DOKUMENTI Knjiga 6. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj prosinac 1992.) REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI KNJIGA 6 BIBLIOTEKA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 3. Nakladnik: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Slavonski Brod Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Mato Artukovi Rezenzenti: Dr. sc. Nikica Bari Dr. sc. Ozren unec Urednik: Mate Rupi, prof. Suradnici: Julija Baruni, prof. Ivan Brigovi, prof. Mr. sc. Ana Holjevac Tukovi eljka Krie, prof. Mr. sc. Anela Ljubas Josipa Maras Kraljevi, prof. Natko Martini Jeri, prof. Ivan Rado, prof. Slaven Rui, prof. Janja Sekula, prof. Domagoj tefani, prof. Ilija Vuur, prof. Lektorica: Julija Baruni, prof. Izrada kazala: Mr. sc. Ana Holjevac Tukovi Prijepis: Indira Alpeza Enisa amdi Martini Priprema za tisak: Kolumna d.o.o. Tisak: Stega tisak d.o.o. Naklada: 1000 primjeraka REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 6. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj prosinac 1992.) Zagreb Slavonski Brod, oujak 2009. IV V SADRAJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 1992., srpanj 1., Knin Izvjee Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju 1. Milana Babia i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista Pokretu za Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 1992., srpanj 2., Knin Obavijest Resora dravne bezbednosti MUP-u RSK o napadu na 2. Milana Babia koji je pokuao u Benkovcu odrati osnivaki sastanak stranke . . . . . . . . . . . .8 1992., srpanj 2., Jasenovac Slubena biljeka Stanice milicije Jasenovac o namjernom 3. paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 1992., srpanj 3., Erdut Zapisnik sastanka Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, 4. Baranja i Zapadni Srem na kojem je raspravljano o radu SUP-a Vukovar . . . . . . . . . . . . . . .10 1992., srpanj 3., Jasenovac Tjedno izvjee Stanice milicije Jasenovac o unitavanju imovine 5. protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 1992., srpanj 6., Knin Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babia i 6. njegovih pristaa pokrene kazneni postupak zbog odravanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada ocjenjuje kao pokuaj ruenja legalno izabrane vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 1992., srpanj 7/8., Knin Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 7. . . . . . . . .23 1992., srpanj 7., Knin Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene 8. novanica sprijee unoenje starih novanica u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 1992., srpanj 9., Lipik Izvjee deurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u 9. Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljakala na ratitu oko Pakraca . . . . . . . . . . . .27 1992., srpanj 13., Beli Manastir Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 10. Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 1992., srpanj 14., Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 11. . . . . . . . . .31 1992., srpanj 15., Okuani Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o 12. otvaranju deviznog rauna te ovlatenim potpisnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 1992., srpanj 16., Vukovar Rjeenje Izvrnog savjeta opine Vukovar o promjeni naziva 13. ulica na podruju Opine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 1992., srpanj 16., Knin Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o 14. organizaciji posjeta graana iz ibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 VI 1992., srpanj 18., [Okuani] Izvjee deurnog SUP-a Okuani o zaustavljanju ekipe 15. portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradici, koja je snimala materijal o ruenju samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala odnijeti snimljeni materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 1992., srpanj 20., Erdut Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu 16. Komiteta za izbjeglice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 1992., srpanj 20., Knin Zapisnik zajednike sjednice Vlade RSK i Vijea Saveza 17. sindikata, na kojoj se raspravljalo o opem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o oivljavanju gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49 1992., srpanj 20., Knin Slubena biljeka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji engi u 18. Erveniku i poiniocima ubojstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54 1992., srpanj 22., Dalj Obavijest Republikog javnog tuilatva, s privremenim sjeditem 19. u Vukovaru, Oblasnom vijeu SO SBZS o krivinim postupcima u Srbiji protiv osoba osumnjienih za pljaku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratita u istonoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 1992., srpanj 22., Vukovar Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Vladi RSK za 20. osnivanje poduzea Krajina-petrol za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog plina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56 1992., srpanj 23., Beograd Biljeka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom 21. Predsjednitva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zakljuaka i odluka u svezi s razgovorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58 1992., srpanj 23., Pakrac Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, 22. kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehnikoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te suradnji s UNPROFOR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 1992., srpanj 27., Slunj Slubena biljeka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od 23. strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 1992., srpanj 28., Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvruju da je 24. rat na podruju RSK poeo 17. kolovoza 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68 1992., srpanj 28., Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine 25. i nekretnina biveg Republikog sekretarijata za upravu i pravosue Republike Hrvatske. . .68 1992., srpanj 29., Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 26. . . . . . . . . .69 1992., srpanj 31., Vrginmost Izvjee Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane 27. RSK o mogunosti oivljavanja privredne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 1992., kolovoz 3., Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istonoj 28. Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjednitvom eljka Ranatovia Arkana u Ernestinovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100 1992., kolovoz 4., Knin Ovlatenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili 29. PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lonar s dvije keri preko teritorija RSK i graninog prijelaza itni za Split. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 1992., kolovoz 7., Vukovar Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za 30. informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posveenog informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj djelatnosti . . . . . .102 VII 1992., kolovoz 8., Knin Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a 31. RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Graacu, SUP-u Korenica, SJB Graac i organizacijama Crvenog kria u Graacu i Metku za voenje pregovora sa slubenim organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba . . . .104 1992., kolovoz 8., Knin Protest Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a, 32. Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu u kojemu se Republika Hrvatska optuuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela iritovci na Miljevakom platou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 1992., kolovoz 10., Beli Manastir Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske 33. oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 1992., kolovoz 11., Knin Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvrnog savjeta opine 34. Podravska Slatina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110 1992., kolovoz 11., Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu odri u Slunju zbog 35. tekih socijalnih prilika u toj opini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 1992., kolovoz 11., Negoslavci Odluka Izvrnog savjeta opine Negoslavci o zapljeni 36. vozila te zabrani crpenja i odvoenja nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez odobrenja vieg organa nadlenog za navedene poslove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 1992., kolovoz 11., Bosanska Dubica Zahtjev Opinske konferencije Crvenog kria 37. iz Bosanske Dubice pograninoj policiji u Okuanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114 1992., kolovoz 11., Vukovar Izvjee predsjednika Izvrnog savjeta opine Vukovar, 38. dr. Milorada Viia, o situaciji na podruju Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj privrednoj aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115 1992., kolovoz 11., Benkovac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u 39. RSK o evidentiranim krivinim djelima i prekrajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu opine Benkovac u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 1992., kolovoz 12., Vukovar Odluke Kriznog taba opine Vukovar za poboljanje 40. politiko sigurnosne situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118 1992., kolovoz 15., Stara Gradika Izvjee Stanice milicije Stara Gradika o oduzimanju 41. materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradika putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog kria preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe. . . . . .120 1992., kolovoz 18., Knin Odluka Vlade RSK o osnivanju Republike komisije za ratne 42. zloine i zloine genocida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 1992., kolovoz 19., Ilok Izvjee Ministarstva pravosua i uprave Vladi RSK o radu 43. Ministarstva za razdoblje od 1. sijenja do 1. kolovoza 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122 1992., kolovoz 19., Okuani Izvjee umarije Okuani SUP-u Pakrac o primjerima 44. krae i samovoljne sjee ogrjevnog drveta na podruju pod ingerencijom umarije . . . . . .129 1992., kolovoz 19., Borovo Izvjee rukovodioca Slube socijalne zatite Oblasnom 45. sekretarijatu za opu upravu Srpske oblasti SBZS o radu slube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 1992., kolovoz 21., Knin Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 46. 132 VIII 1992., kolovoz 22., Knin Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima 47. i komandama brigada pogranine policije za pojaanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog inltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a. . . . . . . . . . .135 1992., kolovoz 22., Okuani Odluka Narodne skuptine Srpske oblasti Zapadna 48. Slavonija o osobama koje e zastupati Oblast na Meunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u enevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 49. RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siveria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 1992., kolovoz 25., Knin Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK 50. Zapovjednitvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objanjenje za pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 51. RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 52. RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske nacionalnosti iz Medvie. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140 1992., kolovoz 26., Knin Zahtjev MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u 53. Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zranog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vri aerodromska kontrola iz zrane baze u Udbini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 1992., kolovoz 28., Knin Zamolba predstavnika Meunarodnog komiteta Crvenog 54. kria pukovniku Kosti Novakoviu da dozvoli povratak Uroa Vukia u Zadar, gdje mu ivi porodica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142 1992., kolovoz 27., Erdut Izvjee o radu Sekretarijata za informiranje Press centra 55. Erdut Oblasnom vijeu Srpske oblasti SBZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 1992., kolovoz 28., Glina Izvjee pomonika ministra Ministarstvu pravosua i uprave 56. RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuu te stanju u zatvorima na podruju Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145 1992., kolovoz 28., Rakovica Slubena biljeka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i 57. zarobljavanju vee skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijei na teritorij Republike Bosne i Hercegovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148 1992., kolovoz 29., Knin Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu 58. i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oruanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148 1992., kolovoz 30., Pakrac Izvjee Izvrnog savjeta opine Pakrac sredinjim vlastima 59. RSK o aktualnoj drutveno politikoj situaciji u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . .150 1992., kolovoz 31., Erdut Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 60. Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 1992., kolovoz 31., Slunj Dopis Opinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama 61. njihovim djelatnicima od strane graana i policajaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156 IX 1992., kolovoz 31., Glina Dopis Okrunog zatvora u Glini Ministarstvu pravosua i 62. uprave RSK u kojemu se trai rjeenje problema smjetaja pristiglih ratnih zarobljenika . .157 1992., kolovoz 31., Mlaka Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u za hitno 63. rjeavanje problema organizacije granine policije na podruju spomenute MZ. . . . . . . . .158 1992., rujan 1., Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 64. . . . . . . . . .160 1992., rujan 1., Knin Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rjeavanju 65. problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza graana preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . .165 1992., rujan 1., Knin Izvjee zapovjednika graninog prijelaza Musapstan SUP-u 66. Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166 1992., rujan 2., Okuani Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih 67. srpskih vlasti iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 1992., rujan 2., Knin Obavijest MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama 68. o obvezi pruanja pomoi nancijskoj policiji u provoenju naplate carinskih pristojbi na graninim prijelazima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 1992., rujan 2., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a 69. RSK predstavnicima meunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vuki Uroa radi privremenog odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171 1992., rujan 4., Okuani Obavijest SUP-a Pakrac podreenim jedinicama o 70. dodijeljenoj koliini goriva za tjednu potronju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171 1992., rujan 5., Benkovac Izvjee djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o 71. stanju sigurnosti u sjeveroistonom dijelu opine Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172 1992., rujan 7., Vukovar Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBZS s 72. priloenim izvjeem o djelatnosti Promatrake misije Europske zajednice na tom podruju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174 1992., rujan 8., Knin Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 73. . . . . . . . . .177 1992., rujan 8., Okuani Dnevno izvjee pomonika ministra unutarnjih poslova 74. Krste arkovia MUP-u RSK o stanju sigurnosti na podruju zapadne Slavonije. . . . . . . .185 1992., rujan 9., Okuani Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o sloenoj sigurnosnoj 75. situaciji nakon rasputanja TO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186 1992., rujan 10., Knin Zapovijed MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama 76. za smanjenje potronje pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187 1992., rujan 11., Beli Manastir Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za 77. sprjeavanje irenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Maarsku .188 1992., rujan 12., Vukovar Zapisnik osnivakog sastanka Odbora za privredu i nancije 78. Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188 [1992., rujan 14. ] Izvjee Duana Pribilovia, lana Oblasnog vijea Srpske oblasti 79. SBZS, o aktivnostima Promatrake misije EZ-a na podruju istone Slavonije. . . . . . . . . .191 1992., rujan 14., Dalj Odluka Izvrnog savjeta opine Dalj o uspostavi opinskog 80. kriznog stoera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193 X 1992., rujan 15., Knin Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK podrunim 81. SUP-ovima o osnivanju informativne slube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 1992., rujan 15., Vukovar Pismo predsjednika Opinskog suda za prekraje Vukovar 82. predsjedniku Skuptine RSK u kojem ga izvjetava o nedostatku nancijskih i materijalnih sredstava za rad suda, te ga moli za pomo i razumijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195 1992., rujan 17., Donji agli Iz knjige dnevnih dogaaja Odjeljenja milicije Lipik o 83. prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovani dre zatvorenu enu hrvatske nacionalnosti, te da e pratiti Hrvate koji odlaze po drva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197 1992., rujan 19., Dvor Izvjee zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora 84. MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oruanoj pobuni srpskog stanovnitva na Banovini od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197 1992., rujan 20., Knin Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okuani u svezi 85. otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201 1992., rujan 22., Knin Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 86. . . . . . . . .202 1992., rujan 22., Banja Luka Nacrt Protokola o suradnji izmeu Vlade Republike 87. Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .214 1992., rujan 22., Okuani Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okuani 88. o odravanju mitinga istine o zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .216 1992., rujan 24., Knin Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu 89. UNPROFOR-a i Dravnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijea sigurnosti UN-a. . . . . . . . .217 1992., rujan 30., Golubi Zapisnik sjednice Savjeta kolskog centra 17. avgust 90. MUP-a RSK u Golubiu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .218 1992., listopad 1., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju 91. protiv nepoznatih poinitelja, zbog miniranja kua izbjeglih Hrvata iz mjesta Ratevi u opini Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223 1992., listopad 3., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o informativnom 92. razgovoru s Brankom ikiem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kue i pogibiji supruge Soke iki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224 [1992., listopad 3.], Dvor Slubena biljeka naelnika SJB Dvor o pokuaju pripadnika 93. UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225 1992., listopad 5., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom 94. tuitelju u Benkovcu protiv nepoznatih poinitelja, zbog miniranja kue Ivice Marinovia iz opota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226 1992., listopad 5., Vukovar Izvjetaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku 95. lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, odranom u Vukovaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227 1992., listopad 5., Raji Ostavka lanova Savjeta MZ Raji SUP-u Pakrac na sve 96. dunosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogunosti rjeavanja problema prehrane, smjetaja stanovnitva i posjete prognanih Hrvata mjestu Rodanik . . . . . . . . . . . . . . . . .228 XI 1992., listopad 6., Knin Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 97. . . . . . . .230 1992., listopad 7., Okuani Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na 98. podruju zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240 1992., listopad 9., Orolik Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta 99. zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim tabom TO, optubi za pljaku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog podruja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242 1992., listopad 10., Ilok Zapisnik sastanka ministra pravosua RSK s rukovoditeljima 100. vodeih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosua, utvrivanju koecijenata radnika u pravosuu, te problemu ustanova za izdravanje kazne zatvora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243 1992., listopad 12., Brusnik Slubena biljeka Odjeljenja milicije Brusnik o 101. sigurnosnoj situaciji u selima Krike i Gornja umetlica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247 1992., listopad 12., Benkovac Krivina prijava s izvjeem o postupanju SJB Benkovac 102. okrunom javnom tuitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivkovi iz Dobropoljaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .248 1992., listopad 12., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 103. poinitelja zbog miniranja kue Dragana Dimlia iz Provia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .249 1992., listopad 13., Knin Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 104. . . . . . .251 1992., listopad 13., Knin Odluka Vlade RSK o davanju na koritenje opreme zrane 105. luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .255 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 106. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 107. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Jeevia radi odlaska u Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 108. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medvie radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 1992., listopad 13., [Knin] Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 109. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .259 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 110. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u ibenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 111. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u Opatiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 112. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .261 XII 1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 113. RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Graaca radi odlaska u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262 1992., listopad 13., Benkovac Zamolba Parohije benkovake tabu TO Benkovac za 114. dodjelu pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .263 1992., listopad 14., Donji agli Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom 115. otuenja graevinskog materijala u vlasnitvu prognanog Hrvata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264 1992., listopad 15., Knin Pismo Milana Martia, ministra unutarnjih poslova RSK 116. Zapovjednitvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drni. . . . . .264 1992., listopad 16., Benkovac Slubena biljeka Stanice javne bezbjednosti Benkovac 117. povodom miniranja kue Bosiljke Lonar iz Kule Atlagia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .265 1992., listopad 16., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 118. Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoruanjem . . . . . . . .266 1992., listopad 20., Knin Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 119. . . . . . .267 1992., listopad 20., Knin Pismo Vlade RSK Skuptini i Vladi Republike Srpske 120. povodom inicijative Radovana Karadia za premjetaj borbenih zrakoplova iz zranih luka u Republici Srpskoj u zrane luke SR Jugoslaviji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .274 1992., listopad 20., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 121. RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6 osoba iz sela Velui u Split preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275 1992., listopad 20., Graac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Graac SUP-u Korenica 122. o obavljenom oevidu nakon ubojstva Petra Nikia iz iroke Kule . . . . . . . . . . . . . . . . . .276 1992., listopad 20., [Knin] Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug 123. UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izraava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277 1992., listopad 22., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 124. RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 5 osoba iz sela Lakovica u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . .278 1992., listopad 22., Vukovar Dnevno izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, 125. kraama automobila, te sumnjivim radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i Dalju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .279 1992., listopad 22., Vukovar Molba predsjednika Odbora za obiljeavanje godinjice 126. okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu poalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji radi uruenja medalja oslobodilaca Vukovara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280 1992., listopad 23., Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o ubojstvu 127. pripadnika PJM Okuani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozarake brigade iz Prijedora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281 [1992., listopad 24.], [Petrinja] Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna 128. UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zloinima protiv preostalih Hrvata na glinskom podruju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .282 1992., listopad 26., Okuani Obavijest SUP-a Okuani MUP-u RSK o poduzetim 129. radnjama za sprjeavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .283 XIII 1992., listopad 26., Glina Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov 130. dopis o ugroavanju ivota i imovine preostalih Hrvata na podruju Gline . . . . . . . . . . . .284 1992., listopad 27., Knin Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 131. . . . . . .286 1992., listopad 27., Okuani Izvjee djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije 132. oduzimanja imovine opljakane za vrijeme ratnih dogaanja na podruju opine Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .290 1992., listopad 27., Okuani Molba Ljubie Ljubojevia iz Rijeke za prijem u Jedinicu 133. za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291 1992., listopad 27., Knin Pismo Milana Babia, predsjednika SO Knin, episkopu 134. dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Opine, u kojem predlae izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu. . . . . . . . .292 1992., listopad 28., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 135. RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .293 1992., listopad 28., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 136. RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 4 osobe iz Knina u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .294 1992., listopad 29., Glina Obavijest predsjednika Skuptine RSK upuena nadlenim 137. tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika Republike i poslanike u Skuptini RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295 1992., listopad 29., Knin Odluka Vlade RSK kojom poziva sve graane u dijaspori da 138. uplauju 100 njemakih maraka mjeseno kao pomo Republici Srpskoj Krajini. . . . . . . .297 1992., listopad 30., Knin Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske 139. Krajine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .298 1992., listopad 30., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 140. RSK predstavniku Opinske organizacije Crvenog kria Benkovac da mogu prevesti preko RSK do Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje naputaju RSK ili prelaze iz RH u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300 1992., listopad 30., Vukovar Molba Fonda zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja 141. Srpske oblasti SBZS gospodarskim organizacijama regije da uplauju doprinose za zdravstveno osiguranje graana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302 1992., listopad 30., Knin Molba Ministarstva zike kulture i sporta RSK koli 142. unutarnjih poslova u Golubiu, da omogue polazniku kole nastup na nogometnoj utakmici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303 1992., listopad 31., Prijedor Deklaracija sa zajednikog zasjedanja skuptina Republike 143. Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za dravno ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . .304 [1992., listopad], Vukovar Izvjee o radu Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, 144. Baranja i Zapadni Srem od 22. svibnja do 31. listopada 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306 1992., studeni 2., Beli Manastir Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea Srpske 145. oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310 XIV 1992., studeni 3., Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije 146. UNPROFOR-a i hrvatske delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovnitva u skradinsko zalee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .316 1992., studeni 4., Ilok Upozorenje Ministarstva pravosua i uprave MUP-u i 147. Sekretarijatu Vlade RSK na pomonika ministra MUP-a koji je zabranio Okrunom zatvoru u Glini zamjene, premjetanja i putanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .318 1992., studeni 5., Ilok Upozorenje Ministarstva pravosua i uprave RSK da dravni 148. organi i organizacije kre Zakon o slubenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedita opina i opinskih organa, ulica i trgova, poduzea i radnji nisu usklaeni s nacionalnim osjeajima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319 1992., studeni 6., Knin Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK 149. Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a prema miliciji RSK (oduzimanje oruja u selu Bukovani te blokiranje mosta na rijeci Savi), koji nisu u skladu s Vanceovim planom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320 1992., studeni 9., Knin Zahtjev predsjednika Okrunog suda u Kninu ure Kresovia 150. MUP-u RSK za miljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Raki iz jame Golubnjaa u kojoj se nalazi i 40-ak leeva osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322 1992., studeni 9., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 151. RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Ceranje Donje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323 1992., studeni 9., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 152. RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Krike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324 1992., studeni 11., Benkovac Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 153. poinitelja zbog krae ikona u rimokatolikoj crkvi u Novigradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .325 1992., studeni 9., Ilok Izvjee Jovanke Vidovi o radu Stambene komisije MZ Ilok, 154. te naseljavanju Srba u kue i stanove protjeranih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326 1992., studeni 10., Knin Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 155. . . . . . .331 1992., studeni 10., Kistanje Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o 156. krai stoke od strane pripadnika krajike milicije hrvatskom stanovnitvu u selu Lakovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338 1992., studeni 10., Knin Sigurnosna procjena Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK 157. za podruje Vrlike s procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima . . . . . . . . . . . .339 1992., studeni 10., Slunj Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji 158. ukradenih vozila (automobila, traktora i kamiona) na podruju opina Plaki i Slunj . . . .340 1992., studeni 11., Knin Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i 159. SJB Kostajnica da poduzmu operativne mjere protiv osoba koje uestalo pale i rue hrvatske i srpske kue u selu Majur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .342 1992., studeni 12., Mirkovci Zakljuci sa sjednice Izvrnog savjeta opine Mirkovci o 160. poduzimanju mjera za oduzimanje bespravno prisvojene imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343 XV 1992., studeni 12., Mirkovci Odluka Izvrnog savjeta opine Mirkovci o dodjeljivanju 161. zemljita na koritenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344 1992., studeni 13., Knin Protestno pismo Dravnog komiteta za suradnju s 162. UNPROFOR-om Vlade RSK civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja potvrda privatnim i dravnim tvrtkama, da se podruje RSK ne nalazi pod sankcijama Vijea sigurnosti UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .346 1992., studeni 14., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o zastraivanju i progonu 163. Hrvata u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .348 1992., studeni 14., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 164. Slavonija o mjerama povratka Srba u zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349 1992., studeni 16., Vukovar Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea Srpske 165. oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .350 1992., studeni 16., [Knin] Izvjee ora Bjegovia, ministra energetike i rudarstva u 166. Vladi RSK, o rezultatima razgovora voenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru, Laslovu i Mladenovcu o opskrbi energentima te elektrikaciji RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 1992., studeni 17., [Knin] Izvjee ora Bjegovia, ministra energetike i rudarstva 167. u Vladi RSK, o rezultatima razgovora voenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i Beogradu o opskrbi energentima i elektrikaciji RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .357 1992., studeni 17., Okuani Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 168. . .359 1992., studeni 19., Bratikovci Izvjee inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o 169. paljenju kua u isti Velikoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .361 1992., studeni 19., Prolii Izjava voditeljice smjene Graninog prijelaza Perua o 170. zaustavljanju kolone UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i Satish Nambiar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362 1992., studeni 21., Udbina Operativno izvjee Odjeljenja milicije Udbina o pljakanju 171. imovine prognanih Hrvata u Podlapai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363 1992., studeni 23., Benkovac Izvjee SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u kabrnji i 172. pogibiji petorice pripadnika milicije RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .364 1992., studeni 24., Knin Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 173. . . . . . . .365 1992., studeni 25., Glina Zapisnik s kolegija pomonika ministra MUP-a RSK te 174. sekretara i naelnika SUP-ova s podruja Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .374 1992., studeni 26., Benkovac Izvjee deurnoga Stanice javne bezbjednosti Benkovac 175. SUP-u Knin o ubojstvu obitelji Arbanas u selu Smili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383 1992., studeni 26., Knin Izvjee kolskog centra 17. august u Golubiu Ministarstvu 176. prosvjete RSK o strunoj pomoi MUP-a Srbije i Vie kole za UP u Zemunu pri ustroju i funkcioniranju te strunom nadzoru nad radom Centra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .384 1992., studeni 27., Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK za dodjelu sredstava za 177. pokretanje privredne aktivnosti i nanciranje trokova u prosvjeti i zdravstvu . . . . . . . . . .385 1992., studeni 28., Knin Zahvalnica Vlade RSK Viktoru Andrejevu, pomoniku 178. zapovjednika UNPROFOR-a za civilna pitanja u sektoru Jug, za uspjenu suradnju . . . . .387 1992., studeni 29., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a Vladi RSK o 179. pojaanoj aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a, te stranih novinara na podruju RSK. . .388 XVI 1992., studeni 30., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o podmetanju eksploziva 180. u kuu u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .389 [1992., studeni], Beograd Slubena biljeka sa sastanka predstavnika RSK s 181. predstavnicima Vlade Republike Srbije u vezi nancijske pomoi RSK . . . . . . . . . . . . . . .390 1992., prosinac 1., Knin Zapisnik 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 182. . . . . . . .392 1992., prosinac 1., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne 183. Slavonije kojim se utvruje da Vlada RSK nije osnovala sve ustanove nune za drutveni i privredni razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .399 1992., prosinac 1., Glina Zapisnik sa sastanka naelnika i sekretara SJB s podruja 184. Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400 1992., prosinac 1., Benkovac Izvjee SJB Benkovac o podnesenim krivinim 185. prijavama za razdoblje od 1. sijenja do 30. studenog 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404 1992., prosinac 3., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o pljaki i 186. paljenju kua prognanih Hrvata i izbjeglih Srba na prostoru Vrlike i Perukog jezera. . . . .406 1992., prosinac 3., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o ubojstvu Mirka Arbanasa 187. u Smiliu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .407 1992., prosinac 4., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om RSK 188. predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK, da mogu prevesti Hrvate iz bolnice u Udbini preko teritorija RSK na teritorij RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408 1992., prosinac 4., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani jedinicama na graninim 189. prijelazima o zabrani susreta stanovnitva na liniji razgranienja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408 1992., prosinac 7., Benkovac Krivina prijava Stanice javne bezbjednosti Benkovac u 190. vezi ubojstva obitelji Marinovi u opotu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .409 1992., prosinac 7., Borovo Selo Izvjee Crvenog kria Oblasnom vijeu Srpske oblasti 191. SBZS o radu od kolovoza 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .411 1992., prosinac 10., Bratikovci Izvjee UNPROFOR-a Odjeljenju milicije Kistanje 192. o pljaki sruenih kua u selu Vaani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .412 1992., prosinac 11., Beli Manastir Zapisnik 30. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 193. Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .414 1992., prosinac 11., Vukovar Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Oblasnom 194. vijeu Srpske oblasti SBZS za imenovanje novih lanova Savjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419 1992., prosinac 11., Benkovac Obavijest SJB Benkovac SUP-u Knin o ubojstvima 195. Hrvata u selima Ratevi i Donji Perui . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421 1992., prosinac 15., Knin Zapisnik 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 196. . . . . . .422 1992., prosinac 16., Vukovar Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dolasku 197. Komisije UN-a za ispitivanje ratnih zloina, koja namjerava posjetiti Ovaru, te zahtjev za upute o postupanju prema njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430 1992., prosinac 16., Knin Brzojav MUP-a RSK SUP-u Vukovar s uputama o 198. postupanju prema Komisiji UN-a za ispitivanje ratnih zloina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431 1992., prosinac 17., Knin Izjava za javnost Vlade RSK u svezi predizbornih aktivnosti 199. oporbe u SR Jugoslaviji kojom se istie suprotnost politikih ciljeva krajinskih Srba i srbijanske oporbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432 XVII 1992., prosinac 17., Mirkovci Obavijest opine Mirkovci mjesnim zajednicama o zabrani 200. doseljenicima da prilikom naputanja Opine prodaju dodijeljenu imovinu . . . . . . . . . . .433 1992., prosinac 17., Petrinja Zakljuci Skuptine opine Petrinja o nainu rjeavanja 201. socijalne problematike, razvoju gospodarstva i poboljanju sigurnosnog stanja . . . . . . . . .434 1992., prosinac 19., Bratikovci Izvjee UNPROFOR-a SUP-u Knin o paljenju kua 202. izbjeglih Hrvata u zaseoku Palinii i u Sonkoviu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .436 1992., prosinac 23., Knin Zapisnik 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 203. . . . . . .437 1992., prosinac 23., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om 204. MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK da mogu prevesti Hrvate iz Obrovca u Zadar preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443 1992., prosinac 24., Knin estitka i podrka Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije 205. Slobodanu Miloeviu povodom pobjede na prijevremenim predsjednikim izborima . . . .444 1992., prosinac 24., Knin Priopenje za javnost Vlade RSK kojim se priznaju rezultati 206. prijevremenih izbora u SR Jugoslaviji i daje podrka nastavku dobrih odnosa s vlastima. . .444 1992., prosinac 24., Hrvatska Kostajnica Odgovor predsjednika Izvrnog savjeta 207. opine Hrvatska Kostajnica Udruenju boraca MZ Komogovina u vezi brige o borcima i obiteljima poginulih, s osvrtom na stanje u RSK i opini Hrvatska Kostajnica . . . . . . . .446 1992., prosinac 25., Borovo Naselje Zapisnik 31. sjednice Oblasnog vijea Srpske 208. oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .448 1992., prosinac 25., Petrinja Zapisnik sa sastanka gospodarstvenika s prostora 209. Banovine u svezi proljetne sjetve i stone proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .451 1992., prosinac 25., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 210. Slavonija kojim se nalae predsjedniku Veljku Dakuli da uloi prigovor Vladi RSK zbog izostavljanja oblasnih organa iz odluke o privremenom nanciranju RSK za prvu etvrtinu 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .455 1992., prosinac 26., Drni Obavijest Crvenog kria Drni Crvenom kriu RSK o 211. mogunosti smjetaja sedam tisua izbjeglica u naputene kue protjeranih Hrvata u Drniu, te o gospodarskom stanju u opini Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .456 1992., prosinac 27., Kistanje Slubena biljeka Civilne policije UNPROFOR-a Stanici 212. milicije Kistanje o pritubi dviju Hrvatica na pljaku imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .457 1992., prosinac 30., Knin Zahtjev Privredne komore RSK da opinski organi popiu 213. oduzete poslovne prostore i dijelove poduzea Republike Hrvatske u Republici Srbiji koje je Srbija proglasila svojim vlasnitvom, a koje RSK smatra svojim nekretninama . . . . . . . .458 [1992., prosinac, Knin] Izvjee o slubenom putu lanova Ekonomskog savjeta Vlade 214. RSK i razgovorima voenim u Beogradu, Belom Manastiru i Vukovaru . . . . . . . . . . . . . .459 Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .465 Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .479 1 PREDGOVOR K njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj prosinac 1992.) esta je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, od 2007. poeo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). Tiskana je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. U knjizi su kronolokim slijedom predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji se uvaju u arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a odnose se na rad paradravnih i politikih ustanova pobunjenih Srba u drugoj polovici 1992. godine. Dokumenti su prepisani sa svim jezinim, stilskim i gramatikim obiljejima. Vei zahvati u tekstu naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u biljekama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oteeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u biljekama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti dogaaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajalita njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritiku ralambu koja bi ukazala na neobjektivno i netono navedene podatke u njima. Ipak, ostaje zaprepatenje, ne samo koliinom neistine u navedenim dokumentima, nego i mrnjom i iracionalnim optubama njihovih autora, s ciljem motiviranja svoje strane na provoenje najekstremnijih zamisli. Izmeu ostaloga, dokumenti pokazuju da su meunarodni posrednici pobunjenim Srbima jasno dali do znanja da svoj status moraju rijeiti u okviru Ustava i zakona Republike Hrvatske, odnosno pregovorima s hrvatskom vlau, no oni su to ignorirali. Izjavu lorda Carringtona krajem srpnja 1992. u Beogradu, da pobunjeni Srbi prihvaaju specijalni status u okviru Hrvatske, predstavnici RSK su iste veeri demantirali. Vojnim napredovanjem Srba u Bosni i Hercegovini (u kojem su sudjelovale i jedinice iz RSK) rasle su i ambicije vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj, o emu svjedoi Deklaracija donesena na zajednikom zasjedanju srpskih skuptina u Prijedoru (31. listopada), u kojoj se istie da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dravni entiteti, te da se Skuptine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredjeljuju za dravno ujedinjenje, koje se odlae do isteka plana OUN o zatiti Republike Srpske Krajine (Vensov plan) i sprovee se na osnovu rezultata plebiscita. U tom kontekstu je Resor dravne bezbjednosti MUP-a RSK, 29. studenoga 1992., izjave Cyrusa Vancea i lorda Davida Owena, koji su teritorij RSK svrstali u RH, ocijenio kao vrlo neodmjerene, ali decidne (dok. 179). Da bi se naglasila dravnost Krajine, vodstvo pobunjenih Srba zabranilo je lokalnim vlastima sve slubene kontakte s predstavnicima UNPROFOR-a, usmjerivi ih na dravne organe (Vlada, MUP i Ministarstvo obrane). Slijed dogaaja pokazao je da su tu odluku uspjeno provodili. Dokumenti svjedoe i da je od 20. do 25. srpnja 1991. Ratni tab uz pomo Kapetana Dragana i njegovih pomonika izradio plan o istjerivanju ustakih snaga s podruja Dvora na Uni (dok. 84), da je vodstvo pobunjenih Srba 26. listopada 1992. odluilo da nee otvoriti autocestu, ak i pod cijenu sukoba s UN-om (dok. 129), da je predsjednik Okrunog suda u Kninu uro Kresovi 9. studenoga 1992. zatraio miljenje od Milana Martia kako da zataka podatak da se u jami Golubnjaa nalazi i 40-ak leeva osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991. (dok. 150), da su ve u drugoj polovici 1992. kao problem evidentirana iseljavanja Srba iz Slunja u Srbiju (dok. 174), itd. Neki podaci su i aljive prirode, kao macho ponaanje predsjednika srpskog Oblasnog vijea Veljka Dakule, koji je uoi sastanka sa zapovjednicima UNPROFOR-a 2. rujna 1992. prevoditeljici UN-a objanjavao da e Hrvatice najvie aliti zbog odsustva Srba (dok. 67). Razmjetajem zatitnih snaga UN-a situacija za Hrvate i njihovu imovinu na okupiranom podruju nije se nimalo poboljala. Nastavilo se paljenje, razaranje te pljakanje kua koje su Hrvati morali napustiti 2 (dokumenti 5, 123, 169, 187, 202), ali i kua srpskih vlasnika (dokumenti 159, 186). SUP Pakrac izvijestio je MUP RSK da paljenje u Rodaniku, Jasenovcu i Paklenici nije mogue sprijeiti jer je na ovom podruju sav narod bio naoruan i kada bi pokuali sprijeiti neko od uinjenih djela moralo bi doi do oruanog sukoba. Zanimljivo je da se sudski postupak za pljake i preprodaju automobila, poljoprivrednih strojeva te bijele tehnike s ratita vodi u Srbiji, a Oblasno vijee SO Istona Slavonija trai da se zbog veeg broja krivinih postupaka stvari po okonanju postupka predaju Srpskoj oblasti jer je to njihova imovina. Nastavljena su ubojstva i protjerivanje Hrvata, tako da su zatitne snage UN-a, uz Promatraku misiju EZ-a i Meunarodni Crveni kri, postali posrednici za iseljavanje Hrvata iz tzv. Republike Srpske Krajine. Mandat za povratak stanovnitva zatitne snage UN-a nisu nigdje primijenile. Hrvati koji su ostali na svojim posjedima bili su opljakani te podvrgnuti zikom i psihikom maltretiranju, koje je nerijetko zavravalo i ubojstvom. Tako je 18/19. srpnja 1992. ubijena obitelj engi u Erveniku (dvoje djece od 4 i 10 godina), u listopadu brani par Ivkovi u Dobropoljcima i Nika Petar iz iroke Kule, u studenom obitelj Arbanas u Smiliu i Veronika Ivani iz Peruia Donjeg, a u prosincu obitelj Marinovi (etiri lana) u opotu i obitelj irjak (dva lana) u Rateviu. Na podruju SJB Benkovac (dok. 185) od 1. sijenja do 30. studenoga 1992. ubijeno je najmanje 27 Hrvata. Nastavili su se i sukobi izmeu politikih prvaka i voa pobune Srba u Hrvatskoj oko (ne)prihvaanja plana Cyrusa Vancea. Nakon ubojstva elnika Srba iz Vrginmosta Dmitra Obradovia, M. Babia i R. Leajia pretukli su njihovi dotadanji istomiljenici zbog pokuaja da odre politiki skup u Benkovcu. Vodstvo pobunjenih Srba s Korduna i Banovine je poetkom srpnja 1992. zaprijetilo osnivanjem samostalne autonomne oblasti. Sukob vodstva pobunjenih Srba u istonoj Slavoniji s vlastima RSK u Kninu doveo je poetkom kolovoza do osnivanja Jedinice za posebne namjene koja je nosila odore MUP-a Srbije, a u Vukovaru je osnovan Krizni tab (po odobrenju predsjednika RSK Gorana Hadia), koji je imao namjeru suspendirati sve zakone RSK. Rukovodstvo Srba iz zapadne Slavonije optuilo je rukovodstvo Srba iz istone Slavonije za izdaju i namjerno pokretanje iseljavanja Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991., za to su inae pred meunarodnom javnou pobunjeni Srbi optuivali Hrvatsku. elnici tzv. Srpske oblasti Zapadna Slavonija optuivali su G. Hadia da u slubenim dokumentima ne naziva izbjeglice iz zapadne Slavonije izbjeglicama, nego kolonistima te da je zapadna Slavonija izdana i gotovo predana Hrvatskoj. Na 25. sjednici Vlade RSK, 29. srpnja 1992., iznesen je podatak da Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km 2 , da se sastoji iz dvije meusobno odvojene cjeline: S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne povrine 11.402 km 2 i Istona Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne povrine 2511 km 2 , da ukupno ima oko 400.000 stanovnika, od toga Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih 5%, da je u ratu sudjelovalo oko 66.000 boraca, a da je poginulo 1021, a ranjeno 1682 boraca, ne raunajui 28 nestalih s Miljevake visoravni te poginule i ranjene pripadnike TO koji su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ (dok. 26). Gospodarska situacija u tzv. Republici Srpskoj Krajini bila je katastrofalna, s ogromnom inacijom (oko 20000 % u 1992.), tako da su umirovljenici od Vlade Krajine za lipanj 1992. traili poveanje mirovina za 350 % u odnosu na svibanj 1992. (odobreno je stopostotno poveanje za lipanj te stopostotno poveanje za srpanj u odnosu na lipanj). Uz poljoprivredu, ivjelo se od sjee/krae uma, a u Slavoniji od eksploatacije nafte u okupiranim eletovcima. U okupirani Vukovar nije stizala pomo za revitalizaciju nekad velikih rmi Borovo, Vuteks i Vupik. U istonoj Slavoniji bilo je registrirano samo 100 privrednih subjekata sa 7355 radnika (8,4 % stanovnitva). Sredinom prosinca 1992. u opini Petrinja (oko 20.000 stanovnika) bilo je evidentirano 2230 zaposlenika, ali samo 920 u privrednim granama. Poseban problem predstavljala je nestaica goriva, pa je u mnogim krajevima podbacila jesenska sjetva (takoer i zbog nestaice repromaterijala za sjetvu). Na 28. sjednici Vlade RSK odranoj 1. rujna 1992. u Erdutu, svi prisutni izjasnili su se protiv bilo kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor o takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suivotu s Hrvatskom (dok. 64). Na toj liniji je estitka i podrka Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu, od 24. prosinca 1992., povodom pobjede na prijevremenim predsjednikim izborima u Srbiji, s isticanjem borbe koju je narod Republike Srpske Krajine vodio i vodi ka ostvarivanju zajednikog cilja, a to je cjelovitost najveeg naroda na ovim evropskim podrujima (dok. 205). Urednik 3 KRATICE a/a ad acta (izvreno) AGVBR artiljerijska grupa viecjevnihbacaa raketa AKL aerodromska kontrola leta AP autonomna pokrajina AP automatska puka PAP poluautomatska puka AVL aktivna vojna lica B.B. Beobanka Beograd b/d borbeno djelovanje b/e borbeni ealon BG Beograd BG borbena grupa BiH Bosna i Hercegovina BiSZ borbena i sigurnosna zatita BoiV borbena obuka i vaspitanje br. broj brTO brigada teritorijalne obrane BsT bestrzajni top bTO bataljun TO cal.- kalibar CIVPOL Civilna policija UNPROFOR-a CK crveni kri CMU centralna medicinska ustanova CSB- Centar slubi bezbjednosti l. lanak d/r dana rata dipl. in. diplomirani inenjer DM Deutsche Mark ( Njemaka marka) DP dravno poduzee DPZ drutveno politika zajednica dr. drugo dr. doktor DTG diverzantsko-teroristika grupa DV dalekovod EEZ Europska ekonomska zajednica EP Elektro privreda EPS Elektroprivreda Srbije EZ Evropska zajednica gen. dir. generalni direktor GL graanska lica GOM granino odjeljenje milicije G TO glavni tab teritorijalne odbrane GOS generaltab oruanih snaga H haubica hab haubica HDZ Hrvatska demokratska zajednica HE hidroelektrana HIC Hrvatski informativni centar HTV Hrvatska televizija HUP hotelsko ugostiteljsko poduzee HV Hrvatska vojska ing inenjer InMS intendantska materijalna sredstva InOb intendantsko obezbjeenje IS izvrni savjet IV izvrno vijee JB javna bezbjednost JNA- Jugoslavenska narodna armija JP javno poduzee JRM javni red i mir JU jugoslavenski K korpus KAG korpusna artiljerijska grupa kbr. kuni broj KD kaznena djela K-diri komandiri KEBS Konferencija evropske bezbednosti (Konferencija za europsku sigurnost i suradnju) kIk kapetan prve klase KLIK Kninski likovni klub KM komandno mjesto KoV kopnena vojska KPD kazneno popravni dom krim. kriminalistiki KU kazneni upisnik KZ kazneni zakon LD lini dohodak LK lina karta M mitraljez M.P. mjesto peata MB minobaca MC medicinski centar 4 MES minsko eksplozivna sredstva MF mirnodopska formacija mil. miliona MIP ministarstvo inostranih poslova MK mehanizirani korpus MKCK Meunarodna komitet Crvenog kria Mld milijardi MO ministarstvo obrane MO mjesni odred mob. mobilizacijski Mr. (mr.) magistar MS materijalna sredstva MTS materijalno tehnika sredstva MUP ministarstvo unutranjih poslova MZ mjesna zajednica n/r na ruke NB narodna banka NC nastavni centar NIGBAT- Nigerijski bataljun NIK Naftna industrija Krajine NIS Naftna industrija Srbije NN nepoznati NO narodna obrana NS narodna skuptina o.g. ove godine O.Z. osiguravajui zavod OB odjeljenje bezbjednosti OC operativni cenar OGM odjeljenje granine milicije OJ oklopna jedinica OJT okruni javni tuilac OKU opi kolektivni ugovor OM odjeljenje milicije OMJ oklopno mehanizirana jedinica ONO openarodna obrana OpTO opinski tab teritorijalne obrane OSL ovlateno slubeno lice O osnovna kola OT oklopni transporter OUN Organizacija ujedinjenih naroda OV Oblasno vijee SO Srpska oblasti Ovl. sl. ovlateno slubeno PAM protuavionski mitraljez PB pozadinska baza Pf pedagoki fakultet Pg pogonska sredstva PgMS pogonska materijalna sredstva PIK poljoprivredni kombinat PIK poljoprivredno industrijski kombinat PJ potanska jedinica PJM posebne jedinice milicije PkPo pomonik komandanta za pozadinu PM pukomitraljez PMEZ Promatraka misija Europske zajednice poab protivoklopna artiljerijska baterija PoB pozadinska baza pok. pokojni PoOb pozadinsko obezbjeenje PP privatno poduzee PPM protupjeadijska mina pred predsjednik PTT pota, telefon, telegraf puk. pukovnik PZ poljoprivredna zadruga R. republika r. rijeka RH Republika Hrvatska RiK rukovoenje i komandovanje RMR ratne materijalne rezerve RO- radna organizacija RR radio-relejni RRV radio-relejna vorita RS Republika Srpska RSK Republika Srpska Krajina RSUP Republiki sekretarijat za unutranje poslove RTV radio televizija RUJP republika uprava javnih prihoda RV i PVO ratno vazduhoplovstvo i protuvazduna obrana RVS rezervni vojni starjeina s. selo S.D. Sjeverna Dalmacija SAO srpska autonomna oblast SB UN Savjet bezbjednosti UN-a (Vijee sigurnosti UN-a) 5 SBZS Slavonija, Baranja i ZapadniSrijem SCT sredinji telekomunikacijski centar SCTV sredinji telekomunikacijski centar veze SDB sluba dravne sigurnosti SDK sluba drutvenog knjigovodstva SDS Srpska demokratska stranka SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija SJB stanica javne bezbednosti SkM skladite municije SkPg skladite pogonskog goriva SkRD skladite rezervnih dijelova Sl. slubeni SM stanica milicije SM (STM) stanica milicije SnK sanitetski komplet SnMS sanitetska materijalna sredstva SnSk sanitetsko skladite SnSL sanitetsko skladite SO skuptina opina SO SBZS Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem SOb srpska oblast SR BiH Srpska Republika Bosna i Hercegovina SRJ Savezna Republika Jugoslavija SRK Srpska Republika Krajina SRS Socijalistika Republika Srbija SRT sredstva ratne tehnike SSS srednja struna sprema StCV stacionirani centar veze STV stacionirana vorita veze str. pov. strogo povjerljivo SUP sekretarijat unutranjih poslova SV savjet C kolski centar t tona TG taktina grupa Tkdj. takoer TO teritorijalna obrana TSH Tvornica stone hrane TSn tehniko snabdijevanje TT telefon telegraf TV televizija TVIK Tvornica vijaka Knin UN Ujedinjeni narodi UNHCR United Nations High Commissioner for Refugees, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNICEF Te United Nations Childrens Fund, Fond UN za djecu UNMO United Nations Military Observer, vojni promatra Ujedinjenih naroda UNPA Unitetd Nations Protected Area, Zatieno podruje Ujedinjenih naroda UNPROFOR United Nations Protection Forces (Zatitne snage Ujedinjenih naroda) UP ugostiteljsko poduzee UP unutarnji poslovi Ur.br urudbeni broj USA Ujedinjene Drave Amerike v.d vrilac dunosti v.r. vlastitom rukom VBR viecjevni baca raketa VES vojnoevidenciona specijalnost vl. vlasnitvo VO vojna oblast voj. vojna VP vojna policija VP Vojna pota VPO vojno-pomorska oblast VS UN Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda VSF vojno stambeni fond VSS visoka struna sprema VSSK vijee saveza sindikata VSSSJ Vijee saveza sindikata Jugoslavije VUP visoka kola unutarnjih poslova VtK veterinarski komplet VtMS veterinarska materijalna sredstva VU Vukovar YU jugoslavenski Zn TO zonski tab teritorijalne obrane ZNG Zbor narodne garde Z zonski tab ZTO zonski tab teritorijalne obrane zv. zvani 6 7 1 1992., srpanj 1. Knin Izvjee Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju Milana Babia i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista Pokretu za Jugoslaviju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA K N I N RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI Knin, 1. 7. 1992. godine Informacija o radu opozicionih lidera Tokom juna mjeseca SDS 1 Krajine na elu sa dr Milanom Babiem organizovao je u nekoliko navrata zatvorene sastanke na podruju Dalmacije, Like i Korduna na kojima su pored lanova SDS Krajine uestvovala i pojedina AVL 2 koja se u svom dosadanjem radu nisu iskazala kao srpski opredjeljeni. Po naim saznanjima pojedini krugovi AVL pokuavaju na prostoru Krajine da stvore i ojaaju organizacije SKPJ 3 koje bi posluile kao baza za nastanak i jaanje antifaistikog pokreta u RH 4 sa krajnjim ciljem ponovnog uspostavljanja bive Jugoslavije tj. prikljuenja RH i R 5 Slovenije. Ovi krugovi oslanjaju se na dr Milana Babia i pomau mu u njegovom pokuaju obaranja sa vlasti mr Z. 6 Zeevia kao srpski opredjeljeni. Uoivi ovo Sluba je informisala predsednika Vlade Zeevia koji je donio odluku o uvoenju moratorija o radu politikih stranaka zbog dva razloga: 1. vanredna situacija na frontu sektora Jug gde je nakon odlaska naih dobrovoljaca u Bosnu oslabljena naa odbrana i pojaan pritisak Hrvatskih snaga, 2. u RSK nije donet zakon o radu politikih stranaka te se rad stranaka moe smatrati ilegalnom delatnou uperenom protiv ustavnog poretka i legalno izabrane Vlade. Vlada je donosei moratorij o radu politikih stranaka dala ovakvo obrazloenje i sugerisala SDS Krajine da saeka donoenje pomenutog zakona. Predsednik Zeevi pozvao je na razgovor dr. Babia i upoznao ga sa gore iznetim elementima. U periodu od 20.6. 27.6. izvrena je dodatna mobilizacija na podruju sektora Jug, uoeno je od strane vojno-teritorijalnih organa da optinske strukture Knina opstruiu dodatnu mobilizaciju oteavajui stabilizaciju fronta. Preko radio-Knina data je informacija od strane vojno- teritorijalnih organa o tome, te su borci s fronta upoznati s tim. Kako je na podruju SO Benkovac dodatna mobilizacija u celosti izvrena i svaki za puku sposobni mukarac nalazi 1 Srpska demokratska stranka. 2 Aktivna vojna lica. 3 Savez komunista Pokret za Jugoslaviju. 4 Republika Hrvatska. 5 Republika. 6 Zdravko. 8 se na frontu pokuaj dr Babia da organizuje sastanak stranke (optinski odbor Benkovac) na kojem bi se analiziralo stanje fronta i problematika realizacije Vensovog plana, to je dovelo do reakcije boraca koji su se spontano okupili i ziki spreili odravanje pomenutog skupa. Tom prilikom gnjevni borci ziki su maltretirali dr Babia i Rajka Leajia kao i 15- ak prisutnih koji do sada nisu uzeli uea na frontu. U toku su operativne radnje kojima e se utvrditi da li postoje elementi krivine odgovornosti i protiv poinilaca bit e podnete krivine prijave. Napominjemo da je narod SO Benkovac osudio djelatnosti dr. Babia. Preslika, strojopis, irilica HR HMDCDR, 20., kut. 4. 2 1992., srpanj 2. Knin Obavijest Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o napadu na Milana Babia koji je pokuao u Benkovcu odrati osnivaki sastanak stranke REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA K N I N RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI Knin, 2. 7. 1992. godine Informacija o incidentu u Benkovcu 29.06.1992. godine oko 10.15 asova ispred Vatrogasnog doma okupilo se izmeu 15 i 20 lica koja su se odazvala na poziv predsjednika SO 7 Benkovac Rajka Leajia. Usprkos donetom moratoriju na rad politikih stranaka Vlade RSK, poto se nije okupio dovoljan broj zainteresovanih dr. Babi 8 i in. Leaji uputili su se sa okupljenima u stan in. Leajia. Obaveteni o planiranom sastanku borci sa fronta spontano su se okupili i provalili u stan, nakon verbalnog duela borci su ziki napali i naneli telesne povrede in. Leajiu i dr. Babiu a jedna grupa je pucala u automobil pred. SO Knin, napominjemo da je odlukom Vlade Krajine o formiranju Kriznih tabova svaki pred. SO automatski pred. Kriznog taba i obavezan je na osnovu odluke Vlade dok traje vanredno stanje da ne naputa teritoriju svoje optine. Tokom poslijepodneva dr. Babi vratio se u Knin i po naim saznanjima nije ostao da lei u bolnici, tek nakon radnog dogovora sa organizacionim sekretarom M. 9
Dobrijeviem i lanovima gradskog odbora SDS-a Krajine isti je otiao u MC 10 gdje mu 7 Skuptina opine. 8 Milan. 9 Marko. 10 Medicinski centar. 9 je obezbeena posebna soba, napominjemo da je direktor MC dr. Marije ubrilo supruga komandanta Babieve srpske vojske Rade ubrilo. Istraga o incidentu je u toku a odreena saznanja Slube ukazuju na injenicu da je pod formom organizovanog stranakog rada vren radni dogovor oko svrgavanja legalno izabranog predsednika Vlade mr Zeevia u cilju preuzimanja slasti od strane M. Babia. Po saznanjima ove Slube dr. Babi tokom juna meseca intervenisao je kod Jerka Vukasa pom. ministra UP 11 RH da se iz Zadra iz ustakog zatvora pusti Nani Darko zv. Dado koji se pod nerazjanjenim okolnostima predao ustaama prilikom pada naeg utvrenja Kri. Nakon putanja Nania od strane ustaa isti je odmah doao u GTO 12 gde je s njim obavio razgovor naelnik OB, 13 a potom je otiao kod dr. Babia s kojim se zadrao u duem razgovoru da bi izili na zajedniki ruak u kafanu Vrelo. Babieva ena organizovala je drugi dan pregled u bolnici Knin D. Nania s ciljem da se istom izda uverenje kako je prebijen u ustakom zatvoru. Osoblje koje je bilo prisutno razmeni tvrdi da se na Naniu nisu videli tragovi zikog zlostavljanja. Cjenimo da je ceo sluaj naduvan sa ciljem ponovnog vraanja dr. Babia u politike krugove. Nakon sprovedene istrage detaljno emo vas izvestiti o gore iznetom. RDB KNIN Preslika, strojopis, irilica HR HMDCDR, 20., kut. 4. 3 1992., srpanj 2. Jasenovac Slubena biljeka Stanice milicije Jasenovac o namjernom paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu STANICA MILICIJE JASENOVAC S L U B E N A Z A B I L J E K A Sastavljena dana 02. 07. 1992. godine u SM Jasenovac po Radulovi Miroslavu, a u vezi poara u ulici V. Nazora 31. Dana 02. 07. 1992. godine patrola u sastavu Radulovi Kajtuz primjetila je poar u 06.50 asova u ulici Vladimira Nazora. Izlaskom na lice mjesta utvreno je da gori tala na broju 31, vlasnitvo Prpi Mirka. Na mjestu dogaaja zateena su tri vojnika koji su izjavili da nisu vidjeli nikoga tko bi mogao biti poinilac podmetanja poara. Jedan od vojnika koji nije htjeo rei svoje ime rekao je Zna ti tko je zapalio! 11 Unutarnjih poslova. 12 Glavni tab Teritorijalne obrane. 13 Odjeljenje bezbjednosti. 10 Zabiljeku podnio: Radulovi Miroslav, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 9. 4 1992., srpanj 3. Erdut Zapisnik sastanka Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem na kojemu je raspravljano o radu SUP-a Vukovar Z A P I S N I K sa sastanka odranog dana 03. 07. 1992.g. u Erdutu sa poetkom u 10 asova. Sastanku su prisustvovali: Bogi Stevo, Latas ore, Ili Milan, Jovi Nemanja, Koji Ilija, Lazi Dragan, Grahovac Neboja, Rebraa Jovan, Egi Vukain, Vii Milorad, Papi Tomislav i Kapetanovi Jovan. D N E V N I R E D 1. Rad organa unutranjih poslova Ad 1) Lazi Dragan, sekretar SUP-a Vukovar, podnio je izvetaj o radu Sekretarijata za razdoblje od 01. 01. 30. 06. 1992.g. U prilogu ovog zapisnika nalazi se izvetaj, pod brojem 4564/92. Nakon podneenog izvetaja odrana je rasprava te doneeni sledei zakljuci: Pomonik ministra za unutranje poslove moe sazvati vanredni sastanak sa lanovima 1. Oblasnog vea ako se za to ukae potreba Sednicama Oblasnog vea obavezno bi trebali prisustvovati pom. ministra unutranjih 2. poslova ili drugi radnik organa unut. poslova kojeg on odredi Potrebno je organizirati sastanak na koji bi se pozvali ministar unut. poslova RSK 3. Marti Ilija, 14 ministar odbrane RSK panovi Milan 15 i predsednik Vlade RSK gospodin Zeevi. 16 1. Istom sastanku prisustvovali bi lanovi Oblasnog vea, predsednici optina sa teritorije SO SBZS, te predstavnici MUP-a Srbije 14 Pogreno, rije je o Milanu Martiu. 15 Pogreno, rije je o Stojanu panoviu. 16 Zdravko. 11 Zaduuje se Ili Milan da organizira sastanak sa gosp. Dobricom osiem, Booviem 4. 17
i Miloeviem. 18 Zaduuje se Rebraa Jovan da organizira sastanak sa gosp. eeljom 5. 19 i preds. MUP-a Srbije. Sastanak je zavren u 12.30 asova. PREDSEDNIK OBLASNOG VEA: M.P. 20 Milan Ili za Jovi Nemanja, [v.r.] REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA V U K O V A R BROJ: 04-03-01/1-4564/92. Vukovar, 02. 07. 1992. god. PREDMET: Izvetaj o radu za razdoblje od 01.01.-30.06. 1992.god. Sekretarijat za unutranje poslove u Vukovaru egzistira od 18.10.1991. godine. Prije osnivanja Sekretarijata na podruju na kojem danas deluje Sekretarijat osnivane su manje stanice milicije na inicijativu tabova TO-a ili grupe graana koje nisu bile dovoljno organizaciono povezane niti adekvatno kadrovski popunjene. Osim toga tab TO-a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema formirao je stanice milicije u Iloku, Tovarniku, Oroliku i Mirkovcima koje su uglavnom popunjene profesionalnim kadrovima iz MUP-a Srbije gde su ove stanice preuzele i svu potrebnu opremu, naoruanje i druge potreptine. Prilikom formiranja SUP Vukovar preuzeo je sve ove stanice te nakon usaglaavnja i postavljanja konane organizacije vreno je postepeno prilagoavanje rada ve postojeih stanica, osnivanje novih stanica i odeljenja, te prestanak rada odreenih stanica i odeljenja, da bi se do 01.01.1992. godine konano uspostavila organizacija rada prema zacrtanoj organizacionoj emi Sekretarijata unutranjih poslova. Pojedini delovi slube kao to su optekadrovska sluba i sluba za upravne poslove stavljeni su u potpunu funkciju unazad dva meseca tj. nakon donoenja odgovarajuih zakonskih i drugih propisa Republike Srpske Krajina kojim je u potpunosti regulirana delatnost SUP-a Vukovar i njegovih pojedinih delova. Potpuno zaokruenje organizacione eme Sekretarijata zavrie se formiranjem Stanice milicije za bezbednost saobraaja a koja do sada nije formirana, prije svega zbog nemogunosti prostornog smetaja ove Stanice. U toku dosadanjeg rada Sekretarijat se sukobljavao sa razliitim potekoama iz svih sfera delovanja i rada Sekretarijata. Sekretarijat je zapoeo rad i jo uvek radi u krajnje neadekvatnom prostoru tako da pojedine slube ili referade sa 20 ili vie izvrilaca obavljaju 17 Radoman. 18 Slobodan. 19 Vojislav. 20 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno vee Vukovar. 12 svoje redovne zadatke u jednoj kancelariji povrine 16 metara kvadratnih, to sasvim sigurno ima bitnog uticaja na rad i rezultate rada a posebno ima negativna uticaj na raspoloenje graana koji kao stranke dolaze radi ostvarenja svojih graanskih prava pa uz sve napore zaposlenog osoblja nije mogue u svakom sluaju u potpunosti i na odgovarajui nain udovoljiti svim strankama. Materijalna opremljenost Sekretarijata veoma je loa pa se ovi problemi reavaju raznim posudbama od zikih ili pravnih lica. Ovakav nain reavanja materijalne opremljenosti Sekretarijata utie na ukupan rad Sekretarijata jer iziskuje pojaan napor u reavanju proturenosti izmeu neophodne potrebe za egzistiranje Sekretarijata i ugleda Sekretarijata i njegovih radnika. U samom poetku rada Sekretarijata radnici Sekretarijata su odreena materijalna sredstva kao to je papir, razni kancelarijski materijal, radni stolovi i stolice prikupljali iz poruenih objekata, vodei pri takvim aktivnostima rauna da stvore najneophodnije uslove za rad a da pri tome ne narue lik pripadnika organa unutranjih poslova. Neki aspekti ovog problema imali su i negativan politiki aspekt u jednom delu graanstva prema ovoj slubi a iz razloga to Sekretarijat uz sve napore nije uspio reiti nabavku svih potrebnih obrazaca i pisaih maina na irilinom pismu. Osim napora koje je ulagao svaki pojedinac pripadnik slube sluba je i organizirano sa odgovarajuim pismenim zahtevima potraivala neophodna sredstva ili izvore nansiranja od raznih organa i organizacija ali se uglavnom nailazilo na slab odaziv tako da veina problema ostaje do danas nereena. Problem naoruanja, municije, odgovarajue uniforme, sredstava veze i drugih tehnikih pomagala i opreme koja je neophodna i iji nedostatak ini gotovo nemoguim odreena postupanja radnika organa unutranjih poslova nije adekvatno do danas reen uz sva pismena i usmena obraanja i do sada primljena mnoga obeanja. U celom dosadanjem periodu rada Sekretarijata stalno se vri kadrovsko popunjavanje a postoji izraena neodgovarajua uktuacija kadrova jer se u slubu javljaju uglavnom ljudi koji prvi puta poinju obavljati posao iz oblasti unutranjih poslova te nakon kraeg vremena kada shvate svu njegovu teinu i odgovornost, naputaju slubu. injenica da je u Sekretarijatu relativno mali broj radnika koji imaju odgovarajua struna iskustva je takoer odreena potekoa i ima odreeni uticaj na ukupan rad Sekretarijata. Ovde posebno treba istai da je tokom V i VI meseca Sekretarijat napustilo oko 180 radnika sa odgovarajuim profesionalnim iskustvom a koji su uglavnom bili zaposleni u MUP-u Srbije. Njihov odlazak stvorio je odreene probleme jer su u nekim stanicama slubu napustili gotovo svi radnici pa je trebalo brzo i adekvatno izvriti kadrovske promene u ovim stanicama to je do sada u dobrom delu prilino uspeno izvreno. Vezano za kadrovsku problematiku neophodno je napomenuti da pored objektivnih faktora koji su uticali na kretanje kadrova u SUP-u Vukovar ima i odreenih negativnih subjektivnih ponaanja pojedinaca koji su radili u SUP-u Vukovar ili u drugim institucijama Republike Srpska Krajina pa i izvan nje. Naime, injenica je da je bilo pojava a i jo uvek ih ima da neki pojedinci vre agitacijom meu radnicima SUP-a da napuste SUP ili da odreene poslove iz svog domena obavljaju prema njihovim instrukcijama a mimo pozitivnih zakonskih propisa te na taj nain krajnje negativno utiu na rad i dalji razvoj Sekretarijata. Ima naalost i pojedinaca u odreenim institucijama koji se prema slubi UP-a 21 postavljaju konkurentski prikazujui sebe i svoje institucije znaajnijim, sposobnijim i postavljaju se nadreeno prema slubi i pojedincima 21 Unutarnjih poslova. 13 iako im sluba i pojedinci iz ove slube nude iskljuivo saradnju i upuuju na vrenje dunosti iz svoje nadlenosti, to smatramo da je jedino korisno za ukupan razvoj celokupne dravne zajednice. Unato napred svim iznesenim problemima velikim zalaganjem i entuzijazmom veeg broja radnika ovog Sekretarijata isti je ispunio svoju funkciju i opravdao osnivanje i egzistiranje. Na tu injenicu ukazuju i odreeni statistiki podaci koji najneposrednije ukazuju na rad SUP-a Vukovar. U proteklom razdoblju Sekretarijat za unutranje poslove Vukovar s organizacionim jedinicama nadlenim tuilatvima podneo je ukupno 619 krivinih prijava protiv 16.743 lica i to za sledea krivina dela: UBISTVO, l. 47. KZ-a RSK s poznatim uiniocem . . . . . 7 prijavljeno lica . . . . . . . . 10 s nepoznatim uiniocem . . . . 6 UBISTVO NA MAH, l. 48. KZ-a RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljeno lica . . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . UBISTVO IZ NEHATA, l. 49. KZ-a RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljeno lica . . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . UBISTVO U POKUAJU, l. 47. u vezi l.19. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . . 5 prijavljeno lica . . . . . . . . . 5 s poznatim uiniocem . . . . . 1 TEKA TELESNA POVREDA, l. 53. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 5 prijavljeno lica . . . . . . . . . 7 s nepoznatim uiniocem . . . . LAKA TELESNA POVREDA, l. 54. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljeno lica . . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . KRAA, l. 163. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . 15 prijavljenih lica. . . . . . . . 17 s nepoznatim uiniocem . . . 25 UMSKA KRAA, l. 159. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . prijavljenih lica. . . . . . . . . s nepoznatim uiniocem . . . . 1 14 TEKA KRAA, l. 164. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . 75 prijavljenih lica. . . . . . . . 131 s nepoznatim uiniocem . . . 101 RAZBOJNITVO, l. 166 KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 4 s nepoznatim uiniocem . . . . 1 TEKI SLUAJEVI RAZBOJNITVA KRAE I RAZBOJNITVA, l. 167. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . IZAZIVANJE OPTE OPASNOSTI, l. 184. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 4 prijavljenih lica. . . . . . . . . 8 s nepoznatim uiniocem . . . 10 broj prijava. . . . . . . . . . . 2 TEKO DELO PROTIV OPTE BEZBEDNOSTI, l. 191. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . prijavljenih lica. . . . . . . . . s nepoznatim uiniocem . . . . 2 UGROAVANJE JAVNOG SAOBRAAJA, l. 192. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . 24 prijavljenih lica. . . . . . . . 25 s nepoznatim uiniocem . . . . TEKA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG SAOBRAAJA, l. 198. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 5 prijavljenih lica. . . . . . . . . 5 s nepoznatim uiniocem . . . . NEDOZVOLJENA TRGOVINA, l. 145. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . 10 prijavljenih lica. . . . . . . . 12 s nepoznatim uiniocem . . . . NEDOZVOLJENO DRANJE ORUJA ILI RASPRSKAVAJUIH MATERIJA, l. 226. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 4 prijavljenih lica. . . . . . . . . 4 s nepoznatim uiniocem . . . . 15 ZLOUPOTREBA SLUBENOG POLOAJA, l. 239. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . UBISTVO IZ NEPRIJATELJSKIH POBUDA PREMA SFRJ, l. 122. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 3 prijavljenih lica. . . . . . . . . 3 s nepoznatim uiniocem . . . . UESTVOVANJE U NEPRIJATELJSKIM FORMACIJAMA, l. 116. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . DIVERZIJA, l. 126. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . s nepoznatim uiniocem . . . . UDRUIVANJE RADI NEPRIJATELJSKE DELATNOSTI, l. 136 KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . 209 prijavljenih lica. . . . . . 10501 s nepoznatim uiniocem . . . . NASILJE KOJIM SE UGROAVAJU SLOBODE I PRAVA GRAANA PRIPADNIKA DRUGOG NARODA, NARODNOSTI ILI ETNIKE GRUPE, l. 62. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . prijavljenih lica. . . . . . . . . s nepoznatim uiniocem . . . . 1 UNITENJE ILI OTEENJE JAVNIH UREAJA, l. 185. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . UGROAVANJE OPASNIM ORUEM PRI TUI ILI SVAI, l. 56. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . PLJAKA, l. 170. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . 11 prijavljenih lica. . . . . . . . 22 s nepoznatim uiniocem . . . . 5 16 ODUZIMANJE VOZILA, l. 172. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . FALSIFIKOVANJE ISPRAVE, l. 230. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 3 prijavljenih lica. . . . . . . . . 3 s nepoznatim uiniocem . . . . TEKA TELESNA POVREDA, l. 53 KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . PROTUPRAVNO LIENJE SLOBODE, l. 65. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . IZAZIVANJE NACIONALNE, RASNE I VJERSKE MRNJE, RAZDORA ILI NETRPELJIVOSTI, l. 134. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . 29 prijavljenih lica. . . . . . . . 29 s nepoznatim uiniocem . . . . POMAGANJE NEPRIJATELJA, l. 120. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . 32 prijavljenih lica. . . . . . . . 32 s nepoznatim uiniocem . . . . SLUBA U NEPRIJATELJSKOJ VOJSCI, l. 119. KZ SFRJ s poznatim uiniocem . . . . 33 prijavljenih lica. . . . . . . . 33 s nepoznatim uiniocem . . . . UGROAVANJE SIGURNOSTI, l. 69. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . UGROAVANJE SIGURNOSTI, l. 67. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim uiniocem . . . . POMAGANJE NEPRIJATELJA, l. 120. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 5 prijavljenih lica. . . . . . . 1821 s nepoznatim uiniocem . . . . 17 OTEENJE TUE STVARI, l. 174. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . PROTUZAKONITO RASPOLAGANJE POVERENIM ORUJEM, l. 222. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . OBLJUBA ILI PROTUPRIRODNI BLUD, l. 104. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . NASILNIKO PONAANJE, l. 217. KZ RSK s poznatim uiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim uiniocem . . . . Znaajan uticaj na stanje i kretanje kriminaliteta imala su ratna dejstva na ovom podruju i to kako na kretanje kriminaliteta u toku ratnih dejstava tako i nakon zavretka ratnih operacija sve do dananjih dana. Za razna krivina dela poinjena u toku ratnih dejstava prijavljeno je oko 12.000 lica za koje su prikupljeni i najmanji podaci da su na bilo koji nain uestvovali na strani neprijatelja. U obradi ovog dela kriminaliteta evidentni su problemi u manjkavosti podataka i materijalnih dokaza koji se uglavnom nalaze kod Jugoslavenske armije a koje je Armija preuzela prilikom ulaska u Vukovar i Borovo naselje. Nakon ratnih dejstava a zbog stanja u kojem se nala veina stanovnitva, bez imovine, bez neophodno potrebnih materijalnih sredstava za ivot, pojavljuju se masovne krae iz naputenih objekata koji su Uredbom Vlade proglaeni dravnom imovinom. Sluba je u poetku svog delovanja nastojala da se to bolje organizira i suprostavi ovom vidu kriminaliteta pa iako brojke iz ovog izvetaja ukazuju da je u tome bilo uspeha potrebno je konstatirati da je odreeni broj privrednih objekata gotovo opustoen i onesposobljen za reprodukciju. Uzrok ovakvom stanju je sigurno neukljuivanje drugih subjekata koji imaju svoju funkciju i dunost da tite imovinu i spreavaju negativne pojave. U poratnom periodu interesantan je razvoj pojave ubistava gde se u poetku u najveem broju sluajeva radi o ubistvima iz politikih motiva da bi u kasnijem periodu sve vie motiv bio materijalna korist. Bitan uticaj i nain smanjenja svih vidova kriminaliteta bio bi svakako organizirano manipulisanje i raspolaganje dravnom imovinom i drugom naputenom imovinom zato je potrebno stvarati uslove da odreene dravne i druge institucije to pre budu stavljene u funkciju kako bi mogle dati doprinos u borbi protiv kriminaliteta i tako uticati na njegovo smanjenje. Dobar deo kriminala izvodi se upotrebom vatrenog oruja ili pretnjom vatrenim orujem a to je takoer posledica ratnih dejstava ali i nedovoljne organiziranosti nakon zavretka ratnih operacija u pogledu prava noenja i koritenja oruja od strane pojedinaca i odreenih grupa koje uivaju odreeni ugled i zatitu nekih dravnih institucija. Tako su poznati 18 sluajevi organiziranog otpora i sukobljavanja grupa pojedinaca sa pripadnicima slube unutranjih poslova a do sada nije poznat sluaj da je bilo koja dravna institucija izrazila javno protivljenje ovakovom delovanju i dala podrku slubi unutranjih poslova. ee su slobodne ocene i procene o pogrenom postupanju slube i pojedinaca ili o njihovoj nemoi. Posebno karakteristian sluaj postupak petorice mladia koji su dana 28.06.1992. godine na vie mesta u Vukovaru unitili nekoliko ugostiteljskih objekata, maltretirali i vreali graane, napali na ovlatena slubena lica SUP-a Vukovar te vie lica lake ili tee telesno povredili, to je sve skupa izazvalo uznemirenje graana i odreeno nepoverenje prema slubi pa je isto i uticalo na neposredno postupanje kao i naknadnu obradu i prikupljanje podataka od strane radnika SUP-a Vukovar. Naime, mnogi graani su odbijali dati podatke i injenice za koje su znali a koje su vezane uz ovaj sluaj. Pojedinci su otvoreno odgovarali da nisu spremni dati bilo kakve podatke jer nemaju dovoljno poverenja u vlasti pa se boje posledica. Vano je istai da je u ovom sluaju Sekretarijat unutranjih poslova u potpunosti izvrio svoju ulogu jer je na najblai mogui nain bez izazivanja posledica po graane, pa i same izvrioce, iste uspio razoruati i privesti nadlenom istranom sucu te tako spreiti dalje injenje krivinih dela. D O G A A J I Samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Pokuaj samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . 4 Ranjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Pronaeno nepoznatih leeva. . . . . . . . . . 14 Pronaeno poznatih leeva . . . . . . . . . . . 1 Prirodna smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Eksplozija s posledicom smrti . . . . . . . . . 