FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA «KVANTITATIVNI EKONOMSKI MODELI BIZNISA»

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „OBLICI ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA“

Student: __________________ Indeks broj _________

Mentor: ____________________ Ocjena: 5 6 7 8 9 10

BANJA LUKA, ________ 200___.GODINE

1

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

Fakultet za poslovne i finansijske studije, Banja Luka Ulica Jovana Dučića 23a, Banja Luka Student : ______________________

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „OBLICI ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA“

BANJA LUKA, ______200___.GODINE

2

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

SAD R ŽAJ

1. 2.

1.POJAM PREDUZEĆA........................................................................4 OBLICI INSTITUCIONALNOG ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA........................................................................................5 ZAKLJUČAK........................................................................................19 LITERATURA.......................................................................................20

3. 4.

3

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

1.POJAM PREDUZEĆA
Preduzeće ili poduzeće je osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radi sticanja dobiti. Ciljna funkcija prduezeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne forme preduzeća. Preduzećima koja obavljaju delatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne finkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba korisnika usluha iz obavljanja ove delatnosti. Nije isključeno da se preduzeća osnivaju radi uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što privredno zakonodavstvo to izričito ne predviđa. U pitanju su: istraživanja tržišta, istraživanja nalazišta određenih rudnih sirovina, obavljanje određenih zajedničkih funkcija i slično. Profit direktno označava čisti dobitak, odnosno zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu uloženo-dobiveno. Riječ vuče svoje korijene još iz latinskog jezika, gdje je značila "pravljene (ostvarivanje) napretka", a direktno u srpskohrvatski jezik dolazi od francuske riječi "profit" - označava pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije. Pojam profit se razlikuje od od učenja, tako postoje dva značenja: kapitalistički i marksistički. Danas se uglavnom kapitalističko značenje profita uzima kao valjano. U ekonomiji postoje dva glavna shvatanja profita: računovodstveno i ekonomsko. Po računovodstvenom shvatanju, profit je pozitivna razlika između prihoda i rashoda. Podaci po prihodu i rashodu se dobijaju iz računovodstvenih izveštaja. Profit (dobit) je izvor sredstava za finansiranje rasta preduzeća. Ostvarivanje što većeg rasta predstavlja najbolju moguću dugoročnu strategiju preduzeća za stabilno postizanje što većih profita. U ovoj povezanosti rasta preduzeća i maksimiziranja profita nalazi se odgovor na pitanje o motivaciji preduzeća u savremenim razvijenim privredama Preduzeća organizuju proizvodnju, nude na tržištima određene količine roba (gotovih proizvida), nastojeći da maksimiziraju svoje dobiri. Kada odlučuju o proizvodnji ponudi, preduzeća nastoje da svoje prozvode (usluge) prodaju po takvim cenama, kako bi pokrili cene koštanja (odnos ukupnih trpškova proizvodenje i prometa po jedinici proizvoda) i ostvarili određeni iznos dobiti (na primer, u vrednosti 10% cene koštanja). Preduzeća se uzdržavaju od smanjivanja cena, jer to mogu uraditi i konkurenti. Tima mogu više izgubiti nego dobiti. Ovakvo ponašanje preduzeća svojstveno je privredama sa izraženom konkurencijom i bez značajnih inflatornih i monoplističkih tendencija. Osnovna obeležja preduzeća su:
• • • • •

preduzeće ima svoju ekonomiju; ekonomiju ostvaruje u okruženju sa kojim je u permanentnoj komunikaciji; preduzeće je složen, dinamički, ekonomski sistem; preduzeće je poslovno-finansijski entitet, te se kao takav rukovodi, pre svega, poslovno-finansijskim ciljevima; procesima i pojavama u preduzeću upravlja kompetentan menadžment. 4

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.OBLICI INSTITUCIONALNOG ORGANIZOVANJA PREDUZEĆA
Prema ovom kriterijumu preduzeća se dele na: 1.Privredna ili trgovačka društva: • • • društva lica: ortačko komanditno

2.Društva kapitala: • akcionarska društva • društva sa ograničenom odgovornošću 3.Javna preduzeća 4.Inokosna preduzeća (radnje) 5.Zadruge 6.Korporacije 7.Holdinzi 8.Poslovna udruženja

2.1.PRIVREDNA ILI TRGOVAČKA DRUŠTVA
Društva lica Društva lica predstavljaju forme ili institucionalne oblike organizacije preduzeća u koje se udružuju dva ili više lica radi ostvatrivanja određenih ciljeva. Ova društva se osnivaju prema odredbama građanskog ili trgovačkog prava. Ovi organizacioni oblici nazivaju se i partnerska ili ortačka društva. Njih osnivaju partneri koji ulažu potreban kapital za rad preduzeća (osnovna glavnica). Ovi partneri učestvuju u raspodeli dobiti na onovu uloženog kapitala. Povezanost između lica koja osnivaju ove vrste preduzeća čini obavljanje zajedničkog biznisa, a ne posedovanje kapitala u njima. Ono što ove oblike preduzeća čini posebno različitim od društva kapitala jeste davanje primata ličnostima sa kojim se udružuju sredstva i organizuje poslovanje radi dobiti. Za poslovanje ovih preduzeća potrebna je saglanost svih članova društva, a isto važi i za prijem novih članova u društvo. Postoje dva osnovna oblika društva lica: • ortačko (trgovačko) društvo; • komaditno društvo. 5

