REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 6.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj – prosinac 1992.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI
KNJIGA 6
BIBLIOTEKA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 3.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema – Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artuković
Rezenzenti:
Dr. sc. Nikica Barić
Dr. sc. Ozren Žunec
Urednik:
Mate Rupić, prof.
Suradnici:
Julija Barunčić, prof.
Ivan Brigović, prof.
Mr. sc. Ana Holjevac Tuković
Željka Križe, prof.
Mr. sc. Anđela Ljubas
Josipa Maras Kraljević, prof.
Natko Martinić Jerčić, prof.
Ivan Radoš, prof.
Slaven Ružić, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj Štefančić, prof.
Ilija Vučur, prof.
Lektorica:
Julija Barunčić, prof.
Izrada kazala:
Mr. sc. Ana Holjevac Tuković
Prijepis:
Indira Alpeza
Enisa Čamdžić Martinić
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Stega tisak d.o.o.
Naklada:
1000 primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 6.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj – prosinac 1992.)
Zagreb – Slavonski Brod, ožujak 2009.
IV
V
SADRŽAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
1992., srpanj 1., Knin – Izvješće Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju 1.
Milana Babića i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista – Pokretu za
Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
1992., srpanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbednosti MUP-u RSK o napadu na 2.
Milana Babića koji je pokušao u Benkovcu održati osnivački sastanak stranke . . . . . . . . . . . .8
1992., srpanj 2., Jasenovac – Službena bilješka Stanice milicije Jasenovac o namjernom 3.
paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
1992., srpanj 3., Erdut – Zapisnik sastanka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, 4.
Baranja i Zapadni Srem na kojem je raspravljano o radu SUP-a Vukovar . . . . . . . . . . . . . . .10
1992., srpanj 3., Jasenovac – Tjedno izvješće Stanice milicije Jasenovac o uništavanju imovine 5.
protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
1992., srpanj 6., Knin – Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babića i 6.
njegovih pristaša pokrene kazneni postupak zbog održavanja skupa u Benkovcu, a koji
Vlada ocjenjuje kao pokušaj rušenja legalno izabrane vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
1992., srpanj 7/8., Knin – Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 7. . . . . . . . .23
1992., srpanj 7., Knin – Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene 8.
novčanica spriječe unošenje starih novčanica u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
1992., srpanj 9., Lipik – Izvješće dežurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u 9.
Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljačkala na ratištu oko Pakraca . . . . . . . . . . . .27
1992., srpanj 13., Beli Manastir – Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti 10.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
1992., srpanj 14., Knin – Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 11. . . . . . . . . .31
1992., srpanj 15., Okučani – Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o 12.
otvaranju deviznog računa te ovlaštenim potpisnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
1992., srpanj 16., Vukovar – Rješenje Izvršnog savjeta općine Vukovar o promjeni naziva 13.
ulica na području Općine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
1992., srpanj 16., Knin – Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o 14.
organizaciji posjeta građana iz Šibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju
ispuniti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
VI
1992., srpanj 18., [Okučani] – Izvješće dežurnog SUP-a Okučani o zaustavljanju ekipe 15.
portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradišci, koja je snimala materijal o rušenju
samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je
trebala odnijeti snimljeni materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46
1992., srpanj 20., Erdut – Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu 16.
Komiteta za izbjeglice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
1992., srpanj 20., Knin – Zapisnik zajedničke sjednice Vlade RSK i Vijeća Saveza 17.
sindikata, na kojoj se raspravljalo o općem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje
visokih cijena i o oživljavanju gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
1992., srpanj 20., Knin – Službena bilješka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji Čengić u 18.
Erveniku i počiniocima ubojstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54
1992., srpanj 22., Dalj – Obavijest Republičkog javnog tužilaštva, s privremenim sjedištem 19.
u Vukovaru, Oblasnom vijeću SO SBZS o krivičnim postupcima u Srbiji protiv osoba
osumnjičenih za pljačku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratišta u
istočnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
1992., srpanj 22., Vukovar – Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Vladi RSK za 20.
osnivanje poduzeća “Krajina-petrol” za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte
i prirodnog plina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
1992., srpanj 23., Beograd – Bilješka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom 21.
Predsjedništva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zaključaka i odluka u svezi s
razgovorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
1992., srpanj 23., Pakrac – Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, 22.
kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehničkoj opremljenosti, sigurnosnoj
situaciji te suradnji s UNPROFOR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63
1992., srpanj 27., Slunj – Službena bilješka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od 23.
strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67
1992., srpanj 28., Knin – Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvrđuju da je 24.
rat na području RSK počeo 17. kolovoza 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68
1992., srpanj 28., Knin – Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine 25.
i nekretnina bivšeg Republičkog sekretarijata za upravu i pravosuđe Republike Hrvatske. . .68
1992., srpanj 29., Knin – Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 26. . . . . . . . . .69
1992., srpanj 31., Vrginmost – Izvješće Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane 27.
RSK o mogućnosti oživljavanja privredne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97
1992., kolovoz 3., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istočnoj 28.
Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjedništvom
Željka Ražnatovića – Arkana u Ernestinovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100
1992., kolovoz 4., Knin – Ovlaštenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili 29.
PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lončar s dvije kćeri preko teritorija RSK i graničnog
prijelaza Žitnić za Split. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
1992., kolovoz 7., Vukovar – Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za 30.
informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem,
posvećenog informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj djelatnosti . . . . . .102
VII
1992., kolovoz 8., Knin – Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a 31.
RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Gračacu, SUP-u Korenica, SJB Gračac i
organizacijama Crvenog križa u Gračacu i Metku za vođenje pregovora sa službenim
organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba . . . .104
1992., kolovoz 8., Knin – Protest Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a, 32.
Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu u kojemu se Republika
Hrvatska optužuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko
sela Širitovci na Miljevačkom platou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105
1992., kolovoz 10., Beli Manastir – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske 33.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107
1992., kolovoz 11., Knin – Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvršnog savjeta općine 34.
Podravska Slatina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110
1992., kolovoz 11., Slunj – Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu održi u Slunju zbog 35.
teških socijalnih prilika u toj općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111
1992., kolovoz 11., Negoslavci – Odluka Izvršnog savjeta općine Negoslavci o zapljeni 36.
vozila te zabrani crpenja i odvoženja nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez odobrenja
višeg organa nadležnog za navedene poslove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113
1992., kolovoz 11., Bosanska Dubica – Zahtjev “Općinske konferencije Crvenog križa” 37.
iz Bosanske Dubice pograničnoj policiji u Okučanima za odobrenje prijelaza protjeranim
stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u
zemlje zapadne Europe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114
1992., kolovoz 11., Vukovar – Izvješće predsjednika Izvršnog savjeta općine Vukovar, 38.
dr. Milorada Višića, o situaciji na području Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu
doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te
slaboj privrednoj aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115
1992., kolovoz 11., Benkovac – Izvješće Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u 39.
RSK o evidentiranim krivičnim djelima i prekršajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu
općine Benkovac u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116
1992., kolovoz 12., Vukovar – Odluke Kriznog štaba općine Vukovar za poboljšanje 40.
političko – sigurnosne situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118
1992., kolovoz 15., Stara Gradiška – Izvješće Stanice milicije Stara Gradiška o oduzimanju 41.
materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradiška putnicima iz BiH koji
su se u pratnji Crvenog križa preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe. . . . . .120
1992., kolovoz 18., Knin – Odluka Vlade RSK o osnivanju Republičke komisije za ratne 42.
zločine i zločine genocida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121
1992., kolovoz 19., Ilok – Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave Vladi RSK o radu 43.
Ministarstva za razdoblje od 1. siječnja do 1. kolovoza 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122
1992., kolovoz 19., Okučani – Izvješće “Šumarije Okučani” SUP-u Pakrac o primjerima 44.
krađe i samovoljne sječe ogrjevnog drveta na području pod ingerencijom Šumarije . . . . . .129
1992., kolovoz 19., Borovo – Izvješće rukovodioca Službe socijalne zaštite Oblasnom 45.
sekretarijatu za opću upravu Srpske oblasti SBZS o radu službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130
1992., kolovoz 21., Knin – Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 46. 132
VIII
1992., kolovoz 22., Knin – Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima 47.
i komandama brigada pogranične policije za pojačanu kontrolu vozila UNPROFOR-a
zbog infiltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a. . . . . . . . . . .135
1992., kolovoz 22., Okučani – Odluka Narodne skupštine Srpske oblasti Zapadna 48.
Slavonija o osobama koje će zastupati Oblast na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji
u Ženevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136
1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 49.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
Hrvata iz Siverića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137
1992., kolovoz 25., Knin – Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK 50.
Zapovjedništvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objašnjenje za
pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138
1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 51.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
građana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 52.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
građana hrvatske nacionalnosti iz Medviđe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140
1992., kolovoz 26., Knin – Zahtjev MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u 53.
Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zračnog prostora RSK budu na
vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vrši aerodromska kontrola iz
zračne baze u Udbini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141
1992., kolovoz 28., Knin – Zamolba predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog 54.
križa pukovniku Kosti Novakoviću da dozvoli povratak Uroša Vukića u Zadar, gdje mu
živi porodica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142
1992., kolovoz 27., Erdut – Izvješće o radu Sekretarijata za informiranje “Press centra 55.
Erdut” Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143
1992., kolovoz 28., Glina – Izvješće pomoćnika ministra Ministarstvu pravosuđa i uprave 56.
RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuđu te stanju u zatvorima na području
Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145
1992., kolovoz 28., Rakovica – Službena bilješka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i 57.
zarobljavanju veće skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija
Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijeći na teritorij Republike Bosne
i Hercegovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
1992., kolovoz 29., Knin – Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu 58.
i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju
oružanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
1992., kolovoz 30., Pakrac – Izvješće Izvršnog savjeta općine Pakrac središnjim vlastima 59.
RSK o aktualnoj društveno – političkoj situaciji u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . .150
1992., kolovoz 31., Erdut – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti 60.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152
1992., kolovoz 31., Slunj – Dopis Općinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama 61.
njihovim djelatnicima od strane građana i policajaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156
IX
1992., kolovoz 31., Glina – Dopis Okružnog zatvora u Glini Ministarstvu pravosuđa i 62.
uprave RSK u kojemu se traži rješenje problema smještaja pristiglih ratnih zarobljenika . .157
1992., kolovoz 31., Mlaka – Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u za hitno 63.
rješavanje problema organizacije granične policije na području spomenute MZ. . . . . . . . .158
1992., rujan 1., Knin – Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 64. . . . . . . . . .160
1992., rujan 1., Knin – Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rješavanju 65.
problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza građana preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . .165
1992., rujan 1., Knin – Izvješće zapovjednika graničnog prijelaza Musapstan SUP-u 66.
Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije
razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166
1992., rujan 2., Okučani – Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih 67.
srpskih vlasti iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167
1992., rujan 2., Knin – Obavijest MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama 68.
o obvezi pružanja pomoći financijskoj policiji u provođenju naplate carinskih pristojbi na
graničnim prijelazima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170
1992., rujan 2., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a 69.
RSK predstavnicima međunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vukić
Uroša radi privremenog odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
1992., rujan 4., Okučani – Obavijest SUP-a Pakrac podređenim jedinicama o 70.
dodijeljenoj količini goriva za tjednu potrošnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
1992., rujan 5., Benkovac – Izvješće djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o 71.
stanju sigurnosti u sjeveroistočnom dijelu općine Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172
1992., rujan 7., Vukovar – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća SO SBZS s 72.
priloženim izvješćem o djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice na tom
području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174
1992., rujan 8., Knin – Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 73. . . . . . . . . .177
1992., rujan 8., Okučani – Dnevno izvješće pomoćnika ministra unutarnjih poslova 74.
Krste Žarkovića MUP-u RSK o stanju sigurnosti na području zapadne Slavonije. . . . . . . .185
1992., rujan 9., Okučani – Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o složenoj sigurnosnoj 75.
situaciji nakon raspuštanja TO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186
1992., rujan 10., Knin – Zapovijed MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama 76.
za smanjenje potrošnje pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187
1992., rujan 11., Beli Manastir – Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za 77.
sprječavanje širenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Mađarsku .188
1992., rujan 12., Vukovar – Zapisnik osnivačkog sastanka Odbora za privredu i financije 78.
Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188
[1992., rujan 14. ] – Izvješće Dušana Pribilovića, člana Oblasnog vijeća Srpske oblasti 79.
SBZS, o aktivnostima Promatračke misije EZ-a na području istočne Slavonije. . . . . . . . . .191
1992., rujan 14., Dalj – Odluka Izvršnog savjeta općine Dalj o uspostavi općinskog 80.
kriznog stožera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193
X
1992., rujan 15., Knin – Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK područnim 81.
SUP-ovima o osnivanju informativne službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194
1992., rujan 15., Vukovar – Pismo predsjednika Općinskog suda za prekršaje Vukovar 82.
predsjedniku Skupštine RSK u kojem ga izvještava o nedostatku financijskih i materijalnih
sredstava za rad suda, te ga moli za pomoć i razumijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195
1992., rujan 17., Donji Čaglić – Iz knjige dnevnih događaja Odjeljenja milicije Lipik o 83.
prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovčani drže zatvorenu ženu hrvatske nacionalnosti,
te da će pratiti Hrvate koji odlaze po drva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
1992., rujan 19., Dvor – Izvješće zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora 84.
MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oružanoj pobuni srpskog stanovništva na Banovini
od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
1992., rujan 20., Knin – Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani u svezi 85.
otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201
1992., rujan 22., Knin – Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 86. . . . . . . . .202
1992., rujan 22., Banja Luka – Nacrt Protokola o suradnji između Vlade Republike 87.
Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .214
1992., rujan 22., Okučani – Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okučani 88.
o održavanju “mitinga istine o zapadnoj Slavoniji” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .216
1992., rujan 24., Knin – Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu 89.
UNPROFOR-a i Državnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom
priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijeća sigurnosti UN-a. . . . . . . . .217
1992., rujan 30., Golubić – Zapisnik sjednice Savjeta Školskog centra “17. avgust” 90.
MUP-a RSK u Golubiću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .218
1992., listopad 1., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju 91.
protiv nepoznatih počinitelja, zbog miniranja kuća izbjeglih Hrvata iz mjesta Raštević u
općini Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223
1992., listopad 3., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o informativnom 92.
razgovoru s Brankom Šikićem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kuće i pogibiji
supruge Soke Šikić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224
[1992., listopad 3.], Dvor – Službena bilješka načelnika SJB Dvor o pokušaju pripadnika 93.
UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku
Hrvatsku preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225
1992., listopad 5., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom 94.
tužitelju u Benkovcu protiv nepoznatih počinitelja, zbog miniranja kuće Ivice Marinovića
iz Šopota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226
1992., listopad 5., Vukovar – Izvještaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku 95.
lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a,
održanom u Vukovaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227
1992., listopad 5., Rajić – Ostavka članova Savjeta MZ Rajić SUP-u Pakrac na sve 96.
dužnosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogućnosti rješavanja problema prehrane,
smještaja stanovništva i posjete prognanih Hrvata mjestu Roždanik . . . . . . . . . . . . . . . . .228
XI
1992., listopad 6., Knin – Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 97. . . . . . . .230
1992., listopad 7., Okučani – Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na 98.
području zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240
1992., listopad 9., Orolik – Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta 99.
zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim štabom TO, optužbi za
pljačku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog
područja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242
1992., listopad 10., Ilok – Zapisnik sastanka ministra pravosuđa RSK s rukovoditeljima 100.
vodećih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa
pravosuđa, utvrđivanju koeficijenata radnika u pravosuđu, te problemu ustanova za
izdržavanje kazne zatvora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243
1992., listopad 12., Brusnik – Službena bilješka Odjeljenja milicije Brusnik o 101.
sigurnosnoj situaciji u selima Kričke i Gornja Šumetlica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247
1992., listopad 12., Benkovac – Krivična prijava s izvješćem o postupanju SJB Benkovac 102.
okružnom javnom tužitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivković iz
Dobropoljaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .248
1992., listopad 12., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 103.
počinitelja zbog miniranja kuće Dragana Dimlića iz Provića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .249
1992., listopad 13., Knin – Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 104. . . . . . .251
1992., listopad 13., Knin – Odluka Vlade RSK o davanju na korištenje opreme zračne 105.
luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .255
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 106.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 107.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Ježevića radi
odlaska u Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 108.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medviđe radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258
1992., listopad 13., [Knin] – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 109.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .259
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 110.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi
odlaska u Šibenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 111.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi
odlaska u Opatiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 112.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .261
XII
1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 113.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Gračaca radi
odlaska u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262
1992., listopad 13., Benkovac – Zamolba Parohije benkovačke Štabu TO Benkovac za 114.
dodjelu pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .263
1992., listopad 14., Donji Čaglić – Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom 115.
otuđenja građevinskog materijala u vlasništvu prognanog Hrvata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264
1992., listopad 15., Knin – Pismo Milana Martića, ministra unutarnjih poslova RSK 116.
Zapovjedništvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drniš. . . . . .264
1992., listopad 16., Benkovac – Službena bilješka Stanice javne bezbjednosti Benkovac 117.
povodom miniranja kuće Bosiljke Lončar iz Kule Atlagića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .265
1992., listopad 16., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna 118.
Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoružanjem . . . . . . . .266
1992., listopad 20., Knin – Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 119. . . . . . .267
1992., listopad 20., Knin – Pismo Vlade RSK Skupštini i Vladi Republike Srpske 120.
povodom inicijative Radovana Karadžića za premještaj borbenih zrakoplova iz zračnih
luka u Republici Srpskoj u zračne luke SR Jugoslaviji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .274
1992., listopad 20., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 121.
RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da
mogu prevesti 6 osoba iz sela Velušić u Split preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275
1992., listopad 20., Gračac – Izvješće Stanice javne bezbjednosti Gračac SUP-u Korenica 122.
o obavljenom očevidu nakon ubojstva Petra Nikšića iz Široke Kule . . . . . . . . . . . . . . . . . .276
1992., listopad 20., [Knin] – Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug 123.
UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izražava svoju zabrinutost zbog velikog
broja napada na stanovnike toga područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277
1992., listopad 22., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 124.
RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da
mogu prevesti 5 osoba iz sela Laškovica u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . .278
1992., listopad 22., Vukovar – Dnevno izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, 125.
krađama automobila, te “sumnjivim” radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih
grobnica u Antinu i Dalju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .279
1992., listopad 22., Vukovar – Molba predsjednika Odbora za obilježavanje godišnjice 126.
okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu pošalju podatke o poginulim borcima
u toj operaciji radi uručenja medalja “oslobodilaca Vukovara” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280
1992., listopad 23., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o ubojstvu 127.
pripadnika PJM Okučani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozaračke brigade iz
Prijedora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281
[1992., listopad 24.], [Petrinja] – Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna 128.
UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zločinima protiv preostalih Hrvata na
glinskom području. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .282
1992., listopad 26., Okučani – Obavijest SUP-a Okučani MUP-u RSK o poduzetim 129.
radnjama za sprječavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .283
XIII
1992., listopad 26., Glina – Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov 130.
dopis o ugrožavanju života i imovine preostalih Hrvata na području Gline . . . . . . . . . . . .284
1992., listopad 27., Knin – Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 131. . . . . . .286
1992., listopad 27., Okučani – Izvješće djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije 132.
oduzimanja imovine opljačkane za vrijeme ratnih događanja na području općine
Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .290
1992., listopad 27., Okučani – Molba Ljubiše Ljubojevića iz Rijeke za prijem u Jedinicu 133.
za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291
1992., listopad 27., Knin – Pismo Milana Babića, predsjednika SO Knin, episkopu 134.
dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima
Općine, u kojem predlaže izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu. . . . . . . . .292
1992., listopad 28., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 135.
RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da
mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .293
1992., listopad 28., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 136.
RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da
mogu prevesti 4 osobe iz Knina u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .294
1992., listopad 29., Glina – Obavijest predsjednika Skupštine RSK upućena nadležnim 137.
tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za
predsjednika Republike i poslanike u Skupštini RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295
1992., listopad 29., Knin – Odluka Vlade RSK kojom poziva sve građane u dijaspori da 138.
uplaćuju 100 njemačkih maraka mjesečno kao pomoć Republici Srpskoj Krajini. . . . . . . .297
1992., listopad 30., Knin – Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske 139.
Krajine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .298
1992., listopad 30., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 140.
RSK predstavniku Općinske organizacije Crvenog križa Benkovac da mogu prevesti preko
RSK do Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje napuštaju RSK ili
prelaze iz RH u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300
1992., listopad 30., Vukovar – Molba Fonda zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja 141.
Srpske oblasti SBZS gospodarskim organizacijama regije da uplaćuju doprinose za
zdravstveno osiguranje građana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302
1992., listopad 30., Knin – Molba Ministarstva fizičke kulture i sporta RSK Školi 142.
unutarnjih poslova u Golubiću, da omoguće polazniku škole nastup na nogometnoj
utakmici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303
1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija sa zajedničkog zasjedanja skupština Republike 143.
Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za državno ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . .304
[1992., listopad], Vukovar – Izvješće o radu Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, 144.
Baranja i Zapadni Srem od 22. svibnja do 31. listopada 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306
1992., studeni 2., Beli Manastir – Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske 145.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310
XIV
1992., studeni 3., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije 146.
UNPROFOR-a i hrvatske delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovništva u
skradinsko zaleđe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .316
1992., studeni 4., Ilok – Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-u i 147.
Sekretarijatu Vlade RSK na pomoćnika ministra MUP-a koji je zabranio Okružnom
zatvoru u Glini zamjene, premještanja i puštanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije
BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .318
1992., studeni 5., Ilok – Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave RSK da državni 148.
organi i organizacije krše Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedišta
općina i općinskih organa, ulica i trgova, poduzeća i radnji nisu usklađeni s “nacionalnim
osjećajima” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319
1992., studeni 6., Knin – Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK 149.
Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a
prema miliciji RSK (oduzimanje oružja u selu Bukovčani te blokiranje mosta na rijeci
Savi), koji nisu u skladu s Vanceovim planom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320
1992., studeni 9., Knin – Zahtjev predsjednika Okružnog suda u Kninu Đure Kresovića 150.
MUP-u RSK za mišljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Rakić iz jame
Golubnjača u kojoj se nalazi i 40-ak leševa osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom
1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322
1992., studeni 9., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 151.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje
obitelji iz Splita u selo Ceranje Donje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323
1992., studeni 9., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 152.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje
obitelji iz Splita u selo Kričke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324
1992., studeni 11., Benkovac – Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 153.
počinitelja zbog krađe ikona u rimokatoličkoj crkvi u Novigradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .325
1992., studeni 9., Ilok – Izvješće Jovanke Vidović o radu Stambene komisije MZ Ilok, 154.
te naseljavanju Srba u kuće i stanove protjeranih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326
1992., studeni 10., Knin – Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 155. . . . . . .331
1992., studeni 10., Kistanje – Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o 156.
krađi stoke od strane pripadnika krajiške milicije hrvatskom stanovništvu u selu
Laškovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338
1992., studeni 10., Knin – Sigurnosna procjena Resora državne bezbednosti MUP-a RSK 157.
za područje Vrlike s procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima . . . . . . . . . . . .339
1992., studeni 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji 158.
ukradenih vozila (automobila, traktora i kamiona) na području općina Plaški i Slunj . . . .340
1992., studeni 11., Knin – Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i 159.
SJB Kostajnica da poduzmu operativne mjere protiv osoba koje učestalo pale i ruše
hrvatske i srpske kuće u selu Majur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .342
1992., studeni 12., Mirkovci – Zaključci sa sjednice Izvršnog savjeta općine Mirkovci o 160.
poduzimanju mjera za oduzimanje bespravno prisvojene imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343
XV
1992., studeni 12., Mirkovci – Odluka Izvršnog savjeta općine Mirkovci o dodjeljivanju 161.
zemljišta na korištenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344
1992., studeni 13., Knin – Protestno pismo Državnog komiteta za suradnju s 162.
UNPROFOR-om Vlade RSK civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja
potvrda privatnim i državnim tvrtkama, da se područje RSK ne nalazi pod sankcijama
Vijeća sigurnosti UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .346
1992., studeni 14., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o zastrašivanju i progonu 163.
Hrvata u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .348
1992., studeni 14., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna 164.
Slavonija o mjerama povratka Srba u zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349
1992., studeni 16., Vukovar – Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske 165.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .350
1992., studeni 16., [Knin] – Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u 166.
Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru,
Laslovu i Mladenovcu o opskrbi energentima te elektrifikaciji RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .354
1992., studeni 17., [Knin] – Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva 167.
u Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i
Beogradu o opskrbi energentima i elektrifikaciji RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .357
1992., studeni 17., Okučani – Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 168. . .359
1992., studeni 19., Bratiškovci – Izvješće inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o 169.
paljenju kuća u Čisti Velikoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .361
1992., studeni 19., Prolići – Izjava voditeljice smjene “Graničnog prijelaza Peruča” o 170.
zaustavljanju kolone UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i
Satish Nambiar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
1992., studeni 21., Udbina – Operativno izvješće Odjeljenja milicije Udbina o pljačkanju 171.
imovine prognanih Hrvata u Podlapači . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363
1992., studeni 23., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u Škabrnji i 172.
pogibiji petorice pripadnika milicije RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .364
1992., studeni 24., Knin – Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 173. . . . . . . .365
1992., studeni 25., Glina – Zapisnik s kolegija pomoćnika ministra MUP-a RSK te 174.
sekretara i načelnika SUP-ova s područja Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .374
1992., studeni 26., Benkovac – Izvješće dežurnoga Stanice javne bezbjednosti Benkovac 175.
SUP-u Knin o ubojstvu obitelji Arbanas u selu Smilčić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383
1992., studeni 26., Knin – Izvješće Školskog centra “17. august” u Golubiću Ministarstvu 176.
prosvjete RSK o stručnoj pomoći MUP-a Srbije i Više škole za UP u Zemunu pri ustroju i
funkcioniranju te stručnom nadzoru nad radom Centra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .384
1992., studeni 27., Slunj – Zahtjev SO Slunj Vladi RSK za dodjelu sredstava za 177.
pokretanje privredne aktivnosti i financiranje troškova u prosvjeti i zdravstvu . . . . . . . . . .385
1992., studeni 28., Knin – Zahvalnica Vlade RSK Viktoru Andrejevu, pomoćniku 178.
zapovjednika UNPROFOR-a za civilna pitanja u sektoru Jug, za uspješnu suradnju . . . . .387
1992., studeni 29., Knin – Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a Vladi RSK o 179.
pojačanoj aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a, te stranih novinara na području RSK. . .388
XVI
1992., studeni 30., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o podmetanju eksploziva 180.
u kuću u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .389
[1992., studeni], Beograd – Službena bilješka sa sastanka predstavnika RSK s 181.
predstavnicima Vlade Republike Srbije u vezi financijske pomoći RSK . . . . . . . . . . . . . . .390
1992., prosinac 1., Knin – Zapisnik 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 182. . . . . . . .392
1992., prosinac 1., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne 183.
Slavonije kojim se utvrđuje da Vlada RSK nije osnovala sve ustanove nužne za društveni
i privredni razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .399
1992., prosinac 1., Glina – Zapisnik sa sastanka načelnika i sekretara SJB s područja 184.
Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400
1992., prosinac 1., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac o podnesenim krivičnim 185.
prijavama za razdoblje od 1. siječnja do 30. studenog 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404
1992., prosinac 3., Knin – Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o pljački i 186.
paljenju kuća prognanih Hrvata i izbjeglih Srba na prostoru Vrlike i Peručkog jezera. . . . .406
1992., prosinac 3., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o ubojstvu Mirka Arbanasa 187.
u Smilčiću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .407
1992., prosinac 4., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om RSK 188.
predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK, da mogu prevesti
Hrvate iz bolnice u Udbini preko teritorija RSK na teritorij RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408
1992., prosinac 4., Okučani – Zapovijed SUP-a Okučani jedinicama na graničnim 189.
prijelazima o zabrani susreta stanovništva na liniji razgraničenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408
1992., prosinac 7., Benkovac – Krivična prijava Stanice javne bezbjednosti Benkovac u 190.
vezi ubojstva obitelji Marinović u Šopotu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .409
1992., prosinac 7., Borovo Selo – Izvješće Crvenog križa Oblasnom vijeću Srpske oblasti 191.
SBZS o radu od kolovoza 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .411
1992., prosinac 10., Bratiškovci – Izvješće UNPROFOR-a Odjeljenju milicije Kistanje 192.
o pljački srušenih kuća u selu Vaćani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .412
1992., prosinac 11., Beli Manastir – Zapisnik 30. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti 193.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .414
1992., prosinac 11., Vukovar – Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Oblasnom 194.
vijeću Srpske oblasti SBZS za imenovanje novih članova Savjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419
1992., prosinac 11., Benkovac – Obavijest SJB Benkovac SUP-u Knin o ubojstvima 195.
Hrvata u selima Raštević i Donji Perušić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421
1992., prosinac 15., Knin – Zapisnik 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 196. . . . . . .422
1992., prosinac 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dolasku 197.
Komisije UN-a za ispitivanje ratnih zločina, koja namjerava posjetiti Ovčaru, te zahtjev
za upute o postupanju prema njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430
1992., prosinac 16., Knin – Brzojav MUP-a RSK SUP-u Vukovar s uputama o 198.
postupanju prema Komisiji UN-a za ispitivanje ratnih zločina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431
1992., prosinac 17., Knin – Izjava za javnost Vlade RSK u svezi predizbornih aktivnosti 199.
oporbe u SR Jugoslaviji kojom se ističe suprotnost političkih ciljeva krajinskih Srba i
srbijanske oporbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432
XVII
1992., prosinac 17., Mirkovci – Obavijest općine Mirkovci mjesnim zajednicama o zabrani 200.
doseljenicima da prilikom napuštanja Općine prodaju dodijeljenu imovinu . . . . . . . . . . .433
1992., prosinac 17., Petrinja – Zaključci Skupštine općine Petrinja o načinu rješavanja 201.
socijalne problematike, razvoju gospodarstva i poboljšanju sigurnosnog stanja . . . . . . . . .434
1992., prosinac 19., Bratiškovci – Izvješće UNPROFOR-a SUP-u Knin o paljenju kuća 202.
izbjeglih Hrvata u zaseoku Palinići i u Sonkoviću. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .436
1992., prosinac 23., Knin – Zapisnik 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 203. . . . . . .437
1992., prosinac 23., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om 204.
MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK da
mogu prevesti Hrvate iz Obrovca u Zadar preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443
1992., prosinac 24., Knin – Čestitka i podrška Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije 205.
Slobodanu Miloševiću povodom pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima . . . .444
1992., prosinac 24., Knin – Priopćenje za javnost Vlade RSK kojim se priznaju rezultati 206.
prijevremenih izbora u SR Jugoslaviji i daje podrška nastavku dobrih odnosa s vlastima. . .444
1992., prosinac 24., Hrvatska Kostajnica – Odgovor predsjednika Izvršnog savjeta 207.
općine Hrvatska Kostajnica Udruženju boraca MZ Komogovina u vezi brige o borcima
i obiteljima poginulih, s osvrtom na stanje u RSK i općini Hrvatska Kostajnica . . . . . . . .446
1992., prosinac 25., Borovo Naselje – Zapisnik 31. sjednice Oblasnog vijeća Srpske 208.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .448
1992., prosinac 25., Petrinja – Zapisnik sa sastanka gospodarstvenika s prostora 209.
Banovine u svezi proljetne sjetve i stočne proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .451
1992., prosinac 25., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna 210.
Slavonija kojim se nalaže predsjedniku Veljku Džakuli da uloži prigovor Vladi RSK
zbog izostavljanja oblasnih organa iz odluke o privremenom financiranju RSK za prvu
četvrtinu 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .455
1992., prosinac 26., Drniš – Obavijest Crvenog križa Drniš Crvenom križu RSK o 211.
mogućnosti smještaja sedam tisuća izbjeglica u napuštene kuće protjeranih Hrvata u
Drnišu, te o gospodarskom stanju u općini Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .456
1992., prosinac 27., Kistanje – Službena bilješka Civilne policije UNPROFOR-a Stanici 212.
milicije Kistanje o pritužbi dviju Hrvatica na pljačku imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .457
1992., prosinac 30., Knin – Zahtjev Privredne komore RSK da općinski organi popišu 213.
oduzete poslovne prostore i dijelove poduzeća Republike Hrvatske u Republici Srbiji koje
je Srbija proglasila svojim vlasništvom, a koje RSK smatra svojim nekretninama . . . . . . . .458
[1992., prosinac, Knin] – Izvješće o službenom putu članova Ekonomskog savjeta Vlade 214.
RSK i razgovorima vođenim u Beogradu, Belom Manastiru i Vukovaru . . . . . . . . . . . . . .459
Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .465
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .479
1
PREDGOVOR
K
njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj – prosinac 1992.) šesta je
knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti,
od 2007. počeo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
(dalje Centar). Tiskana je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest – Podružnica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. U knjizi su kronološkim slijedom predstavljeni dokumenti iz
arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u arhivskim ustanovama u Republici
Hrvatskoj, a odnose se na rad paradržavnih i političkih ustanova pobunjenih Srba u drugoj polovici 1992.
godine. Dokumenti su prepisani sa svim jezičnim, stilskim i gramatičkim obilježjima. Veći zahvati u tekstu
naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta
koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja,
u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci
o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju
stajališta njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na
neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Ipak, ostaje zaprepaštenje, ne samo količinom neistine u
navedenim dokumentima, nego i mržnjom i iracionalnim optužbama njihovih autora, s ciljem motiviranja
“svoje strane” na provođenje najekstremnijih zamisli.
Između ostaloga, dokumenti pokazuju da su međunarodni posrednici pobunjenim Srbima jasno dali do
znanja da svoj status moraju riješiti u okviru Ustava i zakona Republike Hrvatske, odnosno pregovorima
s hrvatskom vlašću, no oni su to ignorirali. Izjavu lorda Carringtona krajem srpnja 1992. u Beogradu, da
pobunjeni Srbi prihvaćaju “specijalni status u okviru Hrvatske”, predstavnici RSK su iste večeri demantirali.
Vojnim napredovanjem Srba u Bosni i Hercegovini (u kojem su sudjelovale i jedinice iz RSK) rasle su i
ambicije vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj, o čemu svjedoči Deklaracija donesena na zajedničkom
zasjedanju srpskih skupština u Prijedoru (31. listopada), u kojoj se ističe “da su Republika Srpska Krajina
i Republika Srpska državni entiteti”, te da se “Skupštine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
opredjeljuju za državno ujedinjenje”, koje se “odlaže do isteka plana OUN o zaštiti Republike Srpske
Krajine (Vensov plan) i sprovešće se na osnovu rezultata plebiscita.” U tom kontekstu je “Resor državne
bezbjednosti MUP-a RSK”, 29. studenoga 1992., izjave Cyrusa Vancea i lorda Davida Owena, koji su
teritorij RSK svrstali u RH, ocijenio kao “vrlo neodmjerene, ali decidne” (dok. 179). Da bi se naglasila
“državnost Krajine”, vodstvo pobunjenih Srba zabranilo je “lokalnim vlastima” sve službene kontakte s
predstavnicima UNPROFOR-a, usmjerivši ih na “državne organe” (Vlada, MUP i Ministarstvo obrane).
Slijed događaja pokazao je da su tu odluku uspješno provodili.
Dokumenti svjedoče i da je od 20. do 25. srpnja 1991. “Ratni štab uz pomoć Kapetana Dragana i
njegovih pomoćnika izradio plan o istjerivanju ustaških snaga s područja Dvora na Uni” (dok. 84), da je
vodstvo pobunjenih Srba 26. listopada 1992. odlučilo da neće otvoriti autocestu, čak i pod cijenu sukoba s
UN-om (dok. 129), da je predsjednik Okružnog suda u Kninu Đuro Kresović 9. studenoga 1992. zatražio
mišljenje od Milana Martića kako da zataška podatak da se u jami Golubnjača “nalazi i 40-ak leševa
osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991.” (dok. 150), da su već u drugoj polovici 1992. kao
problem evidentirana iseljavanja Srba iz Slunja u Srbiju (dok. 174), itd. Neki podaci su i “šaljive” prirode,
kao “macho” ponašanje predsjednika srpskog “Oblasnog vijeća” Veljka Džakule, koji je uoči sastanka sa
zapovjednicima UNPROFOR-a 2. rujna 1992. prevoditeljici UN-a objašnjavao da će “Hrvatice najviše
žaliti zbog odsustva Srba” (dok. 67).
Razmještajem zaštitnih snaga UN-a situacija za Hrvate i njihovu imovinu na okupiranom području
nije se nimalo poboljšala. Nastavilo se paljenje, razaranje te pljačkanje kuća koje su Hrvati morali napustiti
2
(dokumenti 5, 123, 169, 187, 202), ali i kuća srpskih vlasnika (dokumenti 159, 186). SUP Pakrac izvijestio
je MUP RSK da paljenje u Roždaniku, Jasenovcu i Paklenici nije moguće spriječiti “jer je na ovom području
sav narod bio naoružan i kada bi pokušali spriječiti neko od učinjenih djela moralo bi doći do oružanog
sukoba”. Zanimljivo je da se sudski postupak za pljačke i preprodaju automobila, poljoprivrednih strojeva
te bijele tehnike “s ratišta” vodi u Srbiji, a Oblasno vijeće SO Istočna Slavonija traži da se zbog većeg
broja krivičnih postupaka stvari po okončanju postupka predaju Srpskoj oblasti jer je to njihova imovina.
Nastavljena su ubojstva i protjerivanje Hrvata, tako da su zaštitne snage UN-a, uz Promatračku misiju
EZ-a i Međunarodni Crveni križ, postali posrednici za iseljavanje Hrvata iz tzv. Republike Srpske Krajine.
Mandat za povratak stanovništva zaštitne snage UN-a nisu nigdje primijenile. Hrvati koji su ostali na
svojim posjedima bili su opljačkani te podvrgnuti fizičkom i psihičkom maltretiranju, koje je nerijetko
završavalo i ubojstvom. Tako je 18/19. srpnja 1992. ubijena obitelj Čengić u Erveniku (dvoje djece od 4
i 10 godina), u listopadu bračni par Ivković u Dobropoljcima i Nikša Petar iz Široke Kule, u studenom
obitelj Arbanas u Smilčiću i Veronika Ivanić iz Perušića Donjeg, a u prosincu obitelj Marinović (četiri člana)
u Šopotu i obitelj Čirjak (dva člana) u Rašteviću. Na području SJB Benkovac (dok. 185) od 1. siječnja do
30. studenoga 1992. ubijeno je najmanje 27 Hrvata.
Nastavili su se i sukobi između političkih prvaka i vođa pobune Srba u Hrvatskoj oko (ne)prihvaćanja
plana Cyrusa Vancea. Nakon ubojstva čelnika Srba iz Vrginmosta Dmitra Obradovića, M. Babića i R.
Ležajića pretukli su njihovi dotadašnji istomišljenici zbog pokušaja da održe politički skup u Benkovcu.
Vodstvo pobunjenih Srba s Korduna i Banovine je početkom srpnja 1992. zaprijetilo osnivanjem samostalne
autonomne oblasti. Sukob vodstva pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji s vlastima RSK u Kninu doveo je
početkom kolovoza do osnivanja Jedinice za posebne namjene koja je nosila odore MUP-a Srbije, a u
Vukovaru je osnovan Krizni štab (po odobrenju predsjednika RSK Gorana Hadžića), koji je imao namjeru
suspendirati sve zakone RSK. Rukovodstvo Srba iz zapadne Slavonije optužilo je rukovodstvo Srba iz istočne
Slavonije za izdaju i namjerno pokretanje iseljavanja Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991., za što su inače
pred međunarodnom javnošću pobunjeni Srbi optuživali Hrvatsku. Čelnici tzv. Srpske oblasti Zapadna
Slavonija optuživali su G. Hadžića da u službenim dokumentima ne naziva izbjeglice iz zapadne Slavonije
izbjeglicama, nego “kolonistima” te da je zapadna Slavonija izdana i gotovo predana Hrvatskoj.
Na 25. sjednici “Vlade RSK”, 29. srpnja 1992., iznesen je podatak da “Republika Srpska Krajina
obuhvata prostor od 13.913 km
2
”, da se sastoji iz dvije međusobno odvojene cjeline: “S. Dalmacija, Lika,
Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne površine 11.402 km
2
i Istočna Slavonija, Zapadni Srem i
Baranja ukupne površine 2511 km
2
”, da ukupno ima “oko 400.000 stanovnika”, od toga “Srba 88%,
Hrvata 7% i ostalih 5%”, da je u ratu sudjelovalo “oko 66.000 boraca”, a da je poginulo “1021, a ranjeno
1682 boraca”, ne računajući “28 nestalih s Miljevačke visoravni” te “poginule i ranjene pripadnike TO koji
su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ” (dok. 26).
Gospodarska situacija u tzv. Republici Srpskoj Krajini bila je katastrofalna, s ogromnom inflacijom
(oko 20000 % u 1992.), tako da su umirovljenici od “Vlade Krajine” za lipanj 1992. tražili povećanje
mirovina za 350 % u odnosu na svibanj 1992. (odobreno je stopostotno povećanje za lipanj te stopostotno
povećanje za srpanj u odnosu na lipanj). Uz poljoprivredu, živjelo se od sječe/krađe šuma, a u Slavoniji od
eksploatacije nafte u okupiranim Đeletovcima. U okupirani Vukovar nije stizala pomoć za revitalizaciju
nekad velikih firmi “Borovo”, “Vuteks” i “Vupik”. U istočnoj Slavoniji bilo je registrirano samo 100
privrednih subjekata sa 7355 radnika (8,4 % stanovništva). Sredinom prosinca 1992. u općini Petrinja (oko
20.000 stanovnika) bilo je evidentirano 2230 zaposlenika, ali samo 920 u privrednim granama. Poseban
problem predstavljala je nestašica goriva, pa je u mnogim krajevima podbacila jesenska sjetva (također i
zbog nestašice repromaterijala za sjetvu).
Na 28. sjednici Vlade RSK održanoj 1. rujna 1992. u Erdutu, svi prisutni izjasnili su se “protiv bilo
kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor o takvom statusu
kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suživotu s Hrvatskom” (dok. 64). Na toj liniji je čestitka i
podrška Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću, od 24. prosinca 1992., povodom
pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srbiji, s isticanjem borbe “koju je narod Republike
Srpske Krajine vodio i vodi ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je cjelovitost najvećeg naroda na ovim
evropskim područjima” (dok. 205).
Urednik
3
KRATICE
a/a – ad acta (izvršeno)
AGVBR – artiljerijska grupa višecjevnihbacača
raketa
AKL – aerodromska kontrola leta
AP – autonomna pokrajina
AP – automatska puška
PAP – poluautomatska puška
AVL – aktivna vojna lica
B.B. – Beobanka Beograd
b/d – borbeno djelovanje
b/eš – borbeni ešalon
BG – Beograd
BG – borbena grupa
BiH – Bosna i Hercegovina
BiSZ – borbena i sigurnosna zaštita
BoiV – borbena obuka i vaspitanje
br. – broj
brTO – brigada teritorijalne obrane
BsT – bestrzajni top
bTO – bataljun TO
cal.- kalibar
CIVPOL – Civilna policija UNPROFOR-a
CK – crveni križ
CMU – centralna medicinska ustanova
CSB- Centar službi bezbjednosti
čl. – članak
d/r – dana rata
dipl. inž. – diplomirani inženjer
DM – Deutsche Mark ( Njemačka marka)
DP – državno poduzeće
DPZ – društveno politička zajednica
dr. – drugo
dr. – doktor
DTG – diverzantsko-teroristička grupa
DV – dalekovod
EEZ – Europska ekonomska zajednica
EP – Elektro privreda
EPS – Elektroprivreda Srbije
EZ – Evropska zajednica
gen. dir. – generalni direktor
GL – građanska lica
GOM – granično odjeljenje milicije
GŠ TO – glavni štab teritorijalne odbrane
GŠOS – generalštab oružanih snaga
H – haubica
hab – haubica
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HE – hidroelektrana
HIC – Hrvatski informativni centar
HTV – Hrvatska televizija
HUP – hotelsko ugostiteljsko poduzeće
HV – Hrvatska vojska
ing – inženjer
InMS – intendantska materijalna sredstva
InOb – intendantsko obezbjeđenje
IS – izvršni savjet
IV – izvršno vijeće
JB – javna bezbjednost
JNA- Jugoslavenska narodna armija
JP – javno poduzeće
JRM – javni red i mir
JU – jugoslavenski
K – korpus
KAG – korpusna artiljerijska grupa
kbr. – kućni broj
KD – kaznena djela
K-diri – komandiri
KEBS – Konferencija evropske bezbednosti
(Konferencija za europsku sigurnost i
suradnju)
kIk – kapetan prve klase
KLIK – Kninski likovni klub
KM – komandno mjesto
KoV – kopnena vojska
KPD – kazneno popravni dom
krim. – kriminalistički
KU – kazneni upisnik
KZ – kazneni zakon
LD – lični dohodak
LK – lična karta
M – mitraljez
M.P. – mjesto pečata
MB – minobacač
MC – medicinski centar
4
MES – minsko eksplozivna sredstva
MF – mirnodopska formacija
mil. – miliona
MIP – ministarstvo inostranih poslova
MK – mehanizirani korpus
MKCK – Međunarodna komitet “Crvenog
križa”
Mld – milijardi
MO – ministarstvo obrane
MO – mjesni odred
mob. – mobilizacijski
Mr. (mr.) – magistar
MS – materijalna sredstva
MTS – materijalno tehnička sredstva
MUP – ministarstvo unutrašnjih poslova
MZ – mjesna zajednica
n/r – na ruke
NB – narodna banka
NC – nastavni centar
NIGBAT- Nigerijski bataljun
NIK – Naftna industrija Krajine
NIS – Naftna industrija Srbije
NN – nepoznati
NO – narodna obrana
NS – narodna skupština
o.g. – ove godine
O.Z. – osiguravajući zavod
OB – odjeljenje bezbjednosti
OC – operativni cenar
OGM – odjeljenje granične milicije
OJ – oklopna jedinica
OJT – okružni javni tužilac
OKU – opći kolektivni ugovor
OM – odjeljenje milicije
OMJ – oklopno mehanizirana jedinica
ONO – općenarodna obrana
OpŠTO – općinski štab teritorijalne obrane
OSL – ovlašteno službeno lice
OŠ – osnovna škola
OT – oklopni transporter
OUN – Organizacija ujedinjenih naroda
OV – Oblasno vijeće
SO – Srpska oblasti
Ovl. sl. – ovlašteno službeno
PAM – protuavionski mitraljez
PB – pozadinska baza
Pf – pedagoški fakultet
Pg – pogonska sredstva
PgMS – pogonska materijalna sredstva
PIK – poljoprivredni kombinat
PIK – poljoprivredno – industrijski kombinat
PJ – poštanska jedinica
PJM – posebne jedinice milicije
PkPo – pomoćnik komandanta za pozadinu
PM – puškomitraljez
PMEZ – Promatračka misija Europske
zajednice
poab – protivoklopna artiljerijska baterija
PoB – pozadinska baza
pok. – pokojni
PoOb – pozadinsko obezbjeđenje
PP – privatno poduzeće
PPM – protupješadijska mina
pred – predsjednik
PTT – pošta, telefon, telegraf
puk. – pukovnik
PZ – poljoprivredna zadruga
R. – republika
r. – rijeka
RH – Republika Hrvatska
RiK – rukovođenje i komandovanje
RMR – ratne materijalne rezerve
RO- radna organizacija
RR – radio-relejni
RRČV – radio-relejna čvorišta
RS – Republika Srpska
RSK – Republika Srpska Krajina
RSUP – Republički sekretarijat za unutrašnje
poslove
RTV – radio televizija
RUJP – republička uprava javnih prihoda
RV i PVO – ratno vazduhoplovstvo i
protuvazdušna obrana
RVS – rezervni vojni starješina
s. – selo
S.D. – Sjeverna Dalmacija
SAO – srpska autonomna oblast
SB UN – Savjet bezbjednosti UN-a (Vijeće
sigurnosti UN-a)
5
SBZS – Slavonija, Baranja i ZapadniSrijem
SCT – središnji telekomunikacijski centar
SCTV – središnji telekomunikacijski centar veze
SDB – služba državne sigurnosti
SDK – služba društvenog knjigovodstva
SDS – Srpska demokratska stranka
SFRJ – Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija
SJB – stanica javne bezbednosti
SkM – skladište municije
SkPg – skladište pogonskog goriva
SkRD – skladište rezervnih dijelova
Sl. – službeni
SM – stanica milicije
SM (STM) – stanica milicije
SnK – sanitetski komplet
SnMS – sanitetska materijalna sredstva
SnSk – sanitetsko skladište
SnSL – sanitetsko skladište
SO – skupština općina
SO SBZS – Srpska oblast Slavonija, Baranja i
Zapadni Srijem
SOb – srpska oblast
SR BiH – Srpska Republika Bosna i
Hercegovina
SRJ – Savezna Republika Jugoslavija
SRK – Srpska Republika Krajina
SRS – Socijalistička Republika Srbija
SRT – sredstva ratne tehnike
SSS – srednja stručna sprema
StCV – stacionirani centar veze
STČV – stacionirana čvorišta veze
str. pov. – strogo povjerljivo
SUP – sekretarijat unutrašnjih poslova
SV – savjet
ŠC – školski centar
t – tona
TG – taktična grupa
Tkdj. – također
TO – teritorijalna obrana
TSH – Tvornica stočne hrane
TSn – tehničko snabdijevanje
TT – telefon – telegraf
TV – televizija
TVIK – Tvornica vijaka Knin
UN – Ujedinjeni narodi
UNHCR – United Nations High
Commissioner for Refugees, Visoki
povjerenik Ujedinjenih
naroda za izbjeglice
UNICEF – Te United Nations Children’s
Fund, Fond UN za djecu
UNMO – United Nations Military Observer,
vojni promatrač Ujedinjenih naroda
UNPA – Unitetd Nations Protected Area,
Zaštićeno područje Ujedinjenih naroda
UNPROFOR – United Nations Protection
Forces (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda)
UP – ugostiteljsko poduzeće
UP – unutarnji poslovi
Ur.br – urudžbeni broj
USA – Ujedinjene Države Amerike
v.d – vršilac dužnosti
v.r. – vlastitom rukom
VBR – višecjevni bacač raketa
VES – vojnoevidenciona specijalnost
vl. – vlasništvo
VO – vojna oblast
voj. – vojna
VP – vojna policija
VP – Vojna pošta
VPO – vojno-pomorska oblast
VS UN – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
VSF – vojno stambeni fond
VSS – visoka stručna sprema
VSSK – vijeće saveza sindikata
VSSSJ – Vijeće saveza sindikata Jugoslavije
VŠUP – visoka škola unutarnjih poslova
VtK – veterinarski komplet
VtMS – veterinarska materijalna sredstva
VU – Vukovar
YU – jugoslavenski
Zn ŠTO – zonski štab teritorijalne obrane
ZNG – Zbor narodne garde
ZŠ – zonski štab
ZŠTO – zonski štab teritorijalne obrane
zv. – zvani
6
7
1
1992., srpanj 1.
Knin
Izvješće Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju Milana Babića i
aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista – Pokretu za Jugoslaviju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 1. 7. 1992. godine
Informacija o radu
opozicionih lidera
Tokom juna mjeseca SDS
1
Krajine na čelu sa dr Milanom Babićem organizovao je u
nekoliko navrata zatvorene sastanke na području Dalmacije, Like i Korduna na kojima su
pored članova SDS Krajine učestvovala i pojedina AVL
2
koja se u svom dosadašnjem radu
nisu iskazala kao srpski opredjeljeni. Po našim saznanjima pojedini krugovi AVL pokušavaju
na prostoru Krajine da stvore i ojačaju organizacije SKPJ
3
koje bi poslužile kao baza za
nastanak i jačanje antifašističkog pokreta u RH
4
sa krajnjim ciljem ponovnog uspostavljanja
bivše Jugoslavije tj. priključenja RH i R
5
Slovenije. Ovi krugovi oslanjaju se na dr Milana
Babića i pomažu mu u njegovom pokušaju obaranja sa vlasti mr Z.
6
Zečevića kao srpski
opredjeljeni. Uočivši ovo Služba je informisala predsednika Vlade Zečevića koji je donio
odluku o uvođenju moratorija o radu političkih stranaka zbog dva razloga:
1. vanredna situacija na frontu sektora Jug gde je nakon odlaska naših dobrovoljaca u Bosnu
oslabljena naša odbrana i pojačan pritisak Hrvatskih snaga,
2. u RSK nije donet zakon o radu političkih stranaka te se rad stranaka može smatrati
ilegalnom delatnošću uperenom protiv ustavnog poretka i legalno izabrane Vlade.
Vlada je donoseći moratorij o radu političkih stranaka dala ovakvo obrazloženje i sugerisala
SDS Krajine da sačeka donošenje pomenutog zakona. Predsednik Zečević pozvao je
na razgovor dr. Babića i upoznao ga sa gore iznetim elementima. U periodu od 20.6. –
27.6. izvršena je dodatna mobilizacija na području sektora Jug, uočeno je od strane
vojno-teritorijalnih organa da opštinske strukture Knina opstruišu dodatnu mobilizaciju
otežavajući stabilizaciju fronta. Preko radio-Knina data je informacija od strane vojno-
teritorijalnih organa o tome, te su borci s fronta upoznati s tim. Kako je na području SO
Benkovac dodatna mobilizacija u celosti izvršena i svaki za pušku sposobni muškarac nalazi
1
Srpska demokratska stranka.
2
Aktivna vojna lica.
3
Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju.
4
Republika Hrvatska.
5
Republika.
6
Zdravko.
8
se na frontu pokušaj dr Babića da organizuje sastanak stranke (opštinski odbor Benkovac)
na kojem bi se analiziralo stanje fronta i problematika realizacije Vensovog plana, to je
dovelo do reakcije boraca koji su se spontano okupili i fizički sprečili održavanje pomenutog
skupa. Tom prilikom gnjevni borci fizički su maltretirali dr Babića i Rajka Ležajića kao i 15-
ak prisutnih koji do sada nisu uzeli učešća na frontu. U toku su operativne radnje kojima
će se utvrditi da li postoje elementi krivične odgovornosti i protiv počinilaca bit će podnete
krivične prijave. Napominjemo da je narod SO Benkovac osudio djelatnosti dr. Babića.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR – HMDCDR, 20., kut. 4.
2
1992., srpanj 2.
Knin
Obavijest Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o napadu na Milana Babića koji
je pokušao u Benkovcu održati osnivački sastanak stranke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 2. 7. 1992. godine
Informacija o incidentu
u Benkovcu
29.06.1992. godine oko 10.15 časova ispred Vatrogasnog doma okupilo se između 15 i
20 lica koja su se odazvala na poziv predsjednika SO
7
Benkovac Rajka Ležajića. Usprkos
donetom moratoriju na rad političkih stranaka Vlade RSK, pošto se nije okupio dovoljan
broj zainteresovanih dr. Babić
8
i inž. Ležajić uputili su se sa okupljenima u stan inž. Ležajića.
Obavešteni o planiranom sastanku borci sa fronta spontano su se okupili i provalili u stan,
nakon verbalnog duela borci su fizički napali i naneli telesne povrede inž. Ležajiću i dr.
Babiću a jedna grupa je pucala u automobil pred. SO Knin, napominjemo da je odlukom
Vlade Krajine o formiranju Kriznih štabova svaki pred. SO automatski pred. Kriznog štaba
i obavezan je na osnovu odluke Vlade dok traje vanredno stanje da ne napušta teritoriju
svoje opštine. Tokom poslijepodneva dr. Babić vratio se u Knin i po našim saznanjima
nije ostao da leži u bolnici, tek nakon radnog dogovora sa organizacionim sekretarom M.
9

Dobrijevićem i članovima gradskog odbora SDS-a Krajine isti je otišao u MC
10
gdje mu
7
Skupština općine.
8
Milan.
9
Marko.
10
Medicinski centar.
9
je obezbeđena posebna soba, napominjemo da je direktor MC dr. Marije Čubrilo supruga
komandanta Babićeve srpske vojske Rade Čubrilo.
Istraga o incidentu je u toku a određena saznanja Službe ukazuju na činjenicu da je pod
formom organizovanog stranačkog rada vršen radni dogovor oko svrgavanja legalno
izabranog predsednika Vlade mr Zečevića u cilju preuzimanja slasti od strane M. Babića.
Po saznanjima ove Službe dr. Babić tokom juna meseca intervenisao je kod Jerka Vukasa
pom. ministra UP
11
RH da se iz Zadra iz ustaškog zatvora pusti Nanić Darko zv. Dado koji
se pod nerazjašnjenim okolnostima predao ustašama prilikom pada našeg utvrđenja Križ.
Nakon puštanja Nanića od strane ustaša isti je odmah došao u GŠTO
12
gde je s njim obavio
razgovor načelnik OB,
13
a potom je otišao kod dr. Babića s kojim se zadržao u dužem
razgovoru da bi izišli na zajednički ručak u kafanu Vrelo.
Babićeva žena organizovala je drugi dan pregled u bolnici Knin D. Nanića s ciljem da se
istom izda uverenje kako je prebijen u ustaškom zatvoru. Osoblje koje je bilo prisutno
razmeni tvrdi da se na Naniću nisu videli tragovi fizičkog zlostavljanja.
Cjenimo da je ceo slučaj naduvan sa ciljem ponovnog vraćanja dr. Babića u političke
krugove. Nakon sprovedene istrage detaljno ćemo vas izvestiti o gore iznetom.
RDB – KNIN
Preslika, strojopis, ćirilica
HR – HMDCDR, 20., kut. 4.
3
1992., srpanj 2.
Jasenovac
Službena bilješka Stanice milicije Jasenovac o namjernom paljenju objekata
protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu
STANICA MILICIJE JASENOVAC
S L U Ž B E N A Z A B I L J E Š K A
Sastavljena dana 02. 07. 1992. godine u SM Jasenovac po Radulović Miroslavu, a u vezi
požara u ulici V. Nazora 31.
Dana 02. 07. 1992. godine patrola u sastavu Radulović – Kajtuz primjetila je požar u 06.50
časova u ulici Vladimira Nazora.
Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da gori štala na broju 31, vlasništvo Prpić Mirka.
Na mjestu događaja zatečena su tri vojnika koji su izjavili da nisu vidjeli nikoga tko bi
mogao biti počinilac podmetanja požara.
Jedan od vojnika koji nije htjeo reći svoje ime rekao je “Znaš ti tko je zapalio!”
11
Unutarnjih poslova.
12
Glavni štab Teritorijalne obrane.
13
Odjeljenje bezbjednosti.
10
Zabilješku podnio:
Radulović Miroslav, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 9.
4
1992., srpanj 3.
Erdut
Zapisnik sastanka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem na kojemu je raspravljano o radu SUP-a Vukovar
Z A P I S N I K
sa sastanka održanog dana 03. 07. 1992.g. u Erdutu sa početkom u 10 časova.
Sastanku su prisustvovali:
Bogić Stevo, Latas Đorđe, Ilić Milan, Jović Nemanja, Kojić Ilija, Lazić Dragan, Grahovac
Nebojša, Rebrača Jovan, Egić Vukašin, Višić Milorad, Papić Tomislav i Kapetanović
Jovan.
D N E V N I R E D
1. Rad organa unutrašnjih poslova
Ad 1)
Lazić Dragan, sekretar SUP-a Vukovar, podnio je izveštaj o radu Sekretarijata za razdoblje
od 01. 01. – 30. 06. 1992.g.
U prilogu ovog zapisnika nalazi se izveštaj, pod brojem 4564/92. Nakon podnešenog
izveštaja održana je rasprava te donešeni sledeći zaključci:
Pomoćnik ministra za unutrašnje poslove može sazvati vanredni sastanak sa članovima 1.
Oblasnog veća ako se za to ukaže potreba
Sednicama Oblasnog veća obavezno bi trebali prisustvovati pom. ministra unutrašnjih 2.
poslova ili drugi radnik organa unut. poslova kojeg on odredi
Potrebno je organizirati sastanak na koji bi se pozvali ministar unut. poslova RSK 3.
Martić Ilija,
14
ministar odbrane RSK Španović Milan
15
i predsednik Vlade RSK
gospodin Zečević.
16
1. Istom sastanku prisustvovali bi članovi Oblasnog veća, predsednici opština sa teritorije
SO SBZS, te predstavnici MUP-a Srbije
14
Pogrešno, riječ je o Milanu Martiću.
15
Pogrešno, riječ je o Stojanu Španoviću.
16
Zdravko.
11
Zadužuje se Ilić Milan da organizira sastanak sa gosp. Dobricom Ćosićem, Božovićem 4.
17

i Miloševićem.
18
Zadužuje se Rebrača Jovan da organizira sastanak sa gosp. Šešeljom 5.
19
i preds. MUP-a
Srbije.
Sastanak je završen u 12.30 časova.
PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA:
M.P.
20
Milan Ilić
za Jovčić Nemanja, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V U K O V A R
BROJ: 04-03-01/1-4564/92.
Vukovar, 02. 07. 1992. god.
PREDMET: Izveštaj o radu za razdoblje
od 01.01.-30.06. 1992.god. –
Sekretarijat za unutrašnje poslove u Vukovaru egzistira od 18.10.1991. godine. Prije
osnivanja Sekretarijata na području na kojem danas deluje Sekretarijat osnivane su manje
stanice milicije na inicijativu štabova TO-a ili grupe građana koje nisu bile dovoljno
organizaciono povezane niti adekvatno kadrovski popunjene. Osim toga Štab TO-a
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema formirao je stanice milicije u Iloku, Tovarniku,
Oroliku i Mirkovcima koje su uglavnom popunjene profesionalnim kadrovima iz MUP-a
Srbije gde su ove stanice preuzele i svu potrebnu opremu, naoružanje i druge potrepštine.
Prilikom formiranja SUP Vukovar preuzeo je sve ove stanice te nakon usaglašavnja i
postavljanja konačne organizacije vršeno je postepeno prilagođavanje rada već postojećih
stanica, osnivanje novih stanica i odeljenja, te prestanak rada određenih stanica i odeljenja,
da bi se do 01.01.1992. godine konačno uspostavila organizacija rada prema zacrtanoj
organizacionoj šemi Sekretarijata unutrašnjih poslova.
Pojedini delovi službe kao što su opštekadrovska služba i služba za upravne poslove
stavljeni su u potpunu funkciju unazad dva meseca tj. nakon donošenja odgovarajućih
zakonskih i drugih propisa Republike Srpske Krajina kojim je u potpunosti regulirana
delatnost SUP-a Vukovar i njegovih pojedinih delova. Potpuno zaokruženje organizacione
šeme Sekretarijata završiće se formiranjem Stanice milicije za bezbednost saobraćaja a koja
do sada nije formirana, prije svega zbog nemogućnosti prostornog smeštaja ove Stanice.
U toku dosadašnjeg rada Sekretarijat se sukobljavao sa različitim poteškoćama iz svih
sfera delovanja i rada Sekretarijata. Sekretarijat je započeo rad i još uvek radi u krajnje
neadekvatnom prostoru tako da pojedine službe ili referade sa 20 ili više izvršilaca obavljaju
17
Radoman.
18
Slobodan.
19
Vojislav.
20
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno veće Vukovar.
12
svoje redovne zadatke u jednoj kancelariji površine 16 metara kvadratnih, što sasvim sigurno
ima bitnog uticaja na rad i rezultate rada a posebno ima negativna uticaj na raspoloženje
građana koji kao stranke dolaze radi ostvarenja svojih građanskih prava pa uz sve napore
zaposlenog osoblja nije moguće u svakom slučaju u potpunosti i na odgovarajući način
udovoljiti svim strankama.
Materijalna opremljenost Sekretarijata veoma je loša pa se ovi problemi rešavaju raznim
posudbama od fizičkih ili pravnih lica. Ovakav način rešavanja materijalne opremljenosti
Sekretarijata utiče na ukupan rad Sekretarijata jer iziskuje pojačan napor u rešavanju
proturečnosti između neophodne potrebe za egzistiranje Sekretarijata i ugleda Sekretarijata
i njegovih radnika. U samom početku rada Sekretarijata radnici Sekretarijata su određena
materijalna sredstva kao što je papir, razni kancelarijski materijal, radni stolovi i stolice
prikupljali iz porušenih objekata, vodeći pri takvim aktivnostima računa da stvore
najneophodnije uslove za rad a da pri tome ne naruše lik pripadnika organa unutrašnjih
poslova. Neki aspekti ovog problema imali su i negativan politički aspekt u jednom delu
građanstva prema ovoj službi a iz razloga što Sekretarijat uz sve napore nije uspio rešiti
nabavku svih potrebnih obrazaca i pisaćih mašina na ćiriličnom pismu. Osim napora
koje je ulagao svaki pojedinac pripadnik službe služba je i organizirano sa odgovarajućim
pismenim zahtevima potraživala neophodna sredstva ili izvore finansiranja od raznih organa
i organizacija ali se uglavnom nailazilo na slab odaziv tako da većina problema ostaje do
danas nerešena.
Problem naoružanja, municije, odgovarajuće uniforme, sredstava veze i drugih tehničkih
pomagala i opreme koja je neophodna i čiji nedostatak čini gotovo nemogućim određena
postupanja radnika organa unutrašnjih poslova nije adekvatno do danas rešen uz sva pismena
i usmena obraćanja i do sada primljena mnoga obećanja.
U celom dosadašnjem periodu rada Sekretarijata stalno se vrši kadrovsko popunjavanje
a postoji izražena neodgovarajuća fluktuacija kadrova jer se u službu javljaju uglavnom
ljudi koji prvi puta počinju obavljati posao iz oblasti unutrašnjih poslova te nakon kraćeg
vremena kada shvate svu njegovu težinu i odgovornost, napuštaju službu. Činjenica da je u
Sekretarijatu relativno mali broj radnika koji imaju odgovarajuća stručna iskustva je također
određena poteškoća i ima određeni uticaj na ukupan rad Sekretarijata. Ovde posebno treba
istaći da je tokom V i VI meseca Sekretarijat napustilo oko 180 radnika sa odgovarajućim
profesionalnim iskustvom a koji su uglavnom bili zaposleni u MUP-u Srbije. Njihov
odlazak stvorio je određene probleme jer su u nekim stanicama službu napustili gotovo
svi radnici pa je trebalo brzo i adekvatno izvršiti kadrovske promene u ovim stanicama što
je do sada u dobrom delu prilično uspešno izvršeno. Vezano za kadrovsku problematiku
neophodno je napomenuti da pored objektivnih faktora koji su uticali na kretanje kadrova
u SUP-u Vukovar ima i određenih negativnih subjektivnih ponašanja pojedinaca koji su
radili u SUP-u Vukovar ili u drugim institucijama Republike Srpska Krajina pa i izvan nje.
Naime, činjenica je da je bilo pojava a i još uvek ih ima da neki pojedinci vrše agitacijom
među radnicima SUP-a da napuste SUP ili da određene poslove iz svog domena obavljaju
prema njihovim instrukcijama a mimo pozitivnih zakonskih propisa te na taj način krajnje
negativno utiču na rad i dalji razvoj Sekretarijata. Ima nažalost i pojedinaca u određenim
institucijama koji se prema službi UP-a
21
postavljaju konkurentski prikazujući sebe i svoje
institucije značajnijim, sposobnijim i postavljaju se nadređeno prema službi i pojedincima
21
Unutarnjih poslova.
13
iako im služba i pojedinci iz ove službe nude isključivo saradnju i upućuju na vršenje
dužnosti iz svoje nadležnosti, što smatramo da je jedino korisno za ukupan razvoj celokupne
državne zajednice.
Unatoč napred svim iznesenim problemima velikim zalaganjem i entuzijazmom
većeg broja radnika ovog Sekretarijata isti je ispunio svoju funkciju i opravdao osnivanje
i egzistiranje. Na tu činjenicu ukazuju i određeni statistički podaci koji najneposrednije
ukazuju na rad SUP-a Vukovar.
U proteklom razdoblju Sekretarijat za unutrašnje poslove Vukovar s organizacionim
jedinicama nadležnim tužilaštvima podneo je ukupno 619 krivičnih prijava protiv 16.743
lica i to za sledeća krivična dela:
UBISTVO, čl. 47. KZ-a RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 7
prijavljeno lica . . . . . . . . 10
s nepoznatim učiniocem . . . . 6
UBISTVO NA MAH, čl. 48. KZ-a RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljeno lica . . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UBISTVO IZ NEHATA, čl. 49. KZ-a RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljeno lica . . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UBISTVO U POKUŠAJU, čl. 47. u vezi čl.19. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . . 5
prijavljeno lica . . . . . . . . . 5
s poznatim učiniocem . . . . . 1
TEŠKA TELESNA POVREDA, čl. 53. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 5
prijavljeno lica . . . . . . . . . 7
s nepoznatim učiniocem . . . . –
LAKA TELESNA POVREDA, čl. 54. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljeno lica . . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
KRAĐA, čl. 163. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . 15
prijavljenih lica. . . . . . . . 17
s nepoznatim učiniocem . . . 25
ŠUMSKA KRAĐA, čl. 159. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . –
prijavljenih lica. . . . . . . . . –
s nepoznatim učiniocem . . . . 1
14
TEŠKA KRAĐA, čl. 164. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . 75
prijavljenih lica. . . . . . . . 131
s nepoznatim učiniocem . . . 101
RAZBOJNIŠTVO, čl. 166 KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 4
s nepoznatim učiniocem . . . . 1
TEŠKI SLUČAJEVI RAZBOJNIŠTVA KRAĐE I RAZBOJNIŠTVA, čl. 167.
KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
IZAZIVANJE OPŠTE OPASNOSTI, čl. 184. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 4
prijavljenih lica. . . . . . . . . 8
s nepoznatim učiniocem . . . 10
broj prijava. . . . . . . . . . . 2
TEŠKO DELO PROTIV OPŠTE BEZBEDNOSTI, čl. 191. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . –
prijavljenih lica. . . . . . . . . –
s nepoznatim učiniocem . . . . 2
UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAĆAJA, čl. 192. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . 24
prijavljenih lica. . . . . . . . 25
s nepoznatim učiniocem . . . . –
TEŠKA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA, čl. 198.
KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 5
prijavljenih lica. . . . . . . . . 5
s nepoznatim učiniocem . . . . –
NEDOZVOLJENA TRGOVINA, čl. 145. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . 10
prijavljenih lica. . . . . . . . 12
s nepoznatim učiniocem . . . . –
NEDOZVOLJENO DRŽANJE ORUŽJA ILI RASPRSKAVAJUĆIH
MATERIJA, čl. 226. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 4
prijavljenih lica. . . . . . . . . 4
s nepoznatim učiniocem . . . . –
15
ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA, čl. 239. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UBISTVO IZ NEPRIJATELJSKIH POBUDA PREMA SFRJ, čl. 122. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 3
prijavljenih lica. . . . . . . . . 3
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UČESTVOVANJE U NEPRIJATELJSKIM FORMACIJAMA, čl. 116. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
DIVERZIJA, čl. 126. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . –
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UDRUŽIVANJE RADI NEPRIJATELJSKE DELATNOSTI, čl. 136 KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . 209
prijavljenih lica. . . . . . 10501
s nepoznatim učiniocem . . . . –
NASILJE KOJIM SE UGROŽAVAJU SLOBODE I PRAVA GRAĐANA
PRIPADNIKA DRUGOG NARODA, NARODNOSTI ILI ETNIČKE
GRUPE, čl. 62. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . –
prijavljenih lica. . . . . . . . . –
s nepoznatim učiniocem . . . . 1
UNIŠTENJE ILI OŠTEĆENJE JAVNIH UREĐAJA, čl. 185. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UGROŽAVANJE OPASNIM ORUĐEM PRI TUČI ILI SVAĐI, čl. 56. KZ
RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
PLJAČKA, čl. 170. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . 11
prijavljenih lica. . . . . . . . 22
s nepoznatim učiniocem . . . . 5
16
ODUZIMANJE VOZILA, čl. 172. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
FALSIFIKOVANJE ISPRAVE, čl. 230. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 3
prijavljenih lica. . . . . . . . . 3
s nepoznatim učiniocem . . . . –
TEŠKA TELESNA POVREDA, čl. 53 KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
PROTUPRAVNO LIŠENJE SLOBODE, čl. 65. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
IZAZIVANJE NACIONALNE, RASNE I VJERSKE MRŽNJE, RAZDORA ILI
NETRPELJIVOSTI, čl. 134. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . 29
prijavljenih lica. . . . . . . . 29
s nepoznatim učiniocem . . . . –
POMAGANJE NEPRIJATELJA, čl. 120. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . 32
prijavljenih lica. . . . . . . . 32
s nepoznatim učiniocem . . . . –
SLUŽBA U NEPRIJATELJSKOJ VOJSCI, čl. 119. KZ SFRJ
s poznatim učiniocem . . . . 33
prijavljenih lica. . . . . . . . 33
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UGROŽAVANJE SIGURNOSTI, čl. 69. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
UGROŽAVANJE SIGURNOSTI, čl. 67. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim učiniocem . . . . –
POMAGANJE NEPRIJATELJA, čl. 120. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 5
prijavljenih lica. . . . . . . 1821
s nepoznatim učiniocem . . . . –
17
OŠTEĆENJE TUĐE STVARI, čl. 174. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
PROTUZAKONITO RASPOLAGANJE POVERENIM ORUŽJEM, čl. 222.
KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
OBLJUBA ILI PROTUPRIRODNI BLUD, čl. 104. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
NASILNIČKO PONAŠANJE, čl. 217. KZ RSK
s poznatim učiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim učiniocem . . . . –
Značajan uticaj na stanje i kretanje kriminaliteta imala su ratna dejstva na ovom
području i to kako na kretanje kriminaliteta u toku ratnih dejstava tako i nakon završetka
ratnih operacija sve do današnjih dana. Za razna krivična dela počinjena u toku ratnih
dejstava prijavljeno je oko 12.000 lica za koje su prikupljeni i najmanji podaci da su na
bilo koji način učestvovali na strani neprijatelja. U obradi ovog dela kriminaliteta evidentni
su problemi u manjkavosti podataka i materijalnih dokaza koji se uglavnom nalaze kod
Jugoslavenske armije a koje je Armija preuzela prilikom ulaska u Vukovar i Borovo naselje.
Nakon ratnih dejstava a zbog stanja u kojem se našla većina stanovništva, bez imovine,
bez neophodno potrebnih materijalnih sredstava za život, pojavljuju se masovne krađe
iz napuštenih objekata koji su Uredbom Vlade proglašeni državnom imovinom. Služba
je u početku svog delovanja nastojala da se što bolje organizira i suprostavi ovom vidu
kriminaliteta pa iako brojke iz ovog izveštaja ukazuju da je u tome bilo uspeha potrebno
je konstatirati da je određeni broj privrednih objekata gotovo opustošen i onesposobljen
za reprodukciju. Uzrok ovakvom stanju je sigurno neuključivanje drugih subjekata koji
imaju svoju funkciju i dužnost da štite imovinu i sprečavaju negativne pojave. U poratnom
periodu interesantan je razvoj pojave ubistava gde se u početku u najvećem broju slučajeva
radi o ubistvima iz političkih motiva da bi u kasnijem periodu sve više motiv bio materijalna
korist. Bitan uticaj i način smanjenja svih vidova kriminaliteta bio bi svakako organizirano
manipulisanje i raspolaganje državnom imovinom i drugom napuštenom imovinom zašto
je potrebno stvarati uslove da određene državne i druge institucije što pre budu stavljene u
funkciju kako bi mogle dati doprinos u borbi protiv kriminaliteta i tako uticati na njegovo
smanjenje.
Dobar deo kriminala izvodi se upotrebom vatrenog oružja ili pretnjom vatrenim oružjem
a što je također posledica ratnih dejstava ali i nedovoljne organiziranosti nakon završetka
ratnih operacija u pogledu prava nošenja i korištenja oružja od strane pojedinaca i određenih
grupa koje uživaju određeni ugled i zaštitu nekih državnih institucija. Tako su poznati
18
slučajevi organiziranog otpora i sukobljavanja grupa pojedinaca sa pripadnicima službe
unutrašnjih poslova a do sada nije poznat slučaj da je bilo koja državna institucija izrazila
javno protivljenje ovakovom delovanju i dala podršku službi unutrašnjih poslova. Češće
su slobodne ocene i procene o pogrešnom postupanju službe i pojedinaca ili o njihovoj
nemoći.
Posebno karakterističan slučaj postupak petorice mladića koji su dana 28.06.1992. godine
na više mesta u Vukovaru uništili nekoliko ugostiteljskih objekata, maltretirali i vređali
građane, napali na ovlaštena službena lica SUP-a Vukovar te više lica lakše ili teže telesno
povredili, što je sve skupa izazvalo uznemirenje građana i određeno nepoverenje prema
službi pa je isto i uticalo na neposredno postupanje kao i naknadnu obradu i prikupljanje
podataka od strane radnika SUP-a Vukovar. Naime, mnogi građani su odbijali dati podatke
i činjenice za koje su znali a koje su vezane uz ovaj slučaj. Pojedinci su otvoreno odgovarali
da nisu spremni dati bilo kakve podatke jer nemaju dovoljno poverenja u vlasti pa se boje
posledica. Važno je istaći da je u ovom slučaju Sekretarijat unutrašnjih poslova u potpunosti
izvršio svoju ulogu jer je na najblaži mogući način bez izazivanja posledica po građane, pa
i same izvršioce, iste uspio razoružati i privesti nadležnom istražnom sucu te tako sprečiti
dalje činjenje krivičnih dela.
D O G A Đ A J I
Samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Pokušaj samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . 4
Ranjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Pronađeno nepoznatih leševa. . . . . . . . . . 14
Pronađeno poznatih leševa . . . . . . . . . . . 1
Prirodna smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Eksplozija s posledicom smrti . . . . . . . . . 10
Saobraćajna nesreća s posledicom smrti . . . . 2
Ostale nesreće s posledicom smrti . . . . . . . 3
Saobraćajna nesreća s posledicom povreda . . . 3
Saobraćajna nesreća s materijalnom štetom . . 3
Strujni udar . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 2
Požar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Nestalih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Eksplozija sa posledicom povrede . . . . . . . 6
SUZBIJANJE PREKRŠAJA
Iz oblasti Zakona o prekršajima protiv JRM
22
podnešeno prekršajnih prijava . . . . . . 88
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111
Iz oblasti Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima podnešeno prijava . 68
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Iz oblasti Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja podnešeno prijava . . . . . . . 8
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
UKUPNO:
PODNEŠENO PRIJAVA . . . . . . . . . . 179
PRIJAVLJENO LICA . . . . . . . . . . . . 198
22
Javnog reda i mira.
19
POTRAŽNA DELATNOST:
Uspeli smo formirati registar poternica i objava za licima koja su se udaljila sa ovih
područja i nepoželjan je njihov povratak, koji sadrži preko 20.000 lica.
Osim toga, organiziran je rad službe na potragama za nestalim licima, nestalim i otuđenim
predmetima, te na traganju za poznatim izvršiocima krivičnih dela koji su u begstvu.
INFORMATIVNA DELATNOST
U svim organizacionim jedinicama Sekretarijata evidentirano je ukupno 1067 različitih
operativnih informacija. neke od registrovanih informacija pokazale su se istinite i tačne pa
je usledila obrada i realizacija predmeta a jedan broj informacija je odložen dok je obrada po
jednom delu informacija u toku.
ISTRAŽNE RADNJE
U proteklom periodu obavljeno je 230 uviđaja u kojima su učestvovali po jedan krim.
tehničar, jedan operativni radnik, više milicionara koji su obezbeđivali lice mesta, a u većini
slučajeva bio je prisutan istražni sudac.
Na osnovu ovlašćenja iz člana 196. ZKP-a SUP Vukovar odredio je pritvor protiv 16
lica koja lica su nakon obrade privedena istražnom sucu a u nekoliko slučajeva puštena
na slobodu jer nije bilo moguće prikupiti dokaze o njihovoj kriminalnoj delatnosti. U 45
predmeta izvršeno je lišavanje slobode lica koja su izvršioci težih krivičnih dela a zbog jednog
iz razloga koji su navedeni u ZKP-u, te su ista lica uz krivičnu prijavu privedena istražnom
sucu.
AKCIJE
Služba je do sada organizirala ili učestvovala u sledećim akcijama:
ZASEDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
PRETRES TERENA . . . . . . . . . . . . . 4
RAZBIJANJE TERORISTIČKIH GRUPA . . 5
Napominjemo, da se svakodnevno vrši pregled terena od strane radnika ovog Sekretarijata
– pirotehničara u cilju deminiranja terena. Grupa za pirotehničke poslove vrši uklanjanje
mina i raznih eksplozivnih naprava koje sama pronalazi ili dolazi do saznanja prijavama
građana ili na drugi način. Samo u poslednjih mesec dana uništeno je ili deminirano preko
100 različitih eksplozivnih naprava.
UPRAVNI POSLOVI:
Evidentirano je 2706 zamolnica pravnih i fizičkih lica.
Uz sve poteškoće službe za upravne poslove sve više je u funkciji i omogućava građanima
da ostvare svoja prava iz ove oblasti.
Od početka izdavanja isprava podnešeno je:
ZAHTEVA ZA IZDAVANJE LIČNIH KARATA. . . . . . . . . . . . . . .435
IZDANO GOTOVIH LK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310
NABAVNE DOZVOLE ZA IZDAVANJE ORUŽJA. . . . . . . . . . . . .602
IZDANO ORUŽNIH LISTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166
ZAHTEVA ZA IZDAVANJE VOZAČKE DOZVOLE. . . . . . . . . . . . 67
IZDANO VOZAČKIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
ZAHTEV ZA REGISTRACIJU VOZILA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120
IZDANO SAOBRAĆAJNIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120
20
Na kraju se napominje da ovaj izveštaj predstavlja globalni pregled najznačajnijih radnih
aktivnosti SUP-a Vukovar i daje presek najizraženije problematike, te se u slučaju potrebe
mogu izraditi temeljitije analize svakog segmenta rada pojedinačno kao i svakog dela napred
izražene problematike.
S E K R E T A R
Lazić Dragan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica i latinica
Hrvatski informativni centar, A 178-107.
5
1992., srpanj 3.
Jasenovac
Tjedno izvješće Stanice milicije Jasenovac o uništavanju imovine protjeranih Hrvata
iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC M.P.
23
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: 05-VI-04/1-
Jasenovac, 03. 07. 1992.
S E D M I Č N I I Z V J E Š T A J
za period od 26. 06. do 03. 07. 1992.
1. KRIVIČNA DJELA:
– Dana 27.06.1992. godine u 13.05 časova samovoljno je pristupio u ovu SM Kelić
Milutin iz Jasenovca, Savska ulica br. 34 i prijavio krađu kotla od 60 litara i žutozeleni
kauč.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 27.06.1992. godine u 15.10 časova od strane patrole ove SM primjećen je požar
u ul. V. Nazora broj 36 A, vlasništvo Linjak Milan i na broju 33, vlasništvo nepoznato i na
broju 84, vlasnik nepoznat.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 27.06.1992. god. u 21.15 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici V.
Nazora br. 46, vlasnik kuće nepoznat.
isto vrijeme primijećen je požar u ul. 1. maja br. 2 – izgorjela je kuća vlasništvo Mačković
Ivan.
Podnešena službena zabilješka.
23
Prijemni pečat: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/9., br. 1028, primljeno 3. 7. 1992.
21
– Dana 27.06.1992. godine u 22.50 časova od strane patrole ove SM primijećen je požar
u Štrosmajerovoj ulici br. 13.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća vlasništvo Glavinić Marko, također je u istoj
ulici na broju 11 izgorjela kuća Brnić Nikole i Anke.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 27.06.1992. godine u 23.50 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici V.
Nazora bb.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kuća Dragić Miće, zvanog “Ivanjiša”.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 28.06.1992. godine u 07.10 časova patrola ove SM primijetila je požar u Savskoj
ulici br. 6.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kuća vlasništvo Dragić Drage, te u istoj ulici na
broju 8 izgorjela je kuća nepoznatog vlasnika.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 28.06.1992. godine u 08.30 časova patrola ove SM primijetila je požar u ul. V.
Nazora broj 51.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća vlasništvo Jakovljević Đurđa.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 28.06.1992. godine u 20.00 časova patrola ove SM primijetila je požar u ul.
Žrtava fašizma broj 28.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Mačković Ivan.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 29.06.1992. godine u 12.00 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici
Vladimira Nazora br. 39.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Huđ Silvester.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 29.06.1992. godine u 15.15 časova od strane patrole ove SM primijećen je požar
u Preradovićevoj ulici bb.
Na licu mjesta je ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Relić Slavko.
Podnešena službena zabilješka.
– Dana 02.07.1992. godine u 06.50 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici
Vladimira Nazora broj 31.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori štala, čiji je vlasnik Prpić Mirko.
Podnešena službena zabilješka.
2. PREKRŠAJNE PRIJAVE:
– Nije bilo.
3. SAOBRAĆAJNE NEZGODE:
– Nije bilo.
4. LEGITIMIRANA LICA:
– Nije bilo.
5. BEZBEDONOSNO STANJE (narušavanje primirja)
– Nije bilo
6. INFORMACIJE:
– Nije bilo.
7. ODUZETI PREDMETI:
– Nije bilo.
22
8. NARUŠAVANJE RADNE DISCIPLINE:
– Nije bilo.
9. Neophodne potrebe:
– Dostavljeno u prošlom izvještaju.
10. SARADNJA SA: civilnim vlastima: nije bilo niti se može
uspostaviti.
Predstavnicima UNPROFOR-a: bio je jedan neformalan
sastanak, ali nije postignut nikakav
dogovor.
Borbenim jedinicama: nije bilo.
11. OSTALI DOGAĐAJI:
Dana 28.06.1992. godine u 00.30 časova od strane obezbeđenja objekta SM došlo je do
pucnjave zbog uznemiravanja službe obezbeđenja od strane N.N. osobe.
Prilikom pucnjave nije bilo povrijeđenih niti poginulih.
Sastavljena službena zabilješka.
Dežurni operativac:
M.P.
24
Volf Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 9.
6
1992., srpanj 6.
Knin
Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babića i njegovih pristaša
pokrene kazneni postupak zbog održavanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada
ocjenjuje kao pokušaj rušenja legalno izabrane vlasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-5-215/92.
Knin, 06. 07. 1992. godine
MUP-u REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Zahtjev Vlade RSK
dostavlja se,
24
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP, Stanica bezbednosti – Odelenje milicije Jasenovac.
23
Prema informacijama sa kojima raspolažemo dana 29. 06. 1992. godine u Benkovcu
je došlo do pokušaja organiziranja ilegalnog i protuzakonitog skupa od strane nekoliko
pojedinaca sa ciljem obaranja legalne vlasti Republike Srpske Krajine.
25
Tom prilikom došlo
je do sukoba između jedne grupe boraca i organizatora ovog skupa. U tom sukobu neki od
učesnika zadobili su lake i teške tjelesne povrede.
Imajući u vidu činjenicu da postoje mnogi elementi koji ukazuju na to da je isključivi i
jedini razlog ovog okupljanja bio namjera obaranja legalno izabranih vlasti Republike Srpske
Krajine, to je potrebno da protiv organizatora i učesnika tog skupa, odnosno, protiv članova
te organizirane grupe pokrene zakonski postupak, a ukoliko se utvrdi da se u radnjama
članova grupe stiču bitna obilježja krivičnih dijela, prosljedite krivične prijave nadležnom
Javnom tužilaštvu.
Zbog različitih dezinformacija i interpretacija u javnosti i među građanima u vezi
ovog incidenta, još jednom zahtjevamo da nam odmah po prijemu ovog dopisa dostavite
kompletan izvještaj u vezi organizovanja ovog skupa, kao i o tome koje su zakonske radnje
provedene protiv organizatora i učesnika ovog ilegalnog okupljanja u Benkovcu.
M.P.
26
PREDSJEDNIK:
Mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
Dostaviti:
1. MUPU RSK,
2. Arhiva – ovdje.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR – HMDCDR, 4., kut. 3.
7
1992., srpanj 7/8.
Knin
Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine,
održane 07. 07. 1992. godine na Tvrđavi u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
25
Vidi: Dok. br. 1. i 2.
26
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
24
Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Boško Božanić, Stojan Španović, Rade Gaćeša, David
Rastović, Sergej Veselinović, Đorđe Bjegović, Nebojša Pavković, Petar Bukarica, Mirko
Rađen i Dušan Starević.
Sjednici još prisustvuju:
Zdravko Janković, Miloš Živković, Dušan Orlović, Nebojša Mandinić, Mile Paspalj.
Sjednici ne prisustvuju:
Stevo Bogić, Dobroslav Vejzović, Vojin Šuša, Mitar Brnović, dr Mladen Hadžić, Milan
Martić, Milan Knežević, Svetozar Vinčić, Savan Grabundžija, dr Dušan Jović i Vojin
Peurača.
Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da
se može punovažno odlučivati.
Članovi Vlade utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK 1.
(MUP, NO, VP).
Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade. 2.
Davanje suglasnosti na Statut Javnog preduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju 3.
električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin.
Davanje suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju električne energije Javnog preduzeća za 4.
proizvodnju prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin.
Donošenje Odluke o iznalaženju rješenja proizvodnje radio uređaja RU 1/1 sa 5.
predstavnicima fabrike elektronike “Rudi Čajevac” iz Banja Luke.
Tačka 1.
Informaciju o aktualnoj vojno-političkoj situaciji podnio je ministar obrane Stojan Španović.
Upoznao je Vladu sa situacijom u Istočnoj Slavoniji u kojoj je boravio proteklih dana te
istakao da je tamo situacija stabilizovana i da su trenutno poslovi sa kojim su tamo najviše
okupirani oko otkupa i ubiranja ljetine.
Postrojenja u Đeletovcima su počela raditi. Ta postrojenja su za sada dobro obezbjeđena
jedinicom policije za posebne namjene kao i snagama UNPROFOR-a. Također se
poduzimaju određene aktivnosti oko oživljavanja proizvodnje u kombinatu Borovo kao
i stavljanju u funkciju luke u Vukovaru. U sektoru sjever-jug koji je pod zaštitom UN,
rezolucijom Savjeta bezbjednosti 762 određeno je da tzv. ružičaste zone
27
uđu u zonu zaštite
UNPROFOR-a. Hrvatskoj je naređeno da se bezuslovno sa svojim snagama povuče sa
Miljevačkog platoa. U ružičastim zonama bi trebalo ostati zatečena vlast i policija. Naglasio
je da vlast i policija u tim područjima mora bezprekorno funkcionisati, budući da će tamo
također biti stacionirani promatrači EZ i UN te da će podnositi redovno izvještaje o stanju na
tom području i na temelju toga izvlačiti zaključke dali je došao momenat vraćanje hrvatske
vlasti u ružičaste zone. Ministar Španović je naglasio da je potrebno usmjeriti rukovodstva
27
Dijelovi okupiranog teritorija RH koji nisu ušli u UNP-a zone, predviđene planom Cyrusa Vance-a i koji su
dolaskom UNPROFOR-a trebali biti pod punim suverenitetom RH. Kako pobunjeni Srbi nisu htjeli vojno
napustiti taj teritorij UN je, na štetu Hrvatske, ustanovio te zone u sektorima Zapad, Sjever i Jug. Popis područja
u tzv. “ružičastoj zoni” opširnije vidi u: Javorović Božidar, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Defimi s.p.o.,
Zagreb 1995, str. 327.
25
u tim područjima kako da rade te učvrstiti našu vlast tamo a u cilju provođenja istog
založio se da se oformi grupa ljudi koja bi obišla ta područja te izdala konkretna zaduženja
rukovodstvima. Dušan Orlović se založio da se pazi na odabir pripadnika milicijskih snaga
koja bi kontrolisala ružičasta područja kao i uspostavljanje boljeg sistema veza kako bi
se sve informacije sa terena u što kraćem roku znale. U raspravi koja je poslije vođena
sudjelovali su David Rastović, Nebojša Mandinić, Miloš Živković, Đorđe Bjegović i drugi.
Podpredsjednik Vlade je predložio da se donesu sljedeći zaključci
1. Da se objavi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN broj 762.
2. Da se organizira konferencija za štampu povodnom objavljivanja ove rezolucije.
3. Da se na Srpskom Radio Kninu uredi jedna emisija u kojoj bi se razgovaralo otvorenim
telefonom o rezoluciji.
4. Da se organizira sastanak sa predstavnicima Izvršnih savjeta opština na kojim bi im se
dale smjernice rada posebno vezano za ružičasta područja.
5. Da se zaduži SUP RSK da održe sastanke sa komandirima stanica milicije gdje bi se dale
smjernice za rad milicije sa posebnim naglaskom na djelovanje u ružičastim zonama.
6. Da se ostvari stalno prisustvo predstavnika Vlade na terenu.
Poslije toga se otvorila rasprava o tome šta sve obuhvata ružičasta zona, sa naglaskom da se
inzistira da takva zona postoji iza linije sukoba na Hrvatskom teritoriju u mjestima gdje živi
većinsko srpsko stanovništvo. Kroz raspravu je traženo da o konačnom političkom statusu
ružičastih zona presudno odluči volja naroda, te da se ona mora poštovati. U raspravi koja
se poslije vodila sudjelovali su: Mirko Rađen, David Rastović, Stojan Španović, Nebojša
Mandinić, Nebojša Pavković i Mile Paspalj.
Nakon toga doneseni su sljedeći
Z A K L J U Č C I
1. Da se hitno nabave uniforme za miliciju sa prioritetom za miliciju u pograničnim
područjima.
2. Da se izdaju dokumenti (lična karta, tablice, saobraćajne dozvole) bez matičnog broja
koji će se unijeti naknadno kada se ustroji evidencija jedinstvenih matičnih brojeva građana
RSK.
Tačka 2.
Zapisnik sa prethodne sjednice, održan je dana 30.06.1992. godine komentirao je
podpredsjednik Vlade Jovo Kablar. Nakon što je podpredsjednik komentirao na isti je
utvrđena sljedeća
P R I M J E D B A
pod tačkom 1. zaključak pod rednim brojem 4. potrebno je izvršiti precizniju formulaciju
za jednu od narednih sjednica. U ostalom dijelu zapisnik je usvojen.
Tačka 3.
Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović je upoznao Vladu sa Statutom JP
28