10 Saobraajna nesrea s posledicom smrti . . . . 2 Ostale nesree s posledicom smrti . . . . . . . 3 Saobraajna nesrea s posledicom povreda . . . 3 Saobraajna nesrea s materijalnom tetom . . 3 Strujni udar . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 2 Poar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Nestalih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Eksplozija sa posledicom povrede . . . . . . . 6 SUZBIJANJE PREKRAJA Iz oblasti Zakona o prekrajima protiv JRM 22 podneeno prekrajnih prijava . . . . . . 88 prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 Iz oblasti Zakona o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima podneeno prijava . 68 prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Iz oblasti Zakona o nabavljanju, dranju i noenju oruja podneeno prijava . . . . . . . 8 prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 UKUPNO: PODNEENO PRIJAVA . . . . . . . . . . 179 PRIJAVLJENO LICA . . . . . . . . . . . . 198 22 Javnog reda i mira. 19 POTRANA DELATNOST: Uspeli smo formirati registar poternica i objava za licima koja su se udaljila sa ovih podruja i nepoeljan je njihov povratak, koji sadri preko 20.000 lica. Osim toga, organiziran je rad slube na potragama za nestalim licima, nestalim i otuenim predmetima, te na traganju za poznatim izvriocima krivinih dela koji su u begstvu. INFORMATIVNA DELATNOST U svim organizacionim jedinicama Sekretarijata evidentirano je ukupno 1067 razliitih operativnih informacija. neke od registrovanih informacija pokazale su se istinite i tane pa je usledila obrada i realizacija predmeta a jedan broj informacija je odloen dok je obrada po jednom delu informacija u toku. ISTRANE RADNJE U proteklom periodu obavljeno je 230 uviaja u kojima su uestvovali po jedan krim. tehniar, jedan operativni radnik, vie milicionara koji su obezbeivali lice mesta, a u veini sluajeva bio je prisutan istrani sudac. Na osnovu ovlaenja iz lana 196. ZKP-a SUP Vukovar odredio je pritvor protiv 16 lica koja lica su nakon obrade privedena istranom sucu a u nekoliko sluajeva putena na slobodu jer nije bilo mogue prikupiti dokaze o njihovoj kriminalnoj delatnosti. U 45 predmeta izvreno je liavanje slobode lica koja su izvrioci teih krivinih dela a zbog jednog iz razloga koji su navedeni u ZKP-u, te su ista lica uz krivinu prijavu privedena istranom sucu. AKCIJE Sluba je do sada organizirala ili uestvovala u sledeim akcijama: ZASEDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PRETRES TERENA . . . . . . . . . . . . . 4 RAZBIJANJE TERORISTIKIH GRUPA . . 5 Napominjemo, da se svakodnevno vri pregled terena od strane radnika ovog Sekretarijata pirotehniara u cilju deminiranja terena. Grupa za pirotehnike poslove vri uklanjanje mina i raznih eksplozivnih naprava koje sama pronalazi ili dolazi do saznanja prijavama graana ili na drugi nain. Samo u poslednjih mesec dana uniteno je ili deminirano preko 100 razliitih eksplozivnih naprava. UPRAVNI POSLOVI: Evidentirano je 2706 zamolnica pravnih i zikih lica. Uz sve potekoe slube za upravne poslove sve vie je u funkciji i omoguava graanima da ostvare svoja prava iz ove oblasti. Od poetka izdavanja isprava podneeno je: ZAHTEVA ZA IZDAVANJE LINIH KARATA. . . . . . . . . . . . . . .435 IZDANO GOTOVIH LK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310 NABAVNE DOZVOLE ZA IZDAVANJE ORUJA. . . . . . . . . . . . .602 IZDANO ORUNIH LISTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166 ZAHTEVA ZA IZDAVANJE VOZAKE DOZVOLE. . . . . . . . . . . . 67 IZDANO VOZAKIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 ZAHTEV ZA REGISTRACIJU VOZILA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 IZDANO SAOBRAAJNIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 20 Na kraju se napominje da ovaj izvetaj predstavlja globalni pregled najznaajnijih radnih aktivnosti SUP-a Vukovar i daje presek najizraenije problematike, te se u sluaju potrebe mogu izraditi temeljitije analize svakog segmenta rada pojedinano kao i svakog dela napred izraene problematike. S E K R E T A R Lazi Dragan, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica i latinica Hrvatski informativni centar, A 178-107. 5 1992., srpanj 3. Jasenovac Tjedno izvjee Stanice milicije Jasenovac o unitavanju imovine protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC M.P. 23 STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: 05-VI-04/1- Jasenovac, 03. 07. 1992. S E D M I N I I Z V J E T A J za period od 26. 06. do 03. 07. 1992. 1. KRIVINA DJELA: Dana 27.06.1992. godine u 13.05 asova samovoljno je pristupio u ovu SM Keli Milutin iz Jasenovca, Savska ulica br. 34 i prijavio krau kotla od 60 litara i utozeleni kau. Podneena slubena zabiljeka. Dana 27.06.1992. godine u 15.10 asova od strane patrole ove SM primjeen je poar u ul. V. Nazora broj 36 A, vlasnitvo Linjak Milan i na broju 33, vlasnitvo nepoznato i na broju 84, vlasnik nepoznat. Podneena slubena zabiljeka. Dana 27.06.1992. god. u 21.15 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici V. Nazora br. 46, vlasnik kue nepoznat. isto vrijeme primijeen je poar u ul. 1. maja br. 2 izgorjela je kua vlasnitvo Makovi Ivan. Podneena slubena zabiljeka. 23 Prijemni peat: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/9., br. 1028, primljeno 3. 7. 1992. 21 Dana 27.06.1992. godine u 22.50 asova od strane patrole ove SM primijeen je poar u trosmajerovoj ulici br. 13. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua vlasnitvo Glavini Marko, takoer je u istoj ulici na broju 11 izgorjela kua Brni Nikole i Anke. Podneena slubena zabiljeka. Dana 27.06.1992. godine u 23.50 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici V. Nazora bb. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kua Dragi Mie, zvanog Ivanjia. Podneena slubena zabiljeka. Dana 28.06.1992. godine u 07.10 asova patrola ove SM primijetila je poar u Savskoj ulici br. 6. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kua vlasnitvo Dragi Drage, te u istoj ulici na broju 8 izgorjela je kua nepoznatog vlasnika. Podneena slubena zabiljeka. Dana 28.06.1992. godine u 08.30 asova patrola ove SM primijetila je poar u ul. V. Nazora broj 51. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua vlasnitvo Jakovljevi ura. Podneena slubena zabiljeka. Dana 28.06.1992. godine u 20.00 asova patrola ove SM primijetila je poar u ul. rtava faizma broj 28. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Makovi Ivan. Podneena slubena zabiljeka. Dana 29.06.1992. godine u 12.00 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici Vladimira Nazora br. 39. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Hu Silvester. Podneena slubena zabiljeka. Dana 29.06.1992. godine u 15.15 asova od strane patrole ove SM primijeen je poar u Preradovievoj ulici bb. Na licu mjesta je ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Reli Slavko. Podneena slubena zabiljeka. Dana 02.07.1992. godine u 06.50 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici Vladimira Nazora broj 31. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori tala, iji je vlasnik Prpi Mirko. Podneena slubena zabiljeka. 2. PREKRAJNE PRIJAVE: Nije bilo. 3. SAOBRAAJNE NEZGODE: Nije bilo. 4. LEGITIMIRANA LICA: Nije bilo. 5. BEZBEDONOSNO STANJE (naruavanje primirja) Nije bilo 6. INFORMACIJE: Nije bilo. 7. ODUZETI PREDMETI: Nije bilo. 22 8. NARUAVANJE RADNE DISCIPLINE: Nije bilo. 9. Neophodne potrebe: Dostavljeno u prolom izvjetaju. 10. SARADNJA SA: civilnim vlastima: nije bilo niti se moe uspostaviti. Predstavnicima UNPROFOR-a: bio je jedan neformalan sastanak, ali nije postignut nikakav dogovor. Borbenim jedinicama: nije bilo. 11. OSTALI DOGAAJI: Dana 28.06.1992. godine u 00.30 asova od strane obezbeenja objekta SM dolo je do pucnjave zbog uznemiravanja slube obezbeenja od strane N.N. osobe. Prilikom pucnjave nije bilo povrijeenih niti poginulih. Sastavljena slubena zabiljeka. Deurni operativac: M.P. 24 Volf Milan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 9. 6 1992., srpanj 6. Knin Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babia i njegovih pristaa pokrene kazneni postupak zbog odravanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada ocjenjuje kao pokuaj ruenja legalno izabrane vlasti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-5-215/92. Knin, 06. 07. 1992. godine MUP-u REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N PREDMET: Zahtjev Vlade RSK dostavlja se, 24 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP, Stanica bezbednosti Odelenje milicije Jasenovac. 23 Prema informacijama sa kojima raspolaemo dana 29. 06. 1992. godine u Benkovcu je dolo do pokuaja organiziranja ilegalnog i protuzakonitog skupa od strane nekoliko pojedinaca sa ciljem obaranja legalne vlasti Republike Srpske Krajine. 25 Tom prilikom dolo je do sukoba izmeu jedne grupe boraca i organizatora ovog skupa. U tom sukobu neki od uesnika zadobili su lake i teke tjelesne povrede. Imajui u vidu injenicu da postoje mnogi elementi koji ukazuju na to da je iskljuivi i jedini razlog ovog okupljanja bio namjera obaranja legalno izabranih vlasti Republike Srpske Krajine, to je potrebno da protiv organizatora i uesnika tog skupa, odnosno, protiv lanova te organizirane grupe pokrene zakonski postupak, a ukoliko se utvrdi da se u radnjama lanova grupe stiu bitna obiljeja krivinih dijela, prosljedite krivine prijave nadlenom Javnom tuilatvu. Zbog razliitih dezinformacija i interpretacija u javnosti i meu graanima u vezi ovog incidenta, jo jednom zahtjevamo da nam odmah po prijemu ovog dopisa dostavite kompletan izvjetaj u vezi organizovanja ovog skupa, kao i o tome koje su zakonske radnje provedene protiv organizatora i uesnika ovog ilegalnog okupljanja u Benkovcu. M.P. 26 PREDSJEDNIK: Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] Dostaviti: 1. MUPU RSK, 2. Arhiva ovdje. Izvornik, strojopis, irilica HR HMDCDR, 4., kut. 3. 7 1992., srpanj 7/8. Knin Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odrane 07. 07. 1992. godine na Tvravi u Kninu. Sjednici prisustvuju: 25 Vidi: Dok. br. 1. i 2. 26 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 24 Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Boko Boani, Stojan panovi, Rade Gaea, David Rastovi, Sergej Veselinovi, ore Bjegovi, Neboja Pavkovi, Petar Bukarica, Mirko Raen i Duan Starevi. Sjednici jo prisustvuju: Zdravko Jankovi, Milo ivkovi, Duan Orlovi, Neboja Mandini, Mile Paspalj. Sjednici ne prisustvuju: Stevo Bogi, Dobroslav Vejzovi, Vojin ua, Mitar Brnovi, dr Mladen Hadi, Milan Marti, Milan Kneevi, Svetozar Vini, Savan Grabundija, dr Duan Jovi i Vojin Peuraa. Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK 1. (MUP, NO, VP). Verikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade. 2. Davanje suglasnosti na Statut Javnog preduzea za proizvodnju, prijenos i distribuciju 3. elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin. Davanje suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju elektrine energije Javnog preduzea za 4. proizvodnju prijenos i distribuciju elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin. Donoenje Odluke o iznalaenju rjeenja proizvodnje radio ureaja RU 1/1 sa 5. predstavnicima fabrike elektronike Rudi ajevac iz Banja Luke. Taka 1. Informaciju o aktualnoj vojno-politikoj situaciji podnio je ministar obrane Stojan panovi. Upoznao je Vladu sa situacijom u Istonoj Slavoniji u kojoj je boravio proteklih dana te istakao da je tamo situacija stabilizovana i da su trenutno poslovi sa kojim su tamo najvie okupirani oko otkupa i ubiranja ljetine. Postrojenja u eletovcima su poela raditi. Ta postrojenja su za sada dobro obezbjeena jedinicom policije za posebne namjene kao i snagama UNPROFOR-a. Takoer se poduzimaju odreene aktivnosti oko oivljavanja proizvodnje u kombinatu Borovo kao i stavljanju u funkciju luke u Vukovaru. U sektoru sjever-jug koji je pod zatitom UN, rezolucijom Savjeta bezbjednosti 762 odreeno je da tzv. ruiaste zone 27 uu u zonu zatite UNPROFOR-a. Hrvatskoj je nareeno da se bezuslovno sa svojim snagama povue sa Miljevakog platoa. U ruiastim zonama bi trebalo ostati zateena vlast i policija. Naglasio je da vlast i policija u tim podrujima mora bezprekorno funkcionisati, budui da e tamo takoer biti stacionirani promatrai EZ i UN te da e podnositi redovno izvjetaje o stanju na tom podruju i na temelju toga izvlaiti zakljuke dali je doao momenat vraanje hrvatske vlasti u ruiaste zone. Ministar panovi je naglasio da je potrebno usmjeriti rukovodstva 27 Dijelovi okupiranog teritorija RH koji nisu uli u UNP-a zone, predviene planom Cyrusa Vance-a i koji su dolaskom UNPROFOR-a trebali biti pod punim suverenitetom RH. Kako pobunjeni Srbi nisu htjeli vojno napustiti taj teritorij UN je, na tetu Hrvatske, ustanovio te zone u sektorima Zapad, Sjever i Jug. Popis podruja u tzv. ruiastoj zoni opirnije vidi u: Javorovi Boidar, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Demi s.p.o., Zagreb 1995, str. 327. 25 u tim podrujima kako da rade te uvrstiti nau vlast tamo a u cilju provoenja istog zaloio se da se oformi grupa ljudi koja bi obila ta podruja te izdala konkretna zaduenja rukovodstvima. Duan Orlovi se zaloio da se pazi na odabir pripadnika milicijskih snaga koja bi kontrolisala ruiasta podruja kao i uspostavljanje boljeg sistema veza kako bi se sve informacije sa terena u to kraem roku znale. U raspravi koja je poslije voena sudjelovali su David Rastovi, Neboja Mandini, Milo ivkovi, ore Bjegovi i drugi. Podpredsjednik Vlade je predloio da se donesu sljedei zakljuci 1. Da se objavi tekst rezolucije Vijea sigurnosti UN broj 762. 2. Da se organizira konferencija za tampu povodnom objavljivanja ove rezolucije. 3. Da se na Srpskom Radio Kninu uredi jedna emisija u kojoj bi se razgovaralo otvorenim telefonom o rezoluciji. 4. Da se organizira sastanak sa predstavnicima Izvrnih savjeta optina na kojim bi im se dale smjernice rada posebno vezano za ruiasta podruja. 5. Da se zadui SUP RSK da odre sastanke sa komandirima stanica milicije gdje bi se dale smjernice za rad milicije sa posebnim naglaskom na djelovanje u ruiastim zonama. 6. Da se ostvari stalno prisustvo predstavnika Vlade na terenu. Poslije toga se otvorila rasprava o tome ta sve obuhvata ruiasta zona, sa naglaskom da se inzistira da takva zona postoji iza linije sukoba na Hrvatskom teritoriju u mjestima gdje ivi veinsko srpsko stanovnitvo. Kroz raspravu je traeno da o konanom politikom statusu ruiastih zona presudno odlui volja naroda, te da se ona mora potovati. U raspravi koja se poslije vodila sudjelovali su: Mirko Raen, David Rastovi, Stojan panovi, Neboja Mandini, Neboja Pavkovi i Mile Paspalj. Nakon toga doneseni su sljedei Z A K L J U C I 1. Da se hitno nabave uniforme za miliciju sa prioritetom za miliciju u pograninim podrujima. 2. Da se izdaju dokumenti (lina karta, tablice, saobraajne dozvole) bez matinog broja koji e se unijeti naknadno kada se ustroji evidencija jedinstvenih matinih brojeva graana RSK. Taka 2. Zapisnik sa prethodne sjednice, odran je dana 30.06.1992. godine komentirao je podpredsjednik Vlade Jovo Kablar. Nakon to je podpredsjednik komentirao na isti je utvrena sljedea P R I M J E D B A pod takom 1. zakljuak pod rednim brojem 4. potrebno je izvriti precizniju formulaciju za jednu od narednih sjednica. U ostalom dijelu zapisnik je usvojen. Taka 3. Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi je upoznao Vladu sa Statutom JP 28
za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije. Nakon provedene rasprave jednoglasno je usvojena 28 Javnih poduzea. 26 O D L U K A o davanju suglasnosti na Statut Javnog preduzea za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije Elektroprivreda Krajine. Taka 4. Ministar Bjegovi predloio Vladi da usvajanje tarifnog sistema za prodaju elektrine energije JP Elektroprivreda Krajine. Nakon rasprave usvojena je O D L U K A O davanju suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju elektrine energije JP za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin. Taka 5. Neboja Mandini je predloio da se u dogovoru sa predstavnicima SO i IS Optine Slunj iznae mogunost proizvodnje radio ureaja RU 1/1. Nakon rasprave i ukazanog znaaja ove proizvodnje usvojena je O D L U K A Nalae se Skuptini optine Slunj da hitno nae kompromisno rjeenje proizvodnje radio ureaja RU 1/1 sa predstavnicima fabrike profesionalne elektronike Rudi ajevac iz Banja Luke. Proizvodnja navedenog ureaja je od stratekog znaaja i hitno se mora uspostaviti. Obavezuje se Vlada RSK da e rijeiti supstituciju proizvodnje za radnike navedenog pogona. Sjednica je zavrila sa radom dana 08. 07. 1992. godine u 11.00 sati. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi Preslika, strojopis, irilica HR HMDCDR, 4., kut. 3. 8 1992., srpanj 7. Knin Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene novanica sprijee unoenje starih novanica u RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P. 29 UPRAVA JB 29 Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, org. jed. 3, br. 74, 13. 7. 1992. 27 Br. 08/03 Knin, 07. 07. 1992. godine SUP S V I M A PREDMET: Akcija Dinar. Zbog aktualne izmjene novanica u SR Jugoslaviji i Srpskoj Republici BiH, a kanjenja sa istim procesom u RSK potrebno je hitno i energino sprijeiti unoenje starih novanica u Republici Srpskoj Krajini. U vezi sa istim sa graninim prelazima potrebno je odmah uspostaviti najrigorozniju kontrolu, te preglede putnika i vozila, a pogotovu lica koja nisu dravljani Krajine. Sva lica koja se zateknu sa veim svotama novca od nuno uobiajenih za putovanje privoditi na krim obradu uz privremeno oduzimanje novca. Oekuje se da e taj novac stizati prema Republici Srpskoj Krajini prvenstveno radi masovne kupovine roba, a najvie prehrambenih artikala i stoke, a radi kupovine deviza te je istom akcijom potrebno sprijeiti iznoenje deviza iz Republike Srpske Krajine. Izuzeti od ovoga mogu samo biti slubene nabavke novca za potrebe lijale SDK u Krajini. O pojedinanim sluajevima i pronalasku veih koliina novca obavjetavati ovo Ministarstvo. NAELNIK UPRAVE: Pavkovi Neboja Vjerodostojnost prijepisa ovjerava SEKRETARI: Ostroluanin Vaso,[v.r.] M.P. 30 Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 2. 9 1992., srpanj 9. Lipik Izvjee deurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljakala na ratitu oko Pakraca OM LIPIK 09. 07. 1992.g. I Z V J E T A J sastavljen dana 09.07.1992. godine u prostorijama OM Lipik povodom preuzimanja motornih vozila od komande 122. L.P.B.R. u Skender Vakufu. 30 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 28 Dana 06.07.1992. godine po milicioneru Pavi Ostoji iz gore navedenog odelenja izvren je telefonski dogovor da se sledeeg dana doe u Skender Vakuf na preuzimanje vie motornih vozila vlasnitvo R.O. iz Pakraca, kao i privatno vlasnitvo, koja je navedena vojna jedinica odvezla sa naeg terena prilikom povlaenja. Dolaskom na lice mjesta utvreno je da niti jedno vozilo nije u voznom stanju, obzirom da nedostaju tokovi, akumulatori, kao i neispravnost motora na njima. Poslije ne ba kratkog vremena dogovoreno je sa kapetanom I klase Cvii Radom da se stave u pogon kombi marke IMV br. motora 1113684 i br. asije 49941 vlasnitvo Kovai Pere iz eovice i Zastava 101 Poli reg oznake DA-337-38 vlasnitvo Komunalne RO Pakrac. U Skender Vakufu su ostali kamion marke FAP tip 16-20 sa neispravnim motorom, kamion marke TAM tip 2001 u neispravnom stanju, kombi marke TAM sa neispravnim motorom, kao i bez tokova. Pomenuta vozila su sa veim kvarovima i nedostacima djelova pa se kao takva nisu mogla staviti u pogon. Sa ve pomenutim Cviiem je dogovoreno da e ista odlepati u Banja Luku, te da e ih pokuati staviti u pogon, za to smo dobili saglasnost od komandanta brigade potpukovnika Peuli Boka. U pomenuta dva vozila je izvrena djelomina popuna gorivom, te su uz nekoliko mehaniarskih intervencija doveena do aglia. Za kombi IMV je obavijeten Kovai Pero koji treba doi i preuzeti svoje vozilo u vienom stanju. U vezi Zastave 101 obavljen je razgovor sa predsjednikom IS SO Pakrac Radakovi Milanom, sa kojim je dogovoreno da e vozilo preuzeti Komunalna RO za krae vrijeme. Obzirom na vozila koja su ostala radi otklanjanja kvarova, telefonskim putem e se uspostaviti kontakt kad kvarovi budu otklonjeni, te e kao takova biti preuzeta. IZVJETAJ SASTAVIO: Tei Teo, v.r. Preslika, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 6. 10 1992., srpanj 13. Beli Manastir Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Z A P I S N I K sa 11. sednice Oblasnog vea SO SBZS odrane dana 13. 07. 1992.g. u Belom Manastiru sa poetkom u 10.00 asova. Prisutni lanovi Oblasnog vea: Ili Milan, Nedi Pajo, Jovi Nemanja, Papi Tomislav, Dai Dragia, Mati Petar. 29 Ostali prisutni: Latas ore, Grnovi Mitar, Dvorni Radenko, ivkovi Nikola, Vii dr. Milorad, ore aloevi, Veljkovi dr ivorad, Vuji Milan, Mirko Mra, Jovo Rebraa, igi 31 . D N E V N I R E D 1. Usvajanje zapisnika sa sednice Oblasnog vea, odrane dana 06. 07. 1992. g. 2. Stanje razvoja i obnove Vukovara 3. Izvjetaj o stanju u privredi 4. Suzbijanje negativnih pojava na teritoriji SO SBZS 5. Razno Predsednik Oblasnog vea daje uvodnu re o stanju u Oblasti, te odreenim negativnim pojavama, i suzbijanju istih, zatim o saznanjima izuzimanja nafte i naftnih derivata u okolini Negoslavaca, o obilasku pograninih jedinica, informacije se prihvataju. Ad 1) Sekretar Oblasnog Sekretarijata za optu upravu upoznaje Vee sa preuzetim obavezama s predhodne sjednice od 06.07.1992. g. Konstatirano je da odreeni zakljuci i obaveze nisu izvrene, da Sekretarijat u svojim mesenim izvetajima naznae koje obaveze nisu izvrili, koje su poduzeli radnje, i razlog nemogunosti izvrenja. Nadalje konstatira se da Ministarstvo za pravosue i upravu nije jo otvorilo odelenje Privrednog suda sa seditem u Vukovaru, to oteava poslove oko registracije privrednih subjekata na ovom podruju. Sekretar upoznaje Vee o odnosima Javnih preduzea Krajina petrol i Naftne industrije Krajine, te potrebe da se organizira poseban sastanak sa rukovodstvom ova dva preduzea o emu e Vee biti posebno informisano. Predsednik Vea otvara diskusiju pod tokom 1. dnevnog reda, nakon krae diskusije Vee donosi sledei: Z A K LJ U A K a) Sekretarijat za Optu upravu e dostaviti Sekretarijatu za informisanje Oblasnog vea ove odluke i zakljuke koje se donose na Veu a Sekretarijat za informisanje e iste dostaviti Sekretarijatu Velike Narodne Skuptine, koja treba da nastavi sa izdavanjem Sl. 32 glasnika. Sekretarijat za informisanje e svako dvomeseno izdavati Bilten koji ima svrhu informisanja graana. b) Usvaja se zapisnik sa sednice Oblasnog vea odrane 06. 07. 1992. g. Ad 2) Vii dr. Milorad predsednik NS 33 optine Vukovar podnosi sveobuhvatni izvetaj o stanju na podruju opine Vukovar i posledicama ratnog razaranja, o neophodnosti poduzimanja odreenih akcija za sanaciju posledica, uspostavljanja normalizacije ivota. 31 Vaso. 32 Slubenog. 33 Narodne skuptine. 30 Izvetaj se prilae uz zapisnik. 34 Papi Tomislav sekretar Oblasnog Sekretarijata za Urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo podnosi informaciju o obimu ratnih razaranja na stambenim objektima, javnim objektima, objektima infrastrukture, te drugim objektima. Informacija se prilae uz zapisnik. 35 Predsednik Vea otvara diskusiju pod takom 2. dnevnog reda. Nakon sveobuhvatne diskusije Vee donosi sledei: Z A K LJ U A K a) Predlae se Vladi RSK da pokrene inicijativu pred Skuptinom RSK da donese zakon o obnovi i izgradnji Vukovara. b) Obavezuje se Vii dr. Milorad, Papi Tomislav, Ili Milan, Nedi Paja, Jovi Nemanja, Mirko Mra da pripreme elaborat na temu obnove i izgradnje Vukovara, zakljuno sa danom 1.09.1992. Isti se obavezuju organizovati na ovu temu sastanak na koji e se pozvati: RTV Beograd, Predsednik Vlade SRJ, Predsednik Vlade Srbije, Njegova Svetlost Patrijarha Pavla, princa Tomislava Karaorevia, Predsednika RSK, Predsednika Vlade RSK, prof. dr. Radmila Milentijevi, brau Kari, Jezdimira Vasiljevi, Mihajlovi ika, Danu 36 , Predsednika Srpsko Jevrejskog drutva, Jureti Veselina, direktora instituta za graevinarstvo Novi Sad, ministra za graevinarstvo Republike Srbije, direktora za graevinarstvo Beograd. v) Oblasni Sekretarijat za privredu i nansije e sainiti elaborat o mogunosti izdvajanja procenta iz prodaje nafte i naftnih derivata na ovom podruju, koji bi se uplaivao u fond za obnovu i izgradnju Vukovara, te za elektrikaciju dela Oblasti u kojoj ista nije izvrena. g) Inicira se sastanak predsednika optina: Vukovar, Dalj, Tenja, Mirkovci. Na sastanak pozvati Ministra za pravosue i upravu. O ishodu sastanka i reenja o zajednikim problemima predsednici optina e obavestiti ovo Vee. Ad 3) Sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i nansije podnosi izvetaj o stanju u privredi, informie o dosad poduzetim radnjama, naznaujui da su formirane agencije za privredni razvoj sa seditem u Vukovaru, Belom Manastiru, Novom Sadu. Konstatira se da je neophodno formirati Savet za privredni razvoj koji e izmeu ostalog upravljati fondom za privredni razvoj. Nakon krae diskusije Vee donosi sledei: Z A K LJ U A K Prihvata se informacija o stanju u privredi te se inicira poduzimanje daljnjih radnji za oivljavanje privredne aktivnosti. Ad 4) Predsednik Oblasnog vea upoznaje Vee sa negativnim pojavama organiziranog kriminala, te potrebe aktiviranja svih subjekata na njegovom otkrivanju i spreavanju. Nakon diskusije Vee donosi sledei: 34 Izvjee nije pronaeno uz izvornik. 35 Informacija nije pronaena uz izvornik. 36 Milanovi. 31 Z A K LJ U A K Oblasno vee e putem svog Sekretarijata za optu upravu okrunicom zatraiti od strane MZ i IS optina da sudeluju i pomognu oko otkrivanja kriminalnih radnji, te nakon prikupljenih informacija Oblasno vee e o tome uputiti obavest Ministarstvu unu. Poslova i Ministarstvu pravosua. Ad 5) Predsednik Oblasnog vea upoznaje Vee da je neophodno potrebno aurirati iriline natpise sa imenima mostova: Batina Bezdan, Ilok Baka Palanka. Nakon diskusije Vee donosi sledei: Z A K LJ U A K Odreuje se rok od 8 dana u kojem e roku IS optine Beli Manastir i Vukovar poduzeti radnje oko postavljanja tabli sa irilinim natpisom imena mota preko Dunava na relaciji Batina Bezdan, Ilok Baka Palanka. Sednica je zakljuena u 14,00 sati. PREDSEDNIK OBLASNOG VEA: Ili Milan Preslika, strojopis, irilica Sign., Hrvatski informativni centar, A 017-109. 11 1992., srpanj 14. Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane 14. 07. 1992. godine na Tvravi Dom privrednika u Kninu Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Stojan panovi, dr Mladen Hadi, Vojin ua, ore Bjegovi, Duan Eimovi, Savan Grabundija, Rade Gaea, Sergej Veselinovi i David Rastovi. Sjednici jo prisustvuju: Goran Hadi, Mile Paspalj, Petar Bukarica, Neboja Mandini, Mirko Raen, Zdravko Jankovi, Milo ivkovi, uro Dedi, Duan Orlovi, Damjan Beri, Sretko Petkovi i Milan Oblakovi. 32 Sjednici ne prisustvuju: Dobrosav Vejzovi, Mitar Brnovi, Milan Marti, Milan Kneevi, Mr Svetozar Vini, dr Duan Jovi, Vojin Peuraa. Sjednica je poela sa radom u 9.30 sati. Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D 1. Donoenje Odluke o osnivanju Narodne banke Krajine sa sjeditem u Kninu. 2. Imenovanje v.d. guvernere Narodne banke Krajine. 3. Donoenje Odluke o putanju novog novca u opticaj. 4. Usvajanje Uredbe o promjeni vrijednosti dinara. 5. Usvajanje Odluke o obrazovanju Kursa dinara. 6. Donoenje Odluke o prihvatanju elaborata o otvaranju fakulteta i viih kola u RSK. 7. Usvajanje Uredbe a) o ocjenjivanju zaposlenih u dravnim organima, b) o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave, c) o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave. 8. Donoenje Odluke a) o optinskim organima uprave, b) o organizaciji i nainu rada i broju lanova izvrnih savjeta. 9. davanje saglasnosti na predsjednika za imenovanje predsjednika i lana izvrnog savjeta optine Dalj. 10. Davanje suglasnosti na razreenje Ajdukovi Jovana na funkciju pomonika ministra pravosua. 11. Donoenje Odluke o sjeditu eparhije u Kninu. 12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK. 13. Donoenje Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK. 14. Imenovanje sekretara ministarstva za sport i omladinu. 15. Zakljuak o obaveznom dostavljanju informacija informativnoj agenciji ISKRA. 1. Prije poetka rada po dnevnom redu Vladi se obratio direktor mesne industrije Gavrilovi iz Petrinje te ih upoznao sa problemima sa kojima se susree u radu taj kolektiv kao i predlozima za prevazilaenje potekoa. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie lanova Vlade predloeno je da mesnu industriju posjeti delegacija Vlade te se na licu mjesta upozna sa potekoama u radu i mogunosti iznalaenja rjeenja. Predlog je prihvaen. 2. Podpredsjenik Vlade Stevo Bogi je upoznao Vladu na mogunou pokretanja jednog dijela proizvodnog ciklusa u kombinatu Borovo. Prijedlog da delegacija Vlade posjeti kombinat Borovo i upozna se s problemima, te ispita mogua rjeenja za pokretanje proizvodnje je prihvaen. Ministar zike kulture i sporta David Rastovi je ukazao na potrebu hitnog donoenja Zakona o pretvorbi drutvenog vlasnitva. U provedenoj raspravi predlog je prihvaen. Zaduuje se ministar Rastovi da za narednu sjednicu Vlade pripremi nacrt Zakona o pretvorbi drutvenog vlasnitva. 33 3. Predsjenik RSK Goran Hadi obratio se lanovima Vlade te ih izmeu ostalog upoznao sa razgovorima koje je vodio sa predsjednikom Dobricom osiem i Slobodanom Miloeviem kao i Milanom Paniem i Radomanom Booviem. 4. Ministar obrane Stojan panovi je podnio informaciju sa sastanka sa gospodinom Tomberijem 37 . Informacija je prihvaena. Taka 1. Predsjednik Vlade Zdravko Zeevi predloio je da se donese odluka o osnivanju Narodne banke Krajine. Nakon provedene rasprave usvojena je sljedea O D L U K A 1. Osniva se Narodna banka Republike Srpske Krajine. 2. Sjedite Narodne banke bit e u Kninu. Taka 2. Predlog za imenovanje v.d. guvernera i savjetnika guvernera Narodne banke Krajine obrazloio je podpredsjednik Jovo Kablar. Nakon provedene rasprave doneseno je sljedee R J E E N J E 1. Za v.d. guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Pajo Marjanovi. 2. Za savjetnika guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Ilija Marjanovi. Taka 3. Odluku o putanju novog novca u opticaj obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zeevi. Nakon provedene rasprave donesena je O D L U K A O putanju u opticaj novanica u apoenima 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara i povlaenju iz opticaja novanica u apoenima 20.000/I-1, 50.000/I-1, 100.000/I-1, 10, 50, 100, 500, 1000 i 5000 dinara. Putanje i povlaenje navedenom odlukom vai od 14. jula 1992. godine. Kovani novac u apoenima od 1 dinar datuma kovanja 1990. i 1991. godine i apoena 2 i 5 dinara sa godinom kovanja 1990., 1991., 1992. godine ostaju i dalje zakonsko sredstvo plaanja. Povlaenje novanica organizaciona jedinica SDK vrie do 21. jula 1992. godine. Fizika lica sa prebivalitem na teritoriju Republike Srpska Krajina, kao i zika lica koja podnesu dokaz o statusu izbeglice, mogu novanice koje se povlae iz opticaja samo jedanput neposredno zamjeniti i to do1992. godine, a do iznosa 200.000 dinara. Ova odredba odnosi se i na graane Republike Srpske Krajine na privremenom radu u inostranstvu. Fizika lica su duna da pri zamjeni novanica podnesu na uvid linu kartu, radi identikacije, na kojoj e se buenjem oznaiti da je zamjena izvrena. Za ziko lice koje zamjenjuje iznos ve od 200.000 dinara posebno se evidentiraju podaci o tom licu (ime i prezime, broj line karte, adresa i iznos koji se zamjenjuje), i ovi su podaci dostavljaju Narodnoj banci Krajine. 37 Cedric Tornberry. 34 Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu vriti zamjenu novanica bez ogranienja. Pravnim licima sa teritorije Republike Srpska Krajina zamjenu e vriti iskljuivo Sluba drutvenog knjigovodstva kod koje imaju raun do iznosa utvrenog maksimuma sredstava koja moe drati u blagajni. Poslije isteka roka za redovnu zamjenu (18. jula 1992. god.) naknadna zamjena novanica vrie se: do 30. jula 1992. godine kod SDK do 30. jula 1992. godine u NB Krajine Naknadna zamjena e se vriti na osnovu dokaza o spreenosti zamjene u redovnom roku (ljekarsko uvjerenje, potvrda, odnosno otpusna lista medicinskih organa, potvrda o otsutnosti slubenoj i drugoj i potvrda nadlenog organa uprave, o spreenosti da se izvri zamjena u propisanom roku). Odobravanje naknade zamjene vrie posebne komisije koje e formirati rukovodioci u NB Krajine i organizacionim jedinicama Slube drutvenog knjigovodstva. U raspravi koja je voena po ovoj taki dnevnog reda takoer je donesena O D L U K A 1. Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu neogranieno vriti zamjenu novanica uz prethodno dokumentiranje zamjene deviznih novanih sredstava za dinare na bankama. 2. Nisu dozvoljene novane transakcije za vrijeme zamjene novca preko iznosa od 200 hiljada dinara. Taka 4. Uredbu o promjeni vrijednosti dinara obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zeevi. Nakon provedene rasprave donesena je U R E D B A o promjeni vrijednosti dinara lan 1. Ovom uredbom utvruje se nova vrijednost dinara, tako da dinar stupanjem na snagu ove uredbe u odnosu na postojee novanice i kovani novac vrijedi 10 postojeih dinara (1:10). Dinar se dijeli na 100 para. lan 2. Narodna banka Republike Srpska Krajina e izdati nove vrste novanica i pustiti ih u opticaj 14. jula 1992. godine. lan 3. Danom stupanja na snagu ove uredbe cijene svih proizvoda i usluga izraunavaju se u dinarima iz lana 1. ove uredbe. lan 4. Potanske i taksene marke i druge taksene i poreske vrijednosnice, ekovi, nalozi za plaanje i drugi instrumenti unutranjeg platnog prometa koji budu u prometu na dan 14. jula 1992. godine, ostaju i dalje u vanosti, s tim to e njihova vrijednost odgovarati desetom dijelu iznosa oznaenog na njima. 35 lan 5. Iznosi oznaeni u propisima i optim aktima na obaveznicama i drugim hartijama od vrijednosti, mjenicama, ugovorima i drugim ispravama i obavezama izdatim, odnosno nastalim do 13. jula 1992. godine podrazumjevae se tako da 10 postojeih dinara odgovara jednom dinaru iz lana 1. ove uredbe. lan 6. Novane vrijednosti i iznosi iz lana 4. i 5. ove uredbe od 14. jula 1992. godine iskazivae se u dinarima iz lana 1. ove uredbe. lan 7. Preduzea, banke i druga pravna lica, dravni organi kao i zika lica koja su obavezna da vode poslovne knjige izvrie preraunavanje iznosa svojih novanih sredstava na dinare iz lana 1. ove uredbe prema stanju na dan 13. jula 1992. godine. lan 8. Ako se pri preraunavanju postojeih dinara na dinare iz lana 1. ove uredbe pojave iznosi u rasponu od 1 pare do 50 para, izvrie se zaokruivanje na 0 para, dok e se iznosi u rasponu od 51 pare do 99 para zaokruivati na 1 dinar. lan 9. Ova uredba stupa na snagu 14. jula 1992. godine. Taka 5. Odluku o obrazovanju kursa dinara obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zeevi. Nakon provedene rasprave donesena je O D L U K A o obrazovanju kursa dinara 1. Srednji kurs dinara za ameriki dolar utvruje se u iznosu od 200 dinara za 1 USD. 2. Na osnovu kursa dinara iz take 1. ove odluke Narodna banka Republike Srpska Krajina utvruje kurseve dinara prema ostalim konvertibilnim valutama, koje su predmet kupovine i prodaje na deviznom tritu, po principu pravilno ukrtenih kurseva. 3. Kurs dinara za obraunski dolar obrazuje se svakog radnog dana na Meubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog trita na nivou kursa dinara za ameriki dolar. 4. Banke ovlaene za poslove sa inostranstvom lanice Meubankarskog sastanka jedinstvenog deviznog trita kupovne i prodajne kurseve za devize i kupovne i prodajne kurseve za efektivni strani novac. Utvrene kurseve iz stava 1. ove take obavezne su da primenjuju sve banke ovlaene za poslove sa inostranstvom, sve druge banke, ovlaeni menjai i Narodna banka Republike Srpska Krajina. Banke iz stava 1. ove take, koje ne primenjuju kurseve utvrene na Meubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog trita, ne mogu kupovati devize kod Narodne banke Republike Srpska Krajina. Prema ovlaenim bankama i menjaima, koji ne primenjuju utvrene kurseve na Meubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog trita, preduzee se mere iz oblasti kreditno-monetarne i devizne politike, ukljuujui i meru oduzimanja ovlaenja za obavljanje menjakih poslova platnog prometa i kreditnih poslova sa inostranstvom. 36 5. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da vai Odluka o obrazovanju krusa dinara (Slubeni list SFRJ, br. 6/92, 14/92. i 22/92.). 6. Ova odluka stupa na snagu 14. jula 1992. godine. Taka 6. Pomonik ministra prosvjete uro Dedi upoznao je Vladu sa elaboratom o kontinuiranom nastavku rada pedagoke akademije u Petrinji i otvaranju tehnikog fakulteta u Kninu i ekonomskog menadmenta u Kninu i Vukovaru, U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesen je slijedei Z A K L J U A K 1. Pedagoka akademija u Petrinji treba nastaviti sa kontinuiranim radom. 2. Za jednu od narednih sjednica Vlade potrebno je da ministarstvo prosvjete pripremi elaborat o ekonomskoj opravdanosti otvaranja tehnikog fakulteta u Kninu i ekonomskog menadmenta u Kninu i Vukovaru. Taka 7. a) Ministar pravosua i uprave ua Vojin predloio je Vladi donoenje Uredbe o ocjenjivanju zaposlenih u dravnim organima. Nakon rasprave donesena je sljedea O D L U K A Usvaja se Uredba o ocjenjivanju zaposlenih u dravnim organima. b) Predlog uredbe o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave obrazloio je ministar ua Vojin. Nakon rasprave donesena je sljedea O D L U K A Usvaja se Uredba o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave. c) Predlog Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave obrazloio je ministar ua Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A Usvaja se Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave. Taka 8. a) Predlog Odluke o optinskim organima uprave obrazloio je ministar ua Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A Usvaja se Odluka o optinskim organima uprave. b) Ministar ua Vojin obrazloio je Odluku o organizaciji i nainu rada te broju lanova izvrnih savjeta optina, nakon rasprave donesena je O D L U K A o organizaciji i nainu rada te broju lanova izvrnih savjeta optina. Taka 9. Prijedlog davanju suglasnosti za imenovanje predsjednika i lana Izvrnog savjeta optine Dalj. Obrazloio je ministar ua Vojin. 37 Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A Daje se suglasnost za imenovanje 1. aloevi ora, iz Dalja za predsjednika Izvrnog savjeta optine Dalj. 2. Vukmanovi Boko, iz Bjelog Brda za lana Izvrnog savjeta optine Dalj. Taka 10. Ministar ua Vojin obrazloio je predlog razrjeenja pomonika ministra pravosua. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A daje se suglasnost na razrjeenje funkcije pomonika ministra pravosua i uprave Ajdukovi Jovan. b) Ministar pravosua ua Vojin obrazloio je predlog imenovanja savjetnika ministra pravosua i uprave. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A Steovi Vasilije iz Rijeke imenuje se za pomonika ministra pravosua i uprave. Taka 11. Predlog Odluke o premjetanju sjedita eparhije iz ibenika u Knin obrazloio je ministar kulture i vjera Sergej Veselinovi. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea O D L U K A 1. Imenuje se komisija za utvrivanje sjedita eparhije u sastavu 1. Kablar Jovo 2. Veselinovi Sergej 3. Matkovi Risto 4. Mran Stevo 2. Zadatak komisije je da izvri konzultacije i za jednu od narednih sjednica pripremi prijedlog sjedita eparhije. Taka 12. Informaciju o energetskoj situaciji u Republici Srpskoj Krajini podnio je ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi. Upoznao je Vladu o stanju energetskih postrojenja na podruju RSK te problemima snabdjevanja elektrinom energijom. Takoer je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja te mogunou funkcionisanja naftnih buotina, te potrebi hitnog imenovanja direktora NIK-a Krajine. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesena je sljedea O D L U K A 1. Prihvata se informacija o energetskoj situaciji u RSK. 2. Petar Golubovi iz Mirkovaca imenuje se za direktora Naftne industrije Krajine. Taka 13. Predlog Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK obrazloio je ministar zike kulture i sporta David Rastovi. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea 38 O D L U K A Osniva se fudbalski savez Republike Srpske Krajine. Taka 14. Predlog imenovanje sekretara ministarstva zike kulture i sporta obrazloio je ministar David Rastovi. Nakon provedene rasprave donesena je O D L U K A Vuenovi Stevana Jovan iz Knina imenuje se za sekretara ministarstva zike kulture i sporta. Taka 15. Ministar informisanja Eimovi Duan obrazloio je potrebu da dravni organ, organizacije, institucije te nosioci javnih funkcija sve informacije dostavljaju neposredno dravnoj informativnoj agenciji Iskra. Nakon provedene rasprave donesen je sljedei Z A K L J U A K 1. Nalae se svim dravnim organima, organizacijama i institucijama te pojedincima nosiocima javnih funkcija da su duni sve informacije koje su od interesa za Republiku Srpsku Krajinu odnosno za javno informisanje uopte, dostavljati neposredno i jedino dravnoj informativnoj agenciji ISKRA ije sjedite je u Ulici Kralja Petra I oslobodioca broj 30 (Dom milicije) II kat, a broj telefona i telefaksa 60-501, 719-075. 2. Dravna informativna agencija ISKRA duna je na profesionalan i informativan nain plasirati informacije u sva sredstva javnog informisanja u RSK, odnosno u SRJ i Srpskoj republici Bosni i Hercegovini, ija sredstva javnog informisanja pokrivaju informativni prostor RSK. 3. Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja. Sjednica je zavrila sa radom u 17.00 asova. PREDSJEDNIK: mr Zdravko eevi Preslika, strojopis, irilica HR HMDCDR, 4., kut. 3. 12 1992., srpanj 15. Okuani Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvaranju deviznog rauna te ovlatenim potpisnicima 39 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEE Na osnovu lana 2. stava 1. take 3. u vezi sa lanom 22. Odluke o organizaciji i nainu rada Oblasnog vijea, Oblasno vijee na sjednici odranoj 15. 07. 1992. godine donijelo je ovu O D L U K U 1. ODOBRAVA se otvoriti devizni raun Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne Slavonije kod Beobanke Beograd. 2. Nalae se nancijskoj slubi i slubi budeta Oblasnog sekretarijata za privredu i nansije da izvri potrebne radnje u vezi sa otvaranjem deviznog rauna Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 3. Ovlauju se slijedei potpisnici za raspolaganje deviznim sredstvima sa deviznog rauna: 3.1. Veljko Dakula 3.2. Mladen Kuli 3.3. Savo Radoevi 3.4. Branko Bosanac 3.5. Nevenka Sladojevi 4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. OBLASNO VIJEE BROJ: 02-01-137/92 Okuani, 15. 07. 1992. godine PREDSJEDNIK: M.P. 38 Dipl. ing. Veljko Dakula, v.r. DOSTAVITI: 1. Sluba drutvenog knjigovodstva 2. Beobanka Beograd 3. Financijska sluba i sluba budeta Oblasnog sekretarijata za privredu i nansije 4. Potpisnicima od 3.1. do 3.5. 5. Arhiva Preslika, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 3. 38 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Oblasno vee Okuani. 40 13 1992., srpanj 16. Vukovar Rjeenje Izvrnog savjeta opine Vukovar o promjeni naziva ulica na podruju Opine Na osnovi lana 7. Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i privremenoj lokalnoj upravi (Slubeni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, broj 1/91), Izvrni savet Optine Vukovar na sednici odranoj 16. VII. 1992. godine, donosi R E E N J E o promeni imena ulica i trgova i utvrivanju imena novih ulica u naseljenim mestima na podruju Optine Vukovar 1. Menjaju se imena ulica i trgova u sledeim naseljenim mestima: Red. Naseljeno mesto Dosadanje ime Novo ime br trga ulice trga ulice 1 2 3 4 1. Vukovar MZ Petrova 25. maja Ribarska Gora O. Kerovanija Vojvode Stepe B. Krajgera Vojvode Putnika Nas. S.Markovia Njegoeva 2. Vukovar MZ umadija Zrinjska Krajika J. Cazija Patrijarha arnojevia A. Cesarca Zelena ulica B. Jovanovia Marka Miljanova II Kongres KPJ Karaoreva S.S. Kranjevia Vuka Vrevia Dubrava Trenja Z. Brkia Kragujevaka S. Supanca Tri rue O. Price Filipa Vinjia S. Marinkovi Jovana Duia Dubrovaka ora Krstia Istarska Milutina Milankovia K. Pejnovi Kralja Dragutina Trg M.Gupca Trg Slobode 3. Vukovar MZ Luac P. kendria 2. novembra 1991. Karlovaka Obilieva 4. Vukovar MZ Vukovar Kaieva B. Nuia Stari Sunduieva Duka Radovia V. Nazora Zlatna dolina etalite V.I.Lenjina Novosadska 41 Reljkovieva Dunavska trosmajerova Matice srpske M. Tita 18. novembra 1991. J. Kraa Svetosavska N. Andria Jovana Cvijia Gajeva Gavrila Principa Augustinieva Aleja Kestena S. Radia Punie Raia A. enoe Srpskih dobrovoljaca A. Alijagia Majke Jugovia Slavonskih brigada Gardijska S. Vraza Vuedolska 5. Vukovar MZ Fruka Gora A.G. Matoa Branka Radievia Bratstva-jedinstva Palih boraca D. Bjedia Vojvode Bojovia F. Preerna Apatinska H. Brkia Branka opia J N A Vukovarskih oslobodilaca J. Kozarca Sremska Kumrovaka idska M. Krlee Alekse antia Osjeka Nika Prosina Vuka Karadia Splitska Uika V. Bagata Kralja Petra I V. Bubnja Vidovdanska V. I. Lenjina Obiliev venac Zagrebaka Stevana Sinelia Sedam sekretara SKOJ Somborska 6. Vukovar MZ Vukovar Novi M. Pijade Nikole Paia B. Adije Dositeja Obradovia B. Kidra Prote Mateje Nenadovia I. L. Ribara Miloa Crnjanskog Trg M. Orekovia Trg Miroslava Antia Partizanska Srpskih boraca J R M Luka V. Vojvoanske brigade Vojvoanska 8.12.1944. Priljevo Gundulieva Mihajla Pupina Padobranska Tri vrke 7. MZ Borovo naselje K. Marksa Aleja Vuka Karadia Bratstva-jedinstva Srpske sloge Venac V. Vlahovia Venac Ive Andria 42 . akovia Panieva I. L. Ribara Teslina V. Nazora Vojislava Ilia J. Popovia Jagodinska Kljajieva Tome Maksimovia I. Milutinovia Kosovska B. Maslaria Kruevaka F. Kluza Gagarinova J N A Frukogorska Karington Palanaka 8. Borovo naselje MZ Sveti Sava Hercegovaka Romanijska 9. Borovo naselje MZ Nikola Demonja Trg M. Popovia Trg Svetog Save Ohridska Cara Duana 10. Borovo naselje MZ Kriva Bara Vinkovaka cesta Bradinska Kolodvorska eleznika I. Senjuga Novosadska 27. jula Vase urevia S. Sekulia Crnogorska S.C. Babobi Bobotska V. urevia Kriva Bara 11. MZ Ilok M. Tita Cara Lazara M. Tita Trg Svetog Save M. Tita Kralja Petra I Radieva Vuka Karadia I. G. Kovaia Cara Duana Beneieva Vukovarska I. L. Ribara Branka Radievia Kerovanijeva Njegoeva enoina Dositeja Obradovia trosmajerova Karaoreva trosmajerova Vukaina okoanina Z. Sremca Ive Andria Naselje Soja Krajiko naselje etalite brae ure Jakia Jaki Metrovieva Sremska M. Gupca Nikole Tesle V. Nazora Petra Koia Zagrebaka Beogradska A. G. Matoa Sinelieva A. Cesarca Vojvode Miia Hercegovakih brigada Alekse antia 43 I. Gundulia Svetozara Markovia Lj. Gaja Nemanjina okako brdo Sremsko brdo Kvaternikova Stevana Sremca . Salaja Jug Bogdana Slatkovieva Branislava Nuia Bratstva-jedinstva i tefanikova Vojvoanska J N A 1000 srpskih kaplara 12. MZ Bapska S. Radia Kneza Mihajla V. Nazora Karaoreva Gajeva Jovana Jovanovia-Zmaja M. Gupca Branka Radievia I. G. Kovaia Cara Duana trosmajerova Vojvode Sinelia Junaka Vuka Karadia Proleterska Nuieva Partizanska Kneza Lazara Brae Radi Vukaina okoanina I. L. Ribara Njegoeva 13. MZ akovci andorova Cara Duana eleznika Vojvode Stepe 14. MZ Svinjarevci Brae Radi Stevana Sinelia M. Gupca Vuka Karadia Vinkovaka Svetosavska Nova Benkovaka Grbak Sremska 15. MZ Petrovci Brae Papuge Krajika H. Joakima Vojvode Sinelia J N A Svetosavska Proleterska Vuka Karadia 16. MZ Lovas Lj. Gaja i V. Nazora Svetosavska I. L. Ribara Banijska Kralja Tomislava Vojvode Sinelia V. Bakaria Vojvode Stepe S. Radia Kralja Petra I Partizanska Cara Duana M. Orekovia ure Jakia M. Gupca kolska F. Rakog Branka Radievia P. Preradovia Zmaj Jovina 17. MZ Sotin E. Kardelja Branka Radievia M. Orekovia Cara Lazara V. Vlahovia Njegoeva B. Kidria Svetog Save 44 M. Tita Kosovska V. Nazora Kninska I. L. Ribara Dositeja Obradovia M. Gupca Branislava Nuia 18. MZ Berak Radieva Save Mrkalja Vinkovaka Vojvode Stepe 19. MZ Tovarnik Zagrebaka Ive Andria M. Pijade Svetosavska B. Kidria Valjevska A. G. Matoa Poarevaka V. Nazora Dr. ora Cvejia M. Gupca Karaoreva I. L. Ribara Branka opia Lj. Gaja Vuka Karadia M. Orekovia Miroslava Antia Hercegovaka Slavonska J. Kozarca Sremskih dobrovoljaca 20. MZ Lipovaa Bunarska Vojvode ivojin Miia 21. MZ Tompojevci M. Tita Cara Lazara V. Nazora Cara Duana S. Supanca Vuka S. Karadia M. Orekovia Branka Radievia I. L. Ribara Svetog Save 22. MZ Mikleuevci M. Tita Vukovarska P. Preradovia Koste Anelia A. enoe Nikole Tesle V. Nazora Joakima Govlje Partizanska Vojvode ivojina Miia 23. MZ Ludvinci B. Maslaria Nikole Tesle V. Bakaria Karaoreva 24. MZ Opatovac . akovia Daruvarska 25. MZ arengrad S. Radia Srpskih dobrovoljaca Zagrebaka Vukovarska Osjeka Vuka Karadia Z. Sremeca Branka Radievia kolska Svetosavska 2. Utvruju se sledea imena novih ulica u Iloku: Gavrila Principa Kneza Miloa Mihajla Pupina Jovana Cvijia 3. Ovo Reenje stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom listu Optine Vukovar. Broj: 02-617/1-1992. 45 PREDSEDNIK IZVRNOG SAVETA M. P. 39 Milorad Vii, [v.r.] Dostaviti: 1. Mesnim zajednicama svima 2. Sekretarijatu za urbanizam, stambeno-komunalne delatnosti i imovinsko-pravne odnose 3. Sekretarijatu za unutranje poslove 4. Slubenom listu Optine Vukovar 5. Arhivi Preslika, strojopis, latinica HR HMDCDR, 2., kut. 259. 14 1992., srpanj 16. Knin Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o organizaciji posjeta graana iz ibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SURADNJU SA UNPROFOR, UNHCR I PMEZ K N I N 16. 07. 1992. P L A N ORGANIZACIJE I REALIZACIJE POSETA ROACIMA U cilju realizacije omoguavanja poseivanja rodbine ljudi iz Republike Srpska Krajina, zona Sjeverna Dalmacija u Republici Hrvatskoj, zona ibenik i Zadar i obratno, ljudi iz zone ibenik i Zadar da poseuju svoju rodbinu na naoj strani, treba initi sledee: 1) Objava informacije o mogunosti poseivanja rodbine u zoni ibenik i Zadar u Republici Hrvatskoj. 39 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar. 46 2) Podnoenje zahteva u pismenoj formi (po utvrenom obrascu) Crvenom krstu u Kninu. 3) Izdavanje odobrenja za posetu rodbine u Republici Hrvatskoj (zona ibenik i Zadar), odnosno odlazak i povratak u RSK. 4) Dobivanje garancije o bezbednosti lica kod rodbine tokom boravka u Republici Hrvatskoj od strane UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a, koja se zasniva na izdatoj garanciji o bezbednosti od strane vlasti Republike Hrvatske. Isti postupak i od suprotne strane. 5) Garancija bezbednosti lica u poseti, grupno ili pojedinano, potvruju predstavnici UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a. 6) Utvrivanje dana i sata, te mesta okupljanja ljudi koji idu u posetu. Utvrivanje termina susreta autobusa ili drugog m/v u itniu, odnosno u Musapstanu. Isto u obrnutom smislu. Dolazak autobusa u itni, odnosno Musapstan i prelazak u autobus suprotne strane. Obezbeenje dolaska do rodbine, boravka kod rodbine i povratka do itnia, odnosno Musapstana pod nadzorom predstavnika UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a. Odnosi se na obe strane. Operativno-tehnike mere i radnje obezbeenja autobusa, odnosno drugog odgovarajueg vozila za prevoz posetioca rodbini, regulie Crveni Krst za dogovoreno utvreni dan posete. KOMISIJA Preslika, strojopis, latinica HR HMDCDR, 20., kut. 37. 15 1992., srpanj 18. [Okuani] Izvjee deurnog SUP-a Okuani o zaustavljanju ekipe portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradici, koja je snimala materijal o ruenju samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala odnijeti snimljeni materijal Izvjetaj na dan 18. 07. 1992.g. od 06-18 h U 06. h svi radnici doli su u slubu i rasporeeni su prema rasporedu rada. U vremenu od 9.45.- 10.15. h izvrena je kontrola radnika na punktovima i u patroli pronaeni su da vre svoju slubu u ispravnom stanju. Oko 16.15. h patrola sa punkta Most privela je u ovu stanicu pod sumnjom portugalsku TV-novinarsku ekipu koja je prela most iz Bos. Gradike na nae podruje. 47 Pomenuta ekipa snimala je materijal na Plehanu o ruenju samostana imala je odobrenje za snimanje, a poslije snimanja trebala je materijal odnijeti na montau u Beograd, a ne prema Zagrebu kuda su se i uputili. Izgovor im je bio da idu u Zagreb po TV kameru koja se nalazi tamo na popravku. Isti su imali odobrenje odnosno zamolnicu od strane pres centra I Krajikog korpusa iz Banja Luke da preu preko naeg podruja za Zagreb. Budui da je Bos. Gradika milicija intervenisala protiv istih u toku dananjeg da[na], a u dogovoru sa deurnim milicije iz Bos. Gradike pomenuta ekipa vraena je istima na postupak. Podneena je slubena zabiljeka o pomenutom sluaju od strane op. radnika Guskia. Drugih novosti nije bilo koje bi trebao evidentirati. Predao: [., v.r.] 40 Primio: [., v.r.] 41 Preslika, strojopis, latinica HR HMDCDR, 10., kut. 22. 16 1992., srpanj 20. Erdut Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu Komiteta za izbjeglice REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OBLASNO VEE Br. 202/92. Erdut, 20. 07. 1992.g. KOMITET ZA IZBEGLICE SO SBZS PREDMET: Odluka Na sednici Oblasnog vea, odranoj 15.06-1992. u Erdutu, pod takom 3. dnevnog reda, donesena je sledea: O D L U K A o osnivanju i radu Komiteta za izbeglice za SO SBZS 40 Potpis neitak. 41 Isto. 48 lan 1. Ovom odlukom se osniva Komitet za izbeglice za SO SBZS (u daljem tekstu: Komitet) i utvruje se nain rada Komiteta, te uslovi i postupak za izdavanje reenja, za privremeno uselenje. lan 2. Komitet koordinira naseljavanje izbeglica na podruju SO SBZS, imenuje Komisije za naseljavanje po MZ (u daljem tekstu Komisije) i poduzima druge aktivnosti u vezi sa naseljavanjem izbeglica. lan 3. Komitet imenuje Oblasno vee SO SBZS (u daljem tekstu Oblasno vee). Komitet se sastoji od predsednika kojeg imenuje Oblasno vee i 5 lanova. lanove Komiteta predlau Izvrni saveti optina: Vukovar, Beli Manastir, Dalj, Mirkovci i Tenje, svaka optina po jednog lana, a imenuje ih Oblasno vee. lan 4. Komitet ima sekretara koga postavlja Oblasno vee. lan 5. Komitet za svoj rad odgovara Oblasnom veu. lan 6. Postupak za donoenje reenja o privremenom useljenju provode Komisije u Mesnim zajednicama. lan 7. Komisije se sastoje od predsednika i 2 lana. lanove Komisije imenuje Komitet. lan 8. Dobrovoljci iz SR Jugoslavije naseljavaju se u mestima na graninim podrujima RSK sa Republikom Hrvatskom. lan 9. Po davanju stambenog objekta ili stana na privremeno uselenje Komisija odluuje reenjem. lan 10. Osoba kojoj je reenjem dodeljen stan na privremeno koritenje i druga osoba koja smatra da je tim reenjem povreeno njeno pravo zasnovano na odredbama ove Odluke, moe protiv toga reenja izjaviti albu u roku 15 dana od dana dostavljanja reenja. alba se podnosi pismeno Komitetu koji odluuje po drugostepenom postupku. lan 11. Odluka Komiteta po albi je konana. lan 12. U sluaju povrede odredaba ove Odluke Komitet e izvriti reviziju reenja, koje izdaju Komisije. 49 U sluaju da je utvrena povreda odredaba ove Odluke, Komitet e ponititi prvostepeno reenje i vratiti Komisiji na ponovno reavanje. lan 13. U sluaju kada doe do uselenja u stambeni objekat ili stan, protivno odredbama ove Odluke, Komisija donosi reenje o iselenju. lan 14. Protiv reenja o iselenju osoba, osoba koja smatra da je tim reenjem povreeno njeno pravo, moe izjaviti albu u roku 15 dana od dana dostavljanja reenja. alba se podnosi pismeno Komitetu koji odluuje u drugom stepenu u postupku. Odluka Komiteta po albi je konana. lan 15. Prilikom provoenja izvrenja reenja o iselenju, nadleni organ Unutranjih poslova, duan je pruiti asistenciju Milicije. M.P. 42
PREDSEDNIK OBLASNOG VEA: Milan Ili, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 087-010-002. 17 1992., srpanj 20. Knin Zapisnik zajednike sjednice Vlade RSK i Vijea Saveza sindikata, na kojoj se raspravljalo o opem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o oivljavanju gospodarstva Z A P I S N I K sa zajednike sjednice Predsjednitva VSSK i Vlade RSK, odrane 20. 07. 1992. godine 42 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno vee Vukovar. 50 PRISUTNI: lanovi Vlade J. 43 Kablar, M. 44 Hadi, D. 45 Rastovi, M. 46 Raen, . 47 egan, lanovi Predsjednitva VSSK M. 48 Sandi, I. Smiljani, S. Dereta, I. Sivevi, I. Luki i S. Pupovac D N E V N I R E D: 1. Razmatranje Opteg kolektivnog ugovora. 2. Zauzimanje stavova u vezi sa primanjima koja se nansiraju iz Budeta. 3. Prijedlog mjera za suzbijanje porasta cijena i zatita najugroenijih slojeva stanovnitva od eksplozije cijena. 4. Razmatranje mjera za oivljavanje privrede. Ad.1. J. Kablar Otvaram ovu sjednicu i odmah moram konstatirati da Vlada nema kvorum, ali je prisutno nekoliko resornih ministara, pa predlaem da ovu sjednicu ipak odrimo. Sjednica se odrava na inicijativu Predsjednitva VSSK, koje je predloilo i Dnevni red. to se tie prve take Dnevnog reda, moram priznati da se lanovi Vlade nisu imali vremena upoznati sa tekstom Opteg kolektivnog ugovora RS. Zato predlaem da danas ne ulazimo u sam tekst OKU. M. Sandi Mi smo na ovu sjednicu dugo ekali i razoaran sam to se Vlada nije odazvala u punom sastavu. Veza Vlade i Sindikata je slaba. Mi ak nismo bili upoznati sa tim da je donesen Zakon o radnim odnosima za Republiku Srpsku Krajinu. I. Smiljani Slaem se sa podpredsjednikom da danas ne moemo razgovarati o pojedinim odredbama OKU, te da treba formirati ekspertnu grupu koja e izraditi Nacrt OKU za Krajinu. Razgovarati o OKU, a ne razgovarati o problemima privrede nije mogue. Na OKU e se sigurno morati modicirati u odnosu na OKU Srbije. D. Rastovi Ja nemam veze kakav ste vi Sindikat. Kad ste konstituisani, kakav vam je Statut i ko je vae lanstvo? U vremenu rata i haosa nije se moglo voditi rauna o tome, pa molim da mi se o tome vie kae. U optini u kojoj sam predsjednik ne osjea se nikakva aktivnost. Promijenili ste nekoliko povjerenika za koje nitko nije glasao. Po kakvom je to Statutu? M. Sandi Mislim da je ovo vie provokacija nego neinformiranost. Vi ste mi predsjednie sami za povjerenika predloili Opai Mirjanu. Kad ona to vie nije mogla raditi, imenovan je Tima Stevo. 43 Jovo. 44 Mladen. 45 David. 46 Mirko. 47 Vjerojatno Gojko egan. 48 Milinko. 51 to se tie OKU, mislim da su koecijenti i za nas prihvatljivi, postavlja se samo pitanje osnovice za obraun. Mislim da je nain na koji smo mi predloili potpisivanje OKU u redu i predlaem da se oformi tijelo koje e raditi na izradi Nacrta OKU za Krajinu. J. Kablar Predlaem formiranje Komisije od 5 lanova. Od strane Vlade predlaem ministra Hadia i sekretara Vlade Petkovia. S. Pupovac ini mi se da ni Vlada ni Sindikat nisu spremni da se suoe sa injenicama da se sutra 80% naih radnika vraa u privredu. Najmanje to im moemo ponuditi je taj opti akt i najnia cijena rada. Dio ljudi e ostati u miliciji, ali ta je sa onima koji se vraaju u privredu. Nije bitno kad je osnovan ovaj Sindikat i kad je izabrana ova Vlada, ve to je njihov zadatak. M. Raen Meni je poznat tekst OKU. Poznato mi je da je va Sindikat lan VSSS i VSSSJ, ali ovaj akt za nae prilike nije prihvatljiv. Mi nismo u stanju ovaj akt ispotovati, pa ga ne trebamo ni donositi. Komisija treba izraditi Nacrt OKU, koji e odgovarati naim prilikama. Mislim da optinske vlade trebaju napraviti bilanse privreda u svojim optinama i dostaviti ih Vladi. Pitam se ta rade optinske vlade? ta radi kninska? TVIK ne radi. Ne radi Kninjanka. Niko o tome ne vodi rauna. Niko od Vlade u tom smislu nije traio pomo. Moram rei da Vlada Krajine nije u stanju rjeavati probleme pojedinih optina. Ako nemamo osnove, nemojmo utvrivati cijenu rada. Sindikat mora voditi rauna o zapoljavanju radnika i postaviti prioritete koje je utvrdila Vlada. Radnici se vraaju sa fronta i na svojim radnim mjestima nalaze izbjeglice. To je veliki problem. U ovakvoj situaciji treba biti realan. U oblasti koju pokrivam ima stvarno megalomanskih zahtjeva. M. Hadi Predlaem da se ova taka skine sa Dnevnog reda i da dalje posao radi Komisija od lanova Vlade i Sindikata. D. Rastovi Meni ovo nije jasno. Govori se o najnioj cijeni rada kojeg nema. Sindikat se ponaa kao da je pao s Marsa. Ovdje se uporno stavlja glava u pijesak, a raspravlja o formi. J. Kablar Ja ne bih optuio Sindikat to ovo predlae. Rat prestaje i neke stvari treba dovoditi u red. OPU treba pripremiti pa onda vidjeti to on donosi. M. Hadi Svi ovi problemi svode se na poticanje privrede. Drutvene tenzije su velike i prijete da se pretvore u konikte. Poreski sistem nije konstituisan. Vlada je spremna da odmah krene u proces privatizacije. I. Smiljani O ovome ne treba dalje raspravljati, ve rad prepustiti Komisiji. Naa je namjera bila da krenemo u oivljavanje privrede i prevladavanje pravnog haosa u kome se nalazimo. Mi moramo zatititi radnike rmi koje se rasprodaju. Radnici kod privatnika se nalaze u poziciji roblja. Ovo to mi danas imamo je poetni stadij kapitalizma. Mi ovdje nismo doli da budemo sa druge strane niana. Sadanja situacija u Krajini me podsjea na onu kad je prekinut platni promet sa RH. Neka ovaj OKU bude samo podloga za neto to e odgovarati naim prilikama. 52 M. Sandi Prihvatam da se tema odgodi, premda i sad tvrdim da bi se ovaj OKU odmah mogao potpisati uz sitnije preinake. D. Rastovi Ima brdo zakona koje treba donijeti da bi se socijalizirala primanja u Krajini. U svim optinama Krajine se obrtao samo novac koji je dobijala vojska. Problem je limitirati primanja i kod plata i kod penzija. J. Kablar Ja bih zavrio ovu taku uz sljedee zakljuke: 1) Imenuje se Komisija za izradu nacrta OKU Krajine u sastavu: 1. MLADEN HADI 2. SRETKO PETKOVI 3. STEVAN DERETA 4. MILINKO SANDI 5. VEDRANA KONJEVODA 2) Komisija se zaduuje da u to kraem roku izradi Nacrt OKU za Krajinu i odredi dinamiku njegove primjene. 3) Nakon to obe strane prihvate Nacrt OKU, prii e se potpisivanju istog. Zakljuci su jednoglasno usvojeni. Ad.2. J. Kablar to se tie ove take, kao uvod bih rekao da mi pred sobom imamo zahtjev penzionera i invalida rada za poveanje penzija od 350% i prosvjetnih radnika za utvrivanje najnie cijene rada od 5.000.- dinara. M. Hadi Od RF PIO sam dobio informaciju da bi se uz ovo poveanje od 350%, penzije kretale u visini od 4.700, - 7.000, - dinara. Sve ovo zavisi od toga hoe li nam Savezna vlada na sutranjoj sjednici odobriti traena sredstva. M. Raen U Krajini ima 3.500 radnika u odgoju i obrazovanju. Od I do V mjeseca smo LD radnika raunali na nain da se najnia cijena rada u RS umanjivala za 30%. Sada predlaemo jo vee umanjivanje, jer je najnii LD u RS trenutno 8.300, - dinara. Ako bi ili na najniu cijenu rada od 3.000, - dinara, onda bi plata profesora bila jednaka onoj kod trgovaca a to je nedopustivo. D. Rastovi Ako povisimo penzije i plate u drutvenim djelatnostima izazvaemo haos u Krajini. Preko 50% penzionera prima penzije manje od 1.000, - dinara i za njih ovo poveanje ne znai puno. Penzije bi trebalo poveati selektivno, a kako bi se smanjile razlike. Poveanje od linearnih 350% izazvae na terenu neodrivu situaciju. M. Sandi Sve vie kroz raspravu dolazimo na to da smo po 1. taki trebali usvojiti regulator koji bi sve stvari regulisao. Poslije proglaenja blokade, Vlada RS je odredila odnos LD od 1 : 3. Na je zahtjev da minimalna penzija, odnosno najnia cijena rada, ne moe biti ispod 4.500, - dinara. Ovaj iznos daje domainstvu 1 kg kruha i litre mlijeka dnevno. 53 I. Sivevi Predlaem zakljuak da slube koje se nansiraju iz Budeta trebaju pratiti visinu i dinamiku primanja u privredi. J. Kablar Uz ovu taku predlaem sljedee zakljuke: 1) Predlae se Vladi da za VI mjesec utvrdi najniu cijenu rada od 3.800, - 2) Penzije, invalidnine i ostali dodaci da se za VI mjesec poveaju za 100%. 3) Zaduuje se Fond PIO da prati daljnja poveanja u ovoj djelatnosti. 4) Do potpisivanja OKU Ministarstvo za rad treba izraditi prijedlog usklaivanja i praenja porasta primanja, koja se nansiraju iz Budeta RSK. M. Sandi Ne bih se sloio sa prijedlogom i traim da se konstatuje da Sindikat ostaje kod zahtjeva da najnia cijena rada i najnia penzija ne budu ispod 4.500 dinara. Ad.3. J. Kablar Bosna je uvela porez na robu od 70% i kada se tome dodaju optinski porezi, onda to znatno poveava cijenu proizvoda. Na Vladi je esto raspravljano o zatiti najugroenijih slojeva. Sindikat treba predloiti svoje mjere. Crveni krst daje porodine pakete. Granica za dobiti ovakav paket je 1.500, - dinara po lanu. Tu se nalazi veina naih graana. I. Smiljani Ovakvo stanje nije posljedica blokade, ve nejednako rasporeene inacije. U vrijeme blokade mi smo silom prilika imali deaciju. Mi sa robom uvozimo inaciju iz Srbije. M. Raen Radi se o tome da Krajina nije u stanju platiti poreze Srbije, Bosne i svoj vlastiti. D. Rastovi Upravo oko ovoga se Sindikat treba vie angaovati. M. Sandi U vezi ovoga smo uputili dopise VSSSJ i VSSS. Traili smo kontigent robe po povoljnim cijenama iz saveznih robnih rezervi. Mi emo traiti da se ispotuje Deklaracija, kojim su prihvaene odreene obaveze prema RSK. D. Rastovi Zato se ja danas ovoliko estim? Da nije probijen koridor kroz Bosnu mi bi danas bili gladni. Ljudi su izginuli zato. Sad kad je probijen, postavljaju se nemogui zahtjevi. Ja u odlukom limitirati primanja, na podruju moje optine. M. Hadi Srbija zna da mi puno kapaciteta imamo i nastoji nas osamostaliti. Treba poeti ozbiljno raditi. J. Kablar Predlaem dva zakljuka: 1) Predsjednitvo VSSK preporua Vladi RSK da predloi mjere za suzbijanje nekontrolisanog porasta cijena. 2) Predlae se Vladi RSK da izradi program mjera zatite najugroenijih slojeva stanovnitva. Zakljuci su jednoglasno usvojeni. 54 Ad.4. J. Kablar Vlada je dosta radila na oivljavanju privrede. Kratko je vrijeme da sve nabrajam. Spomenuu samo Gavrilovi i elektroprivredu. M. Sandi Mi smo Vladi dali 100 dana mira, kako je to uobiajeno u svijetu. Ipak, mislimo da nije u redu to Vlada nema ministra privrede. Naa je sugestija da to bude ovjek iz Knina. Na Vladi je da donese program mjera, a mi emo se svesrdno ukljuiti. Radili smo to i dosada. D. Rastovi U mojoj optini niste napravili nita. Za ove stvari Vlada u proteklom periodu nije imala puno vremena. Treba donijeti jako puno novih zakona. Najveu ulogu Sindikat e imati u periodu transformacije. Pri transformaciji treba u obzir uzeti minuli rad, ali i drutvena ulaganja. Po ovoj taki prihvaeni su sljedei zakljuci: 1) Preporua se Vladi da to skorije donese Program mjera za oivljavanje privrede Krajine. 2) Izraava se neophodnost to skorijeg donoenja Zakona o transformaciji vlasnitva. Zakljuci su jednoglasno usvojeni. Sjednica je ovim bila zavrena. Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 18 1992., srpanj 20. Knin Slubena biljeka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji engi u Erveniku i poiniocima ubojstva REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA U.P. K N I N ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE J.B. B r o j ------------------------------/92.K.M. Knin, dana 20. 07. 1992. god. S L U B E N A B I L J E K A Sastavljena dana 20.07.1992. godine u 15.00 asova u Sekretarijatu za unutranje poslove Knin, po ovlatenom slubenom licu Kalanj Mirku u vezi poinjenog Krivinog djela Viestrukog ubojstva koje je izvreno, dana 18/19.01.1992. godine u mjestu Ervenik, SO-Knin nad slijedeim licima: engi Dragom sin Josipa, ro. 12.08.1953. god., 55 engi Nevenkom ki Ilije, ro. 07.07.1960. god., engi Slobodanom sin Drage, ro. 28.11.1981. god i engi Goranom sin Drage, ro. 17. 09. 1987. godine. Uviaj ovog viestrukog ubojstva obavili su, dana 19.01.1992. god uviajna ekipa koju su sainjavali: istrani sudac Okrunog suda u Kninu Kresovi uro, OJT- Nikoli Rajko, krim. tehniar SUP-a, Knin Bjedov Jovo i operativni radnik, S. M. Kistanje Kalanj Mirko. Uviaju je prisustvovala patolog Medicinskog centra Knin ubrilo Marija. Nakon izvrenog uviaja, radnici milicije iz Kistanja u saradnji sa vojnim organima prikupljali su informacije i nakon 10. dana od izvrenog ovog Krivinog djela otkrili su poinioce a to su: Travica Damir i Kovaevi Slobodan iz Ervenika koje su liili slobode, priveli ih vojnim istranim organima u Kninu. Obradom nad Travica Damirom i Kovaevi Slobodanom od strane vojnih istranih organa, obzirom da su u datom momentu poinioci bili vojni obaveznici, utvreno je da su pomenuti zaista izvrioci jer su priznali djelo, a motiv za izvrenje ovog djela izjavili su da su bili ogoreni pogibijom njihovih bliih roaka u selu Rupe, SO Knin koji su muki i na svirep nain ubijeni, dana 18.01.1992. godine od strane hrvata. Izvrioci Travica Damir i Kovaevi Slobodan od momenta lienja njihove slobode i dan danas se nalaze u Istranom zatvoru u Kninu a za djelo koje su izvrili ekaju zasluenu kaznu koja e im se izrei presudom Istranog suda u Kninu u ime Republike Srpska Krajina. Zabiljeku sastavio: OSL Kalanj Mirko, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 23., kut. 28. 19 1992., srpanj 22. Dalj Obavijest Republikog javnog tuilatva, s privremenim sjeditem u Vukovaru, Oblasnom vijeu SO SBZS o krivinim postupcima u Srbiji protiv osoba osumnjienih za pljaku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratita u istonoj Slavoniji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLIKO JAVNO TUILATVO K N I N S privremenim seditem u Vukovaru (Dalju) Broj: KTR-R-66/92. Dalj, 22. jula 1992. godine OBLASNOM VEU SO SBZS E R D U T 56 PREDMET: Obavest o voenju krivinog postupka pred Okrunim sudom u apcu Pred Okrunim sudom u apcu vodi se krivini postupak protiv vie lica zbog osnovane sumnje da su umeani u pljaku i preprodaju automobila, poljoprivrednih maina i bele tehnike sa ratita. Budui da navedena imovina potie iz nae oblasti, odnosno da je re o imovini naih graana koji nisu identikovani ili je u pitanju naputena imovina, Oblasno vee treba HITNO da obavesti Okruni sud u apcu da je u konkretnom krivinom predmetu oteena Srpska oblast, te od istog trai da u budue na raspravu poziva kao oteenog predstavnika Oblasnog vea SO, a otuene predmete po okonanju krivinog postupka preda SO. Kako se na podruju Republike Srbije vodi vei broj istih ili slinih krivinih postupaka, smatramo da bi se Oblasno vee trebalo obratiti Vrhovnom sudu Republike Srbije sa generalnim zahtevom da u budue na rasprave nadleni sudovi obavezno pozivaju predstavnike SO, a otuene stvari po okonanju postupka predaju Srpskoj oblasti. Prilog: tekst objavljen u Politici ekspres od 21. jula 1992. 49 REPUBLIKI JAVNI TUILAC M.P. 50 Milorad Troi, [v.r.] Dostavljeno: 1. Oblasno vee Erdut 2. Ministarstvo pravosua i uprave RSK Ilok 3. Arhiva ovde Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 133-104. 20 1992., srpanj 22. Vukovar Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Vladi RSK za osnivanje poduzea Krajina-petrol za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog plina 49 Prilog nije pronaen uz izvornik. 50 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Oblasno javno tuilatvo s privremenim sjeditem u Dalju. 57 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA BARANJA I ZAPADNI SREM OPTINA VUKOVAR IZVRNI SAVET Broj: 01-868/1992. Vukovar, 22. 07. 1992. VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N PREDMET: Predlog za osnivanje preduzea Krajina petrol Vukovar u sastavu NIK-a 51 Imajui u vidu situaciju nastalu na podruju naftne privrede i prometa, formiranjem i osnivanjem JP za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIK naftna industrija Krajine, predlaemo naslovu da osnuje i formira preduzee Krajina petrol Vukovar u sastavu NIK-a, sa odreenim pravima i obavezama u pravnom prometu. Radi oteanog snabdevanja svih potroaa naftnim derivatima i prirodnim gasom smatramo da je ekonomski opravdan na predlog za osnivanjem predmetnog preduzea koje bi se bavilo trgovinom na veliko i malo, kao i skladitenjem nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa. Ovo preduzee bi vrilo kontinuirano, redovno i kvalitetno snabdevanje optine Vukovar koja je najvea optina u sastavu Republike Srpska Krajina, kao i optina Tenje, Mirkovci i Dalj navedenim proizvodima. Za napred navedene delatnosti optina Vukovar raspolae svim potrebnim kapacitetima za distribuciju, skladitenje, cevovodni i reni transport nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa. Takoer raspolaemo sa kvalitetnim i potrebnim kadrovima za obavljanje nabrojenih delatnosti. Dalje, smatramo da nema nikakvog opravdanja i razloga da optina Vukovar bude zaobiena i potpuno iskljuena iz navedenih privrednih i trgovinskih sfera. Ukoliko naslov prihvati ovaj predlog trebalo bi odmah izvriti i odgovarajue izmene i dopune predloga Statuta i drugih akata NIK-a. Izvrni savet M.P. 52 Predsednik: Vii dr. Milorad, [v.r.] Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. 51 Naftna industrija Krajine. 52 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar. 58 21 1992., srpanj 23. Beograd Biljeka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom Predsjednitva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zakljuaka i odluka u svezi s razgovorom REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA Pov. broj: 23. jul 1992. godine B E L E K A o razgovoru delegacije Republike Srpske Krajine sa delegacijom Predsednitva Konferencije o Jugoslaviji 21. jula 1992. Delegacije su predvodili lord Karington, 53 predsedavajui Konferencije i Goran Hadi, predsednik RSK. U delegacijama su bili, s nae strane Dobrosav Veizovi, ministar inostranih poslova i Stojan panovi, ministar odbrane, a na strani EZ g. De Bosse 54 , potpredsednik Konferencije, g. Arens, 55 ambasador zaduen za pitanje meuetnikih odnosa i ljudskih prava, kao i g. P. Hol, 56 sada koordinator Konferencije (bivi ambasador V. Britanije u Jugoslaviji) i S. 57
