You are on page 1of 504

REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.


DOKUMENTI
Knjiga 6.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj prosinac 1992.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI
KNJIGA 6
BIBLIOTEKA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 3.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artukovi
Rezenzenti:
Dr. sc. Nikica Bari
Dr. sc. Ozren unec
Urednik:
Mate Rupi, prof.
Suradnici:
Julija Baruni, prof.
Ivan Brigovi, prof.
Mr. sc. Ana Holjevac Tukovi
eljka Krie, prof.
Mr. sc. Anela Ljubas
Josipa Maras Kraljevi, prof.
Natko Martini Jeri, prof.
Ivan Rado, prof.
Slaven Rui, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj tefani, prof.
Ilija Vuur, prof.
Lektorica:
Julija Baruni, prof.
Izrada kazala:
Mr. sc. Ana Holjevac Tukovi
Prijepis:
Indira Alpeza
Enisa amdi Martini
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Stega tisak d.o.o.
Naklada:
1000 primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 6.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj prosinac 1992.)
Zagreb Slavonski Brod, oujak 2009.
IV
V
SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
1992., srpanj 1., Knin Izvjee Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju 1.
Milana Babia i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista Pokretu za
Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
1992., srpanj 2., Knin Obavijest Resora dravne bezbednosti MUP-u RSK o napadu na 2.
Milana Babia koji je pokuao u Benkovcu odrati osnivaki sastanak stranke . . . . . . . . . . . .8
1992., srpanj 2., Jasenovac Slubena biljeka Stanice milicije Jasenovac o namjernom 3.
paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
1992., srpanj 3., Erdut Zapisnik sastanka Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, 4.
Baranja i Zapadni Srem na kojem je raspravljano o radu SUP-a Vukovar . . . . . . . . . . . . . . .10
1992., srpanj 3., Jasenovac Tjedno izvjee Stanice milicije Jasenovac o unitavanju imovine 5.
protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
1992., srpanj 6., Knin Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babia i 6.
njegovih pristaa pokrene kazneni postupak zbog odravanja skupa u Benkovcu, a koji
Vlada ocjenjuje kao pokuaj ruenja legalno izabrane vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
1992., srpanj 7/8., Knin Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 7. . . . . . . . .23
1992., srpanj 7., Knin Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene 8.
novanica sprijee unoenje starih novanica u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
1992., srpanj 9., Lipik Izvjee deurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u 9.
Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljakala na ratitu oko Pakraca . . . . . . . . . . . .27
1992., srpanj 13., Beli Manastir Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 10.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
1992., srpanj 14., Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 11. . . . . . . . . .31
1992., srpanj 15., Okuani Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o 12.
otvaranju deviznog rauna te ovlatenim potpisnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
1992., srpanj 16., Vukovar Rjeenje Izvrnog savjeta opine Vukovar o promjeni naziva 13.
ulica na podruju Opine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
1992., srpanj 16., Knin Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o 14.
organizaciji posjeta graana iz ibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju
ispuniti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
VI
1992., srpanj 18., [Okuani] Izvjee deurnog SUP-a Okuani o zaustavljanju ekipe 15.
portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradici, koja je snimala materijal o ruenju
samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je
trebala odnijeti snimljeni materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46
1992., srpanj 20., Erdut Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu 16.
Komiteta za izbjeglice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
1992., srpanj 20., Knin Zapisnik zajednike sjednice Vlade RSK i Vijea Saveza 17.
sindikata, na kojoj se raspravljalo o opem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje
visokih cijena i o oivljavanju gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
1992., srpanj 20., Knin Slubena biljeka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji engi u 18.
Erveniku i poiniocima ubojstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54
1992., srpanj 22., Dalj Obavijest Republikog javnog tuilatva, s privremenim sjeditem 19.
u Vukovaru, Oblasnom vijeu SO SBZS o krivinim postupcima u Srbiji protiv osoba
osumnjienih za pljaku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratita u
istonoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
1992., srpanj 22., Vukovar Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Vladi RSK za 20.
osnivanje poduzea Krajina-petrol za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte
i prirodnog plina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
1992., srpanj 23., Beograd Biljeka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom 21.
Predsjednitva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zakljuaka i odluka u svezi s
razgovorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
1992., srpanj 23., Pakrac Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, 22.
kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehnikoj opremljenosti, sigurnosnoj
situaciji te suradnji s UNPROFOR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63
1992., srpanj 27., Slunj Slubena biljeka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od 23.
strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67
1992., srpanj 28., Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvruju da je 24.
rat na podruju RSK poeo 17. kolovoza 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68
1992., srpanj 28., Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine 25.
i nekretnina biveg Republikog sekretarijata za upravu i pravosue Republike Hrvatske. . .68
1992., srpanj 29., Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 26. . . . . . . . . .69
1992., srpanj 31., Vrginmost Izvjee Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane 27.
RSK o mogunosti oivljavanja privredne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97
1992., kolovoz 3., Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istonoj 28.
Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjednitvom
eljka Ranatovia Arkana u Ernestinovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100
1992., kolovoz 4., Knin Ovlatenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili 29.
PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lonar s dvije keri preko teritorija RSK i graninog
prijelaza itni za Split. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
1992., kolovoz 7., Vukovar Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za 30.
informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem,
posveenog informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj djelatnosti . . . . . .102
VII
1992., kolovoz 8., Knin Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a 31.
RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Graacu, SUP-u Korenica, SJB Graac i
organizacijama Crvenog kria u Graacu i Metku za voenje pregovora sa slubenim
organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba . . . .104
1992., kolovoz 8., Knin Protest Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a, 32.
Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu u kojemu se Republika
Hrvatska optuuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko
sela iritovci na Miljevakom platou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105
1992., kolovoz 10., Beli Manastir Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske 33.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107
1992., kolovoz 11., Knin Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvrnog savjeta opine 34.
Podravska Slatina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110
1992., kolovoz 11., Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu odri u Slunju zbog 35.
tekih socijalnih prilika u toj opini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111
1992., kolovoz 11., Negoslavci Odluka Izvrnog savjeta opine Negoslavci o zapljeni 36.
vozila te zabrani crpenja i odvoenja nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez odobrenja
vieg organa nadlenog za navedene poslove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113
1992., kolovoz 11., Bosanska Dubica Zahtjev Opinske konferencije Crvenog kria 37.
iz Bosanske Dubice pograninoj policiji u Okuanima za odobrenje prijelaza protjeranim
stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u
zemlje zapadne Europe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114
1992., kolovoz 11., Vukovar Izvjee predsjednika Izvrnog savjeta opine Vukovar, 38.
dr. Milorada Viia, o situaciji na podruju Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu
doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te
slaboj privrednoj aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115
1992., kolovoz 11., Benkovac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u 39.
RSK o evidentiranim krivinim djelima i prekrajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu
opine Benkovac u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116
1992., kolovoz 12., Vukovar Odluke Kriznog taba opine Vukovar za poboljanje 40.
politiko sigurnosne situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118
1992., kolovoz 15., Stara Gradika Izvjee Stanice milicije Stara Gradika o oduzimanju 41.
materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradika putnicima iz BiH koji
su se u pratnji Crvenog kria preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe. . . . . .120
1992., kolovoz 18., Knin Odluka Vlade RSK o osnivanju Republike komisije za ratne 42.
zloine i zloine genocida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121
1992., kolovoz 19., Ilok Izvjee Ministarstva pravosua i uprave Vladi RSK o radu 43.
Ministarstva za razdoblje od 1. sijenja do 1. kolovoza 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122
1992., kolovoz 19., Okuani Izvjee umarije Okuani SUP-u Pakrac o primjerima 44.
krae i samovoljne sjee ogrjevnog drveta na podruju pod ingerencijom umarije . . . . . .129
1992., kolovoz 19., Borovo Izvjee rukovodioca Slube socijalne zatite Oblasnom 45.
sekretarijatu za opu upravu Srpske oblasti SBZS o radu slube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130
1992., kolovoz 21., Knin Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 46. 132
VIII
1992., kolovoz 22., Knin Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima 47.
i komandama brigada pogranine policije za pojaanu kontrolu vozila UNPROFOR-a
zbog inltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a. . . . . . . . . . .135
1992., kolovoz 22., Okuani Odluka Narodne skuptine Srpske oblasti Zapadna 48.
Slavonija o osobama koje e zastupati Oblast na Meunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji
u enevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136
1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 49.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
Hrvata iz Siveria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137
1992., kolovoz 25., Knin Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK 50.
Zapovjednitvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objanjenje za
pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138
1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 51.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
graana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
1992., kolovoz 25., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 52.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje
graana hrvatske nacionalnosti iz Medvie. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140
1992., kolovoz 26., Knin Zahtjev MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u 53.
Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zranog prostora RSK budu na
vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vri aerodromska kontrola iz
zrane baze u Udbini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141
1992., kolovoz 28., Knin Zamolba predstavnika Meunarodnog komiteta Crvenog 54.
kria pukovniku Kosti Novakoviu da dozvoli povratak Uroa Vukia u Zadar, gdje mu
ivi porodica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142
1992., kolovoz 27., Erdut Izvjee o radu Sekretarijata za informiranje Press centra 55.
Erdut Oblasnom vijeu Srpske oblasti SBZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143
1992., kolovoz 28., Glina Izvjee pomonika ministra Ministarstvu pravosua i uprave 56.
RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuu te stanju u zatvorima na podruju
Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145
1992., kolovoz 28., Rakovica Slubena biljeka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i 57.
zarobljavanju vee skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija
Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijei na teritorij Republike Bosne
i Hercegovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
1992., kolovoz 29., Knin Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu 58.
i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju
oruanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
1992., kolovoz 30., Pakrac Izvjee Izvrnog savjeta opine Pakrac sredinjim vlastima 59.
RSK o aktualnoj drutveno politikoj situaciji u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . .150
1992., kolovoz 31., Erdut Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 60.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152
1992., kolovoz 31., Slunj Dopis Opinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama 61.
njihovim djelatnicima od strane graana i policajaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156
IX
1992., kolovoz 31., Glina Dopis Okrunog zatvora u Glini Ministarstvu pravosua i 62.
uprave RSK u kojemu se trai rjeenje problema smjetaja pristiglih ratnih zarobljenika . .157
1992., kolovoz 31., Mlaka Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u za hitno 63.
rjeavanje problema organizacije granine policije na podruju spomenute MZ. . . . . . . . .158
1992., rujan 1., Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 64. . . . . . . . . .160
1992., rujan 1., Knin Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rjeavanju 65.
problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza graana preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . .165
1992., rujan 1., Knin Izvjee zapovjednika graninog prijelaza Musapstan SUP-u 66.
Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije
razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166
1992., rujan 2., Okuani Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih 67.
srpskih vlasti iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167
1992., rujan 2., Knin Obavijest MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama 68.
o obvezi pruanja pomoi nancijskoj policiji u provoenju naplate carinskih pristojbi na
graninim prijelazima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170
1992., rujan 2., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a 69.
RSK predstavnicima meunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vuki
Uroa radi privremenog odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
1992., rujan 4., Okuani Obavijest SUP-a Pakrac podreenim jedinicama o 70.
dodijeljenoj koliini goriva za tjednu potronju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
1992., rujan 5., Benkovac Izvjee djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o 71.
stanju sigurnosti u sjeveroistonom dijelu opine Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172
1992., rujan 7., Vukovar Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBZS s 72.
priloenim izvjeem o djelatnosti Promatrake misije Europske zajednice na tom
podruju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174
1992., rujan 8., Knin Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 73. . . . . . . . . .177
1992., rujan 8., Okuani Dnevno izvjee pomonika ministra unutarnjih poslova 74.
Krste arkovia MUP-u RSK o stanju sigurnosti na podruju zapadne Slavonije. . . . . . . .185
1992., rujan 9., Okuani Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o sloenoj sigurnosnoj 75.
situaciji nakon rasputanja TO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186
1992., rujan 10., Knin Zapovijed MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama 76.
za smanjenje potronje pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187
1992., rujan 11., Beli Manastir Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za 77.
sprjeavanje irenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Maarsku .188
1992., rujan 12., Vukovar Zapisnik osnivakog sastanka Odbora za privredu i nancije 78.
Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188
[1992., rujan 14. ] Izvjee Duana Pribilovia, lana Oblasnog vijea Srpske oblasti 79.
SBZS, o aktivnostima Promatrake misije EZ-a na podruju istone Slavonije. . . . . . . . . .191
1992., rujan 14., Dalj Odluka Izvrnog savjeta opine Dalj o uspostavi opinskog 80.
kriznog stoera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193
X
1992., rujan 15., Knin Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK podrunim 81.
SUP-ovima o osnivanju informativne slube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194
1992., rujan 15., Vukovar Pismo predsjednika Opinskog suda za prekraje Vukovar 82.
predsjedniku Skuptine RSK u kojem ga izvjetava o nedostatku nancijskih i materijalnih
sredstava za rad suda, te ga moli za pomo i razumijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195
1992., rujan 17., Donji agli Iz knjige dnevnih dogaaja Odjeljenja milicije Lipik o 83.
prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovani dre zatvorenu enu hrvatske nacionalnosti,
te da e pratiti Hrvate koji odlaze po drva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
1992., rujan 19., Dvor Izvjee zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora 84.
MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oruanoj pobuni srpskog stanovnitva na Banovini
od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
1992., rujan 20., Knin Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okuani u svezi 85.
otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201
1992., rujan 22., Knin Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 86. . . . . . . . .202
1992., rujan 22., Banja Luka Nacrt Protokola o suradnji izmeu Vlade Republike 87.
Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .214
1992., rujan 22., Okuani Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okuani 88.
o odravanju mitinga istine o zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .216
1992., rujan 24., Knin Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu 89.
UNPROFOR-a i Dravnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom
priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijea sigurnosti UN-a. . . . . . . . .217
1992., rujan 30., Golubi Zapisnik sjednice Savjeta kolskog centra 17. avgust 90.
MUP-a RSK u Golubiu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .218
1992., listopad 1., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju 91.
protiv nepoznatih poinitelja, zbog miniranja kua izbjeglih Hrvata iz mjesta Ratevi u
opini Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223
1992., listopad 3., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o informativnom 92.
razgovoru s Brankom ikiem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kue i pogibiji
supruge Soke iki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224
[1992., listopad 3.], Dvor Slubena biljeka naelnika SJB Dvor o pokuaju pripadnika 93.
UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku
Hrvatsku preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225
1992., listopad 5., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom 94.
tuitelju u Benkovcu protiv nepoznatih poinitelja, zbog miniranja kue Ivice Marinovia
iz opota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226
1992., listopad 5., Vukovar Izvjetaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku 95.
lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a,
odranom u Vukovaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227
1992., listopad 5., Raji Ostavka lanova Savjeta MZ Raji SUP-u Pakrac na sve 96.
dunosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogunosti rjeavanja problema prehrane,
smjetaja stanovnitva i posjete prognanih Hrvata mjestu Rodanik . . . . . . . . . . . . . . . . .228
XI
1992., listopad 6., Knin Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 97. . . . . . . .230
1992., listopad 7., Okuani Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na 98.
podruju zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240
1992., listopad 9., Orolik Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta 99.
zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim tabom TO, optubi za
pljaku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog
podruja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242
1992., listopad 10., Ilok Zapisnik sastanka ministra pravosua RSK s rukovoditeljima 100.
vodeih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa
pravosua, utvrivanju koecijenata radnika u pravosuu, te problemu ustanova za
izdravanje kazne zatvora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243
1992., listopad 12., Brusnik Slubena biljeka Odjeljenja milicije Brusnik o 101.
sigurnosnoj situaciji u selima Krike i Gornja umetlica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247
1992., listopad 12., Benkovac Krivina prijava s izvjeem o postupanju SJB Benkovac 102.
okrunom javnom tuitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivkovi iz
Dobropoljaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .248
1992., listopad 12., Benkovac Krivina prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 103.
poinitelja zbog miniranja kue Dragana Dimlia iz Provia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .249
1992., listopad 13., Knin Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 104. . . . . . .251
1992., listopad 13., Knin Odluka Vlade RSK o davanju na koritenje opreme zrane 105.
luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .255
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 106.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 107.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Jeevia radi
odlaska u Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 108.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medvie radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258
1992., listopad 13., [Knin] Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 109.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .259
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 110.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi
odlaska u ibenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 111.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi
odlaska u Opatiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 112.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi
odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .261
XII
1992., listopad 13., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 113.
RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Graaca radi
odlaska u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262
1992., listopad 13., Benkovac Zamolba Parohije benkovake tabu TO Benkovac za 114.
dodjelu pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .263
1992., listopad 14., Donji agli Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom 115.
otuenja graevinskog materijala u vlasnitvu prognanog Hrvata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264
1992., listopad 15., Knin Pismo Milana Martia, ministra unutarnjih poslova RSK 116.
Zapovjednitvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drni. . . . . .264
1992., listopad 16., Benkovac Slubena biljeka Stanice javne bezbjednosti Benkovac 117.
povodom miniranja kue Bosiljke Lonar iz Kule Atlagia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .265
1992., listopad 16., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 118.
Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoruanjem . . . . . . . .266
1992., listopad 20., Knin Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 119. . . . . . .267
1992., listopad 20., Knin Pismo Vlade RSK Skuptini i Vladi Republike Srpske 120.
povodom inicijative Radovana Karadia za premjetaj borbenih zrakoplova iz zranih
luka u Republici Srpskoj u zrane luke SR Jugoslaviji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .274
1992., listopad 20., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 121.
RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da
mogu prevesti 6 osoba iz sela Velui u Split preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275
1992., listopad 20., Graac Izvjee Stanice javne bezbjednosti Graac SUP-u Korenica 122.
o obavljenom oevidu nakon ubojstva Petra Nikia iz iroke Kule . . . . . . . . . . . . . . . . . .276
1992., listopad 20., [Knin] Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug 123.
UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izraava svoju zabrinutost zbog velikog
broja napada na stanovnike toga podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277
1992., listopad 22., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 124.
RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da
mogu prevesti 5 osoba iz sela Lakovica u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . .278
1992., listopad 22., Vukovar Dnevno izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, 125.
kraama automobila, te sumnjivim radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih
grobnica u Antinu i Dalju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .279
1992., listopad 22., Vukovar Molba predsjednika Odbora za obiljeavanje godinjice 126.
okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu poalju podatke o poginulim borcima
u toj operaciji radi uruenja medalja oslobodilaca Vukovara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280
1992., listopad 23., Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o ubojstvu 127.
pripadnika PJM Okuani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozarake brigade iz
Prijedora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281
[1992., listopad 24.], [Petrinja] Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna 128.
UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zloinima protiv preostalih Hrvata na
glinskom podruju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .282
1992., listopad 26., Okuani Obavijest SUP-a Okuani MUP-u RSK o poduzetim 129.
radnjama za sprjeavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .283
XIII
1992., listopad 26., Glina Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov 130.
dopis o ugroavanju ivota i imovine preostalih Hrvata na podruju Gline . . . . . . . . . . . .284
1992., listopad 27., Knin Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 131. . . . . . .286
1992., listopad 27., Okuani Izvjee djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije 132.
oduzimanja imovine opljakane za vrijeme ratnih dogaanja na podruju opine
Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .290
1992., listopad 27., Okuani Molba Ljubie Ljubojevia iz Rijeke za prijem u Jedinicu 133.
za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291
1992., listopad 27., Knin Pismo Milana Babia, predsjednika SO Knin, episkopu 134.
dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima
Opine, u kojem predlae izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu. . . . . . . . .292
1992., listopad 28., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 135.
RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da
mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .293
1992., listopad 28., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 136.
RSK UNPROFOR-u, Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da
mogu prevesti 4 osobe iz Knina u ibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .294
1992., listopad 29., Glina Obavijest predsjednika Skuptine RSK upuena nadlenim 137.
tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za
predsjednika Republike i poslanike u Skuptini RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295
1992., listopad 29., Knin Odluka Vlade RSK kojom poziva sve graane u dijaspori da 138.
uplauju 100 njemakih maraka mjeseno kao pomo Republici Srpskoj Krajini. . . . . . . .297
1992., listopad 30., Knin Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske 139.
Krajine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .298
1992., listopad 30., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 140.
RSK predstavniku Opinske organizacije Crvenog kria Benkovac da mogu prevesti preko
RSK do Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje naputaju RSK ili
prelaze iz RH u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300
1992., listopad 30., Vukovar Molba Fonda zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja 141.
Srpske oblasti SBZS gospodarskim organizacijama regije da uplauju doprinose za
zdravstveno osiguranje graana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302
1992., listopad 30., Knin Molba Ministarstva zike kulture i sporta RSK koli 142.
unutarnjih poslova u Golubiu, da omogue polazniku kole nastup na nogometnoj
utakmici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303
1992., listopad 31., Prijedor Deklaracija sa zajednikog zasjedanja skuptina Republike 143.
Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za dravno ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . .304
[1992., listopad], Vukovar Izvjee o radu Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, 144.
Baranja i Zapadni Srem od 22. svibnja do 31. listopada 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306
1992., studeni 2., Beli Manastir Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea Srpske 145.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310
XIV
1992., studeni 3., Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije 146.
UNPROFOR-a i hrvatske delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovnitva u
skradinsko zalee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .316
1992., studeni 4., Ilok Upozorenje Ministarstva pravosua i uprave MUP-u i 147.
Sekretarijatu Vlade RSK na pomonika ministra MUP-a koji je zabranio Okrunom
zatvoru u Glini zamjene, premjetanja i putanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije
BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .318
1992., studeni 5., Ilok Upozorenje Ministarstva pravosua i uprave RSK da dravni 148.
organi i organizacije kre Zakon o slubenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedita
opina i opinskih organa, ulica i trgova, poduzea i radnji nisu usklaeni s nacionalnim
osjeajima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319
1992., studeni 6., Knin Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK 149.
Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a
prema miliciji RSK (oduzimanje oruja u selu Bukovani te blokiranje mosta na rijeci
Savi), koji nisu u skladu s Vanceovim planom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320
1992., studeni 9., Knin Zahtjev predsjednika Okrunog suda u Kninu ure Kresovia 150.
MUP-u RSK za miljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Raki iz jame
Golubnjaa u kojoj se nalazi i 40-ak leeva osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom
1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322
1992., studeni 9., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 151.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje
obitelji iz Splita u selo Ceranje Donje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323
1992., studeni 9., Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a 152.
RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje
obitelji iz Splita u selo Krike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324
1992., studeni 11., Benkovac Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog 153.
poinitelja zbog krae ikona u rimokatolikoj crkvi u Novigradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .325
1992., studeni 9., Ilok Izvjee Jovanke Vidovi o radu Stambene komisije MZ Ilok, 154.
te naseljavanju Srba u kue i stanove protjeranih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326
1992., studeni 10., Knin Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 155. . . . . . .331
1992., studeni 10., Kistanje Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o 156.
krai stoke od strane pripadnika krajike milicije hrvatskom stanovnitvu u selu
Lakovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338
1992., studeni 10., Knin Sigurnosna procjena Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK 157.
za podruje Vrlike s procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima . . . . . . . . . . . .339
1992., studeni 10., Slunj Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji 158.
ukradenih vozila (automobila, traktora i kamiona) na podruju opina Plaki i Slunj . . . .340
1992., studeni 11., Knin Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i 159.
SJB Kostajnica da poduzmu operativne mjere protiv osoba koje uestalo pale i rue
hrvatske i srpske kue u selu Majur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .342
1992., studeni 12., Mirkovci Zakljuci sa sjednice Izvrnog savjeta opine Mirkovci o 160.
poduzimanju mjera za oduzimanje bespravno prisvojene imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343
XV
1992., studeni 12., Mirkovci Odluka Izvrnog savjeta opine Mirkovci o dodjeljivanju 161.
zemljita na koritenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344
1992., studeni 13., Knin Protestno pismo Dravnog komiteta za suradnju s 162.
UNPROFOR-om Vlade RSK civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja
potvrda privatnim i dravnim tvrtkama, da se podruje RSK ne nalazi pod sankcijama
Vijea sigurnosti UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .346
1992., studeni 14., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o zastraivanju i progonu 163.
Hrvata u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .348
1992., studeni 14., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 164.
Slavonija o mjerama povratka Srba u zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349
1992., studeni 16., Vukovar Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea Srpske 165.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .350
1992., studeni 16., [Knin] Izvjee ora Bjegovia, ministra energetike i rudarstva u 166.
Vladi RSK, o rezultatima razgovora voenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru,
Laslovu i Mladenovcu o opskrbi energentima te elektrikaciji RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .354
1992., studeni 17., [Knin] Izvjee ora Bjegovia, ministra energetike i rudarstva 167.
u Vladi RSK, o rezultatima razgovora voenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i
Beogradu o opskrbi energentima i elektrikaciji RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .357
1992., studeni 17., Okuani Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 168. . .359
1992., studeni 19., Bratikovci Izvjee inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o 169.
paljenju kua u isti Velikoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .361
1992., studeni 19., Prolii Izjava voditeljice smjene Graninog prijelaza Perua o 170.
zaustavljanju kolone UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i
Satish Nambiar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
1992., studeni 21., Udbina Operativno izvjee Odjeljenja milicije Udbina o pljakanju 171.
imovine prognanih Hrvata u Podlapai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363
1992., studeni 23., Benkovac Izvjee SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u kabrnji i 172.
pogibiji petorice pripadnika milicije RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .364
1992., studeni 24., Knin Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 173. . . . . . . .365
1992., studeni 25., Glina Zapisnik s kolegija pomonika ministra MUP-a RSK te 174.
sekretara i naelnika SUP-ova s podruja Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .374
1992., studeni 26., Benkovac Izvjee deurnoga Stanice javne bezbjednosti Benkovac 175.
SUP-u Knin o ubojstvu obitelji Arbanas u selu Smili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383
1992., studeni 26., Knin Izvjee kolskog centra 17. august u Golubiu Ministarstvu 176.
prosvjete RSK o strunoj pomoi MUP-a Srbije i Vie kole za UP u Zemunu pri ustroju i
funkcioniranju te strunom nadzoru nad radom Centra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .384
1992., studeni 27., Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK za dodjelu sredstava za 177.
pokretanje privredne aktivnosti i nanciranje trokova u prosvjeti i zdravstvu . . . . . . . . . .385
1992., studeni 28., Knin Zahvalnica Vlade RSK Viktoru Andrejevu, pomoniku 178.
zapovjednika UNPROFOR-a za civilna pitanja u sektoru Jug, za uspjenu suradnju . . . . .387
1992., studeni 29., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a Vladi RSK o 179.
pojaanoj aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a, te stranih novinara na podruju RSK. . .388
XVI
1992., studeni 30., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o podmetanju eksploziva 180.
u kuu u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .389
[1992., studeni], Beograd Slubena biljeka sa sastanka predstavnika RSK s 181.
predstavnicima Vlade Republike Srbije u vezi nancijske pomoi RSK . . . . . . . . . . . . . . .390
1992., prosinac 1., Knin Zapisnik 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 182. . . . . . . .392
1992., prosinac 1., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne 183.
Slavonije kojim se utvruje da Vlada RSK nije osnovala sve ustanove nune za drutveni
i privredni razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .399
1992., prosinac 1., Glina Zapisnik sa sastanka naelnika i sekretara SJB s podruja 184.
Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400
1992., prosinac 1., Benkovac Izvjee SJB Benkovac o podnesenim krivinim 185.
prijavama za razdoblje od 1. sijenja do 30. studenog 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404
1992., prosinac 3., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o pljaki i 186.
paljenju kua prognanih Hrvata i izbjeglih Srba na prostoru Vrlike i Perukog jezera. . . . .406
1992., prosinac 3., Benkovac Slubena biljeka SJB Benkovac o ubojstvu Mirka Arbanasa 187.
u Smiliu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .407
1992., prosinac 4., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om RSK 188.
predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a i MKCK, da mogu prevesti
Hrvate iz bolnice u Udbini preko teritorija RSK na teritorij RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408
1992., prosinac 4., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani jedinicama na graninim 189.
prijelazima o zabrani susreta stanovnitva na liniji razgranienja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408
1992., prosinac 7., Benkovac Krivina prijava Stanice javne bezbjednosti Benkovac u 190.
vezi ubojstva obitelji Marinovi u opotu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .409
1992., prosinac 7., Borovo Selo Izvjee Crvenog kria Oblasnom vijeu Srpske oblasti 191.
SBZS o radu od kolovoza 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .411
1992., prosinac 10., Bratikovci Izvjee UNPROFOR-a Odjeljenju milicije Kistanje 192.
o pljaki sruenih kua u selu Vaani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .412
1992., prosinac 11., Beli Manastir Zapisnik 30. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti 193.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .414
1992., prosinac 11., Vukovar Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Oblasnom 194.
vijeu Srpske oblasti SBZS za imenovanje novih lanova Savjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419
1992., prosinac 11., Benkovac Obavijest SJB Benkovac SUP-u Knin o ubojstvima 195.
Hrvata u selima Ratevi i Donji Perui . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421
1992., prosinac 15., Knin Zapisnik 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 196. . . . . . .422
1992., prosinac 16., Vukovar Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dolasku 197.
Komisije UN-a za ispitivanje ratnih zloina, koja namjerava posjetiti Ovaru, te zahtjev
za upute o postupanju prema njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430
1992., prosinac 16., Knin Brzojav MUP-a RSK SUP-u Vukovar s uputama o 198.
postupanju prema Komisiji UN-a za ispitivanje ratnih zloina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431
1992., prosinac 17., Knin Izjava za javnost Vlade RSK u svezi predizbornih aktivnosti 199.
oporbe u SR Jugoslaviji kojom se istie suprotnost politikih ciljeva krajinskih Srba i
srbijanske oporbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432
XVII
1992., prosinac 17., Mirkovci Obavijest opine Mirkovci mjesnim zajednicama o zabrani 200.
doseljenicima da prilikom naputanja Opine prodaju dodijeljenu imovinu . . . . . . . . . . .433
1992., prosinac 17., Petrinja Zakljuci Skuptine opine Petrinja o nainu rjeavanja 201.
socijalne problematike, razvoju gospodarstva i poboljanju sigurnosnog stanja . . . . . . . . .434
1992., prosinac 19., Bratikovci Izvjee UNPROFOR-a SUP-u Knin o paljenju kua 202.
izbjeglih Hrvata u zaseoku Palinii i u Sonkoviu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .436
1992., prosinac 23., Knin Zapisnik 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 203. . . . . . .437
1992., prosinac 23., Knin Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om 204.
MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK da
mogu prevesti Hrvate iz Obrovca u Zadar preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443
1992., prosinac 24., Knin estitka i podrka Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije 205.
Slobodanu Miloeviu povodom pobjede na prijevremenim predsjednikim izborima . . . .444
1992., prosinac 24., Knin Priopenje za javnost Vlade RSK kojim se priznaju rezultati 206.
prijevremenih izbora u SR Jugoslaviji i daje podrka nastavku dobrih odnosa s vlastima. . .444
1992., prosinac 24., Hrvatska Kostajnica Odgovor predsjednika Izvrnog savjeta 207.
opine Hrvatska Kostajnica Udruenju boraca MZ Komogovina u vezi brige o borcima
i obiteljima poginulih, s osvrtom na stanje u RSK i opini Hrvatska Kostajnica . . . . . . . .446
1992., prosinac 25., Borovo Naselje Zapisnik 31. sjednice Oblasnog vijea Srpske 208.
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .448
1992., prosinac 25., Petrinja Zapisnik sa sastanka gospodarstvenika s prostora 209.
Banovine u svezi proljetne sjetve i stone proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .451
1992., prosinac 25., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna 210.
Slavonija kojim se nalae predsjedniku Veljku Dakuli da uloi prigovor Vladi RSK
zbog izostavljanja oblasnih organa iz odluke o privremenom nanciranju RSK za prvu
etvrtinu 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .455
1992., prosinac 26., Drni Obavijest Crvenog kria Drni Crvenom kriu RSK o 211.
mogunosti smjetaja sedam tisua izbjeglica u naputene kue protjeranih Hrvata u
Drniu, te o gospodarskom stanju u opini Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .456
1992., prosinac 27., Kistanje Slubena biljeka Civilne policije UNPROFOR-a Stanici 212.
milicije Kistanje o pritubi dviju Hrvatica na pljaku imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .457
1992., prosinac 30., Knin Zahtjev Privredne komore RSK da opinski organi popiu 213.
oduzete poslovne prostore i dijelove poduzea Republike Hrvatske u Republici Srbiji koje
je Srbija proglasila svojim vlasnitvom, a koje RSK smatra svojim nekretninama . . . . . . . .458
[1992., prosinac, Knin] Izvjee o slubenom putu lanova Ekonomskog savjeta Vlade 214.
RSK i razgovorima voenim u Beogradu, Belom Manastiru i Vukovaru . . . . . . . . . . . . . .459
Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .465
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .479
1
PREDGOVOR
K
njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj prosinac 1992.) esta je
knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti,
od 2007. poeo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
(dalje Centar). Tiskana je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest Podrunica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. U knjizi su kronolokim slijedom predstavljeni dokumenti iz
arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji se uvaju u arhivskim ustanovama u Republici
Hrvatskoj, a odnose se na rad paradravnih i politikih ustanova pobunjenih Srba u drugoj polovici 1992.
godine. Dokumenti su prepisani sa svim jezinim, stilskim i gramatikim obiljejima. Vei zahvati u tekstu
naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u biljekama je upozoreno na dijelove dokumenta
koji su u izvorniku oteeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja,
u biljekama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci
o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti dogaaj. Dakako, dokumenti pokazuju
stajalita njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritiku ralambu koja bi ukazala na
neobjektivno i netono navedene podatke u njima. Ipak, ostaje zaprepatenje, ne samo koliinom neistine u
navedenim dokumentima, nego i mrnjom i iracionalnim optubama njihovih autora, s ciljem motiviranja
svoje strane na provoenje najekstremnijih zamisli.
Izmeu ostaloga, dokumenti pokazuju da su meunarodni posrednici pobunjenim Srbima jasno dali do
znanja da svoj status moraju rijeiti u okviru Ustava i zakona Republike Hrvatske, odnosno pregovorima
s hrvatskom vlau, no oni su to ignorirali. Izjavu lorda Carringtona krajem srpnja 1992. u Beogradu, da
pobunjeni Srbi prihvaaju specijalni status u okviru Hrvatske, predstavnici RSK su iste veeri demantirali.
Vojnim napredovanjem Srba u Bosni i Hercegovini (u kojem su sudjelovale i jedinice iz RSK) rasle su i
ambicije vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj, o emu svjedoi Deklaracija donesena na zajednikom
zasjedanju srpskih skuptina u Prijedoru (31. listopada), u kojoj se istie da su Republika Srpska Krajina
i Republika Srpska dravni entiteti, te da se Skuptine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
opredjeljuju za dravno ujedinjenje, koje se odlae do isteka plana OUN o zatiti Republike Srpske
Krajine (Vensov plan) i sprovee se na osnovu rezultata plebiscita. U tom kontekstu je Resor dravne
bezbjednosti MUP-a RSK, 29. studenoga 1992., izjave Cyrusa Vancea i lorda Davida Owena, koji su
teritorij RSK svrstali u RH, ocijenio kao vrlo neodmjerene, ali decidne (dok. 179). Da bi se naglasila
dravnost Krajine, vodstvo pobunjenih Srba zabranilo je lokalnim vlastima sve slubene kontakte s
predstavnicima UNPROFOR-a, usmjerivi ih na dravne organe (Vlada, MUP i Ministarstvo obrane).
Slijed dogaaja pokazao je da su tu odluku uspjeno provodili.
Dokumenti svjedoe i da je od 20. do 25. srpnja 1991. Ratni tab uz pomo Kapetana Dragana i
njegovih pomonika izradio plan o istjerivanju ustakih snaga s podruja Dvora na Uni (dok. 84), da je
vodstvo pobunjenih Srba 26. listopada 1992. odluilo da nee otvoriti autocestu, ak i pod cijenu sukoba s
UN-om (dok. 129), da je predsjednik Okrunog suda u Kninu uro Kresovi 9. studenoga 1992. zatraio
miljenje od Milana Martia kako da zataka podatak da se u jami Golubnjaa nalazi i 40-ak leeva
osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991. (dok. 150), da su ve u drugoj polovici 1992. kao
problem evidentirana iseljavanja Srba iz Slunja u Srbiju (dok. 174), itd. Neki podaci su i aljive prirode,
kao macho ponaanje predsjednika srpskog Oblasnog vijea Veljka Dakule, koji je uoi sastanka sa
zapovjednicima UNPROFOR-a 2. rujna 1992. prevoditeljici UN-a objanjavao da e Hrvatice najvie
aliti zbog odsustva Srba (dok. 67).
Razmjetajem zatitnih snaga UN-a situacija za Hrvate i njihovu imovinu na okupiranom podruju
nije se nimalo poboljala. Nastavilo se paljenje, razaranje te pljakanje kua koje su Hrvati morali napustiti
2
(dokumenti 5, 123, 169, 187, 202), ali i kua srpskih vlasnika (dokumenti 159, 186). SUP Pakrac izvijestio
je MUP RSK da paljenje u Rodaniku, Jasenovcu i Paklenici nije mogue sprijeiti jer je na ovom podruju
sav narod bio naoruan i kada bi pokuali sprijeiti neko od uinjenih djela moralo bi doi do oruanog
sukoba. Zanimljivo je da se sudski postupak za pljake i preprodaju automobila, poljoprivrednih strojeva
te bijele tehnike s ratita vodi u Srbiji, a Oblasno vijee SO Istona Slavonija trai da se zbog veeg
broja krivinih postupaka stvari po okonanju postupka predaju Srpskoj oblasti jer je to njihova imovina.
Nastavljena su ubojstva i protjerivanje Hrvata, tako da su zatitne snage UN-a, uz Promatraku misiju
EZ-a i Meunarodni Crveni kri, postali posrednici za iseljavanje Hrvata iz tzv. Republike Srpske Krajine.
Mandat za povratak stanovnitva zatitne snage UN-a nisu nigdje primijenile. Hrvati koji su ostali na
svojim posjedima bili su opljakani te podvrgnuti zikom i psihikom maltretiranju, koje je nerijetko
zavravalo i ubojstvom. Tako je 18/19. srpnja 1992. ubijena obitelj engi u Erveniku (dvoje djece od 4
i 10 godina), u listopadu brani par Ivkovi u Dobropoljcima i Nika Petar iz iroke Kule, u studenom
obitelj Arbanas u Smiliu i Veronika Ivani iz Peruia Donjeg, a u prosincu obitelj Marinovi (etiri lana)
u opotu i obitelj irjak (dva lana) u Rateviu. Na podruju SJB Benkovac (dok. 185) od 1. sijenja do
30. studenoga 1992. ubijeno je najmanje 27 Hrvata.
Nastavili su se i sukobi izmeu politikih prvaka i voa pobune Srba u Hrvatskoj oko (ne)prihvaanja
plana Cyrusa Vancea. Nakon ubojstva elnika Srba iz Vrginmosta Dmitra Obradovia, M. Babia i R.
Leajia pretukli su njihovi dotadanji istomiljenici zbog pokuaja da odre politiki skup u Benkovcu.
Vodstvo pobunjenih Srba s Korduna i Banovine je poetkom srpnja 1992. zaprijetilo osnivanjem samostalne
autonomne oblasti. Sukob vodstva pobunjenih Srba u istonoj Slavoniji s vlastima RSK u Kninu doveo je
poetkom kolovoza do osnivanja Jedinice za posebne namjene koja je nosila odore MUP-a Srbije, a u
Vukovaru je osnovan Krizni tab (po odobrenju predsjednika RSK Gorana Hadia), koji je imao namjeru
suspendirati sve zakone RSK. Rukovodstvo Srba iz zapadne Slavonije optuilo je rukovodstvo Srba iz istone
Slavonije za izdaju i namjerno pokretanje iseljavanja Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991., za to su inae
pred meunarodnom javnou pobunjeni Srbi optuivali Hrvatsku. elnici tzv. Srpske oblasti Zapadna
Slavonija optuivali su G. Hadia da u slubenim dokumentima ne naziva izbjeglice iz zapadne Slavonije
izbjeglicama, nego kolonistima te da je zapadna Slavonija izdana i gotovo predana Hrvatskoj.
Na 25. sjednici Vlade RSK, 29. srpnja 1992., iznesen je podatak da Republika Srpska Krajina
obuhvata prostor od 13.913 km
2
, da se sastoji iz dvije meusobno odvojene cjeline: S. Dalmacija, Lika,
Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne povrine 11.402 km
2
i Istona Slavonija, Zapadni Srem i
Baranja ukupne povrine 2511 km
2
, da ukupno ima oko 400.000 stanovnika, od toga Srba 88%,
Hrvata 7% i ostalih 5%, da je u ratu sudjelovalo oko 66.000 boraca, a da je poginulo 1021, a ranjeno
1682 boraca, ne raunajui 28 nestalih s Miljevake visoravni te poginule i ranjene pripadnike TO koji
su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ (dok. 26).
Gospodarska situacija u tzv. Republici Srpskoj Krajini bila je katastrofalna, s ogromnom inacijom
(oko 20000 % u 1992.), tako da su umirovljenici od Vlade Krajine za lipanj 1992. traili poveanje
mirovina za 350 % u odnosu na svibanj 1992. (odobreno je stopostotno poveanje za lipanj te stopostotno
poveanje za srpanj u odnosu na lipanj). Uz poljoprivredu, ivjelo se od sjee/krae uma, a u Slavoniji od
eksploatacije nafte u okupiranim eletovcima. U okupirani Vukovar nije stizala pomo za revitalizaciju
nekad velikih rmi Borovo, Vuteks i Vupik. U istonoj Slavoniji bilo je registrirano samo 100
privrednih subjekata sa 7355 radnika (8,4 % stanovnitva). Sredinom prosinca 1992. u opini Petrinja (oko
20.000 stanovnika) bilo je evidentirano 2230 zaposlenika, ali samo 920 u privrednim granama. Poseban
problem predstavljala je nestaica goriva, pa je u mnogim krajevima podbacila jesenska sjetva (takoer i
zbog nestaice repromaterijala za sjetvu).
Na 28. sjednici Vlade RSK odranoj 1. rujna 1992. u Erdutu, svi prisutni izjasnili su se protiv bilo
kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor o takvom statusu
kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suivotu s Hrvatskom (dok. 64). Na toj liniji je estitka i
podrka Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu, od 24. prosinca 1992., povodom
pobjede na prijevremenim predsjednikim izborima u Srbiji, s isticanjem borbe koju je narod Republike
Srpske Krajine vodio i vodi ka ostvarivanju zajednikog cilja, a to je cjelovitost najveeg naroda na ovim
evropskim podrujima (dok. 205).
Urednik
3
KRATICE
a/a ad acta (izvreno)
AGVBR artiljerijska grupa viecjevnihbacaa
raketa
AKL aerodromska kontrola leta
AP autonomna pokrajina
AP automatska puka
PAP poluautomatska puka
AVL aktivna vojna lica
B.B. Beobanka Beograd
b/d borbeno djelovanje
b/e borbeni ealon
BG Beograd
BG borbena grupa
BiH Bosna i Hercegovina
BiSZ borbena i sigurnosna zatita
BoiV borbena obuka i vaspitanje
br. broj
brTO brigada teritorijalne obrane
BsT bestrzajni top
bTO bataljun TO
cal.- kalibar
CIVPOL Civilna policija UNPROFOR-a
CK crveni kri
CMU centralna medicinska ustanova
CSB- Centar slubi bezbjednosti
l. lanak
d/r dana rata
dipl. in. diplomirani inenjer
DM Deutsche Mark ( Njemaka marka)
DP dravno poduzee
DPZ drutveno politika zajednica
dr. drugo
dr. doktor
DTG diverzantsko-teroristika grupa
DV dalekovod
EEZ Europska ekonomska zajednica
EP Elektro privreda
EPS Elektroprivreda Srbije
EZ Evropska zajednica
gen. dir. generalni direktor
GL graanska lica
GOM granino odjeljenje milicije
G TO glavni tab teritorijalne odbrane
GOS generaltab oruanih snaga
H haubica
hab haubica
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HE hidroelektrana
HIC Hrvatski informativni centar
HTV Hrvatska televizija
HUP hotelsko ugostiteljsko poduzee
HV Hrvatska vojska
ing inenjer
InMS intendantska materijalna sredstva
InOb intendantsko obezbjeenje
IS izvrni savjet
IV izvrno vijee
JB javna bezbjednost
JNA- Jugoslavenska narodna armija
JP javno poduzee
JRM javni red i mir
JU jugoslavenski
K korpus
KAG korpusna artiljerijska grupa
kbr. kuni broj
KD kaznena djela
K-diri komandiri
KEBS Konferencija evropske bezbednosti
(Konferencija za europsku sigurnost i
suradnju)
kIk kapetan prve klase
KLIK Kninski likovni klub
KM komandno mjesto
KoV kopnena vojska
KPD kazneno popravni dom
krim. kriminalistiki
KU kazneni upisnik
KZ kazneni zakon
LD lini dohodak
LK lina karta
M mitraljez
M.P. mjesto peata
MB minobaca
MC medicinski centar
4
MES minsko eksplozivna sredstva
MF mirnodopska formacija
mil. miliona
MIP ministarstvo inostranih poslova
MK mehanizirani korpus
MKCK Meunarodna komitet Crvenog
kria
Mld milijardi
MO ministarstvo obrane
MO mjesni odred
mob. mobilizacijski
Mr. (mr.) magistar
MS materijalna sredstva
MTS materijalno tehnika sredstva
MUP ministarstvo unutranjih poslova
MZ mjesna zajednica
n/r na ruke
NB narodna banka
NC nastavni centar
NIGBAT- Nigerijski bataljun
NIK Naftna industrija Krajine
NIS Naftna industrija Srbije
NN nepoznati
NO narodna obrana
NS narodna skuptina
o.g. ove godine
O.Z. osiguravajui zavod
OB odjeljenje bezbjednosti
OC operativni cenar
OGM odjeljenje granine milicije
OJ oklopna jedinica
OJT okruni javni tuilac
OKU opi kolektivni ugovor
OM odjeljenje milicije
OMJ oklopno mehanizirana jedinica
ONO openarodna obrana
OpTO opinski tab teritorijalne obrane
OSL ovlateno slubeno lice
O osnovna kola
OT oklopni transporter
OUN Organizacija ujedinjenih naroda
OV Oblasno vijee
SO Srpska oblasti
Ovl. sl. ovlateno slubeno
PAM protuavionski mitraljez
PB pozadinska baza
Pf pedagoki fakultet
Pg pogonska sredstva
PgMS pogonska materijalna sredstva
PIK poljoprivredni kombinat
PIK poljoprivredno industrijski kombinat
PJ potanska jedinica
PJM posebne jedinice milicije
PkPo pomonik komandanta za pozadinu
PM pukomitraljez
PMEZ Promatraka misija Europske
zajednice
poab protivoklopna artiljerijska baterija
PoB pozadinska baza
pok. pokojni
PoOb pozadinsko obezbjeenje
PP privatno poduzee
PPM protupjeadijska mina
pred predsjednik
PTT pota, telefon, telegraf
puk. pukovnik
PZ poljoprivredna zadruga
R. republika
r. rijeka
RH Republika Hrvatska
RiK rukovoenje i komandovanje
RMR ratne materijalne rezerve
RO- radna organizacija
RR radio-relejni
RRV radio-relejna vorita
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RSUP Republiki sekretarijat za unutranje
poslove
RTV radio televizija
RUJP republika uprava javnih prihoda
RV i PVO ratno vazduhoplovstvo i
protuvazduna obrana
RVS rezervni vojni starjeina
s. selo
S.D. Sjeverna Dalmacija
SAO srpska autonomna oblast
SB UN Savjet bezbjednosti UN-a (Vijee
sigurnosti UN-a)
5
SBZS Slavonija, Baranja i ZapadniSrijem
SCT sredinji telekomunikacijski centar
SCTV sredinji telekomunikacijski centar veze
SDB sluba dravne sigurnosti
SDK sluba drutvenog knjigovodstva
SDS Srpska demokratska stranka
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
SJB stanica javne bezbednosti
SkM skladite municije
SkPg skladite pogonskog goriva
SkRD skladite rezervnih dijelova
Sl. slubeni
SM stanica milicije
SM (STM) stanica milicije
SnK sanitetski komplet
SnMS sanitetska materijalna sredstva
SnSk sanitetsko skladite
SnSL sanitetsko skladite
SO skuptina opina
SO SBZS Srpska oblast Slavonija, Baranja i
Zapadni Srijem
SOb srpska oblast
SR BiH Srpska Republika Bosna i
Hercegovina
SRJ Savezna Republika Jugoslavija
SRK Srpska Republika Krajina
SRS Socijalistika Republika Srbija
SRT sredstva ratne tehnike
SSS srednja struna sprema
StCV stacionirani centar veze
STV stacionirana vorita veze
str. pov. strogo povjerljivo
SUP sekretarijat unutranjih poslova
SV savjet
C kolski centar
t tona
TG taktina grupa
Tkdj. takoer
TO teritorijalna obrana
TSH Tvornica stone hrane
TSn tehniko snabdijevanje
TT telefon telegraf
TV televizija
TVIK Tvornica vijaka Knin
UN Ujedinjeni narodi
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees, Visoki
povjerenik Ujedinjenih
naroda za izbjeglice
UNICEF Te United Nations Childrens
Fund, Fond UN za djecu
UNMO United Nations Military Observer,
vojni promatra Ujedinjenih naroda
UNPA Unitetd Nations Protected Area,
Zatieno podruje Ujedinjenih naroda
UNPROFOR United Nations Protection
Forces (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UP ugostiteljsko poduzee
UP unutarnji poslovi
Ur.br urudbeni broj
USA Ujedinjene Drave Amerike
v.d vrilac dunosti
v.r. vlastitom rukom
VBR viecjevni baca raketa
VES vojnoevidenciona specijalnost
vl. vlasnitvo
VO vojna oblast
voj. vojna
VP vojna policija
VP Vojna pota
VPO vojno-pomorska oblast
VS UN Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda
VSF vojno stambeni fond
VSS visoka struna sprema
VSSK vijee saveza sindikata
VSSSJ Vijee saveza sindikata Jugoslavije
VUP visoka kola unutarnjih poslova
VtK veterinarski komplet
VtMS veterinarska materijalna sredstva
VU Vukovar
YU jugoslavenski
Zn TO zonski tab teritorijalne obrane
ZNG Zbor narodne garde
Z zonski tab
ZTO zonski tab teritorijalne obrane
zv. zvani
6
7
1
1992., srpanj 1.
Knin
Izvjee Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju Milana Babia i
aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista Pokretu za Jugoslaviju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 1. 7. 1992. godine
Informacija o radu
opozicionih lidera
Tokom juna mjeseca SDS
1
Krajine na elu sa dr Milanom Babiem organizovao je u
nekoliko navrata zatvorene sastanke na podruju Dalmacije, Like i Korduna na kojima su
pored lanova SDS Krajine uestvovala i pojedina AVL
2
koja se u svom dosadanjem radu
nisu iskazala kao srpski opredjeljeni. Po naim saznanjima pojedini krugovi AVL pokuavaju
na prostoru Krajine da stvore i ojaaju organizacije SKPJ
3
koje bi posluile kao baza za
nastanak i jaanje antifaistikog pokreta u RH
4
sa krajnjim ciljem ponovnog uspostavljanja
bive Jugoslavije tj. prikljuenja RH i R
5
Slovenije. Ovi krugovi oslanjaju se na dr Milana
Babia i pomau mu u njegovom pokuaju obaranja sa vlasti mr Z.
6
Zeevia kao srpski
opredjeljeni. Uoivi ovo Sluba je informisala predsednika Vlade Zeevia koji je donio
odluku o uvoenju moratorija o radu politikih stranaka zbog dva razloga:
1. vanredna situacija na frontu sektora Jug gde je nakon odlaska naih dobrovoljaca u Bosnu
oslabljena naa odbrana i pojaan pritisak Hrvatskih snaga,
2. u RSK nije donet zakon o radu politikih stranaka te se rad stranaka moe smatrati
ilegalnom delatnou uperenom protiv ustavnog poretka i legalno izabrane Vlade.
Vlada je donosei moratorij o radu politikih stranaka dala ovakvo obrazloenje i sugerisala
SDS Krajine da saeka donoenje pomenutog zakona. Predsednik Zeevi pozvao je
na razgovor dr. Babia i upoznao ga sa gore iznetim elementima. U periodu od 20.6.
27.6. izvrena je dodatna mobilizacija na podruju sektora Jug, uoeno je od strane
vojno-teritorijalnih organa da optinske strukture Knina opstruiu dodatnu mobilizaciju
oteavajui stabilizaciju fronta. Preko radio-Knina data je informacija od strane vojno-
teritorijalnih organa o tome, te su borci s fronta upoznati s tim. Kako je na podruju SO
Benkovac dodatna mobilizacija u celosti izvrena i svaki za puku sposobni mukarac nalazi
1
Srpska demokratska stranka.
2
Aktivna vojna lica.
3
Savez komunista Pokret za Jugoslaviju.
4
Republika Hrvatska.
5
Republika.
6
Zdravko.
8
se na frontu pokuaj dr Babia da organizuje sastanak stranke (optinski odbor Benkovac)
na kojem bi se analiziralo stanje fronta i problematika realizacije Vensovog plana, to je
dovelo do reakcije boraca koji su se spontano okupili i ziki spreili odravanje pomenutog
skupa. Tom prilikom gnjevni borci ziki su maltretirali dr Babia i Rajka Leajia kao i 15-
ak prisutnih koji do sada nisu uzeli uea na frontu. U toku su operativne radnje kojima
e se utvrditi da li postoje elementi krivine odgovornosti i protiv poinilaca bit e podnete
krivine prijave. Napominjemo da je narod SO Benkovac osudio djelatnosti dr. Babia.
Preslika, strojopis, irilica
HR HMDCDR, 20., kut. 4.
2
1992., srpanj 2.
Knin
Obavijest Resora dravne bezbednosti MUP-a RSK o napadu na Milana Babia koji
je pokuao u Benkovcu odrati osnivaki sastanak stranke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 2. 7. 1992. godine
Informacija o incidentu
u Benkovcu
29.06.1992. godine oko 10.15 asova ispred Vatrogasnog doma okupilo se izmeu 15 i
20 lica koja su se odazvala na poziv predsjednika SO
7
Benkovac Rajka Leajia. Usprkos
donetom moratoriju na rad politikih stranaka Vlade RSK, poto se nije okupio dovoljan
broj zainteresovanih dr. Babi
8
i in. Leaji uputili su se sa okupljenima u stan in. Leajia.
Obaveteni o planiranom sastanku borci sa fronta spontano su se okupili i provalili u stan,
nakon verbalnog duela borci su ziki napali i naneli telesne povrede in. Leajiu i dr.
Babiu a jedna grupa je pucala u automobil pred. SO Knin, napominjemo da je odlukom
Vlade Krajine o formiranju Kriznih tabova svaki pred. SO automatski pred. Kriznog taba
i obavezan je na osnovu odluke Vlade dok traje vanredno stanje da ne naputa teritoriju
svoje optine. Tokom poslijepodneva dr. Babi vratio se u Knin i po naim saznanjima
nije ostao da lei u bolnici, tek nakon radnog dogovora sa organizacionim sekretarom M.
9

Dobrijeviem i lanovima gradskog odbora SDS-a Krajine isti je otiao u MC
10
gdje mu
7
Skuptina opine.
8
Milan.
9
Marko.
10
Medicinski centar.
9
je obezbeena posebna soba, napominjemo da je direktor MC dr. Marije ubrilo supruga
komandanta Babieve srpske vojske Rade ubrilo.
Istraga o incidentu je u toku a odreena saznanja Slube ukazuju na injenicu da je pod
formom organizovanog stranakog rada vren radni dogovor oko svrgavanja legalno
izabranog predsednika Vlade mr Zeevia u cilju preuzimanja slasti od strane M. Babia.
Po saznanjima ove Slube dr. Babi tokom juna meseca intervenisao je kod Jerka Vukasa
pom. ministra UP
11
RH da se iz Zadra iz ustakog zatvora pusti Nani Darko zv. Dado koji
se pod nerazjanjenim okolnostima predao ustaama prilikom pada naeg utvrenja Kri.
Nakon putanja Nania od strane ustaa isti je odmah doao u GTO
12
gde je s njim obavio
razgovor naelnik OB,
13
a potom je otiao kod dr. Babia s kojim se zadrao u duem
razgovoru da bi izili na zajedniki ruak u kafanu Vrelo.
Babieva ena organizovala je drugi dan pregled u bolnici Knin D. Nania s ciljem da se
istom izda uverenje kako je prebijen u ustakom zatvoru. Osoblje koje je bilo prisutno
razmeni tvrdi da se na Naniu nisu videli tragovi zikog zlostavljanja.
Cjenimo da je ceo sluaj naduvan sa ciljem ponovnog vraanja dr. Babia u politike
krugove. Nakon sprovedene istrage detaljno emo vas izvestiti o gore iznetom.
RDB KNIN
Preslika, strojopis, irilica
HR HMDCDR, 20., kut. 4.
3
1992., srpanj 2.
Jasenovac
Slubena biljeka Stanice milicije Jasenovac o namjernom paljenju objekata
protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu
STANICA MILICIJE JASENOVAC
S L U B E N A Z A B I L J E K A
Sastavljena dana 02. 07. 1992. godine u SM Jasenovac po Radulovi Miroslavu, a u vezi
poara u ulici V. Nazora 31.
Dana 02. 07. 1992. godine patrola u sastavu Radulovi Kajtuz primjetila je poar u 06.50
asova u ulici Vladimira Nazora.
Izlaskom na lice mjesta utvreno je da gori tala na broju 31, vlasnitvo Prpi Mirka.
Na mjestu dogaaja zateena su tri vojnika koji su izjavili da nisu vidjeli nikoga tko bi
mogao biti poinilac podmetanja poara.
Jedan od vojnika koji nije htjeo rei svoje ime rekao je Zna ti tko je zapalio!
11
Unutarnjih poslova.
12
Glavni tab Teritorijalne obrane.
13
Odjeljenje bezbjednosti.
10
Zabiljeku podnio:
Radulovi Miroslav, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 9.
4
1992., srpanj 3.
Erdut
Zapisnik sastanka Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem na kojemu je raspravljano o radu SUP-a Vukovar
Z A P I S N I K
sa sastanka odranog dana 03. 07. 1992.g. u Erdutu sa poetkom u 10 asova.
Sastanku su prisustvovali:
Bogi Stevo, Latas ore, Ili Milan, Jovi Nemanja, Koji Ilija, Lazi Dragan, Grahovac
Neboja, Rebraa Jovan, Egi Vukain, Vii Milorad, Papi Tomislav i Kapetanovi
Jovan.
D N E V N I R E D
1. Rad organa unutranjih poslova
Ad 1)
Lazi Dragan, sekretar SUP-a Vukovar, podnio je izvetaj o radu Sekretarijata za razdoblje
od 01. 01. 30. 06. 1992.g.
U prilogu ovog zapisnika nalazi se izvetaj, pod brojem 4564/92. Nakon podneenog
izvetaja odrana je rasprava te doneeni sledei zakljuci:
Pomonik ministra za unutranje poslove moe sazvati vanredni sastanak sa lanovima 1.
Oblasnog vea ako se za to ukae potreba
Sednicama Oblasnog vea obavezno bi trebali prisustvovati pom. ministra unutranjih 2.
poslova ili drugi radnik organa unut. poslova kojeg on odredi
Potrebno je organizirati sastanak na koji bi se pozvali ministar unut. poslova RSK 3.
Marti Ilija,
14
ministar odbrane RSK panovi Milan
15
i predsednik Vlade RSK
gospodin Zeevi.
16
1. Istom sastanku prisustvovali bi lanovi Oblasnog vea, predsednici optina sa teritorije
SO SBZS, te predstavnici MUP-a Srbije
14
Pogreno, rije je o Milanu Martiu.
15
Pogreno, rije je o Stojanu panoviu.
16
Zdravko.
11
Zaduuje se Ili Milan da organizira sastanak sa gosp. Dobricom osiem, Booviem 4.
17

i Miloeviem.
18
Zaduuje se Rebraa Jovan da organizira sastanak sa gosp. eeljom 5.
19
i preds. MUP-a
Srbije.
Sastanak je zavren u 12.30 asova.
PREDSEDNIK OBLASNOG VEA:
M.P.
20
Milan Ili
za Jovi Nemanja, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
V U K O V A R
BROJ: 04-03-01/1-4564/92.
Vukovar, 02. 07. 1992. god.
PREDMET: Izvetaj o radu za razdoblje
od 01.01.-30.06. 1992.god.
Sekretarijat za unutranje poslove u Vukovaru egzistira od 18.10.1991. godine. Prije
osnivanja Sekretarijata na podruju na kojem danas deluje Sekretarijat osnivane su manje
stanice milicije na inicijativu tabova TO-a ili grupe graana koje nisu bile dovoljno
organizaciono povezane niti adekvatno kadrovski popunjene. Osim toga tab TO-a
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema formirao je stanice milicije u Iloku, Tovarniku,
Oroliku i Mirkovcima koje su uglavnom popunjene profesionalnim kadrovima iz MUP-a
Srbije gde su ove stanice preuzele i svu potrebnu opremu, naoruanje i druge potreptine.
Prilikom formiranja SUP Vukovar preuzeo je sve ove stanice te nakon usaglaavnja i
postavljanja konane organizacije vreno je postepeno prilagoavanje rada ve postojeih
stanica, osnivanje novih stanica i odeljenja, te prestanak rada odreenih stanica i odeljenja,
da bi se do 01.01.1992. godine konano uspostavila organizacija rada prema zacrtanoj
organizacionoj emi Sekretarijata unutranjih poslova.
Pojedini delovi slube kao to su optekadrovska sluba i sluba za upravne poslove
stavljeni su u potpunu funkciju unazad dva meseca tj. nakon donoenja odgovarajuih
zakonskih i drugih propisa Republike Srpske Krajina kojim je u potpunosti regulirana
delatnost SUP-a Vukovar i njegovih pojedinih delova. Potpuno zaokruenje organizacione
eme Sekretarijata zavrie se formiranjem Stanice milicije za bezbednost saobraaja a koja
do sada nije formirana, prije svega zbog nemogunosti prostornog smetaja ove Stanice.
U toku dosadanjeg rada Sekretarijat se sukobljavao sa razliitim potekoama iz svih
sfera delovanja i rada Sekretarijata. Sekretarijat je zapoeo rad i jo uvek radi u krajnje
neadekvatnom prostoru tako da pojedine slube ili referade sa 20 ili vie izvrilaca obavljaju
17
Radoman.
18
Slobodan.
19
Vojislav.
20
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno vee Vukovar.
12
svoje redovne zadatke u jednoj kancelariji povrine 16 metara kvadratnih, to sasvim sigurno
ima bitnog uticaja na rad i rezultate rada a posebno ima negativna uticaj na raspoloenje
graana koji kao stranke dolaze radi ostvarenja svojih graanskih prava pa uz sve napore
zaposlenog osoblja nije mogue u svakom sluaju u potpunosti i na odgovarajui nain
udovoljiti svim strankama.
Materijalna opremljenost Sekretarijata veoma je loa pa se ovi problemi reavaju raznim
posudbama od zikih ili pravnih lica. Ovakav nain reavanja materijalne opremljenosti
Sekretarijata utie na ukupan rad Sekretarijata jer iziskuje pojaan napor u reavanju
proturenosti izmeu neophodne potrebe za egzistiranje Sekretarijata i ugleda Sekretarijata
i njegovih radnika. U samom poetku rada Sekretarijata radnici Sekretarijata su odreena
materijalna sredstva kao to je papir, razni kancelarijski materijal, radni stolovi i stolice
prikupljali iz poruenih objekata, vodei pri takvim aktivnostima rauna da stvore
najneophodnije uslove za rad a da pri tome ne narue lik pripadnika organa unutranjih
poslova. Neki aspekti ovog problema imali su i negativan politiki aspekt u jednom delu
graanstva prema ovoj slubi a iz razloga to Sekretarijat uz sve napore nije uspio reiti
nabavku svih potrebnih obrazaca i pisaih maina na irilinom pismu. Osim napora
koje je ulagao svaki pojedinac pripadnik slube sluba je i organizirano sa odgovarajuim
pismenim zahtevima potraivala neophodna sredstva ili izvore nansiranja od raznih organa
i organizacija ali se uglavnom nailazilo na slab odaziv tako da veina problema ostaje do
danas nereena.
Problem naoruanja, municije, odgovarajue uniforme, sredstava veze i drugih tehnikih
pomagala i opreme koja je neophodna i iji nedostatak ini gotovo nemoguim odreena
postupanja radnika organa unutranjih poslova nije adekvatno do danas reen uz sva pismena
i usmena obraanja i do sada primljena mnoga obeanja.
U celom dosadanjem periodu rada Sekretarijata stalno se vri kadrovsko popunjavanje
a postoji izraena neodgovarajua uktuacija kadrova jer se u slubu javljaju uglavnom
ljudi koji prvi puta poinju obavljati posao iz oblasti unutranjih poslova te nakon kraeg
vremena kada shvate svu njegovu teinu i odgovornost, naputaju slubu. injenica da je u
Sekretarijatu relativno mali broj radnika koji imaju odgovarajua struna iskustva je takoer
odreena potekoa i ima odreeni uticaj na ukupan rad Sekretarijata. Ovde posebno treba
istai da je tokom V i VI meseca Sekretarijat napustilo oko 180 radnika sa odgovarajuim
profesionalnim iskustvom a koji su uglavnom bili zaposleni u MUP-u Srbije. Njihov
odlazak stvorio je odreene probleme jer su u nekim stanicama slubu napustili gotovo
svi radnici pa je trebalo brzo i adekvatno izvriti kadrovske promene u ovim stanicama to
je do sada u dobrom delu prilino uspeno izvreno. Vezano za kadrovsku problematiku
neophodno je napomenuti da pored objektivnih faktora koji su uticali na kretanje kadrova
u SUP-u Vukovar ima i odreenih negativnih subjektivnih ponaanja pojedinaca koji su
radili u SUP-u Vukovar ili u drugim institucijama Republike Srpska Krajina pa i izvan nje.
Naime, injenica je da je bilo pojava a i jo uvek ih ima da neki pojedinci vre agitacijom
meu radnicima SUP-a da napuste SUP ili da odreene poslove iz svog domena obavljaju
prema njihovim instrukcijama a mimo pozitivnih zakonskih propisa te na taj nain krajnje
negativno utiu na rad i dalji razvoj Sekretarijata. Ima naalost i pojedinaca u odreenim
institucijama koji se prema slubi UP-a
21
postavljaju konkurentski prikazujui sebe i svoje
institucije znaajnijim, sposobnijim i postavljaju se nadreeno prema slubi i pojedincima
21
Unutarnjih poslova.
13
iako im sluba i pojedinci iz ove slube nude iskljuivo saradnju i upuuju na vrenje
dunosti iz svoje nadlenosti, to smatramo da je jedino korisno za ukupan razvoj celokupne
dravne zajednice.
Unato napred svim iznesenim problemima velikim zalaganjem i entuzijazmom
veeg broja radnika ovog Sekretarijata isti je ispunio svoju funkciju i opravdao osnivanje
i egzistiranje. Na tu injenicu ukazuju i odreeni statistiki podaci koji najneposrednije
ukazuju na rad SUP-a Vukovar.
U proteklom razdoblju Sekretarijat za unutranje poslove Vukovar s organizacionim
jedinicama nadlenim tuilatvima podneo je ukupno 619 krivinih prijava protiv 16.743
lica i to za sledea krivina dela:
UBISTVO, l. 47. KZ-a RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 7
prijavljeno lica . . . . . . . . 10
s nepoznatim uiniocem . . . . 6
UBISTVO NA MAH, l. 48. KZ-a RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljeno lica . . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
UBISTVO IZ NEHATA, l. 49. KZ-a RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljeno lica . . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
UBISTVO U POKUAJU, l. 47. u vezi l.19. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . . 5
prijavljeno lica . . . . . . . . . 5
s poznatim uiniocem . . . . . 1
TEKA TELESNA POVREDA, l. 53. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 5
prijavljeno lica . . . . . . . . . 7
s nepoznatim uiniocem . . . .
LAKA TELESNA POVREDA, l. 54. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljeno lica . . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
KRAA, l. 163. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . 15
prijavljenih lica. . . . . . . . 17
s nepoznatim uiniocem . . . 25
UMSKA KRAA, l. 159. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . .
prijavljenih lica. . . . . . . . .
s nepoznatim uiniocem . . . . 1
14
TEKA KRAA, l. 164. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . 75
prijavljenih lica. . . . . . . . 131
s nepoznatim uiniocem . . . 101
RAZBOJNITVO, l. 166 KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 4
s nepoznatim uiniocem . . . . 1
TEKI SLUAJEVI RAZBOJNITVA KRAE I RAZBOJNITVA, l. 167.
KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
IZAZIVANJE OPTE OPASNOSTI, l. 184. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 4
prijavljenih lica. . . . . . . . . 8
s nepoznatim uiniocem . . . 10
broj prijava. . . . . . . . . . . 2
TEKO DELO PROTIV OPTE BEZBEDNOSTI, l. 191. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . .
prijavljenih lica. . . . . . . . .
s nepoznatim uiniocem . . . . 2
UGROAVANJE JAVNOG SAOBRAAJA, l. 192. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . 24
prijavljenih lica. . . . . . . . 25
s nepoznatim uiniocem . . . .
TEKA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG SAOBRAAJA, l. 198.
KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 5
prijavljenih lica. . . . . . . . . 5
s nepoznatim uiniocem . . . .
NEDOZVOLJENA TRGOVINA, l. 145. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . 10
prijavljenih lica. . . . . . . . 12
s nepoznatim uiniocem . . . .
NEDOZVOLJENO DRANJE ORUJA ILI RASPRSKAVAJUIH
MATERIJA, l. 226. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 4
prijavljenih lica. . . . . . . . . 4
s nepoznatim uiniocem . . . .
15
ZLOUPOTREBA SLUBENOG POLOAJA, l. 239. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
UBISTVO IZ NEPRIJATELJSKIH POBUDA PREMA SFRJ, l. 122. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 3
prijavljenih lica. . . . . . . . . 3
s nepoznatim uiniocem . . . .
UESTVOVANJE U NEPRIJATELJSKIM FORMACIJAMA, l. 116. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
DIVERZIJA, l. 126. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . .
s nepoznatim uiniocem . . . .
UDRUIVANJE RADI NEPRIJATELJSKE DELATNOSTI, l. 136 KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . 209
prijavljenih lica. . . . . . 10501
s nepoznatim uiniocem . . . .
NASILJE KOJIM SE UGROAVAJU SLOBODE I PRAVA GRAANA
PRIPADNIKA DRUGOG NARODA, NARODNOSTI ILI ETNIKE
GRUPE, l. 62. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . .
prijavljenih lica. . . . . . . . .
s nepoznatim uiniocem . . . . 1
UNITENJE ILI OTEENJE JAVNIH UREAJA, l. 185. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
UGROAVANJE OPASNIM ORUEM PRI TUI ILI SVAI, l. 56. KZ
RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
PLJAKA, l. 170. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . 11
prijavljenih lica. . . . . . . . 22
s nepoznatim uiniocem . . . . 5
16
ODUZIMANJE VOZILA, l. 172. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
FALSIFIKOVANJE ISPRAVE, l. 230. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 3
prijavljenih lica. . . . . . . . . 3
s nepoznatim uiniocem . . . .
TEKA TELESNA POVREDA, l. 53 KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
PROTUPRAVNO LIENJE SLOBODE, l. 65. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
IZAZIVANJE NACIONALNE, RASNE I VJERSKE MRNJE, RAZDORA ILI
NETRPELJIVOSTI, l. 134. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . 29
prijavljenih lica. . . . . . . . 29
s nepoznatim uiniocem . . . .
POMAGANJE NEPRIJATELJA, l. 120. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . 32
prijavljenih lica. . . . . . . . 32
s nepoznatim uiniocem . . . .
SLUBA U NEPRIJATELJSKOJ VOJSCI, l. 119. KZ SFRJ
s poznatim uiniocem . . . . 33
prijavljenih lica. . . . . . . . 33
s nepoznatim uiniocem . . . .
UGROAVANJE SIGURNOSTI, l. 69. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
UGROAVANJE SIGURNOSTI, l. 67. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 2
prijavljenih lica. . . . . . . . . 2
s nepoznatim uiniocem . . . .
POMAGANJE NEPRIJATELJA, l. 120. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 5
prijavljenih lica. . . . . . . 1821
s nepoznatim uiniocem . . . .
17
OTEENJE TUE STVARI, l. 174. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
PROTUZAKONITO RASPOLAGANJE POVERENIM ORUJEM, l. 222.
KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
OBLJUBA ILI PROTUPRIRODNI BLUD, l. 104. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
NASILNIKO PONAANJE, l. 217. KZ RSK
s poznatim uiniocem . . . . . 1
prijavljenih lica. . . . . . . . . 1
s nepoznatim uiniocem . . . .
Znaajan uticaj na stanje i kretanje kriminaliteta imala su ratna dejstva na ovom
podruju i to kako na kretanje kriminaliteta u toku ratnih dejstava tako i nakon zavretka
ratnih operacija sve do dananjih dana. Za razna krivina dela poinjena u toku ratnih
dejstava prijavljeno je oko 12.000 lica za koje su prikupljeni i najmanji podaci da su na
bilo koji nain uestvovali na strani neprijatelja. U obradi ovog dela kriminaliteta evidentni
su problemi u manjkavosti podataka i materijalnih dokaza koji se uglavnom nalaze kod
Jugoslavenske armije a koje je Armija preuzela prilikom ulaska u Vukovar i Borovo naselje.
Nakon ratnih dejstava a zbog stanja u kojem se nala veina stanovnitva, bez imovine,
bez neophodno potrebnih materijalnih sredstava za ivot, pojavljuju se masovne krae
iz naputenih objekata koji su Uredbom Vlade proglaeni dravnom imovinom. Sluba
je u poetku svog delovanja nastojala da se to bolje organizira i suprostavi ovom vidu
kriminaliteta pa iako brojke iz ovog izvetaja ukazuju da je u tome bilo uspeha potrebno
je konstatirati da je odreeni broj privrednih objekata gotovo opustoen i onesposobljen
za reprodukciju. Uzrok ovakvom stanju je sigurno neukljuivanje drugih subjekata koji
imaju svoju funkciju i dunost da tite imovinu i spreavaju negativne pojave. U poratnom
periodu interesantan je razvoj pojave ubistava gde se u poetku u najveem broju sluajeva
radi o ubistvima iz politikih motiva da bi u kasnijem periodu sve vie motiv bio materijalna
korist. Bitan uticaj i nain smanjenja svih vidova kriminaliteta bio bi svakako organizirano
manipulisanje i raspolaganje dravnom imovinom i drugom naputenom imovinom zato
je potrebno stvarati uslove da odreene dravne i druge institucije to pre budu stavljene u
funkciju kako bi mogle dati doprinos u borbi protiv kriminaliteta i tako uticati na njegovo
smanjenje.
Dobar deo kriminala izvodi se upotrebom vatrenog oruja ili pretnjom vatrenim orujem
a to je takoer posledica ratnih dejstava ali i nedovoljne organiziranosti nakon zavretka
ratnih operacija u pogledu prava noenja i koritenja oruja od strane pojedinaca i odreenih
grupa koje uivaju odreeni ugled i zatitu nekih dravnih institucija. Tako su poznati
18
sluajevi organiziranog otpora i sukobljavanja grupa pojedinaca sa pripadnicima slube
unutranjih poslova a do sada nije poznat sluaj da je bilo koja dravna institucija izrazila
javno protivljenje ovakovom delovanju i dala podrku slubi unutranjih poslova. ee
su slobodne ocene i procene o pogrenom postupanju slube i pojedinaca ili o njihovoj
nemoi.
Posebno karakteristian sluaj postupak petorice mladia koji su dana 28.06.1992. godine
na vie mesta u Vukovaru unitili nekoliko ugostiteljskih objekata, maltretirali i vreali
graane, napali na ovlatena slubena lica SUP-a Vukovar te vie lica lake ili tee telesno
povredili, to je sve skupa izazvalo uznemirenje graana i odreeno nepoverenje prema
slubi pa je isto i uticalo na neposredno postupanje kao i naknadnu obradu i prikupljanje
podataka od strane radnika SUP-a Vukovar. Naime, mnogi graani su odbijali dati podatke
i injenice za koje su znali a koje su vezane uz ovaj sluaj. Pojedinci su otvoreno odgovarali
da nisu spremni dati bilo kakve podatke jer nemaju dovoljno poverenja u vlasti pa se boje
posledica. Vano je istai da je u ovom sluaju Sekretarijat unutranjih poslova u potpunosti
izvrio svoju ulogu jer je na najblai mogui nain bez izazivanja posledica po graane, pa
i same izvrioce, iste uspio razoruati i privesti nadlenom istranom sucu te tako spreiti
dalje injenje krivinih dela.
D O G A A J I
Samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Pokuaj samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . 4
Ranjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Pronaeno nepoznatih leeva. . . . . . . . . . 14
Pronaeno poznatih leeva . . . . . . . . . . . 1
Prirodna smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Eksplozija s posledicom smrti . . . . . . . . . 10
Saobraajna nesrea s posledicom smrti . . . . 2
Ostale nesree s posledicom smrti . . . . . . . 3
Saobraajna nesrea s posledicom povreda . . . 3
Saobraajna nesrea s materijalnom tetom . . 3
Strujni udar . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 2
Poar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Nestalih lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Eksplozija sa posledicom povrede . . . . . . . 6
SUZBIJANJE PREKRAJA
Iz oblasti Zakona o prekrajima protiv JRM
22
podneeno prekrajnih prijava . . . . . . 88
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111
Iz oblasti Zakona o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima podneeno prijava . 68
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Iz oblasti Zakona o nabavljanju, dranju i noenju oruja podneeno prijava . . . . . . . 8
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
UKUPNO:
PODNEENO PRIJAVA . . . . . . . . . . 179
PRIJAVLJENO LICA . . . . . . . . . . . . 198
22
Javnog reda i mira.
19
POTRANA DELATNOST:
Uspeli smo formirati registar poternica i objava za licima koja su se udaljila sa ovih
podruja i nepoeljan je njihov povratak, koji sadri preko 20.000 lica.
Osim toga, organiziran je rad slube na potragama za nestalim licima, nestalim i otuenim
predmetima, te na traganju za poznatim izvriocima krivinih dela koji su u begstvu.
INFORMATIVNA DELATNOST
U svim organizacionim jedinicama Sekretarijata evidentirano je ukupno 1067 razliitih
operativnih informacija. neke od registrovanih informacija pokazale su se istinite i tane pa
je usledila obrada i realizacija predmeta a jedan broj informacija je odloen dok je obrada po
jednom delu informacija u toku.
ISTRANE RADNJE
U proteklom periodu obavljeno je 230 uviaja u kojima su uestvovali po jedan krim.
tehniar, jedan operativni radnik, vie milicionara koji su obezbeivali lice mesta, a u veini
sluajeva bio je prisutan istrani sudac.
Na osnovu ovlaenja iz lana 196. ZKP-a SUP Vukovar odredio je pritvor protiv 16
lica koja lica su nakon obrade privedena istranom sucu a u nekoliko sluajeva putena
na slobodu jer nije bilo mogue prikupiti dokaze o njihovoj kriminalnoj delatnosti. U 45
predmeta izvreno je liavanje slobode lica koja su izvrioci teih krivinih dela a zbog jednog
iz razloga koji su navedeni u ZKP-u, te su ista lica uz krivinu prijavu privedena istranom
sucu.
AKCIJE
Sluba je do sada organizirala ili uestvovala u sledeim akcijama:
ZASEDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
PRETRES TERENA . . . . . . . . . . . . . 4
RAZBIJANJE TERORISTIKIH GRUPA . . 5
Napominjemo, da se svakodnevno vri pregled terena od strane radnika ovog Sekretarijata
pirotehniara u cilju deminiranja terena. Grupa za pirotehnike poslove vri uklanjanje
mina i raznih eksplozivnih naprava koje sama pronalazi ili dolazi do saznanja prijavama
graana ili na drugi nain. Samo u poslednjih mesec dana uniteno je ili deminirano preko
100 razliitih eksplozivnih naprava.
UPRAVNI POSLOVI:
Evidentirano je 2706 zamolnica pravnih i zikih lica.
Uz sve potekoe slube za upravne poslove sve vie je u funkciji i omoguava graanima
da ostvare svoja prava iz ove oblasti.
Od poetka izdavanja isprava podneeno je:
ZAHTEVA ZA IZDAVANJE LINIH KARATA. . . . . . . . . . . . . . .435
IZDANO GOTOVIH LK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310
NABAVNE DOZVOLE ZA IZDAVANJE ORUJA. . . . . . . . . . . . .602
IZDANO ORUNIH LISTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166
ZAHTEVA ZA IZDAVANJE VOZAKE DOZVOLE. . . . . . . . . . . . 67
IZDANO VOZAKIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
ZAHTEV ZA REGISTRACIJU VOZILA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120
IZDANO SAOBRAAJNIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . .120
20
Na kraju se napominje da ovaj izvetaj predstavlja globalni pregled najznaajnijih radnih
aktivnosti SUP-a Vukovar i daje presek najizraenije problematike, te se u sluaju potrebe
mogu izraditi temeljitije analize svakog segmenta rada pojedinano kao i svakog dela napred
izraene problematike.
S E K R E T A R
Lazi Dragan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica i latinica
Hrvatski informativni centar, A 178-107.
5
1992., srpanj 3.
Jasenovac
Tjedno izvjee Stanice milicije Jasenovac o unitavanju imovine protjeranih Hrvata
iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC M.P.
23
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: 05-VI-04/1-
Jasenovac, 03. 07. 1992.
S E D M I N I I Z V J E T A J
za period od 26. 06. do 03. 07. 1992.
1. KRIVINA DJELA:
Dana 27.06.1992. godine u 13.05 asova samovoljno je pristupio u ovu SM Keli
Milutin iz Jasenovca, Savska ulica br. 34 i prijavio krau kotla od 60 litara i utozeleni
kau.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 27.06.1992. godine u 15.10 asova od strane patrole ove SM primjeen je poar
u ul. V. Nazora broj 36 A, vlasnitvo Linjak Milan i na broju 33, vlasnitvo nepoznato i na
broju 84, vlasnik nepoznat.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 27.06.1992. god. u 21.15 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici V.
Nazora br. 46, vlasnik kue nepoznat.
isto vrijeme primijeen je poar u ul. 1. maja br. 2 izgorjela je kua vlasnitvo Makovi
Ivan.
Podneena slubena zabiljeka.
23
Prijemni peat: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/9., br. 1028, primljeno 3. 7. 1992.
21
Dana 27.06.1992. godine u 22.50 asova od strane patrole ove SM primijeen je poar
u trosmajerovoj ulici br. 13.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua vlasnitvo Glavini Marko, takoer je u istoj
ulici na broju 11 izgorjela kua Brni Nikole i Anke.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 27.06.1992. godine u 23.50 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici V.
Nazora bb.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kua Dragi Mie, zvanog Ivanjia.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 28.06.1992. godine u 07.10 asova patrola ove SM primijetila je poar u Savskoj
ulici br. 6.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kua vlasnitvo Dragi Drage, te u istoj ulici na
broju 8 izgorjela je kua nepoznatog vlasnika.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 28.06.1992. godine u 08.30 asova patrola ove SM primijetila je poar u ul. V.
Nazora broj 51.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua vlasnitvo Jakovljevi ura.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 28.06.1992. godine u 20.00 asova patrola ove SM primijetila je poar u ul.
rtava faizma broj 28.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Makovi Ivan.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 29.06.1992. godine u 12.00 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici
Vladimira Nazora br. 39.
Na licu mjesta ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Hu Silvester.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 29.06.1992. godine u 15.15 asova od strane patrole ove SM primijeen je poar
u Preradovievoj ulici bb.
Na licu mjesta je ustanovljeno da gori kua iji je vlasnik Reli Slavko.
Podneena slubena zabiljeka.
Dana 02.07.1992. godine u 06.50 asova patrola ove SM primijetila je poar u ulici
Vladimira Nazora broj 31.
Na licu mjesta ustanovljeno je da gori tala, iji je vlasnik Prpi Mirko.
Podneena slubena zabiljeka.
2. PREKRAJNE PRIJAVE:
Nije bilo.
3. SAOBRAAJNE NEZGODE:
Nije bilo.
4. LEGITIMIRANA LICA:
Nije bilo.
5. BEZBEDONOSNO STANJE (naruavanje primirja)
Nije bilo
6. INFORMACIJE:
Nije bilo.
7. ODUZETI PREDMETI:
Nije bilo.
22
8. NARUAVANJE RADNE DISCIPLINE:
Nije bilo.
9. Neophodne potrebe:
Dostavljeno u prolom izvjetaju.
10. SARADNJA SA: civilnim vlastima: nije bilo niti se moe
uspostaviti.
Predstavnicima UNPROFOR-a: bio je jedan neformalan
sastanak, ali nije postignut nikakav
dogovor.
Borbenim jedinicama: nije bilo.
11. OSTALI DOGAAJI:
Dana 28.06.1992. godine u 00.30 asova od strane obezbeenja objekta SM dolo je do
pucnjave zbog uznemiravanja slube obezbeenja od strane N.N. osobe.
Prilikom pucnjave nije bilo povrijeenih niti poginulih.
Sastavljena slubena zabiljeka.
Deurni operativac:
M.P.
24
Volf Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 9.
6
1992., srpanj 6.
Knin
Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babia i njegovih pristaa
pokrene kazneni postupak zbog odravanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada
ocjenjuje kao pokuaj ruenja legalno izabrane vlasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-5-215/92.
Knin, 06. 07. 1992. godine
MUP-u REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Zahtjev Vlade RSK
dostavlja se,
24
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP, Stanica bezbednosti Odelenje milicije Jasenovac.
23
Prema informacijama sa kojima raspolaemo dana 29. 06. 1992. godine u Benkovcu
je dolo do pokuaja organiziranja ilegalnog i protuzakonitog skupa od strane nekoliko
pojedinaca sa ciljem obaranja legalne vlasti Republike Srpske Krajine.
25
Tom prilikom dolo
je do sukoba izmeu jedne grupe boraca i organizatora ovog skupa. U tom sukobu neki od
uesnika zadobili su lake i teke tjelesne povrede.
Imajui u vidu injenicu da postoje mnogi elementi koji ukazuju na to da je iskljuivi i
jedini razlog ovog okupljanja bio namjera obaranja legalno izabranih vlasti Republike Srpske
Krajine, to je potrebno da protiv organizatora i uesnika tog skupa, odnosno, protiv lanova
te organizirane grupe pokrene zakonski postupak, a ukoliko se utvrdi da se u radnjama
lanova grupe stiu bitna obiljeja krivinih dijela, prosljedite krivine prijave nadlenom
Javnom tuilatvu.
Zbog razliitih dezinformacija i interpretacija u javnosti i meu graanima u vezi
ovog incidenta, jo jednom zahtjevamo da nam odmah po prijemu ovog dopisa dostavite
kompletan izvjetaj u vezi organizovanja ovog skupa, kao i o tome koje su zakonske radnje
provedene protiv organizatora i uesnika ovog ilegalnog okupljanja u Benkovcu.
M.P.
26
PREDSJEDNIK:
Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
Dostaviti:
1. MUPU RSK,
2. Arhiva ovdje.
Izvornik, strojopis, irilica
HR HMDCDR, 4., kut. 3.
7
1992., srpanj 7/8.
Knin
Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine,
odrane 07. 07. 1992. godine na Tvravi u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
25
Vidi: Dok. br. 1. i 2.
26
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
24
Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Boko Boani, Stojan panovi, Rade Gaea, David
Rastovi, Sergej Veselinovi, ore Bjegovi, Neboja Pavkovi, Petar Bukarica, Mirko
Raen i Duan Starevi.
Sjednici jo prisustvuju:
Zdravko Jankovi, Milo ivkovi, Duan Orlovi, Neboja Mandini, Mile Paspalj.
Sjednici ne prisustvuju:
Stevo Bogi, Dobroslav Vejzovi, Vojin ua, Mitar Brnovi, dr Mladen Hadi, Milan
Marti, Milan Kneevi, Svetozar Vini, Savan Grabundija, dr Duan Jovi i Vojin
Peuraa.
Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da
se moe punovano odluivati.
lanovi Vlade utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK 1.
(MUP, NO, VP).
Verikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade. 2.
Davanje suglasnosti na Statut Javnog preduzea za proizvodnju, prijenos i distribuciju 3.
elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin.
Davanje suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju elektrine energije Javnog preduzea za 4.
proizvodnju prijenos i distribuciju elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin.
Donoenje Odluke o iznalaenju rjeenja proizvodnje radio ureaja RU 1/1 sa 5.
predstavnicima fabrike elektronike Rudi ajevac iz Banja Luke.
Taka 1.
Informaciju o aktualnoj vojno-politikoj situaciji podnio je ministar obrane Stojan panovi.
Upoznao je Vladu sa situacijom u Istonoj Slavoniji u kojoj je boravio proteklih dana te
istakao da je tamo situacija stabilizovana i da su trenutno poslovi sa kojim su tamo najvie
okupirani oko otkupa i ubiranja ljetine.
Postrojenja u eletovcima su poela raditi. Ta postrojenja su za sada dobro obezbjeena
jedinicom policije za posebne namjene kao i snagama UNPROFOR-a. Takoer se
poduzimaju odreene aktivnosti oko oivljavanja proizvodnje u kombinatu Borovo kao
i stavljanju u funkciju luke u Vukovaru. U sektoru sjever-jug koji je pod zatitom UN,
rezolucijom Savjeta bezbjednosti 762 odreeno je da tzv. ruiaste zone
27
uu u zonu zatite
UNPROFOR-a. Hrvatskoj je nareeno da se bezuslovno sa svojim snagama povue sa
Miljevakog platoa. U ruiastim zonama bi trebalo ostati zateena vlast i policija. Naglasio
je da vlast i policija u tim podrujima mora bezprekorno funkcionisati, budui da e tamo
takoer biti stacionirani promatrai EZ i UN te da e podnositi redovno izvjetaje o stanju na
tom podruju i na temelju toga izvlaiti zakljuke dali je doao momenat vraanje hrvatske
vlasti u ruiaste zone. Ministar panovi je naglasio da je potrebno usmjeriti rukovodstva
27
Dijelovi okupiranog teritorija RH koji nisu uli u UNP-a zone, predviene planom Cyrusa Vance-a i koji su
dolaskom UNPROFOR-a trebali biti pod punim suverenitetom RH. Kako pobunjeni Srbi nisu htjeli vojno
napustiti taj teritorij UN je, na tetu Hrvatske, ustanovio te zone u sektorima Zapad, Sjever i Jug. Popis podruja
u tzv. ruiastoj zoni opirnije vidi u: Javorovi Boidar, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Demi s.p.o.,
Zagreb 1995, str. 327.
25
u tim podrujima kako da rade te uvrstiti nau vlast tamo a u cilju provoenja istog
zaloio se da se oformi grupa ljudi koja bi obila ta podruja te izdala konkretna zaduenja
rukovodstvima. Duan Orlovi se zaloio da se pazi na odabir pripadnika milicijskih snaga
koja bi kontrolisala ruiasta podruja kao i uspostavljanje boljeg sistema veza kako bi
se sve informacije sa terena u to kraem roku znale. U raspravi koja je poslije voena
sudjelovali su David Rastovi, Neboja Mandini, Milo ivkovi, ore Bjegovi i drugi.
Podpredsjednik Vlade je predloio da se donesu sljedei zakljuci
1. Da se objavi tekst rezolucije Vijea sigurnosti UN broj 762.
2. Da se organizira konferencija za tampu povodnom objavljivanja ove rezolucije.
3. Da se na Srpskom Radio Kninu uredi jedna emisija u kojoj bi se razgovaralo otvorenim
telefonom o rezoluciji.
4. Da se organizira sastanak sa predstavnicima Izvrnih savjeta optina na kojim bi im se
dale smjernice rada posebno vezano za ruiasta podruja.
5. Da se zadui SUP RSK da odre sastanke sa komandirima stanica milicije gdje bi se dale
smjernice za rad milicije sa posebnim naglaskom na djelovanje u ruiastim zonama.
6. Da se ostvari stalno prisustvo predstavnika Vlade na terenu.
Poslije toga se otvorila rasprava o tome ta sve obuhvata ruiasta zona, sa naglaskom da se
inzistira da takva zona postoji iza linije sukoba na Hrvatskom teritoriju u mjestima gdje ivi
veinsko srpsko stanovnitvo. Kroz raspravu je traeno da o konanom politikom statusu
ruiastih zona presudno odlui volja naroda, te da se ona mora potovati. U raspravi koja
se poslije vodila sudjelovali su: Mirko Raen, David Rastovi, Stojan panovi, Neboja
Mandini, Neboja Pavkovi i Mile Paspalj.
Nakon toga doneseni su sljedei
Z A K L J U C I
1. Da se hitno nabave uniforme za miliciju sa prioritetom za miliciju u pograninim
podrujima.
2. Da se izdaju dokumenti (lina karta, tablice, saobraajne dozvole) bez matinog broja
koji e se unijeti naknadno kada se ustroji evidencija jedinstvenih matinih brojeva graana
RSK.
Taka 2.
Zapisnik sa prethodne sjednice, odran je dana 30.06.1992. godine komentirao je
podpredsjednik Vlade Jovo Kablar. Nakon to je podpredsjednik komentirao na isti je
utvrena sljedea
P R I M J E D B A
pod takom 1. zakljuak pod rednim brojem 4. potrebno je izvriti precizniju formulaciju
za jednu od narednih sjednica. U ostalom dijelu zapisnik je usvojen.
Taka 3.
Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi je upoznao Vladu sa Statutom JP
28