za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Nakon provedene rasprave
jednoglasno je usvojena
28
Javnih poduzeća.
26
O D L U K A
o davanju suglasnosti na Statut Javnog preduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju
električne energije “Elektroprivreda Krajine”.
Tačka 4.
Ministar Bjegović predložio Vladi da usvajanje tarifnog sistema za prodaju električne
energije JP “Elektroprivreda Krajine”.
Nakon rasprave usvojena je
O D L U K A
O davanju suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju električne energije JP za proizvodnju,
prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin.
Tačka 5.
Nebojša Mandinić je predložio da se u dogovoru sa predstavnicima SO i IS Opštine Slunj
iznađe mogućnost proizvodnje radio uređaja RU 1/1. Nakon rasprave i ukazanog značaja
ove proizvodnje usvojena je
O D L U K A
Nalaže se Skupštini opštine Slunj da hitno nađe kompromisno rješenje proizvodnje radio
uređaja RU 1/1 sa predstavnicima fabrike profesionalne elektronike “Rudi Čajevac” iz Banja
Luke. Proizvodnja navedenog uređaja je od strateškog značaja i hitno se mora uspostaviti.
Obavezuje se Vlada RSK da će riješiti supstituciju proizvodnje za radnike navedenog
pogona.
Sjednica je završila sa radom dana 08. 07. 1992. godine u 11.00 sati.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR – HMDCDR, 4., kut. 3.
8
1992., srpanj 7.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene novčanica spriječe unošenje
starih novčanica u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P.
29
UPRAVA JB
29
Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, org. jed. 3, br. 74, 13. 7. 1992.
27
Br. 08/03
Knin, 07. 07. 1992. godine
SUP – S V I M A
PREDMET: Akcija “Dinar”. –
Zbog aktualne izmjene novčanica u SR Jugoslaviji i Srpskoj Republici BiH, a kašnjenja
sa istim procesom u RSK potrebno je hitno i energično spriječiti unošenje starih novčanica
u Republici Srpskoj Krajini.
U vezi sa istim sa graničnim prelazima potrebno je odmah uspostaviti najrigorozniju
kontrolu, te preglede putnika i vozila, a pogotovu lica koja nisu državljani Krajine. Sva lica
koja se zateknu sa većim svotama novca od nužno uobičajenih za putovanje privoditi na
krim obradu uz privremeno oduzimanje novca. Očekuje se da će taj novac stizati prema
Republici Srpskoj Krajini prvenstveno radi masovne kupovine roba, a najviše prehrambenih
artikala i stoke, a radi kupovine deviza te je istom akcijom potrebno spriječiti iznošenje
deviza iz Republike Srpske Krajine. Izuzeti od ovoga mogu samo biti službene nabavke
novca za potrebe filijale SDK u Krajini.
O pojedinačnim slučajevima i pronalasku većih količina novca obavještavati ovo
Ministarstvo.
NAČELNIK UPRAVE:
Pavković Nebojša
Vjerodostojnost prijepisa ovjerava
SEKRETARI:
Ostrolučanin Vaso,[v.r.] M.P.
30
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 2.
9
1992., srpanj 9.
Lipik
Izvješće dežurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u Skender Vakufu
koje je 122. brigada JNA opljačkala na ratištu oko Pakraca
OM LIPIK
09. 07. 1992.g.
I Z V J E Š T A J
sastavljen dana 09.07.1992. godine u prostorijama OM Lipik povodom preuzimanja
motornih vozila od komande 122. L.P.B.R. u Skender Vakufu.
30
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
28
Dana 06.07.1992. godine po milicioneru Pavić Ostoji iz gore navedenog odelenja
izvršen je telefonski dogovor da se sledećeg dana dođe u Skender Vakuf na preuzimanje više
motornih vozila vlasništvo R.O. iz Pakraca, kao i privatno vlasništvo, koja je navedena vojna
jedinica odvezla sa našeg terena prilikom povlačenja.
Dolaskom na lice mjesta utvrđeno je da niti jedno vozilo nije u voznom stanju, obzirom da
nedostaju točkovi, akumulatori, kao i neispravnost motora na njima. Poslije ne baš kratkog
vremena dogovoreno je sa kapetanom I klase Cvišić Radom da se stave u pogon kombi
marke “IMV” br. motora 1113684 i br. šasije 49941 vlasništvo Kovačić Pere iz Šeovice i
“Zastava – 101 – Poli” reg oznake DA-337-38 vlasništvo “Komunalne RO Pakrac”.
U Skender Vakufu su ostali kamion marke “FAP” tip 16-20 sa neispravnim motorom,
kamion marke TAM tip 2001 u neispravnom stanju, kombi marke “TAM” sa neispravnim
motorom, kao i bez točkova. Pomenuta vozila su sa većim kvarovima i nedostacima djelova
pa se kao takva nisu mogla staviti u pogon. Sa već pomenutim Cvišićem je dogovoreno
da će ista odšlepati u Banja Luku, te da će ih pokušati staviti u pogon, za što smo dobili
saglasnost od komandanta brigade potpukovnika Peulić Boška.
U pomenuta dva vozila je izvršena djelomična popuna gorivom, te su uz nekoliko
mehaničarskih intervencija dovežena do Čaglića. Za kombi IMV je obaviješten Kovačić
Pero koji treba doći i preuzeti svoje vozilo u viđenom stanju.
U vezi “Zastave – 101” obavljen je razgovor sa predsjednikom IS SO Pakrac Radaković
Milanom, sa kojim je dogovoreno da će vozilo preuzeti Komunalna RO za kraće vrijeme.
Obzirom na vozila koja su ostala radi otklanjanja kvarova, telefonskim putem će se
uspostaviti kontakt kad kvarovi budu otklonjeni, te će kao takova biti preuzeta.
IZVJEŠTAJ SASTAVIO:
Tešić Tešo, v.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 6.
10
1992., srpanj 13.
Beli Manastir
Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem
Z A P I S N I K
sa 11. sednice Oblasnog veća
SO SBZS
održane dana 13. 07. 1992.g. u Belom Manastiru sa početkom u 10.00 časova.
Prisutni članovi Oblasnog veća: Ilić Milan, Nedić Pajo, Jovčić Nemanja, Papić Tomislav,
Dašić Dragiša, Matić Petar.
29
Ostali prisutni: Latas Đorđe, Grnović Mitar, Dvornić Radenko, Živković Nikola, Višić dr.
Milorad, Đorđe Čalošević, Veljković dr Živorad, Vujić Milan, Mirko Mrđa, Jovo Rebrača,
Žigić
31
.
D N E V N I R E D
1. Usvajanje zapisnika sa sednice Oblasnog veća, održane dana 06. 07. 1992. g.
2. Stanje razvoja i obnove Vukovara
3. Izvještaj o stanju u privredi
4. Suzbijanje negativnih pojava na teritoriji SO SBZS
5. Razno
Predsednik Oblasnog veća daje uvodnu reč o stanju u Oblasti, te određenim negativnim
pojavama, i suzbijanju istih, zatim o saznanjima izuzimanja nafte i naftnih derivata u okolini
Negoslavaca, o obilasku pograničnih jedinica, informacije se prihvataju.
Ad 1)
Sekretar Oblasnog Sekretarijata za opštu upravu upoznaje Veće sa preuzetim obavezama
s predhodne sjednice od 06.07.1992. g. Konstatirano je da određeni zaključci i obaveze nisu
izvršene, da Sekretarijat u svojim mesečnim izveštajima naznače koje obaveze nisu izvršili,
koje su poduzeli radnje, i razlog nemogućnosti izvršenja.
Nadalje konstatira se da Ministarstvo za pravosuđe i upravu nije još otvorilo odelenje
Privrednog suda sa sedištem u Vukovaru, što otežava poslove oko registracije privrednih
subjekata na ovom području.
Sekretar upoznaje Veće o odnosima Javnih preduzeća – Krajina – petrol i Naftne industrije
Krajine, te potrebe da se organizira poseban sastanak sa rukovodstvom ova dva preduzeća o
čemu će Veće biti posebno informisano.
Predsednik Veća otvara diskusiju pod točkom 1. dnevnog reda, nakon kraće diskusije
Veće donosi sledeći:
Z A K LJ U Č A K
a) Sekretarijat za Opštu upravu će dostaviti Sekretarijatu za informisanje Oblasnog veća
ove odluke i zaključke koje se donose na Veću a Sekretarijat za informisanje će iste
dostaviti Sekretarijatu Velike Narodne Skupštine, koja treba da nastavi sa izdavanjem
Sl.
32
glasnika.
Sekretarijat za informisanje će svako dvomesečno izdavati Bilten koji ima svrhu informisanja
građana.
b) Usvaja se zapisnik sa sednice Oblasnog veća održane 06. 07. 1992. g.
Ad 2)
Višić dr. Milorad predsednik NS
33
opštine Vukovar podnosi sveobuhvatni izveštaj o stanju
na području općine Vukovar i posledicama ratnog razaranja, o neophodnosti poduzimanja
određenih akcija za sanaciju posledica, uspostavljanja normalizacije života.
31
Vaso.
32
Službenog.
33
Narodne skupštine.
30
Izveštaj se prilaže uz zapisnik.
34
Papić Tomislav sekretar Oblasnog Sekretarijata za Urbanizam, stambeno komunalne poslove
i građevinarstvo podnosi informaciju o obimu ratnih razaranja na stambenim objektima,
javnim objektima, objektima infrastrukture, te drugim objektima.
Informacija se prilaže uz zapisnik.
35
Predsednik Veća otvara diskusiju pod tačkom 2. dnevnog reda. Nakon sveobuhvatne
diskusije Veće donosi sledeći:
Z A K LJ U Č A K
a) Predlaže se Vladi RSK da pokrene inicijativu pred Skupštinom RSK da donese zakon o
obnovi i izgradnji Vukovara.
b) Obavezuje se Višić dr. Milorad, Papić Tomislav, Ilić Milan, Nedić Paja, Jovčić Nemanja,
Mirko Mrđa da pripreme elaborat na temu obnove i izgradnje Vukovara, zaključno sa
danom 1.09.1992.
Isti se obavezuju organizovati na ovu temu sastanak na koji će se pozvati: RTV Beograd,
Predsednik Vlade SRJ, Predsednik Vlade Srbije, Njegova Svetlost Patrijarha Pavla, princa
Tomislava Karađorđevića, Predsednika RSK, Predsednika Vlade RSK, prof. dr. Radmila
Milentijević, braću Karić, Jezdimira Vasiljević, Mihajlović Žika, Dafinu
36
, Predsednika
Srpsko Jevrejskog društva, Juretić Veselina, direktora instituta za građevinarstvo Novi Sad,
ministra za građevinarstvo Republike Srbije, direktora za građevinarstvo Beograd.
v) Oblasni Sekretarijat za privredu i finansije će sačiniti elaborat o mogućnosti izdvajanja
procenta iz prodaje nafte i naftnih derivata na ovom području, koji bi se uplaćivao u fond za
obnovu i izgradnju Vukovara, te za elektrifikaciju dela Oblasti u kojoj ista nije izvršena.
g) Inicira se sastanak predsednika opština: Vukovar, Dalj, Tenja, Mirkovci.
Na sastanak pozvati Ministra za pravosuđe i upravu. O ishodu sastanka i rešenja o
zajedničkim problemima predsednici opština će obavestiti ovo Veće.
Ad 3)
Sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i finansije podnosi izveštaj o stanju u privredi,
informiše o dosad poduzetim radnjama, naznačujući da su formirane agencije za privredni
razvoj sa sedištem u Vukovaru, Belom Manastiru, Novom Sadu.
Konstatira se da je neophodno formirati Savet za privredni razvoj koji će između ostalog
upravljati fondom za privredni razvoj.
Nakon kraće diskusije Veće donosi sledeći:
Z A K LJ U Č A K
Prihvata se informacija o stanju u privredi te se inicira poduzimanje daljnjih radnji za
oživljavanje privredne aktivnosti.
Ad 4)
Predsednik Oblasnog veća upoznaje Veće sa negativnim pojavama organiziranog kriminala,
te potrebe aktiviranja svih subjekata na njegovom otkrivanju i sprečavanju.
Nakon diskusije Veće donosi sledeći:
34
Izvješće nije pronađeno uz izvornik.
35
Informacija nije pronađena uz izvornik.
36
Milanović.
31
Z A K LJ U Č A K
Oblasno veće će putem svog Sekretarijata za opštu upravu okružnicom zatražiti od strane
MZ i IS opština da sudeluju i pomognu oko otkrivanja kriminalnih radnji, te nakon
prikupljenih informacija Oblasno veće će o tome uputiti obavest Ministarstvu unu. Poslova
i Ministarstvu pravosuđa.
Ad 5)
Predsednik Oblasnog veća upoznaje Veće da je neophodno potrebno ažurirati ćirilične
natpise sa imenima mostova: Batina – Bezdan, Ilok – Bačka Palanka.
Nakon diskusije Veće donosi sledeći:
Z A K LJ U Č A K
Određuje se rok od 8 dana u kojem će roku IS opštine Beli Manastir i Vukovar poduzeti
radnje oko postavljanja tabli sa ćiriličnim natpisom imena mota preko Dunava na relaciji
Batina – Bezdan, Ilok – Bačka Palanka.
Sednica je zaključena u 14,00 sati.
PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA:
Ilić Milan
Preslika, strojopis, ćirilica
Sign., Hrvatski informativni centar, A 017-109.
11
1992., srpanj 14.
Knin
Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 14. 07. 1992. godine na Tvrđavi
– Dom privrednika u Kninu
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Stojan
Španović, dr Mladen Hadžić, Vojin Šuša, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, Savan
Grabundžija, Rade Gaćeša, Sergej Veselinović i David Rastović.
Sjednici još prisustvuju:
Goran Hadžić, Mile Paspalj, Petar Bukarica, Nebojša Mandinić, Mirko Rađen, Zdravko
Janković, Miloš Živković, Đuro Dedić, Dušan Orlović, Damjan Berić, Sretko Petković i
Milan Oblaković.
32
Sjednici ne prisustvuju:
Dobrosav Vejzović, Mitar Brnović, Milan Martić, Milan Knežević, Mr Svetozar Vinčić, dr
Dušan Jović, Vojin Peurača.
Sjednica je počela sa radom u 9.30 sati.
Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se
može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D
1. Donošenje Odluke o osnivanju Narodne banke Krajine sa sjedištem u Kninu.
2. Imenovanje v.d. guvernere Narodne banke Krajine.
3. Donošenje Odluke o puštanju novog novca u opticaj.
4. Usvajanje Uredbe o promjeni vrijednosti dinara.
5. Usvajanje Odluke o obrazovanju Kursa dinara.
6. Donošenje Odluke o prihvatanju elaborata o otvaranju fakulteta i viših škola u RSK.
7. Usvajanje Uredbe
a) o ocjenjivanju zaposlenih u državnim organima,
b) o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave,
c) o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave.
8. Donošenje Odluke
a) o opštinskim organima uprave,
b) o organizaciji i načinu rada i broju članova izvršnih savjeta.
9. davanje saglasnosti na predsjednika za imenovanje predsjednika i člana izvršnog savjeta
opštine Dalj.
10. Davanje suglasnosti na razrešenje Ajduković Jovana na funkciju pomoćnika ministra
pravosuđa.
11. Donošenje Odluke o sjedištu eparhije u Kninu.
12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK.
13. Donošenje Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK.
14. Imenovanje sekretara ministarstva za sport i omladinu.
15. Zaključak o obaveznom dostavljanju informacija informativnoj agenciji “ISKRA”.
1. Prije početka rada po dnevnom redu Vladi se obratio direktor mesne industrije
“Gavrilović” iz Petrinje te ih upoznao sa problemima sa kojima se susreće u radu taj kolektiv
kao i predlozima za prevazilaženje poteškoća. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više članova
Vlade predloženo je da mesnu industriju posjeti delegacija Vlade te se na licu mjesta upozna
sa poteškoćama u radu i mogućnosti iznalaženja rješenja. Predlog je prihvaćen.
2. Podpredsjenik Vlade Stevo Bogić je upoznao Vladu na mogućnošću pokretanja jednog
dijela proizvodnog ciklusa u kombinatu Borovo. Prijedlog da delegacija Vlade posjeti
kombinat Borovo i upozna se s problemima, te ispita moguća rješenja za pokretanje
proizvodnje je prihvaćen.
Ministar fizičke kulture i sporta David Rastović je ukazao na potrebu hitnog donošenja
Zakona o pretvorbi društvenog vlasništva. U provedenoj raspravi predlog je prihvaćen.
Zadužuje se ministar Rastović da za narednu sjednicu Vlade pripremi nacrt Zakona o
pretvorbi društvenog vlasništva.
33
3. Predsjenik RSK Goran Hadžić obratio se članovima Vlade te ih između ostalog upoznao sa
razgovorima koje je vodio sa predsjednikom Dobricom Ćosićem i Slobodanom Miloševićem
kao i Milanom Panićem i Radomanom Božovićem.
4. Ministar obrane Stojan Španović je podnio informaciju sa sastanka sa gospodinom
Tomberijem
37
. Informacija je prihvaćena.
Tačka 1.
Predsjednik Vlade Zdravko Zečević predložio je da se donese odluka o osnivanju Narodne
banke Krajine. Nakon provedene rasprave usvojena je sljedeća
O D L U K A
1. Osniva se Narodna banka Republike Srpske Krajine.
2. Sjedište Narodne banke bit će u Kninu.
Tačka 2.
Predlog za imenovanje v.d. guvernera i savjetnika guvernera Narodne banke Krajine
obrazložio je podpredsjednik Jovo Kablar.
Nakon provedene rasprave doneseno je sljedeće
R J E Š E N J E
1. Za v.d. guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Pajo Marjanović.
2. Za savjetnika guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Ilija Marjanović.
Tačka 3.
Odluku o puštanju novog novca u opticaj obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko
Zečević. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
O puštanju u opticaj novčanica u apoenima 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara i povlačenju
iz opticaja novčanica u apoenima 20.000/I-1, 50.000/I-1, 100.000/I-1, 10, 50, 100, 500,
1000 i 5000 dinara.
Puštanje i povlačenje navedenom odlukom važi od 14. jula 1992. godine.
Kovani novac u apoenima od 1 dinar datuma kovanja 1990. i 1991. godine i apoena 2
i 5 dinara sa godinom kovanja 1990., 1991., 1992. godine ostaju i dalje zakonsko sredstvo
plaćanja.
Povlačenje novčanica organizaciona jedinica SDK – vršiće do 21. jula 1992. godine.
Fizička lica sa prebivalištem na teritoriju Republike Srpska Krajina, kao i fizička lica koja
podnesu dokaz o statusu izbeglice, mogu novčanice koje se povlače iz opticaja samo jedanput
neposredno zamjeniti i to do1992. godine, a do iznosa 200.000 dinara. Ova odredba odnosi
se i na građane Republike Srpske Krajine na privremenom radu u inostranstvu.
Fizička lica su dužna da pri zamjeni novčanica podnesu na uvid ličnu kartu, radi
identifikacije, na kojoj će se bušenjem označiti da je zamjena izvršena. Za fizičko lice koje
zamjenjuje iznos već od 200.000 dinara posebno se evidentiraju podaci o tom licu (ime
i prezime, broj lične karte, adresa i iznos koji se zamjenjuje), i ovi su podaci dostavljaju
Narodnoj banci Krajine.
37
Cedric Tornberry.
34
Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu vršiti zamjenu novčanica bez ograničenja.
Pravnim licima sa teritorije Republike Srpska Krajina zamjenu će vršiti isključivo Služba
društvenog knjigovodstva kod koje imaju račun do iznosa utvrđenog maksimuma sredstava
koja može držati u blagajni.
Poslije isteka roka za redovnu zamjenu (18. jula 1992. god.) naknadna zamjena novčanica
vršiće se:
– do 30. jula 1992. godine kod SDK
– do 30. jula 1992. godine u NB Krajine
Naknadna zamjena će se vršiti na osnovu dokaza o sprečenosti zamjene u redovnom
roku (ljekarsko uvjerenje, potvrda, odnosno otpusna lista medicinskih organa, potvrda o
otsutnosti službenoj i drugoj i potvrda nadležnog organa uprave, o sprečenosti da se izvrši
zamjena u propisanom roku). Odobravanje naknade zamjene vršiće posebne komisije koje
će formirati rukovodioci u NB Krajine i organizacionim jedinicama Službe društvenog
knjigovodstva.
U raspravi koja je vođena po ovoj tački dnevnog reda također je donesena
O D L U K A
1. Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu neograničeno vršiti zamjenu novčanica uz
prethodno dokumentiranje zamjene deviznih novčanih sredstava za dinare na bankama.
2. Nisu dozvoljene novčane transakcije za vrijeme zamjene novca preko iznosa od 200
hiljada dinara.
Tačka 4.
Uredbu o promjeni vrijednosti dinara obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zečević.
Nakon provedene rasprave donesena je
U R E D B A
o promjeni vrijednosti dinara
Član 1.
Ovom uredbom utvrđuje se nova vrijednost dinara, tako da dinar stupanjem na snagu
ove uredbe u odnosu na postojeće novčanice i kovani novac vrijedi 10 postojećih dinara
(1:10).
Dinar se dijeli na 100 para.
Član 2.
Narodna banka Republike Srpska Krajina će izdati nove vrste novčanica i pustiti ih u
opticaj 14. jula 1992. godine.
Član 3.
Danom stupanja na snagu ove uredbe cijene svih proizvoda i usluga izračunavaju se u
dinarima iz člana 1. ove uredbe.
Član 4.
Poštanske i taksene marke i druge taksene i poreske vrijednosnice, čekovi, nalozi za
plaćanje i drugi instrumenti unutrašnjeg platnog prometa koji budu u prometu na dan
14. jula 1992. godine, ostaju i dalje u važnosti, s tim što će njihova vrijednost odgovarati
desetom dijelu iznosa označenog na njima.
35
Član 5.
Iznosi označeni u propisima i opštim aktima na obaveznicama i drugim hartijama od
vrijednosti, mjenicama, ugovorima i drugim ispravama i obavezama izdatim, odnosno
nastalim do 13. jula 1992. godine podrazumjevaće se tako da 10 postojećih dinara odgovara
jednom dinaru iz člana 1. ove uredbe.
Član 6.
Novčane vrijednosti i iznosi iz člana 4. i 5. ove uredbe od 14. jula 1992. godine iskazivaće
se u dinarima iz člana 1. ove uredbe.
Član 7.
Preduzeća, banke i druga pravna lica, državni organi kao i fizička lica koja su obavezna da
vode poslovne knjige izvršiće preračunavanje iznosa svojih novčanih sredstava na dinare iz
člana 1. ove uredbe prema stanju na dan 13. jula 1992. godine.
Član 8.
Ako se pri preračunavanju postojećih dinara na dinare iz člana 1. ove uredbe pojave
iznosi u rasponu od 1 pare do 50 para, izvršiće se zaokruživanje na 0 para, dok će se iznosi
u rasponu od 51 pare do 99 para zaokruživati na 1 dinar.
Član 9.
Ova uredba stupa na snagu 14. jula 1992. godine.
Tačka 5.
Odluku o obrazovanju kursa dinara obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zečević.
Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
o obrazovanju kursa dinara
1. Srednji kurs dinara za američki dolar utvrđuje se u iznosu od 200 dinara za 1 USD.
2. Na osnovu kursa dinara iz tačke 1. ove odluke Narodna banka Republike Srpska
Krajina utvrđuje kurseve dinara prema ostalim konvertibilnim valutama, koje su predmet
kupovine i prodaje na deviznom tržištu, po principu pravilno ukrštenih kurseva.
3. Kurs dinara za obračunski dolar obrazuje se svakog radnog dana na Međubankarskom
sastanku jedinstvenog deviznog tržišta na nivou kursa dinara za američki dolar.
4. Banke ovlašćene za poslove sa inostranstvom – članice Međubankarskog sastanka
jedinstvenog deviznog tržišta kupovne i prodajne kurseve za devize i kupovne i prodajne
kurseve za efektivni strani novac.
Utvrđene kurseve iz stava 1. ove tačke obavezne su da primenjuju sve banke ovlašćene za
poslove sa inostranstvom, sve druge banke, ovlašćeni menjači i Narodna banka Republike
Srpska Krajina.
Banke iz stava 1. ove tačke, koje ne primenjuju kurseve utvrđene na Međubankarskom
sastanku jedinstvenog deviznog tržišta, ne mogu kupovati devize kod Narodne banke
Republike Srpska Krajina. Prema ovlašćenim bankama i menjačima, koji ne primenjuju
utvrđene kurseve na Međubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog tržišta, preduzeće
se mere iz oblasti kreditno-monetarne i devizne politike, uključujući i meru oduzimanja
ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova platnog prometa i kreditnih poslova sa
inostranstvom.
36
5. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o obrazovanju krusa dinara
(“Službeni list SFRJ, br. 6/92, 14/92. i 22/92.).
6. Ova odluka stupa na snagu 14. jula 1992. godine.
Tačka 6.
Pomoćnik ministra prosvjete Đuro Dedić upoznao je Vladu sa elaboratom o kontinuiranom
nastavku rada pedagoške akademije u Petrinji i otvaranju tehničkog fakulteta u Kninu i
ekonomskog menadžmenta u Kninu i Vukovaru, U raspravi u kojoj je sudjelovalo više
ministara donesen je slijedeći
Z A K L J U Č A K
1. Pedagoška akademija u Petrinji treba nastaviti sa kontinuiranim radom.
2. Za jednu od narednih sjednica Vlade potrebno je da ministarstvo prosvjete pripremi
elaborat o ekonomskoj opravdanosti otvaranja tehničkog fakulteta u Kninu i ekonomskog
menadžmenta u Kninu i Vukovaru.
Tačka 7.
a) Ministar pravosuđa i uprave Šuša Vojin predložio je Vladi donošenje Uredbe o ocjenjivanju
zaposlenih u državnim organima.
Nakon rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Usvaja se Uredba o ocjenjivanju zaposlenih u državnim organima.
b) Predlog uredbe o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave obrazložio je
ministar Šuša Vojin. Nakon rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Usvaja se Uredba o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave.
c) Predlog Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave obrazložio je ministar
Šuša Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Usvaja se Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave.
Tačka 8.
a) Predlog Odluke o opštinskim organima uprave obrazložio je ministar Šuša Vojin. Nakon
provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Usvaja se Odluka o opštinskim organima uprave.
b) Ministar Šuša Vojin obrazložio je Odluku o organizaciji i načinu rada te broju članova
izvršnih savjeta opština, nakon rasprave donesena je
O D L U K A
o organizaciji i načinu rada te broju članova izvršnih savjeta opština.
Tačka 9.
Prijedlog davanju suglasnosti za imenovanje predsjednika i člana Izvršnog savjeta opštine
Dalj. Obrazložio je ministar Šuša Vojin.
37
Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Daje se suglasnost za imenovanje
1. Čalošević Đorđa, iz Dalja za predsjednika Izvršnog savjeta opštine Dalj.
2. Vukmanović Boško, iz Bjelog Brda za člana Izvršnog savjeta opštine Dalj.
Tačka 10.
Ministar Šuša Vojin obrazložio je predlog razrješenja pomoćnika ministra pravosuđa. Nakon
provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
daje se suglasnost na razrješenje funkcije pomoćnika ministra pravosuđa i uprave Ajduković
Jovan.
b) Ministar pravosuđa Šuša Vojin obrazložio je predlog imenovanja savjetnika ministra
pravosuđa i uprave. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
Steović Vasilije iz Rijeke imenuje se za pomoćnika ministra pravosuđa i uprave.
Tačka 11.
Predlog Odluke o premještanju sjedišta eparhije iz Šibenika u Knin obrazložio je ministar
kulture i vjera Sergej Veselinović.
Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
1. Imenuje se komisija za utvrđivanje sjedišta eparhije u sastavu
1. Kablar Jovo
2. Veselinović Sergej
3. Matković Risto
4. Mrđan Stevo
2. Zadatak komisije je da izvrši konzultacije i za jednu od narednih sjednica pripremi
prijedlog sjedišta eparhije.
Tačka 12.
Informaciju o energetskoj situaciji u Republici Srpskoj Krajini podnio je ministar energetike
i rudarstva Đorđe Bjegović. Upoznao je Vladu o stanju energetskih postrojenja na području
RSK te problemima snabdjevanja električnom energijom. Također je upoznao sa stanjem
naftnih postrojenja te mogućnošću funkcionisanja naftnih bušotina, te potrebi hitnog
imenovanja direktora NIK-a Krajine.
Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je sljedeća
O D L U K A
1. Prihvata se informacija o energetskoj situaciji u RSK.
2. Petar Golubović iz Mirkovaca imenuje se za direktora Naftne industrije Krajine.
Tačka 13.
Predlog Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK obrazložio je ministar fizičke kulture i
sporta David Rastović. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća
38
O D L U K A
Osniva se fudbalski savez Republike Srpske Krajine.
Tačka 14.
Predlog imenovanje sekretara ministarstva fizičke kulture i sporta obrazložio je ministar
David Rastović. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Vučenović Stevana Jovan iz Knina imenuje se za sekretara ministarstva fizičke kulture i
sporta.
Tačka 15.
Ministar informisanja Ećimović Dušan obrazložio je potrebu da državni organ, organizacije,
institucije te nosioci javnih funkcija sve informacije dostavljaju neposredno državnoj
informativnoj agenciji “Iskra”. Nakon provedene rasprave donesen je sljedeći
Z A K L J U Č A K
1. Nalaže se svim državnim organima, organizacijama i institucijama te pojedincima
nosiocima javnih funkcija da su dužni sve informacije koje su od interesa za Republiku
Srpsku Krajinu odnosno za javno informisanje uopšte, dostavljati neposredno i jedino
državnoj informativnoj agenciji “ISKRA” čije sjedište je u Ulici Kralja Petra I oslobodioca
broj 30 (Dom milicije) II kat, a broj telefona i telefaksa 60-501, 719-075.
2. Državna informativna agencija “ISKRA” dužna je na profesionalan i informativan način
plasirati informacije u sva sredstva javnog informisanja u RSK, odnosno u SRJ i Srpskoj
republici Bosni i Hercegovini, čija sredstva javnog informisanja pokrivaju informativni
prostor RSK.
3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.
Sjednica je završila sa radom u 17.00 časova.
PREDSJEDNIK:
mr Zdravko Žečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR – HMDCDR, 4., kut. 3.
12
1992., srpanj 15.
Okučani
Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvaranju deviznog
računa te ovlaštenim potpisnicima
39
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEĆE
Na osnovu člana 2. stava 1. tačke 3. u vezi sa članom 22. Odluke o organizaciji i načinu
rada Oblasnog vijeća, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 15. 07. 1992. godine donijelo je
ovu
O D L U K U
1. ODOBRAVA se otvoriti devizni račun Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne
Slavonije kod Beobanke Beograd.
2. Nalaže se financijskoj službi i službi budžeta Oblasnog sekretarijata za privredu i
finansije da izvrši potrebne radnje u vezi sa otvaranjem deviznog računa Oblasnog vijeća
Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
3. Ovlašćuju se slijedeći potpisnici za raspolaganje deviznim sredstvima sa deviznog
računa:
3.1. Veljko Džakula
3.2. Mladen Kulić
3.3. Savo Radošević
3.4. Branko Bosanac
3.5. Nevenka Sladojević
4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
OBLASNO VIJEĆE
BROJ: 02-01-137/92
Okučani, 15. 07. 1992. godine PREDSJEDNIK:
M.P.
38
Dipl. ing. Veljko Džakula, v.r.
DOSTAVITI:
1. Služba društvenog knjigovodstva
2. Beobanka Beograd
3. Financijska služba i služba
budžeta Oblasnog sekretarijata za
privredu i finansije
4. Potpisnicima od 3.1. do 3.5.
5. Arhiva
Preslika, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 3.
38
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Oblasno veće Okučani.
40
13
1992., srpanj 16.
Vukovar
Rješenje Izvršnog savjeta općine Vukovar o promjeni naziva ulica na području
Općine
Na osnovi člana 7. Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i privremenoj lokalnoj upravi (“Službeni glasnik” Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, broj 1/91), Izvršni savet Opštine Vukovar na sednici
održanoj 16. VII. 1992. godine, donosi
R E Š E N J E
o promeni imena ulica i trgova i utvrđivanju imena novih ulica u naseljenim mestima na
području Opštine Vukovar
1. Menjaju se imena ulica i trgova u sledećim naseljenim mestima:
Red. Naseljeno mesto Dosadašnje ime Novo ime
br trga – ulice trga – ulice
1 2 3 4
1. Vukovar – MZ “Petrova 25. maja Ribarska
Gora” O. Keršovanija Vojvode Stepe
B. Krajgera Vojvode Putnika
Nas. S.Markovića Njegoševa
2. Vukovar – MZ “Šumadija” Zrinjska Krajiška
J. Cazija Patrijarha Čarnojevića
A. Cesarca Zelena ulica
B. Jovanovića Marka Miljanova
II Kongres KPJ Karađorđeva
S.S. Kranjčevića Vuka Vrčevića
Dubrava Trešnja
Z. Brkića Kragujevačka
S. Supanca Tri ruže
O. Price Filipa Višnjića
S. Marinković Jovana Dučića
Dubrovačka Đorđa Krstića
Istarska Milutina Milankovića
K. Pejnović Kralja Dragutina
Trg M.Gupca Trg Slobode
3. Vukovar – MZ “Lužac” P. Škendrića 2. novembra 1991.
Karlovačka Obilićeva
4. Vukovar – MZ “Vukovar Kačićeva B. Nušića
Stari” Sundučićeva Duška Radovića
V. Nazora Zlatna dolina
Šetalište V.I.Lenjina Novosadska
41
Reljkovićeva Dunavska
Štrosmajerova Matice srpske
M. Tita 18. novembra 1991.
J. Kraša Svetosavska
N. Andrića Jovana Cvijića
Gajeva Gavrila Principa
Augustinčićeva Aleja Kestena
S. Radića Puniše Račića
A. Šenoe Srpskih dobrovoljaca
A. Alijagića Majke Jugovića
Slavonskih brigada Gardijska
S. Vraza Vučedolska
5. Vukovar – MZ “Fruška
Gora” A.G. Matoša Branka Radičevića
Bratstva-jedinstva Palih boraca
Dž. Bjedića Vojvode Bojovića
F. Prešerna Apatinska
H. Brkića Branka Ćopića
J N A Vukovarskih oslobodilaca
J. Kozarca Sremska
Kumrovačka Šidska
M. Krleže Alekse Šantića
Osječka Niška
Prosina Vuka Karadžića
Splitska Užička
V. Bagata Kralja Petra I
V. Bubnja Vidovdanska
V. I. Lenjina Obilićev venac
Zagrebačka Stevana Sinđelića
Sedam sekretara SKOJ Somborska
6. Vukovar – MZ “Vukovar
Novi” M. Pijade Nikole Pašića
B. Adžije Dositeja Obradovića
B. Kidrča Prote Mateje Nenadovića
I. L. Ribara Miloša Crnjanskog
Trg M. Oreškovića Trg Miroslava Antića
Partizanska Srpskih boraca
J R M Lučka
V. Vojvođanske
brigade Vojvođanska
8.12.1944. Priljevo
Gundulićeva Mihajla Pupina
Padobranska Tri vrške
7. MZ Borovo naselje K. Marksa Aleja Vuka Karadžića
Bratstva-jedinstva Srpske sloge
Venac V. Vlahovića Venac Ive Andrića
42
Đ. Đakovića Pančićeva
I. L. Ribara Teslina
V. Nazora Vojislava Ilića
J. Popovića Jagodinska
Kljajićeva Tome Maksimovića
I. Milutinovića Kosovska
B. Maslarića Kruševačka
F. Kluza Gagarinova
J N A Fruškogorska
“Karington” Palanačka
8. Borovo naselje – MZ “Sveti
Sava” Hercegovačka Romanijska
9. Borovo naselje – MZ “Nikola
Demonja Trg M. Popovića Trg Svetog Save
Ohridska Cara Dušana
10. Borovo naselje – MZ
“Kriva Bara” Vinkovačka cesta Bršadinska
Kolodvorska Železnička
I. Senjuga Novosadska
27. jula Vase Đurđevića
S. Sekulića Crnogorska
S.C. Babobić Bobotska
V. Đurđevića Kriva Bara
11. MZ Ilok M. Tita Cara Lazara
M. Tita Trg Svetog Save
M. Tita Kralja Petra I
Radićeva Vuka Karadžića
I. G. Kovačića Cara Dušana
Benešićeva Vukovarska
I. L. Ribara Branka Radičevića
Keršovanijeva Njegoševa
Šenoina Dositeja Obradovića
Štrosmajerova Karađorđeva
Štrosmajerova Vukašina Šoškočanina
Z. Sremca Ive Andrića
Naselje “Sofija” Krajiško naselje
Šetalište braće Đure Jakšića Jakšić
Meštrovićeva Sremska
M. Gupca Nikole Tesle
V. Nazora Petra Kočića
Zagrebačka Beogradska
A. G. Matoša Sinđelićeva
A. Cesarca Vojvode Mišića
Hercegovačkih
brigada Alekse Šantića
43
I. Gundulića Svetozara Markovića
Lj. Gaja Nemanjina
Šokačko brdo Sremsko brdo
Kvaternikova Stevana Sremca
Đ. Salaja Jug Bogdana
Slatkovićeva Branislava Nušića
Bratstva-jedinstva
i Štefanikova Vojvođanska
J N A 1000 srpskih kaplara
12. MZ Bapska S. Radića Kneza Mihajla
V. Nazora Karađorđeva
Gajeva Jovana Jovanovića-Zmaja
M. Gupca Branka Radičevića
I. G. Kovačića Cara Dušana
Štrosmajerova Vojvode Sinđelića
Junačka Vuka Karadžića
Proleterska Nušićeva
Partizanska Kneza Lazara
Braće Radić Vukašina Šoškočanina
I. L. Ribara Njegoševa
13. MZ Čakovci Šandorova Cara Dušana
Železnička Vojvode Stepe
14. MZ Svinjarevci Braće Radić Stevana Sinđelića
M. Gupca Vuka Karadžića
Vinkovačka Svetosavska
Nova Benkovačka
Grbak Sremska
15. MZ Petrovci Braće Papuge Krajiška
H. Joakima Vojvode Sinđelića
J N A Svetosavska
Proleterska Vuka Karadžića
16. MZ Lovas Lj. Gaja i V. Nazora Svetosavska
I. L. Ribara Banijska
Kralja Tomislava Vojvode Sinđelića
V. Bakarića Vojvode Stepe
S. Radića Kralja Petra I
Partizanska Cara Dušana
M. Oreškovića Đure Jakšića
M. Gupca Školska
F. Račkog Branka Radičevića
P. Preradovića Zmaj Jovina
17. MZ Sotin E. Kardelja Branka Radičevića
M. Oreškovića Cara Lazara
V. Vlahovića Njegoševa
B. Kidriča Svetog Save
44
M. Tita Kosovska
V. Nazora Kninska
I. L. Ribara Dositeja Obradovića
M. Gupca Branislava Nušića
18. MZ Berak Radićeva Save Mrkalja
Vinkovačka Vojvode Stepe
19. MZ Tovarnik Zagrebačka Ive Andrića
M. Pijade Svetosavska
B. Kidriča Valjevska
A. G. Matoša Požarevačka
V. Nazora Dr. Đorđa Cvejića
M. Gupca Karađorđeva
I. L. Ribara Branka Ćopića
Lj. Gaja Vuka Karadžića
M. Oreškovića Miroslava Antića
Hercegovačka Slavonska
J. Kozarca Sremskih dobrovoljaca
20. MZ Lipovača Bunarska Vojvode Živojin Mišića
21. MZ Tompojevci M. Tita Cara Lazara
V. Nazora Cara Dušana
S. Supanca Vuka S. Karadžića
M. Oreškovića Branka Radičevića
I. L. Ribara Svetog Save
22. MZ Mikleuševci M. Tita Vukovarska
P. Preradovića Koste Anđelića
A. Šenoe Nikole Tesle
V. Nazora Joakima Govlje
Partizanska Vojvode Živojina Mišića
23. MZ Ludvinci B. Maslarića Nikole Tesle
V. Bakarića Karađorđeva
24. MZ Opatovac Đ. Đakovića Daruvarska
25. MZ Šarengrad S. Radića Srpskih dobrovoljaca
Zagrebačka Vukovarska
Osječka Vuka Karadžića
Z. Sremeca Branka Radičevića
Školska Svetosavska
2. Utvrđuju se sledeća imena novih ulica u Iloku:
– Gavrila Principa
– Kneza Miloša
– Mihajla Pupina
– Jovana Cvijića
3. Ovo Rešenje stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u “Službenom listu”
Opštine Vukovar.
Broj: 02-617/1-1992.
45
PREDSEDNIK
IZVRŠNOG SAVETA
M. P.
39
Milorad Višić, [v.r.]
Dostaviti:
1. Mesnim zajednicama – svima
2. Sekretarijatu za urbanizam,
stambeno-komunalne delatnosti
i imovinsko-pravne odnose
3. Sekretarijatu za unutrašnje
poslove
4. “Službenom listu” Opštine
Vukovar
5. Arhivi
Preslika, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 2., kut. 259.
14
1992., srpanj 16.
Knin
Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o organizaciji posjeta
građana iz Šibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SURADNJU SA UNPROFOR,
UNHCR I PMEZ
K N I N
16. 07. 1992.
P L A N
ORGANIZACIJE I REALIZACIJE
POSETA ROĐACIMA
U cilju realizacije omogućavanja posećivanja rodbine ljudi iz Republike Srpska Krajina,
zona Sjeverna Dalmacija u Republici Hrvatskoj, zona Šibenik i Zadar i obratno, ljudi iz
zone Šibenik i Zadar da posećuju svoju rodbinu na našoj strani, treba činiti sledeće:
1) Objava informacije o mogućnosti posećivanja rodbine u zoni Šibenik i Zadar u Republici
Hrvatskoj.
39
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar.
46
2) Podnošenje zahteva u pismenoj formi (po utvrđenom obrascu) Crvenom krstu u Kninu.
3) Izdavanje odobrenja za posetu rodbine u Republici Hrvatskoj (zona Šibenik i Zadar),
odnosno odlazak i povratak u RSK.
4) Dobivanje garancije o bezbednosti lica kod rodbine tokom boravka u Republici Hrvatskoj
od strane UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a, koja se zasniva na izdatoj garanciji o
bezbednosti od strane vlasti Republike Hrvatske.
Isti postupak i od suprotne strane.
5) Garancija bezbednosti lica u poseti, grupno ili pojedinačno, potvrđuju predstavnici
UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a.
6) Utvrđivanje dana i sata, te mesta okupljanja ljudi koji idu u posetu.
– Utvrđivanje termina susreta autobusa ili drugog m/v u Žitniću, odnosno u Musapstanu.
Isto u obrnutom smislu.
– Dolazak autobusa u Žitnić, odnosno Musapstan i prelazak u autobus suprotne strane.
– Obezbeđenje dolaska do rodbine, boravka kod rodbine i povratka do Žitnića, odnosno
Musapstana pod nadzorom predstavnika UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a.
Odnosi se na obe strane.
Operativno-tehničke mere i radnje obezbeđenja autobusa, odnosno drugog odgovarajućeg
vozila za prevoz posetioca rodbini, reguliše Crveni Krst za dogovoreno utvrđeni dan
posete.
KOMISIJA
Preslika, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 20., kut. 37.
15
1992., srpanj 18.
[Okučani]
Izvješće dežurnog SUP-a Okučani o zaustavljanju ekipe portugalske televizije na
mostu u Bosanskoj Gradišci, koja je snimala materijal o rušenju samostana na
Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala
odnijeti snimljeni materijal
Izvještaj na dan 18. 07. 1992.g. od 06-18 h
U 06. h svi radnici došli su u službu i raspoređeni su prema rasporedu rada.
U vremenu od 9.45.- 10.15. h izvršena je kontrola radnika na punktovima i u patroli
pronađeni su da vrše svoju službu u ispravnom stanju.
Oko 16.15. h patrola sa punkta “Most” privela je u ovu stanicu pod sumnjom portugalsku
TV-novinarsku ekipu koja je prešla most iz Bos. Gradiške na naše područje.
47
Pomenuta ekipa snimala je materijal na Plehanu o rušenju samostana – imala je odobrenje
za snimanje, a poslije snimanja trebala je materijal odnijeti na montažu u Beograd, a ne
prema Zagrebu kuda su se i uputili.
Izgovor im je bio da idu u Zagreb po TV kameru koja se nalazi tamo na popravku. Isti
su imali odobrenje odnosno zamolnicu od strane pres centra I Krajiškog korpusa iz Banja
Luke da pređu preko našeg područja za Zagreb. Budući da je Bos. Gradiška milicija
intervenisala protiv istih u toku današnjeg da[na], a u dogovoru sa dežurnim milicije iz Bos.
Gradiške pomenuta ekipa vraćena je istima na postupak. Podnešena je službena zabilješka o
pomenutom slučaju od strane op. radnika Guskića.
Drugih novosti nije bilo koje bi trebao evidentirati.
Predao: [………., v.r.]
40
Primio: [………., v.r.]
41
Preslika, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 10., kut. 22.
16
1992., srpanj 20.
Erdut
Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu Komiteta za
izbjeglice
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I
ZAPADNI SREM
OBLASNO VEĆE
Br. 202/92.
Erdut, 20. 07. 1992.g.
KOMITET ZA IZBEGLICE
SO SBZS
PREDMET: Odluka
Na sednici Oblasnog veća, održanoj 15.06-1992. u Erdutu, pod tačkom 3. dnevnog
reda, donesena je sledeća:
O D L U K A
o osnivanju i radu Komiteta za izbeglice
za SO SBZS
40
Potpis nečitak.
41
Isto.
48
Član 1.
Ovom odlukom se osniva Komitet za izbeglice za SO SBZS (u daljem tekstu: Komitet) i
utvrđuje se način rada Komiteta, te uslovi i postupak za izdavanje rešenja, za privremeno
uselenje.
Član 2.
Komitet koordinira naseljavanje izbeglica na području SO SBZS, imenuje Komisije za
naseljavanje po MZ (u daljem tekstu Komisije) i poduzima druge aktivnosti u vezi sa
naseljavanjem izbeglica.
Član 3.
Komitet imenuje Oblasno veće SO SBZS (u daljem tekstu Oblasno veće). Komitet se sastoji
od predsednika kojeg imenuje Oblasno veće i 5 članova. Članove Komiteta predlažu Izvršni
saveti opština: Vukovar, Beli Manastir, Dalj, Mirkovci i Tenje, svaka opština po jednog
člana, a imenuje ih Oblasno veće.
Član 4.
Komitet ima sekretara koga postavlja Oblasno veće.
Član 5.
Komitet za svoj rad odgovara Oblasnom veću.
Član 6.
Postupak za donošenje rešenja o privremenom useljenju provode Komisije u Mesnim
zajednicama.
Član 7.
Komisije se sastoje od predsednika i 2 člana.
Članove Komisije imenuje Komitet.
Član 8.
Dobrovoljci iz SR Jugoslavije naseljavaju se u mestima na graničnim područjima RSK sa
Republikom Hrvatskom.
Član 9.
Po davanju stambenog objekta ili stana na privremeno uselenje Komisija odlučuje
rešenjem.
Član 10.
Osoba kojoj je rešenjem dodeljen stan na privremeno korištenje i druga osoba koja smatra
da je tim rešenjem povređeno njeno pravo zasnovano na odredbama ove Odluke, može
protiv toga rešenja izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba se podnosi pismeno Komitetu koji odlučuje po drugostepenom postupku.
Član 11.
Odluka Komiteta po žalbi je konačna.
Član 12.
U slučaju povrede odredaba ove Odluke Komitet će izvršiti reviziju rešenja, koje izdaju
Komisije.
49
U slučaju da je utvrđena povreda odredaba ove Odluke, Komitet će poništiti prvostepeno
rešenje i vratiti Komisiji na ponovno rešavanje.
Član 13.
U slučaju kada dođe do uselenja u stambeni objekat ili stan, protivno odredbama ove
Odluke, Komisija donosi rešenje o iselenju.
Član 14.
Protiv rešenja o iselenju osoba, osoba koja smatra da je tim rešenjem povređeno njeno pravo,
može izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Žalba se podnosi pismeno Komitetu koji odlučuje u drugom stepenu u postupku.
Odluka Komiteta po žalbi je konačna.
Član 15.
Prilikom provođenja izvršenja rešenja o iselenju, nadležni organ Unutrašnjih poslova, dužan
je pružiti asistenciju Milicije.
M.P.
42

PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA:
Milan Ilić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 087-010-002.
17
1992., srpanj 20.
Knin
Zapisnik zajedničke sjednice Vlade RSK i Vijeća Saveza sindikata, na kojoj se
raspravljalo o općem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o
oživljavanju gospodarstva
Z A P I S N I K
sa zajedničke sjednice Predsjedništva VSSK i
Vlade RSK, održane 20. 07. 1992. godine
42
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno veće Vukovar.
50
PRISUTNI: – članovi Vlade – J.
43
Kablar, M.
44
Hadžić, D.
45
Rastović, M.
46
Rađen, Ž.
47
Šegan,
– članovi Predsjedništva VSSK – M.
48
Sandić, I. Smiljanić, S. Dereta, I.
Sivčević, I. Lukić i S. Pupovac
D N E V N I R E D:
1. Razmatranje Opšteg kolektivnog ugovora.
2. Zauzimanje stavova u vezi sa primanjima koja se finansiraju iz Budžeta.
3. Prijedlog mjera za suzbijanje porasta cijena i zaštita najugroženijih slojeva stanovništva od
eksplozije cijena.
4. Razmatranje mjera za oživljavanje privrede.
Ad.1.
J. Kablar
Otvaram ovu sjednicu i odmah moram konstatirati da Vlada nema kvorum, ali je
prisutno nekoliko resornih ministara, pa predlažem da ovu sjednicu ipak održimo. Sjednica
se održava na inicijativu Predsjedništva VSSK, koje je predložilo i Dnevni red.
Što se tiče prve tačke Dnevnog reda, moram priznati da se članovi Vlade nisu imali
vremena upoznati sa tekstom Opšteg kolektivnog ugovora RS. Zato predlažem da danas ne
ulazimo u sam tekst OKU.
M. Sandić
Mi smo na ovu sjednicu dugo čekali i razočaran sam što se Vlada nije odazvala u punom
sastavu. Veza Vlade i Sindikata je slaba. Mi čak nismo bili upoznati sa tim da je donesen
Zakon o radnim odnosima za Republiku Srpsku Krajinu.
I. Smiljanić
Slažem se sa podpredsjednikom da danas ne možemo razgovarati o pojedinim odredbama
OKU, te da treba formirati ekspertnu grupu koja će izraditi Nacrt OKU za Krajinu.
Razgovarati o OKU, a ne razgovarati o problemima privrede nije moguće. Naš OKU će se
sigurno morati modificirati u odnosu na OKU Srbije.
D. Rastović
Ja nemam veze kakav ste vi Sindikat. Kad ste konstituisani, kakav vam je Statut i ko je
vaše članstvo? U vremenu rata i haosa nije se moglo voditi računa o tome, pa molim da
mi se o tome više kaže. U opštini u kojoj sam predsjednik ne osjeća se nikakva aktivnost.
Promijenili ste nekoliko povjerenika za koje nitko nije glasao. Po kakvom je to Statutu?
M. Sandić
Mislim da je ovo više provokacija nego neinformiranost. Vi ste mi predsjedniče sami
za povjerenika predložili Opačić Mirjanu. Kad ona to više nije mogla raditi, imenovan je
Tišma Stevo.
43
Jovo.
44
Mladen.
45
David.
46
Mirko.
47
Vjerojatno Gojko Šegan.
48
Milinko.
51
Što se tiče OKU, mislim da su koeficijenti i za nas prihvatljivi, postavlja se samo pitanje
osnovice za obračun. Mislim da je način na koji smo mi predložili potpisivanje OKU u redu
i predlažem da se oformi tijelo koje će raditi na izradi Nacrta OKU za Krajinu.
J. Kablar
Predlažem formiranje Komisije od 5 članova. Od strane Vlade predlažem ministra
Hadžića i sekretara Vlade Petkovića.
S. Pupovac
Čini mi se da ni Vlada ni Sindikat nisu spremni da se suoče sa činjenicama da se sutra
80% naših radnika vraća u privredu. Najmanje što im možemo ponuditi je taj opšti akt
i najniža cijena rada. Dio ljudi će ostati u miliciji, ali šta je sa onima koji se vraćaju u
privredu. Nije bitno kad je osnovan ovaj Sindikat i kad je izabrana ova Vlada, već što je
njihov zadatak.
M. Rađen
Meni je poznat tekst OKU. Poznato mi je da je vaš Sindikat član VSSS i VSSSJ, ali ovaj
akt za naše prilike nije prihvatljiv. Mi nismo u stanju ovaj akt ispoštovati, pa ga ne trebamo ni
donositi. Komisija treba izraditi Nacrt OKU, koji će odgovarati našim prilikama. Mislim da
opštinske vlade trebaju napraviti bilanse privreda u svojim opštinama i dostaviti ih Vladi.
Pitam se šta rade opštinske vlade? Šta radi kninska? TVIK ne radi. Ne radi Kninjanka.
Niko o tome ne vodi računa. Niko od Vlade u tom smislu nije tražio pomoć. Moram reći
da Vlada Krajine nije u stanju rješavati probleme pojedinih opština. Ako nemamo osnove,
nemojmo utvrđivati cijenu rada. Sindikat mora voditi računa o zapošljavanju radnika i
postaviti prioritete koje je utvrdila Vlada. Radnici se vraćaju sa fronta i na svojim radnim
mjestima nalaze izbjeglice. To je veliki problem. U ovakvoj situaciji treba biti realan. U
oblasti koju pokrivam ima stvarno megalomanskih zahtjeva.
M. Hadžić
Predlažem da se ova tačka skine sa Dnevnog reda i da dalje posao radi Komisija od
članova Vlade i Sindikata.
D. Rastović
Meni ovo nije jasno. Govori se o najnižoj cijeni rada kojeg nema. Sindikat se ponaša kao
da je “pao s Marsa”. Ovdje se uporno stavlja glava u pijesak, a raspravlja o formi.
J. Kablar
Ja ne bih optužio Sindikat što ovo predlaže. Rat prestaje i neke stvari treba dovoditi u red.
OPU treba pripremiti pa onda vidjeti što on donosi.
M. Hadžić
Svi ovi problemi svode se na poticanje privrede. Društvene tenzije su velike i prijete da
se pretvore u konflikte. Poreski sistem nije konstituisan. Vlada je spremna da odmah krene
u proces privatizacije.
I. Smiljanić
O ovome ne treba dalje raspravljati, već rad prepustiti Komisiji. Naša je namjera bila
da krenemo u oživljavanje privrede i prevladavanje pravnog haosa u kome se nalazimo.
Mi moramo zaštititi radnike firmi koje se rasprodaju. Radnici kod privatnika se nalaze u
poziciji roblja. Ovo što mi danas imamo je početni stadij kapitalizma.
Mi ovdje nismo došli da budemo sa druge strane nišana. Sadašnja situacija u Krajini me
podsjeća na onu kad je prekinut platni promet sa RH. Neka ovaj OKU bude samo podloga
za nešto što će odgovarati našim prilikama.
52
M. Sandić
Prihvatam da se tema odgodi, premda i sad tvrdim da bi se ovaj OKU odmah mogao
potpisati uz sitnije preinake.
D. Rastović
Ima brdo zakona koje treba donijeti da bi se socijalizirala primanja u Krajini. U svim
opštinama Krajine se obrtao samo novac koji je dobijala vojska. Problem je limitirati
primanja i kod plata i kod penzija.
J. Kablar
Ja bih završio ovu tačku uz sljedeće zaključke:
1) Imenuje se Komisija za izradu nacrta OKU Krajine u sastavu:
1. MLADEN HADŽIĆ
2. SRETKO PETKOVIĆ
3. STEVAN DERETA
4. MILINKO SANDIĆ
5. VEDRANA KONJEVODA
2) Komisija se zadužuje da u što kraćem roku izradi Nacrt OKU za Krajinu i odredi
dinamiku njegove primjene.
3) Nakon što obe strane prihvate Nacrt OKU, prići će se potpisivanju istog.
Zaključci su jednoglasno usvojeni.
Ad.2.
J. Kablar
Što se tiče ove tačke, kao uvod bih rekao da mi pred sobom imamo zahtjev penzionera
i invalida rada za povećanje penzija od 350% i prosvjetnih radnika za utvrđivanje najniže
cijene rada od 5.000.- dinara.
M. Hadžić
Od RF PIO sam dobio informaciju da bi se uz ovo povećanje od 350%, penzije kretale
u visini od 4.700, - 7.000, - dinara. Sve ovo zavisi od toga hoće li nam Savezna vlada na
sutrašnjoj sjednici odobriti tražena sredstva.
M. Rađen
U Krajini ima 3.500 radnika u odgoju i obrazovanju. Od I do V mjeseca smo LD radnika
računali na način da se najniža cijena rada u RS umanjivala za 30%. Sada predlažemo još
veće umanjivanje, jer je najniži LD u RS trenutno 8.300, - dinara. Ako bi išli na najnižu
cijenu rada od 3.000, - dinara, onda bi plata profesora bila jednaka onoj kod trgovaca a to
je nedopustivo.
D. Rastović
Ako povisimo penzije i plate u društvenim djelatnostima izazvaćemo haos u Krajini.
Preko 50% penzionera prima penzije manje od 1.000, - dinara i za njih ovo povećanje ne
znači puno. Penzije bi trebalo povećati selektivno, a kako bi se smanjile razlike. Povećanje
od linearnih 350% izazvaće na terenu neodrživu situaciju.
M. Sandić
Sve više kroz raspravu dolazimo na to da smo po 1. tački trebali usvojiti regulator koji
bi sve stvari regulisao. Poslije proglašenja blokade, Vlada RS je odredila odnos LD od 1 :
3. Naš je zahtjev da minimalna penzija, odnosno najniža cijena rada, ne može biti ispod
4.500, - dinara. Ovaj iznos daje domaćinstvu 1 kg kruha i ½ litre mlijeka dnevno.
53
I. Sivčević
Predlažem zaključak da službe koje se finansiraju iz Budžeta trebaju pratiti visinu i
dinamiku primanja u privredi.
J. Kablar
Uz ovu tačku predlažem sljedeće zaključke:
1) Predlaže se Vladi da za VI mjesec utvrdi najnižu cijenu rada od 3.800, -
2) Penzije, invalidnine i ostali dodaci da se za VI mjesec povećaju za 100%.
3) Zadužuje se Fond PIO da prati daljnja povećanja u ovoj djelatnosti.
4) Do potpisivanja OKU Ministarstvo za rad treba izraditi prijedlog usklađivanja i praćenja
porasta primanja, koja se finansiraju iz Budžeta RSK.
M. Sandić
Ne bih se složio sa prijedlogom i tražim da se konstatuje da Sindikat ostaje kod zahtjeva
da najniža cijena rada i najniža penzija ne budu ispod 4.500 – dinara.
Ad.3.
J. Kablar
Bosna je uvela porez na robu od 70% i kada se tome dodaju opštinski porezi, onda to
znatno povećava cijenu proizvoda. Na Vladi je često raspravljano o zaštiti najugroženijih
slojeva. Sindikat treba predložiti svoje mjere. Crveni krst daje porodične pakete. Granica za
dobiti ovakav paket je 1.500, - dinara po članu. Tu se nalazi većina naših građana.
I. Smiljanić
Ovakvo stanje nije posljedica blokade, već nejednako raspoređene inflacije. U vrijeme
blokade mi smo silom prilika imali deflaciju. Mi sa robom uvozimo inflaciju iz Srbije.
M. Rađen
Radi se o tome da Krajina nije u stanju platiti poreze Srbije, Bosne i svoj vlastiti.
D. Rastović
Upravo oko ovoga se Sindikat treba više angažovati.
M. Sandić
U vezi ovoga smo uputili dopise VSSSJ i VSSS. Tražili smo kontigent robe po povoljnim
cijenama iz saveznih robnih rezervi. Mi ćemo tražiti da se ispoštuje Deklaracija, kojim su
prihvaćene određene obaveze prema RSK.
D. Rastović
Zašto se ja danas ovoliko žestim? Da nije probijen koridor kroz Bosnu mi bi danas bili
gladni. Ljudi su izginuli zato. Sad kad je probijen, postavljaju se nemogući zahtjevi. Ja ću
odlukom limitirati primanja, na području moje opštine.
M. Hadžić
Srbija zna da mi puno kapaciteta imamo i nastoji nas osamostaliti. Treba početi ozbiljno
raditi.
J. Kablar
Predlažem dva zaključka:
1) Predsjedništvo VSSK preporuča Vladi RSK da predloži mjere za suzbijanje nekontrolisanog
porasta cijena.
2) Predlaže se Vladi RSK da izradi program mjera zaštite najugroženijih slojeva
stanovništva.
Zaključci su jednoglasno usvojeni.
54
Ad.4.
J. Kablar
Vlada je dosta radila na oživljavanju privrede. Kratko je vrijeme da sve nabrajam.
Spomenuću samo “Gavrilović” i elektroprivredu.
M. Sandić
Mi smo Vladi dali 100 dana mira, kako je to uobičajeno u svijetu. Ipak, mislimo da nije
u redu što Vlada nema ministra privrede. Naša je sugestija da to bude čovjek iz Knina. Na
Vladi je da donese program mjera, a mi ćemo se svesrdno uključiti. Radili smo to i dosada.
D. Rastović
U mojoj opštini niste napravili ništa. Za ove stvari Vlada u proteklom periodu nije imala
puno vremena. Treba donijeti jako puno novih zakona. Najveću ulogu Sindikat će imati
u periodu transformacije. Pri transformaciji treba u obzir uzeti minuli rad, ali i društvena
ulaganja.
Po ovoj tački prihvaćeni su sljedeći zaključci:
1) Preporuča se Vladi da što skorije donese Program mjera za oživljavanje privrede Krajine.
2) Izražava se neophodnost što skorijeg donošenja Zakona o transformaciji vlasništva.
Zaključci su jednoglasno usvojeni.
Sjednica je ovim bila završena.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
18
1992., srpanj 20.
Knin
Službena bilješka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji Čengić u Erveniku i počiniocima
ubojstva
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA U.P. K N I N
ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE J.B.
B r o j ------------------------------/92.K.M.
Knin, dana 20. 07. 1992. god.
S L U Ž B E N A B I L J E Š K A
Sastavljena dana 20.07.1992. godine u 15.00 časova u Sekretarijatu za unutrašnje
poslove Knin, po ovlaštenom službenom licu Kalanj Mirku u vezi počinjenog Krivičnog
djela “Višestrukog ubojstva” koje je izvršeno, dana 18/19.01.1992. godine u mjestu
Ervenik, SO-Knin nad slijedećim licima: Čengić Dragom sin Josipa, rođ. 12.08.1953. god.,
55
Čengić Nevenkom kći Ilije, rođ. 07.07.1960. god., Čengić Slobodanom sin Drage, rođ.
28.11.1981. god i Čengić Goranom sin Drage, rođ. 17. 09. 1987. godine.
Uviđaj ovog višestrukog ubojstva obavili su, dana 19.01.1992. god uviđajna ekipa koju
su sačinjavali: istražni sudac Okružnog suda u Kninu Kresović Đuro, OJT- Nikolić Rajko,
krim. tehničar SUP-a, Knin Bjedov Jovo i operativni radnik, S. M. Kistanje Kalanj Mirko.
Uviđaju je prisustvovala patolog Medicinskog centra Knin Čubrilo Marija.
Nakon izvršenog uviđaja, radnici milicije iz Kistanja u saradnji sa vojnim organima
prikupljali su informacije i nakon 10. dana od izvršenog ovog Krivičnog djela otkrili su
počinioce a to su: Travica Damir i Kovačević Slobodan iz Ervenika koje su lišili slobode,
priveli ih vojnim istražnim organima u Kninu.
Obradom nad Travica Damirom i Kovačević Slobodanom od strane vojnih istražnih
organa, obzirom da su u datom momentu počinioci bili vojni obaveznici, utvrđeno je da su
pomenuti zaista izvršioci jer su priznali djelo, a motiv za izvršenje ovog djela izjavili su da su
bili ogorčeni pogibijom njihovih bližih rođaka u selu Rupe, SO – Knin koji su mučki i na
svirep način ubijeni, dana 18.01.1992. godine od strane hrvata.
Izvršioci Travica Damir i Kovačević Slobodan od momenta lišenja njihove slobode i dan
danas se nalaze u Istražnom zatvoru u Kninu a za djelo koje su izvršili čekaju zasluženu kaznu
koja će im se izreći presudom Istražnog suda u Kninu u ime Republike Srpska Krajina.
Zabilješku sastavio:
OSL – Kalanj Mirko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 28.
19
1992., srpanj 22.
Dalj
Obavijest Republičkog javnog tužilaštva, s privremenim sjedištem u Vukovaru,
Oblasnom vijeću SO SBZS o krivičnim postupcima u Srbiji protiv osoba
osumnjičenih za pljačku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s
ratišta u istočnoj Slavoniji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIČKO JAVNO TUŽILAŠTVO
K N I N
S privremenim sedištem u
Vukovaru (Dalju)
Broj: KTR-R-66/92.
Dalj, 22. jula 1992. godine
OBLASNOM VEĆU SO SBZS
E R D U T
56
PREDMET: Obavest o vođenju krivičnog postupka
pred Okružnim sudom u Šapcu
Pred Okružnim sudom u Šapcu vodi se krivični postupak protiv više lica zbog osnovane
sumnje da su umešani u pljačku i preprodaju automobila, poljoprivrednih mašina i bele
tehnike sa ratišta.
Budući da navedena imovina potiče iz naše oblasti, odnosno da je reč o imovini naših
građana koji nisu identifikovani ili je u pitanju napuštena imovina, Oblasno veće treba
HITNO da obavesti Okružni sud u Šapcu da je u konkretnom krivičnom predmetu oštećena
Srpska oblast, te od istog traži da u buduće na raspravu poziva kao oštećenog predstavnika
Oblasnog veća SO, a otuđene predmete po okončanju krivičnog postupka preda SO.
Kako se na području Republike Srbije vodi veći broj istih ili sličnih krivičnih postupaka,
smatramo da bi se Oblasno veće trebalo obratiti Vrhovnom sudu Republike Srbije
sa generalnim zahtevom da u buduće na rasprave nadležni sudovi obavezno pozivaju
predstavnike SO, a otuđene stvari po okončanju postupka predaju Srpskoj oblasti.
Prilog:
– tekst objavljen u “Politici
ekspres” od 21. jula 1992.
49
REPUBLIČKI JAVNI TUŽILAC
M.P.
50
Milorad Trošić, [v.r.]
Dostavljeno:
1. Oblasno veće Erdut
2. Ministarstvo pravosuđa
i uprave RSK – Ilok
3. Arhiva – ovde
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 133-104.
20
1992., srpanj 22.
Vukovar
Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Vladi RSK za osnivanje poduzeća
“Krajina-petrol” za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog
plina
49
Prilog nije pronađen uz izvornik.
50
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Oblasno javno tužilaštvo s privremenim sjedištem u Dalju.
57
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA
BARANJA I ZAPADNI SREM
OPŠTINA VUKOVAR
IZVRŠNI SAVET
Broj: 01-868/1992.
Vukovar, 22. 07. 1992.
VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
K N I N
PREDMET: Predlog za osnivanje
preduzeća “Krajina – petrol”
Vukovar u sastavu NIK-a
51
Imajući u vidu situaciju nastalu na području naftne privrede i prometa, formiranjem i
osnivanjem JP za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIK
– naftna industrija Krajine, predlažemo naslovu da osnuje i formira preduzeće “Krajina –
petrol” Vukovar u sastavu NIK-a, sa određenim pravima i obavezama u pravnom prometu.
Radi otežanog snabdevanja svih potrošača naftnim derivatima i prirodnim gasom
smatramo da je ekonomski opravdan naš predlog za osnivanjem predmetnog preduzeća
koje bi se bavilo trgovinom na veliko i malo, kao i skladištenjem nafte, naftnih derivata i
prirodnog gasa.
Ovo preduzeće bi vršilo kontinuirano, redovno i kvalitetno snabdevanje opštine Vukovar
koja je najveća opština u sastavu Republike Srpska Krajina, kao i opština Tenje, Mirkovci i
Dalj navedenim proizvodima.
Za napred navedene delatnosti opština Vukovar raspolaže svim potrebnim kapacitetima
za distribuciju, skladištenje, cevovodni i rečni transport nafte, naftnih derivata i prirodnog
gasa. Također raspolažemo sa kvalitetnim i potrebnim kadrovima za obavljanje nabrojenih
delatnosti.
Dalje, smatramo da nema nikakvog opravdanja i razloga da opština Vukovar bude
zaobiđena i potpuno isključena iz navedenih privrednih i trgovinskih sfera.
Ukoliko naslov prihvati ovaj predlog trebalo bi odmah izvršiti i odgovarajuće izmene i
dopune predloga Statuta i drugih akata NIK-a.
Izvršni savet
M.P.
52
Predsednik:
Višić dr. Milorad, [v.r.]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
51
Naftna industrija Krajine.
52
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar.
58
21
1992., srpanj 23.
Beograd
Bilješka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom Predsjedništva Konferencije o
Jugoslaviji, te prijedlog zaključaka i odluka u svezi s razgovorom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Pov. broj:
23. jul 1992. godine
B E L E Š K A
o razgovoru delegacije Republike Srpske Krajine sa
delegacijom Predsedništva Konferencije o Jugoslaviji 21.
jula 1992.
Delegacije su predvodili lord Karington,
53
predsedavajući Konferencije i Goran Hadžić,
predsednik RSK.
U delegacijama su bili, s naše strane Dobrosav Veizović, ministar inostranih poslova i
Stojan Španović, ministar odbrane, a na strani EZ g. De Bosse
54
, potpredsednik Konferencije,
g. Arens,
55
ambasador zadužen za pitanje međuetničkih odnosa i ljudskih prava, kao i g.
P. Hol,
56
sada koordinator Konferencije (bivši ambasador V. Britanije u Jugoslaviji) i S.
57

Tornberry (UNPROFOR).
Lord Karington je, bez ikakvog posebnog uvoda, čak i ne predstavljajući svoje saradnike,
odmah stavio do znanja “da je ovo posao za de Bossea”, ali da je on, kao predsedavajući,
našao ipak za potrebno da na kratko prisustvuje razgovoru. Nastavio je u istom stilu, kao
da on nema šta izlagati i objašnjavati, da je, eto, nama jasno kad je Konferencija počela
i da je vladajući princip to da nema promene granice osim na osnovu sporazuma, kao i
da je predviđen “specijalni aranžman” za Republiku Srpsku Krajinu. Konstatovao je da
su vršeni pokušaji da dođe do “razgovora putem posrednika” između RSK i Hrvatske,
spominjući pokušaje G. Tornberija, ali da razgovore ne možemo voditi dok rat traje. Ipak,
dodao je, smatra da je došlo vreme da pregovaramo, jer ima utisak da Hrvati mogu otkazati
gostoprimstvo UNPROFOR-u (stavljeno nam tako do znanja kao da “moramo” požuriti).
Lord je zatim konstatovao da je “obavešten da ne želimo da pregovaramo, već da samo
želimo nezavisnost”. Pošto je ovo neprihvatljivo, rekao je Lord, jer su sve strane saglasile
da su granice nepromenjene, dodao je da on veruje da smo sada spremni za pregovore na
osnovu drugog poglavlja Haškog dokumenta o specijalnom statusu i to sa Arensom i de
Boseom.
53
Peter Carrington.
54
Bouse Tierry.
55
Gerd Ahrens.
56
Peter Hall.
57
Cedric.
59
Lord Karington je zatim dao reč De Boseu. Francuz je rekao da je imao priliku da sretne
sagovornike (g. Hadžića
58
i g. Španovića) u Kninu i izrazio želju za nastavljanje dijaloga
“u skladu sa principima mirovne konferencije”. Hrvatska strana, rekao je De Bose, je sad
spremna za pregovore uz uvažavanje ovih principa.
Predsednik Hadžić je, nakon kurtoaznih reči, izneo da možemo delimično korigovati
stav u smislu davanja šansi pregovorima i da za nekoliko meseci možemo razgovarati o svim
pitanjima na ravnopravnoj osnovi. U tom smislu smo prihvatili i preporuku Rezolucije 762
da se u okviru Mešovite komisije povedu razgovori o pitanjima iz domena “ružičaste zone”.
Predsednik Hadžić je pozdravio spremnost hrvatske strane za pregovore, dodavši da ono
što je srpska strana pre ovog rata tražila od hrvatske vlasti predstavlja sitnicu na koju oni
nisu pristali, a da je sada potrebno stvarati međusobno poverenje i uspostavljanje mostova
između dva naroda. Povratak izbeglica svojim kućama bio bi prvi korak u tom pravcu.
Lord je, pre nego je napustio pregovore koji su vođeni u francuskoj ambasadi, rekao da
je (ipak) još uvek bolje da se sa Hrvatima razgovara preko “treće” strane, ali da su razgovori
“urgentni, jer, iako nema dokaza, izgleda da Hrvatska ne bi želela da obnovi mandat
UNPROFOR-u i da je potrebno započeti pregovore”.
Predsednik Hadžić je, u vezi sa ovom primedbom lorda Karingtona rekao da bi eventualni
napad na RSK od strane Hrvatske to označilo i njenu “propast”. Ministar Španović je
primetio da ne možemo prihvatiti da nam na ovaj način prete, a ministar Veizović da
rezolucija 743 SB UN daje pravo jedino Savetu bezbednosti da donosi odluke o produženju
mandata, te da je jednostrano otkazivanje gostoprimstva snagama za zaštitu stoga isključeno.
Ministar Španović je dodao da mi imamo poverenje u UNPROFOR, ali da izjave zvaničnih
hrvatskih predstavnika da će danas napasti Baranju, a za sedam dana i Knin, na što EZ i
OUN ne reaguju, otežavaju klimu za pregovaranje.
Nakon što su Lord i De Bose i drugi članovi delegacije EZ (Hall, Sizeland
59
i dr.)
napustili Ambasadu, nastavljen je nevezan razgovor sa ambasadorom Arensom. On je izneo
da je u svojstvu predsednika komisije za pitanja međunacionalnih odnosa i manjine posetio
više republika bivše SFRJ u kojima je vodio razgovore sa predstavnicima vlada i manjina.
Govoreći o susretu sa prof. Deganom,
60
Arens kaže da je ovaj hrvatski ekspert rekao da je
Hrvatska donela zakon o manjinama i da nema više šta da pregovara. Za razliku od njega,
potpredsednik Ramljak
61
je rekao da je spreman na kontakte, u principu, ali da neće da
pregovara sa “zločincima”.
Svoj zakon o manjinama Hrvatske je “naslonila” na statut koji se tiče Alto-Adiđe. Za
razliku od lorda Karingtona, Arens je dosta rezervisano rekao da bi trebalo početi s nekim
dokumentom. Pita se, prvo, da li sa Haškim dokumentom i da li je Hrvatska unela odredbe
glave II u svoj zakon. O tome će ovih dana g. Badinter
62
izneti ocenu. Kao više za sebe,
konstatovao je da se u dokumentima OUN govori o povratku izbeglica i sastavu policije,
kao privremenim merama, ali da je uloga OUN od ovog početka (razmatranja situacije)
važna.
58
Goran.
59
Paul.
60
Vladimir Đuro.
61
Milan.
62
Robert.
60
Tumačeći stav Hrvatske, Arens kaže da ona vodi osnovu razgovora u široj autonomiju,
ali u okviru Hrvatske. Ako bi se ostvarilo sve ono što je u dokumentu (Ustavni zakon
o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etničkih zajednica i manjina u
Republici Hrvatskoj), onda bi to značilo da bi Srbi živeli “pod svojom odgovornošću”.
Kad Srbija govori o pravima manjina prema evropskim standardima KEBS, onda to nije
dovoljno, jer ti dokumenti ne zadovoljavaju nivo koji iziskuju politički razlozi, kao što je
slučaj sa Alto Adiđe ili pitanje “specijalnog statusa” i drugo.
Ambasador Arens nije “pristao” da odstupi od zadatka, te ja na napomene predsednika
Hadžića da je ovo susret “tehničkog” karaktera radi dogovora o nastavku kontakata,
ambasador Arens u nastavku ove primedbe izneo da za Republiku Srpsku Krajinu postoje
dve teške stvari i to: prvo, RSK je unutar Hrvatske i ne sasvim samostalna i drugo, da
će osnova za odlučivanje biti popisi iz 1981. ili 1991. godine prema kojima Srbi imaju
apsolutnu većinu u 11 opština, a relativnu u Pakracu i Petrinji, dok je u Belom Manastiru
samo 26% Srba. Nakon povratka izbeglica u 11 opština biće restituisana srpska većina i to
će biti osnova za odlučivanje, ali ostale opštine neće biti deo “autonomne zajednice” (čitaj
RSK).
Na kraju je dogovoreno, u principu, da se naredni sastanak i razgovori nastave u Kninu
ili Parizu (De Bosse) sredinom avgusta. U međuvremenu De Bose i Arens razgovaraće sa
hrvatskom stranom, posle izbora (2. avgusta), te će se tako razgovori dveju strana nastaviti
preko posrednika.
NAPOMENA Lord Kartington je napustio razgovore nakon 25 minuta da bi otišao na
konferenciju za štampu u hotel “Hyatt”. Tamo je izjavio da je delegacija
RSK prihvatila da pregovara o “specijalnom statusu u okviru Hrvatske”.
Tu smo vest iste večeri demantovali. Ovakav postupak lorda Karingtona
ne iznenađuje, jer je on kod sebe i svih sagovornika koje je sretao u
OUN, ovde u Briselu, stvarao utisak da vlada RSK ne želi da pregovara,
a pod “pregovorima”, kad je jednom pristala da razgovara, podrazumevao
je prihvatanje “specijalnog statusa u okviru Hrvatske”, što je svojim
nekorektnim postupkom samo potvrdio.
PRILOG:
Predlozi zaključaka i odluka u
vezi razgovora delegacije RSK
sa lordom Karingtonom
MI NI STAR,
Dobrosav Veizović, [v.r.]
DOSTAVLJENO:
– Kabinetu predsednika Republike
G. Hadžića,
– Kabinetu predsednika Vlade.
Izvan Republike:
– Predsedniku SR Jugoslavije
– Predsedniku Republike Srbije
– Predsedniku Vlade Savezne
Republike Jugoslavije
61
– Ministru inostranih poslova
SR Jugoslavije
DV/82-85
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj:
23. juli 1992. godine
PREDLOZI ZAKLJUČAKA I ODLUKA U VEZI RAZGOVORA DELEGACIJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA LORDOM KARINGTONOM
U vezi sa “rezultatom” prvog direktnog kontakta delegacije RSK sa predsedavajućim
konferencije lordom Karingtonom, 22. jula 1992. godine u Beogradu, nakon sticanja
nezavisnosti Hrvatske i stupanja na snagu Vensovog plana, predlažem sledeće korake:
Prvo, da vlada, uz učešće eksperata za međunarodno pravo i poznavanje materije iz
pregovora u okviru konferencije o Jugoslaviji, zauzme stav o tome da li je, u datim uslovima,
Republika Srpska Krajina (RSK) spremna da razgovara sa predstavnicima EZ o budućnosti
Krajine na osnovama dokumenata EZ ili onih koje je ona direktno inspirisala tj. na
osnovama Haškog dokumenta i Ustavnog zakona o nacionalnim i etničkim zajednicama ili
manjinama u Hrvatskoj.
Drugo, ukoliko RSK nije spremna na razgovore na osnovama pomenutih dokumenata,
ona treba da pripremi sopstveni dokument, na osnovama nezavisnosti, ali vodeći računa
o realnostima – položaja Krajine i međunarodnim okolnostima (obaveze koje proističu iz
Vensovog plana i niza rezolucija koje obavezuju da se pregovara pod okriljem EZ i KEBS).
Treće, RSK može ponuditi i pregovore na osnovu nekih trećih rešenja u svetu – recimo
Kvebeka u Kanadi, Alanda u Finskoj, koji zapravo funkcioniše kao “država u državi”. (Na
neki način to je i sadašnja pozicija RSK – koju svet formalno smatra da je u Hrvatskoj, a ona
deluje samostalno koliko god je to moguće). “Tirolsko rešenje” nalazi odraza u pomenutom
Ustavnom zakonu koji u 65 članova predviđa vrlo široku autonomiju.
Četvrto, u sadašnjim uslovima i obavezama koje se neminovno nameću od strane OUN,
EZ, RSK je u obavezi i da pregovara. Prostor za manevar je ograničen, jer čim UNPROFOR
u potpunosti preuzme odgovornost za bezbednost u RSK i prođu izbori u Hrvatskoj, a što
će se desiti narednih dana, RSK će morati pregovarati u datim okolnostima. Ukoliko pak
dođe do proširenja okvira Konferencije o Jugoslaviji na osnovu francuskog predloga, RSK
može dobiti nešto u vremenu, ali osnova za pregovore ostaje nepromenjena.
Peto, smatram da rukovodstvo RSK treba da ove “alternative” razmotri uz učešće nekolicine
drugih uticajnih političkih ličnosti. RSK (od profesora Raškovića
63
do Babića
64
), jer bez
političkog jedinstva na određenoj maksimalističkoj ali realnoj platformi, predstavnici RSK
neće moći pregovarati. U odnosu na raniji period, pozicija predstavnika RSK za pregovore
se bitno menja. Oni su ranije u toku pregovora šest republika bili konsultovani, dok sada
treba da pregovaraju, u početku preko trećih lica (predstavnici Konferencije o Jugoslaviji), a
63
Jovan.
64
Milan.
62
kasnije direktno sa predstavnicima Hrvatske, bez obzira na izbor platforme, dokumenta ili
orijentacije. Pregovori sa Hrvatskom su neizbežni, osim u slučaju neke od nespominjanih
alternativa koju nagoveštavaju događaji u BiH u pogledu odnosa triju tamošnjih zajednica i
eventualnog “raspada” Bosne.
Šesto, rešenje u BiH, posebno u pogledu odnosa hrvatskih kantona sa Hrvatskom (počev
od sada predviđane mogućnosti dvojnog državljanstva Hrvata u Bosni do svih drugih
poznatih obeležja ove samostalnosti Hrvata vis-a-vi “centralnih” vlasti u BiH) može biti jedan
od putokaza za ponašanje RSK u slučaju neizbežnih pritisaka u skučenom manevarskom
prostoru, a drugi da veze RSK sa Hrvatskom odnosno SR Jugoslavijom budu u zavisnosti od
toga koliko će i kako ove dve države biti međusobno povezane nekim praktičnim rešenjima i
dogovorima. Pri tome RSK mora, u svakom slučaju, ili računati sa ili obezbediti simbolično
prisustvo ili vezu sa dvema pomenutim državama, posebno sa SR Jugoslavijom.
Sedmo, najviše rukovodstvo RSK (Savet) mora precizno odmeriti svoju ulogu u
pregovorima. Pri tome, ono svaki put unapred treba da u skladu sa situacijom dogovori
nastup svog predstavnika, pri čemu on na sebe uzima ulogu političkog, a ne stručnog
pregovarača. Ova uloga je namenjena delom ministru inostranih, a najčešće, u buduće,
ekspertima za međunarodno pravo. Veoma korisno bi bilo prisustvo ili učešće ministara
pravosuđa i odbrane.
Osmo, neophodno je da Vlada RSK donese odluku o angažovanju stalnih eksperata za
pregovore. U tom smislu neophodno je da Vlada potvrdi moj predlog od aprila meseca
o angažovanju prof. dr. Gavra Perazića, dr. Lenka Mandića i, po potrebi, dr. Opačića
65
i
mr. V.
66
Dabića. S ovim u vezi, trebalo bi hitno predvideti i doznačiti određena finansijska
sredstva radi zaključenja ugovora o delu ili druge vrste stimulansa.
Deveto, s obzirom na reorganizaciju ministarstva inostranih poslova Vlade Republike
Srbije, koje mi je pružilo nesebičnu svu tehničku i materijalnu pomoć do sada, neophodno
je da čim RSK dobije svoju reprezentativnu zgradu u Beogradu, Ministarstvo zaposli
nekoliko službenika koji bi bili prvenstveno angažovani na aktivnostima oko učešća RSK
na Konferenciji o Jugoslaviji, na odgovarajući način. Zato će biti potrebna sredstva za plate
i materijalne troškove na osnovu predloga koji sam podneo ministru finansija V.
67
Peurači,
ali uvećana za stepen inflacije od marta do danas.
MI NI STAR,
Dobrosav Veizović
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 2.
65
Dušan.
66
Vojin.
67
Vojin.
63
22
1992., srpanj 23.
Pakrac
Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, kriminalitetu,
kadrovskim i upravnim poslovima, tehničkoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te
suradnji s UNPROFOR-om
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
P A K R A C
St. pov. BROJ: 08-05-0211-1235/92.-1
Dana: 23. 07. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
1. S T A N J E J A V N O G R E D A I M I R A
Stanje javnog reda i mira na ovom području do 02.07.1992.god. može se ocijeniti
kao nepovoljno iz razloga što je vladala ratna psihoza i situacija, a naročito u vojničkim
sastavima. Vrlo često je dolazilo do pucnjava iz svih vrsta naoružanja. Nakon povlačenja
jedinica armije osjeća se da se stanje javnog reda i mira stabilizira, iako još uvijek se ne
može reći da je stanje javnog reda i mira povoljno. Ljudi koji su bili u vojnim ili nekim
drugim ratnim formacijama teško se privikavaju na normalan život, veći broj ljudi je sklon
prekomjernom uživanju alkohola, a u toj situaciji i narušavanju javnog reda i mira. Osim
toga na ovom površinski malom prostoru koje ovaj organ drži pod svojom kontrolom ima
veliki broj stanovnika sa područja Grubišnog Polja, Daruvara, Podravske Slatine i Pakraca,
tako da i to pridonosi nervozi građana i destabilizacije samog područja.
Da bi pridonijeli stabilizaciji i efikasnijem razrešenju postojećih problema, potrebno je
uspostaviti još za sada nepostojeće organe i stvoriti uslove za uspostavljanje normalnijeg
stanja za suzbijanje svih negativnih pojava iz ove oblasti.
Za sada još uvijek nije postavljen opštinski sudac za prekršaje, a također ne postoji
organizovani prostor za zadržavanje lica kao i zatvor za prekršioce, iako postoje svi uslovi za
takvo organiziranje (zatvorski prostor Stara Gradiška i veći broj stručnih radnika koji su u
njemu radili).
Organizovanje ovih institucija je neophodno potrebno što pre jer normaliziranjem
civilnog života sve više je prekršaja iz oblasti saobraćaja i drugih oblasti po kojima bi trebalo
postupati.
2. S T A N J E I O T K R I V E N O S T K R I M I N A L I T E T A
Na području SUP-a Pakrac u vremenskom periodu od 01.03.1992. godine do sada
podnešeno je 2.529 krivičnih prijava protiv lica zbog krivičnih djela iz čl. 119. st. 1., 134.
st.1., 141. st. 1. Krivičnog zakona SFRJ nadležnom okružnom javnom tužiocu u Glini.
Osim toga je 49 krivičnih prijava po nepoznatom izvršiocu zbog krivičnog djela imovinskih
delikata, a podnešeno je 20 krivičnih prijava protiv lica za neodazivanje na mobilizaciju. Od
ukupnog broja podnešenih prijava (49) po nepoznatom izvršiocu, naknadno je rasvjetljeno
23 krivična djela, a o tome je naknadno obavješteno nadležno tužilaštvo.
64
Krivične prijave koje su podnešene protiv određenih lica zbog krivičnih djela iz čl. 119.,
134. i 141. su nepotpune iz razloga što lica protiv kojih su podnešene krivične prijave nisu
dostupna nadležnim organima gonjenja, ali su za ta lica naknadno prikupljaju potrebna
obaveštenja i dostavljaju nadležnom tužilaštvu kao dopuna krivičnih prijava.
Na području na kom djeluje SUP Pakrac sa svojim organizacionim jedinicama, civilna
vlast nije djelovala u potpunosti jer nisu bili organizovani civilni organi, a sve do 02.07. ove
godine na tom području su djelovali vojni organi i bile su prisutne vojne jedinice.
U tom periodu niti organi unutrašnjih poslova nisu u potpunosti obavljali svoju funkciju.
Upravo u tom periodu je bilo krivičnih djela izvršenih od strane pripadnika armije, ali po
njima nisu postupali Organi unutrašnjih poslova, a vojni organi nisu obavještavali Organe
unutrašnjih poslova o poduzetim mjerama. Tako je poznato da je bilo krivičnih djela paljevina
objekata (Jasenovac, Roždanik, Paklenica),
68
bilo je krivičnih djela imovinskog karaktera
(krađe, teške krađe pa i pljačke imovine). O većem djelu ovih krivičnih djela obavještena
je komanda banjalučkog korpusa, ali o poduzetim mjerama nismo povratno informirani
iako smo takve informacije tražili. Mnoga od krivičnih djela nismo mogli spriječiti jer je
na ovom području sav narod bio naoružan i kada bi pokušali spriječiti neko od učinjenih
djela moralo bi doći do oružanog sukoba. Na ovom području je sve do nedugo vladala
ratna situacija i zbog toga su bile objektivne teškoće u sprečavanju vršenja krivičnih djela.
Nakon odlaska vojnih jedinica sa ovog područja i potpunog organizovanog rada Organa
unutrašnjih poslova i drugih organa civilne vlasti oseća se manji broj krivičnih djelatnosti, a
Organi unutrašnjih poslova će lakše rasvjetljavati krivična djela.
3. S T A N J E K A D R O V S K E P R O B L E M A T I K E I U P R A V N I H
P O S L O V A
Sadašnje kadrovsko stanje u Sekretarijatu i njegovim organizacionim jedinicama je dosta
loše. Najlošije stanje je u upravnom odjelu. Naime u oblasti nemamo dovoljno stručnih lica
za poslove kompjuterske obrade podataka, posebno za poslove prebivališta, boravišta, ličnih
karata i JMBG građana, poslove saobraćaja i registracije vozila. U odsjeku za kriptozaštitu
stanje je zadovoljavajuće iako još nedostaju sredstva za potpunu uvezanost sa ostalim
organizacionim jedinicama. Što se tiče analitike i informatike taj odsjek nije u potpunosti
aktiviran radi problema u gore navedenim odjelima.
Ukupna popunjenost u odjelima za zajedničke, opšte i upravne poslove, a na osnovu
problematike o sistematizaciji radnih mjesta je 50%.
Kadrovska popunjenost rukovodioca u organizacionim jedinicama i operativnih radnika
sa višom i visokom školom je dosta loš.
Naime egzodusom naroda u Zapadnoj Slavoniji iz oblasti je otišlo 38 lica pripadnika
OUP i zaposlilo se u Istočnoj Slavoniji i nismo sada u mogućnosti da zaposlimo na ta radna
mjesta lica pošto ih nema, a niti takva lica podnose u našoj oblasti molbe za zapošljavanje.
4. S T A N J E T E H N I Č K E O P R E M L J E N O S T I
Tehnička opremljenost Stanica Milicije za obavljanje zadataka iz kriminalističke i
kontrole regionalnog prometa je izuzetno loše. Naime u oblasti nemamo niti jednu
prostoriju opremljenu za potrebe krim. tehnike, razlog je nedostatak opreme kao i osnovnih
sredstava. Također u oblasti nemamo niti jednu stanicu tehničkog pregleda vozila što će još
68
Vidi: Dok. br. 5.
65
otežati registrovanje i provjeravanje ispravnosti vozila. Iz domene saobraćaja u nedostatku
su sredstva od stop tablice pa nadalje.
5. P R O B L E M I B E Z B E D N O S N O G K A R A K T E R A
1. Problem nedostatka kratkog naoružanja za obavljanje svakodnevnih zadataka milicije, i
za redovno osiguranje objekata koji su od vitalnog interesa, a koje također osigurava milicija,
kao što su: razna skladišta minsko eksplozivnih sredstava, municije, tehničkih sredstava,
i drugih objekata koje osiguravaju pripadnici milicije. Ovi problemi su došli do izražaja
s preuzimanjem potpuno odgovornosti od strane UNPROFOR-a u sektoru Zapadne
Slavonije, jer se tim činom od strane UNPROFOR-a zabranjuje nošenje dugog naoružanja
pripadnicima milicije, tako da je najveći broj pripadnika milicije ostao nenaoružan osim
malog broja koji su imali svoje vlastite pištolje, tako da je taj navedeni problem ostao i do
sada prisutan.
2. Također drugi od navedenih problema je nedostatak objekata koji bi ispunjavali uvjete
za skladištenje municije, minsko-eksplozivnih sredstava i materijalno tehničkih sredstava,
odnosno čija bi lokacija zadovoljavala uslove skladištenja navedenih sredstava. Jedan
određeni dio takvih skladišta nalazi se u gusto naseljenim mjestima čija bi havarija izazvala
nesagledive posljedice po civilno stanovništvo i civilne objekte. Skladišta koja se nalaze van
naseljenih mjesta su obično starije građevine koje su nedovoljno izolirane tako da pojedini
od tih objekata gotovo ne ispunjavaju uslove za smještaj takvih objekata.
3. Sledeći problem je nedostatak materijala za izgradnju skloništa za ljudstvo, a također i
ekipa za tu izgradnju jer su takva skloništa planirana u elaboratima za ljudstvo koje se nalazi
u obezbeđenju pojedinih objekata.
Sledeći problem je nedostatak materijala za izgradnju zaštitnih sistema pojedinih
objekata u kojima su smještena minsko-eksplozivna i druga sredstva, a čiji bi sistem zaštite
bio adekvatan od artiljerijskog i vazdušnog napada, napada mornaričko-diverzantskim
sredstvima što se prvenstveno odnosi na most “Bratstvo-jedinstvo” koji spaja Zapadnu
Slavoniju sa Srpskom Republikom Bos. Krajinom i što predstavlja ujedno i jedinu vezu
između navedenih prostora. Zaštitni sistem na navedenom mostu bi znatno povećao
sigurnost od mogućeg napada mornaričko-diverzantskim sredstvima koje bi neprijatelj
mogao koristiti prilikom izvršenja diverzije na taj objekat. Takav sistem zaštite je detaljno
razrađen u elaboratima obezbeđenja mosta “Bratstvo i jedinstvo”.
4. Problematičan je vrlo sistem veze jer gotovo niti jedan objekat od vitalnog značaja za
obranu kao što su razni skladišni prostori koje osiguravaju pripadnici milicije nema nikakve
veze sa matičnom stanicom SJB, SM ili OM.
Također sistem veze je problematičan i za plovne objekte odnosno čamce, koji čine
riječnu patrolu koja se nalazi u Staroj Gradiškoj sa zadatkom kontrolom vodenog toka rijeke
Save na širem području, a za sada navedena riječna patrola nema adekvatnog sredstva veze
koji bi neophodno bio potreban za održavanje veze sa obezbeđenjem mosta “BRATSTVO
JEDINSTVO”, SM Stara Gradiška i SM Bosanska Gradiška. Također nema nikakvog
sredstva veze između kontrolnih punktova na mostu “BRATSTVO JEDINSTVO”, koji se
nalazi na mostu sa slavonske i bosanske strane.
Također obezbeđenje mosta “BRATSTVO JEDINSTVO” nema adekvatnog sredstva
veze sa SM u Staroj Gradiški niti sa SM u Bosanskoj Gradišci.
66
Gotovo nijedno policijsko patrolno vozilo nema u sebi ugrađenog sistema veze, koji je
neophodno potreban za obavljanje svakodnevnih zadataka, jer na taj način za sada patrole
milicije u vozilima nemaju nikakve veze sa svojom matičnom stanicom milicije, OM i SJB.
5. Jedan od većih problema je problem snabdjevanja gorivom pa zbog nedostatka goriva
veliki dio zadatka se usporava ili ponekad čak odgađa, pa zbog toga dolazi do usporavanja
izvršavanja redovnih zadataka pripadnika milicije.
6. Slijedeći problem je dolaženje do pojave pojedinih oblika specijalnog rata jer se u
poslednje vrijeme neprijatelj sve više služi ubacivanjem raznih oblika dezinformacija putem
raznih oblika letaka i drugih sredstava informisanja.
7. Sledeći problem je što neprijatelj na suprotnoj strani iako je UNPROFOR preuzeo
odgovornost u sektoru Zapad neprijatelj i dalje nastavlja svoje prljave rabote paljenja,
rušenje i miniranja kuća koje su uglavnom vlasništvo srpskog naroda, a na to bar za sada
UN nedovoljno reagiraju.
8. Jedan od velikih problema predstavlja i nedovoljna popunjenost formacija pojedinih
SM, SJB, OM što znatno otežava ili čak onemogućava obavljanje redovnih zadataka milicije
u SJB, SM, OM, u kojima je nedovoljno brojno stanje pripadnika milicije.
9. Također jedan od problema je nedostatak dokumentacionih kasa odnosno sefova za
povjerljivu dokumentaciju.
10. Sledeći problem je nedostatak kartona za ustrojavanje vojne evidencije pripadnika
milicije u SUP-u Pakrac i nedostatak kutija za kartoteku.
6. S A R A D N J A S A U N P R O F O R O M
Na području Zapadne Slavonije sa danom 07. 07. 1992. god. UNPROFOR je preuzeo
zonu odgovornosti sektor Zapad te je nakon preuzimanja došlo do nekoliko manjih
incidenata. Prvi problemi su se javili vezano za naoružanje odnosno nošenje dugog oružja
od naše strane radi čega nam je UNPROFOR uložio protest. Taj problem je prevaziđen uz
obostrano zadovoljstvo. Nakon toga mi smo uložili u više navrata protest snagama OUN
radi osnovane sumnje da se radi o zoni koja je pod njihovom kontrolom od strane HV
uništavaju objekti čiji su vlasnici srbi.
Također je uočeno da pripadnici Hrvatske policije nose dugo naoružanje na što smo
reagirali.
Uložen je protest snagama UN nakon što je uočeno da se u njihovim vozilima vrši prevoz
lica Hrvatske nacionalnosti od interesa za našu službu. Na sve naše proteste snage UN su se
oglašavale i nismo dobili povratne informacije.
Problemi su UN javljaju se također iz razloga što ministarstvo nije spustilo u baze dokument
koji bi govorio o ponašanju i radu snaga milicije u odnosu prema UNPROFORU.
Pom. ministra:
Žarković Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6040.
67
23
1992., srpanj 27.
Slunj
Službena bilješka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od strane pripadnika
Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 27. 07. 1992. g. u prostorijama SJB Slunj, po radnicima iste Sedlar
Mirku i Zavišić Branku a u vezi slijedećeg:
Dana 26.07.1992. g. u ovu SJB putem telefona dojavio je dežurni oficir sa vojnog poligona
Slunj da su na mjesto Sadilovac od strane Bosne ispaljene tri minobacačke granate.
Izlaskom na lice mjesta te razgovorom sa komandirom odjeljenja granične milicije
Sadilovac Bajić Milom doznali smo da je još negdje oko 06,00 sati grupa zelenih beretki u
mjestu Donji Vaganac zaklala Komadina Mirka starog 55 godina i njegovu majku Komadina
Ljubu stara 80 godina, zapalili u kući. Negdje oko 10,00 sati radnici Stanice milicije Ličko
Petrovo Selo išli su na lice mjesta kao osiguranje radnicima hitne pomoći te su upali u
zasjedu u Donjem Vagancu kojom prilikom su ranjena dva milicionera, jedan po prezimenu
Rastovac.
Negdje između 12,15 i 12,30 sati sa Bosanske strane iz mjesta Bugari ispaljeno je 10-15
minobacačkih granata od kojih je većina pala uz rijeku Koranu a tri su u mjesto Sadilovac
pale 200 metara od pravoslavne crkve u pravcu zapada tj. bio je prebačaj za oko 200
metara.
Pregledom terena zajedno sa pripadnicima UNPROFOR-a koji su također upoznati sa
događajem pronađena su mjesta gdje su granate padale te jedan stabilizator granate cal. 82
mm iz čega proizlazi da je pucano iz minobacača tog kalibra.
Pošto se radi o mjestu Donji Vaganac gdje je izvršeno ubojstvo Komadina Mirka i njegove
majke koje pokriva SJB Korenica tj. njeno odjeljenje u Ličkom Petrovom Selu pripadnici
UNPROFOR-a su upućeni a stupe u kontakt sa njima te da izađu na lice mjesta. Za vrijeme
našeg boravka u Sadilovcu doznato je i to da u Donjem Vagancu gore dvije kuće a isto tako
da u okupiranom selu Bugar na bosanskoj strani također nešto gori, najvjerovatnije kuće
koje su ostale nespaljene nakon upada zelenih beretki u iste.
Zabilješku podnosimo znanja radi, te na daljnje korištenje.
Ovl. sl. lica:
Mirko Sedlar, [v.r.] Branko Zavišić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1.
68
24
1992., srpanj 28.
Knin
Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvrđuju da je rat na području RSK
počeo 17. kolovoza 1990.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-270/92. god.
Knin, 28. 07. 1992. god.
Na osnovu člana 2. tačka 2. i član 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina
(“Službeni glasnik” RSK broj 3/92.), na svojoj 25. sjednici, održanoj dana 28. 07. 1992.
godine u Kninu Vlada donosi
O D L U K U
Utvrđuje se da je Rat na području Republike Srpske Krajine počeo dana 17. 1.
augusta 1990. godine.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom 2.
glasniku” RSK.
PREDSJEDNIK:
M.P.
69
Zdravko Zečević, [v.r.]
Dostaviti:
1. Ministarstvu obrane RSK,
2. GŠ TO RSK,
3. “Službeni glasnik” RSK,
4. Arhiva, ovdje
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
25
1992., srpanj 28.
Knin
Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine i nekretnina bivšeg
Republičkog sekretarijata za upravu i pravosuđe Republike Hrvatske
69
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
69
Na osnovu čl. 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Sl. glasnik br. 3/92 RSK)
Vlada Republike Srpske Krajine donela je
O D L U K U
o preuzimanju imovine i nekretnina Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu
Republike Hrvatske
I.
Ovom Odlukom utvrđuje se da sva imovina i nekretnine bivšeg Republičkog sekretarijata
za pravosuđe i upravu Republike Hrvatske pripada Ministarstvu pravosuđa i uprave
Republike Srpske Krajine.
II.
Ovu Odluku objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”.
Vlada Republike Srpske Krajine
Broj:_______________
Knin, 28. jula 1992. godine
PREDSJEDNIK VLADE
M.P.
70
Mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 180-27.
26
1992., srpanj 29.
Knin
Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane 28. i 29. 07. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Veljko Džakula, Vojin Peurača, Milan
Knežević, Svetozar Vinčić, Savan Grabundžija, Sergej Veselinović, David Rastović, Dušan
Ećimović, dr Dušan Jović, Vojin Šuša, Dobrosav Vejzović, Stojan Španović, Mitar Brnović,
dr Mladen Hadžić, Đorđe Bjegović i Borisav Đukić.
70
Isto.
70
Sjednici još prisustvuju:
Zdravko Janković, Petar Bukarica, Miloš Živković, Nebojša Mandinić, Milan Torbica,
Slavko Biga, Milan Prtina, Veljko Korolija, Mirko Sinobad, Branko Marjanović, Pavao
Marjanović, Branko Tomašević, pukovnik Krneta,
71
pukovnik Đilas,
72
pukovnik Vuletić,
73

pukovnik Pupovac,
74
pukovnik Biga
75
i general major Kasum.
76
Sjednici ne prisustvuju:
Boško Božanić, Rade Gaćeša i Dušan Starević.
Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se
može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Izvještaj o operaciji “Koridor 92.”,
2. Izvještaj Glavnog štaba TO o postignutom stepenu razvoja TO i njenim daljnjim
zadatcima,
3. Donošenje Uredbi iz područja kreditno-monetarne politike i platnog prometa,
4. Donošenje Odluke o osnivanju:
a) Službi Društvenog Knjigovodstva RSK,
b) Zarada za plan statistiku RSK u Kninu,
5. Donošenje Odluke o usvajanju Zakona o:
a) Službi Društvenog Knjigovodstva RSK,
b) Narodnoj banci Krajine,
6. Donošenje Zakona o Carinskoj službi,
7. Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj
organizaciji Carinske službe,
8. Razmatranje zahtjeva za utvrđivanje najniže cijene rada i visine
penzija za VII mjesec,
9. Imenovanje Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK,
10. Donošenje Odluke o organizaciji i načinu rada Opštinske uprave Drniš,
11. Donošenje Odluke o prihvaćanju Budžeta opštine Drniš,
12. Dodjela sredstava za potrebe RTV Krajine,
13. Imenovanje radne grupe za izradu nacrta Budžeta RSK,
14. Razno:
a) Informacija o problematici rada, boračkih pitanja i socijalne zaštite,
b) Predlog za imenovanje ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju,
c) Donošenje Odluke o određivanju dana početka rata radi upisa u Vojnu knjižicu,
d) Informacija Vladi iz područja prosvjete,
71
Miloš Krnjeta.
72
Milan.
73
Aleksandar.
74
Miloš.
75
Slavko.
76
Dušan.
71
e) Informacija iz područja problematike energetike,
f ) Usvajanje Nacrta Zakona iz oblasti pravosuđa,
g) Imenovanje pomoćnika ministra i sekretara ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede,
h) Donošenje Odluke o periodičnom obračunu za period 1-9.1992. godine,
i) Osnivanje mješovite banke u Iloku,
j) Dodjela Hangara iz Kasarne u Trbounje – Drniš,
k) Usvajanje predloga za izdavanje brošure “Vodič kroz Republiku Srpsku Krajinu”
Tačka 1.
Izvještaj o operaciji “Koridor 92” podnio je General Borislav Đukić. Upoznao je Vladu
sa zadacima MUP-a oko organiziranog preuzimanja obrane RSK, te suradnje sa Srpskom
BiH, popunjenosti posebnih jedinica milicije te zadacima organa pravosuđa. Od problema
koje treba hitno riješiti General Đukić je istakao potrebu hitne nabavke ličnog naoružanja
milicije (pištolja odgovarajućeg kalibra), uniformi, sredstava veze kao i izmještanje u dubinu
relejnog čvorišta na Promini. Potrebno je sa UNPROFOR-om definirati koji kalibar oružja
milicija može nositi kao i status Aerodroma Udbina i Zemunik. U rješavanju statusnih
pitanja boraca i invalida rata potrebno je definirati pomoć koju im je potrebno dati, a
prioritetno rješavati stambena pitanja i zapošljavanja. Predlaže da pojedine ulice nose imena
najboljih boraca.
Ministar inostranih poslova Dobrosav Vejzović je govorio o aktivnostima koje je poduzimao
u 5. i 6. mjesecu u borbi za međunarodni status Krajine. Ministar Vejzović je predložio
zaključke i odluke koje je potrebno usvojiti kao platformu za razgovore sa Lordom
Karingtonom.
77
Predlozi su sastavni dio ovog zapisnika. Ministar Španović je rekao da je
potrebno zauzeti generalni stav oko tog da li smo zato da pregovaramo ili nismo, a ako smo
za pregovore treba zauzeti strategiju nastupa kako u međunarodnim kontaktima oko statusa
RSK tako i u pregovorima sa Republikom Hrvatskom. Od te polazne osnove i opredjeljenja
se ne bi moglo odstupati i ne smije se prihvatiti ništa što bi išlo na štetu Republike.
Što se tiče pregovora koji se trebaju održati u Zemuniku potrebno je zauzeti stav da se
ne pregovara dok se Hrvatske snage ne povuku sa Miljevačkog platoa. Nakon provedene
rasprave donesen je slijedeći
Z A K L J U Č A K
1. Prihvata se Izvještaj o operaciji “Koridor 92.”
2. Na pregovore u Zemunik treba ići uz uslov da se može pristupiti pregovaranju onda kad
se Hrvatske snage povuku [i] ispoštuju Rezoluciju savjeta bezbjednosti broj 762 vezano za
Miljevački plato.
Tačka 2.
Komandant Glavnog štaba TO general-pukovnik Milan Torbica je podnio izvještaj o
postignutom stepenu razvoja TO. Pismeni materijal dostavljen je Vladi. Pukovnik Krneta
zadužen za resor kontraobavještajne službe pri GŠTO dao je kratki prikaz neprijateljskih
snaga koje su borbeno angažovane prema našoj granici. Potpukovnik Prtina načelnik
operativno nastavne službe GŠTO dao je kratki pregled opštih podataka o RSK. Pukovnik
77
Peter Carrington, o razgovoru i prijedlogu zaključaka vidi: Dok. br. 21.
72
Đilas komandant Zonskog štaba za Sjevernu Dalmaciju podnio je informaciju o odbrani
međurječja rijeke Krka rijeke Čikola prije, u toku i nakon 21.06.1992. godine.
Pukovnik Vuletić načelnik veza u GŠTO upoznao je sa problemima organizacije i
eksploatacije sistema veza u RS Krajine sa predlozima i načinom rješavanja istih. Pukovnik
Biga je govorio o dimenzioniranosti vojske RS Krajine, formiranju vojnih bolnica, raspodjeli
organizacionih cjelina nakon napuštanja komande i jedinica 9 Korpusa statusnim pitanjima
starješina. Pukovnik Pupavac pomoćnik komandanta GŠTO za pozadinska pitanja govorio
je o pozadinskom obezbjeđenju TO. U raspravi koja je vođena nakon podnesenih izlaganja
članova TO, sudjelovalo je više članova Vlade. Ministar Bjegović se založio za izradu
bilanse države kako u snabdjevanju naftnim derivatima, tako i u snabdjevanju električnom
energijom. Založio se za jedinstven sistem veza.
Ministar Vinčić je rekao da je potrebno predvidjeti da se najminimalnijim sredstvima
organizira efikasna odbrana, te da je potrebno narediti prioritete u finansiranju. Ministar
Peurača je rekao da u sistemu nove koncepcije obrane RSK treba predvidjeti najracionalniju
i najefikasniju obranu, a što treba napraviti u suradnji TO i MUP. Govorio je o tome kojim
sredstvima raspolaže Budžet te o prihodnoj i rashodnoj strani Budžeta i potrebi traženja i
drugih izvora finansiranja Budžeta.
David Rastović je govorio u funkcionisanju TO u prošlim vremenima, te ulozi TO i Milicije
po Vensovom planu, potrebi jedinstvene komande što bi bilo i ekonomski najracionalnije.
Nakon rasprave doneseni su slijedeći
Z a k l j u č c i
1. Prihvataju se podnesene informacije GŠTO,
2. Predsjednik Vlade treba zadužiti predstavnike MUP-a, Ministra obrane TO, Ministra
finansija, da imenuju Komisiju koja će izraditi prijedlog jedinstvene koncepcije obrane
RSK,
3. Na jednoj od narednih sjednica Vlada će raspraviti predlog.
Tačka 3.
Ministar finansija Peurača Vojin detaljno je upoznao Vladu sa aktivnostima koje je
poduzimao od 12.05.1992. godine do danas u vezi monetarne politike i platnog prometa.
Nakon provedene rasprave poslije izlaganja Ministra donesena je
U R E D B A
o načinu zamjene i paritetu efektivnog novca SR Jugoslavije i
SR BiH za efektivni novac RSK
Uredbom se reguliše način zamjene i paritet efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za
efektivni novac RSK.
Na teritoriji RSK zamjenu efektivnog novca mogu obavljati poslovne banke, pošte i Služba
za platni promet i finansijski nadzor primjenjujući odnos 1 dinar RSK za 1 dinar SR
Jugoslavije, odnosno SR BiH.
Maksimalni iznos efektivnog novca koji se zamenjuje iznosi 5.000.- dinara za fizičko lice uz
obavezno priloženu ličnu kartu ili pasoš i naplatu provizije od 1%.
Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se do donošenja Uredbe o
menjačkim poslovima Narodne banke RSK.
73
Tačka 4.
a) V.d. direktor SDK Veljko Korolija da SDK promijeni ime i nosi naziv Centralna služba
za odvijanje platnog prometa i financijskog nadzora. Predložio je šemu organizacije filijala i
poslovnih jedinica po opštinama te istakao da služba može kompletno početi funkcionisati
do 20.08.1992. godine. U raspravi koja je po tom vođena bilo je zalaganja da se filijala
službe otvori u Dvoru na Uni i Okučanima. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
1. Osniva se služba za platni promet i financijski nadzor RSK,
2. Prihvata se prijedlog organizacione šeme ekspozitura i filijala na području RSK uz
mogućnost prerastanja filijala u ekspoziture u Dvoru i Okučanima kad se za to stvore
uslovi.
b) Ministar finansija Vojin Peurača predložio je Vladi usvajanje Odluke o osnivanju zavoda
za plan i statistiku RSK uz obrazloženje razloga zbog kojih je potrebno osnovati zavod i
značaj zavoda istakao je i neke od poslova Zavoda. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
osniva se Zavod za plan i statistiku RSK.
Sjedište Republičkog Zavoda za plan i statistiku je u Kninu.
Tačka 5.
a) Razlog zbog kojih je potrebna usvojiti Zakon o Službi Društvenog Knjigovodstva RSK
naveo je v.d. direktor Veljko Korolija. Naveo je da zbog hitnosti uspostavljanja platnog
prometa na području Republike je potrebno usvojiti Zakon kako bi se mogla izvršiti
registracija službe. Nakon rasprave donešena je
O D L U K A
o usvajanju Zakona o Službi za platni promet i finansijsku kontrolu RSK.
b) v.d. guverner Narodne banke Krajine Pavao Marjanović dao je obrazloženje i naveo razloge
zbog kojih je potrebno hitno usvojiti Zakon o Narodnoj banci Krajine. Pošto Narodna
banka Krajine se mora hitno registrirati, a da bi se to moglo napraviti potrebno je da Zakon
bude usvojen, guverner je predložio da se na Vladi donese Odluka. Nakon rasprave i dilema
koje su isticane po tom pitanju donesena je jednoglasno
O D L U K A
Usvaja se Zakon o Narodnoj banci Krajine.
Tačka 6.
Zakon o Carinskoj službi koji je donesen na zadnjoj Skupštini RSK direktor Carinske
službe Branko Tomašević je prečistio u nekim članovima i takvog ga prezentirao Vladi.
Napomenuo je da je potrebno definirati da li Carinska služba treba egzistirati samostalno ili
u sastavu Ministarstva za finansije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Carinska služba RSK treba biti organizirana kao samostalna služba. Utvrđuje se predlog
nacrta Zakona o Carinskoj službi RSK.
74
Tačka 7.
Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Carinske službe obrazložio je direktor
Carinske službe Branko Tomašević. Nakon detaljno izloženog pravilnika i raspravi koja je
potom vođena donesena je
O D L U K A
o davanju suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Carinske
službe.
Tačka 8.
Zahtjev penzionera Republike Srpske Krajine za povećanje penzija za 6. mjesec u visini
350 % u odnosu na prethodni mjesec obrazložio je v.d. direktor Republičkog fonda za
penziono invalidsko osiguranje radnika Mirko Sinobad. Ukazao je na težak materijalni
položaj penzionera kao i na potrebu da se Republički fond i druge službe koje se bave ovom
problematikom hitno popune stručnim kadrom.
Istakao je da je potrebno financijski pomoći udruženje penzionera republike kako bi isto
moglo normalno funkcionisati. Upoznao je Vladu da je sklopljen ugovor sa TVIK-om za
automatsku obradu podataka i štampanje uplatnica za penziono i invalidsko osiguranje.
U raspravi koja je vođena sudjelovalo je više članova Vlade i svi su se založili zato da se
penzije povećaju te da se redovno isplaćuju. Ministar Peurača je upoznao članove sa kojim
sredstvima raspolaže Budžet Republike Srpske Krajine i ukazao na financijsku nedisciplinu.
Ministar David Rastović je istakao da je neophodno hitno izraditi Budžet RSK, utvrditi
stalne budžetske prihode kao i limitirati dohotke koji se finansiraju iz Budžeta.
Nakon provedene rasprave doneseni su sljedeći
Z A K L J U Č C I
1. Odobrava se povećanje penzija za 6. mjesec 100% u odnosu na 5. mjesec, a za 7. mjesec
u visini od 100 % u odnosu na osnovicu od 6. mjeseca.
2. Penzije za 6. mjesec isplatit će se odmah nakon obračuna a za 7. mjesec najkasnije do
15.08.
3. Boračka zaštita i drugi dodaci povećavat će se kao i penzije.
4. Ubuduće penzije treba isplaćivati najkasnije do 5 u mjesecu.
5. Porast penzija po mogućnosti treba usklađivati sa porastom troškova života.
6. Odobrava se udruženju penzionera, udruženju invalida i civilnih žrtava rata te udruženju
saveza boraca RSK iznos od 5 dinara po članu udruženja za troškove poslovanja ovih
organizacija.
7. Pozivaju se sve opštine RSK da su buduće redovno uplaćuju poreze i doprinose za
penziono osiguranje na Republički Budžet.
8. Utvrđuje se minimalna cijena rada za društvene djelatnosti u visini 6.000 dinara za 7
mjesec.
9. Utvrđuje se osnovica za obračun ličnih dohodaka u iznosu od 7.000 dinara.
10. Utvrđuje se visina dnevnice za 7. i 8. mjesec u iznosu od 800 dinara.
Tačka 9.
Podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno
osnovati državnu komisiju za ratne zločine i zločine genocida RSK. U raspravi koja je potom
otvorena podržan je predlog i ukazano na važnost postojanja i rada jedne takve komisije.
Nakon rasprave donesena je slijedeća
75
O D L U K A
1. Osniva se Državna Komisija za ratne zločine i zločine genocida RSK.
2. Imenovanje članova Komisije izvršit će se na idućoj sjednici Vlade
Tačka 10.
Ministar Vojin Šuša je rekao da donošenje posebne odluke o organizaciji i načinu rada
opštinske uprave Drniš nije potrebno donositi budući je na 23. sjednici Vlade održanoj 14.
07. 1992. godine donesena Odluka o opštinskim organima uprave na temelju koje treba i
opštinska uprava Drniš donijeti svoje Odluke.
Tačka 11.
U konačnoj izradi Budžeta RSK bit će predviđena i budžetska sredstva za opštinu Drniš pa
donošenje posebne odluke po tom pitanju nije potrebna.
Tačka 12.
V.d. direktor RTV RSK Branko Marjanović zatražio je sredstva za lične dohotke, honorare,
materijalne i druge troškove te prispjele račune za juni 1992. godine. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Odobrava se RTV RSK iznos sredstava od 844.100 dinara za gore navedene potrebe.
Tačka 13.
Predsjednik Vlade je predložio zajedno sa ministrom za finansije da se imenuje radna grupa
koja bi radila na izradi nacrta Budžeta RSK. Nakon rasprave donesen je sljedeći
Z A K L J U Č A K
Imenuje se radna grupa za izradu nacrta Budžeta RSK u sastavu Ministar za finansije,
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, GŠTO, Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo za rad, direktor Republičke Uprave prihoda, direktor
SDK te guverner Narodne banke Krajine.
Tačka 14.
Ministar za rad, socijalna i boračka pitanja dr Mladen Hadžić podnio je Vladi informaciju iz
problematike ministarstva. Ukazao je mnogobrojne poteškoće u preživljavanju penzionera i
pojedinih socijalno ugroženih građana, boraca, invalida i invalida rata.
Napomenuo je da je isplata mjesečnih primanja u službama u opštinama i oblastima koja
rade po pitanjima socijalne problematike neredovita te da je potrebno redovno mjesečno
ispunjavati obaveze iz Budžeta Republike prema njima. Obrazložio je razloge zbog kojih je
potrebno izjednačiti status pripadnika teritorijalne odbrane sa statusom dobrovoljaca u JNA
u ovom ratu. Nakon rasprave doneseni su sljedeći
Z A K L J U Č C I
1. Prihvata se informacija iz problematike rada boračkih i socijalnih pitanja.
2. Potrebno je regulirati redovna mjesečna primanja zaposlenih radnika.
3. Usvaja se Uredba o izjednačavanju statusa pripadnika TO sa statusom dobrovoljaca u
JNA u RSK.
76
b) Predsjednik Vlade RSK predložio je da se imenuje na idućoj Skupštini RSK Ministar
za ekonomske odnose razvoj i industriju kao i pomoćnik ministra. Predsjednik je dao
obrazloženje sa kratkom biografijom kandidata. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Nebojša Arbutina iz Petrinje predlaže se za Ministra za ekonomske odnose, razvoj i
industriju.
Nebojša Mandinić iz Žagrovića predlaže se za imenovanje pomoćnika Ministra za ekonomske
odnose, razvoj i industriju.
c) Podpredsjednik Vlade RSK je predložio Vladi da donese Odluku o određivanju dana
početka rata radi upisa u vojnu knjižicu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvrđuje se da je rat na području RSK počeo dana 17. augusta 1990. god.
d) Ministar prosvjete Milan Knežević podnio je informaciju o problematici prosvjete
na području RSK. Založio se da Vlada još jednom razmotri pitanje otvaranja viših škola
i fakulteta na području RSK. Naveo je da se lični dohoci radnika zaposlenih u dječjim
ustanovama finansiranju iz Budžeta RSK. Ministar finansija je rekao da smatra da Zakon
o predškolskom i osnovnom obrazovanju i vaspitanju je u koliziji Zakonom o javnim
prihodima i rashodima. Vlada je nakon rasprave donijela
O D L U K U
Odobravaju se Ministarstvu prosvjete Republike Srpske Krajine sredstva za isplatu neto
ličnih dohodaka radnika zaposlenih u dječjim ustanovama.
e) Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović detaljno je upoznao Vladu sa problemima
energetike na području RSK. Nakon rasprave doneseni su sljedeći
Z A K L J U Č C I
1. Prihvata se informacija iz područja energetike.
2. Daje se suglasnost na statut javnog preduzeća NIK Krajine.
3. Zadužuje se Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo trgovine i turizma da izrade
predlog bilansi energetskih potreba na području RSK.
4. Zadužuje se ministarstvo trgovine i turizma da izda naredbu o zabrani prodaje naftnih
derivata.
5. Zadužuje se Ministarstvo energetike da radi kooperativnosti sa UNPROFOR-om spusti
nivo akumulacije Hidroelektrane “Peruča” na kotu 359.00 sa dinamikom pražnjenja od 10
m3/scc.
f ) Ministar pravosuđa i uprave je predložio Vladi usvajanje Odluka iz područja pravosuđa i
uprave. Nakon rasprave usvojene su sljedeće
O D L U K E
1. Usvaja se nacrt Zakona o ovjeravanju potpisa prijepisa,
2. Usvaja se nacrt Zakona o naknadi troškova u upravnom postupku,
3. Usvaja se uputstvo o kancelarijskom poslovanju,
4. Usvaja se uputstvo o načinu ovjeravanja potpisa prijepisa,
77
5. Usvaja se Odluka o preuzimanju imovine i nekretnina Republičkog sekretarijata za
pravosuđe i upravu Republike Hrvatske,
6. Usvaja se Odluka o osnivanju okružnih zatvora na području RSK,
7. Usvaja se Odluka o imenovanju šefa odsjeka za izvršenje krivičnih sankcija,
8. Razrješava se funkcije sekretara sekretarijata Ministarstva pravosuđa i uprave Ore
Vojislav,
9. Postavlja se na radno mjesto sekretara sekretarijata Ministarstva pravosuđa i uprave Mira
Rebić
g) Ministar poljoprivrede i šumarstva je pored informacije iz područja rada ministarstva
predložio i imenovanja pomoćnika ministra i sekretara ministarstva. Nakon toga je
jednoglasno donesena sljedeća
R J E Š E N J A
1. Za sekretara Ministarstva postavlja se Horvat Mile iz Kneževih vinograda.
2. Za pomoćnika ministra za vodoprivredu postavlja se Jovčić Slobodan dipl.ing.građ. iz
Tenje.
3. Za pomoćnika zadužen za šumarstvo imenuje se Ostojić Stojan, dipl.ing. šumarstva.
4. Za pomoćnika ministra zadužen za veterinarstvo postavlja se Svilar Milenko, dipl.
veterinar iz Mirkovaca.
5. Za glavnog Republičkog inspektora za poljoprivredu postavlja se Dvornić Radenko iz
Belog Manastira.
6. Za Republičkog inspektora za veterinarstvo postavlja se Grubač Vlado iz Slavonske
Orahovice.
h) Ministar finansija Vojin Peurača predložio je Vladi da donese Odluku kojom bi se
periodični obračun donio za period I-IX 1992. godine a da se za period I-VI ne donosi.
Nakon rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
o periodičnom obračunu za period I-IX 1992. godine.
i) Ministar Vojin Šuša obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati mješovitu banku
u Iloku. Nakon rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
1. Usvaja se Ugovor o osnivanju Mješovite banke “CHEMICAL INTERNATIONAL
BANK” DD.
2. Vlada Republike Srpske Krajine delegira upravni odbor Šuša Vojina i Veselinović
Sergeja.
3. Vlada RSK ovlašćuje Šuša Vojina da u njeno ime može vršiti potpis i ovjeru potrebnih
akata kod konstituisanja i daljnjeg rada banke.
4. Vlada daje suglasnost da se poslovna zgrada u Iloku prenese u vlasništvo Mješovite banke
kao unos osnivačkog kapitala.
j) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je članove Vlade sa zahtjevom preduzeća za
izradu građevinske stolarije i pokućstva “Stolarsko” i JP “Elektroprivreda” Krajine da im se
dodjeli hangari iz kasarne u Trbounju kod Drniša.
78
Nakon rasprave donesena je sljedeća
O D L U K A
1. Preduzeću za izradu građevinske stolarije i pokućstva “Stolarsko” Knin i JP
“Elektroprivreda” Krajine ustupa se na trajno korištenje montaža hala od kombinovanog
građevinskog materijala i čelika koja se nalaze u krugu kasarne Trbounje kod Drniša.
k) Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa inicijativom za izdavanje
brošure o Republici Srpskoj Krajini. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
1. Usvaja se prijedlog za izdavanje brošure o Republici Srpskoj Krajini
2. Radni naslov brošure je “Vodič kroz Republiku Srpsku Krajinu”
Sjednica je završila sa radom 29. 07. 1992. godine, u 16.00 časova.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Pozdravljam eminentni skup, Vladu RSK.
78
Na današnjoj 25. sjednici mi pripadnici TO vaše – naše vojske hteli bi da vam se
predstavimo.
Ovaj sastav dobro zna šta je to Teritorijalna odbrana RSK iz čega je iznjedrila, šta je uradila, sa
kakvim se teškoćama susretala, kakve sada ima zadatke i šta su joj naredni zadaci. Međutim,
radi realnijeg sagledavanja, mirnijeg rada, poverenja između nas Srba, GŠTO RSK je našao
za shodno da vam se predstavimo sa jednim jedinim razlogom da vam kažemo da smo mi
vojska Srpske Republike Krajine i da nam niko ne može da formira drugu srpsku vojsku.
Pod vojskom RSK u ratu uvek podrazumevamo i pripadnike posebnih jedinica milicije naše
Republike. Da ne bi bilo nesporazuma jedinice redovnih jedinica milicije i PJM u miru
su pod komandom MUP, dok su posebne jedinice milicije (8 brigada PJM) u ratu pod
komandom GŠTO, odnosno ZŠTO naše vojske.
Mi vojnici moramo polaziti od Napoleonove: “Najgorem se nadaj, najbolje ćeš proći”. Zato
se moramo organizovati tako da isključimo sve eventualnosti, što znači da u planu upotrebe
sem jedinica TO moramo odrediti zadatke i rejone odnosno zone odbrane za PJM.
TO po koncepciji ONO imala je sasvim drugu ulogu. Ali nažalost nas Srbe treba udariti
dobro po glavi da bi došli do saznanja da to nije to. Teorija bratstva i jedinstva je bila samo
za lakoverne Srbe. Dok smo mi verovali svima sve ostale nacije su tu TO pripremali za borbu
protiv nas. I da vam kažem da su je dobro pripremili što su dokazali događaji u Sloveniji,
Hrvatskoj, a sada i u BiH. Međutim, tu je presudnu ulogu imao nacionalni-moralni faktor
i mržnja prema nečemu – Jugoslaviji – Srbiji – Srbima.
Početni period rata kao što sam napred izneo pokazao je da je bivša teritorijalna odbrana
bila iluzija, a ne stvarnost i da se ona početkom borbe protiv ustaša i secesije praktično
raspala. To je imalo negativnog uticaja na početni period rata u Krajini. Zašto je bilo tako?
Odgovor je u koncepciji, višenacionalnosti, masovnosti na uštrb kvalitete, načinu izbora
rezervnih starešina podobnih, a bez autoriteta, poslušnih, a ne odvažnih, itd.
78
Izlaganje general-majora Milana Torbice, zapovjednika Glavnog štaba TO RSK.
79
Međutim, povećavanjem pritisaka ustaške vlasti na stanovništvo, posebno u područjima
gde u miru nije bilo većih jedinica JNA, opet je uočena potreba stvaranja Teritorijalnih
jedinica TO. To je u početku činjeno spontano. Formirali su se odredi raznih vrsta i
veličina, od desetak boraca do nekoliko stotina ljudi. Kasnije je došlo do formiranja većih
jedinica i komandi TO. Formiranje većih jedinica i komandi usledio je radi objedinjavanja
rukovođenja i komandovanja na većem prostoru, ali i kao izraz svojevrsnog otpora prema
JNA i stavovima najvišeg vojnog rukovodstva o njenoj upotrebi. Ove jedinice su se stvarale
na novim principima uz drugačiji izbor starešinskog i rukovodećeg kadra. Za komandante
i komandire su postavljani provereni borci koji su hteli da se bore za spas svoga naroda i
Srpskih krajeva.
To je naročito bilo izraženo na području Banije, u području Kostajnice, Dvora i Gline.
Ako nekad budemo određivali datum stvaranja TO RSK možda bi tu morali tražiti datum
i mesto. To ne znači da do organizovanja jedinica TO, nije bilo i u drugim krajevima tamo
gde se osećala potreba. Stvaranje ovih jedinica je bilo iznuđeno i zbog ponašanja pojedinih
jedinica i starešina JNA. Prisutni su nam prizori sa Plitvičkih jezera i slike oko stanice
MUP-a Hrvatske zbog kojih se deo ljudi nerado odlučivao da ulazi u sastav JNA. A negde
je morao da ide, u MUP, kod kapetana Dragana
79
u jedinicu TO ili na drugu stranu. Ne
bi bili pravedni kada bi sve jedinice i komande JNA trpali u isti koš i konstatovali da su
svi slabo radili. Na prostoru Severne Dalmacije i Južne Like u borbi za odbranu Srpskih
prostora i oslobađanju krajeva gde je pretežno živelo srpsko stanovništvo 9. K (Kninski) je
u potpunosti izvršio svoj zadatak i odigrao presudnu ulogu u organizaciji i objedinjavanju
rukovođenja i komandovanja na pomenutom prostoru. Zato mu i Vlada RS Krajine treba
odati priznanje, bez obzira na neke nedolične radnje pri odlasku na teritoriju SRJ.
Uključivanje jedinica TO u rat i borba protiv ustaške države, ja bih podelio u dva perioda
i to: prvi u periodu maj 91., mart 92., kada su jedinice TO uglavnom izvodile borbena
dejstva u sastavu i pod komandom jedinica i starešina JNA.
U jednom delu tog vremena pri formiranju jedinica, starešine i štabovi su nailazili na
određene teškoće, koje su se javljale otuda od kuda se najmanje očekivalo. A to je mešanje
jednog dela članova SDS a i drugih u poslove čisto vojne prirode, kao što su organizovanje,
rukovođenje i komandovanje, mada zato nisu osposobljeni.
Sem toga u tom periodu Krajinom su kružili penzionisani oficiri, razne vojvode, vojskovođe,
lideri propagirajući u narodu i vojsci raznorazne ideje, ciljeve i naravno stvarali pometnju
u narodu. Vršili su privatno naoružavanje jedinica, ali uz profit. To je sve više štetilo nego
koristilo, jer svaki je gledao lokalni interes, a ne interes RSK kao celine. Da toga nije bilo
i da je ta organizacija bila drugačija postavljena, drugačije bi izgledala karta sadašnje naše
Republike. To se posebno odnosi na debakl koji je u tom vremenu usledio u Zapadnoj
Slavoniji i nekim gradovima Like pa i Severne Dalmacije. Sigurno da je za sve ovo najkrivlja
i “moja” vrhovna komanda kukavičkim vođenjem operacija na ratištu po sistemu “stani”
“kreni”.
U analiziranom periodu u RSK u redovima jedinica JNA (1. MK, 12. MK, 5. MK, 10. K i
9. K)
80
borilo se 21 brTO sa ukupno oko 66.000 (65.914) boraca što je praktično iznosilo
oko 60% ljudskog faktora ovih korpusa odnosno jedinica JNA. U periodu novembar –
79
Vasiljković.
80
U agresiji na Hrvatsku sudjelovale su jedinice JNA: 5., 9.,10., i 12. korpus, te 1. proleterska gardijska
mehanizirana divizija. Ni jedan korpus nije se vodio kao mehanizirani. Početkom 1992. 1. gardijska divizija
JNA mijenja naziv u mehanizirani korpus ali bez brojčane oznake.
80
mart 92. jedinice TO su praktično konačno organizacijsko formacijski zaokružene i u
martu konačno ušle u sastavu i pod komandu GŠTO RSK. Zonski štabovi TO za Severnu
Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju osnivaju se krajem septembra i početkom oktobra 1991.
god., a zonski štabovi za Slavonije, Barnju i Zapadni Srem tek u decembru mesecu posle
odluke Vlade RSK o prisajedinjenju ovih prostora u jedinstvenu državu. Pri formiranju
ovih štabova bilo je mnogo problema o čemu je ovaj sastav upoznat. Najveće probleme je
imao ZŠTO Banije i Korduna, prvenstveno zbog neadekvatne kadrovske popunjenosti i
tradicionalne podele na Kordunaško i Banijsko.
Formiranje tih štabova istaklo je mnoge poteškoće, a pre svega kadrovske. I ovde je deo
organa vlasti pa i ove Vlade, veliki broj članova bivšeg GŠOS, predstavnika partije i dr.
imao svoje kandidate, lično predlagali personalnoj upravi kandidate ne ulazeći u stručnost
i sposobnost, ne vodeći računa o autoritetu kandidata itd. Međutim, upornim radom
personalne službe GŠTO i GŠ uspeli smo dovesti deo pravih ljudi i ove štabove staviti na
mesta koja im pripadaju.
Stvar nije konačna, tragamo za još boljim ali nažalost jedan deo naših krajišnika koji bi
mogli mnogo da urade iz raznoraznih razloga se nije odazvao našem pozivu. Prekid veza sa
SRJ učinio je svoje, tako da nismo uspeli da dovedemo ni one koji su se odmah odazvali.
Kao što sam napred istakao tako dograđeni štabovi i jedinice i svega onoga što se dešavalo
oko transformacije JNA u periodu mart – jun Teritorijalna odbrana RSK poprimala je drugu
ulogu i dobijala druge zadatke. U tom periodu jedinice TO postepeno su preuzimale front
i zone odgovornosti od jedinica JNA. Najpre su zonu odgovornosti preuzele jedinice ZŠTO
Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema od 12. i 1. MK
81
, zatim ZŠTO “Kordun” od
8. operativne grupe 10. K i tako redom da bi na kraju 02.06.1992. zonu odgovornosti 9.
K preuzeo ZŠTO “Severna Dalmacija”. Od tada pa do danas svi ZŠTO i njihove jedinice
su izvršili sve postavljene zadatke na opšte zadovoljstvo. Svima vama je poznato da je zbog
neodgovornosti dela starešina 1. brTO (221. mtbr) neprijatelj osloncem na ostavljeno
hrvatsko stanovništvo na Miljevačkom platou izvršio ispad i iznenadnim dejstvima naneo
našim snagama osetne gubitke, 12 poginulih, 28 nestalih i ranjenih, pretrpivši i sam izuzetno
velike gubitke preko 100 mrtvih (priznao 49) i duplo više ranjenih. Našim protivnapadom
povraćen je deo prostora 23.06., ali zbog nedostatka rezerve na nivou ZŠ i GŠTO u
pešadijskim snagama i zbog zalaganja snaga UNPROFOR-a o prekidu dejstava odlučili smo
da ne izlažemo ljudstvo još većim gubicima radi povratka izgubljenog.
Ovaj događaj se zbio kako rekoh zbog opuštanja pre svega starešinskog kadra, time i
boračkog, zbog izvlačenja i odlaska aktivnih starešina u SRJ, zbog nedovoljne popunjenosti
jedinica i pored proglašavanja opšte mobilizacije od strane Vlade RSK.
Sledeća aktivnost koju su jedinice i štabovi u ovom periodu po našoj oceni izvršili vrlo
uspešno je predaja fronta i njegovo obezbeđenje od strane snaga UN i PJM (granične
milicije i rasporeda ostalih jedinica brigade).
Ovaj zadatak još nije završen ali smatram, a u to se uverio i predsednik Vlade mr Zečević
82

