHAMMED NIJE BOG
Doista sam ja smrtnik slian
vama, objavljuje mi se da je uistinu
va Bog, Bog jedan, zato uzmite put
pravi Njemu i traite oprost Njegov.
A teko muricima...
Neki l j udi smat raj u da
Muslimani oboavaju Muhammeda
umj est o Boga i zovu i h
muhamedanci.. Gornji ajet pokazuje
da Muhammed za sebe nikad nije
tako neto tvrdio.
On je bio poslanik kao i svaki
drugi Boj i posl ani k. Ri j e
muhamedanizam kada se primjeni
na Is lam je pogreno imenovanje. Is -
lam znai pokoravanje Bojoj volji,
a nj egovi sl j dbeni ci zovu se
Muslimani.
Takozvani Stari Zavjet biblijski zagovara masakr, oprata poligamiju, prihvata
ropstvo i nareuje spaljivanje vjetica. Isus, koji je doao ne da uniti Zakon i proroke
nego da ih ostvari, oito nije vidio nita loe u ovom ili pak nije imao vremena da to
sredi.
Jer, on nije niti rekao ita niti uinio da humanizira Mojsijeve zakone o ratu ili da
ukine ropstvo ili da popravi sta tus ene. Ni rijei nije rekao o poligamiji.
Sveti Pavle, koji je stvarni utemljitelj kranstva onakvog kakvog ga razumiju i
vjeruju krani, dri enu za napasnicu. On je bacio itavu krivicu na pad ovjeka i
genezu grijeha ene.
Evo ta itamo u Novom Zavjetu:
ena da se ne koluje, da bude u skrovitosti:
ena neka ui u skrovitosti sa svom podlonosti! Ne doputam eni da (ui)
pouava, niti da vri vlast nad muem, tavie, neka ostane u skrovitosti!
(Timoteju I, 2:11,12)
Uistinu, najprije je stvoren Adam, pa Eva. I Adam nije zaveden nego ena poto je
zavedena upala je u grijeh. (Timoteju I, 2:13,14)
Budui da ovjek nije od ene, nego ena od ovjeka, i to ovjek nije stvoren radi
ene, nego ena radi ovjeka - zato ena treba da ima znak podlonosti na svojoj glavi
radi anela. (Korinanima I, 11:8,9)
A ja vam kaem: tko otpusti svoju enu - osim zbog bludnitva - te se oeni drugom
ini preljub; i tko se oeni otputenicom, ini preljub. (Matej 19:9)
Neoenjeni neka se ne ene, hudovice neka se ne udaju:
Neoenjenima i udovicama ipak velim da je za njih dobro ako ostanu kao ja. A ako
se ne mogu uzdrati, neka se udaju i ene, jer je bolje eniti se nego izgarati o strasti.
(Korinanima I, 7:8,9)
Nema razvoda, a razvedena neka se ne udaje:
Oenjenima nareujem da se ena od mua ne rastavlja; ali ako se rastavi, neka
ostane neudata. (Korinanima I, 7:8,9,10,11).
Zabrana rastave, neoenjeni neka se ne ene:
Jesi li vezan za enu? Ne trai rastave! Jesi li slobodan od ene? Ne trai ene!
(Korinanima I, 7:27)
Djevojke neka se ne udaju:
Tako onaj koji udaje svoju djevicu dobro ini, a onaj koji je ne udaje bolje ini.
(Kor.I, 7:38)
155
Pokrivanje ene:
Svaka ena koja moli ili prorokuje gologlava, sramoti svog poglavara. U tome je posve
jednaka oianoj eni. Dakle: ako ena nee da nosi veo, neka se oia! Ali ako je sramota za
enu oiati se ili obrijati glavu, neka nosi veo!
(Kor.I, 11:6)
Noenje duge kose:
eni je dika da nosi dugu kosu, jer joj se kosa data umjesto vela.
(Kor. I, 11:14,15)
ene ne smiju govoriti:
ene na sastancima neka ute! Njima se ne doputa govoriti, ve neka se pokoravaju....
Ako ele neto nauiti neka kod kue pitaju svoje mueve, jer ne dolikuje eni da govori na
sastanku. (Kor I, 14:34,35)
Ne nositi pletenice, zlato, biser, skupe haljine:
Hou da se ene pristojno oblae da se kite stidom i enou, ne peletenicama, ni
zlatom i biserima ili skupocjenim haljinama... (Timoteju I, 2:9)
Nap. prev.: Sam Pavle je bio bear, to je oito i iz njegovih zapovjedi.
Evo ta su neki kononizirani sveci kranstva rekli o eni:
Sv. Ivan Damaskijac: ena je erka lai, straar pakla, neprijatelj mira; kroz nju je
Adam izgubio raj.
Sv. Kiprijan: ena je in stru ment koji avo koristi da bi se domagao naih dua.
Sv. Ante: ena je vrelo ruke avolove, njen glas je itanje zmijurine.
Sv. Grgur Veliki: ena ima otrov guje otrovnice, pakost adahe.
DODATAK
156
Nap. 1:
U pojedinim citatima gdje su velika odstupanja u odnosu na postojee prijevode Biblije, zadrao sam
smisao engleskog originala.
Nap. 2:
Poglavlje IX pripremio je autor prijevoda.
SADRAJ
n Faksimil originalne naslovne stranice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
n Faksimil originalne stranice 132 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
n Barnaba u Novom Zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
n Barnabin ivot i poruka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
n Isusovo evanelje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
n Kako je preivjelo Evanelje po Barnabi
Dodatak I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
n Jednobotvo u Bibliji
Dodatak II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
n Muhammed a.s. u Bibliji
Dodatak III . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
n Isus u Bibliji
Dodatak IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
n injenice o etiri evanelja
Vjerodostojnost evanelja, Dodatak V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
n Najave dolaska poslanika Muhammeda a.s.
