Priručnik Informatika

Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union

Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA

HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD

Veleuilite u
Slavonskom Brodu

Slavonski Brod, 2011.

Osnove informatike
Prirunik namijenjen kao podloga predavanju za Osnovni teaj informatike

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD

Veleuilite u Slavonskom Brodu

OSNOVE INFORMATIKE
Prirunik namijenjen kao podloga predavanju za Osnovni teaj informatike

Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD

Prirunik pripremljen i namijenjen kao podloga za predavanje za Osnovni teaj informatike
u sklopu projekta Budi poslovna Budi konkurentna koji se financira uz pomo EU (u
okviru komponente IPA IV Razvoj ljudskih potencijala).

Teaj izvode predavai Veleuilita u Slavonskom Brodu

Urednik: Mirko Cobovi

Tehniki i grafiki urednik: Mirko Cobovi

Predavai: Ivica Lackovi
Mirko Cobovi

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD

SADRAJ
1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ......................................................... 1
1.1. KAKO RAUNALO RADI ............................................................................................... 1
1.2. GRAA RAUNALA ...................................................................................................... 1
1.3. ULAZNI I IZLAZNI UREAJI .......................................................................................... 2
1.4. UREAJI ZA POHRANU PODATAKA ............................................................................... 2
1.5. POVEZIVANJE RAUNALA ............................................................................................ 3
2. KORITENJE RAUNALA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA ........................... 4
2.1. UKLJUIVANJE RAUNALA .......................................................................................... 4
2.2. IKONE, DATOTEKE, MAPE I PREACI ............................................................................ 4
2.3. RADNJE SA OBJEKTIMA ................................................................................................ 5
2.4. SVOJSTVA (ENGL PROPERTIES) .................................................................................... 6
2.5. WINDOWS EXPLORER .................................................................................................. 6
2.6. UPRAVITELJ ZADATAKA (ENGL. TASK MANAGER) ...................................................... 7
2.7. PODEAVANJE POSTAVKI RAUNALA .......................................................................... 7
2.8. OSNOVNI IZGLED PROZORA ......................................................................................... 7
2.9. POHRANJIVANJE DATOTEKA NA ELJENO MJESTO ........................................................ 8
2.10. DODATNI PROGRAMI ................................................................................................... 8
3. E-MAIL, INTERNET .................................................................................................... 10
3.1. PRONALAENJE INFORMACIJA NA INTERNETU ........................................................... 11
3.2. E-MAIL ...................................................................................................................... 11
4. OBRADA TEKSTA ....................................................................................................... 13
4.1. POKRETANJE I IZGLED PROGRAMA WORD ................................................................. 13
4.2. TEMELJNI POJMOVI I RAD S TIPKOVNICOM ................................................................. 13
4.3. OTVARANJE, POHRANA I ZATVARANJE DOKUMENTA ................................................. 14
4.4. OZNAAVANJE TEKSTA ............................................................................................. 15
4.5. OBLIKOVANJE IZGLEDA SLOVA ................................................................................. 15
4.6. OBLIKOVANJE ODLOMKA .......................................................................................... 15
4.7. OBRUBI I SJENANJE .................................................................................................. 16
4.8. POSTAVKE STRANICA ................................................................................................ 16
4.9. ZAGLAVLJE I PODNOJE ............................................................................................. 16
4.10. TABLICE .................................................................................................................... 16
4.11. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 17
5. TABLINE KALKULACIJE ....................................................................................... 23
5.1. POKRETANJE PROGRAMA ........................................................................................... 23
5.2. PROZOR PROGRAMA EXCEL ....................................................................................... 23
5.3. TEMELJNI POJMOVI .................................................................................................... 24
5.4. POHRANA PODATAKA ................................................................................................ 24
5.5. OZNAIVANJE ELIJA ................................................................................................ 25
5.6. OBLIKOVANJE PODATAKA I ELIJA ............................................................................ 25
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD

5.7. REDANJE PODATAKA ................................................................................................. 26
5.8. FORMULE .................................................................................................................. 26
5.9. FUNKCIJE................................................................................................................... 27
5.10. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 28
SAETAK ............................................................................................................................... 32
LITERATURA ....................................................................................................................... 33

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
1
1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Informacijska tehnologija je tehnologija koja omoguuje uporabu raunala za obradu
informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zatiti i prijenosu informacija.
Osnovni dijelovi, bez kojih informacijska tehnologija ne bi postojala, su: fiziki dijelovi
raunala sklopovlje (engl. Hardware), programska podrka (engl. Software) i
komunikacijska tehnologija. Termin Informacijska tehnologija, u zadnje vrijeme proiren je u
termin Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication
Technology - ICT) jer je danas nezamisliv rad sa raunalom a da ono nije povezano u
raunalnu mreu.
1.1. Kako raunalo radi
Vanjski svijet:

Najrasprostranjeniji kodni sustav je American standard code for information interchange
(ASCII). Svaki simbol i znak je predoen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem[1].
Ukupno na raspolaganju 2
7
= 128 znakova.
Bit (engl. binary digit ) binarna znamenka
- Jedna binarna znamenka: 0 ili 1 (da ili ne, istina ili la, ukljueno ili iskljueno)
- 1001001, 01110101, 1101, 100010
- Bajt (engl. byte)
- Primjerice, binarni brojevi od osam znamenki su: 10010010, 11111111, 00000000,
10111101
1 KB = 1.024 bajta
1MB = 1.024 KB
1 GB = 1.024 MB
1.2. Graa raunala
Osobno raunalo je najee pomagalo u izvoenju razliitih poslova. Namijenjeno je
rjeavanju raznovrsnih zadataka poput: obrade teksta, raunanja pomou proraunskih tablica,
izrade baza podataka, obrada slike i zvuka, raunalne animacije, igre.
Najvanije komponente osobnog raunala su mikroprocesor, radna memorija, memorijske
jedinice. Podjelu sklopovlja u tri cjeline: sredinju jedinicu za obradu podataka , memoriju i
ulazno-izlazne ureaje napravio je Von Neuman (Slika 1.1).
Raunalo:
binarni brojevi
1000101
...
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
2