da starešine TO vladaju situacijom i da će i ovaj zadatak dovesti do kraja.
U ovom periodu mart – jul 92. izvršen je još veliki broj poslova od interesa za život i rad
TO i Srpske vojske SRK iako bi o nazivu trebalo konsultovati i jezičare (dva put Srpske),
nabrojaću samo strategijske, a to su:
81
Riječ je o 1. proleterskoj gardijskoj mehaniziranoj diviziji.
82
Zdravko.
81
1) Godišnji plan rada GŠTO i jed. TO RSK
2) Plan rasformiranja jedinica i uskladištenje opreme i naoružanja
3) Direktiva za mobilizaciju sa Planom mob. razvoja
4) Plan upotrebe TO RSK i PJM u slučaju rata
Učinak TO u ratu: TO naše Republike u sadejstvu sa jedinicama JNA i MUP-a oslobodila
je i zadržala sve prostore prikazane na karti. Bila je oslobodila veliki deo Zap. Slavonije
(Lipik, Pakrac, Daruvar, i dr.), ali zbog čudnog ponašanja Banjalučkog korpusa nažalost nije
uspela zadržati prostor, a što je još žalosnije ni Srpski narod na ovim teritorijama. I danas
ima nakaradnih mišljenja koja se čak javno izgovaraju za ovaj deo naše Republike. Doduše
to su pojedinačna mišljenja, ali i ona su veoma štetna i opasna.
U borbama čiji je nosilac bila Teritorijalna odbrana naše su jedinice imale sledeće uspehe.
Oslobođeno je 10 gradova, 228 sela i u sastav Krajine povraćen najveći broj rejona (MZ) sa
pretežno Srpskim stanovništvom.
U toku rata formirano je 21 brTO, 29. Odreda TO, 6. ZŠTO i GŠTO RSK. U ratu je
učestvovalo oko 66.000 boraca. Nažalost sve ovo što smo uradili moralo se platiti i ljudskim
životima i ranama. Poginuo je 1.021, a ranjeno 1.682 borca. U ove podatke nisu uneti
nestali sa Miljevačke visoravni 28 boraca i poginuli i ranjeni pripadnici TO koji su se u
sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ.
O konkretnim pitanjima organizacije, rukovođenja i komandovanja, obuci, statusnim
pitanjima, organizaciji veze i uvek nezaobilaznoj temi pozadinskog obezbeđenja i finansiranja
i drugim važnim pitanjima govoriće moji saradnici i dajem reč načelniku Operativno-
nastavnog organa GŠTO ppk Milanu Prtini.
H v a l a
SASTAV I RASPORED NAPRIJATELJSKIH
SNAGA
83
a) Ukratko dati prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angažovane prema našoj granici
i njihovu transformaciju u nove organizacione forme (Uglavnom objasniti grafički prikaz sa
karte):
– posebno izneti snage u bihaćkom okrugu.
b) Pravci razvoja OS Hrvatske
– globalna podela – MO, GS Hv, vidovi, rodovi, službe bezbednosti
– razvoj avijacije (nabavka aviona, školovanje pilota)
– razvoj OMJ (nabavka tenkova, obuka, razvoj roda OJ)
– razvoj pešadije, oklopno-meh. jedinice, artiljerije i ostalih rodova i službi
c) Ukratko izneti borbene i taktičke mogućnosti mirnodopskog kontigenta HV
– potpuna izgradnja zamišljenog razvoja OS Hrvatske trajat će sigurno 5-10 godina,
– reorganizacijom postojeće vojske već sada su u stanju org. 6-7 brigada sa oklopno-
mehanizovanim bataljonima i veoma snažnom artiljerijskom podrškom, za 6 mjeseci
opremit će verovatno i planirane ostale brigade oklopom i artiljerijom uglavnom iz uvoza,
– obučenih pilota za MIG-ove imaju sada za 2-3 eskadrile,
83
Izlaganje pukovnika Miloša Krnjete.
82
– mirnodopska koncepcija omogućava im brz razvoj, a raspored im je već omogućio
koncentraciju, što im omogućava brz, jednovremen i iznenadan napad na svim pravcima
prema teritoriji RSK uz dejstvo avijacije i art. pa našim skladištima i spreč. mobilizacije,
– elemente ove koncepcije napada će verovatno pripremati i uvežbavati.
d) Bezdedonosni problemi
Svi bezbedonosni problemi uglavnom su rezultat još neizgrađenog sistema vlasti a posebno
treba istaknuti:
– neizgrađenost i nedostatak stručnog kadra za popunu službe DB, u ovom trenutku ista
služba nije u stanju da se nosi sa obaveštajnim službama Hrvatske koja je popunjena starim
kadrom koji je visoko profesionalan i činjenica je da na teritoriji RSK djeluje veći broj
agenata, subverzivnih elemenata i sabotera, koji će tek sada u miru pomagati konceptu
osvajanja vlasti “mirnim” putem,
– još nije završen proces objedinjavanja službi, treba još uvezati SDB u ob. – bezbednosni
organ koji je za sada pri OS i MUP-u, treba formirati savjet za bezbednost Predsjednik
Republike i ozakoniti rod službe,
– prisustvo na teritoriji više naoružanih grupa van sistema koje financiraju ljudi veoma
sumnjivih motiva od kriminalaca do pohlepnika za vlast, sa njima se mora raščistiti odmah
i sve oružane formacije staviti pod kontrolu MUP-a.
IZLAGANJE TRAJE 15`.
OPŠTI PODACI O REPUBLICI SRPSKA KRAJINA
84
Podaci koje ću izneti o RSK prikupljeni su od ZnŠTO i OpŠTO pa ako neko od njih nije
potpuno tačan on ima svoju svrhu i predstavlja osnovu za dalji rad na ovim pitanjima.
Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km
2
i prostire se većim delom
pravcem sever – jug, a manjim delom zapad – istok. Oblika je izdužene elipse, što je sa
aspekta odbrane nepovoljno.
Sastoji se iz dve celine koje su međusobno odvojene. Prvu celinu sačinjavaju: S. Dalmacija,
Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne površine 11.402 km
2
, a drugu celinu
sačinjavaju: Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne površine 2.511 km
2
.
Dužina prve celine od HE Peruča na jugu do s. Gradac na severu i dalje na istok do Brezova
Polja iznosi oko 350 km, a druge od s. Apševci na jugu do Selske bare na severu iznosi 100
km.
Najveća širina zone je od s. D. Zemunik do Orlovac tt 1485 i iznosi 86 km, a najmanja od
s. Uštica do Jasenovca i iznosi 4 km.
Na teritoriji RSK živi ukupno oko 400.000 stanovnika.
Gustina naseljenosti je najmanja u Lici i iznosi 12 stanovnika na 1 km
2
, a najveća u I.
Slavoniji, Z. Sremu i Baranji.
Nacionalna struktura stanovništva u RSK izgleda ovako: Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih
5%.
Socijalnu strukturu stanovništva uglavnom čini stanovništvo koje se bavi poljoprivredom,
karakteristično je da 89% stanovništva u Lici čini poljoprivredno stanovništvo, a i u ostalim
regijama nije mnogo manji procenat.
Komunikativnost je relativno dobra. Kroz Republiku prolazi magistralni put: Knin –
Korenica – Slunj – Karlovac, autoput kroz Zapadnu Slavoniju od s. Masić do s. Sl. Grabovac
84
Izlaganje pukovnika Milana Prtine.
83
ukupne dužine 28 km i više regionalnih puteva. Ukupna dužina asvaltnih puteva u čitavoj
Republici iznosi 3.600 km. Pored asfaltnih kroz Republiku prolazi dosta makadamskih
puteva čija je ukupna dužina 2.600 km i šumskih puteva ukupne dužine oko 1.400 km.
Dužina željezničke pruge koja prolazi kroz Republiku iznosi ukupno oko 670 km, a samo
je delimično u funkciji.
Republika Srpska Krajina je bogata šumama čija površina iznosi oko 530.480 ha.
Prirodna bogatstva Republike su vrlo značajna podloga za njen svestran razvoj. Najveće
bogatstvo naše Republike su njene šume i stočni fond u zapadnom dijelu i žitnica u istočnom
delu. Međutim nisu zanemarljiva i druga prirodna bogatstva kao što su: nafta, gas, boksit,
ugalj i drugo. Veliko bogatstvo Krajine su njene prirodne lepote, a Plitvička jezera su njen
biser poznat čitavom svetu.
Na teritoriji Republike postoji veliki broj proizvodnih kapaciteta kao što su drvno-
industrijski, poljoprivredno-prerađivački, tekstilni, metaloprerađivački i drugi. Gledano sa
aspekta odbrane zemlje ovi kapaciteti su nedovoljno razvijeni tako da se za proizvodnju
i održavanje tehnike moramo oslanjati na SR BiH i SRJ pa i druge strane i prijateljske
zemlje.
Zdravstvena zaštita stanovništva je relativno dobra što omogućava preko 60 raznih
zdravstvenih ustanova.
Izneseni podaci o RSK nam govore da ova teritorija pruža relativno nepovoljne uslove za
odbranu, zbog svoje velike dužine, a male širine odnosno dubine.
Grupisanjem snaga na najvažnijim pravcima stvaraju se uslovi za brzu i efikasnu mobilizaciju.
Mala dubina teritorije stvara agresoru mogućnost da je grupisanjem jakih oklopno-
mehanizovanih snaga preseče na više manjih celina u najgoroj varijanti agresije. Međutim, i
u tom slučaju odbrana ovih celina može biti vrlo efikasna, uz dobro sadejstvo sa vojskom SR
BiH postoje objektivno realni uslovi da se ova teorija brani i odbrani.
TO RSK organizovana je u štabove, komande, jedinice i ustanove. Sa TO RSK komanduje
GŠTO RSK koji broji u miru 288 ljudi ( 54 oficira, 35 podoficira i 199 građanskih lica), a
u ratu 1064 čoveka (93 oficira, 131 podoficira i 840 vojnika).
GŠTO RSK komanduje preko ZnŠTO S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija, Z. Slavonija
i I. Slavonija, Z. Srem i Baranja sa ukupnim brojnim stanjem u miru 737 (oficira 309,
podoficira 84 i građanskih lica 244) i u ratu 34.639 (oficira 3.910, podoficira 1514 i vojnika
30.215).
ZnŠTO dalje komanduju preko komandi brigada i OpŠTO sa jedinicama TO.
Obuka TO odnosno srpske vojske izvodiće se na dva načina i to: obuka regruta u NC u
sastavu posebnih jedinica milicije i obuka ratnih jedinica na vojnim vežbama i u van radne
dane.
Posebnu pažnju zajedno sa PJM moramo posvetiti obuci regruta u kom cilju smo i predložili
MUP da se odrede i opreme za tu svrhu tri NC i to: Knin, Slunj i Erdut. Sada smo u fazi
izrade formacija za ove centre i njihovom kadrovskom opremanju. Ovaj zadatak zajedno
sa MUP-om moramo realizovati što pre kako bismo stvorili prostor i vreme za prijem prve
partije regruta početkom septembra.
Ovom prilikom je vrlo važno istaći da će osnovni zadatak štabova i komandi u miru biti
obuka i priprema za odbranu RSK, i mi upravo od vas očekujemo na ovom planu veliku
podršku.
84
Na osnovu usmenog naređenja komandanta GŠTO RS Krajina, dostavljamo vam pismenu
informaciju o odbrani međurečja r. Krka – r. Čikola, pre, u toku i nakon 21. 06. 1992.
godine.
85
1.- Odbrana međurječja r. Krka – r. Čikola (Miljevačkog platoa) uspostavljena je od strane 9.
korpusa KoV JNA, nakon čestih upada DTG na pomenuti prostor i posle izvršenog napada
i zaposedanja s. Nos Kalik i većeg dela platoa. U više navrata preduzete akcije za čišćenje
i oslobađanje teritorije u međurečju r. Krka – r. Čikola nisu dale očekivane rezultate jer je
prostor dobro kontrolisan vatrom sa objekta Mideno brdo. 28. 12. 1991. god. pripremljen
je i izveden napad uz angažovanje jačih snaga korpusa, kojim je očišćen prostor miljevačkog
platoa, srušen most na r. Čikola u rejonu Ključice i izvršeno plansko zaprečavanje kritičnih
rejona na platou. Za odbranu i kontrolu teritorije angažovan je jedan motorizovani bataljon
(1/592. mtbr – Kumanovski) sa smanjenim brojnim stanjem ljudstva. Sve angažovane snage
na ovom prostoru stavljene su pod komandu TG-1, koja je formirana kao privremeni sastav
za izvršenje ovog zadatka.
Odlukom Predsedništva SFRJ o povlačenju svih pripadnika JNA sa prostora koji su van SRJ,
izvršena je transformacija 9.K i primopredaja njegove zone odgovornosti novoformiranom
ZnŠTO Severna Dalmacija. U vreme izvođenja Kupreške operacije izvučene su značajne
snage 9. korpusa i najveći deo TG-1 (ojačani 9. okb) koje su bile prevashodno namenjene za
izvođenje borbenih dejstava na širem prostoru Drniša.
Izvlačenjem velikog broja AVL i nedolaskom predviđenih AVL sa prostora SRJ i SR BiH,
kao zamena za iste, rukovođenje i komandovanje jedinicama je preneto na RVS koje su
nakon isforsiranog izvlačenja AVL 9. korpusa nepotpuno pripremljeni stavljeni u funkciju
RiK b/d.
U isto vreme forsiran je rad na pripremi i organizaciji primopredaje fronta snagama MUP-a
RS Krajina i zaštitnim snagama UN uz jednovremeni odliv izabranog dela pripadnika TO
u posebne jedinice milicije. Sve aktivnosti prati osetan pad morala, nezadovoljstvo većeg
dela boračkog sastava i osipanje jedinica uz sve češće zahteve za dolazak na razgovore u
jedinice odgovornih predstavnika vlasti i vojnog rukovodstva zaduženog za sprovođenje
mobilizacije. Obilaskom jedinica istaknuti su problemi slabe popunjenosti ljudstvom,
nedostatak cigareta i posebno naglašeno nezadovoljstvo cvetanjem ratnog profiterstva i
sumnja u ispravnost izvršene mobilizacije ljudstva, do pretnje da će čitave jedinice “krenuti
na Knin” da se obračunaju sa nosiocima takvog stanja.
Novoformirani ZnŠTO Severne Dalmacije (u licu 3 AVL) bavio se RiK b/d, uvođenjem u
dužnost novodošlih starešina i pripremom i organizacijom primopredaje fronta.
Nedostatak kvalitetnih starešina posebno je izražen u traženju adekvatnih rešenja za
najodgovornije dužnosti u komandama. Brigada TO (ističemo da su neposredno pre 21.06.
bila upražnjena mesta sva 3 komandanta brTO, i da su 2 aktivna potpukovnika tek primila
dužnost komandanta 1. i 3. brTO, dok dužnost komandanta 2. brTO od tog vremena
obavlja rezervni kapetan VES-a SnS1
86
).
Nasleđene odluke i zadaci jedinica u sklopu odbrane dodeljenih zona – reona su analizirane
od strane komande ZnŠTO S.D.
87
uz nužne korekcije bez mogućnosti većih pokreta i
85
Izlaganje pukovnika Milana Đilasa.
86
Sanitetska služba.
87
Sjeverna Dalmacija.
85
pomeranja jedinica. Ovaj period karakteriše mali broj ljudi i poslužilaca na SRT i sistemima,
pad morala i opuštenost, duga statičnost (pozicionost) na dostignutim linijama i nedovoljna
popunjenost komandi i jedinica sa AVL.
2. Odbranu međurečja r. Krka – r. Čikola preuzela je TG
88
-1 sastava 1. bTO/1. brTO ojačan
sa hab 105 mm M-56, poab 76 mm M-42 ZiS i vodom OT M-60, podržane I i II KAG i
AGVBR. TG-1 određen je major Nikolić Mirko (RVS), dužnost je primio od puk. Lisice
Slavka. U komandi TG su se nalazili još jedan oficir i 1 ml. oficir. Dužnost komandanta 1.
bTO je vršio kIkl. Bijelić Ljube.
Ukupno angažovano ljudstvo je brojnog stanja 268 sa ličnim naoružanjem (AP, PM, M) i
kolektivnim naoružanjem: 6 H-105 mm, 4 ZiS-a, 12 MB-82 mm, 6 MB 120 mm, 6 BsT
82 mm, 6 lansera POVR i 2 OT sa po 2 BsT 82 mm i 36 PPM polja i 1 mešovito MP.
21.06.1992. godine brojno stanje TG-1 je 199, od čega na samom platou 136 a u širem
rejonu objekta “Trbounje” 63 pripadnika TO. Odbrana je organizovana po metodi četnih
i vodnih otpornih tačaka, po reonima u okviru pravaca koji sa prostora platoa vode ka
Drnišu, s. Širitovci i Oklaju.
Neprijatelj je u toku 20/21. 06. 1992. godine izvršio ubacivanje snaga do jednog bataljona
prihvaćenog od strane hrvatskog življa (oko 600-800 civila) kojima je dozvoljen povratak i
život na prostor platoa. Nakon ubacivanja i razvođenja snaga, jednim delom kroz minska
polja, izvršio je jednovremeni prepad na elemente I b/eš. i podrške TG-1 sa tendencijom
stvaranja uslova za dalje dovođenje snaga i produžetka dejstava na pravcima Širitovci – Oklaj
i Širitovci – Drniš s. ciljem izbijanja u šire reone Drniša i Knina.
Postignutim iznenađenjem, nedovoljnom upornošću odbrane i sporom intervencijom
komandanta 1. brTO i pored snažne podrške od strane komande ZnŠTO S.D., neprijatelj
je uspeo naneti osetne gubitke u ljudstvu i zarobiti veći deo SRT TG-1.
Prema još uvek nepotpunim podacima:
– poginulo je 15 pripadnika TO
– zarobljeno je 17 pripadnika TO, a kao
– nestali se vode 24 pripadnika TO uz verovatnošću tragičnog stradanja istih.
Neprijatelj je preko prisutnog hrvatskog življa prikupljao podatke o stanju i b/g TG-1,
otkrio prolaze kroz MEP, sistem obezbeđenja i veze, kroz svakodnevne kontakte uticao je na
opuštanje i popuštanje pažnje i umanjivanje mera BiSZ. Kod pojedinih jedinica je samovolja
i opuštanje do granica minimiziranja budnosti i borbenog obezbeđenja do svođenja istog
na klasično stražarsko obezbeđenje od 1-2 stražara, i ako se radi o jedinicama na prednjem
kraju odbrane. Ni jedna jedinica nije pružila potpuni otpor osim grupe od 8 poslužilaca hab
105 mm i 2-3 manje grupe u okviru četa u toku povlačenja, čime su smanjene mogućnosti
za intervenciju i deblokadu.
Preduzetu intervenciju komandanta 1. brTO pored iznetog, oslabila je i neodlučnost
angažovanih snaga posebno jedinice VP i vođa milicije Drniš. Od dejstva artiljerije koja je
angažovana s ciljem podrške angažovanih snaga u intervenciji i dejstva po novodovođenim
snagama neprijatelja u reonima koncentracije, neprijatelju su naneti veliki gubici što
potvrđuju slušani razgovori u kojima komandiri i komandanti ZNG traže obustavljanje
dejstva zbog velikih gubitaka.
88
Taktična grupa.
86
3. Operativni centar GŠ TO RSK je prvu informaciju, o dejstvima na prostoru zone
odgovornosti TG-1, dobio u 09.20 časova 21. 06. 1992. godine (za zakašnjenjem od 5
časova). Usled prekida veza, koji je izvršio neprijatelj s ciljem otsecanja jedinice, informacije
o dejstvima su bile zakasnele, nepotpune i protivrečne. Odmah je naređeno komandantu
1. brTO potpukovniku Rodić Živku, da formira oklopno-mehanizovanu BG
89
i krene u
intervenciju, sagledavanje stvarnog stanja i podnošenje predloga za dalja dejstva. KAG
90
i
AGVBR
91
je na bazi prikupljenih podataka otpočela podršku blokiranih snaga i snaga koje
su krenule u intervenciju.
U OC
92
GŠ TO RSK odmah je formirana grupa za RiK
93
na čelu sa komandantom ZnŠTO
S.D.
94
ojačana sa starešinama iz GŠ TO RSK. Na KM
95
TG-1 odmah je upućena grupa
starešina iz GŠ TO RSK na čelu sa PkPo
96
puk. Pupavac Milošem, sa zadatkom sagledavanja
stvarnog stanja i pružanja neposredne pomoći i podrške komandantu 1. brTO.
Intervencija formirane oklopno-mehanizovane grupe nije potpuno uspela zbog odbijanja
naređenja gore pomenutih jedinica da idu dalje u dejstvo, što je ogolilo tenkove i OT
97
i
dovelo do pogađanja čelnog tenka, nakon čega su se i oklopna borbena vozila povukla.
U 13.30 časova je naređena opšta mobilizacija OpŠTO Knin i Drniš. U 13.40 časova je
naređena opšta mobilizacija Vojnom otseku Knin, uz prethodnu gotovost i pokret ojačane
tenkovske čete iz Benkovca.
U 16.00 časova je komandant 1.brTO izvestio o neuspehu intervencije i razlozima neuspeha
iste.
Odlukom komandanta GŠ TO RS Krajina formirana je grupa starešina na čelu sa
komandantom i u 19.20 časova ista je stigla na objekat Trbounje.
Komandant brigade je prethodno dobio naređenje da primi izveštaj sa stanjem u 19.00
časova sledeće sadržine:
– ko ga je napao i sa kolikim snagama;
– kako se branio i kojim snagama;
– rezultati napada neprijatelja po rejonima i objektima;
– rezultati naše borbe;
– predlog odluke za dalja dejstva.
Opšta je konstatacija, da je komandant brigade ispustio situaciju van kontrole, da deluje
odsutno i da nije u stanju da nastavi RiK daljim dejstvima. Komandant GŠ TO RSK je na
licu mesta preduzeo mere za saniranje nastalog stanja kroz imenovanje odgovornih starešina
i pripreme za dalja dejstva.
Planirani protivnapad je odložen za 24 časa iz razloga što su izostali rezultati mobilizacije i
spremnost pojedinih jedinica za angažovanje u istom.
89
Borbena grupa.
90
Korpusna artiljerijska grupa.
91
Artiljerijska grupa višecjevnih bacača raketa.
92
Operativni centar.
93
Rukovođenje i komandovanje.
94
Zonski štab TO “Sjeverna Dalamacija”.
95
Komandno mjesto.
96
Pomoćnik komandanta za pozadinu.
97
Oklopne transportere.
87
I ako sa minimalnim snagama, naknadno izvedeni protivnapad sa ograničenim ciljem,
uspešno je presekao i osujetio dalje namere neprijatelja za preduzimanjem operacije širih
razmera za zauzimanje Oklaja i Drniša, izbijanje u širi rejon i neposrednog ugrožavanja
grada Knina. Neprijatelj je primoran da pređe u odbranu, a dejstvom VBR
98
“Orkan” po
izabranim ciljevima sprečilo je neprijatelju dovođenje i koncentraciju snaga za izvođenje
napadne operacije.
Nakon odluke Vlade RS Krajine o proglašavanju opšte mobilizacije, poboljšane popune
jedinica i uspešno izvedenog protivnapada stabilizovan je front i znatno je podignut moral i
ukupna b/g komandi – štabova i jedinica na ovom prostoru.
ORGANIZACIJA VEZA I PROBLEMI EKSPLOATACIJE ISTIH
99
Gospodo, kroz ovo moje pitanje, namera mi je da vas ukratko upoznam o problemima
organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajina, kao i predlozima, kako i na koji način
razrešiti iste.
Naime, poznato vam je da je sistem PTT veza maja meseca 91. godine narušen u potpunosti
na čitavoj teritoriji naše Republike.
Pre narušavanja pomenutog sistema veze su išle preko Šibenika, Zadra, Gospića i Siska.
Po narušenom sistemu, nužno je bilo svesti sve opštine na Severno-dalmatinskom, Ličkom
prostoru preko pošte u Kninu, a opštine na Banijskom i Kordunskom prostoru na centralu
u Banja Luci.
Pristupilo se organizaciji veza na relaciji Knin – B. Luka preko 34 kanalnog sistema za
potrebe organa vlasti na relaciji Knin – Banija i Kordun. Na relaciji Knin – Beograd
organizovano je 60 kanala veze.
Tako imamo situaciju koja je i danas da pomoću podzemnog kabla tkz. “CENTRAL” prema
Beogradu imamo 90 kanala veze koji od Banja Luke ka Beogradu idu RR trasom.
Na relaciji Knin – B. Luka ovi kanali idu po podzemnom kablu koji prolazi kroz muslimanska
naselja Velagić, Jajce i druga gde je izložen kidanju od strane muslimana, što je zadnje vreme
česta pojava.
Da bi se ovo izbeglo, marta meseca pristupilo se izradi RR trase preko RR čvorišta (P.
100

Gore, Z.
101
Gore, Plješevice, Ćelavca i Promine) pomoću 120 kanalnog sistema koji je
sveden u STC
102
naše komande.
Ovaj posao je završen skupa sa uvezivanjem kninske pošte i STCV
103
.
Maja meseca 92. godine Gš VJ (Uprava veza) izdala je naredbu da sva ST ČV
104
skupa se
ST CV u Kninu prelaze u nadležnost Vlade RS Krajina. Pomenute ST ČV (Zrinjska gora,
Petrova gora, Plješevica, Ćelavac i Promina) su osnovna kičma sistema veza u R.S Krajina.
Sa ovakvim rešenjem, naša Republika je dobila mogućnost da oživi u potpunosti PTT
saobraćaj na čitavoj svojoj teritoriji.
98
Višecjevni bacač raketa.
99
Izlaganje pukovnika Aleksandra Vuletića.
100
Petrova.
101
Zrinska.
102
Središnji telekomunikacijski centar.
103
Stacionirani centar veze.
104
Stacionirana čvorišta veze.
88
Kroz napred izneto namera mi je bila da vas upoznam sa naporima koji su učinjeni na planu
realizacije RR
105
veza u Republici.
Što se tiče ostalih vrsta veza u Republici kao što su: radio i telefonske veze, mišljenja sam da
su one dosta loše razvijene.
Sistem K.
106
zaštite informacija u svim strukturama društva naše Republike za sada jedino
funkcioniše po liniji TO i MUP-a što bi trebalo također regulisati da to bude jedinstven
sistem u Republici.
Sa stanovišta RiK od strane Vlade Republike nameću se dva problema i to:
a) neophodno je potrebno razmotriti i regulisati tkz. alternativni sistem veza za potrebe
neprekidnosti RiK Vlade Republike.
b) razmotriti i odrediti rezervnu lokaciju komandnog mesta Vlade u slučaju da se ista mora
premestiti i samim tim, to komandno mesto urediti i uvezati sa stanovišta veza u cilju
uspešnog RiK sa svim segmentima društva u našoj Republici.
PROBLEMI:
a) Vlada RS Krajina da precizira u čijoj će nadležnosti bit StCV
107
(kao što su čvorišta veze i
sam STC ovde u Komandi (da li je to u nadležnosti GŠTO, MUP-a ili PTT direkcije).
b) Da se u sastavu ministarstva za saobraćaj i veze u Vladi Republike odredi odgovarajući
organ ili telo koje bi u svojoj nadležnosti u ime Vlade, sva napred nerešena i potrebna
pitanja isključivo razmotrila i razrešila posebno kada se radi oko preraspodele određenog
broja kanala u RR vezama za potrebe svih struktura društva u Republici.
Moje mišljenje i predlog za razrešenje nekih od problema:
– predlažem da se StCV stave u nadležnost MUP-a s obzirom na njegovu ulogu i zadatke u
miru koje izvršava, to je jedno i drugo sa stanovišta intervencija na čvorištima, mislim da je
najopremljeniji u pogledu tehnike u svim vremenskim uslovima.
– sa stanovišta održavanja svih vrsta veza i saobraćaja u R.S Krajina, nemoguće je uspešno
realizovati i udovoljiti svim strukturama društva bez planske raspodele i uvida u tehničke
mogućnosti svih potencijala društva koje bi se vodilo u Ministarstvu za saobraćaj i veze, uz
saradnju sa organima veze štabova TO, MUP-a i predstavnicima PTT direkcija.
– svi sistemi koji su sada u dejstvu posebno RRČV
108
su dosta složena i zahteva njihovo
održavanje i poznavanje, mi takav kadar nemamo što iziskuje hitno izbor kadra i uputiti isti
na obuku u Beograd kako ne bi došli u situaciju da nam se sistem raspadne.
Ja sam imao toliko, hvala.
STATUSNA PITANJA PRIPADNIKA TO
109
Nakon odluke o napuštanju jedinica JNA sa teritorije RS Krajina i formiranja štabova i
jedinica TO pojavljuju se mnoga problemska pitanja, koja su bitna za funkcionisanje
komandi, štabova i jedinica i za rešavanje statusnih pitanja AVL i GL na službi u TO.
105
Radio – relejni.
106
Kriptozaštite.
107
Stacionirani centar veze.
108
Radio-relejna čvorišta.
109
Izlaganje pukovnika Slavka Bige.
89
Ja ću pokušati određni broj tih nerešenih pitanja da vam prezentiram i ponudim rešenja, a za
određen broj će to uraditi moje kolege kao stručna i odgovorna lica i nosioci tih poslova.
Pitanja koja nisu rešena:
1. Dimenzioniranost vojske RS Krajina
U sklopu ovog pitanja potrebno je rešiti formacije komandi, štabova i jedinica po
mirnodopskoj i ratnoj formaciji a nakon toga regulisati statusna pitanja AVL i GL na službi
u TO jer to nije regulisano.
Rat se završava, sledi demobilizacija jedinica, međutim nije rešeno pitanje regrutovanja,
vreme trajanja obuke, nisu urađeni Programi BoiV i formacije centara za obuku, mob. razvoj
istih, nije određena lokacija centara i u čijoj su nadležnosti. Centre je potrebno formirati i
popuniti ljudstvom i obezbediti materijalnu bazu obuke.
2. Potrebno je doneti odluku o formiranju vojnih bolnica u Vukovaru i Petrovoj Gori u
miru i ratu kao i Centra za medicinsku rehabilitaciju vojnih invalida u Topuskom.
3. Nakon napuštanja komande i jedinica 9.K i predaje objekata ostalo je nerešeno pitanje
raspodele organizacijskih celina – kome pripadaju
– stacionarni centar veze
– Radio-relejna čvorišta
– Računski centar
– Biblioteka
– Filmoteka
– Ekspedicija
– Stambeno-garnizoni organ sa ustanovom za upravljanje, korišćenje i raspolaganje
stambenog fonda
– Ambulante 1 i 2
Naš predlog je da SCV i RR čvorišta i ambulantu u severnoj kasarni preuzme MUP-a, a
ostale celine da budu u sastavu GŠTO RSK.
4. Sa 2.06.1992. godine 9.K JNA je formalno prestao da egzistira i njegovu nadležnost je
preuzeo ZnŠTO Severna Dalmacija. Ujedno kompletnu odgovornost za celu RSK preuzela
je TO i PJM.
U međuvremenu, u SRJ izvršena je transformacija OS, odnosno JNA u vojsku SRJ.
Republika Srpska Krajina iz poznatih razloga nije ušla u sastav nove Jugoslavije. Obzirom
da ima svoje oružane snage a JNA odnosno SFRJ više ne postoje, neophodna su određena
pravila ponašanja i pravila o međusobnim odnosima u toj oružanoj formaciji. Pravila iz
JNA se nisu mogla preuzeti zbog novih specifičnih uslova u tim novim jedinicama.
Uz navedeno, formirale su se dve specifične organizacione celine i to: TO sa isključivom
vojnom organizacijom, formacijama, nazivima jedinica i činovima, i PJM sa formacijama
i nazivima jedinica kao u TO a rukovodni dio odnosno komanda prilagođenog oblika u
odnosu na TO. Umesto činova su zvanja i funkcionalne oznake što sve asocira na specifični
dio upravnog aparata. TO ima podlogu u Ustavu i Zakonu o odbrani, a PJM ima podlogu
u Ustavu i Zakonu o unutrašnjim poslovima.
Ustav i Zakoni daju samo osnovu za formiranje i postojanje sa utvrđenom svrhom, odnosno
ciljem (čuvanje i očuvanje teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i sl.) a funkcionisanje
i svakodnevni život i rad nisu ničim regulisani.
90
Međusobni odnosi i odnos komandovanja i rukovođenja moraju biti propisani i tačno
utvrđeni, te ostali odnosi prema trećima moraju biti jasni, obzirom na nivoe nadležnosti i
ovlašćenja po nivoima.
Mišljenja smo da je najpodesnije kao osnov uzeti Zakon o službi u OS s tim da se uzmu u
obzir specifičnosti novog organizovanja i njihove subordinacije.
Mi smo pristupili izradi Pravilnika o osnovama službe u TO i posebnim jedinicama
milicije.
Taj Pravilnik je neophodno razmotriti i što pre, sigurno uz eventualne korekcije, usvojiti
i po istom odrediti statusna pitanja AVL i GL. Nama su potrebni Zakoni da bi ih mogli
sprovoditi.
Zbog svega neregulisanog pojavljuje se niz problemskih pitanja kojim su naši pripadnici
opterećeni.
4.1. Status AVL koji su upućeni iz SRJ i SR BiH na privremeni rad u TO RS Krajina.
Naime, kod upućivanja starešina na privremeni rad od strane najmerodavnijih rečeno je da
svi pripadnici zadržavaju status starešine u vojsci SRJ, te da je njihov boravak u jedinicama
TO privremen.
No, u zadnjih nekoliko meseci tumačenja su se menjala od prvo izrečenog do toga da sa
vojskom SRJ nemamo ništa.
Ovako nedefinisano stanje pokolebalo je mnoge pripadnike rođene na teritoriji RSK a na
službi u SRJ ili SR BiH da se ne odazovu našem pozivu.
Po ovom pitanju mora se zauzeti jasan stav jer mnoge starešine u SRJ i SR BiH formirale su
porodice, rešila mnoga životna pitanja a zbog nedefinisanosti statusa ispadaju “izdajnici”, a
sigurno nisu, što ne znači da nema i takvih.
4.2. Status AVL koji su ranije boravili na teritoriji RS Krajina, a premešteni u jedinice TO
RSK.
Kod većine pripadnika situacija je potpuno obrnuta od prethodne kategorije.
Gotovo svi su rešili mnoga životna pitanja, te im je interes da ostanu trajno da žive i rade
na ovim prostorima, ali isto tako im je od životne važnosti da imaju sigurno rešena statusna
pitanja.
4.3. Statusna pitanja starešina primljenih po ugovoru
Znatan broj AVL se nalazio na službi u JNA po ugovoru. Nekima od njih ugovor ističe u
dogledno vreme, pa vas molim da se razjasni kako postupiti sa istima.
Predlažem da kod ove kategorije izvršimo selekciju jer u nedostatku kadra ubacili su se
mnogi koji ne zaslužuju da budu starešine. S tim u vezi neka komandanti jedinica izaberu
kvalitet koji im je zaista neophodan. To isto predlažem i za vojnike primljene po ugovoru.
Posebno ne bi isticao da naše pripadnike čine i AVL rođeni u SRJ ili SR BiH, te njihov
status i perspektiva.
4.4.- Poseban problem predstavlja kategorija GL koja su bila na službi u JNA, a ostala su na
teritoriji RS Krajina.
Njihovo pitanje također nije rešeno jer na teritoriji RS Krajina imamo mnogo veći broj GL
nego li formacija TO predviđa angažovati u svom sastavu.
Nemam nameru da iznosim da bez njihovog učešća jedinice sigurno uspešno ne mogu
izvršavati borbene zadatke.
91
S tim u vezi predlažem da se prema istima posveti dužna pažnja i da im obezbedimo radno
mesto u našim redovima.
No, ovo je prilika kada možemo raskrstiti sa neradnicima i sa istima ne zasnivati radni
odnos.
Ponavljam, ova kategorija lica je gorući problem i pod hitno ga treba rešiti. Molim vas da sa
Vladom SRJ nađete rešenje za sve navedene slučajeve.
4.5.- Zdravstveno socijalna zaštita AVL, GL i članova njihovih porodica
Ukupnim promenama u našoj zemlji (bivšoj SFRJ) susreli smo se i na teritoriji RSK sa
problemom zdravstvenog osiguranja i penzijsko invalidskog osiguranja.
Zdravstvenu zaštitu AVL i članova porodica, zavisno od mesta službovanja, bilo je različito
i rešeno.
U mestima gde nije bilo vojnih zdravstvenih ustanova oslanjali smo se na MC što mislim
da treba nastaviti i u buduće. Problem nam čini penzijsko invalidsko osiguranje. To nije
regulisano sa AVL, a i GL se ne uplaćuje već duže vreme.
4.6.- Pitanja napredovanja AVL
Zbog nedostatka Zakona i podzakonskih akata koji regulišu ovu problematiku u srpskoj
vojsci RS Krajina često smo u dilemi oko nadležnosti donošenja akata po ovom pitanju.
Ako pak primenjujemo Zakon o službi u OS SFRJ koji će biti van snage po izradi Zakona
SRJ sve predloge koje smo upućivali nismo dobili povratnu informaciju. S tim u vezi mora
se ubrzati proces donošenja normativnih akata i obezbediti njihovo priznanje od strane SRJ
kako bi nam donešena akta bila priznata od strane istih.
Naime, radi se o tome da ukoliko vršimo proizvođenje – unapređenje AVL moramo
obezbediti da se priznaju u SRJ.
4.7.- Pitanje usavršavanja – školovanja starešinskog kadra te njihovo zanavljanje
Nesumnjivo je da svaka armija sveta neprestano vrši modernizaciju svojih OS. Ako mislimo
donekle da pariramo, sistemu usavršavanje i školovanja mladog starešinskog kadra moramo
dati adekvatno mesto.
Prirodni odliv starešinskog kadra takođe iz godine u godinu će se povećavati tako da moramo
misliti o mladim kadrovima. Predlažemo da se potreban broj omladinaca upućuje u VA SRJ
za potrebe RSK.
4.8.- Pitanje popune formacijskih mesta po mirnodopskoj formaciji sa rezervnim starešinama
i njihov status.
Kako je MF
110
predviđeno da se veći broj formacijskih mesta popuni sa RVS
111
neophodno
je razrešiti njihov status.
Formacijom je određen čin i Pg
112
.
Da li imenovani treba da prima prinadležnosti starešine ili pak prava ostvaruje na osnovu
stepena stručne spreme.
Ako ima status starešine onda ćemo doći u situaciju da starešina sa SSS ima prinadležnosti
AVL što nije u redu.
110
Mirnodopska formacija
111
Rezervni vojni starješina.
112
Platna grupa.
92
Ako pak ima prinadležnosti stručne spreme onda AVL i RVS na istoj formacijskoj dužnosti
imaju različite prinadležnosti – što će imati svoje negativne posledice.
Zato je neophodno da se ovo pitanje regulativnim aktom precizno reguliše.
4.9.- Pitanje nadoknada zbog različitih situacija u kojima se zatiče AVL, odnosno uvećanih
troškova po raznim osnovama.
Pravilnikom o naknadi putnih i drugih troškova u Jugoslovenskoj narodnoj armiji
regulisana su sva pitanja vezana za uvećane troškove kome je izloženo AVL u odgovarajućim
situacijama.
Neophodno je rešiti da li i dalje ostaju na snazi ili treba pak doneti novi, prilagođen našim
materijalnim mogućnostima.
Verovatno će se pojaviti još pitanja koja ćemo rešavati u narednom periodu a vezano za
status pripadnika TO.
5. Regulisanje stanja pripadnicima koji su učestvovali u ratu
Borci koji su učestvovali u ratu traže potvrde o učešću. Ovi zahtevi će se koristiti u razne
svrhe. Potrebno je regulisati od kada i do kada, za koje kategorije i lica računati učešće u
ratu.
Ovdje treba obuhvatiti AVL, GL na službi u JNA (sada u TO) i mobilisane v/o i rez.
starešine. Šta učešće u ratu znači za penzijski staž.
Mislim da ova pitanja mnogo obavezuju i traže hitno rešenje.
Sledeće o čemu bih vas želio upoznati i prezentirati naš predlog je također značajan i traži
da se što pre reši, a to je:
1. PREDLOG OZNAČAVANJA
a) na kapi: – u krugu zastava RSK u pozadini ukršteni mačevi
– u krugu zastava RSK na kojoj je ispisano VOJSKA RSK,
također sa ukrštenim mačevima u pozadini
– u krugu trobojka RSK
Predlažem da se usvoji druga varijanta:
b) označavanje činova:
1.- Činovi bi ostali po nazivu kao do sada od vodnika do generala.
2.- Označavanje: kao do sada
2. PREDLOG OSLOVLJAVANJA
Nesumnjivo je da težimo ujedinjenju RSK i SR BiH, a potom njih u zajednicu – Savez
srpskih država, s tim u vezi predlažem njihova rešenja, a to su:
I VARIJANTA (SR BiH)
– oslovljavanje samo po činu, kao npr:
a) major, kapetane, vodniče, itd.,
b) majore Petroviću, vojniče Markoviću, itd.
II VARIJANTA (SRJ)
– oslovljavanje po činu uz pridjev gospodine, kao npr.
– gospodine generale, itd.
3. PREDLOG TEKSTA SVEČANE ZAKLETVE
– nudimo tri varijante koje su vam date na uvid.
93
POZADINSKO OBEZBEĐENJE
113
Do početka rata i oružanih sukoba TO RS Krajina je organizacijski bila u sastavu TO SRH,
preko koje je rešavano između ostalog i kompletno pozadinsko obezbeđenje.
Početkom rata TO RSK se među prvima zajedno sa milicijom stavila na stranu naroda kojeg
je ilegalno, polulegalno i konačno legalno naoružavala i pripremala za rat. Pošto je TO na
ovim prostorima bila vrlo skromno opremljena i naoružana uglavnom trofejnim, lovačkim i
drugim lošije kvalitete naoružanjem, slučajno ili namerno, bila prinuđena da zatraži pomoć
od JNA koju je u početnom periodu manje dobijala, a sa kasnijim razvojem situacije sve
više.
Stupanjem JNA u otvoren rat sa ustašama i masovnim odzivom stanovništva u JNA i TO
(brigade, odrede) stvoreni su uslovi za zajedničko pozadinsko obezbeđenje jedinica JNA i
TO. Dakle brigu o jedinicama TO RSK preuzele su pozadinske baze korpusa, vojne oblasti
i uprave SSNO čiji su kapaciteti bili dovoljni za opremanje jedinica TO kako neborbenim
tako i borbenim potrebama.
Popunjenost jedinica JNA sa MTS kretala se u proseku od 95 – 100%.
1. TEHNIČKO OBEZBEĐENJE
U periodu od 15. 09. 1991. godine tehničko snabdevanje je vršeno sa mirnodopskim
sastavom a u daljem izvršena je mobilizacija dela RJ, tako da su se adekvatno mogle pratiti
narasle potrebe za PoOb 9.K sa ojačanjima.
Za realizaciju TSn jedinica bila su određena sledeća skladišta i to:
2. SkM (Golubić), 3. SkPg (Kosovo), 4. SkPg (Lička Kaldrma) i 5. SkRD i Osr (Knin –
Golubić) i 993. PoB B. Luka.
Nakon otpočinjanja b/d u zoni odgovornosti 9. K sa ojačanjima izvršene su i adekvatne
pripreme za PoOb svih jedinica na tom prostoru.
Radi toga što nisu bili razvijeni elementi PoOb u jedinicama princip dotura je u 85%
slučajeva bio “od sebe”.
Neposredno pre početka izvođenja b/d raspolagali smo ukupno sa sledećim rezervama MS
i to: 9.707 t municije, 6.789.000 lit. dizel goriva D-2 i 4.700.000 lit motornog benzina
MB-86.
Ovaj nivo RMR je povećan kada je stvaranjem uslova izvučen deo rezervi iz ugroženih
garnizona i skladišta.
U toku izvođenja b/d (period 01.09.1991. – 20.07.1992. god.) utrošene su sledeće količine
i vrste RMR: 9.208 tona municije, 6.725.000 litara D-2 i 3.200.000 litara MB-86.
Usled izvođenja b/d i narušavanja redovnog snabdevanja a u cilju održavanja proizvodnje
u najnužnijem obimu na teritoriji RSK, a po naređenjima komandi (VPO, 9. K, 2. VO i
GŠTO RSK) vršeno je snabdevanje RO i ustanova sa pogonskim gorivom.
Za popunu i formiranje novih jedinica 9. K izdate su zaključno sa 20.07.1992. godine
sledeće količine naoružanja:
– pešadijsko naoružanje. . . . . . . . . . . . 22.930 kom
– minobacača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 kom
– topova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 kom
– ostala oprema za naoružanje . . . . . . . . 10.069 kom
113
Izlaganje pukovnika Miloša Pupovca.
94
Nakon blokade svih dotura od SRJ ubrzano su se počele smanjivati rezerve pogonskog
goriva, akumulatora i guma.
U tom periodu izvršen je i zadnji prijem oko 700.000 litara D-2 iz skladišta Podlugovi –
Ilijaš.
Sadašnje stanje RMR
114
Nivo sadašnjih rezervi je dosta nepovoljan pa i kritičan za neke vrste RMR. Najkritičnija
situacija je sa PgMS
115
gde je uskladištena ukupno sledeća količina: 464.000 litara D-2 od
čega 162.000 u SkPg L. Kaldrma i 1.587.000 litara motornog benzina MB-86 od čega
1.030.000 litara u SkPg Lička Kaldrma.
Nepovoljan je i nivo rezervi pratećih pogonskih sredstava svih vrsta jer predstoji konzervacija
i smeštaj tehnike. U skladištima 75. PoB TO nema zaštitnog ulja opšte namene pa se
konzervacija naoružanja vrši sa uljem za konzervaciju motora (UKM-30), dok je nivo
rezervi svih vrsta hidrauličnih ulja vrlo nizak (kritičan).
Stanje rezervi municije i MES
116
je nepovoljno za pojedine vrste municije i to: za H-105
mm (TFG), MB-120mm (TF i LTF), BsT-82, PT top 100 mm T12 (TFG), raketa 128
mm (TF) te PT raketa “Maljutka”.
Deo municije opterećuje ukupne rezerve i čini “balast” jer nema oruđa T-155 M2 i municija
za neperspektivna oružja – oruđa u količini od 1.093 tone.
Stanje rezervi naoružanja je sledeće:
– pešadijsko naoružanje. . . . . . . . . . . . . 2.380 kom
Nakon deblokade kopnenog puta za SRJ primljeno je 400.184 lit. D-2 i 159.598 lit MB-
86 što je donekle olakšalo probleme redovnog snabdevanja jedinica, ali nije rešeno pitanje
rezervi za neki duži period.
Na osnovu dosadašnjeg iskustva o utrošku RMR kao i uzimajući u obzir sadašnje stanje
RMR kao i potrebe RSK (50.000 ljudi za 90 d/r
117
) potrebno bi bilo izvršiti popunu 75.
PoB TO sa sredstvima kao u prilogu br. 1
118
.
3. SANITETSKO OBEZBEĐENJE
Do 20. 09. 1991. god. sanitetsko skladište je bilo u formacijskom sastavu CMU
119
Split kao
2. SnSk
120
vojne apoteke CMU.
Dana 21. 09. 1991. godine SnSk je mobilisano i ušlo u sastav 405. PoB. Mobilizacijom
ove jedinice stvoreni su optimalni uslovi za prijem, uskladištenje i snabdevanje jedinica i
ustanova u zoni nadležnosti 405. PoB sa sanitetskim i veterinarskim sredstvima.
Do početka izvođenja b/d popunjenost Mr u SnSk bilo je vrlo dobro.
Jedinice su bile popunjene sa 100% SnMS za borbene potrebe i zdravstveno zbrinjavanje.
114
Ratne materijalne rezerve.
115
Pogonska materijalna sredstva.
116
Minsko eksplozina sredstva.
117
Dana rata.
118
Prilog nije pronađen uz izvornik.
119
Centralna medicinska ustanova.
120
Sanitetsko skladište.
95
Operativna uprava pozadine SSNO je donela odluku o nivou rezervi SnMS za potrebe
SnS1 ZnŠTO, i iste smeste u PoB i to:
– SnK
121
– 111 . . . . . . . . . . 26 kom
– SnK – 102 . . . . . . . . . . . 6 kom
– SnK – 102 . . . . . . . . . . . 5 kom
– SnMS
122
medicinska oprema
– SnMS medicinska oprema i gotovi lekovi (refuža)
– VtMS
123
i VtK
124
– 14
Sadašnji nivo rezervi SnMS i VtMS ne zadovoljava potrebe, a postojeći kompleti su narušeni
izdavanjem dela sredstava.
2. INTENDANTSKO OBEZBEĐENJE
Na početku borbenih dejstava popunjenost svih nivoa rezervi (rezerve Vrhovne komande,
rezerve VPO i prelazne – ekonomske rezerve) bile su zadovoljavajuće i iznosile oko 98% ili
oko 4.800 tona artikala hrane i 5.280 tona ostalih InMS
125
.
U svim rezervama raspolagali smo sa oko 25.000 kompleta int.opreme za vojnike KoV-a
126
.
Takođe smo imali oko 4.500 kompleta zaštitno-radne odeće.
Zahvaljujući pretpostavljenoj komandi do 30.04.1992. godine primili smo oko 5.800 tona
raznih InMS i time uspešno izvršili sve zadatke InOb
127
jedinica.
Primljeno je u toku novembra i decembra meseca iz napuštenih garnizona oko 1.100 tona
InMS.
U vremenu od 01.09.1991. godine do 20.07.1992. godine utrošeno je oko 90% svih rezervi
koje smo imali na početku b/d, tako da danas raspolažemo sa jedva 10% svih pripadajućih
rezervi.
Da bi izvršili popunu propisanih nivoa rezervi i obezbedili potrebne artikle hrane za 90 d/r,
potrebno je oko 4.970 tona.
Potrebno je oko 85 tona potrošnog materijala za ličnu higijenu, 54 tone cigareta, 1.000 m
3

drva ogrevnog.
Od ostalih InMS potrebno je: komplet za jednog kuvara – 7 kompleta; košulja voj. letenja
– 5.200 kom; pantalone voj. letnjih – 10.000 kom; cipela sa pov. saricama – 1.600 pari,
čarapa voj. smb – 10.400 pari; perhloretilen – 5 tona.
Kritična InMS koja trenutno nedostaju su: brašno – 300 t; pasulj u zrnu – 268 t; kvas
pekarski – 10 t; pirinač u zrnu – 112 t; šećer u kristalu – 172 t; so kuhinjska – 120 t; kafa
surogat – 4 t; marmelada – 108 t; mleko u prahu – 25 t; paprika u prahu – 1,8 t; dodatak
jelu – 8 t; biber u zrnu – 1 t; cigarete – 10 t.
121
Sanitetski komplet.
122
Sanitetska materijalna sredstva
123
Veterinarska materijalna sredstva.
124
Veterinarski komplet.
125
Intendantskih materijalnih sredstava.
126
Kopnene vojske.
127
Intendantskog obezbjeđenja.
96
Cipele sa povišenim saricama – 1.600 pari; čarape voj. smb – 10.400 pari; košulja voj. letnja
smb – 5.200 kom; pantalone voj. radne – 360 kom; bluza voj. radna – 360 kom.
Ovakav sistem uspešno je funkcionisao u toku čitavog rata, međutim, povlačenjem savezne
vojske i dela njene tehnike (9. 10. i 5. K) i stvaranjem vojske RSK (TO) ostali su nerešeni
mnogi problemi koji se tiču pozadinskog obezbeđenja.
Odlaskom vojske SRJ narušeni sistem pozadinskog obezbeđenja, preuzeo je GŠTO RSK.
Da bi ovako nepovoljan sistem pozadinskog obezbeđenja ublažio formirao je pri zonskim
štabovima pozadinske baze, a pozadinska baza 9. K prerasla je u PB
128
GŠTO.
Stručni sastav izvršnih organa u pozadinskim bazama i jedinicama u početnom periodu rata
nije mogao obavljati sve stručne zahvate na MTS. Mobilizacijom stručnih kadrova raznih
profila iz RO stvoreni su znatno bolji uslovi i stručni rad u izvršnim organima izvodeći
radove stacionarno u bazi i preko pokretnih radionica na ratištu izvršavala je najsloženije
radove pa čak i one za koje su neophodni remantni kapaciteti. Ovakva organizacija počela je
vrlo brzo da daje rezultate, ali je usledila poznata blokada koja se vrlo negativno odrazila na
pozadinsko obezbeđenje. U takvoj situaciji GŠTO je izvršio analizu stanja MTS na teritoriji
RSK, a zatim preraspodelom u okviru zona stabilizovao sistem PoOb. Pošto se ceo privredni
sistem našao u blokadi i pretila opasnost od totalnog kolapsa ovaj štab je preduzeo mere da
se pomogne privredi iz ovako skromnih materijalnih rezervi.
Da bi smo ove probleme razrešili potrebno je zanoviti i obezbediti rad postojećih proizvodnih
kapaciteta (za proizvodnju municije – granata i mina za MB u Teslingradu). Izvršiti otkup
mesa i stvoriti robne rezerve koje čuvati u hladnjačama ili stočnim fondovima.
Ovom prilikom navodim samo neke pokazatelje:
Za rad privrede RSK do sada su od strane jedinica JNA (korpusa i 405. PoB) i GŠTO izdate
sledeće količine goriva: žetve – kosidbe izdato je 1.137.000 lit D-2, 332.000 1 MB-86 i 600
t za rob. rezerve (prikaz na foliji – broj 1), pored ovoga za potrebe raznih službi i uslužnih
delatnosti dnevno se izdaju velike količine goriva.
Srpska vojska (TO) RSK se u svemu oslanjala na kapacitete vojske SRJ, ali sada iz poznatih
razloga više to ne može pa se nameću veliki problemi koje ova Vlada mora razrešiti.
1.- Moraju se izmiriti obaveze koje su nastale tokom rata (jer mnoge RO ne žele da vrše
isporuku robe dok se ne plate potraživanja, a ona iznose oko 500.000.00 novih dinara).
2.- Financiranje TO odnosno srpske vojske RSK, a ta sredstva nisu mala, samo za plate v/o
za mesec juli iznosi 950.000.000 dinara, plate zaposlenih u TO od 07.-12.92. godine trebaće
391.000.000 dinara, troškovi za redovnu delatnost do kraja godine iznosiće 160.000.000
dinara, jednokratna pomoć porodicama poginulih boraca 100.000.000 dinara (folija br.
1).
3.- Zanavljanje materijalnih rezervi (goriva, maziva, artikli ishrane, rezervni delovi) i
SnMS.
4.- Raspodela nepokretne imovine bivše JNA koja je ustupljena Vladi RSK, a ova nije donela
odluku o preraspodeli ove imovine, (stanovi, domovi JNA, biblioteka, ambulante) poseban
problem u okviru stambene problematike je nastavak radova na stambenim objektima
čija je gradnja započela, a SSNO
129
ne može da dalje nastavi (folija br. 2). Iz pregleda se
128
Pozadinska baza.
129
Savezni sekretarijat za narodnu obranu [Jugoslavije].
97
može videti da je Stambeni fond bivše JNA dosta velik. Za pravilnost upravljanja sa VSF
130
,
podelom, održavanjem i prikupljanjem stanarine, mi smatramo da je potrebno formirati
stambeni organ pri štabu TO ili kako Vlada odluči da bi se gore navedeno moglo obezbediti.
U protivnom može doći do mnogih nepravilnosti pa i narušavanja stambenog fonda. Sa
otpočinjanjem ratnih dejstava prestala je i uplata stanarine koja je bila i osnovna finansijska
osnova za održavanje VSF.
5.- Veliki problem će biti sanacija MTS koja su posle rata izvučena u magacine – skladište
(folija).
6.- Na prostoru Banije sporan objekata je bivše skladište RV i PVO
131
koje je primio GŠTO
za potrebe smeštaja 26. brTO i dela pogonskih sredstava za Baniju i Kordun. Primera radi
navodimo da je Ministarstvo trgovine ovo skladište svojom odlukom stavljeno u funkciju
privrednih delatnosti. Ista stvar je i sa skladištem Čerkezovac koje svojata Skupština opštine
Dvor na Uni. Skladište je ranije od strane JNA građevinski oblikovano za potrebe municije
i MES-a, dakle građeno je namenski. Ovo skladište je od strane ovog štaba namenjeno za
smeštaj rezervi GŠTO za potrebe zonskih štabova Korduna, Banije i Zapadne Slavonije.
Gospodo, ako Vlada uskoro ne reši ove probleme o kojim sam vas upoznao mi nećemo
uspeti da do kraja izvršimo postavljene zadatke što će se negativno odraziti na ukupne
pripreme za odbranu zemlje.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
27
1992., srpanj 31.
Vrginmost
Izvješće Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane RSK o mogućnosti
oživljavanja privredne aktivnosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
ODELJENJE VRGINMOST
BROJ: 6/92.
Vrginmost, 31. 07. 1992.
MINISTARSTVO ODBRANE
UPRAVA “KORDUN”
V O J N I Ć
PREDMET: Podaci o poduzećima
130
Vojno stambeni fond.
131
Ratno vazduhoplovstvo i protuzzračna obrana.
98
Veza vaš broj: 02-119-1/92 od 16.07.1992.
U vezi vašeg zahtjeva broj gornji dostavljamo vam podatke o poduzećima koja su
osnovana na našem području i čiji bi rad trebalo pokrenuti.
1. Drvna industrija Vrginmost koja se bavi drvno-prerađivačkom djelatnosti, sirovinska
baza su trupci s područja šuma regije Korduna. Pogonska energija je isključivo struja, koja
za sada nije osigurana, niti se još zna kada će biti. Program revitalizacije je sačinjen po kome
će se moći zaposliti svi radnici koji su i ranije radili u koliko bude osigurano tržište i drugi
uvjeti.
2. Društveno poduzeće “Velebit” Vrginmost bavi se tekstilnom djelatnosti. Za sada
još nije počelo sa radom i nije utvrdjena sirovinska baza jer nije pronađeno poduzeće sa
kojim će se povezati i nije utvrdjen asortiman proizvoda. Pogonska energija je struja, a na
nekim strojevima – mašinama postoji mogućnost nožnog pogona. Program proizvodnje
još nije konačno definisan, ali je u namjeri da se organizira dosadašnja proizvodnja lake
ženske, muške i dječje konfekcije na bazi trikotaže. Dakle, ovo poduzeće može proizvoditi
i odredjenu opremu za potrebe milicije i civilne zaštite Republike Srpske Krajine, ako se
takva proizvodnja traži i osigura repromaterijal. Broj zaposlenih u odnosu na raniji rad biti
će manji pa će dio radnika biti otpušten i prijavljen Službi za zapošljavanje.
3. Javno poduzeće “Šume” Krajina – Šumarija Vrginmost sa djelatnosti uzgoja i
iskorištavanja šuma. Sirovinska baza su vlastite šume kojih na području općine ima u većim
površinama. U proizvodnji kao energija potrebno je gorivo i mazivo za motorne pile, a
u nedostatku moguće je proizvoditi i ručnim pilama ukoliko se osiguraju u dovoljnim
količinama kojih oni nemaju. Program proizvodnje radi se na bazi potreba drvne industrije
i potreba za gradjane. Neće doći u pitanje višak radne snage jer su radnici koji su ranije
radili bili pretežno dijelom iz BiH.
4. Društveno gradjevinsko-proizvodno, rudarsko i uslužno poduzeće “Petrovac”
Vrginmost.
Pored proizvodne djelatnosti bavi se i komunalnim djelatnostima. Sirovinsku bazu čini
glina za proizvodnju cigle, kamen za izgradnju i popravak puteva, pijesak za gradjenje
gradjevinskih objekata. Za proizvodnju cigle kao energija služi struja, a za građevinske
mašine i vozila potrebno je gorivo i mazivo. Za sada obavlja se komunalna djelatnost i
vrši prodaja roba, dok ostale djelatnosti još ne funkcioniraju zbog nedostatka pogonske
energije. Program proizvodnje je sačinjen i kada se u cijelosti primjeni neće biti znatnijeg
viška radnika.
5. Trgovačko poduzeće Vrginmost
Kao ratno poduzeće za trgovinu i snabdjevanje radilo je sa dosta teškoća zbog nestašice roba
i nemogućnosti nabavke, znatno smanjenog voznog parka i broja radnika. Demobilizacijom
uglavnom su povraćena vozila i dobar dio radnika pa se pomenuto pitanje rješava.
6. Društveno poduzeće Tvornice istegnutih metala Topusko sa proizvodnjom istegnutih
metala, ograda i odbojnika. Sirovinska baza su limovi i razni cijevi koje se osiguravaju u
željezari. Pogonska energija je isključivo struja. Kada se organizira proizvodnja u punom
obimu moći će se zaposliti i novi radnici s obzirom da je ranije radio veći broj radnika
hrvatske nacionalnosti koji su na početku rata odbjegli sa područja općine.
7. Banjsko lečilište (Toplice) Topusko sa osnovnom djelatnosti banjskog lječenja putem
terminalnih voda. Zbog ratnog razaranja uništeni su objekti Doma I, II i III pa je znatno
smanjen kapacitet smještaja. Ovo lečilište je od velikog značaja za lječenje i rehabilitaciju
ranjenika i ostalih invalidnih i reumatskih bolesnika. Smještajni kapacitet je u hotelima 550
99
ležajeva, a može se koristiti i za privatni smještaj. Za sada se radi sa smanjenim kapacitetom
uglavnom za ranjenike i oboljele vojnike. Privremeno je iznajmljen jedan dio smještajnog
kapaciteta za potrebe UNPROFOR-a. Za sada postoji veći broj viška radnika uglavnom
srednje medicinskog osoblja i pomoćno tehničkog. Stavljanjem lječilišta u punu funkciju
vezano je dobrim dijelom i za osiguranje električnom energijom.
8. Dom zdravlja Vrginmost radio je sve vreme sa manjim brojem lječničkog kadra i
nedostatkom odredjenih specijalista. U sastavu doma zdravlja rade i dvije ljekarne koje su
slabo snabdjevene sa ljekovima.
9. Veterinarska stanica Vrginmost radila je sa odgovarajućim brojem radnika, ali je
nestašica goriva utjecala na rad terenskog karaktera.
10. Na području Opštine djeluju tri osnovne škole sa 14 područnih škola. Rad škole
bio je otežan, s jedne strane zbog angažiranosti dijela nastavnog kadra u oružane jedinice i
otežanog prevoza učenika zbog nestašice goriva.
11. Školski centar “Bogdan Oraščanin” Topusko radio je cijelo vrijeme do završetka
školske godine, ali sa smanjenim brojem nastavnog kadra i broja učenika.
12. Radio stanica “Glas Petrova Gora” Vrginmost bila je stalno u funkciji i radu, ali sa
odredjenim teškoćama koje se odnose na status i organizaciju rada, zbog toga što ni do
danas nije nadjeno rješenje kome ta radio stanica pripada i tko je financirao i sva ostala
pitanja vezana za to. Uzgredno napominjemo da radnici koji su cijelo vrijeme radili od
samog početka rata pa do danas još nisu primili nikakav osobni dohodak niti bilo kakvu
drugu novčanu naknadu, pa se nameće potreba da se u što kraćem vremenu riješi statusno
pitanje te radio stanice.
13. Crveni krst Vrginmost obavio je i dalje obavlja svoju punu ulogu i zadatke u skladu
sa raspoloživim mogućnostima i uvjetima u kojima se nalazi.
14. Centar za socijalni rad radio je samo sa jednim socijalnim radnikom i računovodjom
pa se mnogi zadaci koji su stajali pred tom službom nisu obavljali u onom obimu kako su to
potrebe zahtjevale, pa se u narednom periodu ta služba mora kadrovski ojačati i osposobiti
za daljnji rad.
15. Općinski organi funkcionirali su u obimu stvarnih potreba i mogućnosti, s time
da je bio smanjen broj izvršioca zbog odlaska dijela radnika u oružane jedinice. Nakon
demobilizacije vrši se popunjavanje službi prema utvrdjenoj sistematizaciji radnih mjesta.
Pored općinskih organa vlasti i uprave radio je i Općinski sud, SDK i osnovana Jugobanka.
Kada se sagleda stanje u privrednim djelatnostima, a i nekim drugim djelatnostima
onda se mogu istaći zajednički problemi koji se odnose prije svega na struju kao pogonsku
energiju, uz konstataciju da dok se ne nadje sigurniji i trajniji izvor snabdjevanja nije moguće
pokrenuti proizvodnju.
Isti problem je i sa snabdjevanjem gorivom i mazivom koji takodjer treba ubrzano
rješavati i iznalaziti moguća rješenja.
U dobroj mjeri prisutan je problem sa viškom radne snage koji je znatno povećan
dolaskom većeg broja izbjeglica na područje općine. Problem je time veći što još nemamo
propisa o zapošljavanju i materijalnoj zaštiti za vrijeme nezaposlenosti, pa se dovodi
u pitanje minimum egzistencije i korištenja zdravstvene zaštite nezaposlenih osoba.
Ujedno predlažemo u cilju lakšeg i bržeg pokretanja i oživljavanja proizvodnje, punog
funkcioniranja odredjenih organa, službi i još nekih djelatnosti, da se putem resornih
ministarstava angažiraju odredjeni kadrovi i stručno pomognu oko rješavanja tih pitanja.
100
Posebno napominjemo potrebu pomoći financijske naravi zbog težeg stanja po tom pitanju
u cijeloj Opštini.
NAČEL NI K
Pavao Miščević, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 2., kut. 1066/6.
28
1992., kolovoz 3.
Vukovar
Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istočnoj Slavoniji, te osnivanju
postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjedništvom Željka
Ražnatovića – Arkana u Ernestinovu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V U K O V A R
DEPEŠA BROJ: 08-06-01-48/92.
Vukovar, 3. 08. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
K N I N
Dana 03.08.1992. godine došli smo do saznanja da je u mestu Ernestinovo u osnivanju
jedinica posebne namene pod nazivom “Crveni tigrovi”, a koja će se nalaziti u sastavu 101.
nastavnog centra MUP-a RSK, a pod vodstvom Željka Ražnatovića – Arkana. Jedinica će
biti locirana u zgradi bivšeg ugostiteljskog objekta “Jelen” nepoznatog vlasnika, koja se nalazi
uz cestu između mesta Laslovo i Ernestinovo. Jedinicu će voditi Nenad Milanović iz Palače,
rođeni brat pomoćnika ministra odbrane Milana Milanovića – Mrguda, a kome su aktivnosti
oko osnivanja centra poznate u celosti. Navedena jedinica odjevena je u uniforme MUP-a
Republike Srbije, a koje su dobili pre dva dana uz odobrenje pomoćnika ministra Republike
Srbije Radovana Stojčića – Badže, dok je oružje dobiveno od Ministarstva odbrane. Plate
za sedmi mesec jedinica će dobiti iz okvira sistematizacije 101. nastavnog centra, dok će se
za naredni period jedinica finansirati sa računa posebne jedinice milicije kojom komanduje
Košutić Božo, koji o navedenim planovima, niti bilo kakvoj drugoj aktivnosti ne raspolaže
sa znanjem.
Navedena jedinica formirana je iz revolta što je naredbom pomoćnika ministra
unutrašnjih poslova RSK Kojić Ilije, dana 01. 08. 1992. godine raspušten rezervni sastav
milicije na području istočne Slavonije i zapadnog Srema i više od 60 radnika Stanice milicije
101
Ernestinovo koji nisu ispunjavali kriterije za prijem u redovni sastav milicije (dobna starost
i stručna sprema) ušli su u sastav navedene jedinice.
Dio aktivnih radnika, također nezadovoljnih navedenom naredbom, napustili su svoje
radne obaveze, zajedno sa rukovodiocima stanice milicije koji su se zbog pretnje povukli iz
stanice milicije, te zbog smirivanja tenzija oko istog, a nastavka daljnjeg rada Stanice milicije
Ernestinovo, angažirali smo još 20 milicionara iz Stanica milicije Borovo naselje i Bobota.
Dana 31. 07. 1992. godine, po prethodnom usmenom odobrenju predsednika Republike
Srpske Krajine Gorana Hadžića, u Vukovaru formiran je krizni štab u čiji sastav su ušli
predsednik Izvršnog saveta Vukovar Višić Milorad, zamenik predsednika Izvršnog saveta
Jagetić Mirko, sekretar Sekretarijata NO Vujović Miroljub, načelnik milicije SUP-a Vukovar
Đukić Dragan i komandant štaba TO Vranješević Zoran. Prema zaključcima prvog sastanka
kriznog štaba nameravaju suspendovati sve zakone RSK, i uvesti narodne sudove koji bi
na licu mesta donosili presude od oslobađajuće do streljanja. Navedenim zaključcima
suprostavili su se načelnik milicije i Vojnović Miloš, predsednik suda u Vukovaru, koji se na
tom sastanku nalazio u svojstvu savetodavca i predsednika suda. Izvršavanje tih planiranih
mera nameravaju da izvršava SUP Vukovar. Pored navedenog traže da predstavnici TO uđu
u redovni sastav milicije, te da se izvrši i kadrovsko smenjivanje rukovodnog sastava SUP-a
Vukovar.
Prednje vam dostavljamo znanja radi i ocene, te eventualnih uputa o našem daljem
postupanju.
S E K R E T A R:
Dragan Lalić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 276.
29
1992., kolovoz 4.
Knin
Ovlaštenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili PMEZ-a da mogu
prevesti Miru Lončar s dvije kćeri preko teritorija RSK i graničnog prijelaza Žitnić
za Split
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR
Broj: 08/4-72-25/4-92
Knin, 04. 08. 1992. godine
O V L A Š T E N J E
102
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a ili PMEZ da mogu prevesti preko teritorije
Republike Srpske Krajine na graničnom prelazu Žitnić za Split
– Miru Lončar rođenu 26. 09. 1963. iz Biočića te njene dvoje djece
Ana rođena 1984. i Radmila rođena 1990. godine.
K O M I S I J A
M.P.
132
[…….., v.r.]
133
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
30
1992., kolovoz 7.
Vukovar
Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za informiranje i
regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posvećenog
informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj djelatnosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OBLASNI SEKRETARIJAT ZA
INFORMISANJE I REGIONALNU
SARADNJU
V U K O V A R
Z A P I S N I K
sa prvog radnog sastanka o informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj
delatnosti Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, održanog dana 07. 08. 1992.
god. s početkom u 10 časova u prostorijama Oblasnog veća u Vukovaru.
SASTANKU PRISUSTVOVALI: ILIĆ MILAN, GRAHOVAC NEBOJŠA, ADAMOVIĆ
LJUBINKA, ZLONOGA SLOBODAN, STOJANOVIĆ
LJUBINKO, POLIMAC JELICA, PEKIĆ LJILJANA,
MAKSIMOVIĆ ĐORĐE, TRBOJEVIĆ MILAN,
TRBOJEVIĆ SIMO
132
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
133
Potpis nečitak.
103
Sastanak je otvorio, pozdravio prisutne, sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu
saradnju gospodin Grahovac Nebojša i predložio sledeći:
D N E V N I R E D
1. Rasprava o predlogu zaključka o rešenju statusa “Srpskog informativnog centra” (DD ili
JP)
Ad 1)
Sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju g – din Grahovac prisutne
upoznaje sa zaključkom Oblasnog veća, da se sazove sastanak rukovodstava sredstava
informisanja, na kojem bi se pripremio predlog zaključka o rešenju statusa “Srpskog
informativnog centra Vukovar”, takođe saopštava da gore spomenuta radna grupa reši pitanje
povratka opreme “Radio Vukovara” iz “TV Novi Sad”, te da se o tome obavesti Veće. G –
din Grahovac u daljnjem toku uvodnog izlaganja ukratko upoznaje prisutne sa delatnošću
tzv. “Jedinstvenog informativnog centra u osnivanju”, te navodi sledeće delatnosti:
– radio – televizijska delatnost za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
(proizvodnja i emitovanje radio – programa, kao i proizvodnja i emitovanje televizijskog
programa na regionalnom nivou),
– novinsko – izdavačka delatnost (izdavanje informativnih listova na regionalnom nivou,
publikacija, biltena i slično radi informisanja javnosti),
– usluge reklame i ekonomske propagande,
– grafička delatnost (štampanje i ekspedovanje vlastitih izdanja, izdanja i glasila drugih
izdavača, štampanje knjiga, obrazaca i drugog štampanog kancelarijskog materijala i pribora
kao i ostale štamparske usluge).
Nadalje, g – din Grahovac u daljnjem toku navodi potrebu formiranja Komisije za
popisivanje imovine ugovornih strana – osnivača budućeg preduzeća, nakon čega otvara
diskusiju – raspravu vezanu za prvu tačku dnevnog reda.
Nakon obimne rasprave – diskusije u koju su, sem predsednika Oblasnog veća g – dina
Ilića,
134
bili uključeni svi prisutni na sastanku, bivaju doneseni sledeći zaključci – smernice
daljnjeg rada gore spomenute radne grupe:
1. da ugovorne strane – osnivači (izvršni saveti opština Vukovar, Tenja, Mirkovci, Dalj) u
toku iduće nedelje donesu konkretan stav o formiranju “Srpskog informativnog centra” na
osnovu dopisa (obrazloženja) Sekretarijata za informisanje koji će biti upućen spomenutim
izvršnim savetima,
2. da se reši pitanje povratka opreme “Radio Vukovara” iz “TV Novi Sad”, kao i mogućnosti
pomoći istih u tehničkim sredstvima i pomagalima, koja bi nam koristila u daljnjem toku,
te da se nastavi sa započetim pregovorima oko povratka predajnika u Tovarnik kao i ostale
opreme i rezervnih delova koji se trenutno nalaze u Srbobranu,
3. da se prilikom prenošenja gore navedene opreme i delova iz Srbobrana, odvoje delovi i
tehnika koja nam nije potrebna, te da se kompenzacijom zameni za potrebne nam uređaje,
4. da polazni korak u osnivanju “Srpskog informativnog centra” bude osnivanje zajedničke
radio – difuzije s Belim Manastirom, koja bi nam na oblasnom nivou bila put za ubiranje
RTV pretplate, a time ujedno i pomoć u radu radio – difuzije,
134
Milan.
104
5. da se u rešavanju problematike registrovanja navedenog preduzeća, kao i oko pravilnika
rada preduzeća, konzultira republički ministar za informisanje i regionalnu saradnju kao i
Oblasni sekretarijat za pravosuđe i upravu, za što se zadužuje g – din Grahovac,
6. da se i dalje nastavi sa radom zasebnih informativnih celina, kao i sa radom gore
spomenute radne grupe, dok se ne ostvari jedinstvena koncepcija rada,
7. da se u smislu rešavanja gore navedene problematike i nastavka rada radne grupe za
spomenutu problematiku, u petak dana 14. 08. 1992. god. s početkom u 10.00 sati u
prostorijama Oblasnog veća održi drugi radni sastanak.
Sastanak završen u 12.15 časova.
U Vukovaru, dana 07. 08. 1992. godine
Sekretar Sekretarijata za
informacije i reg. saradnju Z a p i s n i č a r
Grahovac Nebojša, [v.r.] Adamović Ljubinka, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 017-101.
31
1992., kolovoz 8.
Knin
Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu
UNPROFOR-a u Gračacu, SUP-u Korenica, SJB Gračac i organizacijama Crvenog
križa u Gračacu i Metku za vođenje pregovora sa službenim organima Republike
Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Komisija za odnose sa UNPROFOR-om
Broj 08/4-10-72/30
08. 08. 1992. godine
Odobrenje za razgovore o ekshumaciji,
izvršenju ekshumacije i predaji tela
poginulih ili umrlih lica, – dostavlja. –
UNPROFOR – GRAČAC
SUP KORENICA
SJB GRAČAC
Organizacije “Crvenog krsta”
Gračac i Medak
105
Prema dogovoru koje su organizacije “Crvenog krsta” Gračac i Medak imale sa predstavnicima
hrvatskog “Crvenog križa”, kao i na osnovu razgovora u Kninu sa gospodinom pukovnikom
Meille,
135
smatramo za neophodnim da nastavite kontakte humanitarne prirode oko
razmene, predaje tela poginulih lica – obostrano.
1. Odobravamo da možete ostvarivati kontakte i dogovoriti ekshumaciju i predaju tela
poginulih ili umrlih lica na našoj strani, odnosno preneti tela poginulih – umrlih Srba, za
koje se prethodno izvrši identifikacija s druge strane.
Radi se o već uhodanom i uobičajenom postupku prema kome je do sada na teritoriji
sjeverne Dalmacije i Like obostrano predato preko 100 tijela poginulih – umrlih.
2. Osnovni princip bi trebao biti sledeći:
– kontakt s drugom stranom,
– utvrđivanje mjesta gdje je poginulo – umrlo lice sahranjeno,
– identifikacija lica,
– ekshumacija lica,
– stavljanje lica u specijalne vreće i drveni sanduk,
– predaja tijela identifikovanih lica.
Za neidentifikovana lica treba izvršiti naknadne provjere i tek tada pristupiti ekshumaciji i
predaji, odnosno preuzimanju.
Poželjno je da SUP – SJB ili Izvršno vijeće SO odredi lice koje će kontrolisati rad i pratiti
cjelokupnu realizaciju.
3. Što se tiče spiska 5 (odnosno 7 poginulih Hrvata) i 6 (odnosno 10 poginulih Srba) to
razrešite prema dogovoru iz Metka, vodeći pri tom posebnu brigu da se predaju odnosno
prihvate samo ona tijela za koje se izvrši identifikacija.
Z A K O M I S I J U
M.P.
136
glavni inspektor
Novaković Kosta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
32
1992., kolovoz 8.
Knin
Protest Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a
i Međunarodnom Crvenom križu u kojemu se Republika Hrvatska optužuje za
ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela Širitovci na
Miljevačkom platou
135
Robert, francuski kontingent UNPROFOR-a.
136
Okrugli pečat: RSK, MUP, PJM, Knin.
106
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Broj: 08/4-10-72/31
Knin, 08. 08. 1992. godine
Protest zbog ometanja ekshu-
macije i nepridržavanja datog
odobrenja za rad, dostavlja.-
KOMANDI UNPROFOR-a Zagreb
KOMISIJI za saradnju sa UNPROFOR-om SRJ – Beograd
Predstavnicima PMEZ: Zagreb,
Split,
Knin,
Međunarodnom “Crvenom krstu” – Ženeva
Poštovana gospodo,
Obaveštavamo vas da su predstavnici RH prekršili postignuti dogovor preko PMEZ i
UNPROFOR-a i nisu dozvolili specijalnoj ekipi speologa da izvrši ekshumaciju tela naših
poginulih boraca iz jame u Širitovcima (Miljevački plato) u toku 08. 08. 1992. godine.
Nakon što smo za više dana iščekivanja na odobrenje za prilaz i ekshumaciju pribavili
potrebnu opremu i angažovali ekipu specijalista, hrvatske vlasti, odjednom, navodno
pokazuju interes da same vrše ekshumaciju tela naših poginulih boraca, koje su prethodno
na nečuven i krajnje necivilizacijski način bacali u jamu.
Postavlja se pitanje zbog čega vlasti RH nisu isporučili tijela boraca ranije, primjerice 25.
06. 1992. godine, kada su također to obećale, već su isporučili tijelo samo jednog borca.
U međuvremenu je u periodu 15. 07. – 20. 07. 1992. godine izvršena ekshumacija i
pronalaženje tijela 17 poginulih lica, od čega je 13 lica identifikovano i sahranjeno.
Hrvatska strana je gotovo čitavo vreme ometala ekshumaciju i predaju tela poginulih boraca,
za što nije bilo niti malo razloga.
Nisu htjeli da daju tijela sve do momenta angažovanja naših speologa, a sada ne dozvoljavaju
pristup speologa u jamu, kao ni pristup ostalim licima, već obećavaju da će oni, navodno
sami, predati tijela predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ. Očigledno se radi o prikrivanju
zločina – genocida.
Ovakvim postupkom hrvatske strane potcenjuje se uloga UNPROFOR-a i PMEZ i drugih
nadležnih organizacija i umanjuje se njihov autoritet.
Neprimjereni postupci prema poginulim borcima TO RSK, predstavnicima UNPROFOR-a
i PMEZ – nailaze na oštru osudu stanovništva RSK.
Hrvatska strana još nije ispoštovala “Rezoluciju 762” Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija
i nije povukla svoje vojno – policijske snage sa Miljevačkog platoa, nije vratila zarobljenike
– borce TO RSK, što je u suprotnosti sa međunarodnim ratnim pravom, jer je obaveza
vraćanja na stanje od 21. juna 1992. godine.
Hrvatska strana nije dala ni tačne podatke poginulih i zarobljenih boraca.
107
Pouzdano znamo da je hrvatska strana vršila uviđaj na Miljevačkom platou, što se može
uočiti po brojevima na pojedinim tijelima i na osnovu četiri dobijene fotografije poginulih
boraca.
Neoboriv je dokaz, snimci “HTV Zagreb”, da je predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregorić
lično posjetio to područje i da je prošao pored jame sa bačenim tijelima, što govori o tome
da nema ni riječi o osudi zločina i poštovanju autoriteta svjetske organizacije.
Samo zahvaljujući našoj uzdržanosti nije došlo do eskalacije sukoba na tom prostoru.
Napominjemo da je naša strana do sada predala sva tijela poginulih ili umrlih pripadnika
hrvatskih oružanih formacija, odmah i neposredno po njihovom traženju.
Cijenimo vašu dosadašnju saradnju i očekujemo hitno angažovanje kod nadležnih viših
institucija na širem međunarodnom prostoru.
S poštovanjem!
PO OVLAŠTENJU PREDSJ. VLADE
M.P.
137
Jovo Kablar, [v.r.]
Potpredsjednik Vlade
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 25.
33
1992., kolovoz 10.
Beli Manastir
Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa sednice Oblasnog veća održane
10. 08. 1992. u Belom Manastiru
Prisutni: Milan Ilić, predsednik, Đorđe Latas, podpredsednik Velike narodne skupštine,
Dašić Dragiša, Jovčić Nemanja, Matić Pero, Papić Tomislav, Dvornić Radenko, Nedić Pajo,
Grahovac Nebojša i kao gosti: Dozet Milan, Crnogorac Miomir, Bekić Slobodan, Simić
Radomir, dr. Crnogorac Stevan, dr. Branko Petrović, Branko Lalić i delegacija sela i MZ
zaduženih za referisanje za elektrifikaciju (8 predstavnika).
Na sednici je predložen i razmatran sledeći:
D N E V N I R E D
1. usvajanje teksta skraćenog zapisnika,
2. razmatranje Odluke o načinu rada inspekcijskih službi,
137
Okrugli pečat: RSK, MUP, PJM, Knin.
108
3. pokretanje inicijative za donošenje Zakona o gazdovanju vodama,
4. rad “Agencije za privredni razvoj”,
5. informacija o problemima dovršetka elektrifikacije na području SO SBZS,
6. razmatranje zahteva carinarnice o sufinansiranju radova elektrifikacije upravne zgrade,
7. donošenje Odluke o imenovanju sekretara Oblasnog veća,
8. donošenje Odluke o privremenom raspolaganju napuštenom pokretnom imovinom
(motornim vozilima),
9. zahtev pripadnika specijalne jedinice milicije za olakšanje ishođenja zdravstvene zaštite.
Pre rasprave o dnevnom redu, Oblasnom veću o problemima koji bi mogli nastati u
agroindustrijskom kompleksu, donosi informaciju v.d. direktora “Belja” Simić Radomir. Iz
izlaganja izdvajamo kritički pristup i crne prognoze, ako se hitno ne reši problem kreditiranja
delatnosti, zbog nepostojanja vlastite banke i nemogućnosti plaćanja obaveza dobavljačima.
Zahteva da se problem stavi u centar razmatranja i da se preko Vlade Republike Srpske
Krajine iznađe rešenje sa Vladom SR Jugoslavije i Srbije na nivou guvernera narodnih
banaka ovih državnih struktura.
Sekretar Nedić Pajo konstatirao više puta da je neophodno bilo rešiti pitanje formiranja
“Banke Krajine”, kao pretpostavke autonomnog finansijskog poslovanja.
O bezbednosnoj situaciji na području Baranje kraće izlaganje imao je sekretar SUP-a
Vranić.
138
Prelaskom na tačke dnevnog reda zauzeti su sledeći zaključci:
Ad1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sednice održane 03. 08. 1992. godine bez
primedbi.
– Političko – privredno vodstvo Subotice nudi dogovor SO SBZS na temu “Saradnja i
privreda”.
– Sekretari za sledeću sednicu moraju u pismenoj formi Oblasnom veću dostaviti
kadrovsku strukturu i programe rada organa kojima stoje na čelu. Radno vreme je od 7,8
do 14,15 sati.
Rukovodioci moraju biti sa radnicima na radnim mestima i u svakom trenutku se mora
znati gde se tko nalazi. (Interna naredba predsednika primljena na znanje.) Radni dogovor
za pitanja nadležnosti službi i sekretarijata je 12. 08. 1992. godine sa dnevnim redom:
1. rad sekretarijata,
2. priprema za sednicu Vlade 18. 08. 1992.
Pozivaju se na sednicu Vlade predstavnici opština i privrednici većih preduzeća i traži da se
energično od VLADE zahteva rešenje prioritetnih problema iz oblasti privrede sa predlogom
rešenja.
Zaključak: Zahtevati zakonsko utemeljenje ingerencija Oblasnog veća, kao i tko ne izvršava
preuzete obaveze i zašto.
Ad2. Predlog rada inspekcijskih službi i rada organa oblasnih i opštinskih struktura
raspraviti na posebnoj sednici Oblasnog veća sa predstavnicima Vlade. Definitivno utvrditi
i razgraničiti područja rada i delovanja opštinskih organa vlasti i oblasti kao mini – regije.
Ad3. Zakon o gazdovanju vodama napravljen je za oblast SBZS, a pošto nema republičkog
zakona za ovu oblast, isti proslediti Vladi u Kninu kao inicijativu za donošenje Zakona o
gazdovanju vodama.
138
Svetislav.
109
Ad4. Dr. Branko Petrović, izvestilac u ime radne grupe za izradu elaborata za rad “Agencije
za privredni razvoj” predlaže, Veće usvaja:
a) “Agenciju” osnovati kao oblasnu instituciju,
b) doneti Zakon o “Borovu” i Vukovaru,
c) doneti Zakon o visokom obrazovanju,
d) otvoriti pri Vladi u Kninu Ministarstvo privrede.
Zaključak: Za 18. 08. 1992. dr. Petrović
139
treba da pripremi kraću pismenu informaciju i
na samoj sednici podnese usmeno obrazloženje u ime Oblasnog veća.
– Podržava se inicijativa za otvaranje Poljoprivrednog fakulteta u skladu sa elaboriranjem dr.
Petrovića i dr. Crnogorca
140
(mora priložiti elaborat o ekonomskoj opravdanosti fakulteta).
Sve opštine neophodno je obavestiti o radu na utemeljenju “Agencije za privredni razvoj”
i fakulteta.
Obrazloženje:
Iz izlaganja (elaborata) referenta o radu “Agencije” izdvaja se:
a) “Agencija” neće biti državna, već akcionarska institucija,
b) neophodno je osnovati privrednu komoru kao asocijaciju PREDUZETNIKA,
c) osnovati SINDIKAT po modelu subjekata ekonomskog prosperiteta,
d) koncept privrednog razvoja mora imati elemente: 1) projekt “Borova”; 2) projekt
infrastrukture; 3) prestrukturiranja privrede, a za ovo stručne i kompetentne ljude,
e) hitno napraviti elaborat financijske konsolidacije u privrednom sistemu
f ) otvarati se prema OUN, EEZ, SRJ i dr.
Pismeni prilog o radu “Agencije” u arhivi Veća.
Ad5. Kako još nije rešeno pitanje elektrifikacije za 19 sela, a svakodnevni napori zaduženi
za ovo pitanje zasad ne daju vidljive rezultate, to se, radi revolta građana 19 sela, zaključuje
sledeće:
U navedena sela treba otići na razgovor delegacija: Milan Ilić, Nemanja Jovčić, Pajo
Nedić, Crnogorac Miomir, Vlado Čugalj, Pero Golubović, Milan Milanović, Dragan Lazić,
dr. Mladan Hadžić i predsednici 4 opštine. Sastanak sa građanima MZ održaće se 12. 08.
1992. u 18.00 sati u selu MARKUŠICA.
Ad6. Odbija se zahtev Uprave carinarnice za sufinansiranje elektrifikacije upravne zgrade.
Ad7. Oblasno veće jednoglasno donosi Odluku o imenovanju Jovčić Nemanje, diplomiranog
pravnika, sekretara Sekretarijata za opštu upravu, za SEKRETARA OBLASNOG VEĆA
SO SBZS.
Ad8. Oblasno veće jednoglasno donosi Odluku o privremenom raspolaganju napuštenom
pokretnom imovinom (motornim vozilima).
Ad9. Zdravstvenim organizacijama na području SO SBZS uputiti zahtev da osiguraju
pripadnicima jedinice milicije specijalne namene prekoredni prijem kod lekara, zbog
kratkoće vremena odmora istih nakon obavljanja policijskih zadataka.
139
Branko.
140
Stevan.
110
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 022-107.
34
1992., kolovoz 11.
Knin
Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvršnog savjeta općine Podravska Slatina
Na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske
Krajine (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” broj 3/92) i člana 26. Zakona o Vladi
Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” broj 3/92), Vlada
Republike Srpske Krajine na prijedlog Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija na
sjednici održanoj dana 11. 08. 1992. godine, donosi
O D L U K U
o postavljanju Izvršnog savjeta opštine
Podravska Slatina
Član 1.
Ovom Odlukom postavlja se Izvršni savjet opštine Podravska Slatina (u daljnjem tekstu
Izvršni savjet)
Član 2.
U Izvršni savjet postavljaju se:
Kulić Mladen iz Podravske Slatine, predsjednik, 1.
Šavrljuga Milan iz Nove Krivaje, sekretar Opštinskog sekretarijata za opštu upravu, 2.
član,
Krupić Fadil iz Podravske Slatine, sekretar Opštinskog sekretarijata za društvene 3.
djelatnosti, član,
Mutavdžić Milan iz Voćina, sekretar Opštinskog sekretarijata za privredu, član, 4.
Rebić Branko iz Gornjih Meljana, sekretar Opštinskog sekretarijata za urbanizam, 5.
građevinarstvo i komunalne poslove, član,
DOBROJEVIĆ DRAGAN iz Voćina, sekretar Opštinskog sekretarijata za 6.
finansije, član,
Todorović Simo iz Voćina, direktor Opštinske uprave za katastar i geodetske 7.
poslove, član,
Član 3.
Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o postavljenju
Izvršnog savjeta opštine Podravska Slatina.
broj 02-01-3 od 20. 04. 1992. godine.
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja od kad će se i primjenjivati.
111
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
BROJ: 02-01-11/92.
KNIN: 11. 08. 1992. godine
M.P.
141
uz PREDSJEDNIK VLADE
mr. Zdravko Zečević,
Kablar Jovan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
35
1992., kolovoz 11.
Slunj
Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu održi u Slunju zbog teških socijalnih
prilika u toj općini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE SLUNJ
IZVRŠNI SAVJET
Broj: 02-1371/2-1992.
Slunj, 11.08.1992.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Predmet: Zahtjev za održavanje sjednice Vlade u Slunju
Radi efikasnijeg rješavanja društvenoekonomskog položaja ratom uništene opštine Slunj,
molimo da se u toku augusta mjeseca ove godine održi sastanaka Vlade Republike Srpske
Krajine u Slunju.
Ukoliko se prihvati naš prijedlog kojeg smatramo neophodnim preuzimamo potpunu
organizaciju za pripremu materijala s prijedlogom zaključaka u rokovima za koje se
dogovori.
Naime, stanje opštine Slunj je krajnje zabrinjavajuće o čemu bi se detaljno vlada upoznala
na zasjedanju u Slunju, a ilustracije radi navodimo samo neke činjenice:
1. Radi se o opštini gdje su ratne operacije bile neizbježne radi oslobađanja od ustaške
vlasti, čime je potpuno ili djelomično uništen sav privredni potencijal (objekti, državne
i društvene institucije, obiteljske kuće, zdravstveni i školski objekti, arhiva, komunalno
privredna infrastruktura.
141
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
112
2. Opustila su mnoga sela i zaseoci zbog odlaska oko 12.000 hrvatskog stanovništva od
ukupno 18.000 stanovnika opštine.
3. Naseljeno je na opštinu blizu 3.000 stanovnika kao izbjeglica srpske nacionalnosti iz
Hrvatske i susjednih bosanskih opština, uglavnom stanovnici bez obezbjeđenih minimalnih
sredstava za život.
4. Na cijelom prostoru opštine pitka voda se koristi isključivo putem cisterni, jer su
vodovodi mahom oštećeni, a ceste su potpuno izrovane i krajnje kritične izuzev magistralne
Slunj – Plitvice – Knin.
5. Sve do sada opština nema električne energije, niti uredne autobusne linije, niti za
jednu mjesnu zajednicu, a radi se o prostoru od preko 1000 km
2
6. Od privrednih djelatnosti aktivirano je samo u uslužnim djelatnostima gdje je
zaposleno svega cca 100 radnika, dok proizvodni kapaciteti industrijske i poljoprivredne
djelatnosti zjape prazni sa izloženošću za daljnje propadanje (tvornica televizora, pogoni
metalne i tekstilne industrije, farme stoke i peradi i sl.).
7. Nema sanacije oštećenih građevinskih objekata privatnog i društvenog vlasništva,
najteža je situacija kod stambenih objekata te školskih i zdravstvenih objekata koji razrušeni
prokišnjavaju i podležu daljnjem propadanju.
8. Nezaposlenost radno-aktivnog stanovništva se stalno povećava i dostignuta je brojka
od 800 lica, a izgledi za zapošljavanje su nikakvi.
9. Ekonomsko-financijska situacija kroz budžet opštine je zabrinjavajuća, jer vlastitih
prihoda nema, niti smo bilo kakvu financijsku pomoć dobili bilo od koga, uključujući i
dotaciju naše Republike.
10. Kadrovsko stanje se pogoršava jer su prisutni elementi odlijeva stručnih kadrova zbog
gubljenja nade i perspektive i života na ovoj opštini.
11. Uslijed napred navedenih činjenica stanovništvo opštine izražava nezadovoljstvo,
gorčinu i nesnalaženje što se svakodnevno ispoljava kroz manje ili veće ekscese.
Ovo su najbitnije ocijene našeg stanja na opštini s tim da će se na sastanku Vlade iznijeti i
niz drugih specifičnih teškoća koje se moraju rješavati, naravno prvenstveno mi sami, ali i uz
pomoć Vlade Republike. Zato ponovo molimo za sastanak Vlade u Slunju ili odgovarajući
drugi naš prijedlog za rješavanje naznačenih teškoća, jer je stanje krajnje složeno.
S poštovanjem!
Predsjednik SO:
Bosnić Mile, politolog
Preslika, strojopis, latinica
HR-HRDCDR- 2, kut. 600.
113
36
1992., kolovoz 11.
Negoslavci
Odluka Izvršnog savjeta općine Negoslavci o zapljeni vozila te zabrani crpenja i
odvoženja nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez odobrenja višeg organa nadležnog
za navedene poslove
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJE
BARANJE I ZAPADNOG SREMA
OPŠTINA VUKOVAR
MESNA ZAJEDNICA NEGOSLAVCI
NEGOSLAVCI, 11. 08. 1992.
O D L U K A
Na sednici Izvršnog saveta MZ Negoslavci, održanog dana 10. 08. 1992. godine, Izvršni
savet MZ Negoslavci donosi sledeću O d l u k u:
– da se zabranjuje crpljenje i odvoženje nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez predhodne
odluke višeg organa koji je nadležan za iste poslove,
– da se privremeno oduzimaju vozila:
1. “Mercedes” cisterna u kojoj se nalazi oko 25.000 litara nafte,
2. “Fap” cisterna u kojoj nije utvrđena količina nafte,
3. “OPEL IDA” putnički automobil zrenjaninske registracije,
4. “Zastava 128” putnički automobil vukovarske registracije.
5. Zaplenjene stvari – uvid u zapisnik.
142