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.1.1.ORTAČKO DRUŠTVO
ORTAČKO DRUŠTVO (partnersko, trgovačko) se tretira kao društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova. Za razliku od društva kapitala društva lica su uglavnom manja preduzeća. Ortaci su obično zaposleni u društvu i za poslovanje društva odgovaraju svojom imovinom. Uobičajeno je da ortaci učestvuju u kapitalu društva, mada nije obavezno. Odluke u društvu se donose glasanjem prema broju ortaka u njemu, a ne prema visini njihovog uloga. U praksi razvijenih zemalja postoje dva tipa ortačkih društava: • • javno ortačko društvo, tajno ortačko društvo.

I jedno i drugo društvo čine ortaci, s tim što su u javnom svi ortaci poznati, dok u tajnom nisu. Jedan ili više njih poznati su samo članovima društva, ali ne i javnosti. Početrak rada društva vezuje se za upis u sudski registar. Ortaci društva mogu biti osim fizičkih i pravna lica. Ovakav koncept postoji samo u svetu. Javno ortačko društvo predstavlja privredno društvo koje se osniva ugovornim sporazumevanjem dva ili više lica radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkom firmom, uz neograničenu solidarnost svih ortaka za obaveze prema poveriocima društva. Ugovorom se regulišu osim osnivanja i druga pitanja kao što su organi društva, početak rada društva, odnosi između članova itd. Ugovorom o osnivanju društva utrvđuju se:  visina i vrsta uloga u društvu;  trajanje društva;  otkazni rok ortacima;  upravljanje i zastupanje društva;  raspodela doho Za osnivanje društva se ne propisuje minimalni ulog kapitala, niti obaveza upisa uloga u sudski registar. Tajno ortačko društvo postoji kada jedan ili više članova nisu poznati javnosti. Ovo društvo nastaje sporazumnim učestvovanjem tajnog ortaka u privrednoj delatnosti koju obavlja neko drugi; tajni ortak ulazi u posao sa odgovarajućim imovinskim ulogom, a taj ulog prelazi u imovinu vlasnika privredne delatnosti. U ovom ortakluku vlasnik je lično odgovoran za zaključenje poslova u preduzeću. Osnivanje tajnog ortakluka je motivisano željom tajnog ortaka da njegova aktivnost ostane nedostupna javnosti. U ovom društvu može biti jedan ili više tajnih ortaka, odnosno fizičkih ili pravnih lica. Ulozi su obično u novcu, ali mogu biti i u stvarima i uslugama. Preko uloga tajni ortaci stiču pravo na učešće u dobiti. Ugovorom između ortaka u tajnom društvu se reguliše način obračuna učešća tajnih ortaka raspodeli dobiti.

6

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

2.1.2.KOMADITNO DRUŠTVO
Komaditno društvo nastaje sporazumevanjem dva i više lica putem ugovora o obavljanju određene delatnosti pod zajedničkom firmom, pri čemu u ovim preduzećima bar jedan od ortaka ne odgovara neograničeno i solidarno za obaveze prema poveriocima društva, već ograničeno u zavisnosti od njegovog uloga u društvo. Komaditno društvo ima dve vrste članova sa stanovišta odgovornosti, i to: • • komplementari- oni vode poslovanje društva i odgovaraju za njegove obaveze prema trećim licima neograničeno solidarno; komanditori- oni ne učestvuju u poslovanju društva i odgovaraju samo u visini uloga u društvo.

Članovi ovog društva mogu biti fizičkja i pravna lica- fizička, samo kao komplementari koji neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva, a fizička i pravna lica, kao komanditori tj. oni koji za obavee društva odgovaraju u zavisnosti od visine svog uloga. Komplementari imaju isti položaj i ulogu kao i orataci u ortačkom društvu: rade u društvu, vode poslovanje društva i odgovaraju svom svojom imovinom za poslovanje društva. Komanditori nemaju obaveze da rade u društvu, niti da odgovaraju za dugovanja društva. Oni su kao ortaci obavezni da unesu ulog u društvo koji predstavlja osnovu njihovog učešća u raspodeli dobiti. Ulog može biti u novcu i stvarima, dok se ulog u uslugama kod njih za razliku od komplementara, obično ograničava. Ugovor o osnivanju komaditnog društva obično sadrži sledeće elemente: • • • • ukupnu vrednost uloga svih ortaka, iznos uloga svakog pojedinca-komlementara i komanditora, udeo svakog ortaka u raspodeli dobitka i gubitka, režim prenosa udela između ortaka na treća lica.