Slika 1.1 Von Neumanova arhitektura raunala[1]
1.3. Ulazni i izlazni ureaji
Ulazni ureaji slue unosu podataka iz okolia u raunalo. Njihova graa ovisi o namjeni,
tako su neki ulazni ureaji namijenjeni unosu teksta, crtea, zvuka itd. Svako raunalo ima
najmanje jedan ulazni ureaj, a esto i vie njih. Ulazni ureaji su tipkovnica, mi, skener,
zaslon osjetljiv na dodir
Izlazni ureaji slue za prijenos i prikaz podataka koje raunalo daje korisniku i okolini.
Ureaji mogu imati zadau prikazati podatke ovjeku ili ih predati strojevima u
odgovarajuem obliku. Izlazni ureaji su monitori, projektori, pisai, zvunici, slualice.
1.4. Ureaji za pohranu podataka
Za pohranu velike koliine podataka i arhiviranje rabe se magnetski i optiki mediji. Odlikuju
se velikim kapacitetom i dobrom postojanou. Ureaji za pohranu su: tvrdi diskovi, optiki
diskovi, poluvodiki mediji
Tvrdi su diskovi trajno ugraeni u raunalo, a odlikuju se velikim kapacitetom te velikom
brzinom itanja i upisa podataka.
Na optikim se diskovima za pohranu podataka rabe optike pojave. Podaci se spremaju na
optike diskove kao oteenja povrine, ime se mijenjaju optika svojstva povrine.
Poluvodiki (engl. flash) mediji su poluvodiki mediji koji ne gube sadraj prekidom
napajanja, a mogu se podijeliti u dvije skupine: memorijske kartice i memorijski kljuii.
Memorijske kartice su ugraene u razliite ureaje, npr. digitalne fotoaparate.
Memorijski kljuii (engl. USB key, USB stick) se izrauju kao samostalni ureaji i slue za
praktinu pohranu podataka koje treba nositi sa sobom. Velikog su kapaciteta, malih
dimenzija, vrlo praktini i mogu se izravno prikljuiti na USB sabirnicu.
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
3
1.5. Povezivanje raunala
Ureaji i programi koji omoguuju povezivanje raunala i razmjenu podataka ine sustav za
spajanje koji se naziva mrea. Bez obzira na vrstu, sloenost ili nain grae, svaka mrea ima
istu osnovnu zadau: prijenos digitalnih podataka izmeu dvaju fiziki odvojenih mjesta.
Povezana raunala osim razmjene podataka omoguuju i dijeljenje zajednikih ureaja.
Ureaje moemo povezati pomou modema i/ili mrenih karticam.
Mrea je sustav koji povezuje
raunala u jedinstvenu cjelinu i slui
meusobnoj razmjeni podataka i
programa te uporabi zajednikih
ulazno-izlaznih ureaja.
Najrasprostranjenija topologija
suvremenih mrea su zvjezdasta i
vor-vor mrea. (Slika 1.2.)
Mree ograniene na relativno
malo podruje zovu se lokalne mree
ili skraeno LAN. Mree koje
povezuju udaljena raunala zovu se
rasprostranjene mree ili WAN.
Slika 1.2. Raunalna mrea
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
4
2. KORITENJE RAUNALA I UPRAVLJANJE
DATOTEKAMA
Operacijski sustav je program koji upravlja svim raunalnim resursima, izvoenjem svih
programa i slui kao suelje izmeu korisnikih programa i sklopovlja.
Najpopularniji operacijski sustav s grafikim korisnikim sueljem za osobna raunala je
operacijski sustav Windows tvrtke Microsoft.
Karakteristike MS Windows-a su jednostavna i intuitivna uporaba, jedinstveni pristup
sklopovskim dijelovima raunala za sve programe koji rade pod sustavom Windows, velika
slinost uporabe razliitih programa, skup korisnih programa koji su priloeni programu
Windows, te nain prikaza WYSIWYG (eng. what you see is what you get) [2].
2.1. Ukljuivanje raunala
Nakon ukljuivanja raunala zapoinje
proces uitavanja (engl. boot)
operacijskog sustava. Poto je
operacijski sustav Windows
viekorisniki, od korisnika se zahtjeva
prijava (engl. logon). Kao posljedica
ovog postupka prikazuje se na zaslonu
osnovna radna ploha (Slika 1.3).

Osnovna je radna ploha (engl. desktop) polazite s kojeg korisnik zapoinje rad na raunalu.
Sadri vrpce sa zadaama i ikone.
Na dnu radne plohe je vrpca sa zadaama (engl. taskbar). Vrpca sa zadaama sastoji se od tri
osnovne cjeline kao to pokazuje slika:

2.2. Ikone, datoteke, mape i preaci
Ikone su sliice koje predstavljaju objekt poput datoteke, mape ili programa. Koriste se za brz
pristup programima, mapama i datotekama, a pokreu se dvoklikom mia. Ikone moe
instalirati: operacijski sustav ili neki drugi program, odnosno korisnik.
Datoteka (engl. file) je skup srodnih podataka pohranjen na disku pod odreenim imenom.
Svaka je datoteka oznaena: imenom (do 255 znakova), nastavkom (do tri znaka, odreuje
vrstu datoteke), veliinom i datumom. Sadraj datoteke mogu biti: podaci (tekst, slika,
brojevi, zvuk i njihove kombinacije) ili programi (skupovi izvrnih naredbi procesoru).
Gumb za pokretanje
poetnog izbornika
Gumbi programa koji su
trenutano pokrenuti
Obavijesti
Slika 1.3. Osnovna radna ploha
Slika 1.4. Vrpca sa zadaama
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
5
Mapa (engl. folder) omoguava bolju i smisleniju organizaciju podataka pohranjenih u
raunalu. Mapa je spremnik za druge mape i/ili datoteke. Obino mapa sadri datoteke koje
imaju neko zajedniko obiljeje (namjenu, podrijetlo, vlasnika itd.). Treba dobro razlikovati
mape (koje slue kao spremnici) od datoteka koje sadre podatke.
Preac ili kratica (engl. shortcut) je poveznica s izvornim programom ili dokumentom.
Pomou kratice moemo pokretati program ili otvoriti datoteku s mjesta na kom se nalazi
kratica (bez obzira na smjetaj datoteke). Prepoznat emo je po strelici u donjem lijevom
uglu.
2.3. Radnje sa objektima
Razne radnje s ikonama izvode se koritenjem: brzog izbornika (desni klik), naredbi iz
ponuenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima, tipkovnice + mi.
Objekt predstavljen ikonom moe se pokrenuti: dvoklikom mia ili brzim izbornikom/Otvori.
Vie ikona se moe oznaiti istodobno. Ako se hoe oznaiti vie ikona pojedinano, prilikom
oznaavanja (kliknuti na ikonu) potrebno je drati pritisnutu tipku Ctrl. Ikone se mogu
oznaiti tako da ih se okrui miem (uz pritisnutu tipku mia uokviriti eljene ikone).
Premjetanje objekata
1. Uporabom brzog izbornika ili izbornika Ureivanje (Edit). Oznaiti eljenu ikonu,
brzi izbornik ili Ureivanje (Edit) izbornik/Izrei (Cut), odabrati novu lokaciju, brzi
izbornik ili Ureivanje (Edit) izbornik/Zaljepi (Paste).
2. Uz pritisnuti lijevi gumb mia ikonu povui miem s jednog na drugi poloaj.
Kopiranje objekata
1. Na nain koji je objanjen kod premjetanja, samo umjesto naredbe Izrei (Cut) treba
rabiti naredbu Zalijepi (Copy).
2. Ikonu povlaiti miem s jednog na drugi poloaj i istovremeno drati pritisnutu tipku
Ctrl.
Priruna memorija (engl. clipboard) je dio radne memorije namijenjen privremenom
odlaganju sadraja kojeg se eli premjetati ili kopirati na novi poloaj. Sadraj se u prirunu
memoriju sprema naredbama Izrei, Kopiraj ili tipkom [PrtSc]. Na novi se poloaj sadraj iz
prirune memorije umee naredbom Zalijepi.
Stvaranje, preimenovanje i brisanje objekata
Za stvaranje nove mape potrebno je: pokrenuti brzi izbornik (desni klik), Novo/Mapa i upisati
ime mape (najvie 250 znakova; mogu i razmaci).
Ime objekta se mijenja tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), odabere
se naredba Preimenuj (Rename) i upie se novo ime.
Objekti se briu tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), te odabere
naredba Izbrii (Delete).
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
6
Ponitavanje radnji
Prethodno zadanu naredbu je mogue ponititi na sljedei nain:
- pokrenuti brzi izbornik ili izbornik Uredi (Edit),
- odabrati naredbu Vrati (Undo).
2.4. Svojstva (engl Properties)
Pod svojstvima se podrazumijeva skup obiljeja nekog objekta.
Promjenom svojstava mogu se prilagoavati parametri koji se
odnose na odabrani objekt. (Slika 1.5.)
Pokretanjem naredbe Svojstva mogu se vidjeti i mijenjati
svojstva diska, mape, datoteke, koa za smee i drugog.[1]
2.5. Windows Explorer
Windows Explorer je program koji prikazuje popis mapa i datoteka i njihovu hijerarhijsku
strukturu. Windows Explorer pomae pri pregledu ureaja i mapa raunala, te pri radu s
mapama i datotekama.
Pokretanje je mogue na vie naina:
- Windows tipka, izbornik Svi programi/Pomagala, Windows Explorer,
- brzi izbornik (desni klik) na Wondows tipku, naredba Otvori Windows Explorer
- gumb Folders iz vrpce sa alatima.
Odabirom bilo kojeg naina otvaranja dobit ete prozor programa (slika 1.6.)
Znak bijelo-sivog trokuta mapu koja sadri podmape. Odabirom znaka trokuta otvorit emo
popis podmapa odabrane mape, a znak trokuta promijenit e boju u crnu.