Ista vozila su zatečena na crpnoj stanici bez urednih dokumenata i ovlaštenja da crpe
naftu u cisterne i u kanistere, u kojima ima oko 200 litara nafte.
Pošto postoji osnovana sumnja da se vrše malverzacije sa naftom Izvršni savet MZ
Negoslavci donosi Odluku da se navedena vozila vrate isključivo na zahtev i prisustvo
predsednika Vlade ili predsednika Republike Srpske Krajine. Gore navedena Odluka je
donešena i zavedena u zapisnik sastanka Izvršnog saveta, održanog dana 10. 08. 1992.
godine.
M.P.
143
PREDSEDNIK IS MZ NEGOSLAVCI
SIMIĆ SAVA, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
142
Dopisano rukom.
143
Okrugli pečat: RSK, Opština Vukovar, MZ Negoslavci.
114
37
1992., kolovoz 11.
Bosanska Dubica
Zahtjev “Općinske konferencije Crvenog križa” iz Bosanske Dubice pograničnoj
policiji u Okučanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske
Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe
OPŠTINSKA KONFERENCIJA
CRVENOG KRSTA
BOSANSKA DUBICA M.P.
144
Broj: 01-2-
Bosanska Dubica, 11. 08. 1992. god.
POGRANIČNA MILICIJA
O K U Č A N I
PREDMET: Zahtjev za omogućenje prelaza građana
Bosanske Dubice koji napuštaju Bosansku Dubicu
i odlaze u ZAPADNE ZEMLJE.-
Prelaz bi koristili na relaciji Bosanska Dubica – Jasenovac – Novska.
Molimo Vas da nam prelaz što hitnije obezbijedite, pošto je jedan dio građana izvršio
zamjenu imovine na teritoriji Republike Hrvatske sa ljudima koji su doselili u Bosansku
Dubicu i žele da se presele na imovinu koju su mijenjali.
Drugi dio građana, oko 85% sa spiska, napušta Bosansku Dubicu i koriste Republiku
Hrvatsku kao tranzit u ZAPADNE ZEMLJE.
Spiskovi sa rješenjima za napuštanje Bosanske Dubice nalaze se u “Opštinskoj konferenciji
Crvenog krsta” u Bosanskoj Dubici i biće dati vama na uvid prilikom prelaska.
Izvršen prelazak i
spiskovi se nalaze u
SM Stara Gradiška
145
M.P.
146
PREDSJEDNIK OPŠTINSKE
KONFERENCIJE CRVENOG KRSTA:
ing. Pero Vučićević, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 597.
144
Prijemni pečat: SUP Pakrac, broj: 08/05-1-1796/01, primljeno 28. 8. 1992.
145
Dopisano rukom, potpis nečitak. Prilikom prijelaza izbjeglice su sustavno opljačkane. Vidi: Dok. br. 41.
146
Okrugli pečat: nečitko.
115
38
1992., kolovoz 11.
Vukovar
Izvješće predsjednika Izvršnog savjeta općine Vukovar, dr. Milorada Višića, o
situaciji na području Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika,
djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj
privrednoj aktivnosti
11. 08. 1992.
Od završetka rata na području opštine Vukovar prošlo je više od 9 meseci, a za to vreme
učinjeni su ogromni napori da bi se prevashodno u Vukovaru stvorio minimum uslova za
život (uglavnom sprovedena elektrifikacija, vodosnabdevanje, izvršena asanacija i sanacija
terena). Od 2500 ljudi iz 12. meseca danas u Vukovaru živi stalno blizu 20000 ljudi a na
području opštine bliže 55000. U takvim uslovima velikog priliva i povratka stanovnika (a
samo doseljenika ima oko 18000) izostala je u celosti pomoć viših sfera civilne vlasti tj. i
Vlade i resornih ministarstava, i to prvenstveno MUP-a u organizaciji rada SUP-a koji ni
izdaleka ne kontroliše situaciju na terenu (to se prevashodno odnosi na javnu bezbednost).
– Nedostatak inspekcijskih službi što za posledicu ima neuterivanje poreza i stvaranje uslova
za privredni kriminal.
– Nepotrebno postojanje više nezavisnih paravojnih i paramilicijskih formacija, koje unose
nemir među stanovništvo i vrše opstrukciju legalnih i instituc. sistema.
– Također cenimo da je opšta – politička situacija na području opštine vrlo loša, a uglavnom
proizlazi iz neorganizacije rada SUP-a, te ekonomskog stanja u kojem se nalazimo.
– Na području prosvetne delatnosti nije učinjen organizirani napor da bi se popravila ni
jedna zgrada od strane Vlade Republike Srpske Krajine niti nadležnog ministarstva.
– U oblasti socijalnih kategorija ističemo beznadežno stanje 7100 penzionera na opštini i
položaj invalida boraca, te porodica palih boraca (zatim na participaciju drugih opština u
troškovima bolnice kao i kod sanacije zgrada škola).
– U oblasti privrede – firme su prepuštene potpuno da se samostalno razvijaju bez potrebne
zakonske regulative, a potpuno je izostala pomoć oko revitalizacije strateških firmi za ovu
opštinu (“Borovo”, “Vuteks”, “Vupik”). Isto tako ukazujemo na nepravilno ponašanje u
oblasti regulisanja, poslovanja i gospodarenja sa naftom, i to od regulisanja pitanja sedišta
(kompanije) firme, preko regulisanja sedišta prometne sfere (shodno zadnjoj Skupštini u
Kninu), pa do pojave fizičkog nestanka nafte i poslovanja i manipulacije bez neophodne
dokumentacije.
Na području lične i imovinske nesigurnosti treba istaći opštu anarhiju, koja proizlazi iz
nerada pravosuđa i nezauzimanja adekvatnog položaja SUP-a u postojećim uslovima, što sa
neimanjem sredstava i slabom kadrovskom strukturom u opštini i nesaradnji (vertikalnoj i
horizontalnoj) između njih preti izmicanju kontroli.
Na sastanku sa poslanicima Skupštine Republike, sa predstavnicima MZ, boraca i
građana na području opštine Vukovar, došlo se do jedinstvenih stavova i ocena:
– da se izglasa nepoverenje Vladi Republike za dosadašnji rad,
– hitna smena rukovodstva kadra u MUP-u i NO,
– momentalno ukidanje paramilicijskih i paravojnih formacija,
116
– ukidanje “patuljastih” opština i objedinjavanje kadrova,
– potreba neophodnog formiranja i delovanja inspekcijskih službi (opštinske),
– ubrzano pristupiti izborima (odrediti datum),
– naći neophodnu pomoć za strateške firme i minimalna sredstva za Centar za socijalni
rad,
– odmah nakon redovne sednice Vlade sastanak sa Vladom oko mogućnosti razrešenja
ovakvog stanja, kako situacija ne bi potpuno izmakla kontroli i poprimila oblike pojedinačnog
rešavanja situacije kroz nelegalne institucije sistema,
– nedovoljna zastupljenost predstavnika Vukovara u višim sferama civilne vlasti.
147
PREDSEDNIK
IZVRŠNOG SAVETA
Višić dr. Milorad
Prilog: Potpis poslanika
republičke Skupštine
Potpisi predsednika
mesnih zajednica
148
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
39
1992., kolovoz 11.
Benkovac
Izvješće Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u RSK o evidentiranim
krivičnim djelima i prekršajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu općine Benkovac
u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove
Stanica javne bezbjednosti Benkovac
Broj: 08-01-02-03-510/92.
Benkovac, 11. 08. 1992. g.
MUP REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N
/ Uprava javne bezbjednosti /
PREDMET: Izvještaj o evidentiranim krivičnim
djelima i prekršajima JRM – dostavlja se
147
O prijedlogu mjera za poboljšanje sigurnosne situacije vidi: Dok. br.
148
Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.
117
Veza: Vaš broj 08-03-18-1-92
Dostavljamo vam podatke o svim krivičnim djelima evidentiranim u Stanici javne
bezbjednosti Benkovac u periodu 01. 01. do 31. 07. 1992. god., kao i podatke o izvršenim
prekršajima iz oblasti JRM.
OPŠTI KRIMINALITET
Krivično djelo Ukupno BP NO N
Ubistvo 14 1 5 8
Pokušaj ubistva 1 1 – –
Teške tjelesne povrede 3 2 1 –
Razbojništvo 2 1 1 –
Zlostava maloljetnog djeteta 1 1 – –
Teška krađa 33 1 12 20
Krađa 2 – – –
Oduzimanje vozila 2 – 2 –
Oštećenje tuđe stvari 2 – – –
Izazivanje opšte opasnosti 18 1 – 17
Napad na ovl. sl. lice 1 1 – –
Služba u neprijateljskoj vojsci 3 1 2 –
Ratni zločin protiv civ. stanovništva 1 – 1 –
Oružana pobuna 3 1 2 –
Terorizam 1 – 1 –
Ugrožavanje javnog saobraćaja 2 2 – –
89 13 27 49
PRIVREDNI KRIMINALITET:
Krivično djelo Ukupno BP NO N
Zloupotreba sl. položaja ili ovlaštenja 2 – 2 –
Pronevjera 1 – 1 –
Povlašćivanje kupaca 1 – 1 –
4 – 4 –
U istom periodu podnešeno je 47 krivičnih prijava protiv 4096 lica zbog krivičnih
djela:
a) službe u neprijateljskoj vojsci,
b) pomaganju neprijatelja,
c) oružane pobune,
d) osam krivičnih prijava protiv 37 lica zbog počinjenih krivičnih djela ratnog zločina
protiv civilnog stanovništva,
e) dvije krivične prijave zbog krivičnog djela zlostave u službi, a protiv pripadnika MUP-a
RH koja su počinjena u prvoj polovini 1991. godine, prijavljeno 21 lice,
118
f ) dvije krivične prijave zbog krivičnog djela izazivanja ratne i vjerske mržnje, razdora ili
netrpeljivosti protiv 13 lica, djela počinjena u toku 1991. godine i
g) jednu krivičnu prijavu protiv jednog lica zbog počinjenog krivičnog djela napada na
službeno lice, djelo počinjeno u toku 1991. godine.
PREKRŠAJ PROTIV JAVNOG REDA I MIRA:
Za isti period podnešeno je 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 15 lica
koji su počinili 11 prekršaja protiv javnog reda i mira, od kojih su tri lica odmah privedena
sucu za prekršaje, a sudac im izrekao zatvorske kazne i uputio ih na izdržavanje kazne.
[…………, v.r.]
149
NAČELNIK
Vujko Slobodan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 18., 1601.
40
1992., kolovoz 12.
Vukovar
Odluke Kriznog štaba općine Vukovar za poboljšanje političko – sigurnosne situacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OPŠTINA VUKOVAR
Krizni štab
Vukovar, 12. VIII. 1992.
O D L U K A
Na sednici Kriznog štaba opštine Vukovar održanoj 12. VIII. 1992., a povodom
oduzimanja dve cisterne za gorivo i dva putnička automobila u Negoslavcima, kao i zbog
opšte političko – bezbednosne situacije u opštini Vukovar,
150
donesena je sledeća Odluka:
1. da se do daljnjeg, odnosno do odluke Ministarstva za naftnu privredu, zabrani daljnje
crpljenje i odvoženje nafte sa crpne stanice u Negoslavcima,
2. da se zatečena i privremeno oduzeta materijalna sredstva poveravaju na čuvanje
Komandi I. sremskog odreda, dok se ne donese konačna odluka o sudbini tih sredstava,
3. da organi SUP-a i MUP-a RSK svojim ponašanjem i postupcima ne provociraju
i ne uzbunjuju narod, kako bi se izbegle teže posledice i eventualni sukob organa vlasti
149
Potpis nečitak.
150
O složenoj sigurnosnoj situaciji vidi: Dok. br. 38.
119
sa narodom. Zabranjujemo upotrebu represivnih mera sa bilo koje strane i unapred se
ograđujemo od moguće upotrebe agresije,
4. zahtevamo hitnu i sveobuhvatnu istragu o svim dosadašnjim aktivnostima u vezi sa
crpljenjem, raspodelom i eventualnim zloupotrebama u prometu naftom, te imenovanje
svih odgovornih za nastalu situaciju,
5. zabranjuje se svaka distribucija nafte i derivata sa terminala u Opatovcu dok se ne
ispitaju sve okolnosti u dosadašnjem radu,
6. tražimo informaciju o tome zašto u vezi sa navedenim aktivnostima sa naftom nisu
upoznati predsednik Izvršnog saveta, predsednik Kriznog štaba, sekretar SUP-a i komandant
Opštinskog štaba TO-a opštine Vukovar, na čijem se području ove aktivnosti odvijaju,
7. zahtevamo odgovoran rad istražnih i inspekcijskih organa na navedenom slučaju te
ažuran rad pravosudnih organa,
8. zahtevamo istragu o sudbini pšenice iz silosa “Đergaj” (Bršadin), pošto postoje brojne
pritužbe građana i boraca iz Bršadina koje upućuju na zloupotrebe (prodaja žita, prodaja i
uništavanje opreme u silosu). Zahtevamo istragu o dosadašnjem poslovanju u silosu “Slavija”
Vukovar,
9. zahtevamo istragu u vezi zloupotrebe u prikupljanju sekundarnih sirovina i pljačci i
uništavanju državne i privatne imovine pod izgovorom prikupljanja sekundarnih sirovina,
10. do daljnjeg se zabranjuje izvoženje sa područja opštine Vukovar svih materijalnih
dobara bez odobrenja predsednika Kriznog štaba,
11. zahtevamo istragu o paljevinama mnogih vitalnih objekata u gradu (zgrada gimnazije,
OŠ “Stjepan Supanc”, željeznička stanica u Borovu, dve stambene zgrade – soliteri, zgrade
“Narodne odbrane”, zgrade bivše “Croatie”, ugostiteljskih objekata u Adici i šumi Jelaš),
koje su se desile posle oslobođenja grada,
12. zahtevamo da se zbog otežanih komunikacija sa Baranjom (preko teritorija SRJ)
osnuje odelenje Istražnog zatvora u Vukovaru, jer za to ima i potrebe i mogućnosti,
13. zahtevamo od Vlade RSK da se odredi po pitanju izbeglica i poduzme sve potrebne
mere za njihovo zbrinjavanje: prehrana, smeštaj, socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje
(u vukovarskoj opštini ima 18.000 izbeglica),
14. zahtevamo da se Vlada odredi prema postojanju opština Mirkovci, Tenja i Dalj,
15. tražimo da se reguliše platni promet sa SRJ,
16. zahtevamo da Vlada RSK preduzme sve potrebne mere i radnje u svrhu uvođenja
reda i kontrole nad radom raznih milicijskih i “milicijskih” formacija na našem području, jer
njihovo prisustvo izaziva revolt građana i sumnju da iza pojedinih kriminalnih radnji stoje
neke od tih formacija, što može rezultirati otvorenim oružanim sukobima među Srbima,
17. zahtevamo što brže oživljavanje rada političkih partija i što brže provođenje slobodnih
izbora, a nakon toga legitimne vlasti da raspišu referendum u RSK,
18. zahtevamo donošenje posebnog Zakona o Vukovaru radi iznalaženja trajnih i
stabilnih izvora finansiranja za obnovu i razvoj Vukovara, te definisanje položaja Srpske
oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
19. zahtevamo od Vlade RSK da omogući horizontalno funkcionalno povezivanje
različitih organa i institucija vlasti na nivou opštine,
20. tražimo pomoć Republike u rešavanju socijalne problematike: porodice poginulih,
invalidi, ratni i civilni borci, nezaposleni, izbeglice, penzioneri, škole,
21. tražimo istragu o sudbini i povratak svih vozila, mašina za poljoprivredu i slično iz
SRJ u Vukovar, kao i brodova i šlepova koji su pripadali sisačkom “Lojdu”.
120
PREDSEDNIK
KRIZNOG ŠTABA
M.P.
151
Višić dr. Milorad
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 303.
41
1992., kolovoz 15.
Stara Gradiška
Izvješće Stanice milicije Stara Gradiška o oduzimanju materijalnih dobara od strane
pripadnika SJB Bosanska Gradiška putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog
križa preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe
IZVJEŠTAJ
Sastavljen dana 15. 08. 1992. godine u SM
152
Stara Gradiška po Mandić Ignjatiji, a u
vezi prelaska autobusa i putničkih automobila iz Bosanske Dubice za Novsku.
Dana 15. 08. 1992. god., po spisku “Crvenog krsta” iz Bosanske Dubice, oko 13.00 sati iz
Bosanske Dubice je stiglo 4 autobusa sa putnicima i 10 putničkih automobila, koji su trebali
da otputuju za Novsku. Autobusi, putnici kao i putnički automobili su pregledani na mostu
u Bosanskoj Gradišci, kojom prilikom je od radnika SJB
153
Bosanska Gradiška oduzeto
1440 DM, 40 USA, 10 švic. franaka, 20 šilinga, nešto zlatnog nakita, 2 fotoaparata, 1 radio
tranzistor, 1 automobil reg. oznake PD 783-82.
Navedena kolona je zatim prešla preko mosta, a potom se uputila prema Novskoj u pratnji
UNPROFOR-a.
Izvještaj sastavio
Mandić Ignjatije, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 23.
151
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar.
152
Stanica milicije.
153
Stanica javne bezbjednosti.
121
42
1992., kolovoz 18.
Knin
Odluka Vlade RSK o osnivanju Republičke komisije za ratne zločine i zločine
genocida
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-295/92.
Knin, 18. 08. 1992. godine
Na osnovu člana 2. točka 13. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni
glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 27. sjednici, održanoj dana 18. 08. 1992. godine u
Kninu, Vlada RSK donosi
O D L U K U
1. Osniva se Republička komisija za ratne i zločine genocida
u sastavu:
1. Mile Dakić,
2. Đorđe Latas,
3. Jovo Opačić,
4. Jovo Mirković,
5. dr. Mladen Hadžić.
2. Za predsjednika Komisije imenuje se Mile Dakić, koji će funkciju predsjednika obavljati
profesionalno.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku
RSK”.
M.P.
154
PREDSJEDNIK
mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
Dostaviti:
1. svim navedenim u tački 1.,
2. Ministarstvo za rad, boračka
i socijalna pitanja,
3. Ministarstvu financija RSK,
4. “Službeni glasnik RSK”,
5. arhiva – ovdje
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
154
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
122
43
1992., kolovoz 19.
Ilok
Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave Vladi RSK o radu Ministarstva u razdoblju
od 1. siječnja do 1. kolovoza 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo pravosuđa i uprave
Broj: 021-7/92-12-01
Ilok, 19. 08. 1992. god.
V L A D A
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
59300 K N I N
PREDMET: Izvještaj o radu Ministarstva pravosuđa i
uprave RSK za period od 01. 01. 1992. god.
do 01. 08. 1992. god.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je organizovano u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, tako da je podeljeno u četiri osnovne organizacione
jedinice i to:
1. Resor pravosuđa, 2. Resor uprave, 3. Resor zakonodavstva, 4. Sekretarijat.
1. Resor pravosuđa
Resor pravosuđa ima u svom delokrugu poslove – upravnog nadzora nad radom
pravosudnih organa i izvršenja krivičnih sankcija, poslove koji se odnose na organizaciju
pravosudnih organa, poslove koji se odnose na međunarodnu pravnu pomoć i druge.
Organizacija pravosuđa
Nakon donošenja Zakona o sudovima (“Službeni glasnik RSK” br. 4/92), Ministarstvo je
poduzelo mere da se formiraju sudovi u skladu sa članom 8. citiranog zakona na području
cele Republike Srpske Krajine. Osnovani su sudovi opšte nadležnosti i to: 1. opštinski
sudovi sa sedištem u 1. Kninu, 2. Vukovaru, 3. Belom Manastiru, 4. Pakracu, 5. Benkovcu,
6. Obrovcu, 7. Gračacu, 8. Korenici, 9. Kostajnici, 10. Okučanima, 11. Vojniću, 12.
Vrginmostu, 13. Glini, 14. Petrinji, 15. Dvoru na Uni i 16. Donjem Lapcu.
2. Okružni sudovi sa sedištem u Kninu, Belom Manastiru, Pakracu i Glini. 3. Vrhovni
sud u Kninu, sa privremenim sedištem u Vukovaru, i 4. Privredni sudovi nisu osnovni kao
posebni, već organizaciono deluju kao privredna odelenja u sastavu okružnih sudova.
Osnovani su organi tužilaštva i to: kao opštinska u sedištima: 1. Vukovar, 2. Beli Manastir,
3. Knin, 4. Benkovac, 5. Korenica, 6. Glina, 7. Okučani.
155
Okružna u sedištima Beli Manastir, Knin i Glina i republičko sa privremenim sedištem
u Vukovaru.
155
Dopisano rukom.
123
Do sada je osnovano i četrnaest sudova za prekršaje sa sedištima u većim opštinskim
mestima, kao i Republički sud za prekršaje sa sedištem u Kninu.
Pri okružnim sudovima osnovani su istražni zatvori, osim kod Okružnog suda Pakrac,
koji sud još ne funkcioniše iz objektivnih razloga, obzirom da je tek osnovan. Deluje i
zatvorsko odelenje Istražnog zatvora Beli Manastir u Vukovaru.
Uslovi rada
Najveći problem koji je prisutan kod svih pravosudnih organa jeste nedostatak materijalno
– finansijskih sredstava za rad, s tim što je to izraženo kod nekih više kod nekih manje. Kod
većine pravosudnih organa postoji problem nedostatka poslovnog prostora, tako da su neki
od njih prisiljeni da rade i u drugim mestima gde im nije sedište, ili u prostorima koje su
dobili od drugih organa i organizacija na području nekih opština. Radi se na tome da se
pronađe prostor gde bi ti organi mogli da rade, pa se takve akcije poduzimaju na području
opštine Vukovar, Beli Manastir, gde se vrši adaptacija zgrade gde će biti preseljeni pravosudni
organi. Pored prostora problem je nedostatka osnovnih sredstava za rad, kao što su pisaće
mašine sa ćiriličnim slovima, pomankanje upisnika čije štampanje je skupo, pomankanje
kancelarijskog materijala i pribora koji je potreban u radu svih organa pravosuđa. Sve je to
usko vezano sa nedostatkom finansijskih sredstava, pa se to odražava na rad tih organa, tako
da se ne mogu uspešno provoditi osnovne radnje, kao što su uviđaji, jer nema sredstava za
nabavku benzina, obdukcije, pregled krvi, veštačenja i slično. Bez obzira što je donešena
odluka da se pravosudni organi finansiraju iz budžeta RSK, ta odluka još nije saživela, jer
Republika nije donela ni svoj budžet, kako bi mogla znati koliko treba da izdvoji sredstava
za finansiranje pravosudnih organa. Zbog toga pravosudni organi uglavnom su prepušteni
sami sebi što se tiče finansiranja, pa se snalaze kako znaju i umeju i najčešće su prisiljeni da
se obraćaju svojim opštinama, onima gde je sačuvana privreda i koje su bogatije, pa im one
pomažu, ali to nije konačno rešenje. Potrebno je da se otvori žiro – račun na nivou republike,
gde bi se uplaćivali troškovi postupka, sudske takse i ostalo. Usled pomankanja finansijskih
sredstava radnici u pravosuđu nisu adekvatno plaćeni za svoj rad, a i ono što primaju ne
stiže redovito već sa zakašnjenjem, tako da to pojede inflacija, što izaziva nezadovoljstvo
radnika.
K a d r o v i
Suočeni smo na području cele republike RSK sa kadrovskim problemom u pravosudnim
organima. Nema dovoljan broj stručnih kadrova za obavljanje funkcija sudija, tužioca.
Jedan deo stručnog kadra koji je postojao pre rata, otišao je u Srbiju i ne želi da radi u
RSK iz njima poznatih razloga, a mora se istaći da među tim razlozima ima i takvih koje
bi se moglo rešiti na nivou Republike, a to je redovno i adekvatno plaćenje njihovog rada,
zatim rešavanja njihovog smeštaja. Nailazimo na problem kod lokalnih organa, u mesnim
zajednicama, smeštaja tih radnika, pa se Ministarstvo tu angažuje oko smeštaja radnika iz
oblasti pravosuđa. Uočena je praksa kod lokalnih vlasti da pravosudne funkcionere angažuje
u teritorijalnoj obrani, što smatramo da je nepotrebno, jer ti funkcioneri ne mogu u takvim
slučajevima redovito obavljati svoje redovne pravosudne poslove, koji su važni jer se kroz
rad pravosudnih organa može ocenjivati da li funkcioniše vlast u našoj Republici ili ne,
odnosno misli se i na pravosudni dio vlasti. Zato smatramo da bi trebalo osloboditi od
teritorijalne odbrane pravosudne funkcionere. Sve više je postupaka koji su pokrenuti pred
pravosudnim organima, pa se oni angažuju u celosti u svom radu u redovnim postupcima
i nemaju sada više slobodnog vremena da bi mogli biti angažovani u teritorijalnoj obrani.
124
Zato bi trebalo da Vlada donese uputstvo teritorijalnoj odbrani, da se izuzmu pravosudni
funkcioneri u angažovanju u teritorijalnoj odbrani.
Odnos pravosudnih organa prema drugim organima
Mišljenja smo da se ne ceni dovoljno potreba rada pravosudnih organa kod nekih drugih
službi, ali to se može popraviti saradnjom. Takva pojava se uočava u odnosu sa radom
organa SUP-a. Organi SUP-a verovatno imaju svojih problema, ali morali bi prihvatiti i
primedbe organa pravosuđa kada su one dobronamerne. Ovo se odražava u konkretnim
postupcima pri dostavljanju krivičnih prijava, koje nisu uvek obrađene u skladu sa
odgovarajućim propisima, možda zbog nestručnosti njihovih sastavljača, pa kada im organi
vrate njihove prijave na popravak, dešava se da to ne bude urađeno, ili ne bude urađeno
u potpunosti. Imamo primedbu u vezi s tim od strane sudija za prekršaje, pa i javnih
tužilaca. Kada se obrađuje neki slučaj, potrebno je da se uz prijavu dostavljaju i dokazi,
ti dokazi često nadostaju, barem tamo gde bi se mogli prikupiti na odgovarajući način,
opisivanjem ili predlaganjem svedoka očevidaca, ukoliko nema organ unutrašnjih poslova
sredstva za nabavku potrebnih uređaja za prikupljanje dokaza. Ovo Ministarstvo nastojaće
da organizuje sastanke sa organima unutrašnjih poslova radi dogovaranja oko zajedničkog
rada na što boljem i kvalitetnijem obrađivanju predmeta.
K o m u n i k a c i j e
Razumljivo je da u ratnim ili poluratnim uslovima ne mogu funkcionirati sve komunikacije
kao u mirno vreme. Upravo nemogućnost održavanja saobraćajnih, telefonskih i drugih
veza na čitavom prostoru Republike, odražava se na rad pravosudnih organa negativno. Na
pojedinim predelima saobraćajnice su ugrožene, a nemamo ni prevoznih sredstava, pa niti
telefonskih linija dovoljno, što često puta utiče na to da sudovi ne mogu na vreme izaći na
uviđaj i izvršiti prikupljanje dokaznih sredstava, pa će se to svakako odražavati na kvalitet
rada pravosudnih organa.
Okružni zatvori
Okružni zatvori koji su osnovani pri okružnim sudovima, imaju najveći problem u
pronalaženju smeštaja sa izuzetkom u Belom Manastiru, gde su uslovi nešto bolji ali i kod
njih nema materijalnih sredstava za rad. Trenutno vodi se akcija da se izvrši adaptacija
zatvora u Vukovaru, pa je problem finansiranja adaptacije, i Ministarstvo je poduzelo
konkretne mere da se izvrši dogovaranje na nivou opština i oblasti oko finansiranja zatvora
u Vukovaru. Obzirom da će se pojaviti sve veći broj osuđenih lica, potrebno je da Vlada
razmotri mogućnost osnivanja zatvora za izdržavanje pravosnažno izrečenih kazni. Takva
inicijativa je već poticala od Ministarstva pravosuđa u našim ranijim izveštajima, na koje se
pozivamo.
Negativne pojave
Primili smo kod nekih pravosudnih organa izvještaje, u kojima isti organi ukazuju na
sve učestalije negativne pojave koje se javljaju na ovom području Republike. Izvršen je
veliki broj krivičnih dela teže prirode protiv života i tela i imovine, kao što su ubistva,
krađe, razbojništva, razbojničke krađe i silovanja. Uočena je tendencija i njihovog porasta.
U izvršenju ovih dela organizuju se grupe, pa se može govoriti o organizovanom kriminalu.
Takve grupe koriste naoružanje od TO. U izvršenju takvih dela javljaju se i poznate ličnosti
iz javnog života, pa je u takvom slučaju otežan rad pravosudnih organa na provođenju
postupka oko kažnjavanja takvih lica. Potrebno je da se na svim nivoima vlasti poduzimaju
mere da se takve pojave suzbiju.
125
2. Resor uprave
U Resoru za upravu obavljaju se poslovi državne uprave koji se odnosi na sistem državne
uprave i to:
donošenje rešenja u upravnom postupku, –
praćenje stanja i pokretanje inicijative za rešavanje pitanja u sistemu državne uprave, –
stručna obrada sistemskih i drugih pitanja od šireg značenja koja treba ugraditi u –
propise iz oblasti državne uprave, izrada pravilnika, naredbi, upustava i rešenja koje
donosi ministar,
izrada nacrta i predloga zakona i drugih propisa i opštih akata koje donose Skupština –
RSK i Vlada u oblasti uprave,
obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrđenih zakonom. –
U Resoru za upravu donose se rešenja o upravnom postupku u slučajevima predviđenim
posebnim zakonima, pa ćemo se u ovom izveštaju više osvrnuti na drugu problematiku
posebno na pitanje sistema državne uprave.
Sistem državne uprave
U našoj Republici državna uprava organizovana je na sličan način kao u Republici Srbiji.
Doneti su svi osnovni zakoni iz oblasti državne uprave i to: Zakon o državnoj upravi, Zakon
o ministarstvima, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj
upravi (“Službeni glasnik RSK” br. 3/92) i Zakon o radnim odnosima u državnim organima
(“Službeni glasnik RSK” br. 6/92). Po Zakonu o državnoj upravi, poslove državne uprave
obavljaju ministarstva. Za obavljanje određenih poslova državne uprave mogu se obrazovati
organi uprave u sastavu ministarstava, a za obavljanje stručnih poslova i poslova državne
uprave, kada je to zakonom određeno, mogu se obrazovati posebne organizacije. Zakon
o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi kao i Zakon o
državnoj upravi, omogućavaju da se u slučaju potrebe sistem državne uprave organizuje na
drugačiji način nego u Republici Srbiji. To se može učiniti zbog postojanja srpskih oblasti
kao posebnih teritorijalnih jedinica. Po članu 2. Zakona o državnoj upravi organi opštine i
srpskih oblasti mogu obavljati određene poslove državne uprave kada su im povereni zakoni.
Do sada organima opština i srpskih oblasti nisu povereni poslovi državne uprave, ali će po
našem mišljenju biti efikasnije da se određeni poslovi državne uprave prenesu na opštine iz
srpske oblasti. Do takvog zaključka došli smo nakon analize rada ministarstava i dosadašnjih
iskustava u funkcionisanju državne uprave.
Po našem mišljenju ministarstva još nisu organizovana na način određen u Zakonu o
državnoj upravi, pa ne mogu obavljati poslove državne uprave. Ovom prilikom navodimo
neke osnovne predpostavke koje moraju ispuniti sva ministarstva da bi funkcionisao sistem
državne uprave.
– Potrebno je da svako ministarstvo donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mesta. U tom aktu moraju se prvo sistematizirati radna mesta pomoćnika ministra,
sekretara ministarstva, inspektora i administrativnih radnika.
– Prilikom donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta treba
predvideti osnivanje područnih centara državne uprave za područje dve ili više opština.
Prema našem saznanju većina ministarstava nije organizovala ministarstvo u skladu sa
Zakonom o državnoj upravi na celoj teritoriji Republike Srpske Krajine i zbog toga sistem
državne uprave još uvek ne može funkcionisati. Zbog toga je potrebno da sva ministarstva
sačine akte o unutrašnjoj organizaciji i organizuju obavljanje poslova van sedišta organa
126
državne uprave. Da bi ministarstva mogla na pravi način organizovati rad ministarstva,
potrebna je bolja saradnja sa ministarstvima u Republici Srbiji.
Kao što je gore navedeno, sistem državne uprave može se organizovati i na drugi način i
to poveravanjem poslova državne uprave opštinskim i oblasnim organima uprave. Čini nam
se da bi takav sistem uprave više odgovarao zbog teritorijalne razdvojenosti srpskih oblasti.
U tom sistemu opštinski organi uprave vodili bi prvostepeni upravni postupak i inspekcijski
nadzor, a oblasni organi uprave bi, pored primenjivanja zakona i drugih propisa iz svoje
nadležnosti, rešavali u drugostepenom upravnom postupku i vršili inspekcijski nadzor u
skladu sa poverenim poslovima.
Da bi se mogao formirati ovakav sistem državne uprave potrebno je osnovati oblasne
organe uprave u skladu sa postojećim propisima. Na nivou Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem osnovani su oblasni organi uprave i to Odlukom organizacije oblasnih organa
uprave (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” br. 10/92.). U istom “Službenom
glasniku” objavljen je Statut Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojim je
propisana nadležnost srpske oblasti, organi srpske oblasti, odluke i opšti akti i dr. Potrebno
je da i druge srpske oblasti donesu Statut i Odluku o organizaciji oblasnih organa uprave,
jer tek nakon toga mogli bi se poslovi državne uprave poveriti oblasnim organima.
Predlažemo da Vlada Republike Srpske Krajine razmotri ovu problematiku i zauzme stav
o tome koji će se primeniti sistem državne uprave od gore dva predložena sistema.
Sredstva za fnansiranje poslova državne uprave
Po Zakonu o državnoj upravi, Republika je dužna da osigura sredstva za finansiranje
poslova državne uprave. Sredstva za finansiranje poslova državne uprave obezbeđuju se u
budžetu Republike. Kako do sada nije donet budžet Republike, ne mogu se na odgovarajući
način finansirati organi državne uprave. Zbog toga predlažemo da se donese privremeni
budžet Republike Srpske Krajine, te da se u njemu obezbede sredstva za finansiranje poslova
državne uprave u skladu sa članom 79. Zakona o državnoj upravi.
Program rada u Resoru uprave
Kao što je gore navedeno Resor uprave u Ministarstvu pravosuđa i uprave u narednom
periodu bavit će se pre svega sistemom državne uprave, kako bi nadležni organi mogli
obavljati poslove državne uprave.
Pored toga izvršit će se kontrola rada ministarstava, odnosno nadzor nad primenom
zakona i drugih propisa, kao i propisa o upravnom postupku u pojedinim ministarstvima.
Do kraja godine izvršit će se edukacija radnika koji obavljaju poslove matičarstva.
Predviđeno je održavanje dva seminara, i to jedan u Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem, i jedan seminar u Srpskoj oblasti Krajina.
Poduzećemo mere za osnivanje novih organa uprave, pre svega Republičke geodetske
uprave koja se može formirati na nivou Republike ili kao oblasne geodetske uprave.
U oblasti kancelarijskog poslovanja doneće se odgovarajući pravilnici i uputstva, kako
bi se primenio novi sistem kancelarijskog poslovanja. Nakon objavljivanja propisa iz ove
oblasti, Ministarstvo će poduzeti mere da svi organi uprave vode kancelarijsko poslovanje u
skladu sa novim propisima.
3. Resor zakonodavstva
U delokrug rada Resora zakonodavstva spadaju sve aktivnosti u vezi pripreme zakona,
drugih propisa i opštih akata, i obavljanje stručnih i drugih poslova u vezi zakonodavne
aktivnosti.
127
U Resoru zakonodavstva se vrši formalno ispitivanje zakona i drugih propisa koje su
predložila pojedina ministarstva, te se uspostavlja saradnja sa “Službenim listom Republike
Jugoslavije” radi objavljivanja zakona i drugih propisa.
Do sada su objavljena 76 zakona i jedanaest “Službenih glasnika Republike Srpske
Krajine”. U toku ove nedelje objaviće se i broj 12 “Službenog glasnika”, sa 7 novih zakona,
jednom izmenom i dopunom zakona, te po jednom uredbom, pravilnikom i odlukom.
U poslednje vreme otežano je objavljivanje zakona zbog nedostatka sredstava za troškove
objave “Službenog glasnika”. Zbog toga je potrebno da se “Službeni glasnik” štampa u
nekoj od štamparija na području Republike Srpske Krajine. Također je otežana distribucija
“Službenog glasnika”, jer u “Službenom listu Republike Jugoslavije” nije organizovana
služba za distribuciju “Službenog glasnika” na teritoriju Republike Srpske Krajine.
Pojedini predlagači zakona i drugih propisa dostavljaju zakone i propise sa mnogim
nedostacima u formalnom i pravopisnom smislu, što takođe otežava objavljivanje. Većina
predlagača ne pridržava se Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, (“Sl. glasnik RSK”,
broj 3/92), pa se ponekad zakoni pišu nejasnom mešavinom srpskog ili hrvatskog jezika,
a bilo je primera da se koriste čisto hrvatski termini, pa se zbog toga mora vršiti redakcija
celog zakona.
Iz izloženog je vidljivo da je u proteklom periodu bilo teškoća i problema, ali su postavljeni
dobri osnovi za rad u ovoj oblasti. Kada se bude pronašla odgovarajuća štamparija na
području Republike Srpske Krajine, smatramo da će se propisi još brže i sa manje grešaka
štampati u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”.
Program rada u Resoru zakonodavstva
Po Zakonu o državnoj upravi, u poslove organa državne uprave, pored ostalog, spadaju
i poslovi koji se odnose na pripremanje zakona, drugih propisa i opštih akata (čl. 8. tačka
4. Zakona o državnoj upravi). U resoru zakonodavstva će se i dalje vršiti kontrola zakona i
propisa pre objave u “Sl. glasniku”, ali će se isto tako uspostaviti bolja saradnja sa predlagačima
zakona i propisa, kako bi se na objavu dostavljali formalno, pravno i pravopisano ispravni
tekstovi, zakoni i drugi propisi.
U narednom periodu u resoru zakonodavstva izradiće se nacrt izbornih zakona. Već je
uređen i dostavljen Vladi nacrt Zakona o političkim strankama, a u toku je izrada nacrta
i svih ostalih izbornih zakona. Pre donošenja, odnosno izrade nacrta Zakona o izborima,
Ministarstvo pravosuđa i uprave će doneti Vladi Republike Srpske Krajine informaciju
o mogućim modelima izbornih zakona, jer resor zakonodavstva može pristupiti izradi
nacrta tih zakona tek nakon što se donese politička odluka o tome da li će se prihvatiti
proporcionalni sistem, sistem pojedinačnog glasanja, većinski sistem ili kombinacija tih
sistema.
4. Sekretarijat
Koristeći mogućnost propisanu Zakonom o ministarstvima (“Službeni glasnik RSK”
broj 3/92) kao i ostalim pozitivnim propisima kojima je uređena materija unutrašnje
organizacije organa državne uprave, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji je obrazovan
Sekretarijat Ministarstva kao posebna organizaciona jedinica u kojoj se obavljaju poslovi od
zajedničkog interesa za celo Ministarstvo, a odnose se na:
unutrašnju organizaciju i rad Ministarstva, –
ostvarivanje saradnje Ministarstva sa drugim organima, –
informaciono – dokumentacioni sistem, –
128
normativno – pravne, kadrovske, finansijsko – materijalne, tehničke, administrativne, –
daktilografske i druge poslove.
U izveštajnom periodu Pravilnik je pretrpio određene izmene u pravcu usklađivanja
sa Uredbom o načelima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta u
ministarstvima i posebnim organizacijama (“Službeni glasnik RSK” broj 9/92), koja
je kasnije stupila na snagu, kao i u pogledu prilagođavanja sistematizacije radnih mesta
potrebama prakse, odnosno stepenu sadašnjeg razvoja ovog organa državne uprave. Prema
ovom Pravilniku, popunjenost radnih mesta je uglavnom na zadovoljavajućem nivou sa
izuzetkom Odseka za upravnu inspekciju, koji se, kao unutrašnja organizaciona jedinica
Resora za upravu, u narednom periodu mora ubrzano staviti u funkciju.
Usvajanjem Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave, kao i
donošenjem Uputstva o kancelarijskom poslovanju, stvorene su pravne predpostavke za
primenu novog sistema kancelarijskog poslovanja za sve organe koji vrše poslove državne
uprave. U skladu s ovim propisima u Sekretarijatu su ustrojene odgovarajuće evidencije o
aktima i predmetima, koje se putem skraćenog delovodnika vode po sistemu jedinstvenih
klasifikacionih znakova.
U okviru Sekretarijata takođe se vode poslovi koji proističu iz odredbi Zakona o pečatu
državnih i drugih organa (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92), a odnose se na davanje
saglasnosti na sadržinu i izgled pečata, kao i vođenje evidencije o istom. Od aprila ove
godine (od kada je zakon stupio na snagu) do danas, prema usvojenoj evidenciji rešeno je 60
zahteva za davanje saglasnosti.
Tokom godine rad ministarstva u celini pratio je rad radnika na personalnim,
računovodstvenim, tehničkim, administrativnim, daktilografskim i ostalim poslovima koji
se obavljaju u okviru Sekretarijata.
5. Organizacioni problemi
Zbog činjenice teritorijalne razdvojenosti, nameće se, kao jedini mogući način delovanja
onaj, po kojem Ministarstvo ima više kancelarija u različitim mestima, tačnije u Iloku, Kninu
i Beogradu. Procenjujem da će ovakav način rada morati biti provođen kroz duže vreme,
jer se, nažalost, najviše kontakata, konkretnih dogovora i kontrola obavlja neposrednim,
fizičkim prisustvom mene lično, ili nekoga od stručnih lica u Ministarstvu.
Iako u ovom izveštaju više puta naglašavana, problematika finansiranja u ogromnoj meri
otežava naš rad. Na raspolaganju imamo jedan službeni automobil, dve električne pisaće
mašine i telefaks aparat. S obzirom da bi svakodnevno morali delovati na više strana, jasno
je da u tome ne uspevamo i pored pojačanog angažovanja svih zaposlenih.
Više puta sam na sednicama Vlade insistirao na dodeli sredstava, koja dakle treba da
omoguće elementarno funkcionisanje. Taj objektivni momenat do danas nije adekvatno
rešavan.
Situaciju će daljnje zakomplikovati aktivnosti oko predstojećih izbora i upozoravam da
tom ozbiljnom i komplikovanom poslu u ovom času možemo prići bez straha, jedino sa
aspekta znanja i sposobnosti ljudi koji će biti angažovani.
Ministar
M.P.
156
Vojin Šuša
156
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.
129
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 129-13.
44
1992., kolovoz 19.
Okučani
Izvješće “Šumarije Okučani” SUP-u Pakrac o primjerima krađe i samovoljne sječe
drva za ogrjev na području pod ingerencijom Šumarije
“ŠUME KRAJINE”
“ŠUMARIJA OKUČANI” M.P.
157
Broj: 01-263/92
Okučani, 19. 08. 1992. godine
SUP PAKRAC
n / r Ostrolučanin Vase
O k u č a n i
PREDMET: ŠUMSKE ŠTETE.
“Šumarija Okučani” se svakodnevno sreće s problemom krađe i samovoljne sječe ogrevnog
drveta. Prilikom toga, sjeku se stabla po redu, prave progale i pustoši šuma. Naše terensko
osoblje je nemoćno da stane na kraj ovakvim pojavama, te dolazi u opasnost da budu fizički
napadnuti.
Šumarija je preduzela mjere da se to spriječi. Povećali smo broj terenskog osoblja radi
boljeg nadzora nad šumom, odredili punktove gdje se može izdavati ogrev, omogućujemo
ljudima da po pristupačnim cijenama sami sebi izrađuju ogrev. No, i pored toga, pojedinci
kradu i pustoše šumu. Protiv takvih osoba se podnose prijave šumske štete i predaju javnom
tužilaštvu.
Ove pojave su uzele maha naročito u Bodegraju i Lađevcu, Rajiću, Rajčićima, Cagama,
Gređanima i drugim selima. Čak se dešava da i granična milicija samovoljno siječe drva, bez
obzira što je organizovana nabavka drva za njih.
Stoga molimo naslov da osnuje jedno interventno odjeljenje milicije koja bi nam
priskočila u pomoć ukoliko bi naši ljudi bili napadnuti. Isto tako, to odjeljenje bi vršilo
kontrolu kretanja drvnog materijala po terenu, odnosno putevima, te oduzimalo na licu
mjesta materijal bez urednih popratnih dokumenata.
Nadamo se da će naslov imati razumijevanja za naše teškoće, te nam pružiti odgovarajuću
pomoć i zaštitu na čemu se unaprijed zahvaljujemo.
DIREKTOR
Relić Čedomir
157
Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, broj: 1/02/94, primljeno 27. 8. 1992.
130
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
45
1992., kolovoz 19.
Borovo
Izvješće rukovodioca Službe socijalne zaštite Oblasnom sekretarijatu za opću upravu
Srpske oblasti SBZS o radu službe
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE
Br. 4/92
Borovo, 19. 08. 1992.
SEKRETARU OBLASNOG SEKRETARIJATA
ZA OPŠTU UPRAVU
dipl. pravniku Nemanji Jovčiću
IZVEŠTAJ O RADU SLUŽBE SOCIJALNE ZAŠTITE
ZA SRPSKU OBLAST SLAVONIJU, BARANJU I ZAPADNI SREM
Služba socijalne zaštite Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema osnovana je
u martu 1992. god. Za rukovodioca službe imenovan je mr. Milivoje Kostić, a na upravnim
poslovima socijalnog rada zaposlena je socijalni radnik Ružica Arbutina.
Služba se bavi uočavanjem socijalnog stanja i problematike i preko opštinskih organa
zaduženih za poslove iz oblasti socijalne zaštite, preduzima konkretne mere u otklanjanju
uzroka i posledica takvih stanja.
Složenost i specifičnost problematike i praktična nemogućnost rešavanja uputila nas je
na hitnost u povezivanju sa Republikom Srbijom. U tome smo naišli na veliko razumevanje
grada Novoga Sada. Uputili smo 13. 04. 1992. god. zvanični zahtev kojim smo očekivali
pomoć i saradnju Skupštine opštine Novi Sad i Izvršnog veća AP Vojvodine. Istovremeno je
isti zahtev upućen predsedniku Izvršnog veća AP Vojvodine i Pokrajinskom sekretarijatu za
zdravstvo, socijalnu i dečiju zaštitu.
Po pozitivnom odgovoru ponovno smo uputili dopis na iste adrese, za formiranje
Centra za rehabilitaciju i smeštaj ranjenika u selu Šarengrad, opština Vukovar, a u sastavu
Zdravstvenog centra iz Vukovara, koji nam se nametnuo kao preka potreba smeštaja i
zbrinjavanja ranjenika ovoga rata, koji su pored teških povreda ostali i bez smeštaja ili onih
koji bi o njima dalje brinuli. Ovakav smeštaj imao bi trajan karakter. Centar bi prihvatao
ranjenike i borce ne samo sa područja naše oblasti, nego po potrebi i šire.
131
Dana 16. 04. 1992. god. organizirana je poseta predstavnika Ministarstva za zdravstvo
i socijalnu zaštitu SO Krajine i predstavnika vukovarske bolnice kod predsednika Izvršnog
veća AP Vojvodine dr. Jove Radića, predsednika Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo dr.
M.,
158
Prvulovića mr. M.
159
Kostića, rukovodioca Službe socijalne zaštite SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem, direktora bolnice Vukovar dr. V.
160
Stanimirovića i opštinskog
sekretara za zdravstvo i socijalnu zaštitu Novoga Sada M.
161
Hemon. Na sastanku je izražena
spremnost da se od strane Pokrajine pomogne u organizaciji i privođenja objekata nameni
kao i:
– da se o ukupnoj aktivnosti, putem Sekretarijata za zdravstvo, socijalnu i dečiju zaštitu AP
Vojvodine informišu nadležna ministarstva u Republici,
– da će se obezbediti priključenje objekta na električnu mrežu u selu Šarengrad,
– da će se obezbediti potrebna količina (10.000 litara) lož ulja za potrebe zagrevanja
objekta,
– da će se obezbediti nabavka jednog vozila za potrebe budućeg centra,
– da se obezbede potrebna sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju navedenog objekta za
nabavku potrebnog materijala,
– da će se obaviti razgovori sa nadležnim u Skupštini grada Novoga Sada u cilju bitnog
angažovanja odgovarajućih društvenih preduzeća iz Novoga Sada na izvođenju radova
rekonstrukcije i adaptacije navedenog objekta.
Istoga dana predstavnike SO Krajine primio je predsednik Izvršnog saveta grada Novoga
Sada dr. Đorđe Bašić. U razgovoru je izražena spremnost da se izađe u susret zahtevima
u granicama mogućnosti grada, a u skladu sa obavljenim dogovorima sa predsednikom
Izvršnog veća AP Vojvodine.
Već 24. 04. 1992. god. ekipa JP “Stan” i stručnjaci “Projekt investa” obavili su uvid u
stanje objekta i dostavili izveštaj i ponudu. Ponuda je od strane nadležnih AP Vojvodine
prihvaćena i prešlo se odmah na rad.
Do sada su obavljeni svi potrebni:
– građevinski radovi,
– radovi na rekonstrukciji električne mreže,
– obezbeđeno je 10.000 litara lož ulja,
– obezbeđeno je putničko vozilo (poklon pokrajinskog “Zavoda za socijalna istraživanja”),
– izvršena celokupna rekonstrukcija kotlarnice i grejanja,
– izvršena rekonstrukcija vodovodne mreže.
Privode se kraju radovi oko čišćenja i uređenja objekta.
Smatramo da će se objekt moći pustiti u funkciju početkom devetog meseca.
Za opremanje objekta obratili smo se opštini Vukovar da nam dozvoli iznošenje preostale
potrebne opreme iz nekadašnjeg “Doma starih i nemoćnih lica Vukovar”, što smo naišli na
razumevanje. Kompletno opremanje izvršit će opština Novi Sad.
Pored rehabilitacionog centra nalazi se zgrada koju smo namenili za smeštaj starih i
nemoćnih lica. Zgrada je dovedena u funkciju i moći će primiti prve stanare početkom
devetog meseca. Kapacitet je oko 50 stanara. Za konačno opremanje doma također se
obavezuje opština Novi Sad.
158
Mladen.
159
Milivoje.
160
Vojislav.
161
Priređivači nisu utvrdili ime.
132
“Crveni krst AP Vojvodine” obezbedit će kompletnu ishranu za tri meseca. Zato molimo
Oblasno veće da razmotri kako će se dalje financirati i održavati oba objekta.
Radi snimanja broja lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe trajnog smeštaja u
ustanovu socijalnog tipa, ostvarili smo kontakt sa Centrom za socijalni rad u Vukovaru,
opštinskim boračkim organizacijama i opštinskim organizacijama “Crvenog krsta”, kojima
je kao pomoć na prikupljanju ovih podataka ponuđen i upitnik.
Obišli smo novoformirane opštine Mirkovce, Dalj i Tenju radi pružanja pomoći u
organizaciji organa starateljstva i dali im pismene upute o radu tih organa.
Sav dosadašnji rad odvijao se uz ogromne poteškoće koje prete da u budućnosti totalno
onemoguće rad ove službe. Sva komunikacija sa AP Vojvodinom i celom našom oblasti odvija
se vrlo otežano, jer su loše ili uopšte ne postoje telefonske veze, pa je obavezna upotreba
vozila. Nekoliko puta dobili smo plaćeno gorivo, a sve ostale nabavke goriva financirao
je rukovodilac službe mr. Milivoje Kostić sam. Nije potrebno naglašavati o nemogućnosti
daljeg financiranja. Lične dohotke služba nije primila, jer ih nitko nije obezbedio, a da
ne govorimo o kancelarijskom materijalu, plaćenim bonovima za benzin, pečatu i radnom
prostoru koji nam je sada privremen, a za koji dan ga potpuno moramo napustiti, a da nam
drugi nije obezbeđen.
Na sve ove probleme ukazali smo ministru našeg Ministarstva tražeći barem minimalne
uslove za rad, ali to je ostalo bez odjeka.
Zato molimo Oblasno veće da razmotri važnost i rezultate rada Službe socijalne zaštite i
da nam na neki način pomogne u daljem radu.
Rukovodilac Službe
M.P.
162
socijalne zaštite
mr. Milivoje Kostić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
46
1992., kolovoz 21.
Knin
Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 21. 08. 1992. godine u “Domu privrednika”
162
Pečat: nečitak.
133
Sjednici prisustvuju:
mr. Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Veljko Džakula, Stevo Bogić, Stojan Španović, Milan
Martić, Sergej Veselinović, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, David Rastović, Savan
Grabundžija, mr. Svetozar Vinčić, dr. Mladen Hadžić i Sretko Petković.
Sjednici ne prisustvuju:
Božanić Boško, Šuša Vojin, Dobrosav Veizović, dr. Dušan Jović, Milan Knežević, Mitar
Brnović, Gaćeša Rade i Arbutina Nebojša.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Zdravko Janković, Nebojša Mandinić i Goran Hadžić.
Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D
1. zauzimanje političke strategije vezano za političke događaje koji predstoje (nastavak rada
paritetne komisije, predstojeća mirovna konferencija u Londonu i dr.),
2. informacija o aktualno vojno – političkim zbivanjima na području Republike Srpske
Krajine,
3. rasprava o potrebi transformacije Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva
odbrane,
4. donošenje Odluke o davanju pozajmice opštini Slunj i pomoći Centru za socijalni rad
opštine Petrinja,
5. zauzimanje stava o pitanju sufinanciranja TO,
6. donošenje Odluke o interventnoj financijskoj pomoći “Radio glasu Petrove Gore”,
7. donošenje Odluke o ustupanju tzv. “generalske vile” episkopu dalmatinskom, za potrebe
smještaja vladičanskog dvora.
Tačka 1.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, koje treba poslužiti kao platforma za rad
današnje sjednice Vlade, za riječ se javio David Rastović te izložio koncept sa kojim bi
naša delegacija trebala nastupiti na pregovorima u Londonu. Predsjednik Republike Goran
Hadžić se složio u svom izlaganju sa izloženim konceptom, te predložio da se oformi radna
grupa koja će detaljno razraditi plan nastupa naše delegacije na konferenciji u Londonu.
Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U Č A K
Radna grupa u sastavu: predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri Dušan Ećimović,
David Rastović te Nebojša Mandinić i Mile Dakić trebaju izraditi platformu naše delegacije
za konferenciju u Londonu.
Tačka 2.
Ministar unutrašnjih poslova Milan Martić je podnio informaciju o aktualnoj vojno
– političkoj situaciji na području RSK, sa posebnim osvrtom na ulogu i djelovanje
UNPROFOR-a na području Republike. Također se osvrnuo na socijalne tenzije koje su
134
prisutne na terenu, te na situaciju na području Like. Radi prevazilaženja situacije nastale
političkim previranjima u Lici donesen je
Z A K L J U Č A K
Određuje se komisija u sastavu: predsjednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova,
podpredsjednik Božanić Boško, te ministar Rastović David da iziđu na područje Like i
u kontaktu sa narodom nastoje prevazići nastale nesporazume. Za iduću sjednicu Vlade
komisija treba podnijeti izvještaj sa terena.
Tačka 3.
Ministar unutrašnjih poslova iznio je svoje viđenje rada Ministarstva unutrašnjih poslova i
Ministarstva odbrane. Naglasio je da bi transformacija ova dva ministarstva u jedno učinilo
ga preglomaznim, a samim tim i manje operativnim. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više
ministara svi su se založili za izgradnju sistema odbrane koja bi imala za cilj brzo stavljanje
u borbenu gotovost, a što bi se postiglo transformacijom u brigade milicije. Ministar
Rastović
163
se založio za promjenu Ustava u dijelu koji definira ulogu armije na prostoru
RSK. Zalaže se za zajednički koncept obrane MUP-a i TO ,u kojem bi bila formirana dva
resora.
Z A K L J U Č A K
1. Kroz transformaciju MUP-a i Ministarstva obrane potrebno je postići jedinstvenost
političke vlasti i obrane. Kroz stvaranje bataljona milicije potrebno je postići profesionalizaciju
svođenjem na brojčano stanje i efikasnost na nivo koji će se moći izfinancirati.
Tačka 4.
Odlaže se za jednu od narednih sjednica Vlade RSK.
Tačka 5.
Ministar Španović
164
je izložio da je za potrebe isplate plate rezervnom sastavu TO potrebno
da Vlada sufinancira u dijelu troškova. Ministar je izložio detaljan pregled troškova koji se
financirao u proteklom periodu. Nakon rasprave donesene su slijedeće
O D L U K E
Odobravaju se sredstva za sufinanciranje GŠTO RSK za 7. mjesec u iznosu od 300.000.000
dinara.
Tačka 6.
Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa teškom materijalnom situacijom
zaposlenih radnika u “Srpskom radio glasu Petrove Gore”. Nakon rasprave o mogućnosti
prevazilaženja stanja donesena je
O D L U K A
Odobravaju se “Srpskom radio glasu Petrove Gore” sredstva za isplatu neto ličnih dohodaka
za 9 radnika u iznosu od 150.000 din. po radniku.
163
David.
164
Stojan.
135
Tačka 7.
Nakon ponovnog razmatranja o smještaju dalmatinske eparhije na području opštine Knin
te predloženog rješenja donesena je uz jedan glas protiv i jedan suzdržan glas slijedeća
O D L U K A
Ustupa se tzv. “generalska vila” u Kninu za potrebe smještaja vladičanskog dvora.
Sjednica je završila sa radom u 15 sati
PREDSJEDNIK VLADE:
mr. Zdravko Zečević
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
47
1992., kolovoz 22.
Knin
Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima i komandama
brigada pogranične policije za pojačanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog
infltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutrašnjih poslova otvoreno – dx
Uprava JB
br. 08/03-52-1/92.
Knin, 22. 08. 1992.
SUP-u RSK – svima
brigadama pogranične milicije
u RSK – svima
Zbog sve učestalijih pojava da se u redovima snaga UNPROFOR-a nalaze lica hrvatskog
porijekla, a pogotovu u kontingentima snaga UNPROFOR-a iz zapadnih zemalja, naređuje
se pojačana kontrola vozila UNPROFOR-a, pogotovo prilikom ulaska i izlaska iz RSK.
U tu svrhu po mogućnosti u sastav patrola postaviti milicionara sa znanjem stranih
jezika.
O svim evidentiranim slučajevima prolaska takovih lica obavijestiti ovo Ministarstvo.
Načelnik uprave JB
Nebojša Pavković
Jelača
Rončević 22. 08. 1992. g. u 20.30 h.
136
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
48
1992., kolovoz 22.
Okučani
Odluka Narodne skupštine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o osobama koje će
zastupati Oblast na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Ženevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUPŠTINA
Na osnovu člana 11. stava 1. tačke 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
skupština Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom trećem redovnom zasjedanju 22. 08.
1992. godine, donijela je ovu
O D L U K U
1. ODREĐUJE se da interese Srpske oblasti Zapadne Slavonije na Međunarodnoj
konferenciji o Jugoslaviji u Ženevi i inače gdje se radi na rješavanju pitanja srpskog naroda
Srpske oblasti Zapadne Slavonije, u pogledu političkog, ekonomskog i svakog drugog
statusa, z a s t u p a j u:
1. dipl. inž. VELJKO DŽAKULA, predsjednik Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne
Slavonije i podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine i
2. mr. DUŠAN EĆIMOVIĆ, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske
Krajine.
3. Ova Odluka ima karakter i generalne punomoći za potpisivanje dokumenata o
postignutim sporazumima uz obavezno podnošenje na verifikaciju Narodnoj skupštini
Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objaviće se u “Službenom glasniku”
Republike Srpske Krajine.
NARODNA SKUPŠTINA
Broj: 01-01-396/92.
Okučani, 22. 08. 1992. godine PREDSJEDNIK
DOSTAVITI: NARODNE SKUPŠTINE:
1. predsjednik Republike M.P.
165
VELJKO VUKELIĆ, v.r.
Goran Hadžić, Knin,
2. predsjednik Vlade RSK
mr. Zdravko Zečević, Knin,
165
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Narodna skupština, Okučani.
137
3. dipl. inž. Veljko Džakula,
4. mr. Dušan Ećimović,
5. za objavljivanje
6. arhiva.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10. , kut. 1.
49
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siverića
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/22-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
O V L A Š T E N J E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica:
– TOMIĆ KATA, rođ. 30. 11. 1951. g. u Siveriću, od oca Milana i majke Ane iz
Siverića, SO Driniš, sa
- TOMIĆ IVAN, rođ. 28. 11. 1971. g. – sinom
- TOMIĆ MILENKO, rođ. 07. 06. 1974. g.– sinom
- TOMIĆ MARIJAN, rođ. 03. 12. 1976. g.– sinom i
- TOMIĆ ZRINKA, rođ. 27. 01. 1984. g. – kćerkom, svi za odlazak za Šibenik.
K O M I S I J A
[………., v.r.]
166
M.P.
167

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
166
Potpis nečitak.
167
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
138
50
1992., kolovoz 25.
Knin
Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu i
komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objašnjenje za pojedine
postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-10-72-47
25. 08. 1992. god.
Molimo odgovor i objašnjenje na
postupke i aktivnosti UNPROFOR-a,
dostavlja. –
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
U proteklih desetak dana na pojedinim područjima teritorije RSK, došlo je do određenih
nesporazuma u vršenju određenih aktivnosti između predstavnika UNPROFOR-a i
pripadnika PJM i mjesnog stanovništva RSK.
U sledećem dijelu teksta navešćemo slučajeve u kojima je došlo do nesporazuma:
14.08.1992.g.
– Predstavnici UNPROFOR-a u Živković Kosi pretresali vozilo PJM. U Tušilovačkom
Cerovcu
168
UNPROFOR je razoružao carinski punkt i oružje predao u Stanicu milicije
Tušilović (sektor “Zapad”).
15.08.1992.g.
– Predstavnici UNPROFOR-a razoružali su dva pripadnika PJM u Vojniću (sektor
“Zapad”).
– Snage UNPROFOR-a u reonu Željeznog Polja – Melinovca su sa OT povezli grupu civila
(Hrvata) u mjesto Skočaj. Istovremeno, u vremenu od 17.00 – 20.00 časova, izvršili su
kompletnu blokadu puteva u reonu Željezno Polje – Melinovac i blokadu rasporeda naših
snaga na tom prostoru (sektor “Zapad”).
– U zadnje vrijeme učestala je opservacija UNPROFOR-a građana srpske nacionalnosti,
kojima se uz UNPROFOR-ovu asistenciju dotura pomoć iz Hrvatske i omogućuju
telefonski razgovori, dovode građani hrvatske nacionalnosti koji su pobjegli iz RSK zbog
svoje neprijateljske aktivnosti prema srpskom narodu, odvoze se u obilazak svojih kuća i
imanja.
Također predstavnici EZ i UNPROFOR-a dijelili su pomoć “Caritas-a” (jedan paket na
2 građanina hrvatske nacionalnosti, a jedan na 4 građanina srpske nacionalnosti), slučaj u
Dabru.
168
Danas Cerovac Vukmanićki.
139
Sve ove aktivnosti UNPROFOR-a i EZ odvijaju se bez odobrenja, saradnje ili konsultacija
sa lokalnim organima vlasti RSK (sektor “Zapad”).
23.08.1992.g.
– U reonu Petrinje, predstavnici UNPROFOR-a ne dozvoljavaju pre 06.00 č pokrete vozila
i stanovništva (sektor “Sjever”).
22.08.1992.g.
– Prilikom napada hrvatskih snaga na naše položaje u Đeletovcima uz rijeku Bosut, poginuo
je jedan pripadnik PJM, a dvojica su ranjena, ostali pripadnici PJM ostali su na položajima
dok ih nisu udaljili sa položaja predstavnici UNPROFOR-a.
Očito je da predstavnici UNPROFOR-a ne drže ni jedan punkt na prvoj liniji, iako je sa
istima dogovoreno da motorizovanim patrolama kontrolišu put uz prvu liniju r. Bosut, od
Đeletovaca do Novih Jankovaca i taj se dogovor ne poštuje (sektor “Istok”).
Molimo Komandu UNPROFOR-a i komande sektora da usaglasimo aktivnosti, naročito
po pitanjima koja se nedovoljno precizirana, kako ubuduće ne bi dolazilo do nesporazuma
i kako bi se održalo postojeće povjerenje kod našeg stanovništva.
Cijenimo dosadašnju aktivnost i saradnju.
S poštovanjem!
MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Milan Martić, [v.r.]
M.P.
169

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
51
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske
nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/21-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
169
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
140
O V L A Š T E N J E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica:
– IVKOVIĆ NIKOLA, rođen 15. 08. 1968. godine u Gospiću, od oca
Ilije i majke Maše, iz Gornjih Vrhovina br. 168
– IVKOVIĆ MAŠA, rođ. 04. 05. 1941. god. Kosore, SO Sinj, iz
Vrhovina, br. 168/a
– IVKOVIĆ SNEŽANA, rođ. 02. 02. 1973. g. Otočac iz Gornjih Vrhovina
– IVKOVIĆ NIKICA, rođ. 04. 12. 1990. g. u Gospiću,
svi za odlazak u Otočac.
K O M I S I J A
[………., v.r.]
170
M.P.
171

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
52
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske
nacionalnosti iz Medviđe
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/20-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
O V L A Š T E N J E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica:
– KAPITANOVIĆ NIKOLA, od oca Marka i majke Božice, rođ.
16. 01. 1935. godine iz Medviđe, br. 49
– KAPITANOVIĆ SAVA, rođ. 07. 01. 1941. godine i
– KAPITANOVIĆ ZORA, rođ. 07. 04. 1973. za odlazak u Zadar.
170
Potpis nečitak.
171
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
141
K O M I S I J A
[………., v.r.]
172
M.P.
173

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
53
1992., kolovoz 26.
Knin
Zahtjev MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu da letovi
helikoptera UNPROFOR-a preko zračnog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni
i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vrši aerodromska kontrola iz zračne baze u
Udbini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj 08/4-10-72-47/3
26. 08. 1992. god.
Informaciju o letovima
helikoptera UNPROFOR-a
dostavlja. –
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
Veza: Akt Ministarstva odbrane RSK, broj 01-145-1/92 od
30. 07. 1992. godine
Helikopteri UNPROFOR-a poleću iz Zagreba ili Splita i prelijeću preko teritorije RSK, u
skladu sa dnevnom ili višednevnom najavom.
Međutim, helikopteri se ne javljaju aerodromskoj kontroli letenja na aerodromu Udbina,
iako prelijeću i kroz zonu aerodroma Udbina, što otežava identifikaciju letelica i može imati
neželjene posledice. Dešava se da se najavi 1 – 2 helikoptera, a da lete 3 helikoptera, na što
srpska strana ne može uticati.
Smatramo neophodnim da helikoptere u vazdušnom prostoru RSK kontroliše i vodi
aerodromska kontrola letenja Udbina, te da se najava i prijava leta odvijaju u skladu sa
propisima. Na ovaj način moguće je izbjeći potencijalne nesporazume, a povećava se
bezbednost letova preko našeg vazdušnog prostora.
172
Potpis nečitak.
173
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
142
Molimo da se ova informacija razmotri i prihvati naš predlog o najavi i prijavi, kao i kontroli
i vođenju letelica od strane AKL aerodroma Udbina, preko vazdušnog prostora Republike
Srpske Krajine.
M I N I S T A R
Milan Martić, [v.r. ]
M.P.
174

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
54
1992., kolovoz 26.
Knin
Zamolba predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog križa pukovniku Kosti
Novakoviću da dozvoli povratak Uroša Vukića u Zadar, gdje mu živi porodica
MEĐUNARODNI KOMITET CRVENOG KRIŽA
ŽENEVA
Knin,
26.08. 1992.
Puk. KOSTA NOVAKOVIĆ
175
Poštovani gospodine,
Obraćamo Vam se u vezi g. UROŠA VUKIĆA koji se obratio MKCK za pomoć da se vrati
natrag svojoj porodici u ZADAR.
MKCK Split je kontaktirao vlasti u Zadru koje su potvrdile da se g. Vukić može slobodno
vratiti bez ikakvih posebnih dozvola, pošto je stanovnik Zadra već 30 godina. MKCK Knin
Vas najljepše moli ako ste u mogućnosti da izdate g. Vukiću dozvolu za odlazak sa teritorije
Republike Srpske Krajine i prelaz granice, kako bi MKCK Knin mogao organizovati
transport pomenutog gospodina Vukića.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i nadamo se da ćemo i dalje s Vama
uspješno surađivati.
S poštovanjem,
M.P.
176
DONATA CAGLIONI, [v.r.]
ICRC Delegat
174
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
175
K. Novaković je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Komisije MUP-a RSK za odnose sa UNPROFOR-
om.
176
Okrugli pečat: COMITÉ INTERNATIONAL DE LA CROX-ROUGE, GENEVE.
143
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, , kut.
55
1992., kolovoz 27.
Erdut
Izvješće o radu Sekretarijata za informiranje “Press centra Erdut” Oblasnom vijeću
Srpske oblasti SBZS
OBLASNO VEĆE PREDMET: Izveštaj
SO Slavonija, Baranja i Zapadni VEZA: telefon 025 773 121
Srem BROJ: 2/92.
BOROVO NASELJE MESTO: Erdut
DATUM: 27. 08. 1992.
I Z V E Š T A J O R A D U
Sekretarijat za informisanje – “PRES CENTAR ERDUT” u proteklom periodu obavljao
je sledeće aktivnosti:
a) redovne svakodnevne kontakte sa komandom specijalnih jedinica milicije koja
obezbeđuje granična područja,
b) svakodnevni jutarnji radni dogovor sa vodećim ljudima Ministarstva odbrane,
c) redovne (ali ne svakodnevne) kontakte sa informativnim centrima – radio stanicama
u Somboru, Apatinu, Odžacima, Bačkoj Palanci, Novom Sadu, Beogradu, Belom
Manastiru, Borovu….,
d) svakodnevni kontakti sa TV kućama Beograd i Novi Sad,
e) redovni izveštaji “Tanjugu”.
Sve ove gore navedene aktivnosti popraćene su neposrednim kontaktima sa domaćim, a
posebno stranim novinarima, sa ovim novinarima se ide u obilazak linije fronta, pojedinih
mesta, omogućuje im se razgovor sa civilnim stanovništvom, članovima Vlade, poseta
Oblasnog veća, oficirima UNPROFOR-a, komandantom Istočnog sektora gospodinom
Aleksandrom Hromčenkom.
“Pres centar” su posetili mnogi elitni svetski novinari – njihova imena su priložena na
posebnom papiru.
Pratili smo sva dešavanja na našem prostoru, posebno obeležavanja godišnjice otpora Srba
ustaškoj vlasti, i to u sledećim mestima:
– Tenji, Mirkovcima, Dalj, Markušica,
Klisa, Palača….
Od mnogih proslava prisustvovali smo kao gosti komandanta ruskog bataljona u Klisi
proslavi dana desantsko – padobranskih jedinica. Priređen je pravi spektakl, demonstrirana
snaga i veština ovih jedinica – nešto doista do sada neviđeno, ali i nada da će ovi ljudi uspeti
da očuvaju mir na tako malom, a nama dovoljnom nebeskom prostoru.
144
Prisustvovali smo i nedavnoj poseti komandi Istočnog sektora u Erdutu komandanta
snaga UNPROFOR-a gospodina SATIŠA NAMBIJARA. Svakodnevno imamo kraći
radni dogovor sa pomoćnikom ministra odbrane Republike Srpska Krajina, gospodinom
Milanom Milanovićem, od kojega svakodnevno imamo izveštaj o stanju na prvim linijama
graničnog dela Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.
Nedavno je održan sastanak svih ratnih komandanata koji su doprineli oslobađanju teritorija
srpske oblasti, ovaj sastanak je održan u malom mestu PALAČA – koje je uspelo sopstvenim
snagama da se odbrani od najezde ustaških hordi.
Uz mnogobrojne komandante prisustvovali su i mnogi gosti od kojih posebno treba
izdvojiti predstavnike jugoslovenske vojske koji su doprineli očuvanju ovih teritorija. O
svemu ovome “pres centar”je obavestio putem radija svoje državljane.
U poslednje vreme ne pamti se sličan incident kao ovaj tragični koji se desio 13. 08.
1992. g. u mestu Markušica, kada je hrvatska strana otvorila vatru i upala na naš deo
teritorije i tom prilikom usmrtila četvoro starijih ljudi – civila koji su obavljali radove u
polju. Samo nekoliko dana ranije postignut je sa hrvatskom stranom dogovor posredstvom
UNPROFOR-a o nesmetanim radovima civila u graničnom delu sa obe strane – naravno
Hrvati ni ovaj dogovor koji je bio njihova inicijativa, kao ni mnoge ranije dogovore, nisu
ispoštovali. Tom prilikom je 21 civil odveden u logor u Đakovo. Brzom intervencijom
jedinica naše milicije, predstavnika UNPROFOR-a, a POSEBNO komandanta ruskog
bataljona, gospodina pukovnika Viktora Longinova, ovi ljudi su još istoga dana vraćeni
iz Đakova svojim kućama. Uz sve ovo ne može se umanjiti značaj “PRES CENTRA”,
koji je brzo obavestio “Televiziju Novi Sad” koja je u roku od dva sata došla na mesto
događaja, obavestio “Tanjug”, “Radio Beograd” i kompletnu svetsku javnost o ovom
hrvatskom perfidnom upadu. Ovim događajem dovedena je treća faza mirovnog plana
misije UNPROFOR-a u pitanje. Nekoliko dana kasnije ustaše su poslale svoju diverzantsko
– terorističku grupu, koja je upala na naš deo teritorije kod mesta Đeletovci i tom prilikom
stradala su dva srpska milicajca, a dvojica su teško ranjena. O svemu ovome obaveštena je
domaća i svetska javnost, komanda Unprofor-a, gospodin Satiš Nambijar, jer to je drugi
veliki upad ustaša za samo desetak dana.
Hrvatske vlasti najavile su povratak svojih “izgnanika” za 18. 08. Povodom ove vesti također
smo dali demant, ovaj povratak se nije desio, ali je odmah najavljen sledeći za 31. 08.
Sve ovomesečne aktivnosti koje je “Pres centar” obavio nalaze se dokumentovane na
posebno priloženom papiru. Treba znati činjenicu da ovaj “Pres centar” radi sa jednim
podeljenim telefonskim brojem (ovaj broj je dan vinariji na korištenje), bez telefaksa,
potrebnog kancelarijskog pribora, mašina za kucanje, papira i da ne nabrajamo bez čega sve
još.
Bilo koja vrsta propagandnog materijala o Republici Srpska Krajina je “misaona imenica” –
sami smo napravili na nekoliko papira uopšteni prikaz o našoj RSK – SO Slavonija, Baranja
i Zapadni Srem, to nije mnogo ali puno znači onom ko neupućen dolazi u ove krajeve.
Ovaj izveštaj podneli su zaposlenici u “PRES CENTRU” Vlade Srpske oblasti u
Erdutu:
Dragica Klajić 1.
Radovan Mitrović 2.
Tatjana Malinović 3.
145
M.P.
177
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 089-9.
56
1992., kolovoz 28.
Glina
Izvješće pomoćnika ministra Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o trenutnom
stanju i problemima u pravosuđu te stanju u zatvorima na području Banovine,
Korduna, Like i sjeverne Dalmacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
K N I N
MINISTARSTVU PRAVOSUĐA I UPRAVE
PREDMET: Informacija o stanju u pravosuđu
na području Banije, Korduna, Like i Sjev. Dalmacije
S obzirom na smanjene mogućnosti neposrednih kontakata između ministra pravosuđa
i potpisnika ove informacije, te s obzirom na postojanje objektivne potrebe sagledavanja
stanja u oblasti pravosuđa na napred navedenim prostorima, nalazi se za potrebno dostaviti
ovu informaciju.
Kao što Vam je poznato na prostorima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije
funkcioniraju dva okružna suda, te opštinski sudovi koje isti pokrivaju. Isto tako osnovana
su i tužilaštva koja obavljaju svoje poslove predviđene zakonom.
Neposredno prije pisanja ove informacije, sagledano je stanje na terenu, a na temelju
toga može se sa sigurnošću izvesti zaključak da sudovi funkcioniraju na ovim prostorima.
Okružni sud u Glini nije u dovoljnoj mjeri kadrovski popunjen nosiocima pravosudnih
funkcija, ali je činjenica da isti sada ima, bar u ovom momentu, dovoljno kvalitetnih sudija
za rad na prioritetnim predmetima. U tom sudu redovno se provode krivični postupci,
počevši od faze istrage, te i glavne rasprave nakon podizanja optužnice. Prema dobivenim
informacijama od predsjednika tog suda, postoji već nekoliko okončanih krivičnih predmeta,
dakle meritorno završenih presudama.
Kod Okružnog suda u Kninu stanje je teže, s obzirom na nedostatak kadrova, posebno
nosilaca pravosudnih funkcija osposobljenih za rad na teškim krivičnim predmetima. U tu
svrhu, a u skladu sa dogovorom postignutim između predstavnika Ministarstva za pravosuđe
s predsjednicima oba ova okružna suda, u zadnje vrijeme jedan sudija Okružnog suda Glina
obavlja sudačke poslove na krivičnim predmetima za potrebe Okružnog suda Knin. Stoga
177
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Ministarstvo informisanja, Vukovar.
146
je već zakazano nekoliko rasprava i u Okružnom sudu Knin, a isto tako donijete su i prve
presude u krivičnim predmetima toga suda.
Opštinski sudovi funkcioniraju na cijelom području. Obavljaju najprioritetnije poslove,
a pružaju i pravne pomoći građanima koji se u tu svrhu njima obraćaju.
Najveći problem na ovim prostorima predstavljalo je pravosuđe opštine Slunj. Tu
do sada nije funkcionirao sud, ali je taj problem sada gotovo rešen. Naime, ostvareni su
određeni kontakti između predstavnika Ministarstva pravosuđa i opštinskih vlasti u Slunju,
prvenstveno predsjednika opštine. Pronađen je minimalni broj kadrova, prvenstveno dvojica
sudija, te će od 01. 09. 1992. godine započeti sa radom i Opštinski sud Slunj. On bi trebao
da pokriva područje svoje opštine, te područje opštine Plaški. Isto tako dogovoreno je da od
01. 09. 1992. godine započne sa radom i Opštinsko tužilaštvo Slunj, a angažiran je i nosilac
ove tužilačke funkcije.
Prema tome, posve objektivno Vas obavještavam, da na ovim prostorima pravosuđe
funkcionira. Najprioritetniji predmeti se rješavaju, prvenstveno krivični predmeti, ali se radi
i na građanskim predmetima u opštinskim sudovima, kao što je već napomenuto sudovi
pružaju i pravnu pomoć građanima. Posebno se naglašava, da okružni sudovi obavljaju svoje
poslove iz oblasti privrednog prava, a može se ustvrditi da su upravo ove djelatnosti na oba
okružna suda najažurnije, te da sudovi svojim poslovanjem ne koče rad privrede.
Pored izloženog, potrebno je ukazati i na probleme s kojima se sudovi susreću u radu.
Prvi od problema je nedovoljan broj kadrova, mada su neki od opštinskih sudova popunjeni
sa kadrovima. U uskoj vezi sa ovim problemom je i stambena problematika, jer se u zadnje
vrijeme pojavljuju interesenti za nosioce pravosudnih funkcija, koji ispunjavaju uslove i za
rad na okružnim sudovima, no postavljaju se pod znak pitanja stanovi, smještaj i rješavanje
stambene problematike.
Isto tako ukazuje se na nedostatak materijalnih sredstava za normalno funkcioniranje
sudova, posebno okružnih. Naime, okružni sudovi u svom radu imaju velike materijalne
izdatke, napose za obavljanje uviđaja i vještačenja, a do sada im nisu obezbeđena materijalna
sredstva da bi ove poslove mogli obavljati. Negativan odraz u tom pravcu daje i činjenica
da je i milicija Krajine nedovoljno tehnički opremljena za kvalitetno obavljanje poslova
u prethodnom krivičnom postupku, pa se ukazuje nužnim da se ovaj problem sagleda u
njegovoj ukupnosti, te poduzmu sve radnje potrebne za efikasno funkcioniranje sudova.
Također se ukazuje na problematiku iz oblasti ličnih dohodaka. U zadnje vrijeme su
poduzete radnje da se lični dohoci isplaćuju relativno na vrijeme i u skladu sa zakonom.
Međutim, zakonske odredbe o koeficijentima radnicima pravosuđa imaju vrlo bitne
nedostatke, posebno iz razloga jer su radnici sa srednjim stručnim spremama, kao i oni sa
nižim stručnim spremama na vrlo malom koeficijentu, te s obzirom na troškove života takav
radnik od svog ličnog dohotka ne može podmiriti niti osobne potrebe, a da se i ne govori
o potrebama porodice. Stoga se ukazuje nužnost da se već na prvoj Skupštini RSK ovakve
zakonske odredbe prilagode potrebama.
Pored izloženog želim da se Ministarstvo upozna i sa stanjem u zatvorima. Nakon što
je Vlada RSK donijela odluku o osnivanju zatvora, te odluku o prelazu imovine bivšeg
Sekretarijata za pravosuđe Hrvatske na Ministarstvo pravosuđa RSK, posebno su poduzete
konkretne radnje na osposobljavanju zatvora u Glini te stavljanje u funkciju svih onih sistema
koji su ranije postojali u bivšem odgojno popravnom domu za maloljetnike. Potrebno je da
Vlada poduzme mjere, da se isele prostorije zatvora koje sada koriste teritorijalna obrana i
pripadnici UNPROFOR-a. U Glini sada postoje uslovi da se odlukom Vlade osnuje kazneno
147
popravni dom poluotvorenog tipa. Postoji hitna potreba za ovakvom odlukom, jer već ima
pravomoćno osuđenih osoba i treba ih uputiti na izdržavanje kazne. Još se napominje da i
zatvor u Kninu udovoljava svojoj funkciji.
U odnosu na kninski zatvor napominje se, da su se početkom ove sedmice predstavniku
Ministarstva pravosuđa obratili predstavnici vojnog zatvora u Kninu, sa zahtjevom da se
njihovi zatvorenici premjeste u zatvor Okružnog suda Knin, uz obrazloženje da je vojni
zatvor prestao postojati. Ministarstvo pravosuđa, preko svog odsjeka u Kninu, nije moglo
jednostavno prihvatiti ovakav zahtjev bez potrebne dokumentacije o vođenju krivičnog
postupka, pa je vojnim organima skrenuta pažnja da je potrebno omogućiti radnicima
unutrašnjih poslova da obave poslove iz oblasti svog djelokruga u odnosu na te zatvorenike
iz vojnog zatvora, da se pokrenu određeni postupci protiv tih ljudi, a svaki onaj protiv
kojeg se pokrene krivični postupak u Kninu biti će smješten u kninskom zatvoru. Također
je ukazano predstavnicima vojnog zatvora da je ovaj posao već ranije mogao biti okončan,
ali se to pitanje ranije nije postavljalo. Prema tome, zahtjeva se kvalitetna krivična obrada,
zakonit postupak, kako je to i propisima regulirano.
Pored svega izloženog, potrebno je napomenuti da zakonski propisi ne sputavaju sudove
u radu. Najvažniji su propisi donijeti i oni se primjenjuju, ukoliko postoji izvjesnih propusta
oni u ovom momentu nisu baš za ništa odlučni, a kada se nađe za shodno bit će potrebno
pojedine zakone u manjoj mjeri izmjeniti i prilagoditi ih potrebama.
Potpisnik informacije zamoljava ministra pravosuđa da sa ovom informacijom upozna
Vladu. Posebno je potrebno upoznati sa sistemom funkcioniranja pravosuđa. Ovo iz razloga,
jer nema baš nikakvog osnova da se u ovoj sredini daju paušalne ocjene i prigovori na rad
sudova. Ova informacija nije obuhvatila sve, ali je posve sigurno da pravosuđe na prostorima
Krajine funkcionira. Neki problemi, kao što su problem poštanske dostave, problem iselenja
ranijih subjekata, postupaka kod sudova i činjenica da isti više ne žive na ovim prostorima,
takve su prirode da objektivno onemogućavaju rad na pojedinim predmetima, ali svi sudovi
rade na onim predmetima na kojima je objektivno moguće raditi. Posebno se radi na hitnim
krivičnim, naročito pritvorskim predmetima i nema baš nikakvih faktora subjektivne prirode
koji sputavaju taj rad. Isto tako, a što je već napomenuto, postoje i propisi po kojima se radi,
pa molim da se sa svim ovim okolnostima već na narednoj sjednici upozna i Vlada.
Mada je ova informacija naslovljena ministru pravosuđa, njen potpisnik lično će je
uručiti predsjedniku Skupštine SAO Krajine, te predsjedniku Vlade, da se i oni upoznaju sa
stanjem u pravosuđu na ovim prostorima.
U Glini, 28. 08. 1992. god. ZA MINISTARSTVO
M.P.
178
PRAVOSUĐA:
POMOĆNIK MINISTRA
Branko Kljaić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 129-15.
178
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave IV, Knin.
148
57
1992., kolovoz 28.
Rakovica
Službena bilješka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i zarobljavanju veće skupine
vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske
namjeravali preko RSK prijeći na teritorij Republike Bosne i Hercegovine
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 28 .08. 1992. godine u prostorijama OM
179
Rakovica povodom
zarobljavanja i hvatanja grupe vojnika muslimanske nacionalnosti.
Dana 28. 08. 1992. godine oko 14,00 časova vod milicije Republike Srpske Krajine
krenuo je u hvatanje i zarobljavanje grupe vojnika muslimanske nacionalnosti, koji su imali
namjeru preći teren, tj. granicu Republike Srpske Krajine da bi stigli u Republiku Bosnu i
Hercegovinu.
Kada smo stigli u Brajdić Selo opkolili smo šumicu levo od puta, te naredili da iziđu svi
podignutih ruku za potiljak bez oružja. Na našu naredbu jedanaest ljudi je izišlo, jedan iza
drugog, u koloni po jedan, sa podignutim rukama. Pošto smo sumnjali da ih ima još krenuli
smo u pretres šumice i naišli na još pet ljudi koji su imali oružje u rukama. Nakon uvida nas
od njihove strane došlo je do obračuna, tj. pucnjave, gdje je njih svih pet poginulo, dok je
jedan naš ranjen u desnu ruku.
Posle privođenja u OM u Rakovici grupa od jedanaest ljudi je prebačena na daljnja
ispitivanja, a o tome svemu je obavješten UNPROFOR.
Ovl. sl. lice:
Blitva Slobodan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1.
58
1992., kolovoz 29.
Knin
Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu i komandama sektora
UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oružanih grupa u
Cazinsku krajinu preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSJEDNIKA VLADE
179
Odjeljenje milicije.
149
Broj 08/4-10-72/57
29. 08. 1992. godine
Informacija o delovanju
hrvatskih oružanih for-
macija, dostavlja. –
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
PREDSJEDNIK VLADE SRJ
Na širi prostor Korduna na pravcu Slunj – Cazinska krajina sa prostora Republike Hrvatske
u poslednja tri dana ubačeno je više diverzantsko – terorističkih grupa (DTG) sa oko 600
pripadnika ZNG iz Republike Hrvatske.
Obučavanje ovih snaga izvršeno je u Jastrebarskom kod Zagreba, u trajanju od mesec dana.U
sastavu ovih jedinica svrstani su svi oni koji su protiv Srba, ekstremni Hrvati, Muslimani i
Šiptari.
O ovim namerama više puta smo do sada upoznali komandu sektora “Sever”, ali nisu
preduzimate adekvatne mere da se spreči diverzantsko – terorističke aktivnosti na prostoru
Korduna i djelovima Like. U oružanoj borbi na sprečavanju ove djelatnosti poginuo je
određen broj ustaša, a manji broj je zarobljen (9 ustaša).
180
Ove DTG, između ostalog, imaju zadatak da se ubace u Cazinsku krajinu, gdje su već
ubacile određenu količinu naoružanja, municije, eksploziva. Nekoliko grupa je već ubačeno
u Cazinsku krajinu, gdje vrše vojno organizovanje i pripremu za ofanzivna dejstva prema
Republici Srpskoj Krajini i Srpskoj Republici na prostoru bivše BiH.
Zaplenjeno naoružanje od zarobljenika i poginulih pripadnika DTG je stranog porijekla
(tursko, njemačko, mađarsko, austrijsko i dr.), što ukazuje da se ne poštuje embargo na uvoz
oružja u Hrvatsku.
Sve naše procjene ukazuju da je vrhovništvo Hrvatske izdalo naređenje za opštu agresiju
na Republiku Srpsku Krajinu, što znači da žele produžetak rata. Na to ukazuju činjenice
grupisanja većih snaga prema zapadnoj Slavoniji, prema Kordunu i Baniji, kao i na široj
operacijskoj osnovici Šibenik – Split, isključivo Drniš.
Na psihološko – propagandnom planu vešto se plasiraju neistine o tome da naša strana
narušava primirje, što nije tačno, a što je jasno potvrđeno i na sastanku zajedničke komisije
na Maslenici, 21. 08. 1992.g.
Već smo vam dostavili informaciju o ubacivanju DTG od vremena donošenja “Rezolucije
762” Saveta bezbednosti UN-a, a svakodnevno dostavljamo izvještaje – proteste o
narušavanju primirja.
Molimo komandu UNPROFOR-a i Vladu Savezne Republike Jugoslavije, odgovornu
za saradnju sa UNPROFOR-om, da preduzmu energične mere na obezbeđenju principa
dogovorenih na londonskoj konferenciji.
PREDSJEDNIK VLADE
mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
M.P.
181

180
Riječ je o jedinici Armije BiH,a ne hrvatskim snagama Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-
1995. Dokumenti, knj. 5., Zagreb, 2009., Dok. br. 150. , str. 291-293.
181
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
150
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
59
1992., kolovoz 30.
Pakrac
Izvješće Izvršnog savjeta općine Pakrac središnjim vlastima RSK o aktualnoj
društveno – političkoj situaciji u zapadnoj Slavoniji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
IZVRŠNI SAVJET OPŠTINE PAKRAC
Broj: 01.1099/92.
U Pakracu, 30. 08. 1992.g.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Izvršni savjet opštine Pakrac, u nekompletnom sastavu, na sjednici od 29. 08. 1992.
g. razmatrao je aktualno stanje na području opštine Pakrac pod kontrolom organa vlasti
Republike Srpske Krajine.
Tom prilikom Izvršni savjet je konstatirao činjenice i ocijenio slijedeće stanje:
– od 14.000 Srba prije rata na ovom području, nakon povratka dijela stanovništva, živi
oko 7.000 stanovnika. U ovaj broj uključeni su povratnici sa područja opština Daruvar,
Grubišno Polje, Podravska Slatina i Slavonska Požega. Ovi stanovnici razmješteni su po
privatnim kućama u 11 sela i jednoj petini grada Pakraca (prije rata opština Pakrac imala je
68 naseljenih mjesta i 27.300 stanovnika),
– materijalno i socijalno stanje ovih ljudi je teško i sve teže (veći dio sela su uništena,
stanovnici su bez izvora prihoda, a dolazi zima),
– nijedan privredni pogon na ovom području ne postoji, a otvaraju se jedino radnje u
privatnom vlasništvu u oblasti trgovine i ugostiteljstva sa vrlo slabom i neadekvatnom
ponudom, a zbog pomanjkanja roba neopravdano se uvećavaju prodajne cijene,
– povratak stanovnika na svoja ognjišta sve je neizvjesniji. Kod najvećeg dijela srpskog
naroda ovog kraja postoji volja i želja za povratkom. Posebno je veliki pritisak na ulazak u
etnički čista srpska sela, koja su spaljena, a još uvijek su pod kontrolom hrvatske vlasti,
– komunikacije između ovih 11 sela su vrlo loše, a dolaskom kiša i snijega 3 sela će biti
praktično odsječena,
– od ranije datih obećanja predstavnika Republike i oblasti da će se plan povratka naroda
brzo realizirati i da će narodu biti bolje vrlo malo je ostvareno, a to utiče na smanjivanje
povjerenja u organe vlasti i povećava neizvjesnost i nezadovoljstvo,
151
– opštem nezadovoljstvu u značajnoj mjeri doprinose nedostatak pravih informacija kao
i izjave nekih najodgovornijih funkcionera Republike Srpske Krajine (izjava predsjednika
RSK Gorana Hadžića objavljena u “Borbi” od 24. 08. 1992. g., gdje za područje zapadne
Slavonije kaže da ne vjeruje puno u uspjeh povratka ovog teritorija pod hrvatskom vlašću u
sastav RSK). Osim toga pred nekoliko dana organiziran je odlazak većeg broja traktora (oko
60) iz Banja Luke u istočnu Slavoniju i Srem. To nameće pitanje koja je daljnja sudbina
ovog naroda i ovog teritorija, odnosno kakav je stav najviših organa vlasti RSK u tom
pogledu, odnosno postavlja se pitanje da li je Goran Hadžić stvarno predsjednik RSK ili
samo predsjednik istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema,
– Izvršni savjet ocjenjuje da prevelika centralizacija pojedinih organa vlasti negativno djeluje
na ukupno stanje i efikasnost sistema na ovom području, omogućuje monopol pojedinaca,
a prevelika vezanost za centar stavlja organe opštine u nezavidan položaj. Među tri vrste
milicije, teritorijalnom odbranom, narodnom odbranom, nema dovoljno koordinacije,
a građani očekuju od organa opštine da im rješava životne probleme, a za koje opština
nema nikakve nadležnosti. Organi opštine nemaju dovoljno uticaja na rješavanje ukupnog
političkog problema, kadrovsku politiku, budućeg statusa ovog područja, niti informacija
što se poduzima na višim nivoima, a u očima građana najodgovorniji su za buduću sudbinu
ovog naroda i ovog područja,
– zbog navedenog stanja uočavaju se pojave zamjena kuća i druge imovine Srba s ovog
područja sa Hrvatima i Muslimanima u BiH. Ova pojava još više uznemiruje građane i
dovodi u sumnju mogućnost povratka na svoja ognjišta i budući status ovog područja,
– republički organi vrlo sporo i neefikasno donose propise i ne organiziraju mogućnost
ostvarivanja prava građana u oblasti socijalne politike (prava boraca iz ovog rata, prava
penzionera i građana koji su stekli uslove za penziju, naknade i ostala socijalna davanja,
zdravstvena zaštita, radni odnosi, dječji doplatak, prava u slučaju smrti i rođenja, imovinska
prava i dr.), kao i rješavanje građanskih stanja (lične karte, pasoši, vozačke dozvole,
saobraćajne dozvole), a poseban problem čini neorganiziranost PTT sistema i platnog
prometa.
Zbog svega navedenog Izvršni savjet opštine Pakrac donio je slijedeći zaključak.
Pozivaju se najodgovorniji rukovodioci RSK da analiziraju navedene probleme i daju
odgovore kako ih rješiti, te da dođu u Pakrac radi neposrednog upoznavanja sa problemima
i narodu kažu pravu istinu o njihovoj budućnosti i perspektivi. Posebno da se daju odgovori
na razne špekulacije o zamjenama ovog područja za neka druga.
Očekujemo da ćete pravilno shvatiti naše traženje i učiniti sve da se ono što prije realizira.
Ukoliko se to ne učini narod će izgubiti potpuno povjerenje u organe vlasti od opštine do
Republike, a za očekivati je tada kretanje naroda u dva pravca: s ovog područja, a jedan dio
i na područje pod hrvatskom vlašću.
Predsjednik:
Radaković Milan, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Oblasno vijeće SOZS, M.P.
182
Okučani.
182
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast ZS, Izvršni savjet opštine Pakrac.
152
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 15., kut. 3.
60
1992., kolovoz 31.
Erdut
Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa sjednice Oblasnog veća
održane 31. 08. 1992. godine
u Erdutu
PRISTUNI: Ilić M.,
183
Jovčić N.,
184
Papić T.,
185
Nešić Đ.,
186
Grahovac N.,
187
Šević,
188

Momčilović D.,
189
Živanović B.,
190
Bekić,
191
Čugalj,
192
Nedić
193
i Dašić D.
194
ODSTUNI: Dvornić Radenko i Matić Pero
Na sjednici je usvojen i razmatran sledeći
DNEVNI RED:
1. usvajanje teksta skraćenog zapisnika sa sjednice održane 24. 08. 1992. godine,
2. izvješaj o radu Izvršnog saveta opštine Beli Manastir za period od 06. 02. 1992. g. do
15. 08. 1992. g,
3. informacija o radovima na elektrifikaciji 19 sela SO SBZS,
4. informacija o stanju i problemima u osnovnom i srednjem obrazovanju u SO SBZS
prije početka školske godine 1992./93.,
5. razmatranje predloga o izboru direktora PTT u SO,
6. Razno:
183
Milan.
184
Nemanja.
185
Tomislav.
186
Đorđe.
187
Nebojša.
188
Đorđe.
189
Dušanka.
190
Boro.
191
Slobodan.
192
Vlado.
193
Pajo.
194
Dragiša.
153
a) informacija o razgovorima sa gosp. Mazovjetskim,
195
b) formiranje Komiteta za zaštitu ljudskih prava pri Oblasnom veću,
v) informacija o upućivanju pisama gospodi akademiku Dobrici Ćosiću, Milanu
Paniću i Slobodanu Miloševiću,
g) održavanje “PRESS konferencija” u Vukovaru dva puta mjesečno,
d) davanje prioriteta razvojnim programima selima graničnog područja,
e) zauzimanje stavova prilikom vođenja razgovora sa gospodinom Veljom
Brankovićem i Zelenovićem,
196
f ) donošenje odluke o isplati troškova okruglog stola “TV Novi Sad”,
h) razmatranje predloga o formiranju Uprave prihoda u Vukovaru za više
opština,
i) analiza prisustvovanja sjednicama članova Oblasnog veća,
j) poziv Oblasnom veću da prisustvuje godišnjici oslobođenja Baranje.
Nakon rasprave Veće je donelo sledeće
z a k lj u č k e:
Ad. 1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sjednice održane 24. 08. 1992. godine bez
primjedbi.
Ad. 2. Izvještaj o radu Izvršnog saveta opštine Beli Manastir podnio je predsednik Boro
Živanović. Izvještaj je prihvaćen sa zaključkom da izvršna veća opština Vukovar, Dalj, Tenja
i Mirkovci podnesu pismene izvještaje o radu u toku IX. mjeseca o.g.
Iz izvještaja izdvajamo:
– održanih 16 sjednica sa 378 tačaka dnevnog reda,
– na Izvršnom savetu je doneto odluka (127), rešenja (127), zaključaka (41), naredbi (7) i
ostalih akata (5),
– odgovornost Izvršnog saveta je evidentna prema zakonu utvrđenim subjektima,
– sve zacrtane zadatke Savet je obavio u otežanim ratnim uslovima,
– nije evidentno jače uplitanje IS u rad privrednih subjekata,
– najveći broj razmatranja na sjednicama IS imala je privreda, financije i budžet mesne
zajednice, socijalna zaštita, nadzor, oblast cena, unutrašnji poslovi i bezbednost i drugo,
– odluke, zaključci, rešenja i naredbe oglašavaju se u “Službenom glasniku opštine Beli
Manastir”,
– Izvršni savet ima 13 komisija i radnih grupa.
Ustanovljen je dan (praznik) opštine Beli Manastir, 3. septembar. Na prigodne svečanosti
pozivaju se članovi Oblasnog veća na svečanu sednicu u sredu 02. 09 u 10.00 časova u
Jagodnjaku. Pozvani su poslanici Branković,
197
Petrović,
198
Paroški
199
i dr. Šešelj,
200

mitropoliti Jovan i Lukijan, te javni radnici i gosti fudbalski tim “Partizan” iz Beograda i sl.
195
Tadeusz Mazowietzky, poljski diplomat, specijalni izvjestitelj UN-a.
196
Dragutin.
197
Veljo.
198
Branko.
199
Milan.
200
Vojislav.
154
Ad. 3. Radovi na elektrifikaciji 19 sela su u toku, a radovi slede na:
1. izrada 15 k dalekovoda,
2. trafostanice Laslovo 10 k,
3. saniraju se oštećenja na vodu Ada – Laslovo,
4. inžinjerijska jedinica JA razminira 30 km trase širine 6 metara.
Veće zaključuje da se informira ako dođe do bilo kakvog zastoja u realizaciji stavki iz Ugovora
o elektrifikaciji.
Veće zaključuje da se povede akcija u preduzećima o finansijskoj pomoći elektrifikacije.
Predsjednici Izvršnih saveta moraju osigurati posjete i razgovor na “svom” području komisiji
Ilić
201
– Nedić
202
– Čugalj
203
– Brnović
204
– Dvornić
205
– Golubović.
206
Rok za posete
komisije dogovoriti naknadno.
Izradu puta KARADŽIĆEVO – GABOŠ pomoći uplatom sredstava na žiro – račun
“72500-601-2596 za izgradnju puta Karadžićevo – Gaboš”.
Veće zaključuje da se funkcioneri angažiraju za ISHOĐENJE odobrenja za izgradnju
dalekovoda APATIN – BELI MANASTIR i rješenje problema naplate štete u sumama u
iznosu 16.000.000 po faktoru 5 (vidi arhivu 298/92). Razgovor sa ministrom KISRECIJEM
obaviti u funkciji davanja pismene garancije da radovi kreću što prije (isti dan).
Ad. 4. Informaciju podnio Nešić Đorđe.
Veće zaključuje obavezu konsultiranja u vođenju kadrovske politike na izborima i imenovanje
funkcije u obrazovanju.
Veće evidentira određenu neusaglašenost u odnosima Ministarstva prosvete i IS opštine Beli
Manastir (na primjeru suspenzije v.d. direktora srednjoškolskog centra “Dositej Obradović”
Stanoje Vujčića).
Veće obavezuje izvršne savete opština na suradnju i usaglašavanje mišljenja na sličnim
pitanjima (ukidanje područnih škola i sl.).
Veće evidentira pojavu “kompletne nepraktičnosti” potreba opšte saradnje, te poziva na
uvažavanje argumentiranih primjedbi na svim relacijama.
Problem smještaja milicije u školi u selu Ernestinovo treba da rješi Ilić
207
– Kojić
208

Matić,
209
te izvestiti Oblasno veće o učinjenom.
Naređuje se opštini Mirkovci da dostavi IZVJEŠTAJE.
Ad. 5. “Javno preduzeće PTT saobraćaja SO SBZS” donelo je 26. 08. 1992. godine izvještaj
o radu za period od 01. 01. 1992. g. do 20. 08. 1992. g.
Za sledeću sednicu pripremiti kraću informaciju o radu upravnog odbora.
201
Milan.
202
Pajo.
203
Vlado.
204
Mitar.
205
Radenko.
206
Pero.
207
Milan.
208
Ilija.
209
Pero.
155
Zaključkom Upravnog odbora “Javnog PTT preduzeća” Oblasno veće se upućuje na
imenovanje jednog od dva kandidata za v.d. direktora i to: Čupić Milan, dipl.ing. i Vasić
Nikola, dipl. pravnik.
Odgađa se donošenje odluke o imenovanju generalnog direktora zbog nedostatka uvida u
rad kandidata.
Veće zahtjeva od pomoćnika ministra Crnogorca
210
da raspiše javni konkurs za izbor
generalnog direktora “JP PTT SO Slavonija”.
Zauzima se generalni stav da se svugdje gdje je to moguće poštuje institucija javnog konkursa
za radna mjesta (rukovodioci – direktori – inspektori, imenovanja i izborna lica i sl.).
Ad. 6. a) Usvaja se informacija koju je podnio predsjednik Oblasnog veća Ilić Milan u
u razgovoru sa gosp. Vječeslovom Mazovjetskim.
211
b) Veće imenuje u Komitet za zaštitu ljudskih prava sledeća lica: Ilić Milana, Dašić
Dragišu, Filipović Spasoju i Polimac Jelicu.
Zadužuju se za kontakt sa komisijama iste nadležnosti OUN-a Dašić Dragiša i Nedeljković
Mišo iz Bobote (profesionalac).
Poslove prevođenja u komisiji voditi će Kolundžić Mirko (za njemački i engleski). Sjedište
komisije je u “Radničkom domu” u Borovu Naselju, telefon 0210-736-768, Oblasno veće
SO SBZS.
v) Ovlašćuje se Ilić Milan da uputi javno pismo gospodi Dobrici Ćosiću – predsjedniku
SRJ, Milanu Paniću – predsjedniku Vlade SRJ i Slobodanu Miloševiću – predsjedniku
Republike Srbije. Pisma uputiti D. Ćosiću – na znanje i uvažavanje za vođenje principjelne
politike, M. Paniću u znak protesta za davanje “olakih” izjava i S. Miloševiću u znak
priznanja za pošten pristup srpskom pitanju i Srbima van Srbije.
g) Dva puta mjesečno održati “PRESS konferencije” u Vukovaru. Prva konferencija za
štampu ima se održati u petak 04. 09. 1992. g. u 10.00 časova. Zadužuje se N.
212
Grahovac
da pripremi i nazove potrebne saradnike za konferenciju za štampu. Konferencije se mogu
održavati i u drugim mestima SO SBZS.
d) Oblasno veće zaključuje da se daju PRIORITETI razvojnim programima u rubnim
selima SO SBZS. Brigu o ovoj razvojnoj strategiji mora voditi Sekretarijat za privredu i
finansije OV i izvršni saveti u opštinama. U ove programe obavezno angažirati naftnu
privredu, kredite poslov. banaka, ogrev, mala privreda i sl. Na sednicama Veća izveštavati o
angažovanjima u ovom pravcu.
e) Oblasno veće obavezuje grupu Ilić
213
– Nedić
214
– Brnović
215
– Dvornić
216
da obave
razgovore sa Veljom Brankovićem (“Galenika”) i Dragutinom Zelenovićem u pravcu
angažiranja firmi koje zastupaju navedeni direktori, te o ovom angažiranju na području
SO SBZS. Rezultate o obavljenim razgovorima obavezni su saopštiti na jednoj od narednih
sednica Veća.
210
Miomir.
211
Vjerojatno je riječ o specijalnom izvjestitelju glavnog tajnika UN-a Tadeuszu Mazowietzkom.
212
Nebojša.
213
Milan.
214
Pajo.
215
Mitar.
216
Radenko.
156
f ) Odobrava se isplata dela troškova boravka “TV Novi Sad” i gostiju u emisiji “Vukovar
šta i kako dalje” u iznosu od
217
h) Preporuča se opštinama Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja da hitno zajedno razreše
pitanje formiranja Uprave prihoda u Vukovaru. Prilikom razmatranja ovog značajnog
pitanja razmotriti i ponudu “Birostroja” iz Novog Sada. Shodno ovom pitanju mora se
hitno završiti potrebne predradnje i osposobljavanje geodetske službe. Zadužuje se Boro
Maletić da pomogne iznalaženju najoptimalnijih rješenja.
Obavezuju se predsjednici izvršnih saveta i organa opština Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci
da ODMAH krenu u operacionalizaciju ovog zaključka. Za sjednicu 07. 09., pozvati Boru
Maletića na konsultaciju u Oblasno veće i imenovanje za funkciju u navedenoj službi.
i) Dvornić Radenko nije prisustvovao sednicama Oblasnog veća (6 sjednica), nije
osigurao rad Sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Veće imenuje dipl.
ing. ŠEVIĆ ĐORĐA za v.d. zamjenika sekretara sa obavezom da hitno sačini program
rada i poveže se sa Ministarstvom poljoprivrede u pravcu većeg angažiranja Veća u ovoj
privrednoj grani. Na sledeću sednicu uputiti poziv Dvornić R.
218
sa zahtjevom da donese
izvještaj o radu i da se izjasni.
k) Oblasno veće prihvata poziv opštine Beli Manastir za uključivanje u proslavu 03. 09.
1992.g. u Jagodnjaku i Belom Manastiru prema programu domaćina.
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 011-101.
61
1992., kolovoz 31.
Slunj
Dopis Općinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama njihovim djelatnicima od
strane građana i policajaca
SKUPŠTINA OPŠTINE SLUNJ
OPŠTINSKA UPRAVA SLUNJ
Broj: 01-1472/1-92
Slunj, 31. 08. 1992.
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
S LUNJ
Radnici Opštinske uprave Slunj izloženi su posljednjih mjeseci prijetnjama građana
i pripadnika naše milicije, a u većini slučajeva prijeti se ili rušenjem opštinske zgrade ili
ubistvom.
217
U izvorniku rečenica nedovršena.
218
Radenko.
157
Do sada smo to stoički trpjeli ne želeći podnašati nikakve prijave jer ipak nije bilo
slučajeva stvarnog fizičkog maltretiranja do 27. 08. 1992. godine kada su prijetnje postale
stvarnost.
Naime, navedenog dana u večernjim satima brutalno je bez ikakvog povoda napadnut
i izudaran naš cijenjeni kolega Polovina Mile, radnik ove uprave već 37 godina i to što
je najtragičnije u svemu tome od strane Cimeša Đure milicionera naše stanice javne
bezbjednosti, dakle pripadnika službe koja treba da štiti sve građane od bezakonja svih
vrsta.
Iako je kolega Polovina prijavio ovaj slučaj vašim nadležnim organima, mi radnici
Opštinske uprave Slunj želimo i ovim putem izraziti svoj revolt i gnušanje na ovakav
postupak milicionara Cimeša pa zahtjevamo poduzimanje svih raspoloživih zakonskih
mjera.
Sigurni smo da bi toleriranje ovog neljudskog čina imalo dalekosežne i šire negativne
posljedice jer bi to bilo zeleno svjetlo za daljnje bezakonje svih vrsta.
Uvjereni smo da će te principijelno i u skladu s Vašim propisima odmah provesti postupak
protiv Cimeša Đure te nas obavijestiti o svemu poduzetom u vezi toga slučaja.
U prilogu Vam dostavljamo i peticiju radnika Opštinske uprave Slunj kojom izražavamo
svoj revolt i zahtjevamo energičan postupak.
M.P.
219

Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 2., kut. 1072/3.
62
1992., kolovoz 31.
Glina
Dopis Okružnog zatvora u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK u kojemu se
traži rješenje problema smještaja pristiglih ratnih zarobljenika
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
OKRUŽNI ZATVOR
G L I N A
MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: smeštaj ratnih zarobljenika
– rješenje problema – traži se.
219
U izvorniku slijedi 19 vlastoručnih potpisa koje su priređivači izostavili zbog nečitkosti.
158
Odlukom Vlade SRK formiran je u Glini Okružni zatvor u čijem sastavu djeluje i pritvor
Okružnog suda u Glini. Time je dat obim i sadržaj ove ustanove.
Dana 30. 08. 1992. godine u prostorije zatvora je dovedeno 26 ljudi, bez krivičnih prijava
i pratećih podataka iz predkrivičnog neformalnog postupka. Radi se o ljudima koji imaju
status vojnih ratnih zarobljenika, jer su uhvaćeni u ratnim dejstvima na produčju Slunja kao
pripadnici neprijateljskih formacija.
Obzirom na navedeno smatramo da se za iste mora pronaći drugi, odgovarajući smještaj
do rješenja njihovog statusa putem razmjene zarobljenika ili na drugi način.
Osim toga ovi zarobljenici u znatnoj mjeri opterećuju materijalne troškove zatvora, koje
za sad dobivamo od Ministarstva pravosuđa i uprave RSK.
Molimo za hitnost rješavanja.
U Glini, 31. 08. 1992. g. UPRAVNIK ZATVORA:
M.P.
220
v.d. Martinović Željko, [v.r.]
O tom obavijest:
1. Vlada Srpske Republike Krajine,
2. Ministarstvo obrane SRK,
3. Ministarstvo unutrašnjih poslova SRK.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.
63
1992., kolovoz 31.
Mlaka
Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u, za hitno rješavanje problema
organizacije granične policije na području spomenute MZ
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA OKUČANI M.P.
221
MJESNA ZAJEDNICA MLAKA
Broj: 11-08/92
Mlaka, 31. 08. 1992. godine
– OBLASNI SUP
– ZONSKI ŠTAB TO
– OBLASNO VIJEĆE
– OPŠTINA OKUČANI – IZVRŠNI
SAVJET
220
Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Glina.
221
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08-05/1-2-93/1-92, primljeno 25. 9. 1992.
159
PREDMET: Zahtjev za hitno rješavanje
problema organizacije granične
milicije na području Mlake
Na sastanku Izvršnog savjeta mjesne zajednice Mlaka održanom dana 24. 08. 1992.
godine, raspravljena je problematika organizacije funkcionisanja civilne vlasti na području
sela Mlaka. Tom prilikom su uočene brojne teškoće sa kojima se suočava ova mjesna zajednica.
Između ostaloga, ova mjesna zajednica nalazi se u veoma teškoj poziciji zbog udaljenosti
od opštinskog centra Okučani. Većina mještana na granici je socijalne egzistencije, budući
da zbog udaljenosti od Okučana većina mještana ne može se zaposliti. Za sada ne radi ni
zaposleni u “PIK-u Okučani”, i “Šumariji Okučani”, budući da nema pogonskog goriva, a
niti drugih uslova za rad radnih jedinica u Mlaci.
Napominjemo da nema u selu otvorene trgovine, pa je zbog toga snabdjevanje
stanovništva otežano.
Jedina mogućnost stanovništvu sela Mlaka da se zaposli bila je i sada je zapošljavanje u
graničnoj miliciji. Međutim, naglašavamo da su mještani sela Mlaka neopravdano izigrani
te im nije pružena mogućnost da se zaposle u ovoj formaciji.
Naglašavamo da su svi sposobni mještani sela Mlake od prvog dana rata bili pripadnici TO
Okučani – četa u Mlaci, a nakon dolaska jedinica JNA ukomponirani su u II. partizansku
brigadu, u kojoj su ostali do 30. 06. 1992., odnosno do demobilizacije.
U toku prestrojavanja vojnih obveznika u pripadnike granične milicije, određeno je
da dva voda (bivša TO) prerastu u formaciju granične milicije. Poznato nam je da o ovoj
tvrdnji postoji uredna dokumentacija. Ovakvu organizaciju granične milicije po naređenju
pukovnika Jovana Čubrića na terenu Mlake i Jasenovca radili su Bajić Mišo i poručnik Vujić
Marko. Nakon usaglašavanja sa komandom tadašnjih jedinica u graničnu miliciju trebalo
je preći oko 44 mještana sela Mlake. Od svega toga nije ostalo ništa, budući da niko nije
obavjestio ove ljude da je potrebno pisati posebne molbe za prijem u graničnu miliciju.
Naknadno je u graničnu miliciju u Mlaci i Jasenovcu primljen veći broj ljudi iz Srpske
Republike Bosne i Hercegovine.
Mjesna zajednica Mlaka i formacija TO u Mlaci ocjenjuje da je bezbedonosna situacija
zbog iznesenih razloga veoma kritična. U slučaju većih sukoba na području Mlake i
Jasenovca opet će oslonac odbrane biti mještani, a ne pridošli sa strane koji će se orjentisati
prema svom području u Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini. Ovakvo ponašanje tih ljudi
uslovljeno je time što niko od njih nema na našem teritoriju svoje porodice. Ovo se može
dokumentovati time što je u nedavnim sukobima na području Bosanske Gradiške jedan dio
granične milicije porijeklom iz SR BIH napustio svoje položaje i otišao u Bosnu.
Zahtjevamo od oblasnog SUP-a – komande brigadne jedinice da postupi na slijedeći
način:
hitno prebaciti brigadnu graničnu miliciju u selo Košutarica kako bi efikasno obavljali –
svoju funkciju,
da se granična milicija u selu Mlaka popuni pripadnicima iz samog sela, budući da je –
na taj način bezbedonosna pozicija ovog kraja znatno ojačana,
ukoliko se postupi na ovaj način, vjerujemo da će se umiriti stanovništvo sela Mlaka i –
izbjeći otvoreni sukob sa pripadnicima granične milicije koji je na pomolu.
Upozoravamo sve adresate da je situacija veoma kritična i ozbiljna, a naročito radi
komandira granične milicije Cvijić Milana, koji se postavlja autokratski, neodgovorno i
160
potiče na sukobe sa civilnom vlasti, komandom TO, pa i sa pripadnicima UNPROFOR-a
u Mlaci.
Zbog hitnosti rješavanja ovih problema molimo Vas da odmah postupite po ovom
zahtjevu.
Dosadašnja obraćanja opštini Okučani i SUP-u nisu dala rezultata.
PREDSJEDNIK MZ MLAKA
JEVĐENIĆ ANĐELKO, [v.r.]
M.P.
222

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
64
1992., rujan 1.
Knin
Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
28. sjednice Vlade RSK održane 01.09.1992. godine u
Erdutu, s početkom u 10.00 časova.
ODSUTNI ČLANOVI: Bjegović Đorđe i Kablar Jovo.
POZVANI: Predsjednik RSK gosp. Goran Hadžić i predsjednik Skupštine RSK gosp. Mile
Paspalj.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade RSK Mr Zdravko Zečević, konstatuje da postoji
kvorum za punovažno odlučivanje.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D N E V N I R E D:
Političko-bezbedonosna situacija u RSK, te izvještaj sa Konferencije o Jugoslaviji 1.
u Londonu.
Informacija o privremenoj suspenziji državne bezbednosti RSK. 2.
Izvještaj o radu i djelovanju Vlade RSK, te kadrovska rekonstrukcija Vlade. 3.
Imenovanje v.d. direktora Upravnog i nadzornog odbora Javnog preduzeća 4.
“Krajinašume”.
Informacija o privredno-političkoj situaciji u Vukovaru. 5.
222
Okrugli pečat: RSK, Opština Okučani, Mjesna zajednica Mlaka.
161
Predložen dnevni rad jednoglasno je prihvaćen.
Ad. 1.
Goran Hadžić, na samom početku svog izlaganja, a s obzirom na glasine da izvjesni
članovi Vlade razmišljaju o nekakvom tzv. specijalnom statusu RSK u Hrvatskoj, pred
223

RSK, gosp. Goran Hadžić postavio je pitanje i zatražio na isti odgovor “da li je netko od
prisutnih članova Vlade za tzv. specijalni status RSK u Hrvatskoj te ukoliko ima takvih da
isti odmah napuste sjednicu. Na takvo pitanje svi prisutni su dali odgovor da su protiv bilo
kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakvi razgovor o
takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suživotu sa Hrvatskom.
Nakon uvodno postavljenog pitanja, predsjednik gosp. Goran Hadžić detaljno je upoznao
o svim aspektima prisutnosti delegacije RSK na Konferenciji o Jugoslaviji održanoj u
Londonu.
Tom prilikom istaknuto je da je prisustvo naše delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u
Londonu bilo u cjelini nužno i opravdano, tim više što za vrijeme i poslije konferencije svijet
sve više daje značaj postojanju naše Republike kao subjekta u spornom pitanju Jugoslavenske
krize bez obzira na otvoreno izraženo neprijateljstvo od strane pojedinih država. Mi takvim
neprijateljstvima ne trebamo davati previše značaja i trebamo se okrenuti sopstvenom cilju
a to je učvršćivanje svih elemenata državno-pravnog subjektiviteta koji našu Republiku čine
državu međunarodno-pravnog značaja.
Što se tiče političko-bezbedonosne situacije u RSK, gosp. Goran Hadžić konstatuje da je
političko, a samim tim i bezbedonosno situacija u našoj krajini je dosta složena imajući pri
tom u vidu da su u posljednje vrijeme oružane snage Hrvatske na različitim mjestima širom
naše države izvršile razne provokacije upotrebljavajući oružje prema našim odbrambenim
snagama, te po civilnim objektima gdje je bilo i ljudskih žrtava. Na takve i slične provokacije
od strane ustaških formacija mi moramo u buduće biti spremni da u daljem momentu
na adekvatan način odgovorimo svim sredstvima kako bi našim građanima osigurali
maksimalnu sigurnost. U diskusiji pored predsjednika učestvovali su predsjednik Vlade
gospodin Mr Zdravko Zečević, predsjednik Skupštine Paspalj Mile, Ministri Mile Martić,
Stojan Španović, Mr Šuša Vojin, Peurača Vojin, Mr Ećimović Dušan, Dr Božanić Boško,
Mr Svetozar Vinčić, Sergej Veselinović i David Rastović.
Nakon iscrpne diskusije, sugestija, mišljenja i konstatacija Vlade RSK jednoglasno usvojila
slijedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se u cjelosti Izvještaj predsjednika Republike Srpske Krajine gospodin Goran
Hadžić o učešću delegacije RSK na konferenciji o Jugoslaviji održanoj u Londonu.
2. Prihvaća se informacija o političko-bezbedonosnoj situaciji u RSK te se zadužuju sva
ministarstva da u okviru svojih nadležnosti poduzmu odgovarajuće mjere, na saniranju
negativnih trendova političko-bezbedonosnog stanja.
Ad. 2.
Ministar Milan Martić,
223
Predsjednik.
162
Gospodin Milan Martić ministar MUP-a iscrpno je upoznao prisutne o cjelokupnom radu
i djelovanju ministarstva kojim rukovodi uz posebni osvrt na rad i djelovanje službe državne
bezbednosti.
U svojoj diskusiji između ostalog ministar ističe da je privremeno suspendovao rad SDB iz
razloga što pojedini radnici SDB, a posebno njen rukovodilac, ne izvršavajući postavljene mu
zadatke pa i zadatke dobijene i od samog ministra. Osim toga konstatuje se da su pojedini
radnici SDB izvršili razne zloupotrebe pri obavljanju zadobijenih zadataka, te da je kod
pojedinih radnika SDB prisutan kriminal, da se ne poštuju elementarne norme pravila ove
specifične službe i drugo. Upravo zbog napred iznesenih negativnosti o radu SDB, ministar
je predložio a Vlada prihvatila (1 protiv, 2 suzdržana člana Vlade) kadrovske promjene u
rukovođenju ovu službe te donijela sljedeće
RJEŠENJE
1. Gospodin Orlović Dušan razrješava se dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu
unutrašnjih poslova RSK.
Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja.
2. Gospodin Peciković Slobodan postavlja se na dužnost pomoćnika ministra za Ministarstvo
unutrašnjih poslova RSK.
Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja.
Ad.3.
Mr Zdravko Zečević,
Gospodin Mr. Zdravko Zečević predsjednik Vlade detaljno je informirao članove Vlade o
radu i djelovanju svih ministarstava, njihovoj međusobnoj kordinaciji, te o funkcionisanju
Vlade u cjelini. U svom izlaganju predsjednik Vlade je istakao da pojedini ministri ne
izvršavaju postavljene im zadatke da se ne pridržavaju dogovora koji se postignu na
sjednicama Vlade, da se rukovodioci pojedinih ministarstava bave privatnim biznisom
neprimjerenim i inkopatibilnim u odnosu na funkciju koju obavljaju, da nisu prisutni
na svojim radnim mjestima, da su neopravdano odsutni više vremena izvan sjedišta
svog ministarstva, da se pojedini nisu oslobodili svojih zastarjelih komunističkih ideja
i ponašanja suprotnih interesima naše države i druge negativnosti neprimjerene funkciji
koju obavljaju te trenutku vremena u kojem se nalazi naša država. Kao i prethodni tako i
pojedini pomoćnici ministara i podpredsjednici Vlade čine i rade iste greške i na isti i sličan
način se ponašaju, a što je nespojivo sa funkcijama koje im je ovaj narod povjerio. Bez
obzira da li se radi o neznanju ili namjeri, činjenica je da pojedini funkcioneri bilo da se o
radi ministrima, podpredsjednicima Vlada ili pak pomoćnicima ministara isti ne obavljaju
funkciju na koju su izabrani ili postavljeni, to u vezi istim potrebno je izvršiti cjelokupnu
kadrovsku rekonstrukciju ne samo Vlade već i drugih rukovodnih struktura u pojedinim
ministarstvima.
U diskusiji pored predsjednika Vlade učestvovali su i ostali članovi Vlade koji su u potpunosti
prihvatili informaciju o radu i djelovanju Vlade, kao i predlog kadrovskih promjena kod
pojedinih ministarstava. Imajući u vidu sve napred navedeno Vlada RSK jednoglasno je
usvojila slijedeće,
Z A K L J U Č K E
1. Zadužuje se MUP i MO da u roku od 30 dana zajednički pripreme prijedlog transformacije
cjelokupnog sistema odbrane TO i to na način da TO i ministarstvo unutrašnjih poslova
egzistiraju kao jedinstven sistem odbrane sa jedinstvenom komandom.
163
Sve poslove, materijalna dobra, lica zaposlena u TO u cjelosti preuzeće novoformirano
nadležno ministarstvo.
Nakon transformacije cjelokupnog sistema odbrane, dosadašnja TO sa svojim formacijskim
cjelinama prestaje sa radom.
2. Prihvaća se u cjelosti informacija o radu i djelovanju Vlade podnesene od strane
predsjednika Vlade, te se pozitivno ocjenjuju predložene kadrovske promjene u vezi
rekonstrukcije Vlade.
3. Prihvaća se p r i j e d l o g da se gospodin Kablar Jovo razriješi dužnosti dosadašnjeg
podpredsjednika Vlade RSK.
4. Zadužuje se MUP da u roku od 7 dana počne sa izdavanjem svih ličnih dokumenata
građana (lična karta, saobraćajna i vozačka dozvola, pasoš i drugi dokumenti koji su
posebnim propisima predviđeni).
5. Prihvaća se povećanje ličnih dohodaka za sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih
poslova u iznosu od 60%.
Nakon provedene rasprave o kadrovskim promjenama u pojedinim Ministarstvima, Vlada
RSK je donijela slijedeća
R J E Š E N J A
1. Gospodin Šijan Simo dipl.ing. iz Gračaca postavlja se za pomoćnika ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK.
2. Gosp. Dragojević Milivoj dipl. pravnik postavlja se za pomoćnika ministra pravosuđa i
uprave u resoru za pravosuđe ministarstva pravosuđa i uprave RSK.
3. Gosp. Prijić Slavko, politolog iz Beograda razrješava se dužnosti šefa predstavništva u
Beogradu.
4. Gosp. Bukarica Petar dipl. ecc. iz Knina razrješava se dužnosti pomoćnika ministra
Ministarstva za trgovinu i turizam RSK,
5. Gosp. Čavić Lazar iz Vukovara postavlja se za pomoćnika Ministra za fizičku kulturu i
sport RSK.
Ad 4.
Predsjednik Izvršnog saveta Vukovar Gosp. Višić dr Milorad u svom iscrpnom izlaganju
upoznao je članove Vlade o složenosti političko-bezbednosne i privredno-društvene situacije
Vukovara i njegovih okolnih mjesta. U svom izlaganju ističe da pored objektivnih okolnosti
ovaj region susreće se sa nizom subjektivnih slabosti koje su pojedinim segmentima
privredno-političkog života u potpunosti blokiraju rad i djelovanje određenih subjekata.
Političko-bezbedonosna situacija je dosta složena, obzirom da na ovom području egzistiraju
razne paravojne i paramilicijske formacije koje su svojstvene same sebi i koje vrše opstrukciju
rada legalnih institucija. Nadalje se ističe da ne funkcionišu organi unutrašnjih poslova,
pravosudni organi nerade, inspekcijske službe ne funkcionišu i dr. negativnosti. Privredni
život pojedinih firmi je u rukama raznih pojedinaca i grupa koji sa raznim malverzacijama
pljačkaju i uništavaju materijalna sredstva tih firmi, a kao najeklatantniji primjer takvih
pljački ogleda se kod pljačke naftnih derivata u Negoslavcima i drugim mjestima te kod
raspolaganja pšenice – Bršadin i Slavonija kao i razne druge zloupotrebe i nezakonite
164
radnje u raznim firmama naše Krajine. Nakon iscrpne prezentirane informacije o političko-
bezbedonosnoj i privredno-društvenoj situaciji u Vukovaru i okolnim mjestima Vlada je
donijela slijedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se u cijelosti informacija o političko-bezbedonosnoj i privredno-društvenoj
situaciji Vukovara i ostalih naselja.
2. Zadužuju se sva ministarstva da u okviru svojih nadležnosti odmah poduzmu odgovarajuće
mjere i radnje na otklanjanju negativnosti koje su prisutne na području cjele srpske oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.
Ad 5.
Podpredsjednik Vlade Džakula Veljko obrazložio je prijedlog imenovanja organa javnog
preduzeća “Krajinašume”. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Mr Rodić Petar dipl.ing. iz Vrginmosta postavlja se za vršioca dužnosti direktora JP
“Krajinašume”.
O D L U K A
Osniva se Upravni odbor “Krajinašuma”
U Upravni odbor imenuje se:
1. Džakula Veljko iz Pakraca, član
2. Bjegović Đorđe, iz Knina, član
3. Vinčić Svetozar, iz Dvor na Uni, član
4. Puškar Siniša iz Iloka, član
5. Pešut Mile iz Plaškog, član
6. Lončar Nikola iz Petrinje, član
7. Vučenić Jandre iz Knina, član
O D L U K A
Osniva se Nadzorni odbor “Krajinašume”
U Nadzorni odbor imenuju se:
1. Veselinović Sergej iz Obrovca, član
2. Grabundžija Savan, iz Dvora na Uni, član
3. Bogić Stevo, iz Borova sela, član
4. Lalić Đuro, iz Korenice, član
5. Lončar Đuro iz Slunja, član
Sjednica je završila sa radom u 22.35 časova.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević

Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
165
65
1992., rujan 1.
Knin
Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rješavanju problema ulaska, izlaska,
odnosno prijelaza građana preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj: 08/4-10-72/60
Knin, 01. 09. 1992. godine
Rješavanje zahtjeva,
stav i mišljenje,
t r a ž i . – Vladi Republike Srpske Krajine
Glavni Štab TO RSK – na znanje
SUP Knin – na znanje
Crveni krst – na znanje
U poslednje vreme učestali su zahtjevi pojedinaca i grupa za ulazak, izlazak odnosno prolaz
preko teritorije RSK.
Radi se pretežno o ljudima koji su vršili zamjenu stanova, kuća i druge nepokretne imovine,
odnosno o ljudima čiji pojedini članovi porodice već žive na jednu ili drugu stranu.
1) Ulasci – dolasci na teritorij RSK
– imamo više zahtjeva pojedinaca čiji članovi porodice (uglavnom žene i djeca) žive u Zadru,
Šibeniku, Splitu i drugim gradovima na teritoriji RSK, mi smo prihvatili njihov dolazak, ali
hrvatske vlasti odugovlače sa izdavanjem dozvola za dolazak na našu stranu.
U svemu posreduje civilni sektor UNPROFOR-a, PMEZ i Visoki komesarijat UN za
izbjeglice.
Po ovom pitanju potreban je stav Vlade – kako rješavati zahtjeve veće grupe, a posebno
hrvatske nacionalnosti.
2) Izlazak – odlazak sa teritorije RSK
– ima više zahtjeva za odlazak iz RSK po osnovu zamjena kuća, stanova i dr. za jednostavnije
slučajeve ovo je rješavala Komisija za saradnju sa UNPROFOR-om u saradnji sa
organizacijama Crvenog krsta preko koga su i podnošeni zahtjevi.
Po ovom pitanju potreban je stav Vlade –
– ko treba da izdaje dozvole za izlazak iz RSK,
– koju i koliko imovine lica mogu iznositi iz RSK,
– pitanje odlaska sa motornim vozilom u ličnom vlasništvu,
– zamjena stanova i dr.
– kako rješiti zahtjev nekoliko bivših oficira i podoficira Hrvata i Muslimana, koji su do
kraja ostali u Kninu, a sada žele otići na teritorij BiH i RH.
3) Prelasci preko teritorije RSK
Jedan broj građana Knina i RSK koji su imali vikendice ili kuće na primorskom području,
izvršili zamjenu istih sa građanima Hrvatske i Muslimanske nacionalnosti u Banja Luci,
166
Petrovcu i nekim drugim mjestima u Bosni te sada samoinicijativno dovode te ljude u Knin
radi prelaska na teritorij RH.
Potreban je stav Vlade RSK kako rješavati ove slučajeve.
4) Već nekoliko puta interveniše Međunarodni crveni krst za vraćanje 2 sanitetska m/v
bolnici u Bihać. Radi se o 2 vozila koja su zaplenjena u Lici pošto se liječnik i vozači
nisu pridržavali odobrenja za prelaz preko teritorije RSK – naime imali su odobrenje za
prelaz petkom ujutro iz Bihaća, a popodne iz Zagreba. Međutim, vozači i liječnik ostaju
u Zagrebu i vraćaju se u subotu ujedno mijenjajući mjesto prelaza. Liječnik i vozači se
nalaze u Okružnom zatvoru u Kninu. MKCK interveniše isključivo za 2 sanitetska vozila iz
humanitarnih razloga, navodno su vrlo potrebna.
5) Jedan od često isticanih problema je i povratak pet lica hrvatske nacionalnosti iz Slunja
(sada se nalaze u hotelu) u Ličko Petrovo Selo gdje su prije živjeli. Vlasti iz Slunja ne žele
više da ih prihvataju, a vlasti iz Korenice i selo (Ličko Petrovo Selo) ne žele da ih prihvate.
Ovaj problem se ističe na svakom sastanku sa predstavnicima UNPROFOR-a, PMEZ ili
Visokog komesarijata.
Uopšte, molimo stav po ovakvim i sličnim pitanjima – prije svega potrebno je odrediti
nadležnosti da bi smo mogli upućivati ljude na rješenje njihovih zahtjeva i problema,
odnosno da ne dođe do propusta u radu.
PREDSJEDNIK KOMISIJE
Glavni inspektor
M.P.
224
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
66
1992., rujan 1.
Knin
Izvješće zapovjednika graničnog prijelaza Musapstan SUP-u Knin o odnosu
UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
GRANIČNI PRELAZ M U S A P S T A N
Musapstan, 1. 09. 1992. godine.
224
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
167
B I L T E N
dnevnih događaja u vremenu od 24. 08. 1992. godine do 1. 09. 1992. godine.
[…]
225
NAPOMENA: Danom 25.08.1992. godine predstavnik UNPROFOR-a za mjesto
Musapstan nije dozvolio kontrolu patrole UNPROFORA uz napomenu da su oni tu da
kontrolišu i uspostave primirje između zaraćenih strana te prilikom pokušaja kontrole
patrola istih se vratila u bazu. Uz razgovor sa komandirom jedinice Unprofora isti je naglasio
da će putem TELEKSA obavijestiti MUP Knin radi dogovora pošto kako navodi nema
smisla niti je dogovoreno da granična-carinska milicija kontroliše njihove članove i patrole
te da će oni sami poduzeti sve mjere u cilju sigurnosti i kontrole prelaska preko pomenutog
graničnog prelaza.
Od istog dana članovi UNPROFORA koji dežuraju na njihovoj rampi u Musapstanu
prilikom svakog izlaska pregledaju vozilo i članove te u knjigu uvode njihove podatke uz
napomenu da to oni samo mogu raditi do dogovora sa obje strane. Također su napomenuli
da na ovom području djeluje više milicija kao što su granična, bataljonska, carinska i milicija
“Gagić” te da ne znaju više tko šta radi i kakve uniforme tko nosi pošto svi imaju svakakve
uniforme bez oznaka i obilježja.
K O M A N D I R:
Milan Matić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 23.
67
1992., rujan 2.
Okučani
Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz
zapadne Slavonije
Z A P I S N I K
sa sastanka sa gen. Nambijarom,
226
g. Marakom
Guldingom,
227
g. Fišerom
228
i gen. Zabalom
229
održan
dana 02. 09. 1992. u “Okučanki”
225
Priređivači su izostavili popis dnevnih događanja za navedeno razdoblje.
226
Satish.
227
Marrack Goulding.
228
Gerald Fischer.
229
Carlos Maria.
168
Tačno u 16 sati sletjela su tri helikoptera UN na igralište u Okučanima, Fišer u prvom, a
Nambijar i Gulding u zadnjem. Sačekao ih je predsjednik OV
230
g. Džakula
231
i predsjednik
opštine Okučani g. Vitez.
232
U 16.15. smo svi u vili “Okučanka” čekamo u predvorju
vile, dok Nepalac Ali
233
objašnjava Nambijaru i Guldingu stanje i položaj snaga UN. Dok
čekamo, predsjednik Džakula zavitlava prevodioca (žena) tumačeći da će Hrvatice najviše
žaliti zbog odsustva Srba. Ostali mu pomažu, a ona se ne ljuti.
G. Gulding, sretan sam da vas ponovo vidim. U Zagrebu mi je rečeno da imam sa vama
sastanak. Vreme mi je ograničeno. Razgovarat ćemo o radu snaga UN na vašem području.
G. Džakula, posebno mi je drago što ste među nama. Žao mi je što vam je vrijeme
ograničeno, no nadam se da ćete se upoznati sa Z. Slavonijom sada direktno. Sa mnom su
moji saradnici (upoznaje nas). Mi svi predstavljamo srpski narod koji je dijelom ovdje, a
najveći dio raseljen. U saradnji sa UN možemo da se pohvalimo. Posebno ističemo dobru
saradnju sa g. Fišerom i zahvaljujući njegovom naporu postigli smo ove rezultate, iako mi
mislimo da je to još malo, budući da želimo kući. Poseban problem su srpska područja van
UNPA zone, a narod je iseljen. Očekujemo zaštitu i povratak za taj dio naroda. Ima napada
i ubijanja i u “zoni”, a možete misliti kako je van zone. Mi svi prisutni uzeli smo si u zadatak
povratak.
G. Gulding, mi svi dijelimo vašu želju da svi ljudi dođu svojoj kući što je osnov Vensovog
plana. To traži prekid rata, sigurnost – to se još nije postiglo. Još uvijek ima protjerivanja. O
tome sam razgovarao sa F.
234
Tuđmanom da vrši pritisak na svoju vlast i policiju i omogući
povratak Srba. Isto moramo činiti i sa vlasti u Kninu. Više Hrvata je napustilo domove
od Srba. U Kninu moraju staviti pod kontrolu svoju granicu. Mislim da u Z.
235
Slavoniji
možemo početi ovaj proces. Tu je balans. Dijelim vaše mišljenje što se tiče g. Fišera. Nadam
se da možemo početi sa povratkom ali malim koracima. Problem Srba izvan zone ići će teže.
Slažem se sa prijedlogom g. Fišera da se prvo obiđu sela, snime i počne povratak. Moramo
to dogovoriti i sa Zagrebom. Najteže je sa I.
236
Slavonijom.
Moram reći g. Hadžiću
237
u petak u Erdutu da bi se vaši ljudi vratili, mora dozvoliti
povratak Hrvata.
Otvaranje autoputa za hrvatske vlasti je vrlo važan. Ne mislim kao prije rata. Kontrolirat
će UN, ići će u određeno vrijeme i u konvojima da nema straha od vojnih akcija. Ako
pristanete bit će lakše meni da uvjerim Zagreb u vaše zahtjeve. Da prije zime posjetite svoje
kuće kao prvi korak.
G. Džakula, veći dio naših prognanika je u Baranji, u kućama Hrvata, budući da su
naše kuće uništene. Mi smo već razgovarali sa I. Slavonijom i još ćemo. No kuda da se naši
ljudi vrate. Tko prvi treba dati ustupke? To su ljudi iz P.
238
Slatine i S.
239
Požege. Srbija je
puna izbjeglica iz Bosne. Idemo paralelno. Niko ne može da spriječi povratak ni Srbima ni
Hrvatima.
230
Oblasnog vijeća.
231
Veljko.
232
Dušan.
233
Priređivači nisu utvrdili ime.
234
Franjo.
235
Zapadna.
236
Istočnom.
237
Goran, predsjednik RSK.
238
Podravske.
239
Slavonske.
169
Što se tiče autoputa ili pruge, mi smo spremni o svemu razgovarati. Ne možemo živjeti
u izolaciji. Ne bih htio da shvatite da tražimo ustupak za ustupak, već da naš narod vidi da
nešto radimo i da imamo neke garancije za povratak. Sada se vratilo 15000 ljudi i oni gube
strpljenje, oni bi kući. Ne mogu unapred nuditi autoput, ali tražim garanciju za povratak,
posebno ljudima izvan zone. Mi ćemo na svim našim institucijama uticati za povratak.
G. Gulding, ne mogu dati nikakve garancije. Mi moramo početi s nekim koracima, ali to
je dug proces. Prekid vatre od drugog mjeseca a ništa se nije dogodilo. Što se tiče autoputa,
ako vi pristanete, ja ću biti u stanju da Zagreb privolim da grupe ljudi krenu u obilazak
G.
240
Polja i drugih mjesta. Ako to ne bude, ja u subotu u Zagrebu sa Tuđmanom to ne
mogu dobiti. On će reći da se njegovih 10000 ne može vratiti i da će on uzeti vlast u svoje
ruke. To bi bila katastrofa. Odgovorite mi sa da ili ne. Ako ne, onda smo u ćorsokaku.
G. Ećimović,
241
da li i mi možemo autoputom za Beograd, (nastaje zbunjenost,
konsultacije, ne znaju, boje se neće se složiti Franjo,
242
on će im predložiti u konvojima,
insistira samo mi).
G. Gulding, dobro, probat ću u subotu. Drugo što sam vam želio predložiti, da sam
svjestan da ste zabrinuti za naselja van zone. Prošle sedmice bio je specijalni izaslanik
Mazovjetski
243
za ljudska prava, za cijelu Jugoslaviju. Ja bih napisao o vašoj zabrinutosti i da
vas posjeti, ali da o tome ništa ne kažete štampi.
G. Džakula, samo da pokušate realizirati naše prijedloge, a mi ćemo sa naše strane činiti
sve, da uspjeh bude maksimalan. O svim pitanjima spremni smo da razgovaramo. Svi mi
prisutni imamo osnovni zadatak, vratiti narod, ali moramo biti pažljivi da ne napravimo
korak koji bi izazvao nepovjerenje naroda. Mi smo za otvaranje autoputa, Ećimović i ja smo
noćas od 10 putovali kroz BiH gdje se puca.
G. Gulding, mi također želimo o svemu razgovarati i od Z. Slavonije želimo napraviti
primjer za sva područja u kojima je rat. O razgovorima u Zagrebu obavijestit će vas Fišer i
Nambijar.
G. Džakula, imam iskrenu želju da se o Z. Slavoniji iznese istina na svjetlo dana, budući
da se o stravičnim stradanjima predugo šutjelo, jer je taj narod morao napustiti ognjišta a
da nije činio zločine.
G. Gulding, vraćanje u prošlost i zločine nije dobro i ne može se ići naprijed. U okviru
UN je rečeno da ne treba objavljivati zločine, pa smo zbog toga i okrivljivani. Mi nastojimo
izgraditi povjerenje zaraćenih.
G. Džakula, hvala što ste došli.
Sastanak je završen u 17.20.
Zapisnik sastavio: Predsjednik OV:
dipl.oec. Živko Zagorac dipl.ing. Veljko Džakula
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
240
Grubišnog.
241
Dušan.
242
Tuđman.
243
Tadeusch.
170
68
1992., rujan 2.
Knin
Obavijest MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama o obvezi pružanja
pomoći fnancijskoj policiji u provođenju naplate carinskih pristojbi na graničnim
prijelazima
M U P R S K
Uprava javne bezbjednosti
otvoreno “dx”
depeša broj 08/3-49-1/92
Knin, 02. 09. 1992. godine M.P.
244
S U P R S K – svima
SJB – svima
Odjel finansijske policije republičke uprave javnih prihoda obratio se putem dopisa
ovom ministarstvu da pokreće niz akcija u cilju kontrole i naplate javnih prihoda (poreza na
promet, porez na dobit i sl.) te zatražio da se sekretarijat i SJB aktivno uključe u provođenje
navedene akcije.
Shodno navedenom sekretarijati i SJB su na zahtjev radnika financijske policije istim
osigurati (su dužni) zatraženu pomoć u cilju uspješnog provođenja navedene akcije.
Također je neophodno pojačati kontrolu ulaska roba u RSK, na način da sekretarijati i
SJB koji imaju kontrolne punktove na graničnim prelazima oforme evidenciju iz koje bi
bilo vidljivo tko prevozi robu, registarska oznaka i marka vozila sa kojim se roba prevozi,
broj i datum otpremnice, od koga je roba kupljena te tko je kupac navedene robe.
Na kontrolne punktove povremeno bi dolazio radnik financijske policije, preuzimao
podatke i nastavio aktivnosti u cilju naplate poreza na promet od fizičkih i pravnih lica koja
su namjeravala izbjeći plaćanje navedenih obaveza.
Načelnik uprave
Nebojša Pavković
TOČNOST PRIJEPISA OVJERAVA:
S E K R E T A R
Ostrolučanin Vaso, [v.r.]
M.P.
245
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
244
Prijemni pečat: Odjeljenje milicije Lipik, ur.br; 1/01- 106, 24. 9. 1992.
245
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
171
69
1992., rujan 2.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
međunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vukić Uroša radi
privremenog odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-OM
Broj 08/4-72-25/28-92
Knin, 02.09.1992. god.
O V L A Š T E N J E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR –a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine, na jednom od graničnih prelaza, slijedeća lica:
VUKIĆ UROŠ, rođ. 19.07.1941., g. u B. Selu, SO Knin od oca Save, majke Milice,
sa stanom u Biovčinom Selu za privremeni odlazak u Zadar.
K O M I S I J A
[……..]
246
, v.r.
M.P.
247

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20. , kut. 37.
70
1992., rujan 4.
Okučani
Obavijest SUP-a Pakrac podređenim jedinicama o dodijeljenoj količini goriva za
tjednu potrošnju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/4-1864/92-1
Okučani, 4. 9. 1992.
246
Potpis nečitak.
247
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
172
SJB, SM, OM
– s v i m a –
PREDMET: Obavijest o količini goriva sledovanja za period 7. 9. – 15. 9. 1992. –
Obavještavamo Vas da zbog reducirane količine goriva počev od 7. 9. 1992. godine
dijeliti će se 10 litara benzina i 15 litara nafte po automobilu i za potrebe agregata.
O eventualnim promjenama eventualnog poboljšanja biti ćete pravovremeno
obaviješteni.
NAČELNIK ODJELA ZA ZAJEDNIČKE
POSLOVE
p.o. Žarković
248
M.P.
249
Slobodan Mrkonjić
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 20.
71
1992., rujan 5.
Benkovac
Izvješće djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o stanju sigurnosti u
sjeveroistočnom dijelu općine Benkovac
SIGURNOSNA PROCJENA
SEKTOR BROJ 3 PODRUČJE SJB BENKOVAC
Treći teritorijalni sektor obuhvaća sjevero-istočni dio opštine Benkovac, sastavljen od 9
mjesnih zajednica i to MZ Podgrađe, Lisičić, Brgud, Dobropoljci, Bjelina, Parčići, Rodaljice,
Bruška i Popovići.
Sa južnim dijelom graniči sa MZ Kožlovac, Lepuri, Lišane Ostrovačke Ostrovica/,
istočnim sa MZ Modrino selo, Nunić, Đevrske/, Sjevernim sa MZ Medviđa, Karin gornji,
i zapadnim sa MZ Karin donji i Kunovac.
MZ Medviđa i Karin gornji su područja opštine Obrovac, a MZ Modrino selo, Nunić i
Đevrske su područja opštine Knin.
Reljef sektora je pretežno nisko-brdski koji je dosta obuhvaćen sa niskim raslinjem,
šmreka, grab, drača/, šumom hrast, jasen, cer i dr./, te borovom šumom u MZ Brgud,
Podgrađe i Dobropoljci.
Od kulture mještani se najviše bave stočarstvom, vinogradarstvom i poljoprivredom.
248
Napisano rukom.
249
Okrugli pečat: nečitko.
173
Na sektoru postoje spomenici kulture kao što su “Kula” u Brgudu i Popovićima, “Aseria”
u Podgrađu kao i neke crkve (kapele), a od jama bezdanski poznate su “Golubinka” u
Brgudu i Bjelini.
Preko sektora vode dva važnija cestovna pravca i to:
– Benkovac – Knin i Benkovac – Obrovac.
Objekti od posebnog značaja su:
1. O.Š. Nikica Popović Brgud
2. R.O. “PTT” Benkovac pošta Bjelina
3. Tvornica “Ponos” u Bruškoj
Na ovom sektoru egzistira 7 prodavaonica snabdjevenih mješovitom robom, 4
ugostiteljska objekta, ambulanta i pošta.
Na sektoru je nastanjeno 25 lica rezervnog sastava milicije.
Evidentirano je da je sa ovoga sektora veći broj mještana hrvatske nacionalnosti prebjegao
u državu Hrvatsku, a manji je broj ostao.
Na području sektora trenutno živi 118 pripadnika hrvatske nacionalnosti i to: MZ
Bruška 43, MZ Rodaljice 38, MZ Dobropoljci 13, MZ Bjelina 23, MZ Popovići 1 i MZ
Lisičić 3.
U MZ Lisičić i Podgrađe naselili su pripadnici srpske nacionalnosti.
Stanje kriminaliteta na sektoru je trenutno zadovoljavajuće, u 1992. godini evidentirano
je 6 krivičnih djela krađe, ubistva i izazivanja opasnosti.
Iz napuštenih hrvatskih kuća odnešena je sva pokretna imovina ili uništena, tako da ta
djela nisu evidentirana, a sa oštećenim vlasnicima nije moguće stupiti u kontakt, te je teško
utvrditi što je pokradeno.
Veći broj kuća provaljen je od strane izbjeglica, koji su neke stvari odnosili u kuću u koju
su se uselili.
Na području sektora bilo je pojava krađa sitne stoke, provale u prodavaonicu u MZ
Dobropoljci, krađe kamena, pa je za očekivati da će se nastaviti sa krađama.
U MZ Brgud, Bjelinu, Dobropoljci i Parčiće dovezeno je veći broj traktora, vozila,
motokultivatora i sl. iz osvojenih sela, a nije rešen problem legalizacije istih.
Na ovom sektoru nisu zabilježeni slučajevi narušavanja JRM u većem broju, što je
vjerovatno uticalo što su se mještani nalazili na ratištu, veći broj punoljetnih lica posjeduje
vatreno oružje, kao i druga ubojita sredstva, te je za očekivati da će biti nesretnih slučajeva
kao i nepravilno rukovanje sa oružjem ili nekim dr. napravama.
Na području sektora djeluje odjeljenje milicije, koje je smješteno u MZ Bruška a broji 26
radnika, tako da pokrivaju veći dio sektora, a radi boljeg obavljanja sl. zadataka osim radio
uređaja koriste tel. veze koje se nalaze u MZ Podgrađe, Lisičić, Bruška, Brgud i Bjelina.
U mjesnim zajednicama Bruška i Rodaljice gdje uglavnom žive mještani hrvatske
nacionalnosti smještena je manja grupa UNPROFOR-a, te se pretpostavlja da ima lica koji
sarađuju preko UNPROFOR-a sa Državom Hrvatskom, te tako rade protiv interesa R. S.
Krajine.
Za takva lica na terenu treba imati informatora koji će moći svakodnevno dati potrebne
podatke.
Lica pod operativnom kontrolom nema – kao niti lica interesantnih za provodjenje
odredjenih operativnih radnji.
Na sektoru je do sada evidentirano 12 lica informatora, odnosno prijateljskih veza, ovl.
sl. lica koji opslužuju sektor.
174
Što se tiče same sigurnosne bezbednosti na ovom sektoru ona je trenutno zadovoljavajuća,
da bi bila još povoljnija potrebno je izvršiti bolju kordinaciju izmedju OM Bruška sa
odeljenjima milicije Karin D.,
250
Karin G.,
251
Medviđa, SJB Benkovac u cilju boljeg
pokrivanja terena – Sektora, cestovnih pravaca, utvrđivanjem najpogodnijih mjesta za zasjede
i kontrolne punktove, ostvariti kontakt sa mjesnim stražama a sve u cilju sprečavanja vršenja
KD-a, hvatanju učinioca KD-a, kao i mogućih upada od strane neprijateljskih grupa.
Treba biti stalno prisutan na terenu te prikupljati i podnositi na vreme odgovarajuće
izvještaje, kako bi se moglo pratiti stvarno stanje kriminaliteta i narušavanja JRM na ovom
sektoru.
Posebno skrenuti pažnju vlasnicima ugost. objekata gdje se okuplja veći broj lica na
pridržavanje radnog vremena, kao i zabranu unošenja vatrenog oružja u lokale.
Sektor je pokriven sa povremenim patrolnim i pozorničkim rajonom.
Benkovac, 05. 09. 1992.
Vođa Sektora:
Tampolja Ljubomir, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 18., 1601.
72
1992., rujan 7.
Vukovar
Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća SO SBZS s priloženim izvješćem o
djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice na tom području
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa sednice Oblasnog veća odr-
žane 07. 09. 1992.g. u Vukovaru
Prisutni: Ilić M.,
252
Jovčić N.,
253
Papić T.,
254
Grahovac N.,
255
Nedić P.,
256
Dašić D.,
257
Matić
P.
258
250
Donji.
251
Gornji.
252
Milan.
253
Nemanja.
254
Tomislav.
255
Nebojša.
256
Pajo.
257
Dragiša.
258
Pero.
175
Odsutni: Dvornić Radenko
Na sednici je usvojen i razmatran sledeći:
D N E V N I R E D
Usvajanje teksta skraćenog zapisnika sa sednice održane 07. 09. 1992. godine 1.
Izvještaj sa sednice Vlade Republike Srpske Krajine 01. 09. 1992. godine 2.
Problemi početka rada škole u Ernestinovu 3.
Informacija o radu Zavoda za zapošljavanje za Opštine Vukovar, Dalj, Mirkovci 4.
i Tenja
Davanje saglasnosti Crvenom Krstu za ishođenje prostora za rad i skladište robe 5.
Razno 6.
Nakon rasprave Veće je donelo sledeće:
z a k l j u č k e
Ad 1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sednice održane 07. 09. 1992. bez dopuna
Ad 2. Sednici Vlade RSK, pored članova, prisustvovao je predsednik Ilić Milan i dr Višić
Milorad. Na zahtev Oblasnog veća o učešću u radu predstavnika Veća
dogovoreno je sledeće:
a) Na svaku sednicu Vlade, za koju se odluče, mogu prisustvovati predsednik ili funkcioneri
iz Oblasnog veća. Sednice Vlade održavaju se svaki utorak.
Problematika kojom se bavi Vlada je složena i komplikovana. U ovom prelaznom
periodu potrebno je da svaki organ političke vlasti (MZ, izvršni saveti, Oblasno veće i sl.)
samoinicijativno i efikasno rešava pitanja iz svoje nadležnosti nastojeći da Vladu u Kninu
što manje opterećuje “svojim” problemima. Neophodno je poštivanje organa vlasti.
b) Izvršni Savet opština preko Oblasnog veća treba da u pismenoj formi dostavljaju svoje
zahteve. Ovoga se u upravnom postupku, izuzimaju hitni i neodložni zahtevi. Predstavnici
Oblasnog veća su u obavezi da dva puta mesečno prisustvuju sednicama Vlade, te zastupaju
interese opština, organa i tela SO SBZS.
Na sednici Vlade 22. 09. 1992. (četvrtak) u Vukovaru.
Ad 3. Problem početka rada osnovne škole u Ernestinovu potrebno je razrešiti na relaciji:
škola u Tenji – Sekretarijat za društvene delatnosti – predstavnici milicije. Zaduženje
Sekretarijata za društvene delatnosti.
Ad 4. Zadužuje se Sekretarijat za opštu upravu da sazove zajednički sastanak: predstavnika
Zavoda za zapošljavanje, rukovodnih struktura u opštinama i Oblasnog veća za sredinu
septembra. Za sastanak predstavnici Zavoda moraju sačiniti kraću pismenu informaciju o
radu i problemima koje je neophodno rešiti, te predlogom rešenja. (Vukovar i Beli Manastir
– pismena informacija).
Na sastanku se moraju iskristalisati stavovi o organizaciji i radu Zavoda za zapošljavanje na
ovom području, te pravnom i funkcionalnom povezivanju Zavoda.
Informaciju dostaviti u Oblasno veće do 15. 09. 1992.
176
Ad 5. Zadužuje se Sekretarijat za opštu upravu da sazove i pripremi sastanak predstavnika
Crvenog Krsta opština i Oblasti, sa ciljem da se razjasne pitanja organizacijske povezanosti i
organizacije CK od mesne zajednice do Crvenog Krsta Jugoslavije.
Za ovaj radni dogovor učesnici moraju u Oblasno veće dostaviti kraću pismenu informaciju
o radu i problemima sa kojima su se susretali, ali samo u pitanjima ORGANIZACIONE
prirode. Ovu informaciju dužni su dostaviti: CK opština Beli Manastir, Vukovar, Dalj,
Mirkovci i Tenja. Informacija treba da sadržajno obradi navedeno pitanje na 1-2 stranice.
Rok za dostavu informacija je 15.09.1992.
Oblasno veće daje saglasnost za ishođenje prostora za rad CK, a prethodno će od kombinata
“Borovo” zatražiti neophodnu pismenu saglasnost.
Ad 6.
a) Ponudu kompjuterskih programa za Upravu prihoda i katastar podnio je vlasnik preduzeća
Đemirovski iz “BIROSTROJ-a” kao i popravku uredskih mašina. Ponudu treba razmotriti
u delu obaveza koje je preuzeo Boro Maletić iz Vukovara.
b) Prihvata se inicijativa za sastanak predstavnika pravosudnih organa koji deluju na
području SO SBZS (Čalošević
259
) i Oblasnog veća.
v) Zahtev za pregovore sa hrvatskim vlastima posredstvom OUN na našem području, u vezi s
osiguravanjem vode za šećeranu u Belom Manastiru upućuje se na viši rang – Vladi u Kninu.
Ocenjuje se da su ovlasti postojećih predstavnika OUN za ovo pitanje nekompetentne.
Obrazloženje uz dnevni red
Ad 1. Prilog skraćenog zapisnika dostavljen uz poziv
Ad 2. Poziv predsednika Vlade i njegov odaziv načelno potvrđen za današnji termin
Ad 3. Redovni Izveštaj o radu predstavnika Oblasnog veća dostavljen uz poziv
Ad 4. Kraću informaciju o potrebi otvaranja ekspoziture SDK podnosi Sekretar Sekretarijata
za privredu i finansije
Ad 5. Usmeno na sednici (Ilić Milan)
Ad 6. Obrazloženje za prihvatanje Ugovora za prelazni period donosi Matić Pero
Ad 7. Predlog mera u pravcu razrešenja ključnih pitanja u ovoj oblasti donosi Šević Đorđe
v.d. zamenika sekretara
g) Oblasno veće prihvata inicijativu za sazivanje Oblasne skupštine.
Za sednicu skupštine potrebno je sačiniti:
Izveštaj o radu Oblasnog veća za period 22. 05. 1992. do 30. 09. 1992. godine.
260
d) Sekretari Izvršnih saveta opština jednom mesečno trebaju održati konsultativne sastanke
u pravcu međusobne razmene iskustava i rešenja te unapređenja rada organa vlasti u
opštinama.
Sastanku u Belom Manastiru 10.09.1992. trebaju se odazvati Momčilović Dušanka iz B.
Manastira, Svilar Stevan iz Mirkovaca, Simo Trbojević iz Tenja, Branko Palić iz Vukovara i
Cimeša Drago iz Dalja.
259
Đorđe.
260
Vidi: Dok. br. 144.
177
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 011-102.
73
1992., rujan 8.
Knin
Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 29. Sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 8. 09. 1992. godine u Kninu
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Milan
Knežević, Rade Gaćeša, Mr Svetozar Vinčić, Mitar Brnović, Nebojša Arbutina, Đorđe
Bjegović, Dušan Ećimović, Vojin Šuša, David Rastović, Milan Martić, Stojan Španović,
Starević Dušan.
Sjednici ne prisustvuju:
Savan Grabundžija, dr Mladen Hadžić, dr Dušan Jović, Dobrosav Vejzović.
Sjednici na poziv prisustvuju:
dr Dušan Babić, Radovan Bezbradica, Mirko Sinobad, Zdravko Janković, Nebojša
Mandinić, Miloš Živković.
Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D
1. Informacija sa sastanka mješovite komisije održane dana 7. 09. 1992. godine u
Maslenici,
2. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku
Srpsku Krajinu,
3. Razmatranje nacrta:
a) Zakona o izboru poslanika,
b) Zakona o financiranju političkih organizacija,
c) Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine,
d) Zakona o izboru odbornika Skupštine opština,
178
e) Zakona o političkim organizacijama
f ) Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju,
g) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
h) Zakona o sanitarnoj inspekciji
4. Informacija o stanju u zdravstvu sa mjerama,
5. Donošenje uredbe o izbjeglicama,
6. Razmatranje prijedloga za izbor funkcionera u pravosudne organe,
7. Razmatranje nacrta Zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje
invalidnih lica,
8. Razmatranje
a) Nacrta Zakona o geološkim istraživanjima,
b) Nacrta Zakona o rudarstvu,
9. Razmatranje plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini,
10. Razmatranje bilanca naftnih derivata za period IX 1992. godine – VIII 1993. godine,
11. Razno:
– Informacija o početku školske godine,
– Sjedište resora za urbanizam,
– Imenovanje pomoćnika za urbanizam,
– Utvrđivanje osnovice za članove Vlade,
– Minimalne cijene rada za prosvjetu,
– Odluka o kreditiranju poljoprivrede,
– Imenovanje direktora Republičkog zavoda za statistiku,
– Uredba o dobavi el. energije,
– Odluka o prezentiranju privrede RSK u Beogradu,
– Zahtjev za otpisivanje Kredita iz primarne,
– Donošenje odluke o organizaciji i opremanju informativne agencije u Krnjaku,
– Donošenje Uredbe o uplaćivanju određenih prihoda Budžeta DPZ, načinu utvrđivanja
istih prihoda, te načinu obavještavanja korisnika tih prihoda,
– Donošenje Odluke da Budžet RSK može vršiti plaćanje dobavljačima umjesto korisnika
društvenih sredstava koji se financiraju iz Budžeta Republike.
Prije početka rada po utvrđenom dnevnom redu predsjednik je predložio da se razmotri
pitanje povećanja penzija za 8 mjesec. v.d. direktor mirovinsko invalidskog osiguranja Mirko
Sinobad u svom izlaganju se založio da se penzije za 8 mjesec uvećaju za 30% u odnosu na
osnovicu iz 7 mjeseca. U raspravi koja je vođena ukazano je na težak socijalni i materijalni
položaj penzionera te je nakon tog jednoglasno donesena
O D L U K A
Odlučuje se povećanje penzija za 8 mjesec u visini od 30% u odnosu na osnovicu iz 7
mjeseca 1992. godine.
Poslije toga je razmatrana mogućnost povećanja ličnih dohodaka za sve nosioce koeficijenata.
Nakon rasprave kroz koju se razmatrala visina povećanja osnovice donesena je uz jedan glas
protiv slijedeća
O D L U K A
Utvrđuje se osnovica za obračun ličnih dohodaka zaposlenih u Vladi RSK u visini najniže
cijene rada od 112 dinara.
179
Tačka 1.
Informaciju sa sastanka mješovite Komisije održane u Maslenici podnio je Miloš Živković.
Rekao je da je Hrvatska strana izišla sa prijedlogom za rješavanje pitanja snabdjevanja
električnom energijom sa posebnim naglaskom na Hidroelektrane Obrovac, Peruča.
Također su pokrenuli pitanje snabdjevanje vodom Zadra te statusa Aerodroma Zemunik
kao i uspostavom cestovnog i željezničkog saobraćaja. Dogovoreno je da se formiraju
podkomisije za ekonomska pitanja i kontrolu primirja. Iznio je da je potrebno da naša
strana oformi podkomisije po oblastima i to od najstručnijih ljudi koje imamo, kao i da
je potrebno kadrovski ojačati mješovitu komisiju te u pregovorima pokrenuti rješavanje
nekih naših gorućih problema. Upoznao je Vladu da je slijedeći sastanak mješovite komisije
zakazan za 18.09.1992. godine. Nakon podnesenog izvještaja u raspravi koja je potom
vođena sudjelovalo je više ministara te je nakon toga donesen slijedeći
Z A K L J U Č A K
1. Trebaju se oformiti podkomisije za pregovore sa Hrvatskom stranom po određenim
oblastima.
2. Mješovita komisija treba pristupiti pregovorima zakazanim za 18.09.1992. godine i
tražiti poštivanje rezolucija Savjeta bezbjednosti a posebno rezolucije 763, a ako se rezolucije
neispoštuju treba obustaviti daljnje pregovore.
Tačka 2.
Informaciju o vojno-političkim zbivanjima na području Republike Srpske Krajine podnio je
ministar Unutrašnjih poslova Milan Martić. U svojoj informaciji ministar Martić je poseban
naglasak stavio na političko-bezbedonosnu situaciju na području Like i to u opštinama
Donji Lapac i Korenica. U raspravi koja je vođena poslije podnešenog izveštaja došli su do
izražaja veliki problemi koji postoje na području tih opština. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U Č A K
Zadužuje se Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske Krajine da na terenu utvrdi
pravo stanje te pokuša nepristrano rješiti nastale nesporazume, te za iduću sjednicu Vlade
pripremiti informaciju sa terena.
Tačka 3.
a) Ministar pravosuđa Šuša Vojin kratko je obrazložio tekst nacrta Zakona o izboru poslanika
nakon čega je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izboru poslanika.
b) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o političkim organizacijama koje je podnio
Ministar Šuša jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o političkim organizacijama.
c) Ministar Šuša je obrazložio tekst nacrta Zakona o financiranju političkih organizacija
nakon čega je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o financiranju političkih organizacija.
180
d) Ministar Šuša je obrazložio nacrt Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike
Srpske Krajine nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odlaže se razmatranje nacrta Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, potrebo zakonu
razraditi opoziv predsjednika RSK.
e) Ministar Šuša je obrazložio tekst nacrta Zakona o izboru i opozivu odbornika Skupštine
opštine. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izboru odbornika Skupštine opštine.
f ) Sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan obrazložio je nacrt Zakona o
izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se tekst nacrta Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
g) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
zaštiti i provedene rasprave uz tri glasa protiv donesena je
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
h) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o sanitarnoj inspekciji koji je podnio Bezbradica
Radovan jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o sanitarnoj inspekciji.
Tačka 4.
Informaciju o stanju o zdravstvu podnijeli su pomoćnik ministra za zdravlje dr Dušan Babić
i sekretar ministarstva Bezbradica Radovan. Ukazali su na potrebu obezbjeđenja pomoći
Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje za nabavku ljekova, sanitetskog materijala,
goriva te ostalih neophodnih potrebština za najosnovnije funkcionisanje zdravstva do kraja
ove godine. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je slijedeća
O D L U K A
Odobravaju se Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje RSK sredstva za nabavku
ljekova, sanitetskog materijala, goriva za sanitetska vozila i goriva za grijanje zdravstvenih
objekata u visini od 600.000.000 dinara.
Ovaj iznos novčanih sredstava potrebno je dinamički razraditi.
Tačka 5.
Ministarstvo uprave i pravosuđa će za iduću sjednicu Vlade pripremiti razmatranje uredbe
o izbjeglicama.
U okviru ove tačke dnevnog reda pokrenuto je pitanje ishrane izbjeglica na području RSK
koji su se do sada hranili na javnim kuhinjama. Ministar Španović je istakao probleme
financiranja troškova prehrane te je nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više članova Vlade
donesena
181
O D L U K A
Financiranje troškova prehrane na javnim kuhinjama će snositi Vlada RSK.
Civilne vlasti po opštinama trebaju preuzeti organizaciju rada javnih kuhinja.
Ministar Španović je upoznao Vladu da SRS
261
gradi objekte za izbjeglice na području
Republike. Nakon rasprave doneseni su slijedeći
Z A K L J U Č C I
Od Republike Srbije treba zatražiti da prekine gradnju objekata za prihvat smještaja
izbjeglica iz RSK.
Od Republike Srbije treba zatražiti da ukine status izbjeglica licima koja borave na području
Republike Srbije iz oslobođenih područja RSK.
Ministar Španović je upoznao vladu da oko 50 invalida iz Republike Srpske Krajine koji se
nalaze u Beogradu smješteni u bolnicama i rehabilitacionim centrima a koji traže povratak
u Krajinu, treba pronaći smještaj i omogućiti uslove za rad i život. Nakon rasprave donesen
je
Z A K L J U Č A K
Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja treba iznaći mogućnost rješenja ovih
problema.
Ministar Španović je zatražio da Vlada da suglasnost da se za ranjene i poginule borce isplati
novčana naknada kao i jednokratna novčana naknada djeci ranjenih i poginulih boraca
RSK. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U Č A K
Ranjenim i poginulim borcima RSK treba izdati rješenje i isplatiti novčanu naknadu u
iznosu protuvrijednosti 5000 maraka za svakog poginulog borca.
Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja u suradnji sa Ministarstvom obrane treba
izvršiti isplatu jednokratne novčane pomoći djeci poginulih boraca u visini od 7000 dinara
po djetetu.
Tačka 6.
Na predlog ministra za pravosuđe i upravu Šuša Vojina a nakon provedene rasprave donesena
je slijedeća
O D L U K A
1. Predlaže se Skupštini RSK da imenuje slijedeće sudce:
Vojnović Miloš za predsjednika Vrhovnog suda, –
Trošić Milorad za Republičkog javnog tužioca, –
Branislav Dimitrijević za sudiju Okružnog suda u Belom Manastiru, –
Jelica Grubić za sudiju Okružnog suda u Belom Manastiru. –
Gordana Dmitrović za sudiju Opštinskog suda Knin, –
Dušanka Jorgić za zamjenika Okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom –
tužilaštvu Beli Manastir,
Mihajlović Jovanka za zamjenika Opštinskog javnog tužioca u Vukovaru, –
Vukić Đorđe za sudiju za prekršaje u Kostajnici, –
Mihić Ankica za sudiju Opštinskog suda za prekršaj Vukovar, –
261
Socjalistička Republika Srbija.
182
Pilipović Mara za sudiju Opštinskog suda u Donjem Lapcu, –
Jović Radovan za predsjednika Opštinskog suda u Glini. –
2. Predlaže se Skupštini RSK da razrješi funkcije sudca:
– Sekulić Mihajlo i Rajković Željko u Opštinskom sudu u Glini,
3. Daje se preporuka Vladi da se za Republičkog javnog pravobranioca imenuje Mrkšić
Petar iz Vukovara.
Tačka 7.
Razmatranje nacrta zakona odlaže se za narednu sjednicu Vlade.
Tačka 8.
Ministar energetike i rudarstva obrazložio je predložene nacrte zakona te je nakon rasprave
donesena
O D L U K A
a) Usvaja se nacrt zakona o geološkim istraživanjima,
b) Prihvata se nacrt zakona o rudarstvu.
Tačka 9.
Ministar energetike je predložio plan sanacija i izgradnje elektro-energetskih objekata u
1992. godini. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Prihvaćaju se zaključci iz priloženog plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u
1992. godini a koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.
Tačka 10.
Ministar energetike Bjegović Đorđe je podnio Vladi na razmatranje bilans naftnih derivata
za period IX 1992. do VIII 1993. godine. Nakon rasprave koja je vođena po podnesenim
predlozima doneseni su slijedeći
Z A K L J U Č C I
1. Odobrava se interventan uvoz 8.000 t nafte (D-2) radi specijalnih namjena i smirivanja
tržišta.
2. Odobrava se NI Krajine da preostalu naftu u cjevovodu kod Starih Jankovaca izvuče te
nakon prerade plasira na tržište.
Tačka 11.
– Ministar prosvjete Milan Knežević upoznao je članove Vlade sa problemima koji su se
pojavili na početku rada školske godine a vezano za problem prevoza učenika, grijanje,
nabavu udžbenika te situaciju oko upisa na fakultete, također je razmatrana cijena rada za
8 mjesec u prosvjeti kao i financiranje predškolskog odgoja na području Republike Srpske
Krajine. Nakon rasprave po svim gore navedenim pitanjima a u kojoj je sudjelovalo više
ministara donesene su slijedeće
O D L U K E
1. Nalaže se svim opštinama da osiguraju prioritetno nabavu lož ulja za grijanje škola.
2. Utvrđuje se cijena rada za prosvjetu za 8 mjesec od 9.100 din.
183
3. Gorana Milić dipl. pravnik razrješava se dužnosti sekretara ministarstva za prosvjetu sa
danom 31.07.1992. godine. Imenovanoj se treba isplatiti naknada za korištenje godišnjeg
odmora od 2.07. do 31.07.1992. godine
4. Odobravaju se sredstva u iznosu od 26.160 dinara za osiguranje minimalnih uslova za
početak rada školske godine u opštini Pakrac.
5. Financiranje vaspitnog rada u dječjim vrtićima RSK vršit će se iz Budžeta do usklađivanja
zakona o Javnim prihodima i Javnim rashodima i zakona o predškolskom i osnovnom
vaspitanju i obrazovanju.
– Ministar za urbanizam i građevinarstvo Rade Gaćeša predložio je sjedište resora za
urbanizam te imenovanje pomoćnika ministra za urbanizam a Vlada je nakon rasprave
donijela
O D L U K U
Resor za urbanizam Ministarstva za urbanizam građevinarstvo i stambeno komunalne
djelatnosti bit će smješten u Vukovaru.
Papić Tomislav iz Vukovara postavlja se za pomoćnika ministra za urbanizam u ministarstvu
za urbanizam, građ…
262
– Predloženo je da se osnovica za obračunavanje ličnih dohodaka za sve radnike zaposlene u
Vladi i nosioce koeficijenata uveća za 8 mjesec te je uz jedan glas protiv donesena
O D L U K A
Utvrđuje se najniža cijena rada u iznosu od 112 dinara za 8 mjesec.
– Ministar poljoprivrede predložio je da se donese odluka o kreditiranju poljoprivrede.
U raspravi u kojoj je naglašeno da ministri trebaju u kontaktima sa narodnom bankom
dogovarati kreditiranje iz primarne misije donesena je
O D L U K A
Odobrava se ministarstvu za poljoprivredu kredit iz primarne emisije za kreditiranje
poljoprivrede.
– Ministar Peurača Vojin je predložio da se imenuje direktor zavoda za plan, statistiku i
cijene RSK te je donesena slijedeća
O D L U K A
Milanović Mirjana dipl.oec. iz Knina postavlja se za direktora Republičkog zavoda za plan,
statistiku i cijene RSK.
– Ministar energetike Đorđe Bjegović predložio je da Vlada da suglasnost na opšte uslove
isporuke električne energije te je nakon glasanja donesena
O D L U K A
Daje se suglasnost na Odluku o opštim uslovima isporuke električne energije
– Ministar privrede Arbutina Nebojša upoznao je Vladu o mogućnosti prezentacije privrede
RSK u Beogradu koja bi se trebala održati u oktobru a radi mogućnosti oživljavanja
262
U izvorniku nedostaje nastavak rečenice.
184
industrijske proizvodnje na području RSK i sklapanja aražmana sa privredom Jugoslavije i
inostranih aražmana, te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Daje se suglasnost da se prezentira privreda RSK u Beogradu.
– Ministar trgovine i turizma je predložio a Vlada je usvojila da se imenuje pomoćnik
ministra trgovine i turizma te je na osnovu glasanja donesena
O D L U K A
Jovo Vitas iz Knina postavlja se za pomoćnika ministra trgovine i turizma RSK.
– Predsjednik Vlade predložio je da se u predstavništvo Vlade RSK u Beogradu imenuje
rukovodioc predstavništva i dva pomoćnika te je nakon glasanja donesena
O D L U K A
Sreto Vidaković postavlja se za rukovodioca predstavništva Vlade RSK u Beogradu.
Uzelac Spade politolog iz Benkovca i Opačić Dušan dipl. pravnik iz Donjeg Lapca postavljaju
se za pomoćnike rukovodioca predstavništva Vlade RSK u Beogradu.
– Na predlog ministarstva za informisanje radi što boljeg informisanja u Republici kao i
informativne prezentacije Republike vani Vlada RSK je donijela
O D L U K U
U Krnjaku je potrebno organizirati i opremiti informativnu agenciju.
– Ministar Financija Peurača Vojin je predložio Vladi da donese uredbu o uplaćivanju
određenih prihoda iz Budžeta kao i odluku da Budžet može vršiti plaćanja umjesto korisnika
društvenih sredstava te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Budžet RSK može vršiti plaćanje dobavljačima umjesto korisnika društvenih sredstava koji
se financiraju iz Budžeta Republike
U R E D B A
O uplaćivanju određenih prihoda Budžeta DPZ načinu utvrđivanja istih prihoda, te načinu
obavještavanja korisnika tih prihoda.
Sjednica je završila sa radom u 21 sat.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
185
74
1992., rujan 8.
Okučani
Dnevno izvješće pomoćnika ministra unutarnjih poslova Krste Žarkovića MUP-u
RSK o stanju sigurnosti na području zapadne Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/1-1890/92-1
Okučani, 08. 09. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
– Upravi javne bezbednosti –
K N I N
PREDMET: Izvještaj za dan 07/08. 09. 1992.
godine u vremenu od 07 – 07 časova
1. KRIVIČNA DJELA:
– nije bilo
2. PREKRŠAJNA PRIJAVA:
– Podnešena jedna prekršajna prijava protiv narušavanja javnog reda i mira protiv
Subanović Boška. Isti je dana 07.09.1992. godine u pijanom stanju narušavao JRM u
gostionici u Okučanima pucanjem iz PAP. Predmetni je priveden do istrežnjenja.
– Također je podnešena prekršajna prijava protiv Steve Miholjčića vlasnika gostionice
koji nije poštovao opštinsku odluku o radu lokala.
3. POŽARI:
– U selu Roždanik, SO Okučani izvršena je paljevina štale vlasništvo lica Hrvatske
nacionalnosti. Za izvršiocem se traga.
4. OSTALI DOGAĐAJI:
– U oblasti usložila se društveno-politička situacija. Vidljivo je pojačan rad stranaka.
Tako sada, bez obzira na moratorijum Vlade RSK prisutan je rad Srpske radikalne stranke,
SDS i Socijal demokratske stranke. Rivalstvo između stranaka je uočeno. Također u oblasti
vlada nestrpljivost stanovništva vezano za povratak u mjesta koja su pod kontrolom Hrvatske
vojske. Zbog neefikasnosti kod realiziranja povratka, potom nerada privrede stanovništvo
oblasti je nezadovoljno i među njima raste tenzija nasilnog smjenjivanja rukovodećih ljudi.
Kako je poznato stanovništvo oblasti isključivo ostvaruje prihod od rada u miliciji i
PJM.
Drugih novosti nije bilo.
M.P.
263
POMOĆNIK MINISTRA
Žarković Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
263
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
186
75
1992., rujan 9.
Okučani
Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o složenoj sigurnosnoj situaciji nakon
raspuštanja TO
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/1-1911/92-1
Okučani, 09. 09. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
– UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI –
K N I N
PREDMET: Izvještaj za dan 08. / 09. 09. 1992. godine
u vremenu od 07 -07 časova, dostavlja se. –
1. KRIVIČNA DJELA:
– nije bilo.
2. PREKRŠAJNE PRIJAVE – UPOZORENJA:
– zbog nerada sudaca za prekršaje, a potom neefikasnosti realizacije podnešene prekršajne
prijave, isključivo se podnose upozorenja učesnicima u prometu. Tako je u vremenu od 01.
08. 1992. godine do 01. 09. 1992. godine upozoreno 120 lica zbog tehničke neispravnosti
vozila.
3. OSTALI DOGAĐAJI:
– Nakon raspuštanja TO i nerada kuhinja u oblasti društveno – politička situacija se
usložava. Raste nezaposlenost i preti opasnost masovnijeg napuštanja područja.
– Što se tiče bezbednosti oblasti nije uočeno pomjeranje snaga MUP-a RH i Hrvatske
vojske. Među Hrvatima koji su ostali na našem području uočen je njihov učestali kontakt sa
UN, a potom i između sebe. Također je uočeno gdje se Hrvati /pojedinci/ isključivo za bilo
što obraćaju UN, a niti u jednom momentu legalnim strukturama vlasti.
M.P.
264
POMOĆNIK MINISTRA
Žarković Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
264
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
187
76
1992., rujan 10.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama za smanjenje
potrošnje pogonskog goriva
mup rsk otvoreno dx
uprava javne bezbednosti
k n i n
depeša broj: 08/3-80-1/92 v.dj.
Knin, 10. 09. 1992. M.P.
265
SUP-ovima s v i m a
SJB s v i m a
škol. centru Golubić
ostvarujući uvid u kretanje službenih vozila svih sup-a i sjb, evidentirano je da je potrošnja
goriva i maziva znatno porasla, a neretko vozila se koriste u privatne i druge neslužbene
svrhe.
ovo ministarstvo ima jako velik problem da omogući snabdjevanje gorivom i mazivom, a
u pogledu nabavke vozila i rezervnih delova, situacija je još mnogo složenija.
naređuje se svim rukovodiocima sup-a i sjb da izrade plan restrikcije korištenja vozila za
najmanje 50 otsto, jer će situacija oko opskrbe naftnim derivatima biti još teža.
ovo ministarstvo će u buduće, bez najava, upućivati komisije koje će pratiti pitanja
potrošnje goriva i upotrebe službenih vozila, kao i vođenje evidencija o potrošnji rez. delova
i maziva.
za sva vozila koje se upućuju na službeni put van rsk, potrebno je tražiti saglasnost
ministarstva.
ukoliko se prema proceni potrošnje potrošnja ne smanji, gorivo se neće upućivati van
postojećeg plana.
rukovodioci organizacionih jedinica direktno su odgovorni za provođenje ove naredbe.
NAČELNIK
Nebojša Pavković
TAČNOST PREPISA OVJERAVA:
NAČELNIK ODJELJENJA ZA POSLOVE
MILICIJE
Stevo Kresović
M.P.
266
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
265
Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, org, jed.1/02, br. 107, 28. 9. 1992.
266
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
188
77
1992., rujan 11.
Beli Manastir
Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za sprječavanje širenja
povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Mađarsku
SUP – BELI MANASTIR
ODJEL DB
Beli Manastir, 11. 9. 1992.
PREDLOG MERA ZAŠTITE ODLIVA INFORMACIJA U
REPUBLIKU MAĐARSKU I HRVATSKU
U cilju sprečavanja iznošenja informacija i podataka sa teritorije Baranje u periodu kad
postoji opasnost da se one iskoriste u cilju agresije na teritoriju Baranje; predlažem:
1. Odobrenja za putovanja u inostranstvo izdavati samo osobama koje se šalju u interesu
Službe.
2. Obezbediti stalno prisustvo operativnog radnika na graničnom prelazu Bački Breg.
3. Upoznati op. radnika na graničnom prelazu s preciznim spiskom imena ljudi koji
imaju odobrenje za prelazak granice, a također s imenima onih čiji je zahtev odbijen.
4. Sprečiti kontakte izbeglica iz Hrvatske koji su nastanjeni u Baranji s familijama i
rodbinom koji dolaze preko Mađarske iz R. Hrvatske u Baranju ili SR Jugoslaviju, a potom
se vraćaju u Hrvatsku.
S tim u vezi pooštriti kontrolu na kontrolnom punktu Most – Batina.
OPERATIVNI RADNIK
Petrović Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 271.
78
1992., rujan 12.
Vukovar
Zapisnik osnivačkog sastanka Odbora za privredu i fnancije Nacionalnog saveta
Sremsko-baranjske oblasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SREMSKO BARANJSKA OBLAST
ODBOR ZA PRIVREDU I FINANSIJE
189
Z A P I S N I K
Sastavljen dana 12.09.1992. godine, sa sastanka Odbora za privredu i finansije
Nacionalnog saveta Sremsko Baranjske Oblasti. Sastanak je održan u prostorijama opštine
Vukovar sa početkom u 10.00 časova.
Sastanku su prisustvovali:
– Dr. Branko Petrović Predsednik Odbora
– Božidar Petrović
– Đorđe Čalošević Predsednik Izvršnog sav. opštine Dalj
– Vaso Žigić Predsednik Izvršnog sav. opštine Beli Manastir
– Pajo Stojaković Predsednik Izvršnog sav. Opštine Tenje
– Željko Travica Predsednik Izvršnog sav. opštine Mirkovci
– Dušan Teofilović Predsednik Izvršnog sav. opštine Vukovar
– Simo Šijan
– Miroslav Keravica
Dr. Branko Petrović otvara sastanak i predlaže sledeći
D n e v n i r e d:
1. Konstituisanje Odbora za privredu i finansije.
2. Način rada Odbora.
3. Razmatranje teza za izradu programa rada za pojedine resore.
U uvodnom izlaganju Dr. Branko Petrović obrazlaže uzroke koji su doveli do formiranja
nove organizacije državne uprave na ovom području. Kao osnov je okupacija zapadnog dela
Krajine, što je uslovilo potpunu paralizu i dezorganizaciju državne uprave na celom našem
području.
Republika Srpska Krajina i njen kontinuitet mora da se nastavi na preostalom delu, a to je
područje koje pokriva Sremsko Baranjska Oblast, ovo je neophodno u daljim pregovorima
za konačno rešenje statusa ovog područja.
To znači dalje da svi pravni akti ostaju na snazi, s tim što je i ranije bilo neophodno da se
izvrši revizija pojedinih propisa, kako bi se uskladili sa realnošću ovog vremena i bili efikasni
u njihovom provođenju.
Tom prilikom naglašava potrebu usklađivanja svih normativnih akata koji budu donešeni
sa zakonodavstvom SRJ, odnosno Srbije, a to je put postepenog uključivanja ovog područja
u privredni i monetarni sistem SRJ, odnosno Srbije.
Da bi se ovo postiglo osnovan je Nacionalni savet Republike Srpske Krajine, Sremsko
Baranjske Oblasti, kao političko telo koji treba da kreira politiku na ovom području, a u
skladu s tim poduzima mere, donosi odluke radi ostvarivanja tih ciljeva.
Odlukom Nacionalnog saveta osnovana su tri odbora i to:
a) Odbor za privredu i finansije, koji obuhvata sledeće resore
– Ratna privreda
– Infrastrukturni sistem
– Trgovina i robni tokovi
– Finansije
b) Odbor za pravni sistem i državne organe
c) Odbor za javne službe.
190
Ova dva Odbora također imaju odgovarajući broj resora, zavisno o pripadnosti i
grupisanju srodnih poslova.
Budući da je ovo danas sastanak Odbora za privredu i finansije Dr. Petrović predlaže da
se na čelu resora imenuju i postave i to:
Resor ratne privrede
za industriju Radenko Dragović
za poljoprivredu Simo Šijan
za Robne rezerve Simo Šijan
Resor infrastrukturni sistem
Crnogorac Miomir
Resor trgovina i robni tokovi
Miroslav Keravica
Resor za finansije
Boro Držanić
Predsednik pojedinih odbora imenovao je Nacionalni Savjet, koji imaju obavezu da
pronađu odgovarajuće kadrove i organizuju rad unutar Odbora i resora.
U svom izlaganju dr. Petrović upoznaje prisutne da je on imenovan za predsednika ovog
Odbora, i predlaže da se za sekretara imenuje Božidar Petrović.
Dalje u svom izlaganju Dr. Petrović obrazlaže potrebu hitnog donošenja odgovarajućih
odluka koje bi bile usklađene sa pozitivnim zakonskim propisima. za ove poslove zadužena
je pravna služba opštine Vukovar.
Lica koja se nalaze na čelu pojedinih resora moraju voditi računa o ravnomernoj
zastupljenosti ovog područja, i opštine Beli Manastir sa kadrovima kako ne bi došlo do
zapostavljanja bilo kog područja, što bi kasnije izazvalo negativne posledice.
Pod drugom tačkom dnevnog reda Dr. Petrović ukazuje na potrebu aktivnog učestvovanja
kod donošenja odluka svakog pojedinog člana Odbora. Odluke nećemo donositi na brzinu,
već nakon svestrane analize što je garancija da će biti i sprovedene, o čemu će se strogo
voditi računa.
Sastanci Odbora održavat će se jednom mesečno, sa unapred određenim dnevnim redom.
Sastanci Odbora održat će se povremeno u Belom Manastiru.
U diskusiji po ovoj tački dnevnog reda učestvovali su: Žigić, Keravica, Čalošević,
Stojaković, Teofilović i Šijan.
Svi diskutanti pozdravljaju osnivanje Odbora i očekuju konačno da se u svakom
segmentu, kako civilne vlasti, tako celokupnog života konačno izađe iz ove stagnacije.
Teofilović Dušan u svom izlaganju osvrće se na finansiranje vojske, policije i ostalih
institucija koje su na budžetu države. Prema prvim predračunima ovo područje ima
mogućnosti za samofinanciranje tako da u tom domenu ne bi trebalo da bude problema.
Ovo se svakako odnosi i na delove budžeta gde postoje posebni fondovi kao npr. penzioni
fondovi i dr.
Simo Šijan u svojoj diskusiji osvrće se na teškoće u poljoprivredi, usled nedostatka stručne
radne snage potrebne za rad na strojevima kako bi se na vreme skinuli jesenji usevi i izvršila
priprema za jesenju setvu.
Posebno obrazlaže funkciju Robnih rezervi s napomenom da će se u buduće kad se
srede svi podaci o zalihama i obavezama Robnih rezervi, ovaj segment trebali formirati kao
posebna organizacija.
191
Na osnovu rasprave Odbor donosi sledeće
Z a k l j u č k e
1) Sednice odbora održavati jednom mesečno sa unapred pripremljenim dnevnim redom.
2) Sa zaključcima sa sednica obavezno upoznati Izvršne savete Opština.
3) Za idući sastanak svaka Opština treba da izradi program potreba privrede i
infrastrukture.
4) Fiskalna politika ostaje na snazi samo umesto Republičkog budžeta, zaživit će Oblasni
budžet, to je isto i sa fondovima.
5) Hitno je potrebno doneti odluke za prebacivanje budžeta, njegovo ujednačavanje i
bilansiranje potreba.
6) Pojačati kontrolu kod isplate ličnih dohodaka naročito sa aspekta plaćanja doprinosa.
7) Insistirati na hitnom donošenju odluka i drugih normativnih akata za provođenje
budžeta.
8) Nastojati u što kraćem roku doneti bilans potreba ne samo vojske nego i stanovništva.
Poseban akcenat treba staviti na problem izvozno uvoznog bilansa.
9) Kao stalan zadatak je uspostavljanje što tešnjih veza sa SRJ i Srbijom i uključivanje u
njihov privredni sistem.
10) Hitno sa Komandom korpusa postići dogovor o oslobađanju potrebnog ljudstva i rad
privrede.
11) Insistirati na što bržem donošenju pravnih akata koji treba da uobliče i sankcionišu
nastalo stanje.
SEKRETAR ODBORA:
Božidar Petrović, dipl.pravnik
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 015-2.
79
[1992., rujan 14. ]
Izvješće Dušana Pribilovića, člana Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS, o
aktivnostima Promatračke misije EZ-a na području istočne Slavonije
Za sjednicu Oblasnog veća
Pribilović Dušan
IZVEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA POSMATRAČKE MISIJE
EVROPSKE ZAJEDNICE ZA AVGUST 1992. GODINE
267
267
Izvješće je pripremljeno za sjednicu Oblasnog vijeća koja je održana 14. rujna 1992. u Belom Manastiru.
192
Aktivnosti Misije su se svele u ovom mesecu samo na humanitarnu pomoć koja se sastoji
u prenošenju poruka familija sa Hrvatske na Srpsku stranu i obrnuto. Te poruke, odnosno
raspitivanja o svojim bližnjim koristi više hrvatska strana tako da mahom posjećujemo
hrvatske familije. Budući da ima usmenih poruka njih ne bilježim jer se sastoje samo od
pozdrava i interesovanja za nekoga dali je živ.
Masovno se šalju pisma (to radi i UNPROFOR) koja su otvorena. Svako pismo ja
pročitam ali u njemu opet ništa značajno nema, osim pozdrava i raspitivanja dali neko
želi da pređe na suprotnu stranu. U tom slučaju ja ih upozorim na predviđeni zakonski
postupak i posledice. Dakle, u pismima ništa poverljivo nema. Obično na pismo dozvolim
da se odgovori i tu se krug zatvara.
Ponekad pismo bude adresirano na osobu koje nema, pismo se vrati sa odgovorom da ta
osoba ne živi na tom mestu.
Hrvatska strana je pokušala da sazna tko od Hrvata sada živi u Svinjarevcima,
Čakovcima, Apševcima, Nijemcima, Lipovcu, Đeletovcima i drugo. Poslali su cele liste sa
popisom stanovnika, kao da se interesuju za njih. Da bi dokazao Misiji da i o tome možemo
razgovarati, u Svinjarevcima sam po spisku obilježio osobe koje sada žive u selu. Osobe koje
su bile na spisku a ne žive sada u selu su dobrovoljno iselili ili su bili hrvatski vojnici te su se
povukli sa hrvatskom vojskom. Naša vlast ih nije zatekla u selu. Na takav način nisam hteo
više da radim jer to suprotna strana proverava ko je ostao u selu. U ostalim selima to nisam
hteo da dozvolim a ovo je bila samo iznimka.
Pisma za:
Božić Sofija, Tordinci, od unuka iz Vinkovaca koji se interesuje za svog oca koji je
poginuo u selu za vreme borbi. Karačić Smilja, Ostrovo, od sestre Turčin Ljuba,
Gaboš, od muža i sinova iz Vinkovaca Familija Požgaji, Baranjsko Petrovo Selo,od
unuka Rosić Eva i Marta, Baranjsko Petrovo Selo, od unuka Šarić Anđa, Baranjsko
Petrovo Selo, od kćeri Kiš Ana, Petrovci, od unuka Zvonimira iz Zagreba Šitum
Ljubica, Tovarnik, od sina iz Vinkovaca Ferinac Đuro, Tovarnik, od Kojić Dražena
(ne živi u Tovarniku)
11.08.1992. godine su uručena pisma ovim meštanima iz Antina:
Vidaković Ana, […….]
268
Martin, Ižaković Stjepan, Ižaković Marko i Ižaković
Mandica, Pastor Mijo i Milica, Božić […….],
269
Mihaljević Pavo i Marija, Pišćak
Ana, Mijakić Jelena, Mijakić Antun (Golub) Andričević Ilija i Ana, Andričević
Martin, Ivanković Luca, Lukadinović Andrija i Soldo (mrtvi) Mišetić Mara, Farago
Antun, Matanović Pavo, Antinac Kata, Matanović Josip, Kovačević Mato i Ljubica,
Strinić Rozalija, Lončar Elizabeta, Kovačević Marijan, Mijatić Tadija, Šavanjika
Marija, Andričević Stjepan. Zarić Zarija, Gaboš, od brata, Bosančić Živka-Martin,
Podgrađe iz Nemačke, Čujić Petar, Apševci, Sabo Ištvan, Stari Jankovci, od žene
iz Vinkovaca, Mlinarević Pero i Kata, Ostrovo, od sina, Panić Pero, Ostrovo, od
sina, Potlimbrzović Marija, Slakovci, Lazanin Pavo, Stari Jankovci, od brata iz
Cerne, Trifunović Dragica, Tovarnik, od brata iz Zagreba, Rupčić Katica, Dalj,
od brata iz Jarmine, Radivojević Zagorka, Trpinja, od kćeri iz Ogulina, Mesić
Andrija, Podgrađe, od sina iz Andrijaševaca, Vlaović Tomo, Slakovci, od kćeri iz
Vinkovaca, Šijaković Beška, Bršadin, od sestre iz Vinkovaca, Kudra Ivan, Marinci,
(više ne živi u Marincima), Lončar Boško, Antin, kćer iz Vinkovaca, Marković
268
U izvorniku nečitko.
269
Isto.
193
Jovan, Markušica, (ne živi) Božić Ana, Tordinci (u više navrata), Grubiša Stjepan,
Gaboš, Pratnemer Marta, Gaboš, od brata Grgić Ilija, Duboševica, Senić Đuka,
Beli Manastir, Đokić Đorđe, Stari Jankovci, Blašković Mato, Stari Jankovci, Haupt
Ilonka, Sremski Čakovci, Martinović Mirko, Mirkovci, Aladić Marija, Slakovci,
(muž joj ubijen), Cicerić Ivka, Mirkovci, od muža i sina iz Vinkovaca.
I dalje Misija redovito odlazi u UNPROFOR gde se informiše o stanju u Krajini.
Organiziraju se sastanci u Sarvašu odnosno Nemetinu sa timovima sa druge strane radi
razmene informacija.
U više navrata sam omogućavao meštanima Oblasti, obično poznanicima i prijateljima da
se telefonom EEZ čuju sa familijama na hrvatskoj strani. Kad se telefonira ja sam prisutan
i ništa što se tiče bezbednosti ili opisa stanja u Krajini se na saopštava. Zbog posmatrača ne
razlikujem ljude Krajine po nacionalnoj pripadnosti tada da se telefonom ponekad posluže
i građani hrvatske nacije.
Imao sam probleme se snimanjem jer je 12.08.1992. g. jedan promatrač Misije koji je
bio u drugom vozilu (a bez mog znanja) kamerom snimao. Mi smo se zaustavili kod bolnice
u Vukovaru poslom, pa je to milicija primetila. Traku je na licu mesta pregledao radnik
milicije Marković i ustanovio da ništa nedozvoljeno nije snimljeno te mu je sve to vraćeno.
Poslije toga incidenta dao sam detaljna uputstva Misiji u pogledu slikanja i snimanja
kojih se moraju pridržavati.
26.08.1992. godine je isto tako fotoaparatom jedan posmatrač slikao bez moga znanja te
mu je fotoaparat oduzet od strane milicije.
Održan je sastanak u Opštini Vukovar sa Sekretarom društvenih delatnosti oko problema
iz sfere školstva i početka školske godine. misija je obišla školske zgrade i detaljno se upoznala
sa stanjem iz te oblasti.
Dopremljena je humanitarna pomoć u lekovima i dečijoj hrani za Crveni krst Vukovara
i Belog Manastira.
Misija je obišla i “Vuteks” Vukovar i upoznala se sa proizvodnjom i problemima
oživljavanja tog kolektiva.
Obećali su posredovanje kod stranih ulagača. Razgovor vođen sa Manojlović Draganom,
šefom Marketinga.
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 011-102.
80
1992., rujan 14.
Dalj
Odluka Izvršnog savjeta općine Dalj o uspostavi općinskog kriznog stožera
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
194
O P Š T I N A D A L J
Izvršni savet Opštine
Broj: 01-196/1-92.
Dalj, 14. 09. 1992. god.
Izvršni savet Opštine Dalj na svojoj sednici održanoj dana 11. 09. 1992. god. po predmetu
Vlade Republike Srpske Krajine Knin broj: 04-3-80/92 donio je sledeću
O D L U K U
O FORMIRANJU OPŠTINSKOG KRIZNOG ŠTABA
ČLANOVI OPŠTINSKOG KRIZNOG ŠTABA ZA OPŠTINU DALJ SU:
1. ČALOŠEVIĆ ĐORĐE, predsednik IS Opštine Dalj
2. TMUŠIĆ MIHAJLO, komandant štaba TO Opštine Dalj
3. MILOŠEVIĆ SRETKO, komandir stanice milicije Dalj
4. VUKOMANOVIĆ BOŠKO, član IS Opštine Dalj
5. PURKOVIĆ BOŽIDAR, član IS Opštine Dalj
O tom obavest:
1. VLADI RSK KNIN
2. OPŠTINSKOM ŠTABU TO DALJ Predsednik Izvršnog saveta
3. OBLASNO VEĆE – BOROVO Opštine Dalj
4. STANICI MILICIJE DALJ M.P.
270
Đorđe Čalošević, [v.r.]
5. ČLANOVIMA KRIZNOG ŠTABA
6. Arhiva
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
81
1992., rujan 15.
Knin
Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK područnim SUP-ovima o osnivanju
informativne službe
Republika srpska krajina
Ministarstvo unutrašnjih poslova otvoreno –o–
Kabinet ministra
org. jed. br. 08/1-1
Knin, 15. 09. 1992. god.-
270
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Izvršni savet, Opština Dalj.
195
sup u rsk – s v i m a –
Predmet: nova uputstva o informisanju
javnosti
Pošto je do sada bilo niz propusta u obavještavanju javnosti, bilo službenim saopštenjima
ili na neki drugi način, ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je vlastitu informativnu
službu, kojoj je osnovni zadatak blagovremeno i tačno informisanje naše i svjetske
javnosti.-
U tom smislu obavještavaju se svi sekretarijati unutrašnjih poslova rsk da su obavezni da
sva lokalna, službena saopštenja za javnost, prije objavljivanja, dostave službi za informisanje
ministarstvu unutrašnjih poslova rsk, koja će poslije uvida donijeti odluku o objavljivanju
informacija za javnost.-
Na ovaj način želimo izbjeći propuste koji su se do sada dešavali i objediniti informativni
sistem ministarstva unutarnjih poslova rsk.-
informativna služba
mup-a rsk ++
jelača u 09.05 primio za okučane: božić ok
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.
82
1992., rujan 15.
Vukovar
Pismo predsjednika Općinskog suda za prekršaje Vukovar predsjedniku Skupštine
RSK u kojem ga izvještava o nedostatku fnancijskih i materijalnih sredstava za rad
suda, te ga moli za pomoć i razumijevanje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Opštinski sud za prekršaje
Vukovar
Broj: DEL-128/92.
Vukovar, 15. 9. 1992.
PREDSEDNIKU
SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Poštovani Predsjedniče,
S obzirom na situaciju u kojoj se našao Opštinski sud za prekršaje Vukovar osećam se
obaveznim da Vas lično obavijestim o tome.
196
Zbog toga Vas molimo za malo strpljenja da pročitate ovo pismo.
Opštinski sud za prekršaje Vukovar, koji je mesno nadležan za četiri opštine (Vukovar, Dalj,
Mirkovci i Tenja) osnovala je Velika narodna Skupština Srpske oblasti Slavonija, Baranja, i
Zapadni Srem još početkom oktobra 1991. godine i izabrala trojicu sudaca za prekršaje.
Skupština Republike Srpska Krajina je u martu mesecu ove godine izvršila reimenovanje
te trojice sudija u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o prekršajima i preuzela
obavezu osiguranja uslova za rad opštinskih sudova za prekršaje.
Međutim, do danas, dakle ravno godinu dana, nitko ovom Sudu za prekršaje nije osigurao
ni dinara sredstava za njegov rad.
Predsedniče, ostali smo bez ijednog lista papira, bez indiga, bez uplatnica, bez koverata itd.
Nemamo ni dinara sredstava za plaćanje poštanskih usluga, sredstva za troškove svedoka i
veštaka itd.
Plaću ne dobivamo od maja meseca, kada smo primili simboličnu razliku.
Nemamo nikakav tretman kod opštinskih organa u osiguranju goriva za službene potrebe.
Većina zaposlenih gladuju! Tražili smo pomoć od crvenog krsta u hrani, ali s obzirom da
smo zaposleni, ne smiju nam davati besplatno hleb i drugo što imaju.
Nemamo struju u zgradi, a niti ogrev!
Obraćali smo se izvršnim savjetima naše četiri opštine za pomoć, bez ikakvog uspeha i
razumevanja. Uzgred napominjemo da opštinski činovnici redovito primaju plate, koje su
dosta solidne. Plate primaju i drugi zaposleni u državnim organima.
Obraćali smo se i radnim organizacijama, ali bez ikakvog uspeha.
Ovo je zadnje pismo koje pišem i molim za pomoć i razumevanje.
Osećam se teško i poniženo, jer vidimo da se svašta oko nas dešava i da mnogi uživaju u
izobilju, voze skupa vozila, ne plaćaju nikakve poreze, a na drugoj strani pojedinci gladuju.
Stoga se obraćam vama, jer je Skupština Republike u obavezi da poduzme odgovarajuće
mere za funksionisanje ovoga Suda za prekršaje, kako to propisuje i cit. Zakon.
Gospodine predsjedniče,
Ukoliko izostane i Vaša pomoć i razumevanje bit ćemo prisiljeni da privremeno obustavimo
rad ovoga Suda za prekršaje već s 1. X ove godine.
Uz pozdrav!
PREDSEDNIK
OPŠTINSKOG SUDA ZA PREKRŠAJE
M.P.
271
Rade Gvojić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 262.
271
Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Sud za prekršaje Vukovar s privremenim sjedištem u Dalju.
197
83
1992., rujan 17.
Donji Čaglić
Iz knjige dnevnih događaja Odjeljenja milicije Lipik o prijavi UNPROFOR-a da
GOM Bukovčani drže zatvorenu ženu hrvatske nacionalnosti, te da će pratiti Hrvate
koji odlaze po drva
SUP OKUČANI, OM LIPIK
Knjiga dežurstva
[…]
Dežurstvo dana 17.09.1992. od 14.00 do 22.00 h.
Za vrijeme dežurstva ispao problem pošto su snage UN došle i prijavile da su naši granični
milicioneri uhapsili ženu H.
272
nacionalnosti da je držimo u pritvoru. Patrolu na intervenciju
nisam mogao poslati pošto je komandir ključeve od službenog vozila odnijevo sa sobom.
Patrola otišla pješke i ustanovila da se radi o provokaciji niti su naši milicioneri i GOM
Bukovčani prelazili na suprotnu stranu niti su uhapsili kakovu ženu.
Oficir UN iz Kanadskog bataljona došao prijaviti da će u Bukovčanskoj ulicu doći Hrvati
po neka drva pod njihovom pratnjom, o tome obaviješten GOM Bukovčani da ne otvaraju
vatru na njih ukoliko drva budu vozili od Hrvata, a ako budu došli u srpsku kuću da otvore
vatru na njih, ostali problema nije bilo.
Milicioneri vršili službu uredno i na vreme. Vozilo nije upotrebljavano kad su doneseni
ključevi.
Dežurni
Lalić Čedo, [v.r.]
[…]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 7.
84
1992., rujan 19.
Dvor
Izvješće zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora MUP-u RSK o
sudjelovanju jedinice u oružanoj pobuni srpskog stanovništva na Banovini od 18.
lipnja 1991. do 17. travnja 1992.
272
Hrvatske.
198
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SPECIJALNA JEDINICA MILICIJE KRAJINE
Dvor na Uni
I Z V J E Š T A J
o radu specijalne jedinice Milicije Krajine Ministarstvu unutrašnjih poslova
od 18.06.1991. god. do 07.04.1992. godine.
Izvještaj podnosi komandir specijalne jedinice Miletić Simo
Dvor na Uni, dana 19.09.1992.
Izvještaj koji donosim o radu specijalne jedinice nije u potpunosti zasnovan na pisanim
dokumentima zbog samog nedostatka kadra i same brzine kojom su se događaji odvijali
tako da su dozvoljene korekcije u datumima za koje vežem određene događaje, a postojeće
dokumente ću priložiti izvještaju.
Odlukom Izvršnog vijeća SO Dvor na Uni 28.05.1991. godine upućena je u Knin na
obuku grupa od 18 srpskih dobrovoljaca na čijem čelu sam bio ja. Po završetku nepotpune
obuke zbog procjene da bi moglo doći do ratnih dejstava na području SO Dvor na Uni
vratili smo se 15.06.1991. godine iz Knina. 18.06.1991. godine po odluci IV SO Dvor na
Uni u Šamaričkim Brđanima osnovan je obučni centar koji je imao za cilj da što veći broj
ljudi pripremi za predstojeću oružanu borbu.
Usporedo sa ovim zadatkom jedinica je imala zadatak zaštite srpskog stanovništva na našoj
opštini a i šire pošto smo bili jedina organizovana oružana formacija na Baniji i Kordunu
pa je korištena i kao baza odakle se zainteresovano stanovništvo snabdjevalo naoružanjem i
drugom borbenom opremom u granicama mogućnosti.
Na obuku smo primali u prvo vrijeme dobrovoljce koji su se sami prijavljivali a kada
je ratni štab formiran, tada smo obuku vršili organizovano a prioritet su imali komandiri
vodova i odelenja iz jedinica TO.
Dana, 24.06.1991. godine zbog nadiranja ustaških snaga iz pravca Kostajnice uspostavljena
je barikada u Dvoru na koju sam poslao Sundać Nikolu kao komandira sa osamnaest ljudi.
Kao pojačanje 25.06.1991. god. u selo Jovac poslao sam Milković Radu kao komandira sa
deset ljudi i tada je došlo do uspostavljanja linije odbrane od Dvora do Volinje.
Također dana 25.06.1991. godine poslao sam Kačar Dušana i Bobera Dušana da u
saglasnosti sa mjesnim odborom Žirovac organizuju barikadu u Žirovcu pošto na Glinskoj
strani nije bilo organizovanih protuustaških formacija.
Istovremeno sam poslao Roksandić Milana da sa MO
273
Šamarički Brđani uspostavi
barikadu u šumi “Šamarica” pošto također SO Petrinja nije organizovala nikakve formacije
koje bi se stavile u zaštitu srpskog naroda.
Dana 26.06.1991. godine izvršili smo presijecanje komunikacije Kostajnica – Dvor na
Uni miniranjem mosta u mjestu D.
274
Kuljani da bi ustaške snage stekle nesigurnost kretanja
po terenu. Zadatak je obavio Sanader Željko sa kompletnom jedinicom.
Također 26.06.1991. godine primili smo 18. zarobljenika iz Gline koji su zarobljeni
u napadu na stanicu a koje smo deportovali u Knin radi razmjene naših zarobljenika sa
Plitvica i druge operativne obrade.
273
Mjesni odred.
274
Donji.
199
Pošto ustaše nisu nadirale od Petrinje radi samog objekta spomen-doma “Šamarica” da
bi zaštitili njega i vojni objekat koji je u blizini dana 03.07.1991. godine u dogovoru sa
tadašnjih šefom lokala u domu Miloradom Popovićem preselili smo se sa bazom u navedeni
objekat.
Pošto su Sundać Nikola i Milković Rade sa svojim odelenjima ostali na navedenim
položajima izvršili smo popunu jedinice sa ljudima koji su dolazili na obuku kao dobrovoljci
sa područja svih opština.
Dana 05.07.1991. godine barikadu iz šume Šamarice pomjerili smo u selo Miočinović na
području SO Petrinja koju smo držali do 08.07.1991. godine kada smo uspjeli organizovati
i naoružati selo Dodoše koje graniči sa hrvatskim selom Kraljevčani gdje su bile stacionirane
ustaške snage.
Dana 12/13.07.1991. godine pošto su ustaške snage počele nadirati prema selu Dodoši
u pravcu Šamarice poslao sam Kačar Dušana, Sanader Dragana, Karapandža Milana i Čavić
Dragana sa dvadeset ljudi da u sadejstvu sa MO Miočinovići i Dodoši pruže oružani otpor
Ustaškim snagama. Ovaj zadatak je izvršen bez povrijeđenih i poginulih i ustaške snage su
se povukle prema Petrinji.
Dana 20.07.1991. godine na inicijativu IV SO Dvor na Uni osnovan je ratni štab na
Šamarici. Za komandanta ratnog štaba imenovan je Vajagić Bogdan. Ratni štab je donio
rješenje o imenovanju operativnog centra za obuku specijalnih jedinica.
Od 20. do 25.07.1991. godine Ratni Štab je uz pomoć Kapetana Dragana i njegovih
pomoćnika izradio plan o istjerivanju ustaških snaga sa područja Dvora na Uni koji vam u
prilogu dostavljamo.
275
Pošto je par dana iza ove akcije došlo do oružanog puča od strane
jedinice Sundać Nikole na Ratni štab koji su isti razoružali i protjerali, ovaj ratni štab
se ugasio [te] je specijalna jedinica djelovala samoinicijativno a koordinatore je tražila u
tadašnjim opštinskim štabovima TO na drugim područjima.
Dana 24.08.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Caprag poslao sam ojačani vod ljudi
pod komandom Radišević Stevana pok. i Sanader Dragana kao i Ostojić Željka u selo
Mađare radi protjerivanja ustaških snaga. Akcija je izvršena bez povređenih i poginulih, a
trajala je do 26.08.1991. godine.
Dana 27.08.1991. godine do 03.09.1991. godine na zahtjev ŠTO Kostajnica uputio sam
pomoć od 10 ljudi specijalnoj jedinici u Komogovinu pod komandom Milković Rade koji
su čuvali položaj u mjestu Čukur. Ni u ovoj akciji nije bilo povrijeđenih ni poginulih.
07.09.1991. godine na poziv ŠTO Kostajnica uputio sam 2 odelenja ljudi pod komandom
Milković Rade i Komljenović Milana u selo Stazu i Majur radi radi potiskivanja ustaških
snaga iz tih sela.
Akcija je uspješno izvršena bez povređenih i poginulih.
Dana, 08.09.1991. godine na poziv ŠTO Kostajnica pod komandom Buinac Momčila
poslao sam ojačano odelenje kao ispomoć specijalnoj jedinici iz Komogovine kod Šupljeg
Kamena radi presijecanja komunikacije Kostajnica – Dubica kojim je trebalo spriječiti
ustašama dotur hrane i svježih snaga. Akcija je izvršena uspješno bez povređenih.
Dana, 13.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Kostajnica a u cilju čišćenja Kostajnice
od ustaških snaga poslao sam vod ljudi pod komandom Sanader Željka da u sadejstvu sa
specijalnom jedinicom iz Komogovine i ŠTO Kostajnica izvrše navedeni zadatak. Ova akcija
je izvršena uspešno bez povređenih.
275
Prilog nije nađen uz izvornik, vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, 1990.-1995. Dokumenti, knj. 1;
Zagreb, 2007; Dok. br. 87; str. 189-193.
200
Također 13.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Petrinja dogovorena […]
276
hrvatskog
sela Pecki od ustaških snaga. U ovu akciju sam poslao odelenje vojne policije na čijem
čelu je bio Karapandža Milan. Ova akcija je protekla bez povređenih i poginulih i završila
uspješno.
Dana 14.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Petrinja uputio sam 20 ljudi pod
komandom Sanader Dragana i Radišević Stevana da izvrše čišćenje sela Budičina od
ustaških snaga. U toj akciji ustaše su uspjele zarobiti borca Stefanović Čedu koji je naknadno
razmijenjen dok povređenih i poginulih nije bilo.
Dana 15/16.09.1991. godine došlo je do razilaženja između Petrinjske struje sa matičnom
jedinicom zbog toga što je ŠTO Dvor na Uni polagao pravo na jedinicu zbog toga što
nas je pozadinski obezbeđivao. Međutim, petrinjska struja ovakvu saradnju nije prihvatila
zbog nama nepoznatih razloga. Ovom prilikom je iz jedinice otišlo oko 20 ljudi na čelu sa
Sanader Draganom i Karapandža Milanom.
Dana 17.09.1991. godine usprkos raskolu do kojeg je došlo Ilišević Marko iz petrinjske
jedinice pozvao nas da učestvujemo u akciji čišćenja Petrinje što smo mi prihvatili tako da
sam u ovu akciju poslao vod ljudi pod komandom Sanader Željka. Ova akcija je trajala do
20.09.1991. godine u njoj je jedino povrijeđen Buinac Momčilo koji je ranjen u desnu
nogu lakše. Zbrinut je u ratnoj bolnici Mečenčani a potom u Banja Luci.
Dana 23.09.1991. godine nenajavljeno je došla Operativna grupa JNA za Baniju i
Kordun sa dvadesetak oficira i pedesetak vojnika na čelu sa generalom Koturović Dušanom.
Ovu operativnu grupu iako je došla nenajavljeno smatrali smo da joj trebamo pomoći u
smještaju i drugom jer nam je to od zajedničkog interesa te smo tako i postupili. Naime
stavili smo se na raspolaganje ovoj O.G. JNA kako u vezi smještaja tako i prilikom uvođenja
borbenih jedinica na terenu Banije a uglavnom su nas koristili kao vodiče i pratnju prvih
dana.
Sa ovim stavom nije se složio Sanader Željko koji je sa 12 ljudi napustio objekat i preselio
se na petrinsku teritoriju. Iz skladišta jedinice je odvezao svu zalihu naoružanja i druge
opreme kao i vozila zaobljena u prethodnim akcijama.
Od 23.09.1991. godine do 07.04.1992. godine bili smo na usluzi ovoj operativnoj
grupi za specijalne zadatke a posebno od 03.11.1991. godine kada smo naredbom ministra
unutrašnjih poslova Republike srpska Krajina pretpočinjeni 1. Operativnoj Grupi JNA a
kasnije 7. O.G. JNA.
U prilogu Vam dostavljamo fotokopiju naredbe i izvještaje o aktivnostima jedinice pod
komandom JNA a koje Vam nismo bili u mogućnosti pravovremeno dostaviti kako je to
precizirano u naredbi.
277
Dana 07.04.1992. godine pošto je bilo indicija da će se ova O.G. JNA gasiti u koordinaciji
O.G. JNA i SJB Dvor na Uni prebačeni smo u SJB Dvor koji nas je rasporedio u rejon
Divuša da osnujemo stanicu u Divuši. Kao najpovoljniju lokaciju sam izabrao Društveni
dom u Divuši koji smo uz pomoć Autoprevoza Dvor na Uni adaptirali neke prostorije da
bi stanica mogla egzistirati. Ovu adaptaciju izvršilo je građevinsko preduzeće “Rad” Dvor a
koštalo je 140.000 dinara.
Od samog početka odnosno prelaska u Divušu osjećali smo nekakovu averziju prema
ovoj jedinici što se moglo prepoznati prilikom dodjele vozila, goriva i dr. sredstava.
276
U izvorniku izostavljen dio rečenice.
277
Prilozi nisu nađeni uz izvornik.
201
Ovo nam ponašanje nije bilo jasno ali smo preko toga prelazili kao da ne primjećujemo
smatrajući da će se stanje popraviti.
Sve zadatke koji su od strane SJB Dvor na Uni pred nas postavljeni izvršavali smo savjesno
i odgovorno pa smo tako shvatili i usmenu naredbu koju nam je prezentirao načelnik SJB
Dvor Nikola Bjelac o odlasku na akciju “Koridor”. U prilogu
278
vam dostavljamo izvještaj
koji sam po povratku sa terena dostavio načelniku SJB Dvor Nikoli Bjelcu. Ovakvim
ponašanjem SJB Dvor i regionalnog SUP-a Glina pripadnici jedinice su bili ogorčeni pa su
izrazili želju da napuste ovakovu nezdravu sredinu a sa njihovim zaključkom sam se i sam
složio te smo 21.07.1992. godine kompletno napustili stanicu koju smo uredno predali kao
objekat i ostalu opremu koju smo posjedovali u skladištu.
Izvještaj podnosi:
Miletić Simo, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR – DASK SCP, 780., kut. 1.
85
1992., rujan 20.
Knin
Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani u svezi otvaranja autoceste
kroz zapadnu Slavoniju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
KABINET M I N I S T R A
Broj 08/1-91-1
Knin, 20. 09. 1992. godine
SUP – Okučani
Brigada PJM Okučani
Budući da nije postignut dogovor na realizaciji RS Krajina – UNPROFOR, do daljnjeg
nema otvaranja auto-puta i sve aktivnosti u vezi s tim obustaviti.
Na auto-putu pojačati kontrolu dokumenata pripadnika UNPROFOR iz razloga, jer se
u njihova vozila i kolone ubacuju lica van njihovog sastava.
Primjer: Splitske novine “Slobodna Dalmacija” u broju od 17.09.92. godine objavile
nekoliko fotografija i reportažu o putu u okviru konvoja UNPROFOR-a auto-putem,
preko naše teritorije.
278
Isto.
202
M.P.
279
M I N I S T A R
Milan Martić, [v.r.]
M.P.
280
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.
86
1992., rujan 22.
Knin
Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 22. 09. 1992. godine u Banja Luci
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Jovo Bogić, Jovo Kablar, Vojin Peurača, Mr Svetozar
Vinčić, dr Mladen Hadžić, Veljko Džakula, Dušan Ećimović, Mitar Brnović, Milanović
281