Prednosti udruživanja u ovu pravnu formu su određene poreske pogodnosti, ograničena odgovornost (jemstvo), i nezavisnost poslovanja preduzeća usled promene ortaka.

2.2.DRUŠTVO KAPITALA
Kod ovih društava kapital je dominantan faktor osnivanja, a ne lica sa kojima se ulazi u to poslovanje. Za osnivače lica sa kojima posluju su beznačajna; njih mogu da čine bilo koja fizička ili pravna lica koja rapolažu kapitalom koji bi uložili u ovo društvo. Sa obzirom na činjenicu da ulagači sredstava nisu bitni, to su ulozi u ovim društvima lako prenosivi. Ulozi mogu bez teškoća da menjaju vlasnika, da se prodaju na tržištu kapitala bez saglasnosti ostalih ulagača, što nije slučaj u društvima lica.

7

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka U ovim društvima ne postoji odgovornost ulagača za obeveze društva prema trećim licima. Ta odgovornost postoji samo za društvo u celini. društvo odgovara za obaveze prema poslovnim partnerima u visini kapitala sa kojim raspolaže. Ova društva se obično javljaju kao organiozacioni oblici velikih poslovnih sistema. Društva kapitala se najčešće definišu kao institucionalni oblici organizovanja kapitala u kojima uplaćeni ulozi, odnosno udeli supstituišu (zamenjuju) ličnost ortaka. Ova društva se javljaju u tri forme: • • • akcionarsko društvo, društva sa ograničenom odgovornošću, komaditnog društva na akcije.

2.2.1.AKCIONARSKO DRUŠTVO
Akcionarsko društvo je najpoznatije društvo kapitala i ono predstavlja oblik institucionalnog organizovanja brojnih preduzeća u svetu, a pre svega onih najvećih. Akcionarsko društvo se može definisati privredno preduzeće (društvo) koje osniva jedno ili više pravnih, odnosno fizičkih lica, radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkom firmom, a čiji je osnovni kapital (osnovna glavnica) unapred definisana i podeljena na akcije. Ovo društvo može osnovati samo jedno lice fizičko ili pravno, a onda se ono naziva jednopersonalno akcionarsko društvo. Osnivanje akcionarskog društva vrši se ugovorom o osnivanju. To je slučaj kad ovo društvo osniva jedno ili više pravnih il fizičkih lica. Ako ga osniva jedno lice, tada je za osnivanje dovoljna odluka o osnivanju. Akcionarsko društvo se može osnovati na dva načina: • • sukcesivno-osnivači upućuju javni poziv za upis i otkup emitovanih akcija društva, a to znači da vrše otkup, pored osnivača i treća lica. simultano- osnivači sami otkupljuju emitovane akcije društva i ne upućuju javni poziv.

Karakteristike akcionarskog društva su: • Akcionarsko društvo ima svojstvo privrednog društva bez obzira na delatnost- a.d. je obavezno da se pridržava svihpravila propisanih zakonom za ova društva; • Akcionarsko društvo ima status pravnog lica jer plaća porez na društvo za koji kao osnovica služi ostvarena godišnja dobit (profit) društva- tzv. porez na dobit. Akcionarsko društvo kao subjekt privređivanja ima sopstvenu pravnu i poslovnu sposobnost, pa se stoga razlikuju prava i obaveze a.d. od prava i obaveza lica koja ga čine. Ovo društvo kao pravno lice može samostalno stupati u pravni poslovni promet, može imati svoju firmu, može se obraćati sudu, može vršiti promet hartija od vrednosti itd.

8

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka Akcionarsko društvo ima osnovni kapital podeljen na akcije- pri osnivanju se pribavlja osnovni kapital, koji ne može biti manji od propisane zakonske norme. tako utvrđeni osnivački kapital (osnovna glavnica) podeljena je na akcije jednake vrednosti čija se visina određuje statutom društva (visina ne sme biti niža od zakonom utvrđene nominalne vrednosti). Otkup akcija vrši se gotovinom ili stvarima, čija se vrednost prethodno mora proceniti. Akcije su hartije od vrednosti koje reprezentuju deo kapitala društva i one vlasnicima omogućavaju: • pravo učešća u upravljanju društvo (ne sve vrste akcija); • pravo učešća u raspodeli dobiti. Akcionarsko društvo ima sopstvenu obavezu i odgovornost prema trećim licimaodgovornost nemaju suvlasnici (posednici akcija). Akcije su stalne komponente društva, a ne lica koja ih poseduju. Ta lica se kupoprodajom akcija menjaju vremenom. Zato ona i nisu odgovorna lično, za poslovanje a.d.
Prednosti akcionarskog društva čine:

• • • • •

mogućnost pribavljanja ogromnog kapitala od niza sitnih investitora; pravo da se organizuje biznis, a da sami partneri ne učestvuju u njemu; ograničene odgovornosti, odnosno rizik partnera; pravo upravljanja po osnovu vlasništva- uloga u društvo; mogućnost prenosa vlasništva, odnosno prodaje akcija.

