B. P. Demidovic - Zadaci I Riješeni Primjeri Iz Više Matematike

NASLOV ORIGINALA
T C. T3APAHEHKOB, 5. n. J\EMWI0BHLJ, B. A. EHMEHI(O,

C. KOf AH, f. JJ. JlYH1\, E. <1>. nOPWHCSA, E. Il. CbIljESA,
C. B. <l>P0J10B, P. 51. W(JCTAK, A. P. 5II-TrI0.%CI(Hll
3AllA4V1 VI YnPA}KHEHVl}l
no
MATEMATVl4ECKOMY
AHAJIVl3Y
,UJl/! BTY30B
no.LI, PE.ll.AKLtHErt
5. [1. llEMl1.UOBH4A
H3.LI.AHHE .ll.EB;ITOE. CTEPEOH1nHOE

H31lATEJlbCTBO .HAYI(A.
r J1ABHM! PEllAKUH5I
<!>H3HKOMATEMATHLJECKOn JlHTEPATYPbI
t40CKBA 19!"
PREVELI S RUSKOG
Ing. 1. - Ing. Z.
REDAKTOR HRVATSKOSRPSKOGA IZDANJA
PROF. DR ING. D. BLANUA
redovni Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
G. S.
S. M.
BARANENKOV, B. P. V. A. JEFIMENKO,
KOGAN, G. L. LUNe, E. F. PORNEVA, E. P.
S. V. FROLOV, R. J. OSTAK, A. R. JANPOLJSKIJ
ZADACI I RIJEENI PRIMJERI
IZ ViE MATEMATIKE
......
S PRIMJENOM NA TEHNieKE NAUKE
PETO ISPRAVLJENO IZDANJE
REDAKTOR:
B. P.
KNJIGA
ZAGREB
TISAK: BIROGRAFIKA - SUBOTICA
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Gradivo iz raznih vie matematike moe se samo onda temeljito
svladati ako se pojedine metode i postupci uvjebaju rjeavanjem
broja primjera. Povrh toga je neophodno da se vidi i primjena tih metoda na prob-
leme prirodnih i drugih nauka te na probleme. To je dakako
vano za one koji matematiku upravo radi tih primjena.
Zbirku. koja evo izlazi u prijevodu sastavilo je vie ruskih autora _pod redak-
cijom B. P. Ona se odlikuje bogatstvom dobro odabranih primjera
iz svih vie anaiLe, iz diferencijalnog integralnog i dife-
rencijalnih jednadbi, a su i metode priblinog Pri tom su u
tekstu dana kratka, ali temeljita teorijska objanjenja i lijep broj potpuno
standardnih primjera. Za sve zadatke dana su na kraju knjige rjeenja,
a za tee zadatke, sa jednom ili dvije zvjezdice (*) uz broj, i kratke upute.
U dodatku se mogu neke najvanije tablice i niz nacrtanih krivulja. U samom
tekstu ima preko stotine crtea.
Opseg materijala vidi se potanje iz sadraja. Moe se da je
uzeto u obzir sve to ulazi u okvir uvodnih predavanja vie matematike na fakul-
tetima i visokim kolama, s izuzetkom geometrije kojoj se redovno pos-
posebne zbirke zadataka.
Vjerujem da je izdavanjem ove zbirke knjiga, Zagreb, znatno
olakala vie matematike svim studentima koji se njome bave bilo kao
glavnim predmetom studija, bilo kao sredstvom koje im je neophodno za svlada-
vanje ili drugih nauka, jer pored primjera koji slue uvjebavanju for-
malnih postupaka ima velik broj primjera gdje se ti postupci primjenjuju na kon-
kretne i fizikalne probleme.
D. Blanua
PREDGOVOR PETOM IZDANJU
Ovo peto izdanje izlazi kao popravljeno. U njemu su otklonjene sve zapa-
ene pogreke, a pojedine definicije i pojmovi temeljitije su pojanjeni.
Neke ispravke i preinake primili smo od redaktora ruskog izdanja B. P. Demi-
dovi pa smo ih u cijelost.i, uz jo neke nae, uvrstili u ovo izdanje.
Vjerujemo da ovako novo izdanje, jo vie olakati
nje vie matematike svim studentima, a studentima kojima su "Demi-
zadaci" obvezan udbenik.
U listopadu 1978.
1. -- Z.
SADRAJ
Str.
Predgovor 5
Glava L Uvod u analizu 11
l. Pojam funkcije.. . . .. .. . . . . . . .. . . . . .. .. . . .. . . . . . . .. . . .. . . . . . . II
2. Grafovi elementarnih funkcija .. . . .. .. . . .. .. . . . . . . . . .. . . . . .. . . 16
3. Limesi .................................................... 22
4. Neizmjerno male i neizmjerno velike .................. 33
5. Neprekinutost funkcija ...................................... 36
Glava II. Derivi.ranje funkcija ............................... . 43
l. Neposredno derivacija .......................... 43
2. deriviranje ............................ oo oo oo 47
3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane
4. Primjena derivacija u geometriji i mehanici ... .
5. Derivacije vieg reda .... " .. '.' ............................. .
6. Diferencijali prvog i vieg reda ............................. .
58
62
67
72
7. Teoremi srednje vrijednosti .................................. 76
8. Taylorova formula ........ . . .. .. . . .. .. .. . . . . .. .. . . .. .. .. .. . . 77
9. L'Hospital-Bernoullijevo pravilo za oblike .. . . . . .. . . 79
Glava III. Ekstremi funkcija i primjene derivacija II geometriji 83
1. Ekstremi funkcije jednog argumenta .......................... 83
2. Smjer konkavnosti. inf1eksije .......................... 91
3. Asimptote ....... . .. .. ................................... 92
4. Konstrukcija grafova funkcija prema 95
5. Diferencijal luka. Zakrivljenost. . ....................... 0...... 100
Glava IV. integral 105
l. Neposredno integriranje oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo oo 105
2. Metoda supstitucije .. oo oo oo oo .. oo oo .. oo oo .... oo .... oo .. oo .. 112
3. Parcijalna integracija ...... oo oo.. oo .... oo oo oo oo oo oo .. oo oo oo 116
4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom ................ 117
5. Integriranje racionalnih funkcija .. oo oo .. oo oo oo oo .. oo oo oo .. oo .. 121
8
SADRZAJ
6. Integriranje nekih iracionalnih funkcija .................. " ... .
7. Integriranje trigonometrijskih funkcija ....................... .
8. Integriranje hiperbolnih funkcija ........................... .
9. Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje
integrala oblika J Rex, Vax
2
+bx+c) dx, gdje je R racionalna funk-
cija .................. " .................. " ... , ........... .
10. Integriranje raznih transcendentnih funkcija .. " ... , ........... .
l I. Primjena redukcionih formula ..... , ............. , ........... .
12. Integriranje raznih funkcija
Glava V. Od.redeni integral
1. integral kao limes sume ........................... .
2. integrala ......... .
3. Nepravi integrali ........................................... .