(pom. Španovića), Milan Knežević, Vojin Šuša, Savan Grabundžija.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Zdravko Janković, Milorad Lukić.
Sjednica je počela sa radom u 8.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, 1.
Razmatranje nacrta amandmana o brisanju amandmana 2. tačke 1. (izbor 2.
predsjednika Republike),
Razmatranje nacrta Zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona RSK, 3.
Razmatranje nacrta izmjena i dopuna paketa izbornih zakona: 4.
– zakon o političkim organizacijama,
279
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.
280
Prijemni pečat centra veze: Brzojav “Metro” br. 5005, primljeno 21. 9. 1992. u 9,00; predan u 11,55.
281
Milan.
203
– zakon o financiranju političkih organizacija,
– zakon o izboru o opozivu predsjednika RSK,
– zakon o izboru poslanika,
– zakon o izboru poslanika,
– zakon o izboru odbornika, Skupštine opštine,
Predlog Skupštine RSK za verifikaciju Vladine odluke o osnivanju okružnih 5.
zatvora na području RSK,
Razmatranje prijedloga nosioca pravosudnih funkcija, 6.
Razmatranje nacrta zakona o radio-televiziji RSK, 7.
Razmatranje nacrta zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđivanje 8.
prijedloga istog zakona,
Razmatranje nacrta odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te 9.
utvrđivanje prijedloga iz te odluke,
Razmatranje nacrta zakona o fizičkoj kulturi, 10.
Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu 11.
financija,
Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj 12.
upravi javnih prihoda,
Donošenje Odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoružanje i opremu 13.
za oružane snage na čiji se promet ne plaća porez na promet,
Donošenje odluke o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju 14.
se ne plaća porez na promet,
Donošenje odluke o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, 15.
uređaja i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljišta i
rezervni dijelovi za tu opremu i uređaje na koje se plaća porez na promet iz TAR
broja 8. tarife poreza na promet,
Donošenje odluke o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i 16.
pomagalima i aparatima za poboljšanje sluha i vida na koji se ne plaća porez na
promet,
Donošenje odluke o proizvodima i potrošnom materijalu koji se nabavlja bez 17.
plaćanja poreza na promet za potrošnju u lječenju i njezi bolesnika.
Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o bankama i drugim financijskim 18.
organizacijama,
Razmatranje predloga odluke o dugoročnom kreditiranju Budžeta RSK, 19.
Donošenje rješenja o razrešenju, te imenovanje članova upravnog odbora Naftne 20.
industrije Krajine,
Donošenje zaključka o odobravanju konpenzacionog uvoza pšenice, brašna, 21.
jestivog ulja, šećera i kuhinjske soli iz Republičke direkcije robnih rezervi
Republike Srbije,
Donošenje zaključka o upućivanju zahtjeva privrednoj komori Jugoslavije za 22.
dodjelu poslovih prostora bivšeg korisnika SRH,
Donošenje uredbe o prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaćanja 23.
putem deviznih bonova,
Donošenje uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda, 24.
Donošenje odluke o zaštitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda, 25.
204
Donošenje naredbe o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzećima i samostalnim 26.
radnjama koje nisu izvršile obavezu s naslova poreza i doprinosa,
Donošenje naredbe o zabrani pravnim licima koja obavljaju trgovačku djelatnost 27.
na veliko da prodaju robu samostalnim trgovačkim radnjama koje nisu izvršile
obavezu s naslova poreza i doprinosa,
Donošenje uredbe o maksimiranju cijene nafte i naftnih derivata, 28.
Donošenje pravilnika o organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za rad, boračka 29.
i socijalna pitanja,
Donošenje uredbe o zimskom računanju vremena 30.
Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK, 31.
Donošenje predloga zaključka o stupanju na snagu danom donošenja odluke 32.
Guvernera Narodne banke RSK,
Donošenje uredbe o izbjeglicama, 33.
Razmatranje nacrta zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje 34.
invalidnih lica,
Razmatranje nacrta zakona o deviznom poslovanju, 35.
Donošenje odluke o isplati materijalne […] 36.
282
porodicama poginulih i boraca i
boraca invalida s obzirom na tjelesno oštećenje,
Donošenje Odluke o tekstu zakletve za vojnike, 37.
Donošenje uredbe o služenju kadrovskog vojnog roka, 38.
Donošenje odluke o jednokratnoj pomoći zaposlenim u Radio Borovu, 39.
Donošenje odluke o osnivanju filijale SDK u Pakracu, 40.
Donošenje odluke o prihvatanju izmjena i dopuna Uredbe o sekretarijatu Vlade, 41.
Davanje saglasnosti na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta 42.
u sekretarijatu Vlade.
Donošenje odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći opštinama i oblasnim vjećima 43.
na području RSK,
Donošenje odluke o kupnji automobila za potrebe financijske policije i Vlade, 44.
Donošenje odluke da SDK izvrši kontrolu isplate penzija, plata za pravosuđe i 45.
zdravstvo na području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
Donošenje odluke o povećanju penzija. 46.
Razmatranje zahtjeva poljoprivredne zadruge Benkovac za demontažu hangara sa 47.
Aerodroma Zemunik,
Razmatranje zahtjeva RTV RSK za odobrenje sredstava za potrebe uređenja 48.
RTV,
Razmatranje zahtjeva ministra inostranih poslova za podmirenje troškova za rad 49.
ministarstva,
Razmatranje zahtjeva za ukidanje carinskih stopa za uvoz nafte na područje RSK, 50.
Donošenje zaključka o uslovima i ovlaštenjima za puštanje u promet auto-puta, 51.
Pismena ostavka podpredsjednika Jove Kablara, 52.
Imenovanje Administrativne komisije RSK, 53.
Razmatranje problema prehrane izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. 54.
282
U izvorniku je dio rečenice nečitak.
205
Tačka 1.
Odgađa se za narednu sjednicu.
Tačka 2.
Ministar Vojin Šuša je stavio na raspravu dostavljeni tekst amandmana. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Usvaja se Nacrt amandmana o brisanju amandmana 2. tačka 1. na Ustav RSK.
Tačka 3.
Nakon obrazloženja ministra Šuše i provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona RSK.
Tačka 4.
Ministar Vojin Šuša stavlja na raspravu dostavljeni tekst izmjena i dopuna. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
– usvaja se Nacrta izmjena i dopuna Zakona o političkim organizacijama,
– usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih organizacija,
– usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK,
– usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru poslanika,
– usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika skupštine opštine.
283
Tačka 6.
Nakon obrazloženja i rasprave usvojen je prijedlog nosioca pravosudnih funkcija.
– opštinski sud Dvor na Uni, predlaže se imenovanje sudija:
Novaković Slavko iz Kostajnice i
Milošević Milijan iz Petrinje.
– opštinski sud Vojnić predlaže se razrešenje predsjednika suda Krivokuća Milorada.
predlaže se imenovanje predsjednika opštinskog suda Stokrp Milana.
– opštinski sud Slunj, predlaže se imenovanje predsjednika suda Rakinić Borislav,
– opštinsko javno tužilaštvo Slunj, za tužioca se predlaže Đilas Radinko,
– opštinsko javno tužilaštvo Glina, za zamjenika tužioca se predlaže Babić Zoran,
– opštinski sud Knin, za sudca se predlaže Dmitrović Gordana.
– sud za prekršaje Vrginmost, za predsjednika suda predlaže se Sužnjević Jelena iz
Vrginmosta.
– za zamjenika republičkog javnog pravobranioca predlaže se imenovanje Ivančević Dušan
iz Korenice i Krivokuća Milorad.
Tačka 7.
Ministar Dušan Ećimović stavio je na raspravu Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Nakon
provedene rasprave donesena je slijedeća
283
U izvorniku nedostaje točka 5.
206
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK.
Tačka 8.
Nakon razmatranja Nacrta Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđivanje
predloga istog Zakona, donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđuje predlog istog
zakona.
Tačka 9.
Dostavljen je nacrt Odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te utvrđivanje
prijedloga iz te Odluke stavljen je na raspravu. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Usvaja se nacrt odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te utvrđuje prijedlog iz
te Odluke.
Tačka 10.
Dostavljeni Nacrt zakona o fizičkoj kulturi stavljen je na raspravu. Nakon čega je donesena
slijedeća
O D L U K A
Usvaja se Nacrt zakona o fizičkoj kulturi.
Tačka 11.
Ministar Peurača je stavio na raspravu dostavljeni pravilnik o sistematizaciji i organizaciji
radnih mjesta u ministarstvu financija. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu
financija.
Tačka 12.
Ministar Peurača stavio je na raspravu dostavljeni pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Republičkoj upravi javnih prihoda. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj
upravi javnih prihoda.
Tačka 13.
Ministar Peurača stavio je na raspravu dostavljeni prijedlog odluke o proizvodima koji
spadaju u sredstva za naoružanje i opremu za oružane snage na čiji se promet ne plaća porez
na promet. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se Odluka o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoružanje i opremu za oružane
snage na čiji se promet ne plaća porez na promet.
207
Tačka 14.
Dostavljeni materijal je stavljen na raspravu te je nakon rasprave donesena slijedeća
O D L U K A
Usvaja se Odluka o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju se ne plaća
porez na promet.
Tačka 15.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, uređaje i drugu
opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljišta i rezervni dijelovi za tu opremu i
uređaji na koje se plaća porez na promet iz TAR broja 8 tarife poreza na promet.
Tačka 16.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu Odluke donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i pomagalima i
aparatima za poboljšanje sluha i vida na koji se ne plaća porez na promet.
Tačka 17.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima i potrošnom materijalu koji se nabavlja bez plaćanja poreza
na promet za potrošnju u lječenju i njezi bolesnika.
Tačka 18.
Nakon razmatranja prijedloga nacrta zakona koji je dostavljen Vladi donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se predlog nacrta Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama.
Tačka 19.
Nakon razmatranja dostavljene odluke donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se odluka o dugoročnom kreditiranju Budžeta RSK. Odluka predstavlja sastavni dio
ovog zapisnika.
Tačka 20.
Direktor NIK Krajine zatražio je da se izvrši rekonstrukcija upravnog odbora naftne
industrije Krajine. Nakon razmatranja dostavljenog prijedloga doneseno je slijedeće
R J E Š E N J E
Razrješavaju se članovi upravnog odbora JP NIK: Petar Bukarica, Rade Borojević, Đorđe
Ćuković, Đuro Petrović, Željko Kuzmanović, Nikola Radaković, Vaso Žigić.
Imenuje se upravni odbor Javnog preduzeća NIK u sastavu:
208
Savan Grabundžija – predsjednik Upravnog odbora, te članovi:
Đorđe Bjegović, Svetozar Vinčić, Mitar Brnović, Đuro Bajić, Jovan Ajduković, Arso
Despotović, Milan Vlaninić, Vukašin Ergić, Milan Diklić i Jovan Vučenović.
Tačka 21.
Ministar Svetozar Vinčić zatražio je odobrenje za konpezacijski uvoz iz Republičke direkcije
robnih rezervi RS. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se konpenzacioni uvoz iz Republičke direkcije robnih rezervi RS odobrenje
predstavlja sastavni dio zapisnika.
Tačka 22.
Predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK Lukić Milorad obrazložio je potrebu
da se ima kancelarijski prostor u SRJ za potrebe uspostavljanje kontakata sa privrednim
subjektima i republičkim organima nadležnima za poslove privrede u SRJ. Nakon rasprave
donesen je slijedeći
Z A K L J U Č A K
Privrednoj Komori Jugoslavije Vlada RSK se treba obratiti zahtjevom za dodjelu
kancelarijskog prostora u prostorijama bivše Privredne Komore SFRJ bivšeg korisnika
SRH.
Tačka 23.
Ministar trgovine i turizma Svetozar Vinčić je predložio donošenje uredbe iz tačke 23
dnevnog reda. U raspravi je zaključeno da ministarstvo trgovine u suradnji sa Narodnom
bankom mora razraditi provođenje uredbe te je donesena sljedeća
U R E D B A
O prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaćanje putem deviznih bonova.
Tačka 24.
Ministar trgovine je obrazložio razloge za donošenje ove uredbe. Nakon rasprave donesena
je slijedeća
U R E D B A
O zabrani prodaje određenih proizvoda sa područja RSK. Spisak proizvoda predstavlja
sastavni dio ove uredbe.
Tačka 25.
Ministar Vinčić je obrazložio razloge za donošenje odluke o zaštitnim cijenama osnovnih
poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Utvrđuju se zaštitne cijene o osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Odluka je sastavni dio
zapisnika.
Tačka 26.
Ministar Vinčić je obrazložio razloge zbog kojih je ministarstvo donjelo naredbu iz ove
tačke. Nakon rasprave donesena je slijedeća
209
O D L U K A
Daje se saglasnost na naredbu o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzećima i samostalnim
radnjama koje nisu izvršile obaveze s naslova poreza i doprinosa.
Tačka 27.
Ministar Vinčić je obrazložio razloge donošenja naredbe iz ove tačke dnevnog reda. Nakon
rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Daje se saglasnost na naredbu o zabrani pravnim licima koji obavljaju trgovačku djelatnost
naveliko da prodaju robu samostalnim trgovačkim radnjama koje nisu izvršile obavezu s
naslova poreza i doprinosa.
Tačka 28.
Ministar Vinčić je obrazložio razloge za donošenje uredbe, nakon čega je donešena
slijedeća
O D L U K A
Usvaja se uredba o maksimiranju cijena nafte i naftnih derivata. Uredba je sastavni dio
zapisnika.
Tačka 29.
Ministar Mladen Hadžić je obrazložio šemu organizacije ministarstva. Nakon čega je
donesena.
O D L U K A
Daje se saglasnost na organizacionu šemu ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja.
Tačka 30.
Radi potrebe uvođenja zimskog računanja vremena u SRJ Vlada je donijela slijedeću
U R E D B U
O zimskom računanju vremena. Uredba je sastavni dio zapisnika.
Tačka 31.
Milorad Lukić predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK obrazložio je nacrt
Zakona. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se prijedlog Nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK.
Tačka 32.
Ministar finansija je predložio donošenje zaključka nakon čega je usvojena slijedeća
O D L U K A
Usvaja se zaključak o stupanju na snagu danom donošenja odluke guvernera Narodne banke
RSK.
Tačka 33.
Nakon obrazloženja ministarstva pravosuđa te rasprave donesena je slijedeća
210
O D L U K A
Usvaja se uredba o izbjeglicama.
Tačka 34.
Nakon obrazloženja ministra Mladena Hadžića te rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Usvaja se nacrt zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih
lica.
Tačka 35.
Ministar finansija obrazložio je zakon te je nakon rasprave donesena slijedeća
O D L U K A
Usvaja se Nacrt zakona o deviznom poslovanju.
Tačka 36.
Ministar Stojan Španović predložio je donošenje odluke o materijalnom i nematerijalnom
oštećenju porodica poginulih i ranjenih pripadnika RSK. Nakon razmatranja donesena je
slijedeća
O D L U K A
Na ime materijalnog i nematerijalnog obezbeđenja porodica poginulih boraca i ranjenih
boraca u RSK usvajaju se visine isplata na način kako su navedene u odluci koje je sastavni
dio zapisnika.
Tačka 37.
Ministar Stojan Španović (pomoćnik ministra) Milanović obrazložio je razloge za utvrđivanje
teksta zakletve. Nakon rasprave o pet predloženih varijanti teksta zaklete donesena je
O D L U K A
Utvrđuje se da je tekst zakletve za vojnike glasi. “Ja (ime i prezime) zaklinjem se čašću i
životom da ću braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak
svoje otadžbine Republike Srpske Krajine, i da ću vjerno čuvati njenu slobodu i čast. Tako
mi Bog pomogao.”
Tačka 38.
Nakon obrazloženja pomoćnika ministra Španovića i rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Donosi se Uredba o služenju kadrovskog vojnog roka.
Tačka 39.
Ministar ifnormisanja je obrazložio teško materijalno stanje zaposlenih u radio Borovu.
Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Daje se jednokratna novčana pomoć za 8 zaposlenih radnika u radio Borovu u visini od
20.000 dinara po zaposlenom.
Tačka 40.
Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je
211
O D L U K A
Osniva se filijala SDK u Pakracu.
Tačka 41.
Nakon obrazloženja sekretara Vlade te rasprave donesena je
O D L U K A
Prihvataju se izmjena i dopune Uredbe o sekretarijatu Vlade.
Tačka 42.
Petković Sretko je obrazložio razloge izmjena i dopuna pravilnika o sistematizaciji radnih
mjesta u Sekretarijatu Vlade nakon čega je donesena
O D L U K A
Daje se saglasnost na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u
sekretarijatu Vlade.
Tačka 43.
Članovi Vlade su jednoglasno odlučili da se opštine i oblasna vijeća nalaze u teškoj
materijalnoj situaciji te zbog toga donesena slijedeća
O D L U K A
Odobrava se jednokratna akontacija novčane pomoći svim opštinama na području RSK,
novoformiranim opštinama te oblasnim vijećima RSK u iznosu od 2 milijona dinara.
Tačka 44.
Kroz raspravu o ovoj tački dnevnog reda ministar Peurača je ukazao za potrebe funkcionisanja
financijske policije i Vlade potrebno nabaviti automobile. Članovi Vlade bili su suglasni te
je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Odobrava se kupnja 8 motornih vozila jugo-zastava za potrebe rada financijske policije
i tržišne inspekcije. Za realizaciju stava 1 ove odluke zadužuje se podpredsjednik Stevo
Bogić.
Tačka 45.
Podpredsjednik Stevo Bogić je ukazao na probleme koji se pojavljuju kod isplate penzija,
plata za pravosuđe i zdravstvo na području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog
Srijema. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zadužuje se SDK da izvrši kontrolu isplate penzije, plata za pravosuđe i zdravstvo na
području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.
Tačka 46.
Ministar Mladen Hadžić je obrazložio razloge za povećanje penzija. Nakon rasprave
jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvrđuje se povećanje penzija u visini od 33% na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
212
Tačka 47.
Poljoprivredna zadruga iz Benkovca obratila se Vladi zahtjevom za odobrenje za demontažu
hangara koji se nalaze na aerodromu Zemunik. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da demontira te uzme na korištenje hangar
površine hiljadu metara kvadratnih, viljuškar na baterije te dva traktora sa aerodroma
Zemunik.
Tačka 48.
Ministar informisanja Dušan Ećimović obrazložio je zahtjev za odobrenje sredstava za
dovršenje radova u novim prostorijama RTV RSK. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za izvođenje radova na prostorijama RTV RSK u ukupnom iznosu
od 2.076.631 dinara a prema priloženim računima za izvršene radove.
Tačka 49.
Ministar inostranih poslova Dobrosav Veizović obratio se Vladi sa zahtjevom za podmirenje
troškova za rad ministarstva. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se ministarstvu inostranih poslova sredstva za rad ministarstva koje je imao u
prethodnom periodu u ukupnom iznosu od 142.950 dinara.
Tačka 50.
Nakon razmatranja potrebe ukidanja carinskih stopa za uvoz nafte na područje RSK
donesena je
O D L U K A
Ukidaju se carinske stope i ostale carinske dažbine za uvoz nafte za područje RSK.
Tačka 51.
Članovi Vlade su razmatrali različite informacije koje se pojavljuju kroz sredstva informisanja
o otvaranju auto-puta kod Okučana. Nakon rasprave donesen je slijedeći
Z A K L J U Č A K
Vlada Republike Srpske Krajine je jedina ovlaštena da utvrđuje uslove i način otvaranja
dionice auto-puta kod Okučana.
Tačka 52.
Podpredsjednik Jovo Kablar pročitao je i obrazložio neopozivu ostavku na mjesto
podpredsjednika.
Tačka 53.
Radi ujednačavanja i reguliranja isplate ličnih dohodaka i drugih primanja te ostalih
ovlaštenja iz tačke 5 poslovnika Vlade Republike Srpske Krajine nakon glasanja donesena
je slijedeća
O D L U K A
Imenuje se administrativna komisija Vlade RSK u sastavu:
213
1. Džakula Veljko, predsjednik
2. Mandić Đuro, član
3. Petković Sretko, član.
Tačka 54.
Podpredsjednik Džakula je podnio informaciju o problemima prehrane 3 hiljade izbjeglica
u Zapadnoj Slavoniji. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvrđuje se da će Vlada RSK vršiti participaciju troškova u djelu prehrane za 3 hiljade
izbjeglih ljudi u Zapadnoj Slavoniji.
Sjednica je završila sa radom u 14.00 sati.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Na osnovu člana 84. t. 2 Ustava RSK (“Službeni glasnik RSK” br. 1/92, 2/52 i 8/92) Vlada
RSK na svojoj 30 sednici održanoj dana 22. 09. 1992. godine
U R E D B U
o služenju kadrovskog roka u Jedinicama milicije posebne
namjene
Član 1.
Kadrovskoj obavezi podležu svi građani RSK.
Član 2.
Kadrovska obaveza služi se u Jedinicama milicije posebne namjene u trajanju od 12
mjeseci.
Član 3.
Kadrovska obaveza će se izvršavati po Zakonu o vojnoj obavezi (“Sl. vojni list” br. 32 od
23.12.1985. godine) i drugim propisima i podzakonskim aktima donešenim radi izvršenja
ovog zakona sve do donošenja Zakona o kadrovskoj obavezi RSK.
Član 4.
Tekst zakletve kadeta milicionera glasi: “Ja (ime i prezime) zaklinjem se čašću i životom
da ću braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje
otadžbine Republike Srpske Krajine, i da ću vjerno čuvati njenu slobodu i čast. Tako mi
Bog pomogao.”
Član 5.
Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja.
PREDSEDNIK VLADE:
mr. Zdravko Zečević, v.r.
Preslika, strojopis, ćirilica i latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
214
87
1992., rujan 22.
Banja Luka
Nacrt Protokola o suradnji između Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade
Republike Srpske
M.P.
284
[………, v.r.]
285
P R O T O K O L
O SARADNJI IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
U Banjaluci je 22. septembra 1992. godine održana zajednička sjednica Vlada Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Bankom Đerićem i sa g. Zdravkom Zečevićem,
predsjednicima Vlada.
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog
i društvenog života. Postignuta je suglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet
razmatranja.
I
U razgovorima se pošlo od činjenice da na teritoriji dvije republike živi jedan narod
tradicionalno povezan istim običajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, između njega
nije postojala stvarna državna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajednička država
za sav srpski narod, pokušavaju se razdvojiti Srbi bez uvažavanja prava na samoodređenje i
organizovanje svoje države.
Rat, koji sa nesmanjenom žestinom bjesni ovim prostorima, i čiji je glavni cilj istrebljenje
srpskog naroda, te međunarodna politička i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost
oslonca jedne republike na drugu.
II
Vlade obje republike će, preko nadležnih ministarstava, izanalizirati sva postojeća ustavna
i zakonodavna rješenja i predložiti Skupštinama potrebna usaglašavanja. To se posebno
odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i političkog sistema (istovrsna struktura
skupštine, na jedan način regulisan višestranački izborni sistem, pitanje vlasništva i sl.),
određivanje istih državnih simbola.
III
Obje strane su se složile da granice i graničnih prelaza između republika neće biti. Promet
roba poslovnih partnera neće biti opterećen plaćanjem carina.
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu
zajednički će obavljati carina Republike Srpske.
284
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo [nečitko], Knin.
285
Potpis je nečitak.
215
IV
Platnim sporazumom biće regulisani detalji finansijskog poslovanja i odnosa jedne
narodne banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije.
V
Obje vlade zadužuju nadležna ministarstva da sačine detaljnu analizu postojećih
industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogućnosti i rokove njihovog oživljavanja,
nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.
Prioritetno će se osloboditi za saobraćaj dionice puta Benkovac – Bjeljina, željeznička
pruga, obezbjediće se jedinstveni sistem za prijenos električne energije, osnovati zajedničko
javno preduzeće za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.
Utvrdiće se zajednička koncepcija budućeg ekonomskog razvoja imajući u vidu i odnos
prema privatizaciji i metodama njenog provođenja, demografskom, prostornom, regionalno-
urbanom i drugim oblicima razvoja.
VI
U ratu i u svim drugim slučajevima ugrožavanja interesa srpskog naroda zajednički
će se organizovati i vršiti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka
obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protiv-
vazdušne odbrane, formiranjem zajedničkih snaga za obezbjeđenje državnih granica i
uspostavljanjem jedinstvene komande.
U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vršiće se usklađivanje mjera i rješenja u
planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah će se razmotriti
potrebe i mogućnosti izmještanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo
stavljanje u proizvodnju.
Organi MUP-a sarađivaće u poslovima državne i javne bezbjednosti, razmjene informacija
i pružanja pravne pomoći. Zajednički će biti planirani školovanje popuna i upotreba jedinica
milicije.
VII
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni
faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada živi u dvije države.
To, prije svega podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovnog sistema, planiranje
mreže viših škola i fakulteta, saradnju u oblasti izdavaštva, filmskih, pozorišnih kuća,
biblioteka, galerija, udruženja umjetničkih, naučnih institucija i arhiva, sporta i fizičke
kulture.
VIII
Saradnja iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite podrazumijeva, prije svega, izgradnju
sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja na istim principima što će omogućiti
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tješnju povezanost u obezbjeđivanju zdravstvene
i socijalne zaštite i punovažnost zdravstvene dokumentacije i ličnih zdravstvenih isprava u
obje republike.
Obje republike će se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih iz zone
ratnih dejstava, u organizovanju zajedničkog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i
distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i
sprovođenju preventivno-medicinske zaštite i sl.
216
IX
Obje vlade posebno ističu značaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema
sa razuđenim programskim sadržajima, što bi omogućilo nesmetani protok informacija.
Tehnički će se pomoći stvaranje tehnološkog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz
Banjaluke i nedjeljnik “Javnost” prerasti će u zajednička pisana glasila. Stvoriće se uslovi da
novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.
X
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje definiše ovaj protokol staraće se i
odgovorna su nadležna ministarstva, javna preduzeća, narodne banke i službe društvenog
knjigovodstva.
XI
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.
V L A D A V L A D A
REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: _____________ Broj: _____________
Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g.
PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE:
Branko Đerić Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 002-41
88
1992., rujan 22.
Okučani
Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okučani o održavanju “mitinga
istine o zapadnoj Slavoniji”
ORGANIZACIONI ODBOR
MITINGA
O K U Č A N I
Dana, 22. 09. 1992. god.
SEKRETARIJATU ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
O K U Č A N I
Obavještavamo vas da se dana 25.09.1992. godine u mestu Okučani sa početkom u
10.00 sati održava Miting istine o zapadnoj Slavoniji. S obzirom da je veliko interesovanje
stanovništva za ovaj skup, koji je od velikog značaja za ovo naše područje, pa vas u tom
217
pravcu zamoljavamo da poduzmete sve odgovarajuće mjere kako ne bi došlo do narušavanja
javnog reda i mira.
O ovom skupu su obavještene UN-e odjelu za civilna pitanja. Sa ovog skupa bit će
upućen izvještaj Vladi u Kninu, Beogradu, Generalnom Sekretaru UN-a i Sajrusu Vensu da
gospoda imaju u vidu da samo narod može odlučivati o svojoj sudbini na ovim prostorima
a ne pojedinci koje narod nije niti birao.
Imamo poverenja u vas da ćete svoj deo posla uspješno i savjesno obaviti u čemu vam se
unapred zahvaljujemo.
Za ORGANIZACIONI ODBOR
[.…………],
286
[v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
89
1992., rujan 24.
Knin
Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a i Državnom
komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za
nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijeća sigurnosti UN-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA VLADE RSK VRLO HITNO
Broj: 08/4-10-72-94
Knin, 24. 09. 1992. godine
Upoznavanje sa stanjem
na terenu u zoni UNPA,
d o s t a v l j a. – – KOMANDI UNPROFOR-a
ZAGREB
– DRŽAVNOM KOMITETU SRJ
ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
U poslednjih nekoliko informacija upoznali smo vas sa neprimjerenim i opasnim po mir,
aktivnostima hrvatskih vlasti koje sve čine da razruše teško uspostavljeni mir, jednostrano
tumačeći odredbe rezolucije 762.
Iz dosta pouzdanih izvora imamo informacije, kako Vrhovništvo Republike Hrvatske 1.
planira da u periodu 25 – 30 septembra 1992. godine primjenom nasilja realizuje
odredbe rezolucije 762, naravno njezinim jednostranim tumačenjem.
286
Potpis je nečitak.
218
Republika Hrvatska vrši mobilizaciju i grupiše snage oko granice Republike Srpske 2.
Krajine prema Baranji, Zapadnoj Slavoniji, prema brani HE “Peruča”, prema Maslenici
i Drnišu (sektor “Jug”).
Vlasti RH planiraju autobusima dovesti stanovništvo na granicu RSK, pa čak i otvoriti 3.
vatru na autobuse da bi se izazvao incident i u međunarodnoj javnosti optužila RSK.
Javna glasila, posebno hrvatski radio i HTV su u funkciji propagande, isto kao i javni 4.
istupi čelnika među njima i predsjednika Franje Tuđmana koji stalno preti.
Nema elemenata za stvaranje povjerenja u Vrhovništvo RH, niti je ono do sada stvoreno, 5.
naprotiv još je veće nepovjerenje srpskog stanovništva zbog koalicije RH i Muslimana
iz bivše republike Bosne i Hercegovine.
Koncentracija snaga u Cazinskoj Krajini i zajednički planovi za nasilan prolaz preko 6.
teritorije RSK još više usložavaju ukupnu situaciju.
Molimo da Komanda i snage UNPROFOR-a pravovremeno sagledaju situaciju i intervenišu
da ne bi došlo do totalnog rata na širim prostorima i preko granica UNPA.
P R E D S E D N I K
M.P.
287
mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
90
1992., rujan 30.
Golubić
Zapisnik sjednice Savjeta Školskog centra “17. avgust” MUP-a RSK u Golubiću
Z A P I S N I K
sa sjednice Savjeta Školskog centra “17 Avgust” Golubić, održanog dana 30.09.1992.g.
(sreda) u prostorijama ŠC, s početkom u 11.30 časova.
Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta:
1. DMITROVIĆ JOVO, Pomoćnik ministra MUP-a RSK,
2. AMANOVIĆ ĐURICA, Rukovodilac Centra,
3. PRIJIĆ ILIJA, Sekretar SUP-a Knin,
4. DRAGIČEVIĆ MARKO, Sekretar SUP-a Korenica,
5. LJILJAK MILE, Sekretar SUP-a Glina,
6. PAIĆ MILOŠ, Sekretar SUP-a Vojnić,
7. ZAGORAC ZORAN, K-dir čete u ŠC.
287
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
219
Sjednici nije prisustvovao član Savjeta PAIĆ TOŠO.
DMITROVIĆ J.: Pozdravlja prisutne i daje Dnevni red na usvajanje.
ZAKLJUČAK: Jednoglasno usvojen Dnevni red:
1. Organizacija rada Centra na programima:
a) Upis kandidata na VŠUP
288
– Zemun,
b) Upis kandidata u drugu klasu i izvođenje nastave – popuna nastavnog kadra –
problemi u vezi s tim.
2. Investiciono-građevinski radovi u Centru:
a) Urbanističko rješenje objekata i čitavog Centra,
b) Izrada tehničke dokumentacije za objekte u izgradnji,
c) Donošenje odluke o izboru nadzornog organa za objekte u izgradnji (ponude),
d) Nabavka građevinskog materijala,
e) Određivanje brigadira za svaki važniji objekat (fiskulturna sala, ograda, crkva i
dr.).
3. Sistematizacija radnih mjesta.
4. Materijalno-tehnička pitanja:
a) Nabavka opreme,
b) Ishrana polaznika.
5. Razno.
Ad 1)
a)
DMITROVIĆ J: Obrazlaže da je za upis na VŠUP u Zemun prethodno trebalo “snimiti”
potrebe svih organa UP-a u Republici Srpskoj Krajini tj. zabilježiti sve njihove zainteresirane
kandidate. Obavještava da je to učinjeno, te da je na vreme predano na Višu školu. Navodi
međutim da je bilo određenih zapreka prilikom prijema molbi kandidata. Glavni problem je
predstavljala nemogućnost pojedinih kandidata da dostave svoja Svjedočanstva o završnom
stepenu stručne spreme. Ističe da u VŠUP-u nisu imali razumjevanja za taj problem, bez
obzira što su razlozi veoma opravdani – dokumentacija se nije mogla prikupiti zbog rata i
prekinute komunikacije sa gradovima u kojima su kandidati završili školovanje.
PAIĆ M.: Smatra da se trebalo inzistirati na prijemu takvih kandidata. Ljudi su ratovali i
jedva izvukli žive glave, a sada zbog banalnog razloga ne mogu nastaviti školovanje.
Navodi također da je takav stav VŠUP-a veoma iritirajući, jer kako se njemu čini ljudi sa
VŠUP-a se ponašaju veoma neodgovorno, a te kandidate smatraju “neozbiljnima”.
Dodaje da ne treba drugog dokumenta i garancije osim Potvrde organa UP-a da želi da
određeni kandidat nastavi školovanje. Po njegovom mišljenju svaki organ UP-a dobro
poznaje svoje radnike, i normalno je da su na školovanje upućeni najbolji i najzaslužniji
radnici. Podvlači da je Potvrda o upućivanju kandidata na školovanje više nego dovoljna
“garancija” za tog kandidata, a ovdje se pojavljuje razlog “nepotpuna dokumentacija”.
DMITROVIĆ J.: Obavještava prisutne da je za pomenuti problem intervenirao na
VŠUP-a na taj način što je tražio sastanak sa rukovodstvom VŠUP-a, te da je na tom
sastanku zatražio “labaviji” odnos prema kandidatima iz Republike Srpska Krajina. Dodaje
da su mu na tom sastanku dosljedno pročitali Uputstvo i uvjete za upis u Višu školu.
288
Visoka škola unutarnjih poslova.
220
Obavještava da je sve ono oko čega su nam u stvari izašli u susret to što kandidati nisu
snosili troškove upisa, s tim da MUP RSK pronađe način financiranja pomenutog upisa.
Navodi i problem kandidata sa završenim III stepenom stručne spreme. Obrazlaže da je Viša
škola za UP-e takve kandidate automatski odbacila, bez obzira što se radi o prvorazrednim
ljudima. Kaže da je oko ovog problema tražio tumačenje Ministarstva za prosvjetu Srbije ali
ga nije dobio.
Nastavlja obrazlaganje da je ministar MUP-a RSK upoznat sa problemom kandidata sa
završenim III stepenom, te da će on dalje poduzimati radnje u smislu njihovog prijema.
LJILJAK M.: Ističe da mu je ponašanje ljudi sa VŠUP-a vrlo smešno, i da on smatra da se
radi o ismijavanju Krajine. Dodaje da su oni npr. na zdravstvenom pregledu onesposobili
kandidata Davidovića koji je bez premca među milicionarima. Sudjelovao je na svim
mogućim frontovima po Krajini, pa i na Koridoru u Bosni, i normalno da mu je zdravlje
narušeno nakon dvije godine ratovanja.
U tom pogledu nisu bili niti malo tolerantni. Kaže da zbog takvog ponašanja MUP RSK
dovode u situaciju da zavarava svoje ljude.
PRIJIĆ I.: Zanima se dali na spisku kandidata za VŠUP ima neko da nije član aktivnog ni
rezervnog sastava MUP-a RSK.
DMITROVIĆ J.: Odgovara da ima jedan kandidat, Torbica.
PRIJIĆ I.: Smatra da je njega zbog ugleda i dosljednosti MUP-a RSK trebalo automatski
odbaciti.
DMITROVIĆ J.: Odgovara da je otpao u toku izbornog procesa.
Na kraju rasprave čita broj primljenih kandidata:
KNIN 12 kandidata
BENKOVAC 5 kandidata
OBROVAC 2 kandidata
GRAČAC 2 kandidata
KORENICA 5 kandidata
TUŠILOVIĆ 5 kandidata
VOJNIĆ 3 kandidata
GLINA 3 kandidata
U K U P N O 37 kandidata
i obavještava prisutne da će se seminari VŠUP-a iz Zemuna
održavati u prostorijama ŠC u Golubiću.
b)
AMANOVIĆ Đ.: Čita kandidate XLVII klase Kursa za milicionare pripravnike po organima
UP-a RSK.
LJILJAK M.: Postavlja pitanje kako se desilo da na Kurs budu primljeni kandidati iz Petrinje,
a da o tome SUP Glina ništa ne zna.
DRAGIČEVIĆ M.: Nadovezuje se sa primjedbom i problemom SJB Gračac. Kaže da je
na Komisiji za prijem kandidata za Kurs kategorički odbio jednog kandidata, a onda je ŠC,
na intervenciju Načelnika SJB Gračac, Veselinović Drage, tog kandidata, mimo njegovog
znanja, primio na Kurs. Navodi da je on zbog ovakvog ponašanja od Školskog centra
tražio pismenu izjavu, ali je to kasnije povukao, i omogućio pohađanje Kursa navedenom
kandidatu.
221
Dodaje da se ovakva i slična ponašanja ne smiju ponoviti tj. da Stanice javnih bezbednosti
ne mogu o prijemu kandidata na Kurs odlučivati mimo Sekretarijata kojem pripadaju.
ZAKLJUČAK: Svi dogovori, pa između ostalog i poštanske pošiljke iz ŠC, ne smiju ići
direktno Stanicama JB već preko Sekretarijata za UP-e.
Ad 2)
DMITROVIĆ J.: Nabraja izgrađene i objekte u izgradnji u Školskom centru “17. Avgust”.
PRIJIĆ I.: Ističe da je mišljenja da ta gradnja ne smije biti stihijska, jer je dugoročna, već se
za sve te objekte treba napraviti maketa, tj. plan izgradnje ŠC za naredni dugoročni period
10-20 god.), da se ne bi desilo npr. da se sada postavlja
ograda oko Školskog centra, a za koju će se možda kasnije pokazati da je treba proširiti i
slično.
DMITROVIĆ J.: Slaže se sa predlogom te je mišljenja da maketu treba da izradi nadzorni
organ za gradnju kojeg također treba što hitnije izabrati.
AMANOVIĆ Đ.: Dodaje da je stručnih arhitekata u RSK veoma malo te da bi najbolje
bilo da ovaj Savjet donese odluku o izboru MAGLOV JELICE, koja je do sada pomagala i
nadzirala gradnju pomenutih objekata.
DMITROVIĆ J.: Dopunjava Amanovića i obavještava prisutne da Maglov Jelica
za dosadašnje radove traži 550 DM, a da bi te radove dovršila do kraja tj. popratila sa
odgovarajućom dokumentacijom, traži dodatnih 400 DM tj. sveukupno 950 DM.
PRIJIĆ I.: Smatra da cijena nije prevelika ali da isplata u stranoj valuti ne dolazi u obzir.
DMITROVIĆ J.: Obrazlaže da MUP RSK niti ne može vršiti isplatu u DM, već u dinarskoj
protuvrednosti.
PRIJIĆ I.: Zanima se dali je za izbor nadzornog organa raspisan konkurs jer ako nije to se
pod hitno mora obaviti jer se i onako sve češće dešava da ljudi pričaju da se u MUP RSK
primaju rođaci i prijatelji rukovodećih ljudi i slično. Ističe da se Konkurs mora raspisati baš
zbog toga da se spreče ovakve glasine.
ZAKLJUČAK: Potrebno je raspisati konkurs za prijem nadzornog organa koji je tada dužan
izraditi, između ostalog, i idejni projekt izgleda Školskog centra.
Ad 3)
AMANOVIĆ Đ.: Obavještava prisutne da K-diri vodova u ŠC imaju lične dohotke kao i
rezervni milicionari MUP-a RSK. Ističe da smatra da je to nedovoljno, te da se to što hitnije
mora mjenjati. Dodaje također da se mora promjeniti i visina LD predavača u ŠC, jer u
ovakvoj situaciji tj. sa ovakvim LD kakav je sada, nitko nije zainteresiran da dođe iz svog
organa u ŠC. Kazuje da se takav slučaj već desio sa DRAŽIĆ BOŠKOM iz SJB Benkovac.
PAIĆ M.: Kazuje da takvi problemi postoje i u njegovom SUP-u. Navodi da se kod njega,
po postojećoj sistematizaciji, desilo da isti LD imaju inspektor operativac (kojem je glava
stalno u torbi) i šef odsjeka upravnih poslova (koja je stalno u kancelariji). Međutim, dodaje
da je on to za sada samovoljno promijenio.
PRIJIĆ I.: Prekida raspravu o primjedbama na sistematizaciju MUP-a RSK i obavještava
prisutne da nisu oni jedini koji imaju primjedbe na postojeću sistematizaciju MUP-a RSK.
Dodaje da je na nivou MUP-a RSK odlučeno da svaka organizaciona jedinica napiše svoje
primjedbe, te da će se o njima onda istovremeno raspravljati na Kolegiju načelnika organa
UP-a.
222
AMANOVIĆ Đ.: Navodi da, koliko je njemu poznato, sa sistematizacijom uglavnom niko
nije zadovoljan, a ne može ni biti, jer je ona svojevremeno bila povjerena jednom čovjeku –
Rastović Nikoli iz MUP-a RSK.
ZAKLJUČAK: Školski centar će svoje primjedbe na sistematizaciju radnih mjesta MUP-a
RSK dostaviti, u pismenom obliku, na Kolegiju načelnika MUP-a RSK.
Ad 4)
a)
DMITROVIĆ J.: Iznosi problem jednoobraznosti uniforme polaznika Kursa za milicionare
pripravnike.
PAIĆ M.: Dodaje da ovi polaznici imaju barem nekakve, pa makar nisu sve iste, uniforme,
ali da oni na Kordunu gotovo da nemaju nikakve, i ako se takva situacija nastavi, bit će
prinuđen da svoje ljude pošalje kućama.
PRIJIĆ I.:Slaže se sa prisutnim da bi polaznici Kursa morali biti jednoobrazno obučeni
da bi ovako Škola ličila na Školu, a mišljenja je da tako mora biti, jer po njemu, ovaj ŠC
predstavlja državu, tj. njenu jačinu i moć.
ZAKLJUČAK: Polaznici prilikom dolaska u Školski centar sa sobom donijeti jednu
uniformu, koja će se zatim dostaviti Ministarstvu UP-a, a ovdje će dobiti jednu radnu
uniformu koju će po završetku školovanja odnijeti sa sobom.
b)
DMITROVIĆ J.: Obavještava prisutne da je Brigadi milicije u Kninu uočeno mišljenje
i nastojanje da se u Školskom centru ukine kuhinja, te da se hrana dovozi iz njihovog
restorana.
Mišljenja je da se to ne smije dozvoliti, jer su polaznici Kursa zadovoljni ishranom, koja
ujedno udovoljava svim standardima ishrane.
AMANOVIĆ Đ.: Navodi primjer kako je ŠC bio u mogućnosti da sam nabavi paštete i
druge suhomesnate proizvode direktno iz tvornice “Gavrilović” u Petrinji, ali je Centralno
skladište MUP-a RSK prisililo ŠC da te proizvode nabavlja od njih, a kod njih su isti mnogo
skuplji, jer oni nabavku vrše preko trgovačke organizacije “Dinarka” Knin.
DRAGIČEVIĆ M.: Ističe da stav o ukidanju kuhinje u Školskom centru treba kategorički
odbaciti, ali da se mora pristupiti racionalizaciji kadra u toj kuhinji, jer to zahtjeva velika
materijalna sredstva.
ZAKLJUČAK: Zauzet je stav o tome da u Školskom centru mora postojati kuhinja, ali
da se isto tako radi na racionalizaciji zaposlenog kadra u kuhinju ŠC.
Sjednica je završila s radom u 12.30 časova.
U Kninu, 30. 09. 1992.g.
ZAPISNIČAR
Ljiljana Petrović, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 24.
223
91
1992., listopad 1.
Benkovac
Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju protiv nepoznatih
počinitelja, zbog miniranja kuća izbjeglih Hrvata iz mjesta Raštević u općini
Benkovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 195/92.
Datum 01.10.1992. godine
OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU
BENKOVAC
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. st. 1.
(kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a)
KZ-a RSK-a na štetu Klarica Mile i drugih
( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog )
boravište-sjedište u Rašteviću ulica
broj _____ općina Benkovac .
O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava
se slijedeće:
Dana 27.09.1992. godine u vremenu od 20-22,30 sati od strane nepoznatog učinioca
izazvane su eksplozije u kuće Klarica Mile, Klarica Branka, Begović Šime, Begović Marka,
Brkljača Jakova, Klarica Duje, Brkljača Josipa, Brkljača Jole, Brkljača Razvigora, Brkljača
Ljube, Klarica Rade, Klarica Tadije, Klarica Ivice iz Raštevića zaseok “Rupljani”, opština
Benkovac.
Nepoznati učinilac je iskoristio odsutnost vlasnika iz kuće te postavio nepoznate
eksplozivne naprave u kuće, kojom prilikom su iste porušene.
Šteta pričinjena ovim krivičnim djelima nije utvrđena.
U vezi ovih krivičnih djela obavljeni su uviđaji od istražnog sudca Kresović Đure iz Knina,
koji će sastaviti zapisnik o uviđaju, te obavljeni informativni razgovori sa nekolicinom
mještana Raštevića o čemu su sačinjene službene zabilješke, koje su obavili ovlašteni radnici
SJB Benkovac, krim. tehničar je fotografisao lice mjesta o čemu će biti izrađen fotoelaborat,
te uviđaju su prisustvovali dvojica članova UNPROFOR-a koji nisu vršili uviđaj već su
samo bili prisutni, a poduzet ćemo druge mjere i radnje u cilju identifikacije nepoznatih
učinilaca, o čemu ćete biti blagovremeno obavješteni.
224
NAČELNIK:
Vujko Slobodan, [v.r.]
Prilog: – Fotoelaborat
289
– Dvije službene zabilješke
290
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
92
1992., listopad 3.
Benkovac
Službena bilješka SJB Benkovac o informativnom razgovoru s Brankom Šikićem iz
Korlata o okolnostima miniranja njegove kuće i pogibiji supruge Soke Šikić
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
B E N K O V A C
Broj:
Benkovac, 03. 10. 1992. godine
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena povodom obavljenog informativnog razgovora sa Šikić Brankom, od oca pok.
Martina i majke pok. Ike, rođene Čulina, rođen 01.10.1922. godine u Korlatu, opština
Benkovac, gdje mu je i mjesto prebivališta, po zanimanju poljoprivrednik.
Razgovor je vođen na okolnosti smrti Šikić Soke, njegove supruge iz Korlata pa u vezi s
tim izjavljuje slijedeće:
“U zadnje vrijeme supruga i ja spavali smo u krmaru, odnosno u svinjcu, gdje sam ja
prije držao svinje, a sada ponekad noću spavam sve iz razloga bojazni.
Dana 02.10.1992. godine oko 19,00 sati ja sam otišao spavati u svinjac, gdje sam
preuredio za spavanje i zvao sam suprugu Soku da i ona ide, ali je ona to odbila i otišla
da spava u sobu na katu kuće. Još nisam dobro ni zaspao, kada sam čuo moju nevjestu
Nevenku i ženu od mog brata Tomicu, koje su me zvale da bježimo. Ja sam odmah potrčao
u spavaću sobu da pozovem i suprugu Soku, međutim kada sam došao pred ulazna vrata
kuće čuo sam jaku detonaciju i osjetio da se ruši kuća. Popeo sam se uz stepenice, jer je Soka
spavala na katu kuće, međutim kako nije bilo svjetla ja sam propao kroz pod navedene sobe.
U tom momentu čuo sam kako je Soka dva puta jauknula, ali se ništa nije vidilo. Kako
nisam ništa korisno mogao raditi odmah sam otišao kod svog šure Vidić Vojina u namjeri
da ga obavjestim što se desilo. Kada sam došao do njegove kuće kamenom sam se bacio
289
Fotoelaborat nije pronađen uz izvornik.
290
Priređivači su izostavili službene zabilješke. U jednoj mještani Raštevića daju izjave da nisu vidjeli tko je
minirao 13 kuća, a u drugoj predstavnici UNPROFOR-a prijavljuju miniranje kuća SJB-u Benkovac.
225
u prozor njegove sobe u namjeri da ga probudim i da mu kažem što se desilo. Šura Vojin
pitao me je šta se desilo, a ja sam mu rekao da je srušena kuća i da je Soka poginula. Vojin je
odmah otišao na lice mjesta, a ja sam ostao kod njega gdje sam i prespavao.
Sutra ujutro negdje oko 6,00 sati kada sam se vratio u kuću, zatekao sam leš pok. Soke
položen na pod primaće sobe.”
Zabilješku sastavio:
Bukarica Stevan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
93
[1992., listopad 3.]
Dvor
Službena bilješka načelnika SJB Dvor o pokušaju pripadnika UNPROFOR-a da
prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku
preko teritorija RSK
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Dana 03.10.92. g. u popodnevnim časovima došli su do mene predstavnici Visokog
komesarijata za izbjeglice, k-dir stanice Uncivpola iz Dvora da pregovaraju u vezi prelaska
muslimanskih izbjeglica, koji su se nalazili u Bosanskom Novom na drugoj strani mosta,
koji spaja Dvor i Bosanski Novi. Prema mojoj procjeni u toj grupi se nalazilo od 80-100
lica, pretežno žena, djece i staraca, koji su željeli preći na područje općine Dvor, odnosno
RSK.
Nakon dugotrajnog uvjeravanja i postignutog dogovora sa predstavnicima Visokog
komesarijata da će izbjeglice prihvatiti Visoki komesarijat i Danski bataljon, koji je smješten
u Dvoru i iste prebaciti u pravcu Republike Hrvatske. Mi smo se dogovorili da izbjeglice
pređu preko, budu ukrcane u vozila Danskog bataljona i izvrši se tranzit preko opštine Dvor
u pravcu Karlovca. Kada su izbjeglice potovarene u vozila Unprofora i trebale da krenu
u pravcu Karlovca stigla je naredba po njihovom tvrđenju od direktora za civilna pitanja
Unprofora Sedriha Tomberija da iste izbjeglice ne kreću, odnosno da prenoće u Dvoru na
Uni. Tada su Danski vojnici podigli šatore, iskrcali izbjeglice i smjestili ih u šatore na jednoj
poljani. Oni su tu ostali do navečer 04.10.92. g. Na naše inzistiranje da izbjeglice moraju
napustiti prostor opštine Dvor, sinoć su došli opet predstavnici Visokog komesarijata i
gospodin Rafone iz Komande za civilna pitanja sektora sjever da održe s nama sastanak.
Na tom sastanku smo zaključili da izbjeglice krenu tu istu noć u pravcu Karlovca, a oni su
nakon toga odlučili da ih privremeno smjeste u svoj kamp u selu Donji Žirovac, na putu
prema Glini. Kada su saznali mještani sela Žirovac da će muslimanske izbjeglice doći u taj
kamp, oni su se organizovali i organizovano protestirali protiv toga preteći da će iste napasti
226
oružano. Pošto je došao do tih saznanja dežurni operativac u SJB Dvor Radojčić Milan,
to je isto prenio vojnicima Danskog bataljona, koji su natovarali na vozila muslimanske
izbjeglice i spremali se da krenu u pravcu Žirovca. Nakon njegovog upozorenja pripadnici
Danskog bataljona su odlučili da ne kreću nikud, pa su muslimanske izbjeglice ostale čitavu
noć u vozilima spremljenim za put. Do mog polaska na kolegij načelnika dana 05.10.92.
g. u 10,30 sati oni su ostali i dalje natovareni u vozilima čekajući odluku Medjunarodnog
crvenog krsta iz Ženeve da nesmetano prođu u RH. Poslije toga ne znam da li su ostali tamo
ili krenuli dalje.
NAČELNIK SJB DVOR
Bjelac Nikola, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
94
1992., listopad 5.
Benkovac
Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju u Benkovcu protiv
nepoznatih počinitelja zbog miniranja kuće Ivice Marinovića iz Šopota
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-Ku-200/92.
Datum 05.10.1992. godine
OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU
BENKOVAC
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. KZ
RSK
( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a)
na štetu Marinović Ivice sin Šime iz Šopta
( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog )
boravište-sjedište u Zadru ulica
broj _____ općina Zadru .
227
O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava
se slijedeće:
Dana 24.09.1992. godine u 09,20 sati pristupila je Marinović Janja žena Šime iz Šopta u
prostorije SJB Benkovac te je prijavila da je u nazad 7 dana minirana kuća njenog sina Ivice
a koji živi u Zadru.
Nakon zaprimljene obavjesti na lice mjesta izišao je istražni sudac Opštinskog suda
Benkovac, koji je sačinio zapisnik o uviđaju, zajedno sa uviđajnom ekipom SJB Benkovac, a
koji su fotografisali lice mjesta i obavili informativni razgovor sa komšijama a koje u prilogu
dostavljamo.
Poduzetim operativnim mjerama i radnjama nismo došli do podataka o učiniocu ili
učiniocima krivičnog djela. I dalje poduzimamo potrebne operativne mjere i radnje u cilju
otkrivanja učinioca, a u slučaju korisnih saznanja blagovremeno ćemo vas obavjestiti.
NAČELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: – Zapisnik o uvidjaju
– Fotoelaborat lica mjesta
– Sl. zabilješke o dojavi i obavlj.
inf. razgovoru.
291
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
95
1992., listopad 5.
Vukovar
Izvještaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku lokalnih srpskih vlasti s
predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, održanom u Vukovaru
SUP Vukovar
Depeša broj: 01-143/9. – Šifrirano ‘dx’
Vukovar, 05. 10. 1992.
MUP RSK – K N I N
Dana 04.10.1992. godine s početkom u 13,35 časova u kasarni u Vukovaru održan je
sastanak sa predstavnicima UNPROFOR-a čiji su oni bili organizatori. Pored predstavnika
UNPROFOR-a koji se nalaze na našem području bili su prisutni predstavnici Oblasnog
veća, pravosuđa, opštinskih struktura vlasti, naše službe, kao i dva američka ambasadora
291
Uz izvornik se nalazi samo službena zabilješka, koju su priređivači izostavili.
228
(jedan iz Zagreba i jedan iz Austrije). Navedeni ambasadori od strane naših predstavnika i
pripadnika UNPROFOR-a zahtevali su da im se objasni tko su zvaničnici vlasti na ovim
prostorima i na čemu se bazira njihov rad kao i na osnovu čega su izvučene pretpostavke za
donošenje ustava, zakona i drugih zakonskih akata.
Američki ambasador koji se trenutno nalazi u Zagrebu izrazio je žaljenje zbog ovakve situacije
i trenutnog stanja te je obećao da će se založiti da međunarodna zajednica pomogne narodu
u razrušenom Vukovaru i na ovoj teritoriji. Posebno se zainteresovao i tražio objašnjenje
da li ima, zašto i zbog čega toliki broj milicionara u Republici Srpskoj Krajini na šta mu
je odgovoreno da broj milicionara potpuno odgovara paritetnom odnosu broja stanovnika
a što je u stvari i uobičajeno i u drugim državama sveta. U delu svog izlaganja predsednik
Oblasnog veća Milan Ilić zamolio je prisutnu gospodu da se u svetu pokrene procedura za
priznavanje Republike Srpska Krajina s obrazloženjem ako je svet mogao priznati Hrvatsku
koja u svojoj istoriji nikada nije bila međunarodno priznata da ima osnove na tom principu
da se prizna i Republika Srpska Krajina. Na ovaj predlog američki ambasador iz Zagreba je
odgovorio da i to nije nemoguće, ali da predstavnici vlasti u Republici Srpskoj Krajini o tom
pitanju i na međunarodnom planu moraju biti aktivniji.
Gospoda ambasadori interesovali su se o radu predstavnika organa unutrašnjih poslova na
šta im je odgovoreno da rad organa unutrašnjih poslova se odvija u okvirima našeg zakona,
ustava i zakona te drugih zakonskih i podzakonskih akata Republike Srpska Krajina, te da je
na osnovu navedenih principa polučeno dosta rezultata što je u djelu svog izlaganja potvrdio
i predstavnik UNPROFOR-a – policije Latuin...
292
Na kraju sastanka visoki gosti su se izvinuli što ne mogu duže ostati u Vukovaru jer moraju
ići za Zagreb te se boje da u slučaju mraka mogu biti opet gađani iz protuvazdušnih oruđa.
Beleška se dostavlja znanja radi i eventualnog korištenja.
Sekret ar
Lazić Dragan
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2. , kut. 597.
96
1992., listopad 5.
Rajić
Ostavka članova Savjeta MZ Rajić SUP-u Pakrac na sve dužnosti u tijelima vlasti
RSK zbog nemogućnosti rješavanja problema prehrane, smještaja stanovništva i
posjete prognanih Hrvata mjestu Roždanik
292
Nejasno u izvorniku.
229
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.
293
OPŠTINA OKUČANI
MJESNA ZAJEDNICA RAJIĆ
BROJ: 672/92.
Rajić, 05. 10. 1992.
REGIONALNI S U P PAKRAC
PREDMET: ostavka članova savjeta na
sve funkcije u MZ, opštini,
Oblasnom vijeću i Republici
Srpskoj Krajini
Na proširenom sastanku Savjeta MZ Rajić održanom 01.10.1992. godine, a povodom
nemogućnosti rešavanja nastalih problema iskrslih zbog nesuradnje izmedju Oblasnog
vijeća i opštine sa Mjesnom zajednicom po sledećim pitanjima: nemogućnost MZ da reši
problem prehrane, odeće, smeštaja, ogreva i školovanja dece, kao i nemogućnost utjecaja na
dolazak Hrvata u sela na području MZ Rajić koji je dogovoren na nivou Oblasnog vijeća
i opštine za 02.10.1992. u Roždanik o čemu nije obaveštena MZ Rajić, pa je naseljeno
srpsko stanovništvo u Roždaniku neinformirano i zatečeno uhvatila panika. Na granici
Republike s Hrvatskom u Paklenici natpisna tabla REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
prekrivena je prljavom ceradom toga dana što je vrlo sramno i što je izazvalo revolt medju
narodom i borcima. Ovo se dogodilo na dan proboja Rajića 02.10.1991. kada je poginulo 5
naših boraca i kada se davao pomen na mjesnom groblju. Tom prilikom jedva smo sprečili
revoltirane ljude da ne učine incident. Ljudi su tom prilikom tražili smenu kompletne vlasti
od opštine do Republike. Obzirom na nastale propuste i situaciju u kojoj se nalazimo, za
iste se ne osjećamo krivim, stoga ne želimo više učestvovati u takvom poslu i dajemo ostavku
celog Savjeta MZ na sve funkcije od MZ do opštine, Oblasnog vijeća i Republike.
ČLANOVI SAVJETA:
Rađenović Mile 1.
Bajić Ljuban 2.
Stanar Vlado 3.
Stojčević Ivan 4.
Kovačević Ilija 5.
Milašinović Momčilo 6.
Đurašinović Nikola 7.
Bajić Milenko 8.
Milašinović Milan 9.
Brujić Nikola 10.
Bosanac Branko 11.
Kezan Milan 12.
Ćuća Dragiša 13.
294
293
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur.br. 08-05/1-2-115/1-92., 14. 10. 1992.
294
U izvorniku je pri dnu stranice rukom dopisano: “Zatečeni o slijedu događaja.”
230
M.P.
295
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
97
1992., listopad 6.
Knin
Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
ZAPISNIK
sa 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane 6. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
mr Zdravko Zečević, Veljko Džakula, Boško Božanić, Milan Martić, Vojin Šuša, Vojin
Peurača, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, Nebojša Arbutina, Svetozar Vinčić, David
Rastović, dr Mladen Hadžić, Stojan Španović, Sergej Veselinović, Rade Gaćeša, Mitar
Brnović, Savan Grabundžija, Dušan Starević i Sretko Petković
Sjednici na poziv prisustvuju:
Radovan Majski, Pavao Marjanović, Zdravko Janković, Nikola Rastović, Veljko Korolija,
Miloš Živković, Nebojša Mandinić.
DNE VNI R E D:
Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, 1.
Razmatranje problematike opštine Vojnić, 2.
Razmatranje problematike opštine Teslingrad, 3.
296
Donošenje odluke o povećanju cijene nate i naftnih derivata i električne energije, 4.
Donošenje odluke o zaštitnoj cijeni pšenice roda 1993. godine, 5.
Donošenje Odluke o dodjeli dva automobila iz ratnog plijena za Republičku izbornu 6.
komisiju,
Imenovanja u Ministarstvu pravosuđa, 7.
Donošenje Odluke o dodjeli Centra u Erdutu za školovanje kadrova MUP-a, 8.
Donošenje Odluke o davanju na korištenje zgrade na Maloj Pijaci i obezbeđenje iste, 9.
295
Okrugli pečat: RSK, Opština Okučani, MZ Rajić.
296
Radi se o Ličkom Osiku.
231
Razmatranje zahtjeva Poljoprivredne zadruge Benkovac za nabavku mašine za preradu 10.
maslina,
Donošenje Odluke o odobrenju nabave opreme za Zavod za zaštitu zdravlja te 11.
imenovanje direktora zavoda,
Donošenje Odluke o izdvajanju građana zaposlenih u inozemstvu kao pomoći RSK, 12.
Podnošenje informacije o položaju ranjenih boraca i invalida na području SR 13.
Jugoslavije,
Podnošenje informacije o razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN, 14.
Izvještaj o radu Carinske službe te predlog donošenje neophodnih odluka, 15.
Informacija o mogućnosti adaptacije prostora za potrebe smještaja Vlade i Vladinih 16.
institucija,
Razmatranje zahtjeva UP “Dinara” iz Knina za odobrenje sredstava za završetak hotela 17.
u Kninu,
Razmatranje zahtjeva NIK-a Knin za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz Kasarne 18.
Trbounje,
Informacija sa puta u Baranju direktora Republičke Uprave društvenih prihoda, 19.
Imenovanje glavnog urednika Informativnog biltena u ministarstvu informacija u 20.
Beogradu (1.871.190 RN),
Donošenje Odluke o statusu naftovoda u RSK, 21.
Donošenje Odluke o osnivanju JP “Gavrilović” Petrinja, 22.
Imenovanje u Ministarstvu inostranih poslova, 23.
Donošenje Odluke o financiranju Javne kuhinje u Drnišu, 24.
Donošenje Odluke o sanaciji Benkovačkog vodovoda, 25.
Zahtjev za dodjelu sredstava KLIK-u, 26.
Odobravanje sredstava za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za 27.
poljoprivredu.
Tačka 1.
Prije početka rada po dnevnom redu prišlo se utvrđivanju osnovice za isplatu plata radnika
zaposlenih u Vladi i vladinim institucijama kao i ostalim koji se financiraju iz Budžeta RSK.
Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Utvrđuje se povećanje osnovice za isplatu ličnih dohodaka svim koji se financiraju iz 1.
Budžeta RSK u iznosu 50% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
Iz tačke 1. izuzimaju se svi zaposleni u pravosuđu i utvrđuje se povećanje njihove 2.
osnovice za 80% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
Tačka 2.
U okviru ove tačke dnevnog reda podnesena je informacija o toku rada Skupštine RSK
održane u Vukovaru. Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa tokom razgovora
sa predsjednikom SR Jugoslavije Ćosićem.
297
Također se raspravljalo o odnosima sa
UNPROFOR-om i radu Zajedničke komisije i podkomisije za kontrolu primirja. Nakon
rasprave donesena je
297
Dobrica, predsjednik SR Jugoslavije.
232
O D L U K A
Osniva se Državni komitet za saradnju sa UNPROFOR-om, 1.
Predsjednik Komiteta je mr Zdravko Zečević, 2.
Sekretar Komiteta je Sretko Petković, 3.
Članovi komisije su: Džakula Veljko, Stevo Bogić, Boško Božanić, Vojin Šuša, Dušan 4.
Ećimović, David Rastović, Svetozar Vinčić, Nebojša Mandinić i Nikola Krošnjar.
Predsjednici opština se zadužuju za kontakte sa UNPROFOR-om na problematiku sa 5.
terena opština.
O ovoj Odluci potrebno obavjestiti SR Jugoslaviju i Ujedinjene narode. 6.
Tačka 2.
Predsjednik opštine Vojnić Miloš Vučković je upoznao članove Vlade sa situacijom na
području Oštine Vojnić. Iznio je probleme oko teritorijalnog razgraničenja opština, kao i
zahtjeve da se status porodica poginulih boraca brzo rješi, te da se formira bolnica u Vojniću
kao nadopunjujući sistem bolnice u Glini. Nakon rasprave na kojoj je dominirala tema
teritorijalnog razgraničenja opštine doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Provedeni referendum o izdvajanju mjesnih zajednica mora se poštovati, 1.
Sve opštine trebaju dostaviti Ministarstvu pravosuđa podatke o broju mjesnih zajednica 2.
u svom sastavu u roku od 8 dana.
Tačka 3.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, direktor preduzeća hol iz Teslingrada iznio
je podatke o stanju tog kolektiva. Naglasio je probleme snabdjevanja vodom te financiranja
Javne kuhinje. Nakon rasprave u kojoj je iskazana podrška građanima Teslingrada donesene
su slijedeće
O D L U K E
Odobravaju se troškovi financiranja Javne kuhinje u Teslingradu. Troškovi će se 1.
podmirivati iz Budžeta RSK po priloženim računima o nabavljenoj robi.
Snabdjevanje Teslingrada [vodom] pokušat će se rješiti sa predstavnicima 2.
UNPROFOR-a.
Tačka 4.
Ministar Đorđe Bjegović obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno utvrditi povećanje
cijene nafte i naftnih derivata, kao i električne energije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Utvrđuju se slijedeće cijene nafte i naftnih derivata i to: D2 – 430 dinara, MB-86 580 1.
dinara i mazut 73 dinara, bez obzira na porijeklo nafte i dobavljača.
Utvrđuje se cijena električne energije od 11,98 dinara za 1 kv za područje RSK. 2.
Za iduću sjednicu Vlade potrebno pripremiti bilansko stanje “Naftne industrije 3.
Krajine”.
“NIK” Mirkovci treba hitno pristupiti namjenskoj proizvodnji nafte za sjetvu. 4.
Otvara se distributivni centar za punjenje plina u Srbu. 5.
233
Vezano za najnovija obećanja premijera Panića
298
oko otvaranja auto-puta kod Okučana, i
njihovih obraćanja da Vlada RSK da bezuslovno odobrenje za to, raspravljano je o uslovima
pod kojim bi se auto-put mogao otvoriti. Nakon rasprave i utvrđenih stavova po tom pitanju
donesena je odluka da se uputi pismo SR Jugoslaviji u kojem će se predočiti naši uslovi za
otvaranje auto-puta. Pismo predstavlja sastavni dio zapisnika.
299
Tačka 5.
Ministar Mitar Brnović obrazložio je razloge za donošenje ove odluke. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Utvrđuje se zaštitna cijena pšenice roda 1993. godine u iznosu 98 dinara za kilogram.
Tačka 6.
Ministar Vojin Šuša je zatražio da se iz ratnog plijena dodjele dva automobila za potrebe
rada izborne komisije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se Republičkoj izbornoj komisiji dva automobila iz ratnog plijena. 1.
Zadužuje se ministar Sergej Veselinović da u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa 2.
realizira ovu odluku.
Tačka 7.
Na predlog Ministra pravosuđa Vojina Šuše donesene su slijedeće
O D L U K E
Razrešava se funkcije pomoćnika ministra pravosuđa i uprave Radovan Majski dipl. 1.
prav. zbog prelaska na novu dužnost,
Vasilije Stevović dipl. pravnik postavlja se za pomoćnika ministra pravosuđa i uprave, 2.
Ljubojević Nikola iz Gračaca postavlja se za Upravnika okružnog zatvora u Kninu. 3.
Tačka 8.
Nakon obrazloženje Ministra Martića o razlozima za donošenje jedne ovakve odluke te
provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Dodjeljuje se regrutni centar u Erdutu za školovanje kadrova MUP-a RSK,
Zadužuje se podpredsjednik Bogić Stevo za realizaciju ove Odluke.
Tačka 9.
Ministar Martić je obrazložio razloge zbog kojih zgradu na Maloj Pijaci u Kninu, kao i istu
takvu zgradu u Benkovcu treba obezbjediti, kao i to da ta zgrada treba biti dodjeljena Vladi
radi potrebe smještaja funkcionera u Republici. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zgrada na Maloj Pijaci u Kninu, kao i ista takva zgrada u Benkovcu treba biti 1.
obezbjeđena od pripadnika MUP-a RSK.
298
Milan, predsjednik Vlade SR Jugoslavije.
299
Navedeni prilog nije pronađen uz izvornik.
234
Daje se na korištenje Vladi zgrada na Maloj Pijaci, bivše vlasništvo JNA, a radi smještaja 2.
funkcionera zaposlenih u Vladi.
Tačka 10.
Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa zahtjevom Poljoprivredne zadruge Benkovac
za odobrenje deviznih sredstava za nabavku mašine za preradu maslina. Ukazao je na važnost
jednog takvog postrojenja te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi iz Benkovca da izvrši nabavku postrojenja za preradu
maslina a prema priloženom zahtjevu Poljoprivredne zadruge Benkovac.
Tačka 11.
Nakon obrazloženja i rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Odobrava se nabava opreme za Zavod za zaštitu zdravlja RSK. 1.
Prim. dr. Špiro Milić imenuje se za direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja. 2.
Tačka 12.
Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa zahtjevima naših građana zaposlenih u
inostranstvu da svojim dobrovoljnim prilozima pomognu razvoj RSK, kao i zahtjevima da
Vlada donese takvu odluku. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Prihvata se predlog da svi građani RSK koji rade u inostranstvu uplaćuju mjesečni iznos od
100 DM kao pomoć RSK.
Tačka 13.
Radnik Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja Zlatko Mudrić, koji je u
Predstavništvu Vlade RSK u Beogradu zadužen za rješavanje problema ranjenih i invalidnih
osoba sa područja RSK, a koji borave u SR Jugoslaviji detaljno je upoznao članove Vlade
sa problemima kojim se ranjenici susreću. U raspravi koja je vođena po ovoj tački dnevnog
reda sudjelovalo je više ministara i uglavnom su ukazali na potrebu rješavanja problema sa
kojima se susreću naši ranjeni borci na području SR Jugoslavije, nakon čega su doneseni
slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Odobrava se da se iz ratnog plijena dodjeli određena količina namještaja te 2 šlepera za 1.
prevoz namještaja do Beograda, za potrebe namještaja stanova našim ranjenim borcima
u Beogradu.
Nalaže se da se oformi agencija i otvori žiro račun na koji bi se ubirala sredstva pomoći 2.
porodicama poginulih boraca.
Tačka 14.
Branko Tomašević direktor Uprave carina RSK upoznao je članove Vlade o vođenim
razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN pri snagama UNPROFOR-a. Službenu
zabilješku sa održanog sastanka dostavio je u pismenom obliku članovima Vlade. U raspravi
koja je vođena nakon podnesene informacije u kojoj je sudjelovalo više ministara donesen
je
235
Z A K LJ U Č A K
Usvaja se Informacija o razgovorima direktora Uprave carina RSK sa predstavnicima civilnog
sektora UN.
Tačka 15.
Direktor Uprave carina RSK podnio je Vladi izvještaj o radu Carinske službe. Direktor je
obrazložio predlog neophodnih odluka koje je potrebno donijeti za funkcionisanje Carinske
službe. Nakon rasprave donesene su slijedeće
O D L U K E
Usvaja se izvještaj o radu Carinske službe RSK, 1.
Daje se saglasnost na obim Carinske Službe RSK od cca 160 zaposlena radnika. 2.
Daje se saglasnost direktoru Uprave carina RSK da izvrši imenovanje upravnika 3.
Carinarnica i to: Kašić Milan iz Knina za v.d. upravnika Carinarnice Knin, Rudić
Milan iz Dvora na Uni za upravnika Carinarnice Dvor na Uni, Sabljaković Dragan iz
Markušica za v.d. upravnika Carinarnice.
Financiranje carinske službe RSK Vukovar vršit će se iz dijela prihoda naplaćenih 4.
od carinskih dažbina i carina, a prema odobrenim sredstvima od strane ministarstva
financija. Nepokriveni dio financirat će se iz Budžeta RSK.
Ovlašćuje se direktor Uprave carina RSK da uvede recipročne stope carina i carinskih 5.
dažbina prema državama, bivšim republikama SFRJ.
Zadužuje se uprava carina RSK da u propisanom carinskom postupku vrši kontrolu 6.
izbora sirove nafte na preradu u SRJ a koja se proizvodi na području RSK kao i kontrolu
uvoza naftnih derivata koji se dobiju ovom preradom.
Utvrđuje se plata za direktora uprave carina RSK sa koeficijentom 5,10. 7.
Tačka 16.
Ministar za urbanizam i građevinarstvo Rade Gaćeša je podnio informaciju o mogućnosti
smještaja Vlade i Vladinih institucija i predložio donošenje neophodnih mjera nakon čega
je donesena
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora biblioteke za potrebe smještaja Vlade i 1.
ministarstava u visini ponude RO “Gipsdekor” Knin.
Odobravaju se sredstava za nabavku telefonske garniture za kancelarijski prostor bivše 2.
“Biblioteke” za potrebe smještaja Vlade i ministarstava.
Tačka 17.
Ministar Rade Gaćeša upoznao je članove Vlade sa stanjem radova na adaptaciji hotela
u Kninu, te sa zahtjevom HUP “Dinara” iz Knina za dodjelu sredstava za izvođenje
instalaterskih radova na hotelu. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
HUP “Dinara” iz Knina odobravaju se sredstava za izvođenje instalaterskih radova na hotelu
u Kninu prema priloženom predračunu.
Tačka 18.
TVIK Knin obratio se Vladi sa zahtjevom za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz kasarne
Trbounje.
236
Poljoprivredna zadruga “Benkovac” se također obratila Vladi sa zahtjevom za preuzimanje
dijela sredstava sa aerodroma Zemunik, a Medicinski centar Knin je zatražio dodjelu opreme
za proizvodnju kisika sa aerodroma Zemunik. Nakon rasprave donesene su slijedeće
O D L U K E
Odobrava se TVIK-u iz Knina da preuzme opremu prema priloženoj specifikaciji iz 1.
kasarne Trbounje.
Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da sa aerodroma Zemunik preuzme 2.
opremu iz priloženog specifikacionog zahtjeva osim opreme iz tačke 2.
300

Odobrava se Medicinskom centru Knin da sa aerodroma Zemunik preuzme aparat za 3.
punjenje kisika sa bocama.
Tačka 19.
Direktor Republičke uprave Javnih prihoda podnio je informaciju o problemima u
formiranju i organizaciji rada RUJP u oblasti Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja. U
raspravi koja je vođena po podnesenoj informaciji donesena je
O D L U K A
Prihvata se informacija direktora RUJP sa obilaska Baranje, Slavonije i Z. Srema.
Ovlašćuje se financijska policija RSK da izvrši kontrolu opštinskih Budžeta na području
Republike.
Donosi se odluka o prestanku rada kriznih štabova u opštinama na području RSK.
Tačka 20.
Ministar Dušan Ećimović predložio je imenovanje glavnog urednika informativnog biltena
koji bi izlazio u Beogradu. Također je iznio potreba financiranja radnika zaposlenih u RTV
RSK te na odašiljačima Ćelavac i Plješevica. Nakon rasprava donesena je
O D L U K A
Momir Sukšić imenuje se za glavnog urednika informativnog biltena RSK koji će izlaziti u
Beogradu.
Odobravaju se sredstva u iznosu 1.871.190. dinara za financiranje zaposlenih na odašiljačima
Plješevica i Ćelavac te zaposlenih u RTV RSK.
Tačka 21.
Ministar Svetozar Vinčić ukazao je na potrebu rješavanja statusa naftovoda u RSK. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
U sastav JP “NIK” formira se organizaciona jedinica Naftovod sa sjedištem u Petrinji. 1.
Tačka 22.
Prehrambena industrija “Gavrilović” Petrinja obratila se Vladi RSK sa zahtjevom za dobivanje
statusa Javnog preduzeća od posebnog značaja za RSK. Vlada nakon što je razmotrila ovaj
zahtjev donijela je slijedeću
300
Vidi: Dok. br. 105.
237
O D L U K U
1. Osniva se JP “Gavrilović” iz Petrinje.
2. Imenuje se Upravni odbor JP “Gavrilović” u sastavu:
1. Peurača Vojin,
2. mr Svetozar Vinčić,
3. Dragan Vojnović,
4. Nikola Bandur,
5. Nikola Brkić,
3. Imenuje se Nadzorni odbor JP “Gavrilović” u Petrinji u sastavu:
1. Šijan Simo,
2. Mandinić Nebojša,
3. Abramović Milan
4. Ljubičić Slobodan,
4. Za direktora JP imenuje se dr Oblaković Milan.
Tačka 23.
Kako je ministarstvo vanjskih poslova ostalo upražnjeno članovi Vlade su zaključili da bi
u ovom ministarstvu bilo potrebno imenovati pomoćnika ministra kako bi se odrađivao
neophodan dio poslova. Inicijativa je jednoglasno podržana i doneseno je
R J E Š E NJ E
Sretko Petković dipl. pravnik iz Benkovca imenuje se za pomoćnika ministra u ministarstvu
inostranih poslova.
Tačka 24.
Predstavnici opštine Drniš upoznali su Vladu sa problemima sa kojima se susreću na
području opštine. Nakon razmatranja problematike opštine Drniš donesena je
O D L U K A
Odobravaju se opštini Drniš sredstva za financiranje Javne kuhinje. Sredstva će se 1.
isplaćivati iz Budžeta uz dostavu računa o preuzetoj robi.
Tačka 25.
Javno komunalno preduzeće “Rad” Obrovac je podnio informaciju Vladi o problemima
rada vodovoda Obrovac i potrebi sanacije objekta a u cilju nesmetanog snabdjevanja vodom
opština Benkovac i Obrovac.
Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zadužuje se Ministarstvo energetike i rudarstva da koordinira rad na opravci Benkovačkog
vodovoda.
Odobravaju se sredstva za sanaciju vodovoda po priloženom predračunu u iznosu od
14.819.402 dinara.
Tačka 26.
Kninski likovni klub se obratio Vladi sa zahtjevom da se pomogne financiranje uramljivanja
umjetničkih radova stvorenih na trećoj likovnoj koloniji u manastiru Krka. Nakon rasprave
donesena je
238
O D L U K A
Odobravaju se kninskom likovnom klubu sredstva u iznosu od 8 hiljada starih milijardi za
uramljivanje umjetničkih radova.
Tačka 27.
Ministar Brnović je zatražio da se odobre sredstva za adaptaciju prostora za potrebe
Ministarstva u Belom Manastiru. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za poljoprivredu u
iznosu od 1.631.249. dinara.
Sjednica je završila sa radom u 17 časova.
PREDSJEDNIK:
mr Zdravko Zečević
Ispravka:
Rješenje pod tačkom 23 ovog zapisnika nije doneseno obzirom da kod odlučivanja sjednica
vlade nije imala kvorum, te se isto rješenje smatra nepostojećim.
Za tačnost ispravka ovjerava:
Sekretarijat Vlade.
M.P.
301
[….….., v.r.]
302
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-4-374/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu člana 2. tačka 6. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Službeni glasnik
RSK” broj 3/92.) i člana 8. Zakona o radnim odnosima u državnim organima (“Službeni
glasnik RSK” broj 6/92.), Vlada RSK na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992.
godine u Kninu donijela je
R J E Š E NJ E
o postavljanju Upravnika Okružnog zatvora u Kninu
Za Upravnika Okružnog zatvora u Kninu postavlja se LJUBOJEVIĆ Jovana NIKOLA 1.
iz Gračaca.
Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku 2.
RSK”.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
301
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
302
Potpis nečitak.
239
M.P.
303
Dostaviti:
1. Ljubojević Jovana Nikola iz Gračaca,
2. Ministarstvu financija RSK,
3. Okružnom zatvoru Knin,
4. Ministarstvu uprave i pravosuđa RSK,
5. Arhiva – ovdje.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-373/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi RSK “Službeni glasnik RSK” broj 3/92.
Vlada na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donosi
O D L U K U
Svi objekti, osnovna i druga sredstva regrutnog centra u Erdutu daju se na trajno 1.
korištenje i raspolaganje Ministarstvu Unutrašnjih poslova RSK za potrebe školovanja
kadrova.
Zadužuje se podpredsjednik Vlade RSK Bogić Stevo za realizaciju tačke i ove odluke. 2.
Rok za provođenje ove Odluke je 8 dana. 3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. 4.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
M.P.
304
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-376/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Službeni glasnik
RSK” broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992. godine, razmatrajući
zahtjev za otvaranje Auto-puta na prostoru opštine Okučani, koja se nalazi na teritoriji
Republike Srpske Krajine, donijela je slijedeću
O D L U K U
Vlada RSK prihvata inicijativu za otvaranje auto-puta na teritoriju Republike Srpske 1.
Krajine uz ispunjenje slijedećih uslova:
303
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
304
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
240
a) dozvoljava se prolaz organizovanim konvojima pod pratnjom UNPROFOR-a, koji
moraju biti prije toga uredno najavljeni i čiji prolaz mora biti odobren od strane
nadležnih organa RSK.
b) Analogno uslovu iz tačke a), Vlada RSK traži da i Hrvatska strana omogući
nesmetan prolaz našim organizovanim konvojima pod istim uslovima u pravcu
Beograda i Ljubljane.
c) Na dionici auto-puta koji je pod kontrolom RSK obavljat će se identifikacija lica i
vozila, kao i roba u saobraćaju, od strane nadležnih organa RSK.
d) Ako Hrvatska strana na svome dijelu auto-puta bilo direktno ili indirektno
prouzrokuje i najmanji incident prema učesnicima u saobraćaju našeg konvoja,
automatski se obustavlja transport konvoja na relaciji auto-puta pod našom
kontrolom.
e) Vlada RSK zadržava pravo naplate carine, naplate putarine, kontrole auto-puta i
održavanje istog na našoj dionici.
f ) Istovremeno, Vlada RSK energično zahtjeva od Hrvatske strane da prestane sa
artiljerijskim napadima na Koridor koji prolazi preko Republike Srpske.
g) Vlada RSK garantira bezbednost organiziranim konvojima na njenoj dionici auto-
puta.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zečević, [v.r.]
M.P.
305
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
98
1992., listopad 7.
Okučani
Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na području zapadne
Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUŽBENA TAJNA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC
str. pov. 08-05/1-244/92.
Okučani, 07. 10. 1992. godine
PLAN RADA
305
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
241
sastavljen dana 07. 10. 1992. godine na okolnosti izvršenja posebnog zadatka oduzimanja
ratnog plijena od lica kod kojih se takova sredstva nalaze kao i od lica za koja nemamo
saznanja da posjeduju takva sredstva, a ista posjeduju.
U tu svrhu angažirati 30 milicionara iz Sekretarijata unutrašnjih poslova Korenica u
vremenu od 12. 10. 1992. godine do potrebe.
Da bi došlo do realizacije ovog plana potrebno je uspostaviti kontrolne punktove na
sledećim mjestima:
na ugibalištu ispred mosta Bratstvo i Jedinstvo – 3 milicionara, pokrivenost 24 1.
časa,
kontrolni punkt na raskršću cesta Okučani – Kosovac – 3 milicionara – povremena 2.
pokrivenost,
u mjestu Bodegraj na izlazu iz Okučana – 3 milicionara – povremena 3.
pokrivenost,
u mjestu Trnakovac – Rogolji – 3 milicionara – povremena pokrivenost, 4.
Donji Čaglić – 3 milicionara, povremena pokrivenost, 5.
Raskršće Šeovica – 3 milicionara, povremena pokrivenost, 6.
Pakrac – Gavrinica – 3 milicionara – povremena pokrivenost. 7.
Nadalje formirati taktičke grupe u sastavu 3-5 milicionara koje će raditi na izuzimanju
sredstava od lica za koje posjedujemo saznanje.
Kao vodju taktičke grupe postaviti operativnog radnika za suzbijanje kriminaliteta, koji
je odgovoran za izvršenje zadatka.
Za sva sredstva koja se izuzimaju izdati potvrdu o oduzimanju predmeta i iste pohraniti u
krug KPD Stara Gradiška. Za osiguranje oduzetih predmeta odgovoran je komandir Stanice
milicije Stara Gradiška, samostalni inspektor Borković Nikola.
10 milicionara iz posebne jedinice staviti u pripremu radi eventualne pomoći kod
realizacije zadatka. Zadužuje se komandir specijalne jedinice Kapetanović Veljko.
Takodjer formirati taktičku grupu od 3 operativca sa prostora oblasti radi izvršenja ovog
zadatka. Za izvršenje ovog zadatka zadužen je Načelnik odjela za suzbijanje kriminaliteta
viši inspektor Ajdinović Milan.
POMOĆNIK MINISTRA:
Žarković Krsta, [v.r.]
M.P.
306
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
306
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
242
99
1992., listopad 9.
Orolik
Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta zbog primanja osoba
u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim štabom TO, optužbi za pljačku, te
oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog
područja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Opština Mirkovci
MESNA ZAJEDNICA OROLIK
Broj: 03-52/1-1992.
OROLIK, 09. oktobra 1992. godine
PREDMET: Zahtev za iselenje
milicijske stanice
iz Orolika
Obzirom da je dobar deo gradjana na području Mesne zajednice Orolik nezadovoljan
dosadašnjim radom milicijske stanice obraćamo vam se zahtevom da istu iselite iz Orolika.
Za navedeni zahtev navodimo sledeće:
1. Neprincipijelan, odnosno nedosledan stav prema svim gradjanima u Oroliku,
2. Odbijanje saradnje sa legalnim organima Mesne zajednice Orolik,
3. Primanje lica u miliciju iz Orolika bez ikakove kosultacije i dogovora (trebalo je
mišljenje Štaba TO i Mesne zajednice Orolik),
4. Tendenciozno optuživanje odredjenih lica za kradju i pljačku, odnosno ratno
profiterstvo (ljudi iz Izvršnog saveta Mesne zajednice),
5. Sakupljanje informacija o “LOPOVIMA” od onih kojih su u ovom ratu gledali
isključivo svoj interes, odnosno čiji moral je ravan nuli,
6. Oduzimanje stvari koje su u nadležnosti Mesne zajednice (automobili koji su ostali od
Hrvata koji su odselili iz Orolika),
7. Bespravno uzimanje stvari iz kuće gdje je smeštena milicijska stanica (kukuruz),
8. Sastav milicije je neproveren, odnosno izvestan broj ljudi je radio u organima
unutrašnjih poslova u ustaškoj državi,
9. Tražimo suočenje sa odgovornim ljudima iz milicijske stanice Orolik u prisustvu
sekretara SUP-a Vukovar, sekretara SUP-a Mirkovci i ostalih koji su potrebni.
Za sve navedeno spremni smo dati usmeno obrazloženje koje će biti potkrepljeno
argumentima i činjenicama.
Zahtev dostavljamo:
1. Sekretarijatu unutrašnjih poslova Opštine Mirkovci,
2. Sekretarijatu unutrašnjih poslova Opštine Vukovar,
3. Oblasnom veću Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
4. Opštini Mirkovci,
5. Arhiva – ovde. –
243
PREDSJEDNIK MZ-e
Milenko Januzović, [v.r.]
M.P.
307
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
100
1992., listopad 10.
Ilok
Zapisnik sastanka ministra pravosuđa RSK s rukovoditeljima vodećih pravosudnih
tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosuđa,
utvrđivanju koefcijenata radnika u pravosuđu, te problemu ustanova za
izdržavanje kazne zatvora
Z A P I S N I K SA
Sastanka sa rukovodiocima
pravosudnih organa u
Republici Srpskoj Krajini
održanom 9. i 10.10.1992. god. u Iloku.
PRISUTNI:
Ministar pravosuđa – Šuša Vojin
Pomoćnik ministra pravosuđa – Dragojević Milivoj
Pomoćnik ministra za pravosuđe – Puškar Siniša
Predsednik Vrhovnog suda – Vojnović Miloš
Republički javni tužilac – Trošić Milorad
Predsednik Okružnog suda B. Manastir – Dašić Dragan
Predsednik Okružnog suda Knin – Kresović Đuro
Okružni javni tužilac B. Manastir – Stupar Pero
Šef odseka za izvršenje kriv. sankcija – Pulić Stevo
DNEVNI RED
Problemi i rad organa pravosuđa u RSK od 1.1.1992. do 1.9.1992. god. 1.
Utvrđivanje koeficijenata, radnika u pravosuđu shodno Zakonu o radnim odnosima 2.
radnika u državnim organima.
Stručna pitanja. 3.
Problemi ustanova za izdržavanje kazni zatvora u RSK. 4.
Razno. 5.
307
Okrugli pečat: RSK, Opština Mirkovci, MZ Orolik.
244
U vezi sa tačkom 1. dnevnog reda, ministar pravosuđa u uvodnom izlaganju izneo je
osnovnu problematiku pravosudnih organa u RSK-i. Kao osnovni problem koji pogađa sve
pravosudne organe su teški uslovi rada, kako zbog otežane povezanosti organa na području
Krajine što se tiče saobraćaja, zatim neadekvatno i neredovito financiranje organa, zbog
čega organi ne mogu uvek i na vreme obavljati svoje poslove u skladu sa svojom zakonskom
funkcijom. Tražio je od rukovodioca organa da iznesu svoja zapažanja u radu organa na
određenim područjima, kako bi se svi ti problemi izneli na prvim sednicama Vlade i
Skupštine. Ima mnogo primedbi ljudi na bezbednosnu situaciju u Krajini zbog čega se
stavljaju primedbe i pravosuđu. Zatraženo je takođe da se raspravlja i o pitanju same struke,
te stručna problematika iznese radi ujednačavanja sudske prakse.
Svi rukovodioci pravosudnih organa koji su prisustvovali sastanku,jedinstveni su u
mišljenju da pravosuđe nije jedino koje može da osigura stabilnost i mir u RSK-i već da
to zavisi i od drugih organa i organizacija a pre svega organa unutrašnjih poslova upravnih
organa u opštinama, pa i samih građana. Svi su izneli probleme, koji prate sve organe u
Krajini, a to su pre svega nedostatak financijskih sredstava za osiguranje redovnog poslovanja
pravosudnih organa to jest za njihove materijalne troškove a i za plate, ne rešavanje stambenih
pitanja kadrova što se odražava i na smanjen broj kadrova u pravosuđu kojih nema dovoljno.
Istaknut je problem nedostatka vozila da bi se mogli obavljati uviđaji na terenu, nedostatak
veštaka za pojedine oblasti, naročito iz oblasti sudske medicine, a i ono malo što ima, nije
dovoljno i ne može se platiti pa ne pristaju da veštače. Na terenu se pojavljuje veliki broj
krvnih delikata gdje obavezno mora da se provode istražne radnje i istrage u prisustvu
veštaka medicinske struke a to iziskuje materijalne teškoće sa kojima organi ne raspolažu što
se odražava na kvalitet istrage za kasnije suđenje. Uočen je problem nedovoljne saradnje sa
organima unutrašnjih poslova koji su prvenstveno angažovani na otkrivanju krivičnih dela,
pa ti organi unutrašnjih poslova često puta zbog nestručnosti svojih kadrova dostavljaju
nepotpune krivične prijave, te se oglušuju na pozive organa pravosuđa kad treba da s njima
sarađuju naročito kada treba da se kompletiraju prijave dokazima do kojih organi mogu
doći na vreme. Zbog toga je istaknuta potreba da se organizuje jedan sastanak sa organima
unutrašnjih poslova na kome bi učestvovali i rukovodioci oba pravosuđa na nivou Vrhovne i
Okružne nadležnosti i sudstva za prekršaje te načelnika opština, gde bi se dogovorili o načinu
rada, saradnji i drugim pitanjima. Istaknuto je takođe i zamereno politici lokalnih vlasti da i
ona nije dovoljno angažovana u sprečavanju kriminaliteta, a to bi mogla učiniti kroz sredstva
javnog informisanja da stanovništvo zna kako na ta pitanja gleda i lokalna politika. Mnogim
pravosudnim kadrovima nije rešeno stambeno pitanje zbog čega napuštaju funkcije na koje
su izabrani i odlaze, a što je šteta jer se radi o stručnim ljudima koji žele da rade. Taj problem
se isto mora raspraviti sa lokalnim vlastima, kao i problem smeštaja pravosudnih organa u
pojedinim opštinama koje nemaju sluha da se osigura smeštaj za rad pravosudnih organa u
mogućnostima kojima raspolaže ta opština. Istaknut je problem što nije proradio poreski
sistem pa organizacije ne plaćaju porez iz koga bi se mogao ubrati određeni prihod a ne
naplaćuju se i doprinosi za socijalno osiguranje pa se kadrovi susreću i s tim problemom.
U vezi sa tačkom 2. svi učesnici sastanka su izneli problem korekcije koeficijenata radnika
u pravosuđu a u vezi Zakona o radnim odnosima radnika u državnim organima te zatražili
da se dopuni taj zakon i izvrši usklađivanje koeficijenata na pravednoj osnovi.
U vezi sa tačkom 3. dnevnog reda istaknuto je više problema koji se javljaju u sudskoj
praksi pravosudnih organa. Predsednik Vrhovnog suda Miloš Vojnović izneo je problem
nadležnosti redovnih sudova kad su u pitanju počinioci krivičnih dela iz nadležnosti vojne
245
pa je mišljenja da bi se ako već mora to pitanje rešilo na način da se prihvati nadležnost
suđenja, pred redovnim sudovima i za krivična dela iz vojne nadležnosti ali samo privremeno
dok se ne formiraju vojni sudovi. Stav o ovome biti će iznet na kraju u zaključcima. Drugi
problem iz sudske prakse je problem zadržavanja u pritvorima zatvorenika protiv kojih
nisu pokrenuti predlozi za otvaranje istrage, krivični progon. Dalje, učesnici su izneli
problem suđenja u parnicama za utvrđivanje vlasništva nad automobilima koji su pre rata
promenili vlasnika a sada zbog nedostatka dokaza o tome ustaju sa tužbama za utvrđenje
radi dokazivanja vlasništva, kao i nad automobilima koji su oduzeti kao ratni plen, pa
automobilima koji su nabavljeni kao kupovina na lizing, i automobili nabavljeni pre rata
od strane ratnih vojnih invalida. Dotaknuto je pitanje kaznene politike i svi učesnici su se
složili da se sada ne bi mogao doneti neki zaključak po tom pitanju osim da se preporuči
pravosudnim organima da se po pitanju kaznene politike primenjuje Zakon uzevši u obzir
sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti a primerene vremenu i trenutku u kom se izriču
kazne. Isto tako raspravljano je i o institutu pritvora, pa je skrenuta pažnja od ministra
za pravosuđe da se odredbe o pritvoru primenjuju u skladu sa zakonom i da se i ovde kao
i kod kaznene politike praksa ujednačava te da Vrhovni sud izradi upustvo i prosledi ga
svim nižim organima u vezi sa vođenjem sudske prakse a i drugim problemima u vezi sa
izjednačavanjem sudske prakse kod primene pojedinih instituta.
U vezi sa tačkom 4. dnevnog reda šef odseka za izvršenje krivičnih sankcija Pulić
Stevo govorio je u uslovima izdržavanja kazne zatvora te je istakao da su ti uslovi dobri,
da zatvorenici imaju redovne obroke, normalan smeštaj, ali je problem oko osiguravanja
financijskih sredstava za funkcionisanje istražnih zatvora i kazneno popravnog doma KPD,
da nema prikladne automobile za prevođenje zatvorenika, da nema benzina, da nedostaje
novčanih sredstava za nabavku hrane, da mora da se snalazi kako zna i ume i kod lokalnih
organa i na drugi način. Istakao je da se često interesira UNPROFOR o uslovima pod
kojima žive zatvorenici. Istakao je potrebu da se donese pravilnik o nagradama i naknadama
radnika u KPD. kao i odredi iznos za obilazak zatvora koji mora da bude barem jednom
nedeljno obavezno i to čak i po sudiji kojega odredi predsednik suda. Zatim da se donese
pravilnik o proceduri rada disciplinske komisije koja odlučuje u drugom stepenu kao i
prvom stepenu nad radnicima u zatvorima i da se osiguraju materijalni troškovi na nivou
Republike.
Nadalje, Pulić Stevo je preuzeo obavezu da vidi mogućnost preuzimanja 16. stražara
iz Vukovara na primanje u privremeni radni odnos, dok se ne formira istražni zatvor u
Vukovaru. Ujedno potrebno je da zatvori jednom mesečno šalju izveštaje Ministarstvu za
pravosuđe o stanju zatvorenika razvrstanih u grupama po krivičnim delima.
Po pitanju razno skrenuta je pažnja svim pravosudnim organima da mogu primati
pripravnike po potrebi kao i stručne saradnike te da će se izraditi i Pravilnik o statusu
pripravnika a da će se u Republici organizovati i polaganje pravosudnih ispita.
Na kraju sastanka doneseni su zaključci koji će biti prilog zapisniku, i stavljeni su na
posebni papir.
Dovršeno!
Pomoćnik ministra:
Dragojević Milivoj, [v.r.]
246
ZAKLJUČCI SA SASTANKA
RUKOVODIOCA PRAVOSUDNIH ORGANA RSK
održanog dana 9. i 10.10.1992. godine u Iloku
Vrhovni sud i Republičko javno tužilaštvo dužni su da izrade izveštaj o radu svih 1.
pravosudnih organa u RSK za period od formiranja pravosudnih organa na republičkom
nivou do 1.9.1992. godine.
Zadužuje se Vrhovni sud RSK da donese načelni stav u vezi sa problemom u vezi sa 2.
nadležnošću redovnih sudova vezano za predmete iz nadležnosti vojnih sudova.
U navedenim izveštajima poseban akcenat treba da se stavi na problem priznavanja 3.
prava vlasništva na automobilima, s obzirom na brojnost takvih predmeta, značaj i
moguće posledice.
Kaznena politika, posebno kod izricanja kazni za imovinske i krvne delikte mora biti 4.
adekvatna u smislu specijalne i generalne prevencije.
Tužilaštva i sudovi na području RSK dužni su da se u svim slučajevima striktno 5.
pridržavaju odredaba o pritvoru shodno Zakonu o krivičnom postupku.
Zadužuje se vrhovni sud da do kraja tekuće godine donese uputstvo o evidenciji sudske 6.
prakse u skladu sa Sudskim poslovnikom, a da do tada svaki sud na prihvatljiv način
uredi ta pitanja.
Ministarstvo pravosuđa i uprave odneće jedinstvene obrasce za evidenciju i izradu 7.
periodičnih izveštaja sudova.
Ministar pravosuđa i uprave nastaviće započeti rad na predlogu akta o merilima za 8.
utvrđivanje broja sudija radi predlaganja i usvajanja istog akta na Skupštini RSK.
Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave da predloži pravilnik o naknadi troškova 9.
svedocima, veštacima i tumačima.
Zaključeno je da je neophodno i hitno potreban koordinacioni sastanak visokih 10.
predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova RSK i nosilaca i rukovodećih radnika
najviših pravosudnih organa u RSK, radi dalje koordinacije i dalje saradnje.
Ministarstvo pravosuđa i uprave doneće jedinstvenu Odluku o naknadama za dežurstvo 11.
sudija.
Zadužuje se Vrhovni sud da koordinira donošenje novih pravilnika o sistematizaciji 12.
radnih mesta, u smislu izmene istih shodno Zakonu o izmenama i dopunama Zakona
o radnim odnosima u državnim organima.
Obaveštavaju se svi rukovodioci pravosudnih organa da dostave Ministarstvu pravosuđa 13.
i uprave podatke i dokaze o ispunjavanju uslova za potencijalne kandidate u vezi sa
polaganjem pravosudnih ispita radi obezbeđivanja termina za polaganje.
Obavezuju se svi sudovi i tužilaštva da vrše redovno dostavljanje mesečnih i tromesečnih 14.
izveštaja u skladu sa ranijim uputstvima Ministarstva pravosuđa i uprave, Vrhovnog
suda i Republičkog javnog tužilaštva.
Zadužuju se prisutni pravosudni funkcioneri da u sledećem periodu boljim 15.
informisanjem medija i javnosti doprinese većoj afirmaciji pravosudnih organa.
Posebno se ističe težak materijalni položaj svih pravosudnih organa kao i ustanova za 16.
izdržavanje kazni.
Opšti zaključak je da se sastanci ovakvog nivoa treba da održavaju uz prisustvo 17.
nosilaca i rukovodilaca najviših pravosudnih organa RSK jedan put u dva meseca
247
radi koordinacije, saradnje između organa, usklađivanja sudske prakse i rešavanja svih
nastalih problema u razmatranom periodu.
Ministar:
Šuša Vojin, [v.r.]
DOSTAVITI:
1. Skupštini RSK
2. Vladi RSK
3. Vrhovnom sudu
4. Republičkom javnom tužilaštvu
5. Okružnim sudovima (Knin, Glina, B. Manastir, Pakrac)
6. Republičkom sudu za prekršaje
7. Okružnim javnim tužilaštvima (Knin, Beli Manastir i Glina)
8. Ustanove za izdržavanje kazni (Knin, Beli Manastir i Glina)
9. Arhiva – ovde
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 104-17
101
1992., listopad 12.
Brusnik
Službena bilješka Odjeljenja milicije Brusnik o sigurnosnoj situaciji u selima Kričke
i Gornja Šumetlica
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
ODJELJENJE MILICIJE BRUSNIK
Broj: 08-05/5-2/02-83/92.
Brusnik, 12. 10. 1992.
S L U Ž B E N A Z A B I LJ E Š K A
Sastavljena gore navedenog dana u prostorijama odjeljenja milicije,
u vezi sigurnosne situacije i procjene trenutnog stanja
Trenutna situacije što se tiče sigurnosti u mjestima Kričke i Gornja Šumetlica nije
dobra.
Zadnjih nekoliko dogadjaja koji su se desili na relaciji Pakrac Slavonska Požega /
ranjavanja policajaca, ubistvo u Dragoviću, otimanje vozila kod Branežaca/ doprinjeli su do
toga da se u ovdašnjem stanovništvu pojavila bojazan da se neprijatelj ne bi počeo osvećivati
i ubacivati terorističke grupe. Ljudi negoduju zbog tih događaja, jer svi ti koji se bave takvim
248
radnjama nisu iz ova dva sela. Znači oni dođu negdje sa Gavrinice naprave glupost, povlače
se preko ova dva sela i odu dalje, a neprijatelj zna i misli da su to mještani Kričaka i Gornje
Šumetlice.
U vezi toga bilo bi potrebno da se obavijesti svi u komandi na ovome terenu, te da se
ovakvi slučajevi spriječe iz bezbjedonosnih razloga.
Izvidnice dojavljuju da je primjećena veća koncentracija Hrvatske policije na putu Pakrac
– Slavonska Požega, a put za civilni promet do daljnjeg je zatvoren.
Službena zabilješka se dostavlja radi znanja o trenutnoj bezbjedonosnoj situaciji na ovome
terenu i da se u vezi naprijed navedenog poduzmu odredjene mjere.
Ovl. službeno lice:
Golubović Branimir
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 19.
102
1992., listopad 12.
Benkovac
Krivična prijava s izvješćem o postupanju SJB Benkovac okružnom javnom tužitelju
u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivković iz Dobropoljaca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 203/92.
Datum 12.10.1992. godine
OKRUŽNOM JAVNOM TUŽIOCU
KNI N
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela ubistva iz čl. 47.. st. 2. KZ-a RSK
(kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a)
na štetu Ivković Ivana i Štefanije
( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog )
boravište-sjedište u Benkovcu iz Dobropoljaca
broj _____ općina Benkovac
249
O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava
se slijedeće:
Dana 01.10.1992. godine u vremenu od 16,30 do 17,00 časova u mjesto Dobropoljci,
opština Benkovac, od strane nepoznatih izvršilaca izvršeno je ubistvo bračnog para Ivković
Ivana zv. “Toma”, rođenog 1935. i njegove supruge Ivković Stevanije, rođene Mrkela,
rođena 1940. godine.
Dana 02.10.1992. godine u 11,30 sati dežurna služba SJB Benkovac obavještena je da je
pronađen leš Ivković Ivana, nakon čega je na licu mjesta izišao istražni sudac Opštinskog suda
Benkovac Dražić Milica koja je sastavila zapisnik o uviđaju, uviđajna ekipa SJB Benkovac,
liječnik Doma zdravlja “Dr. Jovo Jurković”, Cupać Jelena koja je izvršila pregled leševa.
Na navedene okolnosti obavljeno je više informativnih razgovora o čemu su sastavljene
službene zabilješke koje se dostavljaju u prilogu.
Na licu mjesta pored leša Ivković Ivana pronađeno je šest puščanih čahura, cal. 7,62 mm
koje su izuzete za potrebe eventualnog vještačenja.
Krim. tehničar je fotografisao oba lica mjesta o čemu je napravio fotoelaborat.
Poduzimamo neophodne operativno-tehničke mjere i radnje u cilju pronalaska izvršioca,
a o svim korisnim saznanjima blagovremeno ćemo vas obavjestiti.
NAČELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: – Zapisnik o uviđaju
– Fotoelaborat
– Službene zabilješke (16)
308
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
103
1992., listopad 12.
Benkovac
Krivična prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog miniranja kuće
Dragana Dimlića iz Provića
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 209/92.
Datum 12.10.1992. godine
308
Prilozi, osim fotoelaborata, čuvaju se u HMDCDR-u.
250
OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU
BENKOVAC
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. st.
( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana,
1. KZ-a Republike Srpske Krajine
stava i tačke KZ-a)

na štetu Dimlić Dragana pok. Mate
( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog )
boravište-sjedište u Proviću ulica
broj _____ općina
O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava
se slijedeće:
Dana 05.10.1992. godine oko 19,30 sati od srane nepoznatog izvršioca izvršeno
je krivično djelo protiv opšte opasnosti na način što je nepoznati izvršilac podmetnuo
eksplozivnu napravu nepoznate marke na obiteljsku kuću vl. Dimlić Dragana pok. Mate iz
Provića, te je ovom prilikom došlo do rušenja kuće.
Na lice mjesta izišli su radnici SJB Benkovac koji su izvršili uviđaj, te je sačinjen zapisnik,
koji vam u prilogu dostavljamo.
Lice mjesta je fotografisano, koji vam fotoelaborat u prilogu dostavljamo.
Obavili smo informativni razgovor sa Dimlić Blažom o čemu je sačinjena službena
zabilješka koju vam u prilogu dostavljamo.
Do sada poduzetim mjerama i radnjama nismo došli do korisnih saznanja o izvršiocu
navedenog krivičnog djela. O svim korisnim saznanjima na vrijeme ćemo vas obavjestiti.
NAČELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: Spisi. –
309
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
309
Zapisnik o uviđaju i službenu bilješku SJB Benkovac o navedenom slučaju priređivači su izostavili jer ne
pojašnjavaju slučaj.
251
104
1992., listopad 13.
Knin
Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 13.10.1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Džakula Veljko, Božanić Boško, Martić Mile, Španović Stojan,
Arbutina Nebojša, Rastović David, Ećimović Dušan, Gaćeša Rade, Peurača Vojin,
Veselinović Sergej, Starević Dušan, Petković Sretko.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Marjanović Pavao, Janković Zdravko, Mandinić Nebojša, Vitas Jovo, Bezbradica Radovan.
Sjednica je počela sa radom u 9,00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Informacija o aktivnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, 1.
Aktivnosti i zadaci novoosnovanog Državnog komiteta RSK za saradnju sa 2.
UNPROFOR-om,
Problematika zapadne Slavonije, 3.
Davanje saglasnosti na postavljenje sveštenika za obavljanje svešteničkih dužnosti u 4.
vojnim jedinicama RSK,
Odobravanje sredstava za održavanje regionalnog vodovoda, 5.
Odobravanje sredstava za nabavku nafte iz inostranstva, 6.
Donošenje odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova, 7.
Problematika informisanja, 8.
Visina naknada porodičnih invalidnina poginulih i ranjenih, 9.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet, 10.
Razno. 11.
Tačka 1.
Informaciju sa sastanka održanog 12.09. u Slunju na kojem se raspravljalo o transformaciji
ministarstva obrane, MUP-a i TO podnio je predsjednik Zdravko Zečević. O zaključcima
sa pomenutog sastanka govorili su i ministri Martić i Španović. Iznijeto je da je formirana
milicija koja je zadužena da radi na transformaciji. U okviru ove tačke raspravljalo se o
252
najnovijim razgovorima koji se vode u Zagrebu između SRJ i RH. Nakon rasprave u kojoj
je sudjelovalo više ministara doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Prihvata se informacija sa sastanka u Slunju, te se podržava transformacija ministarstva 1.
obrane, MUP-a i TO u jedinstvenu formaciju. Komisija u sastavu: Mr Zdravko
Zečević, Mile Martić, Stojan Španović, Borislav Đukić, Mile Novaković, Torbica Milan
i Cvjetičanin,
310
treba da vrši transformaciju. Predsjednik Vlade će na sjednicama Vlade
podnositi izvještaje o toku transformacije.
Zadužuje se predsjednik Vlade da u razgovorima sa članovima Vlade Milom Martićem, 2.
Davidom Rastovićem i Boškom Božanićem nastoji riješiti problem koji postoji između
njih.
Prihvata se saopštenje za javnost povodom razgovora SR Jugoslavije u RH. Saopštenje 3.
čini sastavni dio ovog zapisnika.
311
U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljalo se o funkcionisanju pravnog sistema.
Kroz raspravu je došlo do oprečnih mišljenja te nakon čega je ministar Martić iznio
da podnosi ostavku na mjesto ministra Unutrašnjih poslova, te da će tražiti da ga se
na idućoj sjednici Skupštine RSK razriješi dužnosti. Ministar Španović je rekao da isto
tako traži razrješenje od dužnosti ministra obrane te da se zahtjeva hitan saziv Skupštine
RSK na kojoj se treba raspraviti o podnesenoj ostavci.
Tačka 2.
O aktivnostima i zadacima Državnog komiteta RSK sa saradnju sa UNPROFOR-om
govorio je sekretar Vlade Dušan Starević. Radi što operativnijeg djelovanja Državnog
komiteta potrebno je da se centar veze u opštini Knin da na raspolaganje komitetu. Donesen
je
Z A K LJ U Č A K
Predsjednik Vlade koji je ujedno i predsjednik Državnog komiteta treba obaviti razgovor
sa predsjednikom opštine i Izvršnog vijeća opštine Knin kako bi se postigao sporazum o
korištenju opštinskog centra veze za rad Državnog komiteta.
Zaključci o dežurstvima članova Državnog komiteta doneseni na prošloj sjednici Vlade kao
i redovne sjednice Državnog komiteta ponedjeljkom u 17 sati još jednom su podržani i
naglašeno je da ih se treba pridržavati. Donesen je zaključak da se informacija o radu i
formiranju Državnog komiteta pošalje svim opštinama tj. lokalnim vlastima koji obavljaju
razgovore sa UNPROFOR-om a sa ciljem da lokalne vlasti obavezno kontaktiraju sa
Državnim komitetom. Ministar Španović je obavjestio prisutne da je za petak zakazan
sastanak sa generalom Morijonom
312
te da je potrebno da Državni komitet pripremi
platformu svog nastupa na sastanku. Na razgovoru će se razmatrati slijedeće teme: situacija
u ružičastoj zoni, trenutna situacija oko demilitarizacije, brana Peruča, aerodrom Zemunik,
Maslenički most te ostala pitanja. Donesen je zaključak da se formira Operativni štab
310
Miloš, zapovjednik PJM Korenica.
311
Priopćenje za javnost nije pronađeno uz zapisnik.
312
Philippe Morillon, francuski general u UNPROFOR-u.
253
Državnog komiteta sa zadatkom praćenja aktivnosti i dežurstva od 24 sata. Operativni štab
sa svakodnevnim informacijama mora obavještavati Državni komitet, a komitet će o svom
radu redovno obavještavati Vladu RSK.
Tačka 3.
Odgađa se za iduću sjednicu Vlade.
Tačka 4.
U raspravi o tački 4 dnevnog reda donesen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Daje se suglasnost na postavljanje sveštenika za obavljanje svešteničkih dužnosti u vojnim
jedinicama RSK.
Zadužuje se Dalmatinska eparhija da postavi sveštenika, a Vlada preuzima na sebe
financiranje istog.
Tačka 5.
Nakon podnesene informacije o problemima rada vodovoda Obrovac te predočene
specifikacije sredstava za sanaciju crpne stanice i cjevovoda i ostalih troškova potrebnih za
obavljanje djelatnosti snabdjevanja vodom donesena je slijedeća
O D L U K A
Odobravaju se sredstva predočena u specifikaciji troškova za održavanje vodovoda
Obrovac.
Tačka 6.
Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za nabavku nafte iz inostranstva. Zadužuje se ministarstvo trgovine,
energetike, financija, te guverner Narodne banke da realiziraju navedenu odluku.
Tačka 7.
Informaciju o planu mreža zdravstvenih ustanova podnio je sekretar ministarstva za zdravlje
Bezbradica Radovan. Nakon rasprave donesena je uz jedan glas protiv
O D L U K A
Prihvata se odluka o planu mreža zdravstvenih ustanova na području RSK.
Tačka 8.
U okviru razmatranja problematike informisanja doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Formiraju se informativni punktovi na području Republike Srpske Krajine. Punktovi 1.
će biti organizirani na ulazu u područje Republike a za realizaciju ove odluke zadužuje
se ministarstvo informisanja, ministarstvo saobraćaja i veza te ministarstvo trgovine i
turizma.
Odobrava se radiju Zapadne Slavonije sredstva za lične dohotke u visini od 40.000 2.
dinara, i to u vidu jednokratne pomoći za pet zaposlenih radnika.
254
Odobrava se RTV RSK sredstva za isplatu ličnih dohodaka radnika na odašiljačima 3.
Ćelavac i Plješevica u iznosu od 1.608.978 dinara lični dohodak radnika u radio
Korenici u iznosu od 400.451 din. Sredstva za radove u studiju televizije RTV RSK u
ukupnom iznosu od 1.887.490 dinara.
Sredstva za neophodni namještaj i uređenje u srpskom radio Vukovaru u iznosu od 4.
450.000 dinara.
Imenuje se Jovan Mirković novinar iz Novske za savjetnika ministra za informisanje
RSK. Imenovani će obavljati poslove glavnog i odgovornog urednika informativnog
biltena o praćenje strane štampe.
Tačka 9.
Ministar Španović je ukazao na veoma teško materijalno stanje porodica poginulih boraca
te ranjenih invalida iz ovog rata. Zatražio je da se na Vlati hitno utvrdi akontacioni iznos
naknade porodične invalidnine. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više ministara donesene
su slijedeće
O D L U K E
Utvrđuje se akontacioni iznos naknada porodične invalidnine porodici poginulih 1.
boraca u visini od 1,5 (jednaipol prosječne plate tekućeg mjeseca).
Utvrđuje se da svi radnici koji se financiraju iz Budžeta RSK izdvajaju 5% od mjesečnog 2.
ličnog dohotka za pomoć porodicama poginulih i ranjenim borcima ovog rata.
Zadužuje se ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja da pripremi za jednu od 3.
narednih sjednica predlog neophodnih odluka iz djelokruga svog ministarstva a vezano
za pomoć porodicama poginulih boraca te borcima invalidima iz ovog rata.
Tačka 10.
Ministar Peurača je upoznao članove Vlade sa problemima u radu ministarstva. Obrazložio
je razloge zbog kojih je potrebno izvršiti izmjene i dopune zakona o porezima na promet te
je zatražio da se na idućoj sjednici Skupštine RSK predloži da Vlada može donositi uredbe
sa zakonskom snagom. Guverner Narodne Banke se također založio za isto te je nakon
rasprave donesena
O D L U K A
Prihvata se predlog izmjena i dopuna zakona o porezu na promet. U Zakon je potrebno
ugraditi član u kojem će se predvidjeti da zbog narednih potreba sprečavanja i otklanjanja
poremećaja na tržištu Vlada RSK svojim aktom povećava stope poreza na promet proizvoda
i usluga ili ih ukida.
Tačka 11.
a) Ministar fizičke kulture i sporta Davir Rastović podnio je informaciju o odvijanju
fudbalskog prvenstva na području RSK, nastupima fudbalskih reprezentacija regije
te Krajine. Iznio je probleme vezane za prevoz fudbalera na utakmice te ukazao da je
potrebno problem prevoza rješiti na adekvatan način. Založio se za mogućnost nabavke
jednog autobusa po mogućnosti iz ratnog plijena na koji bi se način dugoročno rješio
ovaj problem. Također je iznio koje troškove imaju klubovi kod odigravanja utakmica.
Nakon rasprave doneseni su slijedeći
255
Z A K LJ U Č C I
Prihvaća se informacija ministra za sport i fizičku kulturu. Podržava se inicijativa za nabavku
autobusa za prevoz fudbalske reprezentacije Krajine, te se zadužuje ministarstvo za sport za
rješenje istog.
Troškove za fudbalske utakmice će snositi Vlada a prema dinamici koju treba razraditi
ministarstvo.
b) Ministar Peurača je upoznao Vladu o dinamici osiguranja sredstava za elektroprivredu
Krajine te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Elektroprivreda Krajine treba početi otplaćivati dodjeljeni joj kredit 6 mjeseci nakon
završetka sistema elektrifikacije Krajine. Nakon završetka rada po dnevnom redu članovi
Vlade su razmatrali probleme o neredovnoj distribuciji službenih glasnika RSK te je
donesen
Z A K LJ U Č A K
Zadužuje se ministarstvo pravosuđa da hitno riješi i iznađe mogućnost štampanja Službenog
glasnika na području RSK.
Zadužuje se ministarstvo pravosuđa da razradi primjenu tačke 3. Zakona o teritorijalnoj
organizaciji srpske krajine i lokalnoj upravi.
Sjednica je završila sa radom u 17,00 časova.
PREDSJEDNIK
Mr Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4
105
1992., listopad 13.
Knin
Odluka Vlade RSK o davanju na korištenje opreme zračne luke Zemunik
Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-394/92.
Knin, 13. 10. 1992. god.
Vlada RSK na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi (“Službeni glasnik RSK” broj
3/92.) na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6.10.1992. godine u Kninu donijela je
O D L U K U
256
Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac” iz Benkovca da preuzme na korištenje 1.
sa Aerodroma Zemunik slijedeću opremu:
1. Ograda oko sportskog igrališta
2. Dva hangara-montažna-ovalna
3. Viljuškar od 1.230 kg. potisne snage
4. Kiosk
5. Agregat – motor MAN
6. Traktor – 533 – 2 kom
7. Cisterna od 6.000 1
8. Kancelarijski namještaj
9. Mašina za kucanje 2 kom.
10. Koševi za košarku 2 kom.
11. Branke za rukomet 2 kom.
12. Mašina za rezanje kupusa,
13. Vage raznih veličina,
14. Mašina za rezanje salame,
15. Kontejner za smještaj radnika, alata i dr.
16. Šporeti – peći za loženje na kruta goriva.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. 2.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević, [v.r.]
Dostaviti:
Poljoprivredna zadruga “Benkovac”, M.P. 1.
313
GŠ TO, 2.
Arhiva – ovdje. 3.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
106
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
313
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
257
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/72-92
Knin, 13.10.1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
BULIĆ TOMICA, rođ. 1929, od oca Šime i majke Marije, –
BULIĆ ŠIME, rođ. 1949, –
BULIĆ BRANKO –
BULIĆ STOJAN, rođ. 1953. –
BULIĆ ANTE, rođ. 1960. –
KAMBER MARIJA, rođ. 1954. –
ŽUPAN DINKA –
s adresom stanovanja Korlat – Benkovac.
Svi za odlazak u Zadar.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
314
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
107
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Ježevića radi odlaska u Split
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/97-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
314
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
258
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
BOŽINOVIĆ LUKA, rođ. 1924. od oca Mije i majke Ane –
BOŽINOVIĆ IVAN, roš. 1947. –
BOŽINOVIĆ MIJO, rođ. 1949. –
BOŽINOVIĆ BOŽO, rođ. 1959. –
s adresom stanovanja u selu Ježević – Vrlika.
Svi za odlazak u Split radi pridruženja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
108
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medviđe radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/81-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
PILIPOVIĆ ILIJA, rođ. 1940, od oca Jandrije i majke Lucije –
PILIPOVIĆ LUCIJA, rođ. 1908. –
PILIPOVIĆ KATA, rođ. 1935. –
PILIPOVIĆ IVAN, rođ. 1971. –
PILIPOVIĆ MILE, rođ. 1979. –
s adresom stanovanja u Medviđi.
Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
259
M.P.
315
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
109
1992., listopad 13.
[Knin]
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/83-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
MARIČIĆ MARIJA, rođ. 1934. od oca Pavla i majke Ane –
MARIČIĆ MILE, rođ. 1927. –
MARIČIĆ DRAGAN, rođ. 1964. –
MARIČIĆ IVAN, rođ. 1966. –
s adresom stanovanja u Zatonu. Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
316
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
315
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
316
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
260
110
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u Šibenik
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/84-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
ČAVLINA BRANKO, rođ. 1957. od oca Nike i majke Kaje –
ČAVLINA ANĐA, rođ. 1964. –
ČAVLINA BRANKA, rođ. 1988. –
s adresom stanovanja u Oklaju, Marasovine 48. Svi za odlazak u Vodice – Šibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
317
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
111
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u
Opatiju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
317
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
261
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/87-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
tel. 74-407
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
BUKOVAC NADA, rođ. 1957, od oca Luke i majke Mare –
BUKOVAC ZORAN, rođ. 1981. –
BUKOVAC MARIO, rođ. 1985. –
s adresom stanovanja u Korenici, Branka Ognjenovića 4.
Svi za odlazak u Opatiju radi pridruženja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
112
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u
Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/68-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
MITROVIĆ LUKA, rođ. 1911. od oca Ivana i majke Anđelije –
MITROVIĆ JEKA, rođ. 1914. –
MITROVIĆ LUKA (ZORKO), rođ. 1951. –
MITROVIĆ MARIJA, rođ. 1953. –
MITROVIĆ ANĐELA, rođ. 1977. –
262
MITROVIĆ SONJA, rođ. 1981. –
MITROVIĆ GROZDA, rođ. 1989. –
s adresom stanovanja u Zelengradu – Obrovac.
Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
318
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
113
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Gračaca radi odlaska u
Zagreb
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/115-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
HERCEG JOSIP, rođ. 1937, od oca Vjekoslava i majke Franciske –
TODOR TATJANA, rođ. 1961. –
HERCEG ŽAKLINA, rođ. 1975. –
HERCEG LAURA, rođ. 1976. –
HERCEG IVAN, rođ. 1941. –
s adresom stanovanja Obrovačka bb – Gračac. Svi za odlazak u Zagreb.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
318
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
263
M.P.
319
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
114
1992., listopad 13.
Benkovac
Zamolba Parohije benkovačke Štabu TO Benkovac za dodjelu pogonskog goriva
SRPSKA PRAVOSLAVNA
PAROHIJA BENKOVAČKA
BR. 19.
13. oktobra 1992.
U BENKOVCU
ŠTABU TERITORIJALNE ODBRANE
B E N KO V A C
Čast nam je obratiti se cijenjenom naslovu za sledeće:
Mi Srpsko-Pravoslavni sveštenici sa teritorije opštine Benkovac, obraćamo se Vama za
pomoć. Naime, idemo na sahrane u sva opštinska sela, koja su dosta udaljena od Benkovca,
činimo parastose našim poginulim borcima, koji svoje živote položiše za svoju zemlju, veru
i naciju.
Da bi mogli to raditi i dalje obraćamo se Vama da nam dodijelite izvesnu količinu
benzina. Znamo da su naše kolege iz kninske opštine dobijali po trideset litara. Mi smo
poslednji puta dobili u početku meseca septembra dvadeset litara i posle nikako.
Ako za tenkove treba goriva, mi ćemo sveštenici pešice da idemo stalno, ali ako mogu
dobiti drugi, a mi ne onda nije u redu.
Obraćamo se Vama Gospodo i braćo, da ne zaboravite na Vaše sveštenike, i mi smo
ljudi kao i ostali i ne tražimo ništa više od ostalih. Ima nas ukupno osmorica sveštenika na
teritoriji opštine Benkovac.
U nadi povoljnog rešenja ove naše skromne molbe bratski Vas pozdravljamo.
Paroh benkovački:
proton. Petar Jovanović
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 39., kut. 2.
319
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
264
115
1992., listopad 14.
Donji Čaglić
Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom otuđenja građevinskog
materijala u vlasništvu prognanog Hrvata
MANDIĆ MILUTIN
ČAGLIĆ 14. 10. 1992. god.
– IZJAVA –
KOMANDIRU O.M. LIPIK
TEŠIĆ TEŠE
Sastavljena 14.10.1992. god. u prostorijama O.M. Lipik povodom odvoženja rezane
građe iz dvorišta Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmaraju pripadnici O.M.
Lipik (Čaglić).
Ja Mandić Milutin odvezao sam građu iz dvorišta Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti)
gdje se odmara O.M. Čaglić. Pošto nisam znao da će ispasti problem toliki oko te građe
odvezao sam je jer mi je trebala za popravak svinjca.
Da sam znao da će ispasti tolikih problema ne bih ih htio odvesti. Pošto sam ih odvezao
na svoju ruku i sa komandirom nisam dogovorio. Evo pišem ovu izjavu o svojem propustu
i grešci koju sam napravio. Građu sam odvezao za svoju potrebu i nisam je htio prodati već
sam je htio iskoristiti za svinjac. Građe je bilo oko 1 1/2
3
(kubik i pol) u toj građi je bilo
mješane: lipove, rastove, jelove.
Sva građa je bila stajala u štaglju Mate Kopa koji je utekao na ustašku stranu a ja sada
moram da odgovaram zbog nje.
IZJAVU PODNIO:
Mandić Milutin, [v.r.]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
116
1992., listopad 15.
Knin
Pismo Milana Martića, ministra unutarnjih poslova RSK, Zapovjedništvu
UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drniš
265
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08/4-10-72-122
Knin, 15.10.1992. godine
Nasilni ulazak pripadnika hrvatske
nacionalnosti na teritorij RSK.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDI SEKTORA “JUG” KNIN
I pored poznatih stavova Zajedničke komisije (Republika Srpska Krajina – UNPROFOR
– PMEZ – Republika Hrvatska) po pitanju izbjeglica hrvatske vlasti vrše pritisak na svoje
stanovništvo za nasilni ulazak na teritoriju Republike Srpske Krajine.
U reonu sela Unešića hrvatske vlasti organizuju pripreme za nasilni ulazak u Drniš (sektor
“Jug”), preko snaga UNPROFOR-a i pograničnih odelenja milicije RSK. Nasilni ulazak
planiraju realizovati 15.10.1992. godine.
Molimo da se spreči nasilni ulazak stanovništva hrvatske nacionalnosti iz razloga što nisu
stvoreni uslovi za povratak izbjeglica, niti je potkomisija za izbjeglice donijela adekvatne
stavove po ovim pitanjima.
S poštovanjem!
MINISTAR
Milan Martić, [v.r.]
M.P.
320
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20. , kut. 2.
117
1992., listopad 16.
Benkovac
Službena bilješka Stanice javne bezbjednosti Benkovac povodom miniranja kuće
Bosiljke Lončar iz Kule Atlagića
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC
Broj: 08-01-2-KU-210/92.
Datum: 16. 10. 1992.
320
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda posebnih jedinica milicije, Knin.
266
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Lončar Bosiljka kći pok. Jovana, žena Mate, rodjena 30.01.1945. godine u Međare
SO Šibenik, sada nastanjena u Kuli Atlagić SO Benkovac, domaćica, je dana 10.10.1992.
godine u Kuli Atlagić, a povodom miniranja njene kuće, dala slijedeće obavještenje:
“Moj muž Mate je otišao u Zadar još prošle 1991. godine negdje u sedmom mjesecu.
Kod kuće smo ostali moja svekrva stara 83 godine i ja. Dana 4/5.10.1992. godine oko
01,15 sati bila sam u sobi prizemlja moje kuće u Kuli Atlagić kada sam čula da netko hoda
po prostorijama kata kuće koji nije bio izrađen. Tada sam iz straha, jer sam pretpostavljala
da će se nešto desiti, pobjegla kroz prozor iz sobe i izašla iz dvorišta. Nakon nekog vremena
sam čula eksploziju i vidjela da mi je minirana kuća. U to vrijeme svekrva nije bila u kući
nego je spavala kod komšija.
Ovaj slučaj nisam odmah prijavila jer sam se bojala i bila sam uznemirena i uplašena sa
ovim što se desilo. Ja ne znam tko bi to mogao učiniti niti zbog čega bi to netko učinio. Još
mogu izjaviti da mi je u potkrovlju kuće bila pšenica, kukuruz, krompir i ostala zimnica
tako da sam ostala bez ičega. U vezi ovog događaja nemam više ništa izjaviti.”
Zabilješku sastavio:
Petar Pupovac, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
118
1992., listopad 16.
Okučani
Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o nedovoljnoj
opremljenosti lokalne policije opremom i naoružanjem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE M.P.
321
OBLASNO VIJEĆE
Na osnovu člana 23. stava 1. točka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2.
stava 1. točka 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 16.10.1992. godine donijelo je ovaj
Z A K LJ U Č A K
1. Razmatrajući političko-bezbedonosnu situaciju na području Srpske oblasti Zapadne
Slavonije Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadne Slavonije je ocijenilo da radnici ministarstva
321
Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, ur. br. 04-5-527/92., 17. 11. 1992., Knin.
267
unutrašnjih poslova na području ove oblasti nisu uvijek u mogućnosti da u potpunosti u
skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima Republike Srpske Krajine obavljaju dužnosti
i ovlaštenja zbog loše i nedovoljne opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima i
opremom, ličnom i tehničkom, koja je potrebna za rad organa unutrašnjih poslova, stoga
Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadne Slavonije z a h t i j e v a :
a) da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Republike Srpske Krajine zbog specifičnosti
područja Zapadne Slavonije (nalazimo se zasigurno na najtežem dijelu Republike Srpske
Krajine) hitno poduzme mjere da se pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova na
području Srpske oblasti Zapadne Slavonije obezbijede kvalitetnom i propisanom ličnom
opremom (uniformama i oznakama), materijalno tehničkim sredstvima (vozilima i drugim
sredstvima za kontrolu saobraćaja, kontejnerima koje je neophodno postaviti na cestovnim
saobraćajnicama u cilju permanentne prisutnosti na tim saobraćajnicama opremom za
vršenje poslove bezbednosti na vodenim putevima, vatreno oružje kratke cijevi propisano
Vensovim planom, gumene palice i druga materijalno tehnička sredstva neophodna za rad
organa unutrašnjih poslova).
b) Dosadašnji uslovi rada su neodrživi, rezultati rada ostvaruju se vanrednim zalaganjem,
pa se u cilju zadržavanja kvalitetnijeg kadrovskog potencijala moraju efikasno riješiti zahtjevi
pod tačkom 1.a) ovog Zaključka.
OBLASNO VIJEĆE
Broj: 02-01-444/92. PREDSJEDNIK
Okučani, 16. 10. 1992. OBLASNOG VIJEĆA:
Veljko Džakula, [v.r.]
M.P.
322
DOSTAVITI:
1. Vlada Republike S.K.
2. Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK
3. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Krsta Žarković, Pakrac
4. Sekretar Oblasnog SUPA Pakrac Vaso Ostrolučanin
5. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
119
1992., listopad 20.
Knin
Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
322
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće, Okučani.
268
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 20. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Mile Martić, Svetozar
Vinčić, David Rastović, dr Mladen, Hadžić, Nebojša Arbutina, Šuša Vojin, Dušan Aćimović,
Đorđe Bjegović, Sergej Veselinović, Rade Gaćeša, Vojin Peurača, Mitar Brnović, Milan
Knežević i Sretko Petković
Sjednici na poziv prisustvuju:
Veljko Korolija, Pavao Marjanović, Nebojša Mandinić, Radovan Majski, Zdravko Janković,
Bezbradica Radovan, Branko Tomašević.
Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Verifikacija zapisnika sa 28., 29., 30. i 32. sjednice Vlade, 1.
Donošenje odluke o prihvaćanju sporazuma o platnom prometu između RSK i RS, 2.
Razmatranje problematike Zapadne Slavonije, 3.
Revizija odluke o plaćanju poreza na promet nafte i naftnih derivata donesene od 4.
Upravnog odbora NIK-a,
Razmatranje privredne i ekonomske problematike Drniša, 5.
Predlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija, 6.
Donošenje odluke o visini naknade za izdavanje i produženje uvjerenja o zdravstvenom 7.
stanju životinja,
Donošenje odluke o visini naknade za izvršene veterinarske sanitarne preglede životinja, 8.
proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog porijekla u proizvodnji i prometu,
Informacija iz resora prosvjete, 9.
Informacija i zauzimanje stavova o izmještanju avijacije iz Banja Luke, 10.
Informacija o formiranju ekonomskog savjeta na nivou ministarstva za ekonomske 11.
odnose, privredni razvoj i industriju,
Podnošenje informacije o održanom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija, 12.
Razmatranje obezbeđenja uslova za rad javnog pravobranioca te izbor zamjenika javnog 13.
pravobranioca,
Osnivanje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, 14.
Imenovanje glavnog Republičkog inspektora za građevinarstvo, 15.
Razmatranje problematike “TVIK” Knin, 16.
Informacija o problemima snabdjevanja zdravstvenih ustanova energentima sa 17.
predlogom mjera,
Razno. 18.
269
Tačka 1.
Zapisnik sa 32. sjednice Vlade komentirao je ministar Peurača Vojin nakon čega je utvrđena
slijedeća
P R I M J E D B A
U zaključku tačke 1. dnevnog reda treba stajati “potrebno je dogovoriti razgovor sa
predstavnicima Vlade Republike Srbije na kojoj će se raspraviti pitanje iz oblasti finansija.
Na pregovore ispred Vlade RSK trebaju ići predsjednik Vlade, predsjednik Republike,
predsjednik Skupštine, Ministar finansija te guverner Narodne banke Krajine”.
Navedena primjedba unijet će se u zapisnik od 13.10. o.g. kao ispravka i sačinjavat će njegov
sastavni dio.
Tačka 10.
Zbog važnosti problematike iz tačke 10. dnevnog reda prišlo se raspravi na početku sjednice
Vlade.
Ministar unutrašnjih poslova Milan Martić iznio je kakve probleme i posledice za Krajinu
mogu nastati izmještanjem avijacije iz Banja Luke dogovorene na sastanku u Ženevi od
predstavnika Srpskog naroda iz Bosne. Ministar Rastović je istakao da takva Karadžićeva
323

odluka ima dublje političke pozadine. U raspravu se uključio i Nebojša Mandinić istakavši
da takvu odluku mora donijeti Republika Srpska i da je njihova odluka važna. Nakon
rasprave doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Upućuje se pismo Skupštini Republike Srpske vezano za izmještanje avijacije iz Banja Luke.
Pismo je pročitao ministar Ećimović i predstavlja sastavni dio zapisnika.
324
Državni komitet
RSK za saradnju sa UNPROFOR-om treba napraviti saopštenje koje je potrebno uputiti
Savjetu bezbjednosti, Butrosu Galiju, Satišu Nambijaru, Komandi sektora Sever i Jug,
Stalnim članovima saveta bezbednosti, Vladi SRJ i Vladi RS, pismo predstavlja sastavni dio
zapisnika.
U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljano je i o kritičnom stanju na koridoru kod
Brčkog te je donesena
O D L U K A
Odobrava se angažiranje jedinica MUP-a RSK za specijalne namjene na proširenju
koridora.
Također je raspravljano o najnovijem napadu na Korenicu sa područja Cazinske krajine.
Kroz raspravu je izraženo ogorčenje zbog tih događanja te je donesena slijedeća
O D L U K A
S obzirom na agresiju iz Cazinske krajine prema Republici Srpskoj Krajini do daljnjeg
se zabranjuje svaki prijelaz preko Republike Srpske Krajine humanitarnim koridorima
iz Republike Hrvatske na Cazinsko-Bihaćko područje. Nakon stvaranja pretpostavke za
ponovno uspostavljanje kopnenog koridora nadležni organi RSK vršit će kontrolu robe
i lica u koridoru. Preletanje aviona i helikoptera iz RH za Cazinsku krajinu smatra se
neprijateljskim činom. Saopštenje sačinjava sastavni dio zapisnika.
325