za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije. Nakon provedene rasprave
jednoglasno je usvojena
28
Javnih poduzea.
26
O D L U K A
o davanju suglasnosti na Statut Javnog preduzea za proizvodnju, prijenos i distribuciju
elektrine energije Elektroprivreda Krajine.
Taka 4.
Ministar Bjegovi predloio Vladi da usvajanje tarifnog sistema za prodaju elektrine
energije JP Elektroprivreda Krajine.
Nakon rasprave usvojena je
O D L U K A
O davanju suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju elektrine energije JP za proizvodnju,
prijenos i distribuciju elektrine energije Elektroprivreda Krajine Knin.
Taka 5.
Neboja Mandini je predloio da se u dogovoru sa predstavnicima SO i IS Optine Slunj
iznae mogunost proizvodnje radio ureaja RU 1/1. Nakon rasprave i ukazanog znaaja
ove proizvodnje usvojena je
O D L U K A
Nalae se Skuptini optine Slunj da hitno nae kompromisno rjeenje proizvodnje radio
ureaja RU 1/1 sa predstavnicima fabrike profesionalne elektronike Rudi ajevac iz Banja
Luke. Proizvodnja navedenog ureaja je od stratekog znaaja i hitno se mora uspostaviti.
Obavezuje se Vlada RSK da e rijeiti supstituciju proizvodnje za radnike navedenog
pogona.
Sjednica je zavrila sa radom dana 08. 07. 1992. godine u 11.00 sati.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica
HR HMDCDR, 4., kut. 3.
8
1992., srpanj 7.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene novanica sprijee unoenje
starih novanica u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P.
29
UPRAVA JB
29
Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, org. jed. 3, br. 74, 13. 7. 1992.
27
Br. 08/03
Knin, 07. 07. 1992. godine
SUP S V I M A
PREDMET: Akcija Dinar.
Zbog aktualne izmjene novanica u SR Jugoslaviji i Srpskoj Republici BiH, a kanjenja
sa istim procesom u RSK potrebno je hitno i energino sprijeiti unoenje starih novanica
u Republici Srpskoj Krajini.
U vezi sa istim sa graninim prelazima potrebno je odmah uspostaviti najrigorozniju
kontrolu, te preglede putnika i vozila, a pogotovu lica koja nisu dravljani Krajine. Sva lica
koja se zateknu sa veim svotama novca od nuno uobiajenih za putovanje privoditi na
krim obradu uz privremeno oduzimanje novca. Oekuje se da e taj novac stizati prema
Republici Srpskoj Krajini prvenstveno radi masovne kupovine roba, a najvie prehrambenih
artikala i stoke, a radi kupovine deviza te je istom akcijom potrebno sprijeiti iznoenje
deviza iz Republike Srpske Krajine. Izuzeti od ovoga mogu samo biti slubene nabavke
novca za potrebe lijale SDK u Krajini.
O pojedinanim sluajevima i pronalasku veih koliina novca obavjetavati ovo
Ministarstvo.
NAELNIK UPRAVE:
Pavkovi Neboja
Vjerodostojnost prijepisa ovjerava
SEKRETARI:
Ostroluanin Vaso,[v.r.] M.P.
30
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 2.
9
1992., srpanj 9.
Lipik
Izvjee deurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u Skender Vakufu
koje je 122. brigada JNA opljakala na ratitu oko Pakraca
OM LIPIK
09. 07. 1992.g.
I Z V J E T A J
sastavljen dana 09.07.1992. godine u prostorijama OM Lipik povodom preuzimanja
motornih vozila od komande 122. L.P.B.R. u Skender Vakufu.
30
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
28
Dana 06.07.1992. godine po milicioneru Pavi Ostoji iz gore navedenog odelenja
izvren je telefonski dogovor da se sledeeg dana doe u Skender Vakuf na preuzimanje vie
motornih vozila vlasnitvo R.O. iz Pakraca, kao i privatno vlasnitvo, koja je navedena vojna
jedinica odvezla sa naeg terena prilikom povlaenja.
Dolaskom na lice mjesta utvreno je da niti jedno vozilo nije u voznom stanju, obzirom da
nedostaju tokovi, akumulatori, kao i neispravnost motora na njima. Poslije ne ba kratkog
vremena dogovoreno je sa kapetanom I klase Cvii Radom da se stave u pogon kombi
marke IMV br. motora 1113684 i br. asije 49941 vlasnitvo Kovai Pere iz eovice i
Zastava 101 Poli reg oznake DA-337-38 vlasnitvo Komunalne RO Pakrac.
U Skender Vakufu su ostali kamion marke FAP tip 16-20 sa neispravnim motorom,
kamion marke TAM tip 2001 u neispravnom stanju, kombi marke TAM sa neispravnim
motorom, kao i bez tokova. Pomenuta vozila su sa veim kvarovima i nedostacima djelova
pa se kao takva nisu mogla staviti u pogon. Sa ve pomenutim Cviiem je dogovoreno
da e ista odlepati u Banja Luku, te da e ih pokuati staviti u pogon, za to smo dobili
saglasnost od komandanta brigade potpukovnika Peuli Boka.
U pomenuta dva vozila je izvrena djelomina popuna gorivom, te su uz nekoliko
mehaniarskih intervencija doveena do aglia. Za kombi IMV je obavijeten Kovai
Pero koji treba doi i preuzeti svoje vozilo u vienom stanju.
U vezi Zastave 101 obavljen je razgovor sa predsjednikom IS SO Pakrac Radakovi
Milanom, sa kojim je dogovoreno da e vozilo preuzeti Komunalna RO za krae vrijeme.
Obzirom na vozila koja su ostala radi otklanjanja kvarova, telefonskim putem e se
uspostaviti kontakt kad kvarovi budu otklonjeni, te e kao takova biti preuzeta.
IZVJETAJ SASTAVIO:
Tei Teo, v.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 6.
10
1992., srpanj 13.
Beli Manastir
Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem
Z A P I S N I K
sa 11. sednice Oblasnog vea
SO SBZS
odrane dana 13. 07. 1992.g. u Belom Manastiru sa poetkom u 10.00 asova.
Prisutni lanovi Oblasnog vea: Ili Milan, Nedi Pajo, Jovi Nemanja, Papi Tomislav,
Dai Dragia, Mati Petar.
29
Ostali prisutni: Latas ore, Grnovi Mitar, Dvorni Radenko, ivkovi Nikola, Vii dr.
Milorad, ore aloevi, Veljkovi dr ivorad, Vuji Milan, Mirko Mra, Jovo Rebraa,
igi
31
.
D N E V N I R E D
1. Usvajanje zapisnika sa sednice Oblasnog vea, odrane dana 06. 07. 1992. g.
2. Stanje razvoja i obnove Vukovara
3. Izvjetaj o stanju u privredi
4. Suzbijanje negativnih pojava na teritoriji SO SBZS
5. Razno
Predsednik Oblasnog vea daje uvodnu re o stanju u Oblasti, te odreenim negativnim
pojavama, i suzbijanju istih, zatim o saznanjima izuzimanja nafte i naftnih derivata u okolini
Negoslavaca, o obilasku pograninih jedinica, informacije se prihvataju.
Ad 1)
Sekretar Oblasnog Sekretarijata za optu upravu upoznaje Vee sa preuzetim obavezama
s predhodne sjednice od 06.07.1992. g. Konstatirano je da odreeni zakljuci i obaveze nisu
izvrene, da Sekretarijat u svojim mesenim izvetajima naznae koje obaveze nisu izvrili,
koje su poduzeli radnje, i razlog nemogunosti izvrenja.
Nadalje konstatira se da Ministarstvo za pravosue i upravu nije jo otvorilo odelenje
Privrednog suda sa seditem u Vukovaru, to oteava poslove oko registracije privrednih
subjekata na ovom podruju.
Sekretar upoznaje Vee o odnosima Javnih preduzea Krajina petrol i Naftne industrije
Krajine, te potrebe da se organizira poseban sastanak sa rukovodstvom ova dva preduzea o
emu e Vee biti posebno informisano.
Predsednik Vea otvara diskusiju pod tokom 1. dnevnog reda, nakon krae diskusije
Vee donosi sledei:
Z A K LJ U A K
a) Sekretarijat za Optu upravu e dostaviti Sekretarijatu za informisanje Oblasnog vea
ove odluke i zakljuke koje se donose na Veu a Sekretarijat za informisanje e iste
dostaviti Sekretarijatu Velike Narodne Skuptine, koja treba da nastavi sa izdavanjem
Sl.
32
glasnika.
Sekretarijat za informisanje e svako dvomeseno izdavati Bilten koji ima svrhu informisanja
graana.
b) Usvaja se zapisnik sa sednice Oblasnog vea odrane 06. 07. 1992. g.
Ad 2)
Vii dr. Milorad predsednik NS
33
optine Vukovar podnosi sveobuhvatni izvetaj o stanju
na podruju opine Vukovar i posledicama ratnog razaranja, o neophodnosti poduzimanja
odreenih akcija za sanaciju posledica, uspostavljanja normalizacije ivota.
31
Vaso.
32
Slubenog.
33
Narodne skuptine.
30
Izvetaj se prilae uz zapisnik.
34
Papi Tomislav sekretar Oblasnog Sekretarijata za Urbanizam, stambeno komunalne poslove
i graevinarstvo podnosi informaciju o obimu ratnih razaranja na stambenim objektima,
javnim objektima, objektima infrastrukture, te drugim objektima.
Informacija se prilae uz zapisnik.
35
Predsednik Vea otvara diskusiju pod takom 2. dnevnog reda. Nakon sveobuhvatne
diskusije Vee donosi sledei:
Z A K LJ U A K
a) Predlae se Vladi RSK da pokrene inicijativu pred Skuptinom RSK da donese zakon o
obnovi i izgradnji Vukovara.
b) Obavezuje se Vii dr. Milorad, Papi Tomislav, Ili Milan, Nedi Paja, Jovi Nemanja,
Mirko Mra da pripreme elaborat na temu obnove i izgradnje Vukovara, zakljuno sa
danom 1.09.1992.
Isti se obavezuju organizovati na ovu temu sastanak na koji e se pozvati: RTV Beograd,
Predsednik Vlade SRJ, Predsednik Vlade Srbije, Njegova Svetlost Patrijarha Pavla, princa
Tomislava Karaorevia, Predsednika RSK, Predsednika Vlade RSK, prof. dr. Radmila
Milentijevi, brau Kari, Jezdimira Vasiljevi, Mihajlovi ika, Danu
36
, Predsednika
Srpsko Jevrejskog drutva, Jureti Veselina, direktora instituta za graevinarstvo Novi Sad,
ministra za graevinarstvo Republike Srbije, direktora za graevinarstvo Beograd.
v) Oblasni Sekretarijat za privredu i nansije e sainiti elaborat o mogunosti izdvajanja
procenta iz prodaje nafte i naftnih derivata na ovom podruju, koji bi se uplaivao u fond za
obnovu i izgradnju Vukovara, te za elektrikaciju dela Oblasti u kojoj ista nije izvrena.
g) Inicira se sastanak predsednika optina: Vukovar, Dalj, Tenja, Mirkovci.
Na sastanak pozvati Ministra za pravosue i upravu. O ishodu sastanka i reenja o
zajednikim problemima predsednici optina e obavestiti ovo Vee.
Ad 3)
Sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i nansije podnosi izvetaj o stanju u privredi,
informie o dosad poduzetim radnjama, naznaujui da su formirane agencije za privredni
razvoj sa seditem u Vukovaru, Belom Manastiru, Novom Sadu.
Konstatira se da je neophodno formirati Savet za privredni razvoj koji e izmeu ostalog
upravljati fondom za privredni razvoj.
Nakon krae diskusije Vee donosi sledei:
Z A K LJ U A K
Prihvata se informacija o stanju u privredi te se inicira poduzimanje daljnjih radnji za
oivljavanje privredne aktivnosti.
Ad 4)
Predsednik Oblasnog vea upoznaje Vee sa negativnim pojavama organiziranog kriminala,
te potrebe aktiviranja svih subjekata na njegovom otkrivanju i spreavanju.
Nakon diskusije Vee donosi sledei:
34
Izvjee nije pronaeno uz izvornik.
35
Informacija nije pronaena uz izvornik.
36
Milanovi.
31
Z A K LJ U A K
Oblasno vee e putem svog Sekretarijata za optu upravu okrunicom zatraiti od strane
MZ i IS optina da sudeluju i pomognu oko otkrivanja kriminalnih radnji, te nakon
prikupljenih informacija Oblasno vee e o tome uputiti obavest Ministarstvu unu. Poslova
i Ministarstvu pravosua.
Ad 5)
Predsednik Oblasnog vea upoznaje Vee da je neophodno potrebno aurirati iriline
natpise sa imenima mostova: Batina Bezdan, Ilok Baka Palanka.
Nakon diskusije Vee donosi sledei:
Z A K LJ U A K
Odreuje se rok od 8 dana u kojem e roku IS optine Beli Manastir i Vukovar poduzeti
radnje oko postavljanja tabli sa irilinim natpisom imena mota preko Dunava na relaciji
Batina Bezdan, Ilok Baka Palanka.
Sednica je zakljuena u 14,00 sati.
PREDSEDNIK OBLASNOG VEA:
Ili Milan
Preslika, strojopis, irilica
Sign., Hrvatski informativni centar, A 017-109.
11
1992., srpanj 14.
Knin
Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane 14. 07. 1992. godine na Tvravi
Dom privrednika u Kninu
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Stojan
panovi, dr Mladen Hadi, Vojin ua, ore Bjegovi, Duan Eimovi, Savan
Grabundija, Rade Gaea, Sergej Veselinovi i David Rastovi.
Sjednici jo prisustvuju:
Goran Hadi, Mile Paspalj, Petar Bukarica, Neboja Mandini, Mirko Raen, Zdravko
Jankovi, Milo ivkovi, uro Dedi, Duan Orlovi, Damjan Beri, Sretko Petkovi i
Milan Oblakovi.
32
Sjednici ne prisustvuju:
Dobrosav Vejzovi, Mitar Brnovi, Milan Marti, Milan Kneevi, Mr Svetozar Vini, dr
Duan Jovi, Vojin Peuraa.
Sjednica je poela sa radom u 9.30 sati.
Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se
moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei
D N E V N I R E D
1. Donoenje Odluke o osnivanju Narodne banke Krajine sa sjeditem u Kninu.
2. Imenovanje v.d. guvernere Narodne banke Krajine.
3. Donoenje Odluke o putanju novog novca u opticaj.
4. Usvajanje Uredbe o promjeni vrijednosti dinara.
5. Usvajanje Odluke o obrazovanju Kursa dinara.
6. Donoenje Odluke o prihvatanju elaborata o otvaranju fakulteta i viih kola u RSK.
7. Usvajanje Uredbe
a) o ocjenjivanju zaposlenih u dravnim organima,
b) o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave,
c) o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave.
8. Donoenje Odluke
a) o optinskim organima uprave,
b) o organizaciji i nainu rada i broju lanova izvrnih savjeta.
9. davanje saglasnosti na predsjednika za imenovanje predsjednika i lana izvrnog savjeta
optine Dalj.
10. Davanje suglasnosti na razreenje Ajdukovi Jovana na funkciju pomonika ministra
pravosua.
11. Donoenje Odluke o sjeditu eparhije u Kninu.
12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK.
13. Donoenje Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK.
14. Imenovanje sekretara ministarstva za sport i omladinu.
15. Zakljuak o obaveznom dostavljanju informacija informativnoj agenciji ISKRA.
1. Prije poetka rada po dnevnom redu Vladi se obratio direktor mesne industrije
Gavrilovi iz Petrinje te ih upoznao sa problemima sa kojima se susree u radu taj kolektiv
kao i predlozima za prevazilaenje potekoa. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie lanova
Vlade predloeno je da mesnu industriju posjeti delegacija Vlade te se na licu mjesta upozna
sa potekoama u radu i mogunosti iznalaenja rjeenja. Predlog je prihvaen.
2. Podpredsjenik Vlade Stevo Bogi je upoznao Vladu na mogunou pokretanja jednog
dijela proizvodnog ciklusa u kombinatu Borovo. Prijedlog da delegacija Vlade posjeti
kombinat Borovo i upozna se s problemima, te ispita mogua rjeenja za pokretanje
proizvodnje je prihvaen.
Ministar zike kulture i sporta David Rastovi je ukazao na potrebu hitnog donoenja
Zakona o pretvorbi drutvenog vlasnitva. U provedenoj raspravi predlog je prihvaen.
Zaduuje se ministar Rastovi da za narednu sjednicu Vlade pripremi nacrt Zakona o
pretvorbi drutvenog vlasnitva.
33
3. Predsjenik RSK Goran Hadi obratio se lanovima Vlade te ih izmeu ostalog upoznao sa
razgovorima koje je vodio sa predsjednikom Dobricom osiem i Slobodanom Miloeviem
kao i Milanom Paniem i Radomanom Booviem.
4. Ministar obrane Stojan panovi je podnio informaciju sa sastanka sa gospodinom
Tomberijem
37
. Informacija je prihvaena.
Taka 1.
Predsjednik Vlade Zdravko Zeevi predloio je da se donese odluka o osnivanju Narodne
banke Krajine. Nakon provedene rasprave usvojena je sljedea
O D L U K A
1. Osniva se Narodna banka Republike Srpske Krajine.
2. Sjedite Narodne banke bit e u Kninu.
Taka 2.
Predlog za imenovanje v.d. guvernera i savjetnika guvernera Narodne banke Krajine
obrazloio je podpredsjednik Jovo Kablar.
Nakon provedene rasprave doneseno je sljedee
R J E E N J E
1. Za v.d. guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Pajo Marjanovi.
2. Za savjetnika guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Ilija Marjanovi.
Taka 3.
Odluku o putanju novog novca u opticaj obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko
Zeevi. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
O putanju u opticaj novanica u apoenima 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara i povlaenju
iz opticaja novanica u apoenima 20.000/I-1, 50.000/I-1, 100.000/I-1, 10, 50, 100, 500,
1000 i 5000 dinara.
Putanje i povlaenje navedenom odlukom vai od 14. jula 1992. godine.
Kovani novac u apoenima od 1 dinar datuma kovanja 1990. i 1991. godine i apoena 2
i 5 dinara sa godinom kovanja 1990., 1991., 1992. godine ostaju i dalje zakonsko sredstvo
plaanja.
Povlaenje novanica organizaciona jedinica SDK vrie do 21. jula 1992. godine.
Fizika lica sa prebivalitem na teritoriju Republike Srpska Krajina, kao i zika lica koja
podnesu dokaz o statusu izbeglice, mogu novanice koje se povlae iz opticaja samo jedanput
neposredno zamjeniti i to do1992. godine, a do iznosa 200.000 dinara. Ova odredba odnosi
se i na graane Republike Srpske Krajine na privremenom radu u inostranstvu.
Fizika lica su duna da pri zamjeni novanica podnesu na uvid linu kartu, radi
identikacije, na kojoj e se buenjem oznaiti da je zamjena izvrena. Za ziko lice koje
zamjenjuje iznos ve od 200.000 dinara posebno se evidentiraju podaci o tom licu (ime
i prezime, broj line karte, adresa i iznos koji se zamjenjuje), i ovi su podaci dostavljaju
Narodnoj banci Krajine.
37
Cedric Tornberry.
34
Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu vriti zamjenu novanica bez ogranienja.
Pravnim licima sa teritorije Republike Srpska Krajina zamjenu e vriti iskljuivo Sluba
drutvenog knjigovodstva kod koje imaju raun do iznosa utvrenog maksimuma sredstava
koja moe drati u blagajni.
Poslije isteka roka za redovnu zamjenu (18. jula 1992. god.) naknadna zamjena novanica
vrie se:
do 30. jula 1992. godine kod SDK
do 30. jula 1992. godine u NB Krajine
Naknadna zamjena e se vriti na osnovu dokaza o spreenosti zamjene u redovnom
roku (ljekarsko uvjerenje, potvrda, odnosno otpusna lista medicinskih organa, potvrda o
otsutnosti slubenoj i drugoj i potvrda nadlenog organa uprave, o spreenosti da se izvri
zamjena u propisanom roku). Odobravanje naknade zamjene vrie posebne komisije koje
e formirati rukovodioci u NB Krajine i organizacionim jedinicama Slube drutvenog
knjigovodstva.
U raspravi koja je voena po ovoj taki dnevnog reda takoer je donesena
O D L U K A
1. Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu neogranieno vriti zamjenu novanica uz
prethodno dokumentiranje zamjene deviznih novanih sredstava za dinare na bankama.
2. Nisu dozvoljene novane transakcije za vrijeme zamjene novca preko iznosa od 200
hiljada dinara.
Taka 4.
Uredbu o promjeni vrijednosti dinara obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zeevi.
Nakon provedene rasprave donesena je
U R E D B A
o promjeni vrijednosti dinara
lan 1.
Ovom uredbom utvruje se nova vrijednost dinara, tako da dinar stupanjem na snagu
ove uredbe u odnosu na postojee novanice i kovani novac vrijedi 10 postojeih dinara
(1:10).
Dinar se dijeli na 100 para.
lan 2.
Narodna banka Republike Srpska Krajina e izdati nove vrste novanica i pustiti ih u
opticaj 14. jula 1992. godine.
lan 3.
Danom stupanja na snagu ove uredbe cijene svih proizvoda i usluga izraunavaju se u
dinarima iz lana 1. ove uredbe.
lan 4.
Potanske i taksene marke i druge taksene i poreske vrijednosnice, ekovi, nalozi za
plaanje i drugi instrumenti unutranjeg platnog prometa koji budu u prometu na dan
14. jula 1992. godine, ostaju i dalje u vanosti, s tim to e njihova vrijednost odgovarati
desetom dijelu iznosa oznaenog na njima.
35
lan 5.
Iznosi oznaeni u propisima i optim aktima na obaveznicama i drugim hartijama od
vrijednosti, mjenicama, ugovorima i drugim ispravama i obavezama izdatim, odnosno
nastalim do 13. jula 1992. godine podrazumjevae se tako da 10 postojeih dinara odgovara
jednom dinaru iz lana 1. ove uredbe.
lan 6.
Novane vrijednosti i iznosi iz lana 4. i 5. ove uredbe od 14. jula 1992. godine iskazivae
se u dinarima iz lana 1. ove uredbe.
lan 7.
Preduzea, banke i druga pravna lica, dravni organi kao i zika lica koja su obavezna da
vode poslovne knjige izvrie preraunavanje iznosa svojih novanih sredstava na dinare iz
lana 1. ove uredbe prema stanju na dan 13. jula 1992. godine.
lan 8.
Ako se pri preraunavanju postojeih dinara na dinare iz lana 1. ove uredbe pojave
iznosi u rasponu od 1 pare do 50 para, izvrie se zaokruivanje na 0 para, dok e se iznosi
u rasponu od 51 pare do 99 para zaokruivati na 1 dinar.
lan 9.
Ova uredba stupa na snagu 14. jula 1992. godine.
Taka 5.
Odluku o obrazovanju kursa dinara obrazloio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zeevi.
Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
o obrazovanju kursa dinara
1. Srednji kurs dinara za ameriki dolar utvruje se u iznosu od 200 dinara za 1 USD.
2. Na osnovu kursa dinara iz take 1. ove odluke Narodna banka Republike Srpska
Krajina utvruje kurseve dinara prema ostalim konvertibilnim valutama, koje su predmet
kupovine i prodaje na deviznom tritu, po principu pravilno ukrtenih kurseva.
3. Kurs dinara za obraunski dolar obrazuje se svakog radnog dana na Meubankarskom
sastanku jedinstvenog deviznog trita na nivou kursa dinara za ameriki dolar.
4. Banke ovlaene za poslove sa inostranstvom lanice Meubankarskog sastanka
jedinstvenog deviznog trita kupovne i prodajne kurseve za devize i kupovne i prodajne
kurseve za efektivni strani novac.
Utvrene kurseve iz stava 1. ove take obavezne su da primenjuju sve banke ovlaene za
poslove sa inostranstvom, sve druge banke, ovlaeni menjai i Narodna banka Republike
Srpska Krajina.
Banke iz stava 1. ove take, koje ne primenjuju kurseve utvrene na Meubankarskom
sastanku jedinstvenog deviznog trita, ne mogu kupovati devize kod Narodne banke
Republike Srpska Krajina. Prema ovlaenim bankama i menjaima, koji ne primenjuju
utvrene kurseve na Meubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog trita, preduzee
se mere iz oblasti kreditno-monetarne i devizne politike, ukljuujui i meru oduzimanja
ovlaenja za obavljanje menjakih poslova platnog prometa i kreditnih poslova sa
inostranstvom.
36
5. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da vai Odluka o obrazovanju krusa dinara
(Slubeni list SFRJ, br. 6/92, 14/92. i 22/92.).
6. Ova odluka stupa na snagu 14. jula 1992. godine.
Taka 6.
Pomonik ministra prosvjete uro Dedi upoznao je Vladu sa elaboratom o kontinuiranom
nastavku rada pedagoke akademije u Petrinji i otvaranju tehnikog fakulteta u Kninu i
ekonomskog menadmenta u Kninu i Vukovaru, U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie
ministara donesen je slijedei
Z A K L J U A K
1. Pedagoka akademija u Petrinji treba nastaviti sa kontinuiranim radom.
2. Za jednu od narednih sjednica Vlade potrebno je da ministarstvo prosvjete pripremi
elaborat o ekonomskoj opravdanosti otvaranja tehnikog fakulteta u Kninu i ekonomskog
menadmenta u Kninu i Vukovaru.
Taka 7.
a) Ministar pravosua i uprave ua Vojin predloio je Vladi donoenje Uredbe o ocjenjivanju
zaposlenih u dravnim organima.
Nakon rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Usvaja se Uredba o ocjenjivanju zaposlenih u dravnim organima.
b) Predlog uredbe o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave obrazloio je
ministar ua Vojin. Nakon rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Usvaja se Uredba o strunom ispitu zaposlenih u organima dravne uprave.
c) Predlog Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave obrazloio je ministar
ua Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Usvaja se Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave.
Taka 8.
a) Predlog Odluke o optinskim organima uprave obrazloio je ministar ua Vojin. Nakon
provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Usvaja se Odluka o optinskim organima uprave.
b) Ministar ua Vojin obrazloio je Odluku o organizaciji i nainu rada te broju lanova
izvrnih savjeta optina, nakon rasprave donesena je
O D L U K A
o organizaciji i nainu rada te broju lanova izvrnih savjeta optina.
Taka 9.
Prijedlog davanju suglasnosti za imenovanje predsjednika i lana Izvrnog savjeta optine
Dalj. Obrazloio je ministar ua Vojin.
37
Nakon provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Daje se suglasnost za imenovanje
1. aloevi ora, iz Dalja za predsjednika Izvrnog savjeta optine Dalj.
2. Vukmanovi Boko, iz Bjelog Brda za lana Izvrnog savjeta optine Dalj.
Taka 10.
Ministar ua Vojin obrazloio je predlog razrjeenja pomonika ministra pravosua. Nakon
provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
daje se suglasnost na razrjeenje funkcije pomonika ministra pravosua i uprave Ajdukovi
Jovan.
b) Ministar pravosua ua Vojin obrazloio je predlog imenovanja savjetnika ministra
pravosua i uprave. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
Steovi Vasilije iz Rijeke imenuje se za pomonika ministra pravosua i uprave.
Taka 11.
Predlog Odluke o premjetanju sjedita eparhije iz ibenika u Knin obrazloio je ministar
kulture i vjera Sergej Veselinovi.
Nakon provedene rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
1. Imenuje se komisija za utvrivanje sjedita eparhije u sastavu
1. Kablar Jovo
2. Veselinovi Sergej
3. Matkovi Risto
4. Mran Stevo
2. Zadatak komisije je da izvri konzultacije i za jednu od narednih sjednica pripremi
prijedlog sjedita eparhije.
Taka 12.
Informaciju o energetskoj situaciji u Republici Srpskoj Krajini podnio je ministar energetike
i rudarstva ore Bjegovi. Upoznao je Vladu o stanju energetskih postrojenja na podruju
RSK te problemima snabdjevanja elektrinom energijom. Takoer je upoznao sa stanjem
naftnih postrojenja te mogunou funkcionisanja naftnih buotina, te potrebi hitnog
imenovanja direktora NIK-a Krajine.
Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesena je sljedea
O D L U K A
1. Prihvata se informacija o energetskoj situaciji u RSK.
2. Petar Golubovi iz Mirkovaca imenuje se za direktora Naftne industrije Krajine.
Taka 13.
Predlog Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK obrazloio je ministar zike kulture i
sporta David Rastovi. Nakon provedene rasprave donesena je sljedea
38
O D L U K A
Osniva se fudbalski savez Republike Srpske Krajine.
Taka 14.
Predlog imenovanje sekretara ministarstva zike kulture i sporta obrazloio je ministar
David Rastovi. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Vuenovi Stevana Jovan iz Knina imenuje se za sekretara ministarstva zike kulture i
sporta.
Taka 15.
Ministar informisanja Eimovi Duan obrazloio je potrebu da dravni organ, organizacije,
institucije te nosioci javnih funkcija sve informacije dostavljaju neposredno dravnoj
informativnoj agenciji Iskra. Nakon provedene rasprave donesen je sljedei
Z A K L J U A K
1. Nalae se svim dravnim organima, organizacijama i institucijama te pojedincima
nosiocima javnih funkcija da su duni sve informacije koje su od interesa za Republiku
Srpsku Krajinu odnosno za javno informisanje uopte, dostavljati neposredno i jedino
dravnoj informativnoj agenciji ISKRA ije sjedite je u Ulici Kralja Petra I oslobodioca
broj 30 (Dom milicije) II kat, a broj telefona i telefaksa 60-501, 719-075.
2. Dravna informativna agencija ISKRA duna je na profesionalan i informativan nain
plasirati informacije u sva sredstva javnog informisanja u RSK, odnosno u SRJ i Srpskoj
republici Bosni i Hercegovini, ija sredstva javnog informisanja pokrivaju informativni
prostor RSK.
3. Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja.
Sjednica je zavrila sa radom u 17.00 asova.
PREDSJEDNIK:
mr Zdravko eevi
Preslika, strojopis, irilica
HR HMDCDR, 4., kut. 3.
12
1992., srpanj 15.
Okuani
Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvaranju deviznog
rauna te ovlatenim potpisnicima
39
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEE
Na osnovu lana 2. stava 1. take 3. u vezi sa lanom 22. Odluke o organizaciji i nainu
rada Oblasnog vijea, Oblasno vijee na sjednici odranoj 15. 07. 1992. godine donijelo je
ovu
O D L U K U
1. ODOBRAVA se otvoriti devizni raun Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne
Slavonije kod Beobanke Beograd.
2. Nalae se nancijskoj slubi i slubi budeta Oblasnog sekretarijata za privredu i
nansije da izvri potrebne radnje u vezi sa otvaranjem deviznog rauna Oblasnog vijea
Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
3. Ovlauju se slijedei potpisnici za raspolaganje deviznim sredstvima sa deviznog
rauna:
3.1. Veljko Dakula
3.2. Mladen Kuli
3.3. Savo Radoevi
3.4. Branko Bosanac
3.5. Nevenka Sladojevi
4. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
OBLASNO VIJEE
BROJ: 02-01-137/92
Okuani, 15. 07. 1992. godine PREDSJEDNIK:
M.P.
38
Dipl. ing. Veljko Dakula, v.r.
DOSTAVITI:
1. Sluba drutvenog knjigovodstva
2. Beobanka Beograd
3. Financijska sluba i sluba
budeta Oblasnog sekretarijata za
privredu i nansije
4. Potpisnicima od 3.1. do 3.5.
5. Arhiva
Preslika, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 3.
38
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Oblasno vee Okuani.
40
13
1992., srpanj 16.
Vukovar
Rjeenje Izvrnog savjeta opine Vukovar o promjeni naziva ulica na podruju
Opine
Na osnovi lana 7. Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i privremenoj lokalnoj upravi (Slubeni glasnik Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, broj 1/91), Izvrni savet Optine Vukovar na sednici
odranoj 16. VII. 1992. godine, donosi
R E E N J E
o promeni imena ulica i trgova i utvrivanju imena novih ulica u naseljenim mestima na
podruju Optine Vukovar
1. Menjaju se imena ulica i trgova u sledeim naseljenim mestima:
Red. Naseljeno mesto Dosadanje ime Novo ime
br trga ulice trga ulice
1 2 3 4
1. Vukovar MZ Petrova 25. maja Ribarska
Gora O. Kerovanija Vojvode Stepe
B. Krajgera Vojvode Putnika
Nas. S.Markovia Njegoeva
2. Vukovar MZ umadija Zrinjska Krajika
J. Cazija Patrijarha arnojevia
A. Cesarca Zelena ulica
B. Jovanovia Marka Miljanova
II Kongres KPJ Karaoreva
S.S. Kranjevia Vuka Vrevia
Dubrava Trenja
Z. Brkia Kragujevaka
S. Supanca Tri rue
O. Price Filipa Vinjia
S. Marinkovi Jovana Duia
Dubrovaka ora Krstia
Istarska Milutina Milankovia
K. Pejnovi Kralja Dragutina
Trg M.Gupca Trg Slobode
3. Vukovar MZ Luac P. kendria 2. novembra 1991.
Karlovaka Obilieva
4. Vukovar MZ Vukovar Kaieva B. Nuia
Stari Sunduieva Duka Radovia
V. Nazora Zlatna dolina
etalite V.I.Lenjina Novosadska
41
Reljkovieva Dunavska
trosmajerova Matice srpske
M. Tita 18. novembra 1991.
J. Kraa Svetosavska
N. Andria Jovana Cvijia
Gajeva Gavrila Principa
Augustinieva Aleja Kestena
S. Radia Punie Raia
A. enoe Srpskih dobrovoljaca
A. Alijagia Majke Jugovia
Slavonskih brigada Gardijska
S. Vraza Vuedolska
5. Vukovar MZ Fruka
Gora A.G. Matoa Branka Radievia
Bratstva-jedinstva Palih boraca
D. Bjedia Vojvode Bojovia
F. Preerna Apatinska
H. Brkia Branka opia
J N A Vukovarskih oslobodilaca
J. Kozarca Sremska
Kumrovaka idska
M. Krlee Alekse antia
Osjeka Nika
Prosina Vuka Karadia
Splitska Uika
V. Bagata Kralja Petra I
V. Bubnja Vidovdanska
V. I. Lenjina Obiliev venac
Zagrebaka Stevana Sinelia
Sedam sekretara SKOJ Somborska
6. Vukovar MZ Vukovar
Novi M. Pijade Nikole Paia
B. Adije Dositeja Obradovia
B. Kidra Prote Mateje Nenadovia
I. L. Ribara Miloa Crnjanskog
Trg M. Orekovia Trg Miroslava Antia
Partizanska Srpskih boraca
J R M Luka
V. Vojvoanske
brigade Vojvoanska
8.12.1944. Priljevo
Gundulieva Mihajla Pupina
Padobranska Tri vrke
7. MZ Borovo naselje K. Marksa Aleja Vuka Karadia
Bratstva-jedinstva Srpske sloge
Venac V. Vlahovia Venac Ive Andria
42
. akovia Panieva
I. L. Ribara Teslina
V. Nazora Vojislava Ilia
J. Popovia Jagodinska
Kljajieva Tome Maksimovia
I. Milutinovia Kosovska
B. Maslaria Kruevaka
F. Kluza Gagarinova
J N A Frukogorska
Karington Palanaka
8. Borovo naselje MZ Sveti
Sava Hercegovaka Romanijska
9. Borovo naselje MZ Nikola
Demonja Trg M. Popovia Trg Svetog Save
Ohridska Cara Duana
10. Borovo naselje MZ
Kriva Bara Vinkovaka cesta Bradinska
Kolodvorska eleznika
I. Senjuga Novosadska
27. jula Vase urevia
S. Sekulia Crnogorska
S.C. Babobi Bobotska
V. urevia Kriva Bara
11. MZ Ilok M. Tita Cara Lazara
M. Tita Trg Svetog Save
M. Tita Kralja Petra I
Radieva Vuka Karadia
I. G. Kovaia Cara Duana
Beneieva Vukovarska
I. L. Ribara Branka Radievia
Kerovanijeva Njegoeva
enoina Dositeja Obradovia
trosmajerova Karaoreva
trosmajerova Vukaina okoanina
Z. Sremca Ive Andria
Naselje Soja Krajiko naselje
etalite brae ure Jakia Jaki
Metrovieva Sremska
M. Gupca Nikole Tesle
V. Nazora Petra Koia
Zagrebaka Beogradska
A. G. Matoa Sinelieva
A. Cesarca Vojvode Miia
Hercegovakih
brigada Alekse antia
43
I. Gundulia Svetozara Markovia
Lj. Gaja Nemanjina
okako brdo Sremsko brdo
Kvaternikova Stevana Sremca
. Salaja Jug Bogdana
Slatkovieva Branislava Nuia
Bratstva-jedinstva
i tefanikova Vojvoanska
J N A 1000 srpskih kaplara
12. MZ Bapska S. Radia Kneza Mihajla
V. Nazora Karaoreva
Gajeva Jovana Jovanovia-Zmaja
M. Gupca Branka Radievia
I. G. Kovaia Cara Duana
trosmajerova Vojvode Sinelia
Junaka Vuka Karadia
Proleterska Nuieva
Partizanska Kneza Lazara
Brae Radi Vukaina okoanina
I. L. Ribara Njegoeva
13. MZ akovci andorova Cara Duana
eleznika Vojvode Stepe
14. MZ Svinjarevci Brae Radi Stevana Sinelia
M. Gupca Vuka Karadia
Vinkovaka Svetosavska
Nova Benkovaka
Grbak Sremska
15. MZ Petrovci Brae Papuge Krajika
H. Joakima Vojvode Sinelia
J N A Svetosavska
Proleterska Vuka Karadia
16. MZ Lovas Lj. Gaja i V. Nazora Svetosavska
I. L. Ribara Banijska
Kralja Tomislava Vojvode Sinelia
V. Bakaria Vojvode Stepe
S. Radia Kralja Petra I
Partizanska Cara Duana
M. Orekovia ure Jakia
M. Gupca kolska
F. Rakog Branka Radievia
P. Preradovia Zmaj Jovina
17. MZ Sotin E. Kardelja Branka Radievia
M. Orekovia Cara Lazara
V. Vlahovia Njegoeva
B. Kidria Svetog Save
44
M. Tita Kosovska
V. Nazora Kninska
I. L. Ribara Dositeja Obradovia
M. Gupca Branislava Nuia
18. MZ Berak Radieva Save Mrkalja
Vinkovaka Vojvode Stepe
19. MZ Tovarnik Zagrebaka Ive Andria
M. Pijade Svetosavska
B. Kidria Valjevska
A. G. Matoa Poarevaka
V. Nazora Dr. ora Cvejia
M. Gupca Karaoreva
I. L. Ribara Branka opia
Lj. Gaja Vuka Karadia
M. Orekovia Miroslava Antia
Hercegovaka Slavonska
J. Kozarca Sremskih dobrovoljaca
20. MZ Lipovaa Bunarska Vojvode ivojin Miia
21. MZ Tompojevci M. Tita Cara Lazara
V. Nazora Cara Duana
S. Supanca Vuka S. Karadia
M. Orekovia Branka Radievia
I. L. Ribara Svetog Save
22. MZ Mikleuevci M. Tita Vukovarska
P. Preradovia Koste Anelia
A. enoe Nikole Tesle
V. Nazora Joakima Govlje
Partizanska Vojvode ivojina Miia
23. MZ Ludvinci B. Maslaria Nikole Tesle
V. Bakaria Karaoreva
24. MZ Opatovac . akovia Daruvarska
25. MZ arengrad S. Radia Srpskih dobrovoljaca
Zagrebaka Vukovarska
Osjeka Vuka Karadia
Z. Sremeca Branka Radievia
kolska Svetosavska
2. Utvruju se sledea imena novih ulica u Iloku:
Gavrila Principa
Kneza Miloa
Mihajla Pupina
Jovana Cvijia
3. Ovo Reenje stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom listu
Optine Vukovar.
Broj: 02-617/1-1992.
45
PREDSEDNIK
IZVRNOG SAVETA
M. P.
39
Milorad Vii, [v.r.]
Dostaviti:
1. Mesnim zajednicama svima
2. Sekretarijatu za urbanizam,
stambeno-komunalne delatnosti
i imovinsko-pravne odnose
3. Sekretarijatu za unutranje
poslove
4. Slubenom listu Optine
Vukovar
5. Arhivi
Preslika, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 2., kut. 259.
14
1992., srpanj 16.
Knin
Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o organizaciji posjeta
graana iz ibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SURADNJU SA UNPROFOR,
UNHCR I PMEZ
K N I N
16. 07. 1992.
P L A N
ORGANIZACIJE I REALIZACIJE
POSETA ROACIMA
U cilju realizacije omoguavanja poseivanja rodbine ljudi iz Republike Srpska Krajina,
zona Sjeverna Dalmacija u Republici Hrvatskoj, zona ibenik i Zadar i obratno, ljudi iz
zone ibenik i Zadar da poseuju svoju rodbinu na naoj strani, treba initi sledee:
1) Objava informacije o mogunosti poseivanja rodbine u zoni ibenik i Zadar u Republici
Hrvatskoj.
39
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar.
46
2) Podnoenje zahteva u pismenoj formi (po utvrenom obrascu) Crvenom krstu u Kninu.
3) Izdavanje odobrenja za posetu rodbine u Republici Hrvatskoj (zona ibenik i Zadar),
odnosno odlazak i povratak u RSK.
4) Dobivanje garancije o bezbednosti lica kod rodbine tokom boravka u Republici Hrvatskoj
od strane UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a, koja se zasniva na izdatoj garanciji o
bezbednosti od strane vlasti Republike Hrvatske.
Isti postupak i od suprotne strane.
5) Garancija bezbednosti lica u poseti, grupno ili pojedinano, potvruju predstavnici
UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a.
6) Utvrivanje dana i sata, te mesta okupljanja ljudi koji idu u posetu.
Utvrivanje termina susreta autobusa ili drugog m/v u itniu, odnosno u Musapstanu.
Isto u obrnutom smislu.
Dolazak autobusa u itni, odnosno Musapstan i prelazak u autobus suprotne strane.
Obezbeenje dolaska do rodbine, boravka kod rodbine i povratka do itnia, odnosno
Musapstana pod nadzorom predstavnika UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a.
Odnosi se na obe strane.
Operativno-tehnike mere i radnje obezbeenja autobusa, odnosno drugog odgovarajueg
vozila za prevoz posetioca rodbini, regulie Crveni Krst za dogovoreno utvreni dan
posete.
KOMISIJA
Preslika, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 20., kut. 37.
15
1992., srpanj 18.
[Okuani]
Izvjee deurnog SUP-a Okuani o zaustavljanju ekipe portugalske televizije na
mostu u Bosanskoj Gradici, koja je snimala materijal o ruenju samostana na
Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala
odnijeti snimljeni materijal
Izvjetaj na dan 18. 07. 1992.g. od 06-18 h
U 06. h svi radnici doli su u slubu i rasporeeni su prema rasporedu rada.
U vremenu od 9.45.- 10.15. h izvrena je kontrola radnika na punktovima i u patroli
pronaeni su da vre svoju slubu u ispravnom stanju.
Oko 16.15. h patrola sa punkta Most privela je u ovu stanicu pod sumnjom portugalsku
TV-novinarsku ekipu koja je prela most iz Bos. Gradike na nae podruje.
47
Pomenuta ekipa snimala je materijal na Plehanu o ruenju samostana imala je odobrenje
za snimanje, a poslije snimanja trebala je materijal odnijeti na montau u Beograd, a ne
prema Zagrebu kuda su se i uputili.
Izgovor im je bio da idu u Zagreb po TV kameru koja se nalazi tamo na popravku. Isti
su imali odobrenje odnosno zamolnicu od strane pres centra I Krajikog korpusa iz Banja
Luke da preu preko naeg podruja za Zagreb. Budui da je Bos. Gradika milicija
intervenisala protiv istih u toku dananjeg da[na], a u dogovoru sa deurnim milicije iz Bos.
Gradike pomenuta ekipa vraena je istima na postupak. Podneena je slubena zabiljeka o
pomenutom sluaju od strane op. radnika Guskia.
Drugih novosti nije bilo koje bi trebao evidentirati.
Predao: [., v.r.]
40
Primio: [., v.r.]
41
Preslika, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 10., kut. 22.
16
1992., srpanj 20.
Erdut
Odluka Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu Komiteta za
izbjeglice
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I
ZAPADNI SREM
OBLASNO VEE
Br. 202/92.
Erdut, 20. 07. 1992.g.
KOMITET ZA IZBEGLICE
SO SBZS
PREDMET: Odluka
Na sednici Oblasnog vea, odranoj 15.06-1992. u Erdutu, pod takom 3. dnevnog
reda, donesena je sledea:
O D L U K A
o osnivanju i radu Komiteta za izbeglice
za SO SBZS
40
Potpis neitak.
41
Isto.
48
lan 1.
Ovom odlukom se osniva Komitet za izbeglice za SO SBZS (u daljem tekstu: Komitet) i
utvruje se nain rada Komiteta, te uslovi i postupak za izdavanje reenja, za privremeno
uselenje.
lan 2.
Komitet koordinira naseljavanje izbeglica na podruju SO SBZS, imenuje Komisije za
naseljavanje po MZ (u daljem tekstu Komisije) i poduzima druge aktivnosti u vezi sa
naseljavanjem izbeglica.
lan 3.
Komitet imenuje Oblasno vee SO SBZS (u daljem tekstu Oblasno vee). Komitet se sastoji
od predsednika kojeg imenuje Oblasno vee i 5 lanova. lanove Komiteta predlau Izvrni
saveti optina: Vukovar, Beli Manastir, Dalj, Mirkovci i Tenje, svaka optina po jednog
lana, a imenuje ih Oblasno vee.
lan 4.
Komitet ima sekretara koga postavlja Oblasno vee.
lan 5.
Komitet za svoj rad odgovara Oblasnom veu.
lan 6.
Postupak za donoenje reenja o privremenom useljenju provode Komisije u Mesnim
zajednicama.
lan 7.
Komisije se sastoje od predsednika i 2 lana.
lanove Komisije imenuje Komitet.
lan 8.
Dobrovoljci iz SR Jugoslavije naseljavaju se u mestima na graninim podrujima RSK sa
Republikom Hrvatskom.
lan 9.
Po davanju stambenog objekta ili stana na privremeno uselenje Komisija odluuje
reenjem.
lan 10.
Osoba kojoj je reenjem dodeljen stan na privremeno koritenje i druga osoba koja smatra
da je tim reenjem povreeno njeno pravo zasnovano na odredbama ove Odluke, moe
protiv toga reenja izjaviti albu u roku 15 dana od dana dostavljanja reenja.
alba se podnosi pismeno Komitetu koji odluuje po drugostepenom postupku.
lan 11.
Odluka Komiteta po albi je konana.
lan 12.
U sluaju povrede odredaba ove Odluke Komitet e izvriti reviziju reenja, koje izdaju
Komisije.
49
U sluaju da je utvrena povreda odredaba ove Odluke, Komitet e ponititi prvostepeno
reenje i vratiti Komisiji na ponovno reavanje.
lan 13.
U sluaju kada doe do uselenja u stambeni objekat ili stan, protivno odredbama ove
Odluke, Komisija donosi reenje o iselenju.
lan 14.
Protiv reenja o iselenju osoba, osoba koja smatra da je tim reenjem povreeno njeno pravo,
moe izjaviti albu u roku 15 dana od dana dostavljanja reenja.
alba se podnosi pismeno Komitetu koji odluuje u drugom stepenu u postupku.
Odluka Komiteta po albi je konana.
lan 15.
Prilikom provoenja izvrenja reenja o iselenju, nadleni organ Unutranjih poslova, duan
je pruiti asistenciju Milicije.
M.P.
42

PREDSEDNIK OBLASNOG VEA:
Milan Ili, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 087-010-002.
17
1992., srpanj 20.
Knin
Zapisnik zajednike sjednice Vlade RSK i Vijea Saveza sindikata, na kojoj se
raspravljalo o opem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o
oivljavanju gospodarstva
Z A P I S N I K
sa zajednike sjednice Predsjednitva VSSK i
Vlade RSK, odrane 20. 07. 1992. godine
42
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno vee Vukovar.
50
PRISUTNI: lanovi Vlade J.
43
Kablar, M.
44
Hadi, D.
45
Rastovi, M.
46
Raen, .
47
egan,
lanovi Predsjednitva VSSK M.
48
Sandi, I. Smiljani, S. Dereta, I.
Sivevi, I. Luki i S. Pupovac
D N E V N I R E D:
1. Razmatranje Opteg kolektivnog ugovora.
2. Zauzimanje stavova u vezi sa primanjima koja se nansiraju iz Budeta.
3. Prijedlog mjera za suzbijanje porasta cijena i zatita najugroenijih slojeva stanovnitva od
eksplozije cijena.
4. Razmatranje mjera za oivljavanje privrede.
Ad.1.
J. Kablar
Otvaram ovu sjednicu i odmah moram konstatirati da Vlada nema kvorum, ali je
prisutno nekoliko resornih ministara, pa predlaem da ovu sjednicu ipak odrimo. Sjednica
se odrava na inicijativu Predsjednitva VSSK, koje je predloilo i Dnevni red.
to se tie prve take Dnevnog reda, moram priznati da se lanovi Vlade nisu imali
vremena upoznati sa tekstom Opteg kolektivnog ugovora RS. Zato predlaem da danas ne
ulazimo u sam tekst OKU.
M. Sandi
Mi smo na ovu sjednicu dugo ekali i razoaran sam to se Vlada nije odazvala u punom
sastavu. Veza Vlade i Sindikata je slaba. Mi ak nismo bili upoznati sa tim da je donesen
Zakon o radnim odnosima za Republiku Srpsku Krajinu.
I. Smiljani
Slaem se sa podpredsjednikom da danas ne moemo razgovarati o pojedinim odredbama
OKU, te da treba formirati ekspertnu grupu koja e izraditi Nacrt OKU za Krajinu.
Razgovarati o OKU, a ne razgovarati o problemima privrede nije mogue. Na OKU e se
sigurno morati modicirati u odnosu na OKU Srbije.
D. Rastovi
Ja nemam veze kakav ste vi Sindikat. Kad ste konstituisani, kakav vam je Statut i ko je
vae lanstvo? U vremenu rata i haosa nije se moglo voditi rauna o tome, pa molim da
mi se o tome vie kae. U optini u kojoj sam predsjednik ne osjea se nikakva aktivnost.
Promijenili ste nekoliko povjerenika za koje nitko nije glasao. Po kakvom je to Statutu?
M. Sandi
Mislim da je ovo vie provokacija nego neinformiranost. Vi ste mi predsjednie sami
za povjerenika predloili Opai Mirjanu. Kad ona to vie nije mogla raditi, imenovan je
Tima Stevo.
43
Jovo.
44
Mladen.
45
David.
46
Mirko.
47
Vjerojatno Gojko egan.
48
Milinko.
51
to se tie OKU, mislim da su koecijenti i za nas prihvatljivi, postavlja se samo pitanje
osnovice za obraun. Mislim da je nain na koji smo mi predloili potpisivanje OKU u redu
i predlaem da se oformi tijelo koje e raditi na izradi Nacrta OKU za Krajinu.
J. Kablar
Predlaem formiranje Komisije od 5 lanova. Od strane Vlade predlaem ministra
Hadia i sekretara Vlade Petkovia.
S. Pupovac
ini mi se da ni Vlada ni Sindikat nisu spremni da se suoe sa injenicama da se sutra
80% naih radnika vraa u privredu. Najmanje to im moemo ponuditi je taj opti akt
i najnia cijena rada. Dio ljudi e ostati u miliciji, ali ta je sa onima koji se vraaju u
privredu. Nije bitno kad je osnovan ovaj Sindikat i kad je izabrana ova Vlada, ve to je
njihov zadatak.
M. Raen
Meni je poznat tekst OKU. Poznato mi je da je va Sindikat lan VSSS i VSSSJ, ali ovaj
akt za nae prilike nije prihvatljiv. Mi nismo u stanju ovaj akt ispotovati, pa ga ne trebamo ni
donositi. Komisija treba izraditi Nacrt OKU, koji e odgovarati naim prilikama. Mislim da
optinske vlade trebaju napraviti bilanse privreda u svojim optinama i dostaviti ih Vladi.
Pitam se ta rade optinske vlade? ta radi kninska? TVIK ne radi. Ne radi Kninjanka.
Niko o tome ne vodi rauna. Niko od Vlade u tom smislu nije traio pomo. Moram rei
da Vlada Krajine nije u stanju rjeavati probleme pojedinih optina. Ako nemamo osnove,
nemojmo utvrivati cijenu rada. Sindikat mora voditi rauna o zapoljavanju radnika i
postaviti prioritete koje je utvrdila Vlada. Radnici se vraaju sa fronta i na svojim radnim
mjestima nalaze izbjeglice. To je veliki problem. U ovakvoj situaciji treba biti realan. U
oblasti koju pokrivam ima stvarno megalomanskih zahtjeva.
M. Hadi
Predlaem da se ova taka skine sa Dnevnog reda i da dalje posao radi Komisija od
lanova Vlade i Sindikata.
D. Rastovi
Meni ovo nije jasno. Govori se o najnioj cijeni rada kojeg nema. Sindikat se ponaa kao
da je pao s Marsa. Ovdje se uporno stavlja glava u pijesak, a raspravlja o formi.
J. Kablar
Ja ne bih optuio Sindikat to ovo predlae. Rat prestaje i neke stvari treba dovoditi u red.
OPU treba pripremiti pa onda vidjeti to on donosi.
M. Hadi
Svi ovi problemi svode se na poticanje privrede. Drutvene tenzije su velike i prijete da
se pretvore u konikte. Poreski sistem nije konstituisan. Vlada je spremna da odmah krene
u proces privatizacije.
I. Smiljani
O ovome ne treba dalje raspravljati, ve rad prepustiti Komisiji. Naa je namjera bila
da krenemo u oivljavanje privrede i prevladavanje pravnog haosa u kome se nalazimo.
Mi moramo zatititi radnike rmi koje se rasprodaju. Radnici kod privatnika se nalaze u
poziciji roblja. Ovo to mi danas imamo je poetni stadij kapitalizma.
Mi ovdje nismo doli da budemo sa druge strane niana. Sadanja situacija u Krajini me
podsjea na onu kad je prekinut platni promet sa RH. Neka ovaj OKU bude samo podloga
za neto to e odgovarati naim prilikama.
52
M. Sandi
Prihvatam da se tema odgodi, premda i sad tvrdim da bi se ovaj OKU odmah mogao
potpisati uz sitnije preinake.
D. Rastovi
Ima brdo zakona koje treba donijeti da bi se socijalizirala primanja u Krajini. U svim
optinama Krajine se obrtao samo novac koji je dobijala vojska. Problem je limitirati
primanja i kod plata i kod penzija.
J. Kablar
Ja bih zavrio ovu taku uz sljedee zakljuke:
1) Imenuje se Komisija za izradu nacrta OKU Krajine u sastavu:
1. MLADEN HADI
2. SRETKO PETKOVI
3. STEVAN DERETA
4. MILINKO SANDI
5. VEDRANA KONJEVODA
2) Komisija se zaduuje da u to kraem roku izradi Nacrt OKU za Krajinu i odredi
dinamiku njegove primjene.
3) Nakon to obe strane prihvate Nacrt OKU, prii e se potpisivanju istog.
Zakljuci su jednoglasno usvojeni.
Ad.2.
J. Kablar
to se tie ove take, kao uvod bih rekao da mi pred sobom imamo zahtjev penzionera
i invalida rada za poveanje penzija od 350% i prosvjetnih radnika za utvrivanje najnie
cijene rada od 5.000.- dinara.
M. Hadi
Od RF PIO sam dobio informaciju da bi se uz ovo poveanje od 350%, penzije kretale
u visini od 4.700, - 7.000, - dinara. Sve ovo zavisi od toga hoe li nam Savezna vlada na
sutranjoj sjednici odobriti traena sredstva.
M. Raen
U Krajini ima 3.500 radnika u odgoju i obrazovanju. Od I do V mjeseca smo LD radnika
raunali na nain da se najnia cijena rada u RS umanjivala za 30%. Sada predlaemo jo
vee umanjivanje, jer je najnii LD u RS trenutno 8.300, - dinara. Ako bi ili na najniu
cijenu rada od 3.000, - dinara, onda bi plata profesora bila jednaka onoj kod trgovaca a to
je nedopustivo.
D. Rastovi
Ako povisimo penzije i plate u drutvenim djelatnostima izazvaemo haos u Krajini.
Preko 50% penzionera prima penzije manje od 1.000, - dinara i za njih ovo poveanje ne
znai puno. Penzije bi trebalo poveati selektivno, a kako bi se smanjile razlike. Poveanje
od linearnih 350% izazvae na terenu neodrivu situaciju.
M. Sandi
Sve vie kroz raspravu dolazimo na to da smo po 1. taki trebali usvojiti regulator koji
bi sve stvari regulisao. Poslije proglaenja blokade, Vlada RS je odredila odnos LD od 1 :
3. Na je zahtjev da minimalna penzija, odnosno najnia cijena rada, ne moe biti ispod
4.500, - dinara. Ovaj iznos daje domainstvu 1 kg kruha i litre mlijeka dnevno.
53
I. Sivevi
Predlaem zakljuak da slube koje se nansiraju iz Budeta trebaju pratiti visinu i
dinamiku primanja u privredi.
J. Kablar
Uz ovu taku predlaem sljedee zakljuke:
1) Predlae se Vladi da za VI mjesec utvrdi najniu cijenu rada od 3.800, -
2) Penzije, invalidnine i ostali dodaci da se za VI mjesec poveaju za 100%.
3) Zaduuje se Fond PIO da prati daljnja poveanja u ovoj djelatnosti.
4) Do potpisivanja OKU Ministarstvo za rad treba izraditi prijedlog usklaivanja i praenja
porasta primanja, koja se nansiraju iz Budeta RSK.
M. Sandi
Ne bih se sloio sa prijedlogom i traim da se konstatuje da Sindikat ostaje kod zahtjeva
da najnia cijena rada i najnia penzija ne budu ispod 4.500 dinara.
Ad.3.
J. Kablar
Bosna je uvela porez na robu od 70% i kada se tome dodaju optinski porezi, onda to
znatno poveava cijenu proizvoda. Na Vladi je esto raspravljano o zatiti najugroenijih
slojeva. Sindikat treba predloiti svoje mjere. Crveni krst daje porodine pakete. Granica za
dobiti ovakav paket je 1.500, - dinara po lanu. Tu se nalazi veina naih graana.
I. Smiljani
Ovakvo stanje nije posljedica blokade, ve nejednako rasporeene inacije. U vrijeme
blokade mi smo silom prilika imali deaciju. Mi sa robom uvozimo inaciju iz Srbije.
M. Raen
Radi se o tome da Krajina nije u stanju platiti poreze Srbije, Bosne i svoj vlastiti.
D. Rastovi
Upravo oko ovoga se Sindikat treba vie angaovati.
M. Sandi
U vezi ovoga smo uputili dopise VSSSJ i VSSS. Traili smo kontigent robe po povoljnim
cijenama iz saveznih robnih rezervi. Mi emo traiti da se ispotuje Deklaracija, kojim su
prihvaene odreene obaveze prema RSK.
D. Rastovi
Zato se ja danas ovoliko estim? Da nije probijen koridor kroz Bosnu mi bi danas bili
gladni. Ljudi su izginuli zato. Sad kad je probijen, postavljaju se nemogui zahtjevi. Ja u
odlukom limitirati primanja, na podruju moje optine.
M. Hadi
Srbija zna da mi puno kapaciteta imamo i nastoji nas osamostaliti. Treba poeti ozbiljno
raditi.
J. Kablar
Predlaem dva zakljuka:
1) Predsjednitvo VSSK preporua Vladi RSK da predloi mjere za suzbijanje nekontrolisanog
porasta cijena.
2) Predlae se Vladi RSK da izradi program mjera zatite najugroenijih slojeva
stanovnitva.
Zakljuci su jednoglasno usvojeni.
54
Ad.4.
J. Kablar
Vlada je dosta radila na oivljavanju privrede. Kratko je vrijeme da sve nabrajam.
Spomenuu samo Gavrilovi i elektroprivredu.
M. Sandi
Mi smo Vladi dali 100 dana mira, kako je to uobiajeno u svijetu. Ipak, mislimo da nije
u redu to Vlada nema ministra privrede. Naa je sugestija da to bude ovjek iz Knina. Na
Vladi je da donese program mjera, a mi emo se svesrdno ukljuiti. Radili smo to i dosada.
D. Rastovi
U mojoj optini niste napravili nita. Za ove stvari Vlada u proteklom periodu nije imala
puno vremena. Treba donijeti jako puno novih zakona. Najveu ulogu Sindikat e imati
u periodu transformacije. Pri transformaciji treba u obzir uzeti minuli rad, ali i drutvena
ulaganja.
Po ovoj taki prihvaeni su sljedei zakljuci:
1) Preporua se Vladi da to skorije donese Program mjera za oivljavanje privrede Krajine.
2) Izraava se neophodnost to skorijeg donoenja Zakona o transformaciji vlasnitva.
Zakljuci su jednoglasno usvojeni.
Sjednica je ovim bila zavrena.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
18
1992., srpanj 20.
Knin
Slubena biljeka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji engi u Erveniku i poiniocima
ubojstva
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA U.P. K N I N
ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE J.B.
B r o j ------------------------------/92.K.M.
Knin, dana 20. 07. 1992. god.
S L U B E N A B I L J E K A
Sastavljena dana 20.07.1992. godine u 15.00 asova u Sekretarijatu za unutranje
poslove Knin, po ovlatenom slubenom licu Kalanj Mirku u vezi poinjenog Krivinog
djela Viestrukog ubojstva koje je izvreno, dana 18/19.01.1992. godine u mjestu
Ervenik, SO-Knin nad slijedeim licima: engi Dragom sin Josipa, ro. 12.08.1953. god.,
55
engi Nevenkom ki Ilije, ro. 07.07.1960. god., engi Slobodanom sin Drage, ro.
28.11.1981. god i engi Goranom sin Drage, ro. 17. 09. 1987. godine.
Uviaj ovog viestrukog ubojstva obavili su, dana 19.01.1992. god uviajna ekipa koju
su sainjavali: istrani sudac Okrunog suda u Kninu Kresovi uro, OJT- Nikoli Rajko,
krim. tehniar SUP-a, Knin Bjedov Jovo i operativni radnik, S. M. Kistanje Kalanj Mirko.
Uviaju je prisustvovala patolog Medicinskog centra Knin ubrilo Marija.
Nakon izvrenog uviaja, radnici milicije iz Kistanja u saradnji sa vojnim organima
prikupljali su informacije i nakon 10. dana od izvrenog ovog Krivinog djela otkrili su
poinioce a to su: Travica Damir i Kovaevi Slobodan iz Ervenika koje su liili slobode,
priveli ih vojnim istranim organima u Kninu.
Obradom nad Travica Damirom i Kovaevi Slobodanom od strane vojnih istranih
organa, obzirom da su u datom momentu poinioci bili vojni obaveznici, utvreno je da su
pomenuti zaista izvrioci jer su priznali djelo, a motiv za izvrenje ovog djela izjavili su da su
bili ogoreni pogibijom njihovih bliih roaka u selu Rupe, SO Knin koji su muki i na
svirep nain ubijeni, dana 18.01.1992. godine od strane hrvata.
Izvrioci Travica Damir i Kovaevi Slobodan od momenta lienja njihove slobode i dan
danas se nalaze u Istranom zatvoru u Kninu a za djelo koje su izvrili ekaju zasluenu kaznu
koja e im se izrei presudom Istranog suda u Kninu u ime Republike Srpska Krajina.
Zabiljeku sastavio:
OSL Kalanj Mirko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 28.
19
1992., srpanj 22.
Dalj
Obavijest Republikog javnog tuilatva, s privremenim sjeditem u Vukovaru,
Oblasnom vijeu SO SBZS o krivinim postupcima u Srbiji protiv osoba
osumnjienih za pljaku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s
ratita u istonoj Slavoniji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO
K N I N
S privremenim seditem u
Vukovaru (Dalju)
Broj: KTR-R-66/92.
Dalj, 22. jula 1992. godine
OBLASNOM VEU SO SBZS
E R D U T
56
PREDMET: Obavest o voenju krivinog postupka
pred Okrunim sudom u apcu
Pred Okrunim sudom u apcu vodi se krivini postupak protiv vie lica zbog osnovane
sumnje da su umeani u pljaku i preprodaju automobila, poljoprivrednih maina i bele
tehnike sa ratita.
Budui da navedena imovina potie iz nae oblasti, odnosno da je re o imovini naih
graana koji nisu identikovani ili je u pitanju naputena imovina, Oblasno vee treba
HITNO da obavesti Okruni sud u apcu da je u konkretnom krivinom predmetu oteena
Srpska oblast, te od istog trai da u budue na raspravu poziva kao oteenog predstavnika
Oblasnog vea SO, a otuene predmete po okonanju krivinog postupka preda SO.
Kako se na podruju Republike Srbije vodi vei broj istih ili slinih krivinih postupaka,
smatramo da bi se Oblasno vee trebalo obratiti Vrhovnom sudu Republike Srbije
sa generalnim zahtevom da u budue na rasprave nadleni sudovi obavezno pozivaju
predstavnike SO, a otuene stvari po okonanju postupka predaju Srpskoj oblasti.
Prilog:
tekst objavljen u Politici
ekspres od 21. jula 1992.
49
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
M.P.
50
Milorad Troi, [v.r.]
Dostavljeno:
1. Oblasno vee Erdut
2. Ministarstvo pravosua
i uprave RSK Ilok
3. Arhiva ovde
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 133-104.
20
1992., srpanj 22.
Vukovar
Prijedlog Izvrnog savjeta opine Vukovar Vladi RSK za osnivanje poduzea
Krajina-petrol za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog
plina
49
Prilog nije pronaen uz izvornik.
50
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Oblasno javno tuilatvo s privremenim sjeditem u Dalju.
57
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA
BARANJA I ZAPADNI SREM
OPTINA VUKOVAR
IZVRNI SAVET
Broj: 01-868/1992.
Vukovar, 22. 07. 1992.
VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
K N I N
PREDMET: Predlog za osnivanje
preduzea Krajina petrol
Vukovar u sastavu NIK-a
51
Imajui u vidu situaciju nastalu na podruju naftne privrede i prometa, formiranjem i
osnivanjem JP za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIK
naftna industrija Krajine, predlaemo naslovu da osnuje i formira preduzee Krajina
petrol Vukovar u sastavu NIK-a, sa odreenim pravima i obavezama u pravnom prometu.
Radi oteanog snabdevanja svih potroaa naftnim derivatima i prirodnim gasom
smatramo da je ekonomski opravdan na predlog za osnivanjem predmetnog preduzea
koje bi se bavilo trgovinom na veliko i malo, kao i skladitenjem nafte, naftnih derivata i
prirodnog gasa.
Ovo preduzee bi vrilo kontinuirano, redovno i kvalitetno snabdevanje optine Vukovar
koja je najvea optina u sastavu Republike Srpska Krajina, kao i optina Tenje, Mirkovci i
Dalj navedenim proizvodima.
Za napred navedene delatnosti optina Vukovar raspolae svim potrebnim kapacitetima
za distribuciju, skladitenje, cevovodni i reni transport nafte, naftnih derivata i prirodnog
gasa. Takoer raspolaemo sa kvalitetnim i potrebnim kadrovima za obavljanje nabrojenih
delatnosti.
Dalje, smatramo da nema nikakvog opravdanja i razloga da optina Vukovar bude
zaobiena i potpuno iskljuena iz navedenih privrednih i trgovinskih sfera.
Ukoliko naslov prihvati ovaj predlog trebalo bi odmah izvriti i odgovarajue izmene i
dopune predloga Statuta i drugih akata NIK-a.
Izvrni savet
M.P.
52
Predsednik:
Vii dr. Milorad, [v.r.]
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
51
Naftna industrija Krajine.
52
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar.
58
21
1992., srpanj 23.
Beograd
Biljeka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom Predsjednitva Konferencije o
Jugoslaviji, te prijedlog zakljuaka i odluka u svezi s razgovorom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Pov. broj:
23. jul 1992. godine
B E L E K A
o razgovoru delegacije Republike Srpske Krajine sa
delegacijom Predsednitva Konferencije o Jugoslaviji 21.
jula 1992.
Delegacije su predvodili lord Karington,
53
predsedavajui Konferencije i Goran Hadi,
predsednik RSK.
U delegacijama su bili, s nae strane Dobrosav Veizovi, ministar inostranih poslova i
Stojan panovi, ministar odbrane, a na strani EZ g. De Bosse
54
, potpredsednik Konferencije,
g. Arens,
55
ambasador zaduen za pitanje meuetnikih odnosa i ljudskih prava, kao i g.
P. Hol,
56
sada koordinator Konferencije (bivi ambasador V. Britanije u Jugoslaviji) i S.
57

Tornberry (UNPROFOR).
Lord Karington je, bez ikakvog posebnog uvoda, ak i ne predstavljajui svoje saradnike,
odmah stavio do znanja da je ovo posao za de Bossea, ali da je on, kao predsedavajui,
naao ipak za potrebno da na kratko prisustvuje razgovoru. Nastavio je u istom stilu, kao
da on nema ta izlagati i objanjavati, da je, eto, nama jasno kad je Konferencija poela
i da je vladajui princip to da nema promene granice osim na osnovu sporazuma, kao i
da je predvien specijalni aranman za Republiku Srpsku Krajinu. Konstatovao je da
su vreni pokuaji da doe do razgovora putem posrednika izmeu RSK i Hrvatske,
spominjui pokuaje G. Tornberija, ali da razgovore ne moemo voditi dok rat traje. Ipak,
dodao je, smatra da je dolo vreme da pregovaramo, jer ima utisak da Hrvati mogu otkazati
gostoprimstvo UNPROFOR-u (stavljeno nam tako do znanja kao da moramo pouriti).
Lord je zatim konstatovao da je obaveten da ne elimo da pregovaramo, ve da samo
elimo nezavisnost. Poto je ovo neprihvatljivo, rekao je Lord, jer su sve strane saglasile
da su granice nepromenjene, dodao je da on veruje da smo sada spremni za pregovore na
osnovu drugog poglavlja Hakog dokumenta o specijalnom statusu i to sa Arensom i de
Boseom.
53
Peter Carrington.
54
Bouse Tierry.
55
Gerd Ahrens.
56
Peter Hall.
57
Cedric.
59
Lord Karington je zatim dao re De Boseu. Francuz je rekao da je imao priliku da sretne
sagovornike (g. Hadia
58
i g. panovia) u Kninu i izrazio elju za nastavljanje dijaloga
u skladu sa principima mirovne konferencije. Hrvatska strana, rekao je De Bose, je sad
spremna za pregovore uz uvaavanje ovih principa.
Predsednik Hadi je, nakon kurtoaznih rei, izneo da moemo delimino korigovati
stav u smislu davanja ansi pregovorima i da za nekoliko meseci moemo razgovarati o svim
pitanjima na ravnopravnoj osnovi. U tom smislu smo prihvatili i preporuku Rezolucije 762
da se u okviru Meovite komisije povedu razgovori o pitanjima iz domena ruiaste zone.
Predsednik Hadi je pozdravio spremnost hrvatske strane za pregovore, dodavi da ono
to je srpska strana pre ovog rata traila od hrvatske vlasti predstavlja sitnicu na koju oni
nisu pristali, a da je sada potrebno stvarati meusobno poverenje i uspostavljanje mostova
izmeu dva naroda. Povratak izbeglica svojim kuama bio bi prvi korak u tom pravcu.
Lord je, pre nego je napustio pregovore koji su voeni u francuskoj ambasadi, rekao da
je (ipak) jo uvek bolje da se sa Hrvatima razgovara preko tree strane, ali da su razgovori
urgentni, jer, iako nema dokaza, izgleda da Hrvatska ne bi elela da obnovi mandat
UNPROFOR-u i da je potrebno zapoeti pregovore.
Predsednik Hadi je, u vezi sa ovom primedbom lorda Karingtona rekao da bi eventualni
napad na RSK od strane Hrvatske to oznailo i njenu propast. Ministar panovi je
primetio da ne moemo prihvatiti da nam na ovaj nain prete, a ministar Veizovi da
rezolucija 743 SB UN daje pravo jedino Savetu bezbednosti da donosi odluke o produenju
mandata, te da je jednostrano otkazivanje gostoprimstva snagama za zatitu stoga iskljueno.
Ministar panovi je dodao da mi imamo poverenje u UNPROFOR, ali da izjave zvaninih
hrvatskih predstavnika da e danas napasti Baranju, a za sedam dana i Knin, na to EZ i
OUN ne reaguju, oteavaju klimu za pregovaranje.
Nakon to su Lord i De Bose i drugi lanovi delegacije EZ (Hall, Sizeland
59
i dr.)
napustili Ambasadu, nastavljen je nevezan razgovor sa ambasadorom Arensom. On je izneo
da je u svojstvu predsednika komisije za pitanja meunacionalnih odnosa i manjine posetio
vie republika bive SFRJ u kojima je vodio razgovore sa predstavnicima vlada i manjina.
Govorei o susretu sa prof. Deganom,
60
Arens kae da je ovaj hrvatski ekspert rekao da je
Hrvatska donela zakon o manjinama i da nema vie ta da pregovara. Za razliku od njega,
potpredsednik Ramljak
61
je rekao da je spreman na kontakte, u principu, ali da nee da
pregovara sa zloincima.
Svoj zakon o manjinama Hrvatske je naslonila na statut koji se tie Alto-Adie. Za
razliku od lorda Karingtona, Arens je dosta rezervisano rekao da bi trebalo poeti s nekim
dokumentom. Pita se, prvo, da li sa Hakim dokumentom i da li je Hrvatska unela odredbe
glave II u svoj zakon. O tome e ovih dana g. Badinter
62
izneti ocenu. Kao vie za sebe,
konstatovao je da se u dokumentima OUN govori o povratku izbeglica i sastavu policije,
kao privremenim merama, ali da je uloga OUN od ovog poetka (razmatranja situacije)
vana.
58
Goran.
59
Paul.
60
Vladimir uro.
61
Milan.
62
Robert.
60
Tumaei stav Hrvatske, Arens kae da ona vodi osnovu razgovora u iroj autonomiju,
ali u okviru Hrvatske. Ako bi se ostvarilo sve ono to je u dokumentu (Ustavni zakon
o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etnikih zajednica i manjina u
Republici Hrvatskoj), onda bi to znailo da bi Srbi iveli pod svojom odgovornou.
Kad Srbija govori o pravima manjina prema evropskim standardima KEBS, onda to nije
dovoljno, jer ti dokumenti ne zadovoljavaju nivo koji iziskuju politiki razlozi, kao to je
sluaj sa Alto Adie ili pitanje specijalnog statusa i drugo.
Ambasador Arens nije pristao da odstupi od zadatka, te ja na napomene predsednika
Hadia da je ovo susret tehnikog karaktera radi dogovora o nastavku kontakata,
ambasador Arens u nastavku ove primedbe izneo da za Republiku Srpsku Krajinu postoje
dve teke stvari i to: prvo, RSK je unutar Hrvatske i ne sasvim samostalna i drugo, da
e osnova za odluivanje biti popisi iz 1981. ili 1991. godine prema kojima Srbi imaju
apsolutnu veinu u 11 optina, a relativnu u Pakracu i Petrinji, dok je u Belom Manastiru
samo 26% Srba. Nakon povratka izbeglica u 11 optina bie restituisana srpska veina i to
e biti osnova za odluivanje, ali ostale optine nee biti deo autonomne zajednice (itaj
RSK).
Na kraju je dogovoreno, u principu, da se naredni sastanak i razgovori nastave u Kninu
ili Parizu (De Bosse) sredinom avgusta. U meuvremenu De Bose i Arens razgovarae sa
hrvatskom stranom, posle izbora (2. avgusta), te e se tako razgovori dveju strana nastaviti
preko posrednika.
NAPOMENA Lord Kartington je napustio razgovore nakon 25 minuta da bi otiao na
konferenciju za tampu u hotel Hyatt. Tamo je izjavio da je delegacija
RSK prihvatila da pregovara o specijalnom statusu u okviru Hrvatske.
Tu smo vest iste veeri demantovali. Ovakav postupak lorda Karingtona
ne iznenauje, jer je on kod sebe i svih sagovornika koje je sretao u
OUN, ovde u Briselu, stvarao utisak da vlada RSK ne eli da pregovara,
a pod pregovorima, kad je jednom pristala da razgovara, podrazumevao
je prihvatanje specijalnog statusa u okviru Hrvatske, to je svojim
nekorektnim postupkom samo potvrdio.
PRILOG:
Predlozi zakljuaka i odluka u
vezi razgovora delegacije RSK
sa lordom Karingtonom
MI NI STAR,
Dobrosav Veizovi, [v.r.]
DOSTAVLJENO:
Kabinetu predsednika Republike
G. Hadia,
Kabinetu predsednika Vlade.
Izvan Republike:
Predsedniku SR Jugoslavije
Predsedniku Republike Srbije
Predsedniku Vlade Savezne
Republike Jugoslavije
61
Ministru inostranih poslova
SR Jugoslavije
DV/82-85
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj:
23. juli 1992. godine
PREDLOZI ZAKLJUAKA I ODLUKA U VEZI RAZGOVORA DELEGACIJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA LORDOM KARINGTONOM
U vezi sa rezultatom prvog direktnog kontakta delegacije RSK sa predsedavajuim
konferencije lordom Karingtonom, 22. jula 1992. godine u Beogradu, nakon sticanja
nezavisnosti Hrvatske i stupanja na snagu Vensovog plana, predlaem sledee korake:
Prvo, da vlada, uz uee eksperata za meunarodno pravo i poznavanje materije iz
pregovora u okviru konferencije o Jugoslaviji, zauzme stav o tome da li je, u datim uslovima,
Republika Srpska Krajina (RSK) spremna da razgovara sa predstavnicima EZ o budunosti
Krajine na osnovama dokumenata EZ ili onih koje je ona direktno inspirisala tj. na
osnovama Hakog dokumenta i Ustavnog zakona o nacionalnim i etnikim zajednicama ili
manjinama u Hrvatskoj.
Drugo, ukoliko RSK nije spremna na razgovore na osnovama pomenutih dokumenata,
ona treba da pripremi sopstveni dokument, na osnovama nezavisnosti, ali vodei rauna
o realnostima poloaja Krajine i meunarodnim okolnostima (obaveze koje proistiu iz
Vensovog plana i niza rezolucija koje obavezuju da se pregovara pod okriljem EZ i KEBS).
Tree, RSK moe ponuditi i pregovore na osnovu nekih treih reenja u svetu recimo
Kvebeka u Kanadi, Alanda u Finskoj, koji zapravo funkcionie kao drava u dravi. (Na
neki nain to je i sadanja pozicija RSK koju svet formalno smatra da je u Hrvatskoj, a ona
deluje samostalno koliko god je to mogue). Tirolsko reenje nalazi odraza u pomenutom
Ustavnom zakonu koji u 65 lanova predvia vrlo iroku autonomiju.
etvrto, u sadanjim uslovima i obavezama koje se neminovno nameu od strane OUN,
EZ, RSK je u obavezi i da pregovara. Prostor za manevar je ogranien, jer im UNPROFOR
u potpunosti preuzme odgovornost za bezbednost u RSK i prou izbori u Hrvatskoj, a to
e se desiti narednih dana, RSK e morati pregovarati u datim okolnostima. Ukoliko pak
doe do proirenja okvira Konferencije o Jugoslaviji na osnovu francuskog predloga, RSK
moe dobiti neto u vremenu, ali osnova za pregovore ostaje nepromenjena.
Peto, smatram da rukovodstvo RSK treba da ove alternative razmotri uz uee nekolicine
drugih uticajnih politikih linosti. RSK (od profesora Rakovia
63
do Babia
64
), jer bez
politikog jedinstva na odreenoj maksimalistikoj ali realnoj platformi, predstavnici RSK
nee moi pregovarati. U odnosu na raniji period, pozicija predstavnika RSK za pregovore
se bitno menja. Oni su ranije u toku pregovora est republika bili konsultovani, dok sada
treba da pregovaraju, u poetku preko treih lica (predstavnici Konferencije o Jugoslaviji), a
63
Jovan.
64
Milan.
62
kasnije direktno sa predstavnicima Hrvatske, bez obzira na izbor platforme, dokumenta ili
orijentacije. Pregovori sa Hrvatskom su neizbeni, osim u sluaju neke od nespominjanih
alternativa koju nagovetavaju dogaaji u BiH u pogledu odnosa triju tamonjih zajednica i
eventualnog raspada Bosne.
esto, reenje u BiH, posebno u pogledu odnosa hrvatskih kantona sa Hrvatskom (poev
od sada predviane mogunosti dvojnog dravljanstva Hrvata u Bosni do svih drugih
poznatih obeleja ove samostalnosti Hrvata vis-a-vi centralnih vlasti u BiH) moe biti jedan
od putokaza za ponaanje RSK u sluaju neizbenih pritisaka u skuenom manevarskom
prostoru, a drugi da veze RSK sa Hrvatskom odnosno SR Jugoslavijom budu u zavisnosti od
toga koliko e i kako ove dve drave biti meusobno povezane nekim praktinim reenjima i
dogovorima. Pri tome RSK mora, u svakom sluaju, ili raunati sa ili obezbediti simbolino
prisustvo ili vezu sa dvema pomenutim dravama, posebno sa SR Jugoslavijom.
Sedmo, najvie rukovodstvo RSK (Savet) mora precizno odmeriti svoju ulogu u
pregovorima. Pri tome, ono svaki put unapred treba da u skladu sa situacijom dogovori
nastup svog predstavnika, pri emu on na sebe uzima ulogu politikog, a ne strunog
pregovaraa. Ova uloga je namenjena delom ministru inostranih, a najee, u budue,
ekspertima za meunarodno pravo. Veoma korisno bi bilo prisustvo ili uee ministara
pravosua i odbrane.
Osmo, neophodno je da Vlada RSK donese odluku o angaovanju stalnih eksperata za
pregovore. U tom smislu neophodno je da Vlada potvrdi moj predlog od aprila meseca
o angaovanju prof. dr. Gavra Perazia, dr. Lenka Mandia i, po potrebi, dr. Opaia
65
i
mr. V.
66
Dabia. S ovim u vezi, trebalo bi hitno predvideti i doznaiti odreena nansijska
sredstva radi zakljuenja ugovora o delu ili druge vrste stimulansa.
Deveto, s obzirom na reorganizaciju ministarstva inostranih poslova Vlade Republike
Srbije, koje mi je pruilo nesebinu svu tehniku i materijalnu pomo do sada, neophodno
je da im RSK dobije svoju reprezentativnu zgradu u Beogradu, Ministarstvo zaposli
nekoliko slubenika koji bi bili prvenstveno angaovani na aktivnostima oko uea RSK
na Konferenciji o Jugoslaviji, na odgovarajui nain. Zato e biti potrebna sredstva za plate
i materijalne trokove na osnovu predloga koji sam podneo ministru nansija V.
67
Peurai,
ali uveana za stepen inacije od marta do danas.
MI NI STAR,
Dobrosav Veizovi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 2.
65
Duan.
66
Vojin.
67
Vojin.
63
22
1992., srpanj 23.
Pakrac
Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, kriminalitetu,
kadrovskim i upravnim poslovima, tehnikoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te
suradnji s UNPROFOR-om
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
P A K R A C
St. pov. BROJ: 08-05-0211-1235/92.-1
Dana: 23. 07. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
1. S T A N J E J A V N O G R E D A I M I R A
Stanje javnog reda i mira na ovom podruju do 02.07.1992.god. moe se ocijeniti
kao nepovoljno iz razloga to je vladala ratna psihoza i situacija, a naroito u vojnikim
sastavima. Vrlo esto je dolazilo do pucnjava iz svih vrsta naoruanja. Nakon povlaenja
jedinica armije osjea se da se stanje javnog reda i mira stabilizira, iako jo uvijek se ne
moe rei da je stanje javnog reda i mira povoljno. Ljudi koji su bili u vojnim ili nekim
drugim ratnim formacijama teko se privikavaju na normalan ivot, vei broj ljudi je sklon
prekomjernom uivanju alkohola, a u toj situaciji i naruavanju javnog reda i mira. Osim
toga na ovom povrinski malom prostoru koje ovaj organ dri pod svojom kontrolom ima
veliki broj stanovnika sa podruja Grubinog Polja, Daruvara, Podravske Slatine i Pakraca,
tako da i to pridonosi nervozi graana i destabilizacije samog podruja.
Da bi pridonijeli stabilizaciji i ekasnijem razreenju postojeih problema, potrebno je
uspostaviti jo za sada nepostojee organe i stvoriti uslove za uspostavljanje normalnijeg
stanja za suzbijanje svih negativnih pojava iz ove oblasti.
Za sada jo uvijek nije postavljen optinski sudac za prekraje, a takoer ne postoji
organizovani prostor za zadravanje lica kao i zatvor za prekrioce, iako postoje svi uslovi za
takvo organiziranje (zatvorski prostor Stara Gradika i vei broj strunih radnika koji su u
njemu radili).
Organizovanje ovih institucija je neophodno potrebno to pre jer normaliziranjem
civilnog ivota sve vie je prekraja iz oblasti saobraaja i drugih oblasti po kojima bi trebalo
postupati.
2. S T A N J E I O T K R I V E N O S T K R I M I N A L I T E T A
Na podruju SUP-a Pakrac u vremenskom periodu od 01.03.1992. godine do sada
podneeno je 2.529 krivinih prijava protiv lica zbog krivinih djela iz l. 119. st. 1., 134.
st.1., 141. st. 1. Krivinog zakona SFRJ nadlenom okrunom javnom tuiocu u Glini.
Osim toga je 49 krivinih prijava po nepoznatom izvriocu zbog krivinog djela imovinskih
delikata, a podneeno je 20 krivinih prijava protiv lica za neodazivanje na mobilizaciju. Od
ukupnog broja podneenih prijava (49) po nepoznatom izvriocu, naknadno je rasvjetljeno
23 krivina djela, a o tome je naknadno obavjeteno nadleno tuilatvo.
64
Krivine prijave koje su podneene protiv odreenih lica zbog krivinih djela iz l. 119.,
134. i 141. su nepotpune iz razloga to lica protiv kojih su podneene krivine prijave nisu
dostupna nadlenim organima gonjenja, ali su za ta lica naknadno prikupljaju potrebna
obavetenja i dostavljaju nadlenom tuilatvu kao dopuna krivinih prijava.
Na podruju na kom djeluje SUP Pakrac sa svojim organizacionim jedinicama, civilna
vlast nije djelovala u potpunosti jer nisu bili organizovani civilni organi, a sve do 02.07. ove
godine na tom podruju su djelovali vojni organi i bile su prisutne vojne jedinice.
U tom periodu niti organi unutranjih poslova nisu u potpunosti obavljali svoju funkciju.
Upravo u tom periodu je bilo krivinih djela izvrenih od strane pripadnika armije, ali po
njima nisu postupali Organi unutranjih poslova, a vojni organi nisu obavjetavali Organe
unutranjih poslova o poduzetim mjerama. Tako je poznato da je bilo krivinih djela paljevina
objekata (Jasenovac, Rodanik, Paklenica),
68
bilo je krivinih djela imovinskog karaktera
(krae, teke krae pa i pljake imovine). O veem djelu ovih krivinih djela obavjetena
je komanda banjalukog korpusa, ali o poduzetim mjerama nismo povratno informirani
iako smo takve informacije traili. Mnoga od krivinih djela nismo mogli sprijeiti jer je
na ovom podruju sav narod bio naoruan i kada bi pokuali sprijeiti neko od uinjenih
djela moralo bi doi do oruanog sukoba. Na ovom podruju je sve do nedugo vladala
ratna situacija i zbog toga su bile objektivne tekoe u spreavanju vrenja krivinih djela.
Nakon odlaska vojnih jedinica sa ovog podruja i potpunog organizovanog rada Organa
unutranjih poslova i drugih organa civilne vlasti osea se manji broj krivinih djelatnosti, a
Organi unutranjih poslova e lake rasvjetljavati krivina djela.
3. S T A N J E K A D R O V S K E P R O B L E M A T I K E I U P R A V N I H
P O S L O V A
Sadanje kadrovsko stanje u Sekretarijatu i njegovim organizacionim jedinicama je dosta
loe. Najloije stanje je u upravnom odjelu. Naime u oblasti nemamo dovoljno strunih lica
za poslove kompjuterske obrade podataka, posebno za poslove prebivalita, boravita, linih
karata i JMBG graana, poslove saobraaja i registracije vozila. U odsjeku za kriptozatitu
stanje je zadovoljavajue iako jo nedostaju sredstva za potpunu uvezanost sa ostalim
organizacionim jedinicama. to se tie analitike i informatike taj odsjek nije u potpunosti
aktiviran radi problema u gore navedenim odjelima.
Ukupna popunjenost u odjelima za zajednike, opte i upravne poslove, a na osnovu
problematike o sistematizaciji radnih mjesta je 50%.
Kadrovska popunjenost rukovodioca u organizacionim jedinicama i operativnih radnika
sa viom i visokom kolom je dosta lo.
Naime egzodusom naroda u Zapadnoj Slavoniji iz oblasti je otilo 38 lica pripadnika
OUP i zaposlilo se u Istonoj Slavoniji i nismo sada u mogunosti da zaposlimo na ta radna
mjesta lica poto ih nema, a niti takva lica podnose u naoj oblasti molbe za zapoljavanje.
4. S T A N J E T E H N I K E O P R E M L J E N O S T I
Tehnika opremljenost Stanica Milicije za obavljanje zadataka iz kriminalistike i
kontrole regionalnog prometa je izuzetno loe. Naime u oblasti nemamo niti jednu
prostoriju opremljenu za potrebe krim. tehnike, razlog je nedostatak opreme kao i osnovnih
sredstava. Takoer u oblasti nemamo niti jednu stanicu tehnikog pregleda vozila to e jo
68
Vidi: Dok. br. 5.
65
oteati registrovanje i provjeravanje ispravnosti vozila. Iz domene saobraaja u nedostatku
su sredstva od stop tablice pa nadalje.
5. P R O B L E M I B E Z B E D N O S N O G K A R A K T E R A
1. Problem nedostatka kratkog naoruanja za obavljanje svakodnevnih zadataka milicije, i
za redovno osiguranje objekata koji su od vitalnog interesa, a koje takoer osigurava milicija,
kao to su: razna skladita minsko eksplozivnih sredstava, municije, tehnikih sredstava,
i drugih objekata koje osiguravaju pripadnici milicije. Ovi problemi su doli do izraaja
s preuzimanjem potpuno odgovornosti od strane UNPROFOR-a u sektoru Zapadne
Slavonije, jer se tim inom od strane UNPROFOR-a zabranjuje noenje dugog naoruanja
pripadnicima milicije, tako da je najvei broj pripadnika milicije ostao nenaoruan osim
malog broja koji su imali svoje vlastite pitolje, tako da je taj navedeni problem ostao i do
sada prisutan.
2. Takoer drugi od navedenih problema je nedostatak objekata koji bi ispunjavali uvjete
za skladitenje municije, minsko-eksplozivnih sredstava i materijalno tehnikih sredstava,
odnosno ija bi lokacija zadovoljavala uslove skladitenja navedenih sredstava. Jedan
odreeni dio takvih skladita nalazi se u gusto naseljenim mjestima ija bi havarija izazvala
nesagledive posljedice po civilno stanovnitvo i civilne objekte. Skladita koja se nalaze van
naseljenih mjesta su obino starije graevine koje su nedovoljno izolirane tako da pojedini
od tih objekata gotovo ne ispunjavaju uslove za smjetaj takvih objekata.
3. Sledei problem je nedostatak materijala za izgradnju sklonita za ljudstvo, a takoer i
ekipa za tu izgradnju jer su takva sklonita planirana u elaboratima za ljudstvo koje se nalazi
u obezbeenju pojedinih objekata.
Sledei problem je nedostatak materijala za izgradnju zatitnih sistema pojedinih
objekata u kojima su smjetena minsko-eksplozivna i druga sredstva, a iji bi sistem zatite
bio adekvatan od artiljerijskog i vazdunog napada, napada mornariko-diverzantskim
sredstvima to se prvenstveno odnosi na most Bratstvo-jedinstvo koji spaja Zapadnu
Slavoniju sa Srpskom Republikom Bos. Krajinom i to predstavlja ujedno i jedinu vezu
izmeu navedenih prostora. Zatitni sistem na navedenom mostu bi znatno poveao
sigurnost od mogueg napada mornariko-diverzantskim sredstvima koje bi neprijatelj
mogao koristiti prilikom izvrenja diverzije na taj objekat. Takav sistem zatite je detaljno
razraen u elaboratima obezbeenja mosta Bratstvo i jedinstvo.
4. Problematian je vrlo sistem veze jer gotovo niti jedan objekat od vitalnog znaaja za
obranu kao to su razni skladini prostori koje osiguravaju pripadnici milicije nema nikakve
veze sa matinom stanicom SJB, SM ili OM.
Takoer sistem veze je problematian i za plovne objekte odnosno amce, koji ine
rijenu patrolu koja se nalazi u Staroj Gradikoj sa zadatkom kontrolom vodenog toka rijeke
Save na irem podruju, a za sada navedena rijena patrola nema adekvatnog sredstva veze
koji bi neophodno bio potreban za odravanje veze sa obezbeenjem mosta BRATSTVO
JEDINSTVO, SM Stara Gradika i SM Bosanska Gradika. Takoer nema nikakvog
sredstva veze izmeu kontrolnih punktova na mostu BRATSTVO JEDINSTVO, koji se
nalazi na mostu sa slavonske i bosanske strane.
Takoer obezbeenje mosta BRATSTVO JEDINSTVO nema adekvatnog sredstva
veze sa SM u Staroj Gradiki niti sa SM u Bosanskoj Gradici.
66
Gotovo nijedno policijsko patrolno vozilo nema u sebi ugraenog sistema veze, koji je
neophodno potreban za obavljanje svakodnevnih zadataka, jer na taj nain za sada patrole
milicije u vozilima nemaju nikakve veze sa svojom matinom stanicom milicije, OM i SJB.
5. Jedan od veih problema je problem snabdjevanja gorivom pa zbog nedostatka goriva
veliki dio zadatka se usporava ili ponekad ak odgaa, pa zbog toga dolazi do usporavanja
izvravanja redovnih zadataka pripadnika milicije.
6. Slijedei problem je dolaenje do pojave pojedinih oblika specijalnog rata jer se u
poslednje vrijeme neprijatelj sve vie slui ubacivanjem raznih oblika dezinformacija putem
raznih oblika letaka i drugih sredstava informisanja.
7. Sledei problem je to neprijatelj na suprotnoj strani iako je UNPROFOR preuzeo
odgovornost u sektoru Zapad neprijatelj i dalje nastavlja svoje prljave rabote paljenja,
ruenje i miniranja kua koje su uglavnom vlasnitvo srpskog naroda, a na to bar za sada
UN nedovoljno reagiraju.
8. Jedan od velikih problema predstavlja i nedovoljna popunjenost formacija pojedinih
SM, SJB, OM to znatno oteava ili ak onemoguava obavljanje redovnih zadataka milicije
u SJB, SM, OM, u kojima je nedovoljno brojno stanje pripadnika milicije.
9. Takoer jedan od problema je nedostatak dokumentacionih kasa odnosno sefova za
povjerljivu dokumentaciju.
10. Sledei problem je nedostatak kartona za ustrojavanje vojne evidencije pripadnika
milicije u SUP-u Pakrac i nedostatak kutija za kartoteku.
6. S A R A D N J A S A U N P R O F O R O M
Na podruju Zapadne Slavonije sa danom 07. 07. 1992. god. UNPROFOR je preuzeo
zonu odgovornosti sektor Zapad te je nakon preuzimanja dolo do nekoliko manjih
incidenata. Prvi problemi su se javili vezano za naoruanje odnosno noenje dugog oruja
od nae strane radi ega nam je UNPROFOR uloio protest. Taj problem je prevazien uz
obostrano zadovoljstvo. Nakon toga mi smo uloili u vie navrata protest snagama OUN
radi osnovane sumnje da se radi o zoni koja je pod njihovom kontrolom od strane HV
unitavaju objekti iji su vlasnici srbi.
Takoer je uoeno da pripadnici Hrvatske policije nose dugo naoruanje na to smo
reagirali.
Uloen je protest snagama UN nakon to je uoeno da se u njihovim vozilima vri prevoz
lica Hrvatske nacionalnosti od interesa za nau slubu. Na sve nae proteste snage UN su se
oglaavale i nismo dobili povratne informacije.
Problemi su UN javljaju se takoer iz razloga to ministarstvo nije spustilo u baze dokument
koji bi govorio o ponaanju i radu snaga milicije u odnosu prema UNPROFORU.
Pom. ministra:
arkovi Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6040.
67
23
1992., srpanj 27.
Slunj
Slubena biljeka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od strane pripadnika
Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 27. 07. 1992. g. u prostorijama SJB Slunj, po radnicima iste Sedlar
Mirku i Zavii Branku a u vezi slijedeeg:
Dana 26.07.1992. g. u ovu SJB putem telefona dojavio je deurni ocir sa vojnog poligona
Slunj da su na mjesto Sadilovac od strane Bosne ispaljene tri minobacake granate.
Izlaskom na lice mjesta te razgovorom sa komandirom odjeljenja granine milicije
Sadilovac Baji Milom doznali smo da je jo negdje oko 06,00 sati grupa zelenih beretki u
mjestu Donji Vaganac zaklala Komadina Mirka starog 55 godina i njegovu majku Komadina
Ljubu stara 80 godina, zapalili u kui. Negdje oko 10,00 sati radnici Stanice milicije Liko
Petrovo Selo ili su na lice mjesta kao osiguranje radnicima hitne pomoi te su upali u
zasjedu u Donjem Vagancu kojom prilikom su ranjena dva milicionera, jedan po prezimenu
Rastovac.
Negdje izmeu 12,15 i 12,30 sati sa Bosanske strane iz mjesta Bugari ispaljeno je 10-15
minobacakih granata od kojih je veina pala uz rijeku Koranu a tri su u mjesto Sadilovac
pale 200 metara od pravoslavne crkve u pravcu zapada tj. bio je prebaaj za oko 200
metara.
Pregledom terena zajedno sa pripadnicima UNPROFOR-a koji su takoer upoznati sa
dogaajem pronaena su mjesta gdje su granate padale te jedan stabilizator granate cal. 82
mm iz ega proizlazi da je pucano iz minobacaa tog kalibra.
Poto se radi o mjestu Donji Vaganac gdje je izvreno ubojstvo Komadina Mirka i njegove
majke koje pokriva SJB Korenica tj. njeno odjeljenje u Likom Petrovom Selu pripadnici
UNPROFOR-a su upueni a stupe u kontakt sa njima te da izau na lice mjesta. Za vrijeme
naeg boravka u Sadilovcu doznato je i to da u Donjem Vagancu gore dvije kue a isto tako
da u okupiranom selu Bugar na bosanskoj strani takoer neto gori, najvjerovatnije kue
koje su ostale nespaljene nakon upada zelenih beretki u iste.
Zabiljeku podnosimo znanja radi, te na daljnje koritenje.
Ovl. sl. lica:
Mirko Sedlar, [v.r.] Branko Zavii, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1.
68
24
1992., srpanj 28.
Knin
Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvruju da je rat na podruju RSK
poeo 17. kolovoza 1990.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-270/92. god.
Knin, 28. 07. 1992. god.
Na osnovu lana 2. taka 2. i lan 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina
(Slubeni glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 25. sjednici, odranoj dana 28. 07. 1992.
godine u Kninu Vlada donosi
O D L U K U
Utvruje se da je Rat na podruju Republike Srpske Krajine poeo dana 17. 1.
augusta 1990. godine.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom 2.
glasniku RSK.
PREDSJEDNIK:
M.P.
69
Zdravko Zeevi, [v.r.]
Dostaviti:
1. Ministarstvu obrane RSK,
2. G TO RSK,
3. Slubeni glasnik RSK,
4. Arhiva, ovdje
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
25
1992., srpanj 28.
Knin
Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine i nekretnina biveg
Republikog sekretarijata za upravu i pravosue Republike Hrvatske
69
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
69
Na osnovu l. 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Sl. glasnik br. 3/92 RSK)
Vlada Republike Srpske Krajine donela je
O D L U K U
o preuzimanju imovine i nekretnina Republikog sekretarijata za pravosue i upravu
Republike Hrvatske
I.
Ovom Odlukom utvruje se da sva imovina i nekretnine biveg Republikog sekretarijata
za pravosue i upravu Republike Hrvatske pripada Ministarstvu pravosua i uprave
Republike Srpske Krajine.
II.
Ovu Odluku objaviti u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine.
Vlada Republike Srpske Krajine
Broj:_______________
Knin, 28. jula 1992. godine
PREDSJEDNIK VLADE
M.P.
70
Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 180-27.
26
1992., srpanj 29.
Knin
Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane 28. i 29. 07. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Veljko Dakula, Vojin Peuraa, Milan
Kneevi, Svetozar Vini, Savan Grabundija, Sergej Veselinovi, David Rastovi, Duan
Eimovi, dr Duan Jovi, Vojin ua, Dobrosav Vejzovi, Stojan panovi, Mitar Brnovi,
dr Mladen Hadi, ore Bjegovi i Borisav uki.
70
Isto.
70
Sjednici jo prisustvuju:
Zdravko Jankovi, Petar Bukarica, Milo ivkovi, Neboja Mandini, Milan Torbica,
Slavko Biga, Milan Prtina, Veljko Korolija, Mirko Sinobad, Branko Marjanovi, Pavao
Marjanovi, Branko Tomaevi, pukovnik Krneta,
71
pukovnik ilas,
72
pukovnik Vuleti,
73