Tornberry (UNPROFOR). Lord Karington je, bez ikakvog posebnog uvoda, ak i ne predstavljajui svoje saradnike, odmah stavio do znanja da je ovo posao za de Bossea, ali da je on, kao predsedavajui, naao ipak za potrebno da na kratko prisustvuje razgovoru. Nastavio je u istom stilu, kao da on nema ta izlagati i objanjavati, da je, eto, nama jasno kad je Konferencija poela i da je vladajui princip to da nema promene granice osim na osnovu sporazuma, kao i da je predvien specijalni aranman za Republiku Srpsku Krajinu. Konstatovao je da su vreni pokuaji da doe do razgovora putem posrednika izmeu RSK i Hrvatske, spominjui pokuaje G. Tornberija, ali da razgovore ne moemo voditi dok rat traje. Ipak, dodao je, smatra da je dolo vreme da pregovaramo, jer ima utisak da Hrvati mogu otkazati gostoprimstvo UNPROFOR-u (stavljeno nam tako do znanja kao da moramo pouriti). Lord je zatim konstatovao da je obaveten da ne elimo da pregovaramo, ve da samo elimo nezavisnost. Poto je ovo neprihvatljivo, rekao je Lord, jer su sve strane saglasile da su granice nepromenjene, dodao je da on veruje da smo sada spremni za pregovore na osnovu drugog poglavlja Hakog dokumenta o specijalnom statusu i to sa Arensom i de Boseom. 53 Peter Carrington. 54 Bouse Tierry. 55 Gerd Ahrens. 56 Peter Hall. 57 Cedric. 59 Lord Karington je zatim dao re De Boseu. Francuz je rekao da je imao priliku da sretne sagovornike (g. Hadia 58 i g. panovia) u Kninu i izrazio elju za nastavljanje dijaloga u skladu sa principima mirovne konferencije. Hrvatska strana, rekao je De Bose, je sad spremna za pregovore uz uvaavanje ovih principa. Predsednik Hadi je, nakon kurtoaznih rei, izneo da moemo delimino korigovati stav u smislu davanja ansi pregovorima i da za nekoliko meseci moemo razgovarati o svim pitanjima na ravnopravnoj osnovi. U tom smislu smo prihvatili i preporuku Rezolucije 762 da se u okviru Meovite komisije povedu razgovori o pitanjima iz domena ruiaste zone. Predsednik Hadi je pozdravio spremnost hrvatske strane za pregovore, dodavi da ono to je srpska strana pre ovog rata traila od hrvatske vlasti predstavlja sitnicu na koju oni nisu pristali, a da je sada potrebno stvarati meusobno poverenje i uspostavljanje mostova izmeu dva naroda. Povratak izbeglica svojim kuama bio bi prvi korak u tom pravcu. Lord je, pre nego je napustio pregovore koji su voeni u francuskoj ambasadi, rekao da je (ipak) jo uvek bolje da se sa Hrvatima razgovara preko tree strane, ali da su razgovori urgentni, jer, iako nema dokaza, izgleda da Hrvatska ne bi elela da obnovi mandat UNPROFOR-u i da je potrebno zapoeti pregovore. Predsednik Hadi je, u vezi sa ovom primedbom lorda Karingtona rekao da bi eventualni napad na RSK od strane Hrvatske to oznailo i njenu propast. Ministar panovi je primetio da ne moemo prihvatiti da nam na ovaj nain prete, a ministar Veizovi da rezolucija 743 SB UN daje pravo jedino Savetu bezbednosti da donosi odluke o produenju mandata, te da je jednostrano otkazivanje gostoprimstva snagama za zatitu stoga iskljueno. Ministar panovi je dodao da mi imamo poverenje u UNPROFOR, ali da izjave zvaninih hrvatskih predstavnika da e danas napasti Baranju, a za sedam dana i Knin, na to EZ i OUN ne reaguju, oteavaju klimu za pregovaranje. Nakon to su Lord i De Bose i drugi lanovi delegacije EZ (Hall, Sizeland 59 i dr.) napustili Ambasadu, nastavljen je nevezan razgovor sa ambasadorom Arensom. On je izneo da je u svojstvu predsednika komisije za pitanja meunacionalnih odnosa i manjine posetio vie republika bive SFRJ u kojima je vodio razgovore sa predstavnicima vlada i manjina. Govorei o susretu sa prof. Deganom, 60 Arens kae da je ovaj hrvatski ekspert rekao da je Hrvatska donela zakon o manjinama i da nema vie ta da pregovara. Za razliku od njega, potpredsednik Ramljak 61 je rekao da je spreman na kontakte, u principu, ali da nee da pregovara sa zloincima. Svoj zakon o manjinama Hrvatske je naslonila na statut koji se tie Alto-Adie. Za razliku od lorda Karingtona, Arens je dosta rezervisano rekao da bi trebalo poeti s nekim dokumentom. Pita se, prvo, da li sa Hakim dokumentom i da li je Hrvatska unela odredbe glave II u svoj zakon. O tome e ovih dana g. Badinter 62 izneti ocenu. Kao vie za sebe, konstatovao je da se u dokumentima OUN govori o povratku izbeglica i sastavu policije, kao privremenim merama, ali da je uloga OUN od ovog poetka (razmatranja situacije) vana. 58 Goran. 59 Paul. 60 Vladimir uro. 61 Milan. 62 Robert. 60 Tumaei stav Hrvatske, Arens kae da ona vodi osnovu razgovora u iroj autonomiju, ali u okviru Hrvatske. Ako bi se ostvarilo sve ono to je u dokumentu (Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etnikih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj), onda bi to znailo da bi Srbi iveli pod svojom odgovornou. Kad Srbija govori o pravima manjina prema evropskim standardima KEBS, onda to nije dovoljno, jer ti dokumenti ne zadovoljavaju nivo koji iziskuju politiki razlozi, kao to je sluaj sa Alto Adie ili pitanje specijalnog statusa i drugo. Ambasador Arens nije pristao da odstupi od zadatka, te ja na napomene predsednika Hadia da je ovo susret tehnikog karaktera radi dogovora o nastavku kontakata, ambasador Arens u nastavku ove primedbe izneo da za Republiku Srpsku Krajinu postoje dve teke stvari i to: prvo, RSK je unutar Hrvatske i ne sasvim samostalna i drugo, da e osnova za odluivanje biti popisi iz 1981. ili 1991. godine prema kojima Srbi imaju apsolutnu veinu u 11 optina, a relativnu u Pakracu i Petrinji, dok je u Belom Manastiru samo 26% Srba. Nakon povratka izbeglica u 11 optina bie restituisana srpska veina i to e biti osnova za odluivanje, ali ostale optine nee biti deo autonomne zajednice (itaj RSK). Na kraju je dogovoreno, u principu, da se naredni sastanak i razgovori nastave u Kninu ili Parizu (De Bosse) sredinom avgusta. U meuvremenu De Bose i Arens razgovarae sa hrvatskom stranom, posle izbora (2. avgusta), te e se tako razgovori dveju strana nastaviti preko posrednika. NAPOMENA Lord Kartington je napustio razgovore nakon 25 minuta da bi otiao na konferenciju za tampu u hotel Hyatt. Tamo je izjavio da je delegacija RSK prihvatila da pregovara o specijalnom statusu u okviru Hrvatske. Tu smo vest iste veeri demantovali. Ovakav postupak lorda Karingtona ne iznenauje, jer je on kod sebe i svih sagovornika koje je sretao u OUN, ovde u Briselu, stvarao utisak da vlada RSK ne eli da pregovara, a pod pregovorima, kad je jednom pristala da razgovara, podrazumevao je prihvatanje specijalnog statusa u okviru Hrvatske, to je svojim nekorektnim postupkom samo potvrdio. PRILOG: Predlozi zakljuaka i odluka u vezi razgovora delegacije RSK sa lordom Karingtonom MI NI STAR, Dobrosav Veizovi, [v.r.] DOSTAVLJENO: Kabinetu predsednika Republike G. Hadia, Kabinetu predsednika Vlade. Izvan Republike: Predsedniku SR Jugoslavije Predsedniku Republike Srbije Predsedniku Vlade Savezne Republike Jugoslavije 61 Ministru inostranih poslova SR Jugoslavije DV/82-85 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA Broj: 23. juli 1992. godine PREDLOZI ZAKLJUAKA I ODLUKA U VEZI RAZGOVORA DELEGACIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA LORDOM KARINGTONOM U vezi sa rezultatom prvog direktnog kontakta delegacije RSK sa predsedavajuim konferencije lordom Karingtonom, 22. jula 1992. godine u Beogradu, nakon sticanja nezavisnosti Hrvatske i stupanja na snagu Vensovog plana, predlaem sledee korake: Prvo, da vlada, uz uee eksperata za meunarodno pravo i poznavanje materije iz pregovora u okviru konferencije o Jugoslaviji, zauzme stav o tome da li je, u datim uslovima, Republika Srpska Krajina (RSK) spremna da razgovara sa predstavnicima EZ o budunosti Krajine na osnovama dokumenata EZ ili onih koje je ona direktno inspirisala tj. na osnovama Hakog dokumenta i Ustavnog zakona o nacionalnim i etnikim zajednicama ili manjinama u Hrvatskoj. Drugo, ukoliko RSK nije spremna na razgovore na osnovama pomenutih dokumenata, ona treba da pripremi sopstveni dokument, na osnovama nezavisnosti, ali vodei rauna o realnostima poloaja Krajine i meunarodnim okolnostima (obaveze koje proistiu iz Vensovog plana i niza rezolucija koje obavezuju da se pregovara pod okriljem EZ i KEBS). Tree, RSK moe ponuditi i pregovore na osnovu nekih treih reenja u svetu recimo Kvebeka u Kanadi, Alanda u Finskoj, koji zapravo funkcionie kao drava u dravi. (Na neki nain to je i sadanja pozicija RSK koju svet formalno smatra da je u Hrvatskoj, a ona deluje samostalno koliko god je to mogue). Tirolsko reenje nalazi odraza u pomenutom Ustavnom zakonu koji u 65 lanova predvia vrlo iroku autonomiju. etvrto, u sadanjim uslovima i obavezama koje se neminovno nameu od strane OUN, EZ, RSK je u obavezi i da pregovara. Prostor za manevar je ogranien, jer im UNPROFOR u potpunosti preuzme odgovornost za bezbednost u RSK i prou izbori u Hrvatskoj, a to e se desiti narednih dana, RSK e morati pregovarati u datim okolnostima. Ukoliko pak doe do proirenja okvira Konferencije o Jugoslaviji na osnovu francuskog predloga, RSK moe dobiti neto u vremenu, ali osnova za pregovore ostaje nepromenjena. Peto, smatram da rukovodstvo RSK treba da ove alternative razmotri uz uee nekolicine drugih uticajnih politikih linosti. RSK (od profesora Rakovia 63 do Babia 64 ), jer bez politikog jedinstva na odreenoj maksimalistikoj ali realnoj platformi, predstavnici RSK nee moi pregovarati. U odnosu na raniji period, pozicija predstavnika RSK za pregovore se bitno menja. Oni su ranije u toku pregovora est republika bili konsultovani, dok sada treba da pregovaraju, u poetku preko treih lica (predstavnici Konferencije o Jugoslaviji), a 63 Jovan. 64 Milan. 62 kasnije direktno sa predstavnicima Hrvatske, bez obzira na izbor platforme, dokumenta ili orijentacije. Pregovori sa Hrvatskom su neizbeni, osim u sluaju neke od nespominjanih alternativa koju nagovetavaju dogaaji u BiH u pogledu odnosa triju tamonjih zajednica i eventualnog raspada Bosne. esto, reenje u BiH, posebno u pogledu odnosa hrvatskih kantona sa Hrvatskom (poev od sada predviane mogunosti dvojnog dravljanstva Hrvata u Bosni do svih drugih poznatih obeleja ove samostalnosti Hrvata vis-a-vi centralnih vlasti u BiH) moe biti jedan od putokaza za ponaanje RSK u sluaju neizbenih pritisaka u skuenom manevarskom prostoru, a drugi da veze RSK sa Hrvatskom odnosno SR Jugoslavijom budu u zavisnosti od toga koliko e i kako ove dve drave biti meusobno povezane nekim praktinim reenjima i dogovorima. Pri tome RSK mora, u svakom sluaju, ili raunati sa ili obezbediti simbolino prisustvo ili vezu sa dvema pomenutim dravama, posebno sa SR Jugoslavijom. Sedmo, najvie rukovodstvo RSK (Savet) mora precizno odmeriti svoju ulogu u pregovorima. Pri tome, ono svaki put unapred treba da u skladu sa situacijom dogovori nastup svog predstavnika, pri emu on na sebe uzima ulogu politikog, a ne strunog pregovaraa. Ova uloga je namenjena delom ministru inostranih, a najee, u budue, ekspertima za meunarodno pravo. Veoma korisno bi bilo prisustvo ili uee ministara pravosua i odbrane. Osmo, neophodno je da Vlada RSK donese odluku o angaovanju stalnih eksperata za pregovore. U tom smislu neophodno je da Vlada potvrdi moj predlog od aprila meseca o angaovanju prof. dr. Gavra Perazia, dr. Lenka Mandia i, po potrebi, dr. Opaia 65 i mr. V. 66 Dabia. S ovim u vezi, trebalo bi hitno predvideti i doznaiti odreena nansijska sredstva radi zakljuenja ugovora o delu ili druge vrste stimulansa. Deveto, s obzirom na reorganizaciju ministarstva inostranih poslova Vlade Republike Srbije, koje mi je pruilo nesebinu svu tehniku i materijalnu pomo do sada, neophodno je da im RSK dobije svoju reprezentativnu zgradu u Beogradu, Ministarstvo zaposli nekoliko slubenika koji bi bili prvenstveno angaovani na aktivnostima oko uea RSK na Konferenciji o Jugoslaviji, na odgovarajui nain. Zato e biti potrebna sredstva za plate i materijalne trokove na osnovu predloga koji sam podneo ministru nansija V. 67 Peurai, ali uveana za stepen inacije od marta do danas. MI NI STAR, Dobrosav Veizovi Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 5., kut. 2. 65 Duan. 66 Vojin. 67 Vojin. 63 22 1992., srpanj 23. Pakrac Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehnikoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te suradnji s UNPROFOR-om REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA P A K R A C St. pov. BROJ: 08-05-0211-1235/92.-1 Dana: 23. 07. 1992. MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA K N I N 1. S T A N J E J A V N O G R E D A I M I R A Stanje javnog reda i mira na ovom podruju do 02.07.1992.god. moe se ocijeniti kao nepovoljno iz razloga to je vladala ratna psihoza i situacija, a naroito u vojnikim sastavima. Vrlo esto je dolazilo do pucnjava iz svih vrsta naoruanja. Nakon povlaenja jedinica armije osjea se da se stanje javnog reda i mira stabilizira, iako jo uvijek se ne moe rei da je stanje javnog reda i mira povoljno. Ljudi koji su bili u vojnim ili nekim drugim ratnim formacijama teko se privikavaju na normalan ivot, vei broj ljudi je sklon prekomjernom uivanju alkohola, a u toj situaciji i naruavanju javnog reda i mira. Osim toga na ovom povrinski malom prostoru koje ovaj organ dri pod svojom kontrolom ima veliki broj stanovnika sa podruja Grubinog Polja, Daruvara, Podravske Slatine i Pakraca, tako da i to pridonosi nervozi graana i destabilizacije samog podruja. Da bi pridonijeli stabilizaciji i ekasnijem razreenju postojeih problema, potrebno je uspostaviti jo za sada nepostojee organe i stvoriti uslove za uspostavljanje normalnijeg stanja za suzbijanje svih negativnih pojava iz ove oblasti. Za sada jo uvijek nije postavljen optinski sudac za prekraje, a takoer ne postoji organizovani prostor za zadravanje lica kao i zatvor za prekrioce, iako postoje svi uslovi za takvo organiziranje (zatvorski prostor Stara Gradika i vei broj strunih radnika koji su u njemu radili). Organizovanje ovih institucija je neophodno potrebno to pre jer normaliziranjem civilnog ivota sve vie je prekraja iz oblasti saobraaja i drugih oblasti po kojima bi trebalo postupati. 2. S T A N J E I O T K R I V E N O S T K R I M I N A L I T E T A Na podruju SUP-a Pakrac u vremenskom periodu od 01.03.1992. godine do sada podneeno je 2.529 krivinih prijava protiv lica zbog krivinih djela iz l. 119. st. 1., 134. st.1., 141. st. 1. Krivinog zakona SFRJ nadlenom okrunom javnom tuiocu u Glini. Osim toga je 49 krivinih prijava po nepoznatom izvriocu zbog krivinog djela imovinskih delikata, a podneeno je 20 krivinih prijava protiv lica za neodazivanje na mobilizaciju. Od ukupnog broja podneenih prijava (49) po nepoznatom izvriocu, naknadno je rasvjetljeno 23 krivina djela, a o tome je naknadno obavjeteno nadleno tuilatvo. 64 Krivine prijave koje su podneene protiv odreenih lica zbog krivinih djela iz l. 119., 134. i 141. su nepotpune iz razloga to lica protiv kojih su podneene krivine prijave nisu dostupna nadlenim organima gonjenja, ali su za ta lica naknadno prikupljaju potrebna obavetenja i dostavljaju nadlenom tuilatvu kao dopuna krivinih prijava. Na podruju na kom djeluje SUP Pakrac sa svojim organizacionim jedinicama, civilna vlast nije djelovala u potpunosti jer nisu bili organizovani civilni organi, a sve do 02.07. ove godine na tom podruju su djelovali vojni organi i bile su prisutne vojne jedinice. U tom periodu niti organi unutranjih poslova nisu u potpunosti obavljali svoju funkciju. Upravo u tom periodu je bilo krivinih djela izvrenih od strane pripadnika armije, ali po njima nisu postupali Organi unutranjih poslova, a vojni organi nisu obavjetavali Organe unutranjih poslova o poduzetim mjerama. Tako je poznato da je bilo krivinih djela paljevina objekata (Jasenovac, Rodanik, Paklenica), 68 bilo je krivinih djela imovinskog karaktera (krae, teke krae pa i pljake imovine). O veem djelu ovih krivinih djela obavjetena je komanda banjalukog korpusa, ali o poduzetim mjerama nismo povratno informirani iako smo takve informacije traili. Mnoga od krivinih djela nismo mogli sprijeiti jer je na ovom podruju sav narod bio naoruan i kada bi pokuali sprijeiti neko od uinjenih djela moralo bi doi do oruanog sukoba. Na ovom podruju je sve do nedugo vladala ratna situacija i zbog toga su bile objektivne tekoe u spreavanju vrenja krivinih djela. Nakon odlaska vojnih jedinica sa ovog podruja i potpunog organizovanog rada Organa unutranjih poslova i drugih organa civilne vlasti osea se manji broj krivinih djelatnosti, a Organi unutranjih poslova e lake rasvjetljavati krivina djela. 3. S T A N J E K A D R O V S K E P R O B L E M A T I K E I U P R A V N I H P O S L O V A Sadanje kadrovsko stanje u Sekretarijatu i njegovim organizacionim jedinicama je dosta loe. Najloije stanje je u upravnom odjelu. Naime u oblasti nemamo dovoljno strunih lica za poslove kompjuterske obrade podataka, posebno za poslove prebivalita, boravita, linih karata i JMBG graana, poslove saobraaja i registracije vozila. U odsjeku za kriptozatitu stanje je zadovoljavajue iako jo nedostaju sredstva za potpunu uvezanost sa ostalim organizacionim jedinicama. to se tie analitike i informatike taj odsjek nije u potpunosti aktiviran radi problema u gore navedenim odjelima. Ukupna popunjenost u odjelima za zajednike, opte i upravne poslove, a na osnovu problematike o sistematizaciji radnih mjesta je 50%. Kadrovska popunjenost rukovodioca u organizacionim jedinicama i operativnih radnika sa viom i visokom kolom je dosta lo. Naime egzodusom naroda u Zapadnoj Slavoniji iz oblasti je otilo 38 lica pripadnika OUP i zaposlilo se u Istonoj Slavoniji i nismo sada u mogunosti da zaposlimo na ta radna mjesta lica poto ih nema, a niti takva lica podnose u naoj oblasti molbe za zapoljavanje. 4. S T A N J E T E H N I K E O P R E M L J E N O S T I Tehnika opremljenost Stanica Milicije za obavljanje zadataka iz kriminalistike i kontrole regionalnog prometa je izuzetno loe. Naime u oblasti nemamo niti jednu prostoriju opremljenu za potrebe krim. tehnike, razlog je nedostatak opreme kao i osnovnih sredstava. Takoer u oblasti nemamo niti jednu stanicu tehnikog pregleda vozila to e jo 68 Vidi: Dok. br. 5. 65 oteati registrovanje i provjeravanje ispravnosti vozila. Iz domene saobraaja u nedostatku su sredstva od stop tablice pa nadalje. 5. P R O B L E M I B E Z B E D N O S N O G K A R A K T E R A 1. Problem nedostatka kratkog naoruanja za obavljanje svakodnevnih zadataka milicije, i za redovno osiguranje objekata koji su od vitalnog interesa, a koje takoer osigurava milicija, kao to su: razna skladita minsko eksplozivnih sredstava, municije, tehnikih sredstava, i drugih objekata koje osiguravaju pripadnici milicije. Ovi problemi su doli do izraaja s preuzimanjem potpuno odgovornosti od strane UNPROFOR-a u sektoru Zapadne Slavonije, jer se tim inom od strane UNPROFOR-a zabranjuje noenje dugog naoruanja pripadnicima milicije, tako da je najvei broj pripadnika milicije ostao nenaoruan osim malog broja koji su imali svoje vlastite pitolje, tako da je taj navedeni problem ostao i do sada prisutan. 2. Takoer drugi od navedenih problema je nedostatak objekata koji bi ispunjavali uvjete za skladitenje municije, minsko-eksplozivnih sredstava i materijalno tehnikih sredstava, odnosno ija bi lokacija zadovoljavala uslove skladitenja navedenih sredstava. Jedan odreeni dio takvih skladita nalazi se u gusto naseljenim mjestima ija bi havarija izazvala nesagledive posljedice po civilno stanovnitvo i civilne objekte. Skladita koja se nalaze van naseljenih mjesta su obino starije graevine koje su nedovoljno izolirane tako da pojedini od tih objekata gotovo ne ispunjavaju uslove za smjetaj takvih objekata. 3. Sledei problem je nedostatak materijala za izgradnju sklonita za ljudstvo, a takoer i ekipa za tu izgradnju jer su takva sklonita planirana u elaboratima za ljudstvo koje se nalazi u obezbeenju pojedinih objekata. Sledei problem je nedostatak materijala za izgradnju zatitnih sistema pojedinih objekata u kojima su smjetena minsko-eksplozivna i druga sredstva, a iji bi sistem zatite bio adekvatan od artiljerijskog i vazdunog napada, napada mornariko-diverzantskim sredstvima to se prvenstveno odnosi na most Bratstvo-jedinstvo koji spaja Zapadnu Slavoniju sa Srpskom Republikom Bos. Krajinom i to predstavlja ujedno i jedinu vezu izmeu navedenih prostora. Zatitni sistem na navedenom mostu bi znatno poveao sigurnost od mogueg napada mornariko-diverzantskim sredstvima koje bi neprijatelj mogao koristiti prilikom izvrenja diverzije na taj objekat. Takav sistem zatite je detaljno razraen u elaboratima obezbeenja mosta Bratstvo i jedinstvo. 4. Problematian je vrlo sistem veze jer gotovo niti jedan objekat od vitalnog znaaja za obranu kao to su razni skladini prostori koje osiguravaju pripadnici milicije nema nikakve veze sa matinom stanicom SJB, SM ili OM. Takoer sistem veze je problematian i za plovne objekte odnosno amce, koji ine rijenu patrolu koja se nalazi u Staroj Gradikoj sa zadatkom kontrolom vodenog toka rijeke Save na irem podruju, a za sada navedena rijena patrola nema adekvatnog sredstva veze koji bi neophodno bio potreban za odravanje veze sa obezbeenjem mosta BRATSTVO JEDINSTVO, SM Stara Gradika i SM Bosanska Gradika. Takoer nema nikakvog sredstva veze izmeu kontrolnih punktova na mostu BRATSTVO JEDINSTVO, koji se nalazi na mostu sa slavonske i bosanske strane. Takoer obezbeenje mosta BRATSTVO JEDINSTVO nema adekvatnog sredstva veze sa SM u Staroj Gradiki niti sa SM u Bosanskoj Gradici. 66 Gotovo nijedno policijsko patrolno vozilo nema u sebi ugraenog sistema veze, koji je neophodno potreban za obavljanje svakodnevnih zadataka, jer na taj nain za sada patrole milicije u vozilima nemaju nikakve veze sa svojom matinom stanicom milicije, OM i SJB. 5. Jedan od veih problema je problem snabdjevanja gorivom pa zbog nedostatka goriva veliki dio zadatka se usporava ili ponekad ak odgaa, pa zbog toga dolazi do usporavanja izvravanja redovnih zadataka pripadnika milicije. 6. Slijedei problem je dolaenje do pojave pojedinih oblika specijalnog rata jer se u poslednje vrijeme neprijatelj sve vie slui ubacivanjem raznih oblika dezinformacija putem raznih oblika letaka i drugih sredstava informisanja. 7. Sledei problem je to neprijatelj na suprotnoj strani iako je UNPROFOR preuzeo odgovornost u sektoru Zapad neprijatelj i dalje nastavlja svoje prljave rabote paljenja, ruenje i miniranja kua koje su uglavnom vlasnitvo srpskog naroda, a na to bar za sada UN nedovoljno reagiraju. 8. Jedan od velikih problema predstavlja i nedovoljna popunjenost formacija pojedinih SM, SJB, OM to znatno oteava ili ak onemoguava obavljanje redovnih zadataka milicije u SJB, SM, OM, u kojima je nedovoljno brojno stanje pripadnika milicije. 9. Takoer jedan od problema je nedostatak dokumentacionih kasa odnosno sefova za povjerljivu dokumentaciju. 10. Sledei problem je nedostatak kartona za ustrojavanje vojne evidencije pripadnika milicije u SUP-u Pakrac i nedostatak kutija za kartoteku. 6. S A R A D N J A S A U N P R O F O R O M Na podruju Zapadne Slavonije sa danom 07. 07. 1992. god. UNPROFOR je preuzeo zonu odgovornosti sektor Zapad te je nakon preuzimanja dolo do nekoliko manjih incidenata. Prvi problemi su se javili vezano za naoruanje odnosno noenje dugog oruja od nae strane radi ega nam je UNPROFOR uloio protest. Taj problem je prevazien uz obostrano zadovoljstvo. Nakon toga mi smo uloili u vie navrata protest snagama OUN radi osnovane sumnje da se radi o zoni koja je pod njihovom kontrolom od strane HV unitavaju objekti iji su vlasnici srbi. Takoer je uoeno da pripadnici Hrvatske policije nose dugo naoruanje na to smo reagirali. Uloen je protest snagama UN nakon to je uoeno da se u njihovim vozilima vri prevoz lica Hrvatske nacionalnosti od interesa za nau slubu. Na sve nae proteste snage UN su se oglaavale i nismo dobili povratne informacije. Problemi su UN javljaju se takoer iz razloga to ministarstvo nije spustilo u baze dokument koji bi govorio o ponaanju i radu snaga milicije u odnosu prema UNPROFORU. Pom. ministra: arkovi Krsta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 6040. 67 23 1992., srpanj 27. Slunj Slubena biljeka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu SLUBENA ZABILJEKA Sastavljena dana 27. 07. 1992. g. u prostorijama SJB Slunj, po radnicima iste Sedlar Mirku i Zavii Branku a u vezi slijedeeg: Dana 26.07.1992. g. u ovu SJB putem telefona dojavio je deurni ocir sa vojnog poligona Slunj da su na mjesto Sadilovac od strane Bosne ispaljene tri minobacake granate. Izlaskom na lice mjesta te razgovorom sa komandirom odjeljenja granine milicije Sadilovac Baji Milom doznali smo da je jo negdje oko 06,00 sati grupa zelenih beretki u mjestu Donji Vaganac zaklala Komadina Mirka starog 55 godina i njegovu majku Komadina Ljubu stara 80 godina, zapalili u kui. Negdje oko 10,00 sati radnici Stanice milicije Liko Petrovo Selo ili su na lice mjesta kao osiguranje radnicima hitne pomoi te su upali u zasjedu u Donjem Vagancu kojom prilikom su ranjena dva milicionera, jedan po prezimenu Rastovac. Negdje izmeu 12,15 i 12,30 sati sa Bosanske strane iz mjesta Bugari ispaljeno je 10-15 minobacakih granata od kojih je veina pala uz rijeku Koranu a tri su u mjesto Sadilovac pale 200 metara od pravoslavne crkve u pravcu zapada tj. bio je prebaaj za oko 200 metara. Pregledom terena zajedno sa pripadnicima UNPROFOR-a koji su takoer upoznati sa dogaajem pronaena su mjesta gdje su granate padale te jedan stabilizator granate cal. 82 mm iz ega proizlazi da je pucano iz minobacaa tog kalibra. Poto se radi o mjestu Donji Vaganac gdje je izvreno ubojstvo Komadina Mirka i njegove majke koje pokriva SJB Korenica tj. njeno odjeljenje u Likom Petrovom Selu pripadnici UNPROFOR-a su upueni a stupe u kontakt sa njima te da izau na lice mjesta. Za vrijeme naeg boravka u Sadilovcu doznato je i to da u Donjem Vagancu gore dvije kue a isto tako da u okupiranom selu Bugar na bosanskoj strani takoer neto gori, najvjerovatnije kue koje su ostale nespaljene nakon upada zelenih beretki u iste. Zabiljeku podnosimo znanja radi, te na daljnje koritenje. Ovl. sl. lica: Mirko Sedlar, [v.r.] Branko Zavii, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1. 68 24 1992., srpanj 28. Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvruju da je rat na podruju RSK poeo 17. kolovoza 1990. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-270/92. god. Knin, 28. 07. 1992. god. Na osnovu lana 2. taka 2. i lan 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 25. sjednici, odranoj dana 28. 07. 1992. godine u Kninu Vlada donosi O D L U K U Utvruje se da je Rat na podruju Republike Srpske Krajine poeo dana 17. 1. augusta 1990. godine. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom 2. glasniku RSK. PREDSJEDNIK: M.P. 69 Zdravko Zeevi, [v.r.] Dostaviti: 1. Ministarstvu obrane RSK, 2. G TO RSK, 3. Slubeni glasnik RSK, 4. Arhiva, ovdje Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2. 25 1992., srpanj 28. Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine i nekretnina biveg Republikog sekretarijata za upravu i pravosue Republike Hrvatske 69 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 69 Na osnovu l. 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Sl. glasnik br. 3/92 RSK) Vlada Republike Srpske Krajine donela je O D L U K U o preuzimanju imovine i nekretnina Republikog sekretarijata za pravosue i upravu Republike Hrvatske I. Ovom Odlukom utvruje se da sva imovina i nekretnine biveg Republikog sekretarijata za pravosue i upravu Republike Hrvatske pripada Ministarstvu pravosua i uprave Republike Srpske Krajine. II. Ovu Odluku objaviti u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine. Vlada Republike Srpske Krajine Broj:_______________ Knin, 28. jula 1992. godine PREDSJEDNIK VLADE M.P. 70 Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 180-27. 26 1992., srpanj 29. Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane 28. i 29. 07. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Veljko Dakula, Vojin Peuraa, Milan Kneevi, Svetozar Vini, Savan Grabundija, Sergej Veselinovi, David Rastovi, Duan Eimovi, dr Duan Jovi, Vojin ua, Dobrosav Vejzovi, Stojan panovi, Mitar Brnovi, dr Mladen Hadi, ore Bjegovi i Borisav uki. 70 Isto. 70 Sjednici jo prisustvuju: Zdravko Jankovi, Petar Bukarica, Milo ivkovi, Neboja Mandini, Milan Torbica, Slavko Biga, Milan Prtina, Veljko Korolija, Mirko Sinobad, Branko Marjanovi, Pavao Marjanovi, Branko Tomaevi, pukovnik Krneta, 71 pukovnik ilas, 72 pukovnik Vuleti, 73
pukovnik Pupovac, 74 pukovnik Biga 75 i general major Kasum. 76 Sjednici ne prisustvuju: Boko Boani, Rade Gaea i Duan Starevi. Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: 1. Izvjetaj o operaciji Koridor 92., 2. Izvjetaj Glavnog taba TO o postignutom stepenu razvoja TO i njenim daljnjim zadatcima, 3. Donoenje Uredbi iz podruja kreditno-monetarne politike i platnog prometa, 4. Donoenje Odluke o osnivanju: a) Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK, b) Zarada za plan statistiku RSK u Kninu, 5. Donoenje Odluke o usvajanju Zakona o: a) Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK, b) Narodnoj banci Krajine, 6. Donoenje Zakona o Carinskoj slubi, 7. Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji Carinske slube, 8. Razmatranje zahtjeva za utvrivanje najnie cijene rada i visine penzija za VII mjesec, 9. Imenovanje Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida RSK, 10. Donoenje Odluke o organizaciji i nainu rada Optinske uprave Drni, 11. Donoenje Odluke o prihvaanju Budeta optine Drni, 12. Dodjela sredstava za potrebe RTV Krajine, 13. Imenovanje radne grupe za izradu nacrta Budeta RSK, 14. Razno: a) Informacija o problematici rada, borakih pitanja i socijalne zatite, b) Predlog za imenovanje ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju, c) Donoenje Odluke o odreivanju dana poetka rata radi upisa u Vojnu knjiicu, d) Informacija Vladi iz podruja prosvjete, 71 Milo Krnjeta. 72 Milan. 73 Aleksandar. 74 Milo. 75 Slavko. 76 Duan. 71 e) Informacija iz podruja problematike energetike, f ) Usvajanje Nacrta Zakona iz oblasti pravosua, g) Imenovanje pomonika ministra i sekretara ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, h) Donoenje Odluke o periodinom obraunu za period 1-9.1992. godine, i) Osnivanje mjeovite banke u Iloku, j) Dodjela Hangara iz Kasarne u Trbounje Drni, k) Usvajanje predloga za izdavanje broure Vodi kroz Republiku Srpsku Krajinu Taka 1. Izvjetaj o operaciji Koridor 92 podnio je General Borislav uki. Upoznao je Vladu sa zadacima MUP-a oko organiziranog preuzimanja obrane RSK, te suradnje sa Srpskom BiH, popunjenosti posebnih jedinica milicije te zadacima organa pravosua. Od problema koje treba hitno rijeiti General uki je istakao potrebu hitne nabavke linog naoruanja milicije (pitolja odgovarajueg kalibra), uniformi, sredstava veze kao i izmjetanje u dubinu relejnog vorita na Promini. Potrebno je sa UNPROFOR-om denirati koji kalibar oruja milicija moe nositi kao i status Aerodroma Udbina i Zemunik. U rjeavanju statusnih pitanja boraca i invalida rata potrebno je denirati pomo koju im je potrebno dati, a prioritetno rjeavati stambena pitanja i zapoljavanja. Predlae da pojedine ulice nose imena najboljih boraca. Ministar inostranih poslova Dobrosav Vejzovi je govorio o aktivnostima koje je poduzimao u 5. i 6. mjesecu u borbi za meunarodni status Krajine. Ministar Vejzovi je predloio zakljuke i odluke koje je potrebno usvojiti kao platformu za razgovore sa Lordom Karingtonom. 77 Predlozi su sastavni dio ovog zapisnika. Ministar panovi je rekao da je potrebno zauzeti generalni stav oko tog da li smo zato da pregovaramo ili nismo, a ako smo za pregovore treba zauzeti strategiju nastupa kako u meunarodnim kontaktima oko statusa RSK tako i u pregovorima sa Republikom Hrvatskom. Od te polazne osnove i opredjeljenja se ne bi moglo odstupati i ne smije se prihvatiti nita to bi ilo na tetu Republike. to se tie pregovora koji se trebaju odrati u Zemuniku potrebno je zauzeti stav da se ne pregovara dok se Hrvatske snage ne povuku sa Miljevakog platoa. Nakon provedene rasprave donesen je slijedei Z A K L J U A K 1. Prihvata se Izvjetaj o operaciji Koridor 92. 2. Na pregovore u Zemunik treba ii uz uslov da se moe pristupiti pregovaranju onda kad se Hrvatske snage povuku [i] ispotuju Rezoluciju savjeta bezbjednosti broj 762 vezano za Miljevaki plato. Taka 2. Komandant Glavnog taba TO general-pukovnik Milan Torbica je podnio izvjetaj o postignutom stepenu razvoja TO. Pismeni materijal dostavljen je Vladi. Pukovnik Krneta zaduen za resor kontraobavjetajne slube pri GTO dao je kratki prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angaovane prema naoj granici. Potpukovnik Prtina naelnik operativno nastavne slube GTO dao je kratki pregled optih podataka o RSK. Pukovnik 77 Peter Carrington, o razgovoru i prijedlogu zakljuaka vidi: Dok. br. 21. 72 ilas komandant Zonskog taba za Sjevernu Dalmaciju podnio je informaciju o odbrani meurjeja rijeke Krka rijeke ikola prije, u toku i nakon 21.06.1992. godine. Pukovnik Vuleti naelnik veza u GTO upoznao je sa problemima organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajine sa predlozima i nainom rjeavanja istih. Pukovnik Biga je govorio o dimenzioniranosti vojske RS Krajine, formiranju vojnih bolnica, raspodjeli organizacionih cjelina nakon naputanja komande i jedinica 9 Korpusa statusnim pitanjima starjeina. Pukovnik Pupavac pomonik komandanta GTO za pozadinska pitanja govorio je o pozadinskom obezbjeenju TO. U raspravi koja je voena nakon podnesenih izlaganja lanova TO, sudjelovalo je vie lanova Vlade. Ministar Bjegovi se zaloio za izradu bilanse drave kako u snabdjevanju naftnim derivatima, tako i u snabdjevanju elektrinom energijom. Zaloio se za jedinstven sistem veza. Ministar Vini je rekao da je potrebno predvidjeti da se najminimalnijim sredstvima organizira ekasna odbrana, te da je potrebno narediti prioritete u nansiranju. Ministar Peuraa je rekao da u sistemu nove koncepcije obrane RSK treba predvidjeti najracionalniju i najekasniju obranu, a to treba napraviti u suradnji TO i MUP. Govorio je o tome kojim sredstvima raspolae Budet te o prihodnoj i rashodnoj strani Budeta i potrebi traenja i drugih izvora nansiranja Budeta. David Rastovi je govorio u funkcionisanju TO u prolim vremenima, te ulozi TO i Milicije po Vensovom planu, potrebi jedinstvene komande to bi bilo i ekonomski najracionalnije. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z a k l j u c i 1. Prihvataju se podnesene informacije GTO, 2. Predsjednik Vlade treba zaduiti predstavnike MUP-a, Ministra obrane TO, Ministra nansija, da imenuju Komisiju koja e izraditi prijedlog jedinstvene koncepcije obrane RSK, 3. Na jednoj od narednih sjednica Vlada e raspraviti predlog. Taka 3. Ministar nansija Peuraa Vojin detaljno je upoznao Vladu sa aktivnostima koje je poduzimao od 12.05.1992. godine do danas u vezi monetarne politike i platnog prometa. Nakon provedene rasprave poslije izlaganja Ministra donesena je U R E D B A o nainu zamjene i paritetu efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za efektivni novac RSK Uredbom se regulie nain zamjene i paritet efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za efektivni novac RSK. Na teritoriji RSK zamjenu efektivnog novca mogu obavljati poslovne banke, pote i Sluba za platni promet i nansijski nadzor primjenjujui odnos 1 dinar RSK za 1 dinar SR Jugoslavije, odnosno SR BiH. Maksimalni iznos efektivnog novca koji se zamenjuje iznosi 5.000.- dinara za ziko lice uz obavezno priloenu linu kartu ili paso i naplatu provizije od 1%. Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat e se do donoenja Uredbe o menjakim poslovima Narodne banke RSK. 73 Taka 4. a) V.d. direktor SDK Veljko Korolija da SDK promijeni ime i nosi naziv Centralna sluba za odvijanje platnog prometa i nancijskog nadzora. Predloio je emu organizacije lijala i poslovnih jedinica po optinama te istakao da sluba moe kompletno poeti funkcionisati do 20.08.1992. godine. U raspravi koja je po tom voena bilo je zalaganja da se lijala slube otvori u Dvoru na Uni i Okuanima. Nakon rasprave donesena je O D L U K A 1. Osniva se sluba za platni promet i nancijski nadzor RSK, 2. Prihvata se prijedlog organizacione eme ekspozitura i lijala na podruju RSK uz mogunost prerastanja lijala u ekspoziture u Dvoru i Okuanima kad se za to stvore uslovi. b) Ministar nansija Vojin Peuraa predloio je Vladi usvajanje Odluke o osnivanju zavoda za plan i statistiku RSK uz obrazloenje razloga zbog kojih je potrebno osnovati zavod i znaaj zavoda istakao je i neke od poslova Zavoda. Nakon rasprave donesena je O D L U K A osniva se Zavod za plan i statistiku RSK. Sjedite Republikog Zavoda za plan i statistiku je u Kninu. Taka 5. a) Razlog zbog kojih je potrebna usvojiti Zakon o Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK naveo je v.d. direktor Veljko Korolija. Naveo je da zbog hitnosti uspostavljanja platnog prometa na podruju Republike je potrebno usvojiti Zakon kako bi se mogla izvriti registracija slube. Nakon rasprave doneena je O D L U K A o usvajanju Zakona o Slubi za platni promet i nansijsku kontrolu RSK. b) v.d. guverner Narodne banke Krajine Pavao Marjanovi dao je obrazloenje i naveo razloge zbog kojih je potrebno hitno usvojiti Zakon o Narodnoj banci Krajine. Poto Narodna banka Krajine se mora hitno registrirati, a da bi se to moglo napraviti potrebno je da Zakon bude usvojen, guverner je predloio da se na Vladi donese Odluka. Nakon rasprave i dilema koje su isticane po tom pitanju donesena je jednoglasno O D L U K A Usvaja se Zakon o Narodnoj banci Krajine. Taka 6. Zakon o Carinskoj slubi koji je donesen na zadnjoj Skuptini RSK direktor Carinske slube Branko Tomaevi je preistio u nekim lanovima i takvog ga prezentirao Vladi. Napomenuo je da je potrebno denirati da li Carinska sluba treba egzistirati samostalno ili u sastavu Ministarstva za nansije. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Carinska sluba RSK treba biti organizirana kao samostalna sluba. Utvruje se predlog nacrta Zakona o Carinskoj slubi RSK. 74 Taka 7. Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji Carinske slube obrazloio je direktor Carinske slube Branko Tomaevi. Nakon detaljno izloenog pravilnika i raspravi koja je potom voena donesena je O D L U K A o davanju suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji Carinske slube. Taka 8. Zahtjev penzionera Republike Srpske Krajine za poveanje penzija za 6. mjesec u visini 350 % u odnosu na prethodni mjesec obrazloio je v.d. direktor Republikog fonda za penziono invalidsko osiguranje radnika Mirko Sinobad. Ukazao je na teak materijalni poloaj penzionera kao i na potrebu da se Republiki fond i druge slube koje se bave ovom problematikom hitno popune strunim kadrom. Istakao je da je potrebno nancijski pomoi udruenje penzionera republike kako bi isto moglo normalno funkcionisati. Upoznao je Vladu da je sklopljen ugovor sa TVIK-om za automatsku obradu podataka i tampanje uplatnica za penziono i invalidsko osiguranje. U raspravi koja je voena sudjelovalo je vie lanova Vlade i svi su se zaloili zato da se penzije poveaju te da se redovno isplauju. Ministar Peuraa je upoznao lanove sa kojim sredstvima raspolae Budet Republike Srpske Krajine i ukazao na nancijsku nedisciplinu. Ministar David Rastovi je istakao da je neophodno hitno izraditi Budet RSK, utvrditi stalne budetske prihode kao i limitirati dohotke koji se nansiraju iz Budeta. Nakon provedene rasprave doneseni su sljedei Z A K L J U C I 1. Odobrava se poveanje penzija za 6. mjesec 100% u odnosu na 5. mjesec, a za 7. mjesec u visini od 100 % u odnosu na osnovicu od 6. mjeseca. 2. Penzije za 6. mjesec isplatit e se odmah nakon obrauna a za 7. mjesec najkasnije do 15.08. 3. Boraka zatita i drugi dodaci poveavat e se kao i penzije. 4. Ubudue penzije treba isplaivati najkasnije do 5 u mjesecu. 5. Porast penzija po mogunosti treba usklaivati sa porastom trokova ivota. 6. Odobrava se udruenju penzionera, udruenju invalida i civilnih rtava rata te udruenju saveza boraca RSK iznos od 5 dinara po lanu udruenja za trokove poslovanja ovih organizacija. 7. Pozivaju se sve optine RSK da su budue redovno uplauju poreze i doprinose za penziono osiguranje na Republiki Budet. 8. Utvruje se minimalna cijena rada za drutvene djelatnosti u visini 6.000 dinara za 7 mjesec. 9. Utvruje se osnovica za obraun linih dohodaka u iznosu od 7.000 dinara. 10. Utvruje se visina dnevnice za 7. i 8. mjesec u iznosu od 800 dinara. Taka 9. Podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati dravnu komisiju za ratne zloine i zloine genocida RSK. U raspravi koja je potom otvorena podran je predlog i ukazano na vanost postojanja i rada jedne takve komisije. Nakon rasprave donesena je slijedea 75 O D L U K A 1. Osniva se Dravna Komisija za ratne zloine i zloine genocida RSK. 2. Imenovanje lanova Komisije izvrit e se na iduoj sjednici Vlade Taka 10. Ministar Vojin ua je rekao da donoenje posebne odluke o organizaciji i nainu rada optinske uprave Drni nije potrebno donositi budui je na 23. sjednici Vlade odranoj 14. 07. 1992. godine donesena Odluka o optinskim organima uprave na temelju koje treba i optinska uprava Drni donijeti svoje Odluke. Taka 11. U konanoj izradi Budeta RSK bit e predviena i budetska sredstva za optinu Drni pa donoenje posebne odluke po tom pitanju nije potrebna. Taka 12. V.d. direktor RTV RSK Branko Marjanovi zatraio je sredstva za line dohotke, honorare, materijalne i druge trokove te prispjele raune za juni 1992. godine. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobrava se RTV RSK iznos sredstava od 844.100 dinara za gore navedene potrebe. Taka 13. Predsjednik Vlade je predloio zajedno sa ministrom za nansije da se imenuje radna grupa koja bi radila na izradi nacrta Budeta RSK. Nakon rasprave donesen je sljedei Z A K L J U A K Imenuje se radna grupa za izradu nacrta Budeta RSK u sastavu Ministar za nansije, Ministarstvo unutranjih poslova, Ministarstvo odbrane, GTO, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo za rad, direktor Republike Uprave prihoda, direktor SDK te guverner Narodne banke Krajine. Taka 14. Ministar za rad, socijalna i boraka pitanja dr Mladen Hadi podnio je Vladi informaciju iz problematike ministarstva. Ukazao je mnogobrojne potekoe u preivljavanju penzionera i pojedinih socijalno ugroenih graana, boraca, invalida i invalida rata. Napomenuo je da je isplata mjesenih primanja u slubama u optinama i oblastima koja rade po pitanjima socijalne problematike neredovita te da je potrebno redovno mjeseno ispunjavati obaveze iz Budeta Republike prema njima. Obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno izjednaiti status pripadnika teritorijalne odbrane sa statusom dobrovoljaca u JNA u ovom ratu. Nakon rasprave doneseni su sljedei Z A K L J U C I 1. Prihvata se informacija iz problematike rada borakih i socijalnih pitanja. 2. Potrebno je regulirati redovna mjesena primanja zaposlenih radnika. 3. Usvaja se Uredba o izjednaavanju statusa pripadnika TO sa statusom dobrovoljaca u JNA u RSK. 76 b) Predsjednik Vlade RSK predloio je da se imenuje na iduoj Skuptini RSK Ministar za ekonomske odnose razvoj i industriju kao i pomonik ministra. Predsjednik je dao obrazloenje sa kratkom biograjom kandidata. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Neboja Arbutina iz Petrinje predlae se za Ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju. Neboja Mandini iz agrovia predlae se za imenovanje pomonika Ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju. c) Podpredsjednik Vlade RSK je predloio Vladi da donese Odluku o odreivanju dana poetka rata radi upisa u vojnu knjiicu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Utvruje se da je rat na podruju RSK poeo dana 17. augusta 1990. god. d) Ministar prosvjete Milan Kneevi podnio je informaciju o problematici prosvjete na podruju RSK. Zaloio se da Vlada jo jednom razmotri pitanje otvaranja viih kola i fakulteta na podruju RSK. Naveo je da se lini dohoci radnika zaposlenih u djejim ustanovama nansiranju iz Budeta RSK. Ministar nansija je rekao da smatra da Zakon o predkolskom i osnovnom obrazovanju i vaspitanju je u koliziji Zakonom o javnim prihodima i rashodima. Vlada je nakon rasprave donijela O D L U K U Odobravaju se Ministarstvu prosvjete Republike Srpske Krajine sredstva za isplatu neto linih dohodaka radnika zaposlenih u djejim ustanovama. e) Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi detaljno je upoznao Vladu sa problemima energetike na podruju RSK. Nakon rasprave doneseni su sljedei Z A K L J U C I 1. Prihvata se informacija iz podruja energetike. 2. Daje se suglasnost na statut javnog preduzea NIK Krajine. 3. Zaduuje se Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo trgovine i turizma da izrade predlog bilansi energetskih potreba na podruju RSK. 4. Zaduuje se ministarstvo trgovine i turizma da izda naredbu o zabrani prodaje naftnih derivata. 5. Zaduuje se Ministarstvo energetike da radi kooperativnosti sa UNPROFOR-om spusti nivo akumulacije Hidroelektrane Perua na kotu 359.00 sa dinamikom pranjenja od 10 m3/scc. f ) Ministar pravosua i uprave je predloio Vladi usvajanje Odluka iz podruja pravosua i uprave. Nakon rasprave usvojene su sljedee O D L U K E 1. Usvaja se nacrt Zakona o ovjeravanju potpisa prijepisa, 2. Usvaja se nacrt Zakona o naknadi trokova u upravnom postupku, 3. Usvaja se uputstvo o kancelarijskom poslovanju, 4. Usvaja se uputstvo o nainu ovjeravanja potpisa prijepisa, 77 5. Usvaja se Odluka o preuzimanju imovine i nekretnina Republikog sekretarijata za pravosue i upravu Republike Hrvatske, 6. Usvaja se Odluka o osnivanju okrunih zatvora na podruju RSK, 7. Usvaja se Odluka o imenovanju efa odsjeka za izvrenje krivinih sankcija, 8. Razrjeava se funkcije sekretara sekretarijata Ministarstva pravosua i uprave Ore Vojislav, 9. Postavlja se na radno mjesto sekretara sekretarijata Ministarstva pravosua i uprave Mira Rebi g) Ministar poljoprivrede i umarstva je pored informacije iz podruja rada ministarstva predloio i imenovanja pomonika ministra i sekretara ministarstva. Nakon toga je jednoglasno donesena sljedea R J E E N J A 1. Za sekretara Ministarstva postavlja se Horvat Mile iz Kneevih vinograda. 2. Za pomonika ministra za vodoprivredu postavlja se Jovi Slobodan dipl.ing.gra. iz Tenje. 3. Za pomonika zaduen za umarstvo imenuje se Ostoji Stojan, dipl.ing. umarstva. 4. Za pomonika ministra zaduen za veterinarstvo postavlja se Svilar Milenko, dipl. veterinar iz Mirkovaca. 5. Za glavnog Republikog inspektora za poljoprivredu postavlja se Dvorni Radenko iz Belog Manastira. 6. Za Republikog inspektora za veterinarstvo postavlja se Gruba Vlado iz Slavonske Orahovice. h) Ministar nansija Vojin Peuraa predloio je Vladi da donese Odluku kojom bi se periodini obraun donio za period I-IX 1992. godine a da se za period I-VI ne donosi. Nakon rasprave donesena je sljedea O D L U K A o periodinom obraunu za period I-IX 1992. godine. i) Ministar Vojin ua obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati mjeovitu banku u Iloku. Nakon rasprave donesena je sljedea O D L U K A 1. Usvaja se Ugovor o osnivanju Mjeovite banke CHEMICAL INTERNATIONAL BANK DD. 2. Vlada Republike Srpske Krajine delegira upravni odbor ua Vojina i Veselinovi Sergeja. 3. Vlada RSK ovlauje ua Vojina da u njeno ime moe vriti potpis i ovjeru potrebnih akata kod konstituisanja i daljnjeg rada banke. 4. Vlada daje suglasnost da se poslovna zgrada u Iloku prenese u vlasnitvo Mjeovite banke kao unos osnivakog kapitala. j) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je lanove Vlade sa zahtjevom preduzea za izradu graevinske stolarije i pokustva Stolarsko i JP Elektroprivreda Krajine da im se dodjeli hangari iz kasarne u Trbounju kod Drnia. 78 Nakon rasprave donesena je sljedea O D L U K A 1. Preduzeu za izradu graevinske stolarije i pokustva Stolarsko Knin i JP Elektroprivreda Krajine ustupa se na trajno koritenje montaa hala od kombinovanog graevinskog materijala i elika koja se nalaze u krugu kasarne Trbounje kod Drnia. k) Ministar informisanja Duan Eimovi upoznao je Vladu sa inicijativom za izdavanje broure o Republici Srpskoj Krajini. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A 1. Usvaja se prijedlog za izdavanje broure o Republici Srpskoj Krajini 2. Radni naslov broure je Vodi kroz Republiku Srpsku Krajinu Sjednica je zavrila sa radom 29. 07. 1992. godine, u 16.00 asova. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi Pozdravljam eminentni skup, Vladu RSK. 78 Na dananjoj 25. sjednici mi pripadnici TO vae nae vojske hteli bi da vam se predstavimo. Ovaj sastav dobro zna ta je to Teritorijalna odbrana RSK iz ega je iznjedrila, ta je uradila, sa kakvim se tekoama susretala, kakve sada ima zadatke i ta su joj naredni zadaci. Meutim, radi realnijeg sagledavanja, mirnijeg rada, poverenja izmeu nas Srba, GTO RSK je naao za shodno da vam se predstavimo sa jednim jedinim razlogom da vam kaemo da smo mi vojska Srpske Republike Krajine i da nam niko ne moe da formira drugu srpsku vojsku. Pod vojskom RSK u ratu uvek podrazumevamo i pripadnike posebnih jedinica milicije nae Republike. Da ne bi bilo nesporazuma jedinice redovnih jedinica milicije i PJM u miru su pod komandom MUP, dok su posebne jedinice milicije (8 brigada PJM) u ratu pod komandom GTO, odnosno ZTO nae vojske. Mi vojnici moramo polaziti od Napoleonove: Najgorem se nadaj, najbolje e proi. Zato se moramo organizovati tako da iskljuimo sve eventualnosti, to znai da u planu upotrebe sem jedinica TO moramo odrediti zadatke i rejone odnosno zone odbrane za PJM. TO po koncepciji ONO imala je sasvim drugu ulogu. Ali naalost nas Srbe treba udariti dobro po glavi da bi doli do saznanja da to nije to. Teorija bratstva i jedinstva je bila samo za lakoverne Srbe. Dok smo mi verovali svima sve ostale nacije su tu TO pripremali za borbu protiv nas. I da vam kaem da su je dobro pripremili to su dokazali dogaaji u Sloveniji, Hrvatskoj, a sada i u BiH. Meutim, tu je presudnu ulogu imao nacionalni-moralni faktor i mrnja prema neemu Jugoslaviji Srbiji Srbima. Poetni period rata kao to sam napred izneo pokazao je da je biva teritorijalna odbrana bila iluzija, a ne stvarnost i da se ona poetkom borbe protiv ustaa i secesije praktino raspala. To je imalo negativnog uticaja na poetni period rata u Krajini. Zato je bilo tako? Odgovor je u koncepciji, vienacionalnosti, masovnosti na utrb kvalitete, nainu izbora rezervnih stareina podobnih, a bez autoriteta, poslunih, a ne odvanih, itd. 78 Izlaganje general-majora Milana Torbice, zapovjednika Glavnog taba TO RSK. 79 Meutim, poveavanjem pritisaka ustake vlasti na stanovnitvo, posebno u podrujima gde u miru nije bilo veih jedinica JNA, opet je uoena potreba stvaranja Teritorijalnih jedinica TO. To je u poetku injeno spontano. Formirali su se odredi raznih vrsta i veliina, od desetak boraca do nekoliko stotina ljudi. Kasnije je dolo do formiranja veih jedinica i komandi TO. Formiranje veih jedinica i komandi usledio je radi objedinjavanja rukovoenja i komandovanja na veem prostoru, ali i kao izraz svojevrsnog otpora prema JNA i stavovima najvieg vojnog rukovodstva o njenoj upotrebi. Ove jedinice su se stvarale na novim principima uz drugaiji izbor stareinskog i rukovodeeg kadra. Za komandante i komandire su postavljani provereni borci koji su hteli da se bore za spas svoga naroda i Srpskih krajeva. To je naroito bilo izraeno na podruju Banije, u podruju Kostajnice, Dvora i Gline. Ako nekad budemo odreivali datum stvaranja TO RSK moda bi tu morali traiti datum i mesto. To ne znai da do organizovanja jedinica TO, nije bilo i u drugim krajevima tamo gde se oseala potreba. Stvaranje ovih jedinica je bilo iznueno i zbog ponaanja pojedinih jedinica i stareina JNA. Prisutni su nam prizori sa Plitvikih jezera i slike oko stanice MUP-a Hrvatske zbog kojih se deo ljudi nerado odluivao da ulazi u sastav JNA. A negde je morao da ide, u MUP, kod kapetana Dragana 79 u jedinicu TO ili na drugu stranu. Ne bi bili pravedni kada bi sve jedinice i komande JNA trpali u isti ko i konstatovali da su svi slabo radili. Na prostoru Severne Dalmacije i June Like u borbi za odbranu Srpskih prostora i oslobaanju krajeva gde je preteno ivelo srpsko stanovnitvo 9. K (Kninski) je u potpunosti izvrio svoj zadatak i odigrao presudnu ulogu u organizaciji i objedinjavanju rukovoenja i komandovanja na pomenutom prostoru. Zato mu i Vlada RS Krajine treba odati priznanje, bez obzira na neke nedoline radnje pri odlasku na teritoriju SRJ. Ukljuivanje jedinica TO u rat i borba protiv ustake drave, ja bih podelio u dva perioda i to: prvi u periodu maj 91., mart 92., kada su jedinice TO uglavnom izvodile borbena dejstva u sastavu i pod komandom jedinica i stareina JNA. U jednom delu tog vremena pri formiranju jedinica, stareine i tabovi su nailazili na odreene tekoe, koje su se javljale otuda od kuda se najmanje oekivalo. A to je meanje jednog dela lanova SDS a i drugih u poslove isto vojne prirode, kao to su organizovanje, rukovoenje i komandovanje, mada zato nisu osposobljeni. Sem toga u tom periodu Krajinom su kruili penzionisani ociri, razne vojvode, vojskovoe, lideri propagirajui u narodu i vojsci raznorazne ideje, ciljeve i naravno stvarali pometnju u narodu. Vrili su privatno naoruavanje jedinica, ali uz prot. To je sve vie tetilo nego koristilo, jer svaki je gledao lokalni interes, a ne interes RSK kao celine. Da toga nije bilo i da je ta organizacija bila drugaija postavljena, drugaije bi izgledala karta sadanje nae Republike. To se posebno odnosi na debakl koji je u tom vremenu usledio u Zapadnoj Slavoniji i nekim gradovima Like pa i Severne Dalmacije. Sigurno da je za sve ovo najkrivlja i moja vrhovna komanda kukavikim voenjem operacija na ratitu po sistemu stani kreni. U analiziranom periodu u RSK u redovima jedinica JNA (1. MK, 12. MK, 5. MK, 10. K i 9. K) 80 borilo se 21 brTO sa ukupno oko 66.000 (65.914) boraca to je praktino iznosilo oko 60% ljudskog faktora ovih korpusa odnosno jedinica JNA. U periodu novembar 79 Vasiljkovi. 80 U agresiji na Hrvatsku sudjelovale su jedinice JNA: 5., 9.,10., i 12. korpus, te 1. proleterska gardijska mehanizirana divizija. Ni jedan korpus nije se vodio kao mehanizirani. Poetkom 1992. 1. gardijska divizija JNA mijenja naziv u mehanizirani korpus ali bez brojane oznake. 80 mart 92. jedinice TO su praktino konano organizacijsko formacijski zaokruene i u martu konano ule u sastavu i pod komandu GTO RSK. Zonski tabovi TO za Severnu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju osnivaju se krajem septembra i poetkom oktobra 1991. god., a zonski tabovi za Slavonije, Barnju i Zapadni Srem tek u decembru mesecu posle odluke Vlade RSK o prisajedinjenju ovih prostora u jedinstvenu dravu. Pri formiranju ovih tabova bilo je mnogo problema o emu je ovaj sastav upoznat. Najvee probleme je imao ZTO Banije i Korduna, prvenstveno zbog neadekvatne kadrovske popunjenosti i tradicionalne podele na Kordunako i Banijsko. Formiranje tih tabova istaklo je mnoge potekoe, a pre svega kadrovske. I ovde je deo organa vlasti pa i ove Vlade, veliki broj lanova biveg GOS, predstavnika partije i dr. imao svoje kandidate, lino predlagali personalnoj upravi kandidate ne ulazei u strunost i sposobnost, ne vodei rauna o autoritetu kandidata itd. Meutim, upornim radom personalne slube GTO i G uspeli smo dovesti deo pravih ljudi i ove tabove staviti na mesta koja im pripadaju. Stvar nije konana, tragamo za jo boljim ali naalost jedan deo naih krajinika koji bi mogli mnogo da urade iz raznoraznih razloga se nije odazvao naem pozivu. Prekid veza sa SRJ uinio je svoje, tako da nismo uspeli da dovedemo ni one koji su se odmah odazvali. Kao to sam napred istakao tako dograeni tabovi i jedinice i svega onoga to se deavalo oko transformacije JNA u periodu mart jun Teritorijalna odbrana RSK poprimala je drugu ulogu i dobijala druge zadatke. U tom periodu jedinice TO postepeno su preuzimale front i zone odgovornosti od jedinica JNA. Najpre su zonu odgovornosti preuzele jedinice ZTO Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema od 12. i 1. MK 81 , zatim ZTO Kordun od 8. operativne grupe 10. K i tako redom da bi na kraju 02.06.1992. zonu odgovornosti 9. K preuzeo ZTO Severna Dalmacija. Od tada pa do danas svi ZTO i njihove jedinice su izvrili sve postavljene zadatke na opte zadovoljstvo. Svima vama je poznato da je zbog neodgovornosti dela stareina 1. brTO (221. mtbr) neprijatelj osloncem na ostavljeno hrvatsko stanovnitvo na Miljevakom platou izvrio ispad i iznenadnim dejstvima naneo naim snagama osetne gubitke, 12 poginulih, 28 nestalih i ranjenih, pretrpivi i sam izuzetno velike gubitke preko 100 mrtvih (priznao 49) i duplo vie ranjenih. Naim protivnapadom povraen je deo prostora 23.06., ali zbog nedostatka rezerve na nivou Z i GTO u peadijskim snagama i zbog zalaganja snaga UNPROFOR-a o prekidu dejstava odluili smo da ne izlaemo ljudstvo jo veim gubicima radi povratka izgubljenog. Ovaj dogaaj se zbio kako rekoh zbog oputanja pre svega stareinskog kadra, time i borakog, zbog izvlaenja i odlaska aktivnih stareina u SRJ, zbog nedovoljne popunjenosti jedinica i pored proglaavanja opte mobilizacije od strane Vlade RSK. Sledea aktivnost koju su jedinice i tabovi u ovom periodu po naoj oceni izvrili vrlo uspeno je predaja fronta i njegovo obezbeenje od strane snaga UN i PJM (granine milicije i rasporeda ostalih jedinica brigade). Ovaj zadatak jo nije zavren ali smatram, a u to se uverio i predsednik Vlade mr Zeevi 82
da stareine TO vladaju situacijom i da e i ovaj zadatak dovesti do kraja. U ovom periodu mart jul 92. izvren je jo veliki broj poslova od interesa za ivot i rad TO i Srpske vojske SRK iako bi o nazivu trebalo konsultovati i jeziare (dva put Srpske), nabrojau samo strategijske, a to su: 81 Rije je o 1. proleterskoj gardijskoj mehaniziranoj diviziji. 82 Zdravko. 81 1) Godinji plan rada GTO i jed. TO RSK 2) Plan rasformiranja jedinica i uskladitenje opreme i naoruanja 3) Direktiva za mobilizaciju sa Planom mob. razvoja 4) Plan upotrebe TO RSK i PJM u sluaju rata Uinak TO u ratu: TO nae Republike u sadejstvu sa jedinicama JNA i MUP-a oslobodila je i zadrala sve prostore prikazane na karti. Bila je oslobodila veliki deo Zap. Slavonije (Lipik, Pakrac, Daruvar, i dr.), ali zbog udnog ponaanja Banjalukog korpusa naalost nije uspela zadrati prostor, a to je jo alosnije ni Srpski narod na ovim teritorijama. I danas ima nakaradnih miljenja koja se ak javno izgovaraju za ovaj deo nae Republike. Dodue to su pojedinana miljenja, ali i ona su veoma tetna i opasna. U borbama iji je nosilac bila Teritorijalna odbrana nae su jedinice imale sledee uspehe. Osloboeno je 10 gradova, 228 sela i u sastav Krajine povraen najvei broj rejona (MZ) sa preteno Srpskim stanovnitvom. U toku rata formirano je 21 brTO, 29. Odreda TO, 6. ZTO i GTO RSK. U ratu je uestvovalo oko 66.000 boraca. Naalost sve ovo to smo uradili moralo se platiti i ljudskim ivotima i ranama. Poginuo je 1.021, a ranjeno 1.682 borca. U ove podatke nisu uneti nestali sa Miljevake visoravni 28 boraca i poginuli i ranjeni pripadnici TO koji su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ. O konkretnim pitanjima organizacije, rukovoenja i komandovanja, obuci, statusnim pitanjima, organizaciji veze i uvek nezaobilaznoj temi pozadinskog obezbeenja i nansiranja i drugim vanim pitanjima govorie moji saradnici i dajem re naelniku Operativno- nastavnog organa GTO ppk Milanu Prtini. H v a l a SASTAV I RASPORED NAPRIJATELJSKIH SNAGA 83 a) Ukratko dati prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angaovane prema naoj granici i njihovu transformaciju u nove organizacione forme (Uglavnom objasniti graki prikaz sa karte): posebno izneti snage u bihakom okrugu. b) Pravci razvoja OS Hrvatske globalna podela MO, GS Hv, vidovi, rodovi, slube bezbednosti razvoj avijacije (nabavka aviona, kolovanje pilota) razvoj OMJ (nabavka tenkova, obuka, razvoj roda OJ) razvoj peadije, oklopno-meh. jedinice, artiljerije i ostalih rodova i slubi c) Ukratko izneti borbene i taktike mogunosti mirnodopskog kontigenta HV potpuna izgradnja zamiljenog razvoja OS Hrvatske trajat e sigurno 5-10 godina, reorganizacijom postojee vojske ve sada su u stanju org. 6-7 brigada sa oklopno- mehanizovanim bataljonima i veoma snanom artiljerijskom podrkom, za 6 mjeseci opremit e verovatno i planirane ostale brigade oklopom i artiljerijom uglavnom iz uvoza, obuenih pilota za MIG-ove imaju sada za 2-3 eskadrile, 83 Izlaganje pukovnika Miloa Krnjete. 82 mirnodopska koncepcija omoguava im brz razvoj, a raspored im je ve omoguio koncentraciju, to im omoguava brz, jednovremen i iznenadan napad na svim pravcima prema teritoriji RSK uz dejstvo avijacije i art. pa naim skladitima i spre. mobilizacije, elemente ove koncepcije napada e verovatno pripremati i uvebavati. d) Bezdedonosni problemi Svi bezbedonosni problemi uglavnom su rezultat jo neizgraenog sistema vlasti a posebno treba istaknuti: neizgraenost i nedostatak strunog kadra za popunu slube DB, u ovom trenutku ista sluba nije u stanju da se nosi sa obavetajnim slubama Hrvatske koja je popunjena starim kadrom koji je visoko profesionalan i injenica je da na teritoriji RSK djeluje vei broj agenata, subverzivnih elemenata i sabotera, koji e tek sada u miru pomagati konceptu osvajanja vlasti mirnim putem, jo nije zavren proces objedinjavanja slubi, treba jo uvezati SDB u ob. bezbednosni organ koji je za sada pri OS i MUP-u, treba formirati savjet za bezbednost Predsjednik Republike i ozakoniti rod slube, prisustvo na teritoriji vie naoruanih grupa van sistema koje nanciraju ljudi veoma sumnjivih motiva od kriminalaca do pohlepnika za vlast, sa njima se mora raistiti odmah i sve oruane formacije staviti pod kontrolu MUP-a. IZLAGANJE TRAJE 15`. OPTI PODACI O REPUBLICI SRPSKA KRAJINA 84 Podaci koje u izneti o RSK prikupljeni su od ZnTO i OpTO pa ako neko od njih nije potpuno taan on ima svoju svrhu i predstavlja osnovu za dalji rad na ovim pitanjima. Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km 2 i prostire se veim delom pravcem sever jug, a manjim delom zapad istok. Oblika je izduene elipse, to je sa aspekta odbrane nepovoljno. Sastoji se iz dve celine koje su meusobno odvojene. Prvu celinu sainjavaju: S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne povrine 11.402 km 2 , a drugu celinu sainjavaju: Istona Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne povrine 2.511 km 2 . Duina prve celine od HE Perua na jugu do s. Gradac na severu i dalje na istok do Brezova Polja iznosi oko 350 km, a druge od s. Apevci na jugu do Selske bare na severu iznosi 100 km. Najvea irina zone je od s. D. Zemunik do Orlovac tt 1485 i iznosi 86 km, a najmanja od s. Utica do Jasenovca i iznosi 4 km. Na teritoriji RSK ivi ukupno oko 400.000 stanovnika. Gustina naseljenosti je najmanja u Lici i iznosi 12 stanovnika na 1 km 2 , a najvea u I. Slavoniji, Z. Sremu i Baranji. Nacionalna struktura stanovnitva u RSK izgleda ovako: Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih 5%. Socijalnu strukturu stanovnitva uglavnom ini stanovnitvo koje se bavi poljoprivredom, karakteristino je da 89% stanovnitva u Lici ini poljoprivredno stanovnitvo, a i u ostalim regijama nije mnogo manji procenat. Komunikativnost je relativno dobra. Kroz Republiku prolazi magistralni put: Knin Korenica Slunj Karlovac, autoput kroz Zapadnu Slavoniju od s. Masi do s. Sl. Grabovac 84 Izlaganje pukovnika Milana Prtine. 83 ukupne duine 28 km i vie regionalnih puteva. Ukupna duina asvaltnih puteva u itavoj Republici iznosi 3.600 km. Pored asfaltnih kroz Republiku prolazi dosta makadamskih puteva ija je ukupna duina 2.600 km i umskih puteva ukupne duine oko 1.400 km. Duina eljeznike pruge koja prolazi kroz Republiku iznosi ukupno oko 670 km, a samo je delimino u funkciji. Republika Srpska Krajina je bogata umama ija povrina iznosi oko 530.480 ha. Prirodna bogatstva Republike su vrlo znaajna podloga za njen svestran razvoj. Najvee bogatstvo nae Republike su njene ume i stoni fond u zapadnom dijelu i itnica u istonom delu. Meutim nisu zanemarljiva i druga prirodna bogatstva kao to su: nafta, gas, boksit, ugalj i drugo. Veliko bogatstvo Krajine su njene prirodne lepote, a Plitvika jezera su njen biser poznat itavom svetu. Na teritoriji Republike postoji veliki broj proizvodnih kapaciteta kao to su drvno- industrijski, poljoprivredno-preraivaki, tekstilni, metalopreraivaki i drugi. Gledano sa aspekta odbrane zemlje ovi kapaciteti su nedovoljno razvijeni tako da se za proizvodnju i odravanje tehnike moramo oslanjati na SR BiH i SRJ pa i druge strane i prijateljske zemlje. Zdravstvena zatita stanovnitva je relativno dobra to omoguava preko 60 raznih zdravstvenih ustanova. Izneseni podaci o RSK nam govore da ova teritorija prua relativno nepovoljne uslove za odbranu, zbog svoje velike duine, a male irine odnosno dubine. Grupisanjem snaga na najvanijim pravcima stvaraju se uslovi za brzu i ekasnu mobilizaciju. Mala dubina teritorije stvara agresoru mogunost da je grupisanjem jakih oklopno- mehanizovanih snaga presee na vie manjih celina u najgoroj varijanti agresije. Meutim, i u tom sluaju odbrana ovih celina moe biti vrlo ekasna, uz dobro sadejstvo sa vojskom SR BiH postoje objektivno realni uslovi da se ova teorija brani i odbrani. TO RSK organizovana je u tabove, komande, jedinice i ustanove. Sa TO RSK komanduje GTO RSK koji broji u miru 288 ljudi ( 54 ocira, 35 podocira i 199 graanskih lica), a u ratu 1064 oveka (93 ocira, 131 podocira i 840 vojnika). GTO RSK komanduje preko ZnTO S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija, Z. Slavonija i I. Slavonija, Z. Srem i Baranja sa ukupnim brojnim stanjem u miru 737 (ocira 309, podocira 84 i graanskih lica 244) i u ratu 34.639 (ocira 3.910, podocira 1514 i vojnika 30.215). ZnTO dalje komanduju preko komandi brigada i OpTO sa jedinicama TO. Obuka TO odnosno srpske vojske izvodie se na dva naina i to: obuka regruta u NC u sastavu posebnih jedinica milicije i obuka ratnih jedinica na vojnim vebama i u van radne dane. Posebnu panju zajedno sa PJM moramo posvetiti obuci regruta u kom cilju smo i predloili MUP da se odrede i opreme za tu svrhu tri NC i to: Knin, Slunj i Erdut. Sada smo u fazi izrade formacija za ove centre i njihovom kadrovskom opremanju. Ovaj zadatak zajedno sa MUP-om moramo realizovati to pre kako bismo stvorili prostor i vreme za prijem prve partije regruta poetkom septembra. Ovom prilikom je vrlo vano istai da e osnovni zadatak tabova i komandi u miru biti obuka i priprema za odbranu RSK, i mi upravo od vas oekujemo na ovom planu veliku podrku. 84 Na osnovu usmenog nareenja komandanta GTO RS Krajina, dostavljamo vam pismenu informaciju o odbrani meureja r. Krka r. ikola, pre, u toku i nakon 21. 06. 1992. godine. 85 1.- Odbrana meurjeja r. Krka r. ikola (Miljevakog platoa) uspostavljena je od strane 9. korpusa KoV JNA, nakon estih upada DTG na pomenuti prostor i posle izvrenog napada i zaposedanja s. Nos Kalik i veeg dela platoa. U vie navrata preduzete akcije za ienje i oslobaanje teritorije u meureju r. Krka r. ikola nisu dale oekivane rezultate jer je prostor dobro kontrolisan vatrom sa objekta Mideno brdo. 28. 12. 1991. god. pripremljen je i izveden napad uz angaovanje jaih snaga korpusa, kojim je oien prostor miljevakog platoa, sruen most na r. ikola u rejonu Kljuice i izvreno plansko zapreavanje kritinih rejona na platou. Za odbranu i kontrolu teritorije angaovan je jedan motorizovani bataljon (1/592. mtbr Kumanovski) sa smanjenim brojnim stanjem ljudstva. Sve angaovane snage na ovom prostoru stavljene su pod komandu TG-1, koja je formirana kao privremeni sastav za izvrenje ovog zadatka. Odlukom Predsednitva SFRJ o povlaenju svih pripadnika JNA sa prostora koji su van SRJ, izvrena je transformacija 9.K i primopredaja njegove zone odgovornosti novoformiranom ZnTO Severna Dalmacija. U vreme izvoenja Kupreke operacije izvuene su znaajne snage 9. korpusa i najvei deo TG-1 (ojaani 9. okb) koje su bile prevashodno namenjene za izvoenje borbenih dejstava na irem prostoru Drnia. Izvlaenjem velikog broja AVL i nedolaskom predvienih AVL sa prostora SRJ i SR BiH, kao zamena za iste, rukovoenje i komandovanje jedinicama je preneto na RVS koje su nakon isforsiranog izvlaenja AVL 9. korpusa nepotpuno pripremljeni stavljeni u funkciju RiK b/d. U isto vreme forsiran je rad na pripremi i organizaciji primopredaje fronta snagama MUP-a RS Krajina i zatitnim snagama UN uz jednovremeni odliv izabranog dela pripadnika TO u posebne jedinice milicije. Sve aktivnosti prati osetan pad morala, nezadovoljstvo veeg dela borakog sastava i osipanje jedinica uz sve ee zahteve za dolazak na razgovore u jedinice odgovornih predstavnika vlasti i vojnog rukovodstva zaduenog za sprovoenje mobilizacije. Obilaskom jedinica istaknuti su problemi slabe popunjenosti ljudstvom, nedostatak cigareta i posebno naglaeno nezadovoljstvo cvetanjem ratnog proterstva i sumnja u ispravnost izvrene mobilizacije ljudstva, do pretnje da e itave jedinice krenuti na Knin da se obraunaju sa nosiocima takvog stanja. Novoformirani ZnTO Severne Dalmacije (u licu 3 AVL) bavio se RiK b/d, uvoenjem u dunost novodolih stareina i pripremom i organizacijom primopredaje fronta. Nedostatak kvalitetnih stareina posebno je izraen u traenju adekvatnih reenja za najodgovornije dunosti u komandama. Brigada TO (istiemo da su neposredno pre 21.06. bila upranjena mesta sva 3 komandanta brTO, i da su 2 aktivna potpukovnika tek primila dunost komandanta 1. i 3. brTO, dok dunost komandanta 2. brTO od tog vremena obavlja rezervni kapetan VES-a SnS1 86 ). Nasleene odluke i zadaci jedinica u sklopu odbrane dodeljenih zona reona su analizirane od strane komande ZnTO S.D. 87 uz nune korekcije bez mogunosti veih pokreta i 85 Izlaganje pukovnika Milana ilasa. 86 Sanitetska sluba. 87 Sjeverna Dalmacija. 85 pomeranja jedinica. Ovaj period karakterie mali broj ljudi i posluilaca na SRT i sistemima, pad morala i oputenost, duga statinost (pozicionost) na dostignutim linijama i nedovoljna popunjenost komandi i jedinica sa AVL. 2. Odbranu meureja r. Krka r. ikola preuzela je TG 88 -1 sastava 1. bTO/1. brTO ojaan sa hab 105 mm M-56, poab 76 mm M-42 ZiS i vodom OT M-60, podrane I i II KAG i AGVBR. TG-1 odreen je major Nikoli Mirko (RVS), dunost je primio od puk. Lisice Slavka. U komandi TG su se nalazili jo jedan ocir i 1 ml. ocir. Dunost komandanta 1. bTO je vrio kIkl. Bijeli Ljube. Ukupno angaovano ljudstvo je brojnog stanja 268 sa linim naoruanjem (AP, PM, M) i kolektivnim naoruanjem: 6 H-105 mm, 4 ZiS-a, 12 MB-82 mm, 6 MB 120 mm, 6 BsT 82 mm, 6 lansera POVR i 2 OT sa po 2 BsT 82 mm i 36 PPM polja i 1 meovito MP. 21.06.1992. godine brojno stanje TG-1 je 199, od ega na samom platou 136 a u irem rejonu objekta Trbounje 63 pripadnika TO. Odbrana je organizovana po metodi etnih i vodnih otpornih taaka, po reonima u okviru pravaca koji sa prostora platoa vode ka Drniu, s. iritovci i Oklaju. Neprijatelj je u toku 20/21. 06. 1992. godine izvrio ubacivanje snaga do jednog bataljona prihvaenog od strane hrvatskog ivlja (oko 600-800 civila) kojima je dozvoljen povratak i ivot na prostor platoa. Nakon ubacivanja i razvoenja snaga, jednim delom kroz minska polja, izvrio je jednovremeni prepad na elemente I b/e. i podrke TG-1 sa tendencijom stvaranja uslova za dalje dovoenje snaga i produetka dejstava na pravcima iritovci Oklaj i iritovci Drni s. ciljem izbijanja u ire reone Drnia i Knina. Postignutim iznenaenjem, nedovoljnom upornou odbrane i sporom intervencijom komandanta 1. brTO i pored snane podrke od strane komande ZnTO S.D., neprijatelj je uspeo naneti osetne gubitke u ljudstvu i zarobiti vei deo SRT TG-1. Prema jo uvek nepotpunim podacima: poginulo je 15 pripadnika TO zarobljeno je 17 pripadnika TO, a kao nestali se vode 24 pripadnika TO uz verovatnou traginog stradanja istih. Neprijatelj je preko prisutnog hrvatskog ivlja prikupljao podatke o stanju i b/g TG-1, otkrio prolaze kroz MEP, sistem obezbeenja i veze, kroz svakodnevne kontakte uticao je na oputanje i poputanje panje i umanjivanje mera BiSZ. Kod pojedinih jedinica je samovolja i oputanje do granica minimiziranja budnosti i borbenog obezbeenja do svoenja istog na klasino straarsko obezbeenje od 1-2 straara, i ako se radi o jedinicama na prednjem kraju odbrane. Ni jedna jedinica nije pruila potpuni otpor osim grupe od 8 posluilaca hab 105 mm i 2-3 manje grupe u okviru eta u toku povlaenja, ime su smanjene mogunosti za intervenciju i deblokadu. Preduzetu intervenciju komandanta 1. brTO pored iznetog, oslabila je i neodlunost angaovanih snaga posebno jedinice VP i voa milicije Drni. Od dejstva artiljerije koja je angaovana s ciljem podrke angaovanih snaga u intervenciji i dejstva po novodovoenim snagama neprijatelja u reonima koncentracije, neprijatelju su naneti veliki gubici to potvruju sluani razgovori u kojima komandiri i komandanti ZNG trae obustavljanje dejstva zbog velikih gubitaka. 88 Taktina grupa. 86 3. Operativni centar G TO RSK je prvu informaciju, o dejstvima na prostoru zone odgovornosti TG-1, dobio u 09.20 asova 21. 06. 1992. godine (za zakanjenjem od 5 asova). Usled prekida veza, koji je izvrio neprijatelj s ciljem otsecanja jedinice, informacije o dejstvima su bile zakasnele, nepotpune i protivrene. Odmah je nareeno komandantu 1. brTO potpukovniku Rodi ivku, da formira oklopno-mehanizovanu BG 89 i krene u intervenciju, sagledavanje stvarnog stanja i podnoenje predloga za dalja dejstva. KAG 90 i AGVBR 91 je na bazi prikupljenih podataka otpoela podrku blokiranih snaga i snaga koje su krenule u intervenciju. U OC 92 G TO RSK odmah je formirana grupa za RiK 93 na elu sa komandantom ZnTO S.D. 94 ojaana sa stareinama iz G TO RSK. Na KM 95 TG-1 odmah je upuena grupa stareina iz G TO RSK na elu sa PkPo 96 puk. Pupavac Miloem, sa zadatkom sagledavanja stvarnog stanja i pruanja neposredne pomoi i podrke komandantu 1. brTO. Intervencija formirane oklopno-mehanizovane grupe nije potpuno uspela zbog odbijanja nareenja gore pomenutih jedinica da idu dalje u dejstvo, to je ogolilo tenkove i OT 97 i dovelo do pogaanja elnog tenka, nakon ega su se i oklopna borbena vozila povukla. U 13.30 asova je nareena opta mobilizacija OpTO Knin i Drni. U 13.40 asova je nareena opta mobilizacija Vojnom otseku Knin, uz prethodnu gotovost i pokret ojaane tenkovske ete iz Benkovca. U 16.00 asova je komandant 1.brTO izvestio o neuspehu intervencije i razlozima neuspeha iste. Odlukom komandanta G TO RS Krajina formirana je grupa stareina na elu sa komandantom i u 19.20 asova ista je stigla na objekat Trbounje. Komandant brigade je prethodno dobio nareenje da primi izvetaj sa stanjem u 19.00 asova sledee sadrine: ko ga je napao i sa kolikim snagama; kako se branio i kojim snagama; rezultati napada neprijatelja po rejonima i objektima; rezultati nae borbe; predlog odluke za dalja dejstva. Opta je konstatacija, da je komandant brigade ispustio situaciju van kontrole, da deluje odsutno i da nije u stanju da nastavi RiK daljim dejstvima. Komandant G TO RSK je na licu mesta preduzeo mere za saniranje nastalog stanja kroz imenovanje odgovornih stareina i pripreme za dalja dejstva. Planirani protivnapad je odloen za 24 asa iz razloga to su izostali rezultati mobilizacije i spremnost pojedinih jedinica za angaovanje u istom. 89 Borbena grupa. 90 Korpusna artiljerijska grupa. 91 Artiljerijska grupa viecjevnih bacaa raketa. 92 Operativni centar. 93 Rukovoenje i komandovanje. 94 Zonski tab TO Sjeverna Dalamacija. 95 Komandno mjesto. 96 Pomonik komandanta za pozadinu. 97 Oklopne transportere. 87 I ako sa minimalnim snagama, naknadno izvedeni protivnapad sa ogranienim ciljem, uspeno je presekao i osujetio dalje namere neprijatelja za preduzimanjem operacije irih razmera za zauzimanje Oklaja i Drnia, izbijanje u iri rejon i neposrednog ugroavanja grada Knina. Neprijatelj je primoran da pree u odbranu, a dejstvom VBR 98 Orkan po izabranim ciljevima spreilo je neprijatelju dovoenje i koncentraciju snaga za izvoenje napadne operacije. Nakon odluke Vlade RS Krajine o proglaavanju opte mobilizacije, poboljane popune jedinica i uspeno izvedenog protivnapada stabilizovan je front i znatno je podignut moral i ukupna b/g komandi tabova i jedinica na ovom prostoru. ORGANIZACIJA VEZA I PROBLEMI EKSPLOATACIJE ISTIH 99 Gospodo, kroz ovo moje pitanje, namera mi je da vas ukratko upoznam o problemima organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajina, kao i predlozima, kako i na koji nain razreiti iste. Naime, poznato vam je da je sistem PTT veza maja meseca 91. godine naruen u potpunosti na itavoj teritoriji nae Republike. Pre naruavanja pomenutog sistema veze su ile preko ibenika, Zadra, Gospia i Siska. Po naruenom sistemu, nuno je bilo svesti sve optine na Severno-dalmatinskom, Likom prostoru preko pote u Kninu, a optine na Banijskom i Kordunskom prostoru na centralu u Banja Luci. Pristupilo se organizaciji veza na relaciji Knin B. Luka preko 34 kanalnog sistema za potrebe organa vlasti na relaciji Knin Banija i Kordun. Na relaciji Knin Beograd organizovano je 60 kanala veze. Tako imamo situaciju koja je i danas da pomou podzemnog kabla tkz. CENTRAL prema Beogradu imamo 90 kanala veze koji od Banja Luke ka Beogradu idu RR trasom. Na relaciji Knin B. Luka ovi kanali idu po podzemnom kablu koji prolazi kroz muslimanska naselja Velagi, Jajce i druga gde je izloen kidanju od strane muslimana, to je zadnje vreme esta pojava. Da bi se ovo izbeglo, marta meseca pristupilo se izradi RR trase preko RR vorita (P. 100
Gore, Z. 101 Gore, Pljeevice, elavca i Promine) pomou 120 kanalnog sistema koji je sveden u STC 102 nae komande. Ovaj posao je zavren skupa sa uvezivanjem kninske pote i STCV 103 . Maja meseca 92. godine G VJ (Uprava veza) izdala je naredbu da sva ST V 104 skupa se ST CV u Kninu prelaze u nadlenost Vlade RS Krajina. Pomenute ST V (Zrinjska gora, Petrova gora, Pljeevica, elavac i Promina) su osnovna kima sistema veza u R.S Krajina. Sa ovakvim reenjem, naa Republika je dobila mogunost da oivi u potpunosti PTT saobraaj na itavoj svojoj teritoriji. 98 Viecjevni baca raketa. 99 Izlaganje pukovnika Aleksandra Vuletia. 100 Petrova. 101 Zrinska. 102 Sredinji telekomunikacijski centar. 103 Stacionirani centar veze. 104 Stacionirana vorita veze. 88 Kroz napred izneto namera mi je bila da vas upoznam sa naporima koji su uinjeni na planu realizacije RR 105 veza u Republici. to se tie ostalih vrsta veza u Republici kao to su: radio i telefonske veze, miljenja sam da su one dosta loe razvijene. Sistem K. 106 zatite informacija u svim strukturama drutva nae Republike za sada jedino funkcionie po liniji TO i MUP-a to bi trebalo takoer regulisati da to bude jedinstven sistem u Republici. Sa stanovita RiK od strane Vlade Republike nameu se dva problema i to: a) neophodno je potrebno razmotriti i regulisati tkz. alternativni sistem veza za potrebe neprekidnosti RiK Vlade Republike. b) razmotriti i odrediti rezervnu lokaciju komandnog mesta Vlade u sluaju da se ista mora premestiti i samim tim, to komandno mesto urediti i uvezati sa stanovita veza u cilju uspenog RiK sa svim segmentima drutva u naoj Republici. PROBLEMI: a) Vlada RS Krajina da precizira u ijoj e nadlenosti bit StCV 107 (kao to su vorita veze i sam STC ovde u Komandi (da li je to u nadlenosti GTO, MUP-a ili PTT direkcije). b) Da se u sastavu ministarstva za saobraaj i veze u Vladi Republike odredi odgovarajui organ ili telo koje bi u svojoj nadlenosti u ime Vlade, sva napred nereena i potrebna pitanja iskljuivo razmotrila i razreila posebno kada se radi oko preraspodele odreenog broja kanala u RR vezama za potrebe svih struktura drutva u Republici. Moje miljenje i predlog za razreenje nekih od problema: predlaem da se StCV stave u nadlenost MUP-a s obzirom na njegovu ulogu i zadatke u miru koje izvrava, to je jedno i drugo sa stanovita intervencija na voritima, mislim da je najopremljeniji u pogledu tehnike u svim vremenskim uslovima. sa stanovita odravanja svih vrsta veza i saobraaja u R.S Krajina, nemogue je uspeno realizovati i udovoljiti svim strukturama drutva bez planske raspodele i uvida u tehnike mogunosti svih potencijala drutva koje bi se vodilo u Ministarstvu za saobraaj i veze, uz saradnju sa organima veze tabova TO, MUP-a i predstavnicima PTT direkcija. svi sistemi koji su sada u dejstvu posebno RRV 108 su dosta sloena i zahteva njihovo odravanje i poznavanje, mi takav kadar nemamo to iziskuje hitno izbor kadra i uputiti isti na obuku u Beograd kako ne bi doli u situaciju da nam se sistem raspadne. Ja sam imao toliko, hvala. STATUSNA PITANJA PRIPADNIKA TO 109 Nakon odluke o naputanju jedinica JNA sa teritorije RS Krajina i formiranja tabova i jedinica TO pojavljuju se mnoga problemska pitanja, koja su bitna za funkcionisanje komandi, tabova i jedinica i za reavanje statusnih pitanja AVL i GL na slubi u TO. 105 Radio relejni. 106 Kriptozatite. 107 Stacionirani centar veze. 108 Radio-relejna vorita. 109 Izlaganje pukovnika Slavka Bige. 89 Ja u pokuati odreni broj tih nereenih pitanja da vam prezentiram i ponudim reenja, a za odreen broj e to uraditi moje kolege kao struna i odgovorna lica i nosioci tih poslova. Pitanja koja nisu reena: 1. Dimenzioniranost vojske RS Krajina U sklopu ovog pitanja potrebno je reiti formacije komandi, tabova i jedinica po mirnodopskoj i ratnoj formaciji a nakon toga regulisati statusna pitanja AVL i GL na slubi u TO jer to nije regulisano. Rat se zavrava, sledi demobilizacija jedinica, meutim nije reeno pitanje regrutovanja, vreme trajanja obuke, nisu uraeni Programi BoiV i formacije centara za obuku, mob. razvoj istih, nije odreena lokacija centara i u ijoj su nadlenosti. Centre je potrebno formirati i popuniti ljudstvom i obezbediti materijalnu bazu obuke. 2. Potrebno je doneti odluku o formiranju vojnih bolnica u Vukovaru i Petrovoj Gori u miru i ratu kao i Centra za medicinsku rehabilitaciju vojnih invalida u Topuskom. 3. Nakon naputanja komande i jedinica 9.K i predaje objekata ostalo je nereeno pitanje raspodele organizacijskih celina kome pripadaju stacionarni centar veze Radio-relejna vorita Raunski centar Biblioteka Filmoteka Ekspedicija Stambeno-garnizoni organ sa ustanovom za upravljanje, korienje i raspolaganje stambenog fonda Ambulante 1 i 2 Na predlog je da SCV i RR vorita i ambulantu u severnoj kasarni preuzme MUP-a, a ostale celine da budu u sastavu GTO RSK. 4. Sa 2.06.1992. godine 9.K JNA je formalno prestao da egzistira i njegovu nadlenost je preuzeo ZnTO Severna Dalmacija. Ujedno kompletnu odgovornost za celu RSK preuzela je TO i PJM. U meuvremenu, u SRJ izvrena je transformacija OS, odnosno JNA u vojsku SRJ. Republika Srpska Krajina iz poznatih razloga nije ula u sastav nove Jugoslavije. Obzirom da ima svoje oruane snage a JNA odnosno SFRJ vie ne postoje, neophodna su odreena pravila ponaanja i pravila o meusobnim odnosima u toj oruanoj formaciji. Pravila iz JNA se nisu mogla preuzeti zbog novih specinih uslova u tim novim jedinicama. Uz navedeno, formirale su se dve specine organizacione celine i to: TO sa iskljuivom vojnom organizacijom, formacijama, nazivima jedinica i inovima, i PJM sa formacijama i nazivima jedinica kao u TO a rukovodni dio odnosno komanda prilagoenog oblika u odnosu na TO. Umesto inova su zvanja i funkcionalne oznake to sve asocira na specini dio upravnog aparata. TO ima podlogu u Ustavu i Zakonu o odbrani, a PJM ima podlogu u Ustavu i Zakonu o unutranjim poslovima. Ustav i Zakoni daju samo osnovu za formiranje i postojanje sa utvrenom svrhom, odnosno ciljem (uvanje i ouvanje teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i sl.) a funkcionisanje i svakodnevni ivot i rad nisu niim regulisani. 90 Meusobni odnosi i odnos komandovanja i rukovoenja moraju biti propisani i tano utvreni, te ostali odnosi prema treima moraju biti jasni, obzirom na nivoe nadlenosti i ovlaenja po nivoima. Miljenja smo da je najpodesnije kao osnov uzeti Zakon o slubi u OS s tim da se uzmu u obzir specinosti novog organizovanja i njihove subordinacije. Mi smo pristupili izradi Pravilnika o osnovama slube u TO i posebnim jedinicama milicije. Taj Pravilnik je neophodno razmotriti i to pre, sigurno uz eventualne korekcije, usvojiti i po istom odrediti statusna pitanja AVL i GL. Nama su potrebni Zakoni da bi ih mogli sprovoditi. Zbog svega neregulisanog pojavljuje se niz problemskih pitanja kojim su nai pripadnici optereeni. 4.1. Status AVL koji su upueni iz SRJ i SR BiH na privremeni rad u TO RS Krajina. Naime, kod upuivanja stareina na privremeni rad od strane najmerodavnijih reeno je da svi pripadnici zadravaju status stareine u vojsci SRJ, te da je njihov boravak u jedinicama TO privremen. No, u zadnjih nekoliko meseci tumaenja su se menjala od prvo izreenog do toga da sa vojskom SRJ nemamo nita. Ovako nedenisano stanje pokolebalo je mnoge pripadnike roene na teritoriji RSK a na slubi u SRJ ili SR BiH da se ne odazovu naem pozivu. Po ovom pitanju mora se zauzeti jasan stav jer mnoge stareine u SRJ i SR BiH formirale su porodice, reila mnoga ivotna pitanja a zbog nedenisanosti statusa ispadaju izdajnici, a sigurno nisu, to ne znai da nema i takvih. 4.2. Status AVL koji su ranije boravili na teritoriji RS Krajina, a premeteni u jedinice TO RSK. Kod veine pripadnika situacija je potpuno obrnuta od prethodne kategorije. Gotovo svi su reili mnoga ivotna pitanja, te im je interes da ostanu trajno da ive i rade na ovim prostorima, ali isto tako im je od ivotne vanosti da imaju sigurno reena statusna pitanja. 4.3. Statusna pitanja stareina primljenih po ugovoru Znatan broj AVL se nalazio na slubi u JNA po ugovoru. Nekima od njih ugovor istie u dogledno vreme, pa vas molim da se razjasni kako postupiti sa istima. Predlaem da kod ove kategorije izvrimo selekciju jer u nedostatku kadra ubacili su se mnogi koji ne zasluuju da budu stareine. S tim u vezi neka komandanti jedinica izaberu kvalitet koji im je zaista neophodan. To isto predlaem i za vojnike primljene po ugovoru. Posebno ne bi isticao da nae pripadnike ine i AVL roeni u SRJ ili SR BiH, te njihov status i perspektiva. 4.4.- Poseban problem predstavlja kategorija GL koja su bila na slubi u JNA, a ostala su na teritoriji RS Krajina. Njihovo pitanje takoer nije reeno jer na teritoriji RS Krajina imamo mnogo vei broj GL nego li formacija TO predvia angaovati u svom sastavu. Nemam nameru da iznosim da bez njihovog uea jedinice sigurno uspeno ne mogu izvravati borbene zadatke. 91 S tim u vezi predlaem da se prema istima posveti duna panja i da im obezbedimo radno mesto u naim redovima. No, ovo je prilika kada moemo raskrstiti sa neradnicima i sa istima ne zasnivati radni odnos. Ponavljam, ova kategorija lica je gorui problem i pod hitno ga treba reiti. Molim vas da sa Vladom SRJ naete reenje za sve navedene sluajeve. 4.5.- Zdravstveno socijalna zatita AVL, GL i lanova njihovih porodica Ukupnim promenama u naoj zemlji (bivoj SFRJ) susreli smo se i na teritoriji RSK sa problemom zdravstvenog osiguranja i penzijsko invalidskog osiguranja. Zdravstvenu zatitu AVL i lanova porodica, zavisno od mesta slubovanja, bilo je razliito i reeno. U mestima gde nije bilo vojnih zdravstvenih ustanova oslanjali smo se na MC to mislim da treba nastaviti i u budue. Problem nam ini penzijsko invalidsko osiguranje. To nije regulisano sa AVL, a i GL se ne uplauje ve due vreme. 4.6.- Pitanja napredovanja AVL Zbog nedostatka Zakona i podzakonskih akata koji reguliu ovu problematiku u srpskoj vojsci RS Krajina esto smo u dilemi oko nadlenosti donoenja akata po ovom pitanju. Ako pak primenjujemo Zakon o slubi u OS SFRJ koji e biti van snage po izradi Zakona SRJ sve predloge koje smo upuivali nismo dobili povratnu informaciju. S tim u vezi mora se ubrzati proces donoenja normativnih akata i obezbediti njihovo priznanje od strane SRJ kako bi nam doneena akta bila priznata od strane istih. Naime, radi se o tome da ukoliko vrimo proizvoenje unapreenje AVL moramo obezbediti da se priznaju u SRJ. 4.7.- Pitanje usavravanja kolovanja stareinskog kadra te njihovo zanavljanje Nesumnjivo je da svaka armija sveta neprestano vri modernizaciju svojih OS. Ako mislimo donekle da pariramo, sistemu usavravanje i kolovanja mladog stareinskog kadra moramo dati adekvatno mesto. Prirodni odliv stareinskog kadra takoe iz godine u godinu e se poveavati tako da moramo misliti o mladim kadrovima. Predlaemo da se potreban broj omladinaca upuuje u VA SRJ za potrebe RSK. 4.8.- Pitanje popune formacijskih mesta po mirnodopskoj formaciji sa rezervnim stareinama i njihov status. Kako je MF 110 predvieno da se vei broj formacijskih mesta popuni sa RVS 111 neophodno je razreiti njihov status. Formacijom je odreen in i Pg 112 . Da li imenovani treba da prima prinadlenosti stareine ili pak prava ostvaruje na osnovu stepena strune spreme. Ako ima status stareine onda emo doi u situaciju da stareina sa SSS ima prinadlenosti AVL to nije u redu. 110 Mirnodopska formacija 111 Rezervni vojni starjeina. 112 Platna grupa. 92 Ako pak ima prinadlenosti strune spreme onda AVL i RVS na istoj formacijskoj dunosti imaju razliite prinadlenosti to e imati svoje negativne posledice. Zato je neophodno da se ovo pitanje regulativnim aktom precizno regulie. 4.9.- Pitanje nadoknada zbog razliitih situacija u kojima se zatie AVL, odnosno uveanih trokova po raznim osnovama. Pravilnikom o naknadi putnih i drugih trokova u Jugoslovenskoj narodnoj armiji regulisana su sva pitanja vezana za uveane trokove kome je izloeno AVL u odgovarajuim situacijama. Neophodno je reiti da li i dalje ostaju na snazi ili treba pak doneti novi, prilagoen naim materijalnim mogunostima. Verovatno e se pojaviti jo pitanja koja emo reavati u narednom periodu a vezano za status pripadnika TO. 5. Regulisanje stanja pripadnicima koji su uestvovali u ratu Borci koji su uestvovali u ratu trae potvrde o ueu. Ovi zahtevi e se koristiti u razne svrhe. Potrebno je regulisati od kada i do kada, za koje kategorije i lica raunati uee u ratu. Ovdje treba obuhvatiti AVL, GL na slubi u JNA (sada u TO) i mobilisane v/o i rez. stareine. ta uee u ratu znai za penzijski sta. Mislim da ova pitanja mnogo obavezuju i trae hitno reenje. Sledee o emu bih vas elio upoznati i prezentirati na predlog je takoer znaajan i trai da se to pre rei, a to je: 1. PREDLOG OZNAAVANJA a) na kapi: u krugu zastava RSK u pozadini ukrteni maevi u krugu zastava RSK na kojoj je ispisano VOJSKA RSK, takoer sa ukrtenim maevima u pozadini u krugu trobojka RSK Predlaem da se usvoji druga varijanta: b) oznaavanje inova: 1.- inovi bi ostali po nazivu kao do sada od vodnika do generala. 2.- Oznaavanje: kao do sada 2. PREDLOG OSLOVLJAVANJA Nesumnjivo je da teimo ujedinjenju RSK i SR BiH, a potom njih u zajednicu Savez srpskih drava, s tim u vezi predlaem njihova reenja, a to su: I VARIJANTA (SR BiH) oslovljavanje samo po inu, kao npr: a) major, kapetane, vodnie, itd., b) majore Petroviu, vojnie Markoviu, itd. II VARIJANTA (SRJ) oslovljavanje po inu uz pridjev gospodine, kao npr. gospodine generale, itd. 3. PREDLOG TEKSTA SVEANE ZAKLETVE nudimo tri varijante koje su vam date na uvid. 93 POZADINSKO OBEZBEENJE 113 Do poetka rata i oruanih sukoba TO RS Krajina je organizacijski bila u sastavu TO SRH, preko koje je reavano izmeu ostalog i kompletno pozadinsko obezbeenje. Poetkom rata TO RSK se meu prvima zajedno sa milicijom stavila na stranu naroda kojeg je ilegalno, polulegalno i konano legalno naoruavala i pripremala za rat. Poto je TO na ovim prostorima bila vrlo skromno opremljena i naoruana uglavnom trofejnim, lovakim i drugim loije kvalitete naoruanjem, sluajno ili namerno, bila prinuena da zatrai pomo od JNA koju je u poetnom periodu manje dobijala, a sa kasnijim razvojem situacije sve vie. Stupanjem JNA u otvoren rat sa ustaama i masovnim odzivom stanovnitva u JNA i TO (brigade, odrede) stvoreni su uslovi za zajedniko pozadinsko obezbeenje jedinica JNA i TO. Dakle brigu o jedinicama TO RSK preuzele su pozadinske baze korpusa, vojne oblasti i uprave SSNO iji su kapaciteti bili dovoljni za opremanje jedinica TO kako neborbenim tako i borbenim potrebama. Popunjenost jedinica JNA sa MTS kretala se u proseku od 95 100%. 1. TEHNIKO OBEZBEENJE U periodu od 15. 09. 1991. godine tehniko snabdevanje je vreno sa mirnodopskim sastavom a u daljem izvrena je mobilizacija dela RJ, tako da su se adekvatno mogle pratiti narasle potrebe za PoOb 9.K sa ojaanjima. Za realizaciju TSn jedinica bila su odreena sledea skladita i to: 2. SkM (Golubi), 3. SkPg (Kosovo), 4. SkPg (Lika Kaldrma) i 5. SkRD i Osr (Knin Golubi) i 993. PoB B. Luka. Nakon otpoinjanja b/d u zoni odgovornosti 9. K sa ojaanjima izvrene su i adekvatne pripreme za PoOb svih jedinica na tom prostoru. Radi toga to nisu bili razvijeni elementi PoOb u jedinicama princip dotura je u 85% sluajeva bio od sebe. Neposredno pre poetka izvoenja b/d raspolagali smo ukupno sa sledeim rezervama MS i to: 9.707 t municije, 6.789.000 lit. dizel goriva D-2 i 4.700.000 lit motornog benzina MB-86. Ovaj nivo RMR je povean kada je stvaranjem uslova izvuen deo rezervi iz ugroenih garnizona i skladita. U toku izvoenja b/d (period 01.09.1991. 20.07.1992. god.) utroene su sledee koliine i vrste RMR: 9.208 tona municije, 6.725.000 litara D-2 i 3.200.000 litara MB-86. Usled izvoenja b/d i naruavanja redovnog snabdevanja a u cilju odravanja proizvodnje u najnunijem obimu na teritoriji RSK, a po nareenjima komandi (VPO, 9. K, 2. VO i GTO RSK) vreno je snabdevanje RO i ustanova sa pogonskim gorivom. Za popunu i formiranje novih jedinica 9. K izdate su zakljuno sa 20.07.1992. godine sledee koliine naoruanja: peadijsko naoruanje. . . . . . . . . . . . 22.930 kom minobacaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 kom topova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 kom ostala oprema za naoruanje . . . . . . . . 10.069 kom 113 Izlaganje pukovnika Miloa Pupovca. 94 Nakon blokade svih dotura od SRJ ubrzano su se poele smanjivati rezerve pogonskog goriva, akumulatora i guma. U tom periodu izvren je i zadnji prijem oko 700.000 litara D-2 iz skladita Podlugovi Ilija. Sadanje stanje RMR 114 Nivo sadanjih rezervi je dosta nepovoljan pa i kritian za neke vrste RMR. Najkritinija situacija je sa PgMS 115 gde je uskladitena ukupno sledea koliina: 464.000 litara D-2 od ega 162.000 u SkPg L. Kaldrma i 1.587.000 litara motornog benzina MB-86 od ega 1.030.000 litara u SkPg Lika Kaldrma. Nepovoljan je i nivo rezervi prateih pogonskih sredstava svih vrsta jer predstoji konzervacija i smetaj tehnike. U skladitima 75. PoB TO nema zatitnog ulja opte namene pa se konzervacija naoruanja vri sa uljem za konzervaciju motora (UKM-30), dok je nivo rezervi svih vrsta hidraulinih ulja vrlo nizak (kritian). Stanje rezervi municije i MES 116 je nepovoljno za pojedine vrste municije i to: za H-105 mm (TFG), MB-120mm (TF i LTF), BsT-82, PT top 100 mm T12 (TFG), raketa 128 mm (TF) te PT raketa Maljutka. Deo municije optereuje ukupne rezerve i ini balast jer nema orua T-155 M2 i municija za neperspektivna oruja orua u koliini od 1.093 tone. Stanje rezervi naoruanja je sledee: peadijsko naoruanje. . . . . . . . . . . . . 2.380 kom Nakon deblokade kopnenog puta za SRJ primljeno je 400.184 lit. D-2 i 159.598 lit MB- 86 to je donekle olakalo probleme redovnog snabdevanja jedinica, ali nije reeno pitanje rezervi za neki dui period. Na osnovu dosadanjeg iskustva o utroku RMR kao i uzimajui u obzir sadanje stanje RMR kao i potrebe RSK (50.000 ljudi za 90 d/r 117 ) potrebno bi bilo izvriti popunu 75. PoB TO sa sredstvima kao u prilogu br. 1 118 . 3. SANITETSKO OBEZBEENJE Do 20. 09. 1991. god. sanitetsko skladite je bilo u formacijskom sastavu CMU 119 Split kao 2. SnSk 120 vojne apoteke CMU. Dana 21. 09. 1991. godine SnSk je mobilisano i ulo u sastav 405. PoB. Mobilizacijom ove jedinice stvoreni su optimalni uslovi za prijem, uskladitenje i snabdevanje jedinica i ustanova u zoni nadlenosti 405. PoB sa sanitetskim i veterinarskim sredstvima. Do poetka izvoenja b/d popunjenost Mr u SnSk bilo je vrlo dobro. Jedinice su bile popunjene sa 100% SnMS za borbene potrebe i zdravstveno zbrinjavanje. 114 Ratne materijalne rezerve. 115 Pogonska materijalna sredstva. 116 Minsko eksplozina sredstva. 117 Dana rata. 118 Prilog nije pronaen uz izvornik. 119 Centralna medicinska ustanova. 120 Sanitetsko skladite. 95 Operativna uprava pozadine SSNO je donela odluku o nivou rezervi SnMS za potrebe SnS1 ZnTO, i iste smeste u PoB i to: SnK 121 111 . . . . . . . . . . 26 kom SnK 102 . . . . . . . . . . . 6 kom SnK 102 . . . . . . . . . . . 5 kom SnMS 122 medicinska oprema SnMS medicinska oprema i gotovi lekovi (refua) VtMS 123 i VtK 124 14 Sadanji nivo rezervi SnMS i VtMS ne zadovoljava potrebe, a postojei kompleti su narueni izdavanjem dela sredstava. 2. INTENDANTSKO OBEZBEENJE Na poetku borbenih dejstava popunjenost svih nivoa rezervi (rezerve Vrhovne komande, rezerve VPO i prelazne ekonomske rezerve) bile su zadovoljavajue i iznosile oko 98% ili oko 4.800 tona artikala hrane i 5.280 tona ostalih InMS 125 . U svim rezervama raspolagali smo sa oko 25.000 kompleta int.opreme za vojnike KoV-a 126 . Takoe smo imali oko 4.500 kompleta zatitno-radne odee. Zahvaljujui pretpostavljenoj komandi do 30.04.1992. godine primili smo oko 5.800 tona raznih InMS i time uspeno izvrili sve zadatke InOb 127 jedinica. Primljeno je u toku novembra i decembra meseca iz naputenih garnizona oko 1.100 tona InMS. U vremenu od 01.09.1991. godine do 20.07.1992. godine utroeno je oko 90% svih rezervi koje smo imali na poetku b/d, tako da danas raspolaemo sa jedva 10% svih pripadajuih rezervi. Da bi izvrili popunu propisanih nivoa rezervi i obezbedili potrebne artikle hrane za 90 d/r, potrebno je oko 4.970 tona. Potrebno je oko 85 tona potronog materijala za linu higijenu, 54 tone cigareta, 1.000 m 3