U drevnim knjigama, Dodatak VI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
n ta kranski autoriteti kau o mitu evaneoske
Boje inkarnacije maskirane u grkoj filozofiji, D VII. . . . . . . . 152
n Svjedoanstva iz kuranske i biblijske istine
Da Isus nije Bog, Dodatak VIII . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
n Status ene u kranstvu, Dodatak IX. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
DODATAK IX
STATUS ENE U KRANSTVU
Isus je bio posljednji poslanik iz reda Izraelaca. On je uveo reforme u uenja
ranijih izraelskih proroka, tamo gdje je on osjetio da trebaju takve reforme. Dao je
reinterpertaciju nekih vjerskih naela Mojsijevih, dovodei ih u sklad sa
potrebama svog vremena, a druga je ostavio onakvima kakve jesu.
Takozvani Stari Zavjet biblijski zagovara masakr, oprata poligamiju,
prihvata ropstvo i nareuje spaljivanje vjetica. Isus, koji je doao ne da uniti
Zakon i proroke nego da ih ostvari, oito nije vidio nita loe u ovom ili pak nije
imao vremena da to sredi.
Jer, on nije niti rekao ita niti uinio da humanizira Mojsijeve zakone o ratu ili
da ukine ropstvo ili da popravi sta tus ene. Ni rijei nije rekao o poligamiji.
Sveti Pavle, koji je stvarni utemljitelj kranstva onakvog kakvog ga razumiju i
vjeruju krani, dri enu za napasnicu. On je bacio itavu krivicu na pad ovjeka
i genezu grijeha ene.
Evo ta itamo u Novom Zavjetu:
ena da se ne koluje, da bude u skrovitosti:
ena neka ui u skrovitosti sa svom podlonosti! Ne doputam eni da (ui)
pouava, niti da vri vlast nad muem, tavie, neka ostane u skrovitosti!
(Timoteju I, 2:11,12)
Uistinu, najprije je stvoren Adam, pa Eva. I Adam nije zaveden nego ena
poto je zavedena upala je u grijeh. (Timoteju I, 2:13,14)
Budui da ovjek nije od ene, nego ena od ovjeka, i to ovjek nije
stvoren radi ene, nego ena radi ovjeka - zato ena treba da ima znak
podlonosti na svojoj glavi radi anela. (Korinanima I, 11:8,9)
A ja vam kaem: tko otpusti svoju enu - osim zbog bludnitva - te se oeni
drugom ini preljub; i tko se oeni otputenicom, ini preljub. (Matej 19:9)
Neoenjeni neka se ne ene, hudovice neka se ne udaju:
Neoenjenima i udovicama ipak velim da je za njih dobro ako ostanu kao ja.
A ako se ne mogu uzdrati, neka se udaju i ene, jer je bolje eniti se nego izgarati
o strasti. (Korinanima I, 7:8,9)
Nema razvoda, a razvedena neka se ne udaje:
Oenjenima nareujem da se ena od mua ne rastavlja; ali ako se rastavi,
neka ostane neudata. (Korinanima I, 7:8,9,10,11).
155
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m
Zabrana rastave, neoenjeni neka se ne ene:
Jesi li vezan za enu? Ne trai rastave! Jesi li slobodan od ene? Ne trai
ene! (Korinanima I, 7:27)
Djevojke neka se ne udaju:
Tako onaj koji udaje svoju djevicu dobro ini, a onaj koji je ne udaje bolje ini.
(Kor.I, 7:38)
Pokrivanje ene:
Svaka ena koja moli ili prorokuje gologlava, sramoti svog poglavara. U tome je
posve jednaka oianoj eni. Dakle: ako ena nee da nosi veo, neka se oia! Ali
ako je sramota za enu oiati se ili obrijati glavu, neka nosi veo!
(Kor.I, 11:6)
Noenje duge kose:
eni je dika da nosi dugu kosu, jer joj se kosa data umjesto vela.
(Kor. I, 11:14,15)
ene ne smiju govoriti:
ene na sastancima neka ute! Njima se ne doputa govoriti, ve neka se
pokoravaju.... Ako ele neto nauiti neka kod kue pitaju svoje mueve, jer ne
dolikuje eni da govori na sastanku. (Kor I, 14:34,35)
Ne nositi pletenice, zlato, biser, skupe haljine:
Hou da se ene pristojno oblae da se kite stidom i enou, ne peletenicama,
ni zlatom i biserima ili skupocjenim haljinama... (Timoteju I, 2:9)
Nap. prev.: Sam Pavle je bio bear, to je oito i iz njegovih zapovjedi.
Evo ta su neki kononizirani sveci kranstva rekli o eni:
Sv. Ivan Damaskijac: ena je erka lai, straar pakla, neprijatelj mira; kroz nju
je Adam izgubio raj.
Sv. Kiprijan: ena je in stru ment koji avo koristi da bi se domagao naih dua.
Sv. Ante: ena je vrelo ruke avolove, njen glas je itanje zmijurine.
Sv. Grgur Veliki: ena ima otrov guje otrovnice, pakost adahe.
DODATAK
156
Nap. 1:
U pojedinim citatima gdje su velika odstupanja u odnosu na postojee prijevode Biblije, zadrao sam
smisao engleskog originala.
Nap. 2:
Poglavlje IX pripremio je autor prijevoda.
h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
m
l
i
v
o
.
c
o
m