Slabosti akcionarskog društva su: • visoki troškovi osnivanja; • nemogućnost učesnika svih posednika akcija u upravljanju društvom; • nesigurnost članova uprave, pogotovu onda kad ne poseduju kontrolni paket akcija; • povećani formalizam u sazivanju i radu generalne skupštine društva, i dr.
Upravljanje akcionarskim društvo vrše sledeći organi:

• • • •

skupština akcionara, upravni odbor društva, nadzorni odbor društva, direktor društva.

2.2.2.DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Ovaj oblik organizovanja za razliku od akcionarskog društva koriste mala i srednja preduzeća. Društvo sa ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje radi obavljanja određene delatnosti osniva jedno ili više pravnih, odnosno fizičkih lica, sa unapred određenom glavnicom i rizikom za poslovanje društva u visini svog uloga u njemu. Ovo društvo ima status pravnog lica i osnivači ovog društva učestvuju u osnovnom kapitalu sa svojim ulozima, ali ne odgovaraju za obaveze društva. Ortaci su obavezni samo prema društvu, i to u visini svojih uloga. 9

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka Ovo društvo je slično akcionarskom društvu, ali se od njega razlikuje što u njemu ne postoje akcije već ulozi koji nisu u vidu prenosivih hartija od vrednosti, kakve su akcije od vrednosti, i stoga se ne mogu koristiti u berzanskim poslovima. Članstvo u ovim društvima ima individualni, lični karakter, sličan onome u ortakluku. Društvo sa ograničenom odgovornošću može da osnuje jedno ili više fizičkih ili pravnih lica. U slučaju kada jedno lice osniva ovo društvo, dovoljna je odluka osnivača, a u slučaju kada ga osnivaju više lica potreban je ugovor o osnivanju. Ovo društvo može biti i jednopersonalno. Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću uglavnom sadrži: • • • • • • • firmu i sedište društva; predmet poslovanja; način i vreme uplate novčanih uloga; broj članova; imenovanje direktora i njegovog zastupnika; uslove i način raspodele dobiti; nenovčane uloge i njihovu vrednost.

Zakon propisuje : • • maksimalnu visinu uloga osnovnog kapitala i pojedinačnog uloga; maksimalno učešće uloga u stvarima i minimalnu gotovinsku uplatu pre upisivanja u sudski registar.

Veličina učešća u raspodeli dobiti određuje se prema ulozima članova društva. Učešće ne može biti određeno akcijama ili hartijama od vrednosti. Svaki član ovog društva može imati samo jedan udeo, a ako pribavi drugi udeo njegov udeo srazmerno raste. Jedan udeo može imati više vlasnika, koji se u dnosu na društvo smatraju jednim članom i svoja prava mogu ostvariti preko predstavnika, a za obaveze odgovaraju solidarno. Ulozi se mogu prenositi među članovima shodno ugovoru o osnivanju. Ulozi se prenose na treća lica samo onda kada nijedan od članova društva ne želi da kupi udeo. Ovo društvo ima u principu iste organe kao i akcionarsko društvo i to:  skupštinu;  upravni odbor;  nadzorni odbor i  direktora. Pogodnosti koje pruža ovo društvo odnose se na mnogostruke mogućnosti izmene oblika odnosno transformacije (prelasci iz društva sa neograničenom odgovnošću u akcionarsko društvo), zatim fleksibilnost rukovođenja i zastupanja, poreske privilegije, mogućnosti ograničavanja rizika itd. Ovo društvo je veoma rašireno i u društvima tržišne privrede.

2.3.JAVNA PREDUZEĆA
10

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka Javno preduzeće ili poduzeće je preduzeće čiji je većinski vlasnik država. Formiraju se u oblastima interesantnim za državu (elektroprivreda, telekomunikacije, željeznica). Često javna preduzeća imaju monopolski položaj na tržištu, što odmah poskupljuje uslugu i prouzrokuje niži kvalitet. Organi upravljanja su nadzorni odbor i odbor za reviziju. Cilj osnivanja javnih preduzeca je obezbedjivanje i zastita interesa drzave u funkcionisanju vitalnih sektora privredne delatnosti koje su od velikog znacaja za drzavu i zivot gradjana.Zbog znacaja i uloge ovih preduzeca njihove organe upravljanja biraju organi drzave