drva ogrevnog. Od ostalih InMS potrebno je: komplet za jednog kuvara 7 kompleta; koulja voj. letenja 5.200 kom; pantalone voj. letnjih 10.000 kom; cipela sa pov. saricama 1.600 pari, arapa voj. smb 10.400 pari; perhloretilen 5 tona. Kritina InMS koja trenutno nedostaju su: brano 300 t; pasulj u zrnu 268 t; kvas pekarski 10 t; pirina u zrnu 112 t; eer u kristalu 172 t; so kuhinjska 120 t; kafa surogat 4 t; marmelada 108 t; mleko u prahu 25 t; paprika u prahu 1,8 t; dodatak jelu 8 t; biber u zrnu 1 t; cigarete 10 t. 121 Sanitetski komplet. 122 Sanitetska materijalna sredstva 123 Veterinarska materijalna sredstva. 124 Veterinarski komplet. 125 Intendantskih materijalnih sredstava. 126 Kopnene vojske. 127 Intendantskog obezbjeenja. 96 Cipele sa povienim saricama 1.600 pari; arape voj. smb 10.400 pari; koulja voj. letnja smb 5.200 kom; pantalone voj. radne 360 kom; bluza voj. radna 360 kom. Ovakav sistem uspeno je funkcionisao u toku itavog rata, meutim, povlaenjem savezne vojske i dela njene tehnike (9. 10. i 5. K) i stvaranjem vojske RSK (TO) ostali su nereeni mnogi problemi koji se tiu pozadinskog obezbeenja. Odlaskom vojske SRJ narueni sistem pozadinskog obezbeenja, preuzeo je GTO RSK. Da bi ovako nepovoljan sistem pozadinskog obezbeenja ublaio formirao je pri zonskim tabovima pozadinske baze, a pozadinska baza 9. K prerasla je u PB 128 GTO. Struni sastav izvrnih organa u pozadinskim bazama i jedinicama u poetnom periodu rata nije mogao obavljati sve strune zahvate na MTS. Mobilizacijom strunih kadrova raznih prola iz RO stvoreni su znatno bolji uslovi i struni rad u izvrnim organima izvodei radove stacionarno u bazi i preko pokretnih radionica na ratitu izvravala je najsloenije radove pa ak i one za koje su neophodni remantni kapaciteti. Ovakva organizacija poela je vrlo brzo da daje rezultate, ali je usledila poznata blokada koja se vrlo negativno odrazila na pozadinsko obezbeenje. U takvoj situaciji GTO je izvrio analizu stanja MTS na teritoriji RSK, a zatim preraspodelom u okviru zona stabilizovao sistem PoOb. Poto se ceo privredni sistem naao u blokadi i pretila opasnost od totalnog kolapsa ovaj tab je preduzeo mere da se pomogne privredi iz ovako skromnih materijalnih rezervi. Da bi smo ove probleme razreili potrebno je zanoviti i obezbediti rad postojeih proizvodnih kapaciteta (za proizvodnju municije granata i mina za MB u Teslingradu). Izvriti otkup mesa i stvoriti robne rezerve koje uvati u hladnjaama ili stonim fondovima. Ovom prilikom navodim samo neke pokazatelje: Za rad privrede RSK do sada su od strane jedinica JNA (korpusa i 405. PoB) i GTO izdate sledee koliine goriva: etve kosidbe izdato je 1.137.000 lit D-2, 332.000 1 MB-86 i 600 t za rob. rezerve (prikaz na foliji broj 1), pored ovoga za potrebe raznih slubi i uslunih delatnosti dnevno se izdaju velike koliine goriva. Srpska vojska (TO) RSK se u svemu oslanjala na kapacitete vojske SRJ, ali sada iz poznatih razloga vie to ne moe pa se nameu veliki problemi koje ova Vlada mora razreiti. 1.- Moraju se izmiriti obaveze koje su nastale tokom rata (jer mnoge RO ne ele da vre isporuku robe dok se ne plate potraivanja, a ona iznose oko 500.000.00 novih dinara). 2.- Financiranje TO odnosno srpske vojske RSK, a ta sredstva nisu mala, samo za plate v/o za mesec juli iznosi 950.000.000 dinara, plate zaposlenih u TO od 07.-12.92. godine trebae 391.000.000 dinara, trokovi za redovnu delatnost do kraja godine iznosie 160.000.000 dinara, jednokratna pomo porodicama poginulih boraca 100.000.000 dinara (folija br. 1). 3.- Zanavljanje materijalnih rezervi (goriva, maziva, artikli ishrane, rezervni delovi) i SnMS. 4.- Raspodela nepokretne imovine bive JNA koja je ustupljena Vladi RSK, a ova nije donela odluku o preraspodeli ove imovine, (stanovi, domovi JNA, biblioteka, ambulante) poseban problem u okviru stambene problematike je nastavak radova na stambenim objektima ija je gradnja zapoela, a SSNO 129 ne moe da dalje nastavi (folija br. 2). Iz pregleda se 128 Pozadinska baza. 129 Savezni sekretarijat za narodnu obranu [Jugoslavije]. 97 moe videti da je Stambeni fond bive JNA dosta velik. Za pravilnost upravljanja sa VSF 130 , podelom, odravanjem i prikupljanjem stanarine, mi smatramo da je potrebno formirati stambeni organ pri tabu TO ili kako Vlada odlui da bi se gore navedeno moglo obezbediti. U protivnom moe doi do mnogih nepravilnosti pa i naruavanja stambenog fonda. Sa otpoinjanjem ratnih dejstava prestala je i uplata stanarine koja je bila i osnovna nansijska osnova za odravanje VSF. 5.- Veliki problem e biti sanacija MTS koja su posle rata izvuena u magacine skladite (folija). 6.- Na prostoru Banije sporan objekata je bive skladite RV i PVO 131 koje je primio GTO za potrebe smetaja 26. brTO i dela pogonskih sredstava za Baniju i Kordun. Primera radi navodimo da je Ministarstvo trgovine ovo skladite svojom odlukom stavljeno u funkciju privrednih delatnosti. Ista stvar je i sa skladitem erkezovac koje svojata Skuptina optine Dvor na Uni. Skladite je ranije od strane JNA graevinski oblikovano za potrebe municije i MES-a, dakle graeno je namenski. Ovo skladite je od strane ovog taba namenjeno za smetaj rezervi GTO za potrebe zonskih tabova Korduna, Banije i Zapadne Slavonije. Gospodo, ako Vlada uskoro ne rei ove probleme o kojim sam vas upoznao mi neemo uspeti da do kraja izvrimo postavljene zadatke to e se negativno odraziti na ukupne pripreme za odbranu zemlje. Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 27 1992., srpanj 31. Vrginmost Izvjee Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane RSK o mogunosti oivljavanja privredne aktivnosti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE ODELJENJE VRGINMOST BROJ: 6/92. Vrginmost, 31. 07. 1992. MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA KORDUN V O J N I PREDMET: Podaci o poduzeima 130 Vojno stambeni fond. 131 Ratno vazduhoplovstvo i protuzzrana obrana. 98 Veza va broj: 02-119-1/92 od 16.07.1992. U vezi vaeg zahtjeva broj gornji dostavljamo vam podatke o poduzeima koja su osnovana na naem podruju i iji bi rad trebalo pokrenuti. 1. Drvna industrija Vrginmost koja se bavi drvno-preraivakom djelatnosti, sirovinska baza su trupci s podruja uma regije Korduna. Pogonska energija je iskljuivo struja, koja za sada nije osigurana, niti se jo zna kada e biti. Program revitalizacije je sainjen po kome e se moi zaposliti svi radnici koji su i ranije radili u koliko bude osigurano trite i drugi uvjeti. 2. Drutveno poduzee Velebit Vrginmost bavi se tekstilnom djelatnosti. Za sada jo nije poelo sa radom i nije utvrdjena sirovinska baza jer nije pronaeno poduzee sa kojim e se povezati i nije utvrdjen asortiman proizvoda. Pogonska energija je struja, a na nekim strojevima mainama postoji mogunost nonog pogona. Program proizvodnje jo nije konano denisan, ali je u namjeri da se organizira dosadanja proizvodnja lake enske, muke i djeje konfekcije na bazi trikotae. Dakle, ovo poduzee moe proizvoditi i odredjenu opremu za potrebe milicije i civilne zatite Republike Srpske Krajine, ako se takva proizvodnja trai i osigura repromaterijal. Broj zaposlenih u odnosu na raniji rad biti e manji pa e dio radnika biti otputen i prijavljen Slubi za zapoljavanje. 3. Javno poduzee ume Krajina umarija Vrginmost sa djelatnosti uzgoja i iskoritavanja uma. Sirovinska baza su vlastite ume kojih na podruju opine ima u veim povrinama. U proizvodnji kao energija potrebno je gorivo i mazivo za motorne pile, a u nedostatku mogue je proizvoditi i runim pilama ukoliko se osiguraju u dovoljnim koliinama kojih oni nemaju. Program proizvodnje radi se na bazi potreba drvne industrije i potreba za gradjane. Nee doi u pitanje viak radne snage jer su radnici koji su ranije radili bili preteno dijelom iz BiH. 4. Drutveno gradjevinsko-proizvodno, rudarsko i usluno poduzee Petrovac Vrginmost. Pored proizvodne djelatnosti bavi se i komunalnim djelatnostima. Sirovinsku bazu ini glina za proizvodnju cigle, kamen za izgradnju i popravak puteva, pijesak za gradjenje gradjevinskih objekata. Za proizvodnju cigle kao energija slui struja, a za graevinske maine i vozila potrebno je gorivo i mazivo. Za sada obavlja se komunalna djelatnost i vri prodaja roba, dok ostale djelatnosti jo ne funkcioniraju zbog nedostatka pogonske energije. Program proizvodnje je sainjen i kada se u cijelosti primjeni nee biti znatnijeg vika radnika. 5. Trgovako poduzee Vrginmost Kao ratno poduzee za trgovinu i snabdjevanje radilo je sa dosta tekoa zbog nestaice roba i nemogunosti nabavke, znatno smanjenog voznog parka i broja radnika. Demobilizacijom uglavnom su povraena vozila i dobar dio radnika pa se pomenuto pitanje rjeava. 6. Drutveno poduzee Tvornice istegnutih metala Topusko sa proizvodnjom istegnutih metala, ograda i odbojnika. Sirovinska baza su limovi i razni cijevi koje se osiguravaju u eljezari. Pogonska energija je iskljuivo struja. Kada se organizira proizvodnja u punom obimu moi e se zaposliti i novi radnici s obzirom da je ranije radio vei broj radnika hrvatske nacionalnosti koji su na poetku rata odbjegli sa podruja opine. 7. Banjsko leilite (Toplice) Topusko sa osnovnom djelatnosti banjskog ljeenja putem terminalnih voda. Zbog ratnog razaranja uniteni su objekti Doma I, II i III pa je znatno smanjen kapacitet smjetaja. Ovo leilite je od velikog znaaja za ljeenje i rehabilitaciju ranjenika i ostalih invalidnih i reumatskih bolesnika. Smjetajni kapacitet je u hotelima 550 99 leajeva, a moe se koristiti i za privatni smjetaj. Za sada se radi sa smanjenim kapacitetom uglavnom za ranjenike i oboljele vojnike. Privremeno je iznajmljen jedan dio smjetajnog kapaciteta za potrebe UNPROFOR-a. Za sada postoji vei broj vika radnika uglavnom srednje medicinskog osoblja i pomono tehnikog. Stavljanjem ljeilita u punu funkciju vezano je dobrim dijelom i za osiguranje elektrinom energijom. 8. Dom zdravlja Vrginmost radio je sve vreme sa manjim brojem ljenikog kadra i nedostatkom odredjenih specijalista. U sastavu doma zdravlja rade i dvije ljekarne koje su slabo snabdjevene sa ljekovima. 9. Veterinarska stanica Vrginmost radila je sa odgovarajuim brojem radnika, ali je nestaica goriva utjecala na rad terenskog karaktera. 10. Na podruju Optine djeluju tri osnovne kole sa 14 podrunih kola. Rad kole bio je otean, s jedne strane zbog angairanosti dijela nastavnog kadra u oruane jedinice i oteanog prevoza uenika zbog nestaice goriva. 11. kolski centar Bogdan Oraanin Topusko radio je cijelo vrijeme do zavretka kolske godine, ali sa smanjenim brojem nastavnog kadra i broja uenika. 12. Radio stanica Glas Petrova Gora Vrginmost bila je stalno u funkciji i radu, ali sa odredjenim tekoama koje se odnose na status i organizaciju rada, zbog toga to ni do danas nije nadjeno rjeenje kome ta radio stanica pripada i tko je nancirao i sva ostala pitanja vezana za to. Uzgredno napominjemo da radnici koji su cijelo vrijeme radili od samog poetka rata pa do danas jo nisu primili nikakav osobni dohodak niti bilo kakvu drugu novanu naknadu, pa se namee potreba da se u to kraem vremenu rijei statusno pitanje te radio stanice. 13. Crveni krst Vrginmost obavio je i dalje obavlja svoju punu ulogu i zadatke u skladu sa raspoloivim mogunostima i uvjetima u kojima se nalazi. 14. Centar za socijalni rad radio je samo sa jednim socijalnim radnikom i raunovodjom pa se mnogi zadaci koji su stajali pred tom slubom nisu obavljali u onom obimu kako su to potrebe zahtjevale, pa se u narednom periodu ta sluba mora kadrovski ojaati i osposobiti za daljnji rad. 15. Opinski organi funkcionirali su u obimu stvarnih potreba i mogunosti, s time da je bio smanjen broj izvrioca zbog odlaska dijela radnika u oruane jedinice. Nakon demobilizacije vri se popunjavanje slubi prema utvrdjenoj sistematizaciji radnih mjesta. Pored opinskih organa vlasti i uprave radio je i Opinski sud, SDK i osnovana Jugobanka. Kada se sagleda stanje u privrednim djelatnostima, a i nekim drugim djelatnostima onda se mogu istai zajedniki problemi koji se odnose prije svega na struju kao pogonsku energiju, uz konstataciju da dok se ne nadje sigurniji i trajniji izvor snabdjevanja nije mogue pokrenuti proizvodnju. Isti problem je i sa snabdjevanjem gorivom i mazivom koji takodjer treba ubrzano rjeavati i iznalaziti mogua rjeenja. U dobroj mjeri prisutan je problem sa vikom radne snage koji je znatno povean dolaskom veeg broja izbjeglica na podruje opine. Problem je time vei to jo nemamo propisa o zapoljavanju i materijalnoj zatiti za vrijeme nezaposlenosti, pa se dovodi u pitanje minimum egzistencije i koritenja zdravstvene zatite nezaposlenih osoba. Ujedno predlaemo u cilju lakeg i breg pokretanja i oivljavanja proizvodnje, punog funkcioniranja odredjenih organa, slubi i jo nekih djelatnosti, da se putem resornih ministarstava angairaju odredjeni kadrovi i struno pomognu oko rjeavanja tih pitanja. 100 Posebno napominjemo potrebu pomoi nancijske naravi zbog teeg stanja po tom pitanju u cijeloj Optini. NAEL NI K Pavao Mievi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 2., kut. 1066/6. 28 1992., kolovoz 3. Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istonoj Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjednitvom eljka Ranatovia Arkana u Ernestinovu REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA V U K O V A R DEPEA BROJ: 08-06-01-48/92. Vukovar, 3. 08. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RSK K N I N Dana 03.08.1992. godine doli smo do saznanja da je u mestu Ernestinovo u osnivanju jedinica posebne namene pod nazivom Crveni tigrovi, a koja e se nalaziti u sastavu 101. nastavnog centra MUP-a RSK, a pod vodstvom eljka Ranatovia Arkana. Jedinica e biti locirana u zgradi biveg ugostiteljskog objekta Jelen nepoznatog vlasnika, koja se nalazi uz cestu izmeu mesta Laslovo i Ernestinovo. Jedinicu e voditi Nenad Milanovi iz Palae, roeni brat pomonika ministra odbrane Milana Milanovia Mrguda, a kome su aktivnosti oko osnivanja centra poznate u celosti. Navedena jedinica odjevena je u uniforme MUP-a Republike Srbije, a koje su dobili pre dva dana uz odobrenje pomonika ministra Republike Srbije Radovana Stojia Bade, dok je oruje dobiveno od Ministarstva odbrane. Plate za sedmi mesec jedinica e dobiti iz okvira sistematizacije 101. nastavnog centra, dok e se za naredni period jedinica nansirati sa rauna posebne jedinice milicije kojom komanduje Kouti Boo, koji o navedenim planovima, niti bilo kakvoj drugoj aktivnosti ne raspolae sa znanjem. Navedena jedinica formirana je iz revolta to je naredbom pomonika ministra unutranjih poslova RSK Koji Ilije, dana 01. 08. 1992. godine rasputen rezervni sastav milicije na podruju istone Slavonije i zapadnog Srema i vie od 60 radnika Stanice milicije 101 Ernestinovo koji nisu ispunjavali kriterije za prijem u redovni sastav milicije (dobna starost i struna sprema) uli su u sastav navedene jedinice. Dio aktivnih radnika, takoer nezadovoljnih navedenom naredbom, napustili su svoje radne obaveze, zajedno sa rukovodiocima stanice milicije koji su se zbog pretnje povukli iz stanice milicije, te zbog smirivanja tenzija oko istog, a nastavka daljnjeg rada Stanice milicije Ernestinovo, angairali smo jo 20 milicionara iz Stanica milicije Borovo naselje i Bobota. Dana 31. 07. 1992. godine, po prethodnom usmenom odobrenju predsednika Republike Srpske Krajine Gorana Hadia, u Vukovaru formiran je krizni tab u iji sastav su uli predsednik Izvrnog saveta Vukovar Vii Milorad, zamenik predsednika Izvrnog saveta Jageti Mirko, sekretar Sekretarijata NO Vujovi Miroljub, naelnik milicije SUP-a Vukovar uki Dragan i komandant taba TO Vranjeevi Zoran. Prema zakljucima prvog sastanka kriznog taba nameravaju suspendovati sve zakone RSK, i uvesti narodne sudove koji bi na licu mesta donosili presude od oslobaajue do streljanja. Navedenim zakljucima suprostavili su se naelnik milicije i Vojnovi Milo, predsednik suda u Vukovaru, koji se na tom sastanku nalazio u svojstvu savetodavca i predsednika suda. Izvravanje tih planiranih mera nameravaju da izvrava SUP Vukovar. Pored navedenog trae da predstavnici TO uu u redovni sastav milicije, te da se izvri i kadrovsko smenjivanje rukovodnog sastava SUP-a Vukovar. Prednje vam dostavljamo znanja radi i ocene, te eventualnih uputa o naem daljem postupanju. S E K R E T A R: Dragan Lali, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 276. 29 1992., kolovoz 4. Knin Ovlatenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lonar s dvije keri preko teritorija RSK i graninog prijelaza itni za Split REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR Broj: 08/4-72-25/4-92 Knin, 04. 08. 1992. godine O V L A T E N J E 102 Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a ili PMEZ da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na graninom prelazu itni za Split Miru Lonar roenu 26. 09. 1963. iz Bioia te njene dvoje djece Ana roena 1984. i Radmila roena 1990. godine. K O M I S I J A M.P. 132 [.., v.r.] 133 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 30 1992., kolovoz 7. Vukovar Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posveenog informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj djelatnosti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OBLASNI SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REGIONALNU SARADNJU V U K O V A R Z A P I S N I K sa prvog radnog sastanka o informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj delatnosti Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, odranog dana 07. 08. 1992. god. s poetkom u 10 asova u prostorijama Oblasnog vea u Vukovaru. SASTANKU PRISUSTVOVALI: ILI MILAN, GRAHOVAC NEBOJA, ADAMOVI LJUBINKA, ZLONOGA SLOBODAN, STOJANOVI LJUBINKO, POLIMAC JELICA, PEKI LJILJANA, MAKSIMOVI ORE, TRBOJEVI MILAN, TRBOJEVI SIMO 132 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 133 Potpis neitak. 103 Sastanak je otvorio, pozdravio prisutne, sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju gospodin Grahovac Neboja i predloio sledei: D N E V N I R E D 1. Rasprava o predlogu zakljuka o reenju statusa Srpskog informativnog centra (DD ili JP) Ad 1) Sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju g din Grahovac prisutne upoznaje sa zakljukom Oblasnog vea, da se sazove sastanak rukovodstava sredstava informisanja, na kojem bi se pripremio predlog zakljuka o reenju statusa Srpskog informativnog centra Vukovar, takoe saoptava da gore spomenuta radna grupa rei pitanje povratka opreme Radio Vukovara iz TV Novi Sad, te da se o tome obavesti Vee. G din Grahovac u daljnjem toku uvodnog izlaganja ukratko upoznaje prisutne sa delatnou tzv. Jedinstvenog informativnog centra u osnivanju, te navodi sledee delatnosti: radio televizijska delatnost za podruje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (proizvodnja i emitovanje radio programa, kao i proizvodnja i emitovanje televizijskog programa na regionalnom nivou), novinsko izdavaka delatnost (izdavanje informativnih listova na regionalnom nivou, publikacija, biltena i slino radi informisanja javnosti), usluge reklame i ekonomske propagande, graka delatnost (tampanje i ekspedovanje vlastitih izdanja, izdanja i glasila drugih izdavaa, tampanje knjiga, obrazaca i drugog tampanog kancelarijskog materijala i pribora kao i ostale tamparske usluge). Nadalje, g din Grahovac u daljnjem toku navodi potrebu formiranja Komisije za popisivanje imovine ugovornih strana osnivaa budueg preduzea, nakon ega otvara diskusiju raspravu vezanu za prvu taku dnevnog reda. Nakon obimne rasprave diskusije u koju su, sem predsednika Oblasnog vea g dina Ilia, 134 bili ukljueni svi prisutni na sastanku, bivaju doneseni sledei zakljuci smernice daljnjeg rada gore spomenute radne grupe: 1. da ugovorne strane osnivai (izvrni saveti optina Vukovar, Tenja, Mirkovci, Dalj) u toku idue nedelje donesu konkretan stav o formiranju Srpskog informativnog centra na osnovu dopisa (obrazloenja) Sekretarijata za informisanje koji e biti upuen spomenutim izvrnim savetima, 2. da se rei pitanje povratka opreme Radio Vukovara iz TV Novi Sad, kao i mogunosti pomoi istih u tehnikim sredstvima i pomagalima, koja bi nam koristila u daljnjem toku, te da se nastavi sa zapoetim pregovorima oko povratka predajnika u Tovarnik kao i ostale opreme i rezervnih delova koji se trenutno nalaze u Srbobranu, 3. da se prilikom prenoenja gore navedene opreme i delova iz Srbobrana, odvoje delovi i tehnika koja nam nije potrebna, te da se kompenzacijom zameni za potrebne nam ureaje, 4. da polazni korak u osnivanju Srpskog informativnog centra bude osnivanje zajednike radio difuzije s Belim Manastirom, koja bi nam na oblasnom nivou bila put za ubiranje RTV pretplate, a time ujedno i pomo u radu radio difuzije, 134 Milan. 104 5. da se u reavanju problematike registrovanja navedenog preduzea, kao i oko pravilnika rada preduzea, konzultira republiki ministar za informisanje i regionalnu saradnju kao i Oblasni sekretarijat za pravosue i upravu, za to se zaduuje g din Grahovac, 6. da se i dalje nastavi sa radom zasebnih informativnih celina, kao i sa radom gore spomenute radne grupe, dok se ne ostvari jedinstvena koncepcija rada, 7. da se u smislu reavanja gore navedene problematike i nastavka rada radne grupe za spomenutu problematiku, u petak dana 14. 08. 1992. god. s poetkom u 10.00 sati u prostorijama Oblasnog vea odri drugi radni sastanak. Sastanak zavren u 12.15 asova. U Vukovaru, dana 07. 08. 1992. godine Sekretar Sekretarijata za informacije i reg. saradnju Z a p i s n i a r Grahovac Neboja, [v.r.] Adamovi Ljubinka, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 017-101. 31 1992., kolovoz 8. Knin Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Graacu, SUP-u Korenica, SJB Graac i organizacijama Crvenog kria u Graacu i Metku za voenje pregovora sa slubenim organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Komisija za odnose sa UNPROFOR-om Broj 08/4-10-72/30 08. 08. 1992. godine Odobrenje za razgovore o ekshumaciji, izvrenju ekshumacije i predaji tela poginulih ili umrlih lica, dostavlja. UNPROFOR GRAAC SUP KORENICA SJB GRAAC Organizacije Crvenog krsta Graac i Medak 105 Prema dogovoru koje su organizacije Crvenog krsta Graac i Medak imale sa predstavnicima hrvatskog Crvenog kria, kao i na osnovu razgovora u Kninu sa gospodinom pukovnikom Meille, 135 smatramo za neophodnim da nastavite kontakte humanitarne prirode oko razmene, predaje tela poginulih lica obostrano. 1. Odobravamo da moete ostvarivati kontakte i dogovoriti ekshumaciju i predaju tela poginulih ili umrlih lica na naoj strani, odnosno preneti tela poginulih umrlih Srba, za koje se prethodno izvri identikacija s druge strane. Radi se o ve uhodanom i uobiajenom postupku prema kome je do sada na teritoriji sjeverne Dalmacije i Like obostrano predato preko 100 tijela poginulih umrlih. 2. Osnovni princip bi trebao biti sledei: kontakt s drugom stranom, utvrivanje mjesta gdje je poginulo umrlo lice sahranjeno, identikacija lica, ekshumacija lica, stavljanje lica u specijalne vree i drveni sanduk, predaja tijela identikovanih lica. Za neidentikovana lica treba izvriti naknadne provjere i tek tada pristupiti ekshumaciji i predaji, odnosno preuzimanju. Poeljno je da SUP SJB ili Izvrno vijee SO odredi lice koje e kontrolisati rad i pratiti cjelokupnu realizaciju. 3. to se tie spiska 5 (odnosno 7 poginulih Hrvata) i 6 (odnosno 10 poginulih Srba) to razreite prema dogovoru iz Metka, vodei pri tom posebnu brigu da se predaju odnosno prihvate samo ona tijela za koje se izvri identikacija. Z A K O M I S I J U M.P. 136 glavni inspektor Novakovi Kosta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 32 1992., kolovoz 8. Knin Protest Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu u kojemu se Republika Hrvatska optuuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela iritovci na Miljevakom platou 135 Robert, francuski kontingent UNPROFOR-a. 136 Okrugli peat: RSK, MUP, PJM, Knin. 106 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA Broj: 08/4-10-72/31 Knin, 08. 08. 1992. godine Protest zbog ometanja ekshu- macije i nepridravanja datog odobrenja za rad, dostavlja.- KOMANDI UNPROFOR-a Zagreb KOMISIJI za saradnju sa UNPROFOR-om SRJ Beograd Predstavnicima PMEZ: Zagreb, Split, Knin, Meunarodnom Crvenom krstu eneva Potovana gospodo, Obavetavamo vas da su predstavnici RH prekrili postignuti dogovor preko PMEZ i UNPROFOR-a i nisu dozvolili specijalnoj ekipi speologa da izvri ekshumaciju tela naih poginulih boraca iz jame u iritovcima (Miljevaki plato) u toku 08. 08. 1992. godine. Nakon to smo za vie dana iekivanja na odobrenje za prilaz i ekshumaciju pribavili potrebnu opremu i angaovali ekipu specijalista, hrvatske vlasti, odjednom, navodno pokazuju interes da same vre ekshumaciju tela naih poginulih boraca, koje su prethodno na neuven i krajnje necivilizacijski nain bacali u jamu. Postavlja se pitanje zbog ega vlasti RH nisu isporuili tijela boraca ranije, primjerice 25. 06. 1992. godine, kada su takoer to obeale, ve su isporuili tijelo samo jednog borca. U meuvremenu je u periodu 15. 07. 20. 07. 1992. godine izvrena ekshumacija i pronalaenje tijela 17 poginulih lica, od ega je 13 lica identikovano i sahranjeno. Hrvatska strana je gotovo itavo vreme ometala ekshumaciju i predaju tela poginulih boraca, za to nije bilo niti malo razloga. Nisu htjeli da daju tijela sve do momenta angaovanja naih speologa, a sada ne dozvoljavaju pristup speologa u jamu, kao ni pristup ostalim licima, ve obeavaju da e oni, navodno sami, predati tijela predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ. Oigledno se radi o prikrivanju zloina genocida. Ovakvim postupkom hrvatske strane potcenjuje se uloga UNPROFOR-a i PMEZ i drugih nadlenih organizacija i umanjuje se njihov autoritet. Neprimjereni postupci prema poginulim borcima TO RSK, predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ nailaze na otru osudu stanovnitva RSK. Hrvatska strana jo nije ispotovala Rezoluciju 762 Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija i nije povukla svoje vojno policijske snage sa Miljevakog platoa, nije vratila zarobljenike borce TO RSK, to je u suprotnosti sa meunarodnim ratnim pravom, jer je obaveza vraanja na stanje od 21. juna 1992. godine. Hrvatska strana nije dala ni tane podatke poginulih i zarobljenih boraca. 107 Pouzdano znamo da je hrvatska strana vrila uviaj na Miljevakom platou, to se moe uoiti po brojevima na pojedinim tijelima i na osnovu etiri dobijene fotograje poginulih boraca. Neoboriv je dokaz, snimci HTV Zagreb, da je predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregori lino posjetio to podruje i da je proao pored jame sa baenim tijelima, to govori o tome da nema ni rijei o osudi zloina i potovanju autoriteta svjetske organizacije. Samo zahvaljujui naoj uzdranosti nije dolo do eskalacije sukoba na tom prostoru. Napominjemo da je naa strana do sada predala sva tijela poginulih ili umrlih pripadnika hrvatskih oruanih formacija, odmah i neposredno po njihovom traenju. Cijenimo vau dosadanju saradnju i oekujemo hitno angaovanje kod nadlenih viih institucija na irem meunarodnom prostoru. S potovanjem! PO OVLATENJU PREDSJ. VLADE M.P. 137 Jovo Kablar, [v.r.] Potpredsjednik Vlade Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 25. 33 1992., kolovoz 10. Beli Manastir Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem SKRAENI ZAPISNIK sa sednice Oblasnog vea odrane 10. 08. 1992. u Belom Manastiru Prisutni: Milan Ili, predsednik, ore Latas, podpredsednik Velike narodne skuptine, Dai Dragia, Jovi Nemanja, Mati Pero, Papi Tomislav, Dvorni Radenko, Nedi Pajo, Grahovac Neboja i kao gosti: Dozet Milan, Crnogorac Miomir, Beki Slobodan, Simi Radomir, dr. Crnogorac Stevan, dr. Branko Petrovi, Branko Lali i delegacija sela i MZ zaduenih za referisanje za elektrikaciju (8 predstavnika). Na sednici je predloen i razmatran sledei: D N E V N I R E D 1. usvajanje teksta skraenog zapisnika, 2. razmatranje Odluke o nainu rada inspekcijskih slubi, 137 Okrugli peat: RSK, MUP, PJM, Knin. 108 3. pokretanje inicijative za donoenje Zakona o gazdovanju vodama, 4. rad Agencije za privredni razvoj, 5. informacija o problemima dovretka elektrikacije na podruju SO SBZS, 6. razmatranje zahteva carinarnice o sunansiranju radova elektrikacije upravne zgrade, 7. donoenje Odluke o imenovanju sekretara Oblasnog vea, 8. donoenje Odluke o privremenom raspolaganju naputenom pokretnom imovinom (motornim vozilima), 9. zahtev pripadnika specijalne jedinice milicije za olakanje ishoenja zdravstvene zatite. Pre rasprave o dnevnom redu, Oblasnom veu o problemima koji bi mogli nastati u agroindustrijskom kompleksu, donosi informaciju v.d. direktora Belja Simi Radomir. Iz izlaganja izdvajamo kritiki pristup i crne prognoze, ako se hitno ne rei problem kreditiranja delatnosti, zbog nepostojanja vlastite banke i nemogunosti plaanja obaveza dobavljaima. Zahteva da se problem stavi u centar razmatranja i da se preko Vlade Republike Srpske Krajine iznae reenje sa Vladom SR Jugoslavije i Srbije na nivou guvernera narodnih banaka ovih dravnih struktura. Sekretar Nedi Pajo konstatirao vie puta da je neophodno bilo reiti pitanje formiranja Banke Krajine, kao pretpostavke autonomnog nansijskog poslovanja. O bezbednosnoj situaciji na podruju Baranje krae izlaganje imao je sekretar SUP-a Vrani. 138 Prelaskom na take dnevnog reda zauzeti su sledei zakljuci: Ad1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sednice odrane 03. 08. 1992. godine bez primedbi. Politiko privredno vodstvo Subotice nudi dogovor SO SBZS na temu Saradnja i privreda. Sekretari za sledeu sednicu moraju u pismenoj formi Oblasnom veu dostaviti kadrovsku strukturu i programe rada organa kojima stoje na elu. Radno vreme je od 7,8 do 14,15 sati. Rukovodioci moraju biti sa radnicima na radnim mestima i u svakom trenutku se mora znati gde se tko nalazi. (Interna naredba predsednika primljena na znanje.) Radni dogovor za pitanja nadlenosti slubi i sekretarijata je 12. 08. 1992. godine sa dnevnim redom: 1. rad sekretarijata, 2. priprema za sednicu Vlade 18. 08. 1992. Pozivaju se na sednicu Vlade predstavnici optina i privrednici veih preduzea i trai da se energino od VLADE zahteva reenje prioritetnih problema iz oblasti privrede sa predlogom reenja. Zakljuak: Zahtevati zakonsko utemeljenje ingerencija Oblasnog vea, kao i tko ne izvrava preuzete obaveze i zato. Ad2. Predlog rada inspekcijskih slubi i rada organa oblasnih i optinskih struktura raspraviti na posebnoj sednici Oblasnog vea sa predstavnicima Vlade. Denitivno utvrditi i razgraniiti podruja rada i delovanja optinskih organa vlasti i oblasti kao mini regije. Ad3. Zakon o gazdovanju vodama napravljen je za oblast SBZS, a poto nema republikog zakona za ovu oblast, isti proslediti Vladi u Kninu kao inicijativu za donoenje Zakona o gazdovanju vodama. 138 Svetislav. 109 Ad4. Dr. Branko Petrovi, izvestilac u ime radne grupe za izradu elaborata za rad Agencije za privredni razvoj predlae, Vee usvaja: a) Agenciju osnovati kao oblasnu instituciju, b) doneti Zakon o Borovu i Vukovaru, c) doneti Zakon o visokom obrazovanju, d) otvoriti pri Vladi u Kninu Ministarstvo privrede. Zakljuak: Za 18. 08. 1992. dr. Petrovi 139 treba da pripremi krau pismenu informaciju i na samoj sednici podnese usmeno obrazloenje u ime Oblasnog vea. Podrava se inicijativa za otvaranje Poljoprivrednog fakulteta u skladu sa elaboriranjem dr. Petrovia i dr. Crnogorca 140 (mora priloiti elaborat o ekonomskoj opravdanosti fakulteta). Sve optine neophodno je obavestiti o radu na utemeljenju Agencije za privredni razvoj i fakulteta. Obrazloenje: Iz izlaganja (elaborata) referenta o radu Agencije izdvaja se: a) Agencija nee biti dravna, ve akcionarska institucija, b) neophodno je osnovati privrednu komoru kao asocijaciju PREDUZETNIKA, c) osnovati SINDIKAT po modelu subjekata ekonomskog prosperiteta, d) koncept privrednog razvoja mora imati elemente: 1) projekt Borova; 2) projekt infrastrukture; 3) prestrukturiranja privrede, a za ovo strune i kompetentne ljude, e) hitno napraviti elaborat nancijske konsolidacije u privrednom sistemu f ) otvarati se prema OUN, EEZ, SRJ i dr. Pismeni prilog o radu Agencije u arhivi Vea. Ad5. Kako jo nije reeno pitanje elektrikacije za 19 sela, a svakodnevni napori zadueni za ovo pitanje zasad ne daju vidljive rezultate, to se, radi revolta graana 19 sela, zakljuuje sledee: U navedena sela treba otii na razgovor delegacija: Milan Ili, Nemanja Jovi, Pajo Nedi, Crnogorac Miomir, Vlado ugalj, Pero Golubovi, Milan Milanovi, Dragan Lazi, dr. Mladan Hadi i predsednici 4 optine. Sastanak sa graanima MZ odrae se 12. 08. 1992. u 18.00 sati u selu MARKUICA. Ad6. Odbija se zahtev Uprave carinarnice za sunansiranje elektrikacije upravne zgrade. Ad7. Oblasno vee jednoglasno donosi Odluku o imenovanju Jovi Nemanje, diplomiranog pravnika, sekretara Sekretarijata za optu upravu, za SEKRETARA OBLASNOG VEA SO SBZS. Ad8. Oblasno vee jednoglasno donosi Odluku o privremenom raspolaganju naputenom pokretnom imovinom (motornim vozilima). Ad9. Zdravstvenim organizacijama na podruju SO SBZS uputiti zahtev da osiguraju pripadnicima jedinice milicije specijalne namene prekoredni prijem kod lekara, zbog kratkoe vremena odmora istih nakon obavljanja policijskih zadataka. 139 Branko. 140 Stevan. 110 Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 022-107. 34 1992., kolovoz 11. Knin Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvrnog savjeta opine Podravska Slatina Na osnovu lana 30. stav 2. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine broj 3/92) i lana 26. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine broj 3/92), Vlada Republike Srpske Krajine na prijedlog Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici odranoj dana 11. 08. 1992. godine, donosi O D L U K U o postavljanju Izvrnog savjeta optine Podravska Slatina lan 1. Ovom Odlukom postavlja se Izvrni savjet optine Podravska Slatina (u daljnjem tekstu Izvrni savjet) lan 2. U Izvrni savjet postavljaju se: Kuli Mladen iz Podravske Slatine, predsjednik, 1. avrljuga Milan iz Nove Krivaje, sekretar Optinskog sekretarijata za optu upravu, 2. lan, Krupi Fadil iz Podravske Slatine, sekretar Optinskog sekretarijata za drutvene 3. djelatnosti, lan, Mutavdi Milan iz Voina, sekretar Optinskog sekretarijata za privredu, lan, 4. Rebi Branko iz Gornjih Meljana, sekretar Optinskog sekretarijata za urbanizam, 5. graevinarstvo i komunalne poslove, lan, DOBROJEVI DRAGAN iz Voina, sekretar Optinskog sekretarijata za 6. nansije, lan, Todorovi Simo iz Voina, direktor Optinske uprave za katastar i geodetske 7. poslove, lan, lan 3. Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o postavljenju Izvrnog savjeta optine Podravska Slatina. broj 02-01-3 od 20. 04. 1992. godine. lan 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja od kad e se i primjenjivati. 111 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE BROJ: 02-01-11/92. KNIN: 11. 08. 1992. godine M.P. 141 uz PREDSJEDNIK VLADE mr. Zdravko Zeevi, Kablar Jovan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 35 1992., kolovoz 11. Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu odri u Slunju zbog tekih socijalnih prilika u toj opini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPTINA OPTINE SLUNJ IZVRNI SAVJET Broj: 02-1371/2-1992. Slunj, 11.08.1992. VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN Predmet: Zahtjev za odravanje sjednice Vlade u Slunju Radi ekasnijeg rjeavanja drutvenoekonomskog poloaja ratom unitene optine Slunj, molimo da se u toku augusta mjeseca ove godine odri sastanaka Vlade Republike Srpske Krajine u Slunju. Ukoliko se prihvati na prijedlog kojeg smatramo neophodnim preuzimamo potpunu organizaciju za pripremu materijala s prijedlogom zakljuaka u rokovima za koje se dogovori. Naime, stanje optine Slunj je krajnje zabrinjavajue o emu bi se detaljno vlada upoznala na zasjedanju u Slunju, a ilustracije radi navodimo samo neke injenice: 1. Radi se o optini gdje su ratne operacije bile neizbjene radi oslobaanja od ustake vlasti, ime je potpuno ili djelomino uniten sav privredni potencijal (objekti, dravne i drutvene institucije, obiteljske kue, zdravstveni i kolski objekti, arhiva, komunalno privredna infrastruktura. 141 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 112 2. Opustila su mnoga sela i zaseoci zbog odlaska oko 12.000 hrvatskog stanovnitva od ukupno 18.000 stanovnika optine. 3. Naseljeno je na optinu blizu 3.000 stanovnika kao izbjeglica srpske nacionalnosti iz Hrvatske i susjednih bosanskih optina, uglavnom stanovnici bez obezbjeenih minimalnih sredstava za ivot. 4. Na cijelom prostoru optine pitka voda se koristi iskljuivo putem cisterni, jer su vodovodi mahom oteeni, a ceste su potpuno izrovane i krajnje kritine izuzev magistralne Slunj Plitvice Knin. 5. Sve do sada optina nema elektrine energije, niti uredne autobusne linije, niti za jednu mjesnu zajednicu, a radi se o prostoru od preko 1000 km 2 6. Od privrednih djelatnosti aktivirano je samo u uslunim djelatnostima gdje je zaposleno svega cca 100 radnika, dok proizvodni kapaciteti industrijske i poljoprivredne djelatnosti zjape prazni sa izloenou za daljnje propadanje (tvornica televizora, pogoni metalne i tekstilne industrije, farme stoke i peradi i sl.). 7. Nema sanacije oteenih graevinskih objekata privatnog i drutvenog vlasnitva, najtea je situacija kod stambenih objekata te kolskih i zdravstvenih objekata koji razrueni prokinjavaju i podleu daljnjem propadanju. 8. Nezaposlenost radno-aktivnog stanovnitva se stalno poveava i dostignuta je brojka od 800 lica, a izgledi za zapoljavanje su nikakvi. 9. Ekonomsko-nancijska situacija kroz budet optine je zabrinjavajua, jer vlastitih prihoda nema, niti smo bilo kakvu nancijsku pomo dobili bilo od koga, ukljuujui i dotaciju nae Republike. 10. Kadrovsko stanje se pogorava jer su prisutni elementi odlijeva strunih kadrova zbog gubljenja nade i perspektive i ivota na ovoj optini. 11. Uslijed napred navedenih injenica stanovnitvo optine izraava nezadovoljstvo, gorinu i nesnalaenje to se svakodnevno ispoljava kroz manje ili vee ekscese. Ovo su najbitnije ocijene naeg stanja na optini s tim da e se na sastanku Vlade iznijeti i niz drugih specinih tekoa koje se moraju rjeavati, naravno prvenstveno mi sami, ali i uz pomo Vlade Republike. Zato ponovo molimo za sastanak Vlade u Slunju ili odgovarajui drugi na prijedlog za rjeavanje naznaenih tekoa, jer je stanje krajnje sloeno. S potovanjem! Predsjednik SO: Bosni Mile, politolog Preslika, strojopis, latinica HR-HRDCDR- 2, kut. 600. 113 36 1992., kolovoz 11. Negoslavci Odluka Izvrnog savjeta opine Negoslavci o zapljeni vozila te zabrani crpenja i odvoenja nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez odobrenja vieg organa nadlenog za navedene poslove REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJE BARANJE I ZAPADNOG SREMA OPTINA VUKOVAR MESNA ZAJEDNICA NEGOSLAVCI NEGOSLAVCI, 11. 08. 1992. O D L U K A Na sednici Izvrnog saveta MZ Negoslavci, odranog dana 10. 08. 1992. godine, Izvrni savet MZ Negoslavci donosi sledeu O d l u k u: da se zabranjuje crpljenje i odvoenje nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez predhodne odluke vieg organa koji je nadlean za iste poslove, da se privremeno oduzimaju vozila: 1. Mercedes cisterna u kojoj se nalazi oko 25.000 litara nafte, 2. Fap cisterna u kojoj nije utvrena koliina nafte, 3. OPEL IDA putniki automobil zrenjaninske registracije, 4. Zastava 128 putniki automobil vukovarske registracije. 5. Zaplenjene stvari uvid u zapisnik. 142
Ista vozila su zateena na crpnoj stanici bez urednih dokumenata i ovlatenja da crpe naftu u cisterne i u kanistere, u kojima ima oko 200 litara nafte. Poto postoji osnovana sumnja da se vre malverzacije sa naftom Izvrni savet MZ Negoslavci donosi Odluku da se navedena vozila vrate iskljuivo na zahtev i prisustvo predsednika Vlade ili predsednika Republike Srpske Krajine. Gore navedena Odluka je doneena i zavedena u zapisnik sastanka Izvrnog saveta, odranog dana 10. 08. 1992. godine. M.P. 143 PREDSEDNIK IS MZ NEGOSLAVCI SIMI SAVA, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. 142 Dopisano rukom. 143 Okrugli peat: RSK, Optina Vukovar, MZ Negoslavci. 114 37 1992., kolovoz 11. Bosanska Dubica Zahtjev Opinske konferencije Crvenog kria iz Bosanske Dubice pograninoj policiji u Okuanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe OPTINSKA KONFERENCIJA CRVENOG KRSTA BOSANSKA DUBICA M.P. 144 Broj: 01-2- Bosanska Dubica, 11. 08. 1992. god. POGRANINA MILICIJA O K U A N I PREDMET: Zahtjev za omoguenje prelaza graana Bosanske Dubice koji naputaju Bosansku Dubicu i odlaze u ZAPADNE ZEMLJE.- Prelaz bi koristili na relaciji Bosanska Dubica Jasenovac Novska. Molimo Vas da nam prelaz to hitnije obezbijedite, poto je jedan dio graana izvrio zamjenu imovine na teritoriji Republike Hrvatske sa ljudima koji su doselili u Bosansku Dubicu i ele da se presele na imovinu koju su mijenjali. Drugi dio graana, oko 85% sa spiska, naputa Bosansku Dubicu i koriste Republiku Hrvatsku kao tranzit u ZAPADNE ZEMLJE. Spiskovi sa rjeenjima za naputanje Bosanske Dubice nalaze se u Optinskoj konferenciji Crvenog krsta u Bosanskoj Dubici i bie dati vama na uvid prilikom prelaska. Izvren prelazak i spiskovi se nalaze u SM Stara Gradika 145 M.P. 146 PREDSJEDNIK OPTINSKE KONFERENCIJE CRVENOG KRSTA: ing. Pero Vuievi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 597. 144 Prijemni peat: SUP Pakrac, broj: 08/05-1-1796/01, primljeno 28. 8. 1992. 145 Dopisano rukom, potpis neitak. Prilikom prijelaza izbjeglice su sustavno opljakane. Vidi: Dok. br. 41. 146 Okrugli peat: neitko. 115 38 1992., kolovoz 11. Vukovar Izvjee predsjednika Izvrnog savjeta opine Vukovar, dr. Milorada Viia, o situaciji na podruju Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj privrednoj aktivnosti 11. 08. 1992. Od zavretka rata na podruju optine Vukovar prolo je vie od 9 meseci, a za to vreme uinjeni su ogromni napori da bi se prevashodno u Vukovaru stvorio minimum uslova za ivot (uglavnom sprovedena elektrikacija, vodosnabdevanje, izvrena asanacija i sanacija terena). Od 2500 ljudi iz 12. meseca danas u Vukovaru ivi stalno blizu 20000 ljudi a na podruju optine blie 55000. U takvim uslovima velikog priliva i povratka stanovnika (a samo doseljenika ima oko 18000) izostala je u celosti pomo viih sfera civilne vlasti tj. i Vlade i resornih ministarstava, i to prvenstveno MUP-a u organizaciji rada SUP-a koji ni izdaleka ne kontrolie situaciju na terenu (to se prevashodno odnosi na javnu bezbednost). Nedostatak inspekcijskih slubi to za posledicu ima neuterivanje poreza i stvaranje uslova za privredni kriminal. Nepotrebno postojanje vie nezavisnih paravojnih i paramilicijskih formacija, koje unose nemir meu stanovnitvo i vre opstrukciju legalnih i instituc. sistema. Takoer cenimo da je opta politika situacija na podruju optine vrlo loa, a uglavnom proizlazi iz neorganizacije rada SUP-a, te ekonomskog stanja u kojem se nalazimo. Na podruju prosvetne delatnosti nije uinjen organizirani napor da bi se popravila ni jedna zgrada od strane Vlade Republike Srpske Krajine niti nadlenog ministarstva. U oblasti socijalnih kategorija istiemo beznadeno stanje 7100 penzionera na optini i poloaj invalida boraca, te porodica palih boraca (zatim na participaciju drugih optina u trokovima bolnice kao i kod sanacije zgrada kola). U oblasti privrede rme su preputene potpuno da se samostalno razvijaju bez potrebne zakonske regulative, a potpuno je izostala pomo oko revitalizacije stratekih rmi za ovu optinu (Borovo, Vuteks, Vupik). Isto tako ukazujemo na nepravilno ponaanje u oblasti regulisanja, poslovanja i gospodarenja sa naftom, i to od regulisanja pitanja sedita (kompanije) rme, preko regulisanja sedita prometne sfere (shodno zadnjoj Skuptini u Kninu), pa do pojave zikog nestanka nafte i poslovanja i manipulacije bez neophodne dokumentacije. Na podruju line i imovinske nesigurnosti treba istai optu anarhiju, koja proizlazi iz nerada pravosua i nezauzimanja adekvatnog poloaja SUP-a u postojeim uslovima, to sa neimanjem sredstava i slabom kadrovskom strukturom u optini i nesaradnji (vertikalnoj i horizontalnoj) izmeu njih preti izmicanju kontroli. Na sastanku sa poslanicima Skuptine Republike, sa predstavnicima MZ, boraca i graana na podruju optine Vukovar, dolo se do jedinstvenih stavova i ocena: da se izglasa nepoverenje Vladi Republike za dosadanji rad, hitna smena rukovodstva kadra u MUP-u i NO, momentalno ukidanje paramilicijskih i paravojnih formacija, 116 ukidanje patuljastih optina i objedinjavanje kadrova, potreba neophodnog formiranja i delovanja inspekcijskih slubi (optinske), ubrzano pristupiti izborima (odrediti datum), nai neophodnu pomo za strateke rme i minimalna sredstva za Centar za socijalni rad, odmah nakon redovne sednice Vlade sastanak sa Vladom oko mogunosti razreenja ovakvog stanja, kako situacija ne bi potpuno izmakla kontroli i poprimila oblike pojedinanog reavanja situacije kroz nelegalne institucije sistema, nedovoljna zastupljenost predstavnika Vukovara u viim sferama civilne vlasti. 147 PREDSEDNIK IZVRNOG SAVETA Vii dr. Milorad Prilog: Potpis poslanika republike Skuptine Potpisi predsednika mesnih zajednica 148 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. 39 1992., kolovoz 11. Benkovac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u RSK o evidentiranim krivinim djelima i prekrajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu opine Benkovac u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja 1992. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutranjih poslova Sekretarijat za unutranje poslove Stanica javne bezbjednosti Benkovac Broj: 08-01-02-03-510/92. Benkovac, 11. 08. 1992. g. MUP REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N / Uprava javne bezbjednosti / PREDMET: Izvjetaj o evidentiranim krivinim djelima i prekrajima JRM dostavlja se 147 O prijedlogu mjera za poboljanje sigurnosne situacije vidi: Dok. br. 148 Prilozi nisu pronaeni uz izvornik. 117 Veza: Va broj 08-03-18-1-92 Dostavljamo vam podatke o svim krivinim djelima evidentiranim u Stanici javne bezbjednosti Benkovac u periodu 01. 01. do 31. 07. 1992. god., kao i podatke o izvrenim prekrajima iz oblasti JRM. OPTI KRIMINALITET Krivino djelo Ukupno BP NO N Ubistvo 14 1 5 8 Pokuaj ubistva 1 1 Teke tjelesne povrede 3 2 1 Razbojnitvo 2 1 1 Zlostava maloljetnog djeteta 1 1 Teka kraa 33 1 12 20 Kraa 2 Oduzimanje vozila 2 2 Oteenje tue stvari 2 Izazivanje opte opasnosti 18 1 17 Napad na ovl. sl. lice 1 1 Sluba u neprijateljskoj vojsci 3 1 2 Ratni zloin protiv civ. stanovnitva 1 1 Oruana pobuna 3 1 2 Terorizam 1 1 Ugroavanje javnog saobraaja 2 2 89 13 27 49 PRIVREDNI KRIMINALITET: Krivino djelo Ukupno BP NO N Zloupotreba sl. poloaja ili ovlatenja 2 2 Pronevjera 1 1 Povlaivanje kupaca 1 1 4 4 U istom periodu podneeno je 47 krivinih prijava protiv 4096 lica zbog krivinih djela: a) slube u neprijateljskoj vojsci, b) pomaganju neprijatelja, c) oruane pobune, d) osam krivinih prijava protiv 37 lica zbog poinjenih krivinih djela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva, e) dvije krivine prijave zbog krivinog djela zlostave u slubi, a protiv pripadnika MUP-a RH koja su poinjena u prvoj polovini 1991. godine, prijavljeno 21 lice, 118 f ) dvije krivine prijave zbog krivinog djela izazivanja ratne i vjerske mrnje, razdora ili netrpeljivosti protiv 13 lica, djela poinjena u toku 1991. godine i g) jednu krivinu prijavu protiv jednog lica zbog poinjenog krivinog djela napada na slubeno lice, djelo poinjeno u toku 1991. godine. PREKRAJ PROTIV JAVNOG REDA I MIRA: Za isti period podneeno je 9 zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka protiv 15 lica koji su poinili 11 prekraja protiv javnog reda i mira, od kojih su tri lica odmah privedena sucu za prekraje, a sudac im izrekao zatvorske kazne i uputio ih na izdravanje kazne. [, v.r.] 149 NAELNIK Vujko Slobodan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 18., 1601. 40 1992., kolovoz 12. Vukovar Odluke Kriznog taba opine Vukovar za poboljanje politiko sigurnosne situacije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OPTINA VUKOVAR Krizni tab Vukovar, 12. VIII. 1992. O D L U K A Na sednici Kriznog taba optine Vukovar odranoj 12. VIII. 1992., a povodom oduzimanja dve cisterne za gorivo i dva putnika automobila u Negoslavcima, kao i zbog opte politiko bezbednosne situacije u optini Vukovar, 150 donesena je sledea Odluka: 1. da se do daljnjeg, odnosno do odluke Ministarstva za naftnu privredu, zabrani daljnje crpljenje i odvoenje nafte sa crpne stanice u Negoslavcima, 2. da se zateena i privremeno oduzeta materijalna sredstva poveravaju na uvanje Komandi I. sremskog odreda, dok se ne donese konana odluka o sudbini tih sredstava, 3. da organi SUP-a i MUP-a RSK svojim ponaanjem i postupcima ne provociraju i ne uzbunjuju narod, kako bi se izbegle tee posledice i eventualni sukob organa vlasti 149 Potpis neitak. 150 O sloenoj sigurnosnoj situaciji vidi: Dok. br. 38. 119 sa narodom. Zabranjujemo upotrebu represivnih mera sa bilo koje strane i unapred se ograujemo od mogue upotrebe agresije, 4. zahtevamo hitnu i sveobuhvatnu istragu o svim dosadanjim aktivnostima u vezi sa crpljenjem, raspodelom i eventualnim zloupotrebama u prometu naftom, te imenovanje svih odgovornih za nastalu situaciju, 5. zabranjuje se svaka distribucija nafte i derivata sa terminala u Opatovcu dok se ne ispitaju sve okolnosti u dosadanjem radu, 6. traimo informaciju o tome zato u vezi sa navedenim aktivnostima sa naftom nisu upoznati predsednik Izvrnog saveta, predsednik Kriznog taba, sekretar SUP-a i komandant Optinskog taba TO-a optine Vukovar, na ijem se podruju ove aktivnosti odvijaju, 7. zahtevamo odgovoran rad istranih i inspekcijskih organa na navedenom sluaju te auran rad pravosudnih organa, 8. zahtevamo istragu o sudbini penice iz silosa ergaj (Bradin), poto postoje brojne pritube graana i boraca iz Bradina koje upuuju na zloupotrebe (prodaja ita, prodaja i unitavanje opreme u silosu). Zahtevamo istragu o dosadanjem poslovanju u silosu Slavija Vukovar, 9. zahtevamo istragu u vezi zloupotrebe u prikupljanju sekundarnih sirovina i pljaci i unitavanju dravne i privatne imovine pod izgovorom prikupljanja sekundarnih sirovina, 10. do daljnjeg se zabranjuje izvoenje sa podruja optine Vukovar svih materijalnih dobara bez odobrenja predsednika Kriznog taba, 11. zahtevamo istragu o paljevinama mnogih vitalnih objekata u gradu (zgrada gimnazije, O Stjepan Supanc, eljeznika stanica u Borovu, dve stambene zgrade soliteri, zgrade Narodne odbrane, zgrade bive Croatie, ugostiteljskih objekata u Adici i umi Jela), koje su se desile posle osloboenja grada, 12. zahtevamo da se zbog oteanih komunikacija sa Baranjom (preko teritorija SRJ) osnuje odelenje Istranog zatvora u Vukovaru, jer za to ima i potrebe i mogunosti, 13. zahtevamo od Vlade RSK da se odredi po pitanju izbeglica i poduzme sve potrebne mere za njihovo zbrinjavanje: prehrana, smetaj, socijalna i zdravstvena zatita, zapoljavanje (u vukovarskoj optini ima 18.000 izbeglica), 14. zahtevamo da se Vlada odredi prema postojanju optina Mirkovci, Tenja i Dalj, 15. traimo da se regulie platni promet sa SRJ, 16. zahtevamo da Vlada RSK preduzme sve potrebne mere i radnje u svrhu uvoenja reda i kontrole nad radom raznih milicijskih i milicijskih formacija na naem podruju, jer njihovo prisustvo izaziva revolt graana i sumnju da iza pojedinih kriminalnih radnji stoje neke od tih formacija, to moe rezultirati otvorenim oruanim sukobima meu Srbima, 17. zahtevamo to bre oivljavanje rada politikih partija i to bre provoenje slobodnih izbora, a nakon toga legitimne vlasti da raspiu referendum u RSK, 18. zahtevamo donoenje posebnog Zakona o Vukovaru radi iznalaenja trajnih i stabilnih izvora nansiranja za obnovu i razvoj Vukovara, te denisanje poloaja Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, 19. zahtevamo od Vlade RSK da omogui horizontalno funkcionalno povezivanje razliitih organa i institucija vlasti na nivou optine, 20. traimo pomo Republike u reavanju socijalne problematike: porodice poginulih, invalidi, ratni i civilni borci, nezaposleni, izbeglice, penzioneri, kole, 21. traimo istragu o sudbini i povratak svih vozila, maina za poljoprivredu i slino iz SRJ u Vukovar, kao i brodova i lepova koji su pripadali sisakom Lojdu. 120 PREDSEDNIK KRIZNOG TABA M.P. 151 Vii dr. Milorad Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 303. 41 1992., kolovoz 15. Stara Gradika Izvjee Stanice milicije Stara Gradika o oduzimanju materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradika putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog kria preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe IZVJETAJ Sastavljen dana 15. 08. 1992. godine u SM 152 Stara Gradika po Mandi Ignjatiji, a u vezi prelaska autobusa i putnikih automobila iz Bosanske Dubice za Novsku. Dana 15. 08. 1992. god., po spisku Crvenog krsta iz Bosanske Dubice, oko 13.00 sati iz Bosanske Dubice je stiglo 4 autobusa sa putnicima i 10 putnikih automobila, koji su trebali da otputuju za Novsku. Autobusi, putnici kao i putniki automobili su pregledani na mostu u Bosanskoj Gradici, kojom prilikom je od radnika SJB 153 Bosanska Gradika oduzeto 1440 DM, 40 USA, 10 vic. franaka, 20 ilinga, neto zlatnog nakita, 2 fotoaparata, 1 radio tranzistor, 1 automobil reg. oznake PD 783-82. Navedena kolona je zatim prela preko mosta, a potom se uputila prema Novskoj u pratnji UNPROFOR-a. Izvjetaj sastavio Mandi Ignjatije, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 23. 151 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar. 152 Stanica milicije. 153 Stanica javne bezbjednosti. 121 42 1992., kolovoz 18. Knin Odluka Vlade RSK o osnivanju Republike komisije za ratne zloine i zloine genocida REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-295/92. Knin, 18. 08. 1992. godine Na osnovu lana 2. toka 13. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 27. sjednici, odranoj dana 18. 08. 1992. godine u Kninu, Vlada RSK donosi O D L U K U 1. Osniva se Republika komisija za ratne i zloine genocida u sastavu: 1. Mile Daki, 2. ore Latas, 3. Jovo Opai, 4. Jovo Mirkovi, 5. dr. Mladen Hadi. 2. Za predsjednika Komisije imenuje se Mile Daki, koji e funkciju predsjednika obavljati profesionalno. 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku RSK. M.P. 154 PREDSJEDNIK mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] Dostaviti: 1. svim navedenim u taki 1., 2. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja, 3. Ministarstvu nancija RSK, 4. Slubeni glasnik RSK, 5. arhiva ovdje Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2. 154 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 122 43 1992., kolovoz 19. Ilok Izvjee Ministarstva pravosua i uprave Vladi RSK o radu Ministarstva u razdoblju od 1. sijenja do 1. kolovoza 1992. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo pravosua i uprave Broj: 021-7/92-12-01 Ilok, 19. 08. 1992. god. V L A D A REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE 59300 K N I N PREDMET: Izvjetaj o radu Ministarstva pravosua i uprave RSK za period od 01. 01. 1992. god. do 01. 08. 1992. god. Ministarstvo pravosua i uprave je organizovano u skladu sa Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, tako da je podeljeno u etiri osnovne organizacione jedinice i to: 1. Resor pravosua, 2. Resor uprave, 3. Resor zakonodavstva, 4. Sekretarijat. 1. Resor pravosua Resor pravosua ima u svom delokrugu poslove upravnog nadzora nad radom pravosudnih organa i izvrenja krivinih sankcija, poslove koji se odnose na organizaciju pravosudnih organa, poslove koji se odnose na meunarodnu pravnu pomo i druge. Organizacija pravosua Nakon donoenja Zakona o sudovima (Slubeni glasnik RSK br. 4/92), Ministarstvo je poduzelo mere da se formiraju sudovi u skladu sa lanom 8. citiranog zakona na podruju cele Republike Srpske Krajine. Osnovani su sudovi opte nadlenosti i to: 1. optinski sudovi sa seditem u 1. Kninu, 2. Vukovaru, 3. Belom Manastiru, 4. Pakracu, 5. Benkovcu, 6. Obrovcu, 7. Graacu, 8. Korenici, 9. Kostajnici, 10. Okuanima, 11. Vojniu, 12. Vrginmostu, 13. Glini, 14. Petrinji, 15. Dvoru na Uni i 16. Donjem Lapcu. 2. Okruni sudovi sa seditem u Kninu, Belom Manastiru, Pakracu i Glini. 3. Vrhovni sud u Kninu, sa privremenim seditem u Vukovaru, i 4. Privredni sudovi nisu osnovni kao posebni, ve organizaciono deluju kao privredna odelenja u sastavu okrunih sudova. Osnovani su organi tuilatva i to: kao optinska u seditima: 1. Vukovar, 2. Beli Manastir, 3. Knin, 4. Benkovac, 5. Korenica, 6. Glina, 7. Okuani. 155 Okruna u seditima Beli Manastir, Knin i Glina i republiko sa privremenim seditem u Vukovaru. 155 Dopisano rukom. 123 Do sada je osnovano i etrnaest sudova za prekraje sa seditima u veim optinskim mestima, kao i Republiki sud za prekraje sa seditem u Kninu. Pri okrunim sudovima osnovani su istrani zatvori, osim kod Okrunog suda Pakrac, koji sud jo ne funkcionie iz objektivnih razloga, obzirom da je tek osnovan. Deluje i zatvorsko odelenje Istranog zatvora Beli Manastir u Vukovaru. Uslovi rada Najvei problem koji je prisutan kod svih pravosudnih organa jeste nedostatak materijalno nansijskih sredstava za rad, s tim to je to izraeno kod nekih vie kod nekih manje. Kod veine pravosudnih organa postoji problem nedostatka poslovnog prostora, tako da su neki od njih prisiljeni da rade i u drugim mestima gde im nije sedite, ili u prostorima koje su dobili od drugih organa i organizacija na podruju nekih optina. Radi se na tome da se pronae prostor gde bi ti organi mogli da rade, pa se takve akcije poduzimaju na podruju optine Vukovar, Beli Manastir, gde se vri adaptacija zgrade gde e biti preseljeni pravosudni organi. Pored prostora problem je nedostatka osnovnih sredstava za rad, kao to su pisae maine sa irilinim slovima, pomankanje upisnika ije tampanje je skupo, pomankanje kancelarijskog materijala i pribora koji je potreban u radu svih organa pravosua. Sve je to usko vezano sa nedostatkom nansijskih sredstava, pa se to odraava na rad tih organa, tako da se ne mogu uspeno provoditi osnovne radnje, kao to su uviaji, jer nema sredstava za nabavku benzina, obdukcije, pregled krvi, vetaenja i slino. Bez obzira to je doneena odluka da se pravosudni organi nansiraju iz budeta RSK, ta odluka jo nije saivela, jer Republika nije donela ni svoj budet, kako bi mogla znati koliko treba da izdvoji sredstava za nansiranje pravosudnih organa. Zbog toga pravosudni organi uglavnom su preputeni sami sebi to se tie nansiranja, pa se snalaze kako znaju i umeju i najee su prisiljeni da se obraaju svojim optinama, onima gde je sauvana privreda i koje su bogatije, pa im one pomau, ali to nije konano reenje. Potrebno je da se otvori iro raun na nivou republike, gde bi se uplaivali trokovi postupka, sudske takse i ostalo. Usled pomankanja nansijskih sredstava radnici u pravosuu nisu adekvatno plaeni za svoj rad, a i ono to primaju ne stie redovito ve sa zakanjenjem, tako da to pojede inacija, to izaziva nezadovoljstvo radnika. K a d r o v i Suoeni smo na podruju cele republike RSK sa kadrovskim problemom u pravosudnim organima. Nema dovoljan broj strunih kadrova za obavljanje funkcija sudija, tuioca. Jedan deo strunog kadra koji je postojao pre rata, otiao je u Srbiju i ne eli da radi u RSK iz njima poznatih razloga, a mora se istai da meu tim razlozima ima i takvih koje bi se moglo reiti na nivou Republike, a to je redovno i adekvatno plaenje njihovog rada, zatim reavanja njihovog smetaja. Nailazimo na problem kod lokalnih organa, u mesnim zajednicama, smetaja tih radnika, pa se Ministarstvo tu angauje oko smetaja radnika iz oblasti pravosua. Uoena je praksa kod lokalnih vlasti da pravosudne funkcionere angauje u teritorijalnoj obrani, to smatramo da je nepotrebno, jer ti funkcioneri ne mogu u takvim sluajevima redovito obavljati svoje redovne pravosudne poslove, koji su vani jer se kroz rad pravosudnih organa moe ocenjivati da li funkcionie vlast u naoj Republici ili ne, odnosno misli se i na pravosudni dio vlasti. Zato smatramo da bi trebalo osloboditi od teritorijalne odbrane pravosudne funkcionere. Sve vie je postupaka koji su pokrenuti pred pravosudnim organima, pa se oni angauju u celosti u svom radu u redovnim postupcima i nemaju sada vie slobodnog vremena da bi mogli biti angaovani u teritorijalnoj obrani. 124 Zato bi trebalo da Vlada donese uputstvo teritorijalnoj odbrani, da se izuzmu pravosudni funkcioneri u angaovanju u teritorijalnoj odbrani. Odnos pravosudnih organa prema drugim organima Miljenja smo da se ne ceni dovoljno potreba rada pravosudnih organa kod nekih drugih slubi, ali to se moe popraviti saradnjom. Takva pojava se uoava u odnosu sa radom organa SUP-a. Organi SUP-a verovatno imaju svojih problema, ali morali bi prihvatiti i primedbe organa pravosua kada su one dobronamerne. Ovo se odraava u konkretnim postupcima pri dostavljanju krivinih prijava, koje nisu uvek obraene u skladu sa odgovarajuim propisima, moda zbog nestrunosti njihovih sastavljaa, pa kada im organi vrate njihove prijave na popravak, deava se da to ne bude uraeno, ili ne bude uraeno u potpunosti. Imamo primedbu u vezi s tim od strane sudija za prekraje, pa i javnih tuilaca. Kada se obrauje neki sluaj, potrebno je da se uz prijavu dostavljaju i dokazi, ti dokazi esto nadostaju, barem tamo gde bi se mogli prikupiti na odgovarajui nain, opisivanjem ili predlaganjem svedoka oevidaca, ukoliko nema organ unutranjih poslova sredstva za nabavku potrebnih ureaja za prikupljanje dokaza. Ovo Ministarstvo nastojae da organizuje sastanke sa organima unutranjih poslova radi dogovaranja oko zajednikog rada na to boljem i kvalitetnijem obraivanju predmeta. K o m u n i k a c i j e Razumljivo je da u ratnim ili poluratnim uslovima ne mogu funkcionirati sve komunikacije kao u mirno vreme. Upravo nemogunost odravanja saobraajnih, telefonskih i drugih veza na itavom prostoru Republike, odraava se na rad pravosudnih organa negativno. Na pojedinim predelima saobraajnice su ugroene, a nemamo ni prevoznih sredstava, pa niti telefonskih linija dovoljno, to esto puta utie na to da sudovi ne mogu na vreme izai na uviaj i izvriti prikupljanje dokaznih sredstava, pa e se to svakako odraavati na kvalitet rada pravosudnih organa. Okruni zatvori Okruni zatvori koji su osnovani pri okrunim sudovima, imaju najvei problem u pronalaenju smetaja sa izuzetkom u Belom Manastiru, gde su uslovi neto bolji ali i kod njih nema materijalnih sredstava za rad. Trenutno vodi se akcija da se izvri adaptacija zatvora u Vukovaru, pa je problem nansiranja adaptacije, i Ministarstvo je poduzelo konkretne mere da se izvri dogovaranje na nivou optina i oblasti oko nansiranja zatvora u Vukovaru. Obzirom da e se pojaviti sve vei broj osuenih lica, potrebno je da Vlada razmotri mogunost osnivanja zatvora za izdravanje pravosnano izreenih kazni. Takva inicijativa je ve poticala od Ministarstva pravosua u naim ranijim izvetajima, na koje se pozivamo. Negativne pojave Primili smo kod nekih pravosudnih organa izvjetaje, u kojima isti organi ukazuju na sve uestalije negativne pojave koje se javljaju na ovom podruju Republike. Izvren je veliki broj krivinih dela tee prirode protiv ivota i tela i imovine, kao to su ubistva, krae, razbojnitva, razbojnike krae i silovanja. Uoena je tendencija i njihovog porasta. U izvrenju ovih dela organizuju se grupe, pa se moe govoriti o organizovanom kriminalu. Takve grupe koriste naoruanje od TO. U izvrenju takvih dela javljaju se i poznate linosti iz javnog ivota, pa je u takvom sluaju otean rad pravosudnih organa na provoenju postupka oko kanjavanja takvih lica. Potrebno je da se na svim nivoima vlasti poduzimaju mere da se takve pojave suzbiju. 125 2. Resor uprave U Resoru za upravu obavljaju se poslovi dravne uprave koji se odnosi na sistem dravne uprave i to: donoenje reenja u upravnom postupku, praenje stanja i pokretanje inicijative za reavanje pitanja u sistemu dravne uprave, struna obrada sistemskih i drugih pitanja od ireg znaenja koja treba ugraditi u propise iz oblasti dravne uprave, izrada pravilnika, naredbi, upustava i reenja koje donosi ministar, izrada nacrta i predloga zakona i drugih propisa i optih akata koje donose Skuptina RSK i Vlada u oblasti uprave, obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrenih zakonom. U Resoru za upravu donose se reenja o upravnom postupku u sluajevima predvienim posebnim zakonima, pa emo se u ovom izvetaju vie osvrnuti na drugu problematiku posebno na pitanje sistema dravne uprave. Sistem dravne uprave U naoj Republici dravna uprava organizovana je na slian nain kao u Republici Srbiji. Doneti su svi osnovni zakoni iz oblasti dravne uprave i to: Zakon o dravnoj upravi, Zakon o ministarstvima, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (Slubeni glasnik RSK br. 3/92) i Zakon o radnim odnosima u dravnim organima (Slubeni glasnik RSK br. 6/92). Po Zakonu o dravnoj upravi, poslove dravne uprave obavljaju ministarstva. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave mogu se obrazovati organi uprave u sastavu ministarstava, a za obavljanje strunih poslova i poslova dravne uprave, kada je to zakonom odreeno, mogu se obrazovati posebne organizacije. Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi kao i Zakon o dravnoj upravi, omoguavaju da se u sluaju potrebe sistem dravne uprave organizuje na drugaiji nain nego u Republici Srbiji. To se moe uiniti zbog postojanja srpskih oblasti kao posebnih teritorijalnih jedinica. Po lanu 2. Zakona o dravnoj upravi organi optine i srpskih oblasti mogu obavljati odreene poslove dravne uprave kada su im povereni zakoni. Do sada organima optina i srpskih oblasti nisu povereni poslovi dravne uprave, ali e po naem miljenju biti ekasnije da se odreeni poslovi dravne uprave prenesu na optine iz srpske oblasti. Do takvog zakljuka doli smo nakon analize rada ministarstava i dosadanjih iskustava u funkcionisanju dravne uprave. Po naem miljenju ministarstva jo nisu organizovana na nain odreen u Zakonu o dravnoj upravi, pa ne mogu obavljati poslove dravne uprave. Ovom prilikom navodimo neke osnovne predpostavke koje moraju ispuniti sva ministarstva da bi funkcionisao sistem dravne uprave. Potrebno je da svako ministarstvo donese akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta. U tom aktu moraju se prvo sistematizirati radna mesta pomonika ministra, sekretara ministarstva, inspektora i administrativnih radnika. Prilikom donoenja akta o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta treba predvideti osnivanje podrunih centara dravne uprave za podruje dve ili vie optina. Prema naem saznanju veina ministarstava nije organizovala ministarstvo u skladu sa Zakonom o dravnoj upravi na celoj teritoriji Republike Srpske Krajine i zbog toga sistem dravne uprave jo uvek ne moe funkcionisati. Zbog toga je potrebno da sva ministarstva saine akte o unutranjoj organizaciji i organizuju obavljanje poslova van sedita organa 126 dravne uprave. Da bi ministarstva mogla na pravi nain organizovati rad ministarstva, potrebna je bolja saradnja sa ministarstvima u Republici Srbiji. Kao to je gore navedeno, sistem dravne uprave moe se organizovati i na drugi nain i to poveravanjem poslova dravne uprave optinskim i oblasnim organima uprave. ini nam se da bi takav sistem uprave vie odgovarao zbog teritorijalne razdvojenosti srpskih oblasti. U tom sistemu optinski organi uprave vodili bi prvostepeni upravni postupak i inspekcijski nadzor, a oblasni organi uprave bi, pored primenjivanja zakona i drugih propisa iz svoje nadlenosti, reavali u drugostepenom upravnom postupku i vrili inspekcijski nadzor u skladu sa poverenim poslovima. Da bi se mogao formirati ovakav sistem dravne uprave potrebno je osnovati oblasne organe uprave u skladu sa postojeim propisima. Na nivou Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem osnovani su oblasni organi uprave i to Odlukom organizacije oblasnih organa uprave (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 10/92.). U istom Slubenom glasniku objavljen je Statut Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojim je propisana nadlenost srpske oblasti, organi srpske oblasti, odluke i opti akti i dr. Potrebno je da i druge srpske oblasti donesu Statut i Odluku o organizaciji oblasnih organa uprave, jer tek nakon toga mogli bi se poslovi dravne uprave poveriti oblasnim organima. Predlaemo da Vlada Republike Srpske Krajine razmotri ovu problematiku i zauzme stav o tome koji e se primeniti sistem dravne uprave od gore dva predloena sistema. Sredstva za fnansiranje poslova dravne uprave Po Zakonu o dravnoj upravi, Republika je duna da osigura sredstva za nansiranje poslova dravne uprave. Sredstva za nansiranje poslova dravne uprave obezbeuju se u budetu Republike. Kako do sada nije donet budet Republike, ne mogu se na odgovarajui nain nansirati organi dravne uprave. Zbog toga predlaemo da se donese privremeni budet Republike Srpske Krajine, te da se u njemu obezbede sredstva za nansiranje poslova dravne uprave u skladu sa lanom 79. Zakona o dravnoj upravi. Program rada u Resoru uprave Kao to je gore navedeno Resor uprave u Ministarstvu pravosua i uprave u narednom periodu bavit e se pre svega sistemom dravne uprave, kako bi nadleni organi mogli obavljati poslove dravne uprave. Pored toga izvrit e se kontrola rada ministarstava, odnosno nadzor nad primenom zakona i drugih propisa, kao i propisa o upravnom postupku u pojedinim ministarstvima. Do kraja godine izvrit e se edukacija radnika koji obavljaju poslove matiarstva. Predvieno je odravanje dva seminara, i to jedan u Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, i jedan seminar u Srpskoj oblasti Krajina. Poduzeemo mere za osnivanje novih organa uprave, pre svega Republike geodetske uprave koja se moe formirati na nivou Republike ili kao oblasne geodetske uprave. U oblasti kancelarijskog poslovanja donee se odgovarajui pravilnici i uputstva, kako bi se primenio novi sistem kancelarijskog poslovanja. Nakon objavljivanja propisa iz ove oblasti, Ministarstvo e poduzeti mere da svi organi uprave vode kancelarijsko poslovanje u skladu sa novim propisima. 3. Resor zakonodavstva U delokrug rada Resora zakonodavstva spadaju sve aktivnosti u vezi pripreme zakona, drugih propisa i optih akata, i obavljanje strunih i drugih poslova u vezi zakonodavne aktivnosti. 127 U Resoru zakonodavstva se vri formalno ispitivanje zakona i drugih propisa koje su predloila pojedina ministarstva, te se uspostavlja saradnja sa Slubenim listom Republike Jugoslavije radi objavljivanja zakona i drugih propisa. Do sada su objavljena 76 zakona i jedanaest Slubenih glasnika Republike Srpske Krajine. U toku ove nedelje objavie se i broj 12 Slubenog glasnika, sa 7 novih zakona, jednom izmenom i dopunom zakona, te po jednom uredbom, pravilnikom i odlukom. U poslednje vreme oteano je objavljivanje zakona zbog nedostatka sredstava za trokove objave Slubenog glasnika. Zbog toga je potrebno da se Slubeni glasnik tampa u nekoj od tamparija na podruju Republike Srpske Krajine. Takoer je oteana distribucija Slubenog glasnika, jer u Slubenom listu Republike Jugoslavije nije organizovana sluba za distribuciju Slubenog glasnika na teritoriju Republike Srpske Krajine. Pojedini predlagai zakona i drugih propisa dostavljaju zakone i propise sa mnogim nedostacima u formalnom i pravopisnom smislu, to takoe oteava objavljivanje. Veina predlagaa ne pridrava se Zakona o slubenoj upotrebi jezika i pisma, (Sl. glasnik RSK, broj 3/92), pa se ponekad zakoni piu nejasnom meavinom srpskog ili hrvatskog jezika, a bilo je primera da se koriste isto hrvatski termini, pa se zbog toga mora vriti redakcija celog zakona. Iz izloenog je vidljivo da je u proteklom periodu bilo tekoa i problema, ali su postavljeni dobri osnovi za rad u ovoj oblasti. Kada se bude pronala odgovarajua tamparija na podruju Republike Srpske Krajine, smatramo da e se propisi jo bre i sa manje greaka tampati u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine. Program rada u Resoru zakonodavstva Po Zakonu o dravnoj upravi, u poslove organa dravne uprave, pored ostalog, spadaju i poslovi koji se odnose na pripremanje zakona, drugih propisa i optih akata (l. 8. taka 4. Zakona o dravnoj upravi). U resoru zakonodavstva e se i dalje vriti kontrola zakona i propisa pre objave u Sl. glasniku, ali e se isto tako uspostaviti bolja saradnja sa predlagaima zakona i propisa, kako bi se na objavu dostavljali formalno, pravno i pravopisano ispravni tekstovi, zakoni i drugi propisi. U narednom periodu u resoru zakonodavstva izradie se nacrt izbornih zakona. Ve je ureen i dostavljen Vladi nacrt Zakona o politikim strankama, a u toku je izrada nacrta i svih ostalih izbornih zakona. Pre donoenja, odnosno izrade nacrta Zakona o izborima, Ministarstvo pravosua i uprave e doneti Vladi Republike Srpske Krajine informaciju o moguim modelima izbornih zakona, jer resor zakonodavstva moe pristupiti izradi nacrta tih zakona tek nakon to se donese politika odluka o tome da li e se prihvatiti proporcionalni sistem, sistem pojedinanog glasanja, veinski sistem ili kombinacija tih sistema. 4. Sekretarijat Koristei mogunost propisanu Zakonom o ministarstvima (Slubeni glasnik RSK broj 3/92) kao i ostalim pozitivnim propisima kojima je ureena materija unutranje organizacije organa dravne uprave, Pravilnikom o unutranjoj organizaciji je obrazovan Sekretarijat Ministarstva kao posebna organizaciona jedinica u kojoj se obavljaju poslovi od zajednikog interesa za celo Ministarstvo, a odnose se na: unutranju organizaciju i rad Ministarstva, ostvarivanje saradnje Ministarstva sa drugim organima, informaciono dokumentacioni sistem, 128 normativno pravne, kadrovske, nansijsko materijalne, tehnike, administrativne, daktilografske i druge poslove. U izvetajnom periodu Pravilnik je pretrpio odreene izmene u pravcu usklaivanja sa Uredbom o naelima za unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima i posebnim organizacijama (Slubeni glasnik RSK broj 9/92), koja je kasnije stupila na snagu, kao i u pogledu prilagoavanja sistematizacije radnih mesta potrebama prakse, odnosno stepenu sadanjeg razvoja ovog organa dravne uprave. Prema ovom Pravilniku, popunjenost radnih mesta je uglavnom na zadovoljavajuem nivou sa izuzetkom Odseka za upravnu inspekciju, koji se, kao unutranja organizaciona jedinica Resora za upravu, u narednom periodu mora ubrzano staviti u funkciju. Usvajanjem Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave, kao i donoenjem Uputstva o kancelarijskom poslovanju, stvorene su pravne predpostavke za primenu novog sistema kancelarijskog poslovanja za sve organe koji vre poslove dravne uprave. U skladu s ovim propisima u Sekretarijatu su ustrojene odgovarajue evidencije o aktima i predmetima, koje se putem skraenog delovodnika vode po sistemu jedinstvenih klasikacionih znakova. U okviru Sekretarijata takoe se vode poslovi koji proistiu iz odredbi Zakona o peatu dravnih i drugih organa (Slubeni glasnik RSK broj 3/92), a odnose se na davanje saglasnosti na sadrinu i izgled peata, kao i voenje evidencije o istom. Od aprila ove godine (od kada je zakon stupio na snagu) do danas, prema usvojenoj evidenciji reeno je 60 zahteva za davanje saglasnosti. Tokom godine rad ministarstva u celini pratio je rad radnika na personalnim, raunovodstvenim, tehnikim, administrativnim, daktilografskim i ostalim poslovima koji se obavljaju u okviru Sekretarijata. 5. Organizacioni problemi Zbog injenice teritorijalne razdvojenosti, namee se, kao jedini mogui nain delovanja onaj, po kojem Ministarstvo ima vie kancelarija u razliitim mestima, tanije u Iloku, Kninu i Beogradu. Procenjujem da e ovakav nain rada morati biti provoen kroz due vreme, jer se, naalost, najvie kontakata, konkretnih dogovora i kontrola obavlja neposrednim, zikim prisustvom mene lino, ili nekoga od strunih lica u Ministarstvu. Iako u ovom izvetaju vie puta naglaavana, problematika nansiranja u ogromnoj meri oteava na rad. Na raspolaganju imamo jedan slubeni automobil, dve elektrine pisae maine i telefaks aparat. S obzirom da bi svakodnevno morali delovati na vie strana, jasno je da u tome ne uspevamo i pored pojaanog angaovanja svih zaposlenih. Vie puta sam na sednicama Vlade insistirao na dodeli sredstava, koja dakle treba da omogue elementarno funkcionisanje. Taj objektivni momenat do danas nije adekvatno reavan. Situaciju e daljnje zakomplikovati aktivnosti oko predstojeih izbora i upozoravam da tom ozbiljnom i komplikovanom poslu u ovom asu moemo prii bez straha, jedino sa aspekta znanja i sposobnosti ljudi koji e biti angaovani. Ministar M.P. 156 Vojin ua 156 Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave, Knin. 129 Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 129-13. 44 1992., kolovoz 19. Okuani Izvjee umarije Okuani SUP-u Pakrac o primjerima krae i samovoljne sjee drva za ogrjev na podruju pod ingerencijom umarije UME KRAJINE UMARIJA OKUANI M.P. 157 Broj: 01-263/92 Okuani, 19. 08. 