pukovnik Pupovac,
74
pukovnik Biga
75
i general major Kasum.
76
Sjednici ne prisustvuju:
Boko Boani, Rade Gaea i Duan Starevi.
Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi. Konstatira da je prisutna veina lanova i da se
moe punovano odluivati. lanovi Vlade utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
1. Izvjetaj o operaciji Koridor 92.,
2. Izvjetaj Glavnog taba TO o postignutom stepenu razvoja TO i njenim daljnjim
zadatcima,
3. Donoenje Uredbi iz podruja kreditno-monetarne politike i platnog prometa,
4. Donoenje Odluke o osnivanju:
a) Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK,
b) Zarada za plan statistiku RSK u Kninu,
5. Donoenje Odluke o usvajanju Zakona o:
a) Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK,
b) Narodnoj banci Krajine,
6. Donoenje Zakona o Carinskoj slubi,
7. Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj
organizaciji Carinske slube,
8. Razmatranje zahtjeva za utvrivanje najnie cijene rada i visine
penzija za VII mjesec,
9. Imenovanje Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida RSK,
10. Donoenje Odluke o organizaciji i nainu rada Optinske uprave Drni,
11. Donoenje Odluke o prihvaanju Budeta optine Drni,
12. Dodjela sredstava za potrebe RTV Krajine,
13. Imenovanje radne grupe za izradu nacrta Budeta RSK,
14. Razno:
a) Informacija o problematici rada, borakih pitanja i socijalne zatite,
b) Predlog za imenovanje ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju,
c) Donoenje Odluke o odreivanju dana poetka rata radi upisa u Vojnu knjiicu,
d) Informacija Vladi iz podruja prosvjete,
71
Milo Krnjeta.
72
Milan.
73
Aleksandar.
74
Milo.
75
Slavko.
76
Duan.
71
e) Informacija iz podruja problematike energetike,
f ) Usvajanje Nacrta Zakona iz oblasti pravosua,
g) Imenovanje pomonika ministra i sekretara ministarstva poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede,
h) Donoenje Odluke o periodinom obraunu za period 1-9.1992. godine,
i) Osnivanje mjeovite banke u Iloku,
j) Dodjela Hangara iz Kasarne u Trbounje Drni,
k) Usvajanje predloga za izdavanje broure Vodi kroz Republiku Srpsku Krajinu
Taka 1.
Izvjetaj o operaciji Koridor 92 podnio je General Borislav uki. Upoznao je Vladu
sa zadacima MUP-a oko organiziranog preuzimanja obrane RSK, te suradnje sa Srpskom
BiH, popunjenosti posebnih jedinica milicije te zadacima organa pravosua. Od problema
koje treba hitno rijeiti General uki je istakao potrebu hitne nabavke linog naoruanja
milicije (pitolja odgovarajueg kalibra), uniformi, sredstava veze kao i izmjetanje u dubinu
relejnog vorita na Promini. Potrebno je sa UNPROFOR-om denirati koji kalibar oruja
milicija moe nositi kao i status Aerodroma Udbina i Zemunik. U rjeavanju statusnih
pitanja boraca i invalida rata potrebno je denirati pomo koju im je potrebno dati, a
prioritetno rjeavati stambena pitanja i zapoljavanja. Predlae da pojedine ulice nose imena
najboljih boraca.
Ministar inostranih poslova Dobrosav Vejzovi je govorio o aktivnostima koje je poduzimao
u 5. i 6. mjesecu u borbi za meunarodni status Krajine. Ministar Vejzovi je predloio
zakljuke i odluke koje je potrebno usvojiti kao platformu za razgovore sa Lordom
Karingtonom.
77
Predlozi su sastavni dio ovog zapisnika. Ministar panovi je rekao da je
potrebno zauzeti generalni stav oko tog da li smo zato da pregovaramo ili nismo, a ako smo
za pregovore treba zauzeti strategiju nastupa kako u meunarodnim kontaktima oko statusa
RSK tako i u pregovorima sa Republikom Hrvatskom. Od te polazne osnove i opredjeljenja
se ne bi moglo odstupati i ne smije se prihvatiti nita to bi ilo na tetu Republike.
to se tie pregovora koji se trebaju odrati u Zemuniku potrebno je zauzeti stav da se
ne pregovara dok se Hrvatske snage ne povuku sa Miljevakog platoa. Nakon provedene
rasprave donesen je slijedei
Z A K L J U A K
1. Prihvata se Izvjetaj o operaciji Koridor 92.
2. Na pregovore u Zemunik treba ii uz uslov da se moe pristupiti pregovaranju onda kad
se Hrvatske snage povuku [i] ispotuju Rezoluciju savjeta bezbjednosti broj 762 vezano za
Miljevaki plato.
Taka 2.
Komandant Glavnog taba TO general-pukovnik Milan Torbica je podnio izvjetaj o
postignutom stepenu razvoja TO. Pismeni materijal dostavljen je Vladi. Pukovnik Krneta
zaduen za resor kontraobavjetajne slube pri GTO dao je kratki prikaz neprijateljskih
snaga koje su borbeno angaovane prema naoj granici. Potpukovnik Prtina naelnik
operativno nastavne slube GTO dao je kratki pregled optih podataka o RSK. Pukovnik
77
Peter Carrington, o razgovoru i prijedlogu zakljuaka vidi: Dok. br. 21.
72
ilas komandant Zonskog taba za Sjevernu Dalmaciju podnio je informaciju o odbrani
meurjeja rijeke Krka rijeke ikola prije, u toku i nakon 21.06.1992. godine.
Pukovnik Vuleti naelnik veza u GTO upoznao je sa problemima organizacije i
eksploatacije sistema veza u RS Krajine sa predlozima i nainom rjeavanja istih. Pukovnik
Biga je govorio o dimenzioniranosti vojske RS Krajine, formiranju vojnih bolnica, raspodjeli
organizacionih cjelina nakon naputanja komande i jedinica 9 Korpusa statusnim pitanjima
starjeina. Pukovnik Pupavac pomonik komandanta GTO za pozadinska pitanja govorio
je o pozadinskom obezbjeenju TO. U raspravi koja je voena nakon podnesenih izlaganja
lanova TO, sudjelovalo je vie lanova Vlade. Ministar Bjegovi se zaloio za izradu
bilanse drave kako u snabdjevanju naftnim derivatima, tako i u snabdjevanju elektrinom
energijom. Zaloio se za jedinstven sistem veza.
Ministar Vini je rekao da je potrebno predvidjeti da se najminimalnijim sredstvima
organizira ekasna odbrana, te da je potrebno narediti prioritete u nansiranju. Ministar
Peuraa je rekao da u sistemu nove koncepcije obrane RSK treba predvidjeti najracionalniju
i najekasniju obranu, a to treba napraviti u suradnji TO i MUP. Govorio je o tome kojim
sredstvima raspolae Budet te o prihodnoj i rashodnoj strani Budeta i potrebi traenja i
drugih izvora nansiranja Budeta.
David Rastovi je govorio u funkcionisanju TO u prolim vremenima, te ulozi TO i Milicije
po Vensovom planu, potrebi jedinstvene komande to bi bilo i ekonomski najracionalnije.
Nakon rasprave doneseni su slijedei
Z a k l j u c i
1. Prihvataju se podnesene informacije GTO,
2. Predsjednik Vlade treba zaduiti predstavnike MUP-a, Ministra obrane TO, Ministra
nansija, da imenuju Komisiju koja e izraditi prijedlog jedinstvene koncepcije obrane
RSK,
3. Na jednoj od narednih sjednica Vlada e raspraviti predlog.
Taka 3.
Ministar nansija Peuraa Vojin detaljno je upoznao Vladu sa aktivnostima koje je
poduzimao od 12.05.1992. godine do danas u vezi monetarne politike i platnog prometa.
Nakon provedene rasprave poslije izlaganja Ministra donesena je
U R E D B A
o nainu zamjene i paritetu efektivnog novca SR Jugoslavije i
SR BiH za efektivni novac RSK
Uredbom se regulie nain zamjene i paritet efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za
efektivni novac RSK.
Na teritoriji RSK zamjenu efektivnog novca mogu obavljati poslovne banke, pote i Sluba
za platni promet i nansijski nadzor primjenjujui odnos 1 dinar RSK za 1 dinar SR
Jugoslavije, odnosno SR BiH.
Maksimalni iznos efektivnog novca koji se zamenjuje iznosi 5.000.- dinara za ziko lice uz
obavezno priloenu linu kartu ili paso i naplatu provizije od 1%.
Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat e se do donoenja Uredbe o
menjakim poslovima Narodne banke RSK.
73
Taka 4.
a) V.d. direktor SDK Veljko Korolija da SDK promijeni ime i nosi naziv Centralna sluba
za odvijanje platnog prometa i nancijskog nadzora. Predloio je emu organizacije lijala i
poslovnih jedinica po optinama te istakao da sluba moe kompletno poeti funkcionisati
do 20.08.1992. godine. U raspravi koja je po tom voena bilo je zalaganja da se lijala
slube otvori u Dvoru na Uni i Okuanima. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
1. Osniva se sluba za platni promet i nancijski nadzor RSK,
2. Prihvata se prijedlog organizacione eme ekspozitura i lijala na podruju RSK uz
mogunost prerastanja lijala u ekspoziture u Dvoru i Okuanima kad se za to stvore
uslovi.
b) Ministar nansija Vojin Peuraa predloio je Vladi usvajanje Odluke o osnivanju zavoda
za plan i statistiku RSK uz obrazloenje razloga zbog kojih je potrebno osnovati zavod i
znaaj zavoda istakao je i neke od poslova Zavoda. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
osniva se Zavod za plan i statistiku RSK.
Sjedite Republikog Zavoda za plan i statistiku je u Kninu.
Taka 5.
a) Razlog zbog kojih je potrebna usvojiti Zakon o Slubi Drutvenog Knjigovodstva RSK
naveo je v.d. direktor Veljko Korolija. Naveo je da zbog hitnosti uspostavljanja platnog
prometa na podruju Republike je potrebno usvojiti Zakon kako bi se mogla izvriti
registracija slube. Nakon rasprave doneena je
O D L U K A
o usvajanju Zakona o Slubi za platni promet i nansijsku kontrolu RSK.
b) v.d. guverner Narodne banke Krajine Pavao Marjanovi dao je obrazloenje i naveo razloge
zbog kojih je potrebno hitno usvojiti Zakon o Narodnoj banci Krajine. Poto Narodna
banka Krajine se mora hitno registrirati, a da bi se to moglo napraviti potrebno je da Zakon
bude usvojen, guverner je predloio da se na Vladi donese Odluka. Nakon rasprave i dilema
koje su isticane po tom pitanju donesena je jednoglasno
O D L U K A
Usvaja se Zakon o Narodnoj banci Krajine.
Taka 6.
Zakon o Carinskoj slubi koji je donesen na zadnjoj Skuptini RSK direktor Carinske
slube Branko Tomaevi je preistio u nekim lanovima i takvog ga prezentirao Vladi.
Napomenuo je da je potrebno denirati da li Carinska sluba treba egzistirati samostalno ili
u sastavu Ministarstva za nansije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Carinska sluba RSK treba biti organizirana kao samostalna sluba. Utvruje se predlog
nacrta Zakona o Carinskoj slubi RSK.
74
Taka 7.
Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji Carinske slube obrazloio je direktor
Carinske slube Branko Tomaevi. Nakon detaljno izloenog pravilnika i raspravi koja je
potom voena donesena je
O D L U K A
o davanju suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji Carinske
slube.
Taka 8.
Zahtjev penzionera Republike Srpske Krajine za poveanje penzija za 6. mjesec u visini
350 % u odnosu na prethodni mjesec obrazloio je v.d. direktor Republikog fonda za
penziono invalidsko osiguranje radnika Mirko Sinobad. Ukazao je na teak materijalni
poloaj penzionera kao i na potrebu da se Republiki fond i druge slube koje se bave ovom
problematikom hitno popune strunim kadrom.
Istakao je da je potrebno nancijski pomoi udruenje penzionera republike kako bi isto
moglo normalno funkcionisati. Upoznao je Vladu da je sklopljen ugovor sa TVIK-om za
automatsku obradu podataka i tampanje uplatnica za penziono i invalidsko osiguranje.
U raspravi koja je voena sudjelovalo je vie lanova Vlade i svi su se zaloili zato da se
penzije poveaju te da se redovno isplauju. Ministar Peuraa je upoznao lanove sa kojim
sredstvima raspolae Budet Republike Srpske Krajine i ukazao na nancijsku nedisciplinu.
Ministar David Rastovi je istakao da je neophodno hitno izraditi Budet RSK, utvrditi
stalne budetske prihode kao i limitirati dohotke koji se nansiraju iz Budeta.
Nakon provedene rasprave doneseni su sljedei
Z A K L J U C I
1. Odobrava se poveanje penzija za 6. mjesec 100% u odnosu na 5. mjesec, a za 7. mjesec
u visini od 100 % u odnosu na osnovicu od 6. mjeseca.
2. Penzije za 6. mjesec isplatit e se odmah nakon obrauna a za 7. mjesec najkasnije do
15.08.
3. Boraka zatita i drugi dodaci poveavat e se kao i penzije.
4. Ubudue penzije treba isplaivati najkasnije do 5 u mjesecu.
5. Porast penzija po mogunosti treba usklaivati sa porastom trokova ivota.
6. Odobrava se udruenju penzionera, udruenju invalida i civilnih rtava rata te udruenju
saveza boraca RSK iznos od 5 dinara po lanu udruenja za trokove poslovanja ovih
organizacija.
7. Pozivaju se sve optine RSK da su budue redovno uplauju poreze i doprinose za
penziono osiguranje na Republiki Budet.
8. Utvruje se minimalna cijena rada za drutvene djelatnosti u visini 6.000 dinara za 7
mjesec.
9. Utvruje se osnovica za obraun linih dohodaka u iznosu od 7.000 dinara.
10. Utvruje se visina dnevnice za 7. i 8. mjesec u iznosu od 800 dinara.
Taka 9.
Podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno
osnovati dravnu komisiju za ratne zloine i zloine genocida RSK. U raspravi koja je potom
otvorena podran je predlog i ukazano na vanost postojanja i rada jedne takve komisije.
Nakon rasprave donesena je slijedea
75
O D L U K A
1. Osniva se Dravna Komisija za ratne zloine i zloine genocida RSK.
2. Imenovanje lanova Komisije izvrit e se na iduoj sjednici Vlade
Taka 10.
Ministar Vojin ua je rekao da donoenje posebne odluke o organizaciji i nainu rada
optinske uprave Drni nije potrebno donositi budui je na 23. sjednici Vlade odranoj 14.
07. 1992. godine donesena Odluka o optinskim organima uprave na temelju koje treba i
optinska uprava Drni donijeti svoje Odluke.
Taka 11.
U konanoj izradi Budeta RSK bit e predviena i budetska sredstva za optinu Drni pa
donoenje posebne odluke po tom pitanju nije potrebna.
Taka 12.
V.d. direktor RTV RSK Branko Marjanovi zatraio je sredstva za line dohotke, honorare,
materijalne i druge trokove te prispjele raune za juni 1992. godine. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Odobrava se RTV RSK iznos sredstava od 844.100 dinara za gore navedene potrebe.
Taka 13.
Predsjednik Vlade je predloio zajedno sa ministrom za nansije da se imenuje radna grupa
koja bi radila na izradi nacrta Budeta RSK. Nakon rasprave donesen je sljedei
Z A K L J U A K
Imenuje se radna grupa za izradu nacrta Budeta RSK u sastavu Ministar za nansije,
Ministarstvo unutranjih poslova, Ministarstvo odbrane, GTO, Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo za rad, direktor Republike Uprave prihoda, direktor
SDK te guverner Narodne banke Krajine.
Taka 14.
Ministar za rad, socijalna i boraka pitanja dr Mladen Hadi podnio je Vladi informaciju iz
problematike ministarstva. Ukazao je mnogobrojne potekoe u preivljavanju penzionera i
pojedinih socijalno ugroenih graana, boraca, invalida i invalida rata.
Napomenuo je da je isplata mjesenih primanja u slubama u optinama i oblastima koja
rade po pitanjima socijalne problematike neredovita te da je potrebno redovno mjeseno
ispunjavati obaveze iz Budeta Republike prema njima. Obrazloio je razloge zbog kojih je
potrebno izjednaiti status pripadnika teritorijalne odbrane sa statusom dobrovoljaca u JNA
u ovom ratu. Nakon rasprave doneseni su sljedei
Z A K L J U C I
1. Prihvata se informacija iz problematike rada borakih i socijalnih pitanja.
2. Potrebno je regulirati redovna mjesena primanja zaposlenih radnika.
3. Usvaja se Uredba o izjednaavanju statusa pripadnika TO sa statusom dobrovoljaca u
JNA u RSK.
76
b) Predsjednik Vlade RSK predloio je da se imenuje na iduoj Skuptini RSK Ministar
za ekonomske odnose razvoj i industriju kao i pomonik ministra. Predsjednik je dao
obrazloenje sa kratkom biograjom kandidata. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Neboja Arbutina iz Petrinje predlae se za Ministra za ekonomske odnose, razvoj i
industriju.
Neboja Mandini iz agrovia predlae se za imenovanje pomonika Ministra za ekonomske
odnose, razvoj i industriju.
c) Podpredsjednik Vlade RSK je predloio Vladi da donese Odluku o odreivanju dana
poetka rata radi upisa u vojnu knjiicu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvruje se da je rat na podruju RSK poeo dana 17. augusta 1990. god.
d) Ministar prosvjete Milan Kneevi podnio je informaciju o problematici prosvjete
na podruju RSK. Zaloio se da Vlada jo jednom razmotri pitanje otvaranja viih kola
i fakulteta na podruju RSK. Naveo je da se lini dohoci radnika zaposlenih u djejim
ustanovama nansiranju iz Budeta RSK. Ministar nansija je rekao da smatra da Zakon
o predkolskom i osnovnom obrazovanju i vaspitanju je u koliziji Zakonom o javnim
prihodima i rashodima. Vlada je nakon rasprave donijela
O D L U K U
Odobravaju se Ministarstvu prosvjete Republike Srpske Krajine sredstva za isplatu neto
linih dohodaka radnika zaposlenih u djejim ustanovama.
e) Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi detaljno je upoznao Vladu sa problemima
energetike na podruju RSK. Nakon rasprave doneseni su sljedei
Z A K L J U C I
1. Prihvata se informacija iz podruja energetike.
2. Daje se suglasnost na statut javnog preduzea NIK Krajine.
3. Zaduuje se Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo trgovine i turizma da izrade
predlog bilansi energetskih potreba na podruju RSK.
4. Zaduuje se ministarstvo trgovine i turizma da izda naredbu o zabrani prodaje naftnih
derivata.
5. Zaduuje se Ministarstvo energetike da radi kooperativnosti sa UNPROFOR-om spusti
nivo akumulacije Hidroelektrane Perua na kotu 359.00 sa dinamikom pranjenja od 10
m3/scc.
f ) Ministar pravosua i uprave je predloio Vladi usvajanje Odluka iz podruja pravosua i
uprave. Nakon rasprave usvojene su sljedee
O D L U K E
1. Usvaja se nacrt Zakona o ovjeravanju potpisa prijepisa,
2. Usvaja se nacrt Zakona o naknadi trokova u upravnom postupku,
3. Usvaja se uputstvo o kancelarijskom poslovanju,
4. Usvaja se uputstvo o nainu ovjeravanja potpisa prijepisa,
77
5. Usvaja se Odluka o preuzimanju imovine i nekretnina Republikog sekretarijata za
pravosue i upravu Republike Hrvatske,
6. Usvaja se Odluka o osnivanju okrunih zatvora na podruju RSK,
7. Usvaja se Odluka o imenovanju efa odsjeka za izvrenje krivinih sankcija,
8. Razrjeava se funkcije sekretara sekretarijata Ministarstva pravosua i uprave Ore
Vojislav,
9. Postavlja se na radno mjesto sekretara sekretarijata Ministarstva pravosua i uprave Mira
Rebi
g) Ministar poljoprivrede i umarstva je pored informacije iz podruja rada ministarstva
predloio i imenovanja pomonika ministra i sekretara ministarstva. Nakon toga je
jednoglasno donesena sljedea
R J E E N J A
1. Za sekretara Ministarstva postavlja se Horvat Mile iz Kneevih vinograda.
2. Za pomonika ministra za vodoprivredu postavlja se Jovi Slobodan dipl.ing.gra. iz
Tenje.
3. Za pomonika zaduen za umarstvo imenuje se Ostoji Stojan, dipl.ing. umarstva.
4. Za pomonika ministra zaduen za veterinarstvo postavlja se Svilar Milenko, dipl.
veterinar iz Mirkovaca.
5. Za glavnog Republikog inspektora za poljoprivredu postavlja se Dvorni Radenko iz
Belog Manastira.
6. Za Republikog inspektora za veterinarstvo postavlja se Gruba Vlado iz Slavonske
Orahovice.
h) Ministar nansija Vojin Peuraa predloio je Vladi da donese Odluku kojom bi se
periodini obraun donio za period I-IX 1992. godine a da se za period I-VI ne donosi.
Nakon rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
o periodinom obraunu za period I-IX 1992. godine.
i) Ministar Vojin ua obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati mjeovitu banku
u Iloku. Nakon rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
1. Usvaja se Ugovor o osnivanju Mjeovite banke CHEMICAL INTERNATIONAL
BANK DD.
2. Vlada Republike Srpske Krajine delegira upravni odbor ua Vojina i Veselinovi
Sergeja.
3. Vlada RSK ovlauje ua Vojina da u njeno ime moe vriti potpis i ovjeru potrebnih
akata kod konstituisanja i daljnjeg rada banke.
4. Vlada daje suglasnost da se poslovna zgrada u Iloku prenese u vlasnitvo Mjeovite banke
kao unos osnivakog kapitala.
j) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je lanove Vlade sa zahtjevom preduzea za
izradu graevinske stolarije i pokustva Stolarsko i JP Elektroprivreda Krajine da im se
dodjeli hangari iz kasarne u Trbounju kod Drnia.
78
Nakon rasprave donesena je sljedea
O D L U K A
1. Preduzeu za izradu graevinske stolarije i pokustva Stolarsko Knin i JP
Elektroprivreda Krajine ustupa se na trajno koritenje montaa hala od kombinovanog
graevinskog materijala i elika koja se nalaze u krugu kasarne Trbounje kod Drnia.
k) Ministar informisanja Duan Eimovi upoznao je Vladu sa inicijativom za izdavanje
broure o Republici Srpskoj Krajini. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
1. Usvaja se prijedlog za izdavanje broure o Republici Srpskoj Krajini
2. Radni naslov broure je Vodi kroz Republiku Srpsku Krajinu
Sjednica je zavrila sa radom 29. 07. 1992. godine, u 16.00 asova.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi
Pozdravljam eminentni skup, Vladu RSK.
78
Na dananjoj 25. sjednici mi pripadnici TO vae nae vojske hteli bi da vam se
predstavimo.
Ovaj sastav dobro zna ta je to Teritorijalna odbrana RSK iz ega je iznjedrila, ta je uradila, sa
kakvim se tekoama susretala, kakve sada ima zadatke i ta su joj naredni zadaci. Meutim,
radi realnijeg sagledavanja, mirnijeg rada, poverenja izmeu nas Srba, GTO RSK je naao
za shodno da vam se predstavimo sa jednim jedinim razlogom da vam kaemo da smo mi
vojska Srpske Republike Krajine i da nam niko ne moe da formira drugu srpsku vojsku.
Pod vojskom RSK u ratu uvek podrazumevamo i pripadnike posebnih jedinica milicije nae
Republike. Da ne bi bilo nesporazuma jedinice redovnih jedinica milicije i PJM u miru
su pod komandom MUP, dok su posebne jedinice milicije (8 brigada PJM) u ratu pod
komandom GTO, odnosno ZTO nae vojske.
Mi vojnici moramo polaziti od Napoleonove: Najgorem se nadaj, najbolje e proi. Zato
se moramo organizovati tako da iskljuimo sve eventualnosti, to znai da u planu upotrebe
sem jedinica TO moramo odrediti zadatke i rejone odnosno zone odbrane za PJM.
TO po koncepciji ONO imala je sasvim drugu ulogu. Ali naalost nas Srbe treba udariti
dobro po glavi da bi doli do saznanja da to nije to. Teorija bratstva i jedinstva je bila samo
za lakoverne Srbe. Dok smo mi verovali svima sve ostale nacije su tu TO pripremali za borbu
protiv nas. I da vam kaem da su je dobro pripremili to su dokazali dogaaji u Sloveniji,
Hrvatskoj, a sada i u BiH. Meutim, tu je presudnu ulogu imao nacionalni-moralni faktor
i mrnja prema neemu Jugoslaviji Srbiji Srbima.
Poetni period rata kao to sam napred izneo pokazao je da je biva teritorijalna odbrana
bila iluzija, a ne stvarnost i da se ona poetkom borbe protiv ustaa i secesije praktino
raspala. To je imalo negativnog uticaja na poetni period rata u Krajini. Zato je bilo tako?
Odgovor je u koncepciji, vienacionalnosti, masovnosti na utrb kvalitete, nainu izbora
rezervnih stareina podobnih, a bez autoriteta, poslunih, a ne odvanih, itd.
78
Izlaganje general-majora Milana Torbice, zapovjednika Glavnog taba TO RSK.
79
Meutim, poveavanjem pritisaka ustake vlasti na stanovnitvo, posebno u podrujima
gde u miru nije bilo veih jedinica JNA, opet je uoena potreba stvaranja Teritorijalnih
jedinica TO. To je u poetku injeno spontano. Formirali su se odredi raznih vrsta i
veliina, od desetak boraca do nekoliko stotina ljudi. Kasnije je dolo do formiranja veih
jedinica i komandi TO. Formiranje veih jedinica i komandi usledio je radi objedinjavanja
rukovoenja i komandovanja na veem prostoru, ali i kao izraz svojevrsnog otpora prema
JNA i stavovima najvieg vojnog rukovodstva o njenoj upotrebi. Ove jedinice su se stvarale
na novim principima uz drugaiji izbor stareinskog i rukovodeeg kadra. Za komandante
i komandire su postavljani provereni borci koji su hteli da se bore za spas svoga naroda i
Srpskih krajeva.
To je naroito bilo izraeno na podruju Banije, u podruju Kostajnice, Dvora i Gline.
Ako nekad budemo odreivali datum stvaranja TO RSK moda bi tu morali traiti datum
i mesto. To ne znai da do organizovanja jedinica TO, nije bilo i u drugim krajevima tamo
gde se oseala potreba. Stvaranje ovih jedinica je bilo iznueno i zbog ponaanja pojedinih
jedinica i stareina JNA. Prisutni su nam prizori sa Plitvikih jezera i slike oko stanice
MUP-a Hrvatske zbog kojih se deo ljudi nerado odluivao da ulazi u sastav JNA. A negde
je morao da ide, u MUP, kod kapetana Dragana
79
u jedinicu TO ili na drugu stranu. Ne
bi bili pravedni kada bi sve jedinice i komande JNA trpali u isti ko i konstatovali da su
svi slabo radili. Na prostoru Severne Dalmacije i June Like u borbi za odbranu Srpskih
prostora i oslobaanju krajeva gde je preteno ivelo srpsko stanovnitvo 9. K (Kninski) je
u potpunosti izvrio svoj zadatak i odigrao presudnu ulogu u organizaciji i objedinjavanju
rukovoenja i komandovanja na pomenutom prostoru. Zato mu i Vlada RS Krajine treba
odati priznanje, bez obzira na neke nedoline radnje pri odlasku na teritoriju SRJ.
Ukljuivanje jedinica TO u rat i borba protiv ustake drave, ja bih podelio u dva perioda
i to: prvi u periodu maj 91., mart 92., kada su jedinice TO uglavnom izvodile borbena
dejstva u sastavu i pod komandom jedinica i stareina JNA.
U jednom delu tog vremena pri formiranju jedinica, stareine i tabovi su nailazili na
odreene tekoe, koje su se javljale otuda od kuda se najmanje oekivalo. A to je meanje
jednog dela lanova SDS a i drugih u poslove isto vojne prirode, kao to su organizovanje,
rukovoenje i komandovanje, mada zato nisu osposobljeni.
Sem toga u tom periodu Krajinom su kruili penzionisani ociri, razne vojvode, vojskovoe,
lideri propagirajui u narodu i vojsci raznorazne ideje, ciljeve i naravno stvarali pometnju
u narodu. Vrili su privatno naoruavanje jedinica, ali uz prot. To je sve vie tetilo nego
koristilo, jer svaki je gledao lokalni interes, a ne interes RSK kao celine. Da toga nije bilo
i da je ta organizacija bila drugaija postavljena, drugaije bi izgledala karta sadanje nae
Republike. To se posebno odnosi na debakl koji je u tom vremenu usledio u Zapadnoj
Slavoniji i nekim gradovima Like pa i Severne Dalmacije. Sigurno da je za sve ovo najkrivlja
i moja vrhovna komanda kukavikim voenjem operacija na ratitu po sistemu stani
kreni.
U analiziranom periodu u RSK u redovima jedinica JNA (1. MK, 12. MK, 5. MK, 10. K i
9. K)
80
borilo se 21 brTO sa ukupno oko 66.000 (65.914) boraca to je praktino iznosilo
oko 60% ljudskog faktora ovih korpusa odnosno jedinica JNA. U periodu novembar
79
Vasiljkovi.
80
U agresiji na Hrvatsku sudjelovale su jedinice JNA: 5., 9.,10., i 12. korpus, te 1. proleterska gardijska
mehanizirana divizija. Ni jedan korpus nije se vodio kao mehanizirani. Poetkom 1992. 1. gardijska divizija
JNA mijenja naziv u mehanizirani korpus ali bez brojane oznake.
80
mart 92. jedinice TO su praktino konano organizacijsko formacijski zaokruene i u
martu konano ule u sastavu i pod komandu GTO RSK. Zonski tabovi TO za Severnu
Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju osnivaju se krajem septembra i poetkom oktobra 1991.
god., a zonski tabovi za Slavonije, Barnju i Zapadni Srem tek u decembru mesecu posle
odluke Vlade RSK o prisajedinjenju ovih prostora u jedinstvenu dravu. Pri formiranju
ovih tabova bilo je mnogo problema o emu je ovaj sastav upoznat. Najvee probleme je
imao ZTO Banije i Korduna, prvenstveno zbog neadekvatne kadrovske popunjenosti i
tradicionalne podele na Kordunako i Banijsko.
Formiranje tih tabova istaklo je mnoge potekoe, a pre svega kadrovske. I ovde je deo
organa vlasti pa i ove Vlade, veliki broj lanova biveg GOS, predstavnika partije i dr.
imao svoje kandidate, lino predlagali personalnoj upravi kandidate ne ulazei u strunost
i sposobnost, ne vodei rauna o autoritetu kandidata itd. Meutim, upornim radom
personalne slube GTO i G uspeli smo dovesti deo pravih ljudi i ove tabove staviti na
mesta koja im pripadaju.
Stvar nije konana, tragamo za jo boljim ali naalost jedan deo naih krajinika koji bi
mogli mnogo da urade iz raznoraznih razloga se nije odazvao naem pozivu. Prekid veza sa
SRJ uinio je svoje, tako da nismo uspeli da dovedemo ni one koji su se odmah odazvali.
Kao to sam napred istakao tako dograeni tabovi i jedinice i svega onoga to se deavalo
oko transformacije JNA u periodu mart jun Teritorijalna odbrana RSK poprimala je drugu
ulogu i dobijala druge zadatke. U tom periodu jedinice TO postepeno su preuzimale front
i zone odgovornosti od jedinica JNA. Najpre su zonu odgovornosti preuzele jedinice ZTO
Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema od 12. i 1. MK
81
, zatim ZTO Kordun od
8. operativne grupe 10. K i tako redom da bi na kraju 02.06.1992. zonu odgovornosti 9.
K preuzeo ZTO Severna Dalmacija. Od tada pa do danas svi ZTO i njihove jedinice
su izvrili sve postavljene zadatke na opte zadovoljstvo. Svima vama je poznato da je zbog
neodgovornosti dela stareina 1. brTO (221. mtbr) neprijatelj osloncem na ostavljeno
hrvatsko stanovnitvo na Miljevakom platou izvrio ispad i iznenadnim dejstvima naneo
naim snagama osetne gubitke, 12 poginulih, 28 nestalih i ranjenih, pretrpivi i sam izuzetno
velike gubitke preko 100 mrtvih (priznao 49) i duplo vie ranjenih. Naim protivnapadom
povraen je deo prostora 23.06., ali zbog nedostatka rezerve na nivou Z i GTO u
peadijskim snagama i zbog zalaganja snaga UNPROFOR-a o prekidu dejstava odluili smo
da ne izlaemo ljudstvo jo veim gubicima radi povratka izgubljenog.
Ovaj dogaaj se zbio kako rekoh zbog oputanja pre svega stareinskog kadra, time i
borakog, zbog izvlaenja i odlaska aktivnih stareina u SRJ, zbog nedovoljne popunjenosti
jedinica i pored proglaavanja opte mobilizacije od strane Vlade RSK.
Sledea aktivnost koju su jedinice i tabovi u ovom periodu po naoj oceni izvrili vrlo
uspeno je predaja fronta i njegovo obezbeenje od strane snaga UN i PJM (granine
milicije i rasporeda ostalih jedinica brigade).
Ovaj zadatak jo nije zavren ali smatram, a u to se uverio i predsednik Vlade mr Zeevi
82

da stareine TO vladaju situacijom i da e i ovaj zadatak dovesti do kraja.
U ovom periodu mart jul 92. izvren je jo veliki broj poslova od interesa za ivot i rad
TO i Srpske vojske SRK iako bi o nazivu trebalo konsultovati i jeziare (dva put Srpske),
nabrojau samo strategijske, a to su:
81
Rije je o 1. proleterskoj gardijskoj mehaniziranoj diviziji.
82
Zdravko.
81
1) Godinji plan rada GTO i jed. TO RSK
2) Plan rasformiranja jedinica i uskladitenje opreme i naoruanja
3) Direktiva za mobilizaciju sa Planom mob. razvoja
4) Plan upotrebe TO RSK i PJM u sluaju rata
Uinak TO u ratu: TO nae Republike u sadejstvu sa jedinicama JNA i MUP-a oslobodila
je i zadrala sve prostore prikazane na karti. Bila je oslobodila veliki deo Zap. Slavonije
(Lipik, Pakrac, Daruvar, i dr.), ali zbog udnog ponaanja Banjalukog korpusa naalost nije
uspela zadrati prostor, a to je jo alosnije ni Srpski narod na ovim teritorijama. I danas
ima nakaradnih miljenja koja se ak javno izgovaraju za ovaj deo nae Republike. Dodue
to su pojedinana miljenja, ali i ona su veoma tetna i opasna.
U borbama iji je nosilac bila Teritorijalna odbrana nae su jedinice imale sledee uspehe.
Osloboeno je 10 gradova, 228 sela i u sastav Krajine povraen najvei broj rejona (MZ) sa
preteno Srpskim stanovnitvom.
U toku rata formirano je 21 brTO, 29. Odreda TO, 6. ZTO i GTO RSK. U ratu je
uestvovalo oko 66.000 boraca. Naalost sve ovo to smo uradili moralo se platiti i ljudskim
ivotima i ranama. Poginuo je 1.021, a ranjeno 1.682 borca. U ove podatke nisu uneti
nestali sa Miljevake visoravni 28 boraca i poginuli i ranjeni pripadnici TO koji su se u
sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ.
O konkretnim pitanjima organizacije, rukovoenja i komandovanja, obuci, statusnim
pitanjima, organizaciji veze i uvek nezaobilaznoj temi pozadinskog obezbeenja i nansiranja
i drugim vanim pitanjima govorie moji saradnici i dajem re naelniku Operativno-
nastavnog organa GTO ppk Milanu Prtini.
H v a l a
SASTAV I RASPORED NAPRIJATELJSKIH
SNAGA
83
a) Ukratko dati prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angaovane prema naoj granici
i njihovu transformaciju u nove organizacione forme (Uglavnom objasniti graki prikaz sa
karte):
posebno izneti snage u bihakom okrugu.
b) Pravci razvoja OS Hrvatske
globalna podela MO, GS Hv, vidovi, rodovi, slube bezbednosti
razvoj avijacije (nabavka aviona, kolovanje pilota)
razvoj OMJ (nabavka tenkova, obuka, razvoj roda OJ)
razvoj peadije, oklopno-meh. jedinice, artiljerije i ostalih rodova i slubi
c) Ukratko izneti borbene i taktike mogunosti mirnodopskog kontigenta HV
potpuna izgradnja zamiljenog razvoja OS Hrvatske trajat e sigurno 5-10 godina,
reorganizacijom postojee vojske ve sada su u stanju org. 6-7 brigada sa oklopno-
mehanizovanim bataljonima i veoma snanom artiljerijskom podrkom, za 6 mjeseci
opremit e verovatno i planirane ostale brigade oklopom i artiljerijom uglavnom iz uvoza,
obuenih pilota za MIG-ove imaju sada za 2-3 eskadrile,
83
Izlaganje pukovnika Miloa Krnjete.
82
mirnodopska koncepcija omoguava im brz razvoj, a raspored im je ve omoguio
koncentraciju, to im omoguava brz, jednovremen i iznenadan napad na svim pravcima
prema teritoriji RSK uz dejstvo avijacije i art. pa naim skladitima i spre. mobilizacije,
elemente ove koncepcije napada e verovatno pripremati i uvebavati.
d) Bezdedonosni problemi
Svi bezbedonosni problemi uglavnom su rezultat jo neizgraenog sistema vlasti a posebno
treba istaknuti:
neizgraenost i nedostatak strunog kadra za popunu slube DB, u ovom trenutku ista
sluba nije u stanju da se nosi sa obavetajnim slubama Hrvatske koja je popunjena starim
kadrom koji je visoko profesionalan i injenica je da na teritoriji RSK djeluje vei broj
agenata, subverzivnih elemenata i sabotera, koji e tek sada u miru pomagati konceptu
osvajanja vlasti mirnim putem,
jo nije zavren proces objedinjavanja slubi, treba jo uvezati SDB u ob. bezbednosni
organ koji je za sada pri OS i MUP-u, treba formirati savjet za bezbednost Predsjednik
Republike i ozakoniti rod slube,
prisustvo na teritoriji vie naoruanih grupa van sistema koje nanciraju ljudi veoma
sumnjivih motiva od kriminalaca do pohlepnika za vlast, sa njima se mora raistiti odmah
i sve oruane formacije staviti pod kontrolu MUP-a.
IZLAGANJE TRAJE 15`.
OPTI PODACI O REPUBLICI SRPSKA KRAJINA
84
Podaci koje u izneti o RSK prikupljeni su od ZnTO i OpTO pa ako neko od njih nije
potpuno taan on ima svoju svrhu i predstavlja osnovu za dalji rad na ovim pitanjima.
Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km
2
i prostire se veim delom
pravcem sever jug, a manjim delom zapad istok. Oblika je izduene elipse, to je sa
aspekta odbrane nepovoljno.
Sastoji se iz dve celine koje su meusobno odvojene. Prvu celinu sainjavaju: S. Dalmacija,
Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne povrine 11.402 km
2
, a drugu celinu
sainjavaju: Istona Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne povrine 2.511 km
2
.
Duina prve celine od HE Perua na jugu do s. Gradac na severu i dalje na istok do Brezova
Polja iznosi oko 350 km, a druge od s. Apevci na jugu do Selske bare na severu iznosi 100
km.
Najvea irina zone je od s. D. Zemunik do Orlovac tt 1485 i iznosi 86 km, a najmanja od
s. Utica do Jasenovca i iznosi 4 km.
Na teritoriji RSK ivi ukupno oko 400.000 stanovnika.
Gustina naseljenosti je najmanja u Lici i iznosi 12 stanovnika na 1 km
2
, a najvea u I.
Slavoniji, Z. Sremu i Baranji.
Nacionalna struktura stanovnitva u RSK izgleda ovako: Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih
5%.
Socijalnu strukturu stanovnitva uglavnom ini stanovnitvo koje se bavi poljoprivredom,
karakteristino je da 89% stanovnitva u Lici ini poljoprivredno stanovnitvo, a i u ostalim
regijama nije mnogo manji procenat.
Komunikativnost je relativno dobra. Kroz Republiku prolazi magistralni put: Knin
Korenica Slunj Karlovac, autoput kroz Zapadnu Slavoniju od s. Masi do s. Sl. Grabovac
84
Izlaganje pukovnika Milana Prtine.
83
ukupne duine 28 km i vie regionalnih puteva. Ukupna duina asvaltnih puteva u itavoj
Republici iznosi 3.600 km. Pored asfaltnih kroz Republiku prolazi dosta makadamskih
puteva ija je ukupna duina 2.600 km i umskih puteva ukupne duine oko 1.400 km.
Duina eljeznike pruge koja prolazi kroz Republiku iznosi ukupno oko 670 km, a samo
je delimino u funkciji.
Republika Srpska Krajina je bogata umama ija povrina iznosi oko 530.480 ha.
Prirodna bogatstva Republike su vrlo znaajna podloga za njen svestran razvoj. Najvee
bogatstvo nae Republike su njene ume i stoni fond u zapadnom dijelu i itnica u istonom
delu. Meutim nisu zanemarljiva i druga prirodna bogatstva kao to su: nafta, gas, boksit,
ugalj i drugo. Veliko bogatstvo Krajine su njene prirodne lepote, a Plitvika jezera su njen
biser poznat itavom svetu.
Na teritoriji Republike postoji veliki broj proizvodnih kapaciteta kao to su drvno-
industrijski, poljoprivredno-preraivaki, tekstilni, metalopreraivaki i drugi. Gledano sa
aspekta odbrane zemlje ovi kapaciteti su nedovoljno razvijeni tako da se za proizvodnju
i odravanje tehnike moramo oslanjati na SR BiH i SRJ pa i druge strane i prijateljske
zemlje.
Zdravstvena zatita stanovnitva je relativno dobra to omoguava preko 60 raznih
zdravstvenih ustanova.
Izneseni podaci o RSK nam govore da ova teritorija prua relativno nepovoljne uslove za
odbranu, zbog svoje velike duine, a male irine odnosno dubine.
Grupisanjem snaga na najvanijim pravcima stvaraju se uslovi za brzu i ekasnu mobilizaciju.
Mala dubina teritorije stvara agresoru mogunost da je grupisanjem jakih oklopno-
mehanizovanih snaga presee na vie manjih celina u najgoroj varijanti agresije. Meutim, i
u tom sluaju odbrana ovih celina moe biti vrlo ekasna, uz dobro sadejstvo sa vojskom SR
BiH postoje objektivno realni uslovi da se ova teorija brani i odbrani.
TO RSK organizovana je u tabove, komande, jedinice i ustanove. Sa TO RSK komanduje
GTO RSK koji broji u miru 288 ljudi ( 54 ocira, 35 podocira i 199 graanskih lica), a
u ratu 1064 oveka (93 ocira, 131 podocira i 840 vojnika).
GTO RSK komanduje preko ZnTO S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija, Z. Slavonija
i I. Slavonija, Z. Srem i Baranja sa ukupnim brojnim stanjem u miru 737 (ocira 309,
podocira 84 i graanskih lica 244) i u ratu 34.639 (ocira 3.910, podocira 1514 i vojnika
30.215).
ZnTO dalje komanduju preko komandi brigada i OpTO sa jedinicama TO.
Obuka TO odnosno srpske vojske izvodie se na dva naina i to: obuka regruta u NC u
sastavu posebnih jedinica milicije i obuka ratnih jedinica na vojnim vebama i u van radne
dane.
Posebnu panju zajedno sa PJM moramo posvetiti obuci regruta u kom cilju smo i predloili
MUP da se odrede i opreme za tu svrhu tri NC i to: Knin, Slunj i Erdut. Sada smo u fazi
izrade formacija za ove centre i njihovom kadrovskom opremanju. Ovaj zadatak zajedno
sa MUP-om moramo realizovati to pre kako bismo stvorili prostor i vreme za prijem prve
partije regruta poetkom septembra.
Ovom prilikom je vrlo vano istai da e osnovni zadatak tabova i komandi u miru biti
obuka i priprema za odbranu RSK, i mi upravo od vas oekujemo na ovom planu veliku
podrku.
84
Na osnovu usmenog nareenja komandanta GTO RS Krajina, dostavljamo vam pismenu
informaciju o odbrani meureja r. Krka r. ikola, pre, u toku i nakon 21. 06. 1992.
godine.
85
1.- Odbrana meurjeja r. Krka r. ikola (Miljevakog platoa) uspostavljena je od strane 9.
korpusa KoV JNA, nakon estih upada DTG na pomenuti prostor i posle izvrenog napada
i zaposedanja s. Nos Kalik i veeg dela platoa. U vie navrata preduzete akcije za ienje
i oslobaanje teritorije u meureju r. Krka r. ikola nisu dale oekivane rezultate jer je
prostor dobro kontrolisan vatrom sa objekta Mideno brdo. 28. 12. 1991. god. pripremljen
je i izveden napad uz angaovanje jaih snaga korpusa, kojim je oien prostor miljevakog
platoa, sruen most na r. ikola u rejonu Kljuice i izvreno plansko zapreavanje kritinih
rejona na platou. Za odbranu i kontrolu teritorije angaovan je jedan motorizovani bataljon
(1/592. mtbr Kumanovski) sa smanjenim brojnim stanjem ljudstva. Sve angaovane snage
na ovom prostoru stavljene su pod komandu TG-1, koja je formirana kao privremeni sastav
za izvrenje ovog zadatka.
Odlukom Predsednitva SFRJ o povlaenju svih pripadnika JNA sa prostora koji su van SRJ,
izvrena je transformacija 9.K i primopredaja njegove zone odgovornosti novoformiranom
ZnTO Severna Dalmacija. U vreme izvoenja Kupreke operacije izvuene su znaajne
snage 9. korpusa i najvei deo TG-1 (ojaani 9. okb) koje su bile prevashodno namenjene za
izvoenje borbenih dejstava na irem prostoru Drnia.
Izvlaenjem velikog broja AVL i nedolaskom predvienih AVL sa prostora SRJ i SR BiH,
kao zamena za iste, rukovoenje i komandovanje jedinicama je preneto na RVS koje su
nakon isforsiranog izvlaenja AVL 9. korpusa nepotpuno pripremljeni stavljeni u funkciju
RiK b/d.
U isto vreme forsiran je rad na pripremi i organizaciji primopredaje fronta snagama MUP-a
RS Krajina i zatitnim snagama UN uz jednovremeni odliv izabranog dela pripadnika TO
u posebne jedinice milicije. Sve aktivnosti prati osetan pad morala, nezadovoljstvo veeg
dela borakog sastava i osipanje jedinica uz sve ee zahteve za dolazak na razgovore u
jedinice odgovornih predstavnika vlasti i vojnog rukovodstva zaduenog za sprovoenje
mobilizacije. Obilaskom jedinica istaknuti su problemi slabe popunjenosti ljudstvom,
nedostatak cigareta i posebno naglaeno nezadovoljstvo cvetanjem ratnog proterstva i
sumnja u ispravnost izvrene mobilizacije ljudstva, do pretnje da e itave jedinice krenuti
na Knin da se obraunaju sa nosiocima takvog stanja.
Novoformirani ZnTO Severne Dalmacije (u licu 3 AVL) bavio se RiK b/d, uvoenjem u
dunost novodolih stareina i pripremom i organizacijom primopredaje fronta.
Nedostatak kvalitetnih stareina posebno je izraen u traenju adekvatnih reenja za
najodgovornije dunosti u komandama. Brigada TO (istiemo da su neposredno pre 21.06.
bila upranjena mesta sva 3 komandanta brTO, i da su 2 aktivna potpukovnika tek primila
dunost komandanta 1. i 3. brTO, dok dunost komandanta 2. brTO od tog vremena
obavlja rezervni kapetan VES-a SnS1
86
).
Nasleene odluke i zadaci jedinica u sklopu odbrane dodeljenih zona reona su analizirane
od strane komande ZnTO S.D.
87
uz nune korekcije bez mogunosti veih pokreta i
85
Izlaganje pukovnika Milana ilasa.
86
Sanitetska sluba.
87
Sjeverna Dalmacija.
85
pomeranja jedinica. Ovaj period karakterie mali broj ljudi i posluilaca na SRT i sistemima,
pad morala i oputenost, duga statinost (pozicionost) na dostignutim linijama i nedovoljna
popunjenost komandi i jedinica sa AVL.
2. Odbranu meureja r. Krka r. ikola preuzela je TG
88
-1 sastava 1. bTO/1. brTO ojaan
sa hab 105 mm M-56, poab 76 mm M-42 ZiS i vodom OT M-60, podrane I i II KAG i
AGVBR. TG-1 odreen je major Nikoli Mirko (RVS), dunost je primio od puk. Lisice
Slavka. U komandi TG su se nalazili jo jedan ocir i 1 ml. ocir. Dunost komandanta 1.
bTO je vrio kIkl. Bijeli Ljube.
Ukupno angaovano ljudstvo je brojnog stanja 268 sa linim naoruanjem (AP, PM, M) i
kolektivnim naoruanjem: 6 H-105 mm, 4 ZiS-a, 12 MB-82 mm, 6 MB 120 mm, 6 BsT
82 mm, 6 lansera POVR i 2 OT sa po 2 BsT 82 mm i 36 PPM polja i 1 meovito MP.
21.06.1992. godine brojno stanje TG-1 je 199, od ega na samom platou 136 a u irem
rejonu objekta Trbounje 63 pripadnika TO. Odbrana je organizovana po metodi etnih
i vodnih otpornih taaka, po reonima u okviru pravaca koji sa prostora platoa vode ka
Drniu, s. iritovci i Oklaju.
Neprijatelj je u toku 20/21. 06. 1992. godine izvrio ubacivanje snaga do jednog bataljona
prihvaenog od strane hrvatskog ivlja (oko 600-800 civila) kojima je dozvoljen povratak i
ivot na prostor platoa. Nakon ubacivanja i razvoenja snaga, jednim delom kroz minska
polja, izvrio je jednovremeni prepad na elemente I b/e. i podrke TG-1 sa tendencijom
stvaranja uslova za dalje dovoenje snaga i produetka dejstava na pravcima iritovci Oklaj
i iritovci Drni s. ciljem izbijanja u ire reone Drnia i Knina.
Postignutim iznenaenjem, nedovoljnom upornou odbrane i sporom intervencijom
komandanta 1. brTO i pored snane podrke od strane komande ZnTO S.D., neprijatelj
je uspeo naneti osetne gubitke u ljudstvu i zarobiti vei deo SRT TG-1.
Prema jo uvek nepotpunim podacima:
poginulo je 15 pripadnika TO
zarobljeno je 17 pripadnika TO, a kao
nestali se vode 24 pripadnika TO uz verovatnou traginog stradanja istih.
Neprijatelj je preko prisutnog hrvatskog ivlja prikupljao podatke o stanju i b/g TG-1,
otkrio prolaze kroz MEP, sistem obezbeenja i veze, kroz svakodnevne kontakte uticao je na
oputanje i poputanje panje i umanjivanje mera BiSZ. Kod pojedinih jedinica je samovolja
i oputanje do granica minimiziranja budnosti i borbenog obezbeenja do svoenja istog
na klasino straarsko obezbeenje od 1-2 straara, i ako se radi o jedinicama na prednjem
kraju odbrane. Ni jedna jedinica nije pruila potpuni otpor osim grupe od 8 posluilaca hab
105 mm i 2-3 manje grupe u okviru eta u toku povlaenja, ime su smanjene mogunosti
za intervenciju i deblokadu.
Preduzetu intervenciju komandanta 1. brTO pored iznetog, oslabila je i neodlunost
angaovanih snaga posebno jedinice VP i voa milicije Drni. Od dejstva artiljerije koja je
angaovana s ciljem podrke angaovanih snaga u intervenciji i dejstva po novodovoenim
snagama neprijatelja u reonima koncentracije, neprijatelju su naneti veliki gubici to
potvruju sluani razgovori u kojima komandiri i komandanti ZNG trae obustavljanje
dejstva zbog velikih gubitaka.
88
Taktina grupa.
86
3. Operativni centar G TO RSK je prvu informaciju, o dejstvima na prostoru zone
odgovornosti TG-1, dobio u 09.20 asova 21. 06. 1992. godine (za zakanjenjem od 5
asova). Usled prekida veza, koji je izvrio neprijatelj s ciljem otsecanja jedinice, informacije
o dejstvima su bile zakasnele, nepotpune i protivrene. Odmah je nareeno komandantu
1. brTO potpukovniku Rodi ivku, da formira oklopno-mehanizovanu BG
89
i krene u
intervenciju, sagledavanje stvarnog stanja i podnoenje predloga za dalja dejstva. KAG
90
i
AGVBR
91
je na bazi prikupljenih podataka otpoela podrku blokiranih snaga i snaga koje
su krenule u intervenciju.
U OC
92
G TO RSK odmah je formirana grupa za RiK
93
na elu sa komandantom ZnTO
S.D.
94
ojaana sa stareinama iz G TO RSK. Na KM
95
TG-1 odmah je upuena grupa
stareina iz G TO RSK na elu sa PkPo
96
puk. Pupavac Miloem, sa zadatkom sagledavanja
stvarnog stanja i pruanja neposredne pomoi i podrke komandantu 1. brTO.
Intervencija formirane oklopno-mehanizovane grupe nije potpuno uspela zbog odbijanja
nareenja gore pomenutih jedinica da idu dalje u dejstvo, to je ogolilo tenkove i OT
97
i
dovelo do pogaanja elnog tenka, nakon ega su se i oklopna borbena vozila povukla.
U 13.30 asova je nareena opta mobilizacija OpTO Knin i Drni. U 13.40 asova je
nareena opta mobilizacija Vojnom otseku Knin, uz prethodnu gotovost i pokret ojaane
tenkovske ete iz Benkovca.
U 16.00 asova je komandant 1.brTO izvestio o neuspehu intervencije i razlozima neuspeha
iste.
Odlukom komandanta G TO RS Krajina formirana je grupa stareina na elu sa
komandantom i u 19.20 asova ista je stigla na objekat Trbounje.
Komandant brigade je prethodno dobio nareenje da primi izvetaj sa stanjem u 19.00
asova sledee sadrine:
ko ga je napao i sa kolikim snagama;
kako se branio i kojim snagama;
rezultati napada neprijatelja po rejonima i objektima;
rezultati nae borbe;
predlog odluke za dalja dejstva.
Opta je konstatacija, da je komandant brigade ispustio situaciju van kontrole, da deluje
odsutno i da nije u stanju da nastavi RiK daljim dejstvima. Komandant G TO RSK je na
licu mesta preduzeo mere za saniranje nastalog stanja kroz imenovanje odgovornih stareina
i pripreme za dalja dejstva.
Planirani protivnapad je odloen za 24 asa iz razloga to su izostali rezultati mobilizacije i
spremnost pojedinih jedinica za angaovanje u istom.
89
Borbena grupa.
90
Korpusna artiljerijska grupa.
91
Artiljerijska grupa viecjevnih bacaa raketa.
92
Operativni centar.
93
Rukovoenje i komandovanje.
94
Zonski tab TO Sjeverna Dalamacija.
95
Komandno mjesto.
96
Pomonik komandanta za pozadinu.
97
Oklopne transportere.
87
I ako sa minimalnim snagama, naknadno izvedeni protivnapad sa ogranienim ciljem,
uspeno je presekao i osujetio dalje namere neprijatelja za preduzimanjem operacije irih
razmera za zauzimanje Oklaja i Drnia, izbijanje u iri rejon i neposrednog ugroavanja
grada Knina. Neprijatelj je primoran da pree u odbranu, a dejstvom VBR
98
Orkan po
izabranim ciljevima spreilo je neprijatelju dovoenje i koncentraciju snaga za izvoenje
napadne operacije.
Nakon odluke Vlade RS Krajine o proglaavanju opte mobilizacije, poboljane popune
jedinica i uspeno izvedenog protivnapada stabilizovan je front i znatno je podignut moral i
ukupna b/g komandi tabova i jedinica na ovom prostoru.
ORGANIZACIJA VEZA I PROBLEMI EKSPLOATACIJE ISTIH
99
Gospodo, kroz ovo moje pitanje, namera mi je da vas ukratko upoznam o problemima
organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajina, kao i predlozima, kako i na koji nain
razreiti iste.
Naime, poznato vam je da je sistem PTT veza maja meseca 91. godine naruen u potpunosti
na itavoj teritoriji nae Republike.
Pre naruavanja pomenutog sistema veze su ile preko ibenika, Zadra, Gospia i Siska.
Po naruenom sistemu, nuno je bilo svesti sve optine na Severno-dalmatinskom, Likom
prostoru preko pote u Kninu, a optine na Banijskom i Kordunskom prostoru na centralu
u Banja Luci.
Pristupilo se organizaciji veza na relaciji Knin B. Luka preko 34 kanalnog sistema za
potrebe organa vlasti na relaciji Knin Banija i Kordun. Na relaciji Knin Beograd
organizovano je 60 kanala veze.
Tako imamo situaciju koja je i danas da pomou podzemnog kabla tkz. CENTRAL prema
Beogradu imamo 90 kanala veze koji od Banja Luke ka Beogradu idu RR trasom.
Na relaciji Knin B. Luka ovi kanali idu po podzemnom kablu koji prolazi kroz muslimanska
naselja Velagi, Jajce i druga gde je izloen kidanju od strane muslimana, to je zadnje vreme
esta pojava.
Da bi se ovo izbeglo, marta meseca pristupilo se izradi RR trase preko RR vorita (P.
100

Gore, Z.
101
Gore, Pljeevice, elavca i Promine) pomou 120 kanalnog sistema koji je
sveden u STC
102
nae komande.
Ovaj posao je zavren skupa sa uvezivanjem kninske pote i STCV
103
.
Maja meseca 92. godine G VJ (Uprava veza) izdala je naredbu da sva ST V
104
skupa se
ST CV u Kninu prelaze u nadlenost Vlade RS Krajina. Pomenute ST V (Zrinjska gora,
Petrova gora, Pljeevica, elavac i Promina) su osnovna kima sistema veza u R.S Krajina.
Sa ovakvim reenjem, naa Republika je dobila mogunost da oivi u potpunosti PTT
saobraaj na itavoj svojoj teritoriji.
98
Viecjevni baca raketa.
99
Izlaganje pukovnika Aleksandra Vuletia.
100
Petrova.
101
Zrinska.
102
Sredinji telekomunikacijski centar.
103
Stacionirani centar veze.
104
Stacionirana vorita veze.
88
Kroz napred izneto namera mi je bila da vas upoznam sa naporima koji su uinjeni na planu
realizacije RR
105
veza u Republici.
to se tie ostalih vrsta veza u Republici kao to su: radio i telefonske veze, miljenja sam da
su one dosta loe razvijene.
Sistem K.
106
zatite informacija u svim strukturama drutva nae Republike za sada jedino
funkcionie po liniji TO i MUP-a to bi trebalo takoer regulisati da to bude jedinstven
sistem u Republici.
Sa stanovita RiK od strane Vlade Republike nameu se dva problema i to:
a) neophodno je potrebno razmotriti i regulisati tkz. alternativni sistem veza za potrebe
neprekidnosti RiK Vlade Republike.
b) razmotriti i odrediti rezervnu lokaciju komandnog mesta Vlade u sluaju da se ista mora
premestiti i samim tim, to komandno mesto urediti i uvezati sa stanovita veza u cilju
uspenog RiK sa svim segmentima drutva u naoj Republici.
PROBLEMI:
a) Vlada RS Krajina da precizira u ijoj e nadlenosti bit StCV
107
(kao to su vorita veze i
sam STC ovde u Komandi (da li je to u nadlenosti GTO, MUP-a ili PTT direkcije).
b) Da se u sastavu ministarstva za saobraaj i veze u Vladi Republike odredi odgovarajui
organ ili telo koje bi u svojoj nadlenosti u ime Vlade, sva napred nereena i potrebna
pitanja iskljuivo razmotrila i razreila posebno kada se radi oko preraspodele odreenog
broja kanala u RR vezama za potrebe svih struktura drutva u Republici.
Moje miljenje i predlog za razreenje nekih od problema:
predlaem da se StCV stave u nadlenost MUP-a s obzirom na njegovu ulogu i zadatke u
miru koje izvrava, to je jedno i drugo sa stanovita intervencija na voritima, mislim da je
najopremljeniji u pogledu tehnike u svim vremenskim uslovima.
sa stanovita odravanja svih vrsta veza i saobraaja u R.S Krajina, nemogue je uspeno
realizovati i udovoljiti svim strukturama drutva bez planske raspodele i uvida u tehnike
mogunosti svih potencijala drutva koje bi se vodilo u Ministarstvu za saobraaj i veze, uz
saradnju sa organima veze tabova TO, MUP-a i predstavnicima PTT direkcija.
svi sistemi koji su sada u dejstvu posebno RRV
108
su dosta sloena i zahteva njihovo
odravanje i poznavanje, mi takav kadar nemamo to iziskuje hitno izbor kadra i uputiti isti
na obuku u Beograd kako ne bi doli u situaciju da nam se sistem raspadne.
Ja sam imao toliko, hvala.
STATUSNA PITANJA PRIPADNIKA TO
109
Nakon odluke o naputanju jedinica JNA sa teritorije RS Krajina i formiranja tabova i
jedinica TO pojavljuju se mnoga problemska pitanja, koja su bitna za funkcionisanje
komandi, tabova i jedinica i za reavanje statusnih pitanja AVL i GL na slubi u TO.
105
Radio relejni.
106
Kriptozatite.
107
Stacionirani centar veze.
108
Radio-relejna vorita.
109
Izlaganje pukovnika Slavka Bige.
89
Ja u pokuati odreni broj tih nereenih pitanja da vam prezentiram i ponudim reenja, a za
odreen broj e to uraditi moje kolege kao struna i odgovorna lica i nosioci tih poslova.
Pitanja koja nisu reena:
1. Dimenzioniranost vojske RS Krajina
U sklopu ovog pitanja potrebno je reiti formacije komandi, tabova i jedinica po
mirnodopskoj i ratnoj formaciji a nakon toga regulisati statusna pitanja AVL i GL na slubi
u TO jer to nije regulisano.
Rat se zavrava, sledi demobilizacija jedinica, meutim nije reeno pitanje regrutovanja,
vreme trajanja obuke, nisu uraeni Programi BoiV i formacije centara za obuku, mob. razvoj
istih, nije odreena lokacija centara i u ijoj su nadlenosti. Centre je potrebno formirati i
popuniti ljudstvom i obezbediti materijalnu bazu obuke.
2. Potrebno je doneti odluku o formiranju vojnih bolnica u Vukovaru i Petrovoj Gori u
miru i ratu kao i Centra za medicinsku rehabilitaciju vojnih invalida u Topuskom.
3. Nakon naputanja komande i jedinica 9.K i predaje objekata ostalo je nereeno pitanje
raspodele organizacijskih celina kome pripadaju
stacionarni centar veze
Radio-relejna vorita
Raunski centar
Biblioteka
Filmoteka
Ekspedicija
Stambeno-garnizoni organ sa ustanovom za upravljanje, korienje i raspolaganje
stambenog fonda
Ambulante 1 i 2
Na predlog je da SCV i RR vorita i ambulantu u severnoj kasarni preuzme MUP-a, a
ostale celine da budu u sastavu GTO RSK.
4. Sa 2.06.1992. godine 9.K JNA je formalno prestao da egzistira i njegovu nadlenost je
preuzeo ZnTO Severna Dalmacija. Ujedno kompletnu odgovornost za celu RSK preuzela
je TO i PJM.
U meuvremenu, u SRJ izvrena je transformacija OS, odnosno JNA u vojsku SRJ.
Republika Srpska Krajina iz poznatih razloga nije ula u sastav nove Jugoslavije. Obzirom
da ima svoje oruane snage a JNA odnosno SFRJ vie ne postoje, neophodna su odreena
pravila ponaanja i pravila o meusobnim odnosima u toj oruanoj formaciji. Pravila iz
JNA se nisu mogla preuzeti zbog novih specinih uslova u tim novim jedinicama.
Uz navedeno, formirale su se dve specine organizacione celine i to: TO sa iskljuivom
vojnom organizacijom, formacijama, nazivima jedinica i inovima, i PJM sa formacijama
i nazivima jedinica kao u TO a rukovodni dio odnosno komanda prilagoenog oblika u
odnosu na TO. Umesto inova su zvanja i funkcionalne oznake to sve asocira na specini
dio upravnog aparata. TO ima podlogu u Ustavu i Zakonu o odbrani, a PJM ima podlogu
u Ustavu i Zakonu o unutranjim poslovima.
Ustav i Zakoni daju samo osnovu za formiranje i postojanje sa utvrenom svrhom, odnosno
ciljem (uvanje i ouvanje teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i sl.) a funkcionisanje
i svakodnevni ivot i rad nisu niim regulisani.
90
Meusobni odnosi i odnos komandovanja i rukovoenja moraju biti propisani i tano
utvreni, te ostali odnosi prema treima moraju biti jasni, obzirom na nivoe nadlenosti i
ovlaenja po nivoima.
Miljenja smo da je najpodesnije kao osnov uzeti Zakon o slubi u OS s tim da se uzmu u
obzir specinosti novog organizovanja i njihove subordinacije.
Mi smo pristupili izradi Pravilnika o osnovama slube u TO i posebnim jedinicama
milicije.
Taj Pravilnik je neophodno razmotriti i to pre, sigurno uz eventualne korekcije, usvojiti
i po istom odrediti statusna pitanja AVL i GL. Nama su potrebni Zakoni da bi ih mogli
sprovoditi.
Zbog svega neregulisanog pojavljuje se niz problemskih pitanja kojim su nai pripadnici
optereeni.
4.1. Status AVL koji su upueni iz SRJ i SR BiH na privremeni rad u TO RS Krajina.
Naime, kod upuivanja stareina na privremeni rad od strane najmerodavnijih reeno je da
svi pripadnici zadravaju status stareine u vojsci SRJ, te da je njihov boravak u jedinicama
TO privremen.
No, u zadnjih nekoliko meseci tumaenja su se menjala od prvo izreenog do toga da sa
vojskom SRJ nemamo nita.
Ovako nedenisano stanje pokolebalo je mnoge pripadnike roene na teritoriji RSK a na
slubi u SRJ ili SR BiH da se ne odazovu naem pozivu.
Po ovom pitanju mora se zauzeti jasan stav jer mnoge stareine u SRJ i SR BiH formirale su
porodice, reila mnoga ivotna pitanja a zbog nedenisanosti statusa ispadaju izdajnici, a
sigurno nisu, to ne znai da nema i takvih.
4.2. Status AVL koji su ranije boravili na teritoriji RS Krajina, a premeteni u jedinice TO
RSK.
Kod veine pripadnika situacija je potpuno obrnuta od prethodne kategorije.
Gotovo svi su reili mnoga ivotna pitanja, te im je interes da ostanu trajno da ive i rade
na ovim prostorima, ali isto tako im je od ivotne vanosti da imaju sigurno reena statusna
pitanja.
4.3. Statusna pitanja stareina primljenih po ugovoru
Znatan broj AVL se nalazio na slubi u JNA po ugovoru. Nekima od njih ugovor istie u
dogledno vreme, pa vas molim da se razjasni kako postupiti sa istima.
Predlaem da kod ove kategorije izvrimo selekciju jer u nedostatku kadra ubacili su se
mnogi koji ne zasluuju da budu stareine. S tim u vezi neka komandanti jedinica izaberu
kvalitet koji im je zaista neophodan. To isto predlaem i za vojnike primljene po ugovoru.
Posebno ne bi isticao da nae pripadnike ine i AVL roeni u SRJ ili SR BiH, te njihov
status i perspektiva.
4.4.- Poseban problem predstavlja kategorija GL koja su bila na slubi u JNA, a ostala su na
teritoriji RS Krajina.
Njihovo pitanje takoer nije reeno jer na teritoriji RS Krajina imamo mnogo vei broj GL
nego li formacija TO predvia angaovati u svom sastavu.
Nemam nameru da iznosim da bez njihovog uea jedinice sigurno uspeno ne mogu
izvravati borbene zadatke.
91
S tim u vezi predlaem da se prema istima posveti duna panja i da im obezbedimo radno
mesto u naim redovima.
No, ovo je prilika kada moemo raskrstiti sa neradnicima i sa istima ne zasnivati radni
odnos.
Ponavljam, ova kategorija lica je gorui problem i pod hitno ga treba reiti. Molim vas da sa
Vladom SRJ naete reenje za sve navedene sluajeve.
4.5.- Zdravstveno socijalna zatita AVL, GL i lanova njihovih porodica
Ukupnim promenama u naoj zemlji (bivoj SFRJ) susreli smo se i na teritoriji RSK sa
problemom zdravstvenog osiguranja i penzijsko invalidskog osiguranja.
Zdravstvenu zatitu AVL i lanova porodica, zavisno od mesta slubovanja, bilo je razliito
i reeno.
U mestima gde nije bilo vojnih zdravstvenih ustanova oslanjali smo se na MC to mislim
da treba nastaviti i u budue. Problem nam ini penzijsko invalidsko osiguranje. To nije
regulisano sa AVL, a i GL se ne uplauje ve due vreme.
4.6.- Pitanja napredovanja AVL
Zbog nedostatka Zakona i podzakonskih akata koji reguliu ovu problematiku u srpskoj
vojsci RS Krajina esto smo u dilemi oko nadlenosti donoenja akata po ovom pitanju.
Ako pak primenjujemo Zakon o slubi u OS SFRJ koji e biti van snage po izradi Zakona
SRJ sve predloge koje smo upuivali nismo dobili povratnu informaciju. S tim u vezi mora
se ubrzati proces donoenja normativnih akata i obezbediti njihovo priznanje od strane SRJ
kako bi nam doneena akta bila priznata od strane istih.
Naime, radi se o tome da ukoliko vrimo proizvoenje unapreenje AVL moramo
obezbediti da se priznaju u SRJ.
4.7.- Pitanje usavravanja kolovanja stareinskog kadra te njihovo zanavljanje
Nesumnjivo je da svaka armija sveta neprestano vri modernizaciju svojih OS. Ako mislimo
donekle da pariramo, sistemu usavravanje i kolovanja mladog stareinskog kadra moramo
dati adekvatno mesto.
Prirodni odliv stareinskog kadra takoe iz godine u godinu e se poveavati tako da moramo
misliti o mladim kadrovima. Predlaemo da se potreban broj omladinaca upuuje u VA SRJ
za potrebe RSK.
4.8.- Pitanje popune formacijskih mesta po mirnodopskoj formaciji sa rezervnim stareinama
i njihov status.
Kako je MF
110
predvieno da se vei broj formacijskih mesta popuni sa RVS
111
neophodno
je razreiti njihov status.
Formacijom je odreen in i Pg
112
.
Da li imenovani treba da prima prinadlenosti stareine ili pak prava ostvaruje na osnovu
stepena strune spreme.
Ako ima status stareine onda emo doi u situaciju da stareina sa SSS ima prinadlenosti
AVL to nije u redu.
110
Mirnodopska formacija
111
Rezervni vojni starjeina.
112
Platna grupa.
92
Ako pak ima prinadlenosti strune spreme onda AVL i RVS na istoj formacijskoj dunosti
imaju razliite prinadlenosti to e imati svoje negativne posledice.
Zato je neophodno da se ovo pitanje regulativnim aktom precizno regulie.
4.9.- Pitanje nadoknada zbog razliitih situacija u kojima se zatie AVL, odnosno uveanih
trokova po raznim osnovama.
Pravilnikom o naknadi putnih i drugih trokova u Jugoslovenskoj narodnoj armiji
regulisana su sva pitanja vezana za uveane trokove kome je izloeno AVL u odgovarajuim
situacijama.
Neophodno je reiti da li i dalje ostaju na snazi ili treba pak doneti novi, prilagoen naim
materijalnim mogunostima.
Verovatno e se pojaviti jo pitanja koja emo reavati u narednom periodu a vezano za
status pripadnika TO.
5. Regulisanje stanja pripadnicima koji su uestvovali u ratu
Borci koji su uestvovali u ratu trae potvrde o ueu. Ovi zahtevi e se koristiti u razne
svrhe. Potrebno je regulisati od kada i do kada, za koje kategorije i lica raunati uee u
ratu.
Ovdje treba obuhvatiti AVL, GL na slubi u JNA (sada u TO) i mobilisane v/o i rez.
stareine. ta uee u ratu znai za penzijski sta.
Mislim da ova pitanja mnogo obavezuju i trae hitno reenje.
Sledee o emu bih vas elio upoznati i prezentirati na predlog je takoer znaajan i trai
da se to pre rei, a to je:
1. PREDLOG OZNAAVANJA
a) na kapi: u krugu zastava RSK u pozadini ukrteni maevi
u krugu zastava RSK na kojoj je ispisano VOJSKA RSK,
takoer sa ukrtenim maevima u pozadini
u krugu trobojka RSK
Predlaem da se usvoji druga varijanta:
b) oznaavanje inova:
1.- inovi bi ostali po nazivu kao do sada od vodnika do generala.
2.- Oznaavanje: kao do sada
2. PREDLOG OSLOVLJAVANJA
Nesumnjivo je da teimo ujedinjenju RSK i SR BiH, a potom njih u zajednicu Savez
srpskih drava, s tim u vezi predlaem njihova reenja, a to su:
I VARIJANTA (SR BiH)
oslovljavanje samo po inu, kao npr:
a) major, kapetane, vodnie, itd.,
b) majore Petroviu, vojnie Markoviu, itd.
II VARIJANTA (SRJ)
oslovljavanje po inu uz pridjev gospodine, kao npr.
gospodine generale, itd.
3. PREDLOG TEKSTA SVEANE ZAKLETVE
nudimo tri varijante koje su vam date na uvid.
93
POZADINSKO OBEZBEENJE
113
Do poetka rata i oruanih sukoba TO RS Krajina je organizacijski bila u sastavu TO SRH,
preko koje je reavano izmeu ostalog i kompletno pozadinsko obezbeenje.
Poetkom rata TO RSK se meu prvima zajedno sa milicijom stavila na stranu naroda kojeg
je ilegalno, polulegalno i konano legalno naoruavala i pripremala za rat. Poto je TO na
ovim prostorima bila vrlo skromno opremljena i naoruana uglavnom trofejnim, lovakim i
drugim loije kvalitete naoruanjem, sluajno ili namerno, bila prinuena da zatrai pomo
od JNA koju je u poetnom periodu manje dobijala, a sa kasnijim razvojem situacije sve
vie.
Stupanjem JNA u otvoren rat sa ustaama i masovnim odzivom stanovnitva u JNA i TO
(brigade, odrede) stvoreni su uslovi za zajedniko pozadinsko obezbeenje jedinica JNA i
TO. Dakle brigu o jedinicama TO RSK preuzele su pozadinske baze korpusa, vojne oblasti
i uprave SSNO iji su kapaciteti bili dovoljni za opremanje jedinica TO kako neborbenim
tako i borbenim potrebama.
Popunjenost jedinica JNA sa MTS kretala se u proseku od 95 100%.
1. TEHNIKO OBEZBEENJE
U periodu od 15. 09. 1991. godine tehniko snabdevanje je vreno sa mirnodopskim
sastavom a u daljem izvrena je mobilizacija dela RJ, tako da su se adekvatno mogle pratiti
narasle potrebe za PoOb 9.K sa ojaanjima.
Za realizaciju TSn jedinica bila su odreena sledea skladita i to:
2. SkM (Golubi), 3. SkPg (Kosovo), 4. SkPg (Lika Kaldrma) i 5. SkRD i Osr (Knin
Golubi) i 993. PoB B. Luka.
Nakon otpoinjanja b/d u zoni odgovornosti 9. K sa ojaanjima izvrene su i adekvatne
pripreme za PoOb svih jedinica na tom prostoru.
Radi toga to nisu bili razvijeni elementi PoOb u jedinicama princip dotura je u 85%
sluajeva bio od sebe.
Neposredno pre poetka izvoenja b/d raspolagali smo ukupno sa sledeim rezervama MS
i to: 9.707 t municije, 6.789.000 lit. dizel goriva D-2 i 4.700.000 lit motornog benzina
MB-86.
Ovaj nivo RMR je povean kada je stvaranjem uslova izvuen deo rezervi iz ugroenih
garnizona i skladita.
U toku izvoenja b/d (period 01.09.1991. 20.07.1992. god.) utroene su sledee koliine
i vrste RMR: 9.208 tona municije, 6.725.000 litara D-2 i 3.200.000 litara MB-86.
Usled izvoenja b/d i naruavanja redovnog snabdevanja a u cilju odravanja proizvodnje
u najnunijem obimu na teritoriji RSK, a po nareenjima komandi (VPO, 9. K, 2. VO i
GTO RSK) vreno je snabdevanje RO i ustanova sa pogonskim gorivom.
Za popunu i formiranje novih jedinica 9. K izdate su zakljuno sa 20.07.1992. godine
sledee koliine naoruanja:
peadijsko naoruanje. . . . . . . . . . . . 22.930 kom
minobacaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217 kom
topova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 kom
ostala oprema za naoruanje . . . . . . . . 10.069 kom
113
Izlaganje pukovnika Miloa Pupovca.
94
Nakon blokade svih dotura od SRJ ubrzano su se poele smanjivati rezerve pogonskog
goriva, akumulatora i guma.
U tom periodu izvren je i zadnji prijem oko 700.000 litara D-2 iz skladita Podlugovi
Ilija.
Sadanje stanje RMR
114
Nivo sadanjih rezervi je dosta nepovoljan pa i kritian za neke vrste RMR. Najkritinija
situacija je sa PgMS
115
gde je uskladitena ukupno sledea koliina: 464.000 litara D-2 od
ega 162.000 u SkPg L. Kaldrma i 1.587.000 litara motornog benzina MB-86 od ega
1.030.000 litara u SkPg Lika Kaldrma.
Nepovoljan je i nivo rezervi prateih pogonskih sredstava svih vrsta jer predstoji konzervacija
i smetaj tehnike. U skladitima 75. PoB TO nema zatitnog ulja opte namene pa se
konzervacija naoruanja vri sa uljem za konzervaciju motora (UKM-30), dok je nivo
rezervi svih vrsta hidraulinih ulja vrlo nizak (kritian).
Stanje rezervi municije i MES
116
je nepovoljno za pojedine vrste municije i to: za H-105
mm (TFG), MB-120mm (TF i LTF), BsT-82, PT top 100 mm T12 (TFG), raketa 128
mm (TF) te PT raketa Maljutka.
Deo municije optereuje ukupne rezerve i ini balast jer nema orua T-155 M2 i municija
za neperspektivna oruja orua u koliini od 1.093 tone.
Stanje rezervi naoruanja je sledee:
peadijsko naoruanje. . . . . . . . . . . . . 2.380 kom
Nakon deblokade kopnenog puta za SRJ primljeno je 400.184 lit. D-2 i 159.598 lit MB-
86 to je donekle olakalo probleme redovnog snabdevanja jedinica, ali nije reeno pitanje
rezervi za neki dui period.
Na osnovu dosadanjeg iskustva o utroku RMR kao i uzimajui u obzir sadanje stanje
RMR kao i potrebe RSK (50.000 ljudi za 90 d/r
117
) potrebno bi bilo izvriti popunu 75.
PoB TO sa sredstvima kao u prilogu br. 1
118
.
3. SANITETSKO OBEZBEENJE
Do 20. 09. 1991. god. sanitetsko skladite je bilo u formacijskom sastavu CMU
119
Split kao
2. SnSk
120
vojne apoteke CMU.
Dana 21. 09. 1991. godine SnSk je mobilisano i ulo u sastav 405. PoB. Mobilizacijom
ove jedinice stvoreni su optimalni uslovi za prijem, uskladitenje i snabdevanje jedinica i
ustanova u zoni nadlenosti 405. PoB sa sanitetskim i veterinarskim sredstvima.
Do poetka izvoenja b/d popunjenost Mr u SnSk bilo je vrlo dobro.
Jedinice su bile popunjene sa 100% SnMS za borbene potrebe i zdravstveno zbrinjavanje.
114
Ratne materijalne rezerve.
115
Pogonska materijalna sredstva.
116
Minsko eksplozina sredstva.
117
Dana rata.
118
Prilog nije pronaen uz izvornik.
119
Centralna medicinska ustanova.
120
Sanitetsko skladite.
95
Operativna uprava pozadine SSNO je donela odluku o nivou rezervi SnMS za potrebe
SnS1 ZnTO, i iste smeste u PoB i to:
SnK
121
111 . . . . . . . . . . 26 kom
SnK 102 . . . . . . . . . . . 6 kom
SnK 102 . . . . . . . . . . . 5 kom
SnMS
122
medicinska oprema
SnMS medicinska oprema i gotovi lekovi (refua)
VtMS
123
i VtK
124
14
Sadanji nivo rezervi SnMS i VtMS ne zadovoljava potrebe, a postojei kompleti su narueni
izdavanjem dela sredstava.
2. INTENDANTSKO OBEZBEENJE
Na poetku borbenih dejstava popunjenost svih nivoa rezervi (rezerve Vrhovne komande,
rezerve VPO i prelazne ekonomske rezerve) bile su zadovoljavajue i iznosile oko 98% ili
oko 4.800 tona artikala hrane i 5.280 tona ostalih InMS
125
.
U svim rezervama raspolagali smo sa oko 25.000 kompleta int.opreme za vojnike KoV-a
126
.
Takoe smo imali oko 4.500 kompleta zatitno-radne odee.
Zahvaljujui pretpostavljenoj komandi do 30.04.1992. godine primili smo oko 5.800 tona
raznih InMS i time uspeno izvrili sve zadatke InOb
127
jedinica.
Primljeno je u toku novembra i decembra meseca iz naputenih garnizona oko 1.100 tona
InMS.
U vremenu od 01.09.1991. godine do 20.07.1992. godine utroeno je oko 90% svih rezervi
koje smo imali na poetku b/d, tako da danas raspolaemo sa jedva 10% svih pripadajuih
rezervi.
Da bi izvrili popunu propisanih nivoa rezervi i obezbedili potrebne artikle hrane za 90 d/r,
potrebno je oko 4.970 tona.
Potrebno je oko 85 tona potronog materijala za linu higijenu, 54 tone cigareta, 1.000 m
3