U Windows Exploreru se razne radnje s ikonama izvode uporabom: brzog izbornika (desni
klik), naredbi iz ponuenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima.

Ureaji i mape
raunala
Pripadajue
podmape i
datoteke one
mape koja je
odabrana u
lijevom dijelu
prozora
Slika 1.5. Svojstva mape
Slika 1.6. Prozor Windows Explorer-a
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
7
2.6. Upravitelj zadataka (engl. Task
Manager)
Upravitelj zadataka je usluni program koji daje
informacije o pokrenutim programima i procesima. Pomou
njega se moe zatvoriti eljeni program. Upravitelj zadataka
se pokree kombinacijom tipki ALT + CTRL + DEL ili
desnim klikom mia na vrpcu sa zadaama. (Slika 1.7)
U sluaju zastoja u radu Upravitelj zadataka omoguava
zatvaranje programa koji je taj zastoj izazvao.
2.7. Podeavanje postavki raunala
Naredba Postavke (Settings) omoguava
odreivanje raznih postavki raunala. Za
podeavanje postavki valja rabiti
podizbornik Upravljaka ploa (Control
panel) (Slika 1.8.). Svaka je od skupina
postavki prikazana odgovarajuom
ikonom. Dvostrukim klikom na ikonu
eljene skupine postavki mogue je
otvoriti prozor u kojemu se mogu zadati
postavke.

2.8. Osnovni izgled prozora
Pokretanjem svakog programa pojavljuje se na zaslonu pravokutnik koji se zove prozor (engl.
window). (Slika 1.9)

Naslovna vrpca sadri osnovne podatke vezane uz sadraj prozora. S lijeve je strane ikona
objekta i njegov naziv, a s desne strane nalaze se gumbi koji omoguavaju lako rukovanje s
prozorom.
Naslovna vrpca
Vrpca sa izbornicima
Gumbi za pomicanje
Vrpca sa alatima
Vrpca stanja
Slika 1.7. Upravitelj zadataka
Slika 1.8. Upravljaka ploa
Slika 1.9. Osnovni izgled prozora (prozor MS Word-a)
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
8
Prozoru se moe mijenjati veliina samo kada ne zauzima cijelu povrinu zaslona. Pokaziva
mia postavite na rub prozora pa e pokaziva poprimiti oblik dvostrane strelice. Potom valja
miem, uz pritisnutu lijevu tipku, povui do postizanja eljene veliine prozora.
Smanjenje prozora na gumb u vrpci sa zadaama. Program je i dalje aktivan, ali se njegov
prozor ne vidi. Da je program aktivan, vidi se po njegovom gumbu u vrpci sa zadaama.
Poveanje prozora. Prozor moe zauzeti cijeli zaslon ili se moe poveati na veliinu
koju odredi korisnik.
Zatvaranje prozora.
2.9. Pohranjivanje datoteka na eljeno mjesto
Svaka e datoteka biti izgubljena im se izae iz njenog programa ako prethodno nije bila
pohranjena na neki od trajnih medija. Zato svaku datoteku koju se eli sauvati treba
pohraniti.
Za objanjenje postupka pohrane novootvorene datoteke na eljeno mjesto, treba pokrenuti
program za obradu teksta Word. Novootvoreni se dokument sprema na odabrano mjesto:
izbornik Spremi kao (Save As), pojavljuje se prozor Spremi kao (Save As).

2.10. Dodatni programi
Operacijski sustav Windows sadri vie pomonih programa. Svrstani su i pohranjeni u mapu
Pomagala (Accessories). To su npr.: Kalkulator (Calculator), Bojanje (Paint), Blok za pisanje
(NotePad), Windows Media Player. Vie alata za podeavanje operacijskih sustava je u mapi
Alati sustava (System Tools). Podmapa Pristupanost (Accessibility) nudi prilagodbu sustava
osobama s posebnim potrebama, npr. mogunost prikaza vrlo velikih slova ili zaslonske
tipkovnice On-Screen Keyboard, podmapa Komunikacije (Communications) sadri alate za
povezivanje raunala itd.
Namjenski su programi namijenjeni rjeavanju stanovita specifinog zadatka iji je rezultat
korisniku neposredno zanimljiv. Preteni dio programa kojima se ljudi slue pripada
namjenskim programima.

U adresnoj traci
izabrati mjesto
spremanja (bira se
disk i mapa)
U okvir Naziv
datoteke potrebno je
upisati ime datoteke
Nalazi se popis
sadraja izabranog
diska ili mape
Slika 1.10. Pohranjivanje datoteka (MS Word)
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
9
1. Kreirajte mapu s nazivom Osnove informatike na svom lokalnom stroju (disk D:) i
njoj kreirajte novu mapu.
2. preimenujte novokreiranu mapu tako da se naziv bude Osnove raunalstva.
3. uz pomo WordPad editora kreirajte datoteku u prethodno kreiranoj mapi s nazivom
Podaci, sljedeeg sadraja:
i. ime i prezime
ii. adresa stanovanja
iii. jedinstveni matini broj
iv. OIB
4. u postojeoj mapi nainite kopiju vae datoteke.
5. preimenujte kopiju vae datoteke tako da umjesto naziva Podaci, bude naziv Osobni
podaci.
6. formirajte u svojoj mapi novu mapu koja e se zvati kopija.
7. u novokreiranu mapu kopirajte datoteku iji je naziv Podaci.
8. datoteku s nazivom Osobni podaci premjestite u mapu s nazivom kopija.
9. kreirajte u mapi Osnove raunalstva novu mapu kopiranjem mape kopija s
kompletnim sadrajem.
10. preimenujte kopiju mape kopija u naziv kopija_nova.
11. provjerite sljedee veliine i u jednu datoteku u mapi Osnove raunalstva upiite
(koristei Wordpad program):

1. veliinu mape sa slovom Osnove raunalstva: ____________
2. veliinu mape kopija: _____________
3. veliinu datoteke po izboru iz vaih mapa: _____________
12. datoteku s ovim veliinama pohranite pod nazivom veliine.
13. na lokalnom stroju u mapi Osnove raunalstva kreirajte datoteku Arhiva uz pomo
programa WinRAR za saimanje datoteka, koja e sadravati kompletan sadraj mape
Osnove raunalstva, tj. sve Vae podmape i datoteke.
14. pozovite osobu koja nadgleda izradu zadatka da pogleda Va uradak.
15. nakon pregleda ispravnosti obavljenog zadatka, obriite sadraj svoje mape Osnove
raunalstva s tvrdog diska.
16. iz Recycle Bin mape vratite obrisanu mapu Osnove raunalstva

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
10
3. E-MAIL, INTERNET
Internet (engl. inter - meu, net (network) - mrea) je svjetska podatkovna mrea koja se
sastoji od skupa meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem
svijeta.[4]
Polovicom 2006. godine svijet je imao priblino 6,5 milijardi stanovnika i priblino milijardu
internet korisnika. Na alost, raspodjela korisnika je proporcionalna bogatstvu pa je tako u
Sjevernoj Americi internet rabilo priblino 70% stanovnika, a u Africi samo 4%.
Internet nije u vlasnitvu niti jedne osobe, organizacije ili vlade. Razmjena podataka putem
Interneta je mogua samo ako postoji dogovor o obliku, nainu i vremenu razmjene izmeu
poiljatelja i primatelja. Takav se dogovor naziva Internet protokol (IP). Svako raunalo u
mrei ima svoju jedinstvenu adresu koja se naziva IP adresai stoga na jednoj mrei ne postoje
dva raunala s istom IP adresom.
Svaki sadraj dostupan na Internetu ima svoju jedinstvenu adresu naziva URL (engl. uniform
resource locator). URL sadri informacije o nazivu sadraja, o imenu domene te o protokolu
pomou kojeg moemo tom sadraju pristupiti.
http://www.google.hr, http://www.vusb.hr, http://www.jutarnji.hr,
U URL adresi protokol oznaava propisani nain prijenosa podataka mreom. Najei
protokoli su: http (WorldWideWeb, www), ftp (prijenos datoteka).
Za otvaranje stranice, potrebno je upisati tonu adresu u adresnoj traci u internet preglednik.
Prozor Internet preglednik prikazan je na slici 1.24.:

Rijei ili slike koje predstavljaju vezu s nekom drugom www stranicom na internetu nazivaju
se veze ili linkovi (engl. link, hyperlink). Takva su mjesta obino podvuena i naglaena
bojom, a prepoznaju se i po tome to pokaziva mijenja oblik kad se nalazi na vezi.
Podaci o adresama www stranica koje je korisnik nedavno posjetio uvaju se u posebnoj mapi
History. Da korisnik ne bi morao svaki puta pamtiti www adrese vanih stranica, moe ih
spremiti u mapu Favorites (i u njih stvarati nove mape).
Svaki put kada se pokrene Internet Explorer, uita se poetna stranica (engl. home page) po
izboru korisnika.
Slika 1.24. Prozor Internet Explorera
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
11
3.1. Pronalaenje informacija na Internetu
Web trailice ili indeksni pretraivai (engl. search engines) su programi smjeteni na
posluiteljskim raunalima koji omoguavaju pretraivanje openitog ili specifinog sadraja
Interneta. Obino su takvi programi napravljeni tako da im se moe pristupiti s pomou web
stranice na kojoj postoji rubrika za upis traenog pojma.
Najpoznatija svjetska trailica je Google (www.google.com ili www.google.hr). Postoje i
druge trailice kao to su: Yahoo, Altavista, HotBot
Rezultat pretraivanja je web stranica s popisom dokumenata i veza na dokumente koji
sadravaju traeni pojam. Rezultat pretrage nee uvijek od prve zadovoljiti korisnika, zbog
toga treba odabrati vie kljunih rijei, pronai istoznanice te rabiti mogunosti sloene
pretrage.
3.2. E-mail
Elektronika pota, e-pota ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka
(mogue je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mrea, najee
Interneta.
Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktino bez obzira na udaljenost, relativno niske
cijene i mogunosti izravnog prijenosa teksta iz raunala u raunalo, elektronika je pota
danas vrlo popularan nain dopisivanja.
Na zahtjev korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i
odrava ga, dodijelit e korisniku jedinstvenu elektroniku adresu.
Uobiajen oblik internetske adrese jest: ime.prezime@racunalo.organizacija.zemlja
Webmail je aplikacija za slanje, primanje i ureivanje elektronske pote, jednog od
najpopularnijih i najkoritenijih internetskih servisa. Dostupan je s bilo kojeg mjesta gdje
postoji veza na Internet.
Za razliku od webmaila, aplikacije poput Microsoft Outlooka, Outlook Expressa ili sl. vezane
su za raunala na kojima se koriste. Moe se podesiti pristup e-mailu putem i vie aplikacija i
vie raunala
Radi sigurnosti svaki za pristup e-mailu potrebno je korisniko ime i lozinka. E-mail adresa
ima oblik korisnicko_ime@domea.x

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
12
Upute za rad:
1. U mapi Osnove informatike napravi podmapu Internet
2. Pokreni neku od trailica za pretraivanje web-a (npr. Google)
3. Pronai i pregledaj web stranice koje sadre podatke o automobilima.
4. Pronai i pregledaj slike automobila.
5. Pronai i pregledaj stranice koje sadre podatke o automobilu Opel Vectra.
6. Pronai i pregledaj slike Opel Vectre, te kamiona Mercedes
7. Spremi neke od slika u podmapu Internet koja se nalazi u mapi Osnove informatike
8. Otvori novi prazni dokument u programu Word
9. Kopiraj dio teksta koji govori o automobilu Opel Vectra, te ga zalijepi u novootvoreni
wordov dokument
10. Kopiraj sliku Opel Vectre u novotvoreni dokument ispod kopiranog teksta
11. Kopiraj url adresu u novootvoreni dokument
12. Spremi novootvoreni dokument u podmapu Internet pod imenom Opel Vectra
13. Poalji dokument Opel Vectra pridruen e-mail poruci kao prilog. Poruku poalji na
slijedee adrese:

Primatelj: Mirko.Cobovic@vusb.hr
Kopija: mcobovic@gmail.com
Predmet: Osnove informatike Prezime.Ime Internet
Tekst poruke:
Potovani,
prema dogovoru, u prilogu vam aljem traene podatke.
Ime Prezime

14. Izbriite cijelu mapu Informatika

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
13
4. OBRADA TEKSTA
Programi za obradu teksta omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,
sortiranje, pretraivanje, brisanje, ispis, umnoavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,
organiziranje podataka u tablice te jo mnogo toga.
Uz mnotvo programa za obradu teksta (Notepad, WordPad, TextEdit, Kwrite) koji su
trenutno dostupni na tritu, vodeim se smatra program Word, tvrtke Microsoft koji radi pod
operacijskim sustavima Windows.
4.1. Pokretanje i izgled programa Word
Program Word se pokree kao i svi drugi programi koji rade pod operacijskim sustavom
Windows. Korisnik e odabrati onaj nain koji se njemu najprihvatljiviji. Najei nain je
klikom na Windows tipku/Svi programi/Microsoft Office/Microsoft Office Word 2007.
Nakon pokretanja otvara se prozor programa Word (Slika 1.11)

Vrpca sa naslovom sadri ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za rukovanje
prozorom. Vrpca sa izbornicima sadri popis izbornika u kojima su naredbe srodno grupirane.
Vrpce sa alatima sadri gumbe koji predstavljaju naredbe, te omoguava izravan pristup
najee rabljenim naredbama. Vrpca stanja, statusna vrpca pokazuje razliita obiljeja
dokumenta: trenutana stranica, ukupni broj stranica, broj rijei, veliinu pogleda
Radna ploha je podruje u koje se unosi tekst. Moe se zamisliti kao list papira na kojem e se
pisati.
Kliznici omoguavaju kretanje kroz dokument kada je dokument vei od povrine radne
plohe. Ravnalo omoguuje lake snalaenje u dokumentu.
4.2. Temeljni pojmovi i rad s tipkovnicom
U programu Word datoteka se naziva dokument i nakon pohrane iza imena dodaje se
produetak doc ili docx, ovisno o nainu snimanja.
Pokaziva ( engl. cursor) je treptajua crtica koja pokazuje mjesto upisa novog znaka (teksta).
Slika 1.11. Izgled prozora MS Word
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
14
Tekst se dijeli na odlomke, a jedan odlomak moemo definirati kao dio teksta izmeu dva
znaka Enter. Ukoliko je redak teksta dulji od irine zadanog radnog podruja, Word e ga
automatski prebaciti u novi red im tekst dotakne desni rub radnog podruja.
Za pisanje velikog slova potrebno je drati pritisnutu tipku Shift dok se tipka eljeno slovo
(postoje 2 tipke Shift, i s lijeve i s desne strane), takoer tipkom Shift piu se i gornji znakovi
(iznad brojki i slova). Ako vei dio teksta treba pisati iskljuivo velikim slovima, umjesto
stalnog pritiska na tipku Shift, moe se ukljuiti prekida Caps Lock (ukljui se signalna
lampica).
Za razmak izmeu rijei rabi se razmaknica (engl. space), dok se krivo uneseni znak brii se
tipkama Delete ili Backspace. Tipka Enter zavrava trenutni redak te ostatak teksta prebacuje
u novi red. To je ujedno i oznaka poetka i kraja odlomka teksta.
Za kretanje kroz tekst mogu se, osim mia, rabiti i navigacijske tipke (strjelice gore, dolje,
lijevo i desno).
Tipke Alt i Ctrl rabe se za proirenje funkcija ostalih tipki (potrebno ih je drati pritisnute dok
se pritie neka druga tipka): Ctrl Home pomie pokaziva na poetak dokumenta, Ctrl End
pomie pokaziva na kraj dokumenta, AltGr ispisuje znakove ispod slove (ista tipka),
kao na primjer AltGr V ispisat e znak @, Tab tabulator koji uvlai tekst (npr. na poetku
odlomka) uvlake
4.3. Otvaranje, pohrana i zatvaranje dokumenta
Dokument je mogue otvoriti kao novi prazan dokument ili kao postojei dokument
pohranjen na nekom od trajnih memorijskih medija.
Otvaranje se izvrava sljedeom naredbom:
- Dva puta brzo kliknuti na odabrani dokument.
- Office tipka Otvori pronai eljeni dokument u mapi
Za otvaranje novih (praznih) dokumenata: Office tipka Novo
Dokument koji se ureuje bit e izgubljen e biti izgubljen u sluaju ako se prije ne spremi na
neki od medija za trajnu pohranu. Spremanje dokumenta izvrava se sljedeom naredbom:
Office tipka 1. Spremi (Save)
2. Spremi kao (Save As)
Spremanje dokumenta pod nekim imenom u mapu gdje ve postoji dokument s istim imenom
vodi do presnimavanja starog.
Zatvaranje dokumenta se izvrava naredbom:
- Office tipka Zatvori
- kliknuti na x u gornjem lijevu kutu prozora