1992. godine SUP PAKRAC n / r Ostroluanin Vase O k u a n i PREDMET: UMSKE TETE. umarija Okuani se svakodnevno sree s problemom krae i samovoljne sjee ogrevnog drveta. Prilikom toga, sjeku se stabla po redu, prave progale i pustoi uma. Nae terensko osoblje je nemono da stane na kraj ovakvim pojavama, te dolazi u opasnost da budu ziki napadnuti. umarija je preduzela mjere da se to sprijei. Poveali smo broj terenskog osoblja radi boljeg nadzora nad umom, odredili punktove gdje se moe izdavati ogrev, omoguujemo ljudima da po pristupanim cijenama sami sebi izrauju ogrev. No, i pored toga, pojedinci kradu i pustoe umu. Protiv takvih osoba se podnose prijave umske tete i predaju javnom tuilatvu. Ove pojave su uzele maha naroito u Bodegraju i Laevcu, Rajiu, Rajiima, Cagama, Greanima i drugim selima. ak se deava da i granina milicija samovoljno sijee drva, bez obzira to je organizovana nabavka drva za njih. Stoga molimo naslov da osnuje jedno interventno odjeljenje milicije koja bi nam priskoila u pomo ukoliko bi nai ljudi bili napadnuti. Isto tako, to odjeljenje bi vrilo kontrolu kretanja drvnog materijala po terenu, odnosno putevima, te oduzimalo na licu mjesta materijal bez urednih popratnih dokumenata. Nadamo se da e naslov imati razumijevanja za nae tekoe, te nam pruiti odgovarajuu pomo i zatitu na emu se unaprijed zahvaljujemo. DIREKTOR Reli edomir 157 Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, broj: 1/02/94, primljeno 27. 8. 1992. 130 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 45 1992., kolovoz 19. Borovo Izvjee rukovodioca Slube socijalne zatite Oblasnom sekretarijatu za opu upravu Srpske oblasti SBZS o radu slube SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM SLUBA SOCIJALNE ZATITE Br. 4/92 Borovo, 19. 08. 1992. SEKRETARU OBLASNOG SEKRETARIJATA ZA OPTU UPRAVU dipl. pravniku Nemanji Joviu IZVETAJ O RADU SLUBE SOCIJALNE ZATITE ZA SRPSKU OBLAST SLAVONIJU, BARANJU I ZAPADNI SREM Sluba socijalne zatite Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema osnovana je u martu 1992. god. Za rukovodioca slube imenovan je mr. Milivoje Kosti, a na upravnim poslovima socijalnog rada zaposlena je socijalni radnik Ruica Arbutina. Sluba se bavi uoavanjem socijalnog stanja i problematike i preko optinskih organa zaduenih za poslove iz oblasti socijalne zatite, preduzima konkretne mere u otklanjanju uzroka i posledica takvih stanja. Sloenost i specinost problematike i praktina nemogunost reavanja uputila nas je na hitnost u povezivanju sa Republikom Srbijom. U tome smo naili na veliko razumevanje grada Novoga Sada. Uputili smo 13. 04. 1992. god. zvanini zahtev kojim smo oekivali pomo i saradnju Skuptine optine Novi Sad i Izvrnog vea AP Vojvodine. Istovremeno je isti zahtev upuen predsedniku Izvrnog vea AP Vojvodine i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, socijalnu i deiju zatitu. Po pozitivnom odgovoru ponovno smo uputili dopis na iste adrese, za formiranje Centra za rehabilitaciju i smetaj ranjenika u selu arengrad, optina Vukovar, a u sastavu Zdravstvenog centra iz Vukovara, koji nam se nametnuo kao preka potreba smetaja i zbrinjavanja ranjenika ovoga rata, koji su pored tekih povreda ostali i bez smetaja ili onih koji bi o njima dalje brinuli. Ovakav smetaj imao bi trajan karakter. Centar bi prihvatao ranjenike i borce ne samo sa podruja nae oblasti, nego po potrebi i ire. 131 Dana 16. 04. 1992. god. organizirana je poseta predstavnika Ministarstva za zdravstvo i socijalnu zatitu SO Krajine i predstavnika vukovarske bolnice kod predsednika Izvrnog vea AP Vojvodine dr. Jove Radia, predsednika Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo dr. M., 158 Prvulovia mr. M. 159 Kostia, rukovodioca Slube socijalne zatite SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, direktora bolnice Vukovar dr. V. 160 Stanimirovia i optinskog sekretara za zdravstvo i socijalnu zatitu Novoga Sada M. 161 Hemon. Na sastanku je izraena spremnost da se od strane Pokrajine pomogne u organizaciji i privoenja objekata nameni kao i: da se o ukupnoj aktivnosti, putem Sekretarijata za zdravstvo, socijalnu i deiju zatitu AP Vojvodine informiu nadlena ministarstva u Republici, da e se obezbediti prikljuenje objekta na elektrinu mreu u selu arengrad, da e se obezbediti potrebna koliina (10.000 litara) lo ulja za potrebe zagrevanja objekta, da e se obezbediti nabavka jednog vozila za potrebe budueg centra, da se obezbede potrebna sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju navedenog objekta za nabavku potrebnog materijala, da e se obaviti razgovori sa nadlenim u Skuptini grada Novoga Sada u cilju bitnog angaovanja odgovarajuih drutvenih preduzea iz Novoga Sada na izvoenju radova rekonstrukcije i adaptacije navedenog objekta. Istoga dana predstavnike SO Krajine primio je predsednik Izvrnog saveta grada Novoga Sada dr. ore Bai. U razgovoru je izraena spremnost da se izae u susret zahtevima u granicama mogunosti grada, a u skladu sa obavljenim dogovorima sa predsednikom Izvrnog vea AP Vojvodine. Ve 24. 04. 1992. god. ekipa JP Stan i strunjaci Projekt investa obavili su uvid u stanje objekta i dostavili izvetaj i ponudu. Ponuda je od strane nadlenih AP Vojvodine prihvaena i prelo se odmah na rad. Do sada su obavljeni svi potrebni: graevinski radovi, radovi na rekonstrukciji elektrine mree, obezbeeno je 10.000 litara lo ulja, obezbeeno je putniko vozilo (poklon pokrajinskog Zavoda za socijalna istraivanja), izvrena celokupna rekonstrukcija kotlarnice i grejanja, izvrena rekonstrukcija vodovodne mree. Privode se kraju radovi oko ienja i ureenja objekta. Smatramo da e se objekt moi pustiti u funkciju poetkom devetog meseca. Za opremanje objekta obratili smo se optini Vukovar da nam dozvoli iznoenje preostale potrebne opreme iz nekadanjeg Doma starih i nemonih lica Vukovar, to smo naili na razumevanje. Kompletno opremanje izvrit e optina Novi Sad. Pored rehabilitacionog centra nalazi se zgrada koju smo namenili za smetaj starih i nemonih lica. Zgrada je dovedena u funkciju i moi e primiti prve stanare poetkom devetog meseca. Kapacitet je oko 50 stanara. Za konano opremanje doma takoer se obavezuje optina Novi Sad. 158 Mladen. 159 Milivoje. 160 Vojislav. 161 Prireivai nisu utvrdili ime. 132 Crveni krst AP Vojvodine obezbedit e kompletnu ishranu za tri meseca. Zato molimo Oblasno vee da razmotri kako e se dalje nancirati i odravati oba objekta. Radi snimanja broja lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe trajnog smetaja u ustanovu socijalnog tipa, ostvarili smo kontakt sa Centrom za socijalni rad u Vukovaru, optinskim borakim organizacijama i optinskim organizacijama Crvenog krsta, kojima je kao pomo na prikupljanju ovih podataka ponuen i upitnik. Obili smo novoformirane optine Mirkovce, Dalj i Tenju radi pruanja pomoi u organizaciji organa starateljstva i dali im pismene upute o radu tih organa. Sav dosadanji rad odvijao se uz ogromne potekoe koje prete da u budunosti totalno onemogue rad ove slube. Sva komunikacija sa AP Vojvodinom i celom naom oblasti odvija se vrlo oteano, jer su loe ili uopte ne postoje telefonske veze, pa je obavezna upotreba vozila. Nekoliko puta dobili smo plaeno gorivo, a sve ostale nabavke goriva nancirao je rukovodilac slube mr. Milivoje Kosti sam. Nije potrebno naglaavati o nemogunosti daljeg nanciranja. Line dohotke sluba nije primila, jer ih nitko nije obezbedio, a da ne govorimo o kancelarijskom materijalu, plaenim bonovima za benzin, peatu i radnom prostoru koji nam je sada privremen, a za koji dan ga potpuno moramo napustiti, a da nam drugi nije obezbeen. Na sve ove probleme ukazali smo ministru naeg Ministarstva traei barem minimalne uslove za rad, ali to je ostalo bez odjeka. Zato molimo Oblasno vee da razmotri vanost i rezultate rada Slube socijalne zatite i da nam na neki nain pomogne u daljem radu. Rukovodilac Slube M.P. 162 socijalne zatite mr. Milivoje Kosti, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 261. 46 1992., kolovoz 21. Knin Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 21. 08. 1992. godine u Domu privrednika 162 Peat: neitak. 133 Sjednici prisustvuju: mr. Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Veljko Dakula, Stevo Bogi, Stojan panovi, Milan Marti, Sergej Veselinovi, ore Bjegovi, Duan Eimovi, David Rastovi, Savan Grabundija, mr. Svetozar Vini, dr. Mladen Hadi i Sretko Petkovi. Sjednici ne prisustvuju: Boani Boko, ua Vojin, Dobrosav Veizovi, dr. Duan Jovi, Milan Kneevi, Mitar Brnovi, Gaea Rade i Arbutina Neboja. Sjednici na poziv prisustvuju: Zdravko Jankovi, Neboja Mandini i Goran Hadi. Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D 1. zauzimanje politike strategije vezano za politike dogaaje koji predstoje (nastavak rada paritetne komisije, predstojea mirovna konferencija u Londonu i dr.), 2. informacija o aktualno vojno politikim zbivanjima na podruju Republike Srpske Krajine, 3. rasprava o potrebi transformacije Ministarstva unutranjih poslova i Ministarstva odbrane, 4. donoenje Odluke o davanju pozajmice optini Slunj i pomoi Centru za socijalni rad optine Petrinja, 5. zauzimanje stava o pitanju sunanciranja TO, 6. donoenje Odluke o interventnoj nancijskoj pomoi Radio glasu Petrove Gore, 7. donoenje Odluke o ustupanju tzv. generalske vile episkopu dalmatinskom, za potrebe smjetaja vladianskog dvora. Taka 1. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, koje treba posluiti kao platforma za rad dananje sjednice Vlade, za rije se javio David Rastovi te izloio koncept sa kojim bi naa delegacija trebala nastupiti na pregovorima u Londonu. Predsjednik Republike Goran Hadi se sloio u svom izlaganju sa izloenim konceptom, te predloio da se oformi radna grupa koja e detaljno razraditi plan nastupa nae delegacije na konferenciji u Londonu. Nakon rasprave donesen je Z A K L J U A K Radna grupa u sastavu: predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri Duan Eimovi, David Rastovi te Neboja Mandini i Mile Daki trebaju izraditi platformu nae delegacije za konferenciju u Londonu. Taka 2. Ministar unutranjih poslova Milan Marti je podnio informaciju o aktualnoj vojno politikoj situaciji na podruju RSK, sa posebnim osvrtom na ulogu i djelovanje UNPROFOR-a na podruju Republike. Takoer se osvrnuo na socijalne tenzije koje su 134 prisutne na terenu, te na situaciju na podruju Like. Radi prevazilaenja situacije nastale politikim previranjima u Lici donesen je Z A K L J U A K Odreuje se komisija u sastavu: predsjednik Vlade, ministar unutranjih poslova, podpredsjednik Boani Boko, te ministar Rastovi David da iziu na podruje Like i u kontaktu sa narodom nastoje prevazii nastale nesporazume. Za iduu sjednicu Vlade komisija treba podnijeti izvjetaj sa terena. Taka 3. Ministar unutranjih poslova iznio je svoje vienje rada Ministarstva unutranjih poslova i Ministarstva odbrane. Naglasio je da bi transformacija ova dva ministarstva u jedno uinilo ga preglomaznim, a samim tim i manje operativnim. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie ministara svi su se zaloili za izgradnju sistema odbrane koja bi imala za cilj brzo stavljanje u borbenu gotovost, a to bi se postiglo transformacijom u brigade milicije. Ministar Rastovi 163 se zaloio za promjenu Ustava u dijelu koji denira ulogu armije na prostoru RSK. Zalae se za zajedniki koncept obrane MUP-a i TO ,u kojem bi bila formirana dva resora. Z A K L J U A K 1. Kroz transformaciju MUP-a i Ministarstva obrane potrebno je postii jedinstvenost politike vlasti i obrane. Kroz stvaranje bataljona milicije potrebno je postii profesionalizaciju svoenjem na brojano stanje i ekasnost na nivo koji e se moi iznancirati. Taka 4. Odlae se za jednu od narednih sjednica Vlade RSK. Taka 5. Ministar panovi 164 je izloio da je za potrebe isplate plate rezervnom sastavu TO potrebno da Vlada sunancira u dijelu trokova. Ministar je izloio detaljan pregled trokova koji se nancirao u proteklom periodu. Nakon rasprave donesene su slijedee O D L U K E Odobravaju se sredstva za sunanciranje GTO RSK za 7. mjesec u iznosu od 300.000.000 dinara. Taka 6. Ministar informisanja Duan Eimovi upoznao je Vladu sa tekom materijalnom situacijom zaposlenih radnika u Srpskom radio glasu Petrove Gore. Nakon rasprave o mogunosti prevazilaenja stanja donesena je O D L U K A Odobravaju se Srpskom radio glasu Petrove Gore sredstva za isplatu neto linih dohodaka za 9 radnika u iznosu od 150.000 din. po radniku. 163 David. 164 Stojan. 135 Taka 7. Nakon ponovnog razmatranja o smjetaju dalmatinske eparhije na podruju optine Knin te predloenog rjeenja donesena je uz jedan glas protiv i jedan suzdran glas slijedea O D L U K A Ustupa se tzv. generalska vila u Kninu za potrebe smjetaja vladianskog dvora. Sjednica je zavrila sa radom u 15 sati PREDSJEDNIK VLADE: mr. Zdravko Zeevi Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 47 1992., kolovoz 22. Knin Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima i komandama brigada pogranine policije za pojaanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog infltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a Republika Srpska Krajina Ministarstvo unutranjih poslova otvoreno dx Uprava JB br. 08/03-52-1/92. Knin, 22. 08. 1992. SUP-u RSK svima brigadama pogranine milicije u RSK svima Zbog sve uestalijih pojava da se u redovima snaga UNPROFOR-a nalaze lica hrvatskog porijekla, a pogotovu u kontingentima snaga UNPROFOR-a iz zapadnih zemalja, nareuje se pojaana kontrola vozila UNPROFOR-a, pogotovo prilikom ulaska i izlaska iz RSK. U tu svrhu po mogunosti u sastav patrola postaviti milicionara sa znanjem stranih jezika. O svim evidentiranim sluajevima prolaska takovih lica obavijestiti ovo Ministarstvo. Naelnik uprave JB Neboja Pavkovi Jelaa Ronevi 22. 08. 1992. g. u 20.30 h. 136 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 48 1992., kolovoz 22. Okuani Odluka Narodne skuptine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o osobama koje e zastupati Oblast na Meunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u enevi REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE NARODNA SKUPTINA Na osnovu lana 11. stava 1. take 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom treem redovnom zasjedanju 22. 08. 1992. godine, donijela je ovu O D L U K U 1. ODREUJE se da interese Srpske oblasti Zapadne Slavonije na Meunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u enevi i inae gdje se radi na rjeavanju pitanja srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije, u pogledu politikog, ekonomskog i svakog drugog statusa, z a s t u p a j u: 1. dipl. in. VELJKO DAKULA, predsjednik Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne Slavonije i podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine i 2. mr. DUAN EIMOVI, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine. 3. Ova Odluka ima karakter i generalne punomoi za potpisivanje dokumenata o postignutim sporazumima uz obavezno podnoenje na verikaciju Narodnoj skuptini Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine. NARODNA SKUPTINA Broj: 01-01-396/92. Okuani, 22. 08. 1992. godine PREDSJEDNIK DOSTAVITI: NARODNE SKUPTINE: 1. predsjednik Republike M.P. 165 VELJKO VUKELI, v.r. Goran Hadi, Knin, 2. predsjednik Vlade RSK mr. Zdravko Zeevi, Knin, 165 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Narodna skuptina, Okuani. 137 3. dipl. in. Veljko Dakula, 4. mr. Duan Eimovi, 5. za objavljivanje 6. arhiva. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10. , kut. 1. 49 1992., kolovoz 25. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siveria REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/22-92 Knin, 25. 08. 1992. godine O V L A T E N J E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica: TOMI KATA, ro. 30. 11. 1951. g. u Siveriu, od oca Milana i majke Ane iz Siveria, SO Drini, sa - TOMI IVAN, ro. 28. 11. 1971. g. sinom - TOMI MILENKO, ro. 07. 06. 1974. g. sinom - TOMI MARIJAN, ro. 03. 12. 1976. g. sinom i - TOMI ZRINKA, ro. 27. 01. 1984. g. kerkom, svi za odlazak za ibenik. K O M I S I J A [., v.r.] 166 M.P. 167
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 166 Potpis neitak. 167 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 138 50 1992., kolovoz 25. Knin Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objanjenje za pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-10-72-47 25. 08. 1992. god. Molimo odgovor i objanjenje na postupke i aktivnosti UNPROFOR-a, dostavlja. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDAMA SEKTORA U proteklih desetak dana na pojedinim podrujima teritorije RSK, dolo je do odreenih nesporazuma u vrenju odreenih aktivnosti izmeu predstavnika UNPROFOR-a i pripadnika PJM i mjesnog stanovnitva RSK. U sledeem dijelu teksta naveemo sluajeve u kojima je dolo do nesporazuma: 14.08.1992.g. Predstavnici UNPROFOR-a u ivkovi Kosi pretresali vozilo PJM. U Tuilovakom Cerovcu 168 UNPROFOR je razoruao carinski punkt i oruje predao u Stanicu milicije Tuilovi (sektor Zapad). 15.08.1992.g. Predstavnici UNPROFOR-a razoruali su dva pripadnika PJM u Vojniu (sektor Zapad). Snage UNPROFOR-a u reonu eljeznog Polja Melinovca su sa OT povezli grupu civila (Hrvata) u mjesto Skoaj. Istovremeno, u vremenu od 17.00 20.00 asova, izvrili su kompletnu blokadu puteva u reonu eljezno Polje Melinovac i blokadu rasporeda naih snaga na tom prostoru (sektor Zapad). U zadnje vrijeme uestala je opservacija UNPROFOR-a graana srpske nacionalnosti, kojima se uz UNPROFOR-ovu asistenciju dotura pomo iz Hrvatske i omoguuju telefonski razgovori, dovode graani hrvatske nacionalnosti koji su pobjegli iz RSK zbog svoje neprijateljske aktivnosti prema srpskom narodu, odvoze se u obilazak svojih kua i imanja. Takoer predstavnici EZ i UNPROFOR-a dijelili su pomo Caritas-a (jedan paket na 2 graanina hrvatske nacionalnosti, a jedan na 4 graanina srpske nacionalnosti), sluaj u Dabru. 168 Danas Cerovac Vukmaniki. 139 Sve ove aktivnosti UNPROFOR-a i EZ odvijaju se bez odobrenja, saradnje ili konsultacija sa lokalnim organima vlasti RSK (sektor Zapad). 23.08.1992.g. U reonu Petrinje, predstavnici UNPROFOR-a ne dozvoljavaju pre 06.00 pokrete vozila i stanovnitva (sektor Sjever). 22.08.1992.g. Prilikom napada hrvatskih snaga na nae poloaje u eletovcima uz rijeku Bosut, poginuo je jedan pripadnik PJM, a dvojica su ranjena, ostali pripadnici PJM ostali su na poloajima dok ih nisu udaljili sa poloaja predstavnici UNPROFOR-a. Oito je da predstavnici UNPROFOR-a ne dre ni jedan punkt na prvoj liniji, iako je sa istima dogovoreno da motorizovanim patrolama kontroliu put uz prvu liniju r. Bosut, od eletovaca do Novih Jankovaca i taj se dogovor ne potuje (sektor Istok). Molimo Komandu UNPROFOR-a i komande sektora da usaglasimo aktivnosti, naroito po pitanjima koja se nedovoljno precizirana, kako ubudue ne bi dolazilo do nesporazuma i kako bi se odralo postojee povjerenje kod naeg stanovnitva. Cijenimo dosadanju aktivnost i saradnju. S potovanjem! MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA Milan Marti, [v.r.] M.P. 169
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 51 1992., kolovoz 25. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/21-92 Knin, 25. 08. 1992. godine 169 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 140 O V L A T E N J E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica: IVKOVI NIKOLA, roen 15. 08. 1968. godine u Gospiu, od oca Ilije i majke Mae, iz Gornjih Vrhovina br. 168 IVKOVI MAA, ro. 04. 05. 1941. god. Kosore, SO Sinj, iz Vrhovina, br. 168/a IVKOVI SNEANA, ro. 02. 02. 1973. g. Otoac iz Gornjih Vrhovina IVKOVI NIKICA, ro. 04. 12. 1990. g. u Gospiu, svi za odlazak u Otoac. K O M I S I J A [., v.r.] 170 M.P. 171
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 52 1992., kolovoz 25. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske nacionalnosti iz Medvie REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/20-92 Knin, 25. 08. 1992. godine O V L A T E N J E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica: KAPITANOVI NIKOLA, od oca Marka i majke Boice, ro. 16. 01. 1935. godine iz Medvie, br. 49 KAPITANOVI SAVA, ro. 07. 01. 1941. godine i KAPITANOVI ZORA, ro. 07. 04. 1973. za odlazak u Zadar. 170 Potpis neitak. 171 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 141 K O M I S I J A [., v.r.] 172 M.P. 173
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 53 1992., kolovoz 26. Knin Zahtjev MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zranog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vri aerodromska kontrola iz zrane baze u Udbini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Broj 08/4-10-72-47/3 26. 08. 1992. god. Informaciju o letovima helikoptera UNPROFOR-a dostavlja. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB Veza: Akt Ministarstva odbrane RSK, broj 01-145-1/92 od 30. 07. 1992. godine Helikopteri UNPROFOR-a poleu iz Zagreba ili Splita i prelijeu preko teritorije RSK, u skladu sa dnevnom ili viednevnom najavom. Meutim, helikopteri se ne javljaju aerodromskoj kontroli letenja na aerodromu Udbina, iako prelijeu i kroz zonu aerodroma Udbina, to oteava identikaciju letelica i moe imati neeljene posledice. Deava se da se najavi 1 2 helikoptera, a da lete 3 helikoptera, na to srpska strana ne moe uticati. Smatramo neophodnim da helikoptere u vazdunom prostoru RSK kontrolie i vodi aerodromska kontrola letenja Udbina, te da se najava i prijava leta odvijaju u skladu sa propisima. Na ovaj nain mogue je izbjei potencijalne nesporazume, a poveava se bezbednost letova preko naeg vazdunog prostora. 172 Potpis neitak. 173 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 142 Molimo da se ova informacija razmotri i prihvati na predlog o najavi i prijavi, kao i kontroli i voenju letelica od strane AKL aerodroma Udbina, preko vazdunog prostora Republike Srpske Krajine. M I N I S T A R Milan Marti, [v.r. ] M.P. 174
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 54 1992., kolovoz 26. Knin Zamolba predstavnika Meunarodnog komiteta Crvenog kria pukovniku Kosti Novakoviu da dozvoli povratak Uroa Vukia u Zadar, gdje mu ivi porodica MEUNARODNI KOMITET CRVENOG KRIA ENEVA Knin, 26.08. 1992. Puk. KOSTA NOVAKOVI 175 Potovani gospodine, Obraamo Vam se u vezi g. UROA VUKIA koji se obratio MKCK za pomo da se vrati natrag svojoj porodici u ZADAR. MKCK Split je kontaktirao vlasti u Zadru koje su potvrdile da se g. Vuki moe slobodno vratiti bez ikakvih posebnih dozvola, poto je stanovnik Zadra ve 30 godina. MKCK Knin Vas najljepe moli ako ste u mogunosti da izdate g. Vukiu dozvolu za odlazak sa teritorije Republike Srpske Krajine i prelaz granice, kako bi MKCK Knin mogao organizovati transport pomenutog gospodina Vukia. Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i nadamo se da emo i dalje s Vama uspjeno suraivati. S potovanjem, M.P. 176 DONATA CAGLIONI, [v.r.] ICRC Delegat 174 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 175 K. Novakovi je u to vrijeme obnaao dunost predsjednika Komisije MUP-a RSK za odnose sa UNPROFOR- om. 176 Okrugli peat: COMIT INTERNATIONAL DE LA CROX-ROUGE, GENEVE. 143 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, , kut. 55 1992., kolovoz 27. Erdut Izvjee o radu Sekretarijata za informiranje Press centra Erdut Oblasnom vijeu Srpske oblasti SBZS OBLASNO VEE PREDMET: Izvetaj SO Slavonija, Baranja i Zapadni VEZA: telefon 025 773 121 Srem BROJ: 2/92. BOROVO NASELJE MESTO: Erdut DATUM: 27. 08. 1992. I Z V E T A J O R A D U Sekretarijat za informisanje PRES CENTAR ERDUT u proteklom periodu obavljao je sledee aktivnosti: a) redovne svakodnevne kontakte sa komandom specijalnih jedinica milicije koja obezbeuje granina podruja, b) svakodnevni jutarnji radni dogovor sa vodeim ljudima Ministarstva odbrane, c) redovne (ali ne svakodnevne) kontakte sa informativnim centrima radio stanicama u Somboru, Apatinu, Odacima, Bakoj Palanci, Novom Sadu, Beogradu, Belom Manastiru, Borovu., d) svakodnevni kontakti sa TV kuama Beograd i Novi Sad, e) redovni izvetaji Tanjugu. Sve ove gore navedene aktivnosti popraene su neposrednim kontaktima sa domaim, a posebno stranim novinarima, sa ovim novinarima se ide u obilazak linije fronta, pojedinih mesta, omoguuje im se razgovor sa civilnim stanovnitvom, lanovima Vlade, poseta Oblasnog vea, ocirima UNPROFOR-a, komandantom Istonog sektora gospodinom Aleksandrom Hromenkom. Pres centar su posetili mnogi elitni svetski novinari njihova imena su priloena na posebnom papiru. Pratili smo sva deavanja na naem prostoru, posebno obeleavanja godinjice otpora Srba ustakoj vlasti, i to u sledeim mestima: Tenji, Mirkovcima, Dalj, Markuica, Klisa, Palaa. Od mnogih proslava prisustvovali smo kao gosti komandanta ruskog bataljona u Klisi proslavi dana desantsko padobranskih jedinica. Prireen je pravi spektakl, demonstrirana snaga i vetina ovih jedinica neto doista do sada nevieno, ali i nada da e ovi ljudi uspeti da ouvaju mir na tako malom, a nama dovoljnom nebeskom prostoru. 144 Prisustvovali smo i nedavnoj poseti komandi Istonog sektora u Erdutu komandanta snaga UNPROFOR-a gospodina SATIA NAMBIJARA. Svakodnevno imamo krai radni dogovor sa pomonikom ministra odbrane Republike Srpska Krajina, gospodinom Milanom Milanoviem, od kojega svakodnevno imamo izvetaj o stanju na prvim linijama graninog dela Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Nedavno je odran sastanak svih ratnih komandanata koji su doprineli oslobaanju teritorija srpske oblasti, ovaj sastanak je odran u malom mestu PALAA koje je uspelo sopstvenim snagama da se odbrani od najezde ustakih hordi. Uz mnogobrojne komandante prisustvovali su i mnogi gosti od kojih posebno treba izdvojiti predstavnike jugoslovenske vojske koji su doprineli ouvanju ovih teritorija. O svemu ovome pres centarje obavestio putem radija svoje dravljane. U poslednje vreme ne pamti se slian incident kao ovaj tragini koji se desio 13. 08. 1992. g. u mestu Markuica, kada je hrvatska strana otvorila vatru i upala na na deo teritorije i tom prilikom usmrtila etvoro starijih ljudi civila koji su obavljali radove u polju. Samo nekoliko dana ranije postignut je sa hrvatskom stranom dogovor posredstvom UNPROFOR-a o nesmetanim radovima civila u graninom delu sa obe strane naravno Hrvati ni ovaj dogovor koji je bio njihova inicijativa, kao ni mnoge ranije dogovore, nisu ispotovali. Tom prilikom je 21 civil odveden u logor u akovo. Brzom intervencijom jedinica nae milicije, predstavnika UNPROFOR-a, a POSEBNO komandanta ruskog bataljona, gospodina pukovnika Viktora Longinova, ovi ljudi su jo istoga dana vraeni iz akova svojim kuama. Uz sve ovo ne moe se umanjiti znaaj PRES CENTRA, koji je brzo obavestio Televiziju Novi Sad koja je u roku od dva sata dola na mesto dogaaja, obavestio Tanjug, Radio Beograd i kompletnu svetsku javnost o ovom hrvatskom perdnom upadu. Ovim dogaajem dovedena je trea faza mirovnog plana misije UNPROFOR-a u pitanje. Nekoliko dana kasnije ustae su poslale svoju diverzantsko teroristiku grupu, koja je upala na na deo teritorije kod mesta eletovci i tom prilikom stradala su dva srpska milicajca, a dvojica su teko ranjena. O svemu ovome obavetena je domaa i svetska javnost, komanda Unprofor-a, gospodin Sati Nambijar, jer to je drugi veliki upad ustaa za samo desetak dana. Hrvatske vlasti najavile su povratak svojih izgnanika za 18. 08. Povodom ove vesti takoer smo dali demant, ovaj povratak se nije desio, ali je odmah najavljen sledei za 31. 08. Sve ovomesene aktivnosti koje je Pres centar obavio nalaze se dokumentovane na posebno priloenom papiru. Treba znati injenicu da ovaj Pres centar radi sa jednim podeljenim telefonskim brojem (ovaj broj je dan vinariji na koritenje), bez telefaksa, potrebnog kancelarijskog pribora, maina za kucanje, papira i da ne nabrajamo bez ega sve jo. Bilo koja vrsta propagandnog materijala o Republici Srpska Krajina je misaona imenica sami smo napravili na nekoliko papira uopteni prikaz o naoj RSK SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, to nije mnogo ali puno znai onom ko neupuen dolazi u ove krajeve. Ovaj izvetaj podneli su zaposlenici u PRES CENTRU Vlade Srpske oblasti u Erdutu: Dragica Klaji 1. Radovan Mitrovi 2. Tatjana Malinovi 3. 145 M.P. 177 Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 089-9. 56 1992., kolovoz 28. Glina Izvjee pomonika ministra Ministarstvu pravosua i uprave RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuu te stanju u zatvorima na podruju Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE K N I N MINISTARSTVU PRAVOSUA I UPRAVE PREDMET: Informacija o stanju u pravosuu na podruju Banije, Korduna, Like i Sjev. Dalmacije S obzirom na smanjene mogunosti neposrednih kontakata izmeu ministra pravosua i potpisnika ove informacije, te s obzirom na postojanje objektivne potrebe sagledavanja stanja u oblasti pravosua na napred navedenim prostorima, nalazi se za potrebno dostaviti ovu informaciju. Kao to Vam je poznato na prostorima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije funkcioniraju dva okruna suda, te optinski sudovi koje isti pokrivaju. Isto tako osnovana su i tuilatva koja obavljaju svoje poslove predviene zakonom. Neposredno prije pisanja ove informacije, sagledano je stanje na terenu, a na temelju toga moe se sa sigurnou izvesti zakljuak da sudovi funkcioniraju na ovim prostorima. Okruni sud u Glini nije u dovoljnoj mjeri kadrovski popunjen nosiocima pravosudnih funkcija, ali je injenica da isti sada ima, bar u ovom momentu, dovoljno kvalitetnih sudija za rad na prioritetnim predmetima. U tom sudu redovno se provode krivini postupci, poevi od faze istrage, te i glavne rasprave nakon podizanja optunice. Prema dobivenim informacijama od predsjednika tog suda, postoji ve nekoliko okonanih krivinih predmeta, dakle meritorno zavrenih presudama. Kod Okrunog suda u Kninu stanje je tee, s obzirom na nedostatak kadrova, posebno nosilaca pravosudnih funkcija osposobljenih za rad na tekim krivinim predmetima. U tu svrhu, a u skladu sa dogovorom postignutim izmeu predstavnika Ministarstva za pravosue s predsjednicima oba ova okruna suda, u zadnje vrijeme jedan sudija Okrunog suda Glina obavlja sudake poslove na krivinim predmetima za potrebe Okrunog suda Knin. Stoga 177 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Ministarstvo informisanja, Vukovar. 146 je ve zakazano nekoliko rasprava i u Okrunom sudu Knin, a isto tako donijete su i prve presude u krivinim predmetima toga suda. Optinski sudovi funkcioniraju na cijelom podruju. Obavljaju najprioritetnije poslove, a pruaju i pravne pomoi graanima koji se u tu svrhu njima obraaju. Najvei problem na ovim prostorima predstavljalo je pravosue optine Slunj. Tu do sada nije funkcionirao sud, ali je taj problem sada gotovo reen. Naime, ostvareni su odreeni kontakti izmeu predstavnika Ministarstva pravosua i optinskih vlasti u Slunju, prvenstveno predsjednika optine. Pronaen je minimalni broj kadrova, prvenstveno dvojica sudija, te e od 01. 09. 1992. godine zapoeti sa radom i Optinski sud Slunj. On bi trebao da pokriva podruje svoje optine, te podruje optine Plaki. Isto tako dogovoreno je da od 01. 09. 1992. godine zapone sa radom i Optinsko tuilatvo Slunj, a angairan je i nosilac ove tuilake funkcije. Prema tome, posve objektivno Vas obavjetavam, da na ovim prostorima pravosue funkcionira. Najprioritetniji predmeti se rjeavaju, prvenstveno krivini predmeti, ali se radi i na graanskim predmetima u optinskim sudovima, kao to je ve napomenuto sudovi pruaju i pravnu pomo graanima. Posebno se naglaava, da okruni sudovi obavljaju svoje poslove iz oblasti privrednog prava, a moe se ustvrditi da su upravo ove djelatnosti na oba okruna suda najaurnije, te da sudovi svojim poslovanjem ne koe rad privrede. Pored izloenog, potrebno je ukazati i na probleme s kojima se sudovi susreu u radu. Prvi od problema je nedovoljan broj kadrova, mada su neki od optinskih sudova popunjeni sa kadrovima. U uskoj vezi sa ovim problemom je i stambena problematika, jer se u zadnje vrijeme pojavljuju interesenti za nosioce pravosudnih funkcija, koji ispunjavaju uslove i za rad na okrunim sudovima, no postavljaju se pod znak pitanja stanovi, smjetaj i rjeavanje stambene problematike. Isto tako ukazuje se na nedostatak materijalnih sredstava za normalno funkcioniranje sudova, posebno okrunih. Naime, okruni sudovi u svom radu imaju velike materijalne izdatke, napose za obavljanje uviaja i vjetaenja, a do sada im nisu obezbeena materijalna sredstva da bi ove poslove mogli obavljati. Negativan odraz u tom pravcu daje i injenica da je i milicija Krajine nedovoljno tehniki opremljena za kvalitetno obavljanje poslova u prethodnom krivinom postupku, pa se ukazuje nunim da se ovaj problem sagleda u njegovoj ukupnosti, te poduzmu sve radnje potrebne za ekasno funkcioniranje sudova. Takoer se ukazuje na problematiku iz oblasti linih dohodaka. U zadnje vrijeme su poduzete radnje da se lini dohoci isplauju relativno na vrijeme i u skladu sa zakonom. Meutim, zakonske odredbe o koecijentima radnicima pravosua imaju vrlo bitne nedostatke, posebno iz razloga jer su radnici sa srednjim strunim spremama, kao i oni sa niim strunim spremama na vrlo malom koecijentu, te s obzirom na trokove ivota takav radnik od svog linog dohotka ne moe podmiriti niti osobne potrebe, a da se i ne govori o potrebama porodice. Stoga se ukazuje nunost da se ve na prvoj Skuptini RSK ovakve zakonske odredbe prilagode potrebama. Pored izloenog elim da se Ministarstvo upozna i sa stanjem u zatvorima. Nakon to je Vlada RSK donijela odluku o osnivanju zatvora, te odluku o prelazu imovine biveg Sekretarijata za pravosue Hrvatske na Ministarstvo pravosua RSK, posebno su poduzete konkretne radnje na osposobljavanju zatvora u Glini te stavljanje u funkciju svih onih sistema koji su ranije postojali u bivem odgojno popravnom domu za maloljetnike. Potrebno je da Vlada poduzme mjere, da se isele prostorije zatvora koje sada koriste teritorijalna obrana i pripadnici UNPROFOR-a. U Glini sada postoje uslovi da se odlukom Vlade osnuje kazneno 147 popravni dom poluotvorenog tipa. Postoji hitna potreba za ovakvom odlukom, jer ve ima pravomono osuenih osoba i treba ih uputiti na izdravanje kazne. Jo se napominje da i zatvor u Kninu udovoljava svojoj funkciji. U odnosu na kninski zatvor napominje se, da su se poetkom ove sedmice predstavniku Ministarstva pravosua obratili predstavnici vojnog zatvora u Kninu, sa zahtjevom da se njihovi zatvorenici premjeste u zatvor Okrunog suda Knin, uz obrazloenje da je vojni zatvor prestao postojati. Ministarstvo pravosua, preko svog odsjeka u Kninu, nije moglo jednostavno prihvatiti ovakav zahtjev bez potrebne dokumentacije o voenju krivinog postupka, pa je vojnim organima skrenuta panja da je potrebno omoguiti radnicima unutranjih poslova da obave poslove iz oblasti svog djelokruga u odnosu na te zatvorenike iz vojnog zatvora, da se pokrenu odreeni postupci protiv tih ljudi, a svaki onaj protiv kojeg se pokrene krivini postupak u Kninu biti e smjeten u kninskom zatvoru. Takoer je ukazano predstavnicima vojnog zatvora da je ovaj posao ve ranije mogao biti okonan, ali se to pitanje ranije nije postavljalo. Prema tome, zahtjeva se kvalitetna krivina obrada, zakonit postupak, kako je to i propisima regulirano. Pored svega izloenog, potrebno je napomenuti da zakonski propisi ne sputavaju sudove u radu. Najvaniji su propisi donijeti i oni se primjenjuju, ukoliko postoji izvjesnih propusta oni u ovom momentu nisu ba za nita odluni, a kada se nae za shodno bit e potrebno pojedine zakone u manjoj mjeri izmjeniti i prilagoditi ih potrebama. Potpisnik informacije zamoljava ministra pravosua da sa ovom informacijom upozna Vladu. Posebno je potrebno upoznati sa sistemom funkcioniranja pravosua. Ovo iz razloga, jer nema ba nikakvog osnova da se u ovoj sredini daju paualne ocjene i prigovori na rad sudova. Ova informacija nije obuhvatila sve, ali je posve sigurno da pravosue na prostorima Krajine funkcionira. Neki problemi, kao to su problem potanske dostave, problem iselenja ranijih subjekata, postupaka kod sudova i injenica da isti vie ne ive na ovim prostorima, takve su prirode da objektivno onemoguavaju rad na pojedinim predmetima, ali svi sudovi rade na onim predmetima na kojima je objektivno mogue raditi. Posebno se radi na hitnim krivinim, naroito pritvorskim predmetima i nema ba nikakvih faktora subjektivne prirode koji sputavaju taj rad. Isto tako, a to je ve napomenuto, postoje i propisi po kojima se radi, pa molim da se sa svim ovim okolnostima ve na narednoj sjednici upozna i Vlada. Mada je ova informacija naslovljena ministru pravosua, njen potpisnik lino e je uruiti predsjedniku Skuptine SAO Krajine, te predsjedniku Vlade, da se i oni upoznaju sa stanjem u pravosuu na ovim prostorima. U Glini, 28. 08. 1992. god. ZA MINISTARSTVO M.P. 178 PRAVOSUA: POMONIK MINISTRA Branko Kljai, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 129-15. 178 Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave IV, Knin. 148 57 1992., kolovoz 28. Rakovica Slubena biljeka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i zarobljavanju vee skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijei na teritorij Republike Bosne i Hercegovine SLUBENA ZABILJEKA Sastavljena dana 28 .08. 1992. godine u prostorijama OM 179 Rakovica povodom zarobljavanja i hvatanja grupe vojnika muslimanske nacionalnosti. Dana 28. 08. 1992. godine oko 14,00 asova vod milicije Republike Srpske Krajine krenuo je u hvatanje i zarobljavanje grupe vojnika muslimanske nacionalnosti, koji su imali namjeru prei teren, tj. granicu Republike Srpske Krajine da bi stigli u Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kada smo stigli u Brajdi Selo opkolili smo umicu levo od puta, te naredili da iziu svi podignutih ruku za potiljak bez oruja. Na nau naredbu jedanaest ljudi je izilo, jedan iza drugog, u koloni po jedan, sa podignutim rukama. Poto smo sumnjali da ih ima jo krenuli smo u pretres umice i naili na jo pet ljudi koji su imali oruje u rukama. Nakon uvida nas od njihove strane dolo je do obrauna, tj. pucnjave, gdje je njih svih pet poginulo, dok je jedan na ranjen u desnu ruku. Posle privoenja u OM u Rakovici grupa od jedanaest ljudi je prebaena na daljnja ispitivanja, a o tome svemu je obavjeten UNPROFOR. Ovl. sl. lice: Blitva Slobodan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1. 58 1992., kolovoz 29. Knin Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oruanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA KABINET PREDSJEDNIKA VLADE 179 Odjeljenje milicije. 149 Broj 08/4-10-72/57 29. 08. 1992. godine Informacija o delovanju hrvatskih oruanih for- macija, dostavlja. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDAMA SEKTORA PREDSJEDNIK VLADE SRJ Na iri prostor Korduna na pravcu Slunj Cazinska krajina sa prostora Republike Hrvatske u poslednja tri dana ubaeno je vie diverzantsko teroristikih grupa (DTG) sa oko 600 pripadnika ZNG iz Republike Hrvatske. Obuavanje ovih snaga izvreno je u Jastrebarskom kod Zagreba, u trajanju od mesec dana.U sastavu ovih jedinica svrstani su svi oni koji su protiv Srba, ekstremni Hrvati, Muslimani i iptari. O ovim namerama vie puta smo do sada upoznali komandu sektora Sever, ali nisu preduzimate adekvatne mere da se sprei diverzantsko teroristike aktivnosti na prostoru Korduna i djelovima Like. U oruanoj borbi na spreavanju ove djelatnosti poginuo je odreen broj ustaa, a manji broj je zarobljen (9 ustaa). 180 Ove DTG, izmeu ostalog, imaju zadatak da se ubace u Cazinsku krajinu, gdje su ve ubacile odreenu koliinu naoruanja, municije, eksploziva. Nekoliko grupa je ve ubaeno u Cazinsku krajinu, gdje vre vojno organizovanje i pripremu za ofanzivna dejstva prema Republici Srpskoj Krajini i Srpskoj Republici na prostoru bive BiH. Zaplenjeno naoruanje od zarobljenika i poginulih pripadnika DTG je stranog porijekla (tursko, njemako, maarsko, austrijsko i dr.), to ukazuje da se ne potuje embargo na uvoz oruja u Hrvatsku. Sve nae procjene ukazuju da je vrhovnitvo Hrvatske izdalo nareenje za optu agresiju na Republiku Srpsku Krajinu, to znai da ele produetak rata. Na to ukazuju injenice grupisanja veih snaga prema zapadnoj Slavoniji, prema Kordunu i Baniji, kao i na iroj operacijskoj osnovici ibenik Split, iskljuivo Drni. Na psiholoko propagandnom planu veto se plasiraju neistine o tome da naa strana naruava primirje, to nije tano, a to je jasno potvreno i na sastanku zajednike komisije na Maslenici, 21. 08. 1992.g. Ve smo vam dostavili informaciju o ubacivanju DTG od vremena donoenja Rezolucije 762 Saveta bezbednosti UN-a, a svakodnevno dostavljamo izvjetaje proteste o naruavanju primirja. Molimo komandu UNPROFOR-a i Vladu Savezne Republike Jugoslavije, odgovornu za saradnju sa UNPROFOR-om, da preduzmu energine mere na obezbeenju principa dogovorenih na londonskoj konferenciji. PREDSJEDNIK VLADE mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] M.P. 181
180 Rije je o jedinici Armije BiH,a ne hrvatskim snagama Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.- 1995. Dokumenti, knj. 5., Zagreb, 2009., Dok. br. 150. , str. 291-293. 181 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 150 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 59 1992., kolovoz 30. Pakrac Izvjee Izvrnog savjeta opine Pakrac sredinjim vlastima RSK o aktualnoj drutveno politikoj situaciji u zapadnoj Slavoniji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA IZVRNI SAVJET OPTINE PAKRAC Broj: 01.1099/92. U Pakracu, 30. 08. 1992.g. PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Izvrni savjet optine Pakrac, u nekompletnom sastavu, na sjednici od 29. 08. 1992. g. razmatrao je aktualno stanje na podruju optine Pakrac pod kontrolom organa vlasti Republike Srpske Krajine. Tom prilikom Izvrni savjet je konstatirao injenice i ocijenio slijedee stanje: od 14.000 Srba prije rata na ovom podruju, nakon povratka dijela stanovnitva, ivi oko 7.000 stanovnika. U ovaj broj ukljueni su povratnici sa podruja optina Daruvar, Grubino Polje, Podravska Slatina i Slavonska Poega. Ovi stanovnici razmjeteni su po privatnim kuama u 11 sela i jednoj petini grada Pakraca (prije rata optina Pakrac imala je 68 naseljenih mjesta i 27.300 stanovnika), materijalno i socijalno stanje ovih ljudi je teko i sve tee (vei dio sela su unitena, stanovnici su bez izvora prihoda, a dolazi zima), nijedan privredni pogon na ovom podruju ne postoji, a otvaraju se jedino radnje u privatnom vlasnitvu u oblasti trgovine i ugostiteljstva sa vrlo slabom i neadekvatnom ponudom, a zbog pomanjkanja roba neopravdano se uveavaju prodajne cijene, povratak stanovnika na svoja ognjita sve je neizvjesniji. Kod najveeg dijela srpskog naroda ovog kraja postoji volja i elja za povratkom. Posebno je veliki pritisak na ulazak u etniki ista srpska sela, koja su spaljena, a jo uvijek su pod kontrolom hrvatske vlasti, komunikacije izmeu ovih 11 sela su vrlo loe, a dolaskom kia i snijega 3 sela e biti praktino odsjeena, od ranije datih obeanja predstavnika Republike i oblasti da e se plan povratka naroda brzo realizirati i da e narodu biti bolje vrlo malo je ostvareno, a to utie na smanjivanje povjerenja u organe vlasti i poveava neizvjesnost i nezadovoljstvo, 151 optem nezadovoljstvu u znaajnoj mjeri doprinose nedostatak pravih informacija kao i izjave nekih najodgovornijih funkcionera Republike Srpske Krajine (izjava predsjednika RSK Gorana Hadia objavljena u Borbi od 24. 08. 1992. g., gdje za podruje zapadne Slavonije kae da ne vjeruje puno u uspjeh povratka ovog teritorija pod hrvatskom vlau u sastav RSK). Osim toga pred nekoliko dana organiziran je odlazak veeg broja traktora (oko 60) iz Banja Luke u istonu Slavoniju i Srem. To namee pitanje koja je daljnja sudbina ovog naroda i ovog teritorija, odnosno kakav je stav najviih organa vlasti RSK u tom pogledu, odnosno postavlja se pitanje da li je Goran Hadi stvarno predsjednik RSK ili samo predsjednik istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, Izvrni savjet ocjenjuje da prevelika centralizacija pojedinih organa vlasti negativno djeluje na ukupno stanje i ekasnost sistema na ovom podruju, omoguuje monopol pojedinaca, a prevelika vezanost za centar stavlja organe optine u nezavidan poloaj. Meu tri vrste milicije, teritorijalnom odbranom, narodnom odbranom, nema dovoljno koordinacije, a graani oekuju od organa optine da im rjeava ivotne probleme, a za koje optina nema nikakve nadlenosti. Organi optine nemaju dovoljno uticaja na rjeavanje ukupnog politikog problema, kadrovsku politiku, budueg statusa ovog podruja, niti informacija to se poduzima na viim nivoima, a u oima graana najodgovorniji su za buduu sudbinu ovog naroda i ovog podruja, zbog navedenog stanja uoavaju se pojave zamjena kua i druge imovine Srba s ovog podruja sa Hrvatima i Muslimanima u BiH. Ova pojava jo vie uznemiruje graane i dovodi u sumnju mogunost povratka na svoja ognjita i budui status ovog podruja, republiki organi vrlo sporo i neekasno donose propise i ne organiziraju mogunost ostvarivanja prava graana u oblasti socijalne politike (prava boraca iz ovog rata, prava penzionera i graana koji su stekli uslove za penziju, naknade i ostala socijalna davanja, zdravstvena zatita, radni odnosi, djeji doplatak, prava u sluaju smrti i roenja, imovinska prava i dr.), kao i rjeavanje graanskih stanja (line karte, pasoi, vozake dozvole, saobraajne dozvole), a poseban problem ini neorganiziranost PTT sistema i platnog prometa. Zbog svega navedenog Izvrni savjet optine Pakrac donio je slijedei zakljuak. Pozivaju se najodgovorniji rukovodioci RSK da analiziraju navedene probleme i daju odgovore kako ih rjeiti, te da dou u Pakrac radi neposrednog upoznavanja sa problemima i narodu kau pravu istinu o njihovoj budunosti i perspektivi. Posebno da se daju odgovori na razne pekulacije o zamjenama ovog podruja za neka druga. Oekujemo da ete pravilno shvatiti nae traenje i uiniti sve da se ono to prije realizira. Ukoliko se to ne uini narod e izgubiti potpuno povjerenje u organe vlasti od optine do Republike, a za oekivati je tada kretanje naroda u dva pravca: s ovog podruja, a jedan dio i na podruje pod hrvatskom vlau. Predsjednik: Radakovi Milan, [v.r.] O tome obavijest: 1. Oblasno vijee SOZS, M.P. 182 Okuani. 182 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast ZS, Izvrni savjet optine Pakrac. 152 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 15., kut. 3. 60 1992., kolovoz 31. Erdut Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem SKRAENI ZAPISNIK sa sjednice Oblasnog vea odrane 31. 08. 1992. godine u Erdutu PRISTUNI: Ili M., 183 Jovi N., 184 Papi T., 185 Nei ., 186 Grahovac N., 187 evi, 188
Momilovi D., 189 ivanovi B., 190 Beki, 191 ugalj, 192 Nedi 193 i Dai D. 194 ODSTUNI: Dvorni Radenko i Mati Pero Na sjednici je usvojen i razmatran sledei DNEVNI RED: 1. usvajanje teksta skraenog zapisnika sa sjednice odrane 24. 08. 1992. godine, 2. izvjeaj o radu Izvrnog saveta optine Beli Manastir za period od 06. 02. 1992. g. do 15. 08. 1992. g, 3. informacija o radovima na elektrikaciji 19 sela SO SBZS, 4. informacija o stanju i problemima u osnovnom i srednjem obrazovanju u SO SBZS prije poetka kolske godine 1992./93., 5. razmatranje predloga o izboru direktora PTT u SO, 6. Razno: 183 Milan. 184 Nemanja. 185 Tomislav. 186 ore. 187 Neboja. 188 ore. 189 Duanka. 190 Boro. 191 Slobodan. 192 Vlado. 193 Pajo. 194 Dragia. 153 a) informacija o razgovorima sa gosp. Mazovjetskim, 195 b) formiranje Komiteta za zatitu ljudskih prava pri Oblasnom veu, v) informacija o upuivanju pisama gospodi akademiku Dobrici osiu, Milanu Paniu i Slobodanu Miloeviu, g) odravanje PRESS konferencija u Vukovaru dva puta mjeseno, d) davanje prioriteta razvojnim programima selima graninog podruja, e) zauzimanje stavova prilikom voenja razgovora sa gospodinom Veljom Brankoviem i Zelenoviem, 196 f ) donoenje odluke o isplati trokova okruglog stola TV Novi Sad, h) razmatranje predloga o formiranju Uprave prihoda u Vukovaru za vie optina, i) analiza prisustvovanja sjednicama lanova Oblasnog vea, j) poziv Oblasnom veu da prisustvuje godinjici osloboenja Baranje. Nakon rasprave Vee je donelo sledee z a k lj u k e: Ad. 1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sjednice odrane 24. 08. 1992. godine bez primjedbi. Ad. 2. Izvjetaj o radu Izvrnog saveta optine Beli Manastir podnio je predsednik Boro ivanovi. Izvjetaj je prihvaen sa zakljukom da izvrna vea optina Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci podnesu pismene izvjetaje o radu u toku IX. mjeseca o.g. Iz izvjetaja izdvajamo: odranih 16 sjednica sa 378 taaka dnevnog reda, na Izvrnom savetu je doneto odluka (127), reenja (127), zakljuaka (41), naredbi (7) i ostalih akata (5), odgovornost Izvrnog saveta je evidentna prema zakonu utvrenim subjektima, sve zacrtane zadatke Savet je obavio u oteanim ratnim uslovima, nije evidentno jae uplitanje IS u rad privrednih subjekata, najvei broj razmatranja na sjednicama IS imala je privreda, nancije i budet mesne zajednice, socijalna zatita, nadzor, oblast cena, unutranji poslovi i bezbednost i drugo, odluke, zakljuci, reenja i naredbe oglaavaju se u Slubenom glasniku optine Beli Manastir, Izvrni savet ima 13 komisija i radnih grupa. Ustanovljen je dan (praznik) optine Beli Manastir, 3. septembar. Na prigodne sveanosti pozivaju se lanovi Oblasnog vea na sveanu sednicu u sredu 02. 09 u 10.00 asova u Jagodnjaku. Pozvani su poslanici Brankovi, 197 Petrovi, 198 Paroki 199 i dr. eelj, 200
mitropoliti Jovan i Lukijan, te javni radnici i gosti fudbalski tim Partizan iz Beograda i sl. 195 Tadeusz Mazowietzky, poljski diplomat, specijalni izvjestitelj UN-a. 196 Dragutin. 197 Veljo. 198 Branko. 199 Milan. 200 Vojislav. 154 Ad. 3. Radovi na elektrikaciji 19 sela su u toku, a radovi slede na: 1. izrada 15 k dalekovoda, 2. trafostanice Laslovo 10 k, 3. saniraju se oteenja na vodu Ada Laslovo, 4. ininjerijska jedinica JA razminira 30 km trase irine 6 metara. Vee zakljuuje da se informira ako doe do bilo kakvog zastoja u realizaciji stavki iz Ugovora o elektrikaciji. Vee zakljuuje da se povede akcija u preduzeima o nansijskoj pomoi elektrikacije. Predsjednici Izvrnih saveta moraju osigurati posjete i razgovor na svom podruju komisiji Ili 201 Nedi 202 ugalj 203 Brnovi 204 Dvorni 205 Golubovi. 206 Rok za posete komisije dogovoriti naknadno. Izradu puta KARADIEVO GABO pomoi uplatom sredstava na iro raun 72500-601-2596 za izgradnju puta Karadievo Gabo. Vee zakljuuje da se funkcioneri angairaju za ISHOENJE odobrenja za izgradnju dalekovoda APATIN BELI MANASTIR i rjeenje problema naplate tete u sumama u iznosu 16.000.000 po faktoru 5 (vidi arhivu 298/92). Razgovor sa ministrom KISRECIJEM obaviti u funkciji davanja pismene garancije da radovi kreu to prije (isti dan). Ad. 4. Informaciju podnio Nei ore. Vee zakljuuje obavezu konsultiranja u voenju kadrovske politike na izborima i imenovanje funkcije u obrazovanju. Vee evidentira odreenu neusaglaenost u odnosima Ministarstva prosvete i IS optine Beli Manastir (na primjeru suspenzije v.d. direktora srednjokolskog centra Dositej Obradovi Stanoje Vujia). Vee obavezuje izvrne savete optina na suradnju i usaglaavanje miljenja na slinim pitanjima (ukidanje podrunih kola i sl.). Vee evidentira pojavu kompletne nepraktinosti potreba opte saradnje, te poziva na uvaavanje argumentiranih primjedbi na svim relacijama. Problem smjetaja milicije u koli u selu Ernestinovo treba da rjei Ili 207 Koji 208
Mati, 209 te izvestiti Oblasno vee o uinjenom. Nareuje se optini Mirkovci da dostavi IZVJETAJE. Ad. 5. Javno preduzee PTT saobraaja SO SBZS donelo je 26. 08. 1992. godine izvjetaj o radu za period od 01. 01. 1992. g. do 20. 08. 1992. g. Za sledeu sednicu pripremiti krau informaciju o radu upravnog odbora. 201 Milan. 202 Pajo. 203 Vlado. 204 Mitar. 205 Radenko. 206 Pero. 207 Milan. 208 Ilija. 209 Pero. 155 Zakljukom Upravnog odbora Javnog PTT preduzea Oblasno vee se upuuje na imenovanje jednog od dva kandidata za v.d. direktora i to: upi Milan, dipl.ing. i Vasi Nikola, dipl. pravnik. Odgaa se donoenje odluke o imenovanju generalnog direktora zbog nedostatka uvida u rad kandidata. Vee zahtjeva od pomonika ministra Crnogorca 210 da raspie javni konkurs za izbor generalnog direktora JP PTT SO Slavonija. Zauzima se generalni stav da se svugdje gdje je to mogue potuje institucija javnog konkursa za radna mjesta (rukovodioci direktori inspektori, imenovanja i izborna lica i sl.). Ad. 6. a) Usvaja se informacija koju je podnio predsjednik Oblasnog vea Ili Milan u u razgovoru sa gosp. Vjeeslovom Mazovjetskim. 211 b) Vee imenuje u Komitet za zatitu ljudskih prava sledea lica: Ili Milana, Dai Dragiu, Filipovi Spasoju i Polimac Jelicu. Zaduuju se za kontakt sa komisijama iste nadlenosti OUN-a Dai Dragia i Nedeljkovi Mio iz Bobote (profesionalac). Poslove prevoenja u komisiji voditi e Kolundi Mirko (za njemaki i engleski). Sjedite komisije je u Radnikom domu u Borovu Naselju, telefon 0210-736-768, Oblasno vee SO SBZS. v) Ovlauje se Ili Milan da uputi javno pismo gospodi Dobrici osiu predsjedniku SRJ, Milanu Paniu predsjedniku Vlade SRJ i Slobodanu Miloeviu predsjedniku Republike Srbije. Pisma uputiti D. osiu na znanje i uvaavanje za voenje principjelne politike, M. Paniu u znak protesta za davanje olakih izjava i S. Miloeviu u znak priznanja za poten pristup srpskom pitanju i Srbima van Srbije. g) Dva puta mjeseno odrati PRESS konferencije u Vukovaru. Prva konferencija za tampu ima se odrati u petak 04. 09. 1992. g. u 10.00 asova. Zaduuje se N. 212 Grahovac da pripremi i nazove potrebne saradnike za konferenciju za tampu. Konferencije se mogu odravati i u drugim mestima SO SBZS. d) Oblasno vee zakljuuje da se daju PRIORITETI razvojnim programima u rubnim selima SO SBZS. Brigu o ovoj razvojnoj strategiji mora voditi Sekretarijat za privredu i nansije OV i izvrni saveti u optinama. U ove programe obavezno angairati naftnu privredu, kredite poslov. banaka, ogrev, mala privreda i sl. Na sednicama Vea izvetavati o angaovanjima u ovom pravcu. e) Oblasno vee obavezuje grupu Ili 213 Nedi 214 Brnovi 215 Dvorni 216 da obave razgovore sa Veljom Brankoviem (Galenika) i Dragutinom Zelenoviem u pravcu angairanja rmi koje zastupaju navedeni direktori, te o ovom angairanju na podruju SO SBZS. Rezultate o obavljenim razgovorima obavezni su saoptiti na jednoj od narednih sednica Vea. 210 Miomir. 211 Vjerojatno je rije o specijalnom izvjestitelju glavnog tajnika UN-a Tadeuszu Mazowietzkom. 212 Neboja. 213 Milan. 214 Pajo. 215 Mitar. 216 Radenko. 156 f ) Odobrava se isplata dela trokova boravka TV Novi Sad i gostiju u emisiji Vukovar ta i kako dalje u iznosu od 217 h) Preporua se optinama Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja da hitno zajedno razree pitanje formiranja Uprave prihoda u Vukovaru. Prilikom razmatranja ovog znaajnog pitanja razmotriti i ponudu Birostroja iz Novog Sada. Shodno ovom pitanju mora se hitno zavriti potrebne predradnje i osposobljavanje geodetske slube. Zaduuje se Boro Maleti da pomogne iznalaenju najoptimalnijih rjeenja. Obavezuju se predsjednici izvrnih saveta i organa optina Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci da ODMAH krenu u operacionalizaciju ovog zakljuka. Za sjednicu 07. 09., pozvati Boru Maletia na konsultaciju u Oblasno vee i imenovanje za funkciju u navedenoj slubi. i) Dvorni Radenko nije prisustvovao sednicama Oblasnog vea (6 sjednica), nije osigurao rad Sekretarijata za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu. Vee imenuje dipl. ing. EVI ORA za v.d. zamjenika sekretara sa obavezom da hitno saini program rada i povee se sa Ministarstvom poljoprivrede u pravcu veeg angairanja Vea u ovoj privrednoj grani. Na sledeu sednicu uputiti poziv Dvorni R. 218 sa zahtjevom da donese izvjetaj o radu i da se izjasni. k) Oblasno vee prihvata poziv optine Beli Manastir za ukljuivanje u proslavu 03. 09. 1992.g. u Jagodnjaku i Belom Manastiru prema programu domaina. Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 011-101. 61 1992., kolovoz 31. Slunj Dopis Opinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama njihovim djelatnicima od strane graana i policajaca SKUPTINA OPTINE SLUNJ OPTINSKA UPRAVA SLUNJ Broj: 01-1472/1-92 Slunj, 31. 08. 1992. STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI S LUNJ Radnici Optinske uprave Slunj izloeni su posljednjih mjeseci prijetnjama graana i pripadnika nae milicije, a u veini sluajeva prijeti se ili ruenjem optinske zgrade ili ubistvom. 217 U izvorniku reenica nedovrena. 218 Radenko. 157 Do sada smo to stoiki trpjeli ne elei podnaati nikakve prijave jer ipak nije bilo sluajeva stvarnog zikog maltretiranja do 27. 08. 1992. godine kada su prijetnje postale stvarnost. Naime, navedenog dana u veernjim satima brutalno je bez ikakvog povoda napadnut i izudaran na cijenjeni kolega Polovina Mile, radnik ove uprave ve 37 godina i to to je najtraginije u svemu tome od strane Cimea ure milicionera nae stanice javne bezbjednosti, dakle pripadnika slube koja treba da titi sve graane od bezakonja svih vrsta. Iako je kolega Polovina prijavio ovaj sluaj vaim nadlenim organima, mi radnici Optinske uprave Slunj elimo i ovim putem izraziti svoj revolt i gnuanje na ovakav postupak milicionara Cimea pa zahtjevamo poduzimanje svih raspoloivih zakonskih mjera. Sigurni smo da bi toleriranje ovog neljudskog ina imalo dalekosene i ire negativne posljedice jer bi to bilo zeleno svjetlo za daljnje bezakonje svih vrsta. Uvjereni smo da e te principijelno i u skladu s Vaim propisima odmah provesti postupak protiv Cimea ure te nas obavijestiti o svemu poduzetom u vezi toga sluaja. U prilogu Vam dostavljamo i peticiju radnika Optinske uprave Slunj kojom izraavamo svoj revolt i zahtjevamo energian postupak. M.P. 219
Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 2., kut. 1072/3. 62 1992., kolovoz 31. Glina Dopis Okrunog zatvora u Glini Ministarstvu pravosua i uprave RSK u kojemu se trai rjeenje problema smjetaja pristiglih ratnih zarobljenika SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA OKRUNI ZATVOR G L I N A MINISTARSTVO ZA PRAVOSUE I UPRAVU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE PREDMET: smetaj ratnih zarobljenika rjeenje problema trai se. 219 U izvorniku slijedi 19 vlastorunih potpisa koje su prireivai izostavili zbog neitkosti. 158 Odlukom Vlade SRK formiran je u Glini Okruni zatvor u ijem sastavu djeluje i pritvor Okrunog suda u Glini. Time je dat obim i sadraj ove ustanove. Dana 30. 08. 1992. godine u prostorije zatvora je dovedeno 26 ljudi, bez krivinih prijava i prateih podataka iz predkrivinog neformalnog postupka. Radi se o ljudima koji imaju status vojnih ratnih zarobljenika, jer su uhvaeni u ratnim dejstvima na produju Slunja kao pripadnici neprijateljskih formacija. Obzirom na navedeno smatramo da se za iste mora pronai drugi, odgovarajui smjetaj do rjeenja njihovog statusa putem razmjene zarobljenika ili na drugi nain. Osim toga ovi zarobljenici u znatnoj mjeri optereuju materijalne trokove zatvora, koje za sad dobivamo od Ministarstva pravosua i uprave RSK. Molimo za hitnost rjeavanja. U Glini, 31. 08. 1992. g. UPRAVNIK ZATVORA: M.P. 220 v.d. Martinovi eljko, [v.r.] O tom obavijest: 1. Vlada Srpske Republike Krajine, 2. Ministarstvo obrane SRK, 3. Ministarstvo unutranjih poslova SRK. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5010. 63 1992., kolovoz 31. Mlaka Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u, za hitno rjeavanje problema organizacije granine policije na podruju spomenute MZ REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPTINA OKUANI M.P. 221 MJESNA ZAJEDNICA MLAKA Broj: 11-08/92 Mlaka, 31. 08. 1992. godine OBLASNI SUP ZONSKI TAB TO OBLASNO VIJEE OPTINA OKUANI IZVRNI SAVJET 220 Okrugli peat: RSK, Okruni sud Glina. 221 Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08-05/1-2-93/1-92, primljeno 25. 9. 1992. 159 PREDMET: Zahtjev za hitno rjeavanje problema organizacije granine milicije na podruju Mlake Na sastanku Izvrnog savjeta mjesne zajednice Mlaka odranom dana 24. 08. 1992. godine, raspravljena je problematika organizacije funkcionisanja civilne vlasti na podruju sela Mlaka. Tom prilikom su uoene brojne tekoe sa kojima se suoava ova mjesna zajednica. Izmeu ostaloga, ova mjesna zajednica nalazi se u veoma tekoj poziciji zbog udaljenosti od optinskog centra Okuani. Veina mjetana na granici je socijalne egzistencije, budui da zbog udaljenosti od Okuana veina mjetana ne moe se zaposliti. Za sada ne radi ni zaposleni u PIK-u Okuani, i umariji Okuani, budui da nema pogonskog goriva, a niti drugih uslova za rad radnih jedinica u Mlaci. Napominjemo da nema u selu otvorene trgovine, pa je zbog toga snabdjevanje stanovnitva oteano. Jedina mogunost stanovnitvu sela Mlaka da se zaposli bila je i sada je zapoljavanje u graninoj miliciji. Meutim, naglaavamo da su mjetani sela Mlaka neopravdano izigrani te im nije pruena mogunost da se zaposle u ovoj formaciji. Naglaavamo da su svi sposobni mjetani sela Mlake od prvog dana rata bili pripadnici TO Okuani eta u Mlaci, a nakon dolaska jedinica JNA ukomponirani su u II. partizansku brigadu, u kojoj su ostali do 30. 06. 1992., odnosno do demobilizacije. U toku prestrojavanja vojnih obveznika u pripadnike granine milicije, odreeno je da dva voda (biva TO) prerastu u formaciju granine milicije. Poznato nam je da o ovoj tvrdnji postoji uredna dokumentacija. Ovakvu organizaciju granine milicije po nareenju pukovnika Jovana ubria na terenu Mlake i Jasenovca radili su Baji Mio i porunik Vuji Marko. Nakon usaglaavanja sa komandom tadanjih jedinica u graninu miliciju trebalo je prei oko 44 mjetana sela Mlake. Od svega toga nije ostalo nita, budui da niko nije obavjestio ove ljude da je potrebno pisati posebne molbe za prijem u graninu miliciju. Naknadno je u graninu miliciju u Mlaci i Jasenovcu primljen vei broj ljudi iz Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Mjesna zajednica Mlaka i formacija TO u Mlaci ocjenjuje da je bezbedonosna situacija zbog iznesenih razloga veoma kritina. U sluaju veih sukoba na podruju Mlake i Jasenovca opet e oslonac odbrane biti mjetani, a ne pridoli sa strane koji e se orjentisati prema svom podruju u Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini. Ovakvo ponaanje tih ljudi uslovljeno je time to niko od njih nema na naem teritoriju svoje porodice. Ovo se moe dokumentovati time to je u nedavnim sukobima na podruju Bosanske Gradike jedan dio granine milicije porijeklom iz SR BIH napustio svoje poloaje i otiao u Bosnu. Zahtjevamo od oblasnog SUP-a komande brigadne jedinice da postupi na slijedei nain: hitno prebaciti brigadnu graninu miliciju u selo Koutarica kako bi ekasno obavljali svoju funkciju, da se granina milicija u selu Mlaka popuni pripadnicima iz samog sela, budui da je na taj nain bezbedonosna pozicija ovog kraja znatno ojaana, ukoliko se postupi na ovaj nain, vjerujemo da e se umiriti stanovnitvo sela Mlaka i izbjei otvoreni sukob sa pripadnicima granine milicije koji je na pomolu. Upozoravamo sve adresate da je situacija veoma kritina i ozbiljna, a naroito radi komandira granine milicije Cviji Milana, koji se postavlja autokratski, neodgovorno i 160 potie na sukobe sa civilnom vlasti, komandom TO, pa i sa pripadnicima UNPROFOR-a u Mlaci. Zbog hitnosti rjeavanja ovih problema molimo Vas da odmah postupite po ovom zahtjevu. Dosadanja obraanja optini Okuani i SUP-u nisu dala rezultata. PREDSJEDNIK MZ MLAKA JEVENI ANELKO, [v.r.] M.P. 222
Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 64 1992., rujan 1. Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K 28. sjednice Vlade RSK odrane 01.09.1992. godine u Erdutu, s poetkom u 10.00 asova. ODSUTNI LANOVI: Bjegovi ore i Kablar Jovo. POZVANI: Predsjednik RSK gosp. Goran Hadi i predsjednik Skuptine RSK gosp. Mile Paspalj. Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade RSK Mr Zdravko Zeevi, konstatuje da postoji kvorum za punovano odluivanje. Za sjednicu je predloen slijedei D N E V N I R E D: Politiko-bezbedonosna situacija u RSK, te izvjetaj sa Konferencije o Jugoslaviji 1. u Londonu. Informacija o privremenoj suspenziji dravne bezbednosti RSK. 2. Izvjetaj o radu i djelovanju Vlade RSK, te kadrovska rekonstrukcija Vlade. 3. Imenovanje v.d. direktora Upravnog i nadzornog odbora Javnog preduzea 4. Krajinaume. Informacija o privredno-politikoj situaciji u Vukovaru. 5. 222 Okrugli peat: RSK, Optina Okuani, Mjesna zajednica Mlaka. 161 Predloen dnevni rad jednoglasno je prihvaen. Ad. 1. Goran Hadi, na samom poetku svog izlaganja, a s obzirom na glasine da izvjesni lanovi Vlade razmiljaju o nekakvom tzv. specijalnom statusu RSK u Hrvatskoj, pred 223
RSK, gosp. Goran Hadi postavio je pitanje i zatraio na isti odgovor da li je netko od prisutnih lanova Vlade za tzv. specijalni status RSK u Hrvatskoj te ukoliko ima takvih da isti odmah napuste sjednicu. Na takvo pitanje svi prisutni su dali odgovor da su protiv bilo kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakvi razgovor o takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suivotu sa Hrvatskom. Nakon uvodno postavljenog pitanja, predsjednik gosp. Goran Hadi detaljno je upoznao o svim aspektima prisutnosti delegacije RSK na Konferenciji o Jugoslaviji odranoj u Londonu. Tom prilikom istaknuto je da je prisustvo nae delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u Londonu bilo u cjelini nuno i opravdano, tim vie to za vrijeme i poslije konferencije svijet sve vie daje znaaj postojanju nae Republike kao subjekta u spornom pitanju Jugoslavenske krize bez obzira na otvoreno izraeno neprijateljstvo od strane pojedinih drava. Mi takvim neprijateljstvima ne trebamo davati previe znaaja i trebamo se okrenuti sopstvenom cilju a to je uvrivanje svih elemenata dravno-pravnog subjektiviteta koji nau Republiku ine dravu meunarodno-pravnog znaaja. to se tie politiko-bezbedonosne situacije u RSK, gosp. Goran Hadi konstatuje da je politiko, a samim tim i bezbedonosno situacija u naoj krajini je dosta sloena imajui pri tom u vidu da su u posljednje vrijeme oruane snage Hrvatske na razliitim mjestima irom nae drave izvrile razne provokacije upotrebljavajui oruje prema naim odbrambenim snagama, te po civilnim objektima gdje je bilo i ljudskih rtava. Na takve i sline provokacije od strane ustakih formacija mi moramo u budue biti spremni da u daljem momentu na adekvatan nain odgovorimo svim sredstvima kako bi naim graanima osigurali maksimalnu sigurnost. U diskusiji pored predsjednika uestvovali su predsjednik Vlade gospodin Mr Zdravko Zeevi, predsjednik Skuptine Paspalj Mile, Ministri Mile Marti, Stojan panovi, Mr ua Vojin, Peuraa Vojin, Mr Eimovi Duan, Dr Boani Boko, Mr Svetozar Vini, Sergej Veselinovi i David Rastovi. Nakon iscrpne diskusije, sugestija, miljenja i konstatacija Vlade RSK jednoglasno usvojila slijedee Z A K L J U K E 1. Prihvaa se u cjelosti Izvjetaj predsjednika Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadi o ueu delegacije RSK na konferenciji o Jugoslaviji odranoj u Londonu. 2. Prihvaa se informacija o politiko-bezbedonosnoj situaciji u RSK te se zaduuju sva ministarstva da u okviru svojih nadlenosti poduzmu odgovarajue mjere, na saniranju negativnih trendova politiko-bezbedonosnog stanja. Ad. 2. Ministar Milan Marti, 223 Predsjednik. 162 Gospodin Milan Marti ministar MUP-a iscrpno je upoznao prisutne o cjelokupnom radu i djelovanju ministarstva kojim rukovodi uz posebni osvrt na rad i djelovanje slube dravne bezbednosti. U svojoj diskusiji izmeu ostalog ministar istie da je privremeno suspendovao rad SDB iz razloga to pojedini radnici SDB, a posebno njen rukovodilac, ne izvravajui postavljene mu zadatke pa i zadatke dobijene i od samog ministra. Osim toga konstatuje se da su pojedini radnici SDB izvrili razne zloupotrebe pri obavljanju zadobijenih zadataka, te da je kod pojedinih radnika SDB prisutan kriminal, da se ne potuju elementarne norme pravila ove specine slube i drugo. Upravo zbog napred iznesenih negativnosti o radu SDB, ministar je predloio a Vlada prihvatila (1 protiv, 2 suzdrana lana Vlade) kadrovske promjene u rukovoenju ovu slube te donijela sljedee RJEENJE 1. Gospodin Orlovi Duan razrjeava se dunosti pomonika ministra u Ministarstvu unutranjih poslova RSK. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja. 2. Gospodin Pecikovi Slobodan postavlja se na dunost pomonika ministra za Ministarstvo unutranjih poslova RSK. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja. Ad.3. Mr Zdravko Zeevi, Gospodin Mr. Zdravko Zeevi predsjednik Vlade detaljno je informirao lanove Vlade o radu i djelovanju svih ministarstava, njihovoj meusobnoj kordinaciji, te o funkcionisanju Vlade u cjelini. U svom izlaganju predsjednik Vlade je istakao da pojedini ministri ne izvravaju postavljene im zadatke da se ne pridravaju dogovora koji se postignu na sjednicama Vlade, da se rukovodioci pojedinih ministarstava bave privatnim biznisom neprimjerenim i inkopatibilnim u odnosu na funkciju koju obavljaju, da nisu prisutni na svojim radnim mjestima, da su neopravdano odsutni vie vremena izvan sjedita svog ministarstva, da se pojedini nisu oslobodili svojih zastarjelih komunistikih ideja i ponaanja suprotnih interesima nae drave i druge negativnosti neprimjerene funkciji koju obavljaju te trenutku vremena u kojem se nalazi naa drava. Kao i prethodni tako i pojedini pomonici ministara i podpredsjednici Vlade ine i rade iste greke i na isti i slian nain se ponaaju, a to je nespojivo sa funkcijama koje im je ovaj narod povjerio. Bez obzira da li se radi o neznanju ili namjeri, injenica je da pojedini funkcioneri bilo da se o radi ministrima, podpredsjednicima Vlada ili pak pomonicima ministara isti ne obavljaju funkciju na koju su izabrani ili postavljeni, to u vezi istim potrebno je izvriti cjelokupnu kadrovsku rekonstrukciju ne samo Vlade ve i drugih rukovodnih struktura u pojedinim ministarstvima. U diskusiji pored predsjednika Vlade uestvovali su i ostali lanovi Vlade koji su u potpunosti prihvatili informaciju o radu i djelovanju Vlade, kao i predlog kadrovskih promjena kod pojedinih ministarstava. Imajui u vidu sve napred navedeno Vlada RSK jednoglasno je usvojila slijedee, Z A K L J U K E 1. Zaduuje se MUP i MO da u roku od 30 dana zajedniki pripreme prijedlog transformacije cjelokupnog sistema odbrane TO i to na nain da TO i ministarstvo unutranjih poslova egzistiraju kao jedinstven sistem odbrane sa jedinstvenom komandom. 163 Sve poslove, materijalna dobra, lica zaposlena u TO u cjelosti preuzee novoformirano nadleno ministarstvo. Nakon transformacije cjelokupnog sistema odbrane, dosadanja TO sa svojim formacijskim cjelinama prestaje sa radom. 2. Prihvaa se u cjelosti informacija o radu i djelovanju Vlade podnesene od strane predsjednika Vlade, te se pozitivno ocjenjuju predloene kadrovske promjene u vezi rekonstrukcije Vlade. 3. Prihvaa se p r i j e d l o g da se gospodin Kablar Jovo razrijei dunosti dosadanjeg podpredsjednika Vlade RSK. 4. Zaduuje se MUP da u roku od 7 dana pone sa izdavanjem svih linih dokumenata graana (lina karta, saobraajna i vozaka dozvola, paso i drugi dokumenti koji su posebnim propisima predvieni). 5. Prihvaa se poveanje linih dohodaka za sve zaposlene u Ministarstvu unutranjih poslova u iznosu od 60%. Nakon provedene rasprave o kadrovskim promjenama u pojedinim Ministarstvima, Vlada RSK je donijela slijedea R J E E N J A 1. Gospodin ijan Simo dipl.ing. iz Graaca postavlja se za pomonika ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RSK. 2. Gosp. Dragojevi Milivoj dipl. pravnik postavlja se za pomonika ministra pravosua i uprave u resoru za pravosue ministarstva pravosua i uprave RSK. 3. Gosp. Priji Slavko, politolog iz Beograda razrjeava se dunosti efa predstavnitva u Beogradu. 4. Gosp. Bukarica Petar dipl. ecc. iz Knina razrjeava se dunosti pomonika ministra Ministarstva za trgovinu i turizam RSK, 5. Gosp. avi Lazar iz Vukovara postavlja se za pomonika Ministra za ziku kulturu i sport RSK. Ad 4. Predsjednik Izvrnog saveta Vukovar Gosp. Vii dr Milorad u svom iscrpnom izlaganju upoznao je lanove Vlade o sloenosti politiko-bezbednosne i privredno-drutvene situacije Vukovara i njegovih okolnih mjesta. U svom izlaganju istie da pored objektivnih okolnosti ovaj region susree se sa nizom subjektivnih slabosti koje su pojedinim segmentima privredno-politikog ivota u potpunosti blokiraju rad i djelovanje odreenih subjekata. Politiko-bezbedonosna situacija je dosta sloena, obzirom da na ovom podruju egzistiraju razne paravojne i paramilicijske formacije koje su svojstvene same sebi i koje vre opstrukciju rada legalnih institucija. Nadalje se istie da ne funkcioniu organi unutranjih poslova, pravosudni organi nerade, inspekcijske slube ne funkcioniu i dr. negativnosti. Privredni ivot pojedinih rmi je u rukama raznih pojedinaca i grupa koji sa raznim malverzacijama pljakaju i unitavaju materijalna sredstva tih rmi, a kao najeklatantniji primjer takvih pljaki ogleda se kod pljake naftnih derivata u Negoslavcima i drugim mjestima te kod raspolaganja penice Bradin i Slavonija kao i razne druge zloupotrebe i nezakonite 164 radnje u raznim rmama nae Krajine. Nakon iscrpne prezentirane informacije o politiko- bezbedonosnoj i privredno-drutvenoj situaciji u Vukovaru i okolnim mjestima Vlada je donijela slijedee Z A K L J U K E 1. Prihvaa se u cijelosti informacija o politiko-bezbedonosnoj i privredno-drutvenoj situaciji Vukovara i ostalih naselja. 2. Zaduuju se sva ministarstva da u okviru svojih nadlenosti odmah poduzmu odgovarajue mjere i radnje na otklanjanju negativnosti koje su prisutne na podruju cjele srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Ad 5. Podpredsjednik Vlade Dakula Veljko obrazloio je prijedlog imenovanja organa javnog preduzea Krajinaume. Nakon provedene rasprave donesena je O D L U K A Mr Rodi Petar dipl.ing. iz Vrginmosta postavlja se za vrioca dunosti direktora JP Krajinaume. O D L U K A Osniva se Upravni odbor Krajinauma U Upravni odbor imenuje se: 1. Dakula Veljko iz Pakraca, lan 2. Bjegovi ore, iz Knina, lan 3. Vini Svetozar, iz Dvor na Uni, lan 4. Pukar Sinia iz Iloka, lan 5. Peut Mile iz Plakog, lan 6. Lonar Nikola iz Petrinje, lan 7. Vueni Jandre iz Knina, lan O D L U K A Osniva se Nadzorni odbor Krajinaume U Nadzorni odbor imenuju se: 1. Veselinovi Sergej iz Obrovca, lan 2. Grabundija Savan, iz Dvora na Uni, lan 3. Bogi Stevo, iz Borova sela, lan 4. Lali uro, iz Korenice, lan 5. Lonar uro iz Slunja, lan Sjednica je zavrila sa radom u 22.35 asova. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 165 65 1992., rujan 1. Knin Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rjeavanju problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza graana preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Broj: 08/4-10-72/60 Knin, 01. 09. 1992. godine Rjeavanje zahtjeva, stav i miljenje, t r a i . Vladi Republike Srpske Krajine Glavni tab TO RSK na znanje SUP Knin na znanje Crveni krst na znanje U poslednje vreme uestali su zahtjevi pojedinaca i grupa za ulazak, izlazak odnosno prolaz preko teritorije RSK. Radi se preteno o ljudima koji su vrili zamjenu stanova, kua i druge nepokretne imovine, odnosno o ljudima iji pojedini lanovi porodice ve ive na jednu ili drugu stranu. 1) Ulasci dolasci na teritorij RSK imamo vie zahtjeva pojedinaca iji lanovi porodice (uglavnom ene i djeca) ive u Zadru, ibeniku, Splitu i drugim gradovima na teritoriji RSK, mi smo prihvatili njihov dolazak, ali hrvatske vlasti odugovlae sa izdavanjem dozvola za dolazak na nau stranu. U svemu posreduje civilni sektor UNPROFOR-a, PMEZ i Visoki komesarijat UN za izbjeglice. Po ovom pitanju potreban je stav Vlade kako rjeavati zahtjeve vee grupe, a posebno hrvatske nacionalnosti. 2) Izlazak odlazak sa teritorije RSK ima vie zahtjeva za odlazak iz RSK po osnovu zamjena kua, stanova i dr. za jednostavnije sluajeve ovo je rjeavala Komisija za saradnju sa UNPROFOR-om u saradnji sa organizacijama Crvenog krsta preko koga su i podnoeni zahtjevi. Po ovom pitanju potreban je stav Vlade ko treba da izdaje dozvole za izlazak iz RSK, koju i koliko imovine lica mogu iznositi iz RSK, pitanje odlaska sa motornim vozilom u linom vlasnitvu, zamjena stanova i dr. kako rjeiti zahtjev nekoliko bivih ocira i podocira Hrvata i Muslimana, koji su do kraja ostali u Kninu, a sada ele otii na teritorij BiH i RH. 3) Prelasci preko teritorije RSK Jedan broj graana Knina i RSK koji su imali vikendice ili kue na primorskom podruju, izvrili zamjenu istih sa graanima Hrvatske i Muslimanske nacionalnosti u Banja Luci, 166 Petrovcu i nekim drugim mjestima u Bosni te sada samoinicijativno dovode te ljude u Knin radi prelaska na teritorij RH. Potreban je stav Vlade RSK kako rjeavati ove sluajeve. 4) Ve nekoliko puta intervenie Meunarodni crveni krst za vraanje 2 sanitetska m/v bolnici u Biha. Radi se o 2 vozila koja su zaplenjena u Lici poto se lijenik i vozai nisu pridravali odobrenja za prelaz preko teritorije RSK naime imali su odobrenje za prelaz petkom ujutro iz Bihaa, a popodne iz Zagreba. Meutim, vozai i lijenik ostaju u Zagrebu i vraaju se u subotu ujedno mijenjajui mjesto prelaza. Lijenik i vozai se nalaze u Okrunom zatvoru u Kninu. MKCK intervenie iskljuivo za 2 sanitetska vozila iz humanitarnih razloga, navodno su vrlo potrebna. 5) Jedan od esto isticanih problema je i povratak pet lica hrvatske nacionalnosti iz Slunja (sada se nalaze u hotelu) u Liko Petrovo Selo gdje su prije ivjeli. Vlasti iz Slunja ne ele vie da ih prihvataju, a vlasti iz Korenice i selo (Liko Petrovo Selo) ne ele da ih prihvate. Ovaj problem se istie na svakom sastanku sa predstavnicima UNPROFOR-a, PMEZ ili Visokog komesarijata. Uopte, molimo stav po ovakvim i slinim pitanjima prije svega potrebno je odrediti nadlenosti da bi smo mogli upuivati ljude na rjeenje njihovih zahtjeva i problema, odnosno da ne doe do propusta u radu. PREDSJEDNIK KOMISIJE Glavni inspektor M.P. 224 mr. Kosta Novakovi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 66 1992., rujan 1. Knin Izvjee zapovjednika graninog prijelaza Musapstan SUP-u Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA K N I N SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE GRANINI PRELAZ M U S A P S T A N Musapstan, 1. 09. 1992. godine. 224 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 167 B I L T E N dnevnih dogaaja u vremenu od 24. 08. 1992. godine do 1. 09. 1992. godine. [] 225 NAPOMENA: Danom 25.08.1992. godine predstavnik UNPROFOR-a za mjesto Musapstan nije dozvolio kontrolu patrole UNPROFORA uz napomenu da su oni tu da kontroliu i uspostave primirje izmeu zaraenih strana te prilikom pokuaja kontrole patrola istih se vratila u bazu. Uz razgovor sa komandirom jedinice Unprofora isti je naglasio da e putem TELEKSA obavijestiti MUP Knin radi dogovora poto kako navodi nema smisla niti je dogovoreno da granina-carinska milicija kontrolie njihove lanove i patrole te da e oni sami poduzeti sve mjere u cilju sigurnosti i kontrole prelaska preko pomenutog graninog prelaza. Od istog dana lanovi UNPROFORA koji deuraju na njihovoj rampi u Musapstanu prilikom svakog izlaska pregledaju vozilo i lanove te u knjigu uvode njihove podatke uz napomenu da to oni samo mogu raditi do dogovora sa obje strane. Takoer su napomenuli da na ovom podruju djeluje vie milicija kao to su granina, bataljonska, carinska i milicija Gagi te da ne znaju vie tko ta radi i kakve uniforme tko nosi poto svi imaju svakakve uniforme bez oznaka i obiljeja. K O M A N D I R: Milan Mati, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 23. 67 1992., rujan 2. Okuani Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz zapadne Slavonije Z A P I S N I K sa sastanka sa gen. Nambijarom, 226 g. Marakom Guldingom, 227 g. Fierom 228 i gen. Zabalom 229 odran dana 02. 09. 1992. u Okuanki 225 Prireivai su izostavili popis dnevnih dogaanja za navedeno razdoblje. 226 Satish. 227 Marrack Goulding. 228 Gerald Fischer. 229 Carlos Maria. 168 Tano u 16 sati sletjela su tri helikoptera UN na igralite u Okuanima, Fier u prvom, a Nambijar i Gulding u zadnjem. Saekao ih je predsjednik OV 230 g. Dakula 231 i predsjednik optine Okuani g. Vitez. 232 U 16.15. smo svi u vili Okuanka ekamo u predvorju vile, dok Nepalac Ali 233 objanjava Nambijaru i Guldingu stanje i poloaj snaga UN. Dok ekamo, predsjednik Dakula zavitlava prevodioca (ena) tumaei da e Hrvatice najvie aliti zbog odsustva Srba. Ostali mu pomau, a ona se ne ljuti. G. Gulding, sretan sam da vas ponovo vidim. U Zagrebu mi je reeno da imam sa vama sastanak. Vreme mi je ogranieno. Razgovarat emo o radu snaga UN na vaem podruju. G. Dakula, posebno mi je drago to ste meu nama. ao mi je to vam je vrijeme ogranieno, no nadam se da ete se upoznati sa Z. Slavonijom sada direktno. Sa mnom su moji saradnici (upoznaje nas). Mi svi predstavljamo srpski narod koji je dijelom ovdje, a najvei dio raseljen. U saradnji sa UN moemo da se pohvalimo. Posebno istiemo dobru saradnju sa g. Fierom i zahvaljujui njegovom naporu postigli smo ove rezultate, iako mi mislimo da je to jo malo, budui da elimo kui. Poseban problem su srpska podruja van UNPA zone, a narod je iseljen. Oekujemo zatitu i povratak za taj dio naroda. Ima napada i ubijanja i u zoni, a moete misliti kako je van zone. Mi svi prisutni uzeli smo si u zadatak povratak. G. Gulding, mi svi dijelimo vau elju da svi ljudi dou svojoj kui to je osnov Vensovog plana. To trai prekid rata, sigurnost to se jo nije postiglo. Jo uvijek ima protjerivanja. O tome sam razgovarao sa F. 234 Tumanom da vri pritisak na svoju vlast i policiju i omogui povratak Srba. Isto moramo initi i sa vlasti u Kninu. Vie Hrvata je napustilo domove od Srba. U Kninu moraju staviti pod kontrolu svoju granicu. Mislim da u Z. 235 Slavoniji moemo poeti ovaj proces. Tu je balans. Dijelim vae miljenje to se tie g. Fiera. Nadam se da moemo poeti sa povratkom ali malim koracima. Problem Srba izvan zone ii e tee. Slaem se sa prijedlogom g. Fiera da se prvo obiu sela, snime i pone povratak. Moramo to dogovoriti i sa Zagrebom. Najtee je sa I. 236 Slavonijom. Moram rei g. Hadiu 237 u petak u Erdutu da bi se vai ljudi vratili, mora dozvoliti povratak Hrvata. Otvaranje autoputa za hrvatske vlasti je vrlo vaan. Ne mislim kao prije rata. Kontrolirat e UN, ii e u odreeno vrijeme i u konvojima da nema straha od vojnih akcija. Ako pristanete bit e lake meni da uvjerim Zagreb u vae zahtjeve. Da prije zime posjetite svoje kue kao prvi korak. G. Dakula, vei dio naih prognanika je u Baranji, u kuama Hrvata, budui da su nae kue unitene. Mi smo ve razgovarali sa I. Slavonijom i jo emo. No kuda da se nai ljudi vrate. Tko prvi treba dati ustupke? To su ljudi iz P. 238 Slatine i S. 239 Poege. Srbija je puna izbjeglica iz Bosne. Idemo paralelno. Niko ne moe da sprijei povratak ni Srbima ni Hrvatima. 230 Oblasnog vijea. 231 Veljko. 232 Duan. 233 Prireivai nisu utvrdili ime. 234 Franjo. 235 Zapadna. 236 Istonom. 237 Goran, predsjednik RSK. 238 Podravske. 239 Slavonske. 169 to se tie autoputa ili pruge, mi smo spremni o svemu razgovarati. Ne moemo ivjeti u izolaciji. Ne bih htio da shvatite da traimo ustupak za ustupak, ve da na narod vidi da neto radimo i da imamo neke garancije za povratak. Sada se vratilo 15000 ljudi i oni gube strpljenje, oni bi kui. Ne mogu unapred nuditi autoput, ali traim garanciju za povratak, posebno ljudima izvan zone. Mi emo na svim naim institucijama uticati za povratak. G. Gulding, ne mogu dati nikakve garancije. Mi moramo poeti s nekim koracima, ali to je dug proces. Prekid vatre od drugog mjeseca a nita se nije dogodilo. to se tie autoputa, ako vi pristanete, ja u biti u stanju da Zagreb privolim da grupe ljudi krenu u obilazak G. 240 Polja i drugih mjesta. Ako to ne bude, ja u subotu u Zagrebu sa Tumanom to ne mogu dobiti. On e rei da se njegovih 10000 ne moe vratiti i da e on uzeti vlast u svoje ruke. To bi bila katastrofa. Odgovorite mi sa da ili ne. Ako ne, onda smo u orsokaku. G. Eimovi, 241 da li i mi moemo autoputom za Beograd, (nastaje zbunjenost, konsultacije, ne znaju, boje se nee se sloiti Franjo, 242 on e im predloiti u konvojima, insistira samo mi). G. Gulding, dobro, probat u u subotu. Drugo to sam vam elio predloiti, da sam svjestan da ste zabrinuti za naselja van zone. Prole sedmice bio je specijalni izaslanik Mazovjetski 243 za ljudska prava, za cijelu Jugoslaviju. Ja bih napisao o vaoj zabrinutosti i da vas posjeti, ali da o tome nita ne kaete tampi. G. Dakula, samo da pokuate realizirati nae prijedloge, a mi emo sa nae strane initi sve, da uspjeh bude maksimalan. O svim pitanjima spremni smo da razgovaramo. Svi mi prisutni imamo osnovni zadatak, vratiti narod, ali moramo biti paljivi da ne napravimo korak koji bi izazvao nepovjerenje naroda. Mi smo za otvaranje autoputa, Eimovi i ja smo noas od 10 putovali kroz BiH gdje se puca. G. Gulding, mi takoer elimo o svemu razgovarati i od Z. Slavonije elimo napraviti primjer za sva podruja u kojima je rat. O razgovorima u Zagrebu obavijestit e vas Fier i Nambijar. G. Dakula, imam iskrenu elju da se o Z. Slavoniji iznese istina na svjetlo dana, budui da se o stravinim stradanjima predugo utjelo, jer je taj narod morao napustiti ognjita a da nije inio zloine. G. Gulding, vraanje u prolost i zloine nije dobro i ne moe se ii naprijed. U okviru UN je reeno da ne treba objavljivati zloine, pa smo zbog toga i okrivljivani. Mi nastojimo izgraditi povjerenje zaraenih. G. Dakula, hvala to ste doli. Sastanak je zavren u 17.20. Zapisnik sastavio: Predsjednik OV: dipl.oec. ivko Zagorac dipl.ing. Veljko Dakula Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 240 Grubinog. 241 Duan. 242 Tuman. 243 Tadeusch. 170 68 1992., rujan 2. Knin Obavijest MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama o obvezi pruanja pomoi fnancijskoj policiji u provoenju naplate carinskih pristojbi na graninim prijelazima M U P R S K Uprava javne bezbjednosti otvoreno dx depea broj 08/3-49-1/92 Knin, 02. 09. 1992. godine M.P. 244 S U P R S K svima SJB svima Odjel nansijske policije republike uprave javnih prihoda obratio se putem dopisa ovom ministarstvu da pokree niz akcija u cilju kontrole i naplate javnih prihoda (poreza na promet, porez na dobit i sl.) te zatraio da se sekretarijat i SJB aktivno ukljue u provoenje navedene akcije. Shodno navedenom sekretarijati i SJB su na zahtjev radnika nancijske policije istim osigurati (su duni) zatraenu pomo u cilju uspjenog provoenja navedene akcije. Takoer je neophodno pojaati kontrolu ulaska roba u RSK, na nain da sekretarijati i SJB koji imaju kontrolne punktove na graninim prelazima oforme evidenciju iz koje bi bilo vidljivo tko prevozi robu, registarska oznaka i marka vozila sa kojim se roba prevozi, broj i datum otpremnice, od koga je roba kupljena te tko je kupac navedene robe. Na kontrolne punktove povremeno bi dolazio radnik nancijske policije, preuzimao podatke i nastavio aktivnosti u cilju naplate poreza na promet od zikih i pravnih lica koja su namjeravala izbjei plaanje navedenih obaveza. Naelnik uprave Neboja Pavkovi TONOST PRIJEPISA OVJERAVA: S E K R E T A R Ostroluanin Vaso, [v.r.] M.P. 245 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 244 Prijemni peat: Odjeljenje milicije Lipik, ur.br; 1/01- 106, 24. 9. 1992. 245 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 171 69 1992., rujan 2. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima meunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vuki Uroa radi privremenog odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-OM Broj 08/4-72-25/28-92 Knin, 02.09.1992. god. O V L A T E N J E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine, na jednom od graninih prelaza, slijedea lica: VUKI URO, ro. 19.07.1941., g. u B. Selu, SO Knin od oca Save, majke Milice, sa stanom u Biovinom Selu za privremeni odlazak u Zadar. K O M I S I J A [..] 246 , v.r. M.P. 247
Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 20. , kut. 37. 70 1992., rujan 4. Okuani Obavijest SUP-a Pakrac podreenim jedinicama o dodijeljenoj koliini goriva za tjednu potronju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/4-1864/92-1 Okuani, 4. 9. 1992. 246 Potpis neitak. 247 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 172 SJB, SM, OM s v i m a PREDMET: Obavijest o koliini goriva sledovanja za period 7. 9. 15. 9. 1992. Obavjetavamo Vas da zbog reducirane koliine goriva poev od 7. 9. 1992. godine dijeliti e se 10 litara benzina i 15 litara nafte po automobilu i za potrebe agregata. O eventualnim promjenama eventualnog poboljanja biti ete pravovremeno obavijeteni. NAELNIK ODJELA ZA ZAJEDNIKE POSLOVE p.o. arkovi 248 M.P. 249 Slobodan Mrkonji Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 20. 71 1992., rujan 5. Benkovac Izvjee djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o stanju sigurnosti u sjeveroistonom dijelu opine Benkovac SIGURNOSNA PROCJENA SEKTOR BROJ 3 PODRUJE SJB BENKOVAC Trei teritorijalni sektor obuhvaa sjevero-istoni dio optine Benkovac, sastavljen od 9 mjesnih zajednica i to MZ Podgrae, Lisii, Brgud, Dobropoljci, Bjelina, Parii, Rodaljice, Bruka i Popovii. Sa junim dijelom granii sa MZ Kolovac, Lepuri, Liane Ostrovake Ostrovica/, istonim sa MZ Modrino selo, Nuni, evrske/, Sjevernim sa MZ Medvia, Karin gornji, i zapadnim sa MZ Karin donji i Kunovac. MZ Medvia i Karin gornji su podruja optine Obrovac, a MZ Modrino selo, Nuni i evrske su podruja optine Knin. Reljef sektora je preteno nisko-brdski koji je dosta obuhvaen sa niskim raslinjem, mreka, grab, draa/, umom hrast, jasen, cer i dr./, te borovom umom u MZ Brgud, Podgrae i Dobropoljci. Od kulture mjetani se najvie bave stoarstvom, vinogradarstvom i poljoprivredom. 248 Napisano rukom. 249 Okrugli peat: neitko. 173 Na sektoru postoje spomenici kulture kao to su Kula u Brgudu i Popoviima, Aseria u Podgrau kao i neke crkve (kapele), a od jama bezdanski poznate su Golubinka u Brgudu i Bjelini. Preko sektora vode dva vanija cestovna pravca i to: Benkovac Knin i Benkovac Obrovac. Objekti od posebnog znaaja su: 1. O.. Nikica Popovi Brgud 2. R.O. PTT Benkovac pota Bjelina 3. Tvornica Ponos u Brukoj Na ovom sektoru egzistira 7 prodavaonica snabdjevenih mjeovitom robom, 4 ugostiteljska objekta, ambulanta i pota. Na sektoru je nastanjeno 25 lica rezervnog sastava milicije. Evidentirano je da je sa ovoga sektora vei broj mjetana hrvatske nacionalnosti prebjegao u dravu Hrvatsku, a manji je broj ostao. Na podruju sektora trenutno ivi 118 pripadnika hrvatske nacionalnosti i to: MZ Bruka 43, MZ Rodaljice 38, MZ Dobropoljci 13, MZ Bjelina 23, MZ Popovii 1 i MZ Lisii 3. U MZ Lisii i Podgrae naselili su pripadnici srpske nacionalnosti. Stanje kriminaliteta na sektoru je trenutno zadovoljavajue, u 1992. godini evidentirano je 6 krivinih djela krae, ubistva i izazivanja opasnosti. Iz naputenih hrvatskih kua odneena je sva pokretna imovina ili unitena, tako da ta djela nisu evidentirana, a sa oteenim vlasnicima nije mogue stupiti u kontakt, te je teko utvrditi to je pokradeno. Vei broj kua provaljen je od strane izbjeglica, koji su neke stvari odnosili u kuu u koju su se uselili. Na podruju sektora bilo je pojava kraa sitne stoke, provale u prodavaonicu u MZ Dobropoljci, krae kamena, pa je za oekivati da e se nastaviti sa kraama. U MZ Brgud, Bjelinu, Dobropoljci i Parie dovezeno je vei broj traktora, vozila, motokultivatora i sl. iz osvojenih sela, a nije reen problem legalizacije istih. Na ovom sektoru nisu zabiljeeni sluajevi naruavanja JRM u veem broju, to je vjerovatno uticalo to su se mjetani nalazili na ratitu, vei broj punoljetnih lica posjeduje vatreno oruje, kao i druga ubojita sredstva, te je za oekivati da e biti nesretnih sluajeva kao i nepravilno rukovanje sa orujem ili nekim dr. napravama. Na podruju sektora djeluje odjeljenje milicije, koje je smjeteno u MZ Bruka a broji 26 radnika, tako da pokrivaju vei dio sektora, a radi boljeg obavljanja sl. zadataka osim radio ureaja koriste tel. veze koje se nalaze u MZ Podgrae, Lisii, Bruka, Brgud i Bjelina. U mjesnim zajednicama Bruka i Rodaljice gdje uglavnom ive mjetani hrvatske nacionalnosti smjetena je manja grupa UNPROFOR-a, te se pretpostavlja da ima lica koji sarauju preko UNPROFOR-a sa Dravom Hrvatskom, te tako rade protiv interesa R. S. Krajine. Za takva lica na terenu treba imati informatora koji e moi svakodnevno dati potrebne podatke. Lica pod operativnom kontrolom nema kao niti lica interesantnih za provodjenje odredjenih operativnih radnji. Na sektoru je do sada evidentirano 12 lica informatora, odnosno prijateljskih veza, ovl. sl. lica koji opsluuju sektor. 174 to se tie same sigurnosne bezbednosti na ovom sektoru ona je trenutno zadovoljavajua, da bi bila jo povoljnija potrebno je izvriti bolju kordinaciju izmedju OM Bruka sa odeljenjima milicije Karin D., 250 Karin G., 251 Medvia, SJB Benkovac u cilju boljeg pokrivanja terena Sektora, cestovnih pravaca, utvrivanjem najpogodnijih mjesta za zasjede i kontrolne punktove, ostvariti kontakt sa mjesnim straama a sve u cilju spreavanja vrenja KD-a, hvatanju uinioca KD-a, kao i moguih upada od strane neprijateljskih grupa. Treba biti stalno prisutan na terenu te prikupljati i podnositi na vreme odgovarajue izvjetaje, kako bi se moglo pratiti stvarno stanje kriminaliteta i naruavanja JRM na ovom sektoru. Posebno skrenuti panju vlasnicima ugost. objekata gdje se okuplja vei broj lica na pridravanje radnog vremena, kao i zabranu unoenja vatrenog oruja u lokale. Sektor je pokriven sa povremenim patrolnim i pozornikim rajonom. Benkovac, 05. 09. 1992. Voa Sektora: Tampolja Ljubomir, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 18., 1601. 72 1992., rujan 7. Vukovar Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBZS s priloenim izvjeem o djelatnosti Promatrake misije Europske zajednice na tom podruju SKRAENI ZAPISNIK sa sednice Oblasnog vea odr- ane 07. 09. 1992.g. u Vukovaru Prisutni: Ili M., 252 Jovi N., 253 Papi T., 254 Grahovac N., 255 Nedi P., 256 Dai D., 257 Mati P. 258 250 Donji. 251 Gornji. 252 Milan. 253 Nemanja. 254 Tomislav. 255 Neboja. 256 Pajo. 257 Dragia. 258 Pero. 175 Odsutni: Dvorni Radenko Na sednici je usvojen i razmatran sledei: D N E V N I R E D Usvajanje teksta skraenog zapisnika sa sednice odrane 07. 09. 1992. godine 1. Izvjetaj sa sednice Vlade Republike Srpske Krajine 01. 09. 1992. godine 2. Problemi poetka rada kole u Ernestinovu 3. Informacija o radu Zavoda za zapoljavanje za Optine Vukovar, Dalj, Mirkovci 4. i Tenja Davanje saglasnosti Crvenom Krstu za ishoenje prostora za rad i skladite robe 5. Razno 6. Nakon rasprave Vee je donelo sledee: z a k l j u k e Ad 1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sednice odrane 07. 09. 1992. bez dopuna Ad 2. Sednici Vlade RSK, pored lanova, prisustvovao je predsednik Ili Milan i dr Vii Milorad. Na zahtev Oblasnog vea o ueu u radu predstavnika Vea dogovoreno je sledee: a) Na svaku sednicu Vlade, za koju se odlue, mogu prisustvovati predsednik ili funkcioneri iz Oblasnog vea. Sednice Vlade odravaju se svaki utorak. Problematika kojom se bavi Vlada je sloena i komplikovana. U ovom prelaznom periodu potrebno je da svaki organ politike vlasti (MZ, izvrni saveti, Oblasno vee i sl.) samoinicijativno i ekasno reava pitanja iz svoje nadlenosti nastojei da Vladu u Kninu to manje optereuje svojim problemima. Neophodno je potivanje organa vlasti. b) Izvrni Savet optina preko Oblasnog vea treba da u pismenoj formi dostavljaju svoje zahteve. Ovoga se u upravnom postupku, izuzimaju hitni i neodloni zahtevi. Predstavnici Oblasnog vea su u obavezi da dva puta meseno prisustvuju sednicama Vlade, te zastupaju interese optina, organa i tela SO SBZS. Na sednici Vlade 22. 09. 1992. (etvrtak) u Vukovaru. Ad 3. Problem poetka rada osnovne kole u Ernestinovu potrebno je razreiti na relaciji: kola u Tenji Sekretarijat za drutvene delatnosti predstavnici milicije. Zaduenje Sekretarijata za drutvene delatnosti. Ad 4. Zaduuje se Sekretarijat za optu upravu da sazove zajedniki sastanak: predstavnika Zavoda za zapoljavanje, rukovodnih struktura u optinama i Oblasnog vea za sredinu septembra. Za sastanak predstavnici Zavoda moraju sainiti krau pismenu informaciju o radu i problemima koje je neophodno reiti, te predlogom reenja. (Vukovar i Beli Manastir pismena informacija). Na sastanku se moraju iskristalisati stavovi o organizaciji i radu Zavoda za zapoljavanje na ovom podruju, te pravnom i funkcionalnom povezivanju Zavoda. Informaciju dostaviti u Oblasno vee do 15. 09. 1992. 176 Ad 5. Zaduuje se Sekretarijat za optu upravu da sazove i pripremi sastanak predstavnika Crvenog Krsta optina i Oblasti, sa ciljem da se razjasne pitanja organizacijske povezanosti i organizacije CK od mesne zajednice do Crvenog Krsta Jugoslavije. Za ovaj radni dogovor uesnici moraju u Oblasno vee dostaviti krau pismenu informaciju o radu i problemima sa kojima su se susretali, ali samo u pitanjima ORGANIZACIONE prirode. Ovu informaciju duni su dostaviti: CK optina Beli Manastir, Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja. Informacija treba da sadrajno obradi navedeno pitanje na 1-2 stranice. Rok za dostavu informacija je 15.09.1992. Oblasno vee daje saglasnost za ishoenje prostora za rad CK, a prethodno e od kombinata Borovo zatraiti neophodnu pismenu saglasnost. Ad 6. a) Ponudu kompjuterskih programa za Upravu prihoda i katastar podnio je vlasnik preduzea emirovski iz BIROSTROJ-a kao i popravku uredskih maina. Ponudu treba razmotriti u delu obaveza koje je preuzeo Boro Maleti iz Vukovara. b) Prihvata se inicijativa za sastanak predstavnika pravosudnih organa koji deluju na podruju SO SBZS (aloevi 259 ) i Oblasnog vea. v) Zahtev za pregovore sa hrvatskim vlastima posredstvom OUN na naem podruju, u vezi s osiguravanjem vode za eeranu u Belom Manastiru upuuje se na vii rang Vladi u Kninu. Ocenjuje se da su ovlasti postojeih predstavnika OUN za ovo pitanje nekompetentne. Obrazloenje uz dnevni red Ad 1. Prilog skraenog zapisnika dostavljen uz poziv Ad 2. Poziv predsednika Vlade i njegov odaziv naelno potvren za dananji termin Ad 3. Redovni Izvetaj o radu predstavnika Oblasnog vea dostavljen uz poziv Ad 4. Krau informaciju o potrebi otvaranja ekspoziture SDK podnosi Sekretar Sekretarijata za privredu i nansije Ad 5. Usmeno na sednici (Ili Milan) Ad 6. Obrazloenje za prihvatanje Ugovora za prelazni period donosi Mati Pero Ad 7. Predlog mera u pravcu razreenja kljunih pitanja u ovoj oblasti donosi evi ore v.d. zamenika sekretara g) Oblasno vee prihvata inicijativu za sazivanje Oblasne skuptine. Za sednicu skuptine potrebno je sainiti: Izvetaj o radu Oblasnog vea za period 22. 05. 1992. do 30. 09. 1992. godine. 260 d) Sekretari Izvrnih saveta optina jednom meseno trebaju odrati konsultativne sastanke u pravcu meusobne razmene iskustava i reenja te unapreenja rada organa vlasti u optinama. Sastanku u Belom Manastiru 10.09.1992. trebaju se odazvati Momilovi Duanka iz B. Manastira, Svilar Stevan iz Mirkovaca, Simo Trbojevi iz Tenja, Branko Pali iz Vukovara i Cimea Drago iz Dalja. 259 ore. 260 Vidi: Dok. br. 144. 177 Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 011-102. 73 1992., rujan 8. Knin Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 29. Sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 8. 09. 1992. godine u Kninu Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Milan Kneevi, Rade Gaea, Mr Svetozar Vini, Mitar Brnovi, Neboja Arbutina, ore Bjegovi, Duan Eimovi, Vojin ua, David Rastovi, Milan Marti, Stojan panovi, Starevi Duan. Sjednici ne prisustvuju: Savan Grabundija, dr Mladen Hadi, dr Duan Jovi, Dobrosav Vejzovi. Sjednici na poziv prisustvuju: dr Duan Babi, Radovan Bezbradica, Mirko Sinobad, Zdravko Jankovi, Neboja Mandini, Milo ivkovi. Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D 1. Informacija sa sastanka mjeovite komisije odrane dana 7. 09. 1992. godine u Maslenici, 2. Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na Republiku Srpsku Krajinu, 3. Razmatranje nacrta: a) Zakona o izboru poslanika, b) Zakona o nanciranju politikih organizacija, c) Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine, d) Zakona o izboru odbornika Skuptine optina, 178 e) Zakona o politikim organizacijama f ) Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, g) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zatiti, h) Zakona o sanitarnoj inspekciji 4. Informacija o stanju u zdravstvu sa mjerama, 5. Donoenje uredbe o izbjeglicama, 6. Razmatranje prijedloga za izbor funkcionera u pravosudne organe, 7. Razmatranje nacrta Zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje invalidnih lica, 8. Razmatranje a) Nacrta Zakona o geolokim istraivanjima, b) Nacrta Zakona o rudarstvu, 9. Razmatranje plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini, 10. Razmatranje bilanca naftnih derivata za period IX 1992. godine VIII 1993. godine, 11. Razno: Informacija o poetku kolske godine, Sjedite resora za urbanizam, Imenovanje pomonika za urbanizam, Utvrivanje osnovice za lanove Vlade, Minimalne cijene rada za prosvjetu, Odluka o kreditiranju poljoprivrede, Imenovanje direktora Republikog zavoda za statistiku, Uredba o dobavi el. energije, Odluka o prezentiranju privrede RSK u Beogradu, Zahtjev za otpisivanje Kredita iz primarne, Donoenje odluke o organizaciji i opremanju informativne agencije u Krnjaku, Donoenje Uredbe o uplaivanju odreenih prihoda Budeta DPZ, nainu utvrivanja istih prihoda, te nainu obavjetavanja korisnika tih prihoda, Donoenje Odluke da Budet RSK moe vriti plaanje dobavljaima umjesto korisnika drutvenih sredstava koji se nanciraju iz Budeta Republike. Prije poetka rada po utvrenom dnevnom redu predsjednik je predloio da se razmotri pitanje poveanja penzija za 8 mjesec. v.d. direktor mirovinsko invalidskog osiguranja Mirko Sinobad u svom izlaganju se zaloio da se penzije za 8 mjesec uveaju za 30% u odnosu na osnovicu iz 7 mjeseca. U raspravi koja je voena ukazano je na teak socijalni i materijalni poloaj penzionera te je nakon tog jednoglasno donesena O D L U K A Odluuje se poveanje penzija za 8 mjesec u visini od 30% u odnosu na osnovicu iz 7 mjeseca 1992. godine. Poslije toga je razmatrana mogunost poveanja linih dohodaka za sve nosioce koecijenata. Nakon rasprave kroz koju se razmatrala visina poveanja osnovice donesena je uz jedan glas protiv slijedea O D L U K A Utvruje se osnovica za obraun linih dohodaka zaposlenih u Vladi RSK u visini najnie cijene rada od 112 dinara. 179 Taka 1. Informaciju sa sastanka mjeovite Komisije odrane u Maslenici podnio je Milo ivkovi. Rekao je da je Hrvatska strana izila sa prijedlogom za rjeavanje pitanja snabdjevanja elektrinom energijom sa posebnim naglaskom na Hidroelektrane Obrovac, Perua. Takoer su pokrenuli pitanje snabdjevanje vodom Zadra te statusa Aerodroma Zemunik kao i uspostavom cestovnog i eljeznikog saobraaja. Dogovoreno je da se formiraju podkomisije za ekonomska pitanja i kontrolu primirja. Iznio je da je potrebno da naa strana oformi podkomisije po oblastima i to od najstrunijih ljudi koje imamo, kao i da je potrebno kadrovski ojaati mjeovitu komisiju te u pregovorima pokrenuti rjeavanje nekih naih goruih problema. Upoznao je Vladu da je slijedei sastanak mjeovite komisije zakazan za 18.09.1992. godine. Nakon podnesenog izvjetaja u raspravi koja je potom voena sudjelovalo je vie ministara te je nakon toga donesen slijedei Z A K L J U A K 1. Trebaju se oformiti podkomisije za pregovore sa Hrvatskom stranom po odreenim oblastima. 2. Mjeovita komisija treba pristupiti pregovorima zakazanim za 18.09.1992. godine i traiti potivanje rezolucija Savjeta bezbjednosti a posebno rezolucije 763, a ako se rezolucije neispotuju treba obustaviti daljnje pregovore. Taka 2. Informaciju o vojno-politikim zbivanjima na podruju Republike Srpske Krajine podnio je ministar Unutranjih poslova Milan Marti. U svojoj informaciji ministar Marti je poseban naglasak stavio na politiko-bezbedonosnu situaciju na podruju Like i to u optinama Donji Lapac i Korenica. U raspravi koja je voena poslije podneenog izvetaja doli su do izraaja veliki problemi koji postoje na podruju tih optina. Nakon rasprave donesen je Z A K L J U A K Zaduuje se Savjet za zatitu ustavnog poretka Republike Srpske Krajine da na terenu utvrdi pravo stanje te pokua nepristrano rjeiti nastale nesporazume, te za iduu sjednicu Vlade pripremiti informaciju sa terena. Taka 3. a) Ministar pravosua ua Vojin kratko je obrazloio tekst nacrta Zakona o izboru poslanika nakon ega je donesena O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o izboru poslanika. b) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o politikim organizacijama koje je podnio Ministar ua jednoglasno je donesena O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o politikim organizacijama. c) Ministar ua je obrazloio tekst nacrta Zakona o nanciranju politikih organizacija nakon ega je donesena O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o nanciranju politikih organizacija. 180 d) Ministar ua je obrazloio nacrt Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine nakon rasprave donesena je O D L U K A Odlae se razmatranje nacrta Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, potrebo zakonu razraditi opoziv predsjednika RSK. e) Ministar ua je obrazloio tekst nacrta Zakona o izboru i opozivu odbornika Skuptine optine. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o izboru odbornika Skuptine optine. f ) Sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan obrazloio je nacrt Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Usvaja se tekst nacrta Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. g) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zatiti i provedene rasprave uz tri glasa protiv donesena je O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zatiti. h) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o sanitarnoj inspekciji koji je podnio Bezbradica Radovan jednoglasno je donesena O D L U K A Usvaja se nacrt Zakona o sanitarnoj inspekciji. Taka 4. Informaciju o stanju o zdravstvu podnijeli su pomonik ministra za zdravlje dr Duan Babi i sekretar ministarstva Bezbradica Radovan. Ukazali su na potrebu obezbjeenja pomoi Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje za nabavku ljekova, sanitetskog materijala, goriva te ostalih neophodnih potrebtina za najosnovnije funkcionisanje zdravstva do kraja ove godine. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesena je slijedea O D L U K A Odobravaju se Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje RSK sredstva za nabavku ljekova, sanitetskog materijala, goriva za sanitetska vozila i goriva za grijanje zdravstvenih objekata u visini od 600.000.000 dinara. Ovaj iznos novanih sredstava potrebno je dinamiki razraditi. Taka 5. Ministarstvo uprave i pravosua e za iduu sjednicu Vlade pripremiti razmatranje uredbe o izbjeglicama. U okviru ove take dnevnog reda pokrenuto je pitanje ishrane izbjeglica na podruju RSK koji su se do sada hranili na javnim kuhinjama. Ministar panovi je istakao probleme nanciranja trokova prehrane te je nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie lanova Vlade donesena 181 O D L U K A Financiranje trokova prehrane na javnim kuhinjama e snositi Vlada RSK. Civilne vlasti po optinama trebaju preuzeti organizaciju rada javnih kuhinja. Ministar panovi je upoznao Vladu da SRS 261 gradi objekte za izbjeglice na podruju Republike. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z A K L J U C I Od Republike Srbije treba zatraiti da prekine gradnju objekata za prihvat smjetaja izbjeglica iz RSK. Od Republike Srbije treba zatraiti da ukine status izbjeglica licima koja borave na podruju Republike Srbije iz osloboenih podruja RSK. Ministar panovi je upoznao vladu da oko 50 invalida iz Republike Srpske Krajine koji se nalaze u Beogradu smjeteni u bolnicama i rehabilitacionim centrima a koji trae povratak u Krajinu, treba pronai smjetaj i omoguiti uslove za rad i ivot. Nakon rasprave donesen je Z A K L J U A K Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja treba iznai mogunost rjeenja ovih problema. Ministar panovi je zatraio da Vlada da suglasnost da se za ranjene i poginule borce isplati novana naknada kao i jednokratna novana naknada djeci ranjenih i poginulih boraca RSK. Nakon rasprave donesen je Z A K L J U A K Ranjenim i poginulim borcima RSK treba izdati rjeenje i isplatiti novanu naknadu u iznosu protuvrijednosti 5000 maraka za svakog poginulog borca. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja u suradnji sa Ministarstvom obrane treba izvriti isplatu jednokratne novane pomoi djeci poginulih boraca u visini od 7000 dinara po djetetu. Taka 6. Na predlog ministra za pravosue i upravu ua Vojina a nakon provedene rasprave donesena je slijedea O D L U K A 1. Predlae se Skuptini RSK da imenuje slijedee sudce: Vojnovi Milo za predsjednika Vrhovnog suda, Troi Milorad za Republikog javnog tuioca, Branislav Dimitrijevi za sudiju Okrunog suda u Belom Manastiru, Jelica Grubi za sudiju Okrunog suda u Belom Manastiru. Gordana Dmitrovi za sudiju Optinskog suda Knin, Duanka Jorgi za zamjenika Okrunog javnog tuioca u Okrunom javnom tuilatvu Beli Manastir, Mihajlovi Jovanka za zamjenika Optinskog javnog tuioca u Vukovaru, Vuki ore za sudiju za prekraje u Kostajnici, Mihi Ankica za sudiju Optinskog suda za prekraj Vukovar, 261 Socjalistika Republika Srbija. 182 Pilipovi Mara za sudiju Optinskog suda u Donjem Lapcu, Jovi Radovan za predsjednika Optinskog suda u Glini. 2. Predlae se Skuptini RSK da razrjei funkcije sudca: Sekuli Mihajlo i Rajkovi eljko u Optinskom sudu u Glini, 3. Daje se preporuka Vladi da se za Republikog javnog pravobranioca imenuje Mrki Petar iz Vukovara. Taka 7. Razmatranje nacrta zakona odlae se za narednu sjednicu Vlade. Taka 8. Ministar energetike i rudarstva obrazloio je predloene nacrte zakona te je nakon rasprave donesena O D L U K A a) Usvaja se nacrt zakona o geolokim istraivanjima, b) Prihvata se nacrt zakona o rudarstvu. Taka 9. Ministar energetike je predloio plan sanacija i izgradnje elektro-energetskih objekata u 1992. godini. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Prihvaaju se zakljuci iz priloenog plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini a koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Taka 10. Ministar energetike Bjegovi ore je podnio Vladi na razmatranje bilans naftnih derivata za period IX 1992. do VIII 1993. godine. Nakon rasprave koja je voena po podnesenim predlozima doneseni su slijedei Z A K L J U C I 1. Odobrava se interventan uvoz 8.000 t nafte (D-2) radi specijalnih namjena i smirivanja trita. 2. Odobrava se NI Krajine da preostalu naftu u cjevovodu kod Starih Jankovaca izvue te nakon prerade plasira na trite. Taka 11. Ministar prosvjete Milan Kneevi upoznao je lanove Vlade sa problemima koji su se pojavili na poetku rada kolske godine a vezano za problem prevoza uenika, grijanje, nabavu udbenika te situaciju oko upisa na fakultete, takoer je razmatrana cijena rada za 8 mjesec u prosvjeti kao i nanciranje predkolskog odgoja na podruju Republike Srpske Krajine. Nakon rasprave po svim gore navedenim pitanjima a u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesene su slijedee O D L U K E 1. Nalae se svim optinama da osiguraju prioritetno nabavu lo ulja za grijanje kola. 2. Utvruje se cijena rada za prosvjetu za 8 mjesec od 9.100 din. 183 3. Gorana Mili dipl. pravnik razrjeava se dunosti sekretara ministarstva za prosvjetu sa danom 31.07.1992. godine. Imenovanoj se treba isplatiti naknada za koritenje godinjeg odmora od 2.07. do 31.07.1992. godine 4. Odobravaju se sredstva u iznosu od 26.160 dinara za osiguranje minimalnih uslova za poetak rada kolske godine u optini Pakrac. 5. Financiranje vaspitnog rada u djejim vrtiima RSK vrit e se iz Budeta do usklaivanja zakona o Javnim prihodima i Javnim rashodima i zakona o predkolskom i osnovnom vaspitanju i obrazovanju. Ministar za urbanizam i graevinarstvo Rade Gaea predloio je sjedite resora za urbanizam te imenovanje pomonika ministra za urbanizam a Vlada je nakon rasprave donijela O D L U K U Resor za urbanizam Ministarstva za urbanizam graevinarstvo i stambeno komunalne djelatnosti bit e smjeten u Vukovaru. Papi Tomislav iz Vukovara postavlja se za pomonika ministra za urbanizam u ministarstvu za urbanizam, gra 262 Predloeno je da se osnovica za obraunavanje linih dohodaka za sve radnike zaposlene u Vladi i nosioce koecijenata uvea za 8 mjesec te je uz jedan glas protiv donesena O D L U K A Utvruje se najnia cijena rada u iznosu od 112 dinara za 8 mjesec. Ministar poljoprivrede predloio je da se donese odluka o kreditiranju poljoprivrede. U raspravi u kojoj je naglaeno da ministri trebaju u kontaktima sa narodnom bankom dogovarati kreditiranje iz primarne misije donesena je O D L U K A Odobrava se ministarstvu za poljoprivredu kredit iz primarne emisije za kreditiranje poljoprivrede. Ministar Peuraa Vojin je predloio da se imenuje direktor zavoda za plan, statistiku i cijene RSK te je donesena slijedea O D L U K A Milanovi Mirjana dipl.oec. iz Knina postavlja se za direktora Republikog zavoda za plan, statistiku i cijene RSK. Ministar energetike ore Bjegovi predloio je da Vlada da suglasnost na opte uslove isporuke elektrine energije te je nakon glasanja donesena O D L U K A Daje se suglasnost na Odluku o optim uslovima isporuke elektrine energije Ministar privrede Arbutina Neboja upoznao je Vladu o mogunosti prezentacije privrede RSK u Beogradu koja bi se trebala odrati u oktobru a radi mogunosti oivljavanja 262 U izvorniku nedostaje nastavak reenice. 184 industrijske proizvodnje na podruju RSK i sklapanja aramana sa privredom Jugoslavije i inostranih aramana, te je nakon rasprave donesena O D L U K A Daje se suglasnost da se prezentira privreda RSK u Beogradu. Ministar trgovine i turizma je predloio a Vlada je usvojila da se imenuje pomonik ministra trgovine i turizma te je na osnovu glasanja donesena O D L U K A Jovo Vitas iz Knina postavlja se za pomonika ministra trgovine i turizma RSK. Predsjednik Vlade predloio je da se u predstavnitvo Vlade RSK u Beogradu imenuje rukovodioc predstavnitva i dva pomonika te je nakon glasanja donesena O D L U K A Sreto Vidakovi postavlja se za rukovodioca predstavnitva Vlade RSK u Beogradu. Uzelac Spade politolog iz Benkovca i Opai Duan dipl. pravnik iz Donjeg Lapca postavljaju se za pomonike rukovodioca predstavnitva Vlade RSK u Beogradu. Na predlog ministarstva za informisanje radi to boljeg informisanja u Republici kao i informativne prezentacije Republike vani Vlada RSK je donijela O D L U K U U Krnjaku je potrebno organizirati i opremiti informativnu agenciju. Ministar Financija Peuraa Vojin je predloio Vladi da donese uredbu o uplaivanju odreenih prihoda iz Budeta kao i odluku da Budet moe vriti plaanja umjesto korisnika drutvenih sredstava te je nakon rasprave donesena O D L U K A Budet RSK moe vriti plaanje dobavljaima umjesto korisnika drutvenih sredstava koji se nanciraju iz Budeta Republike U R E D B A O uplaivanju odreenih prihoda Budeta DPZ nainu utvrivanja istih prihoda, te nainu obavjetavanja korisnika tih prihoda. Sjednica je zavrila sa radom u 21 sat. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 185 74 1992., rujan 8. Okuani Dnevno izvjee pomonika ministra unutarnjih poslova Krste arkovia MUP-u RSK o stanju sigurnosti na podruju zapadne Slavonije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/1-1890/92-1 Okuani, 08. 09. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Upravi javne bezbednosti K N I N PREDMET: Izvjetaj za dan 07/08. 09. 1992. godine u vremenu od 07 07 asova 1. KRIVINA DJELA: nije bilo 2. PREKRAJNA PRIJAVA: Podneena jedna prekrajna prijava protiv naruavanja javnog reda i mira protiv Subanovi Boka. Isti je dana 07.09.1992. godine u pijanom stanju naruavao JRM u gostionici u Okuanima pucanjem iz PAP. Predmetni je priveden do istrenjenja. Takoer je podneena prekrajna prijava protiv Steve Miholjia vlasnika gostionice koji nije potovao optinsku odluku o radu lokala. 3. POARI: U selu Rodanik, SO Okuani izvrena je paljevina tale vlasnitvo lica Hrvatske nacionalnosti. Za izvriocem se traga. 4. OSTALI DOGAAJI: U oblasti usloila se drutveno-politika situacija. Vidljivo je pojaan rad stranaka. Tako sada, bez obzira na moratorijum Vlade RSK prisutan je rad Srpske radikalne stranke, SDS i Socijal demokratske stranke. Rivalstvo izmeu stranaka je uoeno. Takoer u oblasti vlada nestrpljivost stanovnitva vezano za povratak u mjesta koja su pod kontrolom Hrvatske vojske. Zbog neekasnosti kod realiziranja povratka, potom nerada privrede stanovnitvo oblasti je nezadovoljno i meu njima raste tenzija nasilnog smjenjivanja rukovodeih ljudi. Kako je poznato stanovnitvo oblasti iskljuivo ostvaruje prihod od rada u miliciji i PJM. Drugih novosti nije bilo. M.P. 263 POMONIK MINISTRA arkovi Krsta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 263 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 186 75 1992., rujan 9. Okuani Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o sloenoj sigurnosnoj situaciji nakon rasputanja TO REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/1-1911/92-1 Okuani, 09. 09. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N PREDMET: Izvjetaj za dan 08. / 09. 09. 1992. godine u vremenu od 07 -07 asova, dostavlja se. 1. KRIVINA DJELA: nije bilo. 2. PREKRAJNE PRIJAVE UPOZORENJA: zbog nerada sudaca za prekraje, a potom neekasnosti realizacije podneene prekrajne prijave, iskljuivo se podnose upozorenja uesnicima u prometu. Tako je u vremenu od 01. 08. 1992. godine do 01. 09. 1992. godine upozoreno 120 lica zbog tehnike neispravnosti vozila. 3. OSTALI DOGAAJI: Nakon rasputanja TO i nerada kuhinja u oblasti drutveno politika situacija se usloava. Raste nezaposlenost i preti opasnost masovnijeg naputanja podruja. to se tie bezbednosti oblasti nije uoeno pomjeranje snaga MUP-a RH i Hrvatske vojske. Meu Hrvatima koji su ostali na naem podruju uoen je njihov uestali kontakt sa UN, a potom i izmeu sebe. Takoer je uoeno gdje se Hrvati /pojedinci/ iskljuivo za bilo to obraaju UN, a niti u jednom momentu legalnim strukturama vlasti. M.P. 264 POMONIK MINISTRA arkovi Krsta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 264 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 187 76 1992., rujan 10. Knin Zapovijed MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama za smanjenje potronje pogonskog goriva mup rsk otvoreno dx uprava javne bezbednosti k n i n depea broj: 08/3-80-1/92 v.dj. Knin, 10. 09. 1992. M.P. 265 SUP-ovima s v i m a SJB s v i m a kol. centru Golubi ostvarujui uvid u kretanje slubenih vozila svih sup-a i sjb, evidentirano je da je potronja goriva i maziva znatno porasla, a neretko vozila se koriste u privatne i druge neslubene svrhe. ovo ministarstvo ima jako velik problem da omogui snabdjevanje gorivom i mazivom, a u pogledu nabavke vozila i rezervnih delova, situacija je jo mnogo sloenija. nareuje se svim rukovodiocima sup-a i sjb da izrade plan restrikcije koritenja vozila za najmanje 50 otsto, jer e situacija oko opskrbe naftnim derivatima biti jo tea. ovo ministarstvo e u budue, bez najava, upuivati komisije koje e pratiti pitanja potronje goriva i upotrebe slubenih vozila, kao i voenje evidencija o potronji rez. delova i maziva. za sva vozila koje se upuuju na slubeni put van rsk, potrebno je traiti saglasnost ministarstva. ukoliko se prema proceni potronje potronja ne smanji, gorivo se nee upuivati van postojeeg plana. rukovodioci organizacionih jedinica direktno su odgovorni za provoenje ove naredbe. NAELNIK Neboja Pavkovi TANOST PREPISA OVJERAVA: NAELNIK ODJELJENJA ZA POSLOVE MILICIJE Stevo Kresovi M.P. 266 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 265 Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, org, jed.1/02, br. 107, 28. 9. 1992. 266 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 188 77 1992., rujan 11. Beli Manastir Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za sprjeavanje irenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Maarsku SUP BELI MANASTIR ODJEL DB Beli Manastir, 11. 9. 1992. PREDLOG MERA ZATITE ODLIVA INFORMACIJA U REPUBLIKU MAARSKU I HRVATSKU U cilju spreavanja iznoenja informacija i podataka sa teritorije Baranje u periodu kad postoji opasnost da se one iskoriste u cilju agresije na teritoriju Baranje; predlaem: 1. Odobrenja za putovanja u inostranstvo izdavati samo osobama koje se alju u interesu Slube. 2. Obezbediti stalno prisustvo operativnog radnika na graninom prelazu Baki Breg. 3. Upoznati op. radnika na graninom prelazu s preciznim spiskom imena ljudi koji imaju odobrenje za prelazak granice, a takoer s imenima onih iji je zahtev odbijen. 4. Spreiti kontakte izbeglica iz Hrvatske koji su nastanjeni u Baranji s familijama i rodbinom koji dolaze preko Maarske iz R. Hrvatske u Baranju ili SR Jugoslaviju, a potom se vraaju u Hrvatsku. S tim u vezi pootriti kontrolu na kontrolnom punktu Most Batina. OPERATIVNI RADNIK Petrovi Milan, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 271. 78 1992., rujan 12. Vukovar Zapisnik osnivakog sastanka Odbora za privredu i fnancije Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SREMSKO BARANJSKA OBLAST ODBOR ZA PRIVREDU I FINANSIJE 189 Z A P I S N I K Sastavljen dana 12.09.1992. godine, sa sastanka Odbora za privredu i nansije Nacionalnog saveta Sremsko Baranjske Oblasti. Sastanak je odran u prostorijama optine Vukovar sa poetkom u 10.00 asova. Sastanku su prisustvovali: Dr. Branko Petrovi Predsednik Odbora Boidar Petrovi ore aloevi Predsednik Izvrnog sav. optine Dalj Vaso igi Predsednik Izvrnog sav. optine Beli Manastir Pajo Stojakovi Predsednik Izvrnog sav. Optine Tenje eljko Travica Predsednik Izvrnog sav. optine Mirkovci Duan Teolovi Predsednik Izvrnog sav. optine Vukovar Simo ijan Miroslav Keravica Dr. Branko Petrovi otvara sastanak i predlae sledei D n e v n i r e d: 1. Konstituisanje Odbora za privredu i nansije. 2. Nain rada Odbora. 3. Razmatranje teza za izradu programa rada za pojedine resore. U uvodnom izlaganju Dr. Branko Petrovi obrazlae uzroke koji su doveli do formiranja nove organizacije dravne uprave na ovom podruju. Kao osnov je okupacija zapadnog dela Krajine, to je uslovilo potpunu paralizu i dezorganizaciju dravne uprave na celom naem podruju. Republika Srpska Krajina i njen kontinuitet mora da se nastavi na preostalom delu, a to je podruje koje pokriva Sremsko Baranjska Oblast, ovo je neophodno u daljim pregovorima za konano reenje statusa ovog podruja. To znai dalje da svi pravni akti ostaju na snazi, s tim to je i ranije bilo neophodno da se izvri revizija pojedinih propisa, kako bi se uskladili sa realnou ovog vremena i bili ekasni u njihovom provoenju. Tom prilikom naglaava potrebu usklaivanja svih normativnih akata koji budu doneeni sa zakonodavstvom SRJ, odnosno Srbije, a to je put postepenog ukljuivanja ovog podruja u privredni i monetarni sistem SRJ, odnosno Srbije. Da bi se ovo postiglo osnovan je Nacionalni savet Republike Srpske Krajine, Sremsko Baranjske Oblasti, kao politiko telo koji treba da kreira politiku na ovom podruju, a u skladu s tim poduzima mere, donosi odluke radi ostvarivanja tih ciljeva. Odlukom Nacionalnog saveta osnovana su tri odbora i to: a) Odbor za privredu i nansije, koji obuhvata sledee resore Ratna privreda Infrastrukturni sistem Trgovina i robni tokovi Finansije b) Odbor za pravni sistem i dravne organe c) Odbor za javne slube. 190 Ova dva Odbora takoer imaju odgovarajui broj resora, zavisno o pripadnosti i grupisanju srodnih poslova. Budui da je ovo danas sastanak Odbora za privredu i nansije Dr. Petrovi predlae da se na elu resora imenuju i postave i to: Resor ratne privrede za industriju Radenko Dragovi za poljoprivredu Simo ijan za Robne rezerve Simo ijan Resor infrastrukturni sistem Crnogorac Miomir Resor trgovina i robni tokovi Miroslav Keravica Resor za nansije Boro Drani Predsednik pojedinih odbora imenovao je Nacionalni Savjet, koji imaju obavezu da pronau odgovarajue kadrove i organizuju rad unutar Odbora i resora. U svom izlaganju dr. Petrovi upoznaje prisutne da je on imenovan za predsednika ovog Odbora, i predlae da se za sekretara imenuje Boidar Petrovi. Dalje u svom izlaganju Dr. Petrovi obrazlae potrebu hitnog donoenja odgovarajuih odluka koje bi bile usklaene sa pozitivnim zakonskim propisima. za ove poslove zaduena je pravna sluba optine Vukovar. Lica koja se nalaze na elu pojedinih resora moraju voditi rauna o ravnomernoj zastupljenosti ovog podruja, i optine Beli Manastir sa kadrovima kako ne bi dolo do zapostavljanja bilo kog podruja, to bi kasnije izazvalo negativne posledice. Pod drugom takom dnevnog reda Dr. Petrovi ukazuje na potrebu aktivnog uestvovanja kod donoenja odluka svakog pojedinog lana Odbora. Odluke neemo donositi na brzinu, ve nakon svestrane analize to je garancija da e biti i sprovedene, o emu e se strogo voditi rauna. Sastanci Odbora odravat e se jednom meseno, sa unapred odreenim dnevnim redom. Sastanci Odbora odrat e se povremeno u Belom Manastiru. U diskusiji po ovoj taki dnevnog reda uestvovali su: igi, Keravica, aloevi, Stojakovi, Teolovi i ijan. Svi diskutanti pozdravljaju osnivanje Odbora i oekuju konano da se u svakom segmentu, kako civilne vlasti, tako celokupnog ivota konano izae iz ove stagnacije. Teolovi Duan u svom izlaganju osvre se na nansiranje vojske, policije i ostalih institucija koje su na budetu drave. Prema prvim predraunima ovo podruje ima mogunosti za samonanciranje tako da u tom domenu ne bi trebalo da bude problema. Ovo se svakako odnosi i na delove budeta gde postoje posebni fondovi kao npr. penzioni fondovi i dr. Simo ijan u svojoj diskusiji osvre se na tekoe u poljoprivredi, usled nedostatka strune radne snage potrebne za rad na strojevima kako bi se na vreme skinuli jesenji usevi i izvrila priprema za jesenju setvu. Posebno obrazlae funkciju Robnih rezervi s napomenom da e se u budue kad se srede svi podaci o zalihama i obavezama Robnih rezervi, ovaj segment trebali formirati kao posebna organizacija. 191 Na osnovu rasprave Odbor donosi sledee Z a k l j u k e 1) Sednice odbora odravati jednom meseno sa unapred pripremljenim dnevnim redom. 2) Sa zakljucima sa sednica obavezno upoznati Izvrne savete Optina. 3) Za idui sastanak svaka Optina treba da izradi program potreba privrede i infrastrukture. 4) Fiskalna politika ostaje na snazi samo umesto Republikog budeta, zaivit e Oblasni budet, to je isto i sa fondovima. 5) Hitno je potrebno doneti odluke za prebacivanje budeta, njegovo ujednaavanje i bilansiranje potreba. 6) Pojaati kontrolu kod isplate linih dohodaka naroito sa aspekta plaanja doprinosa. 7) Insistirati na hitnom donoenju odluka i drugih normativnih akata za provoenje budeta. 8) Nastojati u to kraem roku doneti bilans potreba ne samo vojske nego i stanovnitva. Poseban akcenat treba staviti na problem izvozno uvoznog bilansa. 9) Kao stalan zadatak je uspostavljanje to tenjih veza sa SRJ i Srbijom i ukljuivanje u njihov privredni sistem. 10) Hitno sa Komandom korpusa postii dogovor o oslobaanju potrebnog ljudstva i rad privrede. 11) Insistirati na to brem donoenju pravnih akata koji treba da uoblie i sankcioniu nastalo stanje. SEKRETAR ODBORA: Boidar Petrovi, dipl.pravnik Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 015-2. 79 [1992., rujan 14. ] Izvjee Duana Pribilovia, lana Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS, o aktivnostima Promatrake misije EZ-a na podruju istone Slavonije Za sjednicu Oblasnog vea Pribilovi Duan IZVETAJ O AKTIVNOSTIMA POSMATRAKE MISIJE EVROPSKE ZAJEDNICE ZA AVGUST 1992. GODINE 267 267 Izvjee je pripremljeno za sjednicu Oblasnog vijea koja je odrana 14. rujna 1992. u Belom Manastiru. 192 Aktivnosti Misije su se svele u ovom mesecu samo na humanitarnu pomo koja se sastoji u prenoenju poruka familija sa Hrvatske na Srpsku stranu i obrnuto. Te poruke, odnosno raspitivanja o svojim blinjim koristi vie hrvatska strana tako da mahom posjeujemo hrvatske familije. Budui da ima usmenih poruka njih ne biljeim jer se sastoje samo od pozdrava i interesovanja za nekoga dali je iv. Masovno se alju pisma (to radi i UNPROFOR) koja su otvorena. Svako pismo ja proitam ali u njemu opet nita znaajno nema, osim pozdrava i raspitivanja dali neko eli da pree na suprotnu stranu. U tom sluaju ja ih upozorim na predvieni zakonski postupak i posledice. Dakle, u pismima nita poverljivo nema. Obino na pismo dozvolim da se odgovori i tu se krug zatvara. Ponekad pismo bude adresirano na osobu koje nema, pismo se vrati sa odgovorom da ta osoba ne ivi na tom mestu. Hrvatska strana je pokuala da sazna tko od Hrvata sada ivi u Svinjarevcima, akovcima, Apevcima, Nijemcima, Lipovcu, eletovcima i drugo. Poslali su cele liste sa popisom stanovnika, kao da se interesuju za njih. Da bi dokazao Misiji da i o tome moemo razgovarati, u Svinjarevcima sam po spisku obiljeio osobe koje sada ive u selu. Osobe koje su bile na spisku a ne ive sada u selu su dobrovoljno iselili ili su bili hrvatski vojnici te su se povukli sa hrvatskom vojskom. Naa vlast ih nije zatekla u selu. Na takav nain nisam hteo vie da radim jer to suprotna strana proverava ko je ostao u selu. U ostalim selima to nisam hteo da dozvolim a ovo je bila samo iznimka. Pisma za: Boi Soja, Tordinci, od unuka iz Vinkovaca koji se interesuje za svog oca koji je poginuo u selu za vreme borbi. Karai Smilja, Ostrovo, od sestre Turin Ljuba, Gabo, od mua i sinova iz Vinkovaca Familija Pogaji, Baranjsko Petrovo Selo,od unuka Rosi Eva i Marta, Baranjsko Petrovo Selo, od unuka ari Ana, Baranjsko Petrovo Selo, od keri Ki Ana, Petrovci, od unuka Zvonimira iz Zagreba itum Ljubica, Tovarnik, od sina iz Vinkovaca Ferinac uro, Tovarnik, od Koji Draena (ne ivi u Tovarniku) 11.08.1992. godine su uruena pisma ovim metanima iz Antina: Vidakovi Ana, [.] 268 Martin, Iakovi Stjepan, Iakovi Marko i Iakovi Mandica, Pastor Mijo i Milica, Boi [.], 269 Mihaljevi Pavo i Marija, Piak Ana, Mijaki Jelena, Mijaki Antun (Golub) Andrievi Ilija i Ana, Andrievi Martin, Ivankovi Luca, Lukadinovi Andrija i Soldo (mrtvi) Mieti Mara, Farago Antun, Matanovi Pavo, Antinac Kata, Matanovi Josip, Kovaevi Mato i Ljubica, Strini Rozalija, Lonar Elizabeta, Kovaevi Marijan, Mijati Tadija, avanjika Marija, Andrievi Stjepan. Zari Zarija, Gabo, od brata, Bosani ivka-Martin, Podgrae iz Nemake, uji Petar, Apevci, Sabo Itvan, Stari Jankovci, od ene iz Vinkovaca, Mlinarevi Pero i Kata, Ostrovo, od sina, Pani Pero, Ostrovo, od sina, Potlimbrzovi Marija, Slakovci, Lazanin Pavo, Stari Jankovci, od brata iz Cerne, Trifunovi Dragica, Tovarnik, od brata iz Zagreba, Rupi Katica, Dalj, od brata iz Jarmine, Radivojevi Zagorka, Trpinja, od keri iz Ogulina, Mesi Andrija, Podgrae, od sina iz Andrijaevaca, Vlaovi Tomo, Slakovci, od keri iz Vinkovaca, ijakovi Beka, Bradin, od sestre iz Vinkovaca, Kudra Ivan, Marinci, (vie ne ivi u Marincima), Lonar Boko, Antin, ker iz Vinkovaca, Markovi 268 U izvorniku neitko. 269 Isto. 193 Jovan, Markuica, (ne ivi) Boi Ana, Tordinci (u vie navrata), Grubia Stjepan, Gabo, Pratnemer Marta, Gabo, od brata Grgi Ilija, Duboevica, Seni uka, Beli Manastir, oki ore, Stari Jankovci, Blakovi Mato, Stari Jankovci, Haupt Ilonka, Sremski akovci, Martinovi Mirko, Mirkovci, Aladi Marija, Slakovci, (mu joj ubijen), Ciceri Ivka, Mirkovci, od mua i sina iz Vinkovaca. I dalje Misija redovito odlazi u UNPROFOR gde se informie o stanju u Krajini. Organiziraju se sastanci u Sarvau odnosno Nemetinu sa timovima sa druge strane radi razmene informacija. U vie navrata sam omoguavao metanima Oblasti, obino poznanicima i prijateljima da se telefonom EEZ uju sa familijama na hrvatskoj strani. Kad se telefonira ja sam prisutan i nita to se tie bezbednosti ili opisa stanja u Krajini se na saoptava. Zbog posmatraa ne razlikujem ljude Krajine po nacionalnoj pripadnosti tada da se telefonom ponekad poslue i graani hrvatske nacije. Imao sam probleme se snimanjem jer je 12.08.1992. g. jedan promatra Misije koji je bio u drugom vozilu (a bez mog znanja) kamerom snimao. Mi smo se zaustavili kod bolnice u Vukovaru poslom, pa je to milicija primetila. Traku je na licu mesta pregledao radnik milicije Markovi i ustanovio da nita nedozvoljeno nije snimljeno te mu je sve to vraeno. Poslije toga incidenta dao sam detaljna uputstva Misiji u pogledu slikanja i snimanja kojih se moraju pridravati. 26.08.1992. godine je isto tako fotoaparatom jedan posmatra slikao bez moga znanja te mu je fotoaparat oduzet od strane milicije. Odran je sastanak u Optini Vukovar sa Sekretarom drutvenih delatnosti oko problema iz sfere kolstva i poetka kolske godine. misija je obila kolske zgrade i detaljno se upoznala sa stanjem iz te oblasti. Dopremljena je humanitarna pomo u lekovima i deijoj hrani za Crveni krst Vukovara i Belog Manastira. Misija je obila i Vuteks Vukovar i upoznala se sa proizvodnjom i problemima oivljavanja tog kolektiva. Obeali su posredovanje kod stranih ulagaa. Razgovor voen sa Manojlovi Draganom, efom Marketinga. Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 011-102. 80 1992., rujan 14. Dalj Odluka Izvrnog savjeta opine Dalj o uspostavi opinskog kriznog stoera REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM 194 O P T I N A D A L J Izvrni savet Optine Broj: 01-196/1-92. Dalj, 14. 09. 1992. god. Izvrni savet Optine Dalj na svojoj sednici odranoj dana 11. 09. 1992. god. po predmetu Vlade Republike Srpske Krajine Knin broj: 04-3-80/92 donio je sledeu O D L U K U O FORMIRANJU OPTINSKOG KRIZNOG TABA LANOVI OPTINSKOG KRIZNOG TABA ZA OPTINU DALJ SU: 1. ALOEVI ORE, predsednik IS Optine Dalj 2. TMUI MIHAJLO, komandant taba TO Optine Dalj 3. MILOEVI SRETKO, komandir stanice milicije Dalj 4. VUKOMANOVI BOKO, lan IS Optine Dalj 5. PURKOVI BOIDAR, lan IS Optine Dalj O tom obavest: 1. VLADI RSK KNIN 2. OPTINSKOM TABU TO DALJ Predsednik Izvrnog saveta 3. OBLASNO VEE BOROVO Optine Dalj 4. STANICI MILICIJE DALJ M.P. 270 ore aloevi, [v.r.] 5. LANOVIMA KRIZNOG TABA 6. Arhiva Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 81 1992., rujan 15. Knin Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK podrunim SUP-ovima o osnivanju informativne slube Republika srpska krajina Ministarstvo unutranjih poslova otvoreno o Kabinet ministra org. jed. br. 08/1-1 Knin, 15. 09. 1992. god.- 270 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Izvrni savet, Optina Dalj. 195 sup u rsk s v i m a Predmet: nova uputstva o informisanju javnosti Poto je do sada bilo niz propusta u obavjetavanju javnosti, bilo slubenim saoptenjima ili na neki drugi nain, ministarstvo unutranjih poslova formiralo je vlastitu informativnu slubu, kojoj je osnovni zadatak blagovremeno i tano informisanje nae i svjetske javnosti.- U tom smislu obavjetavaju se svi sekretarijati unutranjih poslova rsk da su obavezni da sva lokalna, slubena saoptenja za javnost, prije objavljivanja, dostave slubi za informisanje ministarstvu unutranjih poslova rsk, koja e poslije uvida donijeti odluku o objavljivanju informacija za javnost.- Na ovaj nain elimo izbjei propuste koji su se do sada deavali i objediniti informativni sistem ministarstva unutarnjih poslova rsk.- informativna sluba mup-a rsk ++ jelaa u 09.05 primio za okuane: boi ok Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 2. 82 1992., rujan 15. Vukovar Pismo predsjednika Opinskog suda za prekraje Vukovar predsjedniku Skuptine RSK u kojem ga izvjetava o nedostatku fnancijskih i materijalnih sredstava za rad suda, te ga moli za pomo i razumijevanje REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Optinski sud za prekraje Vukovar Broj: DEL-128/92. Vukovar, 15. 9. 1992. PREDSEDNIKU SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN Potovani Predsjednie, S obzirom na situaciju u kojoj se naao Optinski sud za prekraje Vukovar oseam se obaveznim da Vas lino obavijestim o tome. 196 Zbog toga Vas molimo za malo strpljenja da proitate ovo pismo. Optinski sud za prekraje Vukovar, koji je mesno nadlean za etiri optine (Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja) osnovala je Velika narodna Skuptina Srpske oblasti Slavonija, Baranja, i Zapadni Srem jo poetkom oktobra 1991. godine i izabrala trojicu sudaca za prekraje. Skuptina Republike Srpska Krajina je u martu mesecu ove godine izvrila reimenovanje te trojice sudija u skladu sa odgovarajuim odredbama Zakona o prekrajima i preuzela obavezu osiguranja uslova za rad optinskih sudova za prekraje. Meutim, do danas, dakle ravno godinu dana, nitko ovom Sudu za prekraje nije osigurao ni dinara sredstava za njegov rad. Predsednie, ostali smo bez ijednog lista papira, bez indiga, bez uplatnica, bez koverata itd. Nemamo ni dinara sredstava za plaanje potanskih usluga, sredstva za trokove svedoka i vetaka itd. Plau ne dobivamo od maja meseca, kada smo primili simbolinu razliku. Nemamo nikakav tretman kod optinskih organa u osiguranju goriva za slubene potrebe. Veina zaposlenih gladuju! Traili smo pomo od crvenog krsta u hrani, ali s obzirom da smo zaposleni, ne smiju nam davati besplatno hleb i drugo to imaju. Nemamo struju u zgradi, a niti ogrev! Obraali smo se izvrnim savjetima nae etiri optine za pomo, bez ikakvog uspeha i razumevanja. Uzgred napominjemo da optinski inovnici redovito primaju plate, koje su dosta solidne. Plate primaju i drugi zaposleni u dravnim organima. Obraali smo se i radnim organizacijama, ali bez ikakvog uspeha. Ovo je zadnje pismo koje piem i molim za pomo i razumevanje. Oseam se teko i ponieno, jer vidimo da se svata oko nas deava i da mnogi uivaju u izobilju, voze skupa vozila, ne plaaju nikakve poreze, a na drugoj strani pojedinci gladuju. Stoga se obraam vama, jer je Skuptina Republike u obavezi da poduzme odgovarajue mere za funksionisanje ovoga Suda za prekraje, kako to propisuje i cit. Zakon. Gospodine predsjednie, Ukoliko izostane i Vaa pomo i razumevanje bit emo prisiljeni da privremeno obustavimo rad ovoga Suda za prekraje ve s 1. X ove godine. Uz pozdrav! PREDSEDNIK OPTINSKOG SUDA ZA PREKRAJE M.P. 271 Rade Gvoji, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 262. 271 Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Sud za prekraje Vukovar s privremenim sjeditem u Dalju. 197 83 1992., rujan 17. Donji agli Iz knjige dnevnih dogaaja Odjeljenja milicije Lipik o prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovani dre zatvorenu enu hrvatske nacionalnosti, te da e pratiti Hrvate koji odlaze po drva SUP OKUANI, OM LIPIK Knjiga deurstva [] Deurstvo dana 17.09.1992. od 14.00 do 22.00 h. Za vrijeme deurstva ispao problem poto su snage UN dole i prijavile da su nai granini milicioneri uhapsili enu H. 272 nacionalnosti da je drimo u pritvoru. Patrolu na intervenciju nisam mogao poslati poto je komandir kljueve od slubenog vozila odnijevo sa sobom. Patrola otila pjeke i ustanovila da se radi o provokaciji niti su nai milicioneri i GOM Bukovani prelazili na suprotnu stranu niti su uhapsili kakovu enu. Ocir UN iz Kanadskog bataljona doao prijaviti da e u Bukovanskoj ulicu doi Hrvati po neka drva pod njihovom pratnjom, o tome obavijeten GOM Bukovani da ne otvaraju vatru na njih ukoliko drva budu vozili od Hrvata, a ako budu doli u srpsku kuu da otvore vatru na njih, ostali problema nije bilo. Milicioneri vrili slubu uredno i na vreme. Vozilo nije upotrebljavano kad su doneseni kljuevi. Deurni Lali edo, [v.r.] [] Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 7. 84 1992., rujan 19. Dvor Izvjee zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oruanoj pobuni srpskog stanovnitva na Banovini od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. 272 Hrvatske. 198 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SPECIJALNA JEDINICA MILICIJE KRAJINE Dvor na Uni I Z V J E T A J o radu specijalne jedinice Milicije Krajine Ministarstvu unutranjih poslova od 18.06.1991. god. do 07.04.1992. godine. Izvjetaj podnosi komandir specijalne jedinice Mileti Simo Dvor na Uni, dana 19.09.1992. Izvjetaj koji donosim o radu specijalne jedinice nije u potpunosti zasnovan na pisanim dokumentima zbog samog nedostatka kadra i same brzine kojom su se dogaaji odvijali tako da su dozvoljene korekcije u datumima za koje veem odreene dogaaje, a postojee dokumente u priloiti izvjetaju. Odlukom Izvrnog vijea SO Dvor na Uni 28.05.1991. godine upuena je u Knin na obuku grupa od 18 srpskih dobrovoljaca na ijem elu sam bio ja. Po zavretku nepotpune obuke zbog procjene da bi moglo doi do ratnih dejstava na podruju SO Dvor na Uni vratili smo se 15.06.1991. godine iz Knina. 18.06.1991. godine po odluci IV SO Dvor na Uni u amarikim Branima osnovan je obuni centar koji je imao za cilj da to vei broj ljudi pripremi za predstojeu oruanu borbu. Usporedo sa ovim zadatkom jedinica je imala zadatak zatite srpskog stanovnitva na naoj optini a i ire poto smo bili jedina organizovana oruana formacija na Baniji i Kordunu pa je koritena i kao baza odakle se zainteresovano stanovnitvo snabdjevalo naoruanjem i drugom borbenom opremom u granicama mogunosti. Na obuku smo primali u prvo vrijeme dobrovoljce koji su se sami prijavljivali a kada je ratni tab formiran, tada smo obuku vrili organizovano a prioritet su imali komandiri vodova i odelenja iz jedinica TO. Dana, 24.06.1991. godine zbog nadiranja ustakih snaga iz pravca Kostajnice uspostavljena je barikada u Dvoru na koju sam poslao Sunda Nikolu kao komandira sa osamnaest ljudi. Kao pojaanje 25.06.1991. god. u selo Jovac poslao sam Milkovi Radu kao komandira sa deset ljudi i tada je dolo do uspostavljanja linije odbrane od Dvora do Volinje. Takoer dana 25.06.1991. godine poslao sam Kaar Duana i Bobera Duana da u saglasnosti sa mjesnim odborom irovac organizuju barikadu u irovcu poto na Glinskoj strani nije bilo organizovanih protuustakih formacija. Istovremeno sam poslao Roksandi Milana da sa MO 273 amariki Brani uspostavi barikadu u umi amarica poto takoer SO Petrinja nije organizovala nikakve formacije koje bi se stavile u zatitu srpskog naroda. Dana 26.06.1991. godine izvrili smo presijecanje komunikacije Kostajnica Dvor na Uni miniranjem mosta u mjestu D. 274 Kuljani da bi ustake snage stekle nesigurnost kretanja po terenu. Zadatak je obavio Sanader eljko sa kompletnom jedinicom. Takoer 26.06.1991. godine primili smo 18. zarobljenika iz Gline koji su zarobljeni u napadu na stanicu a koje smo deportovali u Knin radi razmjene naih zarobljenika sa Plitvica i druge operativne obrade. 273 Mjesni odred. 274 Donji. 199 Poto ustae nisu nadirale od Petrinje radi samog objekta spomen-doma amarica da bi zatitili njega i vojni objekat koji je u blizini dana 03.07.1991. godine u dogovoru sa tadanjih efom lokala u domu Miloradom Popoviem preselili smo se sa bazom u navedeni objekat. Poto su Sunda Nikola i Milkovi Rade sa svojim odelenjima ostali na navedenim poloajima izvrili smo popunu jedinice sa ljudima koji su dolazili na obuku kao dobrovoljci sa podruja svih optina. Dana 05.07.1991. godine barikadu iz ume amarice pomjerili smo u selo Mioinovi na podruju SO Petrinja koju smo drali do 08.07.1991. godine kada smo uspjeli organizovati i naoruati selo Dodoe koje granii sa hrvatskim selom Kraljevani gdje su bile stacionirane ustake snage. Dana 12/13.07.1991. godine poto su ustake snage poele nadirati prema selu Dodoi u pravcu amarice poslao sam Kaar Duana, Sanader Dragana, Karapanda Milana i avi Dragana sa dvadeset ljudi da u sadejstvu sa MO Mioinovii i Dodoi prue oruani otpor Ustakim snagama. Ovaj zadatak je izvren bez povrijeenih i poginulih i ustake snage su se povukle prema Petrinji. Dana 20.07.1991. godine na inicijativu IV SO Dvor na Uni osnovan je ratni tab na amarici. Za komandanta ratnog taba imenovan je Vajagi Bogdan. Ratni tab je donio rjeenje o imenovanju operativnog centra za obuku specijalnih jedinica. Od 20. do 25.07.1991. godine Ratni tab je uz pomo Kapetana Dragana i njegovih pomonika izradio plan o istjerivanju ustakih snaga sa podruja Dvora na Uni koji vam u prilogu dostavljamo. 275 Poto je par dana iza ove akcije dolo do oruanog pua od strane jedinice Sunda Nikole na Ratni tab koji su isti razoruali i protjerali, ovaj ratni tab se ugasio [te] je specijalna jedinica djelovala samoinicijativno a koordinatore je traila u tadanjim optinskim tabovima TO na drugim podrujima. Dana 24.08.1991. godine u koordinaciji sa TO Caprag poslao sam ojaani vod ljudi pod komandom Radievi Stevana pok. i Sanader Dragana kao i Ostoji eljka u selo Maare radi protjerivanja ustakih snaga. Akcija je izvrena bez povreenih i poginulih, a trajala je do 26.08.1991. godine. Dana 27.08.1991. godine do 03.09.1991. godine na zahtjev TO Kostajnica uputio sam pomo od 10 ljudi specijalnoj jedinici u Komogovinu pod komandom Milkovi Rade koji su uvali poloaj u mjestu ukur. Ni u ovoj akciji nije bilo povrijeenih ni poginulih. 07.09.1991. godine na poziv TO Kostajnica uputio sam 2 odelenja ljudi pod komandom Milkovi Rade i Komljenovi Milana u selo Stazu i Majur radi radi potiskivanja ustakih snaga iz tih sela. Akcija je uspjeno izvrena bez povreenih i poginulih. Dana, 08.09.1991. godine na poziv TO Kostajnica pod komandom Buinac Momila poslao sam ojaano odelenje kao ispomo specijalnoj jedinici iz Komogovine kod upljeg Kamena radi presijecanja komunikacije Kostajnica Dubica kojim je trebalo sprijeiti ustaama dotur hrane i svjeih snaga. Akcija je izvrena uspjeno bez povreenih. Dana, 13.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Kostajnica a u cilju ienja Kostajnice od ustakih snaga poslao sam vod ljudi pod komandom Sanader eljka da u sadejstvu sa specijalnom jedinicom iz Komogovine i TO Kostajnica izvre navedeni zadatak. Ova akcija je izvrena uspeno bez povreenih. 275 Prilog nije naen uz izvornik, vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, 1990.-1995. Dokumenti, knj. 1; Zagreb, 2007; Dok. br. 87; str. 189-193. 200 Takoer 13.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Petrinja dogovorena [] 276 hrvatskog sela Pecki od ustakih snaga. U ovu akciju sam poslao odelenje vojne policije na ijem elu je bio Karapanda Milan. Ova akcija je protekla bez povreenih i poginulih i zavrila uspjeno. Dana 14.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Petrinja uputio sam 20 ljudi pod komandom Sanader Dragana i Radievi Stevana da izvre ienje sela Budiina od ustakih snaga. U toj akciji ustae su uspjele zarobiti borca Stefanovi edu koji je naknadno razmijenjen dok povreenih i poginulih nije bilo. Dana 15/16.09.1991. godine dolo je do razilaenja izmeu Petrinjske struje sa matinom jedinicom zbog toga to je TO Dvor na Uni polagao pravo na jedinicu zbog toga to nas je pozadinski obezbeivao. Meutim, petrinjska struja ovakvu saradnju nije prihvatila zbog nama nepoznatih razloga. Ovom prilikom je iz jedinice otilo oko 20 ljudi na elu sa Sanader Draganom i Karapanda Milanom. Dana 17.09.1991. godine usprkos raskolu do kojeg je dolo Ilievi Marko iz petrinjske jedinice pozvao nas da uestvujemo u akciji ienja Petrinje to smo mi prihvatili tako da sam u ovu akciju poslao vod ljudi pod komandom Sanader eljka. Ova akcija je trajala do 20.09.1991. godine u njoj je jedino povrijeen Buinac Momilo koji je ranjen u desnu nogu lake. Zbrinut je u ratnoj bolnici Meenani a potom u Banja Luci. Dana 23.09.1991. godine nenajavljeno je dola Operativna grupa JNA za Baniju i Kordun sa dvadesetak ocira i pedesetak vojnika na elu sa generalom Koturovi Duanom. Ovu operativnu grupu iako je dola nenajavljeno smatrali smo da joj trebamo pomoi u smjetaju i drugom jer nam je to od zajednikog interesa te smo tako i postupili. Naime stavili smo se na raspolaganje ovoj O.G. JNA kako u vezi smjetaja tako i prilikom uvoenja borbenih jedinica na terenu Banije a uglavnom su nas koristili kao vodie i pratnju prvih dana. Sa ovim stavom nije se sloio Sanader eljko koji je sa 12 ljudi napustio objekat i preselio se na petrinsku teritoriju. Iz skladita jedinice je odvezao svu zalihu naoruanja i druge opreme kao i vozila zaobljena u prethodnim akcijama. Od 23.09.1991. godine do 07.04.1992. godine bili smo na usluzi ovoj operativnoj grupi za specijalne zadatke a posebno od 03.11.1991. godine kada smo naredbom ministra unutranjih poslova Republike srpska Krajina pretpoinjeni 1. Operativnoj Grupi JNA a kasnije 7. O.G. JNA. U prilogu Vam dostavljamo fotokopiju naredbe i izvjetaje o aktivnostima jedinice pod komandom JNA a koje Vam nismo bili u mogunosti pravovremeno dostaviti kako je to precizirano u naredbi. 277 Dana 07.04.1992. godine poto je bilo indicija da e se ova O.G. JNA gasiti u koordinaciji O.G. JNA i SJB Dvor na Uni prebaeni smo u SJB Dvor koji nas je rasporedio u rejon Divua da osnujemo stanicu u Divui. Kao najpovoljniju lokaciju sam izabrao Drutveni dom u Divui koji smo uz pomo Autoprevoza Dvor na Uni adaptirali neke prostorije da bi stanica mogla egzistirati. Ovu adaptaciju izvrilo je graevinsko preduzee Rad Dvor a kotalo je 140.000 dinara. Od samog poetka odnosno prelaska u Divuu osjeali smo nekakovu averziju prema ovoj jedinici to se moglo prepoznati prilikom dodjele vozila, goriva i dr. sredstava. 276 U izvorniku izostavljen dio reenice. 277 Prilozi nisu naeni uz izvornik. 201 Ovo nam ponaanje nije bilo jasno ali smo preko toga prelazili kao da ne primjeujemo smatrajui da e se stanje popraviti. Sve zadatke koji su od strane SJB Dvor na Uni pred nas postavljeni izvravali smo savjesno i odgovorno pa smo tako shvatili i usmenu naredbu koju nam je prezentirao naelnik SJB Dvor Nikola Bjelac o odlasku na akciju Koridor. U prilogu 278 vam dostavljamo izvjetaj koji sam po povratku sa terena dostavio naelniku SJB Dvor Nikoli Bjelcu. Ovakvim ponaanjem SJB Dvor i regionalnog SUP-a Glina pripadnici jedinice su bili ogoreni pa su izrazili elju da napuste ovakovu nezdravu sredinu a sa njihovim zakljukom sam se i sam sloio te smo 21.07.1992. godine kompletno napustili stanicu koju smo uredno predali kao objekat i ostalu opremu koju smo posjedovali u skladitu. Izvjetaj podnosi: Mileti Simo, [v.r.] Izvornik, strojopis, irilica HR DASK SCP, 780., kut. 1. 85 1992., rujan 20. Knin Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okuani u svezi otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA K N I N KABINET M I N I S T R A Broj 08/1-91-1 Knin, 20. 09. 1992. godine SUP Okuani Brigada PJM Okuani Budui da nije postignut dogovor na realizaciji RS Krajina UNPROFOR, do daljnjeg nema otvaranja auto-puta i sve aktivnosti u vezi s tim obustaviti. Na auto-putu pojaati kontrolu dokumenata pripadnika UNPROFOR iz razloga, jer se u njihova vozila i kolone ubacuju lica van njihovog sastava. Primjer: Splitske novine Slobodna Dalmacija u broju od 17.09.92. godine objavile nekoliko fotograja i reportau o putu u okviru konvoja UNPROFOR-a auto-putem, preko nae teritorije. 278 Isto. 202 M.P. 279 M I N I S T A R Milan Marti, [v.r.] M.P. 280 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 6014. 86 1992., rujan 22. Knin Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 22. 09. 1992. godine u Banja Luci Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Stevo Bogi, Jovo Bogi, Jovo Kablar, Vojin Peuraa, Mr Svetozar Vini, dr Mladen Hadi, Veljko Dakula, Duan Eimovi, Mitar Brnovi, Milanovi 281
(pom. panovia), Milan Kneevi, Vojin ua, Savan Grabundija. Sjednici na poziv prisustvuju: Zdravko Jankovi, Milorad Luki. Sjednica je poela sa radom u 8.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1. Razmatranje nacrta amandmana o brisanju amandmana 2. take 1. (izbor 2. predsjednika Republike), Razmatranje nacrta Zakona o izmjenama i dopunama krivinog zakona RSK, 3. Razmatranje nacrta izmjena i dopuna paketa izbornih zakona: 4. zakon o politikim organizacijama, 279 Okrugli peat: RSK, MUP, Knin. 280 Prijemni peat centra veze: Brzojav Metro br. 5005, primljeno 21. 9. 1992. u 9,00; predan u 11,55. 281 Milan. 203 zakon o nanciranju politikih organizacija, zakon o izboru o opozivu predsjednika RSK, zakon o izboru poslanika, zakon o izboru poslanika, zakon o izboru odbornika, Skuptine optine, Predlog Skuptine RSK za verikaciju Vladine odluke o osnivanju okrunih 5. zatvora na podruju RSK, Razmatranje prijedloga nosioca pravosudnih funkcija, 6. Razmatranje nacrta zakona o radio-televiziji RSK, 7. Razmatranje nacrta zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvrivanje 8. prijedloga istog zakona, Razmatranje nacrta odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te 9. utvrivanje prijedloga iz te odluke, Razmatranje nacrta zakona o zikoj kulturi, 10. Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu 11. nancija, Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj 12. upravi javnih prihoda, Donoenje Odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoruanje i opremu 13. za oruane snage na iji se promet ne plaa porez na promet, Donoenje odluke o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju 14. se ne plaa porez na promet, Donoenje odluke o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, 15. ureaja i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljita i rezervni dijelovi za tu opremu i ureaje na koje se plaa porez na promet iz TAR broja 8. tarife poreza na promet, Donoenje odluke o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i 16. pomagalima i aparatima za poboljanje sluha i vida na koji se ne plaa porez na promet, Donoenje odluke o proizvodima i potronom materijalu koji se nabavlja bez 17. plaanja poreza na promet za potronju u ljeenju i njezi bolesnika. Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o bankama i drugim nancijskim 18. organizacijama, Razmatranje predloga odluke o dugoronom kreditiranju Budeta RSK, 19. Donoenje rjeenja o razreenju, te imenovanje lanova upravnog odbora Naftne 20. industrije Krajine, Donoenje zakljuka o odobravanju konpenzacionog uvoza penice, brana, 21. jestivog ulja, eera i kuhinjske soli iz Republike direkcije robnih rezervi Republike Srbije, Donoenje zakljuka o upuivanju zahtjeva privrednoj komori Jugoslavije za 22. dodjelu poslovih prostora biveg korisnika SRH, Donoenje uredbe o prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaanja 23. putem deviznih bonova, Donoenje uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda, 24. Donoenje odluke o zatitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda, 25. 204 Donoenje naredbe o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzeima i samostalnim 26. radnjama koje nisu izvrile obavezu s naslova poreza i doprinosa, Donoenje naredbe o zabrani pravnim licima koja obavljaju trgovaku djelatnost 27. na veliko da prodaju robu samostalnim trgovakim radnjama koje nisu izvrile obavezu s naslova poreza i doprinosa, Donoenje uredbe o maksimiranju cijene nafte i naftnih derivata, 28. Donoenje pravilnika o organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za rad, boraka 29. i socijalna pitanja, Donoenje uredbe o zimskom raunanju vremena 30. Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK, 31. Donoenje predloga zakljuka o stupanju na snagu danom donoenja odluke 32. Guvernera Narodne banke RSK, Donoenje uredbe o izbjeglicama, 33. Razmatranje nacrta zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje 34. invalidnih lica, Razmatranje nacrta zakona o deviznom poslovanju, 35. Donoenje odluke o isplati materijalne [] 36. 282 porodicama poginulih i boraca i boraca invalida s obzirom na tjelesno oteenje, Donoenje Odluke o tekstu zakletve za vojnike, 37. Donoenje uredbe o sluenju kadrovskog vojnog roka, 38. Donoenje odluke o jednokratnoj pomoi zaposlenim u Radio Borovu, 39. Donoenje odluke o osnivanju lijale SDK u Pakracu, 40. Donoenje odluke o prihvatanju izmjena i dopuna Uredbe o sekretarijatu Vlade, 41. Davanje saglasnosti na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta 42. u sekretarijatu Vlade. Donoenje odluke o jednokratnoj novanoj pomoi optinama i oblasnim vjeima 43. na podruju RSK, Donoenje odluke o kupnji automobila za potrebe nancijske policije i Vlade, 44. Donoenje odluke da SDK izvri kontrolu isplate penzija, plata za pravosue i 45. zdravstvo na podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Donoenje odluke o poveanju penzija. 46. Razmatranje zahtjeva poljoprivredne zadruge Benkovac za demontau hangara sa 47. Aerodroma Zemunik, Razmatranje zahtjeva RTV RSK za odobrenje sredstava za potrebe ureenja 48. RTV, Razmatranje zahtjeva ministra inostranih poslova za podmirenje trokova za rad 49. ministarstva, Razmatranje zahtjeva za ukidanje carinskih stopa za uvoz nafte na podruje RSK, 50. Donoenje zakljuka o uslovima i ovlatenjima za putanje u promet auto-puta, 51. Pismena ostavka podpredsjednika Jove Kablara, 52. Imenovanje Administrativne komisije RSK, 53. Razmatranje problema prehrane izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. 54. 282 U izvorniku je dio reenice neitak. 205 Taka 1. Odgaa se za narednu sjednicu. Taka 2. Ministar Vojin ua je stavio na raspravu dostavljeni tekst amandmana. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Usvaja se Nacrt amandmana o brisanju amandmana 2. taka 1. na Ustav RSK. Taka 3. Nakon obrazloenja ministra ue i provedene rasprave donesena je O D L U K A Usvaja se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama krivinog zakona RSK. Taka 4. Ministar Vojin ua stavlja na raspravu dostavljeni tekst izmjena i dopuna. Nakon rasprave donesena je O D L U K A usvaja se Nacrta izmjena i dopuna Zakona o politikim organizacijama, usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o nanciranju politikih organizacija, usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru poslanika, usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika skuptine optine. 283 Taka 6. Nakon obrazloenja i rasprave usvojen je prijedlog nosioca pravosudnih funkcija. optinski sud Dvor na Uni, predlae se imenovanje sudija: Novakovi Slavko iz Kostajnice i Miloevi Milijan iz Petrinje. optinski sud Vojni predlae se razreenje predsjednika suda Krivokua Milorada. predlae se imenovanje predsjednika optinskog suda Stokrp Milana. optinski sud Slunj, predlae se imenovanje predsjednika suda Rakini Borislav, optinsko javno tuilatvo Slunj, za tuioca se predlae ilas Radinko, optinsko javno tuilatvo Glina, za zamjenika tuioca se predlae Babi Zoran, optinski sud Knin, za sudca se predlae Dmitrovi Gordana. sud za prekraje Vrginmost, za predsjednika suda predlae se Sunjevi Jelena iz Vrginmosta. za zamjenika republikog javnog pravobranioca predlae se imenovanje Ivanevi Duan iz Korenice i Krivokua Milorad. Taka 7. Ministar Duan Eimovi stavio je na raspravu Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Nakon provedene rasprave donesena je slijedea 283 U izvorniku nedostaje toka 5. 206 O D L U K A Usvaja se Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Taka 8. Nakon razmatranja Nacrta Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvrivanje predloga istog Zakona, donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se Nacrt Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvruje predlog istog zakona. Taka 9. Dostavljen je nacrt Odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te utvrivanje prijedloga iz te Odluke stavljen je na raspravu. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Usvaja se nacrt odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te utvruje prijedlog iz te Odluke. Taka 10. Dostavljeni Nacrt zakona o zikoj kulturi stavljen je na raspravu. Nakon ega je donesena slijedea O D L U K A Usvaja se Nacrt zakona o zikoj kulturi. Taka 11. Ministar Peuraa je stavio na raspravu dostavljeni pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u ministarstvu nancija. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu nancija. Taka 12. Ministar Peuraa stavio je na raspravu dostavljeni pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj upravi javnih prihoda. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj upravi javnih prihoda. Taka 13. Ministar Peuraa stavio je na raspravu dostavljeni prijedlog odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoruanje i opremu za oruane snage na iji se promet ne plaa porez na promet. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se Odluka o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoruanje i opremu za oruane snage na iji se promet ne plaa porez na promet. 207 Taka 14. Dostavljeni materijal je stavljen na raspravu te je nakon rasprave donesena slijedea O D L U K A Usvaja se Odluka o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju se ne plaa porez na promet. Taka 15. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se odluka o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, ureaje i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljita i rezervni dijelovi za tu opremu i ureaji na koje se plaa porez na promet iz TAR broja 8 tarife poreza na promet. Taka 16. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu Odluke donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se odluka o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i pomagalima i aparatima za poboljanje sluha i vida na koji se ne plaa porez na promet. Taka 17. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se odluka o proizvodima i potronom materijalu koji se nabavlja bez plaanja poreza na promet za potronju u ljeenju i njezi bolesnika. Taka 18. Nakon razmatranja prijedloga nacrta zakona koji je dostavljen Vladi donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se predlog nacrta Zakona o bankama i drugim nancijskim organizacijama. Taka 19. Nakon razmatranja dostavljene odluke donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se odluka o dugoronom kreditiranju Budeta RSK. Odluka predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Taka 20. Direktor NIK Krajine zatraio je da se izvri rekonstrukcija upravnog odbora naftne industrije Krajine. Nakon razmatranja dostavljenog prijedloga doneseno je slijedee R J E E N J E Razrjeavaju se lanovi upravnog odbora JP NIK: Petar Bukarica, Rade Borojevi, ore ukovi, uro Petrovi, eljko Kuzmanovi, Nikola Radakovi, Vaso igi. Imenuje se upravni odbor Javnog preduzea NIK u sastavu: 208 Savan Grabundija predsjednik Upravnog odbora, te lanovi: ore Bjegovi, Svetozar Vini, Mitar Brnovi, uro Baji, Jovan Ajdukovi, Arso Despotovi, Milan Vlanini, Vukain Ergi, Milan Dikli i Jovan Vuenovi. Taka 21. Ministar Svetozar Vini zatraio je odobrenje za konpezacijski uvoz iz Republike direkcije robnih rezervi RS. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobrava se konpenzacioni uvoz iz Republike direkcije robnih rezervi RS odobrenje predstavlja sastavni dio zapisnika. Taka 22. Predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK Luki Milorad obrazloio je potrebu da se ima kancelarijski prostor u SRJ za potrebe uspostavljanje kontakata sa privrednim subjektima i republikim organima nadlenima za poslove privrede u SRJ. Nakon rasprave donesen je slijedei Z A K L J U A K Privrednoj Komori Jugoslavije Vlada RSK se treba obratiti zahtjevom za dodjelu kancelarijskog prostora u prostorijama bive Privredne Komore SFRJ biveg korisnika SRH. Taka 23. Ministar trgovine i turizma Svetozar Vini je predloio donoenje uredbe iz take 23 dnevnog reda. U raspravi je zakljueno da ministarstvo trgovine u suradnji sa Narodnom bankom mora razraditi provoenje uredbe te je donesena sljedea U R E D B A O prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaanje putem deviznih bonova. Taka 24. Ministar trgovine je obrazloio razloge za donoenje ove uredbe. Nakon rasprave donesena je slijedea U R E D B A O zabrani prodaje odreenih proizvoda sa podruja RSK. Spisak proizvoda predstavlja sastavni dio ove uredbe. Taka 25. Ministar Vini je obrazloio razloge za donoenje odluke o zatitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Utvruju se zatitne cijene o osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Odluka je sastavni dio zapisnika. Taka 26. Ministar Vini je obrazloio razloge zbog kojih je ministarstvo donjelo naredbu iz ove take. Nakon rasprave donesena je slijedea 209 O D L U K A Daje se saglasnost na naredbu o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzeima i samostalnim radnjama koje nisu izvrile obaveze s naslova poreza i doprinosa. Taka 27. Ministar Vini je obrazloio razloge donoenja naredbe iz ove take dnevnog reda. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Daje se saglasnost na naredbu o zabrani pravnim licima koji obavljaju trgovaku djelatnost naveliko da prodaju robu samostalnim trgovakim radnjama koje nisu izvrile obavezu s naslova poreza i doprinosa. Taka 28. Ministar Vini je obrazloio razloge za donoenje uredbe, nakon ega je doneena slijedea O D L U K A Usvaja se uredba o maksimiranju cijena nafte i naftnih derivata. Uredba je sastavni dio zapisnika. Taka 29. Ministar Mladen Hadi je obrazloio emu organizacije ministarstva. Nakon ega je donesena. O D L U K A Daje se saglasnost na organizacionu emu ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja. Taka 30. Radi potrebe uvoenja zimskog raunanja vremena u SRJ Vlada je donijela slijedeu U R E D B U O zimskom raunanju vremena. Uredba je sastavni dio zapisnika. Taka 31. Milorad Luki predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK obrazloio je nacrt Zakona. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se prijedlog Nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK. Taka 32. Ministar nansija je predloio donoenje zakljuka nakon ega je usvojena slijedea O D L U K A Usvaja se zakljuak o stupanju na snagu danom donoenja odluke guvernera Narodne banke RSK. Taka 33. Nakon obrazloenja ministarstva pravosua te rasprave donesena je slijedea 210 O D L U K A Usvaja se uredba o izbjeglicama. Taka 34. Nakon obrazloenja ministra Mladena Hadia te rasprave donesena je slijedea O D L U K A Usvaja se nacrt zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje invalidnih lica. Taka 35. Ministar nansija obrazloio je zakon te je nakon rasprave donesena slijedea O D L U K A Usvaja se Nacrt zakona o deviznom poslovanju. Taka 36. Ministar Stojan panovi predloio je donoenje odluke o materijalnom i nematerijalnom oteenju porodica poginulih i ranjenih pripadnika RSK. Nakon razmatranja donesena je slijedea O D L U K A Na ime materijalnog i nematerijalnog obezbeenja porodica poginulih boraca i ranjenih boraca u RSK usvajaju se visine isplata na nain kako su navedene u odluci koje je sastavni dio zapisnika. Taka 37. Ministar Stojan panovi (pomonik ministra) Milanovi obrazloio je razloge za utvrivanje teksta zakletve. Nakon rasprave o pet predloenih varijanti teksta zaklete donesena je O D L U K A Utvruje se da je tekst zakletve za vojnike glasi. Ja (ime i prezime) zaklinjem se au i ivotom da u braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje otadbine Republike Srpske Krajine, i da u vjerno uvati njenu slobodu i ast. Tako mi Bog pomogao. Taka 38. Nakon obrazloenja pomonika ministra panovia i rasprave donesena je slijedea O D L U K A Donosi se Uredba o sluenju kadrovskog vojnog roka. Taka 39. Ministar ifnormisanja je obrazloio teko materijalno stanje zaposlenih u radio Borovu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Daje se jednokratna novana pomo za 8 zaposlenih radnika u radio Borovu u visini od 20.000 dinara po zaposlenom. Taka 40. Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je 211 O D L U K A Osniva se lijala SDK u Pakracu. Taka 41. Nakon obrazloenja sekretara Vlade te rasprave donesena je O D L U K A Prihvataju se izmjena i dopune Uredbe o sekretarijatu Vlade. Taka 42. Petkovi Sretko je obrazloio razloge izmjena i dopuna pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu Vlade nakon ega je donesena O D L U K A Daje se saglasnost na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u sekretarijatu Vlade. Taka 43. lanovi Vlade su jednoglasno odluili da se optine i oblasna vijea nalaze u tekoj materijalnoj situaciji te zbog toga donesena slijedea O D L U K A Odobrava se jednokratna akontacija novane pomoi svim optinama na podruju RSK, novoformiranim optinama te oblasnim vijeima RSK u iznosu od 2 milijona dinara. Taka 44. Kroz raspravu o ovoj taki dnevnog reda ministar Peuraa je ukazao za potrebe funkcionisanja nancijske policije i Vlade potrebno nabaviti automobile. lanovi Vlade bili su suglasni te je nakon rasprave donesena O D L U K A Odobrava se kupnja 8 motornih vozila jugo-zastava za potrebe rada nancijske policije i trine inspekcije. Za realizaciju stava 1 ove odluke zaduuje se podpredsjednik Stevo Bogi. Taka 45. Podpredsjednik Stevo Bogi je ukazao na probleme koji se pojavljuju kod isplate penzija, plata za pravosue i zdravstvo na podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Zaduuje se SDK da izvri kontrolu isplate penzije, plata za pravosue i zdravstvo na podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Taka 46. Ministar Mladen Hadi je obrazloio razloge za poveanje penzija. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Utvruje se poveanje penzija u visini od 33% na osnovicu iz prethodnog mjeseca. 212 Taka 47. Poljoprivredna zadruga iz Benkovca obratila se Vladi zahtjevom za odobrenje za demontau hangara koji se nalaze na aerodromu Zemunik. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da demontira te uzme na koritenje hangar povrine hiljadu metara kvadratnih, viljukar na baterije te dva traktora sa aerodroma Zemunik. Taka 48. Ministar informisanja Duan Eimovi obrazloio je zahtjev za odobrenje sredstava za dovrenje radova u novim prostorijama RTV RSK. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobravaju se sredstva za izvoenje radova na prostorijama RTV RSK u ukupnom iznosu od 2.076.631 dinara a prema priloenim raunima za izvrene radove. Taka 49. Ministar inostranih poslova Dobrosav Veizovi obratio se Vladi sa zahtjevom za podmirenje trokova za rad ministarstva. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobrava se ministarstvu inostranih poslova sredstva za rad ministarstva koje je imao u prethodnom periodu u ukupnom iznosu od 142.950 dinara. Taka 50. Nakon razmatranja potrebe ukidanja carinskih stopa za uvoz nafte na podruje RSK donesena je O D L U K A Ukidaju se carinske stope i ostale carinske dabine za uvoz nafte za podruje RSK. Taka 51. lanovi Vlade su razmatrali razliite informacije koje se pojavljuju kroz sredstva informisanja o otvaranju auto-puta kod Okuana. Nakon rasprave donesen je slijedei Z A K L J U A K Vlada Republike Srpske Krajine je jedina ovlatena da utvruje uslove i nain otvaranja dionice auto-puta kod Okuana. Taka 52. Podpredsjednik Jovo Kablar proitao je i obrazloio neopozivu ostavku na mjesto podpredsjednika. Taka 53. Radi ujednaavanja i reguliranja isplate linih dohodaka i drugih primanja te ostalih ovlatenja iz take 5 poslovnika Vlade Republike Srpske Krajine nakon glasanja donesena je slijedea O D L U K A Imenuje se administrativna komisija Vlade RSK u sastavu: 213 1. Dakula Veljko, predsjednik 2. Mandi uro, lan 3. Petkovi Sretko, lan. Taka 54. Podpredsjednik Dakula je podnio informaciju o problemima prehrane 3 hiljade izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. Nakon rasprave jednoglasno je donesena O D L U K A Utvruje se da e Vlada RSK vriti participaciju trokova u djelu prehrane za 3 hiljade izbjeglih ljudi u Zapadnoj Slavoniji. Sjednica je zavrila sa radom u 14.00 sati. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi Na osnovu lana 84. t. 2 Ustava RSK (Slubeni glasnik RSK br. 1/92, 2/52 i 8/92) Vlada RSK na svojoj 30 sednici odranoj dana 22. 09. 1992. godine U R E D B U o sluenju kadrovskog roka u Jedinicama milicije posebne namjene lan 1. Kadrovskoj obavezi podleu svi graani RSK. lan 2. Kadrovska obaveza slui se u Jedinicama milicije posebne namjene u trajanju od 12 mjeseci. lan 3. Kadrovska obaveza e se izvravati po Zakonu o vojnoj obavezi (Sl. vojni list br. 32 od 23.12.1985. godine) i drugim propisima i podzakonskim aktima doneenim radi izvrenja ovog zakona sve do donoenja Zakona o kadrovskoj obavezi RSK. lan 4. Tekst zakletve kadeta milicionera glasi: Ja (ime i prezime) zaklinjem se au i ivotom da u braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje otadbine Republike Srpske Krajine, i da u vjerno uvati njenu slobodu i ast. Tako mi Bog pomogao. lan 5. Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja. PREDSEDNIK VLADE: mr. Zdravko Zeevi, v.r. Preslika, strojopis, irilica i latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 214 87 1992., rujan 22. Banja Luka Nacrt Protokola o suradnji izmeu Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske M.P. 284 [, v.r.] 285 P R O T O K O L O SARADNJI IZMEU VLADE REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA U Banjaluci je 22. septembra 1992. godine odrana zajednika sjednica Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa Bankom eriem i sa g. Zdravkom Zeeviem, predsjednicima Vlada. Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i drutvenog ivota. Postignuta je suglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja. I U razgovorima se polo od injenice da na teritoriji dvije republike ivi jedan narod tradicionalno povezan istim obiajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izmeu njega nije postojala stvarna dravna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajednika drava za sav srpski narod, pokuavaju se razdvojiti Srbi bez uvaavanja prava na samoodreenje i organizovanje svoje drave. Rat, koji sa nesmanjenom estinom bjesni ovim prostorima, i iji je glavni cilj istrebljenje srpskog naroda, te meunarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost oslonca jedne republike na drugu. II Vlade obje republike e, preko nadlenih ministarstava, izanalizirati sva postojea ustavna i zakonodavna rjeenja i predloiti Skuptinama potrebna usaglaavanja. To se posebno odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i politikog sistema (istovrsna struktura skuptine, na jedan nain regulisan viestranaki izborni sistem, pitanje vlasnitva i sl.), odreivanje istih dravnih simbola. III Obje strane su se sloile da granice i graninih prelaza izmeu republika nee biti. Promet roba poslovnih partnera nee biti optereen plaanjem carina. Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu zajedniki e obavljati carina Republike Srpske. 284 Okrugli peat: RSK, Ministarstvo [neitko], Knin. 285 Potpis je neitak. 215 IV Platnim sporazumom bie regulisani detalji nansijskog poslovanja i odnosa jedne narodne banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije. V Obje vlade zaduuju nadlena ministarstva da saine detaljnu analizu postojeih industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogunosti i rokove njihovog oivljavanja, nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda. Prioritetno e se osloboditi za saobraaj dionice puta Benkovac Bjeljina, eljeznika pruga, obezbjedie se jedinstveni sistem za prijenos elektrine energije, osnovati zajedniko javno preduzee za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima. Utvrdie se zajednika koncepcija budueg ekonomskog razvoja imajui u vidu i odnos prema privatizaciji i metodama njenog provoenja, demografskom, prostornom, regionalno- urbanom i drugim oblicima razvoja. VI U ratu i u svim drugim sluajevima ugroavanja interesa srpskog naroda zajedniki e se organizovati i vriti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protiv- vazdune odbrane, formiranjem zajednikih snaga za obezbjeenje dravnih granica i uspostavljanjem jedinstvene komande. U cilju stvaranja uslova za ekasnu odbranu vrie se usklaivanje mjera i rjeenja u planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah e se razmotriti potrebe i mogunosti izmjetanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo stavljanje u proizvodnju. Organi MUP-a saraivae u poslovima dravne i javne bezbjednosti, razmjene informacija i pruanja pravne pomoi. Zajedniki e biti planirani kolovanje popuna i upotreba jedinica milicije. VII Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ivi u dvije drave. To, prije svega podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovnog sistema, planiranje mree viih kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdavatva, lmskih, pozorinih kua, biblioteka, galerija, udruenja umjetnikih, naunih institucija i arhiva, sporta i zike kulture. VIII Saradnja iz oblasti zdravstvene i socijalne zatite podrazumijeva, prije svega, izgradnju sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja na istim principima to e omoguiti kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tjenju povezanost u obezbjeivanju zdravstvene i socijalne zatite i punovanost zdravstvene dokumentacije i linih zdravstvenih isprava u obje republike. Obje republike e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih iz zone ratnih dejstava, u organizovanju zajednikog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i sprovoenju preventivno-medicinske zatite i sl. 216 IX Obje vlade posebno istiu znaaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa razuenim programskim sadrajima, to bi omoguilo nesmetani protok informacija. Tehniki e se pomoi stvaranje tehnolokog jedinstva radio i TV difuzije. Srpski Glas iz Banjaluke i nedjeljnik Javnost prerasti e u zajednika pisana glasila. Stvorie se uslovi da novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju. X Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje denie ovaj protokol starae se i odgovorna su nadlena ministarstva, javna preduzea, narodne banke i slube drutvenog knjigovodstva. XI Ovaj protokol stupa na snagu odmah. V L A D A V L A D A REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj: _____________ Broj: _____________ Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g. PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE: Branko eri Zdravko Zeevi Preslika, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 002-41 88 1992., rujan 22. Okuani Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okuani o odravanju mitinga istine o zapadnoj Slavoniji ORGANIZACIONI ODBOR MITINGA O K U A N I Dana, 22. 09. 1992. god. SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE O K U A N I Obavjetavamo vas da se dana 25.09.1992. godine u mestu Okuani sa poetkom u 10.00 sati odrava Miting istine o zapadnoj Slavoniji. S obzirom da je veliko interesovanje stanovnitva za ovaj skup, koji je od velikog znaaja za ovo nae podruje, pa vas u tom 217 pravcu zamoljavamo da poduzmete sve odgovarajue mjere kako ne bi dolo do naruavanja javnog reda i mira. O ovom skupu su obavjetene UN-e odjelu za civilna pitanja. Sa ovog skupa bit e upuen izvjetaj Vladi u Kninu, Beogradu, Generalnom Sekretaru UN-a i Sajrusu Vensu da gospoda imaju u vidu da samo narod moe odluivati o svojoj sudbini na ovim prostorima a ne pojedinci koje narod nije niti birao. Imamo poverenja u vas da ete svoj deo posla uspjeno i savjesno obaviti u emu vam se unapred zahvaljujemo. Za ORGANIZACIONI ODBOR [.], 286 [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 596. 89 1992., rujan 24. Knin Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a i Dravnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijea sigurnosti UN-a REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA KABINET PREDSEDNIKA VLADE RSK VRLO HITNO Broj: 08/4-10-72-94 Knin, 24. 09. 1992. godine Upoznavanje sa stanjem na terenu u zoni UNPA, d o s t a v l j a. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB DRAVNOM KOMITETU SRJ ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om U poslednjih nekoliko informacija upoznali smo vas sa neprimjerenim i opasnim po mir, aktivnostima hrvatskih vlasti koje sve ine da razrue teko uspostavljeni mir, jednostrano tumaei odredbe rezolucije 762. Iz dosta pouzdanih izvora imamo informacije, kako Vrhovnitvo Republike Hrvatske 1. planira da u periodu 25 30 septembra 1992. godine primjenom nasilja realizuje odredbe rezolucije 762, naravno njezinim jednostranim tumaenjem. 286 Potpis je neitak. 218 Republika Hrvatska vri mobilizaciju i grupie snage oko granice Republike Srpske 2. Krajine prema Baranji, Zapadnoj Slavoniji, prema brani HE Perua, prema Maslenici i Drniu (sektor Jug). Vlasti RH planiraju autobusima dovesti stanovnitvo na granicu RSK, pa ak i otvoriti 3. vatru na autobuse da bi se izazvao incident i u meunarodnoj javnosti optuila RSK. Javna glasila, posebno hrvatski radio i HTV su u funkciji propagande, isto kao i javni 4. istupi elnika meu njima i predsjednika Franje Tumana koji stalno preti. Nema elemenata za stvaranje povjerenja u Vrhovnitvo RH, niti je ono do sada stvoreno, 5. naprotiv jo je vee nepovjerenje srpskog stanovnitva zbog koalicije RH i Muslimana iz bive republike Bosne i Hercegovine. Koncentracija snaga u Cazinskoj Krajini i zajedniki planovi za nasilan prolaz preko 6. teritorije RSK jo vie usloavaju ukupnu situaciju. Molimo da Komanda i snage UNPROFOR-a pravovremeno sagledaju situaciju i interveniu da ne bi dolo do totalnog rata na irim prostorima i preko granica UNPA. P R E D S E D N I K M.P. 287 mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 90 1992., rujan 30. Golubi Zapisnik sjednice Savjeta kolskog centra 17. avgust MUP-a RSK u Golubiu Z A P I S N I K sa sjednice Savjeta kolskog centra 17 Avgust Golubi, odranog dana 30.09.1992.g. (sreda) u prostorijama C, s poetkom u 11.30 asova. Sjednici su prisustvovali lanovi Savjeta: 1. DMITROVI JOVO, Pomonik ministra MUP-a RSK, 2. AMANOVI URICA, Rukovodilac Centra, 3. PRIJI ILIJA, Sekretar SUP-a Knin, 4. DRAGIEVI MARKO, Sekretar SUP-a Korenica, 5. LJILJAK MILE, Sekretar SUP-a Glina, 6. PAI MILO, Sekretar SUP-a Vojni, 7. ZAGORAC ZORAN, K-dir ete u C. 287 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 219 Sjednici nije prisustvovao lan Savjeta PAI TOO. DMITROVI J.: Pozdravlja prisutne i daje Dnevni red na usvajanje. ZAKLJUAK: Jednoglasno usvojen Dnevni red: 1. Organizacija rada Centra na programima: a) Upis kandidata na VUP 288 Zemun, b) Upis kandidata u drugu klasu i izvoenje nastave popuna nastavnog kadra problemi u vezi s tim. 2. Investiciono-graevinski radovi u Centru: a) Urbanistiko rjeenje objekata i itavog Centra, b) Izrada tehnike dokumentacije za objekte u izgradnji, c) Donoenje odluke o izboru nadzornog organa za objekte u izgradnji (ponude), d) Nabavka graevinskog materijala, e) Odreivanje brigadira za svaki vaniji objekat (skulturna sala, ograda, crkva i dr.). 3. Sistematizacija radnih mjesta. 4. Materijalno-tehnika pitanja: a) Nabavka opreme, b) Ishrana polaznika. 5. Razno. Ad 1) a) DMITROVI J: Obrazlae da je za upis na VUP u Zemun prethodno trebalo snimiti potrebe svih organa UP-a u Republici Srpskoj Krajini tj. zabiljeiti sve njihove zainteresirane kandidate. Obavjetava da je to uinjeno, te da je na vreme predano na Viu kolu. Navodi meutim da je bilo odreenih zapreka prilikom prijema molbi kandidata. Glavni problem je predstavljala nemogunost pojedinih kandidata da dostave svoja Svjedoanstva o zavrnom stepenu strune spreme. Istie da u VUP-u nisu imali razumjevanja za taj problem, bez obzira to su razlozi veoma opravdani dokumentacija se nije mogla prikupiti zbog rata i prekinute komunikacije sa gradovima u kojima su kandidati zavrili kolovanje. PAI M.: Smatra da se trebalo inzistirati na prijemu takvih kandidata. Ljudi su ratovali i jedva izvukli ive glave, a sada zbog banalnog razloga ne mogu nastaviti kolovanje. Navodi takoer da je takav stav VUP-a veoma iritirajui, jer kako se njemu ini ljudi sa VUP-a se ponaaju veoma neodgovorno, a te kandidate smatraju neozbiljnima. Dodaje da ne treba drugog dokumenta i garancije osim Potvrde organa UP-a da eli da odreeni kandidat nastavi kolovanje. Po njegovom miljenju svaki organ UP-a dobro poznaje svoje radnike, i normalno je da su na kolovanje upueni najbolji i najzasluniji radnici. Podvlai da je Potvrda o upuivanju kandidata na kolovanje vie nego dovoljna garancija za tog kandidata, a ovdje se pojavljuje razlog nepotpuna dokumentacija. DMITROVI J.: Obavjetava prisutne da je za pomenuti problem intervenirao na VUP-a na taj nain to je traio sastanak sa rukovodstvom VUP-a, te da je na tom sastanku zatraio labaviji odnos prema kandidatima iz Republike Srpska Krajina. Dodaje da su mu na tom sastanku dosljedno proitali Uputstvo i uvjete za upis u Viu kolu. 288 Visoka kola unutarnjih poslova. 220 Obavjetava da je sve ono oko ega su nam u stvari izali u susret to to kandidati nisu snosili trokove upisa, s tim da MUP RSK pronae nain nanciranja pomenutog upisa. Navodi i problem kandidata sa zavrenim III stepenom strune spreme. Obrazlae da je Via kola za UP-e takve kandidate automatski odbacila, bez obzira to se radi o prvorazrednim ljudima. Kae da je oko ovog problema traio tumaenje Ministarstva za prosvjetu Srbije ali ga nije dobio. Nastavlja obrazlaganje da je ministar MUP-a RSK upoznat sa problemom kandidata sa zavrenim III stepenom, te da e on dalje poduzimati radnje u smislu njihovog prijema. LJILJAK M.: Istie da mu je ponaanje ljudi sa VUP-a vrlo smeno, i da on smatra da se radi o ismijavanju Krajine. Dodaje da su oni npr. na zdravstvenom pregledu onesposobili kandidata Davidovia koji je bez premca meu milicionarima. Sudjelovao je na svim moguim frontovima po Krajini, pa i na Koridoru u Bosni, i normalno da mu je zdravlje narueno nakon dvije godine ratovanja. U tom pogledu nisu bili niti malo tolerantni. Kae da zbog takvog ponaanja MUP RSK dovode u situaciju da zavarava svoje ljude. PRIJI I.: Zanima se dali na spisku kandidata za VUP ima neko da nije lan aktivnog ni rezervnog sastava MUP-a RSK. DMITROVI J.: Odgovara da ima jedan kandidat, Torbica. PRIJI I.: Smatra da je njega zbog ugleda i dosljednosti MUP-a RSK trebalo automatski odbaciti. DMITROVI J.: Odgovara da je otpao u toku izbornog procesa. Na kraju rasprave ita broj primljenih kandidata: KNIN 12 kandidata BENKOVAC 5 kandidata OBROVAC 2 kandidata GRAAC 2 kandidata KORENICA 5 kandidata TUILOVI 5 kandidata VOJNI 3 kandidata GLINA 3 kandidata U K U P N O 37 kandidata i obavjetava prisutne da e se seminari VUP-a iz Zemuna odravati u prostorijama C u Golubiu. b) AMANOVI .: ita kandidate XLVII klase Kursa za milicionare pripravnike po organima UP-a RSK. LJILJAK M.: Postavlja pitanje kako se desilo da na Kurs budu primljeni kandidati iz Petrinje, a da o tome SUP Glina nita ne zna. DRAGIEVI M.: Nadovezuje se sa primjedbom i problemom SJB Graac. Kae da je na Komisiji za prijem kandidata za Kurs kategoriki odbio jednog kandidata, a onda je C, na intervenciju Naelnika SJB Graac, Veselinovi Drage, tog kandidata, mimo njegovog znanja, primio na Kurs. Navodi da je on zbog ovakvog ponaanja od kolskog centra traio pismenu izjavu, ali je to kasnije povukao, i omoguio pohaanje Kursa navedenom kandidatu. 221 Dodaje da se ovakva i slina ponaanja ne smiju ponoviti tj. da Stanice javnih bezbednosti ne mogu o prijemu kandidata na Kurs odluivati mimo Sekretarijata kojem pripadaju. ZAKLJUAK: Svi dogovori, pa izmeu ostalog i potanske poiljke iz C, ne smiju ii direktno Stanicama JB ve preko Sekretarijata za UP-e. Ad 2) DMITROVI J.: Nabraja izgraene i objekte u izgradnji u kolskom centru 17. Avgust. PRIJI I.: Istie da je miljenja da ta gradnja ne smije biti stihijska, jer je dugorona, ve se za sve te objekte treba napraviti maketa, tj. plan izgradnje C za naredni dugoroni period 10-20 god.), da se ne bi desilo npr. da se sada postavlja ograda oko kolskog centra, a za koju e se moda kasnije pokazati da je treba proiriti i slino. DMITROVI J.: Slae se sa predlogom te je miljenja da maketu treba da izradi nadzorni organ za gradnju kojeg takoer treba to hitnije izabrati. AMANOVI .: Dodaje da je strunih arhitekata u RSK veoma malo te da bi najbolje bilo da ovaj Savjet donese odluku o izboru MAGLOV JELICE, koja je do sada pomagala i nadzirala gradnju pomenutih objekata. DMITROVI J.: Dopunjava Amanovia i obavjetava prisutne da Maglov Jelica za dosadanje radove trai 550 DM, a da bi te radove dovrila do kraja tj. popratila sa odgovarajuom dokumentacijom, trai dodatnih 400 DM tj. sveukupno 950 DM. PRIJI I.: Smatra da cijena nije prevelika ali da isplata u stranoj valuti ne dolazi u obzir. DMITROVI J.: Obrazlae da MUP RSK niti ne moe vriti isplatu u DM, ve u dinarskoj protuvrednosti. PRIJI I.: Zanima se dali je za izbor nadzornog organa raspisan konkurs jer ako nije to se pod hitno mora obaviti jer se i onako sve ee deava da ljudi priaju da se u MUP RSK primaju roaci i prijatelji rukovodeih ljudi i slino. Istie da se Konkurs mora raspisati ba zbog toga da se spree ovakve glasine. ZAKLJUAK: Potrebno je raspisati konkurs za prijem nadzornog organa koji je tada duan izraditi, izmeu ostalog, i idejni projekt izgleda kolskog centra. Ad 3) AMANOVI .: Obavjetava prisutne da K-diri vodova u C imaju line dohotke kao i rezervni milicionari MUP-a RSK. Istie da smatra da je to nedovoljno, te da se to to hitnije mora mjenjati. Dodaje takoer da se mora promjeniti i visina LD predavaa u C, jer u ovakvoj situaciji tj. sa ovakvim LD kakav je sada, nitko nije zainteresiran da doe iz svog organa u C. Kazuje da se takav sluaj ve desio sa DRAI BOKOM iz SJB Benkovac. PAI M.: Kazuje da takvi problemi postoje i u njegovom SUP-u. Navodi da se kod njega, po postojeoj sistematizaciji, desilo da isti LD imaju inspektor operativac (kojem je glava stalno u torbi) i ef odsjeka upravnih poslova (koja je stalno u kancelariji). Meutim, dodaje da je on to za sada samovoljno promijenio. PRIJI I.: Prekida raspravu o primjedbama na sistematizaciju MUP-a RSK i obavjetava prisutne da nisu oni jedini koji imaju primjedbe na postojeu sistematizaciju MUP-a RSK. Dodaje da je na nivou MUP-a RSK odlueno da svaka organizaciona jedinica napie svoje primjedbe, te da e se o njima onda istovremeno raspravljati na Kolegiju naelnika organa UP-a. 222 AMANOVI .: Navodi da, koliko je njemu poznato, sa sistematizacijom uglavnom niko nije zadovoljan, a ne moe ni biti, jer je ona svojevremeno bila povjerena jednom ovjeku Rastovi Nikoli iz MUP-a RSK. ZAKLJUAK: kolski centar e svoje primjedbe na sistematizaciju radnih mjesta MUP-a RSK dostaviti, u pismenom obliku, na Kolegiju naelnika MUP-a RSK. Ad 4) a) DMITROVI J.: Iznosi problem jednoobraznosti uniforme polaznika Kursa za milicionare pripravnike. PAI M.: Dodaje da ovi polaznici imaju barem nekakve, pa makar nisu sve iste, uniforme, ali da oni na Kordunu gotovo da nemaju nikakve, i ako se takva situacija nastavi, bit e prinuen da svoje ljude poalje kuama. PRIJI I.:Slae se sa prisutnim da bi polaznici Kursa morali biti jednoobrazno obueni da bi ovako kola liila na kolu, a miljenja je da tako mora biti, jer po njemu, ovaj C predstavlja dravu, tj. njenu jainu i mo. ZAKLJUAK: Polaznici prilikom dolaska u kolski centar sa sobom donijeti jednu uniformu, koja e se zatim dostaviti Ministarstvu UP-a, a ovdje e dobiti jednu radnu uniformu koju e po zavretku kolovanja odnijeti sa sobom. b) DMITROVI J.: Obavjetava prisutne da je Brigadi milicije u Kninu uoeno miljenje i nastojanje da se u kolskom centru ukine kuhinja, te da se hrana dovozi iz njihovog restorana. Miljenja je da se to ne smije dozvoliti, jer su polaznici Kursa zadovoljni ishranom, koja ujedno udovoljava svim standardima ishrane. AMANOVI .: Navodi primjer kako je C bio u mogunosti da sam nabavi patete i druge suhomesnate proizvode direktno iz tvornice Gavrilovi u Petrinji, ali je Centralno skladite MUP-a RSK prisililo C da te proizvode nabavlja od njih, a kod njih su isti mnogo skuplji, jer oni nabavku vre preko trgovake organizacije Dinarka Knin. DRAGIEVI M.: Istie da stav o ukidanju kuhinje u kolskom centru treba kategoriki odbaciti, ali da se mora pristupiti racionalizaciji kadra u toj kuhinji, jer to zahtjeva velika materijalna sredstva. ZAKLJUAK: Zauzet je stav o tome da u kolskom centru mora postojati kuhinja, ali da se isto tako radi na racionalizaciji zaposlenog kadra u kuhinju C. Sjednica je zavrila s radom u 12.30 asova. U Kninu, 30. 09. 1992.g. ZAPISNIAR Ljiljana Petrovi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 24. 223 91 1992., listopad 1. Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju protiv nepoznatih poinitelja, zbog miniranja kua izbjeglih Hrvata iz mjesta Ratevi u opini Benkovac REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutranjih poslova Sekretarijat za unutranje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 195/92. Datum 01.10.1992. godine OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU BENKOVAC Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se KRIVINA PRIJAVA protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. st. 1. (kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a) KZ-a RSK-a na tetu Klarica Mile i drugih ( prezime i ime, odnosno naziv oteenog ) boravite-sjedite u Rateviu ulica broj _____ opina Benkovac . O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava se slijedee: Dana 27.09.1992. godine u vremenu od 20-22,30 sati od strane nepoznatog uinioca izazvane su eksplozije u kue Klarica Mile, Klarica Branka, Begovi ime, Begovi Marka, Brkljaa Jakova, Klarica Duje, Brkljaa Josipa, Brkljaa Jole, Brkljaa Razvigora, Brkljaa Ljube, Klarica Rade, Klarica Tadije, Klarica Ivice iz Ratevia zaseok Rupljani, optina Benkovac. Nepoznati uinilac je iskoristio odsutnost vlasnika iz kue te postavio nepoznate eksplozivne naprave u kue, kojom prilikom su iste poruene. teta priinjena ovim krivinim djelima nije utvrena. U vezi ovih krivinih djela obavljeni su uviaji od istranog sudca Kresovi ure iz Knina, koji e sastaviti zapisnik o uviaju, te obavljeni informativni razgovori sa nekolicinom mjetana Ratevia o emu su sainjene slubene zabiljeke, koje su obavili ovlateni radnici SJB Benkovac, krim. tehniar je fotograsao lice mjesta o emu e biti izraen fotoelaborat, te uviaju su prisustvovali dvojica lanova UNPROFOR-a koji nisu vrili uviaj ve su samo bili prisutni, a poduzet emo druge mjere i radnje u cilju identikacije nepoznatih uinilaca, o emu ete biti blagovremeno obavjeteni. 224 NAELNIK: Vujko Slobodan, [v.r.] Prilog: Fotoelaborat 289 Dvije slubene zabiljeke 290 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 92 1992., listopad 3. Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o informativnom razgovoru s Brankom ikiem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kue i pogibiji supruge Soke iki STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI B E N K O V A C Broj: Benkovac, 03. 10. 1992. godine SLUBENA ZABILJEKA Sastavljena povodom obavljenog informativnog razgovora sa iki Brankom, od oca pok. Martina i majke pok. Ike, roene ulina, roen 01.10.1922. godine u Korlatu, optina Benkovac, gdje mu je i mjesto prebivalita, po zanimanju poljoprivrednik. Razgovor je voen na okolnosti smrti iki Soke, njegove supruge iz Korlata pa u vezi s tim izjavljuje slijedee: U zadnje vrijeme supruga i ja spavali smo u krmaru, odnosno u svinjcu, gdje sam ja prije drao svinje, a sada ponekad nou spavam sve iz razloga bojazni. Dana 02.10.1992. godine oko 19,00 sati ja sam otiao spavati u svinjac, gdje sam preuredio za spavanje i zvao sam suprugu Soku da i ona ide, ali je ona to odbila i otila da spava u sobu na katu kue. Jo nisam dobro ni zaspao, kada sam uo moju nevjestu Nevenku i enu od mog brata Tomicu, koje su me zvale da bjeimo. Ja sam odmah potrao u spavau sobu da pozovem i suprugu Soku, meutim kada sam doao pred ulazna vrata kue uo sam jaku detonaciju i osjetio da se rui kua. Popeo sam se uz stepenice, jer je Soka spavala na katu kue, meutim kako nije bilo svjetla ja sam propao kroz pod navedene sobe. U tom momentu uo sam kako je Soka dva puta jauknula, ali se nita nije vidilo. Kako nisam nita korisno mogao raditi odmah sam otiao kod svog ure Vidi Vojina u namjeri da ga obavjestim to se desilo. Kada sam doao do njegove kue kamenom sam se bacio 289 Fotoelaborat nije pronaen uz izvornik. 290 Prireivai su izostavili slubene zabiljeke. U jednoj mjetani Ratevia daju izjave da nisu vidjeli tko je minirao 13 kua, a u drugoj predstavnici UNPROFOR-a prijavljuju miniranje kua SJB-u Benkovac. 225 u prozor njegove sobe u namjeri da ga probudim i da mu kaem to se desilo. ura Vojin pitao me je ta se desilo, a ja sam mu rekao da je sruena kua i da je Soka poginula. Vojin je odmah otiao na lice mjesta, a ja sam ostao kod njega gdje sam i prespavao. Sutra ujutro negdje oko 6,00 sati kada sam se vratio u kuu, zatekao sam le pok. Soke poloen na pod primae sobe. Zabiljeku sastavio: Bukarica Stevan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 93 [1992., listopad 3.] Dvor Slubena biljeka naelnika SJB Dvor o pokuaju pripadnika UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku preko teritorija RSK SLUBENA ZABILJEKA Dana 03.10.92. g. u popodnevnim asovima doli su do mene predstavnici Visokog komesarijata za izbjeglice, k-dir stanice Uncivpola iz Dvora da pregovaraju u vezi prelaska muslimanskih izbjeglica, koji su se nalazili u Bosanskom Novom na drugoj strani mosta, koji spaja Dvor i Bosanski Novi. Prema mojoj procjeni u toj grupi se nalazilo od 80-100 lica, preteno ena, djece i staraca, koji su eljeli prei na podruje opine Dvor, odnosno RSK. Nakon dugotrajnog uvjeravanja i postignutog dogovora sa predstavnicima Visokog komesarijata da e izbjeglice prihvatiti Visoki komesarijat i Danski bataljon, koji je smjeten u Dvoru i iste prebaciti u pravcu Republike Hrvatske. Mi smo se dogovorili da izbjeglice preu preko, budu ukrcane u vozila Danskog bataljona i izvri se tranzit preko optine Dvor u pravcu Karlovca. Kada su izbjeglice potovarene u vozila Unprofora i trebale da krenu u pravcu Karlovca stigla je naredba po njihovom tvrenju od direktora za civilna pitanja Unprofora Sedriha Tomberija da iste izbjeglice ne kreu, odnosno da prenoe u Dvoru na Uni. Tada su Danski vojnici podigli atore, iskrcali izbjeglice i smjestili ih u atore na jednoj poljani. Oni su tu ostali do naveer 04.10.92. g. Na nae inzistiranje da izbjeglice moraju napustiti prostor optine Dvor, sino su doli opet predstavnici Visokog komesarijata i gospodin Rafone iz Komande za civilna pitanja sektora sjever da odre s nama sastanak. Na tom sastanku smo zakljuili da izbjeglice krenu tu istu no u pravcu Karlovca, a oni su nakon toga odluili da ih privremeno smjeste u svoj kamp u selu Donji irovac, na putu prema Glini. Kada su saznali mjetani sela irovac da e muslimanske izbjeglice doi u taj kamp, oni su se organizovali i organizovano protestirali protiv toga pretei da e iste napasti 226 oruano. Poto je doao do tih saznanja deurni operativac u SJB Dvor Radoji Milan, to je isto prenio vojnicima Danskog bataljona, koji su natovarali na vozila muslimanske izbjeglice i spremali se da krenu u pravcu irovca. Nakon njegovog upozorenja pripadnici Danskog bataljona su odluili da ne kreu nikud, pa su muslimanske izbjeglice ostale itavu no u vozilima spremljenim za put. Do mog polaska na kolegij naelnika dana 05.10.92. g. u 10,30 sati oni su ostali i dalje natovareni u vozilima ekajui odluku Medjunarodnog crvenog krsta iz eneve da nesmetano prou u RH. Poslije toga ne znam da li su ostali tamo ili krenuli dalje. NAELNIK SJB DVOR Bjelac Nikola, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 94 1992., listopad 5. Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju u Benkovcu protiv nepoznatih poinitelja zbog miniranja kue Ivice Marinovia iz opota REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutranjih poslova Sekretarijat za unutranje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-Ku-200/92. Datum 05.10.1992. godine OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU BENKOVAC Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se KRIVINA PRIJAVA protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. KZ RSK ( kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a) na tetu Marinovi Ivice sin ime iz opta ( prezime i ime, odnosno naziv oteenog ) boravite-sjedite u Zadru ulica broj _____ opina Zadru . 227 O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava se slijedee: Dana 24.09.1992. godine u 09,20 sati pristupila je Marinovi Janja ena ime iz opta u prostorije SJB Benkovac te je prijavila da je u nazad 7 dana minirana kua njenog sina Ivice a koji ivi u Zadru. Nakon zaprimljene obavjesti na lice mjesta iziao je istrani sudac Optinskog suda Benkovac, koji je sainio zapisnik o uviaju, zajedno sa uviajnom ekipom SJB Benkovac, a koji su fotograsali lice mjesta i obavili informativni razgovor sa komijama a koje u prilogu dostavljamo. Poduzetim operativnim mjerama i radnjama nismo doli do podataka o uiniocu ili uiniocima krivinog djela. I dalje poduzimamo potrebne operativne mjere i radnje u cilju otkrivanja uinioca, a u sluaju korisnih saznanja blagovremeno emo vas obavjestiti. NAELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] Prilog: Zapisnik o uvidjaju Fotoelaborat lica mjesta Sl. zabiljeke o dojavi i obavlj. inf. razgovoru. 291 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 95 1992., listopad 5. Vukovar Izvjetaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, odranom u Vukovaru SUP Vukovar Depea broj: 01-143/9. ifrirano dx Vukovar, 05. 10. 1992. MUP RSK K N I N Dana 04.10.1992. godine s poetkom u 13,35 asova u kasarni u Vukovaru odran je sastanak sa predstavnicima UNPROFOR-a iji su oni bili organizatori. Pored predstavnika UNPROFOR-a koji se nalaze na naem podruju bili su prisutni predstavnici Oblasnog vea, pravosua, optinskih struktura vlasti, nae slube, kao i dva amerika ambasadora 291 Uz izvornik se nalazi samo slubena zabiljeka, koju su prireivai izostavili. 228 (jedan iz Zagreba i jedan iz Austrije). Navedeni ambasadori od strane naih predstavnika i pripadnika UNPROFOR-a zahtevali su da im se objasni tko su zvaninici vlasti na ovim prostorima i na emu se bazira njihov rad kao i na osnovu ega su izvuene pretpostavke za donoenje ustava, zakona i drugih zakonskih akata. Ameriki ambasador koji se trenutno nalazi u Zagrebu izrazio je aljenje zbog ovakve situacije i trenutnog stanja te je obeao da e se zaloiti da meunarodna zajednica pomogne narodu u razruenom Vukovaru i na ovoj teritoriji. Posebno se zainteresovao i traio objanjenje da li ima, zato i zbog ega toliki broj milicionara u Republici Srpskoj Krajini na ta mu je odgovoreno da broj milicionara potpuno odgovara paritetnom odnosu broja stanovnika a to je u stvari i uobiajeno i u drugim dravama sveta. U delu svog izlaganja predsednik Oblasnog vea Milan Ili zamolio je prisutnu gospodu da se u svetu pokrene procedura za priznavanje Republike Srpska Krajina s obrazloenjem ako je svet mogao priznati Hrvatsku koja u svojoj istoriji nikada nije bila meunarodno priznata da ima osnove na tom principu da se prizna i Republika Srpska Krajina. Na ovaj predlog ameriki ambasador iz Zagreba je odgovorio da i to nije nemogue, ali da predstavnici vlasti u Republici Srpskoj Krajini o tom pitanju i na meunarodnom planu moraju biti aktivniji. Gospoda ambasadori interesovali su se o radu predstavnika organa unutranjih poslova na ta im je odgovoreno da rad organa unutranjih poslova se odvija u okvirima naeg zakona, ustava i zakona te drugih zakonskih i podzakonskih akata Republike Srpska Krajina, te da je na osnovu navedenih principa polueno dosta rezultata to je u djelu svog izlaganja potvrdio i predstavnik UNPROFOR-a policije Latuin... 292 Na kraju sastanka visoki gosti su se izvinuli to ne mogu due ostati u Vukovaru jer moraju ii za Zagreb te se boje da u sluaju mraka mogu biti opet gaani iz protuvazdunih orua. Beleka se dostavlja znanja radi i eventualnog koritenja. Sekret ar Lazi Dragan Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2. , kut. 597. 96 1992., listopad 5. Raji Ostavka lanova Savjeta MZ Raji SUP-u Pakrac na sve dunosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogunosti rjeavanja problema prehrane, smjetaja stanovnitva i posjete prognanih Hrvata mjestu Rodanik 292 Nejasno u izvorniku. 229 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P. 293 OPTINA OKUANI MJESNA ZAJEDNICA RAJI BROJ: 672/92. Raji, 05. 10. 1992. REGIONALNI S U P PAKRAC PREDMET: ostavka lanova savjeta na sve funkcije u MZ, optini, Oblasnom vijeu i Republici Srpskoj Krajini Na proirenom sastanku Savjeta MZ Raji odranom 01.10.1992. godine, a povodom nemogunosti reavanja nastalih problema iskrslih zbog nesuradnje izmedju Oblasnog vijea i optine sa Mjesnom zajednicom po sledeim pitanjima: nemogunost MZ da rei problem prehrane, odee, smetaja, ogreva i kolovanja dece, kao i nemogunost utjecaja na dolazak Hrvata u sela na podruju MZ Raji koji je dogovoren na nivou Oblasnog vijea i optine za 02.10.1992. u Rodanik o emu nije obavetena MZ Raji, pa je naseljeno srpsko stanovnitvo u Rodaniku neinformirano i zateeno uhvatila panika. Na granici Republike s Hrvatskom u Paklenici natpisna tabla REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA prekrivena je prljavom ceradom toga dana to je vrlo sramno i to je izazvalo revolt medju narodom i borcima. Ovo se dogodilo na dan proboja Rajia 02.10.1991. kada je poginulo 5 naih boraca i kada se davao pomen na mjesnom groblju. Tom prilikom jedva smo spreili revoltirane ljude da ne uine incident. Ljudi su tom prilikom traili smenu kompletne vlasti od optine do Republike. Obzirom na nastale propuste i situaciju u kojoj se nalazimo, za iste se ne osjeamo krivim, stoga ne elimo vie uestvovati u takvom poslu i dajemo ostavku celog Savjeta MZ na sve funkcije od MZ do optine, Oblasnog vijea i Republike. LANOVI SAVJETA: Raenovi Mile 1. Baji Ljuban 2. Stanar Vlado 3. Stojevi Ivan 4. Kovaevi Ilija 5. Milainovi Momilo 6. urainovi Nikola 7. Baji Milenko 8. Milainovi Milan 9. Bruji Nikola 10. Bosanac Branko 11. Kezan Milan 12. ua Dragia 13. 294 293 Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur.br. 08-05/1-2-115/1-92., 14. 10. 1992. 294 U izvorniku je pri dnu stranice rukom dopisano: Zateeni o slijedu dogaaja. 230 M.P. 295 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 97 1992., listopad 6. Knin Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A ZAPISNIK sa 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane 6. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: mr Zdravko Zeevi, Veljko Dakula, Boko Boani, Milan Marti, Vojin ua, Vojin Peuraa, ore Bjegovi, Duan Eimovi, Neboja Arbutina, Svetozar Vini, David Rastovi, dr Mladen Hadi, Stojan panovi, Sergej Veselinovi, Rade Gaea, Mitar Brnovi, Savan Grabundija, Duan Starevi i Sretko Petkovi Sjednici na poziv prisustvuju: Radovan Majski, Pavao Marjanovi, Zdravko Jankovi, Nikola Rastovi, Veljko Korolija, Milo ivkovi, Neboja Mandini. DNE VNI R E D: Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1. Razmatranje problematike optine Vojni, 2. Razmatranje problematike optine Teslingrad, 3. 296 Donoenje odluke o poveanju cijene nate i naftnih derivata i elektrine energije, 4. Donoenje odluke o zatitnoj cijeni penice roda 1993. godine, 5. Donoenje Odluke o dodjeli dva automobila iz ratnog plijena za Republiku izbornu 6. komisiju, Imenovanja u Ministarstvu pravosua, 7. Donoenje Odluke o dodjeli Centra u Erdutu za kolovanje kadrova MUP-a, 8. Donoenje Odluke o davanju na koritenje zgrade na Maloj Pijaci i obezbeenje iste, 9. 295 Okrugli peat: RSK, Optina Okuani, MZ Raji. 296 Radi se o Likom Osiku. 231 Razmatranje zahtjeva Poljoprivredne zadruge Benkovac za nabavku maine za preradu 10. maslina, Donoenje Odluke o odobrenju nabave opreme za Zavod za zatitu zdravlja te 11. imenovanje direktora zavoda, Donoenje Odluke o izdvajanju graana zaposlenih u inozemstvu kao pomoi RSK, 12. Podnoenje informacije o poloaju ranjenih boraca i invalida na podruju SR 13. Jugoslavije, Podnoenje informacije o razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN, 14. Izvjetaj o radu Carinske slube te predlog donoenje neophodnih odluka, 15. Informacija o mogunosti adaptacije prostora za potrebe smjetaja Vlade i Vladinih 16. institucija, Razmatranje zahtjeva UP Dinara iz Knina za odobrenje sredstava za zavretak hotela 17. u Kninu, Razmatranje zahtjeva NIK-a Knin za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz Kasarne 18. Trbounje, Informacija sa puta u Baranju direktora Republike Uprave drutvenih prihoda, 19. Imenovanje glavnog urednika Informativnog biltena u ministarstvu informacija u 20. Beogradu (1.871.190 RN), Donoenje Odluke o statusu naftovoda u RSK, 21. Donoenje Odluke o osnivanju JP Gavrilovi Petrinja, 22. Imenovanje u Ministarstvu inostranih poslova, 23. Donoenje Odluke o nanciranju Javne kuhinje u Drniu, 24. Donoenje Odluke o sanaciji Benkovakog vodovoda, 25. Zahtjev za dodjelu sredstava KLIK-u, 26. Odobravanje sredstava za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za 27. poljoprivredu. Taka 1. Prije poetka rada po dnevnom redu prilo se utvrivanju osnovice za isplatu plata radnika zaposlenih u Vladi i vladinim institucijama kao i ostalim koji se nanciraju iz Budeta RSK. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Utvruje se poveanje osnovice za isplatu linih dohodaka svim koji se nanciraju iz 1. Budeta RSK u iznosu 50% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca. Iz take 1. izuzimaju se svi zaposleni u pravosuu i utvruje se poveanje njihove 2. osnovice za 80% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca. Taka 2. U okviru ove take dnevnog reda podnesena je informacija o toku rada Skuptine RSK odrane u Vukovaru. Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa tokom razgovora sa predsjednikom SR Jugoslavije osiem. 297 Takoer se raspravljalo o odnosima sa UNPROFOR-om i radu Zajednike komisije i podkomisije za kontrolu primirja. Nakon rasprave donesena je 297 Dobrica, predsjednik SR Jugoslavije. 232 O D L U K A Osniva se Dravni komitet za saradnju sa UNPROFOR-om, 1. Predsjednik Komiteta je mr Zdravko Zeevi, 2. Sekretar Komiteta je Sretko Petkovi, 3. lanovi komisije su: Dakula Veljko, Stevo Bogi, Boko Boani, Vojin ua, Duan 4. Eimovi, David Rastovi, Svetozar Vini, Neboja Mandini i Nikola Kronjar. Predsjednici optina se zaduuju za kontakte sa UNPROFOR-om na problematiku sa 5. terena optina. O ovoj Odluci potrebno obavjestiti SR Jugoslaviju i Ujedinjene narode. 6. Taka 2. Predsjednik optine Vojni Milo Vukovi je upoznao lanove Vlade sa situacijom na podruju Otine Vojni. Iznio je probleme oko teritorijalnog razgranienja optina, kao i zahtjeve da se status porodica poginulih boraca brzo rjei, te da se formira bolnica u Vojniu kao nadopunjujui sistem bolnice u Glini. Nakon rasprave na kojoj je dominirala tema teritorijalnog razgranienja optine doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Provedeni referendum o izdvajanju mjesnih zajednica mora se potovati, 1. Sve optine trebaju dostaviti Ministarstvu pravosua podatke o broju mjesnih zajednica 2. u svom sastavu u roku od 8 dana. Taka 3. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, direktor preduzea hol iz Teslingrada iznio je podatke o stanju tog kolektiva. Naglasio je probleme snabdjevanja vodom te nanciranja Javne kuhinje. Nakon rasprave u kojoj je iskazana podrka graanima Teslingrada donesene su slijedee O D L U K E Odobravaju se trokovi nanciranja Javne kuhinje u Teslingradu. Trokovi e se 1. podmirivati iz Budeta RSK po priloenim raunima o nabavljenoj robi. Snabdjevanje Teslingrada [vodom] pokuat e se rjeiti sa predstavnicima 2. UNPROFOR-a. Taka 4. Ministar ore Bjegovi obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno utvrditi poveanje cijene nafte i naftnih derivata, kao i elektrine energije. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Utvruju se slijedee cijene nafte i naftnih derivata i to: D2 430 dinara, MB-86 580 1. dinara i mazut 73 dinara, bez obzira na porijeklo nafte i dobavljaa. Utvruje se cijena elektrine energije od 11,98 dinara za 1 kv za podruje RSK. 2. Za iduu sjednicu Vlade potrebno pripremiti bilansko stanje Naftne industrije 3. Krajine. NIK Mirkovci treba hitno pristupiti namjenskoj proizvodnji nafte za sjetvu. 4. Otvara se distributivni centar za punjenje plina u Srbu. 5. 233 Vezano za najnovija obeanja premijera Pania 298 oko otvaranja auto-puta kod Okuana, i njihovih obraanja da Vlada RSK da bezuslovno odobrenje za to, raspravljano je o uslovima pod kojim bi se auto-put mogao otvoriti. Nakon rasprave i utvrenih stavova po tom pitanju donesena je odluka da se uputi pismo SR Jugoslaviji u kojem e se predoiti nai uslovi za otvaranje auto-puta. Pismo predstavlja sastavni dio zapisnika. 299 Taka 5. Ministar Mitar Brnovi obrazloio je razloge za donoenje ove odluke. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Utvruje se zatitna cijena penice roda 1993. godine u iznosu 98 dinara za kilogram. Taka 6. Ministar Vojin ua je zatraio da se iz ratnog plijena dodjele dva automobila za potrebe rada izborne komisije. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobravaju se Republikoj izbornoj komisiji dva automobila iz ratnog plijena. 1. Zaduuje se ministar Sergej Veselinovi da u suradnji sa Ministarstvom pravosua 2. realizira ovu odluku. Taka 7. Na predlog Ministra pravosua Vojina ue donesene su slijedee O D L U K E Razreava se funkcije pomonika ministra pravosua i uprave Radovan Majski dipl. 1. prav. zbog prelaska na novu dunost, Vasilije Stevovi dipl. pravnik postavlja se za pomonika ministra pravosua i uprave, 2. Ljubojevi Nikola iz Graaca postavlja se za Upravnika okrunog zatvora u Kninu. 3. Taka 8. Nakon obrazloenje Ministra Martia o razlozima za donoenje jedne ovakve odluke te provedene rasprave donesena je O D L U K A Dodjeljuje se regrutni centar u Erdutu za kolovanje kadrova MUP-a RSK, Zaduuje se podpredsjednik Bogi Stevo za realizaciju ove Odluke. Taka 9. Ministar Marti je obrazloio razloge zbog kojih zgradu na Maloj Pijaci u Kninu, kao i istu takvu zgradu u Benkovcu treba obezbjediti, kao i to da ta zgrada treba biti dodjeljena Vladi radi potrebe smjetaja funkcionera u Republici. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Zgrada na Maloj Pijaci u Kninu, kao i ista takva zgrada u Benkovcu treba biti 1. obezbjeena od pripadnika MUP-a RSK. 298 Milan, predsjednik Vlade SR Jugoslavije. 299 Navedeni prilog nije pronaen uz izvornik. 234 Daje se na koritenje Vladi zgrada na Maloj Pijaci, bive vlasnitvo JNA, a radi smjetaja 2. funkcionera zaposlenih u Vladi. Taka 10. Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa zahtjevom Poljoprivredne zadruge Benkovac za odobrenje deviznih sredstava za nabavku maine za preradu maslina. Ukazao je na vanost jednog takvog postrojenja te je nakon rasprave donesena O D L U K A Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi iz Benkovca da izvri nabavku postrojenja za preradu maslina a prema priloenom zahtjevu Poljoprivredne zadruge Benkovac. Taka 11. Nakon obrazloenja i rasprave donesena je slijedea O D L U K A Odobrava se nabava opreme za Zavod za zatitu zdravlja RSK. 1. Prim. dr. piro Mili imenuje se za direktora Republikog zavoda za zatitu zdravlja. 2. Taka 12. Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa zahtjevima naih graana zaposlenih u inostranstvu da svojim dobrovoljnim prilozima pomognu razvoj RSK, kao i zahtjevima da Vlada donese takvu odluku. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Prihvata se predlog da svi graani RSK koji rade u inostranstvu uplauju mjeseni iznos od 100 DM kao pomo RSK. Taka 13. Radnik Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja Zlatko Mudri, koji je u Predstavnitvu Vlade RSK u Beogradu zaduen za rjeavanje problema ranjenih i invalidnih osoba sa podruja RSK, a koji borave u SR Jugoslaviji detaljno je upoznao lanove Vlade sa problemima kojim se ranjenici susreu. U raspravi koja je voena po ovoj taki dnevnog reda sudjelovalo je vie ministara i uglavnom su ukazali na potrebu rjeavanja problema sa kojima se susreu nai ranjeni borci na podruju SR Jugoslavije, nakon ega su doneseni slijedei Z A K LJ U C I Odobrava se da se iz ratnog plijena dodjeli odreena koliina namjetaja te 2 lepera za 1. prevoz namjetaja do Beograda, za potrebe namjetaja stanova naim ranjenim borcima u Beogradu. Nalae se da se oformi agencija i otvori iro raun na koji bi se ubirala sredstva pomoi 2. porodicama poginulih boraca. Taka 14. Branko Tomaevi direktor Uprave carina RSK upoznao je lanove Vlade o voenim razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN pri snagama UNPROFOR-a. Slubenu zabiljeku sa odranog sastanka dostavio je u pismenom obliku lanovima Vlade. U raspravi koja je voena nakon podnesene informacije u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesen je 235 Z A K LJ U A K Usvaja se Informacija o razgovorima direktora Uprave carina RSK sa predstavnicima civilnog sektora UN. Taka 15. Direktor Uprave carina RSK podnio je Vladi izvjetaj o radu Carinske slube. Direktor je obrazloio predlog neophodnih odluka koje je potrebno donijeti za funkcionisanje Carinske slube. Nakon rasprave donesene su slijedee O D L U K E Usvaja se izvjetaj o radu Carinske slube RSK, 1. Daje se saglasnost na obim Carinske Slube RSK od cca 160 zaposlena radnika. 2. Daje se saglasnost direktoru Uprave carina RSK da izvri imenovanje upravnika 3. Carinarnica i to: Kai Milan iz Knina za v.d. upravnika Carinarnice Knin, Rudi Milan iz Dvora na Uni za upravnika Carinarnice Dvor na Uni, Sabljakovi Dragan iz Markuica za v.d. upravnika Carinarnice. Financiranje carinske slube RSK Vukovar vrit e se iz dijela prihoda naplaenih 4. od carinskih dabina i carina, a prema odobrenim sredstvima od strane ministarstva nancija. Nepokriveni dio nancirat e se iz Budeta RSK. Ovlauje se direktor Uprave carina RSK da uvede reciprone stope carina i carinskih 5. dabina prema dravama, bivim republikama SFRJ. Zaduuje se uprava carina RSK da u propisanom carinskom postupku vri kontrolu 6. izbora sirove nafte na preradu u SRJ a koja se proizvodi na podruju RSK kao i kontrolu uvoza naftnih derivata koji se dobiju ovom preradom. Utvruje se plata za direktora uprave carina RSK sa koecijentom 5,10. 7. Taka 16. Ministar za urbanizam i graevinarstvo Rade Gaea je podnio informaciju o mogunosti smjetaja Vlade i Vladinih institucija i predloio donoenje neophodnih mjera nakon ega je donesena O D L U K A Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora biblioteke za potrebe smjetaja Vlade i 1. ministarstava u visini ponude RO Gipsdekor Knin. Odobravaju se sredstava za nabavku telefonske garniture za kancelarijski prostor bive 2. Biblioteke za potrebe smjetaja Vlade i ministarstava. Taka 17. Ministar Rade Gaea upoznao je lanove Vlade sa stanjem radova na adaptaciji hotela u Kninu, te sa zahtjevom HUP Dinara iz Knina za dodjelu sredstava za izvoenje instalaterskih radova na hotelu. Nakon rasprave donesena je O D L U K A HUP Dinara iz Knina odobravaju se sredstava za izvoenje instalaterskih radova na hotelu u Kninu prema priloenom predraunu. Taka 18. TVIK Knin obratio se Vladi sa zahtjevom za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz kasarne Trbounje. 236 Poljoprivredna zadruga Benkovac se takoer obratila Vladi sa zahtjevom za preuzimanje dijela sredstava sa aerodroma Zemunik, a Medicinski centar Knin je zatraio dodjelu opreme za proizvodnju kisika sa aerodroma Zemunik. Nakon rasprave donesene su slijedee O D L U K E Odobrava se TVIK-u iz Knina da preuzme opremu prema priloenoj specikaciji iz 1. kasarne Trbounje. Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da sa aerodroma Zemunik preuzme 2. opremu iz priloenog specikacionog zahtjeva osim opreme iz take 2. 300
Odobrava se Medicinskom centru Knin da sa aerodroma Zemunik preuzme aparat za 3. punjenje kisika sa bocama. Taka 19. Direktor Republike uprave Javnih prihoda podnio je informaciju o problemima u formiranju i organizaciji rada RUJP u oblasti Istona Slavonija, Zapadni Srem i Baranja. U raspravi koja je voena po podnesenoj informaciji donesena je O D L U K A Prihvata se informacija direktora RUJP sa obilaska Baranje, Slavonije i Z. Srema. Ovlauje se nancijska policija RSK da izvri kontrolu optinskih Budeta na podruju Republike. Donosi se odluka o prestanku rada kriznih tabova u optinama na podruju RSK. Taka 20. Ministar Duan Eimovi predloio je imenovanje glavnog urednika informativnog biltena koji bi izlazio u Beogradu. Takoer je iznio potreba nanciranja radnika zaposlenih u RTV RSK te na odailjaima elavac i Pljeevica. Nakon rasprava donesena je O D L U K A Momir Suki imenuje se za glavnog urednika informativnog biltena RSK koji e izlaziti u Beogradu. Odobravaju se sredstva u iznosu 1.871.190. dinara za nanciranje zaposlenih na odailjaima Pljeevica i elavac te zaposlenih u RTV RSK. Taka 21. Ministar Svetozar Vini ukazao je na potrebu rjeavanja statusa naftovoda u RSK. Nakon rasprave donesena je O D L U K A U sastav JP NIK formira se organizaciona jedinica Naftovod sa sjeditem u Petrinji. 1. Taka 22. Prehrambena industrija Gavrilovi Petrinja obratila se Vladi RSK sa zahtjevom za dobivanje statusa Javnog preduzea od posebnog znaaja za RSK. Vlada nakon to je razmotrila ovaj zahtjev donijela je slijedeu 300 Vidi: Dok. br. 105. 237 O D L U K U 1. Osniva se JP Gavrilovi iz Petrinje. 2. Imenuje se Upravni odbor JP Gavrilovi u sastavu: 1. Peuraa Vojin, 2. mr Svetozar Vini, 3. Dragan Vojnovi, 4. Nikola Bandur, 5. Nikola Brki, 3. Imenuje se Nadzorni odbor JP Gavrilovi u Petrinji u sastavu: 1. ijan Simo, 2. Mandini Neboja, 3. Abramovi Milan 4. Ljubii Slobodan, 4. Za direktora JP imenuje se dr Oblakovi Milan. Taka 23. Kako je ministarstvo vanjskih poslova ostalo upranjeno lanovi Vlade su zakljuili da bi u ovom ministarstvu bilo potrebno imenovati pomonika ministra kako bi se odraivao neophodan dio poslova. Inicijativa je jednoglasno podrana i doneseno je R J E E NJ E Sretko Petkovi dipl. pravnik iz Benkovca imenuje se za pomonika ministra u ministarstvu inostranih poslova. Taka 24. Predstavnici optine Drni upoznali su Vladu sa problemima sa kojima se susreu na podruju optine. Nakon razmatranja problematike optine Drni donesena je O D L U K A Odobravaju se optini Drni sredstva za nanciranje Javne kuhinje. Sredstva e se 1. isplaivati iz Budeta uz dostavu rauna o preuzetoj robi. Taka 25. Javno komunalno preduzee Rad Obrovac je podnio informaciju Vladi o problemima rada vodovoda Obrovac i potrebi sanacije objekta a u cilju nesmetanog snabdjevanja vodom optina Benkovac i Obrovac. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Zaduuje se Ministarstvo energetike i rudarstva da koordinira rad na opravci Benkovakog vodovoda. Odobravaju se sredstva za sanaciju vodovoda po priloenom predraunu u iznosu od 14.819.402 dinara. Taka 26. Kninski likovni klub se obratio Vladi sa zahtjevom da se pomogne nanciranje uramljivanja umjetnikih radova stvorenih na treoj likovnoj koloniji u manastiru Krka. Nakon rasprave donesena je 238 O D L U K A Odobravaju se kninskom likovnom klubu sredstva u iznosu od 8 hiljada starih milijardi za uramljivanje umjetnikih radova. Taka 27. Ministar Brnovi je zatraio da se odobre sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva u Belom Manastiru. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za poljoprivredu u iznosu od 1.631.249. dinara. Sjednica je zavrila sa radom u 17 asova. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zeevi Ispravka: Rjeenje pod takom 23 ovog zapisnika nije doneseno obzirom da kod odluivanja sjednica vlade nije imala kvorum, te se isto rjeenje smatra nepostojeim. Za tanost ispravka ovjerava: Sekretarijat Vlade. M.P. 301 [..., v.r.] 302 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-4-374/92. Knin, 6. 10. 1992. god. Na osnovu lana 2. taka 6. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.) i lana 8. Zakona o radnim odnosima u dravnim organima (Slubeni glasnik RSK broj 6/92.), Vlada RSK na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donijela je R J E E NJ E o postavljanju Upravnika Okrunog zatvora u Kninu Za Upravnika Okrunog zatvora u Kninu postavlja se LJUBOJEVI Jovana NIKOLA 1. iz Graaca. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku 2. RSK. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] 301 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 302 Potpis neitak. 239 M.P. 303 Dostaviti: 1. Ljubojevi Jovana Nikola iz Graaca, 2. Ministarstvu nancija RSK, 3. Okrunom zatvoru Knin, 4. Ministarstvu uprave i pravosua RSK, 5. Arhiva ovdje. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-373/92. Knin, 6. 10. 1992. god. Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi RSK Slubeni glasnik RSK broj 3/92. Vlada na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donosi O D L U K U Svi objekti, osnovna i druga sredstva regrutnog centra u Erdutu daju se na trajno 1. koritenje i raspolaganje Ministarstvu Unutranjih poslova RSK za potrebe kolovanja kadrova. Zaduuje se podpredsjednik Vlade RSK Bogi Stevo za realizaciju take i ove odluke. 2. Rok za provoenje ove Odluke je 8 dana. 3. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. 4. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] M.P. 304 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-376/92. Knin, 6. 10. 1992. god. Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992. godine, razmatrajui zahtjev za otvaranje Auto-puta na prostoru optine Okuani, koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske Krajine, donijela je slijedeu O D L U K U Vlada RSK prihvata inicijativu za otvaranje auto-puta na teritoriju Republike Srpske 1. Krajine uz ispunjenje slijedeih uslova: 303 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 304 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 240 a) dozvoljava se prolaz organizovanim konvojima pod pratnjom UNPROFOR-a, koji moraju biti prije toga uredno najavljeni i iji prolaz mora biti odobren od strane nadlenih organa RSK. b) Analogno uslovu iz take a), Vlada RSK trai da i Hrvatska strana omogui nesmetan prolaz naim organizovanim konvojima pod istim uslovima u pravcu Beograda i Ljubljane. c) Na dionici auto-puta koji je pod kontrolom RSK obavljat e se identikacija lica i vozila, kao i roba u saobraaju, od strane nadlenih organa RSK. d) Ako Hrvatska strana na svome dijelu auto-puta bilo direktno ili indirektno prouzrokuje i najmanji incident prema uesnicima u saobraaju naeg konvoja, automatski se obustavlja transport konvoja na relaciji auto-puta pod naom kontrolom. e) Vlada RSK zadrava pravo naplate carine, naplate putarine, kontrole auto-puta i odravanje istog na naoj dionici. f ) Istovremeno, Vlada RSK energino zahtjeva od Hrvatske strane da prestane sa artiljerijskim napadima na Koridor koji prolazi preko Republike Srpske. g) Vlada RSK garantira bezbednost organiziranim konvojima na njenoj dionici auto- puta. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.] M.P. 305 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 98 1992., listopad 7. Okuani Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na podruju zapadne Slavonije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUBENA TAJNA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC str. pov. 08-05/1-244/92. Okuani, 07. 10. 1992. godine PLAN RADA 305 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 241 sastavljen dana 07. 10. 1992. godine na okolnosti izvrenja posebnog zadatka oduzimanja ratnog plijena od lica kod kojih se takova sredstva nalaze kao i od lica za koja nemamo saznanja da posjeduju takva sredstva, a ista posjeduju. U tu svrhu angairati 30 milicionara iz Sekretarijata unutranjih poslova Korenica u vremenu od 12. 10. 1992. godine do potrebe. Da bi dolo do realizacije ovog plana potrebno je uspostaviti kontrolne punktove na sledeim mjestima: na ugibalitu ispred mosta Bratstvo i Jedinstvo 3 milicionara, pokrivenost 24 1. asa, kontrolni punkt na raskru cesta Okuani Kosovac 3 milicionara povremena 2. pokrivenost, u mjestu Bodegraj na izlazu iz Okuana 3 milicionara povremena 3. pokrivenost, u mjestu Trnakovac Rogolji 3 milicionara povremena pokrivenost, 4. Donji agli 3 milicionara, povremena pokrivenost, 5. Raskre eovica 3 milicionara, povremena pokrivenost, 6. Pakrac Gavrinica 3 milicionara povremena pokrivenost. 7. Nadalje formirati taktike grupe u sastavu 3-5 milicionara koje e raditi na izuzimanju sredstava od lica za koje posjedujemo saznanje. Kao vodju taktike grupe postaviti operativnog radnika za suzbijanje kriminaliteta, koji je odgovoran za izvrenje zadatka. Za sva sredstva koja se izuzimaju izdati potvrdu o oduzimanju predmeta i iste pohraniti u krug KPD Stara Gradika. Za osiguranje oduzetih predmeta odgovoran je komandir Stanice milicije Stara Gradika, samostalni inspektor Borkovi Nikola. 10 milicionara iz posebne jedinice staviti u pripremu radi eventualne pomoi kod realizacije zadatka. Zaduuje se komandir specijalne jedinice Kapetanovi Veljko. Takodjer formirati taktiku grupu od 3 operativca sa prostora oblasti radi izvrenja ovog zadatka. Za izvrenje ovog zadatka zaduen je Naelnik odjela za suzbijanje kriminaliteta vii inspektor Ajdinovi Milan. POMONIK MINISTRA: arkovi Krsta, [v.r.] M.P. 306 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 306 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 242 99 1992., listopad 9. Orolik Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim tabom TO, optubi za pljaku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog podruja REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Optina Mirkovci MESNA ZAJEDNICA OROLIK Broj: 03-52/1-1992. OROLIK, 09. oktobra 1992. godine PREDMET: Zahtev za iselenje milicijske stanice iz Orolika Obzirom da je dobar deo gradjana na podruju Mesne zajednice Orolik nezadovoljan dosadanjim radom milicijske stanice obraamo vam se zahtevom da istu iselite iz Orolika. Za navedeni zahtev navodimo sledee: 1. Neprincipijelan, odnosno nedosledan stav prema svim gradjanima u Oroliku, 2. Odbijanje saradnje sa legalnim organima Mesne zajednice Orolik, 3. Primanje lica u miliciju iz Orolika bez ikakove kosultacije i dogovora (trebalo je miljenje taba TO i Mesne zajednice Orolik), 4. Tendenciozno optuivanje odredjenih lica za kradju i pljaku, odnosno ratno proterstvo (ljudi iz Izvrnog saveta Mesne zajednice), 5. Sakupljanje informacija o LOPOVIMA od onih kojih su u ovom ratu gledali iskljuivo svoj interes, odnosno iji moral je ravan nuli, 6. Oduzimanje stvari koje su u nadlenosti Mesne zajednice (automobili koji su ostali od Hrvata koji su odselili iz Orolika), 7. Bespravno uzimanje stvari iz kue gdje je smetena milicijska stanica (kukuruz), 8. Sastav milicije je neproveren, odnosno izvestan broj ljudi je radio u organima unutranjih poslova u ustakoj dravi, 9. Traimo suoenje sa odgovornim ljudima iz milicijske stanice Orolik u prisustvu sekretara SUP-a Vukovar, sekretara SUP-a Mirkovci i ostalih koji su potrebni. Za sve navedeno spremni smo dati usmeno obrazloenje koje e biti potkrepljeno argumentima i injenicama. Zahtev dostavljamo: 1. Sekretarijatu unutranjih poslova Optine Mirkovci, 2. Sekretarijatu unutranjih poslova Optine Vukovar, 3. Oblasnom veu Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, 4. Optini Mirkovci, 5. Arhiva ovde. 243 PREDSJEDNIK MZ-e Milenko Januzovi, [v.r.] M.P. 307 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. 100 1992., listopad 10. Ilok Zapisnik sastanka ministra pravosua RSK s rukovoditeljima vodeih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosua, utvrivanju koefcijenata radnika u pravosuu, te problemu ustanova za izdravanje kazne zatvora Z A P I S N I K SA Sastanka sa rukovodiocima pravosudnih organa u Republici Srpskoj Krajini odranom 9. i 10.10.1992. god. u Iloku. PRISUTNI: Ministar pravosua ua Vojin Pomonik ministra pravosua Dragojevi Milivoj Pomonik ministra za pravosue Pukar Sinia Predsednik Vrhovnog suda Vojnovi Milo Republiki javni tuilac Troi Milorad Predsednik Okrunog suda B. Manastir Dai Dragan Predsednik Okrunog suda Knin Kresovi uro Okruni javni tuilac B. Manastir Stupar Pero ef odseka za izvrenje kriv. sankcija Puli Stevo DNEVNI RED Problemi i rad organa pravosua u RSK od 1.1.1992. do 1.9.1992. god. 1. Utvrivanje koecijenata, radnika u pravosuu shodno Zakonu o radnim odnosima 2. radnika u dravnim organima. Struna pitanja. 3. Problemi ustanova za izdravanje kazni zatvora u RSK. 4. Razno. 5. 307 Okrugli peat: RSK, Optina Mirkovci, MZ Orolik. 244 U vezi sa takom 1. dnevnog reda, ministar pravosua u uvodnom izlaganju izneo je osnovnu problematiku pravosudnih organa u RSK-i. Kao osnovni problem koji pogaa sve pravosudne organe su teki uslovi rada, kako zbog oteane povezanosti organa na podruju Krajine to se tie saobraaja, zatim neadekvatno i neredovito nanciranje organa, zbog ega organi ne mogu uvek i na vreme obavljati svoje poslove u skladu sa svojom zakonskom funkcijom. Traio je od rukovodioca organa da iznesu svoja zapaanja u radu organa na odreenim podrujima, kako bi se svi ti problemi izneli na prvim sednicama Vlade i Skuptine. Ima mnogo primedbi ljudi na bezbednosnu situaciju u Krajini zbog ega se stavljaju primedbe i pravosuu. Zatraeno je takoe da se raspravlja i o pitanju same struke, te struna problematika iznese radi ujednaavanja sudske prakse. Svi rukovodioci pravosudnih organa koji su prisustvovali sastanku,jedinstveni su u miljenju da pravosue nije jedino koje moe da osigura stabilnost i mir u RSK-i ve da to zavisi i od drugih organa i organizacija a pre svega organa unutranjih poslova upravnih organa u optinama, pa i samih graana. Svi su izneli probleme, koji prate sve organe u Krajini, a to su pre svega nedostatak nancijskih sredstava za osiguranje redovnog poslovanja pravosudnih organa to jest za njihove materijalne trokove a i za plate, ne reavanje stambenih pitanja kadrova to se odraava i na smanjen broj kadrova u pravosuu kojih nema dovoljno. Istaknut je problem nedostatka vozila da bi se mogli obavljati uviaji na terenu, nedostatak vetaka za pojedine oblasti, naroito iz oblasti sudske medicine, a i ono malo to ima, nije dovoljno i ne moe se platiti pa ne pristaju da vetae. Na terenu se pojavljuje veliki broj krvnih delikata gdje obavezno mora da se provode istrane radnje i istrage u prisustvu vetaka medicinske struke a to iziskuje materijalne tekoe sa kojima organi ne raspolau to se odraava na kvalitet istrage za kasnije suenje. Uoen je problem nedovoljne saradnje sa organima unutranjih poslova koji su prvenstveno angaovani na otkrivanju krivinih dela, pa ti organi unutranjih poslova esto puta zbog nestrunosti svojih kadrova dostavljaju nepotpune krivine prijave, te se ogluuju na pozive organa pravosua kad treba da s njima sarauju naroito kada treba da se kompletiraju prijave dokazima do kojih organi mogu doi na vreme. Zbog toga je istaknuta potreba da se organizuje jedan sastanak sa organima unutranjih poslova na kome bi uestvovali i rukovodioci oba pravosua na nivou Vrhovne i Okrune nadlenosti i sudstva za prekraje te naelnika optina, gde bi se dogovorili o nainu rada, saradnji i drugim pitanjima. Istaknuto je takoe i zamereno politici lokalnih vlasti da i ona nije dovoljno angaovana u spreavanju kriminaliteta, a to bi mogla uiniti kroz sredstva javnog informisanja da stanovnitvo zna kako na ta pitanja gleda i lokalna politika. Mnogim pravosudnim kadrovima nije reeno stambeno pitanje zbog ega naputaju funkcije na koje su izabrani i odlaze, a to je teta jer se radi o strunim ljudima koji ele da rade. Taj problem se isto mora raspraviti sa lokalnim vlastima, kao i problem smetaja pravosudnih organa u pojedinim optinama koje nemaju sluha da se osigura smetaj za rad pravosudnih organa u mogunostima kojima raspolae ta optina. Istaknut je problem to nije proradio poreski sistem pa organizacije ne plaaju porez iz koga bi se mogao ubrati odreeni prihod a ne naplauju se i doprinosi za socijalno osiguranje pa se kadrovi susreu i s tim problemom. U vezi sa takom 2. svi uesnici sastanka su izneli problem korekcije koecijenata radnika u pravosuu a u vezi Zakona o radnim odnosima radnika u dravnim organima te zatraili da se dopuni taj zakon i izvri usklaivanje koecijenata na pravednoj osnovi. U vezi sa takom 3. dnevnog reda istaknuto je vie problema koji se javljaju u sudskoj praksi pravosudnih organa. Predsednik Vrhovnog suda Milo Vojnovi izneo je problem nadlenosti redovnih sudova kad su u pitanju poinioci krivinih dela iz nadlenosti vojne 245 pa je miljenja da bi se ako ve mora to pitanje reilo na nain da se prihvati nadlenost suenja, pred redovnim sudovima i za krivina dela iz vojne nadlenosti ali samo privremeno dok se ne formiraju vojni sudovi. Stav o ovome biti e iznet na kraju u zakljucima. Drugi problem iz sudske prakse je problem zadravanja u pritvorima zatvorenika protiv kojih nisu pokrenuti predlozi za otvaranje istrage, krivini progon. Dalje, uesnici su izneli problem suenja u parnicama za utvrivanje vlasnitva nad automobilima koji su pre rata promenili vlasnika a sada zbog nedostatka dokaza o tome ustaju sa tubama za utvrenje radi dokazivanja vlasnitva, kao i nad automobilima koji su oduzeti kao ratni plen, pa automobilima koji su nabavljeni kao kupovina na lizing, i automobili nabavljeni pre rata od strane ratnih vojnih invalida. Dotaknuto je pitanje kaznene politike i svi uesnici su se sloili da se sada ne bi mogao doneti neki zakljuak po tom pitanju osim da se preporui pravosudnim organima da se po pitanju kaznene politike primenjuje Zakon uzevi u obzir sve oteavajue i olakavajue okolnosti a primerene vremenu i trenutku u kom se izriu kazne. Isto tako raspravljano je i o institutu pritvora, pa je skrenuta panja od ministra za pravosue da se odredbe o pritvoru primenjuju u skladu sa zakonom i da se i ovde kao i kod kaznene politike praksa ujednaava te da Vrhovni sud izradi upustvo i prosledi ga svim niim organima u vezi sa voenjem sudske prakse a i drugim problemima u vezi sa izjednaavanjem sudske prakse kod primene pojedinih instituta. U vezi sa takom 4. dnevnog reda ef odseka za izvrenje krivinih sankcija Puli Stevo govorio je u uslovima izdravanja kazne zatvora te je istakao da su ti uslovi dobri, da zatvorenici imaju redovne obroke, normalan smetaj, ali je problem oko osiguravanja nancijskih sredstava za funkcionisanje istranih zatvora i kazneno popravnog doma KPD, da nema prikladne automobile za prevoenje zatvorenika, da nema benzina, da nedostaje novanih sredstava za nabavku hrane, da mora da se snalazi kako zna i ume i kod lokalnih organa i na drugi nain. Istakao je da se esto interesira UNPROFOR o uslovima pod kojima ive zatvorenici. Istakao je potrebu da se donese pravilnik o nagradama i naknadama radnika u KPD. kao i odredi iznos za obilazak zatvora koji mora da bude barem jednom nedeljno obavezno i to ak i po sudiji kojega odredi predsednik suda. Zatim da se donese pravilnik o proceduri rada disciplinske komisije koja odluuje u drugom stepenu kao i prvom stepenu nad radnicima u zatvorima i da se osiguraju materijalni trokovi na nivou Republike. Nadalje, Puli Stevo je preuzeo obavezu da vidi mogunost preuzimanja 16. straara iz Vukovara na primanje u privremeni radni odnos, dok se ne formira istrani zatvor u Vukovaru. Ujedno potrebno je da zatvori jednom meseno alju izvetaje Ministarstvu za pravosue o stanju zatvorenika razvrstanih u grupama po krivinim delima. Po pitanju razno skrenuta je panja svim pravosudnim organima da mogu primati pripravnike po potrebi kao i strune saradnike te da e se izraditi i Pravilnik o statusu pripravnika a da e se u Republici organizovati i polaganje pravosudnih ispita. Na kraju sastanka doneseni su zakljuci koji e biti prilog zapisniku, i stavljeni su na posebni papir. Dovreno! Pomonik ministra: Dragojevi Milivoj, [v.r.] 246 ZAKLJUCI SA SASTANKA RUKOVODIOCA PRAVOSUDNIH ORGANA RSK odranog dana 9. i 10.10.1992. godine u Iloku Vrhovni sud i Republiko javno tuilatvo duni su da izrade izvetaj o radu svih 1. pravosudnih organa u RSK za period od formiranja pravosudnih organa na republikom nivou do 1.9.1992. godine. Zaduuje se Vrhovni sud RSK da donese naelni stav u vezi sa problemom u vezi sa 2. nadlenou redovnih sudova vezano za predmete iz nadlenosti vojnih sudova. U navedenim izvetajima poseban akcenat treba da se stavi na problem priznavanja 3. prava vlasnitva na automobilima, s obzirom na brojnost takvih predmeta, znaaj i mogue posledice. Kaznena politika, posebno kod izricanja kazni za imovinske i krvne delikte mora biti 4. adekvatna u smislu specijalne i generalne prevencije. Tuilatva i sudovi na podruju RSK duni su da se u svim sluajevima striktno 5. pridravaju odredaba o pritvoru shodno Zakonu o krivinom postupku. Zaduuje se vrhovni sud da do kraja tekue godine donese uputstvo o evidenciji sudske 6. prakse u skladu sa Sudskim poslovnikom, a da do tada svaki sud na prihvatljiv nain uredi ta pitanja. Ministarstvo pravosua i uprave odnee jedinstvene obrasce za evidenciju i izradu 7. periodinih izvetaja sudova. Ministar pravosua i uprave nastavie zapoeti rad na predlogu akta o merilima za 8. utvrivanje broja sudija radi predlaganja i usvajanja istog akta na Skuptini RSK. Zaduuje se Ministarstvo pravosua i uprave da predloi pravilnik o naknadi trokova 9. svedocima, vetacima i tumaima. Zakljueno je da je neophodno i hitno potreban koordinacioni sastanak visokih 10. predstavnika Ministarstva unutranjih poslova RSK i nosilaca i rukovodeih radnika najviih pravosudnih organa u RSK, radi dalje koordinacije i dalje saradnje. Ministarstvo pravosua i uprave donee jedinstvenu Odluku o naknadama za deurstvo 11. sudija. Zaduuje se Vrhovni sud da koordinira donoenje novih pravilnika o sistematizaciji 12. radnih mesta, u smislu izmene istih shodno Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o radnim odnosima u dravnim organima. Obavetavaju se svi rukovodioci pravosudnih organa da dostave Ministarstvu pravosua 13. i uprave podatke i dokaze o ispunjavanju uslova za potencijalne kandidate u vezi sa polaganjem pravosudnih ispita radi obezbeivanja termina za polaganje. Obavezuju se svi sudovi i tuilatva da vre redovno dostavljanje mesenih i tromesenih 14. izvetaja u skladu sa ranijim uputstvima Ministarstva pravosua i uprave, Vrhovnog suda i Republikog javnog tuilatva. Zaduuju se prisutni pravosudni funkcioneri da u sledeem periodu boljim 15. informisanjem medija i javnosti doprinese veoj armaciji pravosudnih organa. Posebno se istie teak materijalni poloaj svih pravosudnih organa kao i ustanova za 16. izdravanje kazni. Opti zakljuak je da se sastanci ovakvog nivoa treba da odravaju uz prisustvo 17. nosilaca i rukovodilaca najviih pravosudnih organa RSK jedan put u dva meseca 247 radi koordinacije, saradnje izmeu organa, usklaivanja sudske prakse i reavanja svih nastalih problema u razmatranom periodu. Ministar: ua Vojin, [v.r.] DOSTAVITI: 1. Skuptini RSK 2. Vladi RSK 3. Vrhovnom sudu 4. Republikom javnom tuilatvu 5. Okrunim sudovima (Knin, Glina, B. Manastir, Pakrac) 6. Republikom sudu za prekraje 7. Okrunim javnim tuilatvima (Knin, Beli Manastir i Glina) 8. Ustanove za izdravanje kazni (Knin, Beli Manastir i Glina) 9. Arhiva ovde Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 104-17 101 1992., listopad 12. Brusnik Slubena biljeka Odjeljenja milicije Brusnik o sigurnosnoj situaciji u selima Krike i Gornja umetlica REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE ODJELJENJE MILICIJE BRUSNIK Broj: 08-05/5-2/02-83/92. Brusnik, 12. 10. 1992. S L U B E N A Z A B I LJ E K A Sastavljena gore navedenog dana u prostorijama odjeljenja milicije, u vezi sigurnosne situacije i procjene trenutnog stanja Trenutna situacije to se tie sigurnosti u mjestima Krike i Gornja umetlica nije dobra. Zadnjih nekoliko dogadjaja koji su se desili na relaciji Pakrac Slavonska Poega / ranjavanja policajaca, ubistvo u Dragoviu, otimanje vozila kod Braneaca/ doprinjeli su do toga da se u ovdanjem stanovnitvu pojavila bojazan da se neprijatelj ne bi poeo osveivati i ubacivati teroristike grupe. Ljudi negoduju zbog tih dogaaja, jer svi ti koji se bave takvim 248 radnjama nisu iz ova dva sela. Znai oni dou negdje sa Gavrinice naprave glupost, povlae se preko ova dva sela i odu dalje, a neprijatelj zna i misli da su to mjetani Kriaka i Gornje umetlice. U vezi toga bilo bi potrebno da se obavijesti svi u komandi na ovome terenu, te da se ovakvi sluajevi sprijee iz bezbjedonosnih razloga. Izvidnice dojavljuju da je primjeena vea koncentracija Hrvatske policije na putu Pakrac Slavonska Poega, a put za civilni promet do daljnjeg je zatvoren. Slubena zabiljeka se dostavlja radi znanja o trenutnoj bezbjedonosnoj situaciji na ovome terenu i da se u vezi naprijed navedenog poduzmu odredjene mjere. Ovl. slubeno lice: Golubovi Branimir Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 19. 102 1992., listopad 12. Benkovac Krivina prijava s izvjeem o postupanju SJB Benkovac okrunom javnom tuitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivkovi iz Dobropoljaca REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutranjih poslova Sekretarijat za unutranje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 203/92. Datum 12.10.1992. godine OKRUNOM JAVNOM TUIOCU KNI N Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se KRIVINA PRIJAVA protiv nepoznatog uinioca krivinog djela ubistva iz l. 47.. st. 2. KZ-a RSK (kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a) na tetu Ivkovi Ivana i tefanije ( prezime i ime, odnosno naziv oteenog ) boravite-sjedite u Benkovcu iz Dobropoljaca broj _____ opina Benkovac 249 O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava se slijedee: Dana 01.10.1992. godine u vremenu od 16,30 do 17,00 asova u mjesto Dobropoljci, optina Benkovac, od strane nepoznatih izvrilaca izvreno je ubistvo branog para Ivkovi Ivana zv. Toma, roenog 1935. i njegove supruge Ivkovi Stevanije, roene Mrkela, roena 1940. godine. Dana 02.10.1992. godine u 11,30 sati deurna sluba SJB Benkovac obavjetena je da je pronaen le Ivkovi Ivana, nakon ega je na licu mjesta iziao istrani sudac Optinskog suda Benkovac Drai Milica koja je sastavila zapisnik o uviaju, uviajna ekipa SJB Benkovac, lijenik Doma zdravlja Dr. Jovo Jurkovi, Cupa Jelena koja je izvrila pregled leeva. Na navedene okolnosti obavljeno je vie informativnih razgovora o emu su sastavljene slubene zabiljeke koje se dostavljaju u prilogu. Na licu mjesta pored lea Ivkovi Ivana pronaeno je est puanih ahura, cal. 7,62 mm koje su izuzete za potrebe eventualnog vjetaenja. Krim. tehniar je fotograsao oba lica mjesta o emu je napravio fotoelaborat. Poduzimamo neophodne operativno-tehnike mjere i radnje u cilju pronalaska izvrioca, a o svim korisnim saznanjima blagovremeno emo vas obavjestiti. NAELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] Prilog: Zapisnik o uviaju Fotoelaborat Slubene zabiljeke (16) 308 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 103 1992., listopad 12. Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog poinitelja zbog miniranja kue Dragana Dimlia iz Provia REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutranjih poslova Sekretarijat za unutranje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 209/92. Datum 12.10.1992. godine 308 Prilozi, osim fotoelaborata, uvaju se u HMDCDR-u. 250 OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU BENKOVAC Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se KRIVINA PRIJAVA protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. st. ( kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, 1. KZ-a Republike Srpske Krajine stava i take KZ-a)