2.4.INOKOSNA PREDUZEĆA
Inokosno ili individualno (lično) preduzeće je najjednostavnija pravna forma organizacije preduzeća u privredi. Ovo preduzeće forma institucionalnog organizovanja preduzeća u kojo privrednu aktivnost obavlja samo jedan vlasnik. To je firma koju osniva i vodi jedan pojedinac, odnosno pojedinačni preduzetnik. On ulaže sopstveni kapital u nju i on vodi svoj sopstveni biznis. Osnivanje ovog tipa preduzeća vrši se putem osnivačkog akta o obavljanju delatnosti preduzetnika, odnosno ugovora ako delatnost obavlja više preduzetnika zajedno. Po donošenju ovog akta preduzeće se može registrovati kod nadležnog državnog organa. Fizičko lice koje osniva ovo preduzeće, neograničeno odgovara za poslovanje. Karakteristike ovog preduzeća su:  osniva ga i vodi jedno lice, vlasnik preduzetnik;  celolokupan kapital za osnivanje nabavlja preduzetnik;  inokosni vlasnik je nosilac potpunog rizika poslovanja preduzeća; ono odgovara poveriocima celokupnom imovinom- poslovnom i privatnom;  osnovanje ovog preduzeća ne podleže oporezivanju, mada tokom poslovanja plaća razne vrste poreza, kao što su:porez na promet, porez na imovinu, porez na dohodak, itd. Osnivač ovog preduzeća dužan je da podnese prijavu za rad preduzeća. Firma inokosnog preduzeća sadrži ime i prezime vlasnika ili nosioca firme, delatnost i sedište firme. Ona može da sadrži i oznaku ili sliku koja određuje njenu delatnost. Naziv firme mora biti upisan u sudski registar. Podaci iz sudskog registra su javni i objavljuju se u službenom listu. Sud je dužan da obavesti upravu javni prihoda, inspekcije, socijalno osiguranje i statističku službu, o datumu početka rada, u roku od tri dana. Fizičko lice može osnovati preduzeće pod sledećim uslovima: • mora imati propisani osnivački kapital ( po ranijim zakonima 5.000 dolara); • za obavljanje delatnosti mora imati odgovarajuće obrazovanje; • mora imati odgovarajuću fizičku, mentalnu i zdravstvenu sposobnost; • ne sme biti krivično kažnjavano; • ne sme biti u radnom odnosu u drugim preduzećima; • mora obezbediti potrebne kadrove, opremu i prostor za obavljanje deltnosti; 11

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
• mora vositi računa o uslovima na radnom mestu.

2.5.ZADRUGA
Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Svojstvo zadrugara stječe se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi. Seljačko gospodarstvo poduzetničkog tipa nezamjenjiv je temelj razvitka hrvatske poljoprivrede. Seljačka gospodarstva, medutim, ne mogu ostati izolirani gospodarski subjekti. Zato se ona svugdje u razvijenom svijetu, a to mora vrijediti i za Hrvatsku, udružuju u dva tipa svojih asocijacija. Kada žele unaprijediti proizvodnju na gospodarstvu, seljaci se udružuju u zadruge. Zadruge su poslovne tvrtke. Za ostvarivanje širih interesa, osnivaju interesne, profesionalne i sindikalne udruge koje nisu gospodarski subjekti. Dakle, nema suprotstavljanja između zadruge i udruge jer i jedna i druga su neposredni oblik organiziranja seljaka. Zadruga je udruženje ali i pravno-gospodarski subjekt dok je udruga samo udruženje i ne može se baviti poslovanjem. Hrvatski zadružni savez prvi je inicirao osnivanje udruga još 1990. godine. Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljačko gospodarstvo ponaosob jer su u pravilu prema (presitna) da bi samostalno izlazili na tržište. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, uljare, mljekare, hladnjače i sl. Zadruga kao oblik udruživanja nudi najvecu stabilnost i sigurnost proizvođaču. Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođača. To će se najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođaća organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluporoizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povečao bi se uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju ograničava. Ako Zakonom o zadrugama nije drukčije propisano na zadruge se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Zadruga je pravna osoba i upisuje se u sudski registar. Zadruga svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. 12

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka Tvrtka je ime pod kojim zadruga posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o zadruzi. Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku, odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku zadruge. Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. OSNIVANJE I UPRAVLJANJE ZADRUGOM Zadrugu mogu osnovati najmanje tri poslovno sposobne flzičke osobe. Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i osnivači koja se utvrduju pravilima zadruge. Zadrugar ulaže u zadrugu članski ulog. Članski ulozi mogu biti u kunama, stvarima i pravima izraženim u novčanoj protuvrijednosti. Ako nije drukčije ugovoreno zadrugari moraju unijeti jednake uloge. Zadruga se osniva ugovorom o osnivanju zadruge. Ugovor se sklapa u obliku javnobilježničke isprave. Ugovor o osnivanju sadrži: 1. ime i prezime osnivača i njihove jedinstvene matične brojeve građana, 2. tvrtku i sjedište, 3. predmet poslovanja, 4. oblik i visinu uloga te rok uplate novčanih sredstava zadrugara, 5. rok u kome se moraju u zadrugu uložiti članski ulozi, 6. prava i obveze osnivača u pogledu obavljanja djelatnosti, upravljanja, udjela u dobiti, odnosno udjela u podmiri gubitaka, nastupanja u pravnom prometu, odgovornosti i povrata uloga i drugih sredstava, 7. druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak zadruge. Zaključivanjem ugovora o osnivanju zadruge i unosa članskog uloga saziva se osnivačka skupština zadruge, najkasnije u roku od tri mjeseca. Osnivačka skupština donosi pravila zadruge, bira upravitelja, imenuje članove nadzornog odbora. Osnivačka skupština zadruge donosi odluke većinom glasova svojih osnivača ako ugovorom o osnivanju nije drukčije određeno. Pravila zadruge sadrže odredbe o: - tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja zadruge, - pravima i ovlastima upravitelja, - zastupanju i predstavljanju zadruge, - stjecanju prava i obveza u pravnom prometu, - unutarnjem ustroju zadruge,