4. Zamjena varijable u integralu .. " ............... .
5. Parcijalna integracija ....................................... .
6. Teorem o srednjoj vrijednosti ................ " ......... , ... .
7. Povrine ravninskih likova oo oo oo oo oo oo oo .. oo oo oo .. oo .... oo oo
8. Duljina luka krivulje ....................................... .
9. Volumeni tijela
10. Povrina rotacione plohe .. oo .. oo .. oo oo oo oo oo oo oo oo oo .. oo oo oo
1 J. Momenti. Teite. Guldinovi teOl'emi ....................... .
12. Primjena integrala na rjeavanje zadataka iz fizike ... .
Glava VI. Funkcije vie varijabli
l. Osnovni pojmovi ..................... , ..................
2. Neprekinutost ................... , .. " ..................... .
3. Parcijalne derivacije ............................ " ......... .
4. Totalni diferencijal funkcije ................................. .
5. Deriviranje sloenih funkcija .. , ..... , ...................... .
6. Derivacija li zadanom smjeru i gradijent funkcije ............. .
7. Derivacije i diferencijali vieg reda .. oo oo oo .......... oo ...... ..
8. Integriranje totainih diferencijala ........................... .
9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija ... , " ................. .
10. Zamjena varijabli .... " ................................... .
ll. Tangencijalna ravnina i normala na plohu ................... .
12. Taylorova formula za funkcije vie varijabli ................... .
13. Ekstremi funkcija vie varijabli ...... " ....................... .
14. Zadaci za i najmanjih vrijednosti funkcija ... .
15. Singularne ravninskih krivulja ....................... , ... .
Str.
125
128
133
134
136
136
136
139
139
141
144
148
150
]51
153
]58
161
165
166
170
177
177
181
182
185
187
191
194
200
203
210
215
218
220
224
226
SADRZAJ
16.
Ovojnica ................................................. .
17.
Duljina luka prostorne krivulje ............................. .
18.
Vektorska funkcija skalarnog argumenta ....................... .
19.
Popratni trobrid prostorne krivulje ........................... .
20.
Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje .................... " ..
Glava VII. Viestruki i krivuljni integrali
oo 0 0.0 oo o, oo oo:.
l. Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama ............ " ..
2. Zamjena varijabli u dvostrukom integralu ...... " ............. .
3. povrina likova .......... " ................... .
4. volumena tijela ............................... .
5. povrina ploha ................................. .
6. Primjene dvostrukog integrala u mehanici ..................... .
7. Trostruki integrali ......................................... .
8. Nepravi integrali ovisni o parametru. Nepravi viestruki integrali ..
9. Krivuljni integrali ...................................... .
10. Ploni integrali ...... " ................... , " ............... .
ll. Formula Ostrogradskog-Gaussa ....................... .
12. Elementi teorije polja ....................................... .
Glava VIII. Redovi
l. Redovi brojeva ......... .
2. Redovi funkcija ........................................... .
3. Taylorov red
4. Fourierovi redovi
G l a v a IX. Diferencijalne jednadbe
I. Provjera rjeenja. Sastavljanje diferencijaInih jednadbi porodica kri-
vulja. uvjeti ..................................... .
2. Diferencijalne jednadbe prvog reda ..................... .
3. Diferencijalne jednadbe prvog reda sa separiranim varijablama. Or-
togonalne trajektorije .................. " ................. .
4. Homogene diferencijalne jednadbe prvog reda ................. .
5. Linearne diferencijalne jednadbe prvog reda. Bernoullijeva jednadba
6. Egzaktne diferencijalne jednadbe. Eulerov multiplikator ....... .
7. Diferencijalne jednadbe prvog reda koje nisu rijeene s obzirom na
derivaciju ............................................ " ... .
8. Lagrangeova i Clairautova jednadba ... , ..................... .
9. Razne diferencijalne jednadbe prvog reda ......... ' ........... .
10. Diferencijalne jednadbe vieg reda .' ......................... .
I l. Linearne diferencijalne jednadbe ........................... .
')
SIr.
229
230
231
234
238
241
241
246
249
250
252
253
255
261
265
274
276
277
283
283
295
301
307
311
31 I
314
316
319
320
323
325
328
329
334
338
10
SADRZAJ
Str.
12. Linearne diferencijalne jednadbe drugog reda s konstantnim koefi-
cijentima ... ,.............................................. 340
13. Linearne diferencijalne jednadbe viega od drugog reda s konstant-
nim koeficijentima ... , . . .. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . 345
14. Eulerova jednadba . . .. . . . . .. .. . . .. . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . 346
15. Sistemi diferencijainih jednadbi
16. Integriranje diferencijaInih jednadbi redova potencija
17. Zadaci za Fourierovu metodu
Glava X. Priblini
I. s prib1inim vrijednostima
2. Interpolacija funkcija ............. .
3. realnih korijena jednadbi
4. integriranje funkcija
5. integracija diferencijaInih jednadbi
6. Priblino Fourierovih koeficijenata
Odgovori
Prilozi
1. alfabet
II. Neke konstante
III. vrijednosti, potencije, korijeni, logaritmi
IV. Trigonometrijske funkcije
V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonometrijske funkcije
VI. Neke krivulje .. _ ............... ..
347
350
352
355
355
359
363
368
371
378
381
475
475
476
478
479
480
GLAVA I
UVOD U ANALIZU
1. Pojam funkcije
r. Realni brojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim brojevima.
Pod apsolutnom vrijednosti realnog broja a podrazumijevamo nenegativni broj lal, uvjetima:
lal = a kada je a ;;'0, i lal = -a, kada je a<O. Za bilo koje realne brojeve a i b vrijedi nejednadba