drva ogrevnog.
Od ostalih InMS potrebno je: komplet za jednog kuvara 7 kompleta; koulja voj. letenja
5.200 kom; pantalone voj. letnjih 10.000 kom; cipela sa pov. saricama 1.600 pari,
arapa voj. smb 10.400 pari; perhloretilen 5 tona.
Kritina InMS koja trenutno nedostaju su: brano 300 t; pasulj u zrnu 268 t; kvas
pekarski 10 t; pirina u zrnu 112 t; eer u kristalu 172 t; so kuhinjska 120 t; kafa
surogat 4 t; marmelada 108 t; mleko u prahu 25 t; paprika u prahu 1,8 t; dodatak
jelu 8 t; biber u zrnu 1 t; cigarete 10 t.
121
Sanitetski komplet.
122
Sanitetska materijalna sredstva
123
Veterinarska materijalna sredstva.
124
Veterinarski komplet.
125
Intendantskih materijalnih sredstava.
126
Kopnene vojske.
127
Intendantskog obezbjeenja.
96
Cipele sa povienim saricama 1.600 pari; arape voj. smb 10.400 pari; koulja voj. letnja
smb 5.200 kom; pantalone voj. radne 360 kom; bluza voj. radna 360 kom.
Ovakav sistem uspeno je funkcionisao u toku itavog rata, meutim, povlaenjem savezne
vojske i dela njene tehnike (9. 10. i 5. K) i stvaranjem vojske RSK (TO) ostali su nereeni
mnogi problemi koji se tiu pozadinskog obezbeenja.
Odlaskom vojske SRJ narueni sistem pozadinskog obezbeenja, preuzeo je GTO RSK.
Da bi ovako nepovoljan sistem pozadinskog obezbeenja ublaio formirao je pri zonskim
tabovima pozadinske baze, a pozadinska baza 9. K prerasla je u PB
128
GTO.
Struni sastav izvrnih organa u pozadinskim bazama i jedinicama u poetnom periodu rata
nije mogao obavljati sve strune zahvate na MTS. Mobilizacijom strunih kadrova raznih
prola iz RO stvoreni su znatno bolji uslovi i struni rad u izvrnim organima izvodei
radove stacionarno u bazi i preko pokretnih radionica na ratitu izvravala je najsloenije
radove pa ak i one za koje su neophodni remantni kapaciteti. Ovakva organizacija poela je
vrlo brzo da daje rezultate, ali je usledila poznata blokada koja se vrlo negativno odrazila na
pozadinsko obezbeenje. U takvoj situaciji GTO je izvrio analizu stanja MTS na teritoriji
RSK, a zatim preraspodelom u okviru zona stabilizovao sistem PoOb. Poto se ceo privredni
sistem naao u blokadi i pretila opasnost od totalnog kolapsa ovaj tab je preduzeo mere da
se pomogne privredi iz ovako skromnih materijalnih rezervi.
Da bi smo ove probleme razreili potrebno je zanoviti i obezbediti rad postojeih proizvodnih
kapaciteta (za proizvodnju municije granata i mina za MB u Teslingradu). Izvriti otkup
mesa i stvoriti robne rezerve koje uvati u hladnjaama ili stonim fondovima.
Ovom prilikom navodim samo neke pokazatelje:
Za rad privrede RSK do sada su od strane jedinica JNA (korpusa i 405. PoB) i GTO izdate
sledee koliine goriva: etve kosidbe izdato je 1.137.000 lit D-2, 332.000 1 MB-86 i 600
t za rob. rezerve (prikaz na foliji broj 1), pored ovoga za potrebe raznih slubi i uslunih
delatnosti dnevno se izdaju velike koliine goriva.
Srpska vojska (TO) RSK se u svemu oslanjala na kapacitete vojske SRJ, ali sada iz poznatih
razloga vie to ne moe pa se nameu veliki problemi koje ova Vlada mora razreiti.
1.- Moraju se izmiriti obaveze koje su nastale tokom rata (jer mnoge RO ne ele da vre
isporuku robe dok se ne plate potraivanja, a ona iznose oko 500.000.00 novih dinara).
2.- Financiranje TO odnosno srpske vojske RSK, a ta sredstva nisu mala, samo za plate v/o
za mesec juli iznosi 950.000.000 dinara, plate zaposlenih u TO od 07.-12.92. godine trebae
391.000.000 dinara, trokovi za redovnu delatnost do kraja godine iznosie 160.000.000
dinara, jednokratna pomo porodicama poginulih boraca 100.000.000 dinara (folija br.
1).
3.- Zanavljanje materijalnih rezervi (goriva, maziva, artikli ishrane, rezervni delovi) i
SnMS.
4.- Raspodela nepokretne imovine bive JNA koja je ustupljena Vladi RSK, a ova nije donela
odluku o preraspodeli ove imovine, (stanovi, domovi JNA, biblioteka, ambulante) poseban
problem u okviru stambene problematike je nastavak radova na stambenim objektima
ija je gradnja zapoela, a SSNO
129
ne moe da dalje nastavi (folija br. 2). Iz pregleda se
128
Pozadinska baza.
129
Savezni sekretarijat za narodnu obranu [Jugoslavije].
97
moe videti da je Stambeni fond bive JNA dosta velik. Za pravilnost upravljanja sa VSF
130
,
podelom, odravanjem i prikupljanjem stanarine, mi smatramo da je potrebno formirati
stambeni organ pri tabu TO ili kako Vlada odlui da bi se gore navedeno moglo obezbediti.
U protivnom moe doi do mnogih nepravilnosti pa i naruavanja stambenog fonda. Sa
otpoinjanjem ratnih dejstava prestala je i uplata stanarine koja je bila i osnovna nansijska
osnova za odravanje VSF.
5.- Veliki problem e biti sanacija MTS koja su posle rata izvuena u magacine skladite
(folija).
6.- Na prostoru Banije sporan objekata je bive skladite RV i PVO
131
koje je primio GTO
za potrebe smetaja 26. brTO i dela pogonskih sredstava za Baniju i Kordun. Primera radi
navodimo da je Ministarstvo trgovine ovo skladite svojom odlukom stavljeno u funkciju
privrednih delatnosti. Ista stvar je i sa skladitem erkezovac koje svojata Skuptina optine
Dvor na Uni. Skladite je ranije od strane JNA graevinski oblikovano za potrebe municije
i MES-a, dakle graeno je namenski. Ovo skladite je od strane ovog taba namenjeno za
smetaj rezervi GTO za potrebe zonskih tabova Korduna, Banije i Zapadne Slavonije.
Gospodo, ako Vlada uskoro ne rei ove probleme o kojim sam vas upoznao mi neemo
uspeti da do kraja izvrimo postavljene zadatke to e se negativno odraziti na ukupne
pripreme za odbranu zemlje.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
27
1992., srpanj 31.
Vrginmost
Izvjee Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane RSK o mogunosti
oivljavanja privredne aktivnosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
ODELJENJE VRGINMOST
BROJ: 6/92.
Vrginmost, 31. 07. 1992.
MINISTARSTVO ODBRANE
UPRAVA KORDUN
V O J N I
PREDMET: Podaci o poduzeima
130
Vojno stambeni fond.
131
Ratno vazduhoplovstvo i protuzzrana obrana.
98
Veza va broj: 02-119-1/92 od 16.07.1992.
U vezi vaeg zahtjeva broj gornji dostavljamo vam podatke o poduzeima koja su
osnovana na naem podruju i iji bi rad trebalo pokrenuti.
1. Drvna industrija Vrginmost koja se bavi drvno-preraivakom djelatnosti, sirovinska
baza su trupci s podruja uma regije Korduna. Pogonska energija je iskljuivo struja, koja
za sada nije osigurana, niti se jo zna kada e biti. Program revitalizacije je sainjen po kome
e se moi zaposliti svi radnici koji su i ranije radili u koliko bude osigurano trite i drugi
uvjeti.
2. Drutveno poduzee Velebit Vrginmost bavi se tekstilnom djelatnosti. Za sada
jo nije poelo sa radom i nije utvrdjena sirovinska baza jer nije pronaeno poduzee sa
kojim e se povezati i nije utvrdjen asortiman proizvoda. Pogonska energija je struja, a na
nekim strojevima mainama postoji mogunost nonog pogona. Program proizvodnje
jo nije konano denisan, ali je u namjeri da se organizira dosadanja proizvodnja lake
enske, muke i djeje konfekcije na bazi trikotae. Dakle, ovo poduzee moe proizvoditi
i odredjenu opremu za potrebe milicije i civilne zatite Republike Srpske Krajine, ako se
takva proizvodnja trai i osigura repromaterijal. Broj zaposlenih u odnosu na raniji rad biti
e manji pa e dio radnika biti otputen i prijavljen Slubi za zapoljavanje.
3. Javno poduzee ume Krajina umarija Vrginmost sa djelatnosti uzgoja i
iskoritavanja uma. Sirovinska baza su vlastite ume kojih na podruju opine ima u veim
povrinama. U proizvodnji kao energija potrebno je gorivo i mazivo za motorne pile, a
u nedostatku mogue je proizvoditi i runim pilama ukoliko se osiguraju u dovoljnim
koliinama kojih oni nemaju. Program proizvodnje radi se na bazi potreba drvne industrije
i potreba za gradjane. Nee doi u pitanje viak radne snage jer su radnici koji su ranije
radili bili preteno dijelom iz BiH.
4. Drutveno gradjevinsko-proizvodno, rudarsko i usluno poduzee Petrovac
Vrginmost.
Pored proizvodne djelatnosti bavi se i komunalnim djelatnostima. Sirovinsku bazu ini
glina za proizvodnju cigle, kamen za izgradnju i popravak puteva, pijesak za gradjenje
gradjevinskih objekata. Za proizvodnju cigle kao energija slui struja, a za graevinske
maine i vozila potrebno je gorivo i mazivo. Za sada obavlja se komunalna djelatnost i
vri prodaja roba, dok ostale djelatnosti jo ne funkcioniraju zbog nedostatka pogonske
energije. Program proizvodnje je sainjen i kada se u cijelosti primjeni nee biti znatnijeg
vika radnika.
5. Trgovako poduzee Vrginmost
Kao ratno poduzee za trgovinu i snabdjevanje radilo je sa dosta tekoa zbog nestaice roba
i nemogunosti nabavke, znatno smanjenog voznog parka i broja radnika. Demobilizacijom
uglavnom su povraena vozila i dobar dio radnika pa se pomenuto pitanje rjeava.
6. Drutveno poduzee Tvornice istegnutih metala Topusko sa proizvodnjom istegnutih
metala, ograda i odbojnika. Sirovinska baza su limovi i razni cijevi koje se osiguravaju u
eljezari. Pogonska energija je iskljuivo struja. Kada se organizira proizvodnja u punom
obimu moi e se zaposliti i novi radnici s obzirom da je ranije radio vei broj radnika
hrvatske nacionalnosti koji su na poetku rata odbjegli sa podruja opine.
7. Banjsko leilite (Toplice) Topusko sa osnovnom djelatnosti banjskog ljeenja putem
terminalnih voda. Zbog ratnog razaranja uniteni su objekti Doma I, II i III pa je znatno
smanjen kapacitet smjetaja. Ovo leilite je od velikog znaaja za ljeenje i rehabilitaciju
ranjenika i ostalih invalidnih i reumatskih bolesnika. Smjetajni kapacitet je u hotelima 550
99
leajeva, a moe se koristiti i za privatni smjetaj. Za sada se radi sa smanjenim kapacitetom
uglavnom za ranjenike i oboljele vojnike. Privremeno je iznajmljen jedan dio smjetajnog
kapaciteta za potrebe UNPROFOR-a. Za sada postoji vei broj vika radnika uglavnom
srednje medicinskog osoblja i pomono tehnikog. Stavljanjem ljeilita u punu funkciju
vezano je dobrim dijelom i za osiguranje elektrinom energijom.
8. Dom zdravlja Vrginmost radio je sve vreme sa manjim brojem ljenikog kadra i
nedostatkom odredjenih specijalista. U sastavu doma zdravlja rade i dvije ljekarne koje su
slabo snabdjevene sa ljekovima.
9. Veterinarska stanica Vrginmost radila je sa odgovarajuim brojem radnika, ali je
nestaica goriva utjecala na rad terenskog karaktera.
10. Na podruju Optine djeluju tri osnovne kole sa 14 podrunih kola. Rad kole
bio je otean, s jedne strane zbog angairanosti dijela nastavnog kadra u oruane jedinice i
oteanog prevoza uenika zbog nestaice goriva.
11. kolski centar Bogdan Oraanin Topusko radio je cijelo vrijeme do zavretka
kolske godine, ali sa smanjenim brojem nastavnog kadra i broja uenika.
12. Radio stanica Glas Petrova Gora Vrginmost bila je stalno u funkciji i radu, ali sa
odredjenim tekoama koje se odnose na status i organizaciju rada, zbog toga to ni do
danas nije nadjeno rjeenje kome ta radio stanica pripada i tko je nancirao i sva ostala
pitanja vezana za to. Uzgredno napominjemo da radnici koji su cijelo vrijeme radili od
samog poetka rata pa do danas jo nisu primili nikakav osobni dohodak niti bilo kakvu
drugu novanu naknadu, pa se namee potreba da se u to kraem vremenu rijei statusno
pitanje te radio stanice.
13. Crveni krst Vrginmost obavio je i dalje obavlja svoju punu ulogu i zadatke u skladu
sa raspoloivim mogunostima i uvjetima u kojima se nalazi.
14. Centar za socijalni rad radio je samo sa jednim socijalnim radnikom i raunovodjom
pa se mnogi zadaci koji su stajali pred tom slubom nisu obavljali u onom obimu kako su to
potrebe zahtjevale, pa se u narednom periodu ta sluba mora kadrovski ojaati i osposobiti
za daljnji rad.
15. Opinski organi funkcionirali su u obimu stvarnih potreba i mogunosti, s time
da je bio smanjen broj izvrioca zbog odlaska dijela radnika u oruane jedinice. Nakon
demobilizacije vri se popunjavanje slubi prema utvrdjenoj sistematizaciji radnih mjesta.
Pored opinskih organa vlasti i uprave radio je i Opinski sud, SDK i osnovana Jugobanka.
Kada se sagleda stanje u privrednim djelatnostima, a i nekim drugim djelatnostima
onda se mogu istai zajedniki problemi koji se odnose prije svega na struju kao pogonsku
energiju, uz konstataciju da dok se ne nadje sigurniji i trajniji izvor snabdjevanja nije mogue
pokrenuti proizvodnju.
Isti problem je i sa snabdjevanjem gorivom i mazivom koji takodjer treba ubrzano
rjeavati i iznalaziti mogua rjeenja.
U dobroj mjeri prisutan je problem sa vikom radne snage koji je znatno povean
dolaskom veeg broja izbjeglica na podruje opine. Problem je time vei to jo nemamo
propisa o zapoljavanju i materijalnoj zatiti za vrijeme nezaposlenosti, pa se dovodi
u pitanje minimum egzistencije i koritenja zdravstvene zatite nezaposlenih osoba.
Ujedno predlaemo u cilju lakeg i breg pokretanja i oivljavanja proizvodnje, punog
funkcioniranja odredjenih organa, slubi i jo nekih djelatnosti, da se putem resornih
ministarstava angairaju odredjeni kadrovi i struno pomognu oko rjeavanja tih pitanja.
100
Posebno napominjemo potrebu pomoi nancijske naravi zbog teeg stanja po tom pitanju
u cijeloj Optini.
NAEL NI K
Pavao Mievi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 2., kut. 1066/6.
28
1992., kolovoz 3.
Vukovar
Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istonoj Slavoniji, te osnivanju
postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjednitvom eljka
Ranatovia Arkana u Ernestinovu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
V U K O V A R
DEPEA BROJ: 08-06-01-48/92.
Vukovar, 3. 08. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RSK
K N I N
Dana 03.08.1992. godine doli smo do saznanja da je u mestu Ernestinovo u osnivanju
jedinica posebne namene pod nazivom Crveni tigrovi, a koja e se nalaziti u sastavu 101.
nastavnog centra MUP-a RSK, a pod vodstvom eljka Ranatovia Arkana. Jedinica e
biti locirana u zgradi biveg ugostiteljskog objekta Jelen nepoznatog vlasnika, koja se nalazi
uz cestu izmeu mesta Laslovo i Ernestinovo. Jedinicu e voditi Nenad Milanovi iz Palae,
roeni brat pomonika ministra odbrane Milana Milanovia Mrguda, a kome su aktivnosti
oko osnivanja centra poznate u celosti. Navedena jedinica odjevena je u uniforme MUP-a
Republike Srbije, a koje su dobili pre dva dana uz odobrenje pomonika ministra Republike
Srbije Radovana Stojia Bade, dok je oruje dobiveno od Ministarstva odbrane. Plate
za sedmi mesec jedinica e dobiti iz okvira sistematizacije 101. nastavnog centra, dok e se
za naredni period jedinica nansirati sa rauna posebne jedinice milicije kojom komanduje
Kouti Boo, koji o navedenim planovima, niti bilo kakvoj drugoj aktivnosti ne raspolae
sa znanjem.
Navedena jedinica formirana je iz revolta to je naredbom pomonika ministra
unutranjih poslova RSK Koji Ilije, dana 01. 08. 1992. godine rasputen rezervni sastav
milicije na podruju istone Slavonije i zapadnog Srema i vie od 60 radnika Stanice milicije
101
Ernestinovo koji nisu ispunjavali kriterije za prijem u redovni sastav milicije (dobna starost
i struna sprema) uli su u sastav navedene jedinice.
Dio aktivnih radnika, takoer nezadovoljnih navedenom naredbom, napustili su svoje
radne obaveze, zajedno sa rukovodiocima stanice milicije koji su se zbog pretnje povukli iz
stanice milicije, te zbog smirivanja tenzija oko istog, a nastavka daljnjeg rada Stanice milicije
Ernestinovo, angairali smo jo 20 milicionara iz Stanica milicije Borovo naselje i Bobota.
Dana 31. 07. 1992. godine, po prethodnom usmenom odobrenju predsednika Republike
Srpske Krajine Gorana Hadia, u Vukovaru formiran je krizni tab u iji sastav su uli
predsednik Izvrnog saveta Vukovar Vii Milorad, zamenik predsednika Izvrnog saveta
Jageti Mirko, sekretar Sekretarijata NO Vujovi Miroljub, naelnik milicije SUP-a Vukovar
uki Dragan i komandant taba TO Vranjeevi Zoran. Prema zakljucima prvog sastanka
kriznog taba nameravaju suspendovati sve zakone RSK, i uvesti narodne sudove koji bi
na licu mesta donosili presude od oslobaajue do streljanja. Navedenim zakljucima
suprostavili su se naelnik milicije i Vojnovi Milo, predsednik suda u Vukovaru, koji se na
tom sastanku nalazio u svojstvu savetodavca i predsednika suda. Izvravanje tih planiranih
mera nameravaju da izvrava SUP Vukovar. Pored navedenog trae da predstavnici TO uu
u redovni sastav milicije, te da se izvri i kadrovsko smenjivanje rukovodnog sastava SUP-a
Vukovar.
Prednje vam dostavljamo znanja radi i ocene, te eventualnih uputa o naem daljem
postupanju.
S E K R E T A R:
Dragan Lali, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 276.
29
1992., kolovoz 4.
Knin
Ovlatenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili PMEZ-a da mogu
prevesti Miru Lonar s dvije keri preko teritorija RSK i graninog prijelaza itni
za Split
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR
Broj: 08/4-72-25/4-92
Knin, 04. 08. 1992. godine
O V L A T E N J E
102
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a ili PMEZ da mogu prevesti preko teritorije
Republike Srpske Krajine na graninom prelazu itni za Split
Miru Lonar roenu 26. 09. 1963. iz Bioia te njene dvoje djece
Ana roena 1984. i Radmila roena 1990. godine.
K O M I S I J A
M.P.
132
[.., v.r.]
133
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
30
1992., kolovoz 7.
Vukovar
Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za informiranje i
regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posveenog
informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj djelatnosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OBLASNI SEKRETARIJAT ZA
INFORMISANJE I REGIONALNU
SARADNJU
V U K O V A R
Z A P I S N I K
sa prvog radnog sastanka o informativnoj, radio televizijskoj i novinsko izdavakoj
delatnosti Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, odranog dana 07. 08. 1992.
god. s poetkom u 10 asova u prostorijama Oblasnog vea u Vukovaru.
SASTANKU PRISUSTVOVALI: ILI MILAN, GRAHOVAC NEBOJA, ADAMOVI
LJUBINKA, ZLONOGA SLOBODAN, STOJANOVI
LJUBINKO, POLIMAC JELICA, PEKI LJILJANA,
MAKSIMOVI ORE, TRBOJEVI MILAN,
TRBOJEVI SIMO
132
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
133
Potpis neitak.
103
Sastanak je otvorio, pozdravio prisutne, sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu
saradnju gospodin Grahovac Neboja i predloio sledei:
D N E V N I R E D
1. Rasprava o predlogu zakljuka o reenju statusa Srpskog informativnog centra (DD ili
JP)
Ad 1)
Sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju g din Grahovac prisutne
upoznaje sa zakljukom Oblasnog vea, da se sazove sastanak rukovodstava sredstava
informisanja, na kojem bi se pripremio predlog zakljuka o reenju statusa Srpskog
informativnog centra Vukovar, takoe saoptava da gore spomenuta radna grupa rei pitanje
povratka opreme Radio Vukovara iz TV Novi Sad, te da se o tome obavesti Vee. G
din Grahovac u daljnjem toku uvodnog izlaganja ukratko upoznaje prisutne sa delatnou
tzv. Jedinstvenog informativnog centra u osnivanju, te navodi sledee delatnosti:
radio televizijska delatnost za podruje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
(proizvodnja i emitovanje radio programa, kao i proizvodnja i emitovanje televizijskog
programa na regionalnom nivou),
novinsko izdavaka delatnost (izdavanje informativnih listova na regionalnom nivou,
publikacija, biltena i slino radi informisanja javnosti),
usluge reklame i ekonomske propagande,
graka delatnost (tampanje i ekspedovanje vlastitih izdanja, izdanja i glasila drugih
izdavaa, tampanje knjiga, obrazaca i drugog tampanog kancelarijskog materijala i pribora
kao i ostale tamparske usluge).
Nadalje, g din Grahovac u daljnjem toku navodi potrebu formiranja Komisije za
popisivanje imovine ugovornih strana osnivaa budueg preduzea, nakon ega otvara
diskusiju raspravu vezanu za prvu taku dnevnog reda.
Nakon obimne rasprave diskusije u koju su, sem predsednika Oblasnog vea g dina
Ilia,
134
bili ukljueni svi prisutni na sastanku, bivaju doneseni sledei zakljuci smernice
daljnjeg rada gore spomenute radne grupe:
1. da ugovorne strane osnivai (izvrni saveti optina Vukovar, Tenja, Mirkovci, Dalj) u
toku idue nedelje donesu konkretan stav o formiranju Srpskog informativnog centra na
osnovu dopisa (obrazloenja) Sekretarijata za informisanje koji e biti upuen spomenutim
izvrnim savetima,
2. da se rei pitanje povratka opreme Radio Vukovara iz TV Novi Sad, kao i mogunosti
pomoi istih u tehnikim sredstvima i pomagalima, koja bi nam koristila u daljnjem toku,
te da se nastavi sa zapoetim pregovorima oko povratka predajnika u Tovarnik kao i ostale
opreme i rezervnih delova koji se trenutno nalaze u Srbobranu,
3. da se prilikom prenoenja gore navedene opreme i delova iz Srbobrana, odvoje delovi i
tehnika koja nam nije potrebna, te da se kompenzacijom zameni za potrebne nam ureaje,
4. da polazni korak u osnivanju Srpskog informativnog centra bude osnivanje zajednike
radio difuzije s Belim Manastirom, koja bi nam na oblasnom nivou bila put za ubiranje
RTV pretplate, a time ujedno i pomo u radu radio difuzije,
134
Milan.
104
5. da se u reavanju problematike registrovanja navedenog preduzea, kao i oko pravilnika
rada preduzea, konzultira republiki ministar za informisanje i regionalnu saradnju kao i
Oblasni sekretarijat za pravosue i upravu, za to se zaduuje g din Grahovac,
6. da se i dalje nastavi sa radom zasebnih informativnih celina, kao i sa radom gore
spomenute radne grupe, dok se ne ostvari jedinstvena koncepcija rada,
7. da se u smislu reavanja gore navedene problematike i nastavka rada radne grupe za
spomenutu problematiku, u petak dana 14. 08. 1992. god. s poetkom u 10.00 sati u
prostorijama Oblasnog vea odri drugi radni sastanak.
Sastanak zavren u 12.15 asova.
U Vukovaru, dana 07. 08. 1992. godine
Sekretar Sekretarijata za
informacije i reg. saradnju Z a p i s n i a r
Grahovac Neboja, [v.r.] Adamovi Ljubinka, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 017-101.
31
1992., kolovoz 8.
Knin
Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu
UNPROFOR-a u Graacu, SUP-u Korenica, SJB Graac i organizacijama Crvenog
kria u Graacu i Metku za voenje pregovora sa slubenim organima Republike
Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Komisija za odnose sa UNPROFOR-om
Broj 08/4-10-72/30
08. 08. 1992. godine
Odobrenje za razgovore o ekshumaciji,
izvrenju ekshumacije i predaji tela
poginulih ili umrlih lica, dostavlja.
UNPROFOR GRAAC
SUP KORENICA
SJB GRAAC
Organizacije Crvenog krsta
Graac i Medak
105
Prema dogovoru koje su organizacije Crvenog krsta Graac i Medak imale sa predstavnicima
hrvatskog Crvenog kria, kao i na osnovu razgovora u Kninu sa gospodinom pukovnikom
Meille,
135
smatramo za neophodnim da nastavite kontakte humanitarne prirode oko
razmene, predaje tela poginulih lica obostrano.
1. Odobravamo da moete ostvarivati kontakte i dogovoriti ekshumaciju i predaju tela
poginulih ili umrlih lica na naoj strani, odnosno preneti tela poginulih umrlih Srba, za
koje se prethodno izvri identikacija s druge strane.
Radi se o ve uhodanom i uobiajenom postupku prema kome je do sada na teritoriji
sjeverne Dalmacije i Like obostrano predato preko 100 tijela poginulih umrlih.
2. Osnovni princip bi trebao biti sledei:
kontakt s drugom stranom,
utvrivanje mjesta gdje je poginulo umrlo lice sahranjeno,
identikacija lica,
ekshumacija lica,
stavljanje lica u specijalne vree i drveni sanduk,
predaja tijela identikovanih lica.
Za neidentikovana lica treba izvriti naknadne provjere i tek tada pristupiti ekshumaciji i
predaji, odnosno preuzimanju.
Poeljno je da SUP SJB ili Izvrno vijee SO odredi lice koje e kontrolisati rad i pratiti
cjelokupnu realizaciju.
3. to se tie spiska 5 (odnosno 7 poginulih Hrvata) i 6 (odnosno 10 poginulih Srba) to
razreite prema dogovoru iz Metka, vodei pri tom posebnu brigu da se predaju odnosno
prihvate samo ona tijela za koje se izvri identikacija.
Z A K O M I S I J U
M.P.
136
glavni inspektor
Novakovi Kosta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
32
1992., kolovoz 8.
Knin
Protest Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a, Promatrakoj misiji EZ-a
i Meunarodnom Crvenom kriu u kojemu se Republika Hrvatska optuuje za
ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela iritovci na
Miljevakom platou
135
Robert, francuski kontingent UNPROFOR-a.
136
Okrugli peat: RSK, MUP, PJM, Knin.
106
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Broj: 08/4-10-72/31
Knin, 08. 08. 1992. godine
Protest zbog ometanja ekshu-
macije i nepridravanja datog
odobrenja za rad, dostavlja.-
KOMANDI UNPROFOR-a Zagreb
KOMISIJI za saradnju sa UNPROFOR-om SRJ Beograd
Predstavnicima PMEZ: Zagreb,
Split,
Knin,
Meunarodnom Crvenom krstu eneva
Potovana gospodo,
Obavetavamo vas da su predstavnici RH prekrili postignuti dogovor preko PMEZ i
UNPROFOR-a i nisu dozvolili specijalnoj ekipi speologa da izvri ekshumaciju tela naih
poginulih boraca iz jame u iritovcima (Miljevaki plato) u toku 08. 08. 1992. godine.
Nakon to smo za vie dana iekivanja na odobrenje za prilaz i ekshumaciju pribavili
potrebnu opremu i angaovali ekipu specijalista, hrvatske vlasti, odjednom, navodno
pokazuju interes da same vre ekshumaciju tela naih poginulih boraca, koje su prethodno
na neuven i krajnje necivilizacijski nain bacali u jamu.
Postavlja se pitanje zbog ega vlasti RH nisu isporuili tijela boraca ranije, primjerice 25.
06. 1992. godine, kada su takoer to obeale, ve su isporuili tijelo samo jednog borca.
U meuvremenu je u periodu 15. 07. 20. 07. 1992. godine izvrena ekshumacija i
pronalaenje tijela 17 poginulih lica, od ega je 13 lica identikovano i sahranjeno.
Hrvatska strana je gotovo itavo vreme ometala ekshumaciju i predaju tela poginulih boraca,
za to nije bilo niti malo razloga.
Nisu htjeli da daju tijela sve do momenta angaovanja naih speologa, a sada ne dozvoljavaju
pristup speologa u jamu, kao ni pristup ostalim licima, ve obeavaju da e oni, navodno
sami, predati tijela predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ. Oigledno se radi o prikrivanju
zloina genocida.
Ovakvim postupkom hrvatske strane potcenjuje se uloga UNPROFOR-a i PMEZ i drugih
nadlenih organizacija i umanjuje se njihov autoritet.
Neprimjereni postupci prema poginulim borcima TO RSK, predstavnicima UNPROFOR-a
i PMEZ nailaze na otru osudu stanovnitva RSK.
Hrvatska strana jo nije ispotovala Rezoluciju 762 Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija
i nije povukla svoje vojno policijske snage sa Miljevakog platoa, nije vratila zarobljenike
borce TO RSK, to je u suprotnosti sa meunarodnim ratnim pravom, jer je obaveza
vraanja na stanje od 21. juna 1992. godine.
Hrvatska strana nije dala ni tane podatke poginulih i zarobljenih boraca.
107
Pouzdano znamo da je hrvatska strana vrila uviaj na Miljevakom platou, to se moe
uoiti po brojevima na pojedinim tijelima i na osnovu etiri dobijene fotograje poginulih
boraca.
Neoboriv je dokaz, snimci HTV Zagreb, da je predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregori
lino posjetio to podruje i da je proao pored jame sa baenim tijelima, to govori o tome
da nema ni rijei o osudi zloina i potovanju autoriteta svjetske organizacije.
Samo zahvaljujui naoj uzdranosti nije dolo do eskalacije sukoba na tom prostoru.
Napominjemo da je naa strana do sada predala sva tijela poginulih ili umrlih pripadnika
hrvatskih oruanih formacija, odmah i neposredno po njihovom traenju.
Cijenimo vau dosadanju saradnju i oekujemo hitno angaovanje kod nadlenih viih
institucija na irem meunarodnom prostoru.
S potovanjem!
PO OVLATENJU PREDSJ. VLADE
M.P.
137
Jovo Kablar, [v.r.]
Potpredsjednik Vlade
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 25.
33
1992., kolovoz 10.
Beli Manastir
Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SKRAENI ZAPISNIK
sa sednice Oblasnog vea odrane
10. 08. 1992. u Belom Manastiru
Prisutni: Milan Ili, predsednik, ore Latas, podpredsednik Velike narodne skuptine,
Dai Dragia, Jovi Nemanja, Mati Pero, Papi Tomislav, Dvorni Radenko, Nedi Pajo,
Grahovac Neboja i kao gosti: Dozet Milan, Crnogorac Miomir, Beki Slobodan, Simi
Radomir, dr. Crnogorac Stevan, dr. Branko Petrovi, Branko Lali i delegacija sela i MZ
zaduenih za referisanje za elektrikaciju (8 predstavnika).
Na sednici je predloen i razmatran sledei:
D N E V N I R E D
1. usvajanje teksta skraenog zapisnika,
2. razmatranje Odluke o nainu rada inspekcijskih slubi,
137
Okrugli peat: RSK, MUP, PJM, Knin.
108
3. pokretanje inicijative za donoenje Zakona o gazdovanju vodama,
4. rad Agencije za privredni razvoj,
5. informacija o problemima dovretka elektrikacije na podruju SO SBZS,
6. razmatranje zahteva carinarnice o sunansiranju radova elektrikacije upravne zgrade,
7. donoenje Odluke o imenovanju sekretara Oblasnog vea,
8. donoenje Odluke o privremenom raspolaganju naputenom pokretnom imovinom
(motornim vozilima),
9. zahtev pripadnika specijalne jedinice milicije za olakanje ishoenja zdravstvene zatite.
Pre rasprave o dnevnom redu, Oblasnom veu o problemima koji bi mogli nastati u
agroindustrijskom kompleksu, donosi informaciju v.d. direktora Belja Simi Radomir. Iz
izlaganja izdvajamo kritiki pristup i crne prognoze, ako se hitno ne rei problem kreditiranja
delatnosti, zbog nepostojanja vlastite banke i nemogunosti plaanja obaveza dobavljaima.
Zahteva da se problem stavi u centar razmatranja i da se preko Vlade Republike Srpske
Krajine iznae reenje sa Vladom SR Jugoslavije i Srbije na nivou guvernera narodnih
banaka ovih dravnih struktura.
Sekretar Nedi Pajo konstatirao vie puta da je neophodno bilo reiti pitanje formiranja
Banke Krajine, kao pretpostavke autonomnog nansijskog poslovanja.
O bezbednosnoj situaciji na podruju Baranje krae izlaganje imao je sekretar SUP-a
Vrani.
138
Prelaskom na take dnevnog reda zauzeti su sledei zakljuci:
Ad1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sednice odrane 03. 08. 1992. godine bez
primedbi.
Politiko privredno vodstvo Subotice nudi dogovor SO SBZS na temu Saradnja i
privreda.
Sekretari za sledeu sednicu moraju u pismenoj formi Oblasnom veu dostaviti
kadrovsku strukturu i programe rada organa kojima stoje na elu. Radno vreme je od 7,8
do 14,15 sati.
Rukovodioci moraju biti sa radnicima na radnim mestima i u svakom trenutku se mora
znati gde se tko nalazi. (Interna naredba predsednika primljena na znanje.) Radni dogovor
za pitanja nadlenosti slubi i sekretarijata je 12. 08. 1992. godine sa dnevnim redom:
1. rad sekretarijata,
2. priprema za sednicu Vlade 18. 08. 1992.
Pozivaju se na sednicu Vlade predstavnici optina i privrednici veih preduzea i trai da se
energino od VLADE zahteva reenje prioritetnih problema iz oblasti privrede sa predlogom
reenja.
Zakljuak: Zahtevati zakonsko utemeljenje ingerencija Oblasnog vea, kao i tko ne izvrava
preuzete obaveze i zato.
Ad2. Predlog rada inspekcijskih slubi i rada organa oblasnih i optinskih struktura
raspraviti na posebnoj sednici Oblasnog vea sa predstavnicima Vlade. Denitivno utvrditi
i razgraniiti podruja rada i delovanja optinskih organa vlasti i oblasti kao mini regije.
Ad3. Zakon o gazdovanju vodama napravljen je za oblast SBZS, a poto nema republikog
zakona za ovu oblast, isti proslediti Vladi u Kninu kao inicijativu za donoenje Zakona o
gazdovanju vodama.
138
Svetislav.
109
Ad4. Dr. Branko Petrovi, izvestilac u ime radne grupe za izradu elaborata za rad Agencije
za privredni razvoj predlae, Vee usvaja:
a) Agenciju osnovati kao oblasnu instituciju,
b) doneti Zakon o Borovu i Vukovaru,
c) doneti Zakon o visokom obrazovanju,
d) otvoriti pri Vladi u Kninu Ministarstvo privrede.
Zakljuak: Za 18. 08. 1992. dr. Petrovi
139
treba da pripremi krau pismenu informaciju i
na samoj sednici podnese usmeno obrazloenje u ime Oblasnog vea.
Podrava se inicijativa za otvaranje Poljoprivrednog fakulteta u skladu sa elaboriranjem dr.
Petrovia i dr. Crnogorca
140
(mora priloiti elaborat o ekonomskoj opravdanosti fakulteta).
Sve optine neophodno je obavestiti o radu na utemeljenju Agencije za privredni razvoj
i fakulteta.
Obrazloenje:
Iz izlaganja (elaborata) referenta o radu Agencije izdvaja se:
a) Agencija nee biti dravna, ve akcionarska institucija,
b) neophodno je osnovati privrednu komoru kao asocijaciju PREDUZETNIKA,
c) osnovati SINDIKAT po modelu subjekata ekonomskog prosperiteta,
d) koncept privrednog razvoja mora imati elemente: 1) projekt Borova; 2) projekt
infrastrukture; 3) prestrukturiranja privrede, a za ovo strune i kompetentne ljude,
e) hitno napraviti elaborat nancijske konsolidacije u privrednom sistemu
f ) otvarati se prema OUN, EEZ, SRJ i dr.
Pismeni prilog o radu Agencije u arhivi Vea.
Ad5. Kako jo nije reeno pitanje elektrikacije za 19 sela, a svakodnevni napori zadueni
za ovo pitanje zasad ne daju vidljive rezultate, to se, radi revolta graana 19 sela, zakljuuje
sledee:
U navedena sela treba otii na razgovor delegacija: Milan Ili, Nemanja Jovi, Pajo
Nedi, Crnogorac Miomir, Vlado ugalj, Pero Golubovi, Milan Milanovi, Dragan Lazi,
dr. Mladan Hadi i predsednici 4 optine. Sastanak sa graanima MZ odrae se 12. 08.
1992. u 18.00 sati u selu MARKUICA.
Ad6. Odbija se zahtev Uprave carinarnice za sunansiranje elektrikacije upravne zgrade.
Ad7. Oblasno vee jednoglasno donosi Odluku o imenovanju Jovi Nemanje, diplomiranog
pravnika, sekretara Sekretarijata za optu upravu, za SEKRETARA OBLASNOG VEA
SO SBZS.
Ad8. Oblasno vee jednoglasno donosi Odluku o privremenom raspolaganju naputenom
pokretnom imovinom (motornim vozilima).
Ad9. Zdravstvenim organizacijama na podruju SO SBZS uputiti zahtev da osiguraju
pripadnicima jedinice milicije specijalne namene prekoredni prijem kod lekara, zbog
kratkoe vremena odmora istih nakon obavljanja policijskih zadataka.
139
Branko.
140
Stevan.
110
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 022-107.
34
1992., kolovoz 11.
Knin
Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvrnog savjeta opine Podravska Slatina
Na osnovu lana 30. stav 2. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske
Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine broj 3/92) i lana 26. Zakona o Vladi
Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine broj 3/92), Vlada
Republike Srpske Krajine na prijedlog Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija na
sjednici odranoj dana 11. 08. 1992. godine, donosi
O D L U K U
o postavljanju Izvrnog savjeta optine
Podravska Slatina
lan 1.
Ovom Odlukom postavlja se Izvrni savjet optine Podravska Slatina (u daljnjem tekstu
Izvrni savjet)
lan 2.
U Izvrni savjet postavljaju se:
Kuli Mladen iz Podravske Slatine, predsjednik, 1.
avrljuga Milan iz Nove Krivaje, sekretar Optinskog sekretarijata za optu upravu, 2.
lan,
Krupi Fadil iz Podravske Slatine, sekretar Optinskog sekretarijata za drutvene 3.
djelatnosti, lan,
Mutavdi Milan iz Voina, sekretar Optinskog sekretarijata za privredu, lan, 4.
Rebi Branko iz Gornjih Meljana, sekretar Optinskog sekretarijata za urbanizam, 5.
graevinarstvo i komunalne poslove, lan,
DOBROJEVI DRAGAN iz Voina, sekretar Optinskog sekretarijata za 6.
nansije, lan,
Todorovi Simo iz Voina, direktor Optinske uprave za katastar i geodetske 7.
poslove, lan,
lan 3.
Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o postavljenju
Izvrnog savjeta optine Podravska Slatina.
broj 02-01-3 od 20. 04. 1992. godine.
lan 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja od kad e se i primjenjivati.
111
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
BROJ: 02-01-11/92.
KNIN: 11. 08. 1992. godine
M.P.
141
uz PREDSJEDNIK VLADE
mr. Zdravko Zeevi,
Kablar Jovan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
35
1992., kolovoz 11.
Slunj
Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu odri u Slunju zbog tekih socijalnih
prilika u toj opini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE SLUNJ
IZVRNI SAVJET
Broj: 02-1371/2-1992.
Slunj, 11.08.1992.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Predmet: Zahtjev za odravanje sjednice Vlade u Slunju
Radi ekasnijeg rjeavanja drutvenoekonomskog poloaja ratom unitene optine Slunj,
molimo da se u toku augusta mjeseca ove godine odri sastanaka Vlade Republike Srpske
Krajine u Slunju.
Ukoliko se prihvati na prijedlog kojeg smatramo neophodnim preuzimamo potpunu
organizaciju za pripremu materijala s prijedlogom zakljuaka u rokovima za koje se
dogovori.
Naime, stanje optine Slunj je krajnje zabrinjavajue o emu bi se detaljno vlada upoznala
na zasjedanju u Slunju, a ilustracije radi navodimo samo neke injenice:
1. Radi se o optini gdje su ratne operacije bile neizbjene radi oslobaanja od ustake
vlasti, ime je potpuno ili djelomino uniten sav privredni potencijal (objekti, dravne
i drutvene institucije, obiteljske kue, zdravstveni i kolski objekti, arhiva, komunalno
privredna infrastruktura.
141
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
112
2. Opustila su mnoga sela i zaseoci zbog odlaska oko 12.000 hrvatskog stanovnitva od
ukupno 18.000 stanovnika optine.
3. Naseljeno je na optinu blizu 3.000 stanovnika kao izbjeglica srpske nacionalnosti iz
Hrvatske i susjednih bosanskih optina, uglavnom stanovnici bez obezbjeenih minimalnih
sredstava za ivot.
4. Na cijelom prostoru optine pitka voda se koristi iskljuivo putem cisterni, jer su
vodovodi mahom oteeni, a ceste su potpuno izrovane i krajnje kritine izuzev magistralne
Slunj Plitvice Knin.
5. Sve do sada optina nema elektrine energije, niti uredne autobusne linije, niti za
jednu mjesnu zajednicu, a radi se o prostoru od preko 1000 km
2
6. Od privrednih djelatnosti aktivirano je samo u uslunim djelatnostima gdje je
zaposleno svega cca 100 radnika, dok proizvodni kapaciteti industrijske i poljoprivredne
djelatnosti zjape prazni sa izloenou za daljnje propadanje (tvornica televizora, pogoni
metalne i tekstilne industrije, farme stoke i peradi i sl.).
7. Nema sanacije oteenih graevinskih objekata privatnog i drutvenog vlasnitva,
najtea je situacija kod stambenih objekata te kolskih i zdravstvenih objekata koji razrueni
prokinjavaju i podleu daljnjem propadanju.
8. Nezaposlenost radno-aktivnog stanovnitva se stalno poveava i dostignuta je brojka
od 800 lica, a izgledi za zapoljavanje su nikakvi.
9. Ekonomsko-nancijska situacija kroz budet optine je zabrinjavajua, jer vlastitih
prihoda nema, niti smo bilo kakvu nancijsku pomo dobili bilo od koga, ukljuujui i
dotaciju nae Republike.
10. Kadrovsko stanje se pogorava jer su prisutni elementi odlijeva strunih kadrova zbog
gubljenja nade i perspektive i ivota na ovoj optini.
11. Uslijed napred navedenih injenica stanovnitvo optine izraava nezadovoljstvo,
gorinu i nesnalaenje to se svakodnevno ispoljava kroz manje ili vee ekscese.
Ovo su najbitnije ocijene naeg stanja na optini s tim da e se na sastanku Vlade iznijeti i
niz drugih specinih tekoa koje se moraju rjeavati, naravno prvenstveno mi sami, ali i uz
pomo Vlade Republike. Zato ponovo molimo za sastanak Vlade u Slunju ili odgovarajui
drugi na prijedlog za rjeavanje naznaenih tekoa, jer je stanje krajnje sloeno.
S potovanjem!
Predsjednik SO:
Bosni Mile, politolog
Preslika, strojopis, latinica
HR-HRDCDR- 2, kut. 600.
113
36
1992., kolovoz 11.
Negoslavci
Odluka Izvrnog savjeta opine Negoslavci o zapljeni vozila te zabrani crpenja i
odvoenja nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez odobrenja vieg organa nadlenog
za navedene poslove
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJE
BARANJE I ZAPADNOG SREMA
OPTINA VUKOVAR
MESNA ZAJEDNICA NEGOSLAVCI
NEGOSLAVCI, 11. 08. 1992.
O D L U K A
Na sednici Izvrnog saveta MZ Negoslavci, odranog dana 10. 08. 1992. godine, Izvrni
savet MZ Negoslavci donosi sledeu O d l u k u:
da se zabranjuje crpljenje i odvoenje nafte iz Crpne stanice Negoslavci bez predhodne
odluke vieg organa koji je nadlean za iste poslove,
da se privremeno oduzimaju vozila:
1. Mercedes cisterna u kojoj se nalazi oko 25.000 litara nafte,
2. Fap cisterna u kojoj nije utvrena koliina nafte,
3. OPEL IDA putniki automobil zrenjaninske registracije,
4. Zastava 128 putniki automobil vukovarske registracije.
5. Zaplenjene stvari uvid u zapisnik.
142

Ista vozila su zateena na crpnoj stanici bez urednih dokumenata i ovlatenja da crpe
naftu u cisterne i u kanistere, u kojima ima oko 200 litara nafte.
Poto postoji osnovana sumnja da se vre malverzacije sa naftom Izvrni savet MZ
Negoslavci donosi Odluku da se navedena vozila vrate iskljuivo na zahtev i prisustvo
predsednika Vlade ili predsednika Republike Srpske Krajine. Gore navedena Odluka je
doneena i zavedena u zapisnik sastanka Izvrnog saveta, odranog dana 10. 08. 1992.
godine.
M.P.
143
PREDSEDNIK IS MZ NEGOSLAVCI
SIMI SAVA, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
142
Dopisano rukom.
143
Okrugli peat: RSK, Optina Vukovar, MZ Negoslavci.
114
37
1992., kolovoz 11.
Bosanska Dubica
Zahtjev Opinske konferencije Crvenog kria iz Bosanske Dubice pograninoj
policiji u Okuanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske
Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe
OPTINSKA KONFERENCIJA
CRVENOG KRSTA
BOSANSKA DUBICA M.P.
144
Broj: 01-2-
Bosanska Dubica, 11. 08. 1992. god.
POGRANINA MILICIJA
O K U A N I
PREDMET: Zahtjev za omoguenje prelaza graana
Bosanske Dubice koji naputaju Bosansku Dubicu
i odlaze u ZAPADNE ZEMLJE.-
Prelaz bi koristili na relaciji Bosanska Dubica Jasenovac Novska.
Molimo Vas da nam prelaz to hitnije obezbijedite, poto je jedan dio graana izvrio
zamjenu imovine na teritoriji Republike Hrvatske sa ljudima koji su doselili u Bosansku
Dubicu i ele da se presele na imovinu koju su mijenjali.
Drugi dio graana, oko 85% sa spiska, naputa Bosansku Dubicu i koriste Republiku
Hrvatsku kao tranzit u ZAPADNE ZEMLJE.
Spiskovi sa rjeenjima za naputanje Bosanske Dubice nalaze se u Optinskoj konferenciji
Crvenog krsta u Bosanskoj Dubici i bie dati vama na uvid prilikom prelaska.
Izvren prelazak i
spiskovi se nalaze u
SM Stara Gradika
145
M.P.
146
PREDSJEDNIK OPTINSKE
KONFERENCIJE CRVENOG KRSTA:
ing. Pero Vuievi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 597.
144
Prijemni peat: SUP Pakrac, broj: 08/05-1-1796/01, primljeno 28. 8. 1992.
145
Dopisano rukom, potpis neitak. Prilikom prijelaza izbjeglice su sustavno opljakane. Vidi: Dok. br. 41.
146
Okrugli peat: neitko.
115
38
1992., kolovoz 11.
Vukovar
Izvjee predsjednika Izvrnog savjeta opine Vukovar, dr. Milorada Viia, o
situaciji na podruju Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika,
djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj
privrednoj aktivnosti
11. 08. 1992.
Od zavretka rata na podruju optine Vukovar prolo je vie od 9 meseci, a za to vreme
uinjeni su ogromni napori da bi se prevashodno u Vukovaru stvorio minimum uslova za
ivot (uglavnom sprovedena elektrikacija, vodosnabdevanje, izvrena asanacija i sanacija
terena). Od 2500 ljudi iz 12. meseca danas u Vukovaru ivi stalno blizu 20000 ljudi a na
podruju optine blie 55000. U takvim uslovima velikog priliva i povratka stanovnika (a
samo doseljenika ima oko 18000) izostala je u celosti pomo viih sfera civilne vlasti tj. i
Vlade i resornih ministarstava, i to prvenstveno MUP-a u organizaciji rada SUP-a koji ni
izdaleka ne kontrolie situaciju na terenu (to se prevashodno odnosi na javnu bezbednost).
Nedostatak inspekcijskih slubi to za posledicu ima neuterivanje poreza i stvaranje uslova
za privredni kriminal.
Nepotrebno postojanje vie nezavisnih paravojnih i paramilicijskih formacija, koje unose
nemir meu stanovnitvo i vre opstrukciju legalnih i instituc. sistema.
Takoer cenimo da je opta politika situacija na podruju optine vrlo loa, a uglavnom
proizlazi iz neorganizacije rada SUP-a, te ekonomskog stanja u kojem se nalazimo.
Na podruju prosvetne delatnosti nije uinjen organizirani napor da bi se popravila ni
jedna zgrada od strane Vlade Republike Srpske Krajine niti nadlenog ministarstva.
U oblasti socijalnih kategorija istiemo beznadeno stanje 7100 penzionera na optini i
poloaj invalida boraca, te porodica palih boraca (zatim na participaciju drugih optina u
trokovima bolnice kao i kod sanacije zgrada kola).
U oblasti privrede rme su preputene potpuno da se samostalno razvijaju bez potrebne
zakonske regulative, a potpuno je izostala pomo oko revitalizacije stratekih rmi za ovu
optinu (Borovo, Vuteks, Vupik). Isto tako ukazujemo na nepravilno ponaanje u
oblasti regulisanja, poslovanja i gospodarenja sa naftom, i to od regulisanja pitanja sedita
(kompanije) rme, preko regulisanja sedita prometne sfere (shodno zadnjoj Skuptini u
Kninu), pa do pojave zikog nestanka nafte i poslovanja i manipulacije bez neophodne
dokumentacije.
Na podruju line i imovinske nesigurnosti treba istai optu anarhiju, koja proizlazi iz
nerada pravosua i nezauzimanja adekvatnog poloaja SUP-a u postojeim uslovima, to sa
neimanjem sredstava i slabom kadrovskom strukturom u optini i nesaradnji (vertikalnoj i
horizontalnoj) izmeu njih preti izmicanju kontroli.
Na sastanku sa poslanicima Skuptine Republike, sa predstavnicima MZ, boraca i
graana na podruju optine Vukovar, dolo se do jedinstvenih stavova i ocena:
da se izglasa nepoverenje Vladi Republike za dosadanji rad,
hitna smena rukovodstva kadra u MUP-u i NO,
momentalno ukidanje paramilicijskih i paravojnih formacija,
116
ukidanje patuljastih optina i objedinjavanje kadrova,
potreba neophodnog formiranja i delovanja inspekcijskih slubi (optinske),
ubrzano pristupiti izborima (odrediti datum),
nai neophodnu pomo za strateke rme i minimalna sredstva za Centar za socijalni
rad,
odmah nakon redovne sednice Vlade sastanak sa Vladom oko mogunosti razreenja
ovakvog stanja, kako situacija ne bi potpuno izmakla kontroli i poprimila oblike pojedinanog
reavanja situacije kroz nelegalne institucije sistema,
nedovoljna zastupljenost predstavnika Vukovara u viim sferama civilne vlasti.
147
PREDSEDNIK
IZVRNOG SAVETA
Vii dr. Milorad
Prilog: Potpis poslanika
republike Skuptine
Potpisi predsednika
mesnih zajednica
148
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
39
1992., kolovoz 11.
Benkovac
Izvjee Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u RSK o evidentiranim
krivinim djelima i prekrajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu opine Benkovac
u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove
Stanica javne bezbjednosti Benkovac
Broj: 08-01-02-03-510/92.
Benkovac, 11. 08. 1992. g.
MUP REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N
/ Uprava javne bezbjednosti /
PREDMET: Izvjetaj o evidentiranim krivinim
djelima i prekrajima JRM dostavlja se
147
O prijedlogu mjera za poboljanje sigurnosne situacije vidi: Dok. br.
148
Prilozi nisu pronaeni uz izvornik.
117
Veza: Va broj 08-03-18-1-92
Dostavljamo vam podatke o svim krivinim djelima evidentiranim u Stanici javne
bezbjednosti Benkovac u periodu 01. 01. do 31. 07. 1992. god., kao i podatke o izvrenim
prekrajima iz oblasti JRM.
OPTI KRIMINALITET
Krivino djelo Ukupno BP NO N
Ubistvo 14 1 5 8
Pokuaj ubistva 1 1
Teke tjelesne povrede 3 2 1
Razbojnitvo 2 1 1
Zlostava maloljetnog djeteta 1 1
Teka kraa 33 1 12 20
Kraa 2
Oduzimanje vozila 2 2
Oteenje tue stvari 2
Izazivanje opte opasnosti 18 1 17
Napad na ovl. sl. lice 1 1
Sluba u neprijateljskoj vojsci 3 1 2
Ratni zloin protiv civ. stanovnitva 1 1
Oruana pobuna 3 1 2
Terorizam 1 1
Ugroavanje javnog saobraaja 2 2
89 13 27 49
PRIVREDNI KRIMINALITET:
Krivino djelo Ukupno BP NO N
Zloupotreba sl. poloaja ili ovlatenja 2 2
Pronevjera 1 1
Povlaivanje kupaca 1 1
4 4
U istom periodu podneeno je 47 krivinih prijava protiv 4096 lica zbog krivinih
djela:
a) slube u neprijateljskoj vojsci,
b) pomaganju neprijatelja,
c) oruane pobune,
d) osam krivinih prijava protiv 37 lica zbog poinjenih krivinih djela ratnog zloina
protiv civilnog stanovnitva,
e) dvije krivine prijave zbog krivinog djela zlostave u slubi, a protiv pripadnika MUP-a
RH koja su poinjena u prvoj polovini 1991. godine, prijavljeno 21 lice,
118
f ) dvije krivine prijave zbog krivinog djela izazivanja ratne i vjerske mrnje, razdora ili
netrpeljivosti protiv 13 lica, djela poinjena u toku 1991. godine i
g) jednu krivinu prijavu protiv jednog lica zbog poinjenog krivinog djela napada na
slubeno lice, djelo poinjeno u toku 1991. godine.
PREKRAJ PROTIV JAVNOG REDA I MIRA:
Za isti period podneeno je 9 zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka protiv 15 lica
koji su poinili 11 prekraja protiv javnog reda i mira, od kojih su tri lica odmah privedena
sucu za prekraje, a sudac im izrekao zatvorske kazne i uputio ih na izdravanje kazne.
[, v.r.]
149
NAELNIK
Vujko Slobodan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 18., 1601.
40
1992., kolovoz 12.
Vukovar
Odluke Kriznog taba opine Vukovar za poboljanje politiko sigurnosne situacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OPTINA VUKOVAR
Krizni tab
Vukovar, 12. VIII. 1992.
O D L U K A
Na sednici Kriznog taba optine Vukovar odranoj 12. VIII. 1992., a povodom
oduzimanja dve cisterne za gorivo i dva putnika automobila u Negoslavcima, kao i zbog
opte politiko bezbednosne situacije u optini Vukovar,
150
donesena je sledea Odluka:
1. da se do daljnjeg, odnosno do odluke Ministarstva za naftnu privredu, zabrani daljnje
crpljenje i odvoenje nafte sa crpne stanice u Negoslavcima,
2. da se zateena i privremeno oduzeta materijalna sredstva poveravaju na uvanje
Komandi I. sremskog odreda, dok se ne donese konana odluka o sudbini tih sredstava,
3. da organi SUP-a i MUP-a RSK svojim ponaanjem i postupcima ne provociraju
i ne uzbunjuju narod, kako bi se izbegle tee posledice i eventualni sukob organa vlasti
149
Potpis neitak.
150
O sloenoj sigurnosnoj situaciji vidi: Dok. br. 38.
119
sa narodom. Zabranjujemo upotrebu represivnih mera sa bilo koje strane i unapred se
ograujemo od mogue upotrebe agresije,
4. zahtevamo hitnu i sveobuhvatnu istragu o svim dosadanjim aktivnostima u vezi sa
crpljenjem, raspodelom i eventualnim zloupotrebama u prometu naftom, te imenovanje
svih odgovornih za nastalu situaciju,
5. zabranjuje se svaka distribucija nafte i derivata sa terminala u Opatovcu dok se ne
ispitaju sve okolnosti u dosadanjem radu,
6. traimo informaciju o tome zato u vezi sa navedenim aktivnostima sa naftom nisu
upoznati predsednik Izvrnog saveta, predsednik Kriznog taba, sekretar SUP-a i komandant
Optinskog taba TO-a optine Vukovar, na ijem se podruju ove aktivnosti odvijaju,
7. zahtevamo odgovoran rad istranih i inspekcijskih organa na navedenom sluaju te
auran rad pravosudnih organa,
8. zahtevamo istragu o sudbini penice iz silosa ergaj (Bradin), poto postoje brojne
pritube graana i boraca iz Bradina koje upuuju na zloupotrebe (prodaja ita, prodaja i
unitavanje opreme u silosu). Zahtevamo istragu o dosadanjem poslovanju u silosu Slavija
Vukovar,
9. zahtevamo istragu u vezi zloupotrebe u prikupljanju sekundarnih sirovina i pljaci i
unitavanju dravne i privatne imovine pod izgovorom prikupljanja sekundarnih sirovina,
10. do daljnjeg se zabranjuje izvoenje sa podruja optine Vukovar svih materijalnih
dobara bez odobrenja predsednika Kriznog taba,
11. zahtevamo istragu o paljevinama mnogih vitalnih objekata u gradu (zgrada gimnazije,
O Stjepan Supanc, eljeznika stanica u Borovu, dve stambene zgrade soliteri, zgrade
Narodne odbrane, zgrade bive Croatie, ugostiteljskih objekata u Adici i umi Jela),
koje su se desile posle osloboenja grada,
12. zahtevamo da se zbog oteanih komunikacija sa Baranjom (preko teritorija SRJ)
osnuje odelenje Istranog zatvora u Vukovaru, jer za to ima i potrebe i mogunosti,
13. zahtevamo od Vlade RSK da se odredi po pitanju izbeglica i poduzme sve potrebne
mere za njihovo zbrinjavanje: prehrana, smetaj, socijalna i zdravstvena zatita, zapoljavanje
(u vukovarskoj optini ima 18.000 izbeglica),
14. zahtevamo da se Vlada odredi prema postojanju optina Mirkovci, Tenja i Dalj,
15. traimo da se regulie platni promet sa SRJ,
16. zahtevamo da Vlada RSK preduzme sve potrebne mere i radnje u svrhu uvoenja
reda i kontrole nad radom raznih milicijskih i milicijskih formacija na naem podruju, jer
njihovo prisustvo izaziva revolt graana i sumnju da iza pojedinih kriminalnih radnji stoje
neke od tih formacija, to moe rezultirati otvorenim oruanim sukobima meu Srbima,
17. zahtevamo to bre oivljavanje rada politikih partija i to bre provoenje slobodnih
izbora, a nakon toga legitimne vlasti da raspiu referendum u RSK,
18. zahtevamo donoenje posebnog Zakona o Vukovaru radi iznalaenja trajnih i
stabilnih izvora nansiranja za obnovu i razvoj Vukovara, te denisanje poloaja Srpske
oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
19. zahtevamo od Vlade RSK da omogui horizontalno funkcionalno povezivanje
razliitih organa i institucija vlasti na nivou optine,
20. traimo pomo Republike u reavanju socijalne problematike: porodice poginulih,
invalidi, ratni i civilni borci, nezaposleni, izbeglice, penzioneri, kole,
21. traimo istragu o sudbini i povratak svih vozila, maina za poljoprivredu i slino iz
SRJ u Vukovar, kao i brodova i lepova koji su pripadali sisakom Lojdu.
120
PREDSEDNIK
KRIZNOG TABA
M.P.
151
Vii dr. Milorad
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 303.
41
1992., kolovoz 15.
Stara Gradika
Izvjee Stanice milicije Stara Gradika o oduzimanju materijalnih dobara od strane
pripadnika SJB Bosanska Gradika putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog
kria preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe
IZVJETAJ
Sastavljen dana 15. 08. 1992. godine u SM
152
Stara Gradika po Mandi Ignjatiji, a u
vezi prelaska autobusa i putnikih automobila iz Bosanske Dubice za Novsku.
Dana 15. 08. 1992. god., po spisku Crvenog krsta iz Bosanske Dubice, oko 13.00 sati iz
Bosanske Dubice je stiglo 4 autobusa sa putnicima i 10 putnikih automobila, koji su trebali
da otputuju za Novsku. Autobusi, putnici kao i putniki automobili su pregledani na mostu
u Bosanskoj Gradici, kojom prilikom je od radnika SJB
153
Bosanska Gradika oduzeto
1440 DM, 40 USA, 10 vic. franaka, 20 ilinga, neto zlatnog nakita, 2 fotoaparata, 1 radio
tranzistor, 1 automobil reg. oznake PD 783-82.
Navedena kolona je zatim prela preko mosta, a potom se uputila prema Novskoj u pratnji
UNPROFOR-a.
Izvjetaj sastavio
Mandi Ignjatije, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 23.
151
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Izvrni savet optine Vukovar.
152
Stanica milicije.
153
Stanica javne bezbjednosti.
121
42
1992., kolovoz 18.
Knin
Odluka Vlade RSK o osnivanju Republike komisije za ratne zloine i zloine
genocida
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-295/92.
Knin, 18. 08. 1992. godine
Na osnovu lana 2. toka 13. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni
glasnik RSK broj 3/92.), na svojoj 27. sjednici, odranoj dana 18. 08. 1992. godine u
Kninu, Vlada RSK donosi
O D L U K U
1. Osniva se Republika komisija za ratne i zloine genocida
u sastavu:
1. Mile Daki,
2. ore Latas,
3. Jovo Opai,
4. Jovo Mirkovi,
5. dr. Mladen Hadi.
2. Za predsjednika Komisije imenuje se Mile Daki, koji e funkciju predsjednika obavljati
profesionalno.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku
RSK.
M.P.
154
PREDSJEDNIK
mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
Dostaviti:
1. svim navedenim u taki 1.,
2. Ministarstvo za rad, boraka
i socijalna pitanja,
3. Ministarstvu nancija RSK,
4. Slubeni glasnik RSK,
5. arhiva ovdje
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
154
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
122
43
1992., kolovoz 19.
Ilok
Izvjee Ministarstva pravosua i uprave Vladi RSK o radu Ministarstva u razdoblju
od 1. sijenja do 1. kolovoza 1992.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo pravosua i uprave
Broj: 021-7/92-12-01
Ilok, 19. 08. 1992. god.
V L A D A
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
59300 K N I N
PREDMET: Izvjetaj o radu Ministarstva pravosua i
uprave RSK za period od 01. 01. 1992. god.
do 01. 08. 1992. god.
Ministarstvo pravosua i uprave je organizovano u skladu sa Pravilnikom o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, tako da je podeljeno u etiri osnovne organizacione
jedinice i to:
1. Resor pravosua, 2. Resor uprave, 3. Resor zakonodavstva, 4. Sekretarijat.
1. Resor pravosua
Resor pravosua ima u svom delokrugu poslove upravnog nadzora nad radom
pravosudnih organa i izvrenja krivinih sankcija, poslove koji se odnose na organizaciju
pravosudnih organa, poslove koji se odnose na meunarodnu pravnu pomo i druge.
Organizacija pravosua
Nakon donoenja Zakona o sudovima (Slubeni glasnik RSK br. 4/92), Ministarstvo je
poduzelo mere da se formiraju sudovi u skladu sa lanom 8. citiranog zakona na podruju
cele Republike Srpske Krajine. Osnovani su sudovi opte nadlenosti i to: 1. optinski
sudovi sa seditem u 1. Kninu, 2. Vukovaru, 3. Belom Manastiru, 4. Pakracu, 5. Benkovcu,
6. Obrovcu, 7. Graacu, 8. Korenici, 9. Kostajnici, 10. Okuanima, 11. Vojniu, 12.
Vrginmostu, 13. Glini, 14. Petrinji, 15. Dvoru na Uni i 16. Donjem Lapcu.
2. Okruni sudovi sa seditem u Kninu, Belom Manastiru, Pakracu i Glini. 3. Vrhovni
sud u Kninu, sa privremenim seditem u Vukovaru, i 4. Privredni sudovi nisu osnovni kao
posebni, ve organizaciono deluju kao privredna odelenja u sastavu okrunih sudova.
Osnovani su organi tuilatva i to: kao optinska u seditima: 1. Vukovar, 2. Beli Manastir,
3. Knin, 4. Benkovac, 5. Korenica, 6. Glina, 7. Okuani.
155
Okruna u seditima Beli Manastir, Knin i Glina i republiko sa privremenim seditem
u Vukovaru.
155
Dopisano rukom.
123
Do sada je osnovano i etrnaest sudova za prekraje sa seditima u veim optinskim
mestima, kao i Republiki sud za prekraje sa seditem u Kninu.
Pri okrunim sudovima osnovani su istrani zatvori, osim kod Okrunog suda Pakrac,
koji sud jo ne funkcionie iz objektivnih razloga, obzirom da je tek osnovan. Deluje i
zatvorsko odelenje Istranog zatvora Beli Manastir u Vukovaru.
Uslovi rada
Najvei problem koji je prisutan kod svih pravosudnih organa jeste nedostatak materijalno
nansijskih sredstava za rad, s tim to je to izraeno kod nekih vie kod nekih manje. Kod
veine pravosudnih organa postoji problem nedostatka poslovnog prostora, tako da su neki
od njih prisiljeni da rade i u drugim mestima gde im nije sedite, ili u prostorima koje su
dobili od drugih organa i organizacija na podruju nekih optina. Radi se na tome da se
pronae prostor gde bi ti organi mogli da rade, pa se takve akcije poduzimaju na podruju
optine Vukovar, Beli Manastir, gde se vri adaptacija zgrade gde e biti preseljeni pravosudni
organi. Pored prostora problem je nedostatka osnovnih sredstava za rad, kao to su pisae
maine sa irilinim slovima, pomankanje upisnika ije tampanje je skupo, pomankanje
kancelarijskog materijala i pribora koji je potreban u radu svih organa pravosua. Sve je to
usko vezano sa nedostatkom nansijskih sredstava, pa se to odraava na rad tih organa, tako
da se ne mogu uspeno provoditi osnovne radnje, kao to su uviaji, jer nema sredstava za
nabavku benzina, obdukcije, pregled krvi, vetaenja i slino. Bez obzira to je doneena
odluka da se pravosudni organi nansiraju iz budeta RSK, ta odluka jo nije saivela, jer
Republika nije donela ni svoj budet, kako bi mogla znati koliko treba da izdvoji sredstava
za nansiranje pravosudnih organa. Zbog toga pravosudni organi uglavnom su preputeni
sami sebi to se tie nansiranja, pa se snalaze kako znaju i umeju i najee su prisiljeni da
se obraaju svojim optinama, onima gde je sauvana privreda i koje su bogatije, pa im one
pomau, ali to nije konano reenje. Potrebno je da se otvori iro raun na nivou republike,
gde bi se uplaivali trokovi postupka, sudske takse i ostalo. Usled pomankanja nansijskih
sredstava radnici u pravosuu nisu adekvatno plaeni za svoj rad, a i ono to primaju ne
stie redovito ve sa zakanjenjem, tako da to pojede inacija, to izaziva nezadovoljstvo
radnika.
K a d r o v i
Suoeni smo na podruju cele republike RSK sa kadrovskim problemom u pravosudnim
organima. Nema dovoljan broj strunih kadrova za obavljanje funkcija sudija, tuioca.
Jedan deo strunog kadra koji je postojao pre rata, otiao je u Srbiju i ne eli da radi u
RSK iz njima poznatih razloga, a mora se istai da meu tim razlozima ima i takvih koje
bi se moglo reiti na nivou Republike, a to je redovno i adekvatno plaenje njihovog rada,
zatim reavanja njihovog smetaja. Nailazimo na problem kod lokalnih organa, u mesnim
zajednicama, smetaja tih radnika, pa se Ministarstvo tu angauje oko smetaja radnika iz
oblasti pravosua. Uoena je praksa kod lokalnih vlasti da pravosudne funkcionere angauje
u teritorijalnoj obrani, to smatramo da je nepotrebno, jer ti funkcioneri ne mogu u takvim
sluajevima redovito obavljati svoje redovne pravosudne poslove, koji su vani jer se kroz
rad pravosudnih organa moe ocenjivati da li funkcionie vlast u naoj Republici ili ne,
odnosno misli se i na pravosudni dio vlasti. Zato smatramo da bi trebalo osloboditi od
teritorijalne odbrane pravosudne funkcionere. Sve vie je postupaka koji su pokrenuti pred
pravosudnim organima, pa se oni angauju u celosti u svom radu u redovnim postupcima
i nemaju sada vie slobodnog vremena da bi mogli biti angaovani u teritorijalnoj obrani.
124
Zato bi trebalo da Vlada donese uputstvo teritorijalnoj odbrani, da se izuzmu pravosudni
funkcioneri u angaovanju u teritorijalnoj odbrani.
Odnos pravosudnih organa prema drugim organima
Miljenja smo da se ne ceni dovoljno potreba rada pravosudnih organa kod nekih drugih
slubi, ali to se moe popraviti saradnjom. Takva pojava se uoava u odnosu sa radom
organa SUP-a. Organi SUP-a verovatno imaju svojih problema, ali morali bi prihvatiti i
primedbe organa pravosua kada su one dobronamerne. Ovo se odraava u konkretnim
postupcima pri dostavljanju krivinih prijava, koje nisu uvek obraene u skladu sa
odgovarajuim propisima, moda zbog nestrunosti njihovih sastavljaa, pa kada im organi
vrate njihove prijave na popravak, deava se da to ne bude uraeno, ili ne bude uraeno
u potpunosti. Imamo primedbu u vezi s tim od strane sudija za prekraje, pa i javnih
tuilaca. Kada se obrauje neki sluaj, potrebno je da se uz prijavu dostavljaju i dokazi,
ti dokazi esto nadostaju, barem tamo gde bi se mogli prikupiti na odgovarajui nain,
opisivanjem ili predlaganjem svedoka oevidaca, ukoliko nema organ unutranjih poslova
sredstva za nabavku potrebnih ureaja za prikupljanje dokaza. Ovo Ministarstvo nastojae
da organizuje sastanke sa organima unutranjih poslova radi dogovaranja oko zajednikog
rada na to boljem i kvalitetnijem obraivanju predmeta.
K o m u n i k a c i j e
Razumljivo je da u ratnim ili poluratnim uslovima ne mogu funkcionirati sve komunikacije
kao u mirno vreme. Upravo nemogunost odravanja saobraajnih, telefonskih i drugih
veza na itavom prostoru Republike, odraava se na rad pravosudnih organa negativno. Na
pojedinim predelima saobraajnice su ugroene, a nemamo ni prevoznih sredstava, pa niti
telefonskih linija dovoljno, to esto puta utie na to da sudovi ne mogu na vreme izai na
uviaj i izvriti prikupljanje dokaznih sredstava, pa e se to svakako odraavati na kvalitet
rada pravosudnih organa.
Okruni zatvori
Okruni zatvori koji su osnovani pri okrunim sudovima, imaju najvei problem u
pronalaenju smetaja sa izuzetkom u Belom Manastiru, gde su uslovi neto bolji ali i kod
njih nema materijalnih sredstava za rad. Trenutno vodi se akcija da se izvri adaptacija
zatvora u Vukovaru, pa je problem nansiranja adaptacije, i Ministarstvo je poduzelo
konkretne mere da se izvri dogovaranje na nivou optina i oblasti oko nansiranja zatvora
u Vukovaru. Obzirom da e se pojaviti sve vei broj osuenih lica, potrebno je da Vlada
razmotri mogunost osnivanja zatvora za izdravanje pravosnano izreenih kazni. Takva
inicijativa je ve poticala od Ministarstva pravosua u naim ranijim izvetajima, na koje se
pozivamo.
Negativne pojave
Primili smo kod nekih pravosudnih organa izvjetaje, u kojima isti organi ukazuju na
sve uestalije negativne pojave koje se javljaju na ovom podruju Republike. Izvren je
veliki broj krivinih dela tee prirode protiv ivota i tela i imovine, kao to su ubistva,
krae, razbojnitva, razbojnike krae i silovanja. Uoena je tendencija i njihovog porasta.
U izvrenju ovih dela organizuju se grupe, pa se moe govoriti o organizovanom kriminalu.
Takve grupe koriste naoruanje od TO. U izvrenju takvih dela javljaju se i poznate linosti
iz javnog ivota, pa je u takvom sluaju otean rad pravosudnih organa na provoenju
postupka oko kanjavanja takvih lica. Potrebno je da se na svim nivoima vlasti poduzimaju
mere da se takve pojave suzbiju.
125
2. Resor uprave
U Resoru za upravu obavljaju se poslovi dravne uprave koji se odnosi na sistem dravne
uprave i to:
donoenje reenja u upravnom postupku,
praenje stanja i pokretanje inicijative za reavanje pitanja u sistemu dravne uprave,
struna obrada sistemskih i drugih pitanja od ireg znaenja koja treba ugraditi u
propise iz oblasti dravne uprave, izrada pravilnika, naredbi, upustava i reenja koje
donosi ministar,
izrada nacrta i predloga zakona i drugih propisa i optih akata koje donose Skuptina
RSK i Vlada u oblasti uprave,
obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrenih zakonom.
U Resoru za upravu donose se reenja o upravnom postupku u sluajevima predvienim
posebnim zakonima, pa emo se u ovom izvetaju vie osvrnuti na drugu problematiku
posebno na pitanje sistema dravne uprave.
Sistem dravne uprave
U naoj Republici dravna uprava organizovana je na slian nain kao u Republici Srbiji.
Doneti su svi osnovni zakoni iz oblasti dravne uprave i to: Zakon o dravnoj upravi, Zakon
o ministarstvima, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj
upravi (Slubeni glasnik RSK br. 3/92) i Zakon o radnim odnosima u dravnim organima
(Slubeni glasnik RSK br. 6/92). Po Zakonu o dravnoj upravi, poslove dravne uprave
obavljaju ministarstva. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave mogu se obrazovati
organi uprave u sastavu ministarstava, a za obavljanje strunih poslova i poslova dravne
uprave, kada je to zakonom odreeno, mogu se obrazovati posebne organizacije. Zakon
o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi kao i Zakon o
dravnoj upravi, omoguavaju da se u sluaju potrebe sistem dravne uprave organizuje na
drugaiji nain nego u Republici Srbiji. To se moe uiniti zbog postojanja srpskih oblasti
kao posebnih teritorijalnih jedinica. Po lanu 2. Zakona o dravnoj upravi organi optine i
srpskih oblasti mogu obavljati odreene poslove dravne uprave kada su im povereni zakoni.
Do sada organima optina i srpskih oblasti nisu povereni poslovi dravne uprave, ali e po
naem miljenju biti ekasnije da se odreeni poslovi dravne uprave prenesu na optine iz
srpske oblasti. Do takvog zakljuka doli smo nakon analize rada ministarstava i dosadanjih
iskustava u funkcionisanju dravne uprave.
Po naem miljenju ministarstva jo nisu organizovana na nain odreen u Zakonu o
dravnoj upravi, pa ne mogu obavljati poslove dravne uprave. Ovom prilikom navodimo
neke osnovne predpostavke koje moraju ispuniti sva ministarstva da bi funkcionisao sistem
dravne uprave.
Potrebno je da svako ministarstvo donese akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mesta. U tom aktu moraju se prvo sistematizirati radna mesta pomonika ministra,
sekretara ministarstva, inspektora i administrativnih radnika.
Prilikom donoenja akta o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta treba
predvideti osnivanje podrunih centara dravne uprave za podruje dve ili vie optina.
Prema naem saznanju veina ministarstava nije organizovala ministarstvo u skladu sa
Zakonom o dravnoj upravi na celoj teritoriji Republike Srpske Krajine i zbog toga sistem
dravne uprave jo uvek ne moe funkcionisati. Zbog toga je potrebno da sva ministarstva
saine akte o unutranjoj organizaciji i organizuju obavljanje poslova van sedita organa
126
dravne uprave. Da bi ministarstva mogla na pravi nain organizovati rad ministarstva,
potrebna je bolja saradnja sa ministarstvima u Republici Srbiji.
Kao to je gore navedeno, sistem dravne uprave moe se organizovati i na drugi nain i
to poveravanjem poslova dravne uprave optinskim i oblasnim organima uprave. ini nam
se da bi takav sistem uprave vie odgovarao zbog teritorijalne razdvojenosti srpskih oblasti.
U tom sistemu optinski organi uprave vodili bi prvostepeni upravni postupak i inspekcijski
nadzor, a oblasni organi uprave bi, pored primenjivanja zakona i drugih propisa iz svoje
nadlenosti, reavali u drugostepenom upravnom postupku i vrili inspekcijski nadzor u
skladu sa poverenim poslovima.
Da bi se mogao formirati ovakav sistem dravne uprave potrebno je osnovati oblasne
organe uprave u skladu sa postojeim propisima. Na nivou Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem osnovani su oblasni organi uprave i to Odlukom organizacije oblasnih organa
uprave (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 10/92.). U istom Slubenom
glasniku objavljen je Statut Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojim je
propisana nadlenost srpske oblasti, organi srpske oblasti, odluke i opti akti i dr. Potrebno
je da i druge srpske oblasti donesu Statut i Odluku o organizaciji oblasnih organa uprave,
jer tek nakon toga mogli bi se poslovi dravne uprave poveriti oblasnim organima.
Predlaemo da Vlada Republike Srpske Krajine razmotri ovu problematiku i zauzme stav
o tome koji e se primeniti sistem dravne uprave od gore dva predloena sistema.
Sredstva za fnansiranje poslova dravne uprave
Po Zakonu o dravnoj upravi, Republika je duna da osigura sredstva za nansiranje
poslova dravne uprave. Sredstva za nansiranje poslova dravne uprave obezbeuju se u
budetu Republike. Kako do sada nije donet budet Republike, ne mogu se na odgovarajui
nain nansirati organi dravne uprave. Zbog toga predlaemo da se donese privremeni
budet Republike Srpske Krajine, te da se u njemu obezbede sredstva za nansiranje poslova
dravne uprave u skladu sa lanom 79. Zakona o dravnoj upravi.
Program rada u Resoru uprave
Kao to je gore navedeno Resor uprave u Ministarstvu pravosua i uprave u narednom
periodu bavit e se pre svega sistemom dravne uprave, kako bi nadleni organi mogli
obavljati poslove dravne uprave.
Pored toga izvrit e se kontrola rada ministarstava, odnosno nadzor nad primenom
zakona i drugih propisa, kao i propisa o upravnom postupku u pojedinim ministarstvima.
Do kraja godine izvrit e se edukacija radnika koji obavljaju poslove matiarstva.
Predvieno je odravanje dva seminara, i to jedan u Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem, i jedan seminar u Srpskoj oblasti Krajina.
Poduzeemo mere za osnivanje novih organa uprave, pre svega Republike geodetske
uprave koja se moe formirati na nivou Republike ili kao oblasne geodetske uprave.
U oblasti kancelarijskog poslovanja donee se odgovarajui pravilnici i uputstva, kako
bi se primenio novi sistem kancelarijskog poslovanja. Nakon objavljivanja propisa iz ove
oblasti, Ministarstvo e poduzeti mere da svi organi uprave vode kancelarijsko poslovanje u
skladu sa novim propisima.
3. Resor zakonodavstva
U delokrug rada Resora zakonodavstva spadaju sve aktivnosti u vezi pripreme zakona,
drugih propisa i optih akata, i obavljanje strunih i drugih poslova u vezi zakonodavne
aktivnosti.
127
U Resoru zakonodavstva se vri formalno ispitivanje zakona i drugih propisa koje su
predloila pojedina ministarstva, te se uspostavlja saradnja sa Slubenim listom Republike
Jugoslavije radi objavljivanja zakona i drugih propisa.
Do sada su objavljena 76 zakona i jedanaest Slubenih glasnika Republike Srpske
Krajine. U toku ove nedelje objavie se i broj 12 Slubenog glasnika, sa 7 novih zakona,
jednom izmenom i dopunom zakona, te po jednom uredbom, pravilnikom i odlukom.
U poslednje vreme oteano je objavljivanje zakona zbog nedostatka sredstava za trokove
objave Slubenog glasnika. Zbog toga je potrebno da se Slubeni glasnik tampa u
nekoj od tamparija na podruju Republike Srpske Krajine. Takoer je oteana distribucija
Slubenog glasnika, jer u Slubenom listu Republike Jugoslavije nije organizovana
sluba za distribuciju Slubenog glasnika na teritoriju Republike Srpske Krajine.
Pojedini predlagai zakona i drugih propisa dostavljaju zakone i propise sa mnogim
nedostacima u formalnom i pravopisnom smislu, to takoe oteava objavljivanje. Veina
predlagaa ne pridrava se Zakona o slubenoj upotrebi jezika i pisma, (Sl. glasnik RSK,
broj 3/92), pa se ponekad zakoni piu nejasnom meavinom srpskog ili hrvatskog jezika,
a bilo je primera da se koriste isto hrvatski termini, pa se zbog toga mora vriti redakcija
celog zakona.
Iz izloenog je vidljivo da je u proteklom periodu bilo tekoa i problema, ali su postavljeni
dobri osnovi za rad u ovoj oblasti. Kada se bude pronala odgovarajua tamparija na
podruju Republike Srpske Krajine, smatramo da e se propisi jo bre i sa manje greaka
tampati u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine.
Program rada u Resoru zakonodavstva
Po Zakonu o dravnoj upravi, u poslove organa dravne uprave, pored ostalog, spadaju
i poslovi koji se odnose na pripremanje zakona, drugih propisa i optih akata (l. 8. taka
4. Zakona o dravnoj upravi). U resoru zakonodavstva e se i dalje vriti kontrola zakona i
propisa pre objave u Sl. glasniku, ali e se isto tako uspostaviti bolja saradnja sa predlagaima
zakona i propisa, kako bi se na objavu dostavljali formalno, pravno i pravopisano ispravni
tekstovi, zakoni i drugi propisi.
U narednom periodu u resoru zakonodavstva izradie se nacrt izbornih zakona. Ve je
ureen i dostavljen Vladi nacrt Zakona o politikim strankama, a u toku je izrada nacrta
i svih ostalih izbornih zakona. Pre donoenja, odnosno izrade nacrta Zakona o izborima,
Ministarstvo pravosua i uprave e doneti Vladi Republike Srpske Krajine informaciju
o moguim modelima izbornih zakona, jer resor zakonodavstva moe pristupiti izradi
nacrta tih zakona tek nakon to se donese politika odluka o tome da li e se prihvatiti
proporcionalni sistem, sistem pojedinanog glasanja, veinski sistem ili kombinacija tih
sistema.
4. Sekretarijat
Koristei mogunost propisanu Zakonom o ministarstvima (Slubeni glasnik RSK
broj 3/92) kao i ostalim pozitivnim propisima kojima je ureena materija unutranje
organizacije organa dravne uprave, Pravilnikom o unutranjoj organizaciji je obrazovan
Sekretarijat Ministarstva kao posebna organizaciona jedinica u kojoj se obavljaju poslovi od
zajednikog interesa za celo Ministarstvo, a odnose se na:
unutranju organizaciju i rad Ministarstva,
ostvarivanje saradnje Ministarstva sa drugim organima,
informaciono dokumentacioni sistem,
128
normativno pravne, kadrovske, nansijsko materijalne, tehnike, administrativne,
daktilografske i druge poslove.
U izvetajnom periodu Pravilnik je pretrpio odreene izmene u pravcu usklaivanja
sa Uredbom o naelima za unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta u
ministarstvima i posebnim organizacijama (Slubeni glasnik RSK broj 9/92), koja
je kasnije stupila na snagu, kao i u pogledu prilagoavanja sistematizacije radnih mesta
potrebama prakse, odnosno stepenu sadanjeg razvoja ovog organa dravne uprave. Prema
ovom Pravilniku, popunjenost radnih mesta je uglavnom na zadovoljavajuem nivou sa
izuzetkom Odseka za upravnu inspekciju, koji se, kao unutranja organizaciona jedinica
Resora za upravu, u narednom periodu mora ubrzano staviti u funkciju.
Usvajanjem Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave, kao i
donoenjem Uputstva o kancelarijskom poslovanju, stvorene su pravne predpostavke za
primenu novog sistema kancelarijskog poslovanja za sve organe koji vre poslove dravne
uprave. U skladu s ovim propisima u Sekretarijatu su ustrojene odgovarajue evidencije o
aktima i predmetima, koje se putem skraenog delovodnika vode po sistemu jedinstvenih
klasikacionih znakova.
U okviru Sekretarijata takoe se vode poslovi koji proistiu iz odredbi Zakona o peatu
dravnih i drugih organa (Slubeni glasnik RSK broj 3/92), a odnose se na davanje
saglasnosti na sadrinu i izgled peata, kao i voenje evidencije o istom. Od aprila ove
godine (od kada je zakon stupio na snagu) do danas, prema usvojenoj evidenciji reeno je 60
zahteva za davanje saglasnosti.
Tokom godine rad ministarstva u celini pratio je rad radnika na personalnim,
raunovodstvenim, tehnikim, administrativnim, daktilografskim i ostalim poslovima koji
se obavljaju u okviru Sekretarijata.
5. Organizacioni problemi
Zbog injenice teritorijalne razdvojenosti, namee se, kao jedini mogui nain delovanja
onaj, po kojem Ministarstvo ima vie kancelarija u razliitim mestima, tanije u Iloku, Kninu
i Beogradu. Procenjujem da e ovakav nain rada morati biti provoen kroz due vreme,
jer se, naalost, najvie kontakata, konkretnih dogovora i kontrola obavlja neposrednim,
zikim prisustvom mene lino, ili nekoga od strunih lica u Ministarstvu.
Iako u ovom izvetaju vie puta naglaavana, problematika nansiranja u ogromnoj meri
oteava na rad. Na raspolaganju imamo jedan slubeni automobil, dve elektrine pisae
maine i telefaks aparat. S obzirom da bi svakodnevno morali delovati na vie strana, jasno
je da u tome ne uspevamo i pored pojaanog angaovanja svih zaposlenih.
Vie puta sam na sednicama Vlade insistirao na dodeli sredstava, koja dakle treba da
omogue elementarno funkcionisanje. Taj objektivni momenat do danas nije adekvatno
reavan.
Situaciju e daljnje zakomplikovati aktivnosti oko predstojeih izbora i upozoravam da
tom ozbiljnom i komplikovanom poslu u ovom asu moemo prii bez straha, jedino sa
aspekta znanja i sposobnosti ljudi koji e biti angaovani.
Ministar
M.P.
156
Vojin ua
156
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave, Knin.
129
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 129-13.
44
1992., kolovoz 19.
Okuani
Izvjee umarije Okuani SUP-u Pakrac o primjerima krae i samovoljne sjee
drva za ogrjev na podruju pod ingerencijom umarije
UME KRAJINE
UMARIJA OKUANI M.P.
157
Broj: 01-263/92
Okuani, 19. 08. 1992. godine
SUP PAKRAC
n / r Ostroluanin Vase
O k u a n i
PREDMET: UMSKE TETE.
umarija Okuani se svakodnevno sree s problemom krae i samovoljne sjee ogrevnog
drveta. Prilikom toga, sjeku se stabla po redu, prave progale i pustoi uma. Nae terensko
osoblje je nemono da stane na kraj ovakvim pojavama, te dolazi u opasnost da budu ziki
napadnuti.
umarija je preduzela mjere da se to sprijei. Poveali smo broj terenskog osoblja radi
boljeg nadzora nad umom, odredili punktove gdje se moe izdavati ogrev, omoguujemo
ljudima da po pristupanim cijenama sami sebi izrauju ogrev. No, i pored toga, pojedinci
kradu i pustoe umu. Protiv takvih osoba se podnose prijave umske tete i predaju javnom
tuilatvu.
Ove pojave su uzele maha naroito u Bodegraju i Laevcu, Rajiu, Rajiima, Cagama,
Greanima i drugim selima. ak se deava da i granina milicija samovoljno sijee drva, bez
obzira to je organizovana nabavka drva za njih.
Stoga molimo naslov da osnuje jedno interventno odjeljenje milicije koja bi nam
priskoila u pomo ukoliko bi nai ljudi bili napadnuti. Isto tako, to odjeljenje bi vrilo
kontrolu kretanja drvnog materijala po terenu, odnosno putevima, te oduzimalo na licu
mjesta materijal bez urednih popratnih dokumenata.
Nadamo se da e naslov imati razumijevanja za nae tekoe, te nam pruiti odgovarajuu
pomo i zatitu na emu se unaprijed zahvaljujemo.
DIREKTOR
Reli edomir
157
Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, broj: 1/02/94, primljeno 27. 8. 1992.
130
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
45
1992., kolovoz 19.
Borovo
Izvjee rukovodioca Slube socijalne zatite Oblasnom sekretarijatu za opu upravu
Srpske oblasti SBZS o radu slube
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
SLUBA SOCIJALNE ZATITE
Br. 4/92
Borovo, 19. 08. 1992.
SEKRETARU OBLASNOG SEKRETARIJATA
ZA OPTU UPRAVU
dipl. pravniku Nemanji Joviu
IZVETAJ O RADU SLUBE SOCIJALNE ZATITE
ZA SRPSKU OBLAST SLAVONIJU, BARANJU I ZAPADNI SREM
Sluba socijalne zatite Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema osnovana je
u martu 1992. god. Za rukovodioca slube imenovan je mr. Milivoje Kosti, a na upravnim
poslovima socijalnog rada zaposlena je socijalni radnik Ruica Arbutina.
Sluba se bavi uoavanjem socijalnog stanja i problematike i preko optinskih organa
zaduenih za poslove iz oblasti socijalne zatite, preduzima konkretne mere u otklanjanju
uzroka i posledica takvih stanja.
Sloenost i specinost problematike i praktina nemogunost reavanja uputila nas je
na hitnost u povezivanju sa Republikom Srbijom. U tome smo naili na veliko razumevanje
grada Novoga Sada. Uputili smo 13. 04. 1992. god. zvanini zahtev kojim smo oekivali
pomo i saradnju Skuptine optine Novi Sad i Izvrnog vea AP Vojvodine. Istovremeno je
isti zahtev upuen predsedniku Izvrnog vea AP Vojvodine i Pokrajinskom sekretarijatu za
zdravstvo, socijalnu i deiju zatitu.
Po pozitivnom odgovoru ponovno smo uputili dopis na iste adrese, za formiranje
Centra za rehabilitaciju i smetaj ranjenika u selu arengrad, optina Vukovar, a u sastavu
Zdravstvenog centra iz Vukovara, koji nam se nametnuo kao preka potreba smetaja i
zbrinjavanja ranjenika ovoga rata, koji su pored tekih povreda ostali i bez smetaja ili onih
koji bi o njima dalje brinuli. Ovakav smetaj imao bi trajan karakter. Centar bi prihvatao
ranjenike i borce ne samo sa podruja nae oblasti, nego po potrebi i ire.
131
Dana 16. 04. 1992. god. organizirana je poseta predstavnika Ministarstva za zdravstvo
i socijalnu zatitu SO Krajine i predstavnika vukovarske bolnice kod predsednika Izvrnog
vea AP Vojvodine dr. Jove Radia, predsednika Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo dr.
M.,
158
Prvulovia mr. M.
159
Kostia, rukovodioca Slube socijalne zatite SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem, direktora bolnice Vukovar dr. V.
160
Stanimirovia i optinskog
sekretara za zdravstvo i socijalnu zatitu Novoga Sada M.
161
Hemon. Na sastanku je izraena
spremnost da se od strane Pokrajine pomogne u organizaciji i privoenja objekata nameni
kao i:
da se o ukupnoj aktivnosti, putem Sekretarijata za zdravstvo, socijalnu i deiju zatitu AP
Vojvodine informiu nadlena ministarstva u Republici,
da e se obezbediti prikljuenje objekta na elektrinu mreu u selu arengrad,
da e se obezbediti potrebna koliina (10.000 litara) lo ulja za potrebe zagrevanja
objekta,
da e se obezbediti nabavka jednog vozila za potrebe budueg centra,
da se obezbede potrebna sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju navedenog objekta za
nabavku potrebnog materijala,
da e se obaviti razgovori sa nadlenim u Skuptini grada Novoga Sada u cilju bitnog
angaovanja odgovarajuih drutvenih preduzea iz Novoga Sada na izvoenju radova
rekonstrukcije i adaptacije navedenog objekta.
Istoga dana predstavnike SO Krajine primio je predsednik Izvrnog saveta grada Novoga
Sada dr. ore Bai. U razgovoru je izraena spremnost da se izae u susret zahtevima
u granicama mogunosti grada, a u skladu sa obavljenim dogovorima sa predsednikom
Izvrnog vea AP Vojvodine.
Ve 24. 04. 1992. god. ekipa JP Stan i strunjaci Projekt investa obavili su uvid u
stanje objekta i dostavili izvetaj i ponudu. Ponuda je od strane nadlenih AP Vojvodine
prihvaena i prelo se odmah na rad.
Do sada su obavljeni svi potrebni:
graevinski radovi,
radovi na rekonstrukciji elektrine mree,
obezbeeno je 10.000 litara lo ulja,
obezbeeno je putniko vozilo (poklon pokrajinskog Zavoda za socijalna istraivanja),
izvrena celokupna rekonstrukcija kotlarnice i grejanja,
izvrena rekonstrukcija vodovodne mree.
Privode se kraju radovi oko ienja i ureenja objekta.
Smatramo da e se objekt moi pustiti u funkciju poetkom devetog meseca.
Za opremanje objekta obratili smo se optini Vukovar da nam dozvoli iznoenje preostale
potrebne opreme iz nekadanjeg Doma starih i nemonih lica Vukovar, to smo naili na
razumevanje. Kompletno opremanje izvrit e optina Novi Sad.
Pored rehabilitacionog centra nalazi se zgrada koju smo namenili za smetaj starih i
nemonih lica. Zgrada je dovedena u funkciju i moi e primiti prve stanare poetkom
devetog meseca. Kapacitet je oko 50 stanara. Za konano opremanje doma takoer se
obavezuje optina Novi Sad.
158
Mladen.
159
Milivoje.
160
Vojislav.
161
Prireivai nisu utvrdili ime.
132
Crveni krst AP Vojvodine obezbedit e kompletnu ishranu za tri meseca. Zato molimo
Oblasno vee da razmotri kako e se dalje nancirati i odravati oba objekta.
Radi snimanja broja lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe trajnog smetaja u
ustanovu socijalnog tipa, ostvarili smo kontakt sa Centrom za socijalni rad u Vukovaru,
optinskim borakim organizacijama i optinskim organizacijama Crvenog krsta, kojima
je kao pomo na prikupljanju ovih podataka ponuen i upitnik.
Obili smo novoformirane optine Mirkovce, Dalj i Tenju radi pruanja pomoi u
organizaciji organa starateljstva i dali im pismene upute o radu tih organa.
Sav dosadanji rad odvijao se uz ogromne potekoe koje prete da u budunosti totalno
onemogue rad ove slube. Sva komunikacija sa AP Vojvodinom i celom naom oblasti odvija
se vrlo oteano, jer su loe ili uopte ne postoje telefonske veze, pa je obavezna upotreba
vozila. Nekoliko puta dobili smo plaeno gorivo, a sve ostale nabavke goriva nancirao
je rukovodilac slube mr. Milivoje Kosti sam. Nije potrebno naglaavati o nemogunosti
daljeg nanciranja. Line dohotke sluba nije primila, jer ih nitko nije obezbedio, a da
ne govorimo o kancelarijskom materijalu, plaenim bonovima za benzin, peatu i radnom
prostoru koji nam je sada privremen, a za koji dan ga potpuno moramo napustiti, a da nam
drugi nije obezbeen.
Na sve ove probleme ukazali smo ministru naeg Ministarstva traei barem minimalne
uslove za rad, ali to je ostalo bez odjeka.
Zato molimo Oblasno vee da razmotri vanost i rezultate rada Slube socijalne zatite i
da nam na neki nain pomogne u daljem radu.
Rukovodilac Slube
M.P.
162
socijalne zatite
mr. Milivoje Kosti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
46
1992., kolovoz 21.
Knin
Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 21. 08. 1992. godine u Domu privrednika
162
Peat: neitak.
133
Sjednici prisustvuju:
mr. Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Veljko Dakula, Stevo Bogi, Stojan panovi, Milan
Marti, Sergej Veselinovi, ore Bjegovi, Duan Eimovi, David Rastovi, Savan
Grabundija, mr. Svetozar Vini, dr. Mladen Hadi i Sretko Petkovi.
Sjednici ne prisustvuju:
Boani Boko, ua Vojin, Dobrosav Veizovi, dr. Duan Jovi, Milan Kneevi, Mitar
Brnovi, Gaea Rade i Arbutina Neboja.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Zdravko Jankovi, Neboja Mandini i Goran Hadi.
Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D
1. zauzimanje politike strategije vezano za politike dogaaje koji predstoje (nastavak rada
paritetne komisije, predstojea mirovna konferencija u Londonu i dr.),
2. informacija o aktualno vojno politikim zbivanjima na podruju Republike Srpske
Krajine,
3. rasprava o potrebi transformacije Ministarstva unutranjih poslova i Ministarstva
odbrane,
4. donoenje Odluke o davanju pozajmice optini Slunj i pomoi Centru za socijalni rad
optine Petrinja,
5. zauzimanje stava o pitanju sunanciranja TO,
6. donoenje Odluke o interventnoj nancijskoj pomoi Radio glasu Petrove Gore,
7. donoenje Odluke o ustupanju tzv. generalske vile episkopu dalmatinskom, za potrebe
smjetaja vladianskog dvora.
Taka 1.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, koje treba posluiti kao platforma za rad
dananje sjednice Vlade, za rije se javio David Rastovi te izloio koncept sa kojim bi
naa delegacija trebala nastupiti na pregovorima u Londonu. Predsjednik Republike Goran
Hadi se sloio u svom izlaganju sa izloenim konceptom, te predloio da se oformi radna
grupa koja e detaljno razraditi plan nastupa nae delegacije na konferenciji u Londonu.
Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U A K
Radna grupa u sastavu: predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri Duan Eimovi,
David Rastovi te Neboja Mandini i Mile Daki trebaju izraditi platformu nae delegacije
za konferenciju u Londonu.
Taka 2.
Ministar unutranjih poslova Milan Marti je podnio informaciju o aktualnoj vojno
politikoj situaciji na podruju RSK, sa posebnim osvrtom na ulogu i djelovanje
UNPROFOR-a na podruju Republike. Takoer se osvrnuo na socijalne tenzije koje su
134
prisutne na terenu, te na situaciju na podruju Like. Radi prevazilaenja situacije nastale
politikim previranjima u Lici donesen je
Z A K L J U A K
Odreuje se komisija u sastavu: predsjednik Vlade, ministar unutranjih poslova,
podpredsjednik Boani Boko, te ministar Rastovi David da iziu na podruje Like i
u kontaktu sa narodom nastoje prevazii nastale nesporazume. Za iduu sjednicu Vlade
komisija treba podnijeti izvjetaj sa terena.
Taka 3.
Ministar unutranjih poslova iznio je svoje vienje rada Ministarstva unutranjih poslova i
Ministarstva odbrane. Naglasio je da bi transformacija ova dva ministarstva u jedno uinilo
ga preglomaznim, a samim tim i manje operativnim. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie
ministara svi su se zaloili za izgradnju sistema odbrane koja bi imala za cilj brzo stavljanje
u borbenu gotovost, a to bi se postiglo transformacijom u brigade milicije. Ministar
Rastovi
163
se zaloio za promjenu Ustava u dijelu koji denira ulogu armije na prostoru
RSK. Zalae se za zajedniki koncept obrane MUP-a i TO ,u kojem bi bila formirana dva
resora.
Z A K L J U A K
1. Kroz transformaciju MUP-a i Ministarstva obrane potrebno je postii jedinstvenost
politike vlasti i obrane. Kroz stvaranje bataljona milicije potrebno je postii profesionalizaciju
svoenjem na brojano stanje i ekasnost na nivo koji e se moi iznancirati.
Taka 4.
Odlae se za jednu od narednih sjednica Vlade RSK.
Taka 5.
Ministar panovi
164
je izloio da je za potrebe isplate plate rezervnom sastavu TO potrebno
da Vlada sunancira u dijelu trokova. Ministar je izloio detaljan pregled trokova koji se
nancirao u proteklom periodu. Nakon rasprave donesene su slijedee
O D L U K E
Odobravaju se sredstva za sunanciranje GTO RSK za 7. mjesec u iznosu od 300.000.000
dinara.
Taka 6.
Ministar informisanja Duan Eimovi upoznao je Vladu sa tekom materijalnom situacijom
zaposlenih radnika u Srpskom radio glasu Petrove Gore. Nakon rasprave o mogunosti
prevazilaenja stanja donesena je
O D L U K A
Odobravaju se Srpskom radio glasu Petrove Gore sredstva za isplatu neto linih dohodaka
za 9 radnika u iznosu od 150.000 din. po radniku.
163
David.
164
Stojan.
135
Taka 7.
Nakon ponovnog razmatranja o smjetaju dalmatinske eparhije na podruju optine Knin
te predloenog rjeenja donesena je uz jedan glas protiv i jedan suzdran glas slijedea
O D L U K A
Ustupa se tzv. generalska vila u Kninu za potrebe smjetaja vladianskog dvora.
Sjednica je zavrila sa radom u 15 sati
PREDSJEDNIK VLADE:
mr. Zdravko Zeevi
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
47
1992., kolovoz 22.
Knin
Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima i komandama
brigada pogranine policije za pojaanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog
infltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova otvoreno dx
Uprava JB
br. 08/03-52-1/92.
Knin, 22. 08. 1992.
SUP-u RSK svima
brigadama pogranine milicije
u RSK svima
Zbog sve uestalijih pojava da se u redovima snaga UNPROFOR-a nalaze lica hrvatskog
porijekla, a pogotovu u kontingentima snaga UNPROFOR-a iz zapadnih zemalja, nareuje
se pojaana kontrola vozila UNPROFOR-a, pogotovo prilikom ulaska i izlaska iz RSK.
U tu svrhu po mogunosti u sastav patrola postaviti milicionara sa znanjem stranih
jezika.
O svim evidentiranim sluajevima prolaska takovih lica obavijestiti ovo Ministarstvo.
Naelnik uprave JB
Neboja Pavkovi
Jelaa
Ronevi 22. 08. 1992. g. u 20.30 h.
136
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
48
1992., kolovoz 22.
Okuani
Odluka Narodne skuptine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o osobama koje e
zastupati Oblast na Meunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u enevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUPTINA
Na osnovu lana 11. stava 1. take 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom treem redovnom zasjedanju 22. 08.
1992. godine, donijela je ovu
O D L U K U
1. ODREUJE se da interese Srpske oblasti Zapadne Slavonije na Meunarodnoj
konferenciji o Jugoslaviji u enevi i inae gdje se radi na rjeavanju pitanja srpskog naroda
Srpske oblasti Zapadne Slavonije, u pogledu politikog, ekonomskog i svakog drugog
statusa, z a s t u p a j u:
1. dipl. in. VELJKO DAKULA, predsjednik Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne
Slavonije i podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine i
2. mr. DUAN EIMOVI, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske
Krajine.
3. Ova Odluka ima karakter i generalne punomoi za potpisivanje dokumenata o
postignutim sporazumima uz obavezno podnoenje na verikaciju Narodnoj skuptini
Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
4. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske Krajine.
NARODNA SKUPTINA
Broj: 01-01-396/92.
Okuani, 22. 08. 1992. godine PREDSJEDNIK
DOSTAVITI: NARODNE SKUPTINE:
1. predsjednik Republike M.P.
165
VELJKO VUKELI, v.r.
Goran Hadi, Knin,
2. predsjednik Vlade RSK
mr. Zdravko Zeevi, Knin,
165
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Narodna skuptina, Okuani.
137
3. dipl. in. Veljko Dakula,
4. mr. Duan Eimovi,
5. za objavljivanje
6. arhiva.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10. , kut. 1.
49
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siveria
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/22-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
O V L A T E N J E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica:
TOMI KATA, ro. 30. 11. 1951. g. u Siveriu, od oca Milana i majke Ane iz
Siveria, SO Drini, sa
- TOMI IVAN, ro. 28. 11. 1971. g. sinom
- TOMI MILENKO, ro. 07. 06. 1974. g. sinom
- TOMI MARIJAN, ro. 03. 12. 1976. g. sinom i
- TOMI ZRINKA, ro. 27. 01. 1984. g. kerkom, svi za odlazak za ibenik.
K O M I S I J A
[., v.r.]
166
M.P.
167