13

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka - načinu podjele dobiti, - načinu namire gubitaka, - sredstvima i fondovima zadruge, - obliku i visini članskih uloga zadrugara, - upravljanju zadrugom, tijelima zadruge, pravima, obvezama i odgovornostima zaposlenih u zadruzi, - poslovnoj tajni, - načinu pristupanja i istupanja iz zadruge, - načinu donošenja odluka na skupštini, - pravima i obvezama zadrugara u slučaju istupanja iz zadruge, - prestanku zadruge, - te o drugim pitanjima od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja zadruge. Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon održavanja osnivačke skupštine na kojoj su donesena pravila zadruge, izabran upravitelj te imenovani članovi nadzornog odbora ako zadruga ima nadzorni odbor. U sudski registar upisuje se: - tvrtka, sjedište i predmet poslovanja zadruge, - ukupni iznos članskih uloga, - dan sklapanja ugovora o osnivanju, - imena članova nadzornog odbora, ako ga zadruga ima, - ime upravitelja, - ovlasti za zastupanje zadruge, - odgovornost zadrugara. TIJELA ZADRUGE Zadrugom upravljaju zadrugari.

14

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka U upravljanju zadrugom svaki zadrugar ima jedan glas, ako ugovorom o osnivanju zadruge ili pravilima zadruge nije drukčije uređeno. Zadruga vodi imenik zadrugara. Ministar gospodarstva propisuje ustroj i način vođenja imenika zadruga. Tijela zadruge su skupština, nadzorni odbor i upravitelj. Pravilima zadruge može se predvidjeti formiranje upravnog odbora. Najviše tijelo u zadruzi je skupština zadruge, koja se sastaje najmanje jedanput na godinu. Skupštinu zadruge čine svi zadrugari, odnosno njihovi punomoćnici. Skupština zadruge: - donosi pravila zadruge, - bira i razrješava upravitelja zadruge, - odlučuje o raspodjeli, upotrebi te pokriću gubitaka, - donosi financijsko izvješće zadruge, - bira i razrješuje nadzorni odbor, odnosno druga tijela, - donosi odluku o osnivanju i o pristupanju zadružnom savezu, - odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ugovorom o osnivanju zadruge, pravilima zadruge i zakonom. Nadzorni odbor nadzire poslovanje zadruge te obavlja druge poslove predviđene pravilima zadruge. Broj članova nadzornog odbora, njegov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njegovim radom i ovlastima, uređuje se pravilima zadruge. Ako zadruga ima manje od deset zadrugara skupština zadruge može obavljati poslove nadzornog odbora. Upravitelj zastupa i predstavlja zadrugu, te obavlja druge poslove utvrđene ugovorom o osnivanju, pravilima zadruge i zakonom. Mandat upravitelja je četiri godine ako ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge nije drukčije određeno. Upravitelj ne može biti član nadzornog odbora, ali mora biti nazočan sjednicama nadzornog odbora, bez prava odlučivanja. Zaposleni u zadruzi ostvaruju svoja prava i obveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. IMOVINA I POSLOVANJE ZADRUGE Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem zadruge. Imovina zadruge je zajedničko vlasništvo zadrugara. Zadrugar ne može bez suglasnosti ostalih zadrugara raspolagati svojim udjelom u zadruzi ni pojedinim stvarima i pravima, a 15

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka niti može zahtjevati diobu imovine u zajedničkom vlasništvu. Dobit pripada zadrugarima sukladno odredbama ugovora o osnivanju i pravilima zadruge. Skupština zadruge može odlučiti da dobit ili dio dobiti uporabi za razvoj zadruge. Zadruga posluje u svoje ime i za svoj račun; u ime i za račun zadrugara; a može poslovati u svoje ime i za račun zadrugara, u skladu sa ugovorom o osnivanju i pravilima zadruge. Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Za obveze koje se ne mogu namiriti iz sredstava zadruge odgovaraju zadrugari, u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Pravilima zadruge utvrđuje se rok u kojem zadrugar koji je istupio iz zadruge jamči za obveze nastale za vrijeme njegovog članstva. PRESTANAK ZADRUGE Zadruga prestaje: 1. ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog Zakonom o zadrugama, 2. kada skupština zadruge dvotrećinskom većinom svih glasova zadrugara odluči da zadruga prestaje, da se spoji sa drugom zadrugom ili da se pripoji drugoj zadruzi odnosno da se podijeli na više zadruga, 3. ako se pravomoćnom odlukom suda utvdi ništavost upisa u sudski registar, 4. u slučaju stečaja, 5. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, ugovorom o osnivanju zadruge, odnosno pravilima zadruge. Ako se zadruga spoji s drugom zadrugom, pripoji drugoj zadruzi ili se podijeli na više zadruga imovina i obveze zadruge prenose se na njene pravne sljednice. Nad zadrugom koja prestaje u slučajevima predviđenim u točkama 1., 3. i 5., provodi se postupak likvidacije primjenom propisa o likvidaciji javnog trgovačkog društva.