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
15
4.4. Oznaavanje teksta
Dio teksta kojemu se ele mijenjati obiljeja potrebno je oznaiti. Oznaavanje teksta je
mogue odraditi na vie naina:
- Uz pritisnutu lijevu tipku mia prevlaenjem preko eljenog teksta
- Dvostruki klik na eljenu rije
- Desni klik mia uz dranje tipke ctrl za oznaavanje cijele reenice
- Trostrukim klikom na bilo kojem dijelu odlomka kako bi se oznaio cijeli odlomak
4.5. Oblikovanje izgleda slova
Izbor eljenog oblika slova, veliine, boje, ukoenja,
podebljanja, podvlaenja i ostalih obiljeja slova vri se
preko preaca u izborniku polazno ili preko dijalokog
okvira Font. Prije svega potrebno je oznaiti eljeni tekst
kako bi se promjene mogle izvriti na eljenom dijelu.
U dijalokom okviru Font nalazi se: naziv fonta, stil slova
(oblik slova), veliina slova, boja fonta (slova), stil
podcrtavanja te dodatna obiljeja slova (Efekti). Sve
promjene na obiljeenom tekstu mogu se vidjeti u pregledu.

4.6. Oblikovanje odlomka
Rubovi teksta u odlomku mogu se poravnati po lijevom ili desnom rubu, oba ruba ili postaviti
u sredini. eljena poravnanja vre se preko preaca u izborniku polazno ili preko dijalokog
okviru Odlomak. U dijalokom okviru odlomak nalaze se: poravnanja, razina strukture,
uvlake (Lijevo, Desno i Posebno), razmak izmeu redova (Prije, Poslije, Prored i veliina
proreda). Sve promjene koje se odvijaju na eljenom tekstu, takoer kao u dijalokom okviru
Font, mogu se vidjeti u pregledu.

Slika 1.12. Oblikovanje slova
Slika 1.13. Oblikovanje odlomka
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
16
4.7. Obrubi i sjenanje
Kako bi se dio teksta uinio uoljivim i dodatno naglaenim, moe se sjenati i obrubljivati.
Za postavljanje obruba i sjenanja treba oznaiti dio teksta i zatim birati Obrubi i sjenanje u
izborniku Polazno. Mogue je birati karticu obrubi u kojoj se mogu zadati boja, debljina i
izgled crte obruba, da li e obrub biti cjelokupan ili djelomian, te dali e biti oko odlomka ili
oko odabranog teksta. Za postavljanje sjenanja potrebno je birati karticu Sjenanje, gdje se
moe zadati boja i uzorak sjenanja.
4.8. Postavke stranica
Pri otvaranju novog dokumenta korisno je zadati postavke
stranice, to podrazumijeva dimenzije papira, margine i
usmjerenost stranica.
Margina je naziv za prazan prostor izmeu ruba teksta i
ruba papira. Posebno se namjetaju gornja, donja, lijeva,
desna i uvezna margina
Usmjerenost stranice moe biti uspravna (Portret) ili
poloena (Pejza). Postavke stranice nalaze se u izborniku
Izgled stranice.
4.9. Zaglavlje i podnoje
Podatke je mogue unositi u podruje gornje i donje margine koji se nazivaju Zaglavlje i
podnoje. Podaci uneseni u ovom dijelu pokazat e se na svim stranicama dokumenta (ako je
aktivna naredba Povei sa sljedeim). U zaglavlje i podnoje najee se unose nazivi
poglavlja i brojevi stranica. Umetanje zaglavlja i podnoja izvrava se klikom na Zaglavlje ili
Podnoje u izborniku Umetni. Takoer U ovom izborniku nalazi se i naredba za automatsko
numeriranje stranica Broj stranica
4.10. Tablice
Tablice se umeu naredbom Tablica u izborniku Umetni. Tablicu
je mogue umetnuti te joj zadati broj redaka i stupaca. Dok se
pokaziva nalazi unutar tablice, mijenja se izgled ravnala. Uz
pomo oznaka koje se javljaju na ravnalu mogu se mijenjati irine
stupaca i visine redaka.

Slika 1.14. Obrubi i sjenanje
Slika 1.15. Umetanje tablice
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
17
Sadraj unesen u tablice mogue je oblikovati kao i ostali tekst u dokumentu. Da bi se sadraj
tablice mogao oblikovati, potrebno je prethodno oznaiti eljene elije, retke, stupce ili cijelu
tablicu. Oznaavanje se izvodi pomou pokazivaa (postavljanjem na za to predviena
mjesta). Dok se pokaziva kree po tablici u vrpci s izbornicima pojavljuju se dodatni
izbornici u kojima se nalaze oblikovanja za tablicu(Slika 1.16.).
4.11. Ispis dokumenta
Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispii. Nakon izvravanja naredbe pokazuje se
prozor ispis u kojemu se odabire pisa, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naini ispisa.

Slika 1.16. Izbornik tablice
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
18
VELEUILITE U SLAVONSKOM BRODU

Vjeba za teaj Osnovni teaj informatike

Naslov vjebe:

ZATITA OKOLIA I STANOVNITVA

REPUBLIKE HRVATSKE

Ime i prezime

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
19
ZATITA OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE
putem raunala podranog informacijskog sustava
za provoenje plana intervencija u zatiti okolia

Projekt ZORH'2007

Nakon viegodinjih neuinkovitih i neuspjenih pokuaja rjeavanja problema kabinetskih i
operativnih poslova u sustavu zatite okolia projektiran je i izveden integralan informacijski
sustav upravljanja kemikalijama i planiranja intervencija u zatiti okolia Republike Hrvatske
(Projekt ZORH'2007)
1
.
ZORH '2007 omoguuje automatizaciju operativnih i kabinetskih poslova na svim pojavnim
razinama i ukupno unapreivanje djelatnosti zatite okolia Republike Hrvatske putem:
- Prostornog i vremenskog evidentiranja, praenja i izvjetavanja o opasnim tvarima u
Republici Hrvatskoj po raznim karakteristikama (prostor, vrijeme, koliina, svojstva,
.),
- Evidentiranja i praenja pojedinanih podataka o objektima, pogonima, skladitima,
- Zadovoljavanja meunarodnih standarda i preuzetih obveza,
- Evidentiranja i praenja podataka o indeksima opasnosti i koeficijentima rizika.