323
Radovan, predsjednik Republike Srpske.
324
Prilog nije pronađen uz zapisnik.
325
Priopćenje nije pronađeno uz zapisnik.
270
Tačka 2.
Ministar Peurača je upoznao članove Vlade sa aktivnostima na sastanku u Banja Luci
održanom 22.09.92. a vezano za provođenje protokola sa Republikom Srpskom.
326

Upoznao je sa formiranjem radne grupe za provođenje protokola koja će sačiniti platni
sporazum. Potrebno je sa strane Vlade RSK formirati radnu grupu iz dva razloga: da se
pregleda i izdefinira platni sporazum te da se izdefinira zajednički odnos prema SRJ. U
raspravi je učestvovao Veljko Korolija, koji je iznio suštinu platnog sporazuma te Pavao
Marjanović koji je ukazao da je potrebno utvrditi kontigent roba koje trebaju imati prioritet
u financiranju Budžeta RSK. Nakon rasprave doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Na sastanku u Banja Luci koji se treba održati sutra potrebno je usuglasiti tekst platnog
sporazuma između RSK i RS a potom da naši predstavnici mogu potpisati.
Narodna banka RSK će 600 hiljada DM iz trezora Narodne banke angažirati za nabavku
nafte iz uvoza. Zadužuje se ministarstvo trgovine, ministarstvo finansija i Narodna banka da
u suradnji sa NIK-om nabave naftu.
Zadužuje se Narodna banka RSK da vrši otkup deviza od građana 10% niže od crnog
tržišta.
Tačka 4.
U raspravi po ovoj tački dnevnog reda sudjelovalo je više ministara te je istaknuto da je
potrebno raspored naftnih derivata verificirati na Vladi i da se hitno napravi analiza odluke.
Direktor Carina Tomašević Branko je u svojoj raspravi istakao da je potrebno da NIK
napravi uvozno izvozne deklaracije kako bi se mogla vršiti kontrola uvoza i izvoza nafte.
Nakon rasprave doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Zadužuje se Uprava carina da u propisanom carinskom postupku vrši kontrolu izvoza sirove
nafte na preradu SRJ, a koja se proizvodi na području RSK, kao i kontrolu uvoza naftnih
derivata koji se dobijaju ovom preradom.
Donosi se Uredba o formiranju prodajnih cijena naftnih derivata na području Republike
Srpske Krajine. Uredba je sastavni dio zapisnika.
Tačka 5.
Nakon izloženog presjeka stanja privrednih subjekata na području opštine Drniš doneseni
su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Prihvaća se informacija o privrednoj i ekonomskoj problematici Drniša.
Zadužuju se resorna ministarstva da u suradnji sa predstavnicima izvršnih savjeta opštine
Drniš rade na oživljavanju privrednog života na području opštine Drniš.
Osnovna materijalna sredstva nezakonito prisvojena sa područja opštine Drniš u toku
1991. i 1992. godine potrebno je povratiti, a MUP RSK treba pružiti podršku privrednim
subjektima koji budu tražili svoja osnovna materijalna sredstva.
326
Vidi: Dok. br. 87.
271
Tačka 6.
Javni pravobranilac RSK Radovan Majski je obrazložio predlog. Nakon čega je donesena
slijedeća
O D L U K A
Utvrđuje se prijedlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija prema iznesenom
prijedlogu koji je u prilogu.
Tačka 7.
Ministar poljoprivrede je obrazložio odluku nakon čega je donesena slijedeća
O D L U K A
Donosi se odluka o visini naknade za izdavanje i produženje uvjerenja o zdravstvenom
stanju životinja.
Tačka 8.
Ministar poljoprivrede Mitar Brnović obrazložio je razloge za donošenje ovakve odluke
nakon čega je donesena
O D L U K A
Utvrđuje se visina naknade za izvršene veterinarsko-sanitarne preglede životinja, proizvoda,
sirovina i otpadaka životinjskog porijekla u proizvodnji i prometu.
Tačka 9.
Ministar prosvjete Milan Knežević podnio je informaciju iz resora ministarstva. Istakao je
potrebu prioritetnog snabdjevanja škola gorivom. Sergej Veselinović je obrazložio razloge
zbog kojih je potrebno uvesti vjeronauke u osnovne i srednje škole. Ministar Knežević je
istakao da je moguće vjeronauku organizirati od 1 do 4 razreda osnovne škole od drugog
polugodišta kao obavezan predmet a za ostale razrede da u ovom trenutku se to teško može
organizirati zbog utvrđene satnice posebno u srednjoj školi, te zbog nerješenih kadrovskih
i materijalnih problema. Ministar Veselinović je istakao da je u dogovoru sa srpskom
pravoslavnom crkvom utanačeno da će crkva obezbediti kadrove, udžbenike i materijalna
sredstva za organiziranje vjeronauka u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet.
Ministar Knežević se pored toga založio za svoj napred izvedeni predlog i iznio da se u
srednje škole i ostale razrede osnovne o uvođenju vjeronauka može raspravljati tek od iduće
školske godine. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesene su slijedeće
O D L U K E
Uvodi se vjeronauka kao obavezan školski predmet u osnovne i srednje škole na 1.
području Republike Srpske Krajine. Vjeronauku je potrebno organizirati odmah.
Utvrđuje se prioritetno snabdjevanje gorivom škola, te mogućnost preorijentacije škola 2.
koje to mogu na grijanje krutim gorivom.
Odobrava se ministarstvu prosvjete da izvrši prijem prosvjetnih inspektora za opšti 3.
razvoj u oblastima na području RSK.
Tačka 11.
Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju podnio je informaciju o
aktivnostima koje poduzima u formiranju ministarstva. Iznio je smjernice kojima će se
rukovoditi u uspostavljanju rada ministarstva. Također je govorio o unutrašnjoj organizaciji
272
rada ministarstva. U ministarstvu će po iznesenom predlogu biti formiran ekonomski savjet
sa sjedištem u Petrinji dok će ostalo ministarstvo biti smješteno u Kninu. Nakon rasprave
doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
U ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju formira se ekonomski
savjet od 12 članova sa sjedištem u Petrinji. Usvaja se prijedlog za 8 članova ekonomskog
savjeta, dok će ostala 4 člana ekonomskog savjeta biti predložena na jednoj od idućih
sjednica.
Tačka 12.
Ministar pravosuđa Šuša Vojin podnio je informaciju o održanom seminaru sa nosiocima
pravosudnih funkcija u Glini. Govorio je o problemima prehrane u zatvoru te o potrebi
renoviranja zatvora u Staroj Gradišci. Nakon rasprave usvojeni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Vlada će priznati fakture za nabavljenu robu te će se na taj način financirati prehrana 1.
u zatvorima.
Potrebno je dostaviti visinu materijalnih troškova vještačenja da bi ih Vlada podmirila. 2.
Prihvaćaju se predračunski troškovi u visini od oko 33.000 DM za renoviranje objekta 3.
zatvora u Staroj Gradišci.
Tačka 13.
Ovu tačku je obrazložio javni pravobranioc RSK Radovan Majski nakon čega je donesena
slijedeća
O D L U K A
Načelno se prihvataju troškovi za rad javnog pravobranilaštva. Prihvata se predlog zamjenika
javnog pravobranioca.
Tačka 14.
Ministar Sergej Veselinović obrazložio je razloge za osnivanje zavoda. Nakon čega je
donesena slijedeća
O D L U K A
Osniva se Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Tačka 15.
Ministar za građevinarstvo Rade Gaćeša obrazložio je predlog imenovanja glavnog
republičkog inspektora za građevinarstvo. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Tačka 16.
Nebojša Mandinić je iznio da se u “TVIK-u” susreću sa problemom nerješenog pravnog
statusa radnika koji su sada raspoređeni u jedinice TO i MUP-a. Iznio je da Vlada mora
zauzeti stav kako bi se riješio navedeni problem. Također je govorio o subvencioniranju
razlika za sve pripadnike mobilisane u ratu koji su radili u TVIK-u. Iznio je i zahtjev za
dodjelu dijela opreme iz kasarne Trbounje za TVIK. Nakon provedene rasprave o iznesenim
problemima doneseni su slijedeći
273
Z A K LJ U Č C I
Pravni status radnika raspoređen u jedinice TO i MUP-a treba riješiti na nivou cijele
Republike na način da svi radnici koji imaju ugovor sa MUP-om u određenom roku trajanja
trebaju sa matičnim firmama sklopiti sporazum da se po proteku ugovornog odnosa mogu
vratiti u matičnu firmu.
Subvencioniranje radnika u platama za pripadnike mobilisane u radu riješit će se na nivou
RSK.
Daje se na korištenje oprema iz kasarne Trbounje TVIK-u po priloženoj specifikaciji.
Tačka 17.
Sekretar ministarstva za zdravlje podnio je informaciju o problemima u snabdjevanju
zdravstvenih ustanova energentima te predložio mjere. Nakon rasprave o podnesenoj
informaciji donesen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
U cilju nesmetanog i blagovremenog snabdjevanja zdravstvenih ustanova RSK neophodnim
količinama i vrstama goriva potrebnog za korištenje sanitetskih vozila i zagrijavanja prostorija
objekata zdravstva, zdravstvenim ustanovama RSK utvrđuje se i osigurava prioritetan
tretman u snabdjevanju potrebnim količinama goriva iz državnih rezervi drugih izvora.
U korištenju ovako utvrđenih prioritetnih prava zdravstvo ima isti status i tretman kao i
organi unutrašnjih poslova i odbrane. Za realizaciju ove odluke zadužuje se ministarstvo
za trgovinu i turizam koje ima obavezu da urgentno pristupi obezbeđenju zdravstvenih
ustanova potrebnim količinama goriva prema popisu zdravstvenih ustanova i specifikaciji
potreba koje će sačiniti ministarstvo za zdravlje.
Tačka 3.
Zbog složenosti problematike raspravi po ovoj tački dnevnog reda prišlo se poslije rasprave
o ostalim tačkama. Sjednici su tada pristupili i predstavnici vlasti iz Zapadne Slavonije. U
burnoj raspravi koja se vodila po ovoj tački dnevnog reda govorilo se o situaciji u Zapadnoj
Slavoniji u pogledu povratka izbjeglica u područja koja se nalaze u zoni pod zaštitom UN,
a koja sada kontroliše Hrvatska vlast. Uz naglasak na složenost ovog problema istaknuta
je želja ljudi za povratak ali i neizvjesnost takvog čina u svakom pogledu. Pojedini članovi
Vlade izrazili su nevjericu u mogućnost povratka izbjeglog stanovništva smatrajući da je to
još jedna podvala Hrvatske strane. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda doneseni su
slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Volja izbjeglog stanovništva da se vrati u svoje krajeve se mora poštovati te se preporučuje da
ljudi pod zaštitom UNPROFOR-a obiđu svoja imanja i sami donesu odluku o povratku.
Vlada RSK ne može tim ljudima garantovati sigurnost kada pređu liniju razdvajanja niti u
ovom trenutku može osigurati značajniju materijalnu pomoć za popravak porušenih kuća.
Odobravaju se sredstva za sanaciju mosta između Stare i Bosanske Gradiške prema
priloženom troškovniku.
Poslije rasprave po dnevnom redu razmatran je ukupan iznos raznih računa koji su do sada
napravljeni na trošak Vlade a nisu potpisani ni podmireni. Nakon rasprave donesen je
slijedeći
274
Z A K LJ U Č A K
– Potrebno je podmiriti sve račune prema predočenom i priloženoj specifikaciji.
Sva ministarstva u buduće moraju voditi evidenciju i ovjeravati račune koji se naprave u
okviru rada ministarstava.
– Ministar Peurača je podnio informaciju o nabavljenim automobilima Jugo Koral 55, za
potrebe rada Vlade i ministarstava, nakon čega je izvršen raspored nabavljenih automobila
na slijedeći način:
Republička uprava prihoda za potrebe rada financijske policije 7 automobila,
Republička tržišna inspekcija 4 automobila,
Srpska demokratska stranka 1 automobil,
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju 1 automobil,
Ministarstvo finansija 1 automobil,
Ministarstvo građevinarstva 1 automobil.
Sjednica je završila sa radom u 21 čas.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
120
1992., listopad 20.
Knin
Pismo Vlade RSK Skupštini i Vladi Republike Srpske povodom inicijative Radovana
Karadžića za premještaj borbenih zrakoplova iz zračnih luka u Republici Srpskoj u
zračne luke u SR Jugoslaviji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-5-412/92.
Knin, 20. oktobar 1992. god.
SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE
Poštovana braćo!
Uvaženi poslanici narodne Skupštine i članovi Vlade!
Inicijativa doktora Radovana Karadžića, predsjednika Predsjedništva Republike Srpske
o izmještaju borbenih vojnih aviona s aerodroma u Republici Srpskoj na aerodrome u
Saveznoj Republici Jugoslaviji duboko je uznemirila i zabrinula srpski narod i sve građane
275
Republike Srpske Krajine. I samo prisustvo aviona na aerodromima u Republici Srpskoj
itekako je pozitivno djelovalo, u psihološkom smislu, na srpski narod obiju srpskih država
– istina – fizički odjeljenih, ali duhovno sraslih i bliskih. Vjerujemo da djelite naše mišljenje
da nikada srpskom narodu – bez obzira gdje živio – nije bilo teže, nego u ovim sudbonosnim
momentima, a upravo u tim situacijama on je bio najjači i najpostojaniji. Nadamo se da će
tako da bude, i ovoga puta, i da će Skupština Republike Srpske biti na nivou zadatka, kao i
bezbroj puta do sada, te da će pokazati dovoljno sluha, političke mudrosti, ali i dostojanstva
i odlučnosti i donijeti najoptimalnije rješenje.
I ovoga puta ističemo da poštujemo i uvažavamo gospodina Radovana Karadžića i
rezultate njegove, vaše i sveukupne naše borbe za samostalnost srpskog naroda i njegovu
državotvornost. Istovremeno, apelujemo na vas da inicijativu o izmještaju aviona unekoliko
modifikujete, te u okviru vaših ovlaštenja donesete odluku da se borbeni avioni s aerodroma
Republike Srpske nigdje ne izmještaju, već da se do daljnjega obustave borbeni letovi i
avioni stave pod neposrednu kontrolu Mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija.
Ujedno vas najiskrenije molimo da pogrešno ne protumačite ovo naše pismeno obraćanje
jer mislimo da ono proizlazi iz duha i slova nedavno potpisanog protokola o saradnji Vlade
Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević, [v.r.]
M.P.
327
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
121
1992., listopad 20.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6
osoba iz sela Velušić u Split preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/163-92
Knin, 20. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
327
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
276
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
BUHA MILE, rođ. 1946. p. Ivana –
BUHA ANA, rođ. 1947. –
BUHA IVICA, rođ. 1976. –
BUHA MIRO, rođ. 1978. –
BUHA SILVIJA, rođ. 1979. –
BUHA LUCA, rođ. 1909. –
s adresom stanovanja Velušić – SO Drniš. Svi za odlazak u Split.
K O M I S I J A
gl. inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
328
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
122
1992., listopad 20.
Gračac
Izvješće Stanice javne bezbjednosti Gračac SUP-u Korenica o obavljenom očevidu
nakon ubojstva Petra Nikšića iz Široke Kule
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UP-e KORENICA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAČAC
Broj: 08-02-01/2-KU-75/92.
Gračac, 20. 10. 1992. god.
MUP-a KNIN
SUP-a KORENICA
Odjelu za oper. poslove javne bezb.
Dana 18/19.10.1992. god. po nepoznatom počiniocu u svojoj kući lišen je života: Nikšić
Petar sin Mile, rođen 28.04.1948. god. u Gospiću, stalno nastanjen u Teslingradu, Široka
Kula kbr. 175.
Dana 19.10.1992. god. izvršen je uviđaj na licu mjesta kojem prisustvuju, ekipa za uviđaj
SJB-i Gračac, istražni sudac OJT-a Knin Kresović Đuro i doktor iz Teslingrada Maoduš
328
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
277
Branko. Tijelo ubijenog je pronađeno u ljetnoj kuhinji u ležećem položaju sa više modrica
a oko vrata je pronađen dvožilni kabel od radija. Na zahtjev istražnog sudca potrebno je
izvršiti obdukciju leša iz razloga što nije poznat uzrok smrti, ne zna se počinilac a imenovani
je po nacionalnosti hrvat, isto će biti učinjeno naredni dan. O svim naknadno provedenim
radnjama kao i saznanjima bit će te pravovremeno obaviješteni
po N A Č E L N I K: a
M.P.
329
Drago Veselinović
[………….., v.r]
330
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
123
1992., listopad 20.
[Knin]
Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK,
u kojem izražava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga
područja
U N P R O F O R
S e k t o r “J u g”
Civilni Poslovi
20. oktobar 1992.
Cijenjeni gospodine,
Izražavam vam svoju zabrinutost i želim privući vašu pažnju u vezi velikog broja ozbiljnih
slučajeva uključujući ubistva i zaplašivanja ljudi, razaranje kuća i imovine u Sektoru
“Jug”. Ti incidenti su se povećali na zabrinjavajući nivo naročito u opštini Benkovac.
Uključujući period od dva mjeseca zabeležili smo eskalaciju paljenja praznih kuća, ubistva
i ozbiljne napade na ljude. Takve kriminalne akcije su dobile novi zaokret gdje su životi bili
izgubljeni.
U selu Korlat, na primjer, 02.10.1992. Šikić Soka je bila ubijena eksplozivom koji je uništio
njenu kuću.
331
05.10.1992. dva druga čovjeka su ubijeni na isti način u Dobropoljcima.
Hrvatski bračni par Ivković Ivan i Stefanija, su bili brutalno ubijeni na večer 01.10.1992.,
332

dok je Ivković Mirko bio ubijen septembra 10. 1992. U zadnja dva mjeseca razaranje
329
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Gračac.
330
Potpis nečitak.
331
Vidi: dok. br. 72.
332
Isto. 102.
278
katoličkih crkvi je takođe bilo zabeleženo. Molimo vas da pribeležite da su to samo nekoliko
primjera rastućeg trenda neodgovornih i kriminalnih aktivnosti u Sektoru.
Primili smo informaciju da je [u] Drniš[u], major gos. Subota
333
dao ovlaštenja za zauzimanje
kuća i premještanje imovine iz kuća. To je bespravno i suprotno Vensovom Planu i
Rezoluciji Savjeta Bezbednosti 779 koji predviđa da svi raseljeni ljudi imaju pravo da se
vrate u miru svojim kućama. Bilo bi cijenjeno ako biste preduzeli akcije da se zaustave takve
bespravne aktivnosti. Pozvat ćete se na zadnji izvještaj Generalnog Sekretara 28.09.1992.
da je zabeleženo kršenje zakona i reda u Sektoru “Jug”. Produženje takvog ponašanja neće
nam dopustiti alternativu nego da se izvjesti Generalni sekretar i da se privuče pažnja i
akcija svjetske zajednice i ozbiljno vas upozoravam da učinite sve šta je u vašoj moći da se
uspostavi zakon i red, u svrsi da se osigura sigurnost među ljudima i zaštite životi i imovine
svakog na toj teritoriji.
Vaš vjerni,
Victor Andreev
Koordinator Civilnih Poslova
Sektor “Jug”
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 353.
124
1992., listopad 22.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 5
osoba iz sela Laškovica u Šibenik preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/206-92
Knin, 22. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica:
SILOV PETAR, rođ. 27.11.1932. od oca Ante i majke Marije, –
SILOV TONA, rođ. 13.11.1946., –
333
Vjerojatno Veljko Subota, predsjednik Skupštine opštine Drniš.
279
SILOV ANTE, rođ. 01.03.1975., –
SILOV ZORKA, rođ. 03.06.1976., –
SILOV NIKOLA, rođ. 05.01.1979. –
s adresom stanovanja Laškovica. Svi za odlazak u Šibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
334
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 20., kut. 37.
125
1992., listopad 22.
Vukovar
Dnevno izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, krađama automobila, te
“sumnjivim” radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i
Dalju
SUP Vukovar
depeša broj: 08-06-02/1-37/98/92. Šifrirano dx
Vukovar, 22. 10. 1992. godine
MUP Knin
Predmet: Dnevni izveštaj za dan
21/22. 10. 1992. godine
U protekla 24 časa na području SUP-a Vukovaru prijavljena je jedna provala u privatnu kuću
po nepoznatom počinitelju, a nakon izvršenog uviđaja utvrđeno je da nije ništa odneseno.
Trivić Borivoje iz Vukovara koji ima firmu za otkup otpadnog materijala prijavio je da
mu je nepoznati počinitelj iz otvorenog skladišnog prostora otuđio veću količinu starih
radijatora.
Nepoznati počinitelj izvršio je krađu automobila “Golf ” reg. oznake SM 130-921, na
štetu PP “Delta” Šid, kojim automobilom je upravljao Ilić Radivoj iz Šida, a parkirao ga u
Vukovaru u ul. Kidričevoj.
U Petrovoj Slatini Kurja Rosa izvršila je samoubistvo iz pištolja svoga sina koji je pripadnik
pogranične milicije. Sledi izveštaj nadležnom tužilaštvu.
U Sotinu se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali Radeka Branislav koji je
upravljao autobusom reg. oznaka BG 211-59, vl. DP “Saobraćaj” Vukovar i Palić Savo,
334
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
280
koji je upravljao teretnim automobilom reg. oznake VU 223-86. Povređenih lica nema a
materijalna šteta ceni se na oko 100.000 dinara.
Prema dobivenim informacijama od područnih stanica milicije, dana 18.10.1992. godine
pripadnici UNPROFOR-a doveli su nekoliko žena na katoličko groblje u Antin gdje je
primećeno da te žene fotografišu masovnu grobnicu u kojoj su sahranjeni pripadnici ZNG-a
poginuli u ratnim sukobima na tom području, te da su tu grobnicu obeležili na način što su
u zemlju zaboli jedan kolac.
Istog dana pripadnici UNPROFOR-a također su doveli nekoliko žena, među kojima i jednu
crnkinju, na šokačko groblje u Dalju, gde su primećeni da obilaze masovnu grobnicu.
S e k r e t a r
Lazić Dragan
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
126
1992., listopad 22.
Vukovar
Molba predsjednika Odbora za obilježavanje godišnjice okupacije Vukovara
mjesnim zajednicama da mu pošalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji
radi uručenja medalja “oslobodilaca Vukovara”
ODBOR ZA OBELEŽAVANJE
GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA
V U K O V A R A
Vukovar, 22. 10. 1992. god.
MESNIM ZAJEDNICAMA OPŠTINE
V U K O V A R
– s v i m a –
Poštovana gospodo,
Dana 18.11.1992. godine obeležit će se godišnjica oslobođenja Vukovara i tom prigodom
ćemo se setiti naše poginule braće i odati im počast i večitu zahvalnost, a porodicama
poginulih uručiti medalje “OSLOBODILACA VUKOVARA”.
Da bi svim poginulim to posmrtno priznanje dodelili potrebni su nam određeni podaci i
to:
1. ime i prezime i očevo ime,
2. datum i mesto rođenja,
3. sadašnja adresa porodice poginulog borca i
4. datum i mesto pogibije i kako je poginuo.
281
Molimo vas da u spiskove poginulih stavite istinske borce srpskog naroda, Srbe koji su
poginuli kao borci.
Ispred Odbora za proslavu “VUKOVAR-GODINA POSLE”, zadužen je ratni
komandant Negoslavačkog bataljona Kresović Jovica pa mu stoga izađite u susret i pomozite
u njegovom radu.
Spiskove poginulih boraca dostavite u Odelenje Ministarstva odbrane RSK opštine
Vukovar najkasnije do 30.10.1992. godine.
Sa verom u Boga i Otadžbinu,
PREDSEDNIK ODBORA ZA OBELEŽAVANJE
GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA VUKOVARA
M.P.
335
Milorad dr. Višić [ v.r.]
– nije bilo poginulih te nije
ni dostavljen spisak
– a/a 29.10. 1992.
336

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
127
1992., listopad 23.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o ubojstvu pripadnika PJM Okučani u mjestu
Japaga od strane pripadnika 5. kozaračke brigade iz Prijedora
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKUČANI
BROJ: 0805/12131/192.
OKUČANI, 23. 10. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
 UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
PREDMET: IZVJEŠTAJ ZA DAN 22/23.10.1992. G.
U VREMENU OD 0707 ČASOVA.
1. KRIVIČNA DJELA:
335
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Odeljenje Vukovar, Knin.
336
Dopisano rukom.
282
 DANA 22.10.1992. GODINE U 0,10 ČASOVA U MJESTU JAPAGA SO PAKRAC
IZVRŠENO JE UBISTVO MALINČIĆ BOGDANA, PRIPADNIKA POSEBNE JEDINICE
MILICIJE, GRANIČNI BATALJON OD STRANE VUKOVIĆ DMITRA, PRIPADNIKA
5. KOZARAČKE BRIGADE IZ PRIJEDORA. UBISTVO JE IZVRŠENO IZ DO SADA
NEUTVRĐENIH RAZLOGA I MOTIVA NA NAČIN ŠTO JE VUKOVIĆ IZ PIŠTOLJA
ISPALIO JEDAN METAK U PRAVCU MALINČIĆA I POGODIO GA U PREDJELU GLAVE
NAKON ČEGA JE NASTUPILA SMRT.
UVIĐAJ IZVRŠEN, PIŠTOLJ IZUZET I DAT NA VJEŠTAČENJE, A PROTIV VUJKOVIĆ
DMITRA PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA NAKON ČEGA JE ISTI SPROVEDEN U
ISTRAŽNI ZATVOR GLINA.
2. PREKRŠAJNE PRIJAVE
 PODNESENA PREKRŠAJNA PRIJAVA PROTIV JAKOTIĆ SRETE IZ ČOVCA ZBOG
NARUŠAVANJA JAVNOG REDA I MIRA U MJESTU VRBOVLJANI, OKUČANI.
3. UNPROFOR
 STANJE REDOVNO I NEMA POSEBNIH PROBLEMA.
POMOĆNIK MINISTRA
ŽARKOVIĆ KRSTA
PREDAO RONČEVIĆ 23.10.1992. U SATI = 13,25
PRIMIO = VDUKIC OKOK ZZ
337
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4150.
128
[1992., listopad 24.]
[Petrinja]
Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o
zločinima protiv preostalih Hrvata na glinskom području
P r i j e p i s
NIGBAT /1100/OPS
GRADONAČELNIKU OPŠTINE GLINA
PREDMET: PRIJETNJA ŽIVOTIMA HRVATA
UNUTAR GLINSKE OPŠTINE
Ovim dopisom Vam želimo skrenuti pažnju na konstantnu prijetnju životima i imovini 1.
nekih hrvatskih građana unutar ove opštine i da Vas informiramo da UNPROFOR,
posebno NIGBAT, nije zadovoljan tim postupkom.
337
U izvorniku nejasno.
283
Posebno su primjećeni pripadnici Milicije i civili Srbi koji idu u selo Joševica da bi 2.
nasilno skidali i uništavali okvire vrata/prozore i krali ili odnosili imovinu tih nevinih
Hrvata.
NIGBAT zahtjeva da se taj postupak odmah prekine. Očekujemo da će gradonačelnik 3.
Gline koji je zadužen za te Hrvate intervenirati i pobrinuti se da se to prekine.
Da bi izbjegli svaku nepoželjnu situaciju, NIGBAT snažno preporučuje da se svim 4.
građanima pruži jednak tretman u ime humanosti.
Našim patrolama će biti naređeno da ozbiljno postupe sa svakim primjećenim 5.
pripadnikom Milicije ako Vi ne možete sami vladati situacijom.
Molimo Vas potvrdite primitak poruke. 6.
338
B YAKUBU
Major
u ime komandanta
Ovjera prijepisa
[………, v.r.]
339
M.P.
340
Prijepis, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
129
1992., listopad 26.
Okučani
Obavijest SUP-a Okučani MUP-u RSK o poduzetim radnjama za sprječavanje
otvaranja autoceste Zagreb-Beograd
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKUČANI
BROJ: 08-05/1-260/1-92
OKUČANI, 26. 10. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
– UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
338
Odgovor vidi u: Dok. br.
339
Potpis nečitak.
340
Okrugli pečat: RSK, SO Glina, Glina.
284
PREDMET: AUTO-PUT, OBAVJEST
DOSTAVLJA SE.-
OBAVJEŠTAVAMO VAS DA SU POD MANIFESTACIJOM OTVARANJA AUTO-PUTA
NA PROSTORU SRPSKE OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA IZ PRAVCA BEOGRADA I
ZAGREBA DOŠLI NOVINARI IZ SRBIJE, HRVATSKE I DRUGIH DRŽAVA EVROPE.
KAKO VLADA RSK NIJE DONIJELA ODLUKU O OTVARANJU AUTO-PUTA O ISTOM
SMO OBAVJESTILI PREDSTAVNIKE U.N. DA NEĆEMO DOZVOLITI PROLAZ KROZ
OBLAST JER ZA TO NISU STVORENI UVJETI. ISTOVREMENO SMO OBAVJEŠTENI DA
ĆE PREDSTAVNICI U.N. AKO BUDE TREBALO UPOTREBITI SILU ALI DA ĆE AUTO-
PUT BITI OTVOREN.
POŠTO SMO PRIMJETILI KONCENTRISANJE SNAGA U.N. NA ULAZIMA SA OBE
STRANE AUTO-PUTA MI SMO ZAPREČILI AUTO-PUT I U POTPUNOSTI GA ZATVORILI.
NAKON ODLUKE DA IDEMO U SUKOB SA U.N. I DA NEĆEMO DOZVOLITI OTVARANJE
AUTO-PUTA, NAMA U POMOĆ DOŠAO JE OKUČANSKI NAROD TE SE NA ULAZIMA
OKUPILO VEĆI BROJ NARODA. UVIDJEVŠI NAŠU ODLUKU PREDSTAVNICI [ … ]
341

NASILNOG UVOĐENJA NOVINARA U NAŠ PROSTOR TAKO DA NIJE DOŠLO DO
INCIDENTA. DOGAĐAJ SE ZBIO U VREMENU OD 10,00 DO 15,37 ČASOVA, KADA SU
SE NOVINARI UDALJILI U PRAVCU BEOGRADA ODNOSNO ZAGREBA.
POMOĆNIK MINISTRA
KRSTA ŽARKOVIĆ
PREDAO_ _ _ _ _ _ _ _
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 15.
130
1992., listopad 26.
Glina
Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov dopis o ugrožavanju
života i imovine preostalih Hrvata na području Gline

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
P r e d s j e d n i k
Broj: 01-1766/2
Glina, 26. 10. 1992. godine
UNPROFOR – SEKTOR SJEVER
NIGERIJSKI BATALJON
G L I N A
n/r gospodina B YAKUBU, major
341
U izvorniku nedostaje dio rečenice.
285
PREDMET: Prijetnja životima Hrvata unutar
Glinske opštine
Ovim potvrdjujem primitak dopisa Vaša oznaka NIGBAT /1100/OPS, od 24.10.1992.
godine.
Vjerujem da ste jedan primjerak Vašeg dopisa dostavili i Stanici milicije Glina jer su
oni ti koji trebaju obezbjediti javni red i mir, odnosno imovinsku, pravnu i svaku drugu
sigurnost svih građana na području Opštine Glina, pa tako i građana hrvatske nacionalnosti.
Dakle, jedino oni svojom brzom intervencijom, odnosno svojim radom, mogu spriječiti sve
nezakonite radnje na području opštine Glina.
U potpunosti se slažem sa Vama da svi građani Republike Srpske Krajine moraju imati
jednak tretman jer je to određeno članom 12. Ustava Republike Srpske Krajine, dakle ne
samo u ime humanosti.
Na kraju Vas želim obavijestiti da ću Vaš dopis proslijediti Ministarstvu unutrašnjih
poslova RSK, Sekretarijatu za unutrašnje poslove Glina, Stanici milicije Glina, te Okružnom
javnom tužilaštvu Glina.
Ovim putem Vam dostavljam:
1. Ustav Republike Srpske Krajine,
2. Zaključak sa sastanka održanog 24.09.1992. godine,
3. Saopštenje Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina,
4. Zaključak Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina od 12. i 16.10.1992. godine.
P r e d s j e d n i k:
Ljubomir Madžarac, dipl.ing.geod., [v.r.]
M.P.
342
DOSTAVITI:
1. Vlada RSK – Ministarstvo za unutrašnje poslove
Knin
2. Sekretarijat za unutrašnje poslove Glina
n/r gosp. Đure Ljiljka
3. Stanica milicije Glina
n/r gosp. Milana Preradovića
4. Okružno javno tužilaštvo Glina
n/r gosp. Đure Ivkovića
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
342
Okrugli pečat: RSK, SO Glina, Glina.
286
131
1992., listopad 27.
Knin
Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 27. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Boško Božanić, Veljko Džakula, Milan Knežević, Mitar Brnović, Rade
Gaćeša, Savan Grabundžija, Dušan Ećimović, Đorđe Bjegović, Stojan Španović, David
Rastović, Nebojša Arbutina, Vojin Šuša, dr Mladen Hadžić, Jovo Vitas, Nebojša Pavković i
Sretko Petković.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Branko Marjanović, Zdravko Janković i Đuro Dedić.
Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku 1.
Srpska Krajina,
Razmatranje zahtjeva za povećanje penzija, 2.
Razmatranje informacije iz djelokruga rada ministarstva trgovine i turizma, 3.
Davanje saglasnosti na izradu brošure privrednog potencijala Republike Srpske 4.
Krajine,
Razmatranje zahtjeva za financiranje Pedagoške akademije u Petrinji, te podnošenje 5.
informacije o materijalnom položaju škola u RSK,
Razno, 6.
a) Razmatranje zahtjeva za refundaciju sredstava za isplaćenu jednokratnu naknadu,
b) Donošenje odluke o kupovini automobila za potrebe ministarstva pravosuđa,
c) Donošenje odluke o izmještanju komande zonskog štaba iz KPD Glina,
d) Podnošenje informacije o imenovanjima i razrešenjima,
e) Podnošenje informacije o stanju radova na sanaciji oštećenih elektroenergetskih
objekata.
Tačka 1.
Podpredsjednik Vlade Veljko Džakula u okviru prve tačke dnevnog reda podnio je
informaciju o događajima na auto-putu kod Okučana. Ukazao je na neke nedopustive
287
postupke radnika milicije.
343
Inzistirao je na očuvanju autoriteta vlasti na području cijele
Republike. Ministar Ećimović je upoznao Vladu sa svojim aktivnostima u događajima
na auto-putu. Iznio je kratak pregled intervjua sa novinarima koji su bili na auto-putu
te istakao potrebu da se održi konferencija za štampu sa stranim novinarima na području
naše Republike. Ministar Šuša Vojin je ocjenio događaje na auto-putu kao našu političku
pobjedu budući da smo se očitovali kao predstavnici države. Nakon rasprave u kojoj je
sudjelovalo još nekoliko diskutanata donesen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Saopštenje za javnost treba izraditi radna grupa u sastavu Dušan Ećimović, Zdravko Janković,
Vojin Šuša i Boro Martinović. Usvojeno saopštenje predstavlja sastavni dio zapisnika.
344
Boris Martinović – član Zajedničke komisije za saradnju sa UNPROFOR-om podnio
je izvještaj sa sastanka Zajedničke komisije održane u Topuskom, te je dao smjernice za
budući rad Državnog komiteta i Zajedničke komisije sa naglaskom na temu na kojima treba
inzistirati i budućim pregovorima. David Rastović je rekao da se treba striktno pridržavati
Vensovog plana, u protivnom nam prijeti da nas proglase teritorijem na kojem ne funkcioniše
civilna vlast, a stave nas pod starateljstvo. Rekao je da Državni komitet treba uputiti protest
Komandi UNPROFOR-a u kojem im treba reći da je Krajina bila u Hrvatskoj onda kad
je Hrvatska bila u Jugoslaviji, te da se snage UN ne drže Vensovog plana i prejudiciraju
političko rješenje. Nakon rasprave o podnesenom izvještaju Vlada je donijela
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvata se izvještaj sa sastanka mješovite komisije u Topuskom.
Tačka 2.
Dr Mladen Hadžić je obrazložio zahtjev penzionera RSK da im se poveća penzija te boračko
invalidska zaštita za 8 mjeseci u visini 100%. Nakon rasprave u kojoj su isticani razlozi za i
protiv ovakvog povećanja donesen je
Z A K LJ U Č A K
Odluka o povećanju penzija se odgađa za narednu sjednicu Vlade.
Tačka 3.
Pomoćnik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je članove Vlade sa teškoćama u
snabdjevanju naftom i naftnim derivatima Republike Srpske Krajine. Poseban naglasak je
stavio na problem snabdjevanja naftnim derivatima osnovnih životnih tokova u Republici
kao što su javni saobraćaj, jesenji poljoprivredni radovi, problem snabdjevanja škola i
zdravstvenih ustanova derivatima za grijanje.
Ministar Grabundžija je upoznao Vladu svojom aktivnošću i pokušajima da se nabave
kritične količine nafte. Rekao je da je potrebno angažirati određena devizna sredstva za
nabavu nafte u inostranstvu. Jovo Vitas je ukazao i sa problemom uplate poreza na promet
na način predviđen Zakonom, zahtjevom da financijska policija RSK mora izvršiti uvid
u SDK. Rekao je da je potrebno u dogovoru sa nekom bankom početi izdavati devizne
bonove.
Ministar Grabundžija je dao informaciju o određenim količinama nafte koji su na putu
prema Krajini. Rekao je da Vlada mora iz svojih sredstava osigurati sredstva za investicione
343
Vidi: Dok. br.
344
Priopćenje za javnost nije pronađeno uz zapisnik.
288
radove na aktiviranju bušotina, te da se takvi radovi ne bi trebali plaćati naftom. Ovaj
predlog je podržan, a ministar Bjegović je rekao da takve angažmane treba zaključiti sa
31.10., a od 1.11. da sva nafta proizvedena u NIK-u treba biti plasirana na područje RSK.
Nakon rasprave donesen je
Z A K LJ U Č A K
Idućoj sjednici Vlade treba obavezno prisustvovati Petar Golubović direktor NIK-a i
upoznati Vladu sa radom JP NIK.
Tačka 4.
Ministar za industriju je obrazložio razloge zbog kojih se u ministarstvu prišlo razmišljanjima
o izradi jedne takve brošure. Upoznao je sa planom sadržaja i opremljenosti brošure. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
Daje se suglasnost na izradu brošure privrednog potencijala RSK.
Točka 5.
Pomoćnik ministra za prosvjetu Đuro Dedić podnio je informaciju o početku rada
Pedagoškog fakulteta u Petrinji. Rekao je da na fakultetu ima upisanih 150 studenata,
a najveći interes je na katedri za srpski i engleski jezik. Iznio je podatke o broju od 49
zaposlenih osoba na fakultetu. Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je
O D L U K A
Prihvata se informacija o radu Pedagoške akademije u Petrinji.
Tačka 6.
a) Ministar Španović je podnio informaciju o ovoj tački dnevnog reda nakon čega je
zaključeno da će se na jednog od narednih sjednica raspraviti o ovoj tački dnevnog reda.
U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljalo se i o zahtjevima opština koje graniče sa
Cazinskom krajinom da se formira komisija za pregovore zbog rješavanja problema koje
imaju na granici i u pograničnim naseljima. Nakon rasprave Vlada je donijela slijedeću
O D L U K U
Imenuje se komisija u sastavu: Miloš Živković, Rade Gaćeša i Svetozar Vinčić.
Zadatak komisije je da u pregovorima sa Cazinskom krajinom iznalazi rješenja problema na
granici i pograničnom području.
b) Ministar Šuša Vojin je iznio potrebe koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave za
automobile, nakon čega je donesena
O D L U K A
Odobrava se kupnja 8 automobila za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave.
c) Ministar Šuša je izložio potrebu izmještanja Komande zonskog štaba iz kruga KPD Glina.
Nakon rasprave donesen je
Z A K LJ U Č A K
Ministar pravosuđa treba u suradnji sa predstavnicima opštine Glina rješiti izmještanje
komande, a ukoliko se ukaže potreba na rješenju treba pomoći i ministar Španović. U okviru
289
ove tačke dnevnog reda Ministar Mitar Brnović je upoznao Vladu sa problemom smještaja
konja iz ergele Lipik koji su po izbijanju rata u Hrvatskoj iz ergele Lipik pretjerani u vojnu
ustanovu Karađorđevo gdje su privremeno smješteni do iznalaženja trajnog rješenja. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
Konji iz ergele Lipik daju se na uzgoj i čuvanje “Belje” Holding “Poljoprivreda Širine” Beli
Manastir, a do sticanja mogućnosti trajnog vraćanja u matičnu ergelu Lipik.
d) Predsjednik Vlade je obavjestio članove Vlade da je pokrenuo inicijativu za razrešenje
ministra za zdravlje dr Dušana Jovića koji zbog porodičnih obaveza u poslednje vrijeme
ne obavlja adekvatno svoju dužnost. Predsjednik je rekao da će do postavljanja novog
ministra poslove obavljati pomoćnici.
Predsjednik je upoznao Vladu sa obavljenim konzultacijama za imenovanje ministra za
inostrane poslove, kao i da je Predsjednik RSK Goran Hadžić Ukazom razrešio dužnosti
komandanta Glavnog štaba TO RSK generala Milana Torbicu nakon podnesene neopozive
ostavke, a na dužnost komandanta Glavnog štaba TO RSK Ukazom postavio Novaković
Jove Milu iz Vrginmosta. Također je upoznao Vladu da je Predsjednik Republike vanredno
unapredio potpukovnika Novaković Jove Milu u čin general-majora.
e) Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović podnio je informaciju o stanju radova na
sanaciji oštećenih objekata elektroprivrede i predložio je da se nerealizovani iznos sredstava
datih kao avans realizuje, a da JP “Elektroprivreda Krajine” izvrši pregled poslova i plan
nastavka radova na sanaciji te ih podnese na idućoj sjednici Vlade, a što je jednoglasno
usvojeno.
Nakon završetka rada sjednice po dnevnom redu direktor RTV RSK Branko Marjanović
obavjestio je Vladu o nelegalnom ulasku u službene prostorije RTV RSK, novog
direktora Srpskog radio Knina, koga je imenovala Skupština opštine Knin. Marjanović
je predložio da Vlada donese odluku kojom se radio Knin ispušta iz sistema RTV RSK i
prepusti Opštini, a da se ograniči mogućnost korištenja odašiljača, da se televizija formira
na republičkom nivou, a omladinski radio montira i uspostavi kao Krajinski radio, te
da se preuzmu oni zaposleni koji to žele. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji i
predlozima Vlada je donijela slijedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Zadužuje se ministar informisanja dr Dušan Ećimović i direktor RTV RSK Branko
Marjanović da razreše ovaj problem, a da će Vlada konačan stav zauzeti na idućoj sjednici
Vlade.
Sjednica je završila sa radom u 16 časova.
PREDSJEDNIK:
MR Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
290
132
1992., listopad 27.
Okučani
Izvješće djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije oduzimanja imovine
opljačkane za vrijeme ratnih događanja na području općine Okučani
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC
Okučani, 27. 10. 1992. godine
I Z V E Š T A J
sastavljen dana 27.10.1992. godine u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Pakrac povodom
postupanja po akciji “RATNI PLIJEN” u vremenskom periodu od 13-27.10.1992. godine
na području opštine Okučani.
U navedenom vremenu od strane grupe radnika SUP-a Korenica i u suradnji sa
ovlaštenim radnicima SUP-a Okučani oduzeto je od lica iz sela Paklenica, Rajići, Borovac,
Lađevac, Donja i Gornja Varoš, Mlaka, Uskoci te Stara Gradiška više stvari i predmeta koji
potječu od ratnog plijena i to slijedećih:
Od Dulić Mirka iz Paklenice oduzet je 1 poljoprivredni traktor – potvrda 021, –
Od Zlatović Nikole iz Rajića oduzeto je vozilo LADA NIVA 1600 potvrda 022, –
Od Đerman Dejana iz Gornjih Rajića oduzeta je traktorska prikolica za razgrtanje –
đubra – potvrda 023,
Od Stančić Slobodana iz Lađevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 024, –
Od Ljiljak Nikole iz Borovca oduzet je poljoprivredni traktor, dve traktorske prikolice –
za prevoz stoke, traktorska tanjirača i traktorska šprica – potvrda 025,
Od Marić Jovana iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor i berač kukuruza – potvrda –
026,
Od Pavlović Ante iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor – potvrda 027, –
Od Milašinović Milana iz Rajića oduzeta traktorska sijačica kukuruza – potvrda –
028,
Od Vukojević Ranka iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor – potvrda 030, –
Od Andrić Branislava iz Lađevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 031, –
Od Kljajić Dušana iz Stare Gradiške oduzeta je traktorska sijačica kukuruza, –
traktorska šprica za špricanje usjeva, traktorska tanjirača i zaprežna kola prerađena za
traktor – potvrda 032.
Na korištenje i čuvanje, zbog neispravnosti i nemogućnosti transporta, ostavljene su
slijedeće stvari uz potvrde:
Kod Kukavica Drage iz Mlake jedan motokultivator – potvrda broj 1, –
Kod Kukavica Bože iz Mlake bicikl sa motorom – potvrda broj 2, –
Kod Mitrić Ljubiše iz Mlake traktorski dijelovi, motor i getriba – potvrda 3, –
Kod Simić Nebojše iz Mlake traktorski plug – potvrda 4, –
Kod Trivunčić Čede iz Mlake poljoprivredni traktor i berač kukuruza potvrda br. 5, –
Kod Turkanović Idriza iz Mlake, zaprežna kola, jedna kobila i motor za vozilo Zastava –
101, potvrda br. 6,
291
Kod Tošić Rajka iz Mlake poljoprivredni traktor – potvrda 6/1, –
Kod Stambolija Branka iz Rajića vozilo Jugo 45 – potvrda br. 7, –
Kod Zlatković Nikole iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda 9/1, –
Kod Đerman Dejana iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda br. 13, –
Kod Tešanović Spasoje iz Borovca, traktorska kabina – potvrda br. 14, –
Kod Milašinović Nedeljka iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda 14/1, –
Kod Bosanac Petra iz Rajića – poljoprivredni traktor – potvrda br. 15, –
Kod Čalić Tomislava iz Lađevaca peć za centralno grijanje i traktorski plug – potvrda –
broj 16,
Kod Petrović Ranka iz Borovca poljoprivredni traktor – potvrda 17, –
Kod Vitas Bore iz Donjeg Varoša poljoprivredni traktor “URSUS” i poljoprivredni –
traktor “Torpedo” te 5 krava i jedno ždrebe – potvrda broj 18,
Kod Baždar Đure iz Donje Varoši, dva traktorska pluga, traktorska korpa, traktorska –
sijačica za kukuruz i traktorska tanjirača – potvrda br. 19,
Kod Guskić Borivoja iz Donje Varoši jedna zaprežna kola, tri traktorske sijačice, dva –
traktorska pluga i traktorska tanjurača potvrda br. 20,
Kod Krajnović Ivana iz Uskoka poljoprivredni traktor – potvrda 21, –
Kod Basarić Vasilija iz Stare Gradiške poljoprivredni traktor – potvrda 22, –
Kod PIK-a Okučani putničko vozilo Golf – potvrda broj 23. –
Kod navedenih lica sredstva su ostavljena na čuvanje i korištenje do daljnje odluke, dok
će se u narednom periodu nastaviti sa radom na oduzimanju ratnog plijena u samom mjestu
Okučani i okolnim selima o čemu će naknadno biti napisan izveštaj.
VOĐA GRUPE:
Njegomir Dušan

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
133
1992., listopad 27.
Okučani
Molba Ljubiše Ljubojevića iz Rijeke za prijem u Jedinicu za posebne namjene SUP-a
Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P.
345
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNjIH POSLOVA PAKRAC
Okučani, 27. 10. 1992.
345
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur. br. 2494/92-I, primljen 27. 10. 1992.
292
M O L B A:
Ja, Ljubojević Ljubiša od oca Milorada i majke Marije, rođ. Zrnić, rođen sam 07.
06. 1969. godine u Rijeci, Opština Rijeka, sa zadnjim prebivalištem prije rata u Rijeci,
po nacionalnosti Srbin, oženjen, podnosim molbu u vezi prijema u Jedinicu za posebne
namene SUP-a Pakrac.
Osnovno obrazovanje završio sam u N. Topoli, a srednji stupanj srednje škole stekao sam
u Rijeci, čime sam stekao zanimanje ugostitelj.
Po regulisanju vojne obaveze od 15.03.1988.-14.03.1989. godine u Čakovcu, zaposlio
sam se u Rijeci, gdje sam radio kao konobar.
Prije početka oružanog ustanka dana 20.07.1991. godine, otišao sam dobrovoljno na
Kninsku obuku, gdje sam proveo 21 dan i uspješno sam je završio.
U Gornjim Podgradcima sam bio od dana 10.08.1991. godine pomoćnik instruktora,
za Kninsku obuku Krajišnika. Poslije obuke otišao sam na oslobađanje Kostajnice. Nakon
pada Hrvatske Kostajnice, otišao sam u Zap. Slavoniju, kao diverzant JNA VP 6372, gdje
sam učestvovao u raznim akcijama, koje su bile veoma uspješne. 20.02.1992. godine prešao
sam u Jedinicu za posebne namene u Cagama, gdje sam obavljao dužnost instruktora, te
u sklopu Jedinice učestvovao u obrani borbenih položaja u Trnavi. Po izbijanju oružanih
sukoba u BiH, ukazala se potreba za obučenim ljudstvom, te sam dana 15.03.1992. godine
prešao u CSB
346
Banja Luka Jedinice za posebne namene, u sastavu u kojim sam učestvovao
u borbenim akcijama do 31.08.1992. godine, tada je došlo do rasformiranja specijalnog
odreda.
Molim Vas da me primite u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac, jer imam želju
da budem član te Jedinice i smatram da bi svojim znanjem i iskustvom mogao doprinijeti
boljoj organizaciji i borbenoj gotovosti te Jedinice.
Zbog loših saobraćajnih veza nisam u mogućnosti da češće dolazim u Okučane, te Vas
molim da me o rješenju molbe obavjestite na adresu Maršala Tita 60-C Bos. Gradiška ili na
telefon 813-032.
Unapred se zahvaljujem.
PODNOSILAC MOLBE:
Ljubojević Ljubiša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR- HMDCDR, 10., kut. 16.
134
1992., listopad 27.
Knin
Pismo Milana Babića, predsjednika SO Knin, episkopu dalmatinskom Longinu,
Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Općine, u kojem
predlaže izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu
346
Centar Službe bezbjednosti.
293
SKUPŠTINA OPŠTINE KNIN
PREDSJEDNIK
Broj: 01-151/1-92.
EPISKOPU DALMATINSKOM PREOSVEĆENOM G. LONGINU
EPARHIJSKOM SAVJETU EPARHIJE DALMATINSKE
IZVRŠNOM VIJEĆU SO KNIN
SEKRETARIJATU ZA URBANIZAM SO KNIN
ODBORNICIMA SO KNIN
Poštovani!
Grad Knin, najveći srpski grad u Eparhiji dalmatinskoj i glavni grad Srpske Krajine, milošću
Božijom i dobrotom mitropolita dabrobosanskog visokopreosvećenog gospodina Nikolaja,
četvrtog dana po Pokrovu Presvete Bogorodice ove godine, postao je mjesto upravljanja
Eparhijom dalmatinskom. Ovo nije prvi put da se u kninskom kraju nalazi sjedište episkopa
dalmatinskog, ali ovo vrijeme odredilo je da su sadašnja sjedišta episkopa na obali postala
nesigurna a najveći dio Eparhije dalmatinske i jeste na prostoru Srpske Krajine.
Dočekujući preosvećenog gospodina Longina u ime grada i opštine Knin obećali smo da
ćemo grad Knin učiniti sigurnim sjedištem episkopa dalmatinskih, a što je i naš dug prema
svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svojim precima i srpskom rodu.
Poštovani!
Slobodan sam da Vam predložim da u središtu grada, kojeg omeđuju počeci ulica Stefana
Nemanje i Kneza Lazara, podignemo Saborni hram i posvetimo ga svetom srpskom ocu i
vladaru sv. Simeonu Mirotočivom – Stefanu Nemanji i uz njega eparhijski dvor na radost
našu i naših potomaka.
U Kninu, na sv. Petku
27. oktobra 1992. godine dr Milan Babić, [v.r.]
M.P.
347
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 39., kut. 2.
135
1992., listopad 28.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6
osoba iz Benkovca u Šibenik preko teritorija RSK
347
Okrugli pečat: RSK, SO Knin, Knin.
294
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/236-92
Knin, 30. 10. 1992. godine
O V L A Š T E NJ E
Ovlašćuju se predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sljedeća lica:
PETROVIĆ MARKO, rođ. 04.06.1973. od oca Mile i majke Milke –
PETROVIĆ MILENA, rođ. 22.11.1975. –
PETROVIĆ MARIJANA, rođ. 22.01.1972. –
PETROVIĆ MARIO, rođ. 12.01.1977. –
PETROVIĆ MILKA, rođ. 07.04.1949. –
PETAR GUSIĆ, rođ. 17.01.1906. –
s adresom stanovanja Perušić Gornji 72 – Benkovac. Svi za odlazak u Šibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
348
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 20., kut. 37.
136
1992., listopad 28.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 4 osobe
iz Knina u Šibenik preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/221-92
Knin, 28. 10. 1992. godine
tel. 63-794
348
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
295
O V L A Š T E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica:
GIRIN METOD, rođ. 22.11.1920. –
GIRIN MARIJA, rođ. 14.07.1925. –
BUKOROVIĆ RADOJKA, rođ. GIRIN 15.04.1949. –
BUKOROVIĆ ŽANA, rođ 28.11.1975. –
s adresom stanovanja D. Damjanovića 4 – Knin.
Svi za odlazak u Šibenik radi pridruženja porodici i medicinskog tretmana.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
349
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 20., kut. 37.
137
1992., listopad 29.
Glina
Obavijest predsjednika Skupštine RSK upućena nadležnim tijelima vlasti i
srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika
Republike i poslanike u Skupštini RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Predsjedništvo skupštine M.P.
350
P-9/92.
Glina, 29. 10. 1992.
Republičkoj izbornoj komisiji
Vladi RSK
Iskra
Tanjug
Srna
U poslednje vrijeme kroz sredstva masovnih medija, a i među širom javnošću kolaju
razne spekulacije o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini RSK i predsjednika RSK.
349
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
350
Prijemni pečat: nečitko.
296
Kao osoba ovlaštena članom 3. Ustavnog zakona za sprovođenje ustava RSK a vezano za
čl. 73. stav 3. Ustava Republike dužan sam da obavjestim javnost o slijedećim činjenicama:
1. Skupština Republike Srpska Krajina na svojoj sjednici održanoj dana 28/29. septembar
1992. održanom u Vukovaru donijela je sve potrebne zakone i odluke radi provođenja
kompletnih izbora na nivou naše Republike.
Nije donesen jedino zakon o izbornim jedinicama.
2. Na Skupštini u Vukovaru zaključeno je da Vlada u okvirnom roku od 15 dana,
odnosno u što kraćem mogućem roku pripremi prijedlog tog zakona kojega bi prema čl. 69.
stav 3. Ustava mogla usvojiti i donijeti jedino Skupština.
Nakon konsultacija s pravnim stručnjacima s područja RSK ustanovio sam da izbori
mogu biti raspisani kada precizno budu utvrđeni slijedeći elementi:
– Kada se utvrdi tko sve čini biračko tijelo, a to praktično znači kada se izvrši popis svih
punoljetnih osoba koji moraju imati državljanstvo ove Republike;
– Kada se riješi status stanovnika Opština sa područja Republike koji su iz razno raznih
razloga izbjegli s teritorije Republike;
– Kada se razriješi pitanje izbjeglih osoba s područja Zapadne Slavonije te izbjeglih osoba
s područja Cazinske Krajine, te sa područja Republike Hrvatske, a koji žive na teritoriju
Republike Srpske Krajine;
– Kada se precizno bude moglo utvrditi na koliki broj birača se bira jedan poslanik,
odnosno koliko birača mora imati jedna ili više izbornih jedinica;
– Kada se u skladu sa usvojenim Zakonom o radu politički stranaka oformljene stranke
registruju u Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK kako bi se omogućila korektna predizborna
kampanja svim zainteresiranim političkim strankama i pojedincima.
3. Svi navedeni elementi su neophodni da bi se izbori mogli kvalitetno provesti jer nam
nije cilj da izbore provodimo samo radi toga da se zovu izbori, već da pokažemo svim
zainteresiranim stranim promatračima, a koji su već najavili želju da provjere regularnost
izbornog postupka, kako bi se moglo ustanoviti da li građani ove Republike mogu “položiti”
ovaj prvi pravi test iz demokracije.
U svim ovim radnjama ne smije biti ni najmanjeg propusta upravo iz tog važnog
razloga.
4. U poslednje vrijeme primjećeno je da pojedine viđenije političke ličnosti u ime još
uvijek ne registrovani politički stranaka vrše određene radnje koje bi trebale predstavljati
predizobrnu kampanju.
Ovo ocjenjujem kao pokušaj pritiska da se izbori raspišu po svaku cijenu bez obzira
na moguće negativne posljedice po demokratski sistem ove Republike i daljnju političku
sudbinu njezinih građana.
Stoga obavještavam javnost da ću izbore raspisati onda kada mi Republička izborna
komisija bude dala nedvosmisleno do znanja da su svi preduslovi za provedbu izbora za
poslanike i predsjednika Republike u cijelosti ispunjeni. To ne znači da pojedine Skupštine
opština i njihovi predsjednici ne mogu raspisati lokalne izbore kada se za to steknu uslovi
predviđeni Zakonom.
Kao predsednik Skupštine RSK dužan sam o svim navedenim okolnostima obavijestiti
i širu javnost s ciljem demantiranja insinuacija da se izbori ne raspisuju zbog toga što to ne
želi aktuelna vlast. Radi se o običnom politikanskom podmetanju i od takvih spekulacija se
najoštrije ograđujemo.
297
Predsjednik skupštine RSK
Mile Paspalj, [v.r.]
M.P.
351
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 298-103.
138
1992., listopad 29.
Knin
Odluka Vlade RSK kojom poziva sve građane u dijaspori da uplaćuju 100 njemačkih
maraka mjesečno kao pomoć Republici Srpskoj Krajini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-459/92.
Knin, 29. 10. 1992. god.
Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK” broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici, održanoj dana 06. 10. 1992.
352
godine na zahtjev
Srpskog humanitarnog društva, Vlada RSK donosi
O D L U K U
Pozivaju se svi građani RSK organizirani u Srpsko humanitarno društvo u dijaspori da 1.
izdvajaju 100 DM svakog mjeseca kao pomoć Republici Srpska Krajina.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. 2.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr Zdravko Zečević, [v.r.]
M.P.
353
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
351
Okrugli pečat: RSK, Narodna skupština, Knin.
352
Vidi: Dok. br. 97.
353
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
298
139
1992., listopad 30.
Knin
Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 5. vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 30. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Boško Božanić, Milan Knežević, Mitar Brnović, Rade Gaćeša, Stojan
Španović, Đorđe Bjegović, Nebojša Arbutina, dr Mladen Hadžić, Milan Martić, Stevan
Grabundžija, David Rastović, Jovo Vitas, Vasilije Stevović, Dušan Starević i Sretko Petković.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Nebojša Mandinić, Mirko Sinobad, Branko Tomašević, Rajko Perić, Zdravko Janković.
Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Utvrđivanje teksta prijedloga Deklaracije Skupštine Republike Srpske i Republike 1.
Srpske Krajine o saradnji i pripremama za odlazak na zajedničku sjednicu,
Razno: 2.
a) Informacija o problemima rada Carinske službe,
b) Imenovanje naučnog savjetnika u ministarstvu za industriju,
c) Donošenje odluke o povećanju penzija,
d) Informacija iz djelokruga rada ministarstva prosvjete,
e) Donošenje odluka o nabavci vozila za potrebe EP Krajine,
f ) Razmatranje problema smještaja duševnih bolesnika na području RSK,
g) Zauzimanje stava u pogledu proslave 29. novembra.
Tačka 1.
Sekretar Vlade Dušan Starević upoznao je članove Vlade sa tekstom deklaracije Skupštine RS
i RSK o saradnji poslije čega se prišlo razmatranju teksta po tačkama. Na tekst je stavljeno
više primjedbi i prijedloga za konkretnija i cjelovitija rješenja po oblastima. Primjedbe su
se posebno odnosile na sistem obrazovanja, platni sistem, pitanje obrane, a posebno pitanje
carina. U raspravi je sudjelovalo više ministara nakon čega je donesen
Z A K LJ U Č A K
Dostavljeni tekst deklaracije potrebno tekstualno uobličiti sa primjedbama i predlozima iz
diskusije te ga usuglasiti sa predstavnicima RS prije početka Skupštine u Prijedoru.
299
Tačka 2.
a) Informaciju o problemima rada Carinske službe podnio je direktor Carinske službe RSK
Branko Tomašević upoznao je da je upravna zgrada Carinarnice Vukovar dovedena u
funkciju, ali da se pojavio problem fizičke zaštite carinika na tom području, kao i to da je
oblasno vijeće odredilo da se carinske dažbine uplaćuju na njihov način.
Podnio je predlog da se otvori carinska ispostava u Kneževim Vinogradima prema
Mađarskoj, kao i to da u Erdutu treba otvoriti željeznički carinski prolaz, kao i carinsku
ispostavu na autoputu kod Okučana. U raspravi koja je vođena ukazano je na svu važnost
Carinske službe te su doneseni slijedeći
Z A K LJ U Č C I
MUP RSK će pružiti fizičku zaštitu Carinske službe po njihovom zahtjevu. 1.
Na auto-putu kod Okučana potrebno otvoriti Carinsku ispostavu i urediti granični 2.
prijelaz.
Usvaja se predlog otvaranja carinske ispostave u Kneževim Vinogradima te se zadužuje 3.
direktor Carinske službe da realizira ovaj zaključak.
Iz idućeg kontigenta nabavljenih automobila potrebno osigurati 4 automobila za 4.
potrebe rada Carinske službe.
Podržava se predlog da se Carinska služba oslobodi plaćanja taksi za uvođenje 5.
telefona.
Sva carinska davanja treba uplaćivati na račune kolegije to predviđeno u Zakonu. 6.
b) Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju Nebojša Arbutina
obrazložio je razloge za imenovanje naučnog savjetnika u Ministarstvu. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Prof. dr. Nenad Mileusnić imenuje se za naučnog savjetnika ekonomskog savjeta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
c) dr Mladen Hadžić ministar i Marko Sinobad direktor Rep. fonda penzionog i
invalidskog osiguranja ukazali su na razloge zbog kojih je potrebno ići na povećanje
penzija. Govorili su i o troškovima rada udruženja penzionera i potrebi da se izdvoje
određena sredstva za tu namjenu. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara
donesena je
O D L U K A
Nalaže se Republičkom fondu za penziono i invalidsko osiguranje da izvrši isplatu penzija
za 10 mjesec u visini povećanja od 70% u odnosu na osnovicu iz 9 mjeseca 1992. godine.
Utvrđuje se maksimalan iznos najveće penzije za 9 mjesec u iznosu od 70.000 dinara.
Boračko invalidsku zaštitu treba isplatiti u iznosu povećanja iz tačke 1. ove Odluke.
Odobrava se Republičkom udruženju penzionera sredstva u iznosu od 330.000 dinara za
troškove rada udruženja penzionera.
d) Ministar Milan Knežević je upoznao Vladu sa troškovima koje je ministarstvo imalo za
štampanje dnevnika rada i imenika za osnovne i srednje škole te matičnih knjiga koje
su štampane u štampariji “Budućnost” u Glini. Nakon rasprave donesena je
300
O D L U K A
Odobravaju se Ministarstvu prosvjete sredstva za troškove štampanja dnevnika i imenika za
osnovnu i srednju školu te matičnih knjiga na području RSK.
e) Ministar Bjegović Đorđe je upoznao Vladu da je elektroprivrednim organizacijama za
vrijeme rata uništen ili onesposobljen veći broj vozila, te je zatražio da se za potrebe
normalnog obavljanja rada JP EP Krajine nabave vozila nakon čega je donesena
O D L U K A
Odobrava se JP EP Krajina interventna nabava automobila Zastava RIOAL 40, 1.
HNPK.
f ) Predsjednik Vlade je izvjestio Vladu da su mu se u više navrata obraćali doktori
psihijatrijskog odjeljenja Kninske bolnice sa problemom smještaja duševnih bolesnika
na području RSK. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U Č A K
Ministar građevinarstva treba sa doktorom Popovićem obići prostor bivše bolnice za
retardiranu djecu u Vrlici te izvjestiti Vladu o mogućnostima uređenja iste u bolnicu za
smještaj duševnih bolesnika RSK.
g) Više članova Vlade je tražilo da se Vlada odredi o proslavi 29. Novembra na području
RSK. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
29. Novembar se na području RSK neće slaviti kao državni praznik.
Sjednica je završila sa radom u 16 časova.
PREDSJEDNIK:
mr Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
140
1992., listopad 30.
Knin
Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavniku
Općinske organizacije Crvenog križa Benkovac da mogu prevesti preko RSK do
Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje napuštaju RSK ili
prelaze iz RH u RSK
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
301
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
BROJ: 08/4-10-72-149
KNIN, 30. 10. 1992.
O V L A Š Ć E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici Općinske organizacije Crvenog krsta Benkovac
Mimić Stevan i Vukša dr Stevan da mogu nesmetano provesti sa teritorija Srpske
Republike Krajine u Republiku Hrvatsku do prelaska na Musapstanu i to:
Porodice koje se sastaju sa svojom rodbinom na Musapstanu. 1.
Lica koja napuštaju Srpsku Republiku Krajinu i odlaze na teritorij Republike 2.
Hrvatske.
Lica koja prelaze iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu. 3.
PREDSJEDNIK KOMISIJE:
Mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
354
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
O V L A Š Ć E NJ E
KOJIM SE OVLAŠĆUJU PREDSTAVNICI UNPROFOR-a
I PREDSTAVNICI OPĆINSKE ORGANIZACIJE CRVENOG
KRSTA BENKOVAC DA MOGU NESMETANO PROVESTI SA
TERITORIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U REPUBLIKU
HRVATSKU DO PRELASKA NA MUSAPSTANU SLIJEDEĆA LICA
1. Žepina Ika 1903. god. Jagodnja Donja
2. Žepina Mara 1932. god. “
3. Lončar Ika 1919. god. Kula A.
4. Klarica Šime 1930. god. Raštević
5. Durutović Sanela 1984. god. Raštević
6. Tadić Dragica 1962. god. Raštević
7. Tadić Željko 1960. god. Raštević
8. Tadić Jozica 1934. god. Raštević
9. Tadić Mara 1981. god. Raštević
10. Tadić Nikolina 1983. god. Raštević
11. Tadić Nina 1987. god. Raštević
12. Zrilić Jela 1928. god. Perušić
13. Zrilić Manda 1924. god. Perušić
14. Zrilić Dara 1925. god. Perušić
15. Šunić Mate 1910. god. Rodaljice
16. Šunić Manda 1914. god. Rodaljice
354
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
302
17. Lukić Ante 1924. god. Medviđa
18. Lukić Jeka 1928. god. Medviđa
19. Lukić Šime 1912. god. Medviđa
PREDSJEDNIK KOMISIJE:
Mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
355
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 20., kut. 37.
141
1992., listopad 30.
Vukovar
Molba Fonda zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja Srpske oblasti SBZS
gospodarskim organizacijama regije da uplaćuju doprinose za zdravstveno
osiguranje građana
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
FOND ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
V U K O V A R
BROJ: 90/92
Vukovar, 30. 10. 1992.
Na području Slavonije i Zapadnog Srema koje je strahovito razrušeno u proteklom ratu
i gde se javljaju skromni počeci obnavljanja privrede, finansiranje zdravstvene zaštite za oko
87.500 stanovnika izrazito je teško.
Finansiranje zdravstvene zaštite vrši se uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje. Do
danas je prijavljeno oko 100 privrednih subjekata koji zapošljavaju 7.355 radnika /8,4%
ukupnog stanovništva/ za koje se uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje. Sa ovako
slabom privredom izuzetno je teško obezbediti zdravstvenu zaštitu na našem području a
kamo li van područja.
Zavod za zdravstveno osiguranje Vukovar sa sredstvima doprinosa ne podmiruje ni 1/3
potreba Zdravstvenog centra Vukovar. Danas u Zdravstvenom centru vlada nestašica lekova,
zavojnog materijala, injekcija, bolnica nema obezbeđeno grijanje a primanja zaposlenih su
ispod svake kritike. Jedino čega ima na pretek u bolnici su pacijenti koji još uvek ne shvataju
tešku finansijsku i materijalnu situaciju. Naše bolesnike u zdravstvenim ustanovama u
Jugoslaviji primaju samo uz plaćanje troškova operacija i bolničkog lečenja unapred.
355
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
303
Iznosi predračuna dosežu i cifru od 3.300.000 dinara. Toliki iznos doprinosa uplati nam
poduzeće od 500 zaposlenih. Troškovi ortopedskih pomagala za ranjenike i civilne žrtve rata
su učestali a iznosi po osiguraniku iznose do 1.500.000 dinara.
Apelujemo na sve privredne subjekte sa našeg područja da ne izbegavaju plaćanje
doprinosa za zdravstveno osiguranje. Pozivamo sve poljoprivrednike da plaćaju porez a time
i doprinos za zdravstveno osiguranje.
Redovnija i veća uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje garant je veće sigurnosti Vas
i vaših porodica.
Molimo sva poduzeća koja dobro finansijski stoje da pomognu Zavodu za zdravstveno
osiguranje Vukovar u obezbeđivanju sredstava za zdravstvenu zaštitu stanovništva Slavonije
i Zapadnog Srema.
V.D. DIREKTOR:
Sofija Jošić, [v.r.]
M.P.
356
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 009-24.
142
1992., listopad 30.
Knin
Molba Ministarstva fzičke kulture i sporta RSK Školi unutarnjih poslova u
Golubiću da omoguće polazniku škole nastup na nogometnoj utakmici
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo fzičke kulture i sporta
predmet: Molba. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH
veza: POSLOVA R. S. KRAJINA
broj: S-1948/92. Škola unutrašnjih poslova
mesto: Knin Knin – Golubić
datum: 30.10.1992.
Fudbalska reprezentacija “BARANJA – ISTOČNA SLAVONIJA – ZAPADNI SREM”
gostuje u Benkovcu dana 06.11.1992. godine i u Kninu dana 08.11.1992. godine.
U navedene datume imenovana fudbalska reprezentacija sastaje se sa fudbalskom
reprezentacijom “BANIJA – KORDUN – LIKA – JUŽNA KRAJINA”.
Za ovu posljednju reprezentaciju, izmedju ostalih igrača nastupa i igrač FK “DINARA”
Knin gospodin TICA DRAGAN, koji sada pohađa Školu Unutrašnjih poslova RSK u
Golubiću.
356
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Fond zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, Vukovar.
304
Molimo Vas da imenovanom fudbaleru omogućite odsustvovanje sa nastave u vremenu
od 06.-08.11.1992. godine, kako bi mogao igrati za fudbalsku reprezentaciju, u koju je
izabran.
Nadamo se da ćemo naići na Vaše pune razumjevanje, radi čega Vam se unapred
zahvaljujemo, pošto ove manifestacije nemaju samo sportski karakter već i političke
konotacije.
U očekivanju da će te udovoljiti našem traženju, primite naše najiskrenije sportske
pozdrave.
M i n i s t a r S e k r e t a r Ministarstva
FIZIČKE KULTURE I SPORTA: FIZIČKE KULTURE I SPORTA:
DAVID RASTOVIĆ, s.r. VUČENOVIĆ JOVAN, inž. org. rada, [v.r.]
M.P.
357
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 22.
143
1992., listopad 31.
Prijedor
Deklaracija sa zajedničkog zasjedanja skupština Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske o planovima za državno ujedinjenje
236.
Smatrajući da je pravo naroda na samoodređenje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politički status istorijsko, prirodno, sveto i neotuđivo;
Potvrđujući da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima
živi, garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;
Nalazeći da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji;
Konstatirajući da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska državni entiteti koji
su, nakon secesionističkog komadanja SFRJ, nastali ovaploćenjem prava na samoodređenje
i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno
sporazumijevaju o saradnji;
Ističući svoju privrženost normama međunarodne zajednice, a u skladu sa evropskim
nastojanjima ka jačanju međunarodne saradnje u svim vidovima koje obje strane smatraju
korisnim i na dobrobit svog naroda;
Skupština Republike Srpske Krajine i Skupština Republike Srpske, na zajedničkoj sjednici
od 31.10.1992. god. održanoj u Prijedoru, usvajaju sledeću:
D E K L A R A C I J U
1) Dvije skupštine objavljuju da će pravni sistemi u Republici Srpska Krajina i Republici
Srpskoj biti identični.
357
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
305
2) Dvije skupštine objavljuju da građani Republike Srpske i Republike Srpska Krajina
imaju srpsko državljanstvo, i da su državni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom
srpskog naroda i postojećim Ustavnim i zakonskim rješenjima.
Grb je tradicionalni grb Nemanjića sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela
trobojka i himna “Bože pravde”.
3) Dvije skupštine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno
i napadom na drugu Republiku, zbog čega stupaju u obrambeni savez čiji je zadatak da
obostrano štiti ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika;
4) Dvije skupštine objavljuju da nadležni organi i institucije treba da osiguraju jedinstveni
sistem obrazovanja, što uključuje jedinstven pravopis, jezik i ćirilično pismo.
5) Dvije skupštine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti
inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene
zaštite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr.
6) Dvije skupštine objavljuju da će Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti
zajedničke odnose iz oblasti carinske kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog
sistema.
7) Skupština Republike Srpske i Republike Srpske Krajine donijeće odluku da se izbori
za zajedničku Ustavotvornu skupštinu obave što prije, a najkasnije 90 dana po završetku
rata.
8) Skupština Republike Srpske Krajine i Skupština Republike Srpske zadužuju nadležne
organe dviju Republika da odmah formiraju odgovarajuća zajednička tijela radi postizanja
ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni
odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici skupština Republika i predsjednici
republičkih vlada.
9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skupštine obiju Republika
održavaće zajedničke sjednice.
10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudiće se i drugim srpskim državama.
11) Pokrenuće se inicijativa za sazivanje svih srpskih skupština (Republike Srpska Krajine,
Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore), gdje se će razmatrati politička,
ekonomska, kulturna i druga pitanja, koja su od opšteg interesa za srpski narod.
12) Skupština Republike Srpske i Republike Srpska Krajine opredjeljuju se za državno
ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjerit će se plebiscitom u ovim Republikama u najkraćem
roku.
Ujedinjenje se odlaže do isteka plana OUN o zaštiti Republike Srpske Krajine (Vensov
plan) i sprovešće se na osnovu rezultata plebiscita.
13) Ova Deklaracija će se objaviti u službenim glasnicima obje Republike.
Predsjednik Skupštine Predsjednik Skupštine
Republike Srpske Krajine, Republike Srpske
Mile Paspalj, s.r. Momčilo Krajišnik, s.r.
Prijedor,
31. oktobra 1992. godine
“Službeni glasnik RSK” (Knin), br. 17, 2. 11. 1992., str. 991-992.
306
144
[1992., listopad]
Vukovar
Izvješće o radu Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od
22. svibnja do 31. listopada 1992.
UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA OBLASNOG VIJEĆA
Poštovani poslanici, u ime preuzete obaveze, a ispred Oblasnog vijeća, šaljem Vam
izvještaje o radu Oblasnog vijeća, koji će biti podloga za tačku dnevnog reda na prvoj
sjednici Velike narodne skupštine.
Pošto Oblasno vijeće, a ne ja, u ime istog, nemam pravo sazivanja Velike narodne
skupštine, jer je to obaveza i pravo sekretarijata Velike narodne skupštine i predsjednika
Velike narodne skupštine, ja sam, u ime zaključaka Oblasnog vijeća, inicirao da sekretarijat
i predsjednik što hitnije sazovu Veliku narodnu skupštinu.
Oni čekaju, kako je predsjednik objasnio, stav Vlade i predsjednika Skupštine Republike
Srpske Krajine po pitanju provođenja izbora na području Republike Srpske Krajine, kako
bi kompletirali materijale i ostale tačke dnevnog reda, a bez kojih Velika narodna skupština
i njeno sazivanje ne bi imalo smisla.
Kada oni rješe ovo pitanje, i odluče o ostalim tačkama dnevnog reda, ovaj materijal,
odnosno izvještaji koje vam šaljem, biće podloga za raspravu o radu Oblasnog vijeća.
S poštovanjem i bratskim pozdravom.
PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA
Ilić Bogdana Milan
IZVJEŠTAJ O RADU
OBLASNOG VIJEĆA ZA PERIOD OD
22. 05. do 31. 10. 1992. g.
Za sjednicu Velike narodne skupštine
Srpske oblasti SBZS
Vukovar, septembra 1992.
Velika narodna skupština na sjednici održanoj 04. 04. 92., donijela je Odluku o organizaciji
i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Oblasno
vijeće je formirano kao izvršni organ vlasti za područje SO SBZS. Nadležnost vijeća, sa svim
zakonskim utemeljenjem, objavljeno je u Službenom glasniku Republike Srpske Krajine
broj 10 (od 20.V.1992.).
Kao izvršni organ vlasti, Oblasno vijeće djeluje za područje opština: Beli Manastir, Dalj,
Tenja, Mirkovci i Vukovar. U nadležnosti Oblasnog vijeća spadaju: izvršavanje zakona i
propisa Republike Srpske Krajine, odluka i opštih akata Velike narodne skupštine i
donošenje akata iz vlastite nadležnosti.
307
Oblasno vijeće izvršava zakonom propisane obaveze putem sekretarijata za: Opštu
upravu, Privredu i finansije, Poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Društvene djelatnosti,
Građevinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapređenje životne sredine,
Informisanje i regionalnu saradnju.
Za svaki od navedenih sekretarijata određeni su opseg i vrsta poslova i obaveza Odlukom
o organizaciji oblasnih organa uprave (Sl. glasnik RSK br. 10/92 član 2-28).
Rad Oblasnog vijeća je javan, a odvija se na sjednicama i radnim dogovorima koji
se održavaju jednom nedjeljno (u pravilu ponedjeljak) a nekad i više puta, što ovisi o
problematici i hitnosti rješavanja problema. Svaka sjednica Oblasnog vijeća se priprema.
Utvrdi se dnevni red i obrazloženje, raspravi problematika, te donesu zaključci, stavovi i
preporuke. Na slijedećoj sjednici se kao prva tačka dnevnog reda obavezno razmatra
realizacija zaključaka sa prethodne sjednice, kroz zapisnik sa zaključcima dostavljenim u
pismenoj formi, uz poziv članovima OV i drugima koji su pozvani na sjednicu.
Ovakav pristup u radu je ocijenjen kao neophodan, to ubrzava donošenje potrebnih
rješenja, odluka, preporuka i sl. Sjednice priprema stručna služba (sekretar i njegov
zamjenik).
PODRUČJA RADA
OBLASNO VIJEĆE
Prva sjednica Oblasnog vijeća održana je 22. 05. 1992. god. a do sada (31. 10.) je održano
24 sjednica sa 135 tačaka dnevnog reda.
Mora se konstatovati da je rad Oblasnog vijeća bio vrlo intenzivan i sveobuhvatan.
Problematika koja je razmatrana, prema složenosti i nadležnostima, bila je tretirana ozbiljno
i odgovorno.
Bilo je stanovitih lutanja u traženju rješenja zbog nepostojanja zakonom utvrđenih
subjekata i nedefinisanosti odnosa OV i Vlade RSK.
Prema problematici razmatrana su područja:
– bezbjednost i samozaštita
– plan i program rada Oblasnog vijeća i sekretarijata
– problematika zdravstva u Srpskoj oblasti
– naseljavanje područja izbjeglim i prognanim licima
– uspostava željezničkog i cestovnog saobraćaja
– snabdijevanje gorivom
– funkcionisanje vlasti u SO SBZS
– rad organa unutrašnjih poslova
– boračka i pitanja invalida rata
– monetarni i fiskalni sistem
– elektrifikacija 19 sela
– stanje razvoja i obnove Vukovara
– suzbijanje negativnih pojava u Srpskoj oblasti
– rad povjerenika u Visokom komesarijatu UN
– snabdijevanje perifernih sela
– raspolaganje napuštenom društvenom imovinom
– rad opština u Srpskoj oblasti
– rad carine u Srpskoj oblasti
– rad Oblasnog Crvenog Krsta
– rad povjerenika u EZ (redovni mjesečni izvještaj)
308
– pokretanje inicijative za donošenje zakona
– rad na pripremi predloga za izradu Statuta i drugih opštih akata za SO
– rad agencije za privredni razvoj
– statusna pitanja i odnos Oblasnog vijeća i Vlade RSK
– rad fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje
– rad službe za boračko-invalidska pitanja
– rad JP “STANKOM” na obnovi grada Vukovara
– rad inspekcijskih službi i iznalaženje rješenja za efikasnost i funkcionalnost službi
– formiranje kontrole mjera i dragocjenih metala
– razmatranje izvještaja o radu IS opštine B. Manastir
– rad osnovnih i srednjih škola u SO
– prenošenje obaveza Vlade RSK na Oblasno vijeće
– rad Zavoda za zapošljavanje u Vukovaru
– rad Zavoda za zapošljavanje u Srpskoj oblasti
– rad SDK u Srpskoj oblasti
– razmatranje problema u oblasti poljoprivrede, lovstva i vodoprivrede
– problemi u snabdijevanju vodom šećerane u B. Manastiru
– kategorizacija puteva i rad zimske službe
– eksploatacija šuma u SO i sprečavanje krađa
– finansiranje rada Oblasnih organa i organa vlasti u SO
– problemi u radu šumarija na zaštiti šumskog fonda.
Ove tačke dnevnog reda se uglavnom ponavljaju, tako npr. elektrifikacija 19 sela,
dalekovod i trafostanica su razmatrani na 9 sjednica, sve dok ne bude završen ovaj projekt
elektrifikacije.
Uglavnom, socijalna sfera dominira kao tema za rješavanje i nuđenje rješenja od strane
Oblasnog vijeća. Gotovo da nije bilo sjednice da se ovoj problematici nije posvetila dužna
pažnja, te donosila odgovarajuća rješenja, zaključci i preporuke. Bilo je stanovitih preklapanja
sa nadležnim ministarstvima.
Shodno Odluci o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća, isto je:
1. Provodilo zakone i druge opšte akte RSK, a čije je izvršavanje povjereno Oblasnom
vijeću
2. Izvršavalo odluke i opšte akte Velike narodne skupštine
3. Donosilo akte iz svoje nadležnosti
4. Predlagalo program razvoja, budžet i završni račun (Agencija za privredni razvoj)
5. Predlagalo odluke i opšte akte zakonodavnim tijelima
6. Utvrđivalo načela za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju oblasnih organa i službi
7. Postavljalo i razrješavalo starješine u službama OV
8. Usmjeravalo i usklađivalo rad oblasnih organa uprave
9. Davalo mišljenje na predloge odluka IS opština
10. Obrazovalo stručne i druge službe.
U svom radu Oblasno vijeće je imalo i imaće niz teškoća finansijske i kadrovske prirode.
Unatoč tome, odluke, uputstva, rješenja i zaključci Oblasnog vijeća predstavljali su osnovu
za korisna rješenja u složenoj problematici koja opterećuje SO SBZS.
Analizirajući ukupan rad Oblasnog vijeća, organa i tijela, koji rade i djeluju na prostoru
Srpske oblasti, može se konstatovati slijedeće:
309
Neophodnost postojanja regionalno-oblasnog nivoa političke vlasti i ekonomskog –
konsolidovanja ovog prostora.
Socijalna i društvena opravdanost podloge za rad na realizaciji zajedničkih pitanja: –
ekonomskih odnosa, industrije, energetike, saobraćaja, unutrašnjeg prometa, robe,
usluga, robnih rezervi, turizma, ugostiteljstva i male privrede. Oblast poljoprivrede
i grane koje se oslanjaju na istu su nezaobilazna potreba u postojanju oblasnih i
regionalnih organa, kao i u šumarstvu, lovstvu, zemljoradničkom zadrugarstvu,
veterinarstvu, zaštiti bilja i razvoju sela.
U sferi društvenih djelatnosti, oblasni nivo je takođe neophodno održavati i razvijati
zbog doprinosa koje je ovo Vijeće davalo i davaće u oblasti kulture, vaspitanja, obrazovanja,
studentskog i učeničkog standarda, društvene brige o djeci, unapređivanja odnosa u oblasti
zdravstva, socijalne politike, socijalne zaštite, penzijsko-invalidskog osiguranja, rada i
zapošljavanja.
Na oblasnom nivou su vođena i, u granicama mogućnosti, rješavana pitanja u oblasti
urbanizma, građevinarstva i komunalno-stambenih djelatnosti i unapređivanja životne
sredine. Mora se ipak konstatovati da nisu ispunjeni zacrtani zadaci i zakonom utvrđene
obaveze iz ove oblasti.
Odgovornost za rad Oblasnog vijeća i oblasnih organa prema Velikoj narodnoj skupštini
i Vladi RSK ostvarivala se podnošenjem informacija, izvještaja o radu i neposrednog
informiranja i rada i na raznim nivoima.
Podnoseći izvještaj o radu, Oblasno vijeće se opredijelilo za objektivnost, javnost i
istinitost u podnošenju informacija.
Poštujući propise, ovo Vijeće je imalo znatnih problema upravo u nedovršenosti dijela
propisa, zakona, uredbi i sl., za ovaj stepen organiziranja vlasti u Republici Srpskoj Krajini.
Realizaciju zadataka shodno usvojenim planovima rada na nivou Srpske oblasti provodili
su i:
Komitet za saradnju sa Evropskom ekonomskom zajednicom –
Komitet za izbjeglice u SO –
Oblasni Crveni Krst –
Oblasna geodetska uprava –
“Krajina-inspekt” za kontrolu mjera i dragocjenih metala –
Komitet za zaštitu sudskih prava u SO. –
[………, v.r.]
358
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 046-18.
358
Potpis nečitak.
310
145
1992., studeni 2.
Beli Manastir
Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
ZAPISNIK I ZAKLJUČCI SA
SJEDNICE OBLASNOG VIJEĆA
održane 02. 11. 1992. u Belom Manastiru
Prisutni: Milan Ilić, Dašić Dragiša, [………],
359
Nedić Pajo, Papić Tomislav, [Grahovac Ne]
bojša
Opravdao odsustvo: Matić Pero
Ostali prisutni: Latas Đorđe, Živanović Dragan, Čalošević [Đorđe]
Opravdao odsustvo: Egić Vukašin
Ostali odsutni: Šević Đorđe, Dr Višić [Milorad] [……..]
360
Jovan i Veljković [……]
361
Na sjednici je usvojen i razmatran slijedeći
D n e v n i r e d
Usvajanje teksta zapisnika i zaključaka sjednice održane 26. 10. 1992. godine u 1.
Vukovaru
Informacija o radu Zavoda za zapošljavanje i predlozi mjera za unapređenje rada 2.
Uslovi rada Oblasnog vijeća 3.
Informacija o izradi dokumenata za [sjednicu] narodne skupštine 4.
Informacija sa zajedničke sjednice Republike Srpske i RSK u Prijedoru [31. 10. 1992.] 5.
donošenje svečane objave (deklaracije) o zajedničkim interesima naroda
Informacija o teškoćama u radu doma za [vojne] invalide ovog rata u Šarengradu 6.
Dodjela radnog prostora Srpskom humanitarnom društvu “Krajina” 7.
Zaključci sa zajedničke sjednice predstavnika [pravosudnih organa] i SUP-a Vukovar 8.
Nakon rasprave doneseni su slijedeći:
z a k lj u č c i
Ad 1. Usvaja se kompletan tekst zapisnika sa sjednice od 26. 10. 1992. sa zaključcima.
Ovaj zapisnik rađen je u malo širem obimu sa zaključcima, obrazloženjem
zaključaka i naglascima iz rasprave.
Evidentno je da se treba povremeno dostaviti i širi tekst skraćenog zapisnika zbog
upućivanja na tehniku realizacije. Stručna služba, koja je u obavezi da pripremi
sjednicu i realizaciju dijela zaključaka, je često u nemogućnosti da obavi posao za
kratko vrijeme (sjednice se održavaju u pravilu svakih 7 dana tj. ponedjeljkom).
359
Nečitko u izvorniku.
360
Isto.
361
Isto.
311
Iz ovog zapisnika realizovana su dva zaključka, ostalih šest su u toku realizacije,
a zaključak, koji se odnosi na tačku 8c, odlaže se do sastanka sa ministrom Dr
Hadžić Mladenom.
Taj zaključak se odnosi na osiguranje tehničkih uslova za rad Službe za boračka i
pitanja invalida ovog rata. (Repac Stanko – zahtjev za gorivo-putni nalozi i sl.).
Ad 2. Radna grupa, imenovana od predstavnika Oblasnog vijeća (rukovodioci zavoda
za zapošljavanje, direktori JP, predstavnici OV i gosti iz Sombora i Šida), bila
je u obavezi da sačini analizu i problema u radu Zavoda za zapošljavanje, te da
Oblasnom vijeću ponudi soluciju za razrješenje složenih pitanja u ovoj oblasti.
Referent za ovu obavezu je izostao (drugi put). Stoga je pismena informacija po
podnesena na sjednici bila nepotpuna i problemi naznačeni:
1. Nefunkcionisanje Zavoda za zapošljavanje u Vukovaru
2. Problemi u strategiji zapošljavanja u SO SBZS
3. Formiranje Oblasnog zavoda za zapošljavanje
Oblasno vijeće donosi:
z a k lj u č a k
Formirati Zavod za zapošljavanje u opštini Vukovar. 1.
Razmotriti varijantu formiranja međuopštinskog zavoda za zapošljavanje za opštinu 2.
Vukovar, Tenja i Mirkovci sa sjedištem u Vukovaru.
Napraviti pismeno obrazloženje sa relevantnim podacima sa formiranje Oblasnog 3.
zavoda za SO SBZS, sa sjedištem u Belom Manastiru (eventualno u Vukovaru).
Naglasci iz informacije:
obavještenja o slobodnim radnim mjestima moraju biti efikasnije (putem radija, TV i –
sl.) plasirana
iznaći prednosti modela Zavoda za tržište rada i rješenju koje funkcioniše u Republici –
Srbiji, sa 23 okruga pri kojima postoje Zavodi za tržište rada
fakultetski obrazovane kadrove, magistre i doktore nauka nastojati zadržati u SO SBZS, –
stvoriti im mogućnost da svoje znanje i iskustvo ulože u privredni, kulturni i politički
život u ovoj oblasti.
Spriječiti odlazak kadrova iz perifernih područja prihvatljivom kadrovskom politikom.
(Navodi se odlazak elektro-inžinjera iz JP “Krajina” zbog nedopustivo niskih primanja za
visokostručni rad – podatak za 9. mjesec: 15.000 mjesečna primanja V. Čugalj).
Nedopustivo je zatvaranje u vlastita područja kao “feudalna lena” što je kontraproduktivno
za ukupni život u RSK.
U opštini Vukovar nedostaju državna obeležja, natpisi na ustanovama, uputstva i –
vodilje za rad sa strankama. Evidentan je niz propusta u rješavanju fundamentalnih
kao i marginalnih problema (Zavodi za zapošljavanje, finansiranje budžetske potrošnje,
školstvo, snabdjevanje, ubiranje poreza i dažbina, nesigurnost građana u nizu pitanja i
sl.,).
Za javne funkcije moraju se snositi javne odgovornosti i za sjednicu Velike narodne –
skupštine predložiti i neke kadrovske promjene, kao i informacije o radu i propustima
Vladi u Kninu.
312
Ad 3. Oblasno vijeće sa 41 zaposlenim, radi u vrlo teškim uslovima (nema grijanja,
prostorije kisnu, nema stakala, kancelarijskog materijala, telefaksa, telefona, mašine za
pisanje i sl. su nedovoljne i neispravne).
Usvaja se obrazloženje gospodina Jovčića
362
o otežanm radnim uslovima. Dana je
garancija da će se do 19. 11. 92. riješiti sva pitanja u vezi s krovom, grijanjem i
nabavom sredstava za rad.
Radna disciplina je zbog naprijed navedenog slaba, te Oblasno vijeće preporučuje
slijedeće:
1. Održati jednom nedjeljno kolegij sekretara.
2. Izvršiti diferencijaciju u kolektivu na radnom principu, te uručiti otkaze
radnicima koji nisu stručno zadovoljili, ili ne dolaze na posao. Za svaki
sekretarijat mora se voditi evidencija dolaska na posao i izvršavanja radnih
zadataka,a isplatu akontacija vršiti prema broju dana provedenih na poslu.
3. Radnicima Oblasnog vijeća, koji su iz opštine Beli Manastir, za 10. mjesec, iz
budžeta Opštine isplatiti razliku prema pripadajućim koeficijentima.
4. Za Oblasno vijeće sačiniti finansijski plan na bazi svih zaposlenih, a do kraja
1992. godine.
5. U komisiji za uređenje radnog prostora određuju se Papić Tomislav, predsjednik,
Ilić Milan i Nedić Pajo članovi, sa obavezom da ubrzaju poslove oko adaptacije
poslovnog prostora u Radničkom domu.
6. Svaki sekretarijat mora za slijedeću sjednicu dostaviti program rada (ako
nije sačinjen i predati u opštu upravu). Za program rada Oblasnog vijeća
(objedinjeni programi sekretarijata), zatražiti od Vlade u Kninu da se finansira
program rada Oblasnog vijeća (obaveza za sekretarijat za privredu i finansije).
7. Za slijedeću sjednicu sekretari moraju podnijeti izvještaj o kadrovskoj strukturi.
Zabranjuje se da se u naredna dva mjeseca primaju novi radnici u Oblasno
vijeće (u sekretarijate, bez posebnog odobrenja OV).
8. Na sjednici Vlade obavezni su da, shodno problematici koja će se raspravljati,
idu sekretari. Isti se moraju znatno više lično angažovati u kontaktima sa
resornim ministarstvima.
9. Sekretari Oblasnog vijeća moraju znatno više nego do sada službeno da
kontaktiraju sa Izvršnim Savjetima opština u domenu poslova i zadataka za koje
su nadležne (Službeni glasnik RSK broj 10/92). Neophodno je da se prikupe
osnovni podaci za potrebe rada sekretarijata i Oblasnog vijeća za sačinjavanje
lične karte Oblasti u svim područjima rada Oblasnog vijeća.
U raspravi o finansiranju rada Oblasnih organa uprave Vijeće donosi slijedeće
z a k lj u č k e
Finansijski plan Oblasnog vijeća napraviti shodno tački 4. ove preporuke (obaveza 1.
sekretarijata za privredu i finansije)
362
Nemanja.
313
Za finansiranje rada Oblasnog vijeća kao privremeno rješenje, određuje se 1% od 2.
poreza na promet. Uplatu sredstava vršiti odmah na žiro-račun Oblasnog vijeća. Za
realizaciju ovog zaključka lično su odgovorni predsjednici izvršnih savjeta opština.
U slučaju nepoštivanja hijerarhije organa vlasti od Oblasnog vijeća na niže, do mjesne 3.
zajednice i JP, zakonom nadređeni organ, institut vlasti mora postupiti po ovlašćenju tj.
smjenjivanju neodgovornih lica zbog nepoštovanja zakonom utvrđeni odredbi.
Ad 4. Izvještaje o radu Oblasnih organa lektorisane dostaviti u Sekretarijat za informisanje.
Zadužuje se isti da na vrijeme osigura štampanje potrebnih dokumenata (izvještaja)
te da ih, zajedno sa stručnom službom Velike narodne skupštine, pripremi za
dostavu poslanicima. Datum održavanja Velike narodne skupštine dogovoriti sa
predsjedavajućim gosp. I.
363
Končarevićem.
Prihvata se kratka informacija o pripremi izvještaja od strane stručne službe. Izvještaj
mora sadržavati; rad Oblasnog vijeća, sekretarijata i organa i tijela koje je imenovalo oblasno
vijeće za period od 6 mjeseci.
Ad 5. Istorijskoj sjednici skupština Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
prisustvovali su poslanici sa područja Srpske oblasti SBZS. Evidentan je niz
propusta u stručnoj službi Skupštine u Belom Manastiru. Izdvaja se nedostatak
osnovnih podataka o poslanicima, koji su morali biti napravljeni prije godinu
dana, tj. od konstituisanja Skupštine. Konstatuje se da Oblasno vijeće nije dobilo
zapisnik sa sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine održane 31. 10. 92. a kao
polazne orjentacije i upute u radu oblasnih organa. Indikativna je neažurnost i
nestručnost u pripremi protekle Skupštine. Oblasno vijeće nudi dio svojih stručnih
i kompetentnih kadrova za unapređenje u radu stručne službe Skupštine, sa
sjedištem u Belom Manastiru.
Usvojena deklaracija (svečana objava) donesena na zasjedanju Skupština RSK i RS,
održana 31. 10. 1992. u Prijedoru, sastavni je dio ovog zapisnika.
Konstatuje se da su projekcije oko ujedinjenja Krajine u fazi operacionalizacije.
Deklaracija, donesena 31. 10. 92. je jedna od etapa ka stvaranju državno-pravne
forme za konstituisanje države Srpskog naroda (građanske države) na prostoru
druge Jugoslavije. Pitanju službene upotrebe pisma i jezika, na područjima RSK i
RS; nije posvećena dužna pažnja i jezik i pismo, kao obiležja jednog naroda, treba
stručno usmjeravati u pismenoj komunikaciji organa vlasti i stranaka. Državna
obiležja moraju biti prisutna na javnim ustanovama na ćiriličnom pismu i srpskom
jeziku.
Ad 6. Izvršni savjet opštine Vukovar dodijelio je Službi za zbrinjavanje ranjenika objekt
bivšeg samostana Sv. Jakova, za smještaj invalida i nemoćnih lica stradalih kao
borci u ovom ratu. Nakon što je objekt, finansijskom pomoći iz Republike Srbije,
osposobljen, u dio objekta je smještena područna škola, a planira se i obuka (kurs)
milicije SUP-a. Razmatrajući dopis Službe za brigu o ranjenim borcima ovog rata,
SV je ocijenio da je politika dijela autonomaša iz Vojvodine usmjerena u pravcu da
sve ranjenike iz Srbije i Vojvodine (njih 540) vrati na područje RSK.
Za sve ranjenike nema uslova za životno i zdravstveno zbrinjavanje. Briga o teškim
ranjenicima se uspješno sprovodi u Vojvodini i Srbiji, a bogatstva ovog područja,
363
Ilija.
314
koja su na razne načine otišla umnogome pokrivaju troškove boravka ranjenika
boraca sa ovog područja.
Oblasno vijeće, sagledavajući pozadinu ovog odnosa te nemogućnost da se smjesti
više od sto ranjenih u ovom stacionaru, ne može meritorno odlučiti da se svi
ranjenici smjeste u Centar za zbrinjavanje u Šarengradu, već je na stajalištu da i
učenici osnovne škole, kao i milicioneri kursisti, shodno odobrenju IS Vukovaru,
koriste ovaj objekat.
U vođenju ukupne politike predstavnici vlasti ovog područja moraju realno ocijeniti
dobre namjere od podmetanja pod firmom “bratske pomoći”.
U ovom razmatranju, posebnu pažnju obratiti na nosioce politike iz redova i pod
uticajem katoličke provenijencije, autonomaša i sličnih.
Kad se stvore uslovi, ova država će preuzeti sve obaveze prema svojim mogućnostima
u oblasti zbrinjavanja, zaštite i slično.
Ad 7. Odobrava se isplata troškova Oblasnom zavodu za zaštitu kulturnih dobara u
iznosu od 13.760 din. Za potrebe registrovanja, kao i nabava pečata za ovaj oblasni
organ.
Ad 8. Oblasno vijeće daje podršku gospodinu Ilić Milanu za pismo koje će se uputiti
ministru unutrašnjih poslova, kao prilog za unapređenje rada organa SUP na
području RSK iz OV SO SBZS.
Ad 8a. Oblasno vijeće zauzima stav da se energičnim djelovanjem svih državnih organa,
a posebno pravosudnih represivnih moraju stvoriti pretpostavke za funkcionisanje
pravnog poretka u RSK.
Ad 8b. SUP Beli Manastir mora energičnije i profesionalnije obavljati zadatke iz svoje
nadležnosti, maksimalno se angažovati na sprečavanju (preventivi) i otkrivanju
počinilaca društveno štetnih radnji.
Oblasno vijeće izdaje slijedeće NAREDBE
1. Promjena ličnih karata (prijava za promjenu) obaviti za sve građane do
31.12.1992. godine.
Nakon ovog roka licima koja nisu podnijela zahtjev za promjenu (izdavanje)
nove lične karte, zabraniti izlazak sa područja pod jurisdikcijom Oblasnog
vijeća SO SBZS.
2. Registrovanja motornih vozila sa novim registarskim tablicama mora se obaviti
do 31.12.1992. godine.
Zabranjuje se izlazak vozila sa području SO SBZS koja su registrovana na ovom
području, a nisu promijenila registarske tablice u skladu sa ovom naredbom.
OCJENE I STAVOVI
Oblasno vijeće pozitivno ocjenjuje i daje preporuku za razmjenu kadrova po vertikali i
horizontali u RSK.
Operativnim radnicima SUP-a omogućiti da profesionalno i nepristrasno obavljaju
zadatke iz svoje nadležnosti, a po nalogu pravosudnih organa.
Mlade energične, moralno čiste ljude primiti u radni odnos kao pripadnike milicijskih
sastava i dobro ih platiti. Energično se boriti protiv korumpiranih i nesposobnih kadrova.
Ove kadrove hitno edukovati za posao milicionara.
Insistirati na redovnim radnim dogovorima izvršne vlasti uključujući i pripadnike
SUP-a.
315
U svim djelatnostima uvesti institut javnosti u radu (osim onih koji bi ugrozili vođenje
istražnih radnji).
Raditi na vraćanju povjerenja u rad milicije i razvijati saradnju sa širokim narodnim
slojevima.
Predstavnicima pravosudnih organa i sudijama osigurati zaštitu od “boraca” i ratnih
profitera, kao i grupa koje ugrožavaju živote sudija, imovinsku sigurnost i potkopavaju
temelje države RSK, srozavajući njen ugled.
Ad 8c Izvršni savjet Belog Manastira nudi TV centar za priloge za televiziju Baranja,
za opštine Tenja, Dalj i Mirkovce. Dogovor o danu kada bi ekipa TV iz Belog
Manastira posjetila i snimala priloge obaviti putem sekretarijata za informisanje i
regionalnu saradnju. Za svaku opštinu prilozi mogu, za početak, biti dostavljeni za
određene dane (npr. ponedjeljkom prilozi iz Mirkovaca i sl.).
Ad 8d Prijedlog kandidata za članove Izvršnog savjeta opštine Beli Manastir
1. PAVLOVIĆ STOJAN, iz Popovca
2. RUDIĆ DRAGIŠA, iz Darde
3. POPOVIĆ BRANKO, iz Čeminca
4. PLAVŠIĆ ILIJA, iz Kneževa
5. MIHAJLOVIĆ Dr MLADEN, iz B. Manastira
364
6. BOBERA MILAN, iz K. Vinograda
365
7. ALADŽIĆ STANOJA, iz B.Manastira
8. KATIĆ BRANKO, iz B. B. Manastira
9. ILIĆ ŽIVORAD, iz Suze
10. ŠIMUNOVIĆ DUŠAN, iz Belog Manastira
11. VRANIĆ SVETISLAV, iz Belog Manastira
Prijedlog se usvaja jednoglasno.
Ad 1. Usvaja se tekst i zaključci sa sjednice održane 26. 10. 92.
Ad 2. Obavezuje se IS opštine Vukovar da pravno utemelji Zavod za zapošljavanje za
opštinu Vukovar.
Ad Odluku o formiranju Oblasnog zavoda za zapošljavanje donijeti kad se stvore sve
potrebne pretpostave za formiranje istog.
Ad 3. Jednom sedmično održati kolegijum sekretara Oblasnog vijeća, a po potrebi i
sastanak svih zaposlenih u oblasnim organima uprave.
Za finansiranje rada Oblasnog vijeća određuje se kao privremeno rješenje iznos od 1% iz
poreza na promet.
Ad 4. Sačinjeni izvještaj o radu oblasnih organa za šestomjesečni period štampati za
sjednicu, da bi poslanicima bio upućen najkasnije osam dana prije početka
sjednice.
Ad 5. Svečanu deklaraciju za sjednicu Skupštine RSK i RS održane 31.10.1992. dostaviti
svim članovima Oblasnog vijeća i radnim tijelima organa vlasti, sa obavezom
provođenja u djelo donesenih zaključaka.
364
Beli Manastir.
365
Kneževi Vinogradi.
316
Ad 6. Rješenje korišćenja doma u Šarengradu, kako je rješio IS Vukovara, primljeno na
znanje, a zahtjev rukovodioca Službe za zbrinjavanje boraca i invalida rata uputiti
na IS Vukovar.
Ad 7. Srpskom humanitarnom društvu “Krajina” odobrava se prostor za rad na području
opštine Beli Manastir.
Ad 8. Podržavaju se stavovi u pravcu unapređenja rada Ministarstva unutrašnjih poslova
RSK iz pisma kojeg će sastaviti predsjednik Oblasnog vijeća gospodin Ilić Milan.
Ova rekapitulacija kao i tekst zapisnika dostavlja se učesnicima sjednice, te
predstavnicima IS opština sa ciljem da se svi, bez posebnih posrednika, uključe u
razrješavanje pitanja koja su razmatrana na sjednici. Stanoviti zastoj u radu mnogih
organa je evidentan, ali vrijeme i problemi, i narod kojem je sve teže, nas obavezuje
da svoj deo posla u obavljanju javnih funkcija obradimo stručno, korektno,
profesionalno, odgovorno i do kraja, kako dolikuje pravim narodnim tribunima.
Slijedeća sjednica će se održati u Vukovaru dana ___________________
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 178-106.
146
1992., studeni 3.
Knin
Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije UNPROFOR-a i hrvatske
delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovništva u skradinsko zaleđe
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Knin, 03. 11. 1992. godine
MUP – RSK
– Ovdje –
Z A P I S N I K
Sa sastanka predstavnika MUP – RSK za provođenje rezolucije 762, 03.11.1992. godine u
Žitniću.
Sastanku su prisustvovali:
DELEGACIJA UNPROFOR-a
1. Kabelo Maknetna – civil affars
2. GILBERTO BARROS UNMO
3. Raja Al-stget UNMO
SRPSKA DELEGACIJA
1. Amanović Nikola – MUP
2. Tanjga Dragan – ZŠTO
317
HRVATSKA DELEGACIJA
1. Ante Ljubičić – HV
2. Zdravko Stančić SO Šibenik
Sastanak je otvorila gospođa Kabelo Maknetna predstavnik UNPROFOR-a za civilna
pitanja.
Za sastanak je utvrđen slijedeći dnevni red:
1. Povratak stanovništva u Skradinsko Zaleđe.
Ad-1.
Po utvrđivanju dnevnog reda za riječ se javio Ljubičić Ante. Postavio je problem područja
opštine Šibenik za PILOT PROJEKT (povratak izbjeglica), na njihova ognjišta o čemu
je bilo riječi na sastanu u Šibeniku 01. 10. 1992. godine sa predstavnicima Francuskih
i Kenijskih snaga u čemu su učestvovali Flori i Viktor Andrejev pred. za civilna pitanja
UNPROFOR-a.
Ante Ljubičić je istakao da želi da parcijalno rješava samo ovo pitanja Skradinskog Zaleđa,
problem sa područja opštine Šibenik dok na krupna pitanja u RH ne može utjecati.
Konkretno zatražio je posjetu delegacije opštine Šibenik slijedećim mjesnim
zajednicama:
– ČISTA MALA
– ČISTA VELIKA
– RUPE
– LAŠKOVICA
– IĆEVO
Ovu posjetu hrvatska strana bi realizirala uz pomoć UNPROFOR-a, te na osnovu
sagledane situacije išla na obnovu – stvaranje uslova za povratak izbjeglica.
Druga strana ističe da se političko ustrojstvo u ovom dijelu nema potrebe isticati ni o
njemu razgovarati.
Ljubičić i Stančić zatražili su odobrenje za posjetu belgijske delegacije Rupama za dan
04.11.1992. godine kako bi dobili pomoć iz vana za obnovu, te naglasili da imaju sponzore
i za Čistu Veliku.
I na kraju su istakli da po programu PILOT PROJEKT povratak izbjeglica treba najprije
izvršiti u etnički čista sela.
U vezi navedenog reagirao je Amanović kojom prilikom je izjavio da navedenu
problematiku treba rješavati kompleksno sa nadležnom potkomisijom za izbjeglice.
U ovom važno je istaknuto da je Skradinsko Zaleđe predmetne MZ opšte u sastav SO
Knin, te isto treba rješavati sa legitimnim predstavnicima tih mjesnih zajednica i SO Knin.
U ovom konkretnom slučaju prisutna srpska delegacija predložila je rješenje ovog pitanja
sa meritornim predstavnicima – potkomisijom za izbjeglice.
U tom smislu dogovoren je sastanak za 10.11.1992. godine (utorak) u 10 časova u
Žitniću.
Zapisnik sastavio
Amanović Nikola, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 38.
318
147
1992., studeni 4.
Ilok
Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-u i Sekretarijatu Vlade RSK na
pomoćnika ministra MUP-a koji je zabranio Okružnom zatvoru u Glini zamjene,
premještanja i puštanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije BiH
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Broj: 112-36/92-XII-01
Ilok, 4. 11. 1992. godine
366
1. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
2. SEKRETARIJAT VLADE RSK
K N I N
PREDMET: Upozorenje
Naše Ministarstvo primilo je od Okružnog zatvora u Glini dopis pod brojem Sl/92 od
15.10.1992. godine, kojim se pomoćnik ministra MUP-a Knin Paić Toša, obraća upravniku
Okružnog zatvora Glina i istoga moli da ne dozvoli nikakve zamene, premeštanja i puštanja
na slobodu zatvorenika, bez odobrenja pomoćnika ministra MUP-a Paić Toše ili sekretara
SUP-a Glina.
Ministarstvo pravosuđa i uprave skreće pažnju navedenim organima, da je ovakav način
postupanja nezakonit, jer zadire u nadležnost rada pravosudnih organa, koji su po Zakonu
o sudovima usvojenom u RSK-u nezavisni u svom radu. Zbog toga Ministarstvo pravosuđa
i uprave zahteva od Ministarstva unutrašnjih poslova RSK i Vlade RSK da se u vezi sa
zatvorenicima primenjuje zakon i da se ubuduće organi unutrašnjih poslova ne mešaju u
nadležnost rada pravosudnih organa, te da postupaju u skladu sa važećim propisima, kako bi
se izbegli nesporazumi, a pojave kakva se je desila upućivanjem citiranog dopisa upravniku
Okružnog zatvora Glina. Smatramo da bi MUP RSK trebao uputiti svojim organima na
području RSK da se u svom radu pridržavaju zakona.
S poštovanjem!
SEKRETAR MINISTARSTVA
Mira Rebić, [v.r.]
M.P.
367
M.P.
368
Arhiva
Upućeni dopis se odnosio uglavnom na zarobljene pripadnike muslimanske i hrvatske
vojske koji se nalaze u Okružnom zatvoru u Glini a protiv kojih je podignuta optužnica za
366
U gornjem desnom kutu rukom dopisano: “Poslati na uvid Paić Toši.”
367
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo uprave i pravosuđa, Knin.
368
Prijemni pečat: RSK, MUP, br.273-1, 20. 11. 1992., Knin.
319
neka druga KD. S obzirom da nema dokaza za ta djela UNPROFOR-a vrši pritisak da se
oni puste što u ovom slučaju nije prihvatljivo. Tošo
369
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
148
1992., studeni 5.
Ilok
Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave RSK da državni organi i organizacije
krše Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedišta općina i
općinskih organa, ulica i trgova, poduzeća i radnji nisu usklađeni s “nacionalnim
osjećajima”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo pravosuđa i uprave
Broj: 021-17/92-XII-03
Ilok, 5. 11. 1991. god.
PREDMET: Upozorenje o isticanju natpisa i naziva
Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma (Službeni glasnik Republike Srpske Krajine
broj 3/92), stupio je na snagu 24. marta 1992. godine. U roku od 3 meseca od dana stupanja
na snagu ovog zakona, svi državni organi i drugi organi i organizacije bili su dužni uskladiti
sa ovim zakonom nazive mesta, ulica, nazive organa, organizacija, firmi i drugih javnih
natpisa.
Kontrolom i obilaskom pojedinih opština i drugih organa od predstavnika ovog Ministarstva
uočeno je sledeće:
– nazivi sedišta opština i opštinskih organa uprave nisu ispisani tekstom koji je propisan
Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisma.
– u pojedinim opštinama i organima uprave nisu istaknuti nikakvi natpisi niti se zna koji
sve organi postoje u zgradama i objektima.
– kancelarije određenih organa nisu označene niti upisani nazivi organa, imena radnika sa
funkcijom odnosno radnim mestom.
– posebno je uočeno da u kancelarijskim i drugim radnim prostorima još uvek stoje stare slike
kompromitiranih ličnosti i razni natpisi koji su neadekvatni za naše nacionalne osećaje.
– takođe je uočeno da su ulice i trgovi unutar naseljenih mesta označeni starim nazivima i
imenima, pa čak i glavne ulice u pojedinim mjestima koje nose nazive imena koja ne trebaju
biti na natpisu.
369
Zabilješka Paića po prijemu dopisa.
320
– uočeno je da preduzeća i firme nemaju čak nikakve natpise a mnoge firme ili radnje imaju
čak obilježja ustaškog režima koji stoje na zidovima, fasadama i drugim istaknutim javnim
mestima i ne pokušavaju se skinuti ili izbrisati.
Ovo Ministarstvo posebno ukazuje svim državnim organima Republike Srpske Krajine da
su dužni odmah pristupiti isticanju naziva organa sa pažnjom označavanja naših državnih
simbola “zastave i grba”.
Ministarstvo pravosuđa i uprave upozorava posebno nadležna ministarstva da izvrše nadzor
nad sprovođenjem odredaba Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u okviru svog
delovanja i nadležnosti.
DOSTAVLJENO:
1. Svim ministarstvima.
2. Skupštini opštine.
3. Izvršnim savetima opštine.
4. Arhiva – ovde.
MINISTAR:
Šuša Vojin
SLUŽBENA BELEŠKA!!!
Ovaj dopis upućen je 5. 11. 1992. godine
sledećim opštinama, Knin, Benkovac, Gračac, Donji Lapac,
Korenica, Obrovac, Dvor na Uni, Slunj, Plaški, Vojnić,
Vrginmost, Glina i Petrinja.
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A194-204
149
1992., studeni 6.
Knin
Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a
u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a prema miliciji RSK
(oduzimanje oružja u selu Bukovčani te blokiranje mosta na rijeci Savi), koji nisu u
skladu s Vanceovim planom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj 08/4-10-72-158
Knin, 06. 11. 1992. g.
Upozorenje na nepravilnost
321
postupaka UNPROFOR-a
protest, dostavlja.-
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
DRŽAVNOM KOMITETU ZA SARADNJU
SA UNPROFOR-om RSK KNIN
U poslednje vreme učestali su nepravilni postupci predstavnika UNPROFOR-a prema
pripadnicima milicije Republike Srpske Krajine. Ova pojava je naročito izražena u sektoru
“Zapad”.
Navodimo dva karakteristična slučaja:
– blokiranje mosta na rijeci Savi, o čemu je već bilo govora,
– Dana 03.11.1992. godine u 22,10 časova u selu Bukovčani, pripadnici UNPROFOR-a
presreli su našu patrolu, po povratku sa zadatka i oduzeli milicionerima lično naoružanje
(jedna automatska puška i dvije poluautomatske puške), milicioneri su privedeni u stanicu
milicije Pakrac.
Nakon tog incidenta predstavnici UNPROFOR-a su u selu Bukovčani opkolili stanicu
milicije – graničnu Karaulu i odneli 4 poluautomatske puške, 3 automatske puške i jedan
privatni pištolj marke “Manser”, odneto je i 193 komada metaka 7,62mm za AP-PAP i 13
komada metaka pištoljske municije kalibra 9mm.
Ovakve postupke pripadnika UNPROFOR-a više nećemo moći tolerisati, već ćemo
preduzimati protiv mjere, niko više neće moći razoružavati našu miliciju, bilo da se radi o
lokalnoj ili regionalnoj miliciji.
Da bi se izbegli mogući incidenti molimo komandu UNPROFOR-a da odmah zabrani
ovakve akcije, jer u protivnom može doći do nesagledivih posledica. Naše je pravo i po
Vensovom planu, da imamo lokalnu i regionalnu miliciju sa naoružanjem uobičajenim za
sve policije svijeta.
Molimo Državni komitet RSK za saradnju sa UNPROFOR-om da o ovom incidentu
upozna Državni komitet SRJ za saradnju sa UNPROFOR-om i Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija.
Za M I N I S T A R – a
Milan Martić
[…………, v.r.]
370
M.P.
371
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.
370
Potpis nečitak.
371
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.
322
150
1992., studeni 9.
Knin
Zahtjev predsjednika Okružnog suda u Kninu Đure Kresovića MUP-u RSK za
mišljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Rakić iz jame Golubnjača u
kojoj se nalazi i 40-ak leševa osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUŽNI SUD U KNINU
MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Gospodine ministre!
Iako nije uobičajeno komuniciranje na ovaj način, vezano za krivične predmete koji se vode
kod ovog suda, s obzirom na delikatnost problema s kojim sam se susreo u ovom predmetu
odlučio sam se da Vam napišem ovaj dopis.
Kod ovog suda vodi se krivični postupak protiv okrivljenih: Budisavljević Čede, Grujičić
Bogdana, Malinović Mirka, Novaković Gorana i Bogunović Milana, zbog postojanja
osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ubistva iz čl. 47. st. 2. tač. 6. KZ Republika
Srpska Krajina. Okrivljenima se stavlja na teret da su kao pripadnici stanice milicije
Teslingrad, polovinom oktobra 1991. lišili slobode obitelj Rakić Mane i to: Rakić Manu,
njegove sinove Milovana i Dragana, te kćerku Radmilu koje su zadržali u Teslingradu u
prostorijama dječjeg vrtića radi provjere navoda o njihovoj saradnji s MUP-om Hrvatske.
Dana 20. na 21. oktobar 1991. u vikend kući Serdar Milana u Širokoj kuli Budisavljević
Čedo, Malinović Mirko i Bogunović Milan nakon pretresa kuće da su ubili Rakić Lucu
ženu Mane, a potom leš pokrili krpama, polili petrolejem i zapalili, a krajem oktobra da su
pobili Rakić Manu, njegova dva sina i kćerku, a potom leševe bacili u jamu zv. “Golubnjača”
u Svračkovom Selu.
Radi prikupljanja dokaza u fazi istrage ukazuje se neophodnim da se ekipa speleologa spusti
u jamu “Golubnjača” izvadi iz nje leševe ukoliko se tamo nalaze te da se izvrši identifikacija
leševa. Kad je ovaj sud namjeravao s ekipom speleologa provjeriti da li se u jami “Golubnjača”
nalaze leševi porodice Rakić, došli smo do saznanja da se u toj jami nalazi veći broj leševa.
Prema izjavi milicionara SJB Gračac, a što je potvrdio i sam komandir SJB Surla Željko,
sumnja se da je u jamu “Golubnjača” u toku ovog rata, pored porodice Rakić bačeno još 40-
tak leševa građana hrvatske nacionalnosti. O ovim saznanjima upoznao sam predsjednika
Vrhovnog suda Republike Srpska Krajina kao i ministra za pravosuđe i upravu Republike
Srpska Krajina.
Postavlja se pitanje kako izvršiti vađenje i identifikaciju leševa porodice Rakić, a da se ne
vade i identifikuju i drugi leševi? Da li vaditi sve leševe ukoliko se u jami nađu? Što činiti da
za jamu i tolike leševe ako su u njoj ne sazna UNPROFOR, odnosno što ako UNPROFOR
sazna i bude zahtijevano da se iz jame izvade leševi? Kako to sve pravdati pred našom i
svjetskom javnošću?
323
Napominjem da se rodbina porodice Rakić interesira i zahtijeva da se leševi iz jame vade
tako kategorično, kao da su sasvim sigurni da se oni tamo nalaze, a ukoliko se to ne učini u
što kraće vrijeme “prijete se” da će obavjestiti UNPROFOR.
Molim gospodine ministre da o ovom slučaju i navedenim problemima dadete Vaše mišljenje.
Mislim da o ovoj problematici treba zauzeti konkretan stav, jer da se ovdje radi o problemu
političke naravi, kako postupiti, a da se ne napravi politička greška, što ja kao predsjednik
Okružnog suda Knin ili istražni sudija u konkretnom predmetu nisam u stanju sam preuzeti
odgovornost, s obzirom na složenost problematike koja prelazi moje kompetencije.
U Kninu, 9. novembra 1992. godine.
PREDSJEDNIK SUDA
Kresović Đuro, [v.r.]
M.P.
372
Na znanje:
1. Predsjedniku Vrhovnog suda RSK,
2. Ministru za pravosuđe i upravu RSK,
3. Predsjedniku Vlade RSK
(svima neposredno).-
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 435.
151
1992., studeni 9.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u
selo Ceranje Donje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/63-92
Knin, 09. 11. 1992. godine
O D O B R E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu dovesti na
teritorij Republike Srpske Krajine slijedeće lice:
372
Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.
324
DRAČA JOVAN, rođ. 29.09.1952. od oca Drage i majke Danice –
DRAČA NEDA, rođ. 01.01.1952. –
DRAČA ZORAN, rođ. 28.09.1977. –
DRAČA GORAN, rođ. 28.09.1979. –
S adresom stanovanja Sutjeskina 234 – Split. Svi za dolazak u Ceranje Donje – Benkovac.
Ujedno se navedenoj porodici ovim odobrenjem dozvoljava da dovezu lični automobil
“LADA” (Zastava) ST-415-49 i namještaj.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
373
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
152
1992., studeni 9.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u
selo Kričke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/62-92
Knin, 09. 11. 1992. godine
O D O B R E NJ E
Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu dovesti na
teritorij Republike Srpske Krajine slijedeće lice:
PERIŠIĆ PETAR, rođ. 26.10.1950. od oca Ljubomira i majke Božice –
PERIŠIĆ GOJANA, rođ. 05.04.1976. –
PERIŠIĆ OGNJENKA, rođ. 02.11.1977. –
PERIŠIĆ LJUPKA, rođ. 27.07.1983. –
PERIŠIĆ SAŠA, rođ. 11.06.1986. –
PERIŠIĆ ZVJEZDANA, rođ. 05.02.1958. –
S adresom stanovanja Studinov 10 – Split. Svi za dolazak u s. Kričke – Drniš.
373
Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
325
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
374
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
153
1992., studeni 11.
Benkovac
Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog krađe ikona u
rimokatoličkoj crkvi u Novigradu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 234/92.
Datum 09.11.1992. godine
OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU
B E N K O V A C
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela čl. 164. st. 1. KZ-a RSK-a

( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a)
na štetu Rimokatoličke crkve u Novigradu
( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog )
boravište-sjedište u Novigradu ulica
broj _____ općina Benkovac
O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava
se slijedeće:
Dana 08.11.1992. godine u 9,00 sati putem telefona prijavljeno je dežurnoj službi SJB
Benkovac od strane komandira OGM
375
iz Novigrada Alavanja Velibora da je izvršena krađa
Ikona iz Rimokatoličke crkve “Porođenje Marijino” iz Novigrada.
374
Isto.
375
Odjeljenje granične milicije.
326
Nakon zaprimljene prijave na lice mjesta su izišli radnici SJB Benkovac koji su izvršili
uviđaj o čemu je sačinjen zapisnik koji vam u prilogu dostavljamo.
Krađa je izvršena na način što je NN
376
izvršilac ili više njih ušao kroz razvaljena vrata
crkve u Novigradu, te sa sjevernog i zapadnog zida crkve skinuo 7 komada Ikona različitih
veličina, 5 malih, jednu srednju i jednu veliku sa motivom na slikama Stajališta od Krista.
Obavili smo informativni razgovor sa Ćorić Marom iz Novigrada koja brine o toj crkvi o
čemu je sačinjena službena bilješka koju vam u prilogu dostavljamo.
Krim tehničar je fotografirao lice mjesta, o čemu će biti sačinjen fotoelaborat, lice mjesta
je detaljno pregledano.
Poduzet ćemo druge operativne mjere i radnje u cilju identifikacije počinioca a o svemu
urađenom bit ćete blagovremeno obaviješteni.
NAČELNIK:
Vujko Slobodan, [v.r.]
Prilog: Spisi. –
377
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
154
1992., studeni 9.
Ilok
Izvješće Jovanke Vidović o radu Stambene komisije MZ Ilok, te naseljavanju Srba u
kuće i stanove protjeranih Hrvata
VIDOVIĆ JOVANKA
ILOK
Kralja Petra I
Broj 71
IZVEŠTAJ O MOM RADU U STAMBENOJ KOMISIJI
Na sednici Kola srpskih sestara Ilok, održanoj 05. 05. 1992.g., donešena je odluka da se
delegiraju 2 članice KSS – da bi pratile rad Stambene komisije (pošto su kolale svakakve
priče o Komisiji). Delegirane smo sestra Milka Živanović i ja. Pratile smo rad Komisije,
ustanovile činjenično stanje i podnele pismeni izveštaj KSS. Sestra Milka se povukla nakon
obavljenog zadatka, a ja sam, na predlog tada samo 3 zvanično aktivna člana Komisije,
ostala da radim u Komisiji. Mnogima se nisu svidele moje poštene metode rada, pa su
376
Nepoznati.
377
Prilozi u posjedu HMDCDR-a, 23., kut. 44.