ZADRUŽNI SAVEZI Dvije ili više zadruga mogu osnivati zadružni savez. Zadružni savez je pravna osoba i upisuje se u sudski registar. Ugovorom se određuje naziv, sjedište, djelatnost i ustroj zadružnog saveza. Zadružni savezi pružaju stručnu i drugu pomoć pri promicanju poslovanja postojećih zadruga, osnivanju novih zadruga te surađuju s nadležnim tijelima kod donošenja propisa i mjera od interesa za zadruge. Članice u okviru zadružnih saveza usklađuju i ostvaruju gospodarske, poslovne i druge interese i funkcije, programe proizvodnje, pitanja važna za robnu razmjenu s inozemstvom i druga pitanja predviđena statutom zadružnih saveza. Zadruge mogu ovlastiti zadružne saveze da za njihove potrebe obavljaju pojedine poslove 16

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka privremeno, povremeno ili trajno. Zadružnim savezom upravljaju članice na način utvrđen ugovorom o osnivanju i statutom saveza. Ugovorom o osnivanju i statutom zadružnog saveza utvrđuje se način osiguranja sredstava za rad zadružnog saveza i njihov utrošak.

2.6.KORPORACIJA
Korporacija (lat. corpus = tijelo, engl. corporation, njem. Körperschaft, Kapitalgesellschaft, Aktiengesellschaft, Handelsgesellschaft) je najrazvijeniji oblik društva kapitala. Jedan od pravnih oblika trgovačkih društava; ima brojne prednosti u odnosu na druge pravne oblike trgovačkih društava. Korporacija je uspjela otkloniti sve slabosti ortačkih društava, posebno one koje se odnose na rizik, budući da u slučaju bankrota korporacije vlasnik dionica gubi samo ono što je uložio u dionice. Korporacija je društvo kapitala, koje do sredstava za osnivanje i poslovanje dolazi izdavanjem dionica. Novčani iznos potreban za osnivanje i rad korporacije zove se osnovna glavnica, koja se dijeli na određeni broj dionica. Dionice se nalaze u rukama dioničara, vlasnika korporacije. Korporacije se najčešće osnivaju kao dionička društva. U gigantskim korporacijama broj dioničara se penje na stotine tisuća pa, u nekim slučajevima, i više od milijuna. Korporacija je jedan od najsavršenijih načina prikupljanja kapitala, posebno u onim djelatnostima u kojima priroda procesa proizvodnje zahtijeva velik novac. Korporacije imaju složenu organizacijsku strukturu, s većim brojem poduzeća (kćeri) u svom sastavu

Korporativno upravljanje
2.6.1. Definicija Osnovni je kriterij upravljanja korporacijskim poduzećima u njezinu sastavu posredstvom većinskog vlasništva nad dionicama tih poduzeća. Velike korporacije, s obzirom na složenost svoje strukture, pristupaju procesima divizionalizacije organizacijske strukture i decentralizacije rukovođenja, te formiranju relativno autonomnih jedinica po djelatnostima, profitnim centrima i strateškim poslovnim jedinicama, kako bi izbjegli njihovu veliku tromost i poticali prilagođavanje zahtjevima okoline u kojoj djeluju. Korporacije imaju, posebno one najveće, na stotine pa i više lokalnih kompanija (poduzeća), širom svijeta. Sve se te lokalne kompanije objedinjavaju u manji ili veći broj poslovnih područja, odnosno programa. Jedno poslovno područje odnosno program može objediniti veći broj tvornica iz različitih zemalja koje po srodnosti spadaju u određeno poslovno područje. 2.6.2. Problem koncentracije vlasništva Istraživanje koncentracije vlasništva ukazuje na nisku razinu odvojenosti vlasništva i kontrole u hrvatskim korporacijama. Visoka koncentracija vlasništva u većini slučajeva sprečava oportuno ponašanje menadžmenta u smislu korištenja kontrole za svoju osobnu 17

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka korist. Međutim, visoka koncentracija vlasništva ima svoju cijenu - veliki vlasnici, s udjelima koji osiguravaju kontrolu mogu pratiti osobne interese na račun drugih interesno-utjecajnih skupina, a prije svega na račun malih dioničara.[1]