1
N.Novak Zavod za ekonomska istraivanja EFOS
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
20
PingWIN za ICT d.o.o.
Slobodna 234
35000 Slavonski Brod

Slavonski Brod, 10.lipnja 2011.g.
DDD d.d.
Slavonski Brod
Ponuda br.89/2007
Potovane / potovani,
aljemo Vam ponudu za opremu i usluge.
R.br. ifra Naziv Cijena (kn) Jed.mjere koliina Vrijednost
1. 98203 Zamagljiva 13.000,00 kom 2 26.000,00
10025 Detektor
CO
2
5.500,90 2 11.001,80
UKUPNO 37.001,80
Plaanje u roku od 30 dana.

U sluaju kanjenja plaanja, zaraunavaju se zatezne kamate prema formuli:

P
m
= 100
|
|
.
|
\
|
+ 1
100
1
m
p

gdje je m broj dana kanjenja plaanja.

Sastavio:
Djelatnik
Direktor:
Direktor

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
21
Va zadatak obavijest o nadolazeoj godinjoj skuptini vaega badmintonskoga kluba. U
ispitu e se od vas traiti prilagoavanje pisma, primjena razliitih funkcija oblikovanja, te
pravljenje tablice

1. Otvorite aplikaciju za obradu teksta. Otvorite datoteku Word1.doc na radnoj podlozi
(desktop)
2. Pospremite dokument na particiji D: (Local Disk) u datoteku Osnove informatike pod
nazivom agm.doc.
3. Napravite novi odlomak od teksta koji poinje s Ovo je poziv. i novi odlomak od
teksta koji poinje s I zbor blagajnika...
4. Poravnajte po sredini tekst lanovima Badminton kluba Keepfit i pospremite promjene.
5. Tekstu lanovima Badminton kluba Keepfit promijenite boju fonta u plavu.
6. Podebljajte naslov lanovima Badminton kluba Keepfit.
7. Promijenite veliinu fonta unutar cijeloga dokumenta na 12 toaka i promjenu
pospremite.
8. Primijenite grafike oznake na popis od I zbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
9. Primijenite dvostruki prored na popis od I zbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
10. Unesite tekst Badminton klub Keepfit u zaglavlje dokumenta.
11. Kreirajte tablicu sa 6 stupaca i sedam redova ispod reda koji poinje sa Ponude za novi
teren(Stil tablice je Elegantna tablica)
12. Umetnite sljedei tekst u tablice:
Ime
Prezime Adresa Grad Pot. Br.
Ivan Ivi Zrinska 11 Slavonski Brod 35000
Marko Markovi Osjeka 232 Slavonski Brod 35000
Ivana Ivanovi Istarska 23 Osijek 31000
13. irinu linije svih obruba u tablici namjestite na 1 toku.
14. Poravnajte po sredini cijeli tekst u zadnjem stupcu (Pot.Br.).
15. Promijenite gornju i donju marginu u dokumentu na 3 cm
16. Umetnite broj stranice i pospremite promjene.

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
22

Paula Jones,
7 Fairway Hill,
London W1

lanovima Badminton kluba Keepfit Ovo je poziv za Godinju Generalnu Skuptinu koja e
se odrati u ponedjeljak 12. sijenja 2004. u 6 sati poslijepodne u Oldpark House.

Dnevni red Izbor blagajnika i tajnika
Prezentacija godinjega obrauna
Izvjee klupskoga kapetana
Prezentacija prorauna za 2004
Izbor uprave
Izbor revizora
Ponude za novi teren

Jim Green,

Tajnik

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
23
5. TABLINE KALKULACIJE
Namjenski programi za tablino raunanje (engl. spreadsheet) omoguuju jednostavno i
djelotvorno raunanje s mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo
ispravljanje pogreaka, te jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.
Omoguavaju i: koritenje stotina ugraenih funkcija, raunanje pomou sloenih formula,
rad s bazama podataka, pripremu materijala za ispis (vizualno kvalitetno) itd.
Programi za tablino raunanje posebno su pogodni za ekonomske i financijske analize, npr.
kalkulacije, trokovnici itd. te su osobito omiljeni meu ekonomistima.
Excel je najpopularniji program za tablino raunanje na osobnim raunalima, to uz
nesumnjivu kvalitetu programa treba pripisati i snazi tvrtke Microsoft. Odlikuje se velikim
mogunostima obrade i prikaza podataka.
5.1. Pokretanje programa
Microsoft Excel se moe pokrenuti kao i bilo koji drugi program. Korisnik e odabrati onaj
nain koji je njemu najprihvatljiviji: Start/Programs/Microsoft Excel ili dvoklikom na ikonu
Excel
5.2. Prozor programa Excel
Nakon pokretanja programa otvara se prozor programa Excel (Slika 1.17.)

Naslovna vrpca (engl. Title bar) sadri ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za
lako rukovanje prozorom
Vrpca sa izbornicima Vrpca sa alatima Vrpca podataka
Funkcijsk
i gumb

Broj
retka

Oznaka
stupca

elija

Slika 1.17. Prozor programa Excel
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
24
Vrpca s izbornicima (engl. Menu bar) sadri popis izbornika u kojima su naredbe grupirane
po srodnosti a mogue ih je izvravati unuta programa Excel Vrpca sa alatima (engl.
toolbars) sadri razne gumbe koji predstavljaju naredbe. Omoguava izravan pristup najee
rabljenim naredbama programa (izvravanje naredbi na bri nain). Vrpca stanja, statusna
vrpca (engl. Status bar) pokazuje razliita obiljeja datoteka[3]
Radna ploha je podruje u koje se unose podaci.

Gumbi za otkazivanje i potvrdu pojavljuju se tek pri upisu podataka.
Vrpca za rad s radnim tablicama. Radne tablice se mogu dodavati, premjetati, kopirati,
brisati, moe im se mjenjati ime i dr. Pozivom brzog izbornika (desni klik miem) na podruje
kartica radnih tablica i odabirom odgovarajuih tablica i odabirom odogovarajue naredbe.
5.3. Temeljni pojmovi
U programu Excel se datoteka uobiajeno naziva radna knjiga (engl. workbook, book).
Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak *.xls, *xlsx.
Svaka se radna se knjiga sastoji od jedne ili vie radnih tablica (radnih listova, engl. sheet).
Radne se tablice u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati prema potrebi.
Radno podruje svake radne tablice sainjeno je od mree stupaca i redaka. Redci su oznaeni
brojevima (od 1 do 65.536). Stupci su oznaeni slovima od A do IV (najvie 256 stupaca).
Presjecite retka i stupca naziva se elija (engl. cell). Aktivna elija je uvijek oznaena
debljim rubom. Svaka elija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja je sainjena od
pripadajueg naziva stupca i broja retka.
5.4. Pohrana podataka
Svaku datoteku koju se eli sauvati treba spremiti. Datoteka se sprema na eljeno mjesto
naredbom Office tipka/Snimi kao
Po zavretku postupka u vrpci s naslovom umjesto openitog naziva (npr. engl. Book1) za
datoteku e se pisati odabrano ime.
Gumb za otkazivanje
i potvrdu