327
pokušali odmah da me eliminišu. Ja sam se ipak uspela izboriti i zvanično sam naimenovana
09. 03. 1992.g., od strane Izvršnog saveta mesne zajednice.
Za rad u Komisiji me nisu ponukale materijalne pobude, nego zbog toga da bih pomogla
svim onim jadnicima, koji su bili u istoj situaciji kao i ja i da bih se izborila za neku pravdu.
Danas vidim da sam se borila protiv vetrenjača. Proživela sam ratne strahote, gledala kako
mladi ljudi umiru i zato sam prevashodno pokušala da pomognem invalidima, porodicama
poginulih i borcima.
I pre rata sam bila aktivna u humanitarnim organizacijama, kao što su: Društvo prijatelja
dece-MIR (na nivou Jugoslavije, u sklopu UNICEF-a), bila sam u Odboru za gradnju
Dečje ambasade u Mećašima, u Odboru za prihvat dece Černobila itd.
Za svoj rad u Komisiji sam dobila: za VI mesec 8.000, za VII i VIII po 12.000, za IX 20.000
dinara iako taj posao niko ne bi radio ni za daleko veću svotu.
Pošto je zatečeno potpuno haotično stanje (od prijašnjih Komisija je nedostajalo 2/3
dokumentacije) krenulo se ponovo u popis ulica i njihovo obrađivanje. Usporedo s tim,
izdavana su i rešenja i tu je bilo mnogih poteškoća, pošto su se ljudi svakodnevno preseljavali
bez odobrenja Komisije i bez razloga. Doneli smo rešenja na dotičnu adresu, čovek je već
bio na drugoj. Obradili smo ponovo čitav grad, osim Slovačkog kraja. I danas se pojedinci
preseljavaju iz dobrog u bolje. Komisija im ne može ništa jer vlada bezakonje i bezvlašće.
Nemamo nikakve saradnje sa Centralnom komisijom, odnosno sa Komesarijatom za
izbeglice, kako se sada zove, po odluci Oblasnog veća donešenoj 15. 6. 1992. g. Na toj
sednici su donešene i druge odluke koje do danas nisu sprovedene. Ja sam iz svega toga
pokušala, savesno i pošteno, da napravim najbolje što sam mogla. Pogotovo što u poslednja
dva meseca, preostala 3 člana Komisije gotovo da i nisu ništa radili.
Kada smo dobili spisak od pedesetak milicionera koji više nisu radili u Stanici milicije Ilok-
samo 2 ključa su stavljena Komisiji na raspolaganje. Mnogi su otišli, ostavili porodice ovde,
ostali su predali ključeve svojim prijateljima i rođacima.
U Iloku su svi drugi više useljavali od ove sadašnje Komisije.
Mi smo samo mogli da konstatujemo činjenično stanje i da pokušamo nešto da ispravimo,
ali smo nailazili na vrlo žestok otpor. Od 530 izdatih rešenja, ja lično sam pomogla da se
usele desetak porodica i to: Invalida, ranjenih i boraca. Kod ovako izdatog rešenja nastojala
sam da se ispoštuju kriteriji. Ako sam negde, svesno ili nesvesno pogrešila, spremna sam da
za to odgovaram. Još jednom naglašavam i podvlačim da nikakve materijalne koristi nisam
imala, osim pre navedene, zvanično dobijene. Ako neko smatra drugačije, ja ga pozivam da
to argumentovano dokaže. Za kojekakve makinacije pojedinaca, ja nisam odgovorna.
Kakvim sam verbalnim i fizičkim napadima, iako neosnovano, unazad 2 meseca bila
izložena, može najbolje da posvedoči predsednik Izvršnog saveta mesne zajednice Nikola
Relić i ostali ljudi koji ovde rade. Isto tako mogu da kažu tko je, koliko i kako radio u ovoj
Komisiji.
U prilogu dostavljam:
Spisak porodica, koje sam ja uselila, ili pomogla da se usele u Iloku. 1.
Popis milicionera koji više ne rade u Stanici milicije Ilok i objašnjenje što se 2.
dogodilo sa stambenim prostorom (objektima) u kojima su stanovali.
Popis milicionera koji rade u Srbiji, a ovde su ostavili porodice. 3.
Popis građana Republike Srbije, odnosno SR Jugoslavije, koji su zauzeli kuće u 4.
Iloku (oni koji su meni poznati).
328
Popis domaćih – Iločana, koji su zauzeli tuđe kuće (koji su meni poznati). 5.
U Iloku, 09. 11. 1992. godine
Vidović Jovanka, [v. r.]
M.P.
378
BROJ 1.
PORODICE KOJE SAM JA SMESTILA ILI IM POMOGLA DA SE SMESTE U
ILOKU
JOVANOVIĆ STEVO, Dunavska 25 – invalid na štakama, 8 članova porodice. Kuća 1.
ima oko 90 m2.
DODIKOVIĆ RANKA, Petra Kočića 63 – udovica i sin ranjen, 6 članova porodice. 2.
Kuća ima 80 m2.
NOVAKOVIĆ NIKOLA, Ive Andrića 4/2 – borac, 2 brata poginula. 3.
Dvosoban stan. 4.
SMOLJANIĆ MIRKO, Nemanjića 10 – 2 učesnika rata, 11 članova porodice. Kuća 5.
ima 120 m2.
STARIJAŠ DRAGO, Ive Andrića bb – borac, 4 člana porodice (supruga trudna). Kuća 6.
ima 80 m2, bila je nedovršena, odnosno nije imala struju i vodu.
VUJAKLIJA RADA, Kralja Petra I (M. Tita 91-a) – učesnik rata, 3 člana porodice, sin 7.
u Armiji. Kuća stara, nema kupatilo.
JOVANOVIĆ SAVO, Gavrila Principa 3 -borac i ranjen, srčani bolesnik. Četiri člana 8.
porodice. Kuća nedovršena.
MUJADIN MILENKO, Kralja Petra I (bivša M. Tita 64) – učesnik rata, dvoje male 9.
dece. Stan.
GLAMOČIĆ MILORAD, Kralja Petra I (M. Tita 60) – borac, dvoje male dece. 10.
Stan.
BOMEŠTAR UROŠ, Ive Andrića 4/ – učesnik rata, dvoje dece. Stan. 11.
LOKNER ANTUN, Beogradska 1 – borac, dvoje male dece. Kuća nedovršena. 12.
ŠTULIĆ DUŠAN, Belgradska 36 – roditelji i udovica poginulog borca. 13.
VUKMIR SVETOZAR, Zmaj Jovina 64 – roditelji poginulog borca. 14.
STANICA MILICIJE ILOK
Ilok, 23. 06. 1992. god.
S P I S A K
RADNIKA STANICE MILICIJE ILOK SA ADRESAMA STANOVANJA KOJI
SU OTIŠLI IZ STANICE MILICIJE ILOK U SVOJE MATIČNE ORGANE NA
PODRUČJU REPUBLIKE SRBIJE ILI KOJI SU PREMEŠTENI U DRUGU STANICU
MILICIJE NA PODRUČJU SEKRETARIJATA VUKOVAR
378
Okrugli pečat: RSK, SO SBZS, Opština Vukovar, IS MZ Ilok.
329
Bajić Lazo Benešićeva br. 13 ostavio porodicu 1.
Bajić Nedeljko Benešićeva bb ostavio porodicu 2.
Božić Zoran Zlatana Sremeca 1 ostavio ključeve Matarug B. 3.
Bogić Ilija M. Tita 68 ostavio ključeve drugom milicioneru 4.
Savković Ivan M. Tita 68 5.
Bursać Đuro Benešićeva bb predao ključeve crvenim 6.
Dereta Nikola Zlatana Sremeca 3/1 uselio milicioner 7.
Erceg Boris Zlatana Sremeca br.19 predao ključeve drugom 8.
Garić Veljko Zlatana Sremeca br.31 predao ključeve drugom milicioneru 9.
Vekić Stevo
Graovac Siniša Zlatana Sremeca 9 predao ključeve “Zvezdi” za kadrove 10.
Graovac Saša stanovao kod Bjelajac Miroslava 11.
Njegovan Nikica M. Tita 84 predali ključeve 12.
Grmuša Branko M. Tita 84 Šakić Vidi 13.
Ilić Milovan Zlatana Sremeca br.3 nepoznat 14.
Jokić Goran Zagrebačka 7 majka ostala u kući 15.
Jovanović Nebojša Zlatana Sremeca 4/4 sa njim u stanu još jedna porodica koja 16.
je ostala u stanu
Karanović Ranko A. Cesarca 44 uselio drugi milicioner Karanović 17.
Knežević Dušan Zlatana Sremeca 34 uselio Rambo 18.
Kukić Stanko Benešićeva br.15 ključeve predao crvenkapama 19.
Travica Jugoslav Benešićeva br.15 uselio Krajnović s porodicom 20.
Lazarević Nikola Trg žrtava fašizma 13 predao ključeve drugom milicioneru 21.
Lazić Miloš Zlatana Sremeca 4 nepoznat 22.
Manojlović Đuro Zlatana Sremeca 4 ključeve ostavio drugoj porodici Štrbec 23.
Marić Gojko M. Tita 66/2 ključeve predao drugom milicioneru 24.
Orozović D.
Matijević Vladimir M.Tita 129 ostavio roditelje 25.
Ninković Zoran M.Tita 62/2 komisija uselila Mujadin Milenka 26.
Obradović Stojan Benešićeva 14 ostavio porodicu do 19.02. a zatim 27.
ključeve predao drugom milicioneru
Šaran M.
Ostojić Mladen Zlatana Sremeca 3/16 uselio crvenkapama 28.
Paklar Petar Zagrebačka bb ključeve predao crvenima 29.
Petrović Goran M. Tita 128. ostavio porodicu Bomeštaru 30.
Rogulja Božo Zlatana Sremeca 3/4 ostavio ključeve 31.
Ranisavljević Slavko M. Tita br. 133/ 16 ostavio ključeve milicioneru 32.
Ranisavljević Čedo
Sekulić Mirjana Zlatana Sremeca 3/16 uselio crvenkape 33.
Sladaković Dušan Keršovanijeva 43 ostavio ključeve Bilas Buri 34.
Šljivar Milovan Herc. brigade 36 ostao tu 35.
Mandić Milan Radićeva br.2 ostao tu 36.
Zorić Đuro Zagrebačka bb ključeve ostavio Kljaić Veselku 37.
Tulum Nebojša M. Tita 68 stanovao s Savković 38.
Vidović Milovan M. Tita 70/13 u stan provalio neki nepoznati 39.
330
1. Spisak milicionera koji su otišli u Srbiju, a ostavili porodicu u Iloku
a) Bajić Nedeljko Benešićeva –Vukovarska br.13
b) Bajić Lazo Benešićeva –Vukovarska br.15
c) Sekulić Miroslav 3. Sremeca – Ive Andrića br. 9/13
d) Jokić Goran Zagrebačka – Beogradska br.7
e) Matijević Vladimir M. Tita – Kralja Petra I br.129
f ) Petrović Goran M. Tita – Kralja Petra I br. 128
g) Ranisavljević Slavko Zagrebačka – Beogradska bb
h) Puač Slavko M. Tita – Kralja Petra I br. 138 (133)
pod oznakom g) i h) zamenite adresu
i) Marić Gojko Hercegovačkih brigada br.1
2. Ljudi iz područja bližih Kninskoj i Bosanskoj krajini
a) Evdić Predrag Zl. Sremeca 7/4 Bos. Šamac
b) Drče Drago M. Tita 73 B Zadar
c) Bogunović Marko M. Tita 75 A Zadar
d) Mihajlović Desanka Trg žrtava fašizma 13 Karlovac
e) Babić Danilo M. Tita 70/13 Bihać
f ) Korlat Vukašin Z. Sremeca Zadar
g) Vučković Ilija Z. Sremeca 38 Knin
h) Vučković Milan Z. Sremeca 11/8 Knin
3. Građani Srbije – S.R. Jugoslavije
a) Milanović Milenko Zl. Sremeca 22 Bačka Topola
b) Greksa Ljiljana M. Tita 80 Bačka Palanka
c) Popović Miomir S. Radića 73 ?
d) Grujić Dragiša Zl. Sremeca br.1 ?
e) Zečević Budimir Zl. Sremeca ½ ?
f ) Tanasić Ivanka Zl. Sremeca 2/23 ?
Spisak Iločana koji su uselili u tuđe kuće ili stanove koji su meni poznati
1. Mandić Radomir Vladimira Nazora 26
2. Sekulić Anđelko S. Radića 121
3. Šteker Robert Dunavska
4. Kovačević Duško M. Tita 60/5
5. Vlašić Petar Dunavska 37
6. Jelinek Kata Dunavska 37
7. Gojković Dragan Zmaj Jovina 1
8. Plavac Snežana Zlatana Sremeca 68/1
9. Pagač Miroslav Dunavska 28
10. Mučalović Svetozar Štrosmajerova 78
Izveštaj dostavljam:
1. Izvršnom savetu MZ Ilok
2. Izvršnom savetu opštine Vukovar
3. Komandiru stanice milicije – Ilok
4. Komesarijatu za izbeglice – Vukovar
331
5. Oblasnom veću u Erdutu
6. Vladi u Kninu
7. Kolo srpskih sestara Ilok
8. Radikalnoj stranci u Vukovaru
Izvornik, strojopis
Hrvatski informativni centar, A 178-104.
155
1992., studeni 10.
Knin
Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 10. 11. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zečević, Veljko Džakula, Sergej Veselinović, Nebojša Arbutina, Spiro Kostić,
Dušan Aćimović, Stojan Španović, Savan Grabundžija, Vojin Peurača, Milan Martić, David
Rastović, Jovo Vitas i Simo Šijan.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Boris Martinović, Nebojša Mandinić, Veljko Korolija, Pavao Marjanović, Zdravko Janković,
Branko Škorić i Mirko Martinović.
Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, 1.
Informacija o funkcionisanju platnog prometa i zaključcima sa sastanka radne grupe 2.
održane 5.11.1992. godine,
Informacija o prodaji nafte i naftnih derivata za devizna sredstva plaćanja, 3.
Razmatranje informacije o oslobađanju od poreza na promet za naftu i naftne 4.
derivate,
Regulisanje prodaje i otkupa deviza, 5.
Izmjena odluke o materijalnom obezbeđenju porodica poginulih boraca, 6.
332
Donošenje odluke o osnivanje Apotekarske ustanove Knin, te odluke o imenovanju 7.
v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora ustanove;
Donošenje odluke o osnivanju Apotekarske ustanove Glina, te odluke o imenovanju 8.
v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora i ustanove;
Donošenje odluke o osnivanju Oblasne opšte bolnice u Kninu, te odluke o imenovanju 9.
v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora bolnice;
Donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Vukovar, te odluke o imenovanju 10.
v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora zdravstvenog centra;
Donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Glina, te odluke o imenovanju v.d. 11.
direktora, upravnog i nadzornog odbora zdravstvenog centra;
Konkretizacija odluke Vlade od 04.11.19912. god. (rješavanje stambenih problema 12.
deficitarnih zdravstvenih radnika kninske bolnice),
Razmatranje političko pravne i ekonomske utemeljenosti Opštine Drniš, 13.
Razmatranje mogućnosti financijske pomoći izbjeglim licima iz Gospića, 14.
Donošenje odluke o oslobađanju carinskih dažbina za uvezena materijalna sredstva 15.
Narodne banke,
Razmatranje prijedloga mjera za poboljšanje financijske pomoći zaposlenim u lokalnim 16.
radio stanicama.
Tačka 1.
Član mješovite komisije za saradnju sa UNPROFOR-om Boris Martinović podnio je
informaciju sa sastanka mješovite komisije koja je održana u Topuskom. Upoznao je Vladu
sa tokom razgovora sa Sederikom Tomberijem
379
sa našim zahtjevima koji su mu preneseni a
odnose se na to da se dio komande UN premjesti iz Zagreba u Knin, da RSK i RH potpišu
sporazum o međusobnom oružanom ne napadanju i političkom rješenju spora. Martinović
je upoznao Vladu da je rad zajedničke komisije do daljnjega zamrznut a da će podkomisije
nastaviti sa radom. Vezano za zamrzavanje rada zajedničke komisije Martinović je iznio tri
opcije daljnjeg mogućeg događanja i razvoja situacije. Rekao je da se može dogoditi da se
mirovne snage povuku iz ružičastih zona zatim da je moguće stavljanje van snage Rezolucije
762. te da je moguće da se donese nova Rezolucija Saveta bezbednosti. Ministar unutrašnjih
poslova Mile Martić je istakao da Savjet bezbjednosti odstupa od Vensovog plana i da daje
zadatke snagama UN suprotne tom planu. Predložio je da se od UNPROFOR-a traži
da se obezbjedi voda za Teslingrad i Drniš kako bi stanovništvo u tim područjima moglo
normalno živjeti i privređivati. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesen je
Z A K LJ U Č A K
Usvaja se izvještaj sa sastanka Zajedničke komisije održane u Topuskom.
Tačka 6.
Nakon prve tačke dnevnog reda na zahtjev porodica poginulih boraca prišlo se razmatranju
realizacije odluke o materijalnom obezbeđenju porodica poginulih boraca. Kod rasprave
po ovoj tački dnevnog reda sjednici su prisustvovali članovi porodica poginulih boraca i
predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Knin Risto Matković. Predstavnik Vlade je u
uvodnom izlaganju istakao da je potrebno porodice poginulih boraca materijalno obezbjediti,
379
Cedric Thornberry.
333
iznalaziti mogućnost rješavanja stambenih problema, zapošljavanje te cjelovitog reguliranja
ovog problema za porodice poginulih boraca na nivou RSK. Predstavnik opštine Knin je
iznio da porodice dobijaju jednokratnu pomoć od 2 hiljade dinara mjesečno te da je to suma
koju hitno treba uvećati. Rekao je da nema nerješenih predmeta boračkoinvalidske zaštite
u prvom stepenu ali da ostaje problem revizije predmeta što treba napraviti ministarstvo
za rad, boračka i socijalna pitanja. Kad je u pitanju zapošljavanje rekao je da je zauzet stav
na nivou opštine da porodice poginulih boraca imaju prioritet pri zapošljavanju. Iznio je
također da je na nivou opštine otvoren žiro račun na koji će se prikupljati dobrovoljni prilozi
i pomoć za porodice a koja sredstva bi se trebala isplaćivati u vidu jednokratne pomoći. Kao
problem je istakao i nedostatak propisa iz ove oblasti i neophodnost da se što hitnije ova
oblast pokrije neophodnim propisima. U raspravi koja je potom vođena sudjelovalo je više
ministara koji su izrazili zalaganje da se ova problematika prioritetno rješava, kao i članovi
porodica koji su ukazivali na pitanja i probleme rješavanja kojim treba pristupiti. Nakon
rasprave doneseni su slijedeći
Z A K LJ U Č C I
Ministarstvo odbrane će izvršiti isplatu materijalne naknade porodicama poginulih 1.
boraca u visini od 800 hiljada dinara za sve koji imaju uredno predate i kompletirane
zahtjeve.
Za one porodice koje su kasnije predale zahtjeve i nisu ih još kompletirale javno 2.
pravobranilaštvo RSK treba prići hitnom rješavanju tih predmeta kako bi se isplatile i
te porodice.
Zadužuje se javno pravobranilaštvo RSK da traži od vojske Jugoslavije da se u skladu sa 3.
Zakonom isplati puni iznos materijalnog obeštećenja porodicama.
Imenuje se Komisija za ocjenu postotka invalidnosti ranjenih boraca u ovom ratu za 4.
područje Banije i Korduna u sastavu:
1. mr Pajo Knežević, predsjednik
2. dr Stevo Trivanović, član
3. dr Kordić Dušan, član i
4. dr Brdar Branko, zamjenik predsjednika
5. dr Bunjac Nevenka, zamjenik člana
6. Jasić Rajko, zamjenik člana.
Utvrđuje se akontacioni iznos naknade porodične invalidnine porodici poginulih 5.
boraca u visini od 1,5 prosječne plate tekućeg mjeseca radnika zaposlenih u Vladi
Krajine a primjenjuje se od 1.9.1992. godine. Za 10 mjesec iznos naknade se uvećava
za 70% kao i penziono invalidsko osiguranje.
Stambena zgrada u izgradnji preko puta sjeverne kasarne sa raspoloživim stambenim 6.
fondom prioritetno će se dodjeljivati porodicama poginulih boraca koji nemaju rješeno
stambeno pitanje.
Kod zapošljavanja novih radnika u opštinama kao i u Vladi prioritet moraju imati 7.
članovi porodica poginulih boraca.
Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja treba hitno oformiti službe za rješavanje 8.
svih pitanja iz svog djelokruga rada.
334
Tačka 2.
Guverner Narodne banke Pavao Marjanović upoznao je Vladu sa sastankom koji je održan
5.11.1992. godine u prostorijama Beo-banke u Kninu sa temom iznalaženja konkretnih
rješenja oko Budžetske potrošnje za mjesec oktobar 1992. godine kao i za zadnji period.
Guverner je predložio da se priđe detaljnim razmatranjima predloga utvrđenih na ovom
sastanku. Kako je sjednici prisustvovao mali broj ministara ministri koji su bili prisutni
na sjednici su zahtjevali da se o ovakvoj ozbiljnoj materiji raspravlja na sjednici kad budu
prisutni svi članovi Vlade, nakon čega je donesen
Z A K LJ U Č A K
Na idućoj sjednici Vlade treba uz obavezno prisustvo svih ministara hitno razmotriti
dostavljeni radni materijal.
Tačka 3.
Pomoćnik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je Vladu sa odlukama Skupštine
opštine Knin koje su donesene nakon odluke Vlade a u suprotnosti su s njima. Odluke se
odnose na prodaju nafte i naftnih derivata za devizna sredstva građana. Nakon rasprave
donesen je slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Ovakvim odlukama Skupština opštine Knin vrši opstrukciju rada Vlade i vladinih odluka.
Tačka 4.
Pomoćnik ministra Jovo Vitas upoznao je Vladu sa odlukom Skupštine opštine Knin o
oslobađanju poreza na promet za naftu i naftne derivate. Kako je i ova odluka u suprotnosti
sa odlukom koju je donijela Vlada RSK donesen je nakon rasprave slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Budući Skupština opštine Knin vrši opstrukciju rada Vlade potrebno je da resorna
ministarstva poduzmu konkretne zakonske mjere kako bi se odluke Vlade na području
opštine Knin ispoštovale.
Tačka 5.
Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesen je
Z A K LJ U Č A K
Ovu tačku treba cjelovito raspraviti i donijeti konkretne odluke na jednoj od slijedećih
sjednica Vlade.
Tačka 7.
Ministar zdravlja dr Spiro Kostić upoznao je Vladu sa predlogom Odluke o osnivanju
apotekarske ustanove Knin kao i prijedlogom v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora
ustanove. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Osniva se apotekarska ustanova Knin. 1.
Mr. ph. Nada Rađen imenuje se za v.d. direktora apotekarske ustanove Knin. 2.
Imenuje se upravni odbor apotekarske ustanove Knin u sastavu 3.
Mara Rađenović, predsjednik
335
Jelena Reljić, član
Jagoda Radaković, član
Mirko Gagić, član
Đorđe Bjegović, član
Dušan Štrbac, član.
Imenuje se Nadzorni odbor apotekarske ustanove Knin u sastavu: 4.
Velimir Marjanović, predsjednik
Vesna Gak, član
Gordana Medić, član.
Tačka 8.
Ministar za zdravlje dr Spiro Kostić iznio je prijedlog Odluke o osnivanju apotekarske
ustanove Glina te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora
ustanove. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Osniva se apotekarska ustanova Glina. 1.
Mr. ph. Mira Paspalj imenuje se za v.d. direktora apotekarske ustanove Glina. 2.
Imenuje se upravni odbor apotekarske ustanove Glina u sastavu: 3.
Zora Marić, predsjednik
Snježana Drakulić, član
Slavka Dijanović, član
Marica Bajlović, član
Vlado Dmitrović, član
Goran Žarković, član
Stevo Janjatović, član.
Imenuje se Nadzorni odbor apotekarske ustanove Glina u sastavu: 4.
Marica Baltić, predsjednik
Ljubica Momčilović, član
Nevenka Barbir, član
Dejan Čuričić, član
Milivoj Vojnović, član.
Tačka 9.
Ministar za zdravlje predložio je odluku o osnivanju oblasne opšte bolnice u Kninu, te odluku
o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Osniva se Oblasna opšta bolnica Knin. 1.
Mr. sti. med. Dušan Babić, kirurg imenuje se za v.d. direktora Oblasne opšte bolnice 2.
u Kninu.
Imenuje se Upravni odbor Oblasne opšte bolnice u Kninu u sastavu: 3.
Stevan Đurić, predsjednik
Goran Jejina, član
Vasilija Curać, član
Nikola Čeko, član
336
Marko Jaramaz, član.
Imenuje se Nadzorni odbor Oblasne opšte bolnice Knin u sastavu: 4.
Dušan Medić, član
Radovan Đujić, član
Predsjednik Nadzornog odbora Oblasne opšte bolnice u Kninu imenovat će se na
jednoj od narednih sjednica.
Tačka 10.
Ministar za zdravlja predložio je odluku o osnivanju Zdravstvenog centra Vukovar te
donošenje odluke o imenovanju v.d. direktora, Upravnog i Nadzornog odbora Zdravstvenog
centra Vukovar. Nakon rasprave donešena je
O D L U K A
Osniva se Zdravstveni centar Vukovar. 1.
Primarijus dr Vojislav Stanimirović psihijatar imenuje se za vršioca dužnosti direktora 2.
Zdravstvenog centra Vukovar.
Imenuje se Upravni odbor Zdravstvenog centra Vukovar u sastavu: 3.
Slobodan Đuričić, predsjednik
Jovo Kolar, član
Ljubomir Crevar, član
Miodrag Višić, član
Radoslav Mutavdžić, član
Vasilije Vuksanović, član
Stevan Svilar, član.
Tačka 11.
Ministar za zdravlje predložio je donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Glina
te odluke o imenovanju v.d. direktora Upravnog i Nadzornog odbora Zdravstvenog centra
Glina. Nakon rasprave donešena je slijedeća
O D L U K A
Osniva se Zdravstveni centar Glina. 1.
Imenuje se Upravni odbor Zdravstvenog centra Glina u sastavu: 2.
Mira Vujasin, predsjednik
Milena Podunavac, član
Radovan Maljković, član
Nadežda Galić, član
Milan Korać, član
Nikola Bandur, član
Stanko Marković, član.
Imenuje se Nadzorni odbor Zdravstvenog centra Glina u sastavu: 3.
Đorđe Žarković, predsjednik
Dušan Gnjatović, član
Miloš Janjanin, član
Đuro Dedić, član
Dragan Roksandić, član.
337
Mr. sci. med. Pajo Knežević kirurg imenuje se za vršioca dužnosti direktora Zdravstvenog 4.
centra Glina.
Tačka 12.
Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade.
Tačka 13.
Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade.
Tačka 14.
Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade.
Tačka 15.
Guverner Narodne banke Pavao Marjanović upoznao je Vladu da je Narodna banka Krajine
od Narodne banke Jugoslavije dobila na poklon materijalna sredstva koja su neophodna
za funkcionisanje i rad Narodne banke. Predložio je Vladi da donese odluku kojom bi se
Narodna banka Krajine oslobodila carinskih dažbina za opremu koju je dobila. Nakon
rasprave donešena je
O D L U K A
Oslobađa se Narodna banka Krajine carinskih dažbina za uvezena materijalna sredstva i
opremu koju je dobila od Narodne banke Jugoslavije.
Tačka 16.
Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa teškim materijalnim stanjem
zaposlenih u lokalnim radio stanicama. Iznio je da na području Republike Srpske Krajine
postoji mreža radio stanica za koje je predviđeno da svaka radio stanica zapošljava 8. radnika
što ukupno iznosi 104 zaposlena radnika. Predlaže da se zaposlenim radnicima odobre
sredstva za poboljšanje financijskog stanja zaposlenih a radi normalnog funkcionisanja radio
stanica. Nakon rasprave donesena je slijedeća
O D L U K A
Odobrava se financiranje mreže lokalnih radio stanica na području Republike Srpske Krajine
sa ukupno 104 zaposlena radnika.
Sjednica završila sa radom u 18,00 časova.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zečević
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
338
156
1992., studeni 10.
Kistanje
Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o krađi stoke od strane
pripadnika krajiške milicije hrvatskom stanovništvu u selu Laškovica
UNCIVPOL KISTANJE
KISTANJE, 10/11/92. STANICA MILICIJE KISTANJE
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena 10/11/92 u kancelariji UNCIVPOLA Kistanje, na zahtjev Stanice Milicije
Kistanje, o krađi stoke u području LAŠKOVICE.
Dana 07/11/92 dobili smo informaciju od KENBATA (NADOVEZE) da su dobili
žalbu od strane mještana LAŠKOVICE o krađi stoke.
Dana 07/11/92, otišli smo na naznačenu lokaciju oko 14,30 sati. Razgovarali smo sa
SILOV KRSTOM i LUCOM. KRSTE nam je rekao da su u noći između 06/07 11/92 on i
njegova žena čuli buku ispred svoje kuće. Kada je izišao na vrata, vidio je dva čovjeka ispred
svog dvorišta kako odvode jednu od njegovih krava. Kako je bio mrak a oni nemaju struje
nije u mogućnosti opisati te dvije osobe. Nisu čuli ni vidjeli nikakvo vozilo.
Ujutro 07/11/92, LUCA SILOV je pronašla tragove (otiske) krave i čizama koji su vodili
oko 2 KM preko krša do ceste za Kistanje.
Izgleda da se jedan od ovih ljudi (po vidljivim tragovima), popeo preko ograde, uzeo
kravu iz štale i otvorivši vrata dvorišta iznutra, izišao. Krava je opisana kao svijetlo-smeđa, sa
rogovima i ožiljkom preko trbuha.
Takođe smo obavješteni da je u noći između 02 i 03 NOVEMBRA jedan čovjek obučen
u milicijsku uniformu došao u kuću SILOV KRSTE. On je zapretio SILOV KRSTI da će
pucati u vrata ako mu ne otvori. Takodje je rekao da ima naredjenje iz Knina da provjeri sve
u SILOVLJEVOJ kući. Tom prilikom ništa nije odneseno iz kuće niti je napravljena bilo
kakva šteta.
Sledećeg jutra Milicija je posjetila SILOVLJEVU kuću i rekli su mu da je čovjek koji je
dolazio tokom noći “izmakao kontroli”.
Svi, i čovjek koji je dolazio tokom noći i oni koji su došli ujutro, nosili su automatsko
oružje. SILOV misli da su svi oni pripadnici Granične Milicije.
KRSTE SILOV takođe nam je rekao da su mu rekli, on misli da su pripadnici Granične
Milicije, da se ne smije udaljavati od svoje kuće i da ne smije posjećivati komšije. Ako to
uradi, rekli su mu da će ga ubiti.
KOMANDIR UNCIVPOLA
K. O’HALLORAN, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.
339
157
1992., studeni 10.
Knin
Sigurnosna procjena Resora državne bezbednosti MUP-a RSK za područje Vrlike s
procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI
CENTAR KNIN
Datum, 10. 11. 1992.
Predmet: Bezbedonosna procjena na terenu Vrlika
Područje Vrlike i okoline Peručkog jezera, geostrategijski gledano predstavlja jedan
vrlo kompleksan problem. Sa sjeverozapada je omeđeno planinom Dinarom, vrlo teško
pristupačno, a sa jugoistoka planinom Svilajom, također vrlo teško pristupačnom. Rubna
područja (planinska) ne kontrolišu ni milicija Krajine ni snage RH, međutim teren je
izminiran ali povremeno se dešavaju manje provokacije, uglavnom snajperima i upadi
pojedinaca i manjih grupa na područja praktično ni pod čijom kontrolom, najčešće u
Potravlje.
Izuzevši sela Civljane, Cetina i Otišić, najveći dio terena je bio nastanjen većinskim
hrvatskim življem. Broj stanovnika je zbog rata višestruko umanjen, naime većina hrvata je
izbjegla u RH i to najviše prema području Sinja i Splita, a jedan dio srba je otišao u Knin u
SR Jugoslaviju. Naseljenost i etnički sastav izgledaju približno ovako:
– Kijevo 50-55 hrvati
– Vrlika 50-ak/23 hrvati
– Cetina do 800 srbi
– Civljane do 300 srbi
– Ježević 93 hrvati
– Vinalić 50 hrvati
– Maovice 80/50 hrvati
– Koljane do 300 srbi
– Laktac do 300 srbi
Potravlje, Vučipolje i Dabar su za sada nenastanjeni, a prethodno su bili nastanjeni
većinom hrvatima.
Za bezbednost područja brinu se uglavnom pripadnici posebnih jedinica milicije,
smještenih u Maovicama oko 30 pripadnika, Potravlju oko 40 pripadnika, punkt Prolići,
u Lakatcu oko 20 pripadnika, s komandom i pozadinskom bazom u Civljanima oko 40
pripadnika, a u Vrlici postoji i stanica milicije Krajine koja drži nekoliko svojih kontrolnih
punktova.
Privredno-ekonomska situacija je izuzetno teška, industrije skoro da i nema, a i ono malo
što postoji ne radi. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.
Što se političke aktivnosti tiče ona je uglavnom zamrla, nema naznaka nikakvog
stranačkog rada ili bilo kakvih predizbornih aktivnosti. Nema posebnih pojava izražavanja
340
nezadovoljstva. Odnos stranaca (UNPROFOR i CIVILPOL UN) je vrlo korektan i ne
primjećuje se da ima nekih “navijačkih” stavova prema drugoj strani, a saradnja je vrlo
dobra.
Operativni radnik
Zdravko Vujnović, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.
158
1992., studeni 10.
Slunj
Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji ukradenih vozila na
području općina Plaški i Slunj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN M.P.
380
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-3-424/92.
Slunj, 10. 11. 1992.
MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
Predmet: Banda Mile i dr.
obavest o događaju. –
Obaveštavam Vas da se ovih dana nalaze u otkomandi radnici iz SUP-a Vukovar u SJB
Slunj koje predvodi viši inspektor milicije Alapović Stojan.
Pregledom evidencija registriranih vozila utvrdio je da su registrirana pojedina ukradena
vozila čiji vlasnici su sačinili kupoprodajni ugovor u opštini Plaški, navodno nekom
licitacijom, izmišljenom gde se plaća od pet hiljada dinara do trideset eventualno pedeset
hiljada za najbolje kupljeno vozilo.
Mnogi građani počevši od pripadnika milicije, vojnih lica imaju ukradene automobile,
traktore, kamione i dr koje oteraju u opštinu Plaški jave se predsedniku opštine i u dogovoru
usmenom sastavi se kupoprodajni ugovor o nekoj izmišljenoj mizernoj ceni za vozilo, a
koji ugovor nema opšti broj,jer nemaju knjigu delovodnika, nema datuma kada je ugovor
sačinjen a na poleđini ugovora stoji praznina jer u onoj opštini gde se vrši licitacija treba
da se plati i opštinski porez. Znači, odgovorno lice u opštini Plaški počinio je krivično
380
Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, br. 295-1, 25. 11. 1992.
341
delo opisano u članu 239. st. 3. zloupotreba službenog položaja, kao i krivično delo utaja
poreza.
Operativni radnik iz SUP-a Vukovar Alapović Stojan je izvršio proveru u SJB Slunj i
obavio informativni razgovor sa vlasnicima vozila koji su u Plaškom sačinili ugovore, isti su
izjavili da su vozila ukrali, licitirali u Plaškom i registrirali u SJB Slunj te dobili odgovarajuće
registarske tablice.
Protiv vlasnika ukradenih automobila podnešene su krivične prijave zbog kriv. djela iz
člana 164. stav 2, teške krađe i člana 169. st. 1. – prevare.
U dogovoru sa Okružnim javnim tužiocem iz Gline i opštinskim javnim Tužiocem iz
Vojnića dogovoreno je da se protiv izvršioca ovakovih krivičnih dela podnesu odgovarajuće
kriv. prijave a obavezno u opštini Plaški podneti kriv. prijavu protiv odgovornih lica koja su
ovu licitaciju dozvolili i izmislili.
Dana 02.11.1992. g. operativni radnik iz SUP-a Vukovar je došao u opštinu Plaški
i postupio po planu SJB Slunj vezano za oduzimanje jednoga vozila koje je ukradeno u
Slunju iz RO “Komunalac” iz Slunja te došao u mesto Plaški gde se uredno javio načelniku
Stanice milicije Plaški pa su zajedno otišli u opštinu Plaški gde su od sekretarice opštine kao
i tajnika Trbojević Petra tražili na uvid izveštaj sa licitacije kao i kupoprodajne ugovore za
vozila na uvid. Tajnik opštine Trbojević Petar ja dao na uvid kupoprodajne ugovore a izuzeti
su kupoprodajni ugovori za vozila čiji vlasnici borave u opštini Slunj a koji su vozila licitirali
u opštini Plaški. Uredno je izdata potvrda o oduzimanju 8 kupoprodajnih ugovora a u
opštini Plaški smo izuzeli jedno vozilo “Lada karavan” čiji je vlasnik poduzeće “Komunalac”
iz Slunja koji uredno za navedeno vozilo imaju papire kao i karton sa inventurne liste.
Protiv lica koje je ovo vozilo ukralo Momčilović Miloša iz Plaškog ulica Petog aprila br.
2. podnešena je kriv. prijava zbog kriv. dela iz člana 164 – teške krađe i 169 prevare KZ
RSK.
S obzirom da opština Plaški ovakovom licitacijom pravi neugodnosti opštinama Slunj,
Vojnić i Vrginmost kao i drugim okolnostima molimo Vas da nam što hitnije odgovorite
šta dalje poduzeti, dali da podnesemo kriv. prijavu protiv predsednika opštine, sekretara i
sekretarice a mišljenja smo da bi trebali izuzeti sve kupoprodajne ugovore iz opštine Plaški
da bi u navedenim opštinama a posebno Plaški i Korenica otišli i oduzeli sva ukradena
vozila koja pripadaju opštini Slunj a ima ih preko tri stotine, vozila, traktora i kamiona.
Po Zakonu koliko nam je poznato da sva pokretna imovina nakon završenih ratnih
dejstava i operacija pripada onoj opštini sa kog je teritorija.
Osim toga poznato vam je da je u Slunju bilo poduzeće “Jugoturbina”, “Prebold”,
“RIZ” i dr. poduzeća vrlo jaka čiji strojevi su odnošeni u druge opštine kao što je u opštinu
Vrginmost prenešena veća količina strojeva iz navedenih poduzeća.
U prilogu Vam dostavljamo i fotokopije sačinjenih ugovora u opštini Plaški kako bi
mogli što bolje razmotriti i dostaviti nam odgovarajući odgovor da se što pozitivnije reši
ovaj problem a posebno nas interesuje šta dalje poduzeti jer bi oduzimanjem ovih ugovora
od opštine Plaški saznali za 90% ukradenih automobila, traktora, kamiona i ostalih vozila
i dok se nalaze radnici iz SUP-a Vukovar u otkomandi da nam pomognu u oduzimanju
ukradenih predmeta.
Posebno želimo naglasiti da se pojedini milicioneri kao što je Knežević Predrag u Stanici
milicije Plaški voze sa ukradenim vozilom “Golfovima” koji pripadaju Stanici milicije Slunj
i iz Slunja su pokradeni a ne žele ih predati, odnosno vratiti nego pružaju pa čak i oružani
otpor.
342
Prednje Vam dostavljamo znanja radi i da nam što pre odgovorite što dalje učiniti u
poduzimanju odgovarajućih mera i rešenja.
O tom obavest:
– SUP Vojnić
– Arhiva
N a č e l n i k:
Ljuban Klipa, [v.r.]
M.P.
381
Prilog: 9
– Pismo s kojim se poziva viši
inspektor Alapović od strane
Skupštine opštine Plaški
382
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 14.
159
1992., studeni 11.
Knin
Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i SJB Kostajnica da
poduzmu operativne mjere protiv osoba koje učestalo pale i ruše hrvatske i srpske
kuće u selu Majur
MUP RS KRAJINE
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-53/92.
Knin, 11. 11. 1992. god. - OTVORENO –
SUP G L I N A
SJB K O S T A J N I C A
Ovom Ministarstvu obratila se delegacija SO Kostajnice iznoseći tvrdnje da se u selu Majur
SO Kostajnica učestale pojave rušenja i palenja kuća, kako hrvatskih tako i srpskih, te da ti
dogadjaji umnogome usložavaju političko-bezbedonosnu situaciju na području te opštine.
Nalažemo da ukoliko te tvrdnje stoje poduzmete sve operativne mjere i radnje u cilju
otkrivanja izvršioca, kao i mjere prevencije za daljnje suzbijanje ovakvih pojava.
O učinjenom izvršite depešom.
381
RSK, MUP, SJB Slunj.
382
Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.
343
Načelnik:
Nebojša Pavković
Predao: 11. 11. u 22,30 sati Jovan
Primio za Glinu: Novaković
OKZD idemo na telefon
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
160
1992., studeni 12.
Mirkovci
Zaključci sa sjednice Izvršnog savjeta općine Mirkovci o poduzimanju mjera za
oduzimanje bespravno prisvojene imovine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
383
M.P.
384
OPŠTINA M I R K O V C I
Izvršni savet
Broj: 01-88-09/92.
Mirkovci, 12. 11. 1992.
Na sednici Izvršnog saveta Opštine Mirkovci održanoj dana 10.11.1992. godine pod
tačkom 5. dnevnoga reda vođena je rasprava o poduzetim mjerama od strane organa
unutrašnjih poslova Stanice milicije Markušica, na oduzimanju bespravno prisvojene
imovine – traktora i druge mehanizacije, od strane pojedinih građana.
Prema prikupljenim informacijama, takvu mehanizaciju trebalo je oduzeti od građana
i smestiti za to odgovarajuće mesto, a nakon prikupljanja pristupiti podeli mehanizacije
građanima po određenim kriterijima. U dosadašnjem provođenju ovog zadatka izvršeno
je oduzimanje samo od pojedinih građana u selu Markušici. Mehanizacija koja je oduzeta,
oduzeta je od jednog broja ljudi koji su sa istom obavljali pripremu za setvu, pa i samu
setvu pšenice. Tako smo imali slučajeve da je mehanizacija oduzeta od pojedinih ljudi koji
su započeli pripreme za setvu a istu nisu mogli završiti usled oduzimanja mehanizacije.
Nakon provedene opširne rasprave, ocenjivanja postojećeg stanja i sagledavanja
sveukupne situacije doneseni su s l e d e ć i :
Z A K LJ U Č C I
smatramo opravdanim poduzimanje mera za oduzimanje bespravno prisvojenih dobara –
iz čije vrednosti može da proizađe ratno profiterstvo kod onih građana koji nisu imali
oštećenja ili gubitke od rata, a sve to dovodi do nezadovoljstva među građanima,
383
Rukom dopisano: “Ćosić: Zatražiti detaljnije obavještenje od SUP-a Vukovar.”
384
Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, br. 335-1, 27. 11. 1992.
344
no međutim pretpostavka za provođenje ove aktivnosti zahteva da se za ova rešenja –
donesu precizni zaključci o načinu postupanja, u prvom redu mora se znati koja je širina
obuhvata (koja su to sredstva koja podležu oduzimanju), šta će se učiniti sa oduzetim
sredstvima, mehanizacijom, kako sprečiti sve moguće špekulacije koje su moguće, a
naročito dovođenje u namerno neispravno stanje mehanizacije,
dok se ne ostvare ove pretpostavke nužno je da ovakve imovine – mehanizacije treba –
po našem mišljenju izdati potvrdu o oduzimanju stvari, uz dodatnu klauzulu da mu se
oduzeta mehanizacija – stvari poverava na čuvanje i upotrebu do konačnog rešenja,
aktivnost u obradi terena i utvrđivanju činjeničnog stanja, treba provoditi na celom –
području, jer u protivnom stvorit će se veoma ozbiljne političke posledice,
da svu oduzetu imovinu – mehanizaciju vratiti onim građanima od kojih je oduzeta, a –
postupiti na isti način kako je napred rečeno.
Ako se ova inicijativa ne prihvati i ne pristupi se ovim zadacima na osmišljen i pripremljen
način po našoj proceni nastupit će veoma ozbiljne političke implikacije.
Ove Zaključke dostaviti:
– Vladi Republike Srpske Krajine
– Oblasnom veću, Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadni Srem
– Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK
– Sekretarijatu unutrašnjih poslova Vukovar
– Stanicama milicije na području Opštine Mirkovci (Mirkovci, Markušica, Orolik,
odelenje Šidski Banovci).
PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA
Egić Vukašin prof., [v.r.]
M.P.
385

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
161
1992., studeni 12.
Mirkovci
Odluka Izvršnog savjeta općine Mirkovci o dodjeljivanju zemljišta na korištenje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA M I R K O V C I
Izvršni Savet
Broj: 01-88-08/92.
Mirkovci, 12. 11. 1992.
385
Okrugli pečat: RSK, Izvršni savet opštine Mirkovci, Mirkovci.
345
Na sednici Izvršnog Saveta opštine Mirkovci održanoj 10. 11. 1992. godine doneta j e
s l e d e ć a
O D L U K A
o dodeljivanju poljoprivrednog zemljišta na korišćenje u trajanju jedne ekonomske
godine.
Dodelu zemljišta treba izvršiti na području opštine Mirkovci po načelima kako sledi:
I
Izbeglicama-doseljenicima dodeljuje se po (osam) 8. kj obradive površine po
domaćinstvu.
II
Vlasnicima zemljišta čije su površine usled ratnih dejstava, nepristupačne za obadu
(granični pojas, miniranje, prekopavanje rovova i sl.) treba izvršiti dodeljivanje zemlje u
površini adekvatno zemljištu koje ne mogu obrađivati.
III
Porodicama koje su ostale bez materijalnih sredstava za življenje – ranije su bili zaposlenici
bez posedovanja zemlje, radi obezbeđivanja sredstava za egzistenciju treba dodeliti po 5
(pet) kj obradivog zemljišta.
IV
Određivanje dodele zemljišta treba da izvrši komisija koju će formirati MZ a konkretno
uvođenje u korišćenju istog uz punu pomoć Geodetske uprave opštine Mirkovci. O
veličini dodeljenog zemljišta određenog u tački 1 i 3 treba voditi računa o broju članova
domaćinstava.
V
Jedinstveni stav zauzet je da zemljoradničke zadruge u mestu gde žive građani kojima
je dodeljena zemlja, a nemaju sredstava za obradu, obradu treba da izvrši Zemljoradnička
zadruga putem kooperacija.
VI
Višak obradivih površina koje ostaju nakon dodeljivanja bit će ustupljene privrednim i
individualnim subjektima u vidu zakupa uz zakupninu koja će biti određena.
Davanje obradivih površina u zakup vršit će opština Mirkovci putem određenih organa.
Ovim putem onemogućava se da bilo koji subjekt može baviti davanjem zemlje u zakup
izuzev nadležnog organa opštine.
VII
Dodelu zemlje iz tački 1. 2. i 3. potrebno je učiniti čim prije uz izdavanje Rešenja za pravo
korišćenja. U slučaju sporova i nezadovoljstva ovim rešenjem svaki nezadovoljan građanin
može žalbu podneti opštini Mirkovci – organu nadležnom za poslove poljoprivrede.
VIII
Zainteresovani subjekti za uzimanje zemlje u zakup, svoje zahteve sa površinom, atarom
i rudinom treba da upute opštini Mirkovci u što kraćem roku.
346
IX
Pojedinci koji su bespravno pristupili obradi površina dužni su da prijave o kojima se
površinama radi. Ovo iz razloga što bi se u protivnom smatralo da je zemljište korišteno radi
ostvarivanja ratnog profiterstva. Prijave treba izvršiti u Mesnim kancelarijama koje su dužne
te podatke dostaviti nadležnom organu opštine Mirkovci.
PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA
Egić Vukašin prof., [v.r.]
M.P.
386

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
162
1992., studeni 13.
Knin
Protestno pismo Državnog komiteta za suradnju s UNPROFOR-om Vlade RSK
civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja potvrda privatnim i
državnim tvrtkama, da se područje RSK ne nalazi pod sankcijama Vijeća sigurnosti
UN-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
DRŽAVNI KOMITET ZA SARADNJU
S UNPROFOR-om
Broj: 04.5.24/92.
Knin, 13. 11. 1992. g.
KOMANDI SNAGA UNPROFOR-a ZONE “JUG”
CIVILNOM PREDSTAVNIKU UNPROFOR-a
gospodinu Viktoru Andrejevu
U posljednje vrijeme organima naše vlasti obraćaju se predstavnici privrednih organizacija
kako državnog tako i privatnog sektora sa protestima zbog nemogućnosti dobivanja
certifikata iz kojega je vidljivo da se područje Republike Srpska Krajina ne nalazi pod bilo
kakvim sankcijama ili embargom izrečenim od strane Savjeta bezbjednosti UN. Posebno su
problemi izraženi u Vašoj zoni a što je vidljivo iz samo nekoliko primjera koje nabrajamo:
– preduzeće “Vlajland” Eksport-import iz Knina sklopilo je ugovor sa firmom “Alfa-
laval” iz Monze u Italiji u vrijednosti od 190 miliona talijanskih lira za isporuku kompletne
opreme za preradu maslina. Ugovor je sklopljen 6.11.1992. godine, isporuka opreme je
386
Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet opštine Mirkovci, Mirkovci.
347
planirana za 17.11.1992. godine, a cijeli posao je plaćen. Radi se o strateškom objektu
prehrambene industrije neophodne za svakodnevni život stanovništva na ovom području;
– uvoz industrijske soli za posipanje puteva u zimskom periodu iz Rumunije, čiji se
nedostatak već sada osjeća, pa se onemogućava normalno komuniciranje čak i vašim
pripadnicima. Isti je slučaj sa uvozom soli kao prehrambenog artikla i uvozom betonskog
željeza neophodnog za popravak oštećenih građevinskih objekata za život ljudi prije dolaska
zime.
– posebno smo osjetljivi na uvoz sušenog bakalara iz Grčke jer se onemogućavanjem tog
uvoza krše vjerski osjećaji naših građana prije predstojećih crkvenih praznika koji su za nas
svetinja.
Ovo je samo nekoliko u nizu primjera pa iz toga zaključujemo da i pored izdanih preko
stotinu dozvola naših organa za uvoz i izvoz pokušava se na nelegalan način mimo svih
važećih Rezolucija Saveta bezbednosti područje naše Republike staviti pod udar ekonomskih
sankcija. Nadalje, čak i u slučajevima kada se određeni posao i realizuje pokušava nam se
nametnuti situacija da sve navedene poslove realizujemo preko Republike Hrvatske, a na što
mi ne možemo pristati. Ovo predstavlja flagrantno kršenje člana 1. “Opštih načela Vensovog
plana”, kojeg smo mi prihvatili jer se na ovaj način pokušava prejudicirati političko rješenje
sukoba zbog kojega se Vaše snage nalaze na teritoriju naše Republike.
Poštovana gospodo, na ovakve za nas nečasne radnje ne možemo pristati, a naše usmene
proteste izrazili smo u nekoliko navrata što do sada nije rezultiralo nikakvim pozitivnim
efektima. Stoga inzistiramo da ovaj problem o d m a h razrješite u okviru Vaših nadležnosti,
jer će u protivnom sva odgovornost za ekonomske poteškoće koje će se uvećavati Vašom
krivicom odraziti na naše daljnje do sada korektne odnose s snagama UNPROFOR-a.
Prema tome mišljenja smo da je u obostranom interesu, a najviše u interesu naših građana
da ovaj problem hitno razrješite.
Očekujemo Vaš brzi pozitivan odgovor.
Primite izraze našeg poštovanja.
ZA DRŽAVNI KOMITET ZA SARADNJU
S UNPROFOR-om
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE:
Kosta Novaković, [v.r.]
M.P.
387
Co:
Komandi snaga UNPROFOR-a
Zagreb – n/r gospodina
Sedrika Tornberija
388
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
387
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
388
Cedric Tornberry.
348
163
1992., studeni 14.
Benkovac
Službena bilješka SJB Benkovac o zastrašivanju i progonu Hrvata u Benkovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Obrazac br.1-a
Ministarstvo unutrašnjih poslova x)
Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin
SJB Benkovac
Broj:
Datum 14.11.1992. god.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Građanin Bačić Andjelija ž. Ivana zanimanje domaćica rođena 1933. godine, boravište –
prebivalište Benkovac, ulica Stojana Jankovića broj 2 , je dana 14. 11. 1992.
godine u svojoj kući u Benkovcu
(mjesto gdje je obavještenje dato)
u vezi s eksplozijom
dao ovlaštenoj službenoj osobi SJB Benkovac
(naziv organa unutrašnjih poslova)
slijedeće obavještenje:
“Ja sam sinoć ležala u mojoj sobi koja se nalazi prizemno sa lijevu stranu odmah po
ulasku u kuću, a suprug Ivan je ležao u svojoj sobi koja se nalazi suprotno od moje. Oko 23
sata čula sam jaku eksploziju uslijed koje sam se probudila. Odmah potom sam se ustala,
otišla u sobu od supruga gdje smo cijelu noć sjedili. Nismo izlazili vani jer smo se bojali.
Pretpostavili smo da se eksplozija dogodila u našoj avliji pa sam ja odmah nazvala miliciju i
o tom ih obavjestila.
Ovo je već nekoliko puta da nam se postavlja eksploziv na sličan način i smatram da je
nekom cilj da nas istjera kako bi taj ili netko drugi mogao ući u kuću, a u vezi sa tim mogu
reći da smo ja i suprug nešto naših stvari spakovali i uporno tražimo preko crvenog krsta i
Unprofora da nas nekako odvezu u Zadar gdje se nalazi i naš sin Duško, medjutim stalno
nam se obećava ali ipak još nismo otišli a to sve zahvaliti crvenom krstu i Unproforu.”
Ovl. sl. osoba
Milanko Nikola, [v.r.]
x) Službena zabilješka o obavještenju primljenom od građana na osnovi člana 151. stav 2.
ZKP-a.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
349
164
1992., studeni 14.
Okučani
Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o mjerama povratka
Srba u zapadnu Slavoniju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEĆE
Na osnovu člana 23. stava 1. točka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2.
stava 1. tačke 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 14. 11. 1992. godine donijelo je ovaj
Z A K LJ U Č A K
1. USVAJA se prijedlog Plana obnove, razvoja i rekonstrukcije sela na području UNPA
SEKTOR ZAPAD kao generalni pristup u politici obnove, razvoja i rekonstrukcije sela na
području UNPA SEKTOR ZAPAD.
2. Tehničke detalje oko postavljanja kontejnera u selima za koja je postignuta suglasnost
da se u njih narod vraća rješit će se neposrednim razgovorima sa predstavnicima Oblasnog
vijeća, njegovih organa i predstavnika Civilnog sektora UNPROFORA ZA UNPA
SEKTOR ZAPAD.
Od predstavnika Civilnog sektora UNPROFORA za UNPA SEKTOR ZAPAD zahtjevati
da kontejneri ne budu razmješteni po sistemu smještajnih logora, već na parcele gdje su
vlasnici imali svoje kuće, sve zbog bržeg i efikasnijeg popravljanja oštećenih i izgradnje
porušenih kuća.
3. Putem sredstava javnog informiranja (radija, televizije, štampe) obavijestiti srpski
narod iz sela Popovac, Bair, Brezovac, Kričke i Lovska u prvoj grupi, a zatim i narod sela
Livadjani i Subocka da se Zavodu za prostorno planiranje i izgradnju Pakrac i službama
Izvršnog savjeta opštine Pakrac prijave svi oni koji žele povratak u navedena svoja sela kako
bi se mogao napraviti plan potrebnog broja i plan razmještaja kontejnera po selima.
OBLASNO VIJEĆE
Broj: 02-01-510/92. PREDSJEDNIK
Okučani, 14. 11. 1992. OBLASNOG VIJEĆA:
Dipl. ing. Veljko Džakula, [v.r.]
M.P.
389
DOSTAVITI:
1. Oblasni sekretarijat za informacije i reg. saradnju
2. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
389
Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast ZS, Oblasno vijeće.
350
165
1992., studeni 16.
Vukovar
Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
ZAPISNIK I ZAKLJUČCI
sa sjednice oblasnog vijeća,
održane 16. 11. 1992. u Vukovaru
Prisutni: Ilić Milan, Dašić Dragiša, Jovčić Nemanja, Nedić Pajo, Matić Pero, Papić
Tomislav, Grahovac Nebojša i Šević Đorđe (članovi OV)
Ostali prisutni: Kresojević Radivoje, Bekić Slobodan, Lazić Dragan, Čugalj Vlado, Cimeša
Drago, Čalošević Đorđe, Pejaković Jovan, Ardalić Mišo i Rebrača Jovan
Na sjednici je usvojen i razmatran slijedeći:
D N E V N I R E D
Usvajanje teksta zapisnika sa sjednice održane 02. 11. 1992. u Belom Manastiru 1.
Informacija o završetku poslova elektrifikacije 19 sela 2.
Prijedlog inicijative Zakona o spoljno trgovinskom poslovanju 3.
Predstavka bivše direktorice preduzeća “ITEKS” iz Iloka 4.
Finansiranje đačkog doma 5.
Zaštita lovnog fonda i unapređenje rada lovne privrede (formiranje Saveza lovačkih 6.
društava)
Finansiranje troškova banjskog liječenja boraca ovog rata 7.
Rad “Krajinainspekta” na području SO SBZS 8.
Razno 9.
a) Korišćenje prostora Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Dr Mladena
Hadžića za rad Službe socijalne zaštite
b) Pokretanje inicijative za ubrzano rješavanje pitanja iz oblasti monetarne politike
c) Zahtjev predsjednika IS Opštine Dalj za smjenu komandira stanice u Dalju po
hitnom postupku
Prije rasprave o predloženom dnevnom redu, pročitani su zaključci sa sastanka kolegijuma
sekretara, održanog 12.11.1992. u Vukovaru. Zaključci su usvojeni i prilog su ovom
zapisniku.
Ad 1. Usvaja se tekst zapisnika sa sjednice Oblasnog vijeća, održane 02.11.1992. u Belom
Manastiru u cjelini: brišu se slijedeći sadržaji: (Ad 5, stav 2, koji glasi, “Oblasno
vijeće nudi dio svojih stručnih i kompetentnih kadrova za unapređenje rada stručne
službe Skupštine, sa sjedištem u Belom Manastiru) i (Ad 5, stav 6, koji glasi,
“Pitanju službene upotrebe pisma i jezika na području RSK i RS, nije posvećena
dužna pažnja. Jezik i pismo, kao obilježja jednog naroda, treba stručno usmjeravati
i u pismenoj komunikaciji organa vlasti i stranaka)
351
Pitanje pisma i jezika riješeno je Zakonom (Glasnik RSK broj)
Raspravljajući o tački 8c, a vezano za NAREDBE o promjeni ličnih karata i
registarskih tablica za motorna vozila sa rokom do 31.12.1992., konstatovano je
da su namjere i učinci ovih “NAREDBI” objavljenih putem radiostanica postigli
efekat, jer su građani u većem broju podnosili zahtjeve za promjenu navedenih
identifikacionih dokumenata i oznaka. Konstatuje se da su naredbe, ovako
formulisane, formalno-pravno neutemeljene jer postoji Zakon kojim su regulisana
ova pitanja sa rokom do 31.12.1993. godine.
Iz zapisnika točka 9. stav 1 finansiranje rada Oblasnog vijeća donosi se ispravka
teksta i slijedeći:
z a k lj u č a k
Finansiranje rada Oblasnog vijeća osiguravaju opštine iz prikupljenih sredstava na ime 1.
poreza na promet sa 5%
Ovim prijedlogom, na sjednici Vlade RSK, izlaganje i osnovnu problematiku iznijeće
gospodin Nedić Pajo, sekretar sekretarijata za privredu i finansije.
Naglasci iz rasprave:
Opštine SO SBZS ne prikupljaju porez shodno Zakonu, te iskazuju nepotpune i –
netačne podatke. (primjer da u jednoj opštini, prema prikazanom prikupljenom
porezu, se prodaju cigarete samo jednom građaninu mjesečno, tj. 20 kutija)
Finansijsku policiju neophodno je što prije angažovati u obavljanju poslova shodno –
odredbama Zakona (Sl. glasnik RSK broj)
Jedan dio građana ne uplaćuje poreze, tako da se sredstva, umjesto u budžete opština –
i Republike, prelivaju na privatne račune.
Jednom dijelu građana ovako nedefinisano stanje, očigledno, ekonomski ide na ruku, –
a anarhija i nedorečenosti u mnogim oblastima podržavaju ovo stanje.
Predstavnik Carinarnice Vukovar je u obavezi da pripremi preglede roba koje su –
prošle kroz evidenciju carinske službe
Pomoćnik Ministra za saobraćaj i veze je u obavezi da na slijedećoj sjednici informiše –
o pripremama za rad zimske službe u zimskom periodu.
Ad 2. Javno preduzeće, “Elektrokrajina” je završila kompletan posao elektrifikacije za 19
sela 14.11.1992. godine. U pogon je puštena trafostanica Laslovo, a postepeno se
sela uključuju u sistem za napajanje strujom. Prema prioritetu potrošača, uključuju
se škole, ambulantne stanice, mjesni uredi, milicijske stanice i sl.
Potrošačima električne energije će se ubuduće utrošak struje obavezno naplaćivati.
Struja, koja dolazi iz Republike Srbije, će se plaćati dobavljačima od 31.12.92. sa
znatnim poskupljenjem. U koliko i ubuduće, kao i sada, potrošači ne budu plaćali,
doći će do isključivanja jer će se poslovati na ekonomskom osnovu. “Elektrokrajina”
je spremna sa velikim potrošačima – javnim preduzećima – “VUTEKS”? “ITEKS”
i sl. uđe u kompenzacione poslove.
Oblasno vijeće pohvaljuje i daje javnu zahvalnost svim radnicima JP “Elektrokrajine”,
“Elektrovojvodine” i “Elektrobačke” koje su nesebičnim zalaganjem omogućili da
pored niza objektivnih teškoća, završe projekt elektrifikacije u ovom dijelu Srpske
oblasti.
Na razgovore oko cijene električne energije, koja će se plaćati isporučiocu iz
Republike Srbije, pored predstavnika Krička-Čugalj i Bjegović, ići će i Milan Ilić,
predsjednik Oblasnog vijeća.
352
Sekretarijat za informisanje je u obavezi da o ovom, uspješno izvedenom projektu,
informiše javnost.
Članovima Oblasnog vijeća upućuje se poziv da prisustvuju svečanosti u povodu
dovršetka ovog projekta u zgradi “Elektrokrajine” u Vukovaru dana ________.
Ad 3. Carinarnica u Vukovaru upućuje prijedlog za dopunu Zakona o spoljno-trgovinskom
poslovanju, i to dopuna člana 87, u smislu da se omogući uvoz polovnih putničkih
i komercijalnih vozila (teretnih, kombi, traktora i autobusa) i to putničkih do 6
godina starosti a komercijalnih do 10 godina starosti. Vlasnik vozilo ne bi mogao
otuđiti u roku od 5 godina od dana kupovine istog. Na uvezena vozila plaćala
bi se carina i porez na promet. Težim invalidima ovog rata treba omogućiti uvoz
bez plaćanja carine i poreza na promet. Prijedlog Carinarnice nakon duže rasprave
u potpunosti je prihvatilo Oblasno vijeće sa obavezom da se o prijedlog izvijesti
Ministarstvo za trgovinu RSK a Ministarstvo da pod hitno inicira dopunu Zakona
o spoljno-trgovinskom poslovanju pred Skupštinom RSK.
Ad 4. Bivša direktorica Neda Mihajlović preduzeća “ITEKS” iz Iloka podnijela je
predstavku Oblasnom vijeću. Predstavkom su u dužem izlaganju upoznati članovi
Oblasnog vijeća (pismeni prilog predstavke na 7 stranica u arhivi OV).
Oblasno vijeće donosi slijedeći:
z a k lj u č a k
Izvršni savjet opštine Vukovar obavezati da razmotri navode gđe. Nede Mihajlović i
donese konkretna rješenja u ovom sporu.
o b r a z l o ž e nj e
Izvršni savjet opštine Vukovar na sjednici održanoj imenovalo je za v.d. direktora Velimira
Marinka, dipl. oecc.
Odmah nakon imenovanja isti je prema ovlaštenju uručio otkaz desetorici radnika na
čelu sa direktoricom (stručnim i školovanim kadrovima). Radnici nisu imali mogućnosti
da se žale na rješenja o otkazu, a IS Vukovara nije reagirao na postupke nove rukovodne
strukture u preduzeću. Ocjenjuje se da je potrebno uzeti u obzir sve navode iz predstavke
bivše direktorice Nede Mihajlović, ing. tekstila.
Izvršni savjet Vukovara je u obavezi da izvjesti Oblasno vijeće o preduzetom.
Ad 5. Zahtjev za iznalaženje načina finansiranja dijela troškova đačkog doma u Vukovaru
upućuje se Sekretarijatu za društvene djelatnosti da sagledavajući sve elemente iz zahtjeva,
utvrdi način za finansiranje dijela troškova smještaja i prehrane đaka u domu.
Ad 6.Izvršne savjete opština obavezati da shodno Zakonu o lovstvu (Sl. glasnik RSK br.
14/92) formiraju lovački savez opštine.
Nakon pravnog utemeljenja lovačkih saveza u opštinama formirati Regionalni
lovački savez. (Obaveza sekretarijata za poljoprivredu…) Nakon formiranja
Regionalnog saveza uputiti inicijativu Ministarstvu za poljoprivredu da shodno
zakonu o lovstvu formira lovački savez Krajine.
Ad 7. Za banjsko liječenje ranjenika ovog rata dokumenta treba da verificira komisija
koju sačinjava direktor bolnice, Stanimirović
390
, po njegovom odobrenju u ime
390
Vojislav.
353
RSK isti dokumenat ovjerava koordinator poslova invalidsko boračke zaštite Repac
Stanko. Troškove liječenja snosi RSK iz svojih sredstava.
Ad 8. Krajinainspekt formiran po odobrenju Oblasnog vijeća podnosi redovne izvještaje
o radu Centrali u Novom Sadu. Informaciju o radu i Oblasno vijeće primilo na
znanje.
Ad 9. a) Oblasno vijeće preporučuje da se, za potrebe rada Službe za socijalnu zaštitu,
koristi radni prostor Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu zaštitu dr. Mladena
Hadžića. Ovim bi se Opšta uprava i sekretar lično oslobodili rada i kontakta sa
strankama koje traže pomoć u ovim službama.
b) Oblasno vijeće ocjenjuje da su pitanja monetarne politike i platnog prometa
toliko značajni da se mora hitno riješiti odnos RSK i SRJ.
Na sastanku sa predstavnicima Vlade RSK, za ova pitanja će se tražiti odgovor.
c) Predsjednik opštine Dalj, gosp. Čalošević Đorđe, zahtjeva, energično i bez
odlaganja, da se sadašnji komandir stanice milicije u Dalju odmah razriješi.
Sekretar SUP-a Vukovar daje uvjeravanja da će kadrovska problematika (između
ostalog i rukovodilac stanice u Dalju) biti vrlo skoro razriješeni, shodno procjeni
Ministarstva unutrašnjih poslova.
ZAKLJUČCI SA SJEDNICE OBLASNOG
VIJEĆA ODRŽANE 16. 11. 1992. U VUKOVARU
Usvaja se tekst zapisnika i zaključaka sa sjednice održane 02. 11. 1992. godine. 1.
Oblasno vijeće konstatuje da je kompletan projekt elektrifikacije 19 sela u SO SBZS 2.
dovršen u predviđenom roku. Za ukupan doprinos u ovom složenom projektu, Oblasno
vijeće daje javnu zahvalnost preduzećima:
“Elektrokrajina” iz Vukovara –
“Elektrobačka” iz Apatina –
“Elektrovojvodina” iz Novog Sada. –
Usvaja se prijedlog za pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o 3.
spoljnotrgovinskom poslovanju (Glasnik RSK broj 11/92, član 87).
Inicijativa se upućuje na postupak u Ministarstvo pravosuđa.
Zahtjev bivšeg v.d. direktora preduzeća “ITEKS” iz Iloka, gđe. Mihajlović Nede, 4.
upućuje se na postupak IS opštine Vukovar. Propusti u imenovanju, načina rada
IS u ovoj oblasti obavezuju veći angažman i profesionalni pristup ovom i sličnim
imenovanjima.
Finansiranje smještaja i prehrane u đačkom domu u Vukovaru u obavezi je da sa 5.
upravom doma riješi Sekretarijat za društvene djelatnosti
Za zaštitu lovnog fonda SO SBZS Izvršni savjeti pri opštinama dužni su da osiguraju 6.
formiranjem lovačkih saveza opština. Nakon pravnog utemeljenja lovačkog saveza
opština, formiraće se, na inicijativu iz Sekretarijata za poljoprivredu, Regionalni lovački
savez.
Finansiranje banjskog liječenja ranjenika je u obavezi da, u skladu sa Zakonom, 7.
riješi komisija (iz Stava opšte bolnice Vukovar i službe za boračko invalidsku zaštitu
nadležnog ministarstva).
Informacija o radu “Krajinainspekta” primljena na znanje. 8.
354
Koristiti: 9.
a) prostor za rad sa strankama koje traže pravnu i drugu pomoć u oblasti socijalne
zaštite u nadležnom Ministarstvu (soba Ministra Dr. Hadžića).
b) Na sjednici Vlade RSK 16.11.1992. tražiti hitno odgovore na suštinska pitanja u
oblasti monetarne politike i odnos u ovoj sferi RSK i SRJ.
c) Zahtjevom za smjenu komandira stanice milicije u Dalju upoznat je sekretar SUP-a.
Isti je dao garanciju da će se, u skladu kadrovske izmjene, i ovaj rukovodeći tim
razriješiti (smijeniti).
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A 178 – 106.
166
1992., studeni 16.
[Knin]
Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima
razgovora vođenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru, Laslovu i Mladenovcu o
opskrbi energentima te elektrifkaciji RSK
Đorđe Bjegović
I Z V J E Š T A J
sa službenog puta u Beograd, Novi Sad, Vukovar, Laslovo i Mladenovac
u periodu od 8-14.11.1992. godine
Prema nalogu za službeno putovanje 5/a od 30.10.1992. godine otputovao sam na službeni
put 8.11.1992. godine u 6 sati kolima “Elektroprivrede Krajine”.
ZADATAK:
Odluka Vlade u vezi realizacije ugovora NIS-NIK od 18.8.1992. godine, za izgradnju 1.
porušenih objekata koji se napajaju iz TS 35/10 KV Laslovo, sa prijedlogom za završetak
poslova, i
Tekući problemi iz djelokruga Ministarstva energetike i rudarstva. 2.
NEDJELJA: 8.11.1992. g.
Otputovali u 6 sati (Jerković,
391
…, Batas (šofer) i Bjegović). U Banja Luci na sastanku sa
“Elektrokrajinom” od 9.30-10.15, sa osnovnim zadatkom ispomoći i oslobadjanju radnika
od vojne obaveze.
Od 12-13 u Doboju sa istim zadatkom, a radi dovršenja izrade željezne konstrukcije za DV
110 KV D. Lapac – Udbina i DV 110 KV Apatin – prijelaz Dunava.
391
Duško.
355
Oko 20.30 doputovali u Beograd, uz kraće zadržavanje na koridoru ispred Brčkog.
PONEDJELJAK: 9.11.1992. godine
Od 7-8 u predstavništvu Vlade RS Krajine. Čekao loše ugovoreni sastanak sa direktorom
NIK-a P.
392
Golubovićem.
Od 8-10.45 sa predstavnicima Komercijalne banke i Elektroistoka: dogovor oko završetka
poslova na ugovorenim objektima i projekcija poslova i financiranja istih u 1993. godini.
Od 11-12 operativni sastanak u vezi realizacije izgradnje DV 110 KV Apatin – B. Manastir.
Najavljen problem financiranja montažerskih radova u visini od 78.000.000 dinara
prelaza preko Dunava (posao dogovoren u V.1992. godine, a EPS
393
nije uplatio svoj dio –
13.000.000 dinara).
Dogovorili tehničku problematiku sa dinamikom radova, a u EPS-u utanačen sastanak radi
financiranja – novog zahtjeva…
Sastanku prisutan i D. Jerković.
Od 12.30-14 h sastanak sa ing. Balkovskim i R. Milićem u vezi energetskih regulacija 110 i
35 KV Republike Srpske Krajine i Srpske Republike. Dogovoren sastanak sa predstavnicima
“Elektroinstitut-a” (Srđom Mrđom, dipl.ing.).
Od 14-20 dogovor sa predstavnicima “Elektrodistributivnih organizacija Srbije” i
“Beogradelektro” u vezi pomoći u materijalu RS Krajini.
UTORAK: 10.11.1992. godine
U 6 h otputovali u Novi Sad (Jerković, Batas-šofer i Bjegović). U Novom Sadu u 8 sati
pridružili se Kukoleča i dir. “Elektrobaranje” Bertić.
Od 8-9.30 u “Južnoj Bačkoj” radi definiranja zadatka i izvještaja sa presjekom stanja radova
i to:
– 35 KV (TS Laslovo i DV 35 KV otcjep za Laslovo)
– 10 KV trafostanice i 10 KV izlazi
– mreže niskog napona
Od 9.30-12.00 obilazak radova u Somboru i Apatinu
– prijelaz preko Dunava i
– priprema 35 KV priključka (I faza)
Od 12-18.30 na pregledu radova u Laslovu i TS 110/35 KV Vukovar II.
Jerković Duško ostao u Vukovaru i Laslovu na zadatku izrade podloga – nacrta za ukupan
izvještaj o stanju radova na Laslovu, sa nadzornim organima iz Vukovara.
Uz odgovarajuće neugodnosti sa policijom u Vukovaru i Novom Sadu, vratili smo se u
Beograd oko 21.30.
SRIJEDA: 11.11.1992. godine
Od 7.30-10.10 u EP Srbije na kolegiju direktora, u vezi:
1. Izvještaja o stanju planskih radova – investicija, Rasprava oko financiranja prelaza Dunava
i osiguranja 20% avansa, te ugovaranja sastanka sa “Minel-om” radi smanjenja cijene iz
ponude,
392
Petar.
393
Elektroprivreda Srbije.
356
– Zahtjeva EPS-a za mazut i ostale bijele derivate iz NIS-a – traže kompenzacijski posao
(stanja za derivate nafte)
– uspostavljanje tehničkog i komercijalnog odnosa sa presjekom stanja 31.12.92.
Od 10-11 h u predstavništvu Vlade RS Krajine, vezano na zamjenu novca Krajiški za YU
dinar i dobivanje bonova za gorivo, te ugovaranje sastanka sa dir. NIK-a.
Od 11-14 u EPS-u – razvojna služba, sa dipl.ing. S. Mrđom, a radi razvojne koncepcije
izvora i prenosne mreže. Dogovorena izrada prijedloga programa.
Od 14-17.30 na razgovorima u vezi malih hidroelektrana (Zrmanja) i dar g. Glada
394
. I
pored velikog nastojanja nisam uspio stupiti u direktan kontakt sa gosp. Gladom.
ČETVRTAK: 12.11.1992. godine
Otputovao za Novi Sad u 6 h na sastanak “Elektrovojvodine” i “J. Bačku” radi rješenja:
– nastavka projektovanja DV 110 KV od Dunava do B. Manastira i
– dalekovodnih 110 KV polja u Apatinu i B. Manastiru.
Od 10-12 u “J. Bačkoj” sa pom. direktora za distribuciju EPS-a gosp. Vladom Đurićem
raspravio financiranje elektrifikacije u 1991. i 1992. godini.
U Beograd stigao oko 13.15 i prisustvovao do 21 sat na sastanku Upravnog Odbora
NIK-a.
PETAK: 13.11.1992. godine
Od 7-8.30 u “Elektroprivredi Srbije” radi raščišćavanja financiranja prelaza preko Dunava i
dogovor za hitan sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede Srpske Republike. Dogovoreno
je da će EPS uplatiti 20% avans “… u visini od 13.000.000 dinara.
Od 8.00-11 u “Centroprojektu” radi isporuke dokumentacije i opreme za HE Zrmanja.
Utanačio dogovor sa Gošom M. – Smederevska Palanka.
Od 11-17.00 u “Progres-u” Mladenovac i “Elektrošumadija” u vezi izgradnje malih
hidroelektrana i provizornih rješenja TS 35/X i TS 110/X. Dobio nacrte za MHE Zrmanja
iz “Goše” – Smederevska Palanka. U Beograd doputovali oko 19.30 sati.
SUBOTA: 14.11.1992. godine
Od 6-7.30 na sastanku sa direktorom NIK-a P. Golubovićem u vezi tekuće problematike
proizvodnje nafte (posebno investicija – potreba za preglednim programom) i intervencije
isporuke 30 tona dizela za potrebe “Elektroprivrede Krajine”.
Iz Beograda otputovali oko 8, a u Doboj stigli oko 13 sati. Od 13-15 intervenirao isporuku
konstrukcije za:
– DV 110 KV – Apatin-Dunav – kr. rok 16.11.92.
– DV 110 KV – D. Lapac-Srb – kr. rok 23.11.92.
– DV 110 KV – D. Lapac-D. Lapac – kr. rok 16.11.92.
– konstrukcije za TS 110/35 D. Lapac II/m (dostaviti ponudu do 23.11.1992. g.).
U Knin stigli oko 20.15
Izvještaj podnio:
Đorđe Bjegović, dipl.el.ing., [v.r.]
Knin, 16. 11. 1992. godine
394
Priređivači nisu utvrdili o kome je riječ.
357
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
167
1992., studeni 17.
[Knin]
Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima
razgovora vođenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i Beogradu o opskrbi
energentima i elektrifkaciji RSK
Djordje Bjegović
I Z V J E Š T A J
sa službenog puta u Doboj, Novi Sad, Vukovar i Beograd
od 13-17.11.1992. godine
13.10.1992. godine (utorak), u 8 h otputovao sam sa kolima “Elektroprivrede Krajine” na
službeni put za Banja Luku, Doboj, Beograd, Novi Sad, Vukovar.
Oko 11 sati u Banja Luci dogovorili – intervenirali radove:
– za Okučane za relaciji Bos. Gradiška-St. Gradiška, i
– radove na DV 110 KV Petrovac-G. Sanica.
Također dogovorili izradu modela, provizornog prenosnog tipa TS 110/35 (110 KV dio)
samo dalekovodno i trafo polje sa energetskim transformatorom i minimalnom primarnom
i sekundarnom opremom.
Od 15-16.30 u Rudanci intervenirali i pregledali radove za objekte:
DV 110 KV Apatin-Dunav i –
DV 110 D. Lapac-Udbina, te ostale pripremne radove za II fazu DV 110 KV Lapac- –
Lapac-ulaz.
Stigli u Beograd oko 21. sat.
14.10.1992. godine od 7-8.15. na sastanku u “Elektroistoku” u vezi programa za četvrtak
15 i petak 16.10.1992. godine.
Otputovao kolima NIK-a u 8.15, a u Novi Sad doputovao oko 9.30.
Sastanak održan u Nafta-gasu sa problematikom:
1. Proizvodnja nafte i plina sa naftnih polja: Privlaka, Đeletovci i Ilača
2. Plan istraživanja za 1993. godinu.
Na sastanku razmotrena detaljna problematika, uz prisustvo odgovornih rukovodilaca
Nafta-gasa i g. direktora NIK-a P.
395
Golubovića.
Dogovoreno je da će NIK i Ministarstvo energetike i rudarstva zatražiti produženje mandata
na eksploataciji do kraja 1992. godine, a isto tako proširiti zahtjev za zajednički pristup
istražnim radovima na području Baranje, Istočne Slavonije i Zapadnog Srema.
Sastavni dio ovog izvještaja čini stručni izvještaj.
395
Petar.
358
Razgovori završeni oko 14 sati. Od 14-15 sati u “Elektroprenosu” Novi Sad, u vezi
intervencije radova na 110 KV Apatin-Dunav.
Otputovao sa kolima “Elektroistoka” oko 15 sati i u Vukovar doputovali oko 16.30, gdje
smo do 18.35 pregledali izvedene radove na TS 110/35 Vukovar II.
Posebni stručni izvještaj čini sastavni dio ovog izvještaja.
ČETVRTAK: 15.10.1992. godine
Od 7-9.30 u “Elektroistoku” na razradi problematike završetka objekta, te razmatranja
tehničke i financijske problematike.
Učinjen poseban napor oko narudžbi preostalog materijala i opreme (bez para). Za ugovorene
objekte razmotrena problematika kritičnih puteva. Hitno izvršena narudžba automobila za
mogućnost izgradnje, kontrole i nadzora objekata.
Od 9.30-10.30 kod autokuća, radi ponuda, a od
10.30-13.00 na sastanku u “Energomontaži”. Dogovoren početak mašinskih i elektro radova
na DV 110 KV Udbina-D. Lapac za 21/22.10.1992. godine, uz dovoz trake za uzemljene,
ovjesne opreme i temeljne boje. Uručen zahtjev za obračun razlike u cijeni.
Od 13-16.15 u “Elektroistoku” radi energetskih regulacija na 110 KV dijelu.
Od 16.30-18.30 u “Beogradelektro” na raščišćavanju prioriteta traženog materijala i
opreme.
PETAK: 16.10.1992. godine
Od 7-8.30 u “Elektroistoku” – pripreme za sastanak u “EPS-u” sa dir. R.
396
Dangubićem, V.
Tankosićem i S.
397
Zekavicom. Dogovoren nastavak radova prema planu, uz intervenciju:
završetka finansiranja 10,10/ 0,4 i 0,4 objekata na potezu (Laslovo-Mirkovci) –
Radi nesporazuma NIS-NIK traži se odgoda za 15-tak dana
završetak 110 KV dijela trase Apatin-Dunav i davanje naloga za rad premoštenja –
Dunava.
Dogovoreni odnosi u vezi novog centra. –
Sastanak završio u 11. sati.
Od 11-12.30 u Komercijalnoj banci, radi:
mogućnosti financiranja objekata iz Plana 92 –
mogućnosti davanja kredita “EP Krajine” za vozni park i stanove. –
Od 12.30-14.00 – u PKB “Sibnici” radi konkretiziranja i ponude za košnju korita Krke i
akumulacija u Golubiću, Manojlovcu, Gračacu i Obrovcu.
Od 14-16.30 na sastanku u “Beogradelektro” sa predstavnicima “Elektrošumadije” iz
Mladenovca u vezi tipske montažno-demontažne TS 35/10 KV.
Iz Beograda otputovali kolima “Elektroprivreda Krajine” oko 8 sati i poslije sastanka u
Doboju od 12.30-15.30 u Knin doputovali 17.10.1992. godine oko 21. sat.
Izvještaj sastavio:
Đorđe Bjegović, dipl.ing., [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
396
Radivoje.
397
Slobodan.
359
168
1992., studeni 17.
Okučani
Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 17. 11. 1992. godine u Okučanima
Sjednici prisustvuju:
Mr. Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Hadžić Mladen, Knežević Milan, Božanić Boško, Vinčić
Svetozar, Džakula Veljko, Martić Milan, Jarčević Slobodan, Brnović Mitar, Šuša Vojin,
Knežević Milan, Peurača Vojin, Arbutina Nebojša, Grabundžija Savan, Gaćeša Rade, Kostić
Spiro, Ećimović Dušan, Španović Stojan.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Paspalj Mile, Živković Miloš, Vitez i Zdravko Janković.
Sjednica je počela sa radom u 10.00 časova.
Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zečević.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći dnevni red
D N E V N I R E D:
Političko-bezbedonosna i privredno ekonomska situacija u Zapadnoj Slavoniji, 1.
Robna bilanca za 1993. godinu, 2.
Pravilnik za provođenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini, 3.
Utvrđivanje prijedloga Zakona o narodnoj obrani, 4.
Utvrđivanje prijedloga Zakona o vojsci RSK, 5.
AD-1.
Povodom 1. tačke dnevnog reda uvodnu riječ podnio je predsjednik Vlade mr. Zdravko
Zečević konstatujući izuzetno tešku i složenu političku bezbedonosnu i privredno
ekonomsku situaciju u Zapadnoj Slavoniji, s tim da i pored takvog stanja stvari mi možemo
i moramo iznaći rješenje na otklanjanju uzroka koji su doveli do takve situacije. U prilog
takvoj konstataciji Vlada RSK poduzet će niz mjera radnji i akcija kako bi se sanirala nastala
problematika Zapadne Slavonije na zadovoljstvo stanovništva ove regije i Krajine u cjelini.
Pored uvodno podnesene informacije od strane predsjednika u diskusiji o ovoj problematici
učestvovali su predstavnici oblasnog vijeća Zapadne Slavonije, predstavnici opština kao i
pojedini ministri Vlade. Nakon duže diskusije, predloga, mišljenja i sugestija Vlada RSK
donijela je slijedeće
360
Z A K LJ U Č K E
Potvrđuju se dosadašnji zaključci-stavovi Vlade usvojeni na prethodnim sjednicama a u 1.
vezi cjelokupnog statusa Zapadne Slavonije.
Vlada RSK teritoriju Zapadne Slavonije smatra vlastitim teritorijem i nikad se neće tog 2.
teritorija odreći
Vlada RSK konstatuje da se nisu stekli uslovi za povratak izbjeglica na području 3.
Zapadne Slavonije.
Vlada će sve činiti na stvaranju uslova za povratak izbjeglog stanovništva na području 4.
Zapadne Slavonije.
AD-2.
Nakon razmatranja o postavljenoj odluci o robnoj bilansi za 1993. godinu donesena je
slijedeća
O D L U K A
Usvaja se robna bilanca Republike Srpske Krajine za 1993. godinu. Odluka o robnoj bilansi
sa specifikacijom čini sastavni dio ovog zapisnika.
398

AD-3.
Nakon rasprave o pravilniku za provođenje Uredbe o podržavljenju preduzeća usvojena je
slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Daje se saglasnost na pravilnik za provođenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u
društvenoj svojini.
AD-4.
Ministar Španović obrazložio je dostavljeni tekst Nacrta Zakona o obrani, nakon čega je
donesena slijedeća
O D L U K A
Prihvaća se tekst Nacrta Zakona o obrani u tekstu dostavljenoj Vladi RSK. 1.
Nacrt Zakona iz stava 1. ove Odluke dostavlja se svim zainteresiranim subjektima 2.
na javnu raspravu koja traje do dana upućivanja konačnog teksta prijedloga Zakona
Skupštini RSK na usvajanje.
Ukoliko u otvorenom roku zainteresirani subjekti dostave izvjesne amandmane na 3.
predloženi tekst Nacrta Zakona isti će ući u de iure u Proceduru nakon čega će Vlada
utvrditi konačni tekst nacrta Zakona, integralni tekst nacrta je prijedlog Zakona koji će
kao takav biti dostavljen Skupštini na usvajanje.
AD-5
Ministar Španović obrazložio je dostavljeni tekst Nacrta Zakona o vojsci RSK , nakon čega
je donesena slijedeća odluka:
O D L U K A
Prihvaća se tekst Nacrta Zakona o vojsci RSK u tekstu dostavljenom Vladi RSK. 1.
Nacrt Zakona iz stava 1. ove Odluke dostavlja se svim zainteresiranim subjektima 2.
na javnu raspravu koja traje do dana upućivanja konačnog teksta prijedloga Zakona
Skupštini RSK na usvajanje.
398
Zapisnik nije pronađen uz izvornik.
361
Ukoliko u otvorenom roku zainteresirani subjekti dostave izvjesne amandmane na 3.
predloženi tekst Nacrta Zakona isti će ući u de iure u Proceduru nakon čega će Vlada
utvrditi konačni tekst predloga Zakona. Ukoliko ne bude amandmana na predloženi
tekst Nacrta Zakona, integralni tekst nacrta je prijedlog Zakona koji će kao takav biti
dostavljen Skupštini na usvajanje.
PREDSJEDNIK:
mr. Zdravko Zečević
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
169
1992., studeni 19.
Bratiškovci
Izvješće inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o paljenju kuća u Čisti Velikoj
BRATIŠKOVCI DATUM: 19. 11. 92.
PETER GAARDSÓE
PREDMET: Zapaljene kuće
MJESTO: Čista Velika
DATUM: 19.11.92.
Danas oko 12.45 sati, čuo sam na radiu razgovoru između nekih “kilo jedinica” vezano
za zapaljene kuće u Čistoj Velikoj, koja pripada našem području. Zajedno s dežurnim
milicajcem i prevodiocem Drakula išao sam na položaj kenijskog bataljona “T51” u Čistoj
Maloj blizu Čiste Velike i razgovarao s vodnikom Paul Munyasya. On nije ništa znao o
ovome, pa smo zajedno išli u Čistu Veliku. Uz to da napomenem da smo na putu ka Čistoj
Velikoj uočili neki dim iz sela Cicvara.
Kada smo došli u Čistu Veliku u 13.45 sati našli smo da se dimilo iz 4 već srušene kuće.
Nije se vidjela vatra već samo dim. Sve četiri kuće se nalaze sjevero-istočno od glavne ceste
u Čistoj Velikoj. Te kuće stoje u trećem ili četvrtom nizu kuća. Nisam se usudio da prođem
prvi red kuća, pa stoga nisam mogao vidjeti unutrašnjost kuća i koji je uzrok dima/vatre.
Išli smo do komandira pogranične milicije u Čistoj Velikoj i on se predstavio kao Simo
Mandić. Pitali smo ga o zapaljenim kućama, a on je odgovorio da ne zna tko ih je zapalio.
To je bilo rečeno sa smješkom na usnama. Objasnio je da paljenje neće stati dok ono ne
prestane na hrvatskoj strani, ništa više.
Vodnik Paul Munyasya će obavjestiti o ovome slučaju njegovog komandira u Bribirskim
Mostinama.
Komandir milicije u Kistanjama će biti obavješten o ovom slučaju u petak 20.11.1992.
na našem uobičajenom sastanku.
362
Insp. Peter Gaardsóe, [v.r.]
25192
Prevela: Vera Drakula, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.
170
1992., studeni 19.
Prolići
Izjava voditeljice smjene “Graničnog prijelaza Peruča” o zaustavljanju kolone
UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i Satish Nambiar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
GRANIČNI PRIJELAZ “PERUČA”
PROLIĆI, 19. 11. 1992. godine
I Z J A V A
Dana 19.11.1992. godine na graničnom prelazu “Peruča” iz pravca Knina prema izlazu
naišla su 3 vozila kojima se jako žurilo. Vozila su slijedeća: UNPF 4010 – Andrev i Marko
V., UNPF 3762 – M. Kuefer i UNPF 4018 sa ukupno 7 lica. Prošli su u 10 sati. Iz pravca
Splita odnosno prema ulazu naišla je kolona od 8 vozila, koju smo na rampi zaustavili.
Oni su se počeli protiviti da ih mi ne smijemo zaustavljati i legitimisati. Da bi nas pitali
znademo li tko se nalazi u koloni. Ja sam odgovorila da znademo i da bez obzira tko se
nalazi mi ih moramo zaustaviti i legitimisati, jer da je ovo državna granica. Pojedina lica
od obezbedjenja, odnosno pratnje počela su se smijati na riječi “DRŽAVNA GRANICA”.
U razgovoru sa prevodiocem Markom Vučinićem, prišao je Satiš Nambijar koji se drsko
ponašao pitajući tko je ovdje komandir. Ja sam odgovorila da sam ja bez imena i prezimena.
Objasnila sam da čekamo najavu od komande Knin, a u medjuvremenu zvali smo komandu
Knin, gospodina Pavkovića
399
zamjenika ministra. Pavković nam je rekao da ih pustimo bez
legitimisanja. Popisali smo brojeve vozila i broj lica. U razgovoru sa prevodiocem Markom
Vučinićem, on mi je rekao da se nalaze Satiš Nambijar,
400
Lord Oven,
401
Sajruns Vens,
402

Okuin,
403
novinari i pratnja. Vozila su bila slijedeća:
399
Nebojša.
400
Satish Nambiar.
401
David Owen.
402
Cyrus Vance.
403
Herbert.
363
UNPF 3774 sa 4 lica
UNPF 4010 sa 4 lica
UNPF 4018 sa 3 lica
UNPF 3762 sa 2 lica
UNPF 4016 sa 4 lica
UNPF 3208 sa 2 lica
UNPF 6088 sa 4 lica
UNPF 4033 sa 4 lica.
Iz vozila UNPF 6088 izišli su novinari koji su nas snimali, tek kada smo ih primjetili
zabranili smo im slikati i snimati. Da su nas odmah poslušali, a da bi u kretanju kolone
ponovo snimali. Na rampi smo ih zadržali oko 15 minuta a prošli su rampu u vremenu
oko 10,55 časova. Nakon prolaska skrenuli su na Branu, odnosno otišli u obilazak Brane
“Peruča”. Da bi potom došla patrola iz Knina kao pratnja ove delegacije, nakon njihovog
prolaska 10 minuta, pa se naša patrola mimoišla sa njima. Sve ostalo proteklo je u redu.
Izjavu podnijela:
Kalat Slavica
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 22.
171
1992., studeni 21.
Udbina
Operativno izvješće Odjeljenja milicije Udbina o pljačkanju imovine prognanih
Hrvata u Podlapači
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UP KORENICA
ODJELJENJE MILICIJE UDBINA
Udbina, 21. 11. 1992. god.
OPERATIVNA INFORMACIJA
Sastavljena dana 21. 11. 1992. god. u prostorijama OM Udbina na okolnosti prikupljanja
informacija o napuštenim gospodarskim imanjima u mjestu Podlapači te prisvajanju
napuštenih strojeva, stoke te predaji istih.
Putem informativnih veza i saznanja, te radom na terenu došao sam do saznanja da
mještani sela Podlapače posjeduju više vrsta poljoprivrednih mašina i strojeva te veće
količine stoke što unovčavaju samo u devizna sredstva a stoka i strojevi su bili vlasnici koji
su napustili mjesto i otišli u HVO pa bi njihova dobra mogli tretirati sa ratnim pljenom.
Kao najekstremniji je Perković Nikola, zv. “Nikodin” iz zaseoka Jagodnje i Janžić Mile iz
zaseoka Rosulje.
364
Zbog svega naprijed navedenog bilo bi što hitnije potrebno izvršiti jednu zajedničku
akciju, kako bi se utvrdilo činjenično stanje te oduzela imovina koja nije vlasništvo istih, a
oni trenutno sa njom raspolažu.
Informaciju Vam dostavljam znanja radi i daljnjeg postupanja.
Ovl. službena osoba:
Mastelica Jovo, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 285.
172
1992., studeni 23.
Benkovac
Izvješće SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u Škabrnji i pogibiji petorice
pripadnika milicije RSK
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
BENKOVAC
Depeša broj: /92. – DX –
Benkovac, 23. 11. 1992. godine
MUP RSK KNIN
SUP KNIN
PREDMET: Ubijstvo Knežević Petra i dr,
izvještaj dostavlja se. –
Dana 22.11.1992. godine u 15 sati dežurna služba SJB Benkovac obavještena je od
operativnog dežurnog iz brigade milicije da je u mjestu Škabrnja ubačena teroristička grupa,
koja je ubila tri pripadnika brigade milicije RSK. Istog dana u 16,10 sati u prostorije SJB
Benkovac došli su pripadnici civilne policije UNPROFOR-a i prijavili da u mjestu Škabrnji
ima ubijenih pet pripadnika brigade milicije.
O događaju je obaviješten istražni sudac Okružnog suda Knin Kresović Đura koji je
zajedno sa zamjenikom javnog tužioca Okružnog suda Knin Jokić Čedomirom i uviđajnom
ekipom SJB Benkovac izvršio uviđaj.
Uviđaj lica mjesta je započet u 20 sati, s obzirom na mjesto događaja, kao i noć uviđaj
se nije mogao izvršiti “kvalitetno”. Na licu mjesta pronađen je traktor sa prikolicom koji
se kretao iz pravca Škabrnje u pravcu ceste koja vodi iz Benkovca za Zadar. Traktor je
zatečen na lijevoj saobraćajnoj traci. Između traktora i prikolice pronađen je leš jednog od
ubijenih, a neposredno uz traktor s desne strane pronađena su dva leša. Desno od traktora
na udaljenosti od ceste za oko dva metra pronađena su još dva leša. Svi leševi su obliveni
krvlju, a vizuelnim pregledom u njih je ispaljeno više hitaca iz vatrenog oružja iz neposredne
365
blizine. Na traktor koji je bio natovaren sa drvima pucano je sa lijeve strane u pravcu kretanja
istog, što se može utvrditi na osnovu toga što su sve tri gume sa lijeve strane probušene.
Na licu mjesta u kabini traktora pronađen je PM koji je izuzet, a za koga ne raspolažemo
tko je sa njim bio zadužen.
Također pored dva leša koja su ležala sa desne strane traktora pronadjen je osigurač
bombe, a na rubu ceste prema leševima koji su se nalazili van ceste pronadjen je zatvarač,
medjutim ne raspolažemo podatkom tko je bio zadužen puškom čiji je zatvarač sastavni
dio.
Lice mjesta je snimljeno video kamerom i fotografisano od strane krim tehničara, a po
naredjenju istražnog suca leševi su u dogovoru sa komandantom brigade potpukovnikom
Bogunovićem
404
prebačeni u Knin radi pregleda.
Po saznanjima radi se o slijedećim licima:
1. Knežević Petar sin Dušana, rodjen 09.06.1950. godine,
2. Štrbac Nikoli sin Djure, rodjen 03.08.1956. godine,
3. Ležaja Zoran sin Djure, rodjen 27.01.1964. godine,
4. Dević Neven sin Špire, rodjen 22.03.1955. godine i
5. Matić Živojinu p. Djerasima, rodjen 1950. godine svi iz Biljana Donjih, a koji su
pripadnici brigade milicije.
U dogovoru sa istražnim sucem na licu mjesta do dolaska uviđajne ekipe temom narednog
dana osiguravat će pripadnici Kenijskog bataljona, a detaljnim pregledom lica mjesta, tj.
ponovnim izlaskom na lice mjesta naknadno ćete biti obaviješteni.
DEŽURNI INSPEKTOR:
Radovan Zelenbaba, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR – HMDCDR, 23., kut. 48.
173
1992., studeni 24.
Knin
Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 24. 11. 1992. godine u Kninu.
404
Momčilo.
366
Sjednici prisustvuju:
Veljko Džakula, Boško Božanić, Mitar Brnović, Spiro Kostić, Vojin Peurača, Rade Gaćeša,
Dušan Ećimović, Nebojša Arbutina, Vojin Šuša, dr Mladen Hadžić, Svetozar Vinčić, Đorđe
Bjegović, Savan Grabundžija, David Rastović, Stojan Španović, Sretko Petković
Sjednici na poziv prisustvuju:
Pavao Marjanović, Dragan Božić, Nebojša Mandinić, Veljko Korolija, Radovan Majski,
Boro Martinović, Zdravko Janković, Veljko Subota.
Sjednica je počela sa radom u 10.00 časova.
Sjednicom predsjedava podpredsjednik Veljko Džakula.
Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade
utvrđuju slijedeći
D N E V N I R E D:
Verifikacija skraćenog zapisnika sa prethodne sjednice Vlade, 1.
Imenovanja u Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, 2.
Razmatranje političko-pravne i ekonomske utemeljenosti Opštine Drniš, 3.
Problematika Zapadne Slavonije, 4.
Razmatranje zaključaka radne grupe sa sastanka održanog dana 5.11.1992. godine o 5.
iznalaženju konkretnih rješenja oko Budžetske potrošnje,
Konkretizacija odluke Vlade od 4.11.1992. godine (rješavanje stambenih problema 6.
deficitarnog specijalističkog kadra kninske bolnice),
Razmatranje zahtjeva za nabavku vozila za potrebe ministarstva za zdravlje, 7.
Imenovanja i razrješenja u ministarstvu za zdravlje, 8.
Razmatranje odluke o načinu i uslovima za povraćaj plaćenog poreza na promet 9.
određenih proizvoda koje strana fizička lica kupuju i iznose iz RSK,
Razmatranje nacrta Zakona o putevima Krajine, 10.
Privremena Odluka o zimskom održavanju puteva, 11.
Donošenje Odluke o osnivanju lučke kapetanije Vukovar, 12.
Donošenje Odluke o interventnoj pozajmici JP “Putevi Krajine” radi pripreme zimskog 13.
održavanja puteva,
Odluka o taksama lučke kapetanije, 14.
Predlog izmjene Uredbe o naknadi materijalnih troškova, 15.
Razno: 16.
a) zahtjev industrije trikotaže “Ličanka” Srb za dodjelu krovnog lima sa aerodroma
Zemunik,
b) zahtjev za dodjelu materijalnih sredstava bivše tvornice “Sintal” iz Oklaja TVIK-u
Knin,
c) razmatranje zahtjeva HUP Dinara Knin za odobrenje sredstava za instalaterske
radove na hotelu “Dinara”,
d) Osnivanje Republičkog zavoda za cijene i robni promet,
e) Izvještaj o radu Republičke direkcije za robne rezerve,
f ) Razmatranje zahtjeva za dodjelu kredita iz primarne misije za otkup kukuruza,
g) Informacija o provođenju Odluke Vlade o namjenskoj proizvodnji i distribuciji
nafte za žetvu,
h) Informacija o poduzetim mjerama za izvoz robe u zemlje evropske zajednice,
367
i) Donošenje Odluke o osnivanju “Krajina inspekta”,
j) Donošenje Uredbe o zaštiti privremeno napuštenih stambenih objekata,
k) Donošenje Odluke o formiranju savjeta za ekonomske odnose za inostranstvo,
l) Donošenje Odluke o pokretanju postupka zaštite imovine RSK,
m) Donošenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini,
n) Donošenje U