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
166
Potpis neitak.
167
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
138
50
1992., kolovoz 25.
Knin
Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu i
komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objanjenje za pojedine
postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-10-72-47
25. 08. 1992. god.
Molimo odgovor i objanjenje na
postupke i aktivnosti UNPROFOR-a,
dostavlja.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
U proteklih desetak dana na pojedinim podrujima teritorije RSK, dolo je do odreenih
nesporazuma u vrenju odreenih aktivnosti izmeu predstavnika UNPROFOR-a i
pripadnika PJM i mjesnog stanovnitva RSK.
U sledeem dijelu teksta naveemo sluajeve u kojima je dolo do nesporazuma:
14.08.1992.g.
Predstavnici UNPROFOR-a u ivkovi Kosi pretresali vozilo PJM. U Tuilovakom
Cerovcu
168
UNPROFOR je razoruao carinski punkt i oruje predao u Stanicu milicije
Tuilovi (sektor Zapad).
15.08.1992.g.
Predstavnici UNPROFOR-a razoruali su dva pripadnika PJM u Vojniu (sektor
Zapad).
Snage UNPROFOR-a u reonu eljeznog Polja Melinovca su sa OT povezli grupu civila
(Hrvata) u mjesto Skoaj. Istovremeno, u vremenu od 17.00 20.00 asova, izvrili su
kompletnu blokadu puteva u reonu eljezno Polje Melinovac i blokadu rasporeda naih
snaga na tom prostoru (sektor Zapad).
U zadnje vrijeme uestala je opservacija UNPROFOR-a graana srpske nacionalnosti,
kojima se uz UNPROFOR-ovu asistenciju dotura pomo iz Hrvatske i omoguuju
telefonski razgovori, dovode graani hrvatske nacionalnosti koji su pobjegli iz RSK zbog
svoje neprijateljske aktivnosti prema srpskom narodu, odvoze se u obilazak svojih kua i
imanja.
Takoer predstavnici EZ i UNPROFOR-a dijelili su pomo Caritas-a (jedan paket na
2 graanina hrvatske nacionalnosti, a jedan na 4 graanina srpske nacionalnosti), sluaj u
Dabru.
168
Danas Cerovac Vukmaniki.
139
Sve ove aktivnosti UNPROFOR-a i EZ odvijaju se bez odobrenja, saradnje ili konsultacija
sa lokalnim organima vlasti RSK (sektor Zapad).
23.08.1992.g.
U reonu Petrinje, predstavnici UNPROFOR-a ne dozvoljavaju pre 06.00 pokrete vozila
i stanovnitva (sektor Sjever).
22.08.1992.g.
Prilikom napada hrvatskih snaga na nae poloaje u eletovcima uz rijeku Bosut, poginuo
je jedan pripadnik PJM, a dvojica su ranjena, ostali pripadnici PJM ostali su na poloajima
dok ih nisu udaljili sa poloaja predstavnici UNPROFOR-a.
Oito je da predstavnici UNPROFOR-a ne dre ni jedan punkt na prvoj liniji, iako je sa
istima dogovoreno da motorizovanim patrolama kontroliu put uz prvu liniju r. Bosut, od
eletovaca do Novih Jankovaca i taj se dogovor ne potuje (sektor Istok).
Molimo Komandu UNPROFOR-a i komande sektora da usaglasimo aktivnosti, naroito
po pitanjima koja se nedovoljno precizirana, kako ubudue ne bi dolazilo do nesporazuma
i kako bi se odralo postojee povjerenje kod naeg stanovnitva.
Cijenimo dosadanju aktivnost i saradnju.
S potovanjem!
MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA
Milan Marti, [v.r.]
M.P.
169

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
51
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske
nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/21-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
169
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
140
O V L A T E N J E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica:
IVKOVI NIKOLA, roen 15. 08. 1968. godine u Gospiu, od oca
Ilije i majke Mae, iz Gornjih Vrhovina br. 168
IVKOVI MAA, ro. 04. 05. 1941. god. Kosore, SO Sinj, iz
Vrhovina, br. 168/a
IVKOVI SNEANA, ro. 02. 02. 1973. g. Otoac iz Gornjih Vrhovina
IVKOVI NIKICA, ro. 04. 12. 1990. g. u Gospiu,
svi za odlazak u Otoac.
K O M I S I J A
[., v.r.]
170
M.P.
171

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
52
1992., kolovoz 25.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
UNPROFOR-a, Promatrake misije EZ-a i MKCK za iseljavanje graana hrvatske
nacionalnosti iz Medvie
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj 04/4-72-25/20-92
Knin, 25. 08. 1992. godine
O V L A T E N J E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica:
KAPITANOVI NIKOLA, od oca Marka i majke Boice, ro.
16. 01. 1935. godine iz Medvie, br. 49
KAPITANOVI SAVA, ro. 07. 01. 1941. godine i
KAPITANOVI ZORA, ro. 07. 04. 1973. za odlazak u Zadar.
170
Potpis neitak.
171
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
141
K O M I S I J A
[., v.r.]
172
M.P.
173

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
53
1992., kolovoz 26.
Knin
Zahtjev MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a u Zagrebu da letovi
helikoptera UNPROFOR-a preko zranog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni
i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vri aerodromska kontrola iz zrane baze u
Udbini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Broj 08/4-10-72-47/3
26. 08. 1992. god.
Informaciju o letovima
helikoptera UNPROFOR-a
dostavlja.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
Veza: Akt Ministarstva odbrane RSK, broj 01-145-1/92 od
30. 07. 1992. godine
Helikopteri UNPROFOR-a poleu iz Zagreba ili Splita i prelijeu preko teritorije RSK, u
skladu sa dnevnom ili viednevnom najavom.
Meutim, helikopteri se ne javljaju aerodromskoj kontroli letenja na aerodromu Udbina,
iako prelijeu i kroz zonu aerodroma Udbina, to oteava identikaciju letelica i moe imati
neeljene posledice. Deava se da se najavi 1 2 helikoptera, a da lete 3 helikoptera, na to
srpska strana ne moe uticati.
Smatramo neophodnim da helikoptere u vazdunom prostoru RSK kontrolie i vodi
aerodromska kontrola letenja Udbina, te da se najava i prijava leta odvijaju u skladu sa
propisima. Na ovaj nain mogue je izbjei potencijalne nesporazume, a poveava se
bezbednost letova preko naeg vazdunog prostora.
172
Potpis neitak.
173
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
142
Molimo da se ova informacija razmotri i prihvati na predlog o najavi i prijavi, kao i kontroli
i voenju letelica od strane AKL aerodroma Udbina, preko vazdunog prostora Republike
Srpske Krajine.
M I N I S T A R
Milan Marti, [v.r. ]
M.P.
174

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
54
1992., kolovoz 26.
Knin
Zamolba predstavnika Meunarodnog komiteta Crvenog kria pukovniku Kosti
Novakoviu da dozvoli povratak Uroa Vukia u Zadar, gdje mu ivi porodica
MEUNARODNI KOMITET CRVENOG KRIA
ENEVA
Knin,
26.08. 1992.
Puk. KOSTA NOVAKOVI
175
Potovani gospodine,
Obraamo Vam se u vezi g. UROA VUKIA koji se obratio MKCK za pomo da se vrati
natrag svojoj porodici u ZADAR.
MKCK Split je kontaktirao vlasti u Zadru koje su potvrdile da se g. Vuki moe slobodno
vratiti bez ikakvih posebnih dozvola, poto je stanovnik Zadra ve 30 godina. MKCK Knin
Vas najljepe moli ako ste u mogunosti da izdate g. Vukiu dozvolu za odlazak sa teritorije
Republike Srpske Krajine i prelaz granice, kako bi MKCK Knin mogao organizovati
transport pomenutog gospodina Vukia.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i nadamo se da emo i dalje s Vama
uspjeno suraivati.
S potovanjem,
M.P.
176
DONATA CAGLIONI, [v.r.]
ICRC Delegat
174
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
175
K. Novakovi je u to vrijeme obnaao dunost predsjednika Komisije MUP-a RSK za odnose sa UNPROFOR-
om.
176
Okrugli peat: COMIT INTERNATIONAL DE LA CROX-ROUGE, GENEVE.
143
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, , kut.
55
1992., kolovoz 27.
Erdut
Izvjee o radu Sekretarijata za informiranje Press centra Erdut Oblasnom vijeu
Srpske oblasti SBZS
OBLASNO VEE PREDMET: Izvetaj
SO Slavonija, Baranja i Zapadni VEZA: telefon 025 773 121
Srem BROJ: 2/92.
BOROVO NASELJE MESTO: Erdut
DATUM: 27. 08. 1992.
I Z V E T A J O R A D U
Sekretarijat za informisanje PRES CENTAR ERDUT u proteklom periodu obavljao
je sledee aktivnosti:
a) redovne svakodnevne kontakte sa komandom specijalnih jedinica milicije koja
obezbeuje granina podruja,
b) svakodnevni jutarnji radni dogovor sa vodeim ljudima Ministarstva odbrane,
c) redovne (ali ne svakodnevne) kontakte sa informativnim centrima radio stanicama
u Somboru, Apatinu, Odacima, Bakoj Palanci, Novom Sadu, Beogradu, Belom
Manastiru, Borovu.,
d) svakodnevni kontakti sa TV kuama Beograd i Novi Sad,
e) redovni izvetaji Tanjugu.
Sve ove gore navedene aktivnosti popraene su neposrednim kontaktima sa domaim, a
posebno stranim novinarima, sa ovim novinarima se ide u obilazak linije fronta, pojedinih
mesta, omoguuje im se razgovor sa civilnim stanovnitvom, lanovima Vlade, poseta
Oblasnog vea, ocirima UNPROFOR-a, komandantom Istonog sektora gospodinom
Aleksandrom Hromenkom.
Pres centar su posetili mnogi elitni svetski novinari njihova imena su priloena na
posebnom papiru.
Pratili smo sva deavanja na naem prostoru, posebno obeleavanja godinjice otpora Srba
ustakoj vlasti, i to u sledeim mestima:
Tenji, Mirkovcima, Dalj, Markuica,
Klisa, Palaa.
Od mnogih proslava prisustvovali smo kao gosti komandanta ruskog bataljona u Klisi
proslavi dana desantsko padobranskih jedinica. Prireen je pravi spektakl, demonstrirana
snaga i vetina ovih jedinica neto doista do sada nevieno, ali i nada da e ovi ljudi uspeti
da ouvaju mir na tako malom, a nama dovoljnom nebeskom prostoru.
144
Prisustvovali smo i nedavnoj poseti komandi Istonog sektora u Erdutu komandanta
snaga UNPROFOR-a gospodina SATIA NAMBIJARA. Svakodnevno imamo krai
radni dogovor sa pomonikom ministra odbrane Republike Srpska Krajina, gospodinom
Milanom Milanoviem, od kojega svakodnevno imamo izvetaj o stanju na prvim linijama
graninog dela Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.
Nedavno je odran sastanak svih ratnih komandanata koji su doprineli oslobaanju teritorija
srpske oblasti, ovaj sastanak je odran u malom mestu PALAA koje je uspelo sopstvenim
snagama da se odbrani od najezde ustakih hordi.
Uz mnogobrojne komandante prisustvovali su i mnogi gosti od kojih posebno treba
izdvojiti predstavnike jugoslovenske vojske koji su doprineli ouvanju ovih teritorija. O
svemu ovome pres centarje obavestio putem radija svoje dravljane.
U poslednje vreme ne pamti se slian incident kao ovaj tragini koji se desio 13. 08.
1992. g. u mestu Markuica, kada je hrvatska strana otvorila vatru i upala na na deo
teritorije i tom prilikom usmrtila etvoro starijih ljudi civila koji su obavljali radove u
polju. Samo nekoliko dana ranije postignut je sa hrvatskom stranom dogovor posredstvom
UNPROFOR-a o nesmetanim radovima civila u graninom delu sa obe strane naravno
Hrvati ni ovaj dogovor koji je bio njihova inicijativa, kao ni mnoge ranije dogovore, nisu
ispotovali. Tom prilikom je 21 civil odveden u logor u akovo. Brzom intervencijom
jedinica nae milicije, predstavnika UNPROFOR-a, a POSEBNO komandanta ruskog
bataljona, gospodina pukovnika Viktora Longinova, ovi ljudi su jo istoga dana vraeni
iz akova svojim kuama. Uz sve ovo ne moe se umanjiti znaaj PRES CENTRA,
koji je brzo obavestio Televiziju Novi Sad koja je u roku od dva sata dola na mesto
dogaaja, obavestio Tanjug, Radio Beograd i kompletnu svetsku javnost o ovom
hrvatskom perdnom upadu. Ovim dogaajem dovedena je trea faza mirovnog plana
misije UNPROFOR-a u pitanje. Nekoliko dana kasnije ustae su poslale svoju diverzantsko
teroristiku grupu, koja je upala na na deo teritorije kod mesta eletovci i tom prilikom
stradala su dva srpska milicajca, a dvojica su teko ranjena. O svemu ovome obavetena je
domaa i svetska javnost, komanda Unprofor-a, gospodin Sati Nambijar, jer to je drugi
veliki upad ustaa za samo desetak dana.
Hrvatske vlasti najavile su povratak svojih izgnanika za 18. 08. Povodom ove vesti takoer
smo dali demant, ovaj povratak se nije desio, ali je odmah najavljen sledei za 31. 08.
Sve ovomesene aktivnosti koje je Pres centar obavio nalaze se dokumentovane na
posebno priloenom papiru. Treba znati injenicu da ovaj Pres centar radi sa jednim
podeljenim telefonskim brojem (ovaj broj je dan vinariji na koritenje), bez telefaksa,
potrebnog kancelarijskog pribora, maina za kucanje, papira i da ne nabrajamo bez ega sve
jo.
Bilo koja vrsta propagandnog materijala o Republici Srpska Krajina je misaona imenica
sami smo napravili na nekoliko papira uopteni prikaz o naoj RSK SO Slavonija, Baranja
i Zapadni Srem, to nije mnogo ali puno znai onom ko neupuen dolazi u ove krajeve.
Ovaj izvetaj podneli su zaposlenici u PRES CENTRU Vlade Srpske oblasti u
Erdutu:
Dragica Klaji 1.
Radovan Mitrovi 2.
Tatjana Malinovi 3.
145
M.P.
177
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 089-9.
56
1992., kolovoz 28.
Glina
Izvjee pomonika ministra Ministarstvu pravosua i uprave RSK o trenutnom
stanju i problemima u pravosuu te stanju u zatvorima na podruju Banovine,
Korduna, Like i sjeverne Dalmacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
K N I N
MINISTARSTVU PRAVOSUA I UPRAVE
PREDMET: Informacija o stanju u pravosuu
na podruju Banije, Korduna, Like i Sjev. Dalmacije
S obzirom na smanjene mogunosti neposrednih kontakata izmeu ministra pravosua
i potpisnika ove informacije, te s obzirom na postojanje objektivne potrebe sagledavanja
stanja u oblasti pravosua na napred navedenim prostorima, nalazi se za potrebno dostaviti
ovu informaciju.
Kao to Vam je poznato na prostorima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije
funkcioniraju dva okruna suda, te optinski sudovi koje isti pokrivaju. Isto tako osnovana
su i tuilatva koja obavljaju svoje poslove predviene zakonom.
Neposredno prije pisanja ove informacije, sagledano je stanje na terenu, a na temelju
toga moe se sa sigurnou izvesti zakljuak da sudovi funkcioniraju na ovim prostorima.
Okruni sud u Glini nije u dovoljnoj mjeri kadrovski popunjen nosiocima pravosudnih
funkcija, ali je injenica da isti sada ima, bar u ovom momentu, dovoljno kvalitetnih sudija
za rad na prioritetnim predmetima. U tom sudu redovno se provode krivini postupci,
poevi od faze istrage, te i glavne rasprave nakon podizanja optunice. Prema dobivenim
informacijama od predsjednika tog suda, postoji ve nekoliko okonanih krivinih predmeta,
dakle meritorno zavrenih presudama.
Kod Okrunog suda u Kninu stanje je tee, s obzirom na nedostatak kadrova, posebno
nosilaca pravosudnih funkcija osposobljenih za rad na tekim krivinim predmetima. U tu
svrhu, a u skladu sa dogovorom postignutim izmeu predstavnika Ministarstva za pravosue
s predsjednicima oba ova okruna suda, u zadnje vrijeme jedan sudija Okrunog suda Glina
obavlja sudake poslove na krivinim predmetima za potrebe Okrunog suda Knin. Stoga
177
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Ministarstvo informisanja, Vukovar.
146
je ve zakazano nekoliko rasprava i u Okrunom sudu Knin, a isto tako donijete su i prve
presude u krivinim predmetima toga suda.
Optinski sudovi funkcioniraju na cijelom podruju. Obavljaju najprioritetnije poslove,
a pruaju i pravne pomoi graanima koji se u tu svrhu njima obraaju.
Najvei problem na ovim prostorima predstavljalo je pravosue optine Slunj. Tu
do sada nije funkcionirao sud, ali je taj problem sada gotovo reen. Naime, ostvareni su
odreeni kontakti izmeu predstavnika Ministarstva pravosua i optinskih vlasti u Slunju,
prvenstveno predsjednika optine. Pronaen je minimalni broj kadrova, prvenstveno dvojica
sudija, te e od 01. 09. 1992. godine zapoeti sa radom i Optinski sud Slunj. On bi trebao
da pokriva podruje svoje optine, te podruje optine Plaki. Isto tako dogovoreno je da od
01. 09. 1992. godine zapone sa radom i Optinsko tuilatvo Slunj, a angairan je i nosilac
ove tuilake funkcije.
Prema tome, posve objektivno Vas obavjetavam, da na ovim prostorima pravosue
funkcionira. Najprioritetniji predmeti se rjeavaju, prvenstveno krivini predmeti, ali se radi
i na graanskim predmetima u optinskim sudovima, kao to je ve napomenuto sudovi
pruaju i pravnu pomo graanima. Posebno se naglaava, da okruni sudovi obavljaju svoje
poslove iz oblasti privrednog prava, a moe se ustvrditi da su upravo ove djelatnosti na oba
okruna suda najaurnije, te da sudovi svojim poslovanjem ne koe rad privrede.
Pored izloenog, potrebno je ukazati i na probleme s kojima se sudovi susreu u radu.
Prvi od problema je nedovoljan broj kadrova, mada su neki od optinskih sudova popunjeni
sa kadrovima. U uskoj vezi sa ovim problemom je i stambena problematika, jer se u zadnje
vrijeme pojavljuju interesenti za nosioce pravosudnih funkcija, koji ispunjavaju uslove i za
rad na okrunim sudovima, no postavljaju se pod znak pitanja stanovi, smjetaj i rjeavanje
stambene problematike.
Isto tako ukazuje se na nedostatak materijalnih sredstava za normalno funkcioniranje
sudova, posebno okrunih. Naime, okruni sudovi u svom radu imaju velike materijalne
izdatke, napose za obavljanje uviaja i vjetaenja, a do sada im nisu obezbeena materijalna
sredstva da bi ove poslove mogli obavljati. Negativan odraz u tom pravcu daje i injenica
da je i milicija Krajine nedovoljno tehniki opremljena za kvalitetno obavljanje poslova
u prethodnom krivinom postupku, pa se ukazuje nunim da se ovaj problem sagleda u
njegovoj ukupnosti, te poduzmu sve radnje potrebne za ekasno funkcioniranje sudova.
Takoer se ukazuje na problematiku iz oblasti linih dohodaka. U zadnje vrijeme su
poduzete radnje da se lini dohoci isplauju relativno na vrijeme i u skladu sa zakonom.
Meutim, zakonske odredbe o koecijentima radnicima pravosua imaju vrlo bitne
nedostatke, posebno iz razloga jer su radnici sa srednjim strunim spremama, kao i oni sa
niim strunim spremama na vrlo malom koecijentu, te s obzirom na trokove ivota takav
radnik od svog linog dohotka ne moe podmiriti niti osobne potrebe, a da se i ne govori
o potrebama porodice. Stoga se ukazuje nunost da se ve na prvoj Skuptini RSK ovakve
zakonske odredbe prilagode potrebama.
Pored izloenog elim da se Ministarstvo upozna i sa stanjem u zatvorima. Nakon to
je Vlada RSK donijela odluku o osnivanju zatvora, te odluku o prelazu imovine biveg
Sekretarijata za pravosue Hrvatske na Ministarstvo pravosua RSK, posebno su poduzete
konkretne radnje na osposobljavanju zatvora u Glini te stavljanje u funkciju svih onih sistema
koji su ranije postojali u bivem odgojno popravnom domu za maloljetnike. Potrebno je da
Vlada poduzme mjere, da se isele prostorije zatvora koje sada koriste teritorijalna obrana i
pripadnici UNPROFOR-a. U Glini sada postoje uslovi da se odlukom Vlade osnuje kazneno
147
popravni dom poluotvorenog tipa. Postoji hitna potreba za ovakvom odlukom, jer ve ima
pravomono osuenih osoba i treba ih uputiti na izdravanje kazne. Jo se napominje da i
zatvor u Kninu udovoljava svojoj funkciji.
U odnosu na kninski zatvor napominje se, da su se poetkom ove sedmice predstavniku
Ministarstva pravosua obratili predstavnici vojnog zatvora u Kninu, sa zahtjevom da se
njihovi zatvorenici premjeste u zatvor Okrunog suda Knin, uz obrazloenje da je vojni
zatvor prestao postojati. Ministarstvo pravosua, preko svog odsjeka u Kninu, nije moglo
jednostavno prihvatiti ovakav zahtjev bez potrebne dokumentacije o voenju krivinog
postupka, pa je vojnim organima skrenuta panja da je potrebno omoguiti radnicima
unutranjih poslova da obave poslove iz oblasti svog djelokruga u odnosu na te zatvorenike
iz vojnog zatvora, da se pokrenu odreeni postupci protiv tih ljudi, a svaki onaj protiv
kojeg se pokrene krivini postupak u Kninu biti e smjeten u kninskom zatvoru. Takoer
je ukazano predstavnicima vojnog zatvora da je ovaj posao ve ranije mogao biti okonan,
ali se to pitanje ranije nije postavljalo. Prema tome, zahtjeva se kvalitetna krivina obrada,
zakonit postupak, kako je to i propisima regulirano.
Pored svega izloenog, potrebno je napomenuti da zakonski propisi ne sputavaju sudove
u radu. Najvaniji su propisi donijeti i oni se primjenjuju, ukoliko postoji izvjesnih propusta
oni u ovom momentu nisu ba za nita odluni, a kada se nae za shodno bit e potrebno
pojedine zakone u manjoj mjeri izmjeniti i prilagoditi ih potrebama.
Potpisnik informacije zamoljava ministra pravosua da sa ovom informacijom upozna
Vladu. Posebno je potrebno upoznati sa sistemom funkcioniranja pravosua. Ovo iz razloga,
jer nema ba nikakvog osnova da se u ovoj sredini daju paualne ocjene i prigovori na rad
sudova. Ova informacija nije obuhvatila sve, ali je posve sigurno da pravosue na prostorima
Krajine funkcionira. Neki problemi, kao to su problem potanske dostave, problem iselenja
ranijih subjekata, postupaka kod sudova i injenica da isti vie ne ive na ovim prostorima,
takve su prirode da objektivno onemoguavaju rad na pojedinim predmetima, ali svi sudovi
rade na onim predmetima na kojima je objektivno mogue raditi. Posebno se radi na hitnim
krivinim, naroito pritvorskim predmetima i nema ba nikakvih faktora subjektivne prirode
koji sputavaju taj rad. Isto tako, a to je ve napomenuto, postoje i propisi po kojima se radi,
pa molim da se sa svim ovim okolnostima ve na narednoj sjednici upozna i Vlada.
Mada je ova informacija naslovljena ministru pravosua, njen potpisnik lino e je
uruiti predsjedniku Skuptine SAO Krajine, te predsjedniku Vlade, da se i oni upoznaju sa
stanjem u pravosuu na ovim prostorima.
U Glini, 28. 08. 1992. god. ZA MINISTARSTVO
M.P.
178
PRAVOSUA:
POMONIK MINISTRA
Branko Kljai, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 129-15.
178
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave IV, Knin.
148
57
1992., kolovoz 28.
Rakovica
Slubena biljeka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i zarobljavanju vee skupine
vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske
namjeravali preko RSK prijei na teritorij Republike Bosne i Hercegovine
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 28 .08. 1992. godine u prostorijama OM
179
Rakovica povodom
zarobljavanja i hvatanja grupe vojnika muslimanske nacionalnosti.
Dana 28. 08. 1992. godine oko 14,00 asova vod milicije Republike Srpske Krajine
krenuo je u hvatanje i zarobljavanje grupe vojnika muslimanske nacionalnosti, koji su imali
namjeru prei teren, tj. granicu Republike Srpske Krajine da bi stigli u Republiku Bosnu i
Hercegovinu.
Kada smo stigli u Brajdi Selo opkolili smo umicu levo od puta, te naredili da iziu svi
podignutih ruku za potiljak bez oruja. Na nau naredbu jedanaest ljudi je izilo, jedan iza
drugog, u koloni po jedan, sa podignutim rukama. Poto smo sumnjali da ih ima jo krenuli
smo u pretres umice i naili na jo pet ljudi koji su imali oruje u rukama. Nakon uvida nas
od njihove strane dolo je do obrauna, tj. pucnjave, gdje je njih svih pet poginulo, dok je
jedan na ranjen u desnu ruku.
Posle privoenja u OM u Rakovici grupa od jedanaest ljudi je prebaena na daljnja
ispitivanja, a o tome svemu je obavjeten UNPROFOR.
Ovl. sl. lice:
Blitva Slobodan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1.
58
1992., kolovoz 29.
Knin
Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu i komandama sektora
UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oruanih grupa u
Cazinsku krajinu preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSJEDNIKA VLADE
179
Odjeljenje milicije.
149
Broj 08/4-10-72/57
29. 08. 1992. godine
Informacija o delovanju
hrvatskih oruanih for-
macija, dostavlja.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
PREDSJEDNIK VLADE SRJ
Na iri prostor Korduna na pravcu Slunj Cazinska krajina sa prostora Republike Hrvatske
u poslednja tri dana ubaeno je vie diverzantsko teroristikih grupa (DTG) sa oko 600
pripadnika ZNG iz Republike Hrvatske.
Obuavanje ovih snaga izvreno je u Jastrebarskom kod Zagreba, u trajanju od mesec dana.U
sastavu ovih jedinica svrstani su svi oni koji su protiv Srba, ekstremni Hrvati, Muslimani i
iptari.
O ovim namerama vie puta smo do sada upoznali komandu sektora Sever, ali nisu
preduzimate adekvatne mere da se sprei diverzantsko teroristike aktivnosti na prostoru
Korduna i djelovima Like. U oruanoj borbi na spreavanju ove djelatnosti poginuo je
odreen broj ustaa, a manji broj je zarobljen (9 ustaa).
180
Ove DTG, izmeu ostalog, imaju zadatak da se ubace u Cazinsku krajinu, gdje su ve
ubacile odreenu koliinu naoruanja, municije, eksploziva. Nekoliko grupa je ve ubaeno
u Cazinsku krajinu, gdje vre vojno organizovanje i pripremu za ofanzivna dejstva prema
Republici Srpskoj Krajini i Srpskoj Republici na prostoru bive BiH.
Zaplenjeno naoruanje od zarobljenika i poginulih pripadnika DTG je stranog porijekla
(tursko, njemako, maarsko, austrijsko i dr.), to ukazuje da se ne potuje embargo na uvoz
oruja u Hrvatsku.
Sve nae procjene ukazuju da je vrhovnitvo Hrvatske izdalo nareenje za optu agresiju
na Republiku Srpsku Krajinu, to znai da ele produetak rata. Na to ukazuju injenice
grupisanja veih snaga prema zapadnoj Slavoniji, prema Kordunu i Baniji, kao i na iroj
operacijskoj osnovici ibenik Split, iskljuivo Drni.
Na psiholoko propagandnom planu veto se plasiraju neistine o tome da naa strana
naruava primirje, to nije tano, a to je jasno potvreno i na sastanku zajednike komisije
na Maslenici, 21. 08. 1992.g.
Ve smo vam dostavili informaciju o ubacivanju DTG od vremena donoenja Rezolucije
762 Saveta bezbednosti UN-a, a svakodnevno dostavljamo izvjetaje proteste o
naruavanju primirja.
Molimo komandu UNPROFOR-a i Vladu Savezne Republike Jugoslavije, odgovornu
za saradnju sa UNPROFOR-om, da preduzmu energine mere na obezbeenju principa
dogovorenih na londonskoj konferenciji.
PREDSJEDNIK VLADE
mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.
181

180
Rije je o jedinici Armije BiH,a ne hrvatskim snagama Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-
1995. Dokumenti, knj. 5., Zagreb, 2009., Dok. br. 150. , str. 291-293.
181
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
150
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
59
1992., kolovoz 30.
Pakrac
Izvjee Izvrnog savjeta opine Pakrac sredinjim vlastima RSK o aktualnoj
drutveno politikoj situaciji u zapadnoj Slavoniji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
IZVRNI SAVJET OPTINE PAKRAC
Broj: 01.1099/92.
U Pakracu, 30. 08. 1992.g.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Izvrni savjet optine Pakrac, u nekompletnom sastavu, na sjednici od 29. 08. 1992.
g. razmatrao je aktualno stanje na podruju optine Pakrac pod kontrolom organa vlasti
Republike Srpske Krajine.
Tom prilikom Izvrni savjet je konstatirao injenice i ocijenio slijedee stanje:
od 14.000 Srba prije rata na ovom podruju, nakon povratka dijela stanovnitva, ivi
oko 7.000 stanovnika. U ovaj broj ukljueni su povratnici sa podruja optina Daruvar,
Grubino Polje, Podravska Slatina i Slavonska Poega. Ovi stanovnici razmjeteni su po
privatnim kuama u 11 sela i jednoj petini grada Pakraca (prije rata optina Pakrac imala je
68 naseljenih mjesta i 27.300 stanovnika),
materijalno i socijalno stanje ovih ljudi je teko i sve tee (vei dio sela su unitena,
stanovnici su bez izvora prihoda, a dolazi zima),
nijedan privredni pogon na ovom podruju ne postoji, a otvaraju se jedino radnje u
privatnom vlasnitvu u oblasti trgovine i ugostiteljstva sa vrlo slabom i neadekvatnom
ponudom, a zbog pomanjkanja roba neopravdano se uveavaju prodajne cijene,
povratak stanovnika na svoja ognjita sve je neizvjesniji. Kod najveeg dijela srpskog
naroda ovog kraja postoji volja i elja za povratkom. Posebno je veliki pritisak na ulazak u
etniki ista srpska sela, koja su spaljena, a jo uvijek su pod kontrolom hrvatske vlasti,
komunikacije izmeu ovih 11 sela su vrlo loe, a dolaskom kia i snijega 3 sela e biti
praktino odsjeena,
od ranije datih obeanja predstavnika Republike i oblasti da e se plan povratka naroda
brzo realizirati i da e narodu biti bolje vrlo malo je ostvareno, a to utie na smanjivanje
povjerenja u organe vlasti i poveava neizvjesnost i nezadovoljstvo,
151
optem nezadovoljstvu u znaajnoj mjeri doprinose nedostatak pravih informacija kao
i izjave nekih najodgovornijih funkcionera Republike Srpske Krajine (izjava predsjednika
RSK Gorana Hadia objavljena u Borbi od 24. 08. 1992. g., gdje za podruje zapadne
Slavonije kae da ne vjeruje puno u uspjeh povratka ovog teritorija pod hrvatskom vlau u
sastav RSK). Osim toga pred nekoliko dana organiziran je odlazak veeg broja traktora (oko
60) iz Banja Luke u istonu Slavoniju i Srem. To namee pitanje koja je daljnja sudbina
ovog naroda i ovog teritorija, odnosno kakav je stav najviih organa vlasti RSK u tom
pogledu, odnosno postavlja se pitanje da li je Goran Hadi stvarno predsjednik RSK ili
samo predsjednik istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srema,
Izvrni savjet ocjenjuje da prevelika centralizacija pojedinih organa vlasti negativno djeluje
na ukupno stanje i ekasnost sistema na ovom podruju, omoguuje monopol pojedinaca,
a prevelika vezanost za centar stavlja organe optine u nezavidan poloaj. Meu tri vrste
milicije, teritorijalnom odbranom, narodnom odbranom, nema dovoljno koordinacije,
a graani oekuju od organa optine da im rjeava ivotne probleme, a za koje optina
nema nikakve nadlenosti. Organi optine nemaju dovoljno uticaja na rjeavanje ukupnog
politikog problema, kadrovsku politiku, budueg statusa ovog podruja, niti informacija
to se poduzima na viim nivoima, a u oima graana najodgovorniji su za buduu sudbinu
ovog naroda i ovog podruja,
zbog navedenog stanja uoavaju se pojave zamjena kua i druge imovine Srba s ovog
podruja sa Hrvatima i Muslimanima u BiH. Ova pojava jo vie uznemiruje graane i
dovodi u sumnju mogunost povratka na svoja ognjita i budui status ovog podruja,
republiki organi vrlo sporo i neekasno donose propise i ne organiziraju mogunost
ostvarivanja prava graana u oblasti socijalne politike (prava boraca iz ovog rata, prava
penzionera i graana koji su stekli uslove za penziju, naknade i ostala socijalna davanja,
zdravstvena zatita, radni odnosi, djeji doplatak, prava u sluaju smrti i roenja, imovinska
prava i dr.), kao i rjeavanje graanskih stanja (line karte, pasoi, vozake dozvole,
saobraajne dozvole), a poseban problem ini neorganiziranost PTT sistema i platnog
prometa.
Zbog svega navedenog Izvrni savjet optine Pakrac donio je slijedei zakljuak.
Pozivaju se najodgovorniji rukovodioci RSK da analiziraju navedene probleme i daju
odgovore kako ih rjeiti, te da dou u Pakrac radi neposrednog upoznavanja sa problemima
i narodu kau pravu istinu o njihovoj budunosti i perspektivi. Posebno da se daju odgovori
na razne pekulacije o zamjenama ovog podruja za neka druga.
Oekujemo da ete pravilno shvatiti nae traenje i uiniti sve da se ono to prije realizira.
Ukoliko se to ne uini narod e izgubiti potpuno povjerenje u organe vlasti od optine do
Republike, a za oekivati je tada kretanje naroda u dva pravca: s ovog podruja, a jedan dio
i na podruje pod hrvatskom vlau.
Predsjednik:
Radakovi Milan, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Oblasno vijee SOZS, M.P.
182
Okuani.
182
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast ZS, Izvrni savjet optine Pakrac.
152
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 15., kut. 3.
60
1992., kolovoz 31.
Erdut
Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SKRAENI ZAPISNIK
sa sjednice Oblasnog vea
odrane 31. 08. 1992. godine
u Erdutu
PRISTUNI: Ili M.,
183
Jovi N.,
184
Papi T.,
185
Nei .,
186
Grahovac N.,
187
evi,
188

Momilovi D.,
189
ivanovi B.,
190
Beki,
191
ugalj,
192
Nedi
193
i Dai D.
194
ODSTUNI: Dvorni Radenko i Mati Pero
Na sjednici je usvojen i razmatran sledei
DNEVNI RED:
1. usvajanje teksta skraenog zapisnika sa sjednice odrane 24. 08. 1992. godine,
2. izvjeaj o radu Izvrnog saveta optine Beli Manastir za period od 06. 02. 1992. g. do
15. 08. 1992. g,
3. informacija o radovima na elektrikaciji 19 sela SO SBZS,
4. informacija o stanju i problemima u osnovnom i srednjem obrazovanju u SO SBZS
prije poetka kolske godine 1992./93.,
5. razmatranje predloga o izboru direktora PTT u SO,
6. Razno:
183
Milan.
184
Nemanja.
185
Tomislav.
186
ore.
187
Neboja.
188
ore.
189
Duanka.
190
Boro.
191
Slobodan.
192
Vlado.
193
Pajo.
194
Dragia.
153
a) informacija o razgovorima sa gosp. Mazovjetskim,
195
b) formiranje Komiteta za zatitu ljudskih prava pri Oblasnom veu,
v) informacija o upuivanju pisama gospodi akademiku Dobrici osiu, Milanu
Paniu i Slobodanu Miloeviu,
g) odravanje PRESS konferencija u Vukovaru dva puta mjeseno,
d) davanje prioriteta razvojnim programima selima graninog podruja,
e) zauzimanje stavova prilikom voenja razgovora sa gospodinom Veljom
Brankoviem i Zelenoviem,
196
f ) donoenje odluke o isplati trokova okruglog stola TV Novi Sad,
h) razmatranje predloga o formiranju Uprave prihoda u Vukovaru za vie
optina,
i) analiza prisustvovanja sjednicama lanova Oblasnog vea,
j) poziv Oblasnom veu da prisustvuje godinjici osloboenja Baranje.
Nakon rasprave Vee je donelo sledee
z a k lj u k e:
Ad. 1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sjednice odrane 24. 08. 1992. godine bez
primjedbi.
Ad. 2. Izvjetaj o radu Izvrnog saveta optine Beli Manastir podnio je predsednik Boro
ivanovi. Izvjetaj je prihvaen sa zakljukom da izvrna vea optina Vukovar, Dalj, Tenja
i Mirkovci podnesu pismene izvjetaje o radu u toku IX. mjeseca o.g.
Iz izvjetaja izdvajamo:
odranih 16 sjednica sa 378 taaka dnevnog reda,
na Izvrnom savetu je doneto odluka (127), reenja (127), zakljuaka (41), naredbi (7) i
ostalih akata (5),
odgovornost Izvrnog saveta je evidentna prema zakonu utvrenim subjektima,
sve zacrtane zadatke Savet je obavio u oteanim ratnim uslovima,
nije evidentno jae uplitanje IS u rad privrednih subjekata,
najvei broj razmatranja na sjednicama IS imala je privreda, nancije i budet mesne
zajednice, socijalna zatita, nadzor, oblast cena, unutranji poslovi i bezbednost i drugo,
odluke, zakljuci, reenja i naredbe oglaavaju se u Slubenom glasniku optine Beli
Manastir,
Izvrni savet ima 13 komisija i radnih grupa.
Ustanovljen je dan (praznik) optine Beli Manastir, 3. septembar. Na prigodne sveanosti
pozivaju se lanovi Oblasnog vea na sveanu sednicu u sredu 02. 09 u 10.00 asova u
Jagodnjaku. Pozvani su poslanici Brankovi,
197
Petrovi,
198
Paroki
199
i dr. eelj,
200

mitropoliti Jovan i Lukijan, te javni radnici i gosti fudbalski tim Partizan iz Beograda i sl.
195
Tadeusz Mazowietzky, poljski diplomat, specijalni izvjestitelj UN-a.
196
Dragutin.
197
Veljo.
198
Branko.
199
Milan.
200
Vojislav.
154
Ad. 3. Radovi na elektrikaciji 19 sela su u toku, a radovi slede na:
1. izrada 15 k dalekovoda,
2. trafostanice Laslovo 10 k,
3. saniraju se oteenja na vodu Ada Laslovo,
4. ininjerijska jedinica JA razminira 30 km trase irine 6 metara.
Vee zakljuuje da se informira ako doe do bilo kakvog zastoja u realizaciji stavki iz Ugovora
o elektrikaciji.
Vee zakljuuje da se povede akcija u preduzeima o nansijskoj pomoi elektrikacije.
Predsjednici Izvrnih saveta moraju osigurati posjete i razgovor na svom podruju komisiji
Ili
201
Nedi
202
ugalj
203
Brnovi
204
Dvorni
205
Golubovi.
206
Rok za posete
komisije dogovoriti naknadno.
Izradu puta KARADIEVO GABO pomoi uplatom sredstava na iro raun
72500-601-2596 za izgradnju puta Karadievo Gabo.
Vee zakljuuje da se funkcioneri angairaju za ISHOENJE odobrenja za izgradnju
dalekovoda APATIN BELI MANASTIR i rjeenje problema naplate tete u sumama u
iznosu 16.000.000 po faktoru 5 (vidi arhivu 298/92). Razgovor sa ministrom KISRECIJEM
obaviti u funkciji davanja pismene garancije da radovi kreu to prije (isti dan).
Ad. 4. Informaciju podnio Nei ore.
Vee zakljuuje obavezu konsultiranja u voenju kadrovske politike na izborima i imenovanje
funkcije u obrazovanju.
Vee evidentira odreenu neusaglaenost u odnosima Ministarstva prosvete i IS optine Beli
Manastir (na primjeru suspenzije v.d. direktora srednjokolskog centra Dositej Obradovi
Stanoje Vujia).
Vee obavezuje izvrne savete optina na suradnju i usaglaavanje miljenja na slinim
pitanjima (ukidanje podrunih kola i sl.).
Vee evidentira pojavu kompletne nepraktinosti potreba opte saradnje, te poziva na
uvaavanje argumentiranih primjedbi na svim relacijama.
Problem smjetaja milicije u koli u selu Ernestinovo treba da rjei Ili
207
Koji
208

Mati,
209
te izvestiti Oblasno vee o uinjenom.
Nareuje se optini Mirkovci da dostavi IZVJETAJE.
Ad. 5. Javno preduzee PTT saobraaja SO SBZS donelo je 26. 08. 1992. godine izvjetaj
o radu za period od 01. 01. 1992. g. do 20. 08. 1992. g.
Za sledeu sednicu pripremiti krau informaciju o radu upravnog odbora.
201
Milan.
202
Pajo.
203
Vlado.
204
Mitar.
205
Radenko.
206
Pero.
207
Milan.
208
Ilija.
209
Pero.
155
Zakljukom Upravnog odbora Javnog PTT preduzea Oblasno vee se upuuje na
imenovanje jednog od dva kandidata za v.d. direktora i to: upi Milan, dipl.ing. i Vasi
Nikola, dipl. pravnik.
Odgaa se donoenje odluke o imenovanju generalnog direktora zbog nedostatka uvida u
rad kandidata.
Vee zahtjeva od pomonika ministra Crnogorca
210
da raspie javni konkurs za izbor
generalnog direktora JP PTT SO Slavonija.
Zauzima se generalni stav da se svugdje gdje je to mogue potuje institucija javnog konkursa
za radna mjesta (rukovodioci direktori inspektori, imenovanja i izborna lica i sl.).
Ad. 6. a) Usvaja se informacija koju je podnio predsjednik Oblasnog vea Ili Milan u
u razgovoru sa gosp. Vjeeslovom Mazovjetskim.
211
b) Vee imenuje u Komitet za zatitu ljudskih prava sledea lica: Ili Milana, Dai
Dragiu, Filipovi Spasoju i Polimac Jelicu.
Zaduuju se za kontakt sa komisijama iste nadlenosti OUN-a Dai Dragia i Nedeljkovi
Mio iz Bobote (profesionalac).
Poslove prevoenja u komisiji voditi e Kolundi Mirko (za njemaki i engleski). Sjedite
komisije je u Radnikom domu u Borovu Naselju, telefon 0210-736-768, Oblasno vee
SO SBZS.
v) Ovlauje se Ili Milan da uputi javno pismo gospodi Dobrici osiu predsjedniku
SRJ, Milanu Paniu predsjedniku Vlade SRJ i Slobodanu Miloeviu predsjedniku
Republike Srbije. Pisma uputiti D. osiu na znanje i uvaavanje za voenje principjelne
politike, M. Paniu u znak protesta za davanje olakih izjava i S. Miloeviu u znak
priznanja za poten pristup srpskom pitanju i Srbima van Srbije.
g) Dva puta mjeseno odrati PRESS konferencije u Vukovaru. Prva konferencija za
tampu ima se odrati u petak 04. 09. 1992. g. u 10.00 asova. Zaduuje se N.
212
Grahovac
da pripremi i nazove potrebne saradnike za konferenciju za tampu. Konferencije se mogu
odravati i u drugim mestima SO SBZS.
d) Oblasno vee zakljuuje da se daju PRIORITETI razvojnim programima u rubnim
selima SO SBZS. Brigu o ovoj razvojnoj strategiji mora voditi Sekretarijat za privredu i
nansije OV i izvrni saveti u optinama. U ove programe obavezno angairati naftnu
privredu, kredite poslov. banaka, ogrev, mala privreda i sl. Na sednicama Vea izvetavati o
angaovanjima u ovom pravcu.
e) Oblasno vee obavezuje grupu Ili
213
Nedi
214
Brnovi
215
Dvorni
216
da obave
razgovore sa Veljom Brankoviem (Galenika) i Dragutinom Zelenoviem u pravcu
angairanja rmi koje zastupaju navedeni direktori, te o ovom angairanju na podruju
SO SBZS. Rezultate o obavljenim razgovorima obavezni su saoptiti na jednoj od narednih
sednica Vea.
210
Miomir.
211
Vjerojatno je rije o specijalnom izvjestitelju glavnog tajnika UN-a Tadeuszu Mazowietzkom.
212
Neboja.
213
Milan.
214
Pajo.
215
Mitar.
216
Radenko.
156
f ) Odobrava se isplata dela trokova boravka TV Novi Sad i gostiju u emisiji Vukovar
ta i kako dalje u iznosu od
217
h) Preporua se optinama Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja da hitno zajedno razree
pitanje formiranja Uprave prihoda u Vukovaru. Prilikom razmatranja ovog znaajnog
pitanja razmotriti i ponudu Birostroja iz Novog Sada. Shodno ovom pitanju mora se
hitno zavriti potrebne predradnje i osposobljavanje geodetske slube. Zaduuje se Boro
Maleti da pomogne iznalaenju najoptimalnijih rjeenja.
Obavezuju se predsjednici izvrnih saveta i organa optina Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci
da ODMAH krenu u operacionalizaciju ovog zakljuka. Za sjednicu 07. 09., pozvati Boru
Maletia na konsultaciju u Oblasno vee i imenovanje za funkciju u navedenoj slubi.
i) Dvorni Radenko nije prisustvovao sednicama Oblasnog vea (6 sjednica), nije
osigurao rad Sekretarijata za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu. Vee imenuje dipl.
ing. EVI ORA za v.d. zamjenika sekretara sa obavezom da hitno saini program
rada i povee se sa Ministarstvom poljoprivrede u pravcu veeg angairanja Vea u ovoj
privrednoj grani. Na sledeu sednicu uputiti poziv Dvorni R.
218
sa zahtjevom da donese
izvjetaj o radu i da se izjasni.
k) Oblasno vee prihvata poziv optine Beli Manastir za ukljuivanje u proslavu 03. 09.
1992.g. u Jagodnjaku i Belom Manastiru prema programu domaina.
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 011-101.
61
1992., kolovoz 31.
Slunj
Dopis Opinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama njihovim djelatnicima od
strane graana i policajaca
SKUPTINA OPTINE SLUNJ
OPTINSKA UPRAVA SLUNJ
Broj: 01-1472/1-92
Slunj, 31. 08. 1992.
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
S LUNJ
Radnici Optinske uprave Slunj izloeni su posljednjih mjeseci prijetnjama graana
i pripadnika nae milicije, a u veini sluajeva prijeti se ili ruenjem optinske zgrade ili
ubistvom.
217
U izvorniku reenica nedovrena.
218
Radenko.
157
Do sada smo to stoiki trpjeli ne elei podnaati nikakve prijave jer ipak nije bilo
sluajeva stvarnog zikog maltretiranja do 27. 08. 1992. godine kada su prijetnje postale
stvarnost.
Naime, navedenog dana u veernjim satima brutalno je bez ikakvog povoda napadnut
i izudaran na cijenjeni kolega Polovina Mile, radnik ove uprave ve 37 godina i to to
je najtraginije u svemu tome od strane Cimea ure milicionera nae stanice javne
bezbjednosti, dakle pripadnika slube koja treba da titi sve graane od bezakonja svih
vrsta.
Iako je kolega Polovina prijavio ovaj sluaj vaim nadlenim organima, mi radnici
Optinske uprave Slunj elimo i ovim putem izraziti svoj revolt i gnuanje na ovakav
postupak milicionara Cimea pa zahtjevamo poduzimanje svih raspoloivih zakonskih
mjera.
Sigurni smo da bi toleriranje ovog neljudskog ina imalo dalekosene i ire negativne
posljedice jer bi to bilo zeleno svjetlo za daljnje bezakonje svih vrsta.
Uvjereni smo da e te principijelno i u skladu s Vaim propisima odmah provesti postupak
protiv Cimea ure te nas obavijestiti o svemu poduzetom u vezi toga sluaja.
U prilogu Vam dostavljamo i peticiju radnika Optinske uprave Slunj kojom izraavamo
svoj revolt i zahtjevamo energian postupak.
M.P.
219

Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 2., kut. 1072/3.
62
1992., kolovoz 31.
Glina
Dopis Okrunog zatvora u Glini Ministarstvu pravosua i uprave RSK u kojemu se
trai rjeenje problema smjetaja pristiglih ratnih zarobljenika
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
OKRUNI ZATVOR
G L I N A
MINISTARSTVO ZA PRAVOSUE I UPRAVU
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: smetaj ratnih zarobljenika
rjeenje problema trai se.
219
U izvorniku slijedi 19 vlastorunih potpisa koje su prireivai izostavili zbog neitkosti.
158
Odlukom Vlade SRK formiran je u Glini Okruni zatvor u ijem sastavu djeluje i pritvor
Okrunog suda u Glini. Time je dat obim i sadraj ove ustanove.
Dana 30. 08. 1992. godine u prostorije zatvora je dovedeno 26 ljudi, bez krivinih prijava
i prateih podataka iz predkrivinog neformalnog postupka. Radi se o ljudima koji imaju
status vojnih ratnih zarobljenika, jer su uhvaeni u ratnim dejstvima na produju Slunja kao
pripadnici neprijateljskih formacija.
Obzirom na navedeno smatramo da se za iste mora pronai drugi, odgovarajui smjetaj
do rjeenja njihovog statusa putem razmjene zarobljenika ili na drugi nain.
Osim toga ovi zarobljenici u znatnoj mjeri optereuju materijalne trokove zatvora, koje
za sad dobivamo od Ministarstva pravosua i uprave RSK.
Molimo za hitnost rjeavanja.
U Glini, 31. 08. 1992. g. UPRAVNIK ZATVORA:
M.P.
220
v.d. Martinovi eljko, [v.r.]
O tom obavijest:
1. Vlada Srpske Republike Krajine,
2. Ministarstvo obrane SRK,
3. Ministarstvo unutranjih poslova SRK.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.
63
1992., kolovoz 31.
Mlaka
Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u, za hitno rjeavanje problema
organizacije granine policije na podruju spomenute MZ
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA OKUANI M.P.
221
MJESNA ZAJEDNICA MLAKA
Broj: 11-08/92
Mlaka, 31. 08. 1992. godine
OBLASNI SUP
ZONSKI TAB TO
OBLASNO VIJEE
OPTINA OKUANI IZVRNI
SAVJET
220
Okrugli peat: RSK, Okruni sud Glina.
221
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08-05/1-2-93/1-92, primljeno 25. 9. 1992.
159
PREDMET: Zahtjev za hitno rjeavanje
problema organizacije granine
milicije na podruju Mlake
Na sastanku Izvrnog savjeta mjesne zajednice Mlaka odranom dana 24. 08. 1992.
godine, raspravljena je problematika organizacije funkcionisanja civilne vlasti na podruju
sela Mlaka. Tom prilikom su uoene brojne tekoe sa kojima se suoava ova mjesna zajednica.
Izmeu ostaloga, ova mjesna zajednica nalazi se u veoma tekoj poziciji zbog udaljenosti
od optinskog centra Okuani. Veina mjetana na granici je socijalne egzistencije, budui
da zbog udaljenosti od Okuana veina mjetana ne moe se zaposliti. Za sada ne radi ni
zaposleni u PIK-u Okuani, i umariji Okuani, budui da nema pogonskog goriva, a
niti drugih uslova za rad radnih jedinica u Mlaci.
Napominjemo da nema u selu otvorene trgovine, pa je zbog toga snabdjevanje
stanovnitva oteano.
Jedina mogunost stanovnitvu sela Mlaka da se zaposli bila je i sada je zapoljavanje u
graninoj miliciji. Meutim, naglaavamo da su mjetani sela Mlaka neopravdano izigrani
te im nije pruena mogunost da se zaposle u ovoj formaciji.
Naglaavamo da su svi sposobni mjetani sela Mlake od prvog dana rata bili pripadnici TO
Okuani eta u Mlaci, a nakon dolaska jedinica JNA ukomponirani su u II. partizansku
brigadu, u kojoj su ostali do 30. 06. 1992., odnosno do demobilizacije.
U toku prestrojavanja vojnih obveznika u pripadnike granine milicije, odreeno je
da dva voda (biva TO) prerastu u formaciju granine milicije. Poznato nam je da o ovoj
tvrdnji postoji uredna dokumentacija. Ovakvu organizaciju granine milicije po nareenju
pukovnika Jovana ubria na terenu Mlake i Jasenovca radili su Baji Mio i porunik Vuji
Marko. Nakon usaglaavanja sa komandom tadanjih jedinica u graninu miliciju trebalo
je prei oko 44 mjetana sela Mlake. Od svega toga nije ostalo nita, budui da niko nije
obavjestio ove ljude da je potrebno pisati posebne molbe za prijem u graninu miliciju.
Naknadno je u graninu miliciju u Mlaci i Jasenovcu primljen vei broj ljudi iz Srpske
Republike Bosne i Hercegovine.
Mjesna zajednica Mlaka i formacija TO u Mlaci ocjenjuje da je bezbedonosna situacija
zbog iznesenih razloga veoma kritina. U sluaju veih sukoba na podruju Mlake i
Jasenovca opet e oslonac odbrane biti mjetani, a ne pridoli sa strane koji e se orjentisati
prema svom podruju u Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini. Ovakvo ponaanje tih ljudi
uslovljeno je time to niko od njih nema na naem teritoriju svoje porodice. Ovo se moe
dokumentovati time to je u nedavnim sukobima na podruju Bosanske Gradike jedan dio
granine milicije porijeklom iz SR BIH napustio svoje poloaje i otiao u Bosnu.
Zahtjevamo od oblasnog SUP-a komande brigadne jedinice da postupi na slijedei
nain:
hitno prebaciti brigadnu graninu miliciju u selo Koutarica kako bi ekasno obavljali
svoju funkciju,
da se granina milicija u selu Mlaka popuni pripadnicima iz samog sela, budui da je
na taj nain bezbedonosna pozicija ovog kraja znatno ojaana,
ukoliko se postupi na ovaj nain, vjerujemo da e se umiriti stanovnitvo sela Mlaka i
izbjei otvoreni sukob sa pripadnicima granine milicije koji je na pomolu.
Upozoravamo sve adresate da je situacija veoma kritina i ozbiljna, a naroito radi
komandira granine milicije Cviji Milana, koji se postavlja autokratski, neodgovorno i
160
potie na sukobe sa civilnom vlasti, komandom TO, pa i sa pripadnicima UNPROFOR-a
u Mlaci.
Zbog hitnosti rjeavanja ovih problema molimo Vas da odmah postupite po ovom
zahtjevu.
Dosadanja obraanja optini Okuani i SUP-u nisu dala rezultata.
PREDSJEDNIK MZ MLAKA
JEVENI ANELKO, [v.r.]
M.P.
222

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
64
1992., rujan 1.
Knin
Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
28. sjednice Vlade RSK odrane 01.09.1992. godine u
Erdutu, s poetkom u 10.00 asova.
ODSUTNI LANOVI: Bjegovi ore i Kablar Jovo.
POZVANI: Predsjednik RSK gosp. Goran Hadi i predsjednik Skuptine RSK gosp. Mile
Paspalj.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade RSK Mr Zdravko Zeevi, konstatuje da postoji
kvorum za punovano odluivanje.
Za sjednicu je predloen slijedei
D N E V N I R E D:
Politiko-bezbedonosna situacija u RSK, te izvjetaj sa Konferencije o Jugoslaviji 1.
u Londonu.
Informacija o privremenoj suspenziji dravne bezbednosti RSK. 2.
Izvjetaj o radu i djelovanju Vlade RSK, te kadrovska rekonstrukcija Vlade. 3.
Imenovanje v.d. direktora Upravnog i nadzornog odbora Javnog preduzea 4.
Krajinaume.
Informacija o privredno-politikoj situaciji u Vukovaru. 5.
222
Okrugli peat: RSK, Optina Okuani, Mjesna zajednica Mlaka.
161
Predloen dnevni rad jednoglasno je prihvaen.
Ad. 1.
Goran Hadi, na samom poetku svog izlaganja, a s obzirom na glasine da izvjesni
lanovi Vlade razmiljaju o nekakvom tzv. specijalnom statusu RSK u Hrvatskoj, pred
223

RSK, gosp. Goran Hadi postavio je pitanje i zatraio na isti odgovor da li je netko od
prisutnih lanova Vlade za tzv. specijalni status RSK u Hrvatskoj te ukoliko ima takvih da
isti odmah napuste sjednicu. Na takvo pitanje svi prisutni su dali odgovor da su protiv bilo
kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakvi razgovor o
takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suivotu sa Hrvatskom.
Nakon uvodno postavljenog pitanja, predsjednik gosp. Goran Hadi detaljno je upoznao
o svim aspektima prisutnosti delegacije RSK na Konferenciji o Jugoslaviji odranoj u
Londonu.
Tom prilikom istaknuto je da je prisustvo nae delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u
Londonu bilo u cjelini nuno i opravdano, tim vie to za vrijeme i poslije konferencije svijet
sve vie daje znaaj postojanju nae Republike kao subjekta u spornom pitanju Jugoslavenske
krize bez obzira na otvoreno izraeno neprijateljstvo od strane pojedinih drava. Mi takvim
neprijateljstvima ne trebamo davati previe znaaja i trebamo se okrenuti sopstvenom cilju
a to je uvrivanje svih elemenata dravno-pravnog subjektiviteta koji nau Republiku ine
dravu meunarodno-pravnog znaaja.
to se tie politiko-bezbedonosne situacije u RSK, gosp. Goran Hadi konstatuje da je
politiko, a samim tim i bezbedonosno situacija u naoj krajini je dosta sloena imajui pri
tom u vidu da su u posljednje vrijeme oruane snage Hrvatske na razliitim mjestima irom
nae drave izvrile razne provokacije upotrebljavajui oruje prema naim odbrambenim
snagama, te po civilnim objektima gdje je bilo i ljudskih rtava. Na takve i sline provokacije
od strane ustakih formacija mi moramo u budue biti spremni da u daljem momentu
na adekvatan nain odgovorimo svim sredstvima kako bi naim graanima osigurali
maksimalnu sigurnost. U diskusiji pored predsjednika uestvovali su predsjednik Vlade
gospodin Mr Zdravko Zeevi, predsjednik Skuptine Paspalj Mile, Ministri Mile Marti,
Stojan panovi, Mr ua Vojin, Peuraa Vojin, Mr Eimovi Duan, Dr Boani Boko,
Mr Svetozar Vini, Sergej Veselinovi i David Rastovi.
Nakon iscrpne diskusije, sugestija, miljenja i konstatacija Vlade RSK jednoglasno usvojila
slijedee
Z A K L J U K E
1. Prihvaa se u cjelosti Izvjetaj predsjednika Republike Srpske Krajine gospodin Goran
Hadi o ueu delegacije RSK na konferenciji o Jugoslaviji odranoj u Londonu.
2. Prihvaa se informacija o politiko-bezbedonosnoj situaciji u RSK te se zaduuju sva
ministarstva da u okviru svojih nadlenosti poduzmu odgovarajue mjere, na saniranju
negativnih trendova politiko-bezbedonosnog stanja.
Ad. 2.
Ministar Milan Marti,
223
Predsjednik.
162
Gospodin Milan Marti ministar MUP-a iscrpno je upoznao prisutne o cjelokupnom radu
i djelovanju ministarstva kojim rukovodi uz posebni osvrt na rad i djelovanje slube dravne
bezbednosti.
U svojoj diskusiji izmeu ostalog ministar istie da je privremeno suspendovao rad SDB iz
razloga to pojedini radnici SDB, a posebno njen rukovodilac, ne izvravajui postavljene mu
zadatke pa i zadatke dobijene i od samog ministra. Osim toga konstatuje se da su pojedini
radnici SDB izvrili razne zloupotrebe pri obavljanju zadobijenih zadataka, te da je kod
pojedinih radnika SDB prisutan kriminal, da se ne potuju elementarne norme pravila ove
specine slube i drugo. Upravo zbog napred iznesenih negativnosti o radu SDB, ministar
je predloio a Vlada prihvatila (1 protiv, 2 suzdrana lana Vlade) kadrovske promjene u
rukovoenju ovu slube te donijela sljedee
RJEENJE
1. Gospodin Orlovi Duan razrjeava se dunosti pomonika ministra u Ministarstvu
unutranjih poslova RSK.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja.
2. Gospodin Pecikovi Slobodan postavlja se na dunost pomonika ministra za Ministarstvo
unutranjih poslova RSK.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja.
Ad.3.
Mr Zdravko Zeevi,
Gospodin Mr. Zdravko Zeevi predsjednik Vlade detaljno je informirao lanove Vlade o
radu i djelovanju svih ministarstava, njihovoj meusobnoj kordinaciji, te o funkcionisanju
Vlade u cjelini. U svom izlaganju predsjednik Vlade je istakao da pojedini ministri ne
izvravaju postavljene im zadatke da se ne pridravaju dogovora koji se postignu na
sjednicama Vlade, da se rukovodioci pojedinih ministarstava bave privatnim biznisom
neprimjerenim i inkopatibilnim u odnosu na funkciju koju obavljaju, da nisu prisutni
na svojim radnim mjestima, da su neopravdano odsutni vie vremena izvan sjedita
svog ministarstva, da se pojedini nisu oslobodili svojih zastarjelih komunistikih ideja
i ponaanja suprotnih interesima nae drave i druge negativnosti neprimjerene funkciji
koju obavljaju te trenutku vremena u kojem se nalazi naa drava. Kao i prethodni tako i
pojedini pomonici ministara i podpredsjednici Vlade ine i rade iste greke i na isti i slian
nain se ponaaju, a to je nespojivo sa funkcijama koje im je ovaj narod povjerio. Bez
obzira da li se radi o neznanju ili namjeri, injenica je da pojedini funkcioneri bilo da se o
radi ministrima, podpredsjednicima Vlada ili pak pomonicima ministara isti ne obavljaju
funkciju na koju su izabrani ili postavljeni, to u vezi istim potrebno je izvriti cjelokupnu
kadrovsku rekonstrukciju ne samo Vlade ve i drugih rukovodnih struktura u pojedinim
ministarstvima.
U diskusiji pored predsjednika Vlade uestvovali su i ostali lanovi Vlade koji su u potpunosti
prihvatili informaciju o radu i djelovanju Vlade, kao i predlog kadrovskih promjena kod
pojedinih ministarstava. Imajui u vidu sve napred navedeno Vlada RSK jednoglasno je
usvojila slijedee,
Z A K L J U K E
1. Zaduuje se MUP i MO da u roku od 30 dana zajedniki pripreme prijedlog transformacije
cjelokupnog sistema odbrane TO i to na nain da TO i ministarstvo unutranjih poslova
egzistiraju kao jedinstven sistem odbrane sa jedinstvenom komandom.
163
Sve poslove, materijalna dobra, lica zaposlena u TO u cjelosti preuzee novoformirano
nadleno ministarstvo.
Nakon transformacije cjelokupnog sistema odbrane, dosadanja TO sa svojim formacijskim
cjelinama prestaje sa radom.
2. Prihvaa se u cjelosti informacija o radu i djelovanju Vlade podnesene od strane
predsjednika Vlade, te se pozitivno ocjenjuju predloene kadrovske promjene u vezi
rekonstrukcije Vlade.
3. Prihvaa se p r i j e d l o g da se gospodin Kablar Jovo razrijei dunosti dosadanjeg
podpredsjednika Vlade RSK.
4. Zaduuje se MUP da u roku od 7 dana pone sa izdavanjem svih linih dokumenata
graana (lina karta, saobraajna i vozaka dozvola, paso i drugi dokumenti koji su
posebnim propisima predvieni).
5. Prihvaa se poveanje linih dohodaka za sve zaposlene u Ministarstvu unutranjih
poslova u iznosu od 60%.
Nakon provedene rasprave o kadrovskim promjenama u pojedinim Ministarstvima, Vlada
RSK je donijela slijedea
R J E E N J A
1. Gospodin ijan Simo dipl.ing. iz Graaca postavlja se za pomonika ministarstva
poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RSK.
2. Gosp. Dragojevi Milivoj dipl. pravnik postavlja se za pomonika ministra pravosua i
uprave u resoru za pravosue ministarstva pravosua i uprave RSK.
3. Gosp. Priji Slavko, politolog iz Beograda razrjeava se dunosti efa predstavnitva u
Beogradu.
4. Gosp. Bukarica Petar dipl. ecc. iz Knina razrjeava se dunosti pomonika ministra
Ministarstva za trgovinu i turizam RSK,
5. Gosp. avi Lazar iz Vukovara postavlja se za pomonika Ministra za ziku kulturu i
sport RSK.
Ad 4.
Predsjednik Izvrnog saveta Vukovar Gosp. Vii dr Milorad u svom iscrpnom izlaganju
upoznao je lanove Vlade o sloenosti politiko-bezbednosne i privredno-drutvene situacije
Vukovara i njegovih okolnih mjesta. U svom izlaganju istie da pored objektivnih okolnosti
ovaj region susree se sa nizom subjektivnih slabosti koje su pojedinim segmentima
privredno-politikog ivota u potpunosti blokiraju rad i djelovanje odreenih subjekata.
Politiko-bezbedonosna situacija je dosta sloena, obzirom da na ovom podruju egzistiraju
razne paravojne i paramilicijske formacije koje su svojstvene same sebi i koje vre opstrukciju
rada legalnih institucija. Nadalje se istie da ne funkcioniu organi unutranjih poslova,
pravosudni organi nerade, inspekcijske slube ne funkcioniu i dr. negativnosti. Privredni
ivot pojedinih rmi je u rukama raznih pojedinaca i grupa koji sa raznim malverzacijama
pljakaju i unitavaju materijalna sredstva tih rmi, a kao najeklatantniji primjer takvih
pljaki ogleda se kod pljake naftnih derivata u Negoslavcima i drugim mjestima te kod
raspolaganja penice Bradin i Slavonija kao i razne druge zloupotrebe i nezakonite
164
radnje u raznim rmama nae Krajine. Nakon iscrpne prezentirane informacije o politiko-
bezbedonosnoj i privredno-drutvenoj situaciji u Vukovaru i okolnim mjestima Vlada je
donijela slijedee
Z A K L J U K E
1. Prihvaa se u cijelosti informacija o politiko-bezbedonosnoj i privredno-drutvenoj
situaciji Vukovara i ostalih naselja.
2. Zaduuju se sva ministarstva da u okviru svojih nadlenosti odmah poduzmu odgovarajue
mjere i radnje na otklanjanju negativnosti koje su prisutne na podruju cjele srpske oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.
Ad 5.
Podpredsjednik Vlade Dakula Veljko obrazloio je prijedlog imenovanja organa javnog
preduzea Krajinaume. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Mr Rodi Petar dipl.ing. iz Vrginmosta postavlja se za vrioca dunosti direktora JP
Krajinaume.
O D L U K A
Osniva se Upravni odbor Krajinauma
U Upravni odbor imenuje se:
1. Dakula Veljko iz Pakraca, lan
2. Bjegovi ore, iz Knina, lan
3. Vini Svetozar, iz Dvor na Uni, lan
4. Pukar Sinia iz Iloka, lan
5. Peut Mile iz Plakog, lan
6. Lonar Nikola iz Petrinje, lan
7. Vueni Jandre iz Knina, lan
O D L U K A
Osniva se Nadzorni odbor Krajinaume
U Nadzorni odbor imenuju se:
1. Veselinovi Sergej iz Obrovca, lan
2. Grabundija Savan, iz Dvora na Uni, lan
3. Bogi Stevo, iz Borova sela, lan
4. Lali uro, iz Korenice, lan
5. Lonar uro iz Slunja, lan
Sjednica je zavrila sa radom u 22.35 asova.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi

Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
165
65
1992., rujan 1.
Knin
Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rjeavanju problema ulaska, izlaska,
odnosno prijelaza graana preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Broj: 08/4-10-72/60
Knin, 01. 09. 1992. godine
Rjeavanje zahtjeva,
stav i miljenje,
t r a i . Vladi Republike Srpske Krajine
Glavni tab TO RSK na znanje
SUP Knin na znanje
Crveni krst na znanje
U poslednje vreme uestali su zahtjevi pojedinaca i grupa za ulazak, izlazak odnosno prolaz
preko teritorije RSK.
Radi se preteno o ljudima koji su vrili zamjenu stanova, kua i druge nepokretne imovine,
odnosno o ljudima iji pojedini lanovi porodice ve ive na jednu ili drugu stranu.
1) Ulasci dolasci na teritorij RSK
imamo vie zahtjeva pojedinaca iji lanovi porodice (uglavnom ene i djeca) ive u Zadru,
ibeniku, Splitu i drugim gradovima na teritoriji RSK, mi smo prihvatili njihov dolazak, ali
hrvatske vlasti odugovlae sa izdavanjem dozvola za dolazak na nau stranu.
U svemu posreduje civilni sektor UNPROFOR-a, PMEZ i Visoki komesarijat UN za
izbjeglice.
Po ovom pitanju potreban je stav Vlade kako rjeavati zahtjeve vee grupe, a posebno
hrvatske nacionalnosti.
2) Izlazak odlazak sa teritorije RSK
ima vie zahtjeva za odlazak iz RSK po osnovu zamjena kua, stanova i dr. za jednostavnije
sluajeve ovo je rjeavala Komisija za saradnju sa UNPROFOR-om u saradnji sa
organizacijama Crvenog krsta preko koga su i podnoeni zahtjevi.
Po ovom pitanju potreban je stav Vlade
ko treba da izdaje dozvole za izlazak iz RSK,
koju i koliko imovine lica mogu iznositi iz RSK,
pitanje odlaska sa motornim vozilom u linom vlasnitvu,
zamjena stanova i dr.
kako rjeiti zahtjev nekoliko bivih ocira i podocira Hrvata i Muslimana, koji su do
kraja ostali u Kninu, a sada ele otii na teritorij BiH i RH.
3) Prelasci preko teritorije RSK
Jedan broj graana Knina i RSK koji su imali vikendice ili kue na primorskom podruju,
izvrili zamjenu istih sa graanima Hrvatske i Muslimanske nacionalnosti u Banja Luci,
166
Petrovcu i nekim drugim mjestima u Bosni te sada samoinicijativno dovode te ljude u Knin
radi prelaska na teritorij RH.
Potreban je stav Vlade RSK kako rjeavati ove sluajeve.
4) Ve nekoliko puta intervenie Meunarodni crveni krst za vraanje 2 sanitetska m/v
bolnici u Biha. Radi se o 2 vozila koja su zaplenjena u Lici poto se lijenik i vozai
nisu pridravali odobrenja za prelaz preko teritorije RSK naime imali su odobrenje za
prelaz petkom ujutro iz Bihaa, a popodne iz Zagreba. Meutim, vozai i lijenik ostaju
u Zagrebu i vraaju se u subotu ujedno mijenjajui mjesto prelaza. Lijenik i vozai se
nalaze u Okrunom zatvoru u Kninu. MKCK intervenie iskljuivo za 2 sanitetska vozila iz
humanitarnih razloga, navodno su vrlo potrebna.
5) Jedan od esto isticanih problema je i povratak pet lica hrvatske nacionalnosti iz Slunja
(sada se nalaze u hotelu) u Liko Petrovo Selo gdje su prije ivjeli. Vlasti iz Slunja ne ele
vie da ih prihvataju, a vlasti iz Korenice i selo (Liko Petrovo Selo) ne ele da ih prihvate.
Ovaj problem se istie na svakom sastanku sa predstavnicima UNPROFOR-a, PMEZ ili
Visokog komesarijata.
Uopte, molimo stav po ovakvim i slinim pitanjima prije svega potrebno je odrediti
nadlenosti da bi smo mogli upuivati ljude na rjeenje njihovih zahtjeva i problema,
odnosno da ne doe do propusta u radu.
PREDSJEDNIK KOMISIJE
Glavni inspektor
M.P.
224
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
66
1992., rujan 1.
Knin
Izvjee zapovjednika graninog prijelaza Musapstan SUP-u Knin o odnosu
UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
GRANINI PRELAZ M U S A P S T A N
Musapstan, 1. 09. 1992. godine.
224
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
167
B I L T E N
dnevnih dogaaja u vremenu od 24. 08. 1992. godine do 1. 09. 1992. godine.
[]
225
NAPOMENA: Danom 25.08.1992. godine predstavnik UNPROFOR-a za mjesto
Musapstan nije dozvolio kontrolu patrole UNPROFORA uz napomenu da su oni tu da
kontroliu i uspostave primirje izmeu zaraenih strana te prilikom pokuaja kontrole
patrola istih se vratila u bazu. Uz razgovor sa komandirom jedinice Unprofora isti je naglasio
da e putem TELEKSA obavijestiti MUP Knin radi dogovora poto kako navodi nema
smisla niti je dogovoreno da granina-carinska milicija kontrolie njihove lanove i patrole
te da e oni sami poduzeti sve mjere u cilju sigurnosti i kontrole prelaska preko pomenutog
graninog prelaza.
Od istog dana lanovi UNPROFORA koji deuraju na njihovoj rampi u Musapstanu
prilikom svakog izlaska pregledaju vozilo i lanove te u knjigu uvode njihove podatke uz
napomenu da to oni samo mogu raditi do dogovora sa obje strane. Takoer su napomenuli
da na ovom podruju djeluje vie milicija kao to su granina, bataljonska, carinska i milicija
Gagi te da ne znaju vie tko ta radi i kakve uniforme tko nosi poto svi imaju svakakve
uniforme bez oznaka i obiljeja.
K O M A N D I R:
Milan Mati, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 23.
67
1992., rujan 2.
Okuani
Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz
zapadne Slavonije
Z A P I S N I K
sa sastanka sa gen. Nambijarom,
226
g. Marakom
Guldingom,
227
g. Fierom
228
i gen. Zabalom
229
odran
dana 02. 09. 1992. u Okuanki
225
Prireivai su izostavili popis dnevnih dogaanja za navedeno razdoblje.
226
Satish.
227
Marrack Goulding.
228
Gerald Fischer.
229
Carlos Maria.
168
Tano u 16 sati sletjela su tri helikoptera UN na igralite u Okuanima, Fier u prvom, a
Nambijar i Gulding u zadnjem. Saekao ih je predsjednik OV
230
g. Dakula
231
i predsjednik
optine Okuani g. Vitez.
232
U 16.15. smo svi u vili Okuanka ekamo u predvorju
vile, dok Nepalac Ali
233
objanjava Nambijaru i Guldingu stanje i poloaj snaga UN. Dok
ekamo, predsjednik Dakula zavitlava prevodioca (ena) tumaei da e Hrvatice najvie
aliti zbog odsustva Srba. Ostali mu pomau, a ona se ne ljuti.
G. Gulding, sretan sam da vas ponovo vidim. U Zagrebu mi je reeno da imam sa vama
sastanak. Vreme mi je ogranieno. Razgovarat emo o radu snaga UN na vaem podruju.
G. Dakula, posebno mi je drago to ste meu nama. ao mi je to vam je vrijeme
ogranieno, no nadam se da ete se upoznati sa Z. Slavonijom sada direktno. Sa mnom su
moji saradnici (upoznaje nas). Mi svi predstavljamo srpski narod koji je dijelom ovdje, a
najvei dio raseljen. U saradnji sa UN moemo da se pohvalimo. Posebno istiemo dobru
saradnju sa g. Fierom i zahvaljujui njegovom naporu postigli smo ove rezultate, iako mi
mislimo da je to jo malo, budui da elimo kui. Poseban problem su srpska podruja van
UNPA zone, a narod je iseljen. Oekujemo zatitu i povratak za taj dio naroda. Ima napada
i ubijanja i u zoni, a moete misliti kako je van zone. Mi svi prisutni uzeli smo si u zadatak
povratak.
G. Gulding, mi svi dijelimo vau elju da svi ljudi dou svojoj kui to je osnov Vensovog
plana. To trai prekid rata, sigurnost to se jo nije postiglo. Jo uvijek ima protjerivanja. O
tome sam razgovarao sa F.
234
Tumanom da vri pritisak na svoju vlast i policiju i omogui
povratak Srba. Isto moramo initi i sa vlasti u Kninu. Vie Hrvata je napustilo domove
od Srba. U Kninu moraju staviti pod kontrolu svoju granicu. Mislim da u Z.
235
Slavoniji
moemo poeti ovaj proces. Tu je balans. Dijelim vae miljenje to se tie g. Fiera. Nadam
se da moemo poeti sa povratkom ali malim koracima. Problem Srba izvan zone ii e tee.
Slaem se sa prijedlogom g. Fiera da se prvo obiu sela, snime i pone povratak. Moramo
to dogovoriti i sa Zagrebom. Najtee je sa I.
236
Slavonijom.
Moram rei g. Hadiu
237
u petak u Erdutu da bi se vai ljudi vratili, mora dozvoliti
povratak Hrvata.
Otvaranje autoputa za hrvatske vlasti je vrlo vaan. Ne mislim kao prije rata. Kontrolirat
e UN, ii e u odreeno vrijeme i u konvojima da nema straha od vojnih akcija. Ako
pristanete bit e lake meni da uvjerim Zagreb u vae zahtjeve. Da prije zime posjetite svoje
kue kao prvi korak.
G. Dakula, vei dio naih prognanika je u Baranji, u kuama Hrvata, budui da su
nae kue unitene. Mi smo ve razgovarali sa I. Slavonijom i jo emo. No kuda da se nai
ljudi vrate. Tko prvi treba dati ustupke? To su ljudi iz P.
238
Slatine i S.
239
Poege. Srbija je
puna izbjeglica iz Bosne. Idemo paralelno. Niko ne moe da sprijei povratak ni Srbima ni
Hrvatima.
230
Oblasnog vijea.
231
Veljko.
232
Duan.
233
Prireivai nisu utvrdili ime.
234
Franjo.
235
Zapadna.
236
Istonom.
237
Goran, predsjednik RSK.
238
Podravske.
239
Slavonske.
169
to se tie autoputa ili pruge, mi smo spremni o svemu razgovarati. Ne moemo ivjeti
u izolaciji. Ne bih htio da shvatite da traimo ustupak za ustupak, ve da na narod vidi da
neto radimo i da imamo neke garancije za povratak. Sada se vratilo 15000 ljudi i oni gube
strpljenje, oni bi kui. Ne mogu unapred nuditi autoput, ali traim garanciju za povratak,
posebno ljudima izvan zone. Mi emo na svim naim institucijama uticati za povratak.
G. Gulding, ne mogu dati nikakve garancije. Mi moramo poeti s nekim koracima, ali to
je dug proces. Prekid vatre od drugog mjeseca a nita se nije dogodilo. to se tie autoputa,
ako vi pristanete, ja u biti u stanju da Zagreb privolim da grupe ljudi krenu u obilazak
G.
240
Polja i drugih mjesta. Ako to ne bude, ja u subotu u Zagrebu sa Tumanom to ne
mogu dobiti. On e rei da se njegovih 10000 ne moe vratiti i da e on uzeti vlast u svoje
ruke. To bi bila katastrofa. Odgovorite mi sa da ili ne. Ako ne, onda smo u orsokaku.
G. Eimovi,
241
da li i mi moemo autoputom za Beograd, (nastaje zbunjenost,
konsultacije, ne znaju, boje se nee se sloiti Franjo,
242
on e im predloiti u konvojima,
insistira samo mi).
G. Gulding, dobro, probat u u subotu. Drugo to sam vam elio predloiti, da sam
svjestan da ste zabrinuti za naselja van zone. Prole sedmice bio je specijalni izaslanik
Mazovjetski
243
za ljudska prava, za cijelu Jugoslaviju. Ja bih napisao o vaoj zabrinutosti i da
vas posjeti, ali da o tome nita ne kaete tampi.
G. Dakula, samo da pokuate realizirati nae prijedloge, a mi emo sa nae strane initi
sve, da uspjeh bude maksimalan. O svim pitanjima spremni smo da razgovaramo. Svi mi
prisutni imamo osnovni zadatak, vratiti narod, ali moramo biti paljivi da ne napravimo
korak koji bi izazvao nepovjerenje naroda. Mi smo za otvaranje autoputa, Eimovi i ja smo
noas od 10 putovali kroz BiH gdje se puca.
G. Gulding, mi takoer elimo o svemu razgovarati i od Z. Slavonije elimo napraviti
primjer za sva podruja u kojima je rat. O razgovorima u Zagrebu obavijestit e vas Fier i
Nambijar.
G. Dakula, imam iskrenu elju da se o Z. Slavoniji iznese istina na svjetlo dana, budui
da se o stravinim stradanjima predugo utjelo, jer je taj narod morao napustiti ognjita a
da nije inio zloine.
G. Gulding, vraanje u prolost i zloine nije dobro i ne moe se ii naprijed. U okviru
UN je reeno da ne treba objavljivati zloine, pa smo zbog toga i okrivljivani. Mi nastojimo
izgraditi povjerenje zaraenih.
G. Dakula, hvala to ste doli.
Sastanak je zavren u 17.20.
Zapisnik sastavio: Predsjednik OV:
dipl.oec. ivko Zagorac dipl.ing. Veljko Dakula
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
240
Grubinog.
241
Duan.
242
Tuman.
243
Tadeusch.
170
68
1992., rujan 2.
Knin
Obavijest MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama o obvezi pruanja
pomoi fnancijskoj policiji u provoenju naplate carinskih pristojbi na graninim
prijelazima
M U P R S K
Uprava javne bezbjednosti
otvoreno dx
depea broj 08/3-49-1/92
Knin, 02. 09. 1992. godine M.P.
244
S U P R S K svima
SJB svima
Odjel nansijske policije republike uprave javnih prihoda obratio se putem dopisa
ovom ministarstvu da pokree niz akcija u cilju kontrole i naplate javnih prihoda (poreza na
promet, porez na dobit i sl.) te zatraio da se sekretarijat i SJB aktivno ukljue u provoenje
navedene akcije.
Shodno navedenom sekretarijati i SJB su na zahtjev radnika nancijske policije istim
osigurati (su duni) zatraenu pomo u cilju uspjenog provoenja navedene akcije.
Takoer je neophodno pojaati kontrolu ulaska roba u RSK, na nain da sekretarijati i
SJB koji imaju kontrolne punktove na graninim prelazima oforme evidenciju iz koje bi
bilo vidljivo tko prevozi robu, registarska oznaka i marka vozila sa kojim se roba prevozi,
broj i datum otpremnice, od koga je roba kupljena te tko je kupac navedene robe.
Na kontrolne punktove povremeno bi dolazio radnik nancijske policije, preuzimao
podatke i nastavio aktivnosti u cilju naplate poreza na promet od zikih i pravnih lica koja
su namjeravala izbjei plaanje navedenih obaveza.
Naelnik uprave
Neboja Pavkovi
TONOST PRIJEPISA OVJERAVA:
S E K R E T A R
Ostroluanin Vaso, [v.r.]
M.P.
245
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
244
Prijemni peat: Odjeljenje milicije Lipik, ur.br; 1/01- 106, 24. 9. 1992.
245
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
171
69
1992., rujan 2.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima
meunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vuki Uroa radi
privremenog odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-OM
Broj 08/4-72-25/28-92
Knin, 02.09.1992. god.
O V L A T E N J E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine, na jednom od graninih prelaza, slijedea lica:
VUKI URO, ro. 19.07.1941., g. u B. Selu, SO Knin od oca Save, majke Milice,
sa stanom u Biovinom Selu za privremeni odlazak u Zadar.
K O M I S I J A
[..]
246
, v.r.
M.P.
247

Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20. , kut. 37.
70
1992., rujan 4.
Okuani
Obavijest SUP-a Pakrac podreenim jedinicama o dodijeljenoj koliini goriva za
tjednu potronju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/4-1864/92-1
Okuani, 4. 9. 1992.
246
Potpis neitak.
247
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
172
SJB, SM, OM
s v i m a
PREDMET: Obavijest o koliini goriva sledovanja za period 7. 9. 15. 9. 1992.
Obavjetavamo Vas da zbog reducirane koliine goriva poev od 7. 9. 1992. godine
dijeliti e se 10 litara benzina i 15 litara nafte po automobilu i za potrebe agregata.
O eventualnim promjenama eventualnog poboljanja biti ete pravovremeno
obavijeteni.
NAELNIK ODJELA ZA ZAJEDNIKE
POSLOVE
p.o. arkovi
248
M.P.
249
Slobodan Mrkonji
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 20.
71
1992., rujan 5.
Benkovac
Izvjee djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o stanju sigurnosti u
sjeveroistonom dijelu opine Benkovac
SIGURNOSNA PROCJENA
SEKTOR BROJ 3 PODRUJE SJB BENKOVAC
Trei teritorijalni sektor obuhvaa sjevero-istoni dio optine Benkovac, sastavljen od 9
mjesnih zajednica i to MZ Podgrae, Lisii, Brgud, Dobropoljci, Bjelina, Parii, Rodaljice,
Bruka i Popovii.
Sa junim dijelom granii sa MZ Kolovac, Lepuri, Liane Ostrovake Ostrovica/,
istonim sa MZ Modrino selo, Nuni, evrske/, Sjevernim sa MZ Medvia, Karin gornji,
i zapadnim sa MZ Karin donji i Kunovac.
MZ Medvia i Karin gornji su podruja optine Obrovac, a MZ Modrino selo, Nuni i
evrske su podruja optine Knin.
Reljef sektora je preteno nisko-brdski koji je dosta obuhvaen sa niskim raslinjem,
mreka, grab, draa/, umom hrast, jasen, cer i dr./, te borovom umom u MZ Brgud,
Podgrae i Dobropoljci.
Od kulture mjetani se najvie bave stoarstvom, vinogradarstvom i poljoprivredom.
248
Napisano rukom.
249
Okrugli peat: neitko.
173
Na sektoru postoje spomenici kulture kao to su Kula u Brgudu i Popoviima, Aseria
u Podgrau kao i neke crkve (kapele), a od jama bezdanski poznate su Golubinka u
Brgudu i Bjelini.
Preko sektora vode dva vanija cestovna pravca i to:
Benkovac Knin i Benkovac Obrovac.
Objekti od posebnog znaaja su:
1. O.. Nikica Popovi Brgud
2. R.O. PTT Benkovac pota Bjelina
3. Tvornica Ponos u Brukoj
Na ovom sektoru egzistira 7 prodavaonica snabdjevenih mjeovitom robom, 4
ugostiteljska objekta, ambulanta i pota.
Na sektoru je nastanjeno 25 lica rezervnog sastava milicije.
Evidentirano je da je sa ovoga sektora vei broj mjetana hrvatske nacionalnosti prebjegao
u dravu Hrvatsku, a manji je broj ostao.
Na podruju sektora trenutno ivi 118 pripadnika hrvatske nacionalnosti i to: MZ
Bruka 43, MZ Rodaljice 38, MZ Dobropoljci 13, MZ Bjelina 23, MZ Popovii 1 i MZ
Lisii 3.
U MZ Lisii i Podgrae naselili su pripadnici srpske nacionalnosti.
Stanje kriminaliteta na sektoru je trenutno zadovoljavajue, u 1992. godini evidentirano
je 6 krivinih djela krae, ubistva i izazivanja opasnosti.
Iz naputenih hrvatskih kua odneena je sva pokretna imovina ili unitena, tako da ta
djela nisu evidentirana, a sa oteenim vlasnicima nije mogue stupiti u kontakt, te je teko
utvrditi to je pokradeno.
Vei broj kua provaljen je od strane izbjeglica, koji su neke stvari odnosili u kuu u koju
su se uselili.
Na podruju sektora bilo je pojava kraa sitne stoke, provale u prodavaonicu u MZ
Dobropoljci, krae kamena, pa je za oekivati da e se nastaviti sa kraama.
U MZ Brgud, Bjelinu, Dobropoljci i Parie dovezeno je vei broj traktora, vozila,
motokultivatora i sl. iz osvojenih sela, a nije reen problem legalizacije istih.
Na ovom sektoru nisu zabiljeeni sluajevi naruavanja JRM u veem broju, to je
vjerovatno uticalo to su se mjetani nalazili na ratitu, vei broj punoljetnih lica posjeduje
vatreno oruje, kao i druga ubojita sredstva, te je za oekivati da e biti nesretnih sluajeva
kao i nepravilno rukovanje sa orujem ili nekim dr. napravama.
Na podruju sektora djeluje odjeljenje milicije, koje je smjeteno u MZ Bruka a broji 26
radnika, tako da pokrivaju vei dio sektora, a radi boljeg obavljanja sl. zadataka osim radio
ureaja koriste tel. veze koje se nalaze u MZ Podgrae, Lisii, Bruka, Brgud i Bjelina.
U mjesnim zajednicama Bruka i Rodaljice gdje uglavnom ive mjetani hrvatske
nacionalnosti smjetena je manja grupa UNPROFOR-a, te se pretpostavlja da ima lica koji
sarauju preko UNPROFOR-a sa Dravom Hrvatskom, te tako rade protiv interesa R. S.
Krajine.
Za takva lica na terenu treba imati informatora koji e moi svakodnevno dati potrebne
podatke.
Lica pod operativnom kontrolom nema kao niti lica interesantnih za provodjenje
odredjenih operativnih radnji.
Na sektoru je do sada evidentirano 12 lica informatora, odnosno prijateljskih veza, ovl.
sl. lica koji opsluuju sektor.
174
to se tie same sigurnosne bezbednosti na ovom sektoru ona je trenutno zadovoljavajua,
da bi bila jo povoljnija potrebno je izvriti bolju kordinaciju izmedju OM Bruka sa
odeljenjima milicije Karin D.,
250
Karin G.,
251
Medvia, SJB Benkovac u cilju boljeg
pokrivanja terena Sektora, cestovnih pravaca, utvrivanjem najpogodnijih mjesta za zasjede
i kontrolne punktove, ostvariti kontakt sa mjesnim straama a sve u cilju spreavanja vrenja
KD-a, hvatanju uinioca KD-a, kao i moguih upada od strane neprijateljskih grupa.
Treba biti stalno prisutan na terenu te prikupljati i podnositi na vreme odgovarajue
izvjetaje, kako bi se moglo pratiti stvarno stanje kriminaliteta i naruavanja JRM na ovom
sektoru.
Posebno skrenuti panju vlasnicima ugost. objekata gdje se okuplja vei broj lica na
pridravanje radnog vremena, kao i zabranu unoenja vatrenog oruja u lokale.
Sektor je pokriven sa povremenim patrolnim i pozornikim rajonom.
Benkovac, 05. 09. 1992.
Voa Sektora:
Tampolja Ljubomir, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 18., 1601.
72
1992., rujan 7.
Vukovar
Skraeni zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBZS s priloenim izvjeem o
djelatnosti Promatrake misije Europske zajednice na tom podruju
SKRAENI ZAPISNIK
sa sednice Oblasnog vea odr-
ane 07. 09. 1992.g. u Vukovaru
Prisutni: Ili M.,
252
Jovi N.,
253
Papi T.,
254
Grahovac N.,
255
Nedi P.,
256
Dai D.,
257
Mati
P.
258
250
Donji.
251
Gornji.
252
Milan.
253
Nemanja.
254
Tomislav.
255
Neboja.
256
Pajo.
257
Dragia.
258
Pero.
175
Odsutni: Dvorni Radenko
Na sednici je usvojen i razmatran sledei:
D N E V N I R E D
Usvajanje teksta skraenog zapisnika sa sednice odrane 07. 09. 1992. godine 1.
Izvjetaj sa sednice Vlade Republike Srpske Krajine 01. 09. 1992. godine 2.
Problemi poetka rada kole u Ernestinovu 3.
Informacija o radu Zavoda za zapoljavanje za Optine Vukovar, Dalj, Mirkovci 4.
i Tenja
Davanje saglasnosti Crvenom Krstu za ishoenje prostora za rad i skladite robe 5.
Razno 6.
Nakon rasprave Vee je donelo sledee:
z a k l j u k e
Ad 1. Usvaja se tekst skraenog zapisnika sa sednice odrane 07. 09. 1992. bez dopuna
Ad 2. Sednici Vlade RSK, pored lanova, prisustvovao je predsednik Ili Milan i dr Vii
Milorad. Na zahtev Oblasnog vea o ueu u radu predstavnika Vea
dogovoreno je sledee:
a) Na svaku sednicu Vlade, za koju se odlue, mogu prisustvovati predsednik ili funkcioneri
iz Oblasnog vea. Sednice Vlade odravaju se svaki utorak.
Problematika kojom se bavi Vlada je sloena i komplikovana. U ovom prelaznom
periodu potrebno je da svaki organ politike vlasti (MZ, izvrni saveti, Oblasno vee i sl.)
samoinicijativno i ekasno reava pitanja iz svoje nadlenosti nastojei da Vladu u Kninu
to manje optereuje svojim problemima. Neophodno je potivanje organa vlasti.
b) Izvrni Savet optina preko Oblasnog vea treba da u pismenoj formi dostavljaju svoje
zahteve. Ovoga se u upravnom postupku, izuzimaju hitni i neodloni zahtevi. Predstavnici
Oblasnog vea su u obavezi da dva puta meseno prisustvuju sednicama Vlade, te zastupaju
interese optina, organa i tela SO SBZS.
Na sednici Vlade 22. 09. 1992. (etvrtak) u Vukovaru.
Ad 3. Problem poetka rada osnovne kole u Ernestinovu potrebno je razreiti na relaciji:
kola u Tenji Sekretarijat za drutvene delatnosti predstavnici milicije. Zaduenje
Sekretarijata za drutvene delatnosti.
Ad 4. Zaduuje se Sekretarijat za optu upravu da sazove zajedniki sastanak: predstavnika
Zavoda za zapoljavanje, rukovodnih struktura u optinama i Oblasnog vea za sredinu
septembra. Za sastanak predstavnici Zavoda moraju sainiti krau pismenu informaciju o
radu i problemima koje je neophodno reiti, te predlogom reenja. (Vukovar i Beli Manastir
pismena informacija).
Na sastanku se moraju iskristalisati stavovi o organizaciji i radu Zavoda za zapoljavanje na
ovom podruju, te pravnom i funkcionalnom povezivanju Zavoda.
Informaciju dostaviti u Oblasno vee do 15. 09. 1992.
176
Ad 5. Zaduuje se Sekretarijat za optu upravu da sazove i pripremi sastanak predstavnika
Crvenog Krsta optina i Oblasti, sa ciljem da se razjasne pitanja organizacijske povezanosti i
organizacije CK od mesne zajednice do Crvenog Krsta Jugoslavije.
Za ovaj radni dogovor uesnici moraju u Oblasno vee dostaviti krau pismenu informaciju
o radu i problemima sa kojima su se susretali, ali samo u pitanjima ORGANIZACIONE
prirode. Ovu informaciju duni su dostaviti: CK optina Beli Manastir, Vukovar, Dalj,
Mirkovci i Tenja. Informacija treba da sadrajno obradi navedeno pitanje na 1-2 stranice.
Rok za dostavu informacija je 15.09.1992.
Oblasno vee daje saglasnost za ishoenje prostora za rad CK, a prethodno e od kombinata
Borovo zatraiti neophodnu pismenu saglasnost.
Ad 6.
a) Ponudu kompjuterskih programa za Upravu prihoda i katastar podnio je vlasnik preduzea
emirovski iz BIROSTROJ-a kao i popravku uredskih maina. Ponudu treba razmotriti
u delu obaveza koje je preuzeo Boro Maleti iz Vukovara.
b) Prihvata se inicijativa za sastanak predstavnika pravosudnih organa koji deluju na
podruju SO SBZS (aloevi
259
) i Oblasnog vea.
v) Zahtev za pregovore sa hrvatskim vlastima posredstvom OUN na naem podruju, u vezi s
osiguravanjem vode za eeranu u Belom Manastiru upuuje se na vii rang Vladi u Kninu.
Ocenjuje se da su ovlasti postojeih predstavnika OUN za ovo pitanje nekompetentne.
Obrazloenje uz dnevni red
Ad 1. Prilog skraenog zapisnika dostavljen uz poziv
Ad 2. Poziv predsednika Vlade i njegov odaziv naelno potvren za dananji termin
Ad 3. Redovni Izvetaj o radu predstavnika Oblasnog vea dostavljen uz poziv
Ad 4. Krau informaciju o potrebi otvaranja ekspoziture SDK podnosi Sekretar Sekretarijata
za privredu i nansije
Ad 5. Usmeno na sednici (Ili Milan)
Ad 6. Obrazloenje za prihvatanje Ugovora za prelazni period donosi Mati Pero
Ad 7. Predlog mera u pravcu razreenja kljunih pitanja u ovoj oblasti donosi evi ore
v.d. zamenika sekretara
g) Oblasno vee prihvata inicijativu za sazivanje Oblasne skuptine.
Za sednicu skuptine potrebno je sainiti:
Izvetaj o radu Oblasnog vea za period 22. 05. 1992. do 30. 09. 1992. godine.
260
d) Sekretari Izvrnih saveta optina jednom meseno trebaju odrati konsultativne sastanke
u pravcu meusobne razmene iskustava i reenja te unapreenja rada organa vlasti u
optinama.
Sastanku u Belom Manastiru 10.09.1992. trebaju se odazvati Momilovi Duanka iz B.
Manastira, Svilar Stevan iz Mirkovaca, Simo Trbojevi iz Tenja, Branko Pali iz Vukovara i
Cimea Drago iz Dalja.
259
ore.
260
Vidi: Dok. br. 144.
177
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 011-102.
73
1992., rujan 8.
Knin
Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 29. Sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 8. 09. 1992. godine u Kninu
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Jovo Kablar, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Milan
Kneevi, Rade Gaea, Mr Svetozar Vini, Mitar Brnovi, Neboja Arbutina, ore
Bjegovi, Duan Eimovi, Vojin ua, David Rastovi, Milan Marti, Stojan panovi,
Starevi Duan.
Sjednici ne prisustvuju:
Savan Grabundija, dr Mladen Hadi, dr Duan Jovi, Dobrosav Vejzovi.
Sjednici na poziv prisustvuju:
dr Duan Babi, Radovan Bezbradica, Mirko Sinobad, Zdravko Jankovi, Neboja
Mandini, Milo ivkovi.
Sjednica je poela sa radom u 9.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D
1. Informacija sa sastanka mjeovite komisije odrane dana 7. 09. 1992. godine u
Maslenici,
2. Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na Republiku
Srpsku Krajinu,
3. Razmatranje nacrta:
a) Zakona o izboru poslanika,
b) Zakona o nanciranju politikih organizacija,
c) Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine,
d) Zakona o izboru odbornika Skuptine optina,
178
e) Zakona o politikim organizacijama
f ) Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju,
g) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zatiti,
h) Zakona o sanitarnoj inspekciji
4. Informacija o stanju u zdravstvu sa mjerama,
5. Donoenje uredbe o izbjeglicama,
6. Razmatranje prijedloga za izbor funkcionera u pravosudne organe,
7. Razmatranje nacrta Zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje
invalidnih lica,
8. Razmatranje
a) Nacrta Zakona o geolokim istraivanjima,
b) Nacrta Zakona o rudarstvu,
9. Razmatranje plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini,
10. Razmatranje bilanca naftnih derivata za period IX 1992. godine VIII 1993. godine,
11. Razno:
Informacija o poetku kolske godine,
Sjedite resora za urbanizam,
Imenovanje pomonika za urbanizam,
Utvrivanje osnovice za lanove Vlade,
Minimalne cijene rada za prosvjetu,
Odluka o kreditiranju poljoprivrede,
Imenovanje direktora Republikog zavoda za statistiku,
Uredba o dobavi el. energije,
Odluka o prezentiranju privrede RSK u Beogradu,
Zahtjev za otpisivanje Kredita iz primarne,
Donoenje odluke o organizaciji i opremanju informativne agencije u Krnjaku,
Donoenje Uredbe o uplaivanju odreenih prihoda Budeta DPZ, nainu utvrivanja
istih prihoda, te nainu obavjetavanja korisnika tih prihoda,
Donoenje Odluke da Budet RSK moe vriti plaanje dobavljaima umjesto korisnika
drutvenih sredstava koji se nanciraju iz Budeta Republike.
Prije poetka rada po utvrenom dnevnom redu predsjednik je predloio da se razmotri
pitanje poveanja penzija za 8 mjesec. v.d. direktor mirovinsko invalidskog osiguranja Mirko
Sinobad u svom izlaganju se zaloio da se penzije za 8 mjesec uveaju za 30% u odnosu na
osnovicu iz 7 mjeseca. U raspravi koja je voena ukazano je na teak socijalni i materijalni
poloaj penzionera te je nakon tog jednoglasno donesena
O D L U K A
Odluuje se poveanje penzija za 8 mjesec u visini od 30% u odnosu na osnovicu iz 7
mjeseca 1992. godine.
Poslije toga je razmatrana mogunost poveanja linih dohodaka za sve nosioce koecijenata.
Nakon rasprave kroz koju se razmatrala visina poveanja osnovice donesena je uz jedan glas
protiv slijedea
O D L U K A
Utvruje se osnovica za obraun linih dohodaka zaposlenih u Vladi RSK u visini najnie
cijene rada od 112 dinara.
179
Taka 1.
Informaciju sa sastanka mjeovite Komisije odrane u Maslenici podnio je Milo ivkovi.
Rekao je da je Hrvatska strana izila sa prijedlogom za rjeavanje pitanja snabdjevanja
elektrinom energijom sa posebnim naglaskom na Hidroelektrane Obrovac, Perua.
Takoer su pokrenuli pitanje snabdjevanje vodom Zadra te statusa Aerodroma Zemunik
kao i uspostavom cestovnog i eljeznikog saobraaja. Dogovoreno je da se formiraju
podkomisije za ekonomska pitanja i kontrolu primirja. Iznio je da je potrebno da naa
strana oformi podkomisije po oblastima i to od najstrunijih ljudi koje imamo, kao i da
je potrebno kadrovski ojaati mjeovitu komisiju te u pregovorima pokrenuti rjeavanje
nekih naih goruih problema. Upoznao je Vladu da je slijedei sastanak mjeovite komisije
zakazan za 18.09.1992. godine. Nakon podnesenog izvjetaja u raspravi koja je potom
voena sudjelovalo je vie ministara te je nakon toga donesen slijedei
Z A K L J U A K
1. Trebaju se oformiti podkomisije za pregovore sa Hrvatskom stranom po odreenim
oblastima.
2. Mjeovita komisija treba pristupiti pregovorima zakazanim za 18.09.1992. godine i
traiti potivanje rezolucija Savjeta bezbjednosti a posebno rezolucije 763, a ako se rezolucije
neispotuju treba obustaviti daljnje pregovore.
Taka 2.
Informaciju o vojno-politikim zbivanjima na podruju Republike Srpske Krajine podnio je
ministar Unutranjih poslova Milan Marti. U svojoj informaciji ministar Marti je poseban
naglasak stavio na politiko-bezbedonosnu situaciju na podruju Like i to u optinama
Donji Lapac i Korenica. U raspravi koja je voena poslije podneenog izvetaja doli su do
izraaja veliki problemi koji postoje na podruju tih optina. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U A K
Zaduuje se Savjet za zatitu ustavnog poretka Republike Srpske Krajine da na terenu utvrdi
pravo stanje te pokua nepristrano rjeiti nastale nesporazume, te za iduu sjednicu Vlade
pripremiti informaciju sa terena.
Taka 3.
a) Ministar pravosua ua Vojin kratko je obrazloio tekst nacrta Zakona o izboru poslanika
nakon ega je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izboru poslanika.
b) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o politikim organizacijama koje je podnio
Ministar ua jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o politikim organizacijama.
c) Ministar ua je obrazloio tekst nacrta Zakona o nanciranju politikih organizacija
nakon ega je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o nanciranju politikih organizacija.
180
d) Ministar ua je obrazloio nacrt Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike
Srpske Krajine nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odlae se razmatranje nacrta Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, potrebo zakonu
razraditi opoziv predsjednika RSK.
e) Ministar ua je obrazloio tekst nacrta Zakona o izboru i opozivu odbornika Skuptine
optine. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izboru odbornika Skuptine optine.
f ) Sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan obrazloio je nacrt Zakona o
izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se tekst nacrta Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
g) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
zatiti i provedene rasprave uz tri glasa protiv donesena je
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zatiti.
h) Nakon obrazloenja teksta nacrta Zakona o sanitarnoj inspekciji koji je podnio Bezbradica
Radovan jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o sanitarnoj inspekciji.
Taka 4.
Informaciju o stanju o zdravstvu podnijeli su pomonik ministra za zdravlje dr Duan Babi
i sekretar ministarstva Bezbradica Radovan. Ukazali su na potrebu obezbjeenja pomoi
Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje za nabavku ljekova, sanitetskog materijala,
goriva te ostalih neophodnih potrebtina za najosnovnije funkcionisanje zdravstva do kraja
ove godine. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesena je slijedea
O D L U K A
Odobravaju se Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje RSK sredstva za nabavku
ljekova, sanitetskog materijala, goriva za sanitetska vozila i goriva za grijanje zdravstvenih
objekata u visini od 600.000.000 dinara.
Ovaj iznos novanih sredstava potrebno je dinamiki razraditi.
Taka 5.
Ministarstvo uprave i pravosua e za iduu sjednicu Vlade pripremiti razmatranje uredbe
o izbjeglicama.
U okviru ove take dnevnog reda pokrenuto je pitanje ishrane izbjeglica na podruju RSK
koji su se do sada hranili na javnim kuhinjama. Ministar panovi je istakao probleme
nanciranja trokova prehrane te je nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie lanova Vlade
donesena
181
O D L U K A
Financiranje trokova prehrane na javnim kuhinjama e snositi Vlada RSK.
Civilne vlasti po optinama trebaju preuzeti organizaciju rada javnih kuhinja.
Ministar panovi je upoznao Vladu da SRS
261
gradi objekte za izbjeglice na podruju
Republike. Nakon rasprave doneseni su slijedei
Z A K L J U C I
Od Republike Srbije treba zatraiti da prekine gradnju objekata za prihvat smjetaja
izbjeglica iz RSK.
Od Republike Srbije treba zatraiti da ukine status izbjeglica licima koja borave na podruju
Republike Srbije iz osloboenih podruja RSK.
Ministar panovi je upoznao vladu da oko 50 invalida iz Republike Srpske Krajine koji se
nalaze u Beogradu smjeteni u bolnicama i rehabilitacionim centrima a koji trae povratak
u Krajinu, treba pronai smjetaj i omoguiti uslove za rad i ivot. Nakon rasprave donesen
je
Z A K L J U A K
Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja treba iznai mogunost rjeenja ovih
problema.
Ministar panovi je zatraio da Vlada da suglasnost da se za ranjene i poginule borce isplati
novana naknada kao i jednokratna novana naknada djeci ranjenih i poginulih boraca
RSK. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U A K
Ranjenim i poginulim borcima RSK treba izdati rjeenje i isplatiti novanu naknadu u
iznosu protuvrijednosti 5000 maraka za svakog poginulog borca.
Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja u suradnji sa Ministarstvom obrane treba
izvriti isplatu jednokratne novane pomoi djeci poginulih boraca u visini od 7000 dinara
po djetetu.
Taka 6.
Na predlog ministra za pravosue i upravu ua Vojina a nakon provedene rasprave donesena
je slijedea
O D L U K A
1. Predlae se Skuptini RSK da imenuje slijedee sudce:
Vojnovi Milo za predsjednika Vrhovnog suda,
Troi Milorad za Republikog javnog tuioca,
Branislav Dimitrijevi za sudiju Okrunog suda u Belom Manastiru,
Jelica Grubi za sudiju Okrunog suda u Belom Manastiru.
Gordana Dmitrovi za sudiju Optinskog suda Knin,
Duanka Jorgi za zamjenika Okrunog javnog tuioca u Okrunom javnom
tuilatvu Beli Manastir,
Mihajlovi Jovanka za zamjenika Optinskog javnog tuioca u Vukovaru,
Vuki ore za sudiju za prekraje u Kostajnici,
Mihi Ankica za sudiju Optinskog suda za prekraj Vukovar,
261
Socjalistika Republika Srbija.
182
Pilipovi Mara za sudiju Optinskog suda u Donjem Lapcu,
Jovi Radovan za predsjednika Optinskog suda u Glini.
2. Predlae se Skuptini RSK da razrjei funkcije sudca:
Sekuli Mihajlo i Rajkovi eljko u Optinskom sudu u Glini,
3. Daje se preporuka Vladi da se za Republikog javnog pravobranioca imenuje Mrki
Petar iz Vukovara.
Taka 7.
Razmatranje nacrta zakona odlae se za narednu sjednicu Vlade.
Taka 8.
Ministar energetike i rudarstva obrazloio je predloene nacrte zakona te je nakon rasprave
donesena
O D L U K A
a) Usvaja se nacrt zakona o geolokim istraivanjima,
b) Prihvata se nacrt zakona o rudarstvu.
Taka 9.
Ministar energetike je predloio plan sanacija i izgradnje elektro-energetskih objekata u
1992. godini. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Prihvaaju se zakljuci iz priloenog plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u
1992. godini a koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.
Taka 10.
Ministar energetike Bjegovi ore je podnio Vladi na razmatranje bilans naftnih derivata
za period IX 1992. do VIII 1993. godine. Nakon rasprave koja je voena po podnesenim
predlozima doneseni su slijedei
Z A K L J U C I
1. Odobrava se interventan uvoz 8.000 t nafte (D-2) radi specijalnih namjena i smirivanja
trita.
2. Odobrava se NI Krajine da preostalu naftu u cjevovodu kod Starih Jankovaca izvue te
nakon prerade plasira na trite.
Taka 11.
Ministar prosvjete Milan Kneevi upoznao je lanove Vlade sa problemima koji su se
pojavili na poetku rada kolske godine a vezano za problem prevoza uenika, grijanje,
nabavu udbenika te situaciju oko upisa na fakultete, takoer je razmatrana cijena rada za
8 mjesec u prosvjeti kao i nanciranje predkolskog odgoja na podruju Republike Srpske
Krajine. Nakon rasprave po svim gore navedenim pitanjima a u kojoj je sudjelovalo vie
ministara donesene su slijedee
O D L U K E
1. Nalae se svim optinama da osiguraju prioritetno nabavu lo ulja za grijanje kola.
2. Utvruje se cijena rada za prosvjetu za 8 mjesec od 9.100 din.
183
3. Gorana Mili dipl. pravnik razrjeava se dunosti sekretara ministarstva za prosvjetu sa
danom 31.07.1992. godine. Imenovanoj se treba isplatiti naknada za koritenje godinjeg
odmora od 2.07. do 31.07.1992. godine
4. Odobravaju se sredstva u iznosu od 26.160 dinara za osiguranje minimalnih uslova za
poetak rada kolske godine u optini Pakrac.
5. Financiranje vaspitnog rada u djejim vrtiima RSK vrit e se iz Budeta do usklaivanja
zakona o Javnim prihodima i Javnim rashodima i zakona o predkolskom i osnovnom
vaspitanju i obrazovanju.
Ministar za urbanizam i graevinarstvo Rade Gaea predloio je sjedite resora za
urbanizam te imenovanje pomonika ministra za urbanizam a Vlada je nakon rasprave
donijela
O D L U K U
Resor za urbanizam Ministarstva za urbanizam graevinarstvo i stambeno komunalne
djelatnosti bit e smjeten u Vukovaru.
Papi Tomislav iz Vukovara postavlja se za pomonika ministra za urbanizam u ministarstvu
za urbanizam, gra
262
Predloeno je da se osnovica za obraunavanje linih dohodaka za sve radnike zaposlene u
Vladi i nosioce koecijenata uvea za 8 mjesec te je uz jedan glas protiv donesena
O D L U K A
Utvruje se najnia cijena rada u iznosu od 112 dinara za 8 mjesec.
Ministar poljoprivrede predloio je da se donese odluka o kreditiranju poljoprivrede.
U raspravi u kojoj je naglaeno da ministri trebaju u kontaktima sa narodnom bankom
dogovarati kreditiranje iz primarne misije donesena je
O D L U K A
Odobrava se ministarstvu za poljoprivredu kredit iz primarne emisije za kreditiranje
poljoprivrede.
Ministar Peuraa Vojin je predloio da se imenuje direktor zavoda za plan, statistiku i
cijene RSK te je donesena slijedea
O D L U K A
Milanovi Mirjana dipl.oec. iz Knina postavlja se za direktora Republikog zavoda za plan,
statistiku i cijene RSK.
Ministar energetike ore Bjegovi predloio je da Vlada da suglasnost na opte uslove
isporuke elektrine energije te je nakon glasanja donesena
O D L U K A
Daje se suglasnost na Odluku o optim uslovima isporuke elektrine energije
Ministar privrede Arbutina Neboja upoznao je Vladu o mogunosti prezentacije privrede
RSK u Beogradu koja bi se trebala odrati u oktobru a radi mogunosti oivljavanja
262
U izvorniku nedostaje nastavak reenice.
184
industrijske proizvodnje na podruju RSK i sklapanja aramana sa privredom Jugoslavije i
inostranih aramana, te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Daje se suglasnost da se prezentira privreda RSK u Beogradu.
Ministar trgovine i turizma je predloio a Vlada je usvojila da se imenuje pomonik
ministra trgovine i turizma te je na osnovu glasanja donesena
O D L U K A
Jovo Vitas iz Knina postavlja se za pomonika ministra trgovine i turizma RSK.
Predsjednik Vlade predloio je da se u predstavnitvo Vlade RSK u Beogradu imenuje
rukovodioc predstavnitva i dva pomonika te je nakon glasanja donesena
O D L U K A
Sreto Vidakovi postavlja se za rukovodioca predstavnitva Vlade RSK u Beogradu.
Uzelac Spade politolog iz Benkovca i Opai Duan dipl. pravnik iz Donjeg Lapca postavljaju
se za pomonike rukovodioca predstavnitva Vlade RSK u Beogradu.
Na predlog ministarstva za informisanje radi to boljeg informisanja u Republici kao i
informativne prezentacije Republike vani Vlada RSK je donijela
O D L U K U
U Krnjaku je potrebno organizirati i opremiti informativnu agenciju.
Ministar Financija Peuraa Vojin je predloio Vladi da donese uredbu o uplaivanju
odreenih prihoda iz Budeta kao i odluku da Budet moe vriti plaanja umjesto korisnika
drutvenih sredstava te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Budet RSK moe vriti plaanje dobavljaima umjesto korisnika drutvenih sredstava koji
se nanciraju iz Budeta Republike
U R E D B A
O uplaivanju odreenih prihoda Budeta DPZ nainu utvrivanja istih prihoda, te nainu
obavjetavanja korisnika tih prihoda.
Sjednica je zavrila sa radom u 21 sat.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
185
74
1992., rujan 8.
Okuani
Dnevno izvjee pomonika ministra unutarnjih poslova Krste arkovia MUP-u
RSK o stanju sigurnosti na podruju zapadne Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/1-1890/92-1
Okuani, 08. 09. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Upravi javne bezbednosti
K N I N
PREDMET: Izvjetaj za dan 07/08. 09. 1992.
godine u vremenu od 07 07 asova
1. KRIVINA DJELA:
nije bilo
2. PREKRAJNA PRIJAVA:
Podneena jedna prekrajna prijava protiv naruavanja javnog reda i mira protiv
Subanovi Boka. Isti je dana 07.09.1992. godine u pijanom stanju naruavao JRM u
gostionici u Okuanima pucanjem iz PAP. Predmetni je priveden do istrenjenja.
Takoer je podneena prekrajna prijava protiv Steve Miholjia vlasnika gostionice
koji nije potovao optinsku odluku o radu lokala.
3. POARI:
U selu Rodanik, SO Okuani izvrena je paljevina tale vlasnitvo lica Hrvatske
nacionalnosti. Za izvriocem se traga.
4. OSTALI DOGAAJI:
U oblasti usloila se drutveno-politika situacija. Vidljivo je pojaan rad stranaka.
Tako sada, bez obzira na moratorijum Vlade RSK prisutan je rad Srpske radikalne stranke,
SDS i Socijal demokratske stranke. Rivalstvo izmeu stranaka je uoeno. Takoer u oblasti
vlada nestrpljivost stanovnitva vezano za povratak u mjesta koja su pod kontrolom Hrvatske
vojske. Zbog neekasnosti kod realiziranja povratka, potom nerada privrede stanovnitvo
oblasti je nezadovoljno i meu njima raste tenzija nasilnog smjenjivanja rukovodeih ljudi.
Kako je poznato stanovnitvo oblasti iskljuivo ostvaruje prihod od rada u miliciji i
PJM.
Drugih novosti nije bilo.
M.P.
263
POMONIK MINISTRA
arkovi Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
263
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
186
75
1992., rujan 9.
Okuani
Izvjee SUP-a Pakrac MUP-u RSK o sloenoj sigurnosnoj situaciji nakon
rasputanja TO
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC
Broj: 08-05/1-1911/92-1
Okuani, 09. 09. 1992. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
PREDMET: Izvjetaj za dan 08. / 09. 09. 1992. godine
u vremenu od 07 -07 asova, dostavlja se.
1. KRIVINA DJELA:
nije bilo.
2. PREKRAJNE PRIJAVE UPOZORENJA:
zbog nerada sudaca za prekraje, a potom neekasnosti realizacije podneene prekrajne
prijave, iskljuivo se podnose upozorenja uesnicima u prometu. Tako je u vremenu od 01.
08. 1992. godine do 01. 09. 1992. godine upozoreno 120 lica zbog tehnike neispravnosti
vozila.
3. OSTALI DOGAAJI:
Nakon rasputanja TO i nerada kuhinja u oblasti drutveno politika situacija se
usloava. Raste nezaposlenost i preti opasnost masovnijeg naputanja podruja.
to se tie bezbednosti oblasti nije uoeno pomjeranje snaga MUP-a RH i Hrvatske
vojske. Meu Hrvatima koji su ostali na naem podruju uoen je njihov uestali kontakt sa
UN, a potom i izmeu sebe. Takoer je uoeno gdje se Hrvati /pojedinci/ iskljuivo za bilo
to obraaju UN, a niti u jednom momentu legalnim strukturama vlasti.
M.P.
264
POMONIK MINISTRA
arkovi Krsta, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
264
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
187
76
1992., rujan 10.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK podreenim organizacijskim jedinicama za smanjenje
potronje pogonskog goriva
mup rsk otvoreno dx
uprava javne bezbednosti
k n i n
depea broj: 08/3-80-1/92 v.dj.
Knin, 10. 09. 1992. M.P.
265
SUP-ovima s v i m a
SJB s v i m a
kol. centru Golubi
ostvarujui uvid u kretanje slubenih vozila svih sup-a i sjb, evidentirano je da je potronja
goriva i maziva znatno porasla, a neretko vozila se koriste u privatne i druge neslubene
svrhe.
ovo ministarstvo ima jako velik problem da omogui snabdjevanje gorivom i mazivom, a
u pogledu nabavke vozila i rezervnih delova, situacija je jo mnogo sloenija.
nareuje se svim rukovodiocima sup-a i sjb da izrade plan restrikcije koritenja vozila za
najmanje 50 otsto, jer e situacija oko opskrbe naftnim derivatima biti jo tea.
ovo ministarstvo e u budue, bez najava, upuivati komisije koje e pratiti pitanja
potronje goriva i upotrebe slubenih vozila, kao i voenje evidencija o potronji rez. delova
i maziva.
za sva vozila koje se upuuju na slubeni put van rsk, potrebno je traiti saglasnost
ministarstva.
ukoliko se prema proceni potronje potronja ne smanji, gorivo se nee upuivati van
postojeeg plana.
rukovodioci organizacionih jedinica direktno su odgovorni za provoenje ove naredbe.
NAELNIK
Neboja Pavkovi
TANOST PREPISA OVJERAVA:
NAELNIK ODJELJENJA ZA POSLOVE
MILICIJE
Stevo Kresovi
M.P.
266
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.
265
Prijemni peat: Odelenje milicije Lipik, org, jed.1/02, br. 107, 28. 9. 1992.
266
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
188
77
1992., rujan 11.
Beli Manastir
Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za sprjeavanje irenja
povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Maarsku
SUP BELI MANASTIR
ODJEL DB
Beli Manastir, 11. 9. 1992.
PREDLOG MERA ZATITE ODLIVA INFORMACIJA U
REPUBLIKU MAARSKU I HRVATSKU
U cilju spreavanja iznoenja informacija i podataka sa teritorije Baranje u periodu kad
postoji opasnost da se one iskoriste u cilju agresije na teritoriju Baranje; predlaem:
1. Odobrenja za putovanja u inostranstvo izdavati samo osobama koje se alju u interesu
Slube.
2. Obezbediti stalno prisustvo operativnog radnika na graninom prelazu Baki Breg.
3. Upoznati op. radnika na graninom prelazu s preciznim spiskom imena ljudi koji
imaju odobrenje za prelazak granice, a takoer s imenima onih iji je zahtev odbijen.
4. Spreiti kontakte izbeglica iz Hrvatske koji su nastanjeni u Baranji s familijama i
rodbinom koji dolaze preko Maarske iz R. Hrvatske u Baranju ili SR Jugoslaviju, a potom
se vraaju u Hrvatsku.
S tim u vezi pootriti kontrolu na kontrolnom punktu Most Batina.
OPERATIVNI RADNIK
Petrovi Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 271.
78
1992., rujan 12.
Vukovar
Zapisnik osnivakog sastanka Odbora za privredu i fnancije Nacionalnog saveta
Sremsko-baranjske oblasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SREMSKO BARANJSKA OBLAST
ODBOR ZA PRIVREDU I FINANSIJE
189
Z A P I S N I K
Sastavljen dana 12.09.1992. godine, sa sastanka Odbora za privredu i nansije
Nacionalnog saveta Sremsko Baranjske Oblasti. Sastanak je odran u prostorijama optine
Vukovar sa poetkom u 10.00 asova.
Sastanku su prisustvovali:
Dr. Branko Petrovi Predsednik Odbora
Boidar Petrovi
ore aloevi Predsednik Izvrnog sav. optine Dalj
Vaso igi Predsednik Izvrnog sav. optine Beli Manastir
Pajo Stojakovi Predsednik Izvrnog sav. Optine Tenje
eljko Travica Predsednik Izvrnog sav. optine Mirkovci
Duan Teolovi Predsednik Izvrnog sav. optine Vukovar
Simo ijan
Miroslav Keravica
Dr. Branko Petrovi otvara sastanak i predlae sledei
D n e v n i r e d:
1. Konstituisanje Odbora za privredu i nansije.
2. Nain rada Odbora.
3. Razmatranje teza za izradu programa rada za pojedine resore.
U uvodnom izlaganju Dr. Branko Petrovi obrazlae uzroke koji su doveli do formiranja
nove organizacije dravne uprave na ovom podruju. Kao osnov je okupacija zapadnog dela
Krajine, to je uslovilo potpunu paralizu i dezorganizaciju dravne uprave na celom naem
podruju.
Republika Srpska Krajina i njen kontinuitet mora da se nastavi na preostalom delu, a to je
podruje koje pokriva Sremsko Baranjska Oblast, ovo je neophodno u daljim pregovorima
za konano reenje statusa ovog podruja.
To znai dalje da svi pravni akti ostaju na snazi, s tim to je i ranije bilo neophodno da se
izvri revizija pojedinih propisa, kako bi se uskladili sa realnou ovog vremena i bili ekasni
u njihovom provoenju.
Tom prilikom naglaava potrebu usklaivanja svih normativnih akata koji budu doneeni
sa zakonodavstvom SRJ, odnosno Srbije, a to je put postepenog ukljuivanja ovog podruja
u privredni i monetarni sistem SRJ, odnosno Srbije.
Da bi se ovo postiglo osnovan je Nacionalni savet Republike Srpske Krajine, Sremsko
Baranjske Oblasti, kao politiko telo koji treba da kreira politiku na ovom podruju, a u
skladu s tim poduzima mere, donosi odluke radi ostvarivanja tih ciljeva.
Odlukom Nacionalnog saveta osnovana su tri odbora i to:
a) Odbor za privredu i nansije, koji obuhvata sledee resore
Ratna privreda
Infrastrukturni sistem
Trgovina i robni tokovi
Finansije
b) Odbor za pravni sistem i dravne organe
c) Odbor za javne slube.
190
Ova dva Odbora takoer imaju odgovarajui broj resora, zavisno o pripadnosti i
grupisanju srodnih poslova.
Budui da je ovo danas sastanak Odbora za privredu i nansije Dr. Petrovi predlae da
se na elu resora imenuju i postave i to:
Resor ratne privrede
za industriju Radenko Dragovi
za poljoprivredu Simo ijan
za Robne rezerve Simo ijan
Resor infrastrukturni sistem
Crnogorac Miomir
Resor trgovina i robni tokovi
Miroslav Keravica
Resor za nansije
Boro Drani
Predsednik pojedinih odbora imenovao je Nacionalni Savjet, koji imaju obavezu da
pronau odgovarajue kadrove i organizuju rad unutar Odbora i resora.
U svom izlaganju dr. Petrovi upoznaje prisutne da je on imenovan za predsednika ovog
Odbora, i predlae da se za sekretara imenuje Boidar Petrovi.
Dalje u svom izlaganju Dr. Petrovi obrazlae potrebu hitnog donoenja odgovarajuih
odluka koje bi bile usklaene sa pozitivnim zakonskim propisima. za ove poslove zaduena
je pravna sluba optine Vukovar.
Lica koja se nalaze na elu pojedinih resora moraju voditi rauna o ravnomernoj
zastupljenosti ovog podruja, i optine Beli Manastir sa kadrovima kako ne bi dolo do
zapostavljanja bilo kog podruja, to bi kasnije izazvalo negativne posledice.
Pod drugom takom dnevnog reda Dr. Petrovi ukazuje na potrebu aktivnog uestvovanja
kod donoenja odluka svakog pojedinog lana Odbora. Odluke neemo donositi na brzinu,
ve nakon svestrane analize to je garancija da e biti i sprovedene, o emu e se strogo
voditi rauna.
Sastanci Odbora odravat e se jednom meseno, sa unapred odreenim dnevnim redom.
Sastanci Odbora odrat e se povremeno u Belom Manastiru.
U diskusiji po ovoj taki dnevnog reda uestvovali su: igi, Keravica, aloevi,
Stojakovi, Teolovi i ijan.
Svi diskutanti pozdravljaju osnivanje Odbora i oekuju konano da se u svakom
segmentu, kako civilne vlasti, tako celokupnog ivota konano izae iz ove stagnacije.
Teolovi Duan u svom izlaganju osvre se na nansiranje vojske, policije i ostalih
institucija koje su na budetu drave. Prema prvim predraunima ovo podruje ima
mogunosti za samonanciranje tako da u tom domenu ne bi trebalo da bude problema.
Ovo se svakako odnosi i na delove budeta gde postoje posebni fondovi kao npr. penzioni
fondovi i dr.
Simo ijan u svojoj diskusiji osvre se na tekoe u poljoprivredi, usled nedostatka strune
radne snage potrebne za rad na strojevima kako bi se na vreme skinuli jesenji usevi i izvrila
priprema za jesenju setvu.
Posebno obrazlae funkciju Robnih rezervi s napomenom da e se u budue kad se
srede svi podaci o zalihama i obavezama Robnih rezervi, ovaj segment trebali formirati kao
posebna organizacija.
191
Na osnovu rasprave Odbor donosi sledee
Z a k l j u k e
1) Sednice odbora odravati jednom meseno sa unapred pripremljenim dnevnim redom.
2) Sa zakljucima sa sednica obavezno upoznati Izvrne savete Optina.
3) Za idui sastanak svaka Optina treba da izradi program potreba privrede i
infrastrukture.
4) Fiskalna politika ostaje na snazi samo umesto Republikog budeta, zaivit e Oblasni
budet, to je isto i sa fondovima.
5) Hitno je potrebno doneti odluke za prebacivanje budeta, njegovo ujednaavanje i
bilansiranje potreba.
6) Pojaati kontrolu kod isplate linih dohodaka naroito sa aspekta plaanja doprinosa.
7) Insistirati na hitnom donoenju odluka i drugih normativnih akata za provoenje
budeta.
8) Nastojati u to kraem roku doneti bilans potreba ne samo vojske nego i stanovnitva.
Poseban akcenat treba staviti na problem izvozno uvoznog bilansa.
9) Kao stalan zadatak je uspostavljanje to tenjih veza sa SRJ i Srbijom i ukljuivanje u
njihov privredni sistem.
10) Hitno sa Komandom korpusa postii dogovor o oslobaanju potrebnog ljudstva i rad
privrede.
11) Insistirati na to brem donoenju pravnih akata koji treba da uoblie i sankcioniu
nastalo stanje.
SEKRETAR ODBORA:
Boidar Petrovi, dipl.pravnik
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 015-2.
79
[1992., rujan 14. ]
Izvjee Duana Pribilovia, lana Oblasnog vijea Srpske oblasti SBZS, o
aktivnostima Promatrake misije EZ-a na podruju istone Slavonije
Za sjednicu Oblasnog vea
Pribilovi Duan
IZVETAJ O AKTIVNOSTIMA POSMATRAKE MISIJE
EVROPSKE ZAJEDNICE ZA AVGUST 1992. GODINE
267
267
Izvjee je pripremljeno za sjednicu Oblasnog vijea koja je odrana 14. rujna 1992. u Belom Manastiru.
192
Aktivnosti Misije su se svele u ovom mesecu samo na humanitarnu pomo koja se sastoji
u prenoenju poruka familija sa Hrvatske na Srpsku stranu i obrnuto. Te poruke, odnosno
raspitivanja o svojim blinjim koristi vie hrvatska strana tako da mahom posjeujemo
hrvatske familije. Budui da ima usmenih poruka njih ne biljeim jer se sastoje samo od
pozdrava i interesovanja za nekoga dali je iv.
Masovno se alju pisma (to radi i UNPROFOR) koja su otvorena. Svako pismo ja
proitam ali u njemu opet nita znaajno nema, osim pozdrava i raspitivanja dali neko
eli da pree na suprotnu stranu. U tom sluaju ja ih upozorim na predvieni zakonski
postupak i posledice. Dakle, u pismima nita poverljivo nema. Obino na pismo dozvolim
da se odgovori i tu se krug zatvara.
Ponekad pismo bude adresirano na osobu koje nema, pismo se vrati sa odgovorom da ta
osoba ne ivi na tom mestu.
Hrvatska strana je pokuala da sazna tko od Hrvata sada ivi u Svinjarevcima,
akovcima, Apevcima, Nijemcima, Lipovcu, eletovcima i drugo. Poslali su cele liste sa
popisom stanovnika, kao da se interesuju za njih. Da bi dokazao Misiji da i o tome moemo
razgovarati, u Svinjarevcima sam po spisku obiljeio osobe koje sada ive u selu. Osobe koje
su bile na spisku a ne ive sada u selu su dobrovoljno iselili ili su bili hrvatski vojnici te su se
povukli sa hrvatskom vojskom. Naa vlast ih nije zatekla u selu. Na takav nain nisam hteo
vie da radim jer to suprotna strana proverava ko je ostao u selu. U ostalim selima to nisam
hteo da dozvolim a ovo je bila samo iznimka.
Pisma za:
Boi Soja, Tordinci, od unuka iz Vinkovaca koji se interesuje za svog oca koji je
poginuo u selu za vreme borbi. Karai Smilja, Ostrovo, od sestre Turin Ljuba,
Gabo, od mua i sinova iz Vinkovaca Familija Pogaji, Baranjsko Petrovo Selo,od
unuka Rosi Eva i Marta, Baranjsko Petrovo Selo, od unuka ari Ana, Baranjsko
Petrovo Selo, od keri Ki Ana, Petrovci, od unuka Zvonimira iz Zagreba itum
Ljubica, Tovarnik, od sina iz Vinkovaca Ferinac uro, Tovarnik, od Koji Draena
(ne ivi u Tovarniku)
11.08.1992. godine su uruena pisma ovim metanima iz Antina:
Vidakovi Ana, [.]
268
Martin, Iakovi Stjepan, Iakovi Marko i Iakovi
Mandica, Pastor Mijo i Milica, Boi [.],
269
Mihaljevi Pavo i Marija, Piak
Ana, Mijaki Jelena, Mijaki Antun (Golub) Andrievi Ilija i Ana, Andrievi
Martin, Ivankovi Luca, Lukadinovi Andrija i Soldo (mrtvi) Mieti Mara, Farago
Antun, Matanovi Pavo, Antinac Kata, Matanovi Josip, Kovaevi Mato i Ljubica,
Strini Rozalija, Lonar Elizabeta, Kovaevi Marijan, Mijati Tadija, avanjika
Marija, Andrievi Stjepan. Zari Zarija, Gabo, od brata, Bosani ivka-Martin,
Podgrae iz Nemake, uji Petar, Apevci, Sabo Itvan, Stari Jankovci, od ene
iz Vinkovaca, Mlinarevi Pero i Kata, Ostrovo, od sina, Pani Pero, Ostrovo, od
sina, Potlimbrzovi Marija, Slakovci, Lazanin Pavo, Stari Jankovci, od brata iz
Cerne, Trifunovi Dragica, Tovarnik, od brata iz Zagreba, Rupi Katica, Dalj,
od brata iz Jarmine, Radivojevi Zagorka, Trpinja, od keri iz Ogulina, Mesi
Andrija, Podgrae, od sina iz Andrijaevaca, Vlaovi Tomo, Slakovci, od keri iz
Vinkovaca, ijakovi Beka, Bradin, od sestre iz Vinkovaca, Kudra Ivan, Marinci,
(vie ne ivi u Marincima), Lonar Boko, Antin, ker iz Vinkovaca, Markovi
268
U izvorniku neitko.
269
Isto.
193
Jovan, Markuica, (ne ivi) Boi Ana, Tordinci (u vie navrata), Grubia Stjepan,
Gabo, Pratnemer Marta, Gabo, od brata Grgi Ilija, Duboevica, Seni uka,
Beli Manastir, oki ore, Stari Jankovci, Blakovi Mato, Stari Jankovci, Haupt
Ilonka, Sremski akovci, Martinovi Mirko, Mirkovci, Aladi Marija, Slakovci,
(mu joj ubijen), Ciceri Ivka, Mirkovci, od mua i sina iz Vinkovaca.
I dalje Misija redovito odlazi u UNPROFOR gde se informie o stanju u Krajini.
Organiziraju se sastanci u Sarvau odnosno Nemetinu sa timovima sa druge strane radi
razmene informacija.
U vie navrata sam omoguavao metanima Oblasti, obino poznanicima i prijateljima da
se telefonom EEZ uju sa familijama na hrvatskoj strani. Kad se telefonira ja sam prisutan
i nita to se tie bezbednosti ili opisa stanja u Krajini se na saoptava. Zbog posmatraa ne
razlikujem ljude Krajine po nacionalnoj pripadnosti tada da se telefonom ponekad poslue
i graani hrvatske nacije.
Imao sam probleme se snimanjem jer je 12.08.1992. g. jedan promatra Misije koji je
bio u drugom vozilu (a bez mog znanja) kamerom snimao. Mi smo se zaustavili kod bolnice
u Vukovaru poslom, pa je to milicija primetila. Traku je na licu mesta pregledao radnik
milicije Markovi i ustanovio da nita nedozvoljeno nije snimljeno te mu je sve to vraeno.
Poslije toga incidenta dao sam detaljna uputstva Misiji u pogledu slikanja i snimanja
kojih se moraju pridravati.
26.08.1992. godine je isto tako fotoaparatom jedan posmatra slikao bez moga znanja te
mu je fotoaparat oduzet od strane milicije.
Odran je sastanak u Optini Vukovar sa Sekretarom drutvenih delatnosti oko problema
iz sfere kolstva i poetka kolske godine. misija je obila kolske zgrade i detaljno se upoznala
sa stanjem iz te oblasti.
Dopremljena je humanitarna pomo u lekovima i deijoj hrani za Crveni krst Vukovara
i Belog Manastira.
Misija je obila i Vuteks Vukovar i upoznala se sa proizvodnjom i problemima
oivljavanja tog kolektiva.
Obeali su posredovanje kod stranih ulagaa. Razgovor voen sa Manojlovi Draganom,
efom Marketinga.
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 011-102.
80
1992., rujan 14.
Dalj
Odluka Izvrnog savjeta opine Dalj o uspostavi opinskog kriznog stoera
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
194
O P T I N A D A L J
Izvrni savet Optine
Broj: 01-196/1-92.
Dalj, 14. 09. 1992. god.
Izvrni savet Optine Dalj na svojoj sednici odranoj dana 11. 09. 1992. god. po predmetu
Vlade Republike Srpske Krajine Knin broj: 04-3-80/92 donio je sledeu
O D L U K U
O FORMIRANJU OPTINSKOG KRIZNOG TABA
LANOVI OPTINSKOG KRIZNOG TABA ZA OPTINU DALJ SU:
1. ALOEVI ORE, predsednik IS Optine Dalj
2. TMUI MIHAJLO, komandant taba TO Optine Dalj
3. MILOEVI SRETKO, komandir stanice milicije Dalj
4. VUKOMANOVI BOKO, lan IS Optine Dalj
5. PURKOVI BOIDAR, lan IS Optine Dalj
O tom obavest:
1. VLADI RSK KNIN
2. OPTINSKOM TABU TO DALJ Predsednik Izvrnog saveta
3. OBLASNO VEE BOROVO Optine Dalj
4. STANICI MILICIJE DALJ M.P.
270
ore aloevi, [v.r.]
5. LANOVIMA KRIZNOG TABA
6. Arhiva
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
81
1992., rujan 15.
Knin
Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK podrunim SUP-ovima o osnivanju
informativne slube
Republika srpska krajina
Ministarstvo unutranjih poslova otvoreno o
Kabinet ministra
org. jed. br. 08/1-1
Knin, 15. 09. 1992. god.-
270
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast SBZS, Izvrni savet, Optina Dalj.
195
sup u rsk s v i m a
Predmet: nova uputstva o informisanju
javnosti
Poto je do sada bilo niz propusta u obavjetavanju javnosti, bilo slubenim saoptenjima
ili na neki drugi nain, ministarstvo unutranjih poslova formiralo je vlastitu informativnu
slubu, kojoj je osnovni zadatak blagovremeno i tano informisanje nae i svjetske
javnosti.-
U tom smislu obavjetavaju se svi sekretarijati unutranjih poslova rsk da su obavezni da
sva lokalna, slubena saoptenja za javnost, prije objavljivanja, dostave slubi za informisanje
ministarstvu unutranjih poslova rsk, koja e poslije uvida donijeti odluku o objavljivanju
informacija za javnost.-
Na ovaj nain elimo izbjei propuste koji su se do sada deavali i objediniti informativni
sistem ministarstva unutarnjih poslova rsk.-
informativna sluba
mup-a rsk ++
jelaa u 09.05 primio za okuane: boi ok
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.
82
1992., rujan 15.
Vukovar
Pismo predsjednika Opinskog suda za prekraje Vukovar predsjedniku Skuptine
RSK u kojem ga izvjetava o nedostatku fnancijskih i materijalnih sredstava za rad
suda, te ga moli za pomo i razumijevanje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Optinski sud za prekraje
Vukovar
Broj: DEL-128/92.
Vukovar, 15. 9. 1992.
PREDSEDNIKU
SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Potovani Predsjednie,
S obzirom na situaciju u kojoj se naao Optinski sud za prekraje Vukovar oseam se
obaveznim da Vas lino obavijestim o tome.
196
Zbog toga Vas molimo za malo strpljenja da proitate ovo pismo.
Optinski sud za prekraje Vukovar, koji je mesno nadlean za etiri optine (Vukovar, Dalj,
Mirkovci i Tenja) osnovala je Velika narodna Skuptina Srpske oblasti Slavonija, Baranja, i
Zapadni Srem jo poetkom oktobra 1991. godine i izabrala trojicu sudaca za prekraje.
Skuptina Republike Srpska Krajina je u martu mesecu ove godine izvrila reimenovanje
te trojice sudija u skladu sa odgovarajuim odredbama Zakona o prekrajima i preuzela
obavezu osiguranja uslova za rad optinskih sudova za prekraje.
Meutim, do danas, dakle ravno godinu dana, nitko ovom Sudu za prekraje nije osigurao
ni dinara sredstava za njegov rad.
Predsednie, ostali smo bez ijednog lista papira, bez indiga, bez uplatnica, bez koverata itd.
Nemamo ni dinara sredstava za plaanje potanskih usluga, sredstva za trokove svedoka i
vetaka itd.
Plau ne dobivamo od maja meseca, kada smo primili simbolinu razliku.
Nemamo nikakav tretman kod optinskih organa u osiguranju goriva za slubene potrebe.
Veina zaposlenih gladuju! Traili smo pomo od crvenog krsta u hrani, ali s obzirom da
smo zaposleni, ne smiju nam davati besplatno hleb i drugo to imaju.
Nemamo struju u zgradi, a niti ogrev!
Obraali smo se izvrnim savjetima nae etiri optine za pomo, bez ikakvog uspeha i
razumevanja. Uzgred napominjemo da optinski inovnici redovito primaju plate, koje su
dosta solidne. Plate primaju i drugi zaposleni u dravnim organima.
Obraali smo se i radnim organizacijama, ali bez ikakvog uspeha.
Ovo je zadnje pismo koje piem i molim za pomo i razumevanje.
Oseam se teko i ponieno, jer vidimo da se svata oko nas deava i da mnogi uivaju u
izobilju, voze skupa vozila, ne plaaju nikakve poreze, a na drugoj strani pojedinci gladuju.
Stoga se obraam vama, jer je Skuptina Republike u obavezi da poduzme odgovarajue
mere za funksionisanje ovoga Suda za prekraje, kako to propisuje i cit. Zakon.
Gospodine predsjednie,
Ukoliko izostane i Vaa pomo i razumevanje bit emo prisiljeni da privremeno obustavimo
rad ovoga Suda za prekraje ve s 1. X ove godine.
Uz pozdrav!
PREDSEDNIK
OPTINSKOG SUDA ZA PREKRAJE
M.P.
271
Rade Gvoji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 262.
271
Okrugli peat: Srpska oblast SBZS, Sud za prekraje Vukovar s privremenim sjeditem u Dalju.
197
83
1992., rujan 17.
Donji agli
Iz knjige dnevnih dogaaja Odjeljenja milicije Lipik o prijavi UNPROFOR-a da
GOM Bukovani dre zatvorenu enu hrvatske nacionalnosti, te da e pratiti Hrvate
koji odlaze po drva
SUP OKUANI, OM LIPIK
Knjiga deurstva
[]
Deurstvo dana 17.09.1992. od 14.00 do 22.00 h.
Za vrijeme deurstva ispao problem poto su snage UN dole i prijavile da su nai granini
milicioneri uhapsili enu H.
272
nacionalnosti da je drimo u pritvoru. Patrolu na intervenciju
nisam mogao poslati poto je komandir kljueve od slubenog vozila odnijevo sa sobom.
Patrola otila pjeke i ustanovila da se radi o provokaciji niti su nai milicioneri i GOM
Bukovani prelazili na suprotnu stranu niti su uhapsili kakovu enu.
Ocir UN iz Kanadskog bataljona doao prijaviti da e u Bukovanskoj ulicu doi Hrvati
po neka drva pod njihovom pratnjom, o tome obavijeten GOM Bukovani da ne otvaraju
vatru na njih ukoliko drva budu vozili od Hrvata, a ako budu doli u srpsku kuu da otvore
vatru na njih, ostali problema nije bilo.
Milicioneri vrili slubu uredno i na vreme. Vozilo nije upotrebljavano kad su doneseni
kljuevi.
Deurni
Lali edo, [v.r.]
[]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 7.
84
1992., rujan 19.
Dvor
Izvjee zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora MUP-u RSK o
sudjelovanju jedinice u oruanoj pobuni srpskog stanovnitva na Banovini od 18.
lipnja 1991. do 17. travnja 1992.
272
Hrvatske.
198
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SPECIJALNA JEDINICA MILICIJE KRAJINE
Dvor na Uni
I Z V J E T A J
o radu specijalne jedinice Milicije Krajine Ministarstvu unutranjih poslova
od 18.06.1991. god. do 07.04.1992. godine.
Izvjetaj podnosi komandir specijalne jedinice Mileti Simo
Dvor na Uni, dana 19.09.1992.
Izvjetaj koji donosim o radu specijalne jedinice nije u potpunosti zasnovan na pisanim
dokumentima zbog samog nedostatka kadra i same brzine kojom su se dogaaji odvijali
tako da su dozvoljene korekcije u datumima za koje veem odreene dogaaje, a postojee
dokumente u priloiti izvjetaju.
Odlukom Izvrnog vijea SO Dvor na Uni 28.05.1991. godine upuena je u Knin na
obuku grupa od 18 srpskih dobrovoljaca na ijem elu sam bio ja. Po zavretku nepotpune
obuke zbog procjene da bi moglo doi do ratnih dejstava na podruju SO Dvor na Uni
vratili smo se 15.06.1991. godine iz Knina. 18.06.1991. godine po odluci IV SO Dvor na
Uni u amarikim Branima osnovan je obuni centar koji je imao za cilj da to vei broj
ljudi pripremi za predstojeu oruanu borbu.
Usporedo sa ovim zadatkom jedinica je imala zadatak zatite srpskog stanovnitva na naoj
optini a i ire poto smo bili jedina organizovana oruana formacija na Baniji i Kordunu
pa je koritena i kao baza odakle se zainteresovano stanovnitvo snabdjevalo naoruanjem i
drugom borbenom opremom u granicama mogunosti.
Na obuku smo primali u prvo vrijeme dobrovoljce koji su se sami prijavljivali a kada
je ratni tab formiran, tada smo obuku vrili organizovano a prioritet su imali komandiri
vodova i odelenja iz jedinica TO.
Dana, 24.06.1991. godine zbog nadiranja ustakih snaga iz pravca Kostajnice uspostavljena
je barikada u Dvoru na koju sam poslao Sunda Nikolu kao komandira sa osamnaest ljudi.
Kao pojaanje 25.06.1991. god. u selo Jovac poslao sam Milkovi Radu kao komandira sa
deset ljudi i tada je dolo do uspostavljanja linije odbrane od Dvora do Volinje.
Takoer dana 25.06.1991. godine poslao sam Kaar Duana i Bobera Duana da u
saglasnosti sa mjesnim odborom irovac organizuju barikadu u irovcu poto na Glinskoj
strani nije bilo organizovanih protuustakih formacija.
Istovremeno sam poslao Roksandi Milana da sa MO
273
amariki Brani uspostavi
barikadu u umi amarica poto takoer SO Petrinja nije organizovala nikakve formacije
koje bi se stavile u zatitu srpskog naroda.
Dana 26.06.1991. godine izvrili smo presijecanje komunikacije Kostajnica Dvor na
Uni miniranjem mosta u mjestu D.
274
Kuljani da bi ustake snage stekle nesigurnost kretanja
po terenu. Zadatak je obavio Sanader eljko sa kompletnom jedinicom.
Takoer 26.06.1991. godine primili smo 18. zarobljenika iz Gline koji su zarobljeni
u napadu na stanicu a koje smo deportovali u Knin radi razmjene naih zarobljenika sa
Plitvica i druge operativne obrade.
273
Mjesni odred.
274
Donji.
199
Poto ustae nisu nadirale od Petrinje radi samog objekta spomen-doma amarica da
bi zatitili njega i vojni objekat koji je u blizini dana 03.07.1991. godine u dogovoru sa
tadanjih efom lokala u domu Miloradom Popoviem preselili smo se sa bazom u navedeni
objekat.
Poto su Sunda Nikola i Milkovi Rade sa svojim odelenjima ostali na navedenim
poloajima izvrili smo popunu jedinice sa ljudima koji su dolazili na obuku kao dobrovoljci
sa podruja svih optina.
Dana 05.07.1991. godine barikadu iz ume amarice pomjerili smo u selo Mioinovi na
podruju SO Petrinja koju smo drali do 08.07.1991. godine kada smo uspjeli organizovati
i naoruati selo Dodoe koje granii sa hrvatskim selom Kraljevani gdje su bile stacionirane
ustake snage.
Dana 12/13.07.1991. godine poto su ustake snage poele nadirati prema selu Dodoi
u pravcu amarice poslao sam Kaar Duana, Sanader Dragana, Karapanda Milana i avi
Dragana sa dvadeset ljudi da u sadejstvu sa MO Mioinovii i Dodoi prue oruani otpor
Ustakim snagama. Ovaj zadatak je izvren bez povrijeenih i poginulih i ustake snage su
se povukle prema Petrinji.
Dana 20.07.1991. godine na inicijativu IV SO Dvor na Uni osnovan je ratni tab na
amarici. Za komandanta ratnog taba imenovan je Vajagi Bogdan. Ratni tab je donio
rjeenje o imenovanju operativnog centra za obuku specijalnih jedinica.
Od 20. do 25.07.1991. godine Ratni tab je uz pomo Kapetana Dragana i njegovih
pomonika izradio plan o istjerivanju ustakih snaga sa podruja Dvora na Uni koji vam u
prilogu dostavljamo.
275
Poto je par dana iza ove akcije dolo do oruanog pua od strane
jedinice Sunda Nikole na Ratni tab koji su isti razoruali i protjerali, ovaj ratni tab
se ugasio [te] je specijalna jedinica djelovala samoinicijativno a koordinatore je traila u
tadanjim optinskim tabovima TO na drugim podrujima.
Dana 24.08.1991. godine u koordinaciji sa TO Caprag poslao sam ojaani vod ljudi
pod komandom Radievi Stevana pok. i Sanader Dragana kao i Ostoji eljka u selo
Maare radi protjerivanja ustakih snaga. Akcija je izvrena bez povreenih i poginulih, a
trajala je do 26.08.1991. godine.
Dana 27.08.1991. godine do 03.09.1991. godine na zahtjev TO Kostajnica uputio sam
pomo od 10 ljudi specijalnoj jedinici u Komogovinu pod komandom Milkovi Rade koji
su uvali poloaj u mjestu ukur. Ni u ovoj akciji nije bilo povrijeenih ni poginulih.
07.09.1991. godine na poziv TO Kostajnica uputio sam 2 odelenja ljudi pod komandom
Milkovi Rade i Komljenovi Milana u selo Stazu i Majur radi radi potiskivanja ustakih
snaga iz tih sela.
Akcija je uspjeno izvrena bez povreenih i poginulih.
Dana, 08.09.1991. godine na poziv TO Kostajnica pod komandom Buinac Momila
poslao sam ojaano odelenje kao ispomo specijalnoj jedinici iz Komogovine kod upljeg
Kamena radi presijecanja komunikacije Kostajnica Dubica kojim je trebalo sprijeiti
ustaama dotur hrane i svjeih snaga. Akcija je izvrena uspjeno bez povreenih.
Dana, 13.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Kostajnica a u cilju ienja Kostajnice
od ustakih snaga poslao sam vod ljudi pod komandom Sanader eljka da u sadejstvu sa
specijalnom jedinicom iz Komogovine i TO Kostajnica izvre navedeni zadatak. Ova akcija
je izvrena uspeno bez povreenih.
275
Prilog nije naen uz izvornik, vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, 1990.-1995. Dokumenti, knj. 1;
Zagreb, 2007; Dok. br. 87; str. 189-193.
200
Takoer 13.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Petrinja dogovorena []
276
hrvatskog
sela Pecki od ustakih snaga. U ovu akciju sam poslao odelenje vojne policije na ijem
elu je bio Karapanda Milan. Ova akcija je protekla bez povreenih i poginulih i zavrila
uspjeno.
Dana 14.09.1991. godine u koordinaciji sa TO Petrinja uputio sam 20 ljudi pod
komandom Sanader Dragana i Radievi Stevana da izvre ienje sela Budiina od
ustakih snaga. U toj akciji ustae su uspjele zarobiti borca Stefanovi edu koji je naknadno
razmijenjen dok povreenih i poginulih nije bilo.
Dana 15/16.09.1991. godine dolo je do razilaenja izmeu Petrinjske struje sa matinom
jedinicom zbog toga to je TO Dvor na Uni polagao pravo na jedinicu zbog toga to
nas je pozadinski obezbeivao. Meutim, petrinjska struja ovakvu saradnju nije prihvatila
zbog nama nepoznatih razloga. Ovom prilikom je iz jedinice otilo oko 20 ljudi na elu sa
Sanader Draganom i Karapanda Milanom.
Dana 17.09.1991. godine usprkos raskolu do kojeg je dolo Ilievi Marko iz petrinjske
jedinice pozvao nas da uestvujemo u akciji ienja Petrinje to smo mi prihvatili tako da
sam u ovu akciju poslao vod ljudi pod komandom Sanader eljka. Ova akcija je trajala do
20.09.1991. godine u njoj je jedino povrijeen Buinac Momilo koji je ranjen u desnu
nogu lake. Zbrinut je u ratnoj bolnici Meenani a potom u Banja Luci.
Dana 23.09.1991. godine nenajavljeno je dola Operativna grupa JNA za Baniju i
Kordun sa dvadesetak ocira i pedesetak vojnika na elu sa generalom Koturovi Duanom.
Ovu operativnu grupu iako je dola nenajavljeno smatrali smo da joj trebamo pomoi u
smjetaju i drugom jer nam je to od zajednikog interesa te smo tako i postupili. Naime
stavili smo se na raspolaganje ovoj O.G. JNA kako u vezi smjetaja tako i prilikom uvoenja
borbenih jedinica na terenu Banije a uglavnom su nas koristili kao vodie i pratnju prvih
dana.
Sa ovim stavom nije se sloio Sanader eljko koji je sa 12 ljudi napustio objekat i preselio
se na petrinsku teritoriju. Iz skladita jedinice je odvezao svu zalihu naoruanja i druge
opreme kao i vozila zaobljena u prethodnim akcijama.
Od 23.09.1991. godine do 07.04.1992. godine bili smo na usluzi ovoj operativnoj
grupi za specijalne zadatke a posebno od 03.11.1991. godine kada smo naredbom ministra
unutranjih poslova Republike srpska Krajina pretpoinjeni 1. Operativnoj Grupi JNA a
kasnije 7. O.G. JNA.
U prilogu Vam dostavljamo fotokopiju naredbe i izvjetaje o aktivnostima jedinice pod
komandom JNA a koje Vam nismo bili u mogunosti pravovremeno dostaviti kako je to
precizirano u naredbi.
277
Dana 07.04.1992. godine poto je bilo indicija da e se ova O.G. JNA gasiti u koordinaciji
O.G. JNA i SJB Dvor na Uni prebaeni smo u SJB Dvor koji nas je rasporedio u rejon
Divua da osnujemo stanicu u Divui. Kao najpovoljniju lokaciju sam izabrao Drutveni
dom u Divui koji smo uz pomo Autoprevoza Dvor na Uni adaptirali neke prostorije da
bi stanica mogla egzistirati. Ovu adaptaciju izvrilo je graevinsko preduzee Rad Dvor a
kotalo je 140.000 dinara.
Od samog poetka odnosno prelaska u Divuu osjeali smo nekakovu averziju prema
ovoj jedinici to se moglo prepoznati prilikom dodjele vozila, goriva i dr. sredstava.
276
U izvorniku izostavljen dio reenice.
277
Prilozi nisu naeni uz izvornik.
201
Ovo nam ponaanje nije bilo jasno ali smo preko toga prelazili kao da ne primjeujemo
smatrajui da e se stanje popraviti.
Sve zadatke koji su od strane SJB Dvor na Uni pred nas postavljeni izvravali smo savjesno
i odgovorno pa smo tako shvatili i usmenu naredbu koju nam je prezentirao naelnik SJB
Dvor Nikola Bjelac o odlasku na akciju Koridor. U prilogu
278
vam dostavljamo izvjetaj
koji sam po povratku sa terena dostavio naelniku SJB Dvor Nikoli Bjelcu. Ovakvim
ponaanjem SJB Dvor i regionalnog SUP-a Glina pripadnici jedinice su bili ogoreni pa su
izrazili elju da napuste ovakovu nezdravu sredinu a sa njihovim zakljukom sam se i sam
sloio te smo 21.07.1992. godine kompletno napustili stanicu koju smo uredno predali kao
objekat i ostalu opremu koju smo posjedovali u skladitu.
Izvjetaj podnosi:
Mileti Simo, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR DASK SCP, 780., kut. 1.
85
1992., rujan 20.
Knin
Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okuani u svezi otvaranja autoceste
kroz zapadnu Slavoniju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
KABINET M I N I S T R A
Broj 08/1-91-1
Knin, 20. 09. 1992. godine
SUP Okuani
Brigada PJM Okuani
Budui da nije postignut dogovor na realizaciji RS Krajina UNPROFOR, do daljnjeg
nema otvaranja auto-puta i sve aktivnosti u vezi s tim obustaviti.
Na auto-putu pojaati kontrolu dokumenata pripadnika UNPROFOR iz razloga, jer se
u njihova vozila i kolone ubacuju lica van njihovog sastava.
Primjer: Splitske novine Slobodna Dalmacija u broju od 17.09.92. godine objavile
nekoliko fotograja i reportau o putu u okviru konvoja UNPROFOR-a auto-putem,
preko nae teritorije.
278
Isto.
202
M.P.
279
M I N I S T A R
Milan Marti, [v.r.]
M.P.
280
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.
86
1992., rujan 22.
Knin
Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 22. 09. 1992. godine u Banja Luci
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Stevo Bogi, Jovo Bogi, Jovo Kablar, Vojin Peuraa, Mr Svetozar
Vini, dr Mladen Hadi, Veljko Dakula, Duan Eimovi, Mitar Brnovi, Milanovi
281