Koordinate elije ili
trenutna funkcija

Aktivna
elija

Slika 1.18. Rad s podacima
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
25
Pri svakoj promjeni sadraja, datoteku treba ponovno spremiti. Za ponovnu pohranu dovoljno
je birati naredbu Spremi (Save) ili za to predvieni gumb iz vrpce sa alatima (slika diskete).
Pri tome se prethodna inaica dokumenta nepovratno gubi, a sprema se nova.
5.5. Oznaivanje elija
Za bilo koju naredbu koja ukljuuje vie elija (brisanje, oblikovanje, raunanje) potrebno je
prije pozivanja naredbe oznaiti sve eljene elije. Za oznaavanje uzastopnih elija potrebno
je postaviti pokaziva mia na poetnu eliju i drei pritisnutu lijevu tipku mia prevui
miem preko eljenog raspona.
Za oznaavanje elija koje nisu uzastopne potrebno je drati pritisnutu tipku Ctrl i miem
oznaiti eljene elije.
Za oznaavanje vie stupaca ili redaka potrebno je prevui miem preko zaglavlja eljenih
stupaca ili redaka. Za oznaavanje cijele tablice potrebno je odabrati Ctrl+A ili kliknuti na
sjecite zaglavlja redaka i stupaca.
5.6. Oblikovanje podataka i elija
U Excelu razlikujemo: oblikovanje teksta unutar elije, brojeva unutar elije, obruba elije itd.
Detaljnije oblikovanje tablice provodi se naredbom Format/elije (Cells). Otvorit e se prozor
Format elija (Cells) u kojem klikom na jaha biramo to
elimo oblikovati. Slova se oblikuju naredbom Format/Cells i
jahaem Font

Brojevi se oblikuju naredbom Format/Cells i jahaem Number
Poravnavanje se ureuje naredbom Format/Cells i jahaem Alignment. Mogue je odrediti:
- vodoravno (engl. horizontal) i uspravno (engl. vertical) poravnavanje podataka u eliji
- prelamanje teksta unutar elije u dva ili vie redaka (engl. wrap text)
- automatski smanjiti tekst toliko da stane u eliju (engl. shrink to fit)
- spojiti vie elija (engl. merge cells)
- promijeniti smjer pisanja u eliji (engl. orientation) i dr.
Slika 1.19. Oblikovanje podataka i elija[1]
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
26

Obrub se ureuje naredbom Format/Cells i jahaem Border. Mogue je odabrati vrstu,debljinu
i boju crte te nain obrubljivanja elije ili vie njih.
Naredbom Format/Cells i
jahaem Patterns ureuju
se boje i uzorci ispune
elije (ili vie njih)

Naredbom Format/Cells i
jahaem Protection
mogue je "zakljuati"
eliju, tj. onemoguiti
brisanje, premjetanje ili
promjenu elije. Ovu
naredbu mogue je primijeniti tek nakon to se zatiti tablica naredbom
Tools/Protection/Protect Sheet
5.7. Redanje podataka
Podatke se u radnoj tablici moe na jednostavan nain poredati (svrstati, sortirati). Redanje
moe biti po abecednom redoslijedu ili po brojevnom redoslijedu. Da bi se podatci poredali na
eljeni nain, potrebno je odabrati stupac ili redak po kome e se redati. Taj se stupac ili redak
naziva klju. Ako je sadraj vie elija u odabranom kljuu isti, mogue je zadati dodatni
klju. Maksimalni broj kljueva je tri,
Podatci se mogu poredati naredbom Ureivanje/Sortiraj
Za jednostavno redanje mogu posluiti i za to predvieni gumbi iz vrpce sa alatima.
5.8. Formule
Jedno od glavnih obiljeja programa Excel je mogunost brzog i
jednostavnog raunanja podacima upisanim u tablice. Tome slue formule.
Excel sadraj elije prepoznaje kao formulu ukoliko je prvi znak sadraja znak jednakosti (=).
Iza znaka jednakosti mogu se unositi: adrese elija, brojevne vrijednosti (konstante),
operatori, funkcije.
Operatori oznaavaju operacije koje treba izvriti nad podacima. Najee se koriste:
aritmetiki operatori (+, -, *, /, %), operatori usporedbe (<, <=, >, >=, =, <>).
Da bi se formula napisala potrebno je oznaiti eliju u kojoj
se oekuje rezultat, te upisati znak jednakosti (=). Potom se
upisuje eljeni izraz. Umjesto upisa konkretnih vrijednosti
podataka (sadraja elija) upisuju se adrese elija u kojima
se ti podaci nalaze. Primjerice izrazom =A1+A2 zbrojit e
Slika 1.20. Oblikovanje podataka i elija
Slika 1.21. Upisivanje formula
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
27
se podaci koji se nalaze u elijama A1 i A2. Upis formule zavrava pritiskom na tipku
ENTER ili za gumb za potvrdu. Rezultat raunanja prema upisanoj formuli bit e prikazan u
eliju u koju je upisana formula.
Ovdje je potrebno uoiti da e u prostoru za prikaz sadraja aktivne elije koji je dio vrpce s
formulama biti zapisana formula, a u odabranoj eliji rezultat raunanja. Pri pisanju formule
umjesto upisivanja adrese elije jednostavnije je kliknuti na tu eliju pa e se njezina adresa
automatski umetnuti u formulu.
Tijekom rada na radnoj tablici moe doi do promjene sadraja nekih elija ukljuenih u
formulu. Velika prednost Excela je u automatskom preraunavanju rezultata im doe do
promjene sadraja neke od elija ije su adrese ukljuene u formulu.
Ako unutar formule postoji vie razliitih operacija, izvravat e se po uobiajenom
redosljedu prioriteta. Za redosljed izvravanja operacija koji je drugaiji od zadanog valja
rabiti zagrade.
Formule se mogu kopirati na uobiajeni nain: brzi izbornik, Copy, nova lokacija, brzi
izbornik, Paste. Po kopiranju valja obratiti panju na formule u elijama G9 i G10. Formula
se, zajedno sa adresama elija od kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu na radnoj
tablici. Razlog je tome to su u Excelu sve adrese, po osnovnoj postavci relativne.
Relativne se adrese temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula, dok su
apsolutne adrese. ne temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula i elija
ije su adrese u formuli. Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na apsolutnu
lokaciju elije koju predstavljaju.
Osim to se sadraj moe kopirati na uobiajeni nain (Copy, Paste) moe se kopirati i
koritenjem oznake popune.
Kopira se koritenjem oznake popune: u poetnu eliju niza potrebno je unijeti sadraj kojim
se eli puniti niz, zatim se pokaziva postavi na donji desni kut elije u koju je unesen sadraj
(pokaziva se pretvara u krii), i na kraju se miem povue prema dolje ili desno.
5.9. Funkcije
Funkciju moemo opisati kao pravilo ili postupak kojim se odreuje jednoznaan rezultat ako
je zadani skup ulaznih podataka. Takvo pravilo (funkcija) obino ima ime kojim se razlikuje
od ostalih pravila. Npr. funkcija sin(x) jednoznano odreuje rezultat ako je zadan ulazni
podatak x. Program Excel sadri priblino 300 funkcija podijeljenih u vie skupina.
Excel razlikuje sljedee skupine funkcija:
- matematike i trigonometrijske,
- statistike,
- za rad sa tekstom,
- za rad s podacima u obliku datuma i vremena,
- logike,
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
28
U programu Excel svaka funkcija zapoinje znakom jednakosti (isto kao i formula). Nakon
znaka jednakosti navodi se ime funkcije. Iza imena, unutar para okruglih zagrada, upisuju se
argumenti (ulazni podaci). Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci) za koje se
pojedina funkcija izvrava. Funkcija moe imati jedan ili vie argumenata. Ako argumenata
ima vie, odvajaju se znakom ;.
Argument funkcije moe biti:
- broj (konstanta),
- adresa elije ili adresa skupine elija,
- druga funkcija.
Argument mora biti tono odreene vrste podataka propisana funkcijom.
Funkcija umee naredbom Insert/Function ili gumbom iz vrpce s podacima. Posljedica je
pojava prozora u kome prvo treba izabrati eljenu skupinu funkcija.
Po odabiru eljene funkcije, valja zadati argumente, tj. vrijednosti za koje e se funkcija
izvriti. Slika 1.22.
Argumenti se unose u za to predviene okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji). Osim
to se mogu upisati, argumenti se mogu unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne strane
okvira (povratak na radnu tablicu).
U tablici je navedeno nekoliko funkcija i
njihovih znaenja. Funkcije su izdvojene iz
raznih kategorija. Slika 1.21.