na tetu Dimli Dragana pok. Mate ( prezime i ime, odnosno naziv oteenog ) boravite-sjedite u Proviu ulica broj _____ opina O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava se slijedee: Dana 05.10.1992. godine oko 19,30 sati od srane nepoznatog izvrioca izvreno je krivino djelo protiv opte opasnosti na nain to je nepoznati izvrilac podmetnuo eksplozivnu napravu nepoznate marke na obiteljsku kuu vl. Dimli Dragana pok. Mate iz Provia, te je ovom prilikom dolo do ruenja kue. Na lice mjesta izili su radnici SJB Benkovac koji su izvrili uviaj, te je sainjen zapisnik, koji vam u prilogu dostavljamo. Lice mjesta je fotograsano, koji vam fotoelaborat u prilogu dostavljamo. Obavili smo informativni razgovor sa Dimli Blaom o emu je sainjena slubena zabiljeka koju vam u prilogu dostavljamo. Do sada poduzetim mjerama i radnjama nismo doli do korisnih saznanja o izvriocu navedenog krivinog djela. O svim korisnim saznanjima na vrijeme emo vas obavjestiti. NAELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] Prilog: Spisi. 309 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 309 Zapisnik o uviaju i slubenu biljeku SJB Benkovac o navedenom sluaju prireivai su izostavili jer ne pojanjavaju sluaj. 251 104 1992., listopad 13. Knin Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 13.10.1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Dakula Veljko, Boani Boko, Marti Mile, panovi Stojan, Arbutina Neboja, Rastovi David, Eimovi Duan, Gaea Rade, Peuraa Vojin, Veselinovi Sergej, Starevi Duan, Petkovi Sretko. Sjednici na poziv prisustvuju: Marjanovi Pavao, Jankovi Zdravko, Mandini Neboja, Vitas Jovo, Bezbradica Radovan. Sjednica je poela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Informacija o aktivnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1. Aktivnosti i zadaci novoosnovanog Dravnog komiteta RSK za saradnju sa 2. UNPROFOR-om, Problematika zapadne Slavonije, 3. Davanje saglasnosti na postavljenje svetenika za obavljanje svetenikih dunosti u 4. vojnim jedinicama RSK, Odobravanje sredstava za odravanje regionalnog vodovoda, 5. Odobravanje sredstava za nabavku nafte iz inostranstva, 6. Donoenje odluke o planu mree zdravstvenih ustanova, 7. Problematika informisanja, 8. Visina naknada porodinih invalidnina poginulih i ranjenih, 9. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet, 10. Razno. 11. Taka 1. Informaciju sa sastanka odranog 12.09. u Slunju na kojem se raspravljalo o transformaciji ministarstva obrane, MUP-a i TO podnio je predsjednik Zdravko Zeevi. O zakljucima sa pomenutog sastanka govorili su i ministri Marti i panovi. Iznijeto je da je formirana milicija koja je zaduena da radi na transformaciji. U okviru ove take raspravljalo se o 252 najnovijim razgovorima koji se vode u Zagrebu izmeu SRJ i RH. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Prihvata se informacija sa sastanka u Slunju, te se podrava transformacija ministarstva 1. obrane, MUP-a i TO u jedinstvenu formaciju. Komisija u sastavu: Mr Zdravko Zeevi, Mile Marti, Stojan panovi, Borislav uki, Mile Novakovi, Torbica Milan i Cvjetianin, 310 treba da vri transformaciju. Predsjednik Vlade e na sjednicama Vlade podnositi izvjetaje o toku transformacije. Zaduuje se predsjednik Vlade da u razgovorima sa lanovima Vlade Milom Martiem, 2. Davidom Rastoviem i Bokom Boaniem nastoji rijeiti problem koji postoji izmeu njih. Prihvata se saoptenje za javnost povodom razgovora SR Jugoslavije u RH. Saoptenje 3. ini sastavni dio ovog zapisnika. 311 U okviru ove take dnevnog reda raspravljalo se o funkcionisanju pravnog sistema. Kroz raspravu je dolo do oprenih miljenja te nakon ega je ministar Marti iznio da podnosi ostavku na mjesto ministra Unutranjih poslova, te da e traiti da ga se na iduoj sjednici Skuptine RSK razrijei dunosti. Ministar panovi je rekao da isto tako trai razrjeenje od dunosti ministra obrane te da se zahtjeva hitan saziv Skuptine RSK na kojoj se treba raspraviti o podnesenoj ostavci. Taka 2. O aktivnostima i zadacima Dravnog komiteta RSK sa saradnju sa UNPROFOR-om govorio je sekretar Vlade Duan Starevi. Radi to operativnijeg djelovanja Dravnog komiteta potrebno je da se centar veze u optini Knin da na raspolaganje komitetu. Donesen je Z A K LJ U A K Predsjednik Vlade koji je ujedno i predsjednik Dravnog komiteta treba obaviti razgovor sa predsjednikom optine i Izvrnog vijea optine Knin kako bi se postigao sporazum o koritenju optinskog centra veze za rad Dravnog komiteta. Zakljuci o deurstvima lanova Dravnog komiteta doneseni na proloj sjednici Vlade kao i redovne sjednice Dravnog komiteta ponedjeljkom u 17 sati jo jednom su podrani i naglaeno je da ih se treba pridravati. Donesen je zakljuak da se informacija o radu i formiranju Dravnog komiteta poalje svim optinama tj. lokalnim vlastima koji obavljaju razgovore sa UNPROFOR-om a sa ciljem da lokalne vlasti obavezno kontaktiraju sa Dravnim komitetom. Ministar panovi je obavjestio prisutne da je za petak zakazan sastanak sa generalom Morijonom 312 te da je potrebno da Dravni komitet pripremi platformu svog nastupa na sastanku. Na razgovoru e se razmatrati slijedee teme: situacija u ruiastoj zoni, trenutna situacija oko demilitarizacije, brana Perua, aerodrom Zemunik, Masleniki most te ostala pitanja. Donesen je zakljuak da se formira Operativni tab 310 Milo, zapovjednik PJM Korenica. 311 Priopenje za javnost nije pronaeno uz zapisnik. 312 Philippe Morillon, francuski general u UNPROFOR-u. 253 Dravnog komiteta sa zadatkom praenja aktivnosti i deurstva od 24 sata. Operativni tab sa svakodnevnim informacijama mora obavjetavati Dravni komitet, a komitet e o svom radu redovno obavjetavati Vladu RSK. Taka 3. Odgaa se za iduu sjednicu Vlade. Taka 4. U raspravi o taki 4 dnevnog reda donesen je slijedei Z A K LJ U A K Daje se suglasnost na postavljanje svetenika za obavljanje svetenikih dunosti u vojnim jedinicama RSK. Zaduuje se Dalmatinska eparhija da postavi svetenika, a Vlada preuzima na sebe nanciranje istog. Taka 5. Nakon podnesene informacije o problemima rada vodovoda Obrovac te predoene specikacije sredstava za sanaciju crpne stanice i cjevovoda i ostalih trokova potrebnih za obavljanje djelatnosti snabdjevanja vodom donesena je slijedea O D L U K A Odobravaju se sredstva predoena u specikaciji trokova za odravanje vodovoda Obrovac. Taka 6. Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je O D L U K A Odobravaju se sredstva za nabavku nafte iz inostranstva. Zaduuje se ministarstvo trgovine, energetike, nancija, te guverner Narodne banke da realiziraju navedenu odluku. Taka 7. Informaciju o planu mrea zdravstvenih ustanova podnio je sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan. Nakon rasprave donesena je uz jedan glas protiv O D L U K A Prihvata se odluka o planu mrea zdravstvenih ustanova na podruju RSK. Taka 8. U okviru razmatranja problematike informisanja doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Formiraju se informativni punktovi na podruju Republike Srpske Krajine. Punktovi 1. e biti organizirani na ulazu u podruje Republike a za realizaciju ove odluke zaduuje se ministarstvo informisanja, ministarstvo saobraaja i veza te ministarstvo trgovine i turizma. Odobrava se radiju Zapadne Slavonije sredstva za line dohotke u visini od 40.000 2. dinara, i to u vidu jednokratne pomoi za pet zaposlenih radnika. 254 Odobrava se RTV RSK sredstva za isplatu linih dohodaka radnika na odailjaima 3. elavac i Pljeevica u iznosu od 1.608.978 dinara lini dohodak radnika u radio Korenici u iznosu od 400.451 din. Sredstva za radove u studiju televizije RTV RSK u ukupnom iznosu od 1.887.490 dinara. Sredstva za neophodni namjetaj i ureenje u srpskom radio Vukovaru u iznosu od 4. 450.000 dinara. Imenuje se Jovan Mirkovi novinar iz Novske za savjetnika ministra za informisanje RSK. Imenovani e obavljati poslove glavnog i odgovornog urednika informativnog biltena o praenje strane tampe. Taka 9. Ministar panovi je ukazao na veoma teko materijalno stanje porodica poginulih boraca te ranjenih invalida iz ovog rata. Zatraio je da se na Vlati hitno utvrdi akontacioni iznos naknade porodine invalidnine. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesene su slijedee O D L U K E Utvruje se akontacioni iznos naknada porodine invalidnine porodici poginulih 1. boraca u visini od 1,5 (jednaipol prosjene plate tekueg mjeseca). Utvruje se da svi radnici koji se nanciraju iz Budeta RSK izdvajaju 5% od mjesenog 2. linog dohotka za pomo porodicama poginulih i ranjenim borcima ovog rata. Zaduuje se ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja da pripremi za jednu od 3. narednih sjednica predlog neophodnih odluka iz djelokruga svog ministarstva a vezano za pomo porodicama poginulih boraca te borcima invalidima iz ovog rata. Taka 10. Ministar Peuraa je upoznao lanove Vlade sa problemima u radu ministarstva. Obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno izvriti izmjene i dopune zakona o porezima na promet te je zatraio da se na iduoj sjednici Skuptine RSK predloi da Vlada moe donositi uredbe sa zakonskom snagom. Guverner Narodne Banke se takoer zaloio za isto te je nakon rasprave donesena O D L U K A Prihvata se predlog izmjena i dopuna zakona o porezu na promet. U Zakon je potrebno ugraditi lan u kojem e se predvidjeti da zbog narednih potreba spreavanja i otklanjanja poremeaja na tritu Vlada RSK svojim aktom poveava stope poreza na promet proizvoda i usluga ili ih ukida. Taka 11. a) Ministar zike kulture i sporta Davir Rastovi podnio je informaciju o odvijanju fudbalskog prvenstva na podruju RSK, nastupima fudbalskih reprezentacija regije te Krajine. Iznio je probleme vezane za prevoz fudbalera na utakmice te ukazao da je potrebno problem prevoza rjeiti na adekvatan nain. Zaloio se za mogunost nabavke jednog autobusa po mogunosti iz ratnog plijena na koji bi se nain dugorono rjeio ovaj problem. Takoer je iznio koje trokove imaju klubovi kod odigravanja utakmica. Nakon rasprave doneseni su slijedei 255 Z A K LJ U C I Prihvaa se informacija ministra za sport i ziku kulturu. Podrava se inicijativa za nabavku autobusa za prevoz fudbalske reprezentacije Krajine, te se zaduuje ministarstvo za sport za rjeenje istog. Trokove za fudbalske utakmice e snositi Vlada a prema dinamici koju treba razraditi ministarstvo. b) Ministar Peuraa je upoznao Vladu o dinamici osiguranja sredstava za elektroprivredu Krajine te je nakon rasprave donesena O D L U K A Elektroprivreda Krajine treba poeti otplaivati dodjeljeni joj kredit 6 mjeseci nakon zavretka sistema elektrikacije Krajine. Nakon zavretka rada po dnevnom redu lanovi Vlade su razmatrali probleme o neredovnoj distribuciji slubenih glasnika RSK te je donesen Z A K LJ U A K Zaduuje se ministarstvo pravosua da hitno rijei i iznae mogunost tampanja Slubenog glasnika na podruju RSK. Zaduuje se ministarstvo pravosua da razradi primjenu take 3. Zakona o teritorijalnoj organizaciji srpske krajine i lokalnoj upravi. Sjednica je zavrila sa radom u 17,00 asova. PREDSJEDNIK Mr Zdravko Zeevi Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4 105 1992., listopad 13. Knin Odluka Vlade RSK o davanju na koritenje opreme zrane luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-394/92. Knin, 13. 10. 1992. god. Vlada RSK na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.) na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6.10.1992. godine u Kninu donijela je O D L U K U 256 Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac iz Benkovca da preuzme na koritenje 1. sa Aerodroma Zemunik slijedeu opremu: 1. Ograda oko sportskog igralita 2. Dva hangara-montana-ovalna 3. Viljukar od 1.230 kg. potisne snage 4. Kiosk 5. Agregat motor MAN 6. Traktor 533 2 kom 7. Cisterna od 6.000 1 8. Kancelarijski namjetaj 9. Maina za kucanje 2 kom. 10. Koevi za koarku 2 kom. 11. Branke za rukomet 2 kom. 12. Maina za rezanje kupusa, 13. Vage raznih veliina, 14. Maina za rezanje salame, 15. Kontejner za smjetaj radnika, alata i dr. 16. poreti pei za loenje na kruta goriva. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. 2. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi, [v.r.] Dostaviti: Poljoprivredna zadruga Benkovac, M.P. 1. 313 G TO, 2. Arhiva ovdje. 3. Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 106 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA 313 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 257 KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/72-92 Knin, 13.10.1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: BULI TOMICA, ro. 1929, od oca ime i majke Marije, BULI IME, ro. 1949, BULI BRANKO BULI STOJAN, ro. 1953. BULI ANTE, ro. 1960. KAMBER MARIJA, ro. 1954. UPAN DINKA s adresom stanovanja Korlat Benkovac. Svi za odlazak u Zadar. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 314 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 107 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Jeevia radi odlaska u Split REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/97-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E 314 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 258 Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: BOINOVI LUKA, ro. 1924. od oca Mije i majke Ane BOINOVI IVAN, ro. 1947. BOINOVI MIJO, ro. 1949. BOINOVI BOO, ro. 1959. s adresom stanovanja u selu Jeevi Vrlika. Svi za odlazak u Split radi pridruenja porodici. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 108 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medvie radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/81-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: PILIPOVI ILIJA, ro. 1940, od oca Jandrije i majke Lucije PILIPOVI LUCIJA, ro. 1908. PILIPOVI KATA, ro. 1935. PILIPOVI IVAN, ro. 1971. PILIPOVI MILE, ro. 1979. s adresom stanovanja u Medvii. Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] 259 M.P. 315 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 109 1992., listopad 13. [Knin] Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/83-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: MARII MARIJA, ro. 1934. od oca Pavla i majke Ane MARII MILE, ro. 1927. MARII DRAGAN, ro. 1964. MARII IVAN, ro. 1966. s adresom stanovanja u Zatonu. Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 316 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 315 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 316 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 260 110 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u ibenik REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/84-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: AVLINA BRANKO, ro. 1957. od oca Nike i majke Kaje AVLINA ANA, ro. 1964. AVLINA BRANKA, ro. 1988. s adresom stanovanja u Oklaju, Marasovine 48. Svi za odlazak u Vodice ibenik. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 317 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 111 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u Opatiju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA 317 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 261 KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/87-92 Knin, 13. 10. 1992. godine tel. 74-407 O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: BUKOVAC NADA, ro. 1957, od oca Luke i majke Mare BUKOVAC ZORAN, ro. 1981. BUKOVAC MARIO, ro. 1985. s adresom stanovanja u Korenici, Branka Ognjenovia 4. Svi za odlazak u Opatiju radi pridruenja porodici. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 112 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/68-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: MITROVI LUKA, ro. 1911. od oca Ivana i majke Anelije MITROVI JEKA, ro. 1914. MITROVI LUKA (ZORKO), ro. 1951. MITROVI MARIJA, ro. 1953. MITROVI ANELA, ro. 1977. 262 MITROVI SONJA, ro. 1981. MITROVI GROZDA, ro. 1989. s adresom stanovanja u Zelengradu Obrovac. Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 318 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 113 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Graaca radi odlaska u Zagreb REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/115-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: HERCEG JOSIP, ro. 1937, od oca Vjekoslava i majke Franciske TODOR TATJANA, ro. 1961. HERCEG AKLINA, ro. 1975. HERCEG LAURA, ro. 1976. HERCEG IVAN, ro. 1941. s adresom stanovanja Obrovaka bb Graac. Svi za odlazak u Zagreb. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] 318 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 263 M.P. 319 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 114 1992., listopad 13. Benkovac Zamolba Parohije benkovake tabu TO Benkovac za dodjelu pogonskog goriva SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA BENKOVAKA BR. 19. 13. oktobra 1992. U BENKOVCU TABU TERITORIJALNE ODBRANE B E N KO V A C ast nam je obratiti se cijenjenom naslovu za sledee: Mi Srpsko-Pravoslavni svetenici sa teritorije optine Benkovac, obraamo se Vama za pomo. Naime, idemo na sahrane u sva optinska sela, koja su dosta udaljena od Benkovca, inimo parastose naim poginulim borcima, koji svoje ivote poloie za svoju zemlju, veru i naciju. Da bi mogli to raditi i dalje obraamo se Vama da nam dodijelite izvesnu koliinu benzina. Znamo da su nae kolege iz kninske optine dobijali po trideset litara. Mi smo poslednji puta dobili u poetku meseca septembra dvadeset litara i posle nikako. Ako za tenkove treba goriva, mi emo svetenici peice da idemo stalno, ali ako mogu dobiti drugi, a mi ne onda nije u redu. Obraamo se Vama Gospodo i brao, da ne zaboravite na Vae svetenike, i mi smo ljudi kao i ostali i ne traimo nita vie od ostalih. Ima nas ukupno osmorica svetenika na teritoriji optine Benkovac. U nadi povoljnog reenja ove nae skromne molbe bratski Vas pozdravljamo. Paroh benkovaki: proton. Petar Jovanovi Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 39., kut. 2. 319 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 264 115 1992., listopad 14. Donji agli Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom otuenja graevinskog materijala u vlasnitvu prognanog Hrvata MANDI MILUTIN AGLI 14. 10. 1992. god. IZJAVA KOMANDIRU O.M. LIPIK TEI TEE Sastavljena 14.10.1992. god. u prostorijama O.M. Lipik povodom odvoenja rezane grae iz dvorita Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmaraju pripadnici O.M. Lipik (agli). Ja Mandi Milutin odvezao sam grau iz dvorita Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmara O.M. agli. Poto nisam znao da e ispasti problem toliki oko te grae odvezao sam je jer mi je trebala za popravak svinjca. Da sam znao da e ispasti tolikih problema ne bih ih htio odvesti. Poto sam ih odvezao na svoju ruku i sa komandirom nisam dogovorio. Evo piem ovu izjavu o svojem propustu i greci koju sam napravio. Grau sam odvezao za svoju potrebu i nisam je htio prodati ve sam je htio iskoristiti za svinjac. Grae je bilo oko 1 1/2 3 (kubik i pol) u toj grai je bilo mjeane: lipove, rastove, jelove. Sva graa je bila stajala u taglju Mate Kopa koji je utekao na ustaku stranu a ja sada moram da odgovaram zbog nje. IZJAVU PODNIO: Mandi Milutin, [v.r.] Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1. 116 1992., listopad 15. Knin Pismo Milana Martia, ministra unutarnjih poslova RSK, Zapovjednitvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drni 265 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KABINET MINISTRA Broj: 08/4-10-72-122 Knin, 15.10.1992. godine Nasilni ulazak pripadnika hrvatske nacionalnosti na teritorij RSK. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDI SEKTORA JUG KNIN I pored poznatih stavova Zajednike komisije (Republika Srpska Krajina UNPROFOR PMEZ Republika Hrvatska) po pitanju izbjeglica hrvatske vlasti vre pritisak na svoje stanovnitvo za nasilni ulazak na teritoriju Republike Srpske Krajine. U reonu sela Uneia hrvatske vlasti organizuju pripreme za nasilni ulazak u Drni (sektor Jug), preko snaga UNPROFOR-a i pograninih odelenja milicije RSK. Nasilni ulazak planiraju realizovati 15.10.1992. godine. Molimo da se sprei nasilni ulazak stanovnitva hrvatske nacionalnosti iz razloga to nisu stvoreni uslovi za povratak izbjeglica, niti je potkomisija za izbjeglice donijela adekvatne stavove po ovim pitanjima. S potovanjem! MINISTAR Milan Marti, [v.r.] M.P. 320 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20. , kut. 2. 117 1992., listopad 16. Benkovac Slubena biljeka Stanice javne bezbjednosti Benkovac povodom miniranja kue Bosiljke Lonar iz Kule Atlagia REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC Broj: 08-01-2-KU-210/92. Datum: 16. 10. 1992. 320 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda posebnih jedinica milicije, Knin. 266 SLUBENA ZABILJEKA Lonar Bosiljka ki pok. Jovana, ena Mate, rodjena 30.01.1945. godine u Meare SO ibenik, sada nastanjena u Kuli Atlagi SO Benkovac, domaica, je dana 10.10.1992. godine u Kuli Atlagi, a povodom miniranja njene kue, dala slijedee obavjetenje: Moj mu Mate je otiao u Zadar jo prole 1991. godine negdje u sedmom mjesecu. Kod kue smo ostali moja svekrva stara 83 godine i ja. Dana 4/5.10.1992. godine oko 01,15 sati bila sam u sobi prizemlja moje kue u Kuli Atlagi kada sam ula da netko hoda po prostorijama kata kue koji nije bio izraen. Tada sam iz straha, jer sam pretpostavljala da e se neto desiti, pobjegla kroz prozor iz sobe i izala iz dvorita. Nakon nekog vremena sam ula eksploziju i vidjela da mi je minirana kua. U to vrijeme svekrva nije bila u kui nego je spavala kod komija. Ovaj sluaj nisam odmah prijavila jer sam se bojala i bila sam uznemirena i uplaena sa ovim to se desilo. Ja ne znam tko bi to mogao uiniti niti zbog ega bi to netko uinio. Jo mogu izjaviti da mi je u potkrovlju kue bila penica, kukuruz, krompir i ostala zimnica tako da sam ostala bez iega. U vezi ovog dogaaja nemam vie nita izjaviti. Zabiljeku sastavio: Petar Pupovac, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 118 1992., listopad 16. Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoruanjem REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE M.P. 321 OBLASNO VIJEE Na osnovu lana 23. stava 1. toka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i lana 2. stava 1. toka 3. Odluke o organizaciji i nainu rada Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vijee na sjednici odranoj 16.10.1992. godine donijelo je ovaj Z A K LJ U A K 1. Razmatrajui politiko-bezbedonosnu situaciju na podruju Srpske oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije je ocijenilo da radnici ministarstva 321 Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, ur. br. 04-5-527/92., 17. 11. 1992., Knin. 267 unutranjih poslova na podruju ove oblasti nisu uvijek u mogunosti da u potpunosti u skladu sa Zakonom o unutranjim poslovima Republike Srpske Krajine obavljaju dunosti i ovlatenja zbog loe i nedovoljne opremljenosti materijalno-tehnikim sredstvima i opremom, linom i tehnikom, koja je potrebna za rad organa unutranjih poslova, stoga Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije z a h t i j e v a : a) da Ministarstvo unutranjih poslova i Vlada Republike Srpske Krajine zbog specinosti podruja Zapadne Slavonije (nalazimo se zasigurno na najteem dijelu Republike Srpske Krajine) hitno poduzme mjere da se pripadnici Ministarstva unutranjih poslova na podruju Srpske oblasti Zapadne Slavonije obezbijede kvalitetnom i propisanom linom opremom (uniformama i oznakama), materijalno tehnikim sredstvima (vozilima i drugim sredstvima za kontrolu saobraaja, kontejnerima koje je neophodno postaviti na cestovnim saobraajnicama u cilju permanentne prisutnosti na tim saobraajnicama opremom za vrenje poslove bezbednosti na vodenim putevima, vatreno oruje kratke cijevi propisano Vensovim planom, gumene palice i druga materijalno tehnika sredstva neophodna za rad organa unutranjih poslova). b) Dosadanji uslovi rada su neodrivi, rezultati rada ostvaruju se vanrednim zalaganjem, pa se u cilju zadravanja kvalitetnijeg kadrovskog potencijala moraju ekasno rijeiti zahtjevi pod takom 1.a) ovog Zakljuka. OBLASNO VIJEE Broj: 02-01-444/92. PREDSJEDNIK Okuani, 16. 10. 1992. OBLASNOG VIJEA: Veljko Dakula, [v.r.] M.P. 322 DOSTAVITI: 1. Vlada Republike S.K. 2. Ministarstvo unutranjih poslova RSK 3. Pomonik ministra unutranjih poslova Krsta arkovi, Pakrac 4. Sekretar Oblasnog SUPA Pakrac Vaso Ostroluanin 5. Arhiva Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 119 1992., listopad 20. Knin Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 322 Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadne Slavonije, Oblasno vijee, Okuani. 268 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 20. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Mile Marti, Svetozar Vini, David Rastovi, dr Mladen, Hadi, Neboja Arbutina, ua Vojin, Duan Aimovi, ore Bjegovi, Sergej Veselinovi, Rade Gaea, Vojin Peuraa, Mitar Brnovi, Milan Kneevi i Sretko Petkovi Sjednici na poziv prisustvuju: Veljko Korolija, Pavao Marjanovi, Neboja Mandini, Radovan Majski, Zdravko Jankovi, Bezbradica Radovan, Branko Tomaevi. Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Verikacija zapisnika sa 28., 29., 30. i 32. sjednice Vlade, 1. Donoenje odluke o prihvaanju sporazuma o platnom prometu izmeu RSK i RS, 2. Razmatranje problematike Zapadne Slavonije, 3. Revizija odluke o plaanju poreza na promet nafte i naftnih derivata donesene od 4. Upravnog odbora NIK-a, Razmatranje privredne i ekonomske problematike Drnia, 5. Predlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija, 6. Donoenje odluke o visini naknade za izdavanje i produenje uvjerenja o zdravstvenom 7. stanju ivotinja, Donoenje odluke o visini naknade za izvrene veterinarske sanitarne preglede ivotinja, 8. proizvoda, sirovina i otpadaka ivotinjskog porijekla u proizvodnji i prometu, Informacija iz resora prosvjete, 9. Informacija i zauzimanje stavova o izmjetanju avijacije iz Banja Luke, 10. Informacija o formiranju ekonomskog savjeta na nivou ministarstva za ekonomske 11. odnose, privredni razvoj i industriju, Podnoenje informacije o odranom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija, 12. Razmatranje obezbeenja uslova za rad javnog pravobranioca te izbor zamjenika javnog 13. pravobranioca, Osnivanje Republikog zavoda za zatitu spomenika kulture, 14. Imenovanje glavnog Republikog inspektora za graevinarstvo, 15. Razmatranje problematike TVIK Knin, 16. Informacija o problemima snabdjevanja zdravstvenih ustanova energentima sa 17. predlogom mjera, Razno. 18. 269 Taka 1. Zapisnik sa 32. sjednice Vlade komentirao je ministar Peuraa Vojin nakon ega je utvrena slijedea P R I M J E D B A U zakljuku take 1. dnevnog reda treba stajati potrebno je dogovoriti razgovor sa predstavnicima Vlade Republike Srbije na kojoj e se raspraviti pitanje iz oblasti nansija. Na pregovore ispred Vlade RSK trebaju ii predsjednik Vlade, predsjednik Republike, predsjednik Skuptine, Ministar nansija te guverner Narodne banke Krajine. Navedena primjedba unijet e se u zapisnik od 13.10. o.g. kao ispravka i sainjavat e njegov sastavni dio. Taka 10. Zbog vanosti problematike iz take 10. dnevnog reda prilo se raspravi na poetku sjednice Vlade. Ministar unutranjih poslova Milan Marti iznio je kakve probleme i posledice za Krajinu mogu nastati izmjetanjem avijacije iz Banja Luke dogovorene na sastanku u enevi od predstavnika Srpskog naroda iz Bosne. Ministar Rastovi je istakao da takva Karadieva 323
odluka ima dublje politike pozadine. U raspravu se ukljuio i Neboja Mandini istakavi da takvu odluku mora donijeti Republika Srpska i da je njihova odluka vana. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Upuuje se pismo Skuptini Republike Srpske vezano za izmjetanje avijacije iz Banja Luke. Pismo je proitao ministar Eimovi i predstavlja sastavni dio zapisnika. 324 Dravni komitet RSK za saradnju sa UNPROFOR-om treba napraviti saoptenje koje je potrebno uputiti Savjetu bezbjednosti, Butrosu Galiju, Satiu Nambijaru, Komandi sektora Sever i Jug, Stalnim lanovima saveta bezbednosti, Vladi SRJ i Vladi RS, pismo predstavlja sastavni dio zapisnika. U okviru ove take dnevnog reda raspravljano je i o kritinom stanju na koridoru kod Brkog te je donesena O D L U K A Odobrava se angairanje jedinica MUP-a RSK za specijalne namjene na proirenju koridora. Takoer je raspravljano o najnovijem napadu na Korenicu sa podruja Cazinske krajine. Kroz raspravu je izraeno ogorenje zbog tih dogaanja te je donesena slijedea O D L U K A S obzirom na agresiju iz Cazinske krajine prema Republici Srpskoj Krajini do daljnjeg se zabranjuje svaki prijelaz preko Republike Srpske Krajine humanitarnim koridorima iz Republike Hrvatske na Cazinsko-Bihako podruje. Nakon stvaranja pretpostavke za ponovno uspostavljanje kopnenog koridora nadleni organi RSK vrit e kontrolu robe i lica u koridoru. Preletanje aviona i helikoptera iz RH za Cazinsku krajinu smatra se neprijateljskim inom. Saoptenje sainjava sastavni dio zapisnika. 325
323 Radovan, predsjednik Republike Srpske. 324 Prilog nije pronaen uz zapisnik. 325 Priopenje nije pronaeno uz zapisnik. 270 Taka 2. Ministar Peuraa je upoznao lanove Vlade sa aktivnostima na sastanku u Banja Luci odranom 22.09.92. a vezano za provoenje protokola sa Republikom Srpskom. 326
Upoznao je sa formiranjem radne grupe za provoenje protokola koja e sainiti platni sporazum. Potrebno je sa strane Vlade RSK formirati radnu grupu iz dva razloga: da se pregleda i izdenira platni sporazum te da se izdenira zajedniki odnos prema SRJ. U raspravi je uestvovao Veljko Korolija, koji je iznio sutinu platnog sporazuma te Pavao Marjanovi koji je ukazao da je potrebno utvrditi kontigent roba koje trebaju imati prioritet u nanciranju Budeta RSK. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Na sastanku u Banja Luci koji se treba odrati sutra potrebno je usuglasiti tekst platnog sporazuma izmeu RSK i RS a potom da nai predstavnici mogu potpisati. Narodna banka RSK e 600 hiljada DM iz trezora Narodne banke angairati za nabavku nafte iz uvoza. Zaduuje se ministarstvo trgovine, ministarstvo nansija i Narodna banka da u suradnji sa NIK-om nabave naftu. Zaduuje se Narodna banka RSK da vri otkup deviza od graana 10% nie od crnog trita. Taka 4. U raspravi po ovoj taki dnevnog reda sudjelovalo je vie ministara te je istaknuto da je potrebno raspored naftnih derivata vericirati na Vladi i da se hitno napravi analiza odluke. Direktor Carina Tomaevi Branko je u svojoj raspravi istakao da je potrebno da NIK napravi uvozno izvozne deklaracije kako bi se mogla vriti kontrola uvoza i izvoza nafte. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Zaduuje se Uprava carina da u propisanom carinskom postupku vri kontrolu izvoza sirove nafte na preradu SRJ, a koja se proizvodi na podruju RSK, kao i kontrolu uvoza naftnih derivata koji se dobijaju ovom preradom. Donosi se Uredba o formiranju prodajnih cijena naftnih derivata na podruju Republike Srpske Krajine. Uredba je sastavni dio zapisnika. Taka 5. Nakon izloenog presjeka stanja privrednih subjekata na podruju optine Drni doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Prihvaa se informacija o privrednoj i ekonomskoj problematici Drnia. Zaduuju se resorna ministarstva da u suradnji sa predstavnicima izvrnih savjeta optine Drni rade na oivljavanju privrednog ivota na podruju optine Drni. Osnovna materijalna sredstva nezakonito prisvojena sa podruja optine Drni u toku 1991. i 1992. godine potrebno je povratiti, a MUP RSK treba pruiti podrku privrednim subjektima koji budu traili svoja osnovna materijalna sredstva. 326 Vidi: Dok. br. 87. 271 Taka 6. Javni pravobranilac RSK Radovan Majski je obrazloio predlog. Nakon ega je donesena slijedea O D L U K A Utvruje se prijedlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija prema iznesenom prijedlogu koji je u prilogu. Taka 7. Ministar poljoprivrede je obrazloio odluku nakon ega je donesena slijedea O D L U K A Donosi se odluka o visini naknade za izdavanje i produenje uvjerenja o zdravstvenom stanju ivotinja. Taka 8. Ministar poljoprivrede Mitar Brnovi obrazloio je razloge za donoenje ovakve odluke nakon ega je donesena O D L U K A Utvruje se visina naknade za izvrene veterinarsko-sanitarne preglede ivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ivotinjskog porijekla u proizvodnji i prometu. Taka 9. Ministar prosvjete Milan Kneevi podnio je informaciju iz resora ministarstva. Istakao je potrebu prioritetnog snabdjevanja kola gorivom. Sergej Veselinovi je obrazloio razloge zbog kojih je potrebno uvesti vjeronauke u osnovne i srednje kole. Ministar Kneevi je istakao da je mogue vjeronauku organizirati od 1 do 4 razreda osnovne kole od drugog polugodita kao obavezan predmet a za ostale razrede da u ovom trenutku se to teko moe organizirati zbog utvrene satnice posebno u srednjoj koli, te zbog nerjeenih kadrovskih i materijalnih problema. Ministar Veselinovi je istakao da je u dogovoru sa srpskom pravoslavnom crkvom utanaeno da e crkva obezbediti kadrove, udbenike i materijalna sredstva za organiziranje vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama kao obavezan predmet. Ministar Kneevi se pored toga zaloio za svoj napred izvedeni predlog i iznio da se u srednje kole i ostale razrede osnovne o uvoenju vjeronauka moe raspravljati tek od idue kolske godine. Nakon rasprave po ovoj taki dnevnog reda donesene su slijedee O D L U K E Uvodi se vjeronauka kao obavezan kolski predmet u osnovne i srednje kole na 1. podruju Republike Srpske Krajine. Vjeronauku je potrebno organizirati odmah. Utvruje se prioritetno snabdjevanje gorivom kola, te mogunost preorijentacije kola 2. koje to mogu na grijanje krutim gorivom. Odobrava se ministarstvu prosvjete da izvri prijem prosvjetnih inspektora za opti 3. razvoj u oblastima na podruju RSK. Taka 11. Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju podnio je informaciju o aktivnostima koje poduzima u formiranju ministarstva. Iznio je smjernice kojima e se rukovoditi u uspostavljanju rada ministarstva. Takoer je govorio o unutranjoj organizaciji 272 rada ministarstva. U ministarstvu e po iznesenom predlogu biti formiran ekonomski savjet sa sjeditem u Petrinji dok e ostalo ministarstvo biti smjeteno u Kninu. Nakon rasprave doneseni su slijedei Z A K LJ U C I U ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju formira se ekonomski savjet od 12 lanova sa sjeditem u Petrinji. Usvaja se prijedlog za 8 lanova ekonomskog savjeta, dok e ostala 4 lana ekonomskog savjeta biti predloena na jednoj od iduih sjednica. Taka 12. Ministar pravosua ua Vojin podnio je informaciju o odranom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija u Glini. Govorio je o problemima prehrane u zatvoru te o potrebi renoviranja zatvora u Staroj Gradici. Nakon rasprave usvojeni su slijedei Z A K LJ U C I Vlada e priznati fakture za nabavljenu robu te e se na taj nain nancirati prehrana 1. u zatvorima. Potrebno je dostaviti visinu materijalnih trokova vjetaenja da bi ih Vlada podmirila. 2. Prihvaaju se predraunski trokovi u visini od oko 33.000 DM za renoviranje objekta 3. zatvora u Staroj Gradici. Taka 13. Ovu taku je obrazloio javni pravobranioc RSK Radovan Majski nakon ega je donesena slijedea O D L U K A Naelno se prihvataju trokovi za rad javnog pravobranilatva. Prihvata se predlog zamjenika javnog pravobranioca. Taka 14. Ministar Sergej Veselinovi obrazloio je razloge za osnivanje zavoda. Nakon ega je donesena slijedea O D L U K A Osniva se Republiki zavod za zatitu spomenika kulture. Taka 15. Ministar za graevinarstvo Rade Gaea obrazloio je predlog imenovanja glavnog republikog inspektora za graevinarstvo. Nakon rasprave donesena je slijedea O D L U K A Taka 16. Neboja Mandini je iznio da se u TVIK-u susreu sa problemom nerjeenog pravnog statusa radnika koji su sada rasporeeni u jedinice TO i MUP-a. Iznio je da Vlada mora zauzeti stav kako bi se rijeio navedeni problem. Takoer je govorio o subvencioniranju razlika za sve pripadnike mobilisane u ratu koji su radili u TVIK-u. Iznio je i zahtjev za dodjelu dijela opreme iz kasarne Trbounje za TVIK. Nakon provedene rasprave o iznesenim problemima doneseni su slijedei 273 Z A K LJ U C I Pravni status radnika rasporeen u jedinice TO i MUP-a treba rijeiti na nivou cijele Republike na nain da svi radnici koji imaju ugovor sa MUP-om u odreenom roku trajanja trebaju sa matinim rmama sklopiti sporazum da se po proteku ugovornog odnosa mogu vratiti u matinu rmu. Subvencioniranje radnika u platama za pripadnike mobilisane u radu rijeit e se na nivou RSK. Daje se na koritenje oprema iz kasarne Trbounje TVIK-u po priloenoj specikaciji. Taka 17. Sekretar ministarstva za zdravlje podnio je informaciju o problemima u snabdjevanju zdravstvenih ustanova energentima te predloio mjere. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji donesen je slijedei Z A K LJ U A K U cilju nesmetanog i blagovremenog snabdjevanja zdravstvenih ustanova RSK neophodnim koliinama i vrstama goriva potrebnog za koritenje sanitetskih vozila i zagrijavanja prostorija objekata zdravstva, zdravstvenim ustanovama RSK utvruje se i osigurava prioritetan tretman u snabdjevanju potrebnim koliinama goriva iz dravnih rezervi drugih izvora. U koritenju ovako utvrenih prioritetnih prava zdravstvo ima isti status i tretman kao i organi unutranjih poslova i odbrane. Za realizaciju ove odluke zaduuje se ministarstvo za trgovinu i turizam koje ima obavezu da urgentno pristupi obezbeenju zdravstvenih ustanova potrebnim koliinama goriva prema popisu zdravstvenih ustanova i specikaciji potreba koje e sainiti ministarstvo za zdravlje. Taka 3. Zbog sloenosti problematike raspravi po ovoj taki dnevnog reda prilo se poslije rasprave o ostalim takama. Sjednici su tada pristupili i predstavnici vlasti iz Zapadne Slavonije. U burnoj raspravi koja se vodila po ovoj taki dnevnog reda govorilo se o situaciji u Zapadnoj Slavoniji u pogledu povratka izbjeglica u podruja koja se nalaze u zoni pod zatitom UN, a koja sada kontrolie Hrvatska vlast. Uz naglasak na sloenost ovog problema istaknuta je elja ljudi za povratak ali i neizvjesnost takvog ina u svakom pogledu. Pojedini lanovi Vlade izrazili su nevjericu u mogunost povratka izbjeglog stanovnitva smatrajui da je to jo jedna podvala Hrvatske strane. Nakon rasprave po ovoj taki dnevnog reda doneseni su slijedei Z A K LJ U C I Volja izbjeglog stanovnitva da se vrati u svoje krajeve se mora potovati te se preporuuje da ljudi pod zatitom UNPROFOR-a obiu svoja imanja i sami donesu odluku o povratku. Vlada RSK ne moe tim ljudima garantovati sigurnost kada preu liniju razdvajanja niti u ovom trenutku moe osigurati znaajniju materijalnu pomo za popravak poruenih kua. Odobravaju se sredstva za sanaciju mosta izmeu Stare i Bosanske Gradike prema priloenom trokovniku. Poslije rasprave po dnevnom redu razmatran je ukupan iznos raznih rauna koji su do sada napravljeni na troak Vlade a nisu potpisani ni podmireni. Nakon rasprave donesen je slijedei 274 Z A K LJ U A K Potrebno je podmiriti sve raune prema predoenom i priloenoj specikaciji. Sva ministarstva u budue moraju voditi evidenciju i ovjeravati raune koji se naprave u okviru rada ministarstava. Ministar Peuraa je podnio informaciju o nabavljenim automobilima Jugo Koral 55, za potrebe rada Vlade i ministarstava, nakon ega je izvren raspored nabavljenih automobila na slijedei nain: Republika uprava prihoda za potrebe rada nancijske policije 7 automobila, Republika trina inspekcija 4 automobila, Srpska demokratska stranka 1 automobil, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju 1 automobil, Ministarstvo nansija 1 automobil, Ministarstvo graevinarstva 1 automobil. Sjednica je zavrila sa radom u 21 as. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 120 1992., listopad 20. Knin Pismo Vlade RSK Skuptini i Vladi Republike Srpske povodom inicijative Radovana Karadia za premjetaj borbenih zrakoplova iz zranih luka u Republici Srpskoj u zrane luke u SR Jugoslaviji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-5-412/92. Knin, 20. oktobar 1992. god. SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE VLADI REPUBLIKE SRPSKE Potovana brao! Uvaeni poslanici narodne Skuptine i lanovi Vlade! Inicijativa doktora Radovana Karadia, predsjednika Predsjednitva Republike Srpske o izmjetaju borbenih vojnih aviona s aerodroma u Republici Srpskoj na aerodrome u Saveznoj Republici Jugoslaviji duboko je uznemirila i zabrinula srpski narod i sve graane 275 Republike Srpske Krajine. I samo prisustvo aviona na aerodromima u Republici Srpskoj itekako je pozitivno djelovalo, u psiholokom smislu, na srpski narod obiju srpskih drava istina ziki odjeljenih, ali duhovno sraslih i bliskih. Vjerujemo da djelite nae miljenje da nikada srpskom narodu bez obzira gdje ivio nije bilo tee, nego u ovim sudbonosnim momentima, a upravo u tim situacijama on je bio najjai i najpostojaniji. Nadamo se da e tako da bude, i ovoga puta, i da e Skuptina Republike Srpske biti na nivou zadatka, kao i bezbroj puta do sada, te da e pokazati dovoljno sluha, politike mudrosti, ali i dostojanstva i odlunosti i donijeti najoptimalnije rjeenje. I ovoga puta istiemo da potujemo i uvaavamo gospodina Radovana Karadia i rezultate njegove, vae i sveukupne nae borbe za samostalnost srpskog naroda i njegovu dravotvornost. Istovremeno, apelujemo na vas da inicijativu o izmjetaju aviona unekoliko modikujete, te u okviru vaih ovlatenja donesete odluku da se borbeni avioni s aerodroma Republike Srpske nigdje ne izmjetaju, ve da se do daljnjega obustave borbeni letovi i avioni stave pod neposrednu kontrolu Mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija. Ujedno vas najiskrenije molimo da pogreno ne protumaite ovo nae pismeno obraanje jer mislimo da ono proizlazi iz duha i slova nedavno potpisanog protokola o saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zeevi, [v.r.] M.P. 327 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 121 1992., listopad 20. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6 osoba iz sela Velui u Split preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/163-92 Knin, 20. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E 327 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 276 Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: BUHA MILE, ro. 1946. p. Ivana BUHA ANA, ro. 1947. BUHA IVICA, ro. 1976. BUHA MIRO, ro. 1978. BUHA SILVIJA, ro. 1979. BUHA LUCA, ro. 1909. s adresom stanovanja Velui SO Drni. Svi za odlazak u Split. K O M I S I J A gl. inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 328 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 122 1992., listopad 20. Graac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Graac SUP-u Korenica o obavljenom oevidu nakon ubojstva Petra Nikia iz iroke Kule REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UP-e KORENICA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAAC Broj: 08-02-01/2-KU-75/92. Graac, 20. 10. 1992. god. MUP-a KNIN SUP-a KORENICA Odjelu za oper. poslove javne bezb. Dana 18/19.10.1992. god. po nepoznatom poiniocu u svojoj kui lien je ivota: Niki Petar sin Mile, roen 28.04.1948. god. u Gospiu, stalno nastanjen u Teslingradu, iroka Kula kbr. 175. Dana 19.10.1992. god. izvren je uviaj na licu mjesta kojem prisustvuju, ekipa za uviaj SJB-i Graac, istrani sudac OJT-a Knin Kresovi uro i doktor iz Teslingrada Maodu 328 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 277 Branko. Tijelo ubijenog je pronaeno u ljetnoj kuhinji u leeem poloaju sa vie modrica a oko vrata je pronaen dvoilni kabel od radija. Na zahtjev istranog sudca potrebno je izvriti obdukciju lea iz razloga to nije poznat uzrok smrti, ne zna se poinilac a imenovani je po nacionalnosti hrvat, isto e biti uinjeno naredni dan. O svim naknadno provedenim radnjama kao i saznanjima bit e te pravovremeno obavijeteni po N A E L N I K: a M.P. 329 Drago Veselinovi [.., v.r] 330 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 123 1992., listopad 20. [Knin] Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izraava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga podruja U N P R O F O R S e k t o r J u g Civilni Poslovi 20. oktobar 1992. Cijenjeni gospodine, Izraavam vam svoju zabrinutost i elim privui vau panju u vezi velikog broja ozbiljnih sluajeva ukljuujui ubistva i zaplaivanja ljudi, razaranje kua i imovine u Sektoru Jug. Ti incidenti su se poveali na zabrinjavajui nivo naroito u optini Benkovac. Ukljuujui period od dva mjeseca zabeleili smo eskalaciju paljenja praznih kua, ubistva i ozbiljne napade na ljude. Takve kriminalne akcije su dobile novi zaokret gdje su ivoti bili izgubljeni. U selu Korlat, na primjer, 02.10.1992. iki Soka je bila ubijena eksplozivom koji je unitio njenu kuu. 331 05.10.1992. dva druga ovjeka su ubijeni na isti nain u Dobropoljcima. Hrvatski brani par Ivkovi Ivan i Stefanija, su bili brutalno ubijeni na veer 01.10.1992., 332
dok je Ivkovi Mirko bio ubijen septembra 10. 1992. U zadnja dva mjeseca razaranje 329 Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Graac. 330 Potpis neitak. 331 Vidi: dok. br. 72. 332 Isto. 102. 278 katolikih crkvi je takoe bilo zabeleeno. Molimo vas da pribeleite da su to samo nekoliko primjera rastueg trenda neodgovornih i kriminalnih aktivnosti u Sektoru. Primili smo informaciju da je [u] Drni[u], major gos. Subota 333 dao ovlatenja za zauzimanje kua i premjetanje imovine iz kua. To je bespravno i suprotno Vensovom Planu i Rezoluciji Savjeta Bezbednosti 779 koji predvia da svi raseljeni ljudi imaju pravo da se vrate u miru svojim kuama. Bilo bi cijenjeno ako biste preduzeli akcije da se zaustave takve bespravne aktivnosti. Pozvat ete se na zadnji izvjetaj Generalnog Sekretara 28.09.1992. da je zabeleeno krenje zakona i reda u Sektoru Jug. Produenje takvog ponaanja nee nam dopustiti alternativu nego da se izvjesti Generalni sekretar i da se privue panja i akcija svjetske zajednice i ozbiljno vas upozoravam da uinite sve ta je u vaoj moi da se uspostavi zakon i red, u svrsi da se osigura sigurnost meu ljudima i zatite ivoti i imovine svakog na toj teritoriji. Va vjerni, Victor Andreev Koordinator Civilnih Poslova Sektor Jug Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 353. 124 1992., listopad 22. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 5 osoba iz sela Lakovica u ibenik preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/206-92 Knin, 22. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica: SILOV PETAR, ro. 27.11.1932. od oca Ante i majke Marije, SILOV TONA, ro. 13.11.1946., 333 Vjerojatno Veljko Subota, predsjednik Skuptine optine Drni. 279 SILOV ANTE, ro. 01.03.1975., SILOV ZORKA, ro. 03.06.1976., SILOV NIKOLA, ro. 05.01.1979. s adresom stanovanja Lakovica. Svi za odlazak u ibenik. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 334 Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 20., kut. 37. 125 1992., listopad 22. Vukovar Dnevno izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, kraama automobila, te sumnjivim radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i Dalju SUP Vukovar depea broj: 08-06-02/1-37/98/92. ifrirano dx Vukovar, 22. 10. 1992. godine MUP Knin Predmet: Dnevni izvetaj za dan 21/22. 10. 1992. godine U protekla 24 asa na podruju SUP-a Vukovaru prijavljena je jedna provala u privatnu kuu po nepoznatom poinitelju, a nakon izvrenog uviaja utvreno je da nije nita odneseno. Trivi Borivoje iz Vukovara koji ima rmu za otkup otpadnog materijala prijavio je da mu je nepoznati poinitelj iz otvorenog skladinog prostora otuio veu koliinu starih radijatora. Nepoznati poinitelj izvrio je krau automobila Golf reg. oznake SM 130-921, na tetu PP Delta id, kojim automobilom je upravljao Ili Radivoj iz ida, a parkirao ga u Vukovaru u ul. Kidrievoj. U Petrovoj Slatini Kurja Rosa izvrila je samoubistvo iz pitolja svoga sina koji je pripadnik pogranine milicije. Sledi izvetaj nadlenom tuilatvu. U Sotinu se dogodila saobraajna nezgoda u kojoj su uestvovali Radeka Branislav koji je upravljao autobusom reg. oznaka BG 211-59, vl. DP Saobraaj Vukovar i Pali Savo, 334 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 280 koji je upravljao teretnim automobilom reg. oznake VU 223-86. Povreenih lica nema a materijalna teta ceni se na oko 100.000 dinara. Prema dobivenim informacijama od podrunih stanica milicije, dana 18.10.1992. godine pripadnici UNPROFOR-a doveli su nekoliko ena na katoliko groblje u Antin gdje je primeeno da te ene fotograu masovnu grobnicu u kojoj su sahranjeni pripadnici ZNG-a poginuli u ratnim sukobima na tom podruju, te da su tu grobnicu obeleili na nain to su u zemlju zaboli jedan kolac. Istog dana pripadnici UNPROFOR-a takoer su doveli nekoliko ena, meu kojima i jednu crnkinju, na okako groblje u Dalju, gde su primeeni da obilaze masovnu grobnicu. S e k r e t a r Lazi Dragan Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 596. 126 1992., listopad 22. Vukovar Molba predsjednika Odbora za obiljeavanje godinjice okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu poalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji radi uruenja medalja oslobodilaca Vukovara ODBOR ZA OBELEAVANJE GODINJICE OSLOBOENJA V U K O V A R A Vukovar, 22. 10. 1992. god. MESNIM ZAJEDNICAMA OPTINE V U K O V A R s v i m a Potovana gospodo, Dana 18.11.1992. godine obeleit e se godinjica osloboenja Vukovara i tom prigodom emo se setiti nae poginule brae i odati im poast i veitu zahvalnost, a porodicama poginulih uruiti medalje OSLOBODILACA VUKOVARA. Da bi svim poginulim to posmrtno priznanje dodelili potrebni su nam odreeni podaci i to: 1. ime i prezime i oevo ime, 2. datum i mesto roenja, 3. sadanja adresa porodice poginulog borca i 4. datum i mesto pogibije i kako je poginuo. 281 Molimo vas da u spiskove poginulih stavite istinske borce srpskog naroda, Srbe koji su poginuli kao borci. Ispred Odbora za proslavu VUKOVAR-GODINA POSLE, zaduen je ratni komandant Negoslavakog bataljona Kresovi Jovica pa mu stoga izaite u susret i pomozite u njegovom radu. Spiskove poginulih boraca dostavite u Odelenje Ministarstva odbrane RSK optine Vukovar najkasnije do 30.10.1992. godine. Sa verom u Boga i Otadbinu, PREDSEDNIK ODBORA ZA OBELEAVANJE GODINJICE OSLOBOENJA VUKOVARA M.P. 335 Milorad dr. Vii [ v.r.] nije bilo poginulih te nije ni dostavljen spisak a/a 29.10. 1992. 336
Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. 127 1992., listopad 23. Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o ubojstvu pripadnika PJM Okuani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozarake brigade iz Prijedora REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI BROJ: 0805/12131/192. OKUANI, 23. 10. 1992. MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N PREDMET: IZVJETAJ ZA DAN 22/23.10.1992. G. U VREMENU OD 0707 ASOVA. 1. KRIVINA DJELA: 335 Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Odeljenje Vukovar, Knin. 336 Dopisano rukom. 282 DANA 22.10.1992. GODINE U 0,10 ASOVA U MJESTU JAPAGA SO PAKRAC IZVRENO JE UBISTVO MALINI BOGDANA, PRIPADNIKA POSEBNE JEDINICE MILICIJE, GRANINI BATALJON OD STRANE VUKOVI DMITRA, PRIPADNIKA 5. KOZARAKE BRIGADE IZ PRIJEDORA. UBISTVO JE IZVRENO IZ DO SADA NEUTVRENIH RAZLOGA I MOTIVA NA NAIN TO JE VUKOVI IZ PITOLJA ISPALIO JEDAN METAK U PRAVCU MALINIA I POGODIO GA U PREDJELU GLAVE NAKON EGA JE NASTUPILA SMRT. UVIAJ IZVREN, PITOLJ IZUZET I DAT NA VJETAENJE, A PROTIV VUJKOVI DMITRA PODNESENA KRIVINA PRIJAVA NAKON EGA JE ISTI SPROVEDEN U ISTRANI ZATVOR GLINA. 2. PREKRAJNE PRIJAVE PODNESENA PREKRAJNA PRIJAVA PROTIV JAKOTI SRETE IZ OVCA ZBOG NARUAVANJA JAVNOG REDA I MIRA U MJESTU VRBOVLJANI, OKUANI. 3. UNPROFOR STANJE REDOVNO I NEMA POSEBNIH PROBLEMA. POMONIK MINISTRA ARKOVI KRSTA PREDAO RONEVI 23.10.1992. U SATI = 13,25 PRIMIO = VDUKIC OKOK ZZ 337 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4150. 128 [1992., listopad 24.] [Petrinja] Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zloinima protiv preostalih Hrvata na glinskom podruju P r i j e p i s NIGBAT /1100/OPS GRADONAELNIKU OPTINE GLINA PREDMET: PRIJETNJA IVOTIMA HRVATA UNUTAR GLINSKE OPTINE Ovim dopisom Vam elimo skrenuti panju na konstantnu prijetnju ivotima i imovini 1. nekih hrvatskih graana unutar ove optine i da Vas informiramo da UNPROFOR, posebno NIGBAT, nije zadovoljan tim postupkom. 337 U izvorniku nejasno. 283 Posebno su primjeeni pripadnici Milicije i civili Srbi koji idu u selo Joevica da bi 2. nasilno skidali i unitavali okvire vrata/prozore i krali ili odnosili imovinu tih nevinih Hrvata. NIGBAT zahtjeva da se taj postupak odmah prekine. Oekujemo da e gradonaelnik 3. Gline koji je zaduen za te Hrvate intervenirati i pobrinuti se da se to prekine. Da bi izbjegli svaku nepoeljnu situaciju, NIGBAT snano preporuuje da se svim 4. graanima prui jednak tretman u ime humanosti. Naim patrolama e biti nareeno da ozbiljno postupe sa svakim primjeenim 5. pripadnikom Milicije ako Vi ne moete sami vladati situacijom. Molimo Vas potvrdite primitak poruke. 6. 338 B YAKUBU Major u ime komandanta Ovjera prijepisa [, v.r.] 339 M.P. 340 Prijepis, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306. 129 1992., listopad 26. Okuani Obavijest SUP-a Okuani MUP-u RSK o poduzetim radnjama za sprjeavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI BROJ: 08-05/1-260/1-92 OKUANI, 26. 10. 1992. MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N 338 Odgovor vidi u: Dok. br. 339 Potpis neitak. 340 Okrugli peat: RSK, SO Glina, Glina. 284 PREDMET: AUTO-PUT, OBAVJEST DOSTAVLJA SE.- OBAVJETAVAMO VAS DA SU POD MANIFESTACIJOM OTVARANJA AUTO-PUTA NA PROSTORU SRPSKE OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA IZ PRAVCA BEOGRADA I ZAGREBA DOLI NOVINARI IZ SRBIJE, HRVATSKE I DRUGIH DRAVA EVROPE. KAKO VLADA RSK NIJE DONIJELA ODLUKU O OTVARANJU AUTO-PUTA O ISTOM SMO OBAVJESTILI PREDSTAVNIKE U.N. DA NEEMO DOZVOLITI PROLAZ KROZ OBLAST JER ZA TO NISU STVORENI UVJETI. ISTOVREMENO SMO OBAVJETENI DA E PREDSTAVNICI U.N. AKO BUDE TREBALO UPOTREBITI SILU ALI DA E AUTO- PUT BITI OTVOREN. POTO SMO PRIMJETILI KONCENTRISANJE SNAGA U.N. NA ULAZIMA SA OBE STRANE AUTO-PUTA MI SMO ZAPREILI AUTO-PUT I U POTPUNOSTI GA ZATVORILI. NAKON ODLUKE DA IDEMO U SUKOB SA U.N. I DA NEEMO DOZVOLITI OTVARANJE AUTO-PUTA, NAMA U POMO DOAO JE OKUANSKI NAROD TE SE NA ULAZIMA OKUPILO VEI BROJ NARODA. UVIDJEVI NAU ODLUKU PREDSTAVNICI [ ] 341
NASILNOG UVOENJA NOVINARA U NA PROSTOR TAKO DA NIJE DOLO DO INCIDENTA. DOGAAJ SE ZBIO U VREMENU OD 10,00 DO 15,37 ASOVA, KADA SU SE NOVINARI UDALJILI U PRAVCU BEOGRADA ODNOSNO ZAGREBA. POMONIK MINISTRA KRSTA ARKOVI PREDAO_ _ _ _ _ _ _ _ Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 15. 130 1992., listopad 26. Glina Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov dopis o ugroavanju ivota i imovine preostalih Hrvata na podruju Gline
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPTINA OPTINE GLINA P r e d s j e d n i k Broj: 01-1766/2 Glina, 26. 10. 1992. godine UNPROFOR SEKTOR SJEVER NIGERIJSKI BATALJON G L I N A n/r gospodina B YAKUBU, major 341 U izvorniku nedostaje dio reenice. 285 PREDMET: Prijetnja ivotima Hrvata unutar Glinske optine Ovim potvrdjujem primitak dopisa Vaa oznaka NIGBAT /1100/OPS, od 24.10.1992. godine. Vjerujem da ste jedan primjerak Vaeg dopisa dostavili i Stanici milicije Glina jer su oni ti koji trebaju obezbjediti javni red i mir, odnosno imovinsku, pravnu i svaku drugu sigurnost svih graana na podruju Optine Glina, pa tako i graana hrvatske nacionalnosti. Dakle, jedino oni svojom brzom intervencijom, odnosno svojim radom, mogu sprijeiti sve nezakonite radnje na podruju optine Glina. U potpunosti se slaem sa Vama da svi graani Republike Srpske Krajine moraju imati jednak tretman jer je to odreeno lanom 12. Ustava Republike Srpske Krajine, dakle ne samo u ime humanosti. Na kraju Vas elim obavijestiti da u Va dopis proslijediti Ministarstvu unutranjih poslova RSK, Sekretarijatu za unutranje poslove Glina, Stanici milicije Glina, te Okrunom javnom tuilatvu Glina. Ovim putem Vam dostavljam: 1. Ustav Republike Srpske Krajine, 2. Zakljuak sa sastanka odranog 24.09.1992. godine, 3. Saoptenje Izvrnog savjeta Skuptine optine Glina, 4. Zakljuak Izvrnog savjeta Skuptine optine Glina od 12. i 16.10.1992. godine. P r e d s j e d n i k: Ljubomir Madarac, dipl.ing.geod., [v.r.] M.P. 342 DOSTAVITI: 1. Vlada RSK Ministarstvo za unutranje poslove Knin 2. Sekretarijat za unutranje poslove Glina n/r gosp. ure Ljiljka 3. Stanica milicije Glina n/r gosp. Milana Preradovia 4. Okruno javno tuilatvo Glina n/r gosp. ure Ivkovia Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306. 342 Okrugli peat: RSK, SO Glina, Glina. 286 131 1992., listopad 27. Knin Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 27. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Boko Boani, Veljko Dakula, Milan Kneevi, Mitar Brnovi, Rade Gaea, Savan Grabundija, Duan Eimovi, ore Bjegovi, Stojan panovi, David Rastovi, Neboja Arbutina, Vojin ua, dr Mladen Hadi, Jovo Vitas, Neboja Pavkovi i Sretko Petkovi. Sjednici na poziv prisustvuju: Branko Marjanovi, Zdravko Jankovi i uro Dedi. Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na Republiku 1. Srpska Krajina, Razmatranje zahtjeva za poveanje penzija, 2. Razmatranje informacije iz djelokruga rada ministarstva trgovine i turizma, 3. Davanje saglasnosti na izradu broure privrednog potencijala Republike Srpske 4. Krajine, Razmatranje zahtjeva za nanciranje Pedagoke akademije u Petrinji, te podnoenje 5. informacije o materijalnom poloaju kola u RSK, Razno, 6. a) Razmatranje zahtjeva za refundaciju sredstava za isplaenu jednokratnu naknadu, b) Donoenje odluke o kupovini automobila za potrebe ministarstva pravosua, c) Donoenje odluke o izmjetanju komande zonskog taba iz KPD Glina, d) Podnoenje informacije o imenovanjima i razreenjima, e) Podnoenje informacije o stanju radova na sanaciji oteenih elektroenergetskih objekata. Taka 1. Podpredsjednik Vlade Veljko Dakula u okviru prve take dnevnog reda podnio je informaciju o dogaajima na auto-putu kod Okuana. Ukazao je na neke nedopustive 287 postupke radnika milicije. 343 Inzistirao je na ouvanju autoriteta vlasti na podruju cijele Republike. Ministar Eimovi je upoznao Vladu sa svojim aktivnostima u dogaajima na auto-putu. Iznio je kratak pregled intervjua sa novinarima koji su bili na auto-putu te istakao potrebu da se odri konferencija za tampu sa stranim novinarima na podruju nae Republike. Ministar ua Vojin je ocjenio dogaaje na auto-putu kao nau politiku pobjedu budui da smo se oitovali kao predstavnici drave. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo jo nekoliko diskutanata donesen je slijedei Z A K LJ U A K Saoptenje za javnost treba izraditi radna grupa u sastavu Duan Eimovi, Zdravko Jankovi, Vojin ua i Boro Martinovi. Usvojeno saoptenje predstavlja sastavni dio zapisnika. 344 Boris Martinovi lan Zajednike komisije za saradnju sa UNPROFOR-om podnio je izvjetaj sa sastanka Zajednike komisije odrane u Topuskom, te je dao smjernice za budui rad Dravnog komiteta i Zajednike komisije sa naglaskom na temu na kojima treba inzistirati i buduim pregovorima. David Rastovi je rekao da se treba striktno pridravati Vensovog plana, u protivnom nam prijeti da nas proglase teritorijem na kojem ne funkcionie civilna vlast, a stave nas pod starateljstvo. Rekao je da Dravni komitet treba uputiti protest Komandi UNPROFOR-a u kojem im treba rei da je Krajina bila u Hrvatskoj onda kad je Hrvatska bila u Jugoslaviji, te da se snage UN ne dre Vensovog plana i prejudiciraju politiko rjeenje. Nakon rasprave o podnesenom izvjetaju Vlada je donijela Z A K LJ U A K 1. Prihvata se izvjetaj sa sastanka mjeovite komisije u Topuskom. Taka 2. Dr Mladen Hadi je obrazloio zahtjev penzionera RSK da im se povea penzija te borako invalidska zatita za 8 mjeseci u visini 100%. Nakon rasprave u kojoj su isticani razlozi za i protiv ovakvog poveanja donesen je Z A K LJ U A K Odluka o poveanju penzija se odgaa za narednu sjednicu Vlade. Taka 3. Pomonik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je lanove Vlade sa tekoama u snabdjevanju naftom i naftnim derivatima Republike Srpske Krajine. Poseban naglasak je stavio na problem snabdjevanja naftnim derivatima osnovnih ivotnih tokova u Republici kao to su javni saobraaj, jesenji poljoprivredni radovi, problem snabdjevanja kola i zdravstvenih ustanova derivatima za grijanje. Ministar Grabundija je upoznao Vladu svojom aktivnou i pokuajima da se nabave kritine koliine nafte. Rekao je da je potrebno angairati odreena devizna sredstva za nabavu nafte u inostranstvu. Jovo Vitas je ukazao i sa problemom uplate poreza na promet na nain predvien Zakonom, zahtjevom da nancijska policija RSK mora izvriti uvid u SDK. Rekao je da je potrebno u dogovoru sa nekom bankom poeti izdavati devizne bonove. Ministar Grabundija je dao informaciju o odreenim koliinama nafte koji su na putu prema Krajini. Rekao je da Vlada mora iz svojih sredstava osigurati sredstva za investicione 343 Vidi: Dok. br. 344 Priopenje za javnost nije pronaeno uz zapisnik. 288 radove na aktiviranju buotina, te da se takvi radovi ne bi trebali plaati naftom. Ovaj predlog je podran, a ministar Bjegovi je rekao da takve angamane treba zakljuiti sa 31.10., a od 1.11. da sva nafta proizvedena u NIK-u treba biti plasirana na podruje RSK. Nakon rasprave donesen je Z A K LJ U A K Iduoj sjednici Vlade treba obavezno prisustvovati Petar Golubovi direktor NIK-a i upoznati Vladu sa radom JP NIK. Taka 4. Ministar za industriju je obrazloio razloge zbog kojih se u ministarstvu prilo razmiljanjima o izradi jedne takve broure. Upoznao je sa planom sadraja i opremljenosti broure. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Daje se suglasnost na izradu broure privrednog potencijala RSK. Toka 5. Pomonik ministra za prosvjetu uro Dedi podnio je informaciju o poetku rada Pedagokog fakulteta u Petrinji. Rekao je da na fakultetu ima upisanih 150 studenata, a najvei interes je na katedri za srpski i engleski jezik. Iznio je podatke o broju od 49 zaposlenih osoba na fakultetu. Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je O D L U K A Prihvata se informacija o radu Pedagoke akademije u Petrinji. Taka 6. a) Ministar panovi je podnio informaciju o ovoj taki dnevnog reda nakon ega je zakljueno da e se na jednog od narednih sjednica raspraviti o ovoj taki dnevnog reda. U okviru ove take dnevnog reda raspravljalo se i o zahtjevima optina koje granie sa Cazinskom krajinom da se formira komisija za pregovore zbog rjeavanja problema koje imaju na granici i u pograninim naseljima. Nakon rasprave Vlada je donijela slijedeu O D L U K U Imenuje se komisija u sastavu: Milo ivkovi, Rade Gaea i Svetozar Vini. Zadatak komisije je da u pregovorima sa Cazinskom krajinom iznalazi rjeenja problema na granici i pograninom podruju. b) Ministar ua Vojin je iznio potrebe koje ima Ministarstvo pravosua i uprave za automobile, nakon ega je donesena O D L U K A Odobrava se kupnja 8 automobila za potrebe Ministarstva pravosua i uprave. c) Ministar ua je izloio potrebu izmjetanja Komande zonskog taba iz kruga KPD Glina. Nakon rasprave donesen je Z A K LJ U A K Ministar pravosua treba u suradnji sa predstavnicima optine Glina rjeiti izmjetanje komande, a ukoliko se ukae potreba na rjeenju treba pomoi i ministar panovi. U okviru 289 ove take dnevnog reda Ministar Mitar Brnovi je upoznao Vladu sa problemom smjetaja konja iz ergele Lipik koji su po izbijanju rata u Hrvatskoj iz ergele Lipik pretjerani u vojnu ustanovu Karaorevo gdje su privremeno smjeteni do iznalaenja trajnog rjeenja. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Konji iz ergele Lipik daju se na uzgoj i uvanje Belje Holding Poljoprivreda irine Beli Manastir, a do sticanja mogunosti trajnog vraanja u matinu ergelu Lipik. d) Predsjednik Vlade je obavjestio lanove Vlade da je pokrenuo inicijativu za razreenje ministra za zdravlje dr Duana Jovia koji zbog porodinih obaveza u poslednje vrijeme ne obavlja adekvatno svoju dunost. Predsjednik je rekao da e do postavljanja novog ministra poslove obavljati pomonici. Predsjednik je upoznao Vladu sa obavljenim konzultacijama za imenovanje ministra za inostrane poslove, kao i da je Predsjednik RSK Goran Hadi Ukazom razreio dunosti komandanta Glavnog taba TO RSK generala Milana Torbicu nakon podnesene neopozive ostavke, a na dunost komandanta Glavnog taba TO RSK Ukazom postavio Novakovi Jove Milu iz Vrginmosta. Takoer je upoznao Vladu da je Predsjednik Republike vanredno unapredio potpukovnika Novakovi Jove Milu u in general-majora. e) Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi podnio je informaciju o stanju radova na sanaciji oteenih objekata elektroprivrede i predloio je da se nerealizovani iznos sredstava datih kao avans realizuje, a da JP Elektroprivreda Krajine izvri pregled poslova i plan nastavka radova na sanaciji te ih podnese na iduoj sjednici Vlade, a to je jednoglasno usvojeno. Nakon zavretka rada sjednice po dnevnom redu direktor RTV RSK Branko Marjanovi obavjestio je Vladu o nelegalnom ulasku u slubene prostorije RTV RSK, novog direktora Srpskog radio Knina, koga je imenovala Skuptina optine Knin. Marjanovi je predloio da Vlada donese odluku kojom se radio Knin isputa iz sistema RTV RSK i prepusti Optini, a da se ogranii mogunost koritenja odailjaa, da se televizija formira na republikom nivou, a omladinski radio montira i uspostavi kao Krajinski radio, te da se preuzmu oni zaposleni koji to ele. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji i predlozima Vlada je donijela slijedei Z A K LJ U A K 1. Zaduuje se ministar informisanja dr Duan Eimovi i direktor RTV RSK Branko Marjanovi da razree ovaj problem, a da e Vlada konaan stav zauzeti na iduoj sjednici Vlade. Sjednica je zavrila sa radom u 16 asova. PREDSJEDNIK: MR Zdravko Zeevi Preslika, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 290 132 1992., listopad 27. Okuani Izvjee djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije oduzimanja imovine opljakane za vrijeme ratnih dogaanja na podruju opine Okuani SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC Okuani, 27. 10. 1992. godine I Z V E T A J sastavljen dana 27.10.1992. godine u Sekretarijatu unutranjih poslova Pakrac povodom postupanja po akciji RATNI PLIJEN u vremenskom periodu od 13-27.10.1992. godine na podruju optine Okuani. U navedenom vremenu od strane grupe radnika SUP-a Korenica i u suradnji sa ovlatenim radnicima SUP-a Okuani oduzeto je od lica iz sela Paklenica, Rajii, Borovac, Laevac, Donja i Gornja Varo, Mlaka, Uskoci te Stara Gradika vie stvari i predmeta koji potjeu od ratnog plijena i to slijedeih: Od Duli Mirka iz Paklenice oduzet je 1 poljoprivredni traktor potvrda 021, Od Zlatovi Nikole iz Rajia oduzeto je vozilo LADA NIVA 1600 potvrda 022, Od erman Dejana iz Gornjih Rajia oduzeta je traktorska prikolica za razgrtanje ubra potvrda 023, Od Stani Slobodana iz Laevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 024, Od Ljiljak Nikole iz Borovca oduzet je poljoprivredni traktor, dve traktorske prikolice za prevoz stoke, traktorska tanjiraa i traktorska prica potvrda 025, Od Mari Jovana iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor i bera kukuruza potvrda 026, Od Pavlovi Ante iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 027, Od Milainovi Milana iz Rajia oduzeta traktorska sijaica kukuruza potvrda 028, Od Vukojevi Ranka iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 030, Od Andri Branislava iz Laevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 031, Od Kljaji Duana iz Stare Gradike oduzeta je traktorska sijaica kukuruza, traktorska prica za pricanje usjeva, traktorska tanjiraa i zaprena kola preraena za traktor potvrda 032. Na koritenje i uvanje, zbog neispravnosti i nemogunosti transporta, ostavljene su slijedee stvari uz potvrde: Kod Kukavica Drage iz Mlake jedan motokultivator potvrda broj 1, Kod Kukavica Boe iz Mlake bicikl sa motorom potvrda broj 2, Kod Mitri Ljubie iz Mlake traktorski dijelovi, motor i getriba potvrda 3, Kod Simi Neboje iz Mlake traktorski plug potvrda 4, Kod Trivuni ede iz Mlake poljoprivredni traktor i bera kukuruza potvrda br. 5, Kod Turkanovi Idriza iz Mlake, zaprena kola, jedna kobila i motor za vozilo Zastava 101, potvrda br. 6, 291 Kod Toi Rajka iz Mlake poljoprivredni traktor potvrda 6/1, Kod Stambolija Branka iz Rajia vozilo Jugo 45 potvrda br. 7, Kod Zlatkovi Nikole iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda 9/1, Kod erman Dejana iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda br. 13, Kod Teanovi Spasoje iz Borovca, traktorska kabina potvrda br. 14, Kod Milainovi Nedeljka iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda 14/1, Kod Bosanac Petra iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda br. 15, Kod ali Tomislava iz Laevaca pe za centralno grijanje i traktorski plug potvrda broj 16, Kod Petrovi Ranka iz Borovca poljoprivredni traktor potvrda 17, Kod Vitas Bore iz Donjeg Varoa poljoprivredni traktor URSUS i poljoprivredni traktor Torpedo te 5 krava i jedno drebe potvrda broj 18, Kod Badar ure iz Donje Varoi, dva traktorska pluga, traktorska korpa, traktorska sijaica za kukuruz i traktorska tanjiraa potvrda br. 19, Kod Guski Borivoja iz Donje Varoi jedna zaprena kola, tri traktorske sijaice, dva traktorska pluga i traktorska tanjuraa potvrda br. 20, Kod Krajnovi Ivana iz Uskoka poljoprivredni traktor potvrda 21, Kod Basari Vasilija iz Stare Gradike poljoprivredni traktor potvrda 22, Kod PIK-a Okuani putniko vozilo Golf potvrda broj 23. Kod navedenih lica sredstva su ostavljena na uvanje i koritenje do daljnje odluke, dok e se u narednom periodu nastaviti sa radom na oduzimanju ratnog plijena u samom mjestu Okuani i okolnim selima o emu e naknadno biti napisan izvetaj. VOA GRUPE: Njegomir Duan
Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 133 1992., listopad 27. Okuani Molba Ljubie Ljubojevia iz Rijeke za prijem u Jedinicu za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P. 345 SEKRETARIJAT UNUTRANjIH POSLOVA PAKRAC Okuani, 27. 10. 1992. 345 Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur. br. 2494/92-I, primljen 27. 10. 1992. 292 M O L B A: Ja, Ljubojevi Ljubia od oca Milorada i majke Marije, ro. Zrni, roen sam 07. 06. 1969. godine u Rijeci, Optina Rijeka, sa zadnjim prebivalitem prije rata u Rijeci, po nacionalnosti Srbin, oenjen, podnosim molbu u vezi prijema u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac. Osnovno obrazovanje zavrio sam u N. Topoli, a srednji stupanj srednje kole stekao sam u Rijeci, ime sam stekao zanimanje ugostitelj. Po regulisanju vojne obaveze od 15.03.1988.-14.03.1989. godine u akovcu, zaposlio sam se u Rijeci, gdje sam radio kao konobar. Prije poetka oruanog ustanka dana 20.07.1991. godine, otiao sam dobrovoljno na Kninsku obuku, gdje sam proveo 21 dan i uspjeno sam je zavrio. U Gornjim Podgradcima sam bio od dana 10.08.1991. godine pomonik instruktora, za Kninsku obuku Krajinika. Poslije obuke otiao sam na oslobaanje Kostajnice. Nakon pada Hrvatske Kostajnice, otiao sam u Zap. Slavoniju, kao diverzant JNA VP 6372, gdje sam uestvovao u raznim akcijama, koje su bile veoma uspjene. 20.02.1992. godine preao sam u Jedinicu za posebne namene u Cagama, gdje sam obavljao dunost instruktora, te u sklopu Jedinice uestvovao u obrani borbenih poloaja u Trnavi. Po izbijanju oruanih sukoba u BiH, ukazala se potreba za obuenim ljudstvom, te sam dana 15.03.1992. godine preao u CSB 346 Banja Luka Jedinice za posebne namene, u sastavu u kojim sam uestvovao u borbenim akcijama do 31.08.1992. godine, tada je dolo do rasformiranja specijalnog odreda. Molim Vas da me primite u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac, jer imam elju da budem lan te Jedinice i smatram da bi svojim znanjem i iskustvom mogao doprinijeti boljoj organizaciji i borbenoj gotovosti te Jedinice. Zbog loih saobraajnih veza nisam u mogunosti da ee dolazim u Okuane, te Vas molim da me o rjeenju molbe obavjestite na adresu Marala Tita 60-C Bos. Gradika ili na telefon 813-032. Unapred se zahvaljujem. PODNOSILAC MOLBE: Ljubojevi Ljubia, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR- HMDCDR, 10., kut. 16. 134 1992., listopad 27. Knin Pismo Milana Babia, predsjednika SO Knin, episkopu dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Opine, u kojem predlae izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu 346 Centar Slube bezbjednosti. 293 SKUPTINA OPTINE KNIN PREDSJEDNIK Broj: 01-151/1-92. EPISKOPU DALMATINSKOM PREOSVEENOM G. LONGINU EPARHIJSKOM SAVJETU EPARHIJE DALMATINSKE IZVRNOM VIJEU SO KNIN SEKRETARIJATU ZA URBANIZAM SO KNIN ODBORNICIMA SO KNIN Potovani! Grad Knin, najvei srpski grad u Eparhiji dalmatinskoj i glavni grad Srpske Krajine, milou Boijom i dobrotom mitropolita dabrobosanskog visokopreosveenog gospodina Nikolaja, etvrtog dana po Pokrovu Presvete Bogorodice ove godine, postao je mjesto upravljanja Eparhijom dalmatinskom. Ovo nije prvi put da se u kninskom kraju nalazi sjedite episkopa dalmatinskog, ali ovo vrijeme odredilo je da su sadanja sjedita episkopa na obali postala nesigurna a najvei dio Eparhije dalmatinske i jeste na prostoru Srpske Krajine. Doekujui preosveenog gospodina Longina u ime grada i optine Knin obeali smo da emo grad Knin uiniti sigurnim sjeditem episkopa dalmatinskih, a to je i na dug prema svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svojim precima i srpskom rodu. Potovani! Slobodan sam da Vam predloim da u sreditu grada, kojeg omeuju poeci ulica Stefana Nemanje i Kneza Lazara, podignemo Saborni hram i posvetimo ga svetom srpskom ocu i vladaru sv. Simeonu Mirotoivom Stefanu Nemanji i uz njega eparhijski dvor na radost nau i naih potomaka. U Kninu, na sv. Petku 27. oktobra 1992. godine dr Milan Babi, [v.r.] M.P. 347 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 39., kut. 2. 135 1992., listopad 28. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u ibenik preko teritorija RSK 347 Okrugli peat: RSK, SO Knin, Knin. 294 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/236-92 Knin, 30. 10. 1992. godine O V L A T E NJ E Ovlauju se predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sljedea lica: PETROVI MARKO, ro. 04.06.1973. od oca Mile i majke Milke PETROVI MILENA, ro. 22.11.1975. PETROVI MARIJANA, ro. 22.01.1972. PETROVI MARIO, ro. 12.01.1977. PETROVI MILKA, ro. 07.04.1949. PETAR GUSI, ro. 17.01.1906. s adresom stanovanja Perui Gornji 72 Benkovac. Svi za odlazak u ibenik. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 348 Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 20., kut. 37. 136 1992., listopad 28. Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 4 osobe iz Knina u ibenik preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/221-92 Knin, 28. 10. 1992. godine tel. 63-794 348 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 295 O V L A T E NJ E Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica: GIRIN METOD, ro. 22.11.1920. GIRIN MARIJA, ro. 14.07.1925. BUKOROVI RADOJKA, ro. GIRIN 15.04.1949. BUKOROVI ANA, ro 28.11.1975. s adresom stanovanja D. Damjanovia 4 Knin. Svi za odlazak u ibenik radi pridruenja porodici i medicinskog tretmana. K O M I S I J A glavni inspektor mr. Kosta Novakovi, [v.r.] M.P. 349 Izvornik, strojopis, latinica HR HMDCDR, 20., kut. 37. 137 1992., listopad 29. Glina Obavijest predsjednika Skuptine RSK upuena nadlenim tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika Republike i poslanike u Skuptini RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Predsjednitvo skuptine M.P. 350 P-9/92. Glina, 29. 10. 1992. Republikoj izbornoj komisiji Vladi RSK Iskra Tanjug Srna U poslednje vrijeme kroz sredstva masovnih medija, a i meu irom javnou kolaju razne spekulacije o raspisivanju izbora za poslanike u Skuptini RSK i predsjednika RSK. 349 Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 350 Prijemni peat: neitko. 296 Kao osoba ovlatena lanom 3. Ustavnog zakona za sprovoenje ustava RSK a vezano za l. 73. stav 3. Ustava Republike duan sam da obavjestim javnost o slijedeim injenicama: 1. Skuptina Republike Srpska Krajina na svojoj sjednici odranoj dana 28/29. septembar 1992. odranom u Vukovaru donijela je sve potrebne zakone i odluke radi provoenja kompletnih izbora na nivou nae Republike. Nije donesen jedino zakon o izbornim jedinicama. 2. Na Skuptini u Vukovaru zakljueno je da Vlada u okvirnom roku od 15 dana, odnosno u to kraem moguem roku pripremi prijedlog tog zakona kojega bi prema l. 69. stav 3. Ustava mogla usvojiti i donijeti jedino Skuptina. Nakon konsultacija s pravnim strunjacima s podruja RSK ustanovio sam da izbori mogu biti raspisani kada precizno budu utvreni slijedei elementi: Kada se utvrdi tko sve ini birako tijelo, a to praktino znai kada se izvri popis svih punoljetnih osoba koji moraju imati dravljanstvo ove Republike; Kada se rijei status stanovnika Optina sa podruja Republike koji su iz razno raznih razloga izbjegli s teritorije Republike; Kada se razrijei pitanje izbjeglih osoba s podruja Zapadne Slavonije te izbjeglih osoba s podruja Cazinske Krajine, te sa podruja Republike Hrvatske, a koji ive na teritoriju Republike Srpske Krajine; Kada se precizno bude moglo utvrditi na koliki broj biraa se bira jedan poslanik, odnosno koliko biraa mora imati jedna ili vie izbornih jedinica; Kada se u skladu sa usvojenim Zakonom o radu politiki stranaka oformljene stranke registruju u Ministarstvu pravosua i uprave RSK kako bi se omoguila korektna predizborna kampanja svim zainteresiranim politikim strankama i pojedincima. 3. Svi navedeni elementi su neophodni da bi se izbori mogli kvalitetno provesti jer nam nije cilj da izbore provodimo samo radi toga da se zovu izbori, ve da pokaemo svim zainteresiranim stranim promatraima, a koji su ve najavili elju da provjere regularnost izbornog postupka, kako bi se moglo ustanoviti da li graani ove Republike mogu poloiti ovaj prvi pravi test iz demokracije. U svim ovim radnjama ne smije biti ni najmanjeg propusta upravo iz tog vanog razloga. 4. U poslednje vrijeme primjeeno je da pojedine vienije politike linosti u ime jo uvijek ne registrovani politiki stranaka vre odreene radnje koje bi trebale predstavljati predizobrnu kampanju. Ovo ocjenjujem kao pokuaj pritiska da se izbori raspiu po svaku cijenu bez obzira na mogue negativne posljedice po demokratski sistem ove Republike i daljnju politiku sudbinu njezinih graana. Stoga obavjetavam javnost da u izbore raspisati onda kada mi Republika izborna komisija bude dala nedvosmisleno do znanja da su svi preduslovi za provedbu izbora za poslanike i predsjednika Republike u cijelosti ispunjeni. To ne znai da pojedine Skuptine optina i njihovi predsjednici ne mogu raspisati lokalne izbore kada se za to steknu uslovi predvieni Zakonom. Kao predsednik Skuptine RSK duan sam o svim navedenim okolnostima obavijestiti i iru javnost s ciljem demantiranja insinuacija da se izbori ne raspisuju zbog toga to to ne eli aktuelna vlast. Radi se o obinom politikanskom podmetanju i od takvih spekulacija se najotrije ograujemo. 297 Predsjednik skuptine RSK Mile Paspalj, [v.r.] M.P. 351 Izvornik, strojopis, irilica Hrvatski informativni centar, A 298-103. 138 1992., listopad 29. Knin Odluka Vlade RSK kojom poziva sve graane u dijaspori da uplauju 100 njemakih maraka mjeseno kao pomo Republici Srpskoj Krajini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-459/92. Knin, 29. 10. 1992. god. Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici, odranoj dana 06. 10. 1992. 352 godine na zahtjev Srpskog humanitarnog drutva, Vlada RSK donosi O D L U K U Pozivaju se svi graani RSK organizirani u Srpsko humanitarno drutvo u dijaspori da 1. izdvajaju 100 DM svakog mjeseca kao pomo Republici Srpska Krajina. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. 2. PREDSJEDNIK VLADE: Mr Zdravko Zeevi, [v.r.] M.P. 353 Izvornik, strojopis, irilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 351 Okrugli peat: RSK, Narodna skuptina, Knin. 352 Vidi: Dok. br. 97. 353 Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin. 298 139 1992., listopad 30. Knin Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa 5. vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane dana 30. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zeevi, Boko Boani, Milan Kneevi, Mitar Brnovi, Rade Gaea, Stojan panovi, ore Bjegovi, Neboja Arbutina, dr Mladen Hadi, Milan Marti, Stevan Grabundija, David Rastovi, Jovo Vitas, Vasilije Stevovi, Duan Starevi i Sretko Petkovi. Sjednici na poziv prisustvuju: Neboja Mandini, Mirko Sinobad, Branko Tomaevi, Rajko Peri, Zdravko Jankovi. Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei D N E V N I R E D: Utvrivanje teksta prijedloga Deklaracije Skuptine Republike Srpske i Republike 1. Srpske Krajine o saradnji i pripremama za odlazak na zajedniku sjednicu, Razno: 2. a) Informacija o problemima rada Carinske slube, b) Imenovanje naunog savjetnika u ministarstvu za industriju, c) Donoenje odluke o poveanju penzija, d) Informacija iz djelokruga rada ministarstva prosvjete, e) Donoenje odluka o nabavci vozila za potrebe EP Krajine, f ) Razmatranje problema smjetaja duevnih bolesnika na podruju RSK, g) Zauzimanje stava u pogledu proslave 29. novembra. Taka 1. Sekretar Vlade Duan Starevi upoznao je lanove Vlade sa tekstom deklaracije Skuptine RS i RSK o saradnji poslije ega se prilo razmatranju teksta po takama. Na tekst je stavljeno vie primjedbi i prijedloga za konkretnija i cjelovitija rjeenja po oblastima. Primjedbe su se posebno odnosile na sistem obrazovanja, platni sistem, pitanje obrane, a posebno pitanje carina. U raspravi je sudjelovalo vie ministara nakon ega je donesen Z A K LJ U A K Dostavljeni tekst deklaracije potrebno tekstualno uobliiti sa primjedbama i predlozima iz diskusije te ga usuglasiti sa predstavnicima RS prije poetka Skuptine u Prijedoru. 299 Taka 2. a) Informaciju o problemima rada Carinske slube podnio je direktor Carinske slube RSK Branko Tomaevi upoznao je da je upravna zgrada Carinarnice Vukovar dovedena u funkciju, ali da se pojavio problem zike zatite carinika na tom podruju, kao i to da je oblasno vijee odredilo da se carinske dabine uplauju na njihov nain. Podnio je predlog da se otvori carinska ispostava u Kneevim Vinogradima prema Maarskoj, kao i to da u Erdutu treba otvoriti eljezniki carinski prolaz, kao i carinsku ispostavu na autoputu kod Okuana. U raspravi koja je voena ukazano je na svu vanost Carinske slube te su doneseni slijedei Z A K LJ U C I MUP RSK e pruiti ziku zatitu Carinske slube po njihovom zahtjevu. 1. Na auto-putu kod Okuana potrebno otvoriti Carinsku ispostavu i urediti granini 2. prijelaz. Usvaja se predlog otvaranja carinske ispostave u Kneevim Vinogradima te se zaduuje 3. direktor Carinske slube da realizira ovaj zakljuak. Iz idueg kontigenta nabavljenih automobila potrebno osigurati 4 automobila za 4. potrebe rada Carinske slube. Podrava se predlog da se Carinska sluba oslobodi plaanja taksi za uvoenje 5. telefona. Sva carinska davanja treba uplaivati na raune kolegije to predvieno u Zakonu. 6. b) Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju Neboja Arbutina obrazloio je razloge za imenovanje naunog savjetnika u Ministarstvu. Nakon rasprave donesena je O D L U K A Prof. dr. Nenad Mileusni imenuje se za naunog savjetnika ekonomskog savjeta u Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. c) dr Mladen Hadi ministar i Marko Sinobad direktor Rep. fonda penzionog i invalidskog osiguranja ukazali su na razloge zbog kojih je potrebno ii na poveanje penzija. Govorili su i o trokovima rada udruenja penzionera i potrebi da se izdvoje odreena sredstva za tu namjenu. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesena je O D L U K A Nalae se Republikom fondu za penziono i invalidsko osiguranje da izvri isplatu penzija za 10 mjesec u visini poveanja od 70% u odnosu na osnovicu iz 9 mjeseca 1992. godine. Utvruje se maksimalan iznos najvee penzije za 9 mjesec u iznosu od 70.000 dinara. Borako invalidsku zatitu treba isplatiti u iznosu poveanja iz take 1. ove Odluke. Odobrava se Republikom udruenju penzionera sredstva u iznosu od 330.000 dinara za trokove rada udruenja penzionera. d) Ministar Milan Kneevi je upoznao Vladu sa trokovima koje je ministarstvo imalo za tampanje dnevnika rada i imenika za osnovne i srednje kole te matinih knjiga koje su tampane u tampariji Budunost u Glini. Nakon rasprave donesena je 300 O D L U K A Odobravaju se Ministarstvu prosvjete sredstva za trokove tampanja dnevnika i imenika za osnovnu i srednju kolu te matinih knjiga na podruju RSK. e) Ministar Bjegovi ore je upoznao Vladu da je elektroprivrednim organizacijama za vrijeme rata uniten ili onesposobljen vei broj vozila, te je zatraio da se za potrebe normalnog obavljanja rada JP EP Krajine nabave vozila nakon ega je donesena O D L U K A Odobrava se JP EP Krajina interventna nabava automobila Zastava RIOAL 40, 1. HNPK. f ) Predsjednik Vlade je izvjestio Vladu da su mu se u vie navrata obraali doktori psihijatrijskog odjeljenja Kninske bolnice sa problemom smjetaja duevnih bolesnika na podruju RSK. Nakon rasprave donesen je Z A K L J U A K Ministar graevinarstva treba sa doktorom Popoviem obii prostor bive bolnice za retardiranu djecu u Vrlici te izvjestiti Vladu o mogunostima ureenja iste u bolnicu za smjetaj duevnih bolesnika RSK. g) Vie lanova Vlade je trailo da se Vlada odredi o proslavi 29. Novembra na podruju RSK. Nakon rasprave donesena je O D L U