(pom. panovia), Milan Kneevi, Vojin ua, Savan Grabundija.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Zdravko Jankovi, Milorad Luki.
Sjednica je poela sa radom u 8.00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1.
Razmatranje nacrta amandmana o brisanju amandmana 2. take 1. (izbor 2.
predsjednika Republike),
Razmatranje nacrta Zakona o izmjenama i dopunama krivinog zakona RSK, 3.
Razmatranje nacrta izmjena i dopuna paketa izbornih zakona: 4.
zakon o politikim organizacijama,
279
Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.
280
Prijemni peat centra veze: Brzojav Metro br. 5005, primljeno 21. 9. 1992. u 9,00; predan u 11,55.
281
Milan.
203
zakon o nanciranju politikih organizacija,
zakon o izboru o opozivu predsjednika RSK,
zakon o izboru poslanika,
zakon o izboru poslanika,
zakon o izboru odbornika, Skuptine optine,
Predlog Skuptine RSK za verikaciju Vladine odluke o osnivanju okrunih 5.
zatvora na podruju RSK,
Razmatranje prijedloga nosioca pravosudnih funkcija, 6.
Razmatranje nacrta zakona o radio-televiziji RSK, 7.
Razmatranje nacrta zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvrivanje 8.
prijedloga istog zakona,
Razmatranje nacrta odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te 9.
utvrivanje prijedloga iz te odluke,
Razmatranje nacrta zakona o zikoj kulturi, 10.
Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu 11.
nancija,
Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj 12.
upravi javnih prihoda,
Donoenje Odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoruanje i opremu 13.
za oruane snage na iji se promet ne plaa porez na promet,
Donoenje odluke o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju 14.
se ne plaa porez na promet,
Donoenje odluke o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, 15.
ureaja i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljita i
rezervni dijelovi za tu opremu i ureaje na koje se plaa porez na promet iz TAR
broja 8. tarife poreza na promet,
Donoenje odluke o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i 16.
pomagalima i aparatima za poboljanje sluha i vida na koji se ne plaa porez na
promet,
Donoenje odluke o proizvodima i potronom materijalu koji se nabavlja bez 17.
plaanja poreza na promet za potronju u ljeenju i njezi bolesnika.
Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o bankama i drugim nancijskim 18.
organizacijama,
Razmatranje predloga odluke o dugoronom kreditiranju Budeta RSK, 19.
Donoenje rjeenja o razreenju, te imenovanje lanova upravnog odbora Naftne 20.
industrije Krajine,
Donoenje zakljuka o odobravanju konpenzacionog uvoza penice, brana, 21.
jestivog ulja, eera i kuhinjske soli iz Republike direkcije robnih rezervi
Republike Srbije,
Donoenje zakljuka o upuivanju zahtjeva privrednoj komori Jugoslavije za 22.
dodjelu poslovih prostora biveg korisnika SRH,
Donoenje uredbe o prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaanja 23.
putem deviznih bonova,
Donoenje uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda, 24.
Donoenje odluke o zatitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda, 25.
204
Donoenje naredbe o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzeima i samostalnim 26.
radnjama koje nisu izvrile obavezu s naslova poreza i doprinosa,
Donoenje naredbe o zabrani pravnim licima koja obavljaju trgovaku djelatnost 27.
na veliko da prodaju robu samostalnim trgovakim radnjama koje nisu izvrile
obavezu s naslova poreza i doprinosa,
Donoenje uredbe o maksimiranju cijene nafte i naftnih derivata, 28.
Donoenje pravilnika o organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za rad, boraka 29.
i socijalna pitanja,
Donoenje uredbe o zimskom raunanju vremena 30.
Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK, 31.
Donoenje predloga zakljuka o stupanju na snagu danom donoenja odluke 32.
Guvernera Narodne banke RSK,
Donoenje uredbe o izbjeglicama, 33.
Razmatranje nacrta zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje 34.
invalidnih lica,
Razmatranje nacrta zakona o deviznom poslovanju, 35.
Donoenje odluke o isplati materijalne [] 36.
282
porodicama poginulih i boraca i
boraca invalida s obzirom na tjelesno oteenje,
Donoenje Odluke o tekstu zakletve za vojnike, 37.
Donoenje uredbe o sluenju kadrovskog vojnog roka, 38.
Donoenje odluke o jednokratnoj pomoi zaposlenim u Radio Borovu, 39.
Donoenje odluke o osnivanju lijale SDK u Pakracu, 40.
Donoenje odluke o prihvatanju izmjena i dopuna Uredbe o sekretarijatu Vlade, 41.
Davanje saglasnosti na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta 42.
u sekretarijatu Vlade.
Donoenje odluke o jednokratnoj novanoj pomoi optinama i oblasnim vjeima 43.
na podruju RSK,
Donoenje odluke o kupnji automobila za potrebe nancijske policije i Vlade, 44.
Donoenje odluke da SDK izvri kontrolu isplate penzija, plata za pravosue i 45.
zdravstvo na podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
Donoenje odluke o poveanju penzija. 46.
Razmatranje zahtjeva poljoprivredne zadruge Benkovac za demontau hangara sa 47.
Aerodroma Zemunik,
Razmatranje zahtjeva RTV RSK za odobrenje sredstava za potrebe ureenja 48.
RTV,
Razmatranje zahtjeva ministra inostranih poslova za podmirenje trokova za rad 49.
ministarstva,
Razmatranje zahtjeva za ukidanje carinskih stopa za uvoz nafte na podruje RSK, 50.
Donoenje zakljuka o uslovima i ovlatenjima za putanje u promet auto-puta, 51.
Pismena ostavka podpredsjednika Jove Kablara, 52.
Imenovanje Administrativne komisije RSK, 53.
Razmatranje problema prehrane izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. 54.
282
U izvorniku je dio reenice neitak.
205
Taka 1.
Odgaa se za narednu sjednicu.
Taka 2.
Ministar Vojin ua je stavio na raspravu dostavljeni tekst amandmana. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Usvaja se Nacrt amandmana o brisanju amandmana 2. taka 1. na Ustav RSK.
Taka 3.
Nakon obrazloenja ministra ue i provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama krivinog zakona RSK.
Taka 4.
Ministar Vojin ua stavlja na raspravu dostavljeni tekst izmjena i dopuna. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
usvaja se Nacrta izmjena i dopuna Zakona o politikim organizacijama,
usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o nanciranju politikih organizacija,
usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK,
usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru poslanika,
usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika skuptine optine.
283
Taka 6.
Nakon obrazloenja i rasprave usvojen je prijedlog nosioca pravosudnih funkcija.
optinski sud Dvor na Uni, predlae se imenovanje sudija:
Novakovi Slavko iz Kostajnice i
Miloevi Milijan iz Petrinje.
optinski sud Vojni predlae se razreenje predsjednika suda Krivokua Milorada.
predlae se imenovanje predsjednika optinskog suda Stokrp Milana.
optinski sud Slunj, predlae se imenovanje predsjednika suda Rakini Borislav,
optinsko javno tuilatvo Slunj, za tuioca se predlae ilas Radinko,
optinsko javno tuilatvo Glina, za zamjenika tuioca se predlae Babi Zoran,
optinski sud Knin, za sudca se predlae Dmitrovi Gordana.
sud za prekraje Vrginmost, za predsjednika suda predlae se Sunjevi Jelena iz
Vrginmosta.
za zamjenika republikog javnog pravobranioca predlae se imenovanje Ivanevi Duan
iz Korenice i Krivokua Milorad.
Taka 7.
Ministar Duan Eimovi stavio je na raspravu Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Nakon
provedene rasprave donesena je slijedea
283
U izvorniku nedostaje toka 5.
206
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK.
Taka 8.
Nakon razmatranja Nacrta Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvrivanje
predloga istog Zakona, donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se Nacrt Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoe te utvruje predlog istog
zakona.
Taka 9.
Dostavljen je nacrt Odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te utvrivanje
prijedloga iz te Odluke stavljen je na raspravu. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Usvaja se nacrt odluke o planu mree zdravstvenih ustanova u RSK te utvruje prijedlog iz
te Odluke.
Taka 10.
Dostavljeni Nacrt zakona o zikoj kulturi stavljen je na raspravu. Nakon ega je donesena
slijedea
O D L U K A
Usvaja se Nacrt zakona o zikoj kulturi.
Taka 11.
Ministar Peuraa je stavio na raspravu dostavljeni pravilnik o sistematizaciji i organizaciji
radnih mjesta u ministarstvu nancija. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu
nancija.
Taka 12.
Ministar Peuraa stavio je na raspravu dostavljeni pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Republikoj upravi javnih prihoda. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj
upravi javnih prihoda.
Taka 13.
Ministar Peuraa stavio je na raspravu dostavljeni prijedlog odluke o proizvodima koji
spadaju u sredstva za naoruanje i opremu za oruane snage na iji se promet ne plaa porez
na promet. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se Odluka o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoruanje i opremu za oruane
snage na iji se promet ne plaa porez na promet.
207
Taka 14.
Dostavljeni materijal je stavljen na raspravu te je nakon rasprave donesena slijedea
O D L U K A
Usvaja se Odluka o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju se ne plaa
porez na promet.
Taka 15.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, ureaje i drugu
opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljita i rezervni dijelovi za tu opremu i
ureaji na koje se plaa porez na promet iz TAR broja 8 tarife poreza na promet.
Taka 16.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu Odluke donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i pomagalima i
aparatima za poboljanje sluha i vida na koji se ne plaa porez na promet.
Taka 17.
Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se odluka o proizvodima i potronom materijalu koji se nabavlja bez plaanja poreza
na promet za potronju u ljeenju i njezi bolesnika.
Taka 18.
Nakon razmatranja prijedloga nacrta zakona koji je dostavljen Vladi donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se predlog nacrta Zakona o bankama i drugim nancijskim organizacijama.
Taka 19.
Nakon razmatranja dostavljene odluke donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se odluka o dugoronom kreditiranju Budeta RSK. Odluka predstavlja sastavni dio
ovog zapisnika.
Taka 20.
Direktor NIK Krajine zatraio je da se izvri rekonstrukcija upravnog odbora naftne
industrije Krajine. Nakon razmatranja dostavljenog prijedloga doneseno je slijedee
R J E E N J E
Razrjeavaju se lanovi upravnog odbora JP NIK: Petar Bukarica, Rade Borojevi, ore
ukovi, uro Petrovi, eljko Kuzmanovi, Nikola Radakovi, Vaso igi.
Imenuje se upravni odbor Javnog preduzea NIK u sastavu:
208
Savan Grabundija predsjednik Upravnog odbora, te lanovi:
ore Bjegovi, Svetozar Vini, Mitar Brnovi, uro Baji, Jovan Ajdukovi, Arso
Despotovi, Milan Vlanini, Vukain Ergi, Milan Dikli i Jovan Vuenovi.
Taka 21.
Ministar Svetozar Vini zatraio je odobrenje za konpezacijski uvoz iz Republike direkcije
robnih rezervi RS. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se konpenzacioni uvoz iz Republike direkcije robnih rezervi RS odobrenje
predstavlja sastavni dio zapisnika.
Taka 22.
Predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK Luki Milorad obrazloio je potrebu
da se ima kancelarijski prostor u SRJ za potrebe uspostavljanje kontakata sa privrednim
subjektima i republikim organima nadlenima za poslove privrede u SRJ. Nakon rasprave
donesen je slijedei
Z A K L J U A K
Privrednoj Komori Jugoslavije Vlada RSK se treba obratiti zahtjevom za dodjelu
kancelarijskog prostora u prostorijama bive Privredne Komore SFRJ biveg korisnika
SRH.
Taka 23.
Ministar trgovine i turizma Svetozar Vini je predloio donoenje uredbe iz take 23
dnevnog reda. U raspravi je zakljueno da ministarstvo trgovine u suradnji sa Narodnom
bankom mora razraditi provoenje uredbe te je donesena sljedea
U R E D B A
O prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaanje putem deviznih bonova.
Taka 24.
Ministar trgovine je obrazloio razloge za donoenje ove uredbe. Nakon rasprave donesena
je slijedea
U R E D B A
O zabrani prodaje odreenih proizvoda sa podruja RSK. Spisak proizvoda predstavlja
sastavni dio ove uredbe.
Taka 25.
Ministar Vini je obrazloio razloge za donoenje odluke o zatitnim cijenama osnovnih
poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Utvruju se zatitne cijene o osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Odluka je sastavni dio
zapisnika.
Taka 26.
Ministar Vini je obrazloio razloge zbog kojih je ministarstvo donjelo naredbu iz ove
take. Nakon rasprave donesena je slijedea
209
O D L U K A
Daje se saglasnost na naredbu o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzeima i samostalnim
radnjama koje nisu izvrile obaveze s naslova poreza i doprinosa.
Taka 27.
Ministar Vini je obrazloio razloge donoenja naredbe iz ove take dnevnog reda. Nakon
rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Daje se saglasnost na naredbu o zabrani pravnim licima koji obavljaju trgovaku djelatnost
naveliko da prodaju robu samostalnim trgovakim radnjama koje nisu izvrile obavezu s
naslova poreza i doprinosa.
Taka 28.
Ministar Vini je obrazloio razloge za donoenje uredbe, nakon ega je doneena
slijedea
O D L U K A
Usvaja se uredba o maksimiranju cijena nafte i naftnih derivata. Uredba je sastavni dio
zapisnika.
Taka 29.
Ministar Mladen Hadi je obrazloio emu organizacije ministarstva. Nakon ega je
donesena.
O D L U K A
Daje se saglasnost na organizacionu emu ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja.
Taka 30.
Radi potrebe uvoenja zimskog raunanja vremena u SRJ Vlada je donijela slijedeu
U R E D B U
O zimskom raunanju vremena. Uredba je sastavni dio zapisnika.
Taka 31.
Milorad Luki predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK obrazloio je nacrt
Zakona. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se prijedlog Nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK.
Taka 32.
Ministar nansija je predloio donoenje zakljuka nakon ega je usvojena slijedea
O D L U K A
Usvaja se zakljuak o stupanju na snagu danom donoenja odluke guvernera Narodne banke
RSK.
Taka 33.
Nakon obrazloenja ministarstva pravosua te rasprave donesena je slijedea
210
O D L U K A
Usvaja se uredba o izbjeglicama.
Taka 34.
Nakon obrazloenja ministra Mladena Hadia te rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Usvaja se nacrt zakona o preduzeima za radno osposobljavanje i zapoljavanje invalidnih
lica.
Taka 35.
Ministar nansija obrazloio je zakon te je nakon rasprave donesena slijedea
O D L U K A
Usvaja se Nacrt zakona o deviznom poslovanju.
Taka 36.
Ministar Stojan panovi predloio je donoenje odluke o materijalnom i nematerijalnom
oteenju porodica poginulih i ranjenih pripadnika RSK. Nakon razmatranja donesena je
slijedea
O D L U K A
Na ime materijalnog i nematerijalnog obezbeenja porodica poginulih boraca i ranjenih
boraca u RSK usvajaju se visine isplata na nain kako su navedene u odluci koje je sastavni
dio zapisnika.
Taka 37.
Ministar Stojan panovi (pomonik ministra) Milanovi obrazloio je razloge za utvrivanje
teksta zakletve. Nakon rasprave o pet predloenih varijanti teksta zaklete donesena je
O D L U K A
Utvruje se da je tekst zakletve za vojnike glasi. Ja (ime i prezime) zaklinjem se au i
ivotom da u braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak
svoje otadbine Republike Srpske Krajine, i da u vjerno uvati njenu slobodu i ast. Tako
mi Bog pomogao.
Taka 38.
Nakon obrazloenja pomonika ministra panovia i rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Donosi se Uredba o sluenju kadrovskog vojnog roka.
Taka 39.
Ministar ifnormisanja je obrazloio teko materijalno stanje zaposlenih u radio Borovu.
Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Daje se jednokratna novana pomo za 8 zaposlenih radnika u radio Borovu u visini od
20.000 dinara po zaposlenom.
Taka 40.
Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je
211
O D L U K A
Osniva se lijala SDK u Pakracu.
Taka 41.
Nakon obrazloenja sekretara Vlade te rasprave donesena je
O D L U K A
Prihvataju se izmjena i dopune Uredbe o sekretarijatu Vlade.
Taka 42.
Petkovi Sretko je obrazloio razloge izmjena i dopuna pravilnika o sistematizaciji radnih
mjesta u Sekretarijatu Vlade nakon ega je donesena
O D L U K A
Daje se saglasnost na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u
sekretarijatu Vlade.
Taka 43.
lanovi Vlade su jednoglasno odluili da se optine i oblasna vijea nalaze u tekoj
materijalnoj situaciji te zbog toga donesena slijedea
O D L U K A
Odobrava se jednokratna akontacija novane pomoi svim optinama na podruju RSK,
novoformiranim optinama te oblasnim vijeima RSK u iznosu od 2 milijona dinara.
Taka 44.
Kroz raspravu o ovoj taki dnevnog reda ministar Peuraa je ukazao za potrebe funkcionisanja
nancijske policije i Vlade potrebno nabaviti automobile. lanovi Vlade bili su suglasni te
je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Odobrava se kupnja 8 motornih vozila jugo-zastava za potrebe rada nancijske policije
i trine inspekcije. Za realizaciju stava 1 ove odluke zaduuje se podpredsjednik Stevo
Bogi.
Taka 45.
Podpredsjednik Stevo Bogi je ukazao na probleme koji se pojavljuju kod isplate penzija,
plata za pravosue i zdravstvo na podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog
Srijema. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zaduuje se SDK da izvri kontrolu isplate penzije, plata za pravosue i zdravstvo na
podruju srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.
Taka 46.
Ministar Mladen Hadi je obrazloio razloge za poveanje penzija. Nakon rasprave
jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvruje se poveanje penzija u visini od 33% na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
212
Taka 47.
Poljoprivredna zadruga iz Benkovca obratila se Vladi zahtjevom za odobrenje za demontau
hangara koji se nalaze na aerodromu Zemunik. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da demontira te uzme na koritenje hangar
povrine hiljadu metara kvadratnih, viljukar na baterije te dva traktora sa aerodroma
Zemunik.
Taka 48.
Ministar informisanja Duan Eimovi obrazloio je zahtjev za odobrenje sredstava za
dovrenje radova u novim prostorijama RTV RSK. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za izvoenje radova na prostorijama RTV RSK u ukupnom iznosu
od 2.076.631 dinara a prema priloenim raunima za izvrene radove.
Taka 49.
Ministar inostranih poslova Dobrosav Veizovi obratio se Vladi sa zahtjevom za podmirenje
trokova za rad ministarstva. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se ministarstvu inostranih poslova sredstva za rad ministarstva koje je imao u
prethodnom periodu u ukupnom iznosu od 142.950 dinara.
Taka 50.
Nakon razmatranja potrebe ukidanja carinskih stopa za uvoz nafte na podruje RSK
donesena je
O D L U K A
Ukidaju se carinske stope i ostale carinske dabine za uvoz nafte za podruje RSK.
Taka 51.
lanovi Vlade su razmatrali razliite informacije koje se pojavljuju kroz sredstva informisanja
o otvaranju auto-puta kod Okuana. Nakon rasprave donesen je slijedei
Z A K L J U A K
Vlada Republike Srpske Krajine je jedina ovlatena da utvruje uslove i nain otvaranja
dionice auto-puta kod Okuana.
Taka 52.
Podpredsjednik Jovo Kablar proitao je i obrazloio neopozivu ostavku na mjesto
podpredsjednika.
Taka 53.
Radi ujednaavanja i reguliranja isplate linih dohodaka i drugih primanja te ostalih
ovlatenja iz take 5 poslovnika Vlade Republike Srpske Krajine nakon glasanja donesena
je slijedea
O D L U K A
Imenuje se administrativna komisija Vlade RSK u sastavu:
213
1. Dakula Veljko, predsjednik
2. Mandi uro, lan
3. Petkovi Sretko, lan.
Taka 54.
Podpredsjednik Dakula je podnio informaciju o problemima prehrane 3 hiljade izbjeglica
u Zapadnoj Slavoniji. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Utvruje se da e Vlada RSK vriti participaciju trokova u djelu prehrane za 3 hiljade
izbjeglih ljudi u Zapadnoj Slavoniji.
Sjednica je zavrila sa radom u 14.00 sati.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi
Na osnovu lana 84. t. 2 Ustava RSK (Slubeni glasnik RSK br. 1/92, 2/52 i 8/92) Vlada
RSK na svojoj 30 sednici odranoj dana 22. 09. 1992. godine
U R E D B U
o sluenju kadrovskog roka u Jedinicama milicije posebne
namjene
lan 1.
Kadrovskoj obavezi podleu svi graani RSK.
lan 2.
Kadrovska obaveza slui se u Jedinicama milicije posebne namjene u trajanju od 12
mjeseci.
lan 3.
Kadrovska obaveza e se izvravati po Zakonu o vojnoj obavezi (Sl. vojni list br. 32 od
23.12.1985. godine) i drugim propisima i podzakonskim aktima doneenim radi izvrenja
ovog zakona sve do donoenja Zakona o kadrovskoj obavezi RSK.
lan 4.
Tekst zakletve kadeta milicionera glasi: Ja (ime i prezime) zaklinjem se au i ivotom
da u braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje
otadbine Republike Srpske Krajine, i da u vjerno uvati njenu slobodu i ast. Tako mi
Bog pomogao.
lan 5.
Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja.
PREDSEDNIK VLADE:
mr. Zdravko Zeevi, v.r.
Preslika, strojopis, irilica i latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
214
87
1992., rujan 22.
Banja Luka
Nacrt Protokola o suradnji izmeu Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade
Republike Srpske
M.P.
284
[, v.r.]
285
P R O T O K O L
O SARADNJI IZMEU VLADE REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
U Banjaluci je 22. septembra 1992. godine odrana zajednika sjednica Vlada Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Bankom eriem i sa g. Zdravkom Zeeviem,
predsjednicima Vlada.
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog
i drutvenog ivota. Postignuta je suglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet
razmatranja.
I
U razgovorima se polo od injenice da na teritoriji dvije republike ivi jedan narod
tradicionalno povezan istim obiajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izmeu njega
nije postojala stvarna dravna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajednika drava
za sav srpski narod, pokuavaju se razdvojiti Srbi bez uvaavanja prava na samoodreenje i
organizovanje svoje drave.
Rat, koji sa nesmanjenom estinom bjesni ovim prostorima, i iji je glavni cilj istrebljenje
srpskog naroda, te meunarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost
oslonca jedne republike na drugu.
II
Vlade obje republike e, preko nadlenih ministarstava, izanalizirati sva postojea ustavna
i zakonodavna rjeenja i predloiti Skuptinama potrebna usaglaavanja. To se posebno
odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i politikog sistema (istovrsna struktura
skuptine, na jedan nain regulisan viestranaki izborni sistem, pitanje vlasnitva i sl.),
odreivanje istih dravnih simbola.
III
Obje strane su se sloile da granice i graninih prelaza izmeu republika nee biti. Promet
roba poslovnih partnera nee biti optereen plaanjem carina.
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu
zajedniki e obavljati carina Republike Srpske.
284
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo [neitko], Knin.
285
Potpis je neitak.
215
IV
Platnim sporazumom bie regulisani detalji nansijskog poslovanja i odnosa jedne
narodne banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije.
V
Obje vlade zaduuju nadlena ministarstva da saine detaljnu analizu postojeih
industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogunosti i rokove njihovog oivljavanja,
nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.
Prioritetno e se osloboditi za saobraaj dionice puta Benkovac Bjeljina, eljeznika
pruga, obezbjedie se jedinstveni sistem za prijenos elektrine energije, osnovati zajedniko
javno preduzee za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.
Utvrdie se zajednika koncepcija budueg ekonomskog razvoja imajui u vidu i odnos
prema privatizaciji i metodama njenog provoenja, demografskom, prostornom, regionalno-
urbanom i drugim oblicima razvoja.
VI
U ratu i u svim drugim sluajevima ugroavanja interesa srpskog naroda zajedniki
e se organizovati i vriti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka
obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protiv-
vazdune odbrane, formiranjem zajednikih snaga za obezbjeenje dravnih granica i
uspostavljanjem jedinstvene komande.
U cilju stvaranja uslova za ekasnu odbranu vrie se usklaivanje mjera i rjeenja u
planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah e se razmotriti
potrebe i mogunosti izmjetanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo
stavljanje u proizvodnju.
Organi MUP-a saraivae u poslovima dravne i javne bezbjednosti, razmjene informacija
i pruanja pravne pomoi. Zajedniki e biti planirani kolovanje popuna i upotreba jedinica
milicije.
VII
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni
faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ivi u dvije drave.
To, prije svega podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovnog sistema, planiranje
mree viih kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdavatva, lmskih, pozorinih kua,
biblioteka, galerija, udruenja umjetnikih, naunih institucija i arhiva, sporta i zike
kulture.
VIII
Saradnja iz oblasti zdravstvene i socijalne zatite podrazumijeva, prije svega, izgradnju
sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja na istim principima to e omoguiti
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tjenju povezanost u obezbjeivanju zdravstvene
i socijalne zatite i punovanost zdravstvene dokumentacije i linih zdravstvenih isprava u
obje republike.
Obje republike e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih iz zone
ratnih dejstava, u organizovanju zajednikog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i
distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i
sprovoenju preventivno-medicinske zatite i sl.
216
IX
Obje vlade posebno istiu znaaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema
sa razuenim programskim sadrajima, to bi omoguilo nesmetani protok informacija.
Tehniki e se pomoi stvaranje tehnolokog jedinstva radio i TV difuzije. Srpski Glas iz
Banjaluke i nedjeljnik Javnost prerasti e u zajednika pisana glasila. Stvorie se uslovi da
novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.
X
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje denie ovaj protokol starae se i
odgovorna su nadlena ministarstva, javna preduzea, narodne banke i slube drutvenog
knjigovodstva.
XI
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.
V L A D A V L A D A
REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: _____________ Broj: _____________
Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g.
PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE:
Branko eri Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 002-41
88
1992., rujan 22.
Okuani
Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okuani o odravanju mitinga
istine o zapadnoj Slavoniji
ORGANIZACIONI ODBOR
MITINGA
O K U A N I
Dana, 22. 09. 1992. god.
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
O K U A N I
Obavjetavamo vas da se dana 25.09.1992. godine u mestu Okuani sa poetkom u
10.00 sati odrava Miting istine o zapadnoj Slavoniji. S obzirom da je veliko interesovanje
stanovnitva za ovaj skup, koji je od velikog znaaja za ovo nae podruje, pa vas u tom
217
pravcu zamoljavamo da poduzmete sve odgovarajue mjere kako ne bi dolo do naruavanja
javnog reda i mira.
O ovom skupu su obavjetene UN-e odjelu za civilna pitanja. Sa ovog skupa bit e
upuen izvjetaj Vladi u Kninu, Beogradu, Generalnom Sekretaru UN-a i Sajrusu Vensu da
gospoda imaju u vidu da samo narod moe odluivati o svojoj sudbini na ovim prostorima
a ne pojedinci koje narod nije niti birao.
Imamo poverenja u vas da ete svoj deo posla uspjeno i savjesno obaviti u emu vam se
unapred zahvaljujemo.
Za ORGANIZACIONI ODBOR
[.],
286
[v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
89
1992., rujan 24.
Knin
Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a i Dravnom
komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za
nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijea sigurnosti UN-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA VLADE RSK VRLO HITNO
Broj: 08/4-10-72-94
Knin, 24. 09. 1992. godine
Upoznavanje sa stanjem
na terenu u zoni UNPA,
d o s t a v l j a. KOMANDI UNPROFOR-a
ZAGREB
DRAVNOM KOMITETU SRJ
ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
U poslednjih nekoliko informacija upoznali smo vas sa neprimjerenim i opasnim po mir,
aktivnostima hrvatskih vlasti koje sve ine da razrue teko uspostavljeni mir, jednostrano
tumaei odredbe rezolucije 762.
Iz dosta pouzdanih izvora imamo informacije, kako Vrhovnitvo Republike Hrvatske 1.
planira da u periodu 25 30 septembra 1992. godine primjenom nasilja realizuje
odredbe rezolucije 762, naravno njezinim jednostranim tumaenjem.
286
Potpis je neitak.
218
Republika Hrvatska vri mobilizaciju i grupie snage oko granice Republike Srpske 2.
Krajine prema Baranji, Zapadnoj Slavoniji, prema brani HE Perua, prema Maslenici
i Drniu (sektor Jug).
Vlasti RH planiraju autobusima dovesti stanovnitvo na granicu RSK, pa ak i otvoriti 3.
vatru na autobuse da bi se izazvao incident i u meunarodnoj javnosti optuila RSK.
Javna glasila, posebno hrvatski radio i HTV su u funkciji propagande, isto kao i javni 4.
istupi elnika meu njima i predsjednika Franje Tumana koji stalno preti.
Nema elemenata za stvaranje povjerenja u Vrhovnitvo RH, niti je ono do sada stvoreno, 5.
naprotiv jo je vee nepovjerenje srpskog stanovnitva zbog koalicije RH i Muslimana
iz bive republike Bosne i Hercegovine.
Koncentracija snaga u Cazinskoj Krajini i zajedniki planovi za nasilan prolaz preko 6.
teritorije RSK jo vie usloavaju ukupnu situaciju.
Molimo da Komanda i snage UNPROFOR-a pravovremeno sagledaju situaciju i interveniu
da ne bi dolo do totalnog rata na irim prostorima i preko granica UNPA.
P R E D S E D N I K
M.P.
287
mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
90
1992., rujan 30.
Golubi
Zapisnik sjednice Savjeta kolskog centra 17. avgust MUP-a RSK u Golubiu
Z A P I S N I K
sa sjednice Savjeta kolskog centra 17 Avgust Golubi, odranog dana 30.09.1992.g.
(sreda) u prostorijama C, s poetkom u 11.30 asova.
Sjednici su prisustvovali lanovi Savjeta:
1. DMITROVI JOVO, Pomonik ministra MUP-a RSK,
2. AMANOVI URICA, Rukovodilac Centra,
3. PRIJI ILIJA, Sekretar SUP-a Knin,
4. DRAGIEVI MARKO, Sekretar SUP-a Korenica,
5. LJILJAK MILE, Sekretar SUP-a Glina,
6. PAI MILO, Sekretar SUP-a Vojni,
7. ZAGORAC ZORAN, K-dir ete u C.
287
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
219
Sjednici nije prisustvovao lan Savjeta PAI TOO.
DMITROVI J.: Pozdravlja prisutne i daje Dnevni red na usvajanje.
ZAKLJUAK: Jednoglasno usvojen Dnevni red:
1. Organizacija rada Centra na programima:
a) Upis kandidata na VUP
288
Zemun,
b) Upis kandidata u drugu klasu i izvoenje nastave popuna nastavnog kadra
problemi u vezi s tim.
2. Investiciono-graevinski radovi u Centru:
a) Urbanistiko rjeenje objekata i itavog Centra,
b) Izrada tehnike dokumentacije za objekte u izgradnji,
c) Donoenje odluke o izboru nadzornog organa za objekte u izgradnji (ponude),
d) Nabavka graevinskog materijala,
e) Odreivanje brigadira za svaki vaniji objekat (skulturna sala, ograda, crkva i
dr.).
3. Sistematizacija radnih mjesta.
4. Materijalno-tehnika pitanja:
a) Nabavka opreme,
b) Ishrana polaznika.
5. Razno.
Ad 1)
a)
DMITROVI J: Obrazlae da je za upis na VUP u Zemun prethodno trebalo snimiti
potrebe svih organa UP-a u Republici Srpskoj Krajini tj. zabiljeiti sve njihove zainteresirane
kandidate. Obavjetava da je to uinjeno, te da je na vreme predano na Viu kolu. Navodi
meutim da je bilo odreenih zapreka prilikom prijema molbi kandidata. Glavni problem je
predstavljala nemogunost pojedinih kandidata da dostave svoja Svjedoanstva o zavrnom
stepenu strune spreme. Istie da u VUP-u nisu imali razumjevanja za taj problem, bez
obzira to su razlozi veoma opravdani dokumentacija se nije mogla prikupiti zbog rata i
prekinute komunikacije sa gradovima u kojima su kandidati zavrili kolovanje.
PAI M.: Smatra da se trebalo inzistirati na prijemu takvih kandidata. Ljudi su ratovali i
jedva izvukli ive glave, a sada zbog banalnog razloga ne mogu nastaviti kolovanje.
Navodi takoer da je takav stav VUP-a veoma iritirajui, jer kako se njemu ini ljudi sa
VUP-a se ponaaju veoma neodgovorno, a te kandidate smatraju neozbiljnima.
Dodaje da ne treba drugog dokumenta i garancije osim Potvrde organa UP-a da eli da
odreeni kandidat nastavi kolovanje. Po njegovom miljenju svaki organ UP-a dobro
poznaje svoje radnike, i normalno je da su na kolovanje upueni najbolji i najzasluniji
radnici. Podvlai da je Potvrda o upuivanju kandidata na kolovanje vie nego dovoljna
garancija za tog kandidata, a ovdje se pojavljuje razlog nepotpuna dokumentacija.
DMITROVI J.: Obavjetava prisutne da je za pomenuti problem intervenirao na
VUP-a na taj nain to je traio sastanak sa rukovodstvom VUP-a, te da je na tom
sastanku zatraio labaviji odnos prema kandidatima iz Republike Srpska Krajina. Dodaje
da su mu na tom sastanku dosljedno proitali Uputstvo i uvjete za upis u Viu kolu.
288
Visoka kola unutarnjih poslova.
220
Obavjetava da je sve ono oko ega su nam u stvari izali u susret to to kandidati nisu
snosili trokove upisa, s tim da MUP RSK pronae nain nanciranja pomenutog upisa.
Navodi i problem kandidata sa zavrenim III stepenom strune spreme. Obrazlae da je Via
kola za UP-e takve kandidate automatski odbacila, bez obzira to se radi o prvorazrednim
ljudima. Kae da je oko ovog problema traio tumaenje Ministarstva za prosvjetu Srbije ali
ga nije dobio.
Nastavlja obrazlaganje da je ministar MUP-a RSK upoznat sa problemom kandidata sa
zavrenim III stepenom, te da e on dalje poduzimati radnje u smislu njihovog prijema.
LJILJAK M.: Istie da mu je ponaanje ljudi sa VUP-a vrlo smeno, i da on smatra da se
radi o ismijavanju Krajine. Dodaje da su oni npr. na zdravstvenom pregledu onesposobili
kandidata Davidovia koji je bez premca meu milicionarima. Sudjelovao je na svim
moguim frontovima po Krajini, pa i na Koridoru u Bosni, i normalno da mu je zdravlje
narueno nakon dvije godine ratovanja.
U tom pogledu nisu bili niti malo tolerantni. Kae da zbog takvog ponaanja MUP RSK
dovode u situaciju da zavarava svoje ljude.
PRIJI I.: Zanima se dali na spisku kandidata za VUP ima neko da nije lan aktivnog ni
rezervnog sastava MUP-a RSK.
DMITROVI J.: Odgovara da ima jedan kandidat, Torbica.
PRIJI I.: Smatra da je njega zbog ugleda i dosljednosti MUP-a RSK trebalo automatski
odbaciti.
DMITROVI J.: Odgovara da je otpao u toku izbornog procesa.
Na kraju rasprave ita broj primljenih kandidata:
KNIN 12 kandidata
BENKOVAC 5 kandidata
OBROVAC 2 kandidata
GRAAC 2 kandidata
KORENICA 5 kandidata
TUILOVI 5 kandidata
VOJNI 3 kandidata
GLINA 3 kandidata
U K U P N O 37 kandidata
i obavjetava prisutne da e se seminari VUP-a iz Zemuna
odravati u prostorijama C u Golubiu.
b)
AMANOVI .: ita kandidate XLVII klase Kursa za milicionare pripravnike po organima
UP-a RSK.
LJILJAK M.: Postavlja pitanje kako se desilo da na Kurs budu primljeni kandidati iz Petrinje,
a da o tome SUP Glina nita ne zna.
DRAGIEVI M.: Nadovezuje se sa primjedbom i problemom SJB Graac. Kae da je
na Komisiji za prijem kandidata za Kurs kategoriki odbio jednog kandidata, a onda je C,
na intervenciju Naelnika SJB Graac, Veselinovi Drage, tog kandidata, mimo njegovog
znanja, primio na Kurs. Navodi da je on zbog ovakvog ponaanja od kolskog centra
traio pismenu izjavu, ali je to kasnije povukao, i omoguio pohaanje Kursa navedenom
kandidatu.
221
Dodaje da se ovakva i slina ponaanja ne smiju ponoviti tj. da Stanice javnih bezbednosti
ne mogu o prijemu kandidata na Kurs odluivati mimo Sekretarijata kojem pripadaju.
ZAKLJUAK: Svi dogovori, pa izmeu ostalog i potanske poiljke iz C, ne smiju ii
direktno Stanicama JB ve preko Sekretarijata za UP-e.
Ad 2)
DMITROVI J.: Nabraja izgraene i objekte u izgradnji u kolskom centru 17. Avgust.
PRIJI I.: Istie da je miljenja da ta gradnja ne smije biti stihijska, jer je dugorona, ve se
za sve te objekte treba napraviti maketa, tj. plan izgradnje C za naredni dugoroni period
10-20 god.), da se ne bi desilo npr. da se sada postavlja
ograda oko kolskog centra, a za koju e se moda kasnije pokazati da je treba proiriti i
slino.
DMITROVI J.: Slae se sa predlogom te je miljenja da maketu treba da izradi nadzorni
organ za gradnju kojeg takoer treba to hitnije izabrati.
AMANOVI .: Dodaje da je strunih arhitekata u RSK veoma malo te da bi najbolje
bilo da ovaj Savjet donese odluku o izboru MAGLOV JELICE, koja je do sada pomagala i
nadzirala gradnju pomenutih objekata.
DMITROVI J.: Dopunjava Amanovia i obavjetava prisutne da Maglov Jelica
za dosadanje radove trai 550 DM, a da bi te radove dovrila do kraja tj. popratila sa
odgovarajuom dokumentacijom, trai dodatnih 400 DM tj. sveukupno 950 DM.
PRIJI I.: Smatra da cijena nije prevelika ali da isplata u stranoj valuti ne dolazi u obzir.
DMITROVI J.: Obrazlae da MUP RSK niti ne moe vriti isplatu u DM, ve u dinarskoj
protuvrednosti.
PRIJI I.: Zanima se dali je za izbor nadzornog organa raspisan konkurs jer ako nije to se
pod hitno mora obaviti jer se i onako sve ee deava da ljudi priaju da se u MUP RSK
primaju roaci i prijatelji rukovodeih ljudi i slino. Istie da se Konkurs mora raspisati ba
zbog toga da se spree ovakve glasine.
ZAKLJUAK: Potrebno je raspisati konkurs za prijem nadzornog organa koji je tada duan
izraditi, izmeu ostalog, i idejni projekt izgleda kolskog centra.
Ad 3)
AMANOVI .: Obavjetava prisutne da K-diri vodova u C imaju line dohotke kao i
rezervni milicionari MUP-a RSK. Istie da smatra da je to nedovoljno, te da se to to hitnije
mora mjenjati. Dodaje takoer da se mora promjeniti i visina LD predavaa u C, jer u
ovakvoj situaciji tj. sa ovakvim LD kakav je sada, nitko nije zainteresiran da doe iz svog
organa u C. Kazuje da se takav sluaj ve desio sa DRAI BOKOM iz SJB Benkovac.
PAI M.: Kazuje da takvi problemi postoje i u njegovom SUP-u. Navodi da se kod njega,
po postojeoj sistematizaciji, desilo da isti LD imaju inspektor operativac (kojem je glava
stalno u torbi) i ef odsjeka upravnih poslova (koja je stalno u kancelariji). Meutim, dodaje
da je on to za sada samovoljno promijenio.
PRIJI I.: Prekida raspravu o primjedbama na sistematizaciju MUP-a RSK i obavjetava
prisutne da nisu oni jedini koji imaju primjedbe na postojeu sistematizaciju MUP-a RSK.
Dodaje da je na nivou MUP-a RSK odlueno da svaka organizaciona jedinica napie svoje
primjedbe, te da e se o njima onda istovremeno raspravljati na Kolegiju naelnika organa
UP-a.
222
AMANOVI .: Navodi da, koliko je njemu poznato, sa sistematizacijom uglavnom niko
nije zadovoljan, a ne moe ni biti, jer je ona svojevremeno bila povjerena jednom ovjeku
Rastovi Nikoli iz MUP-a RSK.
ZAKLJUAK: kolski centar e svoje primjedbe na sistematizaciju radnih mjesta MUP-a
RSK dostaviti, u pismenom obliku, na Kolegiju naelnika MUP-a RSK.
Ad 4)
a)
DMITROVI J.: Iznosi problem jednoobraznosti uniforme polaznika Kursa za milicionare
pripravnike.
PAI M.: Dodaje da ovi polaznici imaju barem nekakve, pa makar nisu sve iste, uniforme,
ali da oni na Kordunu gotovo da nemaju nikakve, i ako se takva situacija nastavi, bit e
prinuen da svoje ljude poalje kuama.
PRIJI I.:Slae se sa prisutnim da bi polaznici Kursa morali biti jednoobrazno obueni
da bi ovako kola liila na kolu, a miljenja je da tako mora biti, jer po njemu, ovaj C
predstavlja dravu, tj. njenu jainu i mo.
ZAKLJUAK: Polaznici prilikom dolaska u kolski centar sa sobom donijeti jednu
uniformu, koja e se zatim dostaviti Ministarstvu UP-a, a ovdje e dobiti jednu radnu
uniformu koju e po zavretku kolovanja odnijeti sa sobom.
b)
DMITROVI J.: Obavjetava prisutne da je Brigadi milicije u Kninu uoeno miljenje
i nastojanje da se u kolskom centru ukine kuhinja, te da se hrana dovozi iz njihovog
restorana.
Miljenja je da se to ne smije dozvoliti, jer su polaznici Kursa zadovoljni ishranom, koja
ujedno udovoljava svim standardima ishrane.
AMANOVI .: Navodi primjer kako je C bio u mogunosti da sam nabavi patete i
druge suhomesnate proizvode direktno iz tvornice Gavrilovi u Petrinji, ali je Centralno
skladite MUP-a RSK prisililo C da te proizvode nabavlja od njih, a kod njih su isti mnogo
skuplji, jer oni nabavku vre preko trgovake organizacije Dinarka Knin.
DRAGIEVI M.: Istie da stav o ukidanju kuhinje u kolskom centru treba kategoriki
odbaciti, ali da se mora pristupiti racionalizaciji kadra u toj kuhinji, jer to zahtjeva velika
materijalna sredstva.
ZAKLJUAK: Zauzet je stav o tome da u kolskom centru mora postojati kuhinja, ali
da se isto tako radi na racionalizaciji zaposlenog kadra u kuhinju C.
Sjednica je zavrila s radom u 12.30 asova.
U Kninu, 30. 09. 1992.g.
ZAPISNIAR
Ljiljana Petrovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 24.
223
91
1992., listopad 1.
Benkovac
Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju protiv nepoznatih
poinitelja, zbog miniranja kua izbjeglih Hrvata iz mjesta Ratevi u opini
Benkovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 195/92.
Datum 01.10.1992. godine
OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU
BENKOVAC
Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se
KRIVINA PRIJAVA
protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. st. 1.
(kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a)
KZ-a RSK-a na tetu Klarica Mile i drugih
( prezime i ime, odnosno naziv oteenog )
boravite-sjedite u Rateviu ulica
broj _____ opina Benkovac .
O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava
se slijedee:
Dana 27.09.1992. godine u vremenu od 20-22,30 sati od strane nepoznatog uinioca
izazvane su eksplozije u kue Klarica Mile, Klarica Branka, Begovi ime, Begovi Marka,
Brkljaa Jakova, Klarica Duje, Brkljaa Josipa, Brkljaa Jole, Brkljaa Razvigora, Brkljaa
Ljube, Klarica Rade, Klarica Tadije, Klarica Ivice iz Ratevia zaseok Rupljani, optina
Benkovac.
Nepoznati uinilac je iskoristio odsutnost vlasnika iz kue te postavio nepoznate
eksplozivne naprave u kue, kojom prilikom su iste poruene.
teta priinjena ovim krivinim djelima nije utvrena.
U vezi ovih krivinih djela obavljeni su uviaji od istranog sudca Kresovi ure iz Knina,
koji e sastaviti zapisnik o uviaju, te obavljeni informativni razgovori sa nekolicinom
mjetana Ratevia o emu su sainjene slubene zabiljeke, koje su obavili ovlateni radnici
SJB Benkovac, krim. tehniar je fotograsao lice mjesta o emu e biti izraen fotoelaborat,
te uviaju su prisustvovali dvojica lanova UNPROFOR-a koji nisu vrili uviaj ve su
samo bili prisutni, a poduzet emo druge mjere i radnje u cilju identikacije nepoznatih
uinilaca, o emu ete biti blagovremeno obavjeteni.
224
NAELNIK:
Vujko Slobodan, [v.r.]
Prilog: Fotoelaborat
289
Dvije slubene zabiljeke
290
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
92
1992., listopad 3.
Benkovac
Slubena biljeka SJB Benkovac o informativnom razgovoru s Brankom ikiem iz
Korlata o okolnostima miniranja njegove kue i pogibiji supruge Soke iki
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
B E N K O V A C
Broj:
Benkovac, 03. 10. 1992. godine
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena povodom obavljenog informativnog razgovora sa iki Brankom, od oca pok.
Martina i majke pok. Ike, roene ulina, roen 01.10.1922. godine u Korlatu, optina
Benkovac, gdje mu je i mjesto prebivalita, po zanimanju poljoprivrednik.
Razgovor je voen na okolnosti smrti iki Soke, njegove supruge iz Korlata pa u vezi s
tim izjavljuje slijedee:
U zadnje vrijeme supruga i ja spavali smo u krmaru, odnosno u svinjcu, gdje sam ja
prije drao svinje, a sada ponekad nou spavam sve iz razloga bojazni.
Dana 02.10.1992. godine oko 19,00 sati ja sam otiao spavati u svinjac, gdje sam
preuredio za spavanje i zvao sam suprugu Soku da i ona ide, ali je ona to odbila i otila
da spava u sobu na katu kue. Jo nisam dobro ni zaspao, kada sam uo moju nevjestu
Nevenku i enu od mog brata Tomicu, koje su me zvale da bjeimo. Ja sam odmah potrao
u spavau sobu da pozovem i suprugu Soku, meutim kada sam doao pred ulazna vrata
kue uo sam jaku detonaciju i osjetio da se rui kua. Popeo sam se uz stepenice, jer je Soka
spavala na katu kue, meutim kako nije bilo svjetla ja sam propao kroz pod navedene sobe.
U tom momentu uo sam kako je Soka dva puta jauknula, ali se nita nije vidilo. Kako
nisam nita korisno mogao raditi odmah sam otiao kod svog ure Vidi Vojina u namjeri
da ga obavjestim to se desilo. Kada sam doao do njegove kue kamenom sam se bacio
289
Fotoelaborat nije pronaen uz izvornik.
290
Prireivai su izostavili slubene zabiljeke. U jednoj mjetani Ratevia daju izjave da nisu vidjeli tko je
minirao 13 kua, a u drugoj predstavnici UNPROFOR-a prijavljuju miniranje kua SJB-u Benkovac.
225
u prozor njegove sobe u namjeri da ga probudim i da mu kaem to se desilo. ura Vojin
pitao me je ta se desilo, a ja sam mu rekao da je sruena kua i da je Soka poginula. Vojin je
odmah otiao na lice mjesta, a ja sam ostao kod njega gdje sam i prespavao.
Sutra ujutro negdje oko 6,00 sati kada sam se vratio u kuu, zatekao sam le pok. Soke
poloen na pod primae sobe.
Zabiljeku sastavio:
Bukarica Stevan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
93
[1992., listopad 3.]
Dvor
Slubena biljeka naelnika SJB Dvor o pokuaju pripadnika UNPROFOR-a da
prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku
preko teritorija RSK
SLUBENA ZABILJEKA
Dana 03.10.92. g. u popodnevnim asovima doli su do mene predstavnici Visokog
komesarijata za izbjeglice, k-dir stanice Uncivpola iz Dvora da pregovaraju u vezi prelaska
muslimanskih izbjeglica, koji su se nalazili u Bosanskom Novom na drugoj strani mosta,
koji spaja Dvor i Bosanski Novi. Prema mojoj procjeni u toj grupi se nalazilo od 80-100
lica, preteno ena, djece i staraca, koji su eljeli prei na podruje opine Dvor, odnosno
RSK.
Nakon dugotrajnog uvjeravanja i postignutog dogovora sa predstavnicima Visokog
komesarijata da e izbjeglice prihvatiti Visoki komesarijat i Danski bataljon, koji je smjeten
u Dvoru i iste prebaciti u pravcu Republike Hrvatske. Mi smo se dogovorili da izbjeglice
preu preko, budu ukrcane u vozila Danskog bataljona i izvri se tranzit preko optine Dvor
u pravcu Karlovca. Kada su izbjeglice potovarene u vozila Unprofora i trebale da krenu
u pravcu Karlovca stigla je naredba po njihovom tvrenju od direktora za civilna pitanja
Unprofora Sedriha Tomberija da iste izbjeglice ne kreu, odnosno da prenoe u Dvoru na
Uni. Tada su Danski vojnici podigli atore, iskrcali izbjeglice i smjestili ih u atore na jednoj
poljani. Oni su tu ostali do naveer 04.10.92. g. Na nae inzistiranje da izbjeglice moraju
napustiti prostor optine Dvor, sino su doli opet predstavnici Visokog komesarijata i
gospodin Rafone iz Komande za civilna pitanja sektora sjever da odre s nama sastanak.
Na tom sastanku smo zakljuili da izbjeglice krenu tu istu no u pravcu Karlovca, a oni su
nakon toga odluili da ih privremeno smjeste u svoj kamp u selu Donji irovac, na putu
prema Glini. Kada su saznali mjetani sela irovac da e muslimanske izbjeglice doi u taj
kamp, oni su se organizovali i organizovano protestirali protiv toga pretei da e iste napasti
226
oruano. Poto je doao do tih saznanja deurni operativac u SJB Dvor Radoji Milan,
to je isto prenio vojnicima Danskog bataljona, koji su natovarali na vozila muslimanske
izbjeglice i spremali se da krenu u pravcu irovca. Nakon njegovog upozorenja pripadnici
Danskog bataljona su odluili da ne kreu nikud, pa su muslimanske izbjeglice ostale itavu
no u vozilima spremljenim za put. Do mog polaska na kolegij naelnika dana 05.10.92.
g. u 10,30 sati oni su ostali i dalje natovareni u vozilima ekajui odluku Medjunarodnog
crvenog krsta iz eneve da nesmetano prou u RH. Poslije toga ne znam da li su ostali tamo
ili krenuli dalje.
NAELNIK SJB DVOR
Bjelac Nikola, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
94
1992., listopad 5.
Benkovac
Krivina prijava SJB Benkovac opinskom javnom tuitelju u Benkovcu protiv
nepoznatih poinitelja zbog miniranja kue Ivice Marinovia iz opota
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-Ku-200/92.
Datum 05.10.1992. godine
OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU
BENKOVAC
Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se
KRIVINA PRIJAVA
protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. KZ
RSK
( kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a)
na tetu Marinovi Ivice sin ime iz opta
( prezime i ime, odnosno naziv oteenog )
boravite-sjedite u Zadru ulica
broj _____ opina Zadru .
227
O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava
se slijedee:
Dana 24.09.1992. godine u 09,20 sati pristupila je Marinovi Janja ena ime iz opta u
prostorije SJB Benkovac te je prijavila da je u nazad 7 dana minirana kua njenog sina Ivice
a koji ivi u Zadru.
Nakon zaprimljene obavjesti na lice mjesta iziao je istrani sudac Optinskog suda
Benkovac, koji je sainio zapisnik o uviaju, zajedno sa uviajnom ekipom SJB Benkovac, a
koji su fotograsali lice mjesta i obavili informativni razgovor sa komijama a koje u prilogu
dostavljamo.
Poduzetim operativnim mjerama i radnjama nismo doli do podataka o uiniocu ili
uiniocima krivinog djela. I dalje poduzimamo potrebne operativne mjere i radnje u cilju
otkrivanja uinioca, a u sluaju korisnih saznanja blagovremeno emo vas obavjestiti.
NAELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: Zapisnik o uvidjaju
Fotoelaborat lica mjesta
Sl. zabiljeke o dojavi i obavlj.
inf. razgovoru.
291
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
95
1992., listopad 5.
Vukovar
Izvjetaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku lokalnih srpskih vlasti s
predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, odranom u Vukovaru
SUP Vukovar
Depea broj: 01-143/9. ifrirano dx
Vukovar, 05. 10. 1992.
MUP RSK K N I N
Dana 04.10.1992. godine s poetkom u 13,35 asova u kasarni u Vukovaru odran je
sastanak sa predstavnicima UNPROFOR-a iji su oni bili organizatori. Pored predstavnika
UNPROFOR-a koji se nalaze na naem podruju bili su prisutni predstavnici Oblasnog
vea, pravosua, optinskih struktura vlasti, nae slube, kao i dva amerika ambasadora
291
Uz izvornik se nalazi samo slubena zabiljeka, koju su prireivai izostavili.
228
(jedan iz Zagreba i jedan iz Austrije). Navedeni ambasadori od strane naih predstavnika i
pripadnika UNPROFOR-a zahtevali su da im se objasni tko su zvaninici vlasti na ovim
prostorima i na emu se bazira njihov rad kao i na osnovu ega su izvuene pretpostavke za
donoenje ustava, zakona i drugih zakonskih akata.
Ameriki ambasador koji se trenutno nalazi u Zagrebu izrazio je aljenje zbog ovakve situacije
i trenutnog stanja te je obeao da e se zaloiti da meunarodna zajednica pomogne narodu
u razruenom Vukovaru i na ovoj teritoriji. Posebno se zainteresovao i traio objanjenje
da li ima, zato i zbog ega toliki broj milicionara u Republici Srpskoj Krajini na ta mu
je odgovoreno da broj milicionara potpuno odgovara paritetnom odnosu broja stanovnika
a to je u stvari i uobiajeno i u drugim dravama sveta. U delu svog izlaganja predsednik
Oblasnog vea Milan Ili zamolio je prisutnu gospodu da se u svetu pokrene procedura za
priznavanje Republike Srpska Krajina s obrazloenjem ako je svet mogao priznati Hrvatsku
koja u svojoj istoriji nikada nije bila meunarodno priznata da ima osnove na tom principu
da se prizna i Republika Srpska Krajina. Na ovaj predlog ameriki ambasador iz Zagreba je
odgovorio da i to nije nemogue, ali da predstavnici vlasti u Republici Srpskoj Krajini o tom
pitanju i na meunarodnom planu moraju biti aktivniji.
Gospoda ambasadori interesovali su se o radu predstavnika organa unutranjih poslova na
ta im je odgovoreno da rad organa unutranjih poslova se odvija u okvirima naeg zakona,
ustava i zakona te drugih zakonskih i podzakonskih akata Republike Srpska Krajina, te da je
na osnovu navedenih principa polueno dosta rezultata to je u djelu svog izlaganja potvrdio
i predstavnik UNPROFOR-a policije Latuin...
292
Na kraju sastanka visoki gosti su se izvinuli to ne mogu due ostati u Vukovaru jer moraju
ii za Zagreb te se boje da u sluaju mraka mogu biti opet gaani iz protuvazdunih orua.
Beleka se dostavlja znanja radi i eventualnog koritenja.
Sekret ar
Lazi Dragan
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2. , kut. 597.
96
1992., listopad 5.
Raji
Ostavka lanova Savjeta MZ Raji SUP-u Pakrac na sve dunosti u tijelima vlasti
RSK zbog nemogunosti rjeavanja problema prehrane, smjetaja stanovnitva i
posjete prognanih Hrvata mjestu Rodanik
292
Nejasno u izvorniku.
229
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.
293
OPTINA OKUANI
MJESNA ZAJEDNICA RAJI
BROJ: 672/92.
Raji, 05. 10. 1992.
REGIONALNI S U P PAKRAC
PREDMET: ostavka lanova savjeta na
sve funkcije u MZ, optini,
Oblasnom vijeu i Republici
Srpskoj Krajini
Na proirenom sastanku Savjeta MZ Raji odranom 01.10.1992. godine, a povodom
nemogunosti reavanja nastalih problema iskrslih zbog nesuradnje izmedju Oblasnog
vijea i optine sa Mjesnom zajednicom po sledeim pitanjima: nemogunost MZ da rei
problem prehrane, odee, smetaja, ogreva i kolovanja dece, kao i nemogunost utjecaja na
dolazak Hrvata u sela na podruju MZ Raji koji je dogovoren na nivou Oblasnog vijea
i optine za 02.10.1992. u Rodanik o emu nije obavetena MZ Raji, pa je naseljeno
srpsko stanovnitvo u Rodaniku neinformirano i zateeno uhvatila panika. Na granici
Republike s Hrvatskom u Paklenici natpisna tabla REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
prekrivena je prljavom ceradom toga dana to je vrlo sramno i to je izazvalo revolt medju
narodom i borcima. Ovo se dogodilo na dan proboja Rajia 02.10.1991. kada je poginulo 5
naih boraca i kada se davao pomen na mjesnom groblju. Tom prilikom jedva smo spreili
revoltirane ljude da ne uine incident. Ljudi su tom prilikom traili smenu kompletne vlasti
od optine do Republike. Obzirom na nastale propuste i situaciju u kojoj se nalazimo, za
iste se ne osjeamo krivim, stoga ne elimo vie uestvovati u takvom poslu i dajemo ostavku
celog Savjeta MZ na sve funkcije od MZ do optine, Oblasnog vijea i Republike.
LANOVI SAVJETA:
Raenovi Mile 1.
Baji Ljuban 2.
Stanar Vlado 3.
Stojevi Ivan 4.
Kovaevi Ilija 5.
Milainovi Momilo 6.
urainovi Nikola 7.
Baji Milenko 8.
Milainovi Milan 9.
Bruji Nikola 10.
Bosanac Branko 11.
Kezan Milan 12.
ua Dragia 13.
294
293
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur.br. 08-05/1-2-115/1-92., 14. 10. 1992.
294
U izvorniku je pri dnu stranice rukom dopisano: Zateeni o slijedu dogaaja.
230
M.P.
295
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
97
1992., listopad 6.
Knin
Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
ZAPISNIK
sa 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane 6. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
mr Zdravko Zeevi, Veljko Dakula, Boko Boani, Milan Marti, Vojin ua, Vojin
Peuraa, ore Bjegovi, Duan Eimovi, Neboja Arbutina, Svetozar Vini, David
Rastovi, dr Mladen Hadi, Stojan panovi, Sergej Veselinovi, Rade Gaea, Mitar
Brnovi, Savan Grabundija, Duan Starevi i Sretko Petkovi
Sjednici na poziv prisustvuju:
Radovan Majski, Pavao Marjanovi, Zdravko Jankovi, Nikola Rastovi, Veljko Korolija,
Milo ivkovi, Neboja Mandini.
DNE VNI R E D:
Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1.
Razmatranje problematike optine Vojni, 2.
Razmatranje problematike optine Teslingrad, 3.
296
Donoenje odluke o poveanju cijene nate i naftnih derivata i elektrine energije, 4.
Donoenje odluke o zatitnoj cijeni penice roda 1993. godine, 5.
Donoenje Odluke o dodjeli dva automobila iz ratnog plijena za Republiku izbornu 6.
komisiju,
Imenovanja u Ministarstvu pravosua, 7.
Donoenje Odluke o dodjeli Centra u Erdutu za kolovanje kadrova MUP-a, 8.
Donoenje Odluke o davanju na koritenje zgrade na Maloj Pijaci i obezbeenje iste, 9.
295
Okrugli peat: RSK, Optina Okuani, MZ Raji.
296
Radi se o Likom Osiku.
231
Razmatranje zahtjeva Poljoprivredne zadruge Benkovac za nabavku maine za preradu 10.
maslina,
Donoenje Odluke o odobrenju nabave opreme za Zavod za zatitu zdravlja te 11.
imenovanje direktora zavoda,
Donoenje Odluke o izdvajanju graana zaposlenih u inozemstvu kao pomoi RSK, 12.
Podnoenje informacije o poloaju ranjenih boraca i invalida na podruju SR 13.
Jugoslavije,
Podnoenje informacije o razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN, 14.
Izvjetaj o radu Carinske slube te predlog donoenje neophodnih odluka, 15.
Informacija o mogunosti adaptacije prostora za potrebe smjetaja Vlade i Vladinih 16.
institucija,
Razmatranje zahtjeva UP Dinara iz Knina za odobrenje sredstava za zavretak hotela 17.
u Kninu,
Razmatranje zahtjeva NIK-a Knin za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz Kasarne 18.
Trbounje,
Informacija sa puta u Baranju direktora Republike Uprave drutvenih prihoda, 19.
Imenovanje glavnog urednika Informativnog biltena u ministarstvu informacija u 20.
Beogradu (1.871.190 RN),
Donoenje Odluke o statusu naftovoda u RSK, 21.
Donoenje Odluke o osnivanju JP Gavrilovi Petrinja, 22.
Imenovanje u Ministarstvu inostranih poslova, 23.
Donoenje Odluke o nanciranju Javne kuhinje u Drniu, 24.
Donoenje Odluke o sanaciji Benkovakog vodovoda, 25.
Zahtjev za dodjelu sredstava KLIK-u, 26.
Odobravanje sredstava za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za 27.
poljoprivredu.
Taka 1.
Prije poetka rada po dnevnom redu prilo se utvrivanju osnovice za isplatu plata radnika
zaposlenih u Vladi i vladinim institucijama kao i ostalim koji se nanciraju iz Budeta RSK.
Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Utvruje se poveanje osnovice za isplatu linih dohodaka svim koji se nanciraju iz 1.
Budeta RSK u iznosu 50% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
Iz take 1. izuzimaju se svi zaposleni u pravosuu i utvruje se poveanje njihove 2.
osnovice za 80% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca.
Taka 2.
U okviru ove take dnevnog reda podnesena je informacija o toku rada Skuptine RSK
odrane u Vukovaru. Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa tokom razgovora
sa predsjednikom SR Jugoslavije osiem.
297
Takoer se raspravljalo o odnosima sa
UNPROFOR-om i radu Zajednike komisije i podkomisije za kontrolu primirja. Nakon
rasprave donesena je
297
Dobrica, predsjednik SR Jugoslavije.
232
O D L U K A
Osniva se Dravni komitet za saradnju sa UNPROFOR-om, 1.
Predsjednik Komiteta je mr Zdravko Zeevi, 2.
Sekretar Komiteta je Sretko Petkovi, 3.
lanovi komisije su: Dakula Veljko, Stevo Bogi, Boko Boani, Vojin ua, Duan 4.
Eimovi, David Rastovi, Svetozar Vini, Neboja Mandini i Nikola Kronjar.
Predsjednici optina se zaduuju za kontakte sa UNPROFOR-om na problematiku sa 5.
terena optina.
O ovoj Odluci potrebno obavjestiti SR Jugoslaviju i Ujedinjene narode. 6.
Taka 2.
Predsjednik optine Vojni Milo Vukovi je upoznao lanove Vlade sa situacijom na
podruju Otine Vojni. Iznio je probleme oko teritorijalnog razgranienja optina, kao i
zahtjeve da se status porodica poginulih boraca brzo rjei, te da se formira bolnica u Vojniu
kao nadopunjujui sistem bolnice u Glini. Nakon rasprave na kojoj je dominirala tema
teritorijalnog razgranienja optine doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Provedeni referendum o izdvajanju mjesnih zajednica mora se potovati, 1.
Sve optine trebaju dostaviti Ministarstvu pravosua podatke o broju mjesnih zajednica 2.
u svom sastavu u roku od 8 dana.
Taka 3.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, direktor preduzea hol iz Teslingrada iznio
je podatke o stanju tog kolektiva. Naglasio je probleme snabdjevanja vodom te nanciranja
Javne kuhinje. Nakon rasprave u kojoj je iskazana podrka graanima Teslingrada donesene
su slijedee
O D L U K E
Odobravaju se trokovi nanciranja Javne kuhinje u Teslingradu. Trokovi e se 1.
podmirivati iz Budeta RSK po priloenim raunima o nabavljenoj robi.
Snabdjevanje Teslingrada [vodom] pokuat e se rjeiti sa predstavnicima 2.
UNPROFOR-a.
Taka 4.
Ministar ore Bjegovi obrazloio je razloge zbog kojih je potrebno utvrditi poveanje
cijene nafte i naftnih derivata, kao i elektrine energije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Utvruju se slijedee cijene nafte i naftnih derivata i to: D2 430 dinara, MB-86 580 1.
dinara i mazut 73 dinara, bez obzira na porijeklo nafte i dobavljaa.
Utvruje se cijena elektrine energije od 11,98 dinara za 1 kv za podruje RSK. 2.
Za iduu sjednicu Vlade potrebno pripremiti bilansko stanje Naftne industrije 3.
Krajine.
NIK Mirkovci treba hitno pristupiti namjenskoj proizvodnji nafte za sjetvu. 4.
Otvara se distributivni centar za punjenje plina u Srbu. 5.
233
Vezano za najnovija obeanja premijera Pania
298
oko otvaranja auto-puta kod Okuana, i
njihovih obraanja da Vlada RSK da bezuslovno odobrenje za to, raspravljano je o uslovima
pod kojim bi se auto-put mogao otvoriti. Nakon rasprave i utvrenih stavova po tom pitanju
donesena je odluka da se uputi pismo SR Jugoslaviji u kojem e se predoiti nai uslovi za
otvaranje auto-puta. Pismo predstavlja sastavni dio zapisnika.
299
Taka 5.
Ministar Mitar Brnovi obrazloio je razloge za donoenje ove odluke. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Utvruje se zatitna cijena penice roda 1993. godine u iznosu 98 dinara za kilogram.
Taka 6.
Ministar Vojin ua je zatraio da se iz ratnog plijena dodjele dva automobila za potrebe
rada izborne komisije. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se Republikoj izbornoj komisiji dva automobila iz ratnog plijena. 1.
Zaduuje se ministar Sergej Veselinovi da u suradnji sa Ministarstvom pravosua 2.
realizira ovu odluku.
Taka 7.
Na predlog Ministra pravosua Vojina ue donesene su slijedee
O D L U K E
Razreava se funkcije pomonika ministra pravosua i uprave Radovan Majski dipl. 1.
prav. zbog prelaska na novu dunost,
Vasilije Stevovi dipl. pravnik postavlja se za pomonika ministra pravosua i uprave, 2.
Ljubojevi Nikola iz Graaca postavlja se za Upravnika okrunog zatvora u Kninu. 3.
Taka 8.
Nakon obrazloenje Ministra Martia o razlozima za donoenje jedne ovakve odluke te
provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Dodjeljuje se regrutni centar u Erdutu za kolovanje kadrova MUP-a RSK,
Zaduuje se podpredsjednik Bogi Stevo za realizaciju ove Odluke.
Taka 9.
Ministar Marti je obrazloio razloge zbog kojih zgradu na Maloj Pijaci u Kninu, kao i istu
takvu zgradu u Benkovcu treba obezbjediti, kao i to da ta zgrada treba biti dodjeljena Vladi
radi potrebe smjetaja funkcionera u Republici. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zgrada na Maloj Pijaci u Kninu, kao i ista takva zgrada u Benkovcu treba biti 1.
obezbjeena od pripadnika MUP-a RSK.
298
Milan, predsjednik Vlade SR Jugoslavije.
299
Navedeni prilog nije pronaen uz izvornik.
234
Daje se na koritenje Vladi zgrada na Maloj Pijaci, bive vlasnitvo JNA, a radi smjetaja 2.
funkcionera zaposlenih u Vladi.
Taka 10.
Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa zahtjevom Poljoprivredne zadruge Benkovac
za odobrenje deviznih sredstava za nabavku maine za preradu maslina. Ukazao je na vanost
jednog takvog postrojenja te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi iz Benkovca da izvri nabavku postrojenja za preradu
maslina a prema priloenom zahtjevu Poljoprivredne zadruge Benkovac.
Taka 11.
Nakon obrazloenja i rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Odobrava se nabava opreme za Zavod za zatitu zdravlja RSK. 1.
Prim. dr. piro Mili imenuje se za direktora Republikog zavoda za zatitu zdravlja. 2.
Taka 12.
Predsjednik Vlade je upoznao lanove Vlade sa zahtjevima naih graana zaposlenih u
inostranstvu da svojim dobrovoljnim prilozima pomognu razvoj RSK, kao i zahtjevima da
Vlada donese takvu odluku. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Prihvata se predlog da svi graani RSK koji rade u inostranstvu uplauju mjeseni iznos od
100 DM kao pomo RSK.
Taka 13.
Radnik Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja Zlatko Mudri, koji je u
Predstavnitvu Vlade RSK u Beogradu zaduen za rjeavanje problema ranjenih i invalidnih
osoba sa podruja RSK, a koji borave u SR Jugoslaviji detaljno je upoznao lanove Vlade
sa problemima kojim se ranjenici susreu. U raspravi koja je voena po ovoj taki dnevnog
reda sudjelovalo je vie ministara i uglavnom su ukazali na potrebu rjeavanja problema sa
kojima se susreu nai ranjeni borci na podruju SR Jugoslavije, nakon ega su doneseni
slijedei
Z A K LJ U C I
Odobrava se da se iz ratnog plijena dodjeli odreena koliina namjetaja te 2 lepera za 1.
prevoz namjetaja do Beograda, za potrebe namjetaja stanova naim ranjenim borcima
u Beogradu.
Nalae se da se oformi agencija i otvori iro raun na koji bi se ubirala sredstva pomoi 2.
porodicama poginulih boraca.
Taka 14.
Branko Tomaevi direktor Uprave carina RSK upoznao je lanove Vlade o voenim
razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN pri snagama UNPROFOR-a. Slubenu
zabiljeku sa odranog sastanka dostavio je u pismenom obliku lanovima Vlade. U raspravi
koja je voena nakon podnesene informacije u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesen
je
235
Z A K LJ U A K
Usvaja se Informacija o razgovorima direktora Uprave carina RSK sa predstavnicima civilnog
sektora UN.
Taka 15.
Direktor Uprave carina RSK podnio je Vladi izvjetaj o radu Carinske slube. Direktor je
obrazloio predlog neophodnih odluka koje je potrebno donijeti za funkcionisanje Carinske
slube. Nakon rasprave donesene su slijedee
O D L U K E
Usvaja se izvjetaj o radu Carinske slube RSK, 1.
Daje se saglasnost na obim Carinske Slube RSK od cca 160 zaposlena radnika. 2.
Daje se saglasnost direktoru Uprave carina RSK da izvri imenovanje upravnika 3.
Carinarnica i to: Kai Milan iz Knina za v.d. upravnika Carinarnice Knin, Rudi
Milan iz Dvora na Uni za upravnika Carinarnice Dvor na Uni, Sabljakovi Dragan iz
Markuica za v.d. upravnika Carinarnice.
Financiranje carinske slube RSK Vukovar vrit e se iz dijela prihoda naplaenih 4.
od carinskih dabina i carina, a prema odobrenim sredstvima od strane ministarstva
nancija. Nepokriveni dio nancirat e se iz Budeta RSK.
Ovlauje se direktor Uprave carina RSK da uvede reciprone stope carina i carinskih 5.
dabina prema dravama, bivim republikama SFRJ.
Zaduuje se uprava carina RSK da u propisanom carinskom postupku vri kontrolu 6.
izbora sirove nafte na preradu u SRJ a koja se proizvodi na podruju RSK kao i kontrolu
uvoza naftnih derivata koji se dobiju ovom preradom.
Utvruje se plata za direktora uprave carina RSK sa koecijentom 5,10. 7.
Taka 16.
Ministar za urbanizam i graevinarstvo Rade Gaea je podnio informaciju o mogunosti
smjetaja Vlade i Vladinih institucija i predloio donoenje neophodnih mjera nakon ega
je donesena
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora biblioteke za potrebe smjetaja Vlade i 1.
ministarstava u visini ponude RO Gipsdekor Knin.
Odobravaju se sredstava za nabavku telefonske garniture za kancelarijski prostor bive 2.
Biblioteke za potrebe smjetaja Vlade i ministarstava.
Taka 17.
Ministar Rade Gaea upoznao je lanove Vlade sa stanjem radova na adaptaciji hotela
u Kninu, te sa zahtjevom HUP Dinara iz Knina za dodjelu sredstava za izvoenje
instalaterskih radova na hotelu. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
HUP Dinara iz Knina odobravaju se sredstava za izvoenje instalaterskih radova na hotelu
u Kninu prema priloenom predraunu.
Taka 18.
TVIK Knin obratio se Vladi sa zahtjevom za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz kasarne
Trbounje.
236
Poljoprivredna zadruga Benkovac se takoer obratila Vladi sa zahtjevom za preuzimanje
dijela sredstava sa aerodroma Zemunik, a Medicinski centar Knin je zatraio dodjelu opreme
za proizvodnju kisika sa aerodroma Zemunik. Nakon rasprave donesene su slijedee
O D L U K E
Odobrava se TVIK-u iz Knina da preuzme opremu prema priloenoj specikaciji iz 1.
kasarne Trbounje.
Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da sa aerodroma Zemunik preuzme 2.
opremu iz priloenog specikacionog zahtjeva osim opreme iz take 2.
300

Odobrava se Medicinskom centru Knin da sa aerodroma Zemunik preuzme aparat za 3.
punjenje kisika sa bocama.
Taka 19.
Direktor Republike uprave Javnih prihoda podnio je informaciju o problemima u
formiranju i organizaciji rada RUJP u oblasti Istona Slavonija, Zapadni Srem i Baranja. U
raspravi koja je voena po podnesenoj informaciji donesena je
O D L U K A
Prihvata se informacija direktora RUJP sa obilaska Baranje, Slavonije i Z. Srema.
Ovlauje se nancijska policija RSK da izvri kontrolu optinskih Budeta na podruju
Republike.
Donosi se odluka o prestanku rada kriznih tabova u optinama na podruju RSK.
Taka 20.
Ministar Duan Eimovi predloio je imenovanje glavnog urednika informativnog biltena
koji bi izlazio u Beogradu. Takoer je iznio potreba nanciranja radnika zaposlenih u RTV
RSK te na odailjaima elavac i Pljeevica. Nakon rasprava donesena je
O D L U K A
Momir Suki imenuje se za glavnog urednika informativnog biltena RSK koji e izlaziti u
Beogradu.
Odobravaju se sredstva u iznosu 1.871.190. dinara za nanciranje zaposlenih na odailjaima
Pljeevica i elavac te zaposlenih u RTV RSK.
Taka 21.
Ministar Svetozar Vini ukazao je na potrebu rjeavanja statusa naftovoda u RSK. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
U sastav JP NIK formira se organizaciona jedinica Naftovod sa sjeditem u Petrinji. 1.
Taka 22.
Prehrambena industrija Gavrilovi Petrinja obratila se Vladi RSK sa zahtjevom za dobivanje
statusa Javnog preduzea od posebnog znaaja za RSK. Vlada nakon to je razmotrila ovaj
zahtjev donijela je slijedeu
300
Vidi: Dok. br. 105.
237
O D L U K U
1. Osniva se JP Gavrilovi iz Petrinje.
2. Imenuje se Upravni odbor JP Gavrilovi u sastavu:
1. Peuraa Vojin,
2. mr Svetozar Vini,
3. Dragan Vojnovi,
4. Nikola Bandur,
5. Nikola Brki,
3. Imenuje se Nadzorni odbor JP Gavrilovi u Petrinji u sastavu:
1. ijan Simo,
2. Mandini Neboja,
3. Abramovi Milan
4. Ljubii Slobodan,
4. Za direktora JP imenuje se dr Oblakovi Milan.
Taka 23.
Kako je ministarstvo vanjskih poslova ostalo upranjeno lanovi Vlade su zakljuili da bi
u ovom ministarstvu bilo potrebno imenovati pomonika ministra kako bi se odraivao
neophodan dio poslova. Inicijativa je jednoglasno podrana i doneseno je
R J E E NJ E
Sretko Petkovi dipl. pravnik iz Benkovca imenuje se za pomonika ministra u ministarstvu
inostranih poslova.
Taka 24.
Predstavnici optine Drni upoznali su Vladu sa problemima sa kojima se susreu na
podruju optine. Nakon razmatranja problematike optine Drni donesena je
O D L U K A
Odobravaju se optini Drni sredstva za nanciranje Javne kuhinje. Sredstva e se 1.
isplaivati iz Budeta uz dostavu rauna o preuzetoj robi.
Taka 25.
Javno komunalno preduzee Rad Obrovac je podnio informaciju Vladi o problemima
rada vodovoda Obrovac i potrebi sanacije objekta a u cilju nesmetanog snabdjevanja vodom
optina Benkovac i Obrovac.
Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Zaduuje se Ministarstvo energetike i rudarstva da koordinira rad na opravci Benkovakog
vodovoda.
Odobravaju se sredstva za sanaciju vodovoda po priloenom predraunu u iznosu od
14.819.402 dinara.
Taka 26.
Kninski likovni klub se obratio Vladi sa zahtjevom da se pomogne nanciranje uramljivanja
umjetnikih radova stvorenih na treoj likovnoj koloniji u manastiru Krka. Nakon rasprave
donesena je
238
O D L U K A
Odobravaju se kninskom likovnom klubu sredstva u iznosu od 8 hiljada starih milijardi za
uramljivanje umjetnikih radova.
Taka 27.
Ministar Brnovi je zatraio da se odobre sredstva za adaptaciju prostora za potrebe
Ministarstva u Belom Manastiru. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za poljoprivredu u
iznosu od 1.631.249. dinara.
Sjednica je zavrila sa radom u 17 asova.
PREDSJEDNIK:
mr Zdravko Zeevi
Ispravka:
Rjeenje pod takom 23 ovog zapisnika nije doneseno obzirom da kod odluivanja sjednica
vlade nije imala kvorum, te se isto rjeenje smatra nepostojeim.
Za tanost ispravka ovjerava:
Sekretarijat Vlade.
M.P.
301
[..., v.r.]
302
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-4-374/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu lana 2. taka 6. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slubeni glasnik
RSK broj 3/92.) i lana 8. Zakona o radnim odnosima u dravnim organima (Slubeni
glasnik RSK broj 6/92.), Vlada RSK na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992.
godine u Kninu donijela je
R J E E NJ E
o postavljanju Upravnika Okrunog zatvora u Kninu
Za Upravnika Okrunog zatvora u Kninu postavlja se LJUBOJEVI Jovana NIKOLA 1.
iz Graaca.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku 2.
RSK.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
301
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
302
Potpis neitak.
239
M.P.
303
Dostaviti:
1. Ljubojevi Jovana Nikola iz Graaca,
2. Ministarstvu nancija RSK,
3. Okrunom zatvoru Knin,
4. Ministarstvu uprave i pravosua RSK,
5. Arhiva ovdje.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-373/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi RSK Slubeni glasnik RSK broj 3/92.
Vlada na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donosi
O D L U K U
Svi objekti, osnovna i druga sredstva regrutnog centra u Erdutu daju se na trajno 1.
koritenje i raspolaganje Ministarstvu Unutranjih poslova RSK za potrebe kolovanja
kadrova.
Zaduuje se podpredsjednik Vlade RSK Bogi Stevo za realizaciju take i ove odluke. 2.
Rok za provoenje ove Odluke je 8 dana. 3.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. 4.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.
304
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-376/92.
Knin, 6. 10. 1992. god.
Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slubeni glasnik
RSK broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6. 10. 1992. godine, razmatrajui
zahtjev za otvaranje Auto-puta na prostoru optine Okuani, koja se nalazi na teritoriji
Republike Srpske Krajine, donijela je slijedeu
O D L U K U
Vlada RSK prihvata inicijativu za otvaranje auto-puta na teritoriju Republike Srpske 1.
Krajine uz ispunjenje slijedeih uslova:
303
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
304
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
240
a) dozvoljava se prolaz organizovanim konvojima pod pratnjom UNPROFOR-a, koji
moraju biti prije toga uredno najavljeni i iji prolaz mora biti odobren od strane
nadlenih organa RSK.
b) Analogno uslovu iz take a), Vlada RSK trai da i Hrvatska strana omogui
nesmetan prolaz naim organizovanim konvojima pod istim uslovima u pravcu
Beograda i Ljubljane.
c) Na dionici auto-puta koji je pod kontrolom RSK obavljat e se identikacija lica i
vozila, kao i roba u saobraaju, od strane nadlenih organa RSK.
d) Ako Hrvatska strana na svome dijelu auto-puta bilo direktno ili indirektno
prouzrokuje i najmanji incident prema uesnicima u saobraaju naeg konvoja,
automatski se obustavlja transport konvoja na relaciji auto-puta pod naom
kontrolom.
e) Vlada RSK zadrava pravo naplate carine, naplate putarine, kontrole auto-puta i
odravanje istog na naoj dionici.
f ) Istovremeno, Vlada RSK energino zahtjeva od Hrvatske strane da prestane sa
artiljerijskim napadima na Koridor koji prolazi preko Republike Srpske.
g) Vlada RSK garantira bezbednost organiziranim konvojima na njenoj dionici auto-
puta.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.
305
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
98
1992., listopad 7.
Okuani
Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na podruju zapadne
Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUBENA TAJNA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC
str. pov. 08-05/1-244/92.
Okuani, 07. 10. 1992. godine
PLAN RADA
305
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
241
sastavljen dana 07. 10. 1992. godine na okolnosti izvrenja posebnog zadatka oduzimanja
ratnog plijena od lica kod kojih se takova sredstva nalaze kao i od lica za koja nemamo
saznanja da posjeduju takva sredstva, a ista posjeduju.
U tu svrhu angairati 30 milicionara iz Sekretarijata unutranjih poslova Korenica u
vremenu od 12. 10. 1992. godine do potrebe.
Da bi dolo do realizacije ovog plana potrebno je uspostaviti kontrolne punktove na
sledeim mjestima:
na ugibalitu ispred mosta Bratstvo i Jedinstvo 3 milicionara, pokrivenost 24 1.
asa,
kontrolni punkt na raskru cesta Okuani Kosovac 3 milicionara povremena 2.
pokrivenost,
u mjestu Bodegraj na izlazu iz Okuana 3 milicionara povremena 3.
pokrivenost,
u mjestu Trnakovac Rogolji 3 milicionara povremena pokrivenost, 4.
Donji agli 3 milicionara, povremena pokrivenost, 5.
Raskre eovica 3 milicionara, povremena pokrivenost, 6.
Pakrac Gavrinica 3 milicionara povremena pokrivenost. 7.
Nadalje formirati taktike grupe u sastavu 3-5 milicionara koje e raditi na izuzimanju
sredstava od lica za koje posjedujemo saznanje.
Kao vodju taktike grupe postaviti operativnog radnika za suzbijanje kriminaliteta, koji
je odgovoran za izvrenje zadatka.
Za sva sredstva koja se izuzimaju izdati potvrdu o oduzimanju predmeta i iste pohraniti u
krug KPD Stara Gradika. Za osiguranje oduzetih predmeta odgovoran je komandir Stanice
milicije Stara Gradika, samostalni inspektor Borkovi Nikola.
10 milicionara iz posebne jedinice staviti u pripremu radi eventualne pomoi kod
realizacije zadatka. Zaduuje se komandir specijalne jedinice Kapetanovi Veljko.
Takodjer formirati taktiku grupu od 3 operativca sa prostora oblasti radi izvrenja ovog
zadatka. Za izvrenje ovog zadatka zaduen je Naelnik odjela za suzbijanje kriminaliteta
vii inspektor Ajdinovi Milan.
POMONIK MINISTRA:
arkovi Krsta, [v.r.]
M.P.
306
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
306
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Pakrac.
242
99
1992., listopad 9.
Orolik
Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta zbog primanja osoba
u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim tabom TO, optubi za pljaku, te
oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog
podruja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Optina Mirkovci
MESNA ZAJEDNICA OROLIK
Broj: 03-52/1-1992.
OROLIK, 09. oktobra 1992. godine
PREDMET: Zahtev za iselenje
milicijske stanice
iz Orolika
Obzirom da je dobar deo gradjana na podruju Mesne zajednice Orolik nezadovoljan
dosadanjim radom milicijske stanice obraamo vam se zahtevom da istu iselite iz Orolika.
Za navedeni zahtev navodimo sledee:
1. Neprincipijelan, odnosno nedosledan stav prema svim gradjanima u Oroliku,
2. Odbijanje saradnje sa legalnim organima Mesne zajednice Orolik,
3. Primanje lica u miliciju iz Orolika bez ikakove kosultacije i dogovora (trebalo je
miljenje taba TO i Mesne zajednice Orolik),
4. Tendenciozno optuivanje odredjenih lica za kradju i pljaku, odnosno ratno
proterstvo (ljudi iz Izvrnog saveta Mesne zajednice),
5. Sakupljanje informacija o LOPOVIMA od onih kojih su u ovom ratu gledali
iskljuivo svoj interes, odnosno iji moral je ravan nuli,
6. Oduzimanje stvari koje su u nadlenosti Mesne zajednice (automobili koji su ostali od
Hrvata koji su odselili iz Orolika),
7. Bespravno uzimanje stvari iz kue gdje je smetena milicijska stanica (kukuruz),
8. Sastav milicije je neproveren, odnosno izvestan broj ljudi je radio u organima
unutranjih poslova u ustakoj dravi,
9. Traimo suoenje sa odgovornim ljudima iz milicijske stanice Orolik u prisustvu
sekretara SUP-a Vukovar, sekretara SUP-a Mirkovci i ostalih koji su potrebni.
Za sve navedeno spremni smo dati usmeno obrazloenje koje e biti potkrepljeno
argumentima i injenicama.
Zahtev dostavljamo:
1. Sekretarijatu unutranjih poslova Optine Mirkovci,
2. Sekretarijatu unutranjih poslova Optine Vukovar,
3. Oblasnom veu Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
4. Optini Mirkovci,
5. Arhiva ovde.
243
PREDSJEDNIK MZ-e
Milenko Januzovi, [v.r.]
M.P.
307
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
100
1992., listopad 10.
Ilok
Zapisnik sastanka ministra pravosua RSK s rukovoditeljima vodeih pravosudnih
tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosua,
utvrivanju koefcijenata radnika u pravosuu, te problemu ustanova za
izdravanje kazne zatvora
Z A P I S N I K SA
Sastanka sa rukovodiocima
pravosudnih organa u
Republici Srpskoj Krajini
odranom 9. i 10.10.1992. god. u Iloku.
PRISUTNI:
Ministar pravosua ua Vojin
Pomonik ministra pravosua Dragojevi Milivoj
Pomonik ministra za pravosue Pukar Sinia
Predsednik Vrhovnog suda Vojnovi Milo
Republiki javni tuilac Troi Milorad
Predsednik Okrunog suda B. Manastir Dai Dragan
Predsednik Okrunog suda Knin Kresovi uro
Okruni javni tuilac B. Manastir Stupar Pero
ef odseka za izvrenje kriv. sankcija Puli Stevo
DNEVNI RED
Problemi i rad organa pravosua u RSK od 1.1.1992. do 1.9.1992. god. 1.
Utvrivanje koecijenata, radnika u pravosuu shodno Zakonu o radnim odnosima 2.
radnika u dravnim organima.
Struna pitanja. 3.
Problemi ustanova za izdravanje kazni zatvora u RSK. 4.
Razno. 5.
307
Okrugli peat: RSK, Optina Mirkovci, MZ Orolik.
244
U vezi sa takom 1. dnevnog reda, ministar pravosua u uvodnom izlaganju izneo je
osnovnu problematiku pravosudnih organa u RSK-i. Kao osnovni problem koji pogaa sve
pravosudne organe su teki uslovi rada, kako zbog oteane povezanosti organa na podruju
Krajine to se tie saobraaja, zatim neadekvatno i neredovito nanciranje organa, zbog
ega organi ne mogu uvek i na vreme obavljati svoje poslove u skladu sa svojom zakonskom
funkcijom. Traio je od rukovodioca organa da iznesu svoja zapaanja u radu organa na
odreenim podrujima, kako bi se svi ti problemi izneli na prvim sednicama Vlade i
Skuptine. Ima mnogo primedbi ljudi na bezbednosnu situaciju u Krajini zbog ega se
stavljaju primedbe i pravosuu. Zatraeno je takoe da se raspravlja i o pitanju same struke,
te struna problematika iznese radi ujednaavanja sudske prakse.
Svi rukovodioci pravosudnih organa koji su prisustvovali sastanku,jedinstveni su u
miljenju da pravosue nije jedino koje moe da osigura stabilnost i mir u RSK-i ve da
to zavisi i od drugih organa i organizacija a pre svega organa unutranjih poslova upravnih
organa u optinama, pa i samih graana. Svi su izneli probleme, koji prate sve organe u
Krajini, a to su pre svega nedostatak nancijskih sredstava za osiguranje redovnog poslovanja
pravosudnih organa to jest za njihove materijalne trokove a i za plate, ne reavanje stambenih
pitanja kadrova to se odraava i na smanjen broj kadrova u pravosuu kojih nema dovoljno.
Istaknut je problem nedostatka vozila da bi se mogli obavljati uviaji na terenu, nedostatak
vetaka za pojedine oblasti, naroito iz oblasti sudske medicine, a i ono malo to ima, nije
dovoljno i ne moe se platiti pa ne pristaju da vetae. Na terenu se pojavljuje veliki broj
krvnih delikata gdje obavezno mora da se provode istrane radnje i istrage u prisustvu
vetaka medicinske struke a to iziskuje materijalne tekoe sa kojima organi ne raspolau to
se odraava na kvalitet istrage za kasnije suenje. Uoen je problem nedovoljne saradnje sa
organima unutranjih poslova koji su prvenstveno angaovani na otkrivanju krivinih dela,
pa ti organi unutranjih poslova esto puta zbog nestrunosti svojih kadrova dostavljaju
nepotpune krivine prijave, te se ogluuju na pozive organa pravosua kad treba da s njima
sarauju naroito kada treba da se kompletiraju prijave dokazima do kojih organi mogu
doi na vreme. Zbog toga je istaknuta potreba da se organizuje jedan sastanak sa organima
unutranjih poslova na kome bi uestvovali i rukovodioci oba pravosua na nivou Vrhovne i
Okrune nadlenosti i sudstva za prekraje te naelnika optina, gde bi se dogovorili o nainu
rada, saradnji i drugim pitanjima. Istaknuto je takoe i zamereno politici lokalnih vlasti da i
ona nije dovoljno angaovana u spreavanju kriminaliteta, a to bi mogla uiniti kroz sredstva
javnog informisanja da stanovnitvo zna kako na ta pitanja gleda i lokalna politika. Mnogim
pravosudnim kadrovima nije reeno stambeno pitanje zbog ega naputaju funkcije na koje
su izabrani i odlaze, a to je teta jer se radi o strunim ljudima koji ele da rade. Taj problem
se isto mora raspraviti sa lokalnim vlastima, kao i problem smetaja pravosudnih organa u
pojedinim optinama koje nemaju sluha da se osigura smetaj za rad pravosudnih organa u
mogunostima kojima raspolae ta optina. Istaknut je problem to nije proradio poreski
sistem pa organizacije ne plaaju porez iz koga bi se mogao ubrati odreeni prihod a ne
naplauju se i doprinosi za socijalno osiguranje pa se kadrovi susreu i s tim problemom.
U vezi sa takom 2. svi uesnici sastanka su izneli problem korekcije koecijenata radnika
u pravosuu a u vezi Zakona o radnim odnosima radnika u dravnim organima te zatraili
da se dopuni taj zakon i izvri usklaivanje koecijenata na pravednoj osnovi.
U vezi sa takom 3. dnevnog reda istaknuto je vie problema koji se javljaju u sudskoj
praksi pravosudnih organa. Predsednik Vrhovnog suda Milo Vojnovi izneo je problem
nadlenosti redovnih sudova kad su u pitanju poinioci krivinih dela iz nadlenosti vojne
245
pa je miljenja da bi se ako ve mora to pitanje reilo na nain da se prihvati nadlenost
suenja, pred redovnim sudovima i za krivina dela iz vojne nadlenosti ali samo privremeno
dok se ne formiraju vojni sudovi. Stav o ovome biti e iznet na kraju u zakljucima. Drugi
problem iz sudske prakse je problem zadravanja u pritvorima zatvorenika protiv kojih
nisu pokrenuti predlozi za otvaranje istrage, krivini progon. Dalje, uesnici su izneli
problem suenja u parnicama za utvrivanje vlasnitva nad automobilima koji su pre rata
promenili vlasnika a sada zbog nedostatka dokaza o tome ustaju sa tubama za utvrenje
radi dokazivanja vlasnitva, kao i nad automobilima koji su oduzeti kao ratni plen, pa
automobilima koji su nabavljeni kao kupovina na lizing, i automobili nabavljeni pre rata
od strane ratnih vojnih invalida. Dotaknuto je pitanje kaznene politike i svi uesnici su se
sloili da se sada ne bi mogao doneti neki zakljuak po tom pitanju osim da se preporui
pravosudnim organima da se po pitanju kaznene politike primenjuje Zakon uzevi u obzir
sve oteavajue i olakavajue okolnosti a primerene vremenu i trenutku u kom se izriu
kazne. Isto tako raspravljano je i o institutu pritvora, pa je skrenuta panja od ministra
za pravosue da se odredbe o pritvoru primenjuju u skladu sa zakonom i da se i ovde kao
i kod kaznene politike praksa ujednaava te da Vrhovni sud izradi upustvo i prosledi ga
svim niim organima u vezi sa voenjem sudske prakse a i drugim problemima u vezi sa
izjednaavanjem sudske prakse kod primene pojedinih instituta.
U vezi sa takom 4. dnevnog reda ef odseka za izvrenje krivinih sankcija Puli
Stevo govorio je u uslovima izdravanja kazne zatvora te je istakao da su ti uslovi dobri,
da zatvorenici imaju redovne obroke, normalan smetaj, ali je problem oko osiguravanja
nancijskih sredstava za funkcionisanje istranih zatvora i kazneno popravnog doma KPD,
da nema prikladne automobile za prevoenje zatvorenika, da nema benzina, da nedostaje
novanih sredstava za nabavku hrane, da mora da se snalazi kako zna i ume i kod lokalnih
organa i na drugi nain. Istakao je da se esto interesira UNPROFOR o uslovima pod
kojima ive zatvorenici. Istakao je potrebu da se donese pravilnik o nagradama i naknadama
radnika u KPD. kao i odredi iznos za obilazak zatvora koji mora da bude barem jednom
nedeljno obavezno i to ak i po sudiji kojega odredi predsednik suda. Zatim da se donese
pravilnik o proceduri rada disciplinske komisije koja odluuje u drugom stepenu kao i
prvom stepenu nad radnicima u zatvorima i da se osiguraju materijalni trokovi na nivou
Republike.
Nadalje, Puli Stevo je preuzeo obavezu da vidi mogunost preuzimanja 16. straara
iz Vukovara na primanje u privremeni radni odnos, dok se ne formira istrani zatvor u
Vukovaru. Ujedno potrebno je da zatvori jednom meseno alju izvetaje Ministarstvu za
pravosue o stanju zatvorenika razvrstanih u grupama po krivinim delima.
Po pitanju razno skrenuta je panja svim pravosudnim organima da mogu primati
pripravnike po potrebi kao i strune saradnike te da e se izraditi i Pravilnik o statusu
pripravnika a da e se u Republici organizovati i polaganje pravosudnih ispita.
Na kraju sastanka doneseni su zakljuci koji e biti prilog zapisniku, i stavljeni su na
posebni papir.
Dovreno!
Pomonik ministra:
Dragojevi Milivoj, [v.r.]
246
ZAKLJUCI SA SASTANKA
RUKOVODIOCA PRAVOSUDNIH ORGANA RSK
odranog dana 9. i 10.10.1992. godine u Iloku
Vrhovni sud i Republiko javno tuilatvo duni su da izrade izvetaj o radu svih 1.
pravosudnih organa u RSK za period od formiranja pravosudnih organa na republikom
nivou do 1.9.1992. godine.
Zaduuje se Vrhovni sud RSK da donese naelni stav u vezi sa problemom u vezi sa 2.
nadlenou redovnih sudova vezano za predmete iz nadlenosti vojnih sudova.
U navedenim izvetajima poseban akcenat treba da se stavi na problem priznavanja 3.
prava vlasnitva na automobilima, s obzirom na brojnost takvih predmeta, znaaj i
mogue posledice.
Kaznena politika, posebno kod izricanja kazni za imovinske i krvne delikte mora biti 4.
adekvatna u smislu specijalne i generalne prevencije.
Tuilatva i sudovi na podruju RSK duni su da se u svim sluajevima striktno 5.
pridravaju odredaba o pritvoru shodno Zakonu o krivinom postupku.
Zaduuje se vrhovni sud da do kraja tekue godine donese uputstvo o evidenciji sudske 6.
prakse u skladu sa Sudskim poslovnikom, a da do tada svaki sud na prihvatljiv nain
uredi ta pitanja.
Ministarstvo pravosua i uprave odnee jedinstvene obrasce za evidenciju i izradu 7.
periodinih izvetaja sudova.
Ministar pravosua i uprave nastavie zapoeti rad na predlogu akta o merilima za 8.
utvrivanje broja sudija radi predlaganja i usvajanja istog akta na Skuptini RSK.
Zaduuje se Ministarstvo pravosua i uprave da predloi pravilnik o naknadi trokova 9.
svedocima, vetacima i tumaima.
Zakljueno je da je neophodno i hitno potreban koordinacioni sastanak visokih 10.
predstavnika Ministarstva unutranjih poslova RSK i nosilaca i rukovodeih radnika
najviih pravosudnih organa u RSK, radi dalje koordinacije i dalje saradnje.
Ministarstvo pravosua i uprave donee jedinstvenu Odluku o naknadama za deurstvo 11.
sudija.
Zaduuje se Vrhovni sud da koordinira donoenje novih pravilnika o sistematizaciji 12.
radnih mesta, u smislu izmene istih shodno Zakonu o izmenama i dopunama Zakona
o radnim odnosima u dravnim organima.
Obavetavaju se svi rukovodioci pravosudnih organa da dostave Ministarstvu pravosua 13.
i uprave podatke i dokaze o ispunjavanju uslova za potencijalne kandidate u vezi sa
polaganjem pravosudnih ispita radi obezbeivanja termina za polaganje.
Obavezuju se svi sudovi i tuilatva da vre redovno dostavljanje mesenih i tromesenih 14.
izvetaja u skladu sa ranijim uputstvima Ministarstva pravosua i uprave, Vrhovnog
suda i Republikog javnog tuilatva.
Zaduuju se prisutni pravosudni funkcioneri da u sledeem periodu boljim 15.
informisanjem medija i javnosti doprinese veoj armaciji pravosudnih organa.
Posebno se istie teak materijalni poloaj svih pravosudnih organa kao i ustanova za 16.
izdravanje kazni.
Opti zakljuak je da se sastanci ovakvog nivoa treba da odravaju uz prisustvo 17.
nosilaca i rukovodilaca najviih pravosudnih organa RSK jedan put u dva meseca
247
radi koordinacije, saradnje izmeu organa, usklaivanja sudske prakse i reavanja svih
nastalih problema u razmatranom periodu.
Ministar:
ua Vojin, [v.r.]
DOSTAVITI:
1. Skuptini RSK
2. Vladi RSK
3. Vrhovnom sudu
4. Republikom javnom tuilatvu
5. Okrunim sudovima (Knin, Glina, B. Manastir, Pakrac)
6. Republikom sudu za prekraje
7. Okrunim javnim tuilatvima (Knin, Beli Manastir i Glina)
8. Ustanove za izdravanje kazni (Knin, Beli Manastir i Glina)
9. Arhiva ovde
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 104-17
101
1992., listopad 12.
Brusnik
Slubena biljeka Odjeljenja milicije Brusnik o sigurnosnoj situaciji u selima Krike
i Gornja umetlica
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
ODJELJENJE MILICIJE BRUSNIK
Broj: 08-05/5-2/02-83/92.
Brusnik, 12. 10. 1992.
S L U B E N A Z A B I LJ E K A
Sastavljena gore navedenog dana u prostorijama odjeljenja milicije,
u vezi sigurnosne situacije i procjene trenutnog stanja
Trenutna situacije to se tie sigurnosti u mjestima Krike i Gornja umetlica nije
dobra.
Zadnjih nekoliko dogadjaja koji su se desili na relaciji Pakrac Slavonska Poega /
ranjavanja policajaca, ubistvo u Dragoviu, otimanje vozila kod Braneaca/ doprinjeli su do
toga da se u ovdanjem stanovnitvu pojavila bojazan da se neprijatelj ne bi poeo osveivati
i ubacivati teroristike grupe. Ljudi negoduju zbog tih dogaaja, jer svi ti koji se bave takvim
248
radnjama nisu iz ova dva sela. Znai oni dou negdje sa Gavrinice naprave glupost, povlae
se preko ova dva sela i odu dalje, a neprijatelj zna i misli da su to mjetani Kriaka i Gornje
umetlice.
U vezi toga bilo bi potrebno da se obavijesti svi u komandi na ovome terenu, te da se
ovakvi sluajevi sprijee iz bezbjedonosnih razloga.
Izvidnice dojavljuju da je primjeena vea koncentracija Hrvatske policije na putu Pakrac
Slavonska Poega, a put za civilni promet do daljnjeg je zatvoren.
Slubena zabiljeka se dostavlja radi znanja o trenutnoj bezbjedonosnoj situaciji na ovome
terenu i da se u vezi naprijed navedenog poduzmu odredjene mjere.
Ovl. slubeno lice:
Golubovi Branimir
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 19.
102
1992., listopad 12.
Benkovac
Krivina prijava s izvjeem o postupanju SJB Benkovac okrunom javnom tuitelju
u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivkovi iz Dobropoljaca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 203/92.
Datum 12.10.1992. godine
OKRUNOM JAVNOM TUIOCU
KNI N
Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se
KRIVINA PRIJAVA
protiv nepoznatog uinioca krivinog djela ubistva iz l. 47.. st. 2. KZ-a RSK
(kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana, stava i take KZ-a)
na tetu Ivkovi Ivana i tefanije
( prezime i ime, odnosno naziv oteenog )
boravite-sjedite u Benkovcu iz Dobropoljaca
broj _____ opina Benkovac
249
O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava
se slijedee:
Dana 01.10.1992. godine u vremenu od 16,30 do 17,00 asova u mjesto Dobropoljci,
optina Benkovac, od strane nepoznatih izvrilaca izvreno je ubistvo branog para Ivkovi
Ivana zv. Toma, roenog 1935. i njegove supruge Ivkovi Stevanije, roene Mrkela,
roena 1940. godine.
Dana 02.10.1992. godine u 11,30 sati deurna sluba SJB Benkovac obavjetena je da je
pronaen le Ivkovi Ivana, nakon ega je na licu mjesta iziao istrani sudac Optinskog suda
Benkovac Drai Milica koja je sastavila zapisnik o uviaju, uviajna ekipa SJB Benkovac,
lijenik Doma zdravlja Dr. Jovo Jurkovi, Cupa Jelena koja je izvrila pregled leeva.
Na navedene okolnosti obavljeno je vie informativnih razgovora o emu su sastavljene
slubene zabiljeke koje se dostavljaju u prilogu.
Na licu mjesta pored lea Ivkovi Ivana pronaeno je est puanih ahura, cal. 7,62 mm
koje su izuzete za potrebe eventualnog vjetaenja.
Krim. tehniar je fotograsao oba lica mjesta o emu je napravio fotoelaborat.
Poduzimamo neophodne operativno-tehnike mjere i radnje u cilju pronalaska izvrioca,
a o svim korisnim saznanjima blagovremeno emo vas obavjestiti.
NAELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: Zapisnik o uviaju
Fotoelaborat
Slubene zabiljeke (16)
308
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
103
1992., listopad 12.
Benkovac
Krivina prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog poinitelja zbog miniranja kue
Dragana Dimlia iz Provia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Knin
S J B Benkovac
Broj 08-01-2-KU- 209/92.
Datum 12.10.1992. godine
308
Prilozi, osim fotoelaborata, uvaju se u HMDCDR-u.
250
OPTINSKOM JAVNOM TUIOCU
BENKOVAC
Na osnovi lana 151. stav 6. Zakona o krivinom postupku podnosi se
KRIVINA PRIJAVA
protiv nepoznatog uinioca krivinog djela Izazivanje opte opasnosti iz l. 184. st.
( kriminalistiki ili zakonski naziv krivinog djela uz oznaku lana,
1. KZ-a Republike Srpske Krajine
stava i take KZ-a)

na tetu Dimli Dragana pok. Mate
( prezime i ime, odnosno naziv oteenog )
boravite-sjedite u Proviu ulica
broj _____ opina
O postupanju na osnovi lana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivinom postupku, izvjetava
se slijedee:
Dana 05.10.1992. godine oko 19,30 sati od srane nepoznatog izvrioca izvreno
je krivino djelo protiv opte opasnosti na nain to je nepoznati izvrilac podmetnuo
eksplozivnu napravu nepoznate marke na obiteljsku kuu vl. Dimli Dragana pok. Mate iz
Provia, te je ovom prilikom dolo do ruenja kue.
Na lice mjesta izili su radnici SJB Benkovac koji su izvrili uviaj, te je sainjen zapisnik,
koji vam u prilogu dostavljamo.
Lice mjesta je fotograsano, koji vam fotoelaborat u prilogu dostavljamo.
Obavili smo informativni razgovor sa Dimli Blaom o emu je sainjena slubena
zabiljeka koju vam u prilogu dostavljamo.
Do sada poduzetim mjerama i radnjama nismo doli do korisnih saznanja o izvriocu
navedenog krivinog djela. O svim korisnim saznanjima na vrijeme emo vas obavjestiti.
NAELNIK:
Slobodan Vujko, [v.r.]
Prilog: Spisi.
309
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
309
Zapisnik o uviaju i slubenu biljeku SJB Benkovac o navedenom sluaju prireivai su izostavili jer ne
pojanjavaju sluaj.
251
104
1992., listopad 13.
Knin
Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 13.10.1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Dakula Veljko, Boani Boko, Marti Mile, panovi Stojan,
Arbutina Neboja, Rastovi David, Eimovi Duan, Gaea Rade, Peuraa Vojin,
Veselinovi Sergej, Starevi Duan, Petkovi Sretko.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Marjanovi Pavao, Jankovi Zdravko, Mandini Neboja, Vitas Jovo, Bezbradica Radovan.
Sjednica je poela sa radom u 9,00 sati.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Informacija o aktivnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na RSK, 1.
Aktivnosti i zadaci novoosnovanog Dravnog komiteta RSK za saradnju sa 2.
UNPROFOR-om,
Problematika zapadne Slavonije, 3.
Davanje saglasnosti na postavljenje svetenika za obavljanje svetenikih dunosti u 4.
vojnim jedinicama RSK,
Odobravanje sredstava za odravanje regionalnog vodovoda, 5.
Odobravanje sredstava za nabavku nafte iz inostranstva, 6.
Donoenje odluke o planu mree zdravstvenih ustanova, 7.
Problematika informisanja, 8.
Visina naknada porodinih invalidnina poginulih i ranjenih, 9.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet, 10.
Razno. 11.
Taka 1.
Informaciju sa sastanka odranog 12.09. u Slunju na kojem se raspravljalo o transformaciji
ministarstva obrane, MUP-a i TO podnio je predsjednik Zdravko Zeevi. O zakljucima
sa pomenutog sastanka govorili su i ministri Marti i panovi. Iznijeto je da je formirana
milicija koja je zaduena da radi na transformaciji. U okviru ove take raspravljalo se o
252
najnovijim razgovorima koji se vode u Zagrebu izmeu SRJ i RH. Nakon rasprave u kojoj
je sudjelovalo vie ministara doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Prihvata se informacija sa sastanka u Slunju, te se podrava transformacija ministarstva 1.
obrane, MUP-a i TO u jedinstvenu formaciju. Komisija u sastavu: Mr Zdravko
Zeevi, Mile Marti, Stojan panovi, Borislav uki, Mile Novakovi, Torbica Milan
i Cvjetianin,
310
treba da vri transformaciju. Predsjednik Vlade e na sjednicama Vlade
podnositi izvjetaje o toku transformacije.
Zaduuje se predsjednik Vlade da u razgovorima sa lanovima Vlade Milom Martiem, 2.
Davidom Rastoviem i Bokom Boaniem nastoji rijeiti problem koji postoji izmeu
njih.
Prihvata se saoptenje za javnost povodom razgovora SR Jugoslavije u RH. Saoptenje 3.
ini sastavni dio ovog zapisnika.
311
U okviru ove take dnevnog reda raspravljalo se o funkcionisanju pravnog sistema.
Kroz raspravu je dolo do oprenih miljenja te nakon ega je ministar Marti iznio
da podnosi ostavku na mjesto ministra Unutranjih poslova, te da e traiti da ga se
na iduoj sjednici Skuptine RSK razrijei dunosti. Ministar panovi je rekao da isto
tako trai razrjeenje od dunosti ministra obrane te da se zahtjeva hitan saziv Skuptine
RSK na kojoj se treba raspraviti o podnesenoj ostavci.
Taka 2.
O aktivnostima i zadacima Dravnog komiteta RSK sa saradnju sa UNPROFOR-om
govorio je sekretar Vlade Duan Starevi. Radi to operativnijeg djelovanja Dravnog
komiteta potrebno je da se centar veze u optini Knin da na raspolaganje komitetu. Donesen
je
Z A K LJ U A K
Predsjednik Vlade koji je ujedno i predsjednik Dravnog komiteta treba obaviti razgovor
sa predsjednikom optine i Izvrnog vijea optine Knin kako bi se postigao sporazum o
koritenju optinskog centra veze za rad Dravnog komiteta.
Zakljuci o deurstvima lanova Dravnog komiteta doneseni na proloj sjednici Vlade kao
i redovne sjednice Dravnog komiteta ponedjeljkom u 17 sati jo jednom su podrani i
naglaeno je da ih se treba pridravati. Donesen je zakljuak da se informacija o radu i
formiranju Dravnog komiteta poalje svim optinama tj. lokalnim vlastima koji obavljaju
razgovore sa UNPROFOR-om a sa ciljem da lokalne vlasti obavezno kontaktiraju sa
Dravnim komitetom. Ministar panovi je obavjestio prisutne da je za petak zakazan
sastanak sa generalom Morijonom
312
te da je potrebno da Dravni komitet pripremi
platformu svog nastupa na sastanku. Na razgovoru e se razmatrati slijedee teme: situacija
u ruiastoj zoni, trenutna situacija oko demilitarizacije, brana Perua, aerodrom Zemunik,
Masleniki most te ostala pitanja. Donesen je zakljuak da se formira Operativni tab
310
Milo, zapovjednik PJM Korenica.
311
Priopenje za javnost nije pronaeno uz zapisnik.
312
Philippe Morillon, francuski general u UNPROFOR-u.
253
Dravnog komiteta sa zadatkom praenja aktivnosti i deurstva od 24 sata. Operativni tab
sa svakodnevnim informacijama mora obavjetavati Dravni komitet, a komitet e o svom
radu redovno obavjetavati Vladu RSK.
Taka 3.
Odgaa se za iduu sjednicu Vlade.
Taka 4.
U raspravi o taki 4 dnevnog reda donesen je slijedei
Z A K LJ U A K
Daje se suglasnost na postavljanje svetenika za obavljanje svetenikih dunosti u vojnim
jedinicama RSK.
Zaduuje se Dalmatinska eparhija da postavi svetenika, a Vlada preuzima na sebe
nanciranje istog.
Taka 5.
Nakon podnesene informacije o problemima rada vodovoda Obrovac te predoene
specikacije sredstava za sanaciju crpne stanice i cjevovoda i ostalih trokova potrebnih za
obavljanje djelatnosti snabdjevanja vodom donesena je slijedea
O D L U K A
Odobravaju se sredstva predoena u specikaciji trokova za odravanje vodovoda
Obrovac.
Taka 6.
Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je
O D L U K A
Odobravaju se sredstva za nabavku nafte iz inostranstva. Zaduuje se ministarstvo trgovine,
energetike, nancija, te guverner Narodne banke da realiziraju navedenu odluku.
Taka 7.
Informaciju o planu mrea zdravstvenih ustanova podnio je sekretar ministarstva za zdravlje
Bezbradica Radovan. Nakon rasprave donesena je uz jedan glas protiv
O D L U K A
Prihvata se odluka o planu mrea zdravstvenih ustanova na podruju RSK.
Taka 8.
U okviru razmatranja problematike informisanja doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Formiraju se informativni punktovi na podruju Republike Srpske Krajine. Punktovi 1.
e biti organizirani na ulazu u podruje Republike a za realizaciju ove odluke zaduuje
se ministarstvo informisanja, ministarstvo saobraaja i veza te ministarstvo trgovine i
turizma.
Odobrava se radiju Zapadne Slavonije sredstva za line dohotke u visini od 40.000 2.
dinara, i to u vidu jednokratne pomoi za pet zaposlenih radnika.
254
Odobrava se RTV RSK sredstva za isplatu linih dohodaka radnika na odailjaima 3.
elavac i Pljeevica u iznosu od 1.608.978 dinara lini dohodak radnika u radio
Korenici u iznosu od 400.451 din. Sredstva za radove u studiju televizije RTV RSK u
ukupnom iznosu od 1.887.490 dinara.
Sredstva za neophodni namjetaj i ureenje u srpskom radio Vukovaru u iznosu od 4.
450.000 dinara.
Imenuje se Jovan Mirkovi novinar iz Novske za savjetnika ministra za informisanje
RSK. Imenovani e obavljati poslove glavnog i odgovornog urednika informativnog
biltena o praenje strane tampe.
Taka 9.
Ministar panovi je ukazao na veoma teko materijalno stanje porodica poginulih boraca
te ranjenih invalida iz ovog rata. Zatraio je da se na Vlati hitno utvrdi akontacioni iznos
naknade porodine invalidnine. U raspravi u kojoj je sudjelovalo vie ministara donesene
su slijedee
O D L U K E
Utvruje se akontacioni iznos naknada porodine invalidnine porodici poginulih 1.
boraca u visini od 1,5 (jednaipol prosjene plate tekueg mjeseca).
Utvruje se da svi radnici koji se nanciraju iz Budeta RSK izdvajaju 5% od mjesenog 2.
linog dohotka za pomo porodicama poginulih i ranjenim borcima ovog rata.
Zaduuje se ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja da pripremi za jednu od 3.
narednih sjednica predlog neophodnih odluka iz djelokruga svog ministarstva a vezano
za pomo porodicama poginulih boraca te borcima invalidima iz ovog rata.
Taka 10.
Ministar Peuraa je upoznao lanove Vlade sa problemima u radu ministarstva. Obrazloio
je razloge zbog kojih je potrebno izvriti izmjene i dopune zakona o porezima na promet te
je zatraio da se na iduoj sjednici Skuptine RSK predloi da Vlada moe donositi uredbe
sa zakonskom snagom. Guverner Narodne Banke se takoer zaloio za isto te je nakon
rasprave donesena
O D L U K A
Prihvata se predlog izmjena i dopuna zakona o porezu na promet. U Zakon je potrebno
ugraditi lan u kojem e se predvidjeti da zbog narednih potreba spreavanja i otklanjanja
poremeaja na tritu Vlada RSK svojim aktom poveava stope poreza na promet proizvoda
i usluga ili ih ukida.
Taka 11.
a) Ministar zike kulture i sporta Davir Rastovi podnio je informaciju o odvijanju
fudbalskog prvenstva na podruju RSK, nastupima fudbalskih reprezentacija regije
te Krajine. Iznio je probleme vezane za prevoz fudbalera na utakmice te ukazao da je
potrebno problem prevoza rjeiti na adekvatan nain. Zaloio se za mogunost nabavke
jednog autobusa po mogunosti iz ratnog plijena na koji bi se nain dugorono rjeio
ovaj problem. Takoer je iznio koje trokove imaju klubovi kod odigravanja utakmica.
Nakon rasprave doneseni su slijedei
255
Z A K LJ U C I
Prihvaa se informacija ministra za sport i ziku kulturu. Podrava se inicijativa za nabavku
autobusa za prevoz fudbalske reprezentacije Krajine, te se zaduuje ministarstvo za sport za
rjeenje istog.
Trokove za fudbalske utakmice e snositi Vlada a prema dinamici koju treba razraditi
ministarstvo.
b) Ministar Peuraa je upoznao Vladu o dinamici osiguranja sredstava za elektroprivredu
Krajine te je nakon rasprave donesena
O D L U K A
Elektroprivreda Krajine treba poeti otplaivati dodjeljeni joj kredit 6 mjeseci nakon
zavretka sistema elektrikacije Krajine. Nakon zavretka rada po dnevnom redu lanovi
Vlade su razmatrali probleme o neredovnoj distribuciji slubenih glasnika RSK te je
donesen
Z A K LJ U A K
Zaduuje se ministarstvo pravosua da hitno rijei i iznae mogunost tampanja Slubenog
glasnika na podruju RSK.
Zaduuje se ministarstvo pravosua da razradi primjenu take 3. Zakona o teritorijalnoj
organizaciji srpske krajine i lokalnoj upravi.
Sjednica je zavrila sa radom u 17,00 asova.
PREDSJEDNIK
Mr Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4
105
1992., listopad 13.
Knin
Odluka Vlade RSK o davanju na koritenje opreme zrane luke Zemunik
Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-394/92.
Knin, 13. 10. 1992. god.
Vlada RSK na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi (Slubeni glasnik RSK broj
3/92.) na svojoj 31. sjednici odranoj dana 6.10.1992. godine u Kninu donijela je
O D L U K U
256
Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac iz Benkovca da preuzme na koritenje 1.
sa Aerodroma Zemunik slijedeu opremu:
1. Ograda oko sportskog igralita
2. Dva hangara-montana-ovalna
3. Viljukar od 1.230 kg. potisne snage
4. Kiosk
5. Agregat motor MAN
6. Traktor 533 2 kom
7. Cisterna od 6.000 1
8. Kancelarijski namjetaj
9. Maina za kucanje 2 kom.
10. Koevi za koarku 2 kom.
11. Branke za rukomet 2 kom.
12. Maina za rezanje kupusa,
13. Vage raznih veliina,
14. Maina za rezanje salame,
15. Kontejner za smjetaj radnika, alata i dr.
16. poreti pei za loenje na kruta goriva.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. 2.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
Dostaviti:
Poljoprivredna zadruga Benkovac, M.P. 1.
313
G TO, 2.
Arhiva ovdje. 3.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
106
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
313
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
257
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/72-92
Knin, 13.10.1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
BULI TOMICA, ro. 1929, od oca ime i majke Marije,
BULI IME, ro. 1949,
BULI BRANKO
BULI STOJAN, ro. 1953.
BULI ANTE, ro. 1960.
KAMBER MARIJA, ro. 1954.
UPAN DINKA
s adresom stanovanja Korlat Benkovac.
Svi za odlazak u Zadar.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
314
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
107
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Jeevia radi odlaska u Split
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/97-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
314
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
258
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
BOINOVI LUKA, ro. 1924. od oca Mije i majke Ane
BOINOVI IVAN, ro. 1947.
BOINOVI MIJO, ro. 1949.
BOINOVI BOO, ro. 1959.
s adresom stanovanja u selu Jeevi Vrlika.
Svi za odlazak u Split radi pridruenja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
108
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medvie radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/81-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
PILIPOVI ILIJA, ro. 1940, od oca Jandrije i majke Lucije
PILIPOVI LUCIJA, ro. 1908.
PILIPOVI KATA, ro. 1935.
PILIPOVI IVAN, ro. 1971.
PILIPOVI MILE, ro. 1979.
s adresom stanovanja u Medvii.
Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
259
M.P.
315
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
109
1992., listopad 13.
[Knin]
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/83-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
MARII MARIJA, ro. 1934. od oca Pavla i majke Ane
MARII MILE, ro. 1927.
MARII DRAGAN, ro. 1964.
MARII IVAN, ro. 1966.
s adresom stanovanja u Zatonu. Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
316
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
315
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
316
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
260
110
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u ibenik
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/84-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
AVLINA BRANKO, ro. 1957. od oca Nike i majke Kaje
AVLINA ANA, ro. 1964.
AVLINA BRANKA, ro. 1988.
s adresom stanovanja u Oklaju, Marasovine 48. Svi za odlazak u Vodice ibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
317
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
111
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u
Opatiju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
317
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
261
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/87-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
tel. 74-407
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
BUKOVAC NADA, ro. 1957, od oca Luke i majke Mare
BUKOVAC ZORAN, ro. 1981.
BUKOVAC MARIO, ro. 1985.
s adresom stanovanja u Korenici, Branka Ognjenovia 4.
Svi za odlazak u Opatiju radi pridruenja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
112
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u
Zadar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/68-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
MITROVI LUKA, ro. 1911. od oca Ivana i majke Anelije
MITROVI JEKA, ro. 1914.
MITROVI LUKA (ZORKO), ro. 1951.
MITROVI MARIJA, ro. 1953.
MITROVI ANELA, ro. 1977.
262
MITROVI SONJA, ro. 1981.
MITROVI GROZDA, ro. 1989.
s adresom stanovanja u Zelengradu Obrovac.
Svi za odlazak u Zadar radi pridruenja porodici.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
318
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
113
1992., listopad 13.
Knin
Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici
UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Graaca radi odlaska u
Zagreb
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/115-92
Knin, 13. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
HERCEG JOSIP, ro. 1937, od oca Vjekoslava i majke Franciske
TODOR TATJANA, ro. 1961.
HERCEG AKLINA, ro. 1975.
HERCEG LAURA, ro. 1976.
HERCEG IVAN, ro. 1941.
s adresom stanovanja Obrovaka bb Graac. Svi za odlazak u Zagreb.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
318
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
263
M.P.
319
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
114
1992., listopad 13.
Benkovac
Zamolba Parohije benkovake tabu TO Benkovac za dodjelu pogonskog goriva
SRPSKA PRAVOSLAVNA
PAROHIJA BENKOVAKA
BR. 19.
13. oktobra 1992.
U BENKOVCU
TABU TERITORIJALNE ODBRANE
B E N KO V A C
ast nam je obratiti se cijenjenom naslovu za sledee:
Mi Srpsko-Pravoslavni svetenici sa teritorije optine Benkovac, obraamo se Vama za
pomo. Naime, idemo na sahrane u sva optinska sela, koja su dosta udaljena od Benkovca,
inimo parastose naim poginulim borcima, koji svoje ivote poloie za svoju zemlju, veru
i naciju.
Da bi mogli to raditi i dalje obraamo se Vama da nam dodijelite izvesnu koliinu
benzina. Znamo da su nae kolege iz kninske optine dobijali po trideset litara. Mi smo
poslednji puta dobili u poetku meseca septembra dvadeset litara i posle nikako.
Ako za tenkove treba goriva, mi emo svetenici peice da idemo stalno, ali ako mogu
dobiti drugi, a mi ne onda nije u redu.
Obraamo se Vama Gospodo i brao, da ne zaboravite na Vae svetenike, i mi smo
ljudi kao i ostali i ne traimo nita vie od ostalih. Ima nas ukupno osmorica svetenika na
teritoriji optine Benkovac.
U nadi povoljnog reenja ove nae skromne molbe bratski Vas pozdravljamo.
Paroh benkovaki:
proton. Petar Jovanovi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 39., kut. 2.
319
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
264
115
1992., listopad 14.
Donji agli
Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom otuenja graevinskog
materijala u vlasnitvu prognanog Hrvata
MANDI MILUTIN
AGLI 14. 10. 1992. god.
IZJAVA
KOMANDIRU O.M. LIPIK
TEI TEE
Sastavljena 14.10.1992. god. u prostorijama O.M. Lipik povodom odvoenja rezane
grae iz dvorita Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmaraju pripadnici O.M.
Lipik (agli).
Ja Mandi Milutin odvezao sam grau iz dvorita Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti)
gdje se odmara O.M. agli. Poto nisam znao da e ispasti problem toliki oko te grae
odvezao sam je jer mi je trebala za popravak svinjca.
Da sam znao da e ispasti tolikih problema ne bih ih htio odvesti. Poto sam ih odvezao
na svoju ruku i sa komandirom nisam dogovorio. Evo piem ovu izjavu o svojem propustu
i greci koju sam napravio. Grau sam odvezao za svoju potrebu i nisam je htio prodati ve
sam je htio iskoristiti za svinjac. Grae je bilo oko 1 1/2
3
(kubik i pol) u toj grai je bilo
mjeane: lipove, rastove, jelove.
Sva graa je bila stajala u taglju Mate Kopa koji je utekao na ustaku stranu a ja sada
moram da odgovaram zbog nje.
IZJAVU PODNIO:
Mandi Milutin, [v.r.]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
116
1992., listopad 15.
Knin
Pismo Milana Martia, ministra unutarnjih poslova RSK, Zapovjednitvu
UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drni
265
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08/4-10-72-122
Knin, 15.10.1992. godine
Nasilni ulazak pripadnika hrvatske
nacionalnosti na teritorij RSK.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDI SEKTORA JUG KNIN
I pored poznatih stavova Zajednike komisije (Republika Srpska Krajina UNPROFOR
PMEZ Republika Hrvatska) po pitanju izbjeglica hrvatske vlasti vre pritisak na svoje
stanovnitvo za nasilni ulazak na teritoriju Republike Srpske Krajine.
U reonu sela Uneia hrvatske vlasti organizuju pripreme za nasilni ulazak u Drni (sektor
Jug), preko snaga UNPROFOR-a i pograninih odelenja milicije RSK. Nasilni ulazak
planiraju realizovati 15.10.1992. godine.
Molimo da se sprei nasilni ulazak stanovnitva hrvatske nacionalnosti iz razloga to nisu
stvoreni uslovi za povratak izbjeglica, niti je potkomisija za izbjeglice donijela adekvatne
stavove po ovim pitanjima.
S potovanjem!
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
M.P.
320
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20. , kut. 2.
117
1992., listopad 16.
Benkovac
Slubena biljeka Stanice javne bezbjednosti Benkovac povodom miniranja kue
Bosiljke Lonar iz Kule Atlagia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC
Broj: 08-01-2-KU-210/92.
Datum: 16. 10. 1992.
320
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda posebnih jedinica milicije, Knin.
266
SLUBENA ZABILJEKA
Lonar Bosiljka ki pok. Jovana, ena Mate, rodjena 30.01.1945. godine u Meare
SO ibenik, sada nastanjena u Kuli Atlagi SO Benkovac, domaica, je dana 10.10.1992.
godine u Kuli Atlagi, a povodom miniranja njene kue, dala slijedee obavjetenje:
Moj mu Mate je otiao u Zadar jo prole 1991. godine negdje u sedmom mjesecu.
Kod kue smo ostali moja svekrva stara 83 godine i ja. Dana 4/5.10.1992. godine oko
01,15 sati bila sam u sobi prizemlja moje kue u Kuli Atlagi kada sam ula da netko hoda
po prostorijama kata kue koji nije bio izraen. Tada sam iz straha, jer sam pretpostavljala
da e se neto desiti, pobjegla kroz prozor iz sobe i izala iz dvorita. Nakon nekog vremena
sam ula eksploziju i vidjela da mi je minirana kua. U to vrijeme svekrva nije bila u kui
nego je spavala kod komija.
Ovaj sluaj nisam odmah prijavila jer sam se bojala i bila sam uznemirena i uplaena sa
ovim to se desilo. Ja ne znam tko bi to mogao uiniti niti zbog ega bi to netko uinio. Jo
mogu izjaviti da mi je u potkrovlju kue bila penica, kukuruz, krompir i ostala zimnica
tako da sam ostala bez iega. U vezi ovog dogaaja nemam vie nita izjaviti.
Zabiljeku sastavio:
Petar Pupovac, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 44.
118
1992., listopad 16.
Okuani
Zakljuak Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija o nedovoljnoj
opremljenosti lokalne policije opremom i naoruanjem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE M.P.
321
OBLASNO VIJEE
Na osnovu lana 23. stava 1. toka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i lana 2.
stava 1. toka 3. Odluke o organizaciji i nainu rada Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, Oblasno vijee na sjednici odranoj 16.10.1992. godine donijelo je ovaj
Z A K LJ U A K
1. Razmatrajui politiko-bezbedonosnu situaciju na podruju Srpske oblasti Zapadne
Slavonije Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije je ocijenilo da radnici ministarstva
321
Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, ur. br. 04-5-527/92., 17. 11. 1992., Knin.
267
unutranjih poslova na podruju ove oblasti nisu uvijek u mogunosti da u potpunosti u
skladu sa Zakonom o unutranjim poslovima Republike Srpske Krajine obavljaju dunosti
i ovlatenja zbog loe i nedovoljne opremljenosti materijalno-tehnikim sredstvima i
opremom, linom i tehnikom, koja je potrebna za rad organa unutranjih poslova, stoga
Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije z a h t i j e v a :
a) da Ministarstvo unutranjih poslova i Vlada Republike Srpske Krajine zbog specinosti
podruja Zapadne Slavonije (nalazimo se zasigurno na najteem dijelu Republike Srpske
Krajine) hitno poduzme mjere da se pripadnici Ministarstva unutranjih poslova na
podruju Srpske oblasti Zapadne Slavonije obezbijede kvalitetnom i propisanom linom
opremom (uniformama i oznakama), materijalno tehnikim sredstvima (vozilima i drugim
sredstvima za kontrolu saobraaja, kontejnerima koje je neophodno postaviti na cestovnim
saobraajnicama u cilju permanentne prisutnosti na tim saobraajnicama opremom za
vrenje poslove bezbednosti na vodenim putevima, vatreno oruje kratke cijevi propisano
Vensovim planom, gumene palice i druga materijalno tehnika sredstva neophodna za rad
organa unutranjih poslova).
b) Dosadanji uslovi rada su neodrivi, rezultati rada ostvaruju se vanrednim zalaganjem,
pa se u cilju zadravanja kvalitetnijeg kadrovskog potencijala moraju ekasno rijeiti zahtjevi
pod takom 1.a) ovog Zakljuka.
OBLASNO VIJEE
Broj: 02-01-444/92. PREDSJEDNIK
Okuani, 16. 10. 1992. OBLASNOG VIJEA:
Veljko Dakula, [v.r.]
M.P.
322
DOSTAVITI:
1. Vlada Republike S.K.
2. Ministarstvo unutranjih poslova RSK
3. Pomonik ministra unutranjih poslova Krsta arkovi, Pakrac
4. Sekretar Oblasnog SUPA Pakrac Vaso Ostroluanin
5. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
119
1992., listopad 20.
Knin
Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
322
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadne Slavonije, Oblasno vijee, Okuani.
268
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 20. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Stevo Bogi, Boko Boani, Veljko Dakula, Mile Marti, Svetozar
Vini, David Rastovi, dr Mladen, Hadi, Neboja Arbutina, ua Vojin, Duan Aimovi,
ore Bjegovi, Sergej Veselinovi, Rade Gaea, Vojin Peuraa, Mitar Brnovi, Milan
Kneevi i Sretko Petkovi
Sjednici na poziv prisustvuju:
Veljko Korolija, Pavao Marjanovi, Neboja Mandini, Radovan Majski, Zdravko Jankovi,
Bezbradica Radovan, Branko Tomaevi.
Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Verikacija zapisnika sa 28., 29., 30. i 32. sjednice Vlade, 1.
Donoenje odluke o prihvaanju sporazuma o platnom prometu izmeu RSK i RS, 2.
Razmatranje problematike Zapadne Slavonije, 3.
Revizija odluke o plaanju poreza na promet nafte i naftnih derivata donesene od 4.
Upravnog odbora NIK-a,
Razmatranje privredne i ekonomske problematike Drnia, 5.
Predlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija, 6.
Donoenje odluke o visini naknade za izdavanje i produenje uvjerenja o zdravstvenom 7.
stanju ivotinja,
Donoenje odluke o visini naknade za izvrene veterinarske sanitarne preglede ivotinja, 8.
proizvoda, sirovina i otpadaka ivotinjskog porijekla u proizvodnji i prometu,
Informacija iz resora prosvjete, 9.
Informacija i zauzimanje stavova o izmjetanju avijacije iz Banja Luke, 10.
Informacija o formiranju ekonomskog savjeta na nivou ministarstva za ekonomske 11.
odnose, privredni razvoj i industriju,
Podnoenje informacije o odranom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija, 12.
Razmatranje obezbeenja uslova za rad javnog pravobranioca te izbor zamjenika javnog 13.
pravobranioca,
Osnivanje Republikog zavoda za zatitu spomenika kulture, 14.
Imenovanje glavnog Republikog inspektora za graevinarstvo, 15.
Razmatranje problematike TVIK Knin, 16.
Informacija o problemima snabdjevanja zdravstvenih ustanova energentima sa 17.
predlogom mjera,
Razno. 18.
269
Taka 1.
Zapisnik sa 32. sjednice Vlade komentirao je ministar Peuraa Vojin nakon ega je utvrena
slijedea
P R I M J E D B A
U zakljuku take 1. dnevnog reda treba stajati potrebno je dogovoriti razgovor sa
predstavnicima Vlade Republike Srbije na kojoj e se raspraviti pitanje iz oblasti nansija.
Na pregovore ispred Vlade RSK trebaju ii predsjednik Vlade, predsjednik Republike,
predsjednik Skuptine, Ministar nansija te guverner Narodne banke Krajine.
Navedena primjedba unijet e se u zapisnik od 13.10. o.g. kao ispravka i sainjavat e njegov
sastavni dio.
Taka 10.
Zbog vanosti problematike iz take 10. dnevnog reda prilo se raspravi na poetku sjednice
Vlade.
Ministar unutranjih poslova Milan Marti iznio je kakve probleme i posledice za Krajinu
mogu nastati izmjetanjem avijacije iz Banja Luke dogovorene na sastanku u enevi od
predstavnika Srpskog naroda iz Bosne. Ministar Rastovi je istakao da takva Karadieva
323

odluka ima dublje politike pozadine. U raspravu se ukljuio i Neboja Mandini istakavi
da takvu odluku mora donijeti Republika Srpska i da je njihova odluka vana. Nakon
rasprave doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Upuuje se pismo Skuptini Republike Srpske vezano za izmjetanje avijacije iz Banja Luke.
Pismo je proitao ministar Eimovi i predstavlja sastavni dio zapisnika.
324
Dravni komitet
RSK za saradnju sa UNPROFOR-om treba napraviti saoptenje koje je potrebno uputiti
Savjetu bezbjednosti, Butrosu Galiju, Satiu Nambijaru, Komandi sektora Sever i Jug,
Stalnim lanovima saveta bezbednosti, Vladi SRJ i Vladi RS, pismo predstavlja sastavni dio
zapisnika.
U okviru ove take dnevnog reda raspravljano je i o kritinom stanju na koridoru kod
Brkog te je donesena
O D L U K A
Odobrava se angairanje jedinica MUP-a RSK za specijalne namjene na proirenju
koridora.
Takoer je raspravljano o najnovijem napadu na Korenicu sa podruja Cazinske krajine.
Kroz raspravu je izraeno ogorenje zbog tih dogaanja te je donesena slijedea
O D L U K A
S obzirom na agresiju iz Cazinske krajine prema Republici Srpskoj Krajini do daljnjeg
se zabranjuje svaki prijelaz preko Republike Srpske Krajine humanitarnim koridorima
iz Republike Hrvatske na Cazinsko-Bihako podruje. Nakon stvaranja pretpostavke za
ponovno uspostavljanje kopnenog koridora nadleni organi RSK vrit e kontrolu robe
i lica u koridoru. Preletanje aviona i helikoptera iz RH za Cazinsku krajinu smatra se
neprijateljskim inom. Saoptenje sainjava sastavni dio zapisnika.
325

323
Radovan, predsjednik Republike Srpske.
324
Prilog nije pronaen uz zapisnik.
325
Priopenje nije pronaeno uz zapisnik.
270
Taka 2.
Ministar Peuraa je upoznao lanove Vlade sa aktivnostima na sastanku u Banja Luci
odranom 22.09.92. a vezano za provoenje protokola sa Republikom Srpskom.
326

Upoznao je sa formiranjem radne grupe za provoenje protokola koja e sainiti platni
sporazum. Potrebno je sa strane Vlade RSK formirati radnu grupu iz dva razloga: da se
pregleda i izdenira platni sporazum te da se izdenira zajedniki odnos prema SRJ. U
raspravi je uestvovao Veljko Korolija, koji je iznio sutinu platnog sporazuma te Pavao
Marjanovi koji je ukazao da je potrebno utvrditi kontigent roba koje trebaju imati prioritet
u nanciranju Budeta RSK. Nakon rasprave doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Na sastanku u Banja Luci koji se treba odrati sutra potrebno je usuglasiti tekst platnog
sporazuma izmeu RSK i RS a potom da nai predstavnici mogu potpisati.
Narodna banka RSK e 600 hiljada DM iz trezora Narodne banke angairati za nabavku
nafte iz uvoza. Zaduuje se ministarstvo trgovine, ministarstvo nansija i Narodna banka da
u suradnji sa NIK-om nabave naftu.
Zaduuje se Narodna banka RSK da vri otkup deviza od graana 10% nie od crnog
trita.
Taka 4.
U raspravi po ovoj taki dnevnog reda sudjelovalo je vie ministara te je istaknuto da je
potrebno raspored naftnih derivata vericirati na Vladi i da se hitno napravi analiza odluke.
Direktor Carina Tomaevi Branko je u svojoj raspravi istakao da je potrebno da NIK
napravi uvozno izvozne deklaracije kako bi se mogla vriti kontrola uvoza i izvoza nafte.
Nakon rasprave doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
Zaduuje se Uprava carina da u propisanom carinskom postupku vri kontrolu izvoza sirove
nafte na preradu SRJ, a koja se proizvodi na podruju RSK, kao i kontrolu uvoza naftnih
derivata koji se dobijaju ovom preradom.
Donosi se Uredba o formiranju prodajnih cijena naftnih derivata na podruju Republike
Srpske Krajine. Uredba je sastavni dio zapisnika.
Taka 5.
Nakon izloenog presjeka stanja privrednih subjekata na podruju optine Drni doneseni
su slijedei
Z A K LJ U C I
Prihvaa se informacija o privrednoj i ekonomskoj problematici Drnia.
Zaduuju se resorna ministarstva da u suradnji sa predstavnicima izvrnih savjeta optine
Drni rade na oivljavanju privrednog ivota na podruju optine Drni.
Osnovna materijalna sredstva nezakonito prisvojena sa podruja optine Drni u toku
1991. i 1992. godine potrebno je povratiti, a MUP RSK treba pruiti podrku privrednim
subjektima koji budu traili svoja osnovna materijalna sredstva.
326
Vidi: Dok. br. 87.
271
Taka 6.
Javni pravobranilac RSK Radovan Majski je obrazloio predlog. Nakon ega je donesena
slijedea
O D L U K A
Utvruje se prijedlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija prema iznesenom
prijedlogu koji je u prilogu.
Taka 7.
Ministar poljoprivrede je obrazloio odluku nakon ega je donesena slijedea
O D L U K A
Donosi se odluka o visini naknade za izdavanje i produenje uvjerenja o zdravstvenom
stanju ivotinja.
Taka 8.
Ministar poljoprivrede Mitar Brnovi obrazloio je razloge za donoenje ovakve odluke
nakon ega je donesena
O D L U K A
Utvruje se visina naknade za izvrene veterinarsko-sanitarne preglede ivotinja, proizvoda,
sirovina i otpadaka ivotinjskog porijekla u proizvodnji i prometu.
Taka 9.
Ministar prosvjete Milan Kneevi podnio je informaciju iz resora ministarstva. Istakao je
potrebu prioritetnog snabdjevanja kola gorivom. Sergej Veselinovi je obrazloio razloge
zbog kojih je potrebno uvesti vjeronauke u osnovne i srednje kole. Ministar Kneevi je
istakao da je mogue vjeronauku organizirati od 1 do 4 razreda osnovne kole od drugog
polugodita kao obavezan predmet a za ostale razrede da u ovom trenutku se to teko moe
organizirati zbog utvrene satnice posebno u srednjoj koli, te zbog nerjeenih kadrovskih
i materijalnih problema. Ministar Veselinovi je istakao da je u dogovoru sa srpskom
pravoslavnom crkvom utanaeno da e crkva obezbediti kadrove, udbenike i materijalna
sredstva za organiziranje vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama kao obavezan predmet.
Ministar Kneevi se pored toga zaloio za svoj napred izvedeni predlog i iznio da se u
srednje kole i ostale razrede osnovne o uvoenju vjeronauka moe raspravljati tek od idue
kolske godine. Nakon rasprave po ovoj taki dnevnog reda donesene su slijedee
O D L U K E
Uvodi se vjeronauka kao obavezan kolski predmet u osnovne i srednje kole na 1.
podruju Republike Srpske Krajine. Vjeronauku je potrebno organizirati odmah.
Utvruje se prioritetno snabdjevanje gorivom kola, te mogunost preorijentacije kola 2.
koje to mogu na grijanje krutim gorivom.
Odobrava se ministarstvu prosvjete da izvri prijem prosvjetnih inspektora za opti 3.
razvoj u oblastima na podruju RSK.
Taka 11.
Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju podnio je informaciju o
aktivnostima koje poduzima u formiranju ministarstva. Iznio je smjernice kojima e se
rukovoditi u uspostavljanju rada ministarstva. Takoer je govorio o unutranjoj organizaciji
272
rada ministarstva. U ministarstvu e po iznesenom predlogu biti formiran ekonomski savjet
sa sjeditem u Petrinji dok e ostalo ministarstvo biti smjeteno u Kninu. Nakon rasprave
doneseni su slijedei
Z A K LJ U C I
U ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju formira se ekonomski
savjet od 12 lanova sa sjeditem u Petrinji. Usvaja se prijedlog za 8 lanova ekonomskog
savjeta, dok e ostala 4 lana ekonomskog savjeta biti predloena na jednoj od iduih
sjednica.
Taka 12.
Ministar pravosua ua Vojin podnio je informaciju o odranom seminaru sa nosiocima
pravosudnih funkcija u Glini. Govorio je o problemima prehrane u zatvoru te o potrebi
renoviranja zatvora u Staroj Gradici. Nakon rasprave usvojeni su slijedei
Z A K LJ U C I
Vlada e priznati fakture za nabavljenu robu te e se na taj nain nancirati prehrana 1.
u zatvorima.
Potrebno je dostaviti visinu materijalnih trokova vjetaenja da bi ih Vlada podmirila. 2.
Prihvaaju se predraunski trokovi u visini od oko 33.000 DM za renoviranje objekta 3.
zatvora u Staroj Gradici.
Taka 13.
Ovu taku je obrazloio javni pravobranioc RSK Radovan Majski nakon ega je donesena
slijedea
O D L U K A
Naelno se prihvataju trokovi za rad javnog pravobranilatva. Prihvata se predlog zamjenika
javnog pravobranioca.
Taka 14.
Ministar Sergej Veselinovi obrazloio je razloge za osnivanje zavoda. Nakon ega je
donesena slijedea
O D L U K A
Osniva se Republiki zavod za zatitu spomenika kulture.
Taka 15.
Ministar za graevinarstvo Rade Gaea obrazloio je predlog imenovanja glavnog
republikog inspektora za graevinarstvo. Nakon rasprave donesena je slijedea
O D L U K A
Taka 16.
Neboja Mandini je iznio da se u TVIK-u susreu sa problemom nerjeenog pravnog
statusa radnika koji su sada rasporeeni u jedinice TO i MUP-a. Iznio je da Vlada mora
zauzeti stav kako bi se rijeio navedeni problem. Takoer je govorio o subvencioniranju
razlika za sve pripadnike mobilisane u ratu koji su radili u TVIK-u. Iznio je i zahtjev za
dodjelu dijela opreme iz kasarne Trbounje za TVIK. Nakon provedene rasprave o iznesenim
problemima doneseni su slijedei
273
Z A K LJ U C I
Pravni status radnika rasporeen u jedinice TO i MUP-a treba rijeiti na nivou cijele
Republike na nain da svi radnici koji imaju ugovor sa MUP-om u odreenom roku trajanja
trebaju sa matinim rmama sklopiti sporazum da se po proteku ugovornog odnosa mogu
vratiti u matinu rmu.
Subvencioniranje radnika u platama za pripadnike mobilisane u radu rijeit e se na nivou
RSK.
Daje se na koritenje oprema iz kasarne Trbounje TVIK-u po priloenoj specikaciji.
Taka 17.
Sekretar ministarstva za zdravlje podnio je informaciju o problemima u snabdjevanju
zdravstvenih ustanova energentima te predloio mjere. Nakon rasprave o podnesenoj
informaciji donesen je slijedei
Z A K LJ U A K
U cilju nesmetanog i blagovremenog snabdjevanja zdravstvenih ustanova RSK neophodnim
koliinama i vrstama goriva potrebnog za koritenje sanitetskih vozila i zagrijavanja prostorija
objekata zdravstva, zdravstvenim ustanovama RSK utvruje se i osigurava prioritetan
tretman u snabdjevanju potrebnim koliinama goriva iz dravnih rezervi drugih izvora.
U koritenju ovako utvrenih prioritetnih prava zdravstvo ima isti status i tretman kao i
organi unutranjih poslova i odbrane. Za realizaciju ove odluke zaduuje se ministarstvo
za trgovinu i turizam koje ima obavezu da urgentno pristupi obezbeenju zdravstvenih
ustanova potrebnim koliinama goriva prema popisu zdravstvenih ustanova i specikaciji
potreba koje e sainiti ministarstvo za zdravlje.
Taka 3.
Zbog sloenosti problematike raspravi po ovoj taki dnevnog reda prilo se poslije rasprave
o ostalim takama. Sjednici su tada pristupili i predstavnici vlasti iz Zapadne Slavonije. U
burnoj raspravi koja se vodila po ovoj taki dnevnog reda govorilo se o situaciji u Zapadnoj
Slavoniji u pogledu povratka izbjeglica u podruja koja se nalaze u zoni pod zatitom UN,
a koja sada kontrolie Hrvatska vlast. Uz naglasak na sloenost ovog problema istaknuta
je elja ljudi za povratak ali i neizvjesnost takvog ina u svakom pogledu. Pojedini lanovi
Vlade izrazili su nevjericu u mogunost povratka izbjeglog stanovnitva smatrajui da je to
jo jedna podvala Hrvatske strane. Nakon rasprave po ovoj taki dnevnog reda doneseni su
slijedei
Z A K LJ U C I
Volja izbjeglog stanovnitva da se vrati u svoje krajeve se mora potovati te se preporuuje da
ljudi pod zatitom UNPROFOR-a obiu svoja imanja i sami donesu odluku o povratku.
Vlada RSK ne moe tim ljudima garantovati sigurnost kada preu liniju razdvajanja niti u
ovom trenutku moe osigurati znaajniju materijalnu pomo za popravak poruenih kua.
Odobravaju se sredstva za sanaciju mosta izmeu Stare i Bosanske Gradike prema
priloenom trokovniku.
Poslije rasprave po dnevnom redu razmatran je ukupan iznos raznih rauna koji su do sada
napravljeni na troak Vlade a nisu potpisani ni podmireni. Nakon rasprave donesen je
slijedei
274
Z A K LJ U A K
Potrebno je podmiriti sve raune prema predoenom i priloenoj specikaciji.
Sva ministarstva u budue moraju voditi evidenciju i ovjeravati raune koji se naprave u
okviru rada ministarstava.
Ministar Peuraa je podnio informaciju o nabavljenim automobilima Jugo Koral 55, za
potrebe rada Vlade i ministarstava, nakon ega je izvren raspored nabavljenih automobila
na slijedei nain:
Republika uprava prihoda za potrebe rada nancijske policije 7 automobila,
Republika trina inspekcija 4 automobila,
Srpska demokratska stranka 1 automobil,
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju 1 automobil,
Ministarstvo nansija 1 automobil,
Ministarstvo graevinarstva 1 automobil.
Sjednica je zavrila sa radom u 21 as.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
120
1992., listopad 20.
Knin
Pismo Vlade RSK Skuptini i Vladi Republike Srpske povodom inicijative Radovana
Karadia za premjetaj borbenih zrakoplova iz zranih luka u Republici Srpskoj u
zrane luke u SR Jugoslaviji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-5-412/92.
Knin, 20. oktobar 1992. god.
SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE
Potovana brao!
Uvaeni poslanici narodne Skuptine i lanovi Vlade!
Inicijativa doktora Radovana Karadia, predsjednika Predsjednitva Republike Srpske
o izmjetaju borbenih vojnih aviona s aerodroma u Republici Srpskoj na aerodrome u
Saveznoj Republici Jugoslaviji duboko je uznemirila i zabrinula srpski narod i sve graane
275
Republike Srpske Krajine. I samo prisustvo aviona na aerodromima u Republici Srpskoj
itekako je pozitivno djelovalo, u psiholokom smislu, na srpski narod obiju srpskih drava
istina ziki odjeljenih, ali duhovno sraslih i bliskih. Vjerujemo da djelite nae miljenje
da nikada srpskom narodu bez obzira gdje ivio nije bilo tee, nego u ovim sudbonosnim
momentima, a upravo u tim situacijama on je bio najjai i najpostojaniji. Nadamo se da e
tako da bude, i ovoga puta, i da e Skuptina Republike Srpske biti na nivou zadatka, kao i
bezbroj puta do sada, te da e pokazati dovoljno sluha, politike mudrosti, ali i dostojanstva
i odlunosti i donijeti najoptimalnije rjeenje.
I ovoga puta istiemo da potujemo i uvaavamo gospodina Radovana Karadia i
rezultate njegove, vae i sveukupne nae borbe za samostalnost srpskog naroda i njegovu
dravotvornost. Istovremeno, apelujemo na vas da inicijativu o izmjetaju aviona unekoliko
modikujete, te u okviru vaih ovlatenja donesete odluku da se borbeni avioni s aerodroma
Republike Srpske nigdje ne izmjetaju, ve da se do daljnjega obustave borbeni letovi i
avioni stave pod neposrednu kontrolu Mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija.
Ujedno vas najiskrenije molimo da pogreno ne protumaite ovo nae pismeno obraanje
jer mislimo da ono proizlazi iz duha i slova nedavno potpisanog protokola o saradnji Vlade
Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine.
PREDSJEDNIK:
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.
327
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.
121
1992., listopad 20.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6
osoba iz sela Velui u Split preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/163-92
Knin, 20. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
327
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
276
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
BUHA MILE, ro. 1946. p. Ivana
BUHA ANA, ro. 1947.
BUHA IVICA, ro. 1976.
BUHA MIRO, ro. 1978.
BUHA SILVIJA, ro. 1979.
BUHA LUCA, ro. 1909.
s adresom stanovanja Velui SO Drni. Svi za odlazak u Split.
K O M I S I J A
gl. inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
328
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.
122
1992., listopad 20.
Graac
Izvjee Stanice javne bezbjednosti Graac SUP-u Korenica o obavljenom oevidu
nakon ubojstva Petra Nikia iz iroke Kule
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UP-e KORENICA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAAC
Broj: 08-02-01/2-KU-75/92.
Graac, 20. 10. 1992. god.
MUP-a KNIN
SUP-a KORENICA
Odjelu za oper. poslove javne bezb.
Dana 18/19.10.1992. god. po nepoznatom poiniocu u svojoj kui lien je ivota: Niki
Petar sin Mile, roen 28.04.1948. god. u Gospiu, stalno nastanjen u Teslingradu, iroka
Kula kbr. 175.
Dana 19.10.1992. god. izvren je uviaj na licu mjesta kojem prisustvuju, ekipa za uviaj
SJB-i Graac, istrani sudac OJT-a Knin Kresovi uro i doktor iz Teslingrada Maodu
328
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
277
Branko. Tijelo ubijenog je pronaeno u ljetnoj kuhinji u leeem poloaju sa vie modrica
a oko vrata je pronaen dvoilni kabel od radija. Na zahtjev istranog sudca potrebno je
izvriti obdukciju lea iz razloga to nije poznat uzrok smrti, ne zna se poinilac a imenovani
je po nacionalnosti hrvat, isto e biti uinjeno naredni dan. O svim naknadno provedenim
radnjama kao i saznanjima bit e te pravovremeno obavijeteni
po N A E L N I K: a
M.P.
329
Drago Veselinovi
[.., v.r]
330
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4014.
123
1992., listopad 20.
[Knin]
Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK,
u kojem izraava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga
podruja
U N P R O F O R
S e k t o r J u g
Civilni Poslovi
20. oktobar 1992.
Cijenjeni gospodine,
Izraavam vam svoju zabrinutost i elim privui vau panju u vezi velikog broja ozbiljnih
sluajeva ukljuujui ubistva i zaplaivanja ljudi, razaranje kua i imovine u Sektoru
Jug. Ti incidenti su se poveali na zabrinjavajui nivo naroito u optini Benkovac.
Ukljuujui period od dva mjeseca zabeleili smo eskalaciju paljenja praznih kua, ubistva
i ozbiljne napade na ljude. Takve kriminalne akcije su dobile novi zaokret gdje su ivoti bili
izgubljeni.
U selu Korlat, na primjer, 02.10.1992. iki Soka je bila ubijena eksplozivom koji je unitio
njenu kuu.
331
05.10.1992. dva druga ovjeka su ubijeni na isti nain u Dobropoljcima.
Hrvatski brani par Ivkovi Ivan i Stefanija, su bili brutalno ubijeni na veer 01.10.1992.,
332

dok je Ivkovi Mirko bio ubijen septembra 10. 1992. U zadnja dva mjeseca razaranje
329
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Graac.
330
Potpis neitak.
331
Vidi: dok. br. 72.
332
Isto. 102.
278
katolikih crkvi je takoe bilo zabeleeno. Molimo vas da pribeleite da su to samo nekoliko
primjera rastueg trenda neodgovornih i kriminalnih aktivnosti u Sektoru.
Primili smo informaciju da je [u] Drni[u], major gos. Subota
333
dao ovlatenja za zauzimanje
kua i premjetanje imovine iz kua. To je bespravno i suprotno Vensovom Planu i
Rezoluciji Savjeta Bezbednosti 779 koji predvia da svi raseljeni ljudi imaju pravo da se
vrate u miru svojim kuama. Bilo bi cijenjeno ako biste preduzeli akcije da se zaustave takve
bespravne aktivnosti. Pozvat ete se na zadnji izvjetaj Generalnog Sekretara 28.09.1992.
da je zabeleeno krenje zakona i reda u Sektoru Jug. Produenje takvog ponaanja nee
nam dopustiti alternativu nego da se izvjesti Generalni sekretar i da se privue panja i
akcija svjetske zajednice i ozbiljno vas upozoravam da uinite sve ta je u vaoj moi da se
uspostavi zakon i red, u svrsi da se osigura sigurnost meu ljudima i zatite ivoti i imovine
svakog na toj teritoriji.
Va vjerni,
Victor Andreev
Koordinator Civilnih Poslova
Sektor Jug
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 353.
124
1992., listopad 22.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 5
osoba iz sela Lakovica u ibenik preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/206-92
Knin, 22. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sledea lica:
SILOV PETAR, ro. 27.11.1932. od oca Ante i majke Marije,
SILOV TONA, ro. 13.11.1946.,
333
Vjerojatno Veljko Subota, predsjednik Skuptine optine Drni.
279
SILOV ANTE, ro. 01.03.1975.,
SILOV ZORKA, ro. 03.06.1976.,
SILOV NIKOLA, ro. 05.01.1979.
s adresom stanovanja Lakovica. Svi za odlazak u ibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
334
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 20., kut. 37.
125
1992., listopad 22.
Vukovar
Dnevno izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, kraama automobila, te
sumnjivim radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i
Dalju
SUP Vukovar
depea broj: 08-06-02/1-37/98/92. ifrirano dx
Vukovar, 22. 10. 1992. godine
MUP Knin
Predmet: Dnevni izvetaj za dan
21/22. 10. 1992. godine
U protekla 24 asa na podruju SUP-a Vukovaru prijavljena je jedna provala u privatnu kuu
po nepoznatom poinitelju, a nakon izvrenog uviaja utvreno je da nije nita odneseno.
Trivi Borivoje iz Vukovara koji ima rmu za otkup otpadnog materijala prijavio je da
mu je nepoznati poinitelj iz otvorenog skladinog prostora otuio veu koliinu starih
radijatora.
Nepoznati poinitelj izvrio je krau automobila Golf reg. oznake SM 130-921, na
tetu PP Delta id, kojim automobilom je upravljao Ili Radivoj iz ida, a parkirao ga u
Vukovaru u ul. Kidrievoj.
U Petrovoj Slatini Kurja Rosa izvrila je samoubistvo iz pitolja svoga sina koji je pripadnik
pogranine milicije. Sledi izvetaj nadlenom tuilatvu.
U Sotinu se dogodila saobraajna nezgoda u kojoj su uestvovali Radeka Branislav koji je
upravljao autobusom reg. oznaka BG 211-59, vl. DP Saobraaj Vukovar i Pali Savo,
334
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
280
koji je upravljao teretnim automobilom reg. oznake VU 223-86. Povreenih lica nema a
materijalna teta ceni se na oko 100.000 dinara.
Prema dobivenim informacijama od podrunih stanica milicije, dana 18.10.1992. godine
pripadnici UNPROFOR-a doveli su nekoliko ena na katoliko groblje u Antin gdje je
primeeno da te ene fotograu masovnu grobnicu u kojoj su sahranjeni pripadnici ZNG-a
poginuli u ratnim sukobima na tom podruju, te da su tu grobnicu obeleili na nain to su
u zemlju zaboli jedan kolac.
Istog dana pripadnici UNPROFOR-a takoer su doveli nekoliko ena, meu kojima i jednu
crnkinju, na okako groblje u Dalju, gde su primeeni da obilaze masovnu grobnicu.
S e k r e t a r
Lazi Dragan
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
126
1992., listopad 22.
Vukovar
Molba predsjednika Odbora za obiljeavanje godinjice okupacije Vukovara
mjesnim zajednicama da mu poalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji
radi uruenja medalja oslobodilaca Vukovara
ODBOR ZA OBELEAVANJE
GODINJICE OSLOBOENJA
V U K O V A R A
Vukovar, 22. 10. 1992. god.
MESNIM ZAJEDNICAMA OPTINE
V U K O V A R
s v i m a
Potovana gospodo,
Dana 18.11.1992. godine obeleit e se godinjica osloboenja Vukovara i tom prigodom
emo se setiti nae poginule brae i odati im poast i veitu zahvalnost, a porodicama
poginulih uruiti medalje OSLOBODILACA VUKOVARA.
Da bi svim poginulim to posmrtno priznanje dodelili potrebni su nam odreeni podaci i
to:
1. ime i prezime i oevo ime,
2. datum i mesto roenja,
3. sadanja adresa porodice poginulog borca i
4. datum i mesto pogibije i kako je poginuo.
281
Molimo vas da u spiskove poginulih stavite istinske borce srpskog naroda, Srbe koji su
poginuli kao borci.
Ispred Odbora za proslavu VUKOVAR-GODINA POSLE, zaduen je ratni
komandant Negoslavakog bataljona Kresovi Jovica pa mu stoga izaite u susret i pomozite
u njegovom radu.
Spiskove poginulih boraca dostavite u Odelenje Ministarstva odbrane RSK optine
Vukovar najkasnije do 30.10.1992. godine.
Sa verom u Boga i Otadbinu,
PREDSEDNIK ODBORA ZA OBELEAVANJE
GODINJICE OSLOBOENJA VUKOVARA
M.P.
335
Milorad dr. Vii [ v.r.]
nije bilo poginulih te nije
ni dostavljen spisak
a/a 29.10. 1992.
336

Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 259.
127
1992., listopad 23.
Okuani
Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o ubojstvu pripadnika PJM Okuani u mjestu
Japaga od strane pripadnika 5. kozarake brigade iz Prijedora
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
BROJ: 0805/12131/192.
OKUANI, 23. 10. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
PREDMET: IZVJETAJ ZA DAN 22/23.10.1992. G.
U VREMENU OD 0707 ASOVA.
1. KRIVINA DJELA:
335
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Odeljenje Vukovar, Knin.
336
Dopisano rukom.
282
DANA 22.10.1992. GODINE U 0,10 ASOVA U MJESTU JAPAGA SO PAKRAC
IZVRENO JE UBISTVO MALINI BOGDANA, PRIPADNIKA POSEBNE JEDINICE
MILICIJE, GRANINI BATALJON OD STRANE VUKOVI DMITRA, PRIPADNIKA
5. KOZARAKE BRIGADE IZ PRIJEDORA. UBISTVO JE IZVRENO IZ DO SADA
NEUTVRENIH RAZLOGA I MOTIVA NA NAIN TO JE VUKOVI IZ PITOLJA
ISPALIO JEDAN METAK U PRAVCU MALINIA I POGODIO GA U PREDJELU GLAVE
NAKON EGA JE NASTUPILA SMRT.
UVIAJ IZVREN, PITOLJ IZUZET I DAT NA VJETAENJE, A PROTIV VUJKOVI
DMITRA PODNESENA KRIVINA PRIJAVA NAKON EGA JE ISTI SPROVEDEN U
ISTRANI ZATVOR GLINA.
2. PREKRAJNE PRIJAVE
PODNESENA PREKRAJNA PRIJAVA PROTIV JAKOTI SRETE IZ OVCA ZBOG
NARUAVANJA JAVNOG REDA I MIRA U MJESTU VRBOVLJANI, OKUANI.
3. UNPROFOR
STANJE REDOVNO I NEMA POSEBNIH PROBLEMA.
POMONIK MINISTRA
ARKOVI KRSTA
PREDAO RONEVI 23.10.1992. U SATI = 13,25
PRIMIO = VDUKIC OKOK ZZ
337
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4150.
128
[1992., listopad 24.]
[Petrinja]
Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o
zloinima protiv preostalih Hrvata na glinskom podruju
P r i j e p i s
NIGBAT /1100/OPS
GRADONAELNIKU OPTINE GLINA
PREDMET: PRIJETNJA IVOTIMA HRVATA
UNUTAR GLINSKE OPTINE
Ovim dopisom Vam elimo skrenuti panju na konstantnu prijetnju ivotima i imovini 1.
nekih hrvatskih graana unutar ove optine i da Vas informiramo da UNPROFOR,
posebno NIGBAT, nije zadovoljan tim postupkom.
337
U izvorniku nejasno.
283
Posebno su primjeeni pripadnici Milicije i civili Srbi koji idu u selo Joevica da bi 2.
nasilno skidali i unitavali okvire vrata/prozore i krali ili odnosili imovinu tih nevinih
Hrvata.
NIGBAT zahtjeva da se taj postupak odmah prekine. Oekujemo da e gradonaelnik 3.
Gline koji je zaduen za te Hrvate intervenirati i pobrinuti se da se to prekine.
Da bi izbjegli svaku nepoeljnu situaciju, NIGBAT snano preporuuje da se svim 4.
graanima prui jednak tretman u ime humanosti.
Naim patrolama e biti nareeno da ozbiljno postupe sa svakim primjeenim 5.
pripadnikom Milicije ako Vi ne moete sami vladati situacijom.
Molimo Vas potvrdite primitak poruke. 6.
338
B YAKUBU
Major
u ime komandanta
Ovjera prijepisa
[, v.r.]
339
M.P.
340
Prijepis, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
129
1992., listopad 26.
Okuani
Obavijest SUP-a Okuani MUP-u RSK o poduzetim radnjama za sprjeavanje
otvaranja autoceste Zagreb-Beograd
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
BROJ: 08-05/1-260/1-92
OKUANI, 26. 10. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
338
Odgovor vidi u: Dok. br.
339
Potpis neitak.
340
Okrugli peat: RSK, SO Glina, Glina.
284
PREDMET: AUTO-PUT, OBAVJEST
DOSTAVLJA SE.-
OBAVJETAVAMO VAS DA SU POD MANIFESTACIJOM OTVARANJA AUTO-PUTA
NA PROSTORU SRPSKE OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA IZ PRAVCA BEOGRADA I
ZAGREBA DOLI NOVINARI IZ SRBIJE, HRVATSKE I DRUGIH DRAVA EVROPE.
KAKO VLADA RSK NIJE DONIJELA ODLUKU O OTVARANJU AUTO-PUTA O ISTOM
SMO OBAVJESTILI PREDSTAVNIKE U.N. DA NEEMO DOZVOLITI PROLAZ KROZ
OBLAST JER ZA TO NISU STVORENI UVJETI. ISTOVREMENO SMO OBAVJETENI DA
E PREDSTAVNICI U.N. AKO BUDE TREBALO UPOTREBITI SILU ALI DA E AUTO-
PUT BITI OTVOREN.
POTO SMO PRIMJETILI KONCENTRISANJE SNAGA U.N. NA ULAZIMA SA OBE
STRANE AUTO-PUTA MI SMO ZAPREILI AUTO-PUT I U POTPUNOSTI GA ZATVORILI.
NAKON ODLUKE DA IDEMO U SUKOB SA U.N. I DA NEEMO DOZVOLITI OTVARANJE
AUTO-PUTA, NAMA U POMO DOAO JE OKUANSKI NAROD TE SE NA ULAZIMA
OKUPILO VEI BROJ NARODA. UVIDJEVI NAU ODLUKU PREDSTAVNICI [ ]
341

NASILNOG UVOENJA NOVINARA U NA PROSTOR TAKO DA NIJE DOLO DO
INCIDENTA. DOGAAJ SE ZBIO U VREMENU OD 10,00 DO 15,37 ASOVA, KADA SU
SE NOVINARI UDALJILI U PRAVCU BEOGRADA ODNOSNO ZAGREBA.
POMONIK MINISTRA
KRSTA ARKOVI
PREDAO_ _ _ _ _ _ _ _
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 15.
130
1992., listopad 26.
Glina
Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov dopis o ugroavanju
ivota i imovine preostalih Hrvata na podruju Gline

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
P r e d s j e d n i k
Broj: 01-1766/2
Glina, 26. 10. 1992. godine
UNPROFOR SEKTOR SJEVER
NIGERIJSKI BATALJON
G L I N A
n/r gospodina B YAKUBU, major
341
U izvorniku nedostaje dio reenice.
285
PREDMET: Prijetnja ivotima Hrvata unutar
Glinske optine
Ovim potvrdjujem primitak dopisa Vaa oznaka NIGBAT /1100/OPS, od 24.10.1992.
godine.
Vjerujem da ste jedan primjerak Vaeg dopisa dostavili i Stanici milicije Glina jer su
oni ti koji trebaju obezbjediti javni red i mir, odnosno imovinsku, pravnu i svaku drugu
sigurnost svih graana na podruju Optine Glina, pa tako i graana hrvatske nacionalnosti.
Dakle, jedino oni svojom brzom intervencijom, odnosno svojim radom, mogu sprijeiti sve
nezakonite radnje na podruju optine Glina.
U potpunosti se slaem sa Vama da svi graani Republike Srpske Krajine moraju imati
jednak tretman jer je to odreeno lanom 12. Ustava Republike Srpske Krajine, dakle ne
samo u ime humanosti.
Na kraju Vas elim obavijestiti da u Va dopis proslijediti Ministarstvu unutranjih
poslova RSK, Sekretarijatu za unutranje poslove Glina, Stanici milicije Glina, te Okrunom
javnom tuilatvu Glina.
Ovim putem Vam dostavljam:
1. Ustav Republike Srpske Krajine,
2. Zakljuak sa sastanka odranog 24.09.1992. godine,
3. Saoptenje Izvrnog savjeta Skuptine optine Glina,
4. Zakljuak Izvrnog savjeta Skuptine optine Glina od 12. i 16.10.1992. godine.
P r e d s j e d n i k:
Ljubomir Madarac, dipl.ing.geod., [v.r.]
M.P.
342
DOSTAVITI:
1. Vlada RSK Ministarstvo za unutranje poslove
Knin
2. Sekretarijat za unutranje poslove Glina
n/r gosp. ure Ljiljka
3. Stanica milicije Glina
n/r gosp. Milana Preradovia
4. Okruno javno tuilatvo Glina
n/r gosp. ure Ivkovia
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
342
Okrugli peat: RSK, SO Glina, Glina.
286
131
1992., listopad 27.
Knin
Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 27. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Boko Boani, Veljko Dakula, Milan Kneevi, Mitar Brnovi, Rade
Gaea, Savan Grabundija, Duan Eimovi, ore Bjegovi, Stojan panovi, David
Rastovi, Neboja Arbutina, Vojin ua, dr Mladen Hadi, Jovo Vitas, Neboja Pavkovi i
Sretko Petkovi.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Branko Marjanovi, Zdravko Jankovi i uro Dedi.
Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Informacija o aktualnim vojno-politikim zbivanjima i njihova reeksija na Republiku 1.
Srpska Krajina,
Razmatranje zahtjeva za poveanje penzija, 2.
Razmatranje informacije iz djelokruga rada ministarstva trgovine i turizma, 3.
Davanje saglasnosti na izradu broure privrednog potencijala Republike Srpske 4.
Krajine,
Razmatranje zahtjeva za nanciranje Pedagoke akademije u Petrinji, te podnoenje 5.
informacije o materijalnom poloaju kola u RSK,
Razno, 6.
a) Razmatranje zahtjeva za refundaciju sredstava za isplaenu jednokratnu naknadu,
b) Donoenje odluke o kupovini automobila za potrebe ministarstva pravosua,
c) Donoenje odluke o izmjetanju komande zonskog taba iz KPD Glina,
d) Podnoenje informacije o imenovanjima i razreenjima,
e) Podnoenje informacije o stanju radova na sanaciji oteenih elektroenergetskih
objekata.
Taka 1.
Podpredsjednik Vlade Veljko Dakula u okviru prve take dnevnog reda podnio je
informaciju o dogaajima na auto-putu kod Okuana. Ukazao je na neke nedopustive
287
postupke radnika milicije.
343
Inzistirao je na ouvanju autoriteta vlasti na podruju cijele
Republike. Ministar Eimovi je upoznao Vladu sa svojim aktivnostima u dogaajima
na auto-putu. Iznio je kratak pregled intervjua sa novinarima koji su bili na auto-putu
te istakao potrebu da se odri konferencija za tampu sa stranim novinarima na podruju
nae Republike. Ministar ua Vojin je ocjenio dogaaje na auto-putu kao nau politiku
pobjedu budui da smo se oitovali kao predstavnici drave. Nakon rasprave u kojoj je
sudjelovalo jo nekoliko diskutanata donesen je slijedei
Z A K LJ U A K
Saoptenje za javnost treba izraditi radna grupa u sastavu Duan Eimovi, Zdravko Jankovi,
Vojin ua i Boro Martinovi. Usvojeno saoptenje predstavlja sastavni dio zapisnika.
344
Boris Martinovi lan Zajednike komisije za saradnju sa UNPROFOR-om podnio
je izvjetaj sa sastanka Zajednike komisije odrane u Topuskom, te je dao smjernice za
budui rad Dravnog komiteta i Zajednike komisije sa naglaskom na temu na kojima treba
inzistirati i buduim pregovorima. David Rastovi je rekao da se treba striktno pridravati
Vensovog plana, u protivnom nam prijeti da nas proglase teritorijem na kojem ne funkcionie
civilna vlast, a stave nas pod starateljstvo. Rekao je da Dravni komitet treba uputiti protest
Komandi UNPROFOR-a u kojem im treba rei da je Krajina bila u Hrvatskoj onda kad
je Hrvatska bila u Jugoslaviji, te da se snage UN ne dre Vensovog plana i prejudiciraju
politiko rjeenje. Nakon rasprave o podnesenom izvjetaju Vlada je donijela
Z A K LJ U A K
1. Prihvata se izvjetaj sa sastanka mjeovite komisije u Topuskom.
Taka 2.
Dr Mladen Hadi je obrazloio zahtjev penzionera RSK da im se povea penzija te borako
invalidska zatita za 8 mjeseci u visini 100%. Nakon rasprave u kojoj su isticani razlozi za i
protiv ovakvog poveanja donesen je
Z A K LJ U A K
Odluka o poveanju penzija se odgaa za narednu sjednicu Vlade.
Taka 3.
Pomonik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je lanove Vlade sa tekoama u
snabdjevanju naftom i naftnim derivatima Republike Srpske Krajine. Poseban naglasak je
stavio na problem snabdjevanja naftnim derivatima osnovnih ivotnih tokova u Republici
kao to su javni saobraaj, jesenji poljoprivredni radovi, problem snabdjevanja kola i
zdravstvenih ustanova derivatima za grijanje.
Ministar Grabundija je upoznao Vladu svojom aktivnou i pokuajima da se nabave
kritine koliine nafte. Rekao je da je potrebno angairati odreena devizna sredstva za
nabavu nafte u inostranstvu. Jovo Vitas je ukazao i sa problemom uplate poreza na promet
na nain predvien Zakonom, zahtjevom da nancijska policija RSK mora izvriti uvid
u SDK. Rekao je da je potrebno u dogovoru sa nekom bankom poeti izdavati devizne
bonove.
Ministar Grabundija je dao informaciju o odreenim koliinama nafte koji su na putu
prema Krajini. Rekao je da Vlada mora iz svojih sredstava osigurati sredstva za investicione
343
Vidi: Dok. br.
344
Priopenje za javnost nije pronaeno uz zapisnik.
288
radove na aktiviranju buotina, te da se takvi radovi ne bi trebali plaati naftom. Ovaj
predlog je podran, a ministar Bjegovi je rekao da takve angamane treba zakljuiti sa
31.10., a od 1.11. da sva nafta proizvedena u NIK-u treba biti plasirana na podruje RSK.
Nakon rasprave donesen je
Z A K LJ U A K
Iduoj sjednici Vlade treba obavezno prisustvovati Petar Golubovi direktor NIK-a i
upoznati Vladu sa radom JP NIK.
Taka 4.
Ministar za industriju je obrazloio razloge zbog kojih se u ministarstvu prilo razmiljanjima
o izradi jedne takve broure. Upoznao je sa planom sadraja i opremljenosti broure. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
Daje se suglasnost na izradu broure privrednog potencijala RSK.
Toka 5.
Pomonik ministra za prosvjetu uro Dedi podnio je informaciju o poetku rada
Pedagokog fakulteta u Petrinji. Rekao je da na fakultetu ima upisanih 150 studenata,
a najvei interes je na katedri za srpski i engleski jezik. Iznio je podatke o broju od 49
zaposlenih osoba na fakultetu. Nakon rasprave o ovoj taki dnevnog reda donesena je
O D L U K A
Prihvata se informacija o radu Pedagoke akademije u Petrinji.
Taka 6.
a) Ministar panovi je podnio informaciju o ovoj taki dnevnog reda nakon ega je
zakljueno da e se na jednog od narednih sjednica raspraviti o ovoj taki dnevnog reda.
U okviru ove take dnevnog reda raspravljalo se i o zahtjevima optina koje granie sa
Cazinskom krajinom da se formira komisija za pregovore zbog rjeavanja problema koje
imaju na granici i u pograninim naseljima. Nakon rasprave Vlada je donijela slijedeu
O D L U K U
Imenuje se komisija u sastavu: Milo ivkovi, Rade Gaea i Svetozar Vini.
Zadatak komisije je da u pregovorima sa Cazinskom krajinom iznalazi rjeenja problema na
granici i pograninom podruju.
b) Ministar ua Vojin je iznio potrebe koje ima Ministarstvo pravosua i uprave za
automobile, nakon ega je donesena
O D L U K A
Odobrava se kupnja 8 automobila za potrebe Ministarstva pravosua i uprave.
c) Ministar ua je izloio potrebu izmjetanja Komande zonskog taba iz kruga KPD Glina.
Nakon rasprave donesen je
Z A K LJ U A K
Ministar pravosua treba u suradnji sa predstavnicima optine Glina rjeiti izmjetanje
komande, a ukoliko se ukae potreba na rjeenju treba pomoi i ministar panovi. U okviru
289
ove take dnevnog reda Ministar Mitar Brnovi je upoznao Vladu sa problemom smjetaja
konja iz ergele Lipik koji su po izbijanju rata u Hrvatskoj iz ergele Lipik pretjerani u vojnu
ustanovu Karaorevo gdje su privremeno smjeteni do iznalaenja trajnog rjeenja. Nakon
rasprave donesena je
O D L U K A
Konji iz ergele Lipik daju se na uzgoj i uvanje Belje Holding Poljoprivreda irine Beli
Manastir, a do sticanja mogunosti trajnog vraanja u matinu ergelu Lipik.
d) Predsjednik Vlade je obavjestio lanove Vlade da je pokrenuo inicijativu za razreenje
ministra za zdravlje dr Duana Jovia koji zbog porodinih obaveza u poslednje vrijeme
ne obavlja adekvatno svoju dunost. Predsjednik je rekao da e do postavljanja novog
ministra poslove obavljati pomonici.
Predsjednik je upoznao Vladu sa obavljenim konzultacijama za imenovanje ministra za
inostrane poslove, kao i da je Predsjednik RSK Goran Hadi Ukazom razreio dunosti
komandanta Glavnog taba TO RSK generala Milana Torbicu nakon podnesene neopozive
ostavke, a na dunost komandanta Glavnog taba TO RSK Ukazom postavio Novakovi
Jove Milu iz Vrginmosta. Takoer je upoznao Vladu da je Predsjednik Republike vanredno
unapredio potpukovnika Novakovi Jove Milu u in general-majora.
e) Ministar energetike i rudarstva ore Bjegovi podnio je informaciju o stanju radova na
sanaciji oteenih objekata elektroprivrede i predloio je da se nerealizovani iznos sredstava
datih kao avans realizuje, a da JP Elektroprivreda Krajine izvri pregled poslova i plan
nastavka radova na sanaciji te ih podnese na iduoj sjednici Vlade, a to je jednoglasno
usvojeno.
Nakon zavretka rada sjednice po dnevnom redu direktor RTV RSK Branko Marjanovi
obavjestio je Vladu o nelegalnom ulasku u slubene prostorije RTV RSK, novog
direktora Srpskog radio Knina, koga je imenovala Skuptina optine Knin. Marjanovi
je predloio da Vlada donese odluku kojom se radio Knin isputa iz sistema RTV RSK i
prepusti Optini, a da se ogranii mogunost koritenja odailjaa, da se televizija formira
na republikom nivou, a omladinski radio montira i uspostavi kao Krajinski radio, te
da se preuzmu oni zaposleni koji to ele. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji i
predlozima Vlada je donijela slijedei
Z A K LJ U A K
1. Zaduuje se ministar informisanja dr Duan Eimovi i direktor RTV RSK Branko
Marjanovi da razree ovaj problem, a da e Vlada konaan stav zauzeti na iduoj sjednici
Vlade.
Sjednica je zavrila sa radom u 16 asova.
PREDSJEDNIK:
MR Zdravko Zeevi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 4.
290
132
1992., listopad 27.
Okuani
Izvjee djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije oduzimanja imovine
opljakane za vrijeme ratnih dogaanja na podruju opine Okuani
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA PAKRAC
Okuani, 27. 10. 1992. godine
I Z V E T A J
sastavljen dana 27.10.1992. godine u Sekretarijatu unutranjih poslova Pakrac povodom
postupanja po akciji RATNI PLIJEN u vremenskom periodu od 13-27.10.1992. godine
na podruju optine Okuani.
U navedenom vremenu od strane grupe radnika SUP-a Korenica i u suradnji sa
ovlatenim radnicima SUP-a Okuani oduzeto je od lica iz sela Paklenica, Rajii, Borovac,
Laevac, Donja i Gornja Varo, Mlaka, Uskoci te Stara Gradika vie stvari i predmeta koji
potjeu od ratnog plijena i to slijedeih:
Od Duli Mirka iz Paklenice oduzet je 1 poljoprivredni traktor potvrda 021,
Od Zlatovi Nikole iz Rajia oduzeto je vozilo LADA NIVA 1600 potvrda 022,
Od erman Dejana iz Gornjih Rajia oduzeta je traktorska prikolica za razgrtanje
ubra potvrda 023,
Od Stani Slobodana iz Laevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 024,
Od Ljiljak Nikole iz Borovca oduzet je poljoprivredni traktor, dve traktorske prikolice
za prevoz stoke, traktorska tanjiraa i traktorska prica potvrda 025,
Od Mari Jovana iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor i bera kukuruza potvrda
026,
Od Pavlovi Ante iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 027,
Od Milainovi Milana iz Rajia oduzeta traktorska sijaica kukuruza potvrda
028,
Od Vukojevi Ranka iz Rajia oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 030,
Od Andri Branislava iz Laevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 031,
Od Kljaji Duana iz Stare Gradike oduzeta je traktorska sijaica kukuruza,
traktorska prica za pricanje usjeva, traktorska tanjiraa i zaprena kola preraena za
traktor potvrda 032.
Na koritenje i uvanje, zbog neispravnosti i nemogunosti transporta, ostavljene su
slijedee stvari uz potvrde:
Kod Kukavica Drage iz Mlake jedan motokultivator potvrda broj 1,
Kod Kukavica Boe iz Mlake bicikl sa motorom potvrda broj 2,
Kod Mitri Ljubie iz Mlake traktorski dijelovi, motor i getriba potvrda 3,
Kod Simi Neboje iz Mlake traktorski plug potvrda 4,
Kod Trivuni ede iz Mlake poljoprivredni traktor i bera kukuruza potvrda br. 5,
Kod Turkanovi Idriza iz Mlake, zaprena kola, jedna kobila i motor za vozilo Zastava
101, potvrda br. 6,
291
Kod Toi Rajka iz Mlake poljoprivredni traktor potvrda 6/1,
Kod Stambolija Branka iz Rajia vozilo Jugo 45 potvrda br. 7,
Kod Zlatkovi Nikole iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda 9/1,
Kod erman Dejana iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda br. 13,
Kod Teanovi Spasoje iz Borovca, traktorska kabina potvrda br. 14,
Kod Milainovi Nedeljka iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda 14/1,
Kod Bosanac Petra iz Rajia poljoprivredni traktor potvrda br. 15,
Kod ali Tomislava iz Laevaca pe za centralno grijanje i traktorski plug potvrda
broj 16,
Kod Petrovi Ranka iz Borovca poljoprivredni traktor potvrda 17,
Kod Vitas Bore iz Donjeg Varoa poljoprivredni traktor URSUS i poljoprivredni
traktor Torpedo te 5 krava i jedno drebe potvrda broj 18,
Kod Badar ure iz Donje Varoi, dva traktorska pluga, traktorska korpa, traktorska
sijaica za kukuruz i traktorska tanjiraa potvrda br. 19,
Kod Guski Borivoja iz Donje Varoi jedna zaprena kola, tri traktorske sijaice, dva
traktorska pluga i traktorska tanjuraa potvrda br. 20,
Kod Krajnovi Ivana iz Uskoka poljoprivredni traktor potvrda 21,
Kod Basari Vasilija iz Stare Gradike poljoprivredni traktor potvrda 22,
Kod PIK-a Okuani putniko vozilo Golf potvrda broj 23.
Kod navedenih lica sredstva su ostavljena na uvanje i koritenje do daljnje odluke, dok
e se u narednom periodu nastaviti sa radom na oduzimanju ratnog plijena u samom mjestu
Okuani i okolnim selima o emu e naknadno biti napisan izvetaj.
VOA GRUPE:
Njegomir Duan

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.
133
1992., listopad 27.
Okuani
Molba Ljubie Ljubojevia iz Rijeke za prijem u Jedinicu za posebne namjene SUP-a
Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P.
345
SEKRETARIJAT UNUTRANjIH POSLOVA PAKRAC
Okuani, 27. 10. 1992.
345
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur. br. 2494/92-I, primljen 27. 10. 1992.
292
M O L B A:
Ja, Ljubojevi Ljubia od oca Milorada i majke Marije, ro. Zrni, roen sam 07.
06. 1969. godine u Rijeci, Optina Rijeka, sa zadnjim prebivalitem prije rata u Rijeci,
po nacionalnosti Srbin, oenjen, podnosim molbu u vezi prijema u Jedinicu za posebne
namene SUP-a Pakrac.
Osnovno obrazovanje zavrio sam u N. Topoli, a srednji stupanj srednje kole stekao sam
u Rijeci, ime sam stekao zanimanje ugostitelj.
Po regulisanju vojne obaveze od 15.03.1988.-14.03.1989. godine u akovcu, zaposlio
sam se u Rijeci, gdje sam radio kao konobar.
Prije poetka oruanog ustanka dana 20.07.1991. godine, otiao sam dobrovoljno na
Kninsku obuku, gdje sam proveo 21 dan i uspjeno sam je zavrio.
U Gornjim Podgradcima sam bio od dana 10.08.1991. godine pomonik instruktora,
za Kninsku obuku Krajinika. Poslije obuke otiao sam na oslobaanje Kostajnice. Nakon
pada Hrvatske Kostajnice, otiao sam u Zap. Slavoniju, kao diverzant JNA VP 6372, gdje
sam uestvovao u raznim akcijama, koje su bile veoma uspjene. 20.02.1992. godine preao
sam u Jedinicu za posebne namene u Cagama, gdje sam obavljao dunost instruktora, te
u sklopu Jedinice uestvovao u obrani borbenih poloaja u Trnavi. Po izbijanju oruanih
sukoba u BiH, ukazala se potreba za obuenim ljudstvom, te sam dana 15.03.1992. godine
preao u CSB
346
Banja Luka Jedinice za posebne namene, u sastavu u kojim sam uestvovao
u borbenim akcijama do 31.08.1992. godine, tada je dolo do rasformiranja specijalnog
odreda.
Molim Vas da me primite u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac, jer imam elju
da budem lan te Jedinice i smatram da bi svojim znanjem i iskustvom mogao doprinijeti
boljoj organizaciji i borbenoj gotovosti te Jedinice.
Zbog loih saobraajnih veza nisam u mogunosti da ee dolazim u Okuane, te Vas
molim da me o rjeenju molbe obavjestite na adresu Marala Tita 60-C Bos. Gradika ili na
telefon 813-032.
Unapred se zahvaljujem.
PODNOSILAC MOLBE:
Ljubojevi Ljubia, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR- HMDCDR, 10., kut. 16.
134
1992., listopad 27.
Knin
Pismo Milana Babia, predsjednika SO Knin, episkopu dalmatinskom Longinu,
Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Opine, u kojem
predlae izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu
346
Centar Slube bezbjednosti.
293
SKUPTINA OPTINE KNIN
PREDSJEDNIK
Broj: 01-151/1-92.
EPISKOPU DALMATINSKOM PREOSVEENOM G. LONGINU
EPARHIJSKOM SAVJETU EPARHIJE DALMATINSKE
IZVRNOM VIJEU SO KNIN
SEKRETARIJATU ZA URBANIZAM SO KNIN
ODBORNICIMA SO KNIN
Potovani!
Grad Knin, najvei srpski grad u Eparhiji dalmatinskoj i glavni grad Srpske Krajine, milou
Boijom i dobrotom mitropolita dabrobosanskog visokopreosveenog gospodina Nikolaja,
etvrtog dana po Pokrovu Presvete Bogorodice ove godine, postao je mjesto upravljanja
Eparhijom dalmatinskom. Ovo nije prvi put da se u kninskom kraju nalazi sjedite episkopa
dalmatinskog, ali ovo vrijeme odredilo je da su sadanja sjedita episkopa na obali postala
nesigurna a najvei dio Eparhije dalmatinske i jeste na prostoru Srpske Krajine.
Doekujui preosveenog gospodina Longina u ime grada i optine Knin obeali smo da
emo grad Knin uiniti sigurnim sjeditem episkopa dalmatinskih, a to je i na dug prema
svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svojim precima i srpskom rodu.
Potovani!
Slobodan sam da Vam predloim da u sreditu grada, kojeg omeuju poeci ulica Stefana
Nemanje i Kneza Lazara, podignemo Saborni hram i posvetimo ga svetom srpskom ocu i
vladaru sv. Simeonu Mirotoivom Stefanu Nemanji i uz njega eparhijski dvor na radost
nau i naih potomaka.
U Kninu, na sv. Petku
27. oktobra 1992. godine dr Milan Babi, [v.r.]
M.P.
347
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 39., kut. 2.
135
1992., listopad 28.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 6
osoba iz Benkovca u ibenik preko teritorija RSK
347
Okrugli peat: RSK, SO Knin, Knin.
294
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/236-92
Knin, 30. 10. 1992. godine
O V L A T E NJ E
Ovlauju se predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza sljedea lica:
PETROVI MARKO, ro. 04.06.1973. od oca Mile i majke Milke
PETROVI MILENA, ro. 22.11.1975.
PETROVI MARIJANA, ro. 22.01.1972.
PETROVI MARIO, ro. 12.01.1977.
PETROVI MILKA, ro. 07.04.1949.
PETAR GUSI, ro. 17.01.1906.
s adresom stanovanja Perui Gornji 72 Benkovac. Svi za odlazak u ibenik.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
348
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 20., kut. 37.
136
1992., listopad 28.
Knin
Ovlatenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u,
Promatrakoj misiji EZ-a i Meunarodnom Crvenom kriu da mogu prevesti 4 osobe
iz Knina u ibenik preko teritorija RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 08/4-72-25/221-92
Knin, 28. 10. 1992. godine
tel. 63-794
348
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
295
O V L A T E NJ E
Kojim se ovlauju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko
teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graninih prelaza slijedea lica:
GIRIN METOD, ro. 22.11.1920.
GIRIN MARIJA, ro. 14.07.1925.
BUKOROVI RADOJKA, ro. GIRIN 15.04.1949.
BUKOROVI ANA, ro 28.11.1975.
s adresom stanovanja D. Damjanovia 4 Knin.
Svi za odlazak u ibenik radi pridruenja porodici i medicinskog tretmana.
K O M I S I J A
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.
349
Izvornik, strojopis, latinica
HR HMDCDR, 20., kut. 37.
137
1992., listopad 29.
Glina
Obavijest predsjednika Skuptine RSK upuena nadlenim tijelima vlasti i
srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika
Republike i poslanike u Skuptini RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Predsjednitvo skuptine M.P.
350
P-9/92.
Glina, 29. 10. 1992.
Republikoj izbornoj komisiji
Vladi RSK
Iskra
Tanjug
Srna
U poslednje vrijeme kroz sredstva masovnih medija, a i meu irom javnou kolaju
razne spekulacije o raspisivanju izbora za poslanike u Skuptini RSK i predsjednika RSK.
349
Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.
350
Prijemni peat: neitko.
296
Kao osoba ovlatena lanom 3. Ustavnog zakona za sprovoenje ustava RSK a vezano za
l. 73. stav 3. Ustava Republike duan sam da obavjestim javnost o slijedeim injenicama:
1. Skuptina Republike Srpska Krajina na svojoj sjednici odranoj dana 28/29. septembar
1992. odranom u Vukovaru donijela je sve potrebne zakone i odluke radi provoenja
kompletnih izbora na nivou nae Republike.
Nije donesen jedino zakon o izbornim jedinicama.
2. Na Skuptini u Vukovaru zakljueno je da Vlada u okvirnom roku od 15 dana,
odnosno u to kraem moguem roku pripremi prijedlog tog zakona kojega bi prema l. 69.
stav 3. Ustava mogla usvojiti i donijeti jedino Skuptina.
Nakon konsultacija s pravnim strunjacima s podruja RSK ustanovio sam da izbori
mogu biti raspisani kada precizno budu utvreni slijedei elementi:
Kada se utvrdi tko sve ini birako tijelo, a to praktino znai kada se izvri popis svih
punoljetnih osoba koji moraju imati dravljanstvo ove Republike;
Kada se rijei status stanovnika Optina sa podruja Republike koji su iz razno raznih
razloga izbjegli s teritorije Republike;
Kada se razrijei pitanje izbjeglih osoba s podruja Zapadne Slavonije te izbjeglih osoba
s podruja Cazinske Krajine, te sa podruja Republike Hrvatske, a koji ive na teritoriju
Republike Srpske Krajine;
Kada se precizno bude moglo utvrditi na koliki broj biraa se bira jedan poslanik,
odnosno koliko biraa mora imati jedna ili vie izbornih jedinica;
Kada se u skladu sa usvojenim Zakonom o radu politiki stranaka oformljene stranke
registruju u Ministarstvu pravosua i uprave RSK kako bi se omoguila korektna predizborna
kampanja svim zainteresiranim politikim strankama i pojedincima.
3. Svi navedeni elementi su neophodni da bi se izbori mogli kvalitetno provesti jer nam
nije cilj da izbore provodimo samo radi toga da se zovu izbori, ve da pokaemo svim
zainteresiranim stranim promatraima, a koji su ve najavili elju da provjere regularnost
izbornog postupka, kako bi se moglo ustanoviti da li graani ove Republike mogu poloiti
ovaj prvi pravi test iz demokracije.
U svim ovim radnjama ne smije biti ni najmanjeg propusta upravo iz tog vanog
razloga.
4. U poslednje vrijeme primjeeno je da pojedine vienije politike linosti u ime jo
uvijek ne registrovani politiki stranaka vre odreene radnje koje bi trebale predstavljati
predizobrnu kampanju.
Ovo ocjenjujem kao pokuaj pritiska da se izbori raspiu po svaku cijenu bez obzira
na mogue negativne posljedice po demokratski sistem ove Republike i daljnju politiku
sudbinu njezinih graana.
Stoga obavjetavam javnost da u izbore raspisati onda kada mi Republika izborna
komisija bude dala nedvosmisleno do znanja da su svi preduslovi za provedbu izbora za
poslanike i predsjednika Republike u cijelosti ispunjeni. To ne znai da pojedine Skuptine
optina i njihovi predsjednici ne mogu raspisati lokalne izbore kada se za to steknu uslovi
predvieni Zakonom.
Kao predsednik Skuptine RSK duan sam o svim navedenim okolnostima obavijestiti
i iru javnost s ciljem demantiranja insinuacija da se izbori ne raspisuju zbog toga to to ne
eli aktuelna vlast. Radi se o obinom politikanskom podmetanju i od takvih spekulacija se
najotrije ograujemo.
297
Predsjednik skuptine RSK
Mile Paspalj, [v.r.]
M.P.
351
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 298-103.
138
1992., listopad 29.
Knin
Odluka Vlade RSK kojom poziva sve graane u dijaspori da uplauju 100 njemakih
maraka mjeseno kao pomo Republici Srpskoj Krajini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Broj: 04-3-459/92.
Knin, 29. 10. 1992. god.
Na osnovu lana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici, odranoj dana 06. 10. 1992.
352
godine na zahtjev
Srpskog humanitarnog drutva, Vlada RSK donosi
O D L U K U
Pozivaju se svi graani RSK organizirani u Srpsko humanitarno drutvo u dijaspori da 1.
izdvajaju 100 DM svakog mjeseca kao pomo Republici Srpska Krajina.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja. 2.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.
353
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 3.
351
Okrugli peat: RSK, Narodna skuptina, Knin.
352
Vidi: Dok. br. 97.
353
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
298
139
1992., listopad 30.
Knin
Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 5. vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 30. 10. 1992. godine u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Zeevi, Boko Boani, Milan Kneevi, Mitar Brnovi, Rade Gaea, Stojan
panovi, ore Bjegovi, Neboja Arbutina, dr Mladen Hadi, Milan Marti, Stevan
Grabundija, David Rastovi, Jovo Vitas, Vasilije Stevovi, Duan Starevi i Sretko Petkovi.
Sjednici na poziv prisustvuju:
Neboja Mandini, Mirko Sinobad, Branko Tomaevi, Rajko Peri, Zdravko Jankovi.
Sjednica je poela sa radom u 9,00 asova.
Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zeevi.
Konstatira da je prisutna veina lanova i da se moe punovano odluivati. lanovi Vlade
utvruju slijedei
D N E V N I R E D:
Utvrivanje teksta prijedloga Deklaracije Skuptine Republike Srpske i Republike 1.
Srpske Krajine o saradnji i pripremama za odlazak na zajedniku sjednicu,
Razno: 2.
a) Informacija o problemima rada Carinske slube,
b) Imenovanje naunog savjetnika u ministarstvu za industriju,
c) Donoenje odluke o poveanju penzija,
d) Informacija iz djelokruga rada ministarstva prosvjete,
e) Donoenje odluka o nabavci vozila za potrebe EP Krajine,
f ) Razmatranje problema smjetaja duevnih bolesnika na podruju RSK,
g) Zauzimanje stava u pogledu proslave 29. novembra.
Taka 1.
Sekretar Vlade Duan Starevi upoznao je lanove Vlade sa tekstom deklaracije Skuptine RS
i RSK o saradnji poslije ega se prilo razmatranju teksta po takama. Na tekst je stavljeno
vie primjedbi i prijedloga za konkretnija i cjelovitija rjeenja po oblastima. Primjedbe su
se posebno odnosile na sistem obrazovanja, platni sistem, pitanje obrane, a posebno pitanje
carina. U raspravi je sudjelovalo vie ministara nakon ega je donesen
Z A K LJ U A K
Dostavljeni tekst deklaracije potrebno tekstualno uobliiti sa primjedbama i predlozima iz
diskusije te ga usuglasiti sa predstavnicima RS prije poetka Skuptine u Prijedoru.
299
Taka 2.
a) Informaciju o problemima rada Carinske slube podnio je direktor Carinske slube RSK
Branko Tomaevi upoznao je da je upravna zgrada Carinarnice Vukovar dovedena u
funkciju, ali da se pojavio problem zike zatite carinika na tom podruju, kao i to da je
oblasno vijee odredilo da se carinske dabine uplauju na njihov nain.
Podnio je predlog da se otvori carinska ispostava u Kneevim Vinogradima prema
Maarskoj, kao i to da u Erdutu treba otvoriti eljezniki carinski prolaz, kao i carinsku
ispostavu na autoputu kod Okuana. U raspravi koja je voena ukazano je na svu vanost
Carinske slube te su doneseni slijedei
Z A K LJ U C I
MUP RSK e pruiti ziku zatitu Carinske slube po njihovom zahtjevu. 1.
Na auto-putu kod Okuana potrebno otvoriti Carinsku ispostavu i urediti granini 2.
prijelaz.
Usvaja se predlog otvaranja carinske ispostave u Kneevim Vinogradima te se zaduuje 3.
direktor Carinske slube da realizira ovaj zakljuak.
Iz idueg kontigenta nabavljenih automobila potrebno osigurati 4 automobila za 4.
potrebe rada Carinske slube.
Podrava se predlog da se Carinska sluba oslobodi plaanja taksi za uvoenje 5.
telefona.
Sva carinska davanja treba uplaivati na raune kolegije to predvieno u Zakonu. 6.
b) Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju Neboja Arbutina
obrazloio je razloge za imenovanje naunog savjetnika u Ministarstvu. Nakon rasprave
donesena je
O D L U K A
Prof. dr. Nenad Mileusni imenuje se za naunog savjetnika ekonomskog savjeta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
c) dr Mladen Hadi ministar i Marko Sinobad direktor Rep. fonda penzionog i
invalidskog osiguranja ukazali su na razloge zbog kojih je potrebno ii na poveanje
penzija. Govorili su i o trokovima rada udruenja penzionera i potrebi da se izdvoje
odreena sredstva za tu namjenu. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo vie ministara
donesena je
O D L U K A
Nalae se Republikom fondu za penziono i invalidsko osiguranje da izvri isplatu penzija
za 10 mjesec u visini poveanja od 70% u odnosu na osnovicu iz 9 mjeseca 1992. godine.
Utvruje se maksimalan iznos najvee penzije za 9 mjesec u iznosu od 70.000 dinara.
Borako invalidsku zatitu treba isplatiti u iznosu poveanja iz take 1. ove Odluke.
Odobrava se Republikom udruenju penzionera sredstva u iznosu od 330.000 dinara za
trokove rada udruenja penzionera.
d) Ministar Milan Kneevi je upoznao Vladu sa trokovima koje je ministarstvo imalo za
tampanje dnevnika rada i imenika za osnovne i srednje kole te matinih knjiga koje
su tampane u tampariji Budunost u Glini. Nakon rasprave donesena je
300
O D L U K A
Odobravaju se Ministarstvu prosvjete sredstva za trokove tampanja dnevnika i imenika za
osnovnu i srednju kolu te matinih knjiga na podruju RSK.
e) Ministar Bjegovi ore je upoznao Vladu da je elektroprivrednim organizacijama za
vrijeme rata uniten ili onesposobljen vei broj vozila, te je zatraio da se za potrebe
normalnog obavljanja rada JP EP Krajine nabave vozila nakon ega je donesena
O D L U K A
Odobrava se JP EP Krajina interventna nabava automobila Zastava RIOAL 40, 1.
HNPK.
f ) Predsjednik Vlade je izvjestio Vladu da su mu se u vie navrata obraali doktori
psihijatrijskog odjeljenja Kninske bolnice sa problemom smjetaja duevnih bolesnika
na podruju RSK. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U A K
Ministar graevinarstva treba sa doktorom Popoviem obii prostor bive bolnice za
retardiranu djecu u Vrlici te izvjestiti Vladu o mogunostima ureenja iste u bolnicu za
smjetaj duevnih bolesnika RSK.
g) Vie lanova Vlade je trailo da se Vlada odredi o proslavi 29. Novembra na podruju
RSK. Nakon rasprave donesena je
O D L U