2.6.3. Područja korporativnog upravljanja Područje korporativnog upravljanja obuhvaća korporativni pravni okvir i praksu donošenja odluka u nadzornim odborima i upravama korporacija, razne aspekte korporativnih financija, zakona koji reguliraju poslovanje vrijednosnim papirima, stečajne zakone, zakone koji reguliraju poslovanje financijskih institucija, odnose sa zaposlenicima, ugovorno pravo i teoriju, vlasnička prava, kompenzacijske sustave i sustave internog informiranja i kontrole. 2.6.4. Kodeks korporativnog upravljanja Svjesna važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata u okviru gospodarstva, svjetske korporacije usvojile djelomično na vlastitu inicijativu, a i po preporuci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) etički Kodeks poslovanju kojim se obvezala poštivati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima te je prihvatila obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri, te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima.

2.7.HOLDING
Holding je izraz koji u privredi označava preduzeće koje u svom vlasništvu, ili pod svom kontrolom drži jedno ili više manjih, zavisnih preduzeća, najčešće putem vlasništva nad većinom dionica ili vlasničkih udjela. U užem smislu se izraz holding koristi za preduzeće čija je osnovna djelatnost odnosno svrha postojanja kontrola nad drugim preduzećima.

2.8.POSLOVNO UDRUŽENJE
Ne postoji opšta definicija pojma ''poslovno udruženje'' u nekom zakonu na državnom nivou. Zakon o preduzećima u RS pod poslovnim udruženjem podrazumijeva povezivanje dva ili više preduzeća ili preduzetnika ''radi unapređenja sopstvenog privredivanja i usklađivanja svoje djelatnosti'' (čl. 404. st. 1.), bez namjere sticanja dobiti. To znači da je za osnivanje poslovnog udruženja u RS dovoljno i samo dva pravna i/ili fizička lica. Zakon o privrednim društvima Federacije BiH ne sadrži sličnu odredbu o poslovnim udruženjima. Subjekti poslovnog udruživanja mogu biti pravna i/ili fizička lica. Pravna lica su 18

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka najcešće svi oblici privrednih društava (preduzeća), uključujući konzorcije, zajednice preduzeća, poslovne unije, poslovne sisteme, pulove i sl. To mogu biti banke, mikrokreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, zadruge. Postojeća poslovna udruženja, kao pravna lica, i sama mogu biti subjekti povezivanja odnosno udruživanja u nova poslovna udruženja. Fizička lica kao članovi poslovnih udruženja mogu biti pripadnici slobodnih profesija (umjetnici, muzičari, advokati, ljekari i sl.), imaoci radnje (obrta) i svi drugi preduzetnici koji obavljaju privrednu djelatnost u skladu s posebnim propisima.

3.ZAKLJUČAK
Preduzeće mogu osnovati fizička i pravna lica. Fizička lica mogu osnovati: • lično ili porodično preduzeće (inokosno preduzeće); partnersko odnosno ortačko preduzeće; komaditno društvo; društvo sa ograničenom odgovornošću; akcionarsko preduzeće. Pravna lica mogu biti osnovati: akcionarsko društvo; društvo sa ograničenom odgovornošću; državno preduzeće; društveno preduzeće; Strana fizička i pravna lica mogu da osnuju preduzeće kod nas na osnovu Zakona o preduzećima i Zakona o stranim ulaganjima.
Preduzeće se smatra osnovanim kada je izvršen njegov upis u sudski registar pravnih lica. Da bi se izvršio upis preduzeća u sudski registar, potrebno je sledeće:

• • • • • • • •

• • • • •

pisana izjava fizičkih ili pravnih lica koja žele da osnuju preduzeće; osnivački akt preduzeća (od strane osnivača), koji potvrđen u sudu; statut preduzeća, potvrđen od strane osnivača; potvrda od banke da je obezbeđen osnivački kapital preduzeća; rešenje državnog organa da su ispunjeni uslovi za obavljanje delatnosti osnivača.
Preduzeće može obavljati jednu ili više delatnosti ako ispunjava propisane uslove za to. Potrebni uslovi za obavljanje delatnosti odnose se na:

• • • • •

osnivački kapital preduzeća mora obezbediti početak rada i poslovanje preduzeća; tehnička opremljenost za obavljanje predviđenje tehnologije i poslovanje preduzeća; kadrovsku osposobljenost za obavljanje predviđene tehnologije i poslovanje preduzeća; bezbednost radnika na radu i zaštita radne i životne sredine od štetnog delovanja tehnologija; pisane izjave, osnivački akt i statut preduzeća 19

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka

4.LITERATURA :
(1) http://sh.wikipedia.org/ (2) http://www.ecdlcentar.com/forum
(3) http://www.poslovniforum.hr/info/zadruga.asp (4) leksikon ekonomskih pojmova,Milica Bogdanović i lazar šestović , 2002. godina /

20

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful