Iskusniji voari znaju da u jesen, nakon zavrene berbe, poinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u vonjaku poinju sa odravanjem higijene u vonja- ku. To obuhvata: saupljanje opa- log lia, mumificiranih plodova iz kronje i sa zemlje ispod voke, uklanjanje starih, polom- ljenih grana. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz vonjaka i spaliti. Njihovim unitavanjem smanjuje se populacija patogena.
Poeljno je da se metalnom etkom ili posebnim strugaima, sa debla i ramenih grana ostrue kora. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, liajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu nale zimsko sklonite.
Jesenje prskanje voaka i vino- grada je obavezna mjera zatite. "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzronici mnogih bolesti. Suzbija se roga ljive, monilioze koti- avih voki (kajsije, breskve, lji- ve, trenje i vinje), bakteriozne plamenjae jabuke i kruke, up- ljikavost lia i krastavost plodo- va kajsije i drugih kotiavih voki, kovrdavost lia breskve, eskorioze vinove loze ...
Prouzrokovai (patogeni) nave- denih bolesti prezimljavaju u kronji voaka, skriveni u pu- kotinama kore, pupoljcima, rak- ranama, trulim organima i dru- gim skrivenim mjestima.
Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se unitavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljee smanjio na najmanju mjeru.
Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lia, kao to je sluaj sa ovom godinom gde se vegetacija produila, obavzno treba takve voke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lia, pa tek onda obaviti prskanje.
Tretiranje treba obaviti po lije- pom vremenu, bez vjetra (da ne dodje do zanoenja preparata), kada je t iznad 10C. Stabla moraju biti dobro nakvaena, dok sa njih ne pone da kapa, zbog ega se esto kae "voke je potrbno okupati". Ukoliko neki dio ostane neistretiran, na njemu se moe u proljee pojaviti bolest. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plaviastu boju, pa kada se vonjak njima
Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji - 2 - isprska, dobija plaviastu nijan- su, po kojoj je ova opercija zatite dobila ime "plavo prs- kanje" voari mogu lako uoiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje pres- koenog mjesta.
Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. grupi bakarnih je- dinjenja. To su: Bordovska orba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1.5-2%, Blauvit u koncentraciji 1%, Bakarni oksi- hlorid 50, u koncentraciji 0.75%, Kupragin u koncentraciji 0.35%. Cuproxsat u koncentraciji 0.35% itd.
U koliko se voari ipak odlue na sopstvenu izradu Bordovske or- be ona se priprema na sledei nain: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske orbe potreb- no je 100 litara vode, 2 kg plavog kamena, 0.8 kg ne- gaenopg ili 2.4 kg zagaenog krea. Negaeni kre se zagasi u trostruko veoj koliini vode. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kre i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se kre razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi kreno mlijeko. Kada se plavi kamen rastopi, sipa se u bure sa krenim mlijekom. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u kreno mlijeko. Ne preporuuje se mijeanje obrnutim redosledom jer se tada orba bre taloi i slabijeg je kvaliteta. Ovako pripremljena bordovska orba treba istog dana da se potroi jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. orba moe da se stabilizuje dodavanjem 250 grama eera na 100 litara orbe i tada zadrava fungicidna svojs- tva 2-3 dana.
Samo oni voari koji se pri- dravaju ovih uputsrava mogu oekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose voa u svojim zasadima u toku naredne godine.