5.10. Ispis dokumenta
Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispii. Nakon izvravanja naredbe pokazuje se
prozor ispis u kojemu se odabire pisa, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naini ispisa.

Slika 1.22. Prozor za umetanje funkcija
Slika 1.23. Prozor za umetanje argumenata
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
29
1. Na disku D: u mapi Osnove informatik kreirajte mapu s nazivom Tabline kalkulacije.
Kreirajte Excel proraunsku tablicu u toj mapi pod nazivom Zadatak.xls
2. Otvorite program za proraunske tablice MS Excel i u njemu kreirajte dolje navedenu
tablicu najprije u prvom radnom listu (Sheet1).
3. Upiite runo podatke u stupce Rb, Naziv, Koliina, Cijena, te upiite i Stopu
poreza u stupcu H (23%).
4. Izraunajte Vrijednost svih artikala tako da pomnoite podatke u stupcu Koliina s
podacima u stupcu Cijena (upiite formulu u eliju E2 koja e mnoiti elije C2 i
D2).
5. U preostale elije u stupcu Vrijednost nemojte upisivati formule runo, nego kopirajte
formulu iz elije E2 u ostale elije u stupcu E.
6. Na kraju zbrojite podatke u stupcu E s pomou funkcije za sumiranje tako da suma
bude upisana u eliji E7.
7. U stupcu F izraunajte iznos poreza tako da u F2 upiete formulu koja e mnoiti
vrijednost artikla sa stopom poreza koja je navedena u eliji H2. Koristite apsolutno i
relativno adresiranje, koje e kopiranjem te formule na elije F3:F6 dati ispravne
vrijednosti.
8. Sumirajte iznose poreza u eliji F7.
9. Kreirajte stupasti grafikon koji e prikazati Naziv i Koliinu artikala (vidi sliku).
Upiite i naslov grafikona.
10. Promijenite tip grafikona u onaj u obliku pite (Pie). Isprobajte razliite opcije za
promjenu grafikona za vjebu.
11. U drugom radnom listu kreirajte tablicu zadanu za drugi radni list (Sheet 2).
12. Izraunajte ukupnu vrijednost kruha na skladitu (koristei funkciju sumiranja) u eliju
B15 .
13. Izraunajte prosjenu, minimalnu i maksimalnu vrijednost kruha na skladitu
(koristei statistike funkcije) (u eliju B16, B17 i B18) .
14. Kopirajte ukupnu, prosjenu, min i max vrijednost (B15 do B18) za kruh na ostale
artikle (na elije C15 do F18).
15. Napravite linijski grafikon koji prikazuje mjeseno kretanje artikala kao na slici
(upiite naslov grafikona, nazive osi x i y).
16. Pozovite osobu koja nadzire vjebe da provjeri ispravnost zadatka. U uvjetima
ispravnosti slijedi potvrda ispravnosti, brisanje rada i direktorija.
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
30

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
31
Paljivo proitajte tekst, te zadatke rijeite na raunalu. Predvieno vrijeme je 20 minuta.

1. Otvorite novu radnu knjigu, dajte joj ime svog prezimena, te ju pohranite na svoj Radnu
povrinu (Desktop)
2. Prvu radnu tablicu nazovite: Rauni.
3. elije od B2 do E2 spojite u jednu. U tako spojenu eliju upiite naslov: Komunalije.
4. Naslov smjestite u sredinu elije u vodoravnom i okomitom smjeru. Vrsta slova Comic
Sans MS, 14, crveno, podebljano i ukoeno. 5. Radnu
tablicu popunite kako pokazuje slika. Naslov Komunalije ve ste unijeli.

6. U elijama B4, B5, A15, A16, A18, A19 postavite kontrolu teksta uz pomo koje se tekst
prelama u vie redaka.
7. Podesite irine stupaca na optimalno, a sadraje svih elija smjestite u sredinu u
vodoravnom i okomitom smjeru.
8. U eliji B15 s pomou prikladne funkcije izraunajte zbroj stanara svih stanova.
9. U eliju B16 s pomou prikladne funkcije izraunajte ukupnu povrinu svih stanova.
10. U eliji B18 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu vode po jednom stanaru.
11. U eliji B19 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu grijanja po kvadratnom metru
stana.
12. elije B18, B19 osjenajte crvenom bojom.
13. Svim podatcima koji prikazuju novane iznose oblikujte prikaz na dvije decimale, s
prikazom novane jedinice (kune).
14. Izradite grafikon:
Tip: Pie, trodimenzionalni
Podruje podataka koje trebate prikazati: C9:C13, po stupcima
Naslov grafa neka bude: Naseljenost stanova
Zadajte ispis naziva legendi s postotnim udjelima
Isjeak koji govori o stanu tri, izvucite prema van
Grafikon spremite na poseban list, pod nazivom Stanari

Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
32
SAETAK
Primjena raunala ula je u svaki segment ovjekova ivota. Bez informacija nemogue je
postati konkurentan na tritu. Informacijska tehnologija je tehnologija koja omoguuje
uporabu raunala za obradu informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zatiti i
prijenosu informacija. Kako bi se lake koristili raunalom potrebno je poznavati rad u
operacijskom sustavu, obraivati tekst, tablino raunati, te komunicirati preko interneta
Operacijski sustav je program koji upravlja svim raunalnim resursima, izvoenjem svih
programa i slui kao suelje izmeu korisnikih programa i sklopovlja.
Internet je svjetska podatkovna mrea koja se sastoji od skupa meusobno povezanih
raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.
Programi za obradu teksta omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,
sortiranje, pretraivanje, brisanje, ispis, umnoavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,
organiziranje podataka u tablice te jo mnogo toga.
Namjenski programi za tablino raunanje omoguuju jednostavno i djelotvorno raunanje s
mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje pogreaka, te
jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.
Pitanja
1. to su to informacijski sustavi i koji su osnovni dijelovi?
2. Koji su osnovni dijelovi raunala?
3. Zato se raunala povezuju?
4. to je to operacijski sustav i koji se operacijski sustavi najee koriste? Zato?
5. Objasnite razliku izmeu mape i datoteke!
6. Za to slui Windows Explorer?
7. Kako se podaci pohranjuju?
8. Koji programi dolaze uz operacijski sustav?
9. to je Internet?
10. Kako se pretrauju Internet stranice?
11. emu slui mail?
12. Koja je razlika izmeu e-maila i webmaila?
13. to omoguavaju programi za obradu teksta?
14. to je potrebno uiniti prije obrade eljenog teksta?
15. Kako se postavlja stranica?
16. Kako se pravi tablica u MS Word-u?
17. to su to tabline kalkulacije?
18. to je elija i kako se oblikuje elija?
19. to su to formule, a to funkcije?
Projekt provode
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
33
LITERATURA
[1] D Grundler, S. utalo: Raunalstvo udbenik za 1. i 2. razred etverogodinjih strukovnih
kola, K, Zagreb, 2007.
[2] H. Mirkovi: Microsoft Windows Vista Koritenje raunala i upravljanje datotekama,
ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[3] M. Kora: Microsoft Excel 2007 izrada tablinih prorauna, ECDL biblioteka, Zagreb,
2008
[4] G. Medi: Internet i rad na mrei, ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[5] http://wiki.fmf.uni-lj.si/wiki (28.11.2010)
[6] www.microsoft.com (28.11.2010)
[7] www.microsoft.com (28.11.2010)
[8] http://info.biz.hr (01.12.2010)
[9] Materijali sa predavanja prof.dr.sc. Ninoslava Novaka

Priručnik Informatika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Informatika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

You might also like