2. Definicija funkcije. Ako svakoj vrijednosti*) varijable x koja pripada nekom
skupu E, odgovara jedna i samo jedna vrijednost y, tada y nazivamo
nom) Junkcijom od x, ili zavisnom varifablom, definiranom na skupu E; x nazivamo argumentom,
ili nezavisnom varijablom. da' je y funkcija od x ukratko izraavamo zapisom y = J (x)
ili y = F (x) itd.
Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekom skupu E, odgovara jedna ili nekoliko vrijed-
nosti varijable y, tada y nazivamo Junkcijom od x, definiranom na skupu E. U daljnjem
pod ,)funkcija" razumijevati samo funkcije, ako ne bude

3. definicije funkcije. Sve vrijednosti x, za koje je zadana funkcija de-
finirana, nazivamo deJinicije te funkcije.
U jednostavnim definicije funkcije jest: ili (zatvoreni in-
lerval, segmem) [a, b], tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednadbu a ':;x ':;b; ili otvoretli
imerval (a, b), tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednadbu a<x<b. Ali je
i sloenija struktura definicije funkcije (vidi na primjer zadatak 21).
Primjer 1. Odredimo definicije funkcije
Rjeenje. Funkcija je definirana ako je
1

Vx2 -1
x2 - I > 0,
tj. ako je lxi> I. Na taj definicije funkcije je unija dvaju intervala:
-oo<x<-l i l<x<+oo.
4". Inverzne funkcije. Ako za sve vrijednosti zavisne varijable y funkcije J(x) jed-
nadbu y = f(x) moemo rijeiti po varijabli x, tj. ako postoji takva funkcija
x = g (y) da je y =f[g(y)], tada je funkcija g(y), ili oznakom y = g(x), in-
verzIJa od je da je g [f(x)] =x, tj. funkcije f(x) i g(x) su
inverzne.
jednadba y = f (x) definira inverznu funkciju x = J-l (y) i to takvu,
da je y =JCf -I (y) za sve y koji su vrijednosti funkcije J (x).
Primjer 2. Za funkciju
y = l - 2--X (1 )
odredimo inverznu funkciju.
*) U daljnjem sve razmatrane vrijednosti smatrat realnim. ako
ne bude
12 UVOD U ANALIZU
Rjefe1lje. Ako jednadbu (1) rijeimo po x, dobivamo:
2-x 1-Y
19 (l - y)*)
------
(2)
Ig2
definicije funkcije (2) je ovo: -- (xl <y < I.
5
0
, Sloene i implicitne funkcije. Funkciju y od x zadanu lancem jednakosti
y gdje je u cp (x) (f(u) je definirano za sve 11 iz skupa vrijednosti funkcije cp (x))
itd. nazivamo sloenom ili funkcijom od funkcije.
Funkciju, zadanu jednadbom, koja nije rijeena po zavisnoj varijabli, nazivamo impli-
ci/1lOlI/. Na primjer jednadba x 3 +),3 = I y kao implicitnu funkciju od x.
6
0
, prikazivanje funkcije, Skup (x,),) ravnine xa Y, kojima su koordi-
nate povezane jednadbom )' (x), nazivamo grafom zadane funkcije.
1. ** Dokaite, ako su a i b realni brojevi, da je
2.
3,
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Ilal-lbll -bl
Dokaite ove jednadbe:
a) labl = lal'lbl;
I
a I lal
e) b =Tbl (b#O);
b) lal
2
= al;
Rijeite nejednadbe:
d) N=lal.
aj Ix-11<3; c) 12x+ll<l;
b) Ix+ll>2; d) Ix- 11<lx+ll.
/(-1), /(0),/(1), /(2), /(3), /(4),
ako je lex) = x3 -6x2 +llx-.6.
/(0), /(_2J' je-x), /(_i.), -1-, ako je lex) = Vl+x2.
4 x
Neka je / (x) = arccos (lg x). / / (J), / (I O).
Funkcija / (x) je linearna. ovu funkciju ako je / (- J) = 2
/(2) = -3.
cijelu racionalnu funkciju / (x) . drugog stupnja ako je j (O) = l,
/(1)=0 i/(3)=5.
Poznato nam je da je / (4) = - 2, j (5) = 6. priblinu vrijednost
/ (4, 3), funkciju j (x) na 4 linearnom (linearna
interpolacija Junkci.je).
Funkciju
lex) = (O, ako je
x, ako je x>o
napiite jedne formule, se oznakom apsolutne vrijednosti.
*) 19 x 'o. log,. x, dekadski logaritam broja x.
POJAM FUNKCIJE
13
Odredite definicije funkcija:
U. a) y=y'x+1; b) 12.
1
V = - 2'
- 4-x
13. a) y = Jx2-2; b) y = xJx2-2.
14**. Y = 12+x_X2. 15.
1
Y=0+ .h+x
16.
18.
20.
22.
23..
24*.
25.
26.
)" = JX_ X3.
2
Y = IgX -3x+2
x+l
17. Y = Ig2+x
2-x'
2x
19. y = arccos --
l+x
r = arcsin (lg ..::..).
. 10
21. J' = JSin 2x.
Neka je f(x) = 2x4 -3x3 -5x
2
+6x-10.
1 [ .
tp (x) =- /(x)+/( -x)]
2
1
1/1 (x) =-[j(x)-J( -x)].
2
Funkciju f(x) definiranu u -1<x<l, nazivamo
parnom, ako je f (-x) = / (x). i neparnom ako jc / (-x) = -/ (x)
Istraite koje su od zadanih funkcija parne, a koje su neparne:
1 (X - x
a) f(x) =- a +a .);
2

b) j(x) = JI +X+X2 -11-x+x2;
e) f(x)=V(x+l)2+VC(-l)2;
l+x
d) J(x) = 19-;
l-x
e) j(x) = Ig(x+Jl+x
2
).
Dokaite da svaku funkciju / (x), koja je definirana u intervalu -I <xd,
moemo u obliku zbroja parne i neparne funkcije.
Dokaite da je produkt dviju parnih funkcija ili dviju neparnih funkcija
parna funkcija, a produkt parne funkcije s neparnom, da je neparna funkcija.
Funkciju / (x) nazivamo ako postoji takav pozitivan broj T
(period funkcije), da je / (x+ T) =' / (x) za sve vrijednosti x, koje pripadaju
definicije funkcije I (x).
Odredite koje su od nie navedenih funkcija i za te
funkcije njihov najmanji period T:
a) lex) = 10sin 3x; d) f(x) sin
2
x;
b) fCx) = asin),x+beodx; e) J(x) = sin (Jx).
c) J(x) = .;tg;;
14
UVOD U ANALIZU
27. Izrazite duinu y = MN i povrinu S lika AMN kao funkciju od
x = AM (sl. 1) te konstruirajte grafove tih funkcija.
A
II 12 13
__
--x---
Slika 1. Slika 2.
28. Linearna (tj. masa po jedinici duljine) linije AB = l (sl. 2) na dije-
lovima AC = ll> CD = /2 i DB = /3' (ll +12+la = l) jednaka je po redu
ql' q2 i Q3' Izrazite masu m varijabilnog AM = x te linije, kao funk-
ciju od x. Konstruirajte graf te funkcije.
29. fp ['" (x)] i '" [<p (x)], ako je (jl (x) = x
2
i '" (x) = 2x.
30. {f[j(x)]}, ako je j (x) = _1_.
l-x
31. j (x + I), ako jej(x - 1) = x
2
32. Neka je j (n) zbroj n progresije. Pokaite da je

j(n +3)- 3j(n +2)+ 3f(n + 1)-fen) = O.
33. Pokaite ako je
f(x) = kx+b
i ako brojevi Xl' X2' xa progresiju, da brojevi f (Xl)' f (x2) i
j (X3) progresiju.
34. Dokaite ako je j (x) potencija, tj. j (x) = aX (a>O), i ako brojevi Xl> x2, Xa
progresiju, da brojevi j (Xl)' j (X2) i j (xa) geometrijsku
progresiju.
35. Neka je
Pokaite da je
f(x)=lgl+x
l-x'
(
x+y)
f(x)+f(y) =f -- .
l+xy
36. Neka je <p (x) =J...-(aX + a-X) i '" (x) Pokaite da je
2 2
(jl(x+ y) = (jl(x)tp(y)+t/t(x)t/t(y)
I{I(X+ y) = tp (x) t/t (y)+'p(vhf,,(x).
t
POJAM FUNKCIJE
15
37. f(O), f(l),akoje
fex) = {areSin x za -1 :::;x:::;O,
arctg x za O<x<+oo.
38. Odredite korijene (nule) te gdje je funkcija y pozitivna, odnosno
negativna, ako je:
a) y = l+x;
b) y = 2+x-x
2
;
e) y = l-x+x2;
d) y = x
3
-3x;
2x
e) y =lg--.
l+x
39. Za funkciju y inverznu funkciju, ako je
40.
41.
a) y = 2x+3;
x
d) y = Ig'2;
b) y = x
2
-1; e) y = arctg 3x.
e)
U kojim biti definirane ove inverzne funkcije?
Za funkciju
{
X, ako je x :::;0,
y= .
X2, ako je X>O,
odredite inverznu funkciju.
Zadane funkcije napiite u obliku lanca jednakosti u kojem svaka karika sa-
dri jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigo-
nometrijsku itd.):
a) y = (2x_5)lO;
b) y = 2
co
x
;
x
e) y=igtg-;
2
d) y = arcsin (rXl).
42. Sloene funkcije, zadane lancem jednakosti, napiite u obliku jedne jednakosti:
43.
a) y = u
2
, u = sinx;
b) y = arctgu, u = J;', V= Igx;
e) ={2u,ako j eu:::;,o,
,Y O, ako je u>O;
u = x
2
-l.
Napiite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednadbama:
a) x
2
-arecosy = lt;
b) lO
x
+I0Y = 10;
e) x+/yi = 2y.
Odredite definicije zadanih implicitnih funkcija.
16
UVOD U ANALIZU
2. Grafovi elementarnih funkcija
Grafove funkcija Y = f (x) konstruiramo tako da naClnlmO dovoljno gustu mreu
Mi (x" Yi), gdje je Yi = f (xi) ci = O, l, 2, ... ), i te spojimo linijom, koja njima prolazi. Za
sluiti se logaritamskim .
\
\Y2
\
\
y
"-
""
"" .'
"""'-><'--... ....----..
o
!h
........
Slika 3.
/Y3
/
x
Konstrukciju grafova olakava poznavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi
prilog VI). Dd grafa
Y=f(x),
jednostavnih geometrijskih konstrukcija dobivamo ove grafove funkcija:
l. Y, cc -f (x)
2. Y2=f(-x)
3. Y3=f(x-a)
4. y,=b+f(x)
zrcaljenje grafa r na osi OX;
zrcaljenje grafa r na osi aY;
graf r, pomaknut u smjeru osi OX za a;
graf r, pomaknut u smjeru osi aY za b (slika 3).
Primjer. Konstruirajmo graf funkcije
y = sin (x - .
(l)
rT
Rjeenje. Traena krivulja je sinusoida Y = sin x, pomaknuta u smjeru osi OX udesno za 4 (sl. 4).
y
Slika 4.
Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci):
44. .1' = kx, ako je k = O, 1, 2,
2
-1, -2.
2
GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA
45. y = x+b, ako je b =0,1,2, -l, -2.
46. y = 1,5x+2.
Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole):
47. Y = ax
2
, ako je a = 1, 2, -1, -2, O.
2'
48. y=x
2
+c, ako je c = O, 1, 2, -L
49. Y = (X_XO)2, ako je Xo = O, 1, 2, -1.
50. Y = Yo+(x-l)2, ako je Yo = O, 1, 2, -L
51*. )' = ax
2
+bx+c, ako je: l) a = 1, b = -2, c = 3;
2) a= -2, b=6, c=O.
52 y = 2+x-x
2
. Odredite sjecita te parabole s osi Ox.
Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija vieg stupnja:
53*. Y = x
3
(kubna parabola).
55. y = x
3
-3x+2.
57.
y = 2X2_x4.
54.
56.
y = 2+(x-l)3.
Y = X4.
Konstruirajte grafove razlomljenih linearnih funkcija (hiperbole):
58*.
60.
61*.
62*.

y =x-2
x+2'
m
Y =Yo+---,
x-xo
2x-3
Y=--
3x+2
59.
1
Y = l-x'
ako je Xo = 1, Yo = -1, m=6.
Konstruirajte grafove razjornljenih racionalnih funkcija:
63.
65*.
67*.
1
y=x+-.
1
Y =;2'
x
x
10
Y = x2+ 1
( Versiera M arije Agnesi).
2 Zadaci
64.
x
2
Y= x+t"
Y="3'
x
66.
17
18
UVOD U ANALIZU
68.
69.
10.
2x ( . )
Y = Newtonova serpent ma .
x
2
+1
1
)' = x+
2

x
y =
X
(Newronov trozubac).
Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija:
11*. Y=
13*. y=v (Neilova parabola).
74. y = xj;- (semikubna parabola!.
75*.
3 ,---
Y= S)25-x
2 (elipsa).
76.
('---
J' = .J x
2
-1 (hiperbola).
78*. y= x!2-
(Dioklova cisoida).
4-x
72.'" Y = v;.
n. )' = ---o
,h-x2
79. l' = +xJ25-X2.
Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija:
80*. Y = Sin X.
82*. Y = tgx.
84*. y = secx.
86.
" l
y=Asmx, akoje A=l, 10, -, -2.
2
87*. v = sin nx, ako je II = l, 2, 3,
O
2
,
88.
. ( k' n 3n
y=sm x-cp), a o Je cp= , -, - Tr,
2 2
89*. Y = 5sin(2x-3).
lH*. Y = cosx.
83*. y = ctgx.
85*. y = cosec x.
n
4
90*. y = asinx+bcosx, ako je a = 6, b = -8.
2
91. y = sinx+cosx. 92*. y = cos
2
X.
93*. Y = x+sinx. 94*. y = xsinx.
95. y = tg
2
x. 96. .\' = 1-2cosx.
. l. 3
98.
l
l' = smx--sm x. y = cosx+ -cos2x.
. 3
2
91.
99*.
n
y = cos-o 1110. y = )sinx.
x
Konstruirajte grafove eksponencijalnih logaritamskih funkcija:
11)1:" J' = aX, ako je a = 2, e Ce = 2,718 ... )*).
2
. 1
102*. v = loga x, ako Je a = 10, 2, -, e.
o 2
:HI3*. y = shx, gdje je shx
2
104*. V = chx, gdje je chx (ex+e-
X
).
. . 2
sh x
105*. y = thx, gdje je thx =--.
ch x
107*. y = e -x' (krivu /ja vjerojatnosti).
l
108. Y = 2 x'
110. Y = Ig2 X.
I
112. y = --o
Igx
114. J=lg(-x).
U6. y = 19(cosx).
Konstruirajte grafove ciklometrijskih funkcija:
118*. y = arcsin x.
120*. r=arctgx.
*> O broju e detaljnije vidjeti na str. 23.

106. J' = 10"
109. Y = Igx
2
.
111. r = Ig(lgx).
113.
J
y =Ig-.
x
115. y = log2(l +x).
117. J = 2-
x
sinx.
119*. J = arccos x.
121 *. y = arcctg x.
19
20
UVOD U ANALIZU
122.
. I
y = arCSlfl-.
x
124. y = x+arcctgx.
Konstruirajte grafove ovih funkcija:
125. y = 14
127. a) y = xlxl; b) y = logj/2lxl.
123.
I
y = arccos -.
x
1
126. y = -(x+lxJ).
2
128. a) y = sinx+lsinxl; b) y = sinx-Isinxl
129.
{
3 - x
2
za lxi ;
y- 2
- - za lxi>!.
lxi
130.
a) y = [x], b) y = x - [x], gdje je [x] cijelo broja x, tj.
cijeli broj, manji ili jednak x.
Konstruirajte grafove funkcija u sistemu polarnih koordinata (r, <p) (r :;::'0) :
131. r = 1 (krunica).
132*. r
(Arhimedova spirala).
2
133*. r = e'l! (logaritamska spirala) 134*. (hiperbolna spirala).
tp
1
135. r = 2cos tp (krunica). 136. r=-- (pravac).
sin tp
137. r = sec2..:t (parabola).
2
138*. r = 10 sin 3tp (rua s tri latice).
139*. r = a(l+costp) (a>O) (kardioida).
140*. r2 = a
2
cos2tp (a>O) (lemniskata).
Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski :
141*. x=t
3
,
y = t
2
(semikubna parabola).
142*. x = IOeos t, y = sin t (elipsa).
143*. x = IOcos
3
t, y = 10 sin
3
t (astroida).
144*. x=a(cost+tsint), y=a(sint-teost) (evoiventa krunice).
145*.
at
x=--'
l+t
3
at
2
y = --3- (Descartesov list).
1+1
2
a at
(polukrunica ). 146. x--- y---
- J1+;2' - J1+;2
147. x = 2'+2-', y = 2'_2-' (grana hiperbole).
148. x = 2cos
2
t, y=2sin
2
t pravca).
149. x = t_t
2
, y=t
2
_t
3
150.* x = a (2 cos t - cos 2t), Y = a(2sint-sin2t) (kardioida).

Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane implicitno.
151*. x
2
+ y2 = 25 (krunica). 152. xy = 12 (hiperbola).
153*. y 2 = 2x (parabola). 154.
x2 y2
100 + 64 = 1 (elipsa).
2 2 2
155. y2 = x
2
(100-x
2
).
157*. x+ y = 1Olgy.
156*. x"3 + y"3 = a"3 (astroida).
158.
159* .J x2 + .1'2 = eArctg ,Ix (logaritamska spirala).
160*. X
3
+y3_3xy = O (Descartesov list).
x
2
= eosy.
21
161. Sastavite formulu za prijelaz od Celzijeve (C) skale na skalu Fahrenheita (F),
ako znamo, da O e odgovara 32 oF i 100 e da odgovara 212 OF.
Konstruirajte graf dobivene funkcije.
162. U trokutu, kojemu je baza c = 10 i visina h = 6, upisan je pravokutnik
(sl. 5). Treba Izraziti povrinu y toga pravokutnika kao funkciju njegove
baze x.
Konstruirajte graf te funkcije i njenu vrijednost.
y' >.8
Slika 5. Slika 6.
163. Trokut ABC ima stranice BC = a i AC = b te promjenljivi kut 1:: ACB = x
(sl. 6).
Izrazite y = povrina L::. ABC kao funkciju od x.
Konstruirajte graf ove funkcije i njenu vrijednost.
22
UVOD U ANALIZU
164. rijeite ove jednadbe:
a) 2x
z
-5x+2=0;
b) x3+x -l =0;
e) 19x = O,lx;
d) lO-x = x;
e) x = 1+0,5sinx;
f) ctgx =X (O<x<n).
165. rijeite ove sisteme jednadbi:
a) xy = 10, x+ y = 7;
b) xy = 6, x
2
+ y2 = 13;
e) x
2
-x+y=4, y2-2x=0;
d) x
2
+ y = 10, x+ y2 = 6;
e) y=sinx, y = eosx (0<x<2n).
3. Limesi
1. Limes nizao Broj a nazivamo limesom niza Xl' x2 }, ',xn , ... :
limxn = a,
n-
ako za svaki Cc. O postoji takav broj N = N (s), da je
Primjer 1. Pokaimo da je
Rjeenje. Tvorirno diferenciju
Ocijenivi tu diferenciju
ako je
Ixn-al<e za n>N.
2n + l
lim--- = 2.
tl-+oo n + l
2n + l 1
---2= ---o
n+l n+1
po apsolutnoj vrijednosti imat
2n + l _ 21 __ < E,
n + l n l
l
n > - - l = N (E) .
E
l
Prema tome, za svaki pozitivni broj E postoji takav broj N -
E
(l)
/2;
da za ,,> N vrijedi
nejednadba (2). Slijedi, da je broj 2 limes niza Xn = 211+ " tj. ispravna je formula (1).
n+l
3
LIMES!
23
2. Limes funkcije, Kaemo, da funkcija f(x)-+A kada x-+a (A i a su brojevi),
ili da je
limf(x) = A,

ako za svaki E> O l'ostoji takav 3 = S (E) >0, da je
If(x)-A/ <s za O</x-a/ <b.
Analogno je
Iimf(x) = A,

ako je lJ(x) AI<E za Ixl>N(E).
Dogovorno piemo
limf(x) = OO,

to da je If(x)I>E za 0<lx-al<3(E), gdje je E po volji odabran pozitivan broj.
3", Jednost .. "ni limesL Ako je x<a i x-+a, tada dogovorno piemo x-+a-O; analogno,
ako je x>a i x-+a, piemo to ovako: x-+a+O. Brojeve
f(a -O) = lim f(x) fCa +0) = lim f(x)
x-a-Q x-a+O
nazivamo lijevi limes funkcije J (x) u a i desni limes funkcije t (x) u a (ako ti brojevi po-
stoje).
Za postojanje limesa funkcije t (x) kada x-+a nuno je i dovoljno da vrijedi jednakost
fCa -O) = fCa +0).
Ako postoji lim tl (x) lim t2 (x), tada vrijede ovi teoremi:
x-*a
1) lim [ft (x) + f2 (x)] = limf! (x) + limf2 (x);

2) lim [fl (x) . f2 (x)] = Iimfl (x) . limf2 (x);
3) lim [ft (x) : fz (x)] = limfl (x) ; limf2 (x) (limf2 (x)#O).

Cesto primjenjujemo ove limese:
l
sin x 1
Im--= ;
X
I
= lim (l +e>:) = e = 2,71828 ...
.\"---+0:; X 0-+0
Prz'fnfer 2. desni lijevi li:mes funkcije
za X-l>O.
Rjeenje. Imamo:
l
t(x) = arctg-
x
t(+ O) lim arctg - =- (
1 ) "
X-++O x 2
f ( - O) = lim arctg - = - - . (
l ) 11:
x-.,. x 2
Limes funkcije J (x) kada x-+O u tom ne postoji.
24
UVOD U ANALIZU
166. Dokaite da je limes niza
1
1, -,
4 9 n
2
kada n->- oo jednak nuli. Za koje vrijednosti n biti zadovoljena nejednadba
1
-<8
n
2
(E je po volji odabran pozitivni broj)?
n ako je: a) E = 0,1; b) E = 0,01; e) E: = O,OOJ.
167. Dokaite da je limes niza
1
xn = -- (n = l, 2, ... )
n+l
kada n--+oo jednak 1. Za koje vrijednosti n>N biti zadovoljena nejed-
nadba
IXn-ll<s
(E je po volji odabran pozitivni broj)?
N, ako je: a) E = 0,1; b) E = 0,01; e) E = 0,001.
168. Dokaite da je
169.
170.
limx
2
= 4.

Kakav pozitivni broj o treba odabrati za zadani pozitivni broj E da iz nejed-
nadbe
Ix-21 5
dobivamo nejednadbu
Ix
2
-41<e?
o ako je: a) s = 0, l; b) E = 0,01 ; e) E = 0,001.
Objasnite smisao dogovornog pisanja:
a) lim 19x = -oo; b) lim Y = +00; e) lim f(x) = oo.
x-+ + O x-+oo
Odredite limese nizova:
a) l,
1 1
( -1 )n-l
2 3 4
n
246 2n
b) -, -, -, ' . ,
3 5 2n-l
e) Vi, V 2 V 2V2 ' . ,
d) 0,2; 0,23; 0,233; 0,2333 ;
LIMESI
25
ove limese:
171,
(1 2 3 n-l)
lIm - + - + - + + --
2 2 2 ... 2'
n-+c;o n n n n
172,
r (n+1)(n+2)(n+3)
lm 3
n-+ oo n
1 '13. lim [l2-} ... + (2n -1) _ 2n -!:lj.
n+1 2
114.
r n+(-l)"
lm 115. lim
2n+ 1 +3n+ 1
2
n
+3
n
176. lim( + + _1_ + ... ).
ex) 2 4 8 2
n
[ l l 1 (_1)n-l]
177. lim 1- - + -- - - + ... + n- l .
ac 3 9 27 3
e+22+3
2
+ ... +n2
-j;;).
178*.
119.
n-+ 'X--, n

. I
UlO.

/l2 + l
Pri traenju limesa kvocijenta dvaju cijelih polinoma u x kada x->- oo, je
oba kn1Cijenta prethodno podijeliti sa x", gdje je rt najvia potencija tih polinorna.
Analogno pustupar110 i u mnogin1 razlomaka s iracionalnim izrazin1a.
Prillljer I.
(2x o,. 3) (3x;- 5) (4x - 6)
hm --o--'-c-----
3x3 + X - l
Primjer 2.
Jim
x
(
3" 5)' 6'
2 - ) ( 3 + - (4--' )
.' x \ x \ x 23,4
nm =--=8,
x->OO l I 3
3+
x2 x3
x >CO Vx3 + 10
I.
liIl11 10
X, HD 1 -+- xa
181.
183.
185.
lim
X_N x 2 + l .
x
2
-5x+ 1
Jim
<-,CD 3x+7
-rl
x
5
+5
l
. (2x+3)3(3x-2)2
lm
182.
J
' 1000x
lm
x
2
-1
184.
2
lim
x
3
-8x+5
186.
2X2 -x3_-='!,.
lim
26
187.
189.
2x+3
lim ----:JF'
x ...... ,x. X+,I x
lim 2+ 1
X-T, x+ I
UVOD 11 ANALIZU
188.
190.
x
2
lim--- --- .
X-', lo+xE
.J; _ .. ___
lim V r--r:co ,
x+vx+vx
Ako su P (x) i Q (x) cijeli polinorni, a P (alTO ili Q (a)TO, tada limes racionalnog
razlomka
dobivamo direktno.
p (x)
lim --o
x-a Q (x)
Ako je pak P (a) = Q (a) = O, tada se razlomak P (x) skratiti jedanput ili ne-
Q(x)
koliko puta s binomom x--a.
Primjer 3.
. . . x+2
hm -----= hm = hm --= 4.
x-.2 x
2
- 3x + 2 x+2 (x - 2) (x - 1) x->2 x-l
191.
193.
195.
197.
3
J
. x +1
lm -----
x--l x
2
+ 1
. x
2
-1
lim -----'-
x-'-! x
2
+3x+2
3 3 - ')
]' x -.X+L
lm -----_.-
x-l x
4
-4x+3
. (X+h)3_ X3
lim ---------.
h
192. lim x
2
- Sx + 10
x-5 x 2-25
1941.
. x
2
_ 2x
lIm ----_.--
x2-4x+4
HIS.
. x2-(a+l)x+a
hm ----;;--
x-a ,,\"-
, l 3)
198. lim( --- - -: ....-- .
x-l l-x l-x
3
;
Izrazi, koji sadre iracionalnosti, dovode se li racionalni oblik nove
varijable.
Primjer 4.
Vlh--l
lim -----.
x>O V!+ x- l
Rjeenje. Ako stavimo
x -
dobivamo
lim
x--+O Vt +
. y' _ I . y2 + y + I
hm hm ---
),-1 y2_ 1 .\'-rl Y-+ 2
199. lim fx-J.
200.
l' /,--8
lm---.
x-1
x-64 Vx-4
fx-l
202.
. fxz-2fx+ l
201. lim ----o
Ilin ------
\f;-t
(x-l)2
3
LIMESI
27
Drugi limesa iracionanlog izraza je taj da iracionalnost prebacirno iz
brojnika u nazivnik ili obrnuto iz nazivnika u brojnik.
Primjer 5 .
2@3.
205.
207.
209.
2U.
213.
x-a
. Vx-lG
hm-- lim ----=-..,..,.--
(x - a) (Vx + ]la)
lim---
x-+a vx + ]la
I
2Va
(a> O).
x--+a x-a
x
2
-49
;;-1
iim .1 .
x-l
x---+a
.
hm .
x""" o x
. if;'+h-Vx (x*O).
hm h

lim CJx+a-.Jx).
x-l> + oo
lim CE2-5x+6-x).
x-> + oo
204.
206.
208.
210.
212.
214.

31 .
\/x-2
lim 3-JS+x
x- 4 1- r;-'
v:l-X
\
. -./x+h-.Jx
lm -'------'--
h-O h
Cx> O).
I
. 2x + 6--./ x
2
+2x- 6
lm 2
x-3 X -4x+3
lim [-./ x(x + a) - x J.
x-+co
lim x(-./x
2
+1-x).
x- +00
215. lim (x + - x
3
).
x-oo
Pri limesa se koristimo formulom
lim sin X. = 1
X---4O X
i pretpostavljamo kao poznato da su lim sin x = sin IX lim cos x = cos IX.
x-a
Primjer 6.
sin 5x (Sin 5x )
lim-- = lim --5 = 15 =5.
x--+O x X--I>O 5x
216.
) r sin x
b) lim
SIn X sin 3x
a Im--; 2:1'3. iim---.
x-2 x X x-o x
218.
r sin 5x
Im---. 219.
r sin n:x
Im---.
x-o sin2x 1 sin 3n:x
220. lim 221. lim
1- cos x
n-t oo n x
2
222. lim
sin x-sin a
223. lim
cos x -cos a
x-a x-a x-a
28
224.
l
, tgnx
nn ... -
x+2 '
226. lim sin x - cos x
l-tgx
4
2
'( nx
28. hm l-x)tg-,
2
229. lim ctg 2x ctg (.2. -x) ,
2
231.
\
' 1-2cosx
lm-----
n n-3x
x--+3
233. lim tg x - sin x
x-o x 3
235.
237.
239.
lim _a_fc_t""g_2_x
sin 3x
lim

x-sin2x
x+sin 3x
lim l-Jcosx
x
2
Pri limesa oblika
UVOD U ANALIZU
225.
227.
230.
232.
234.
236.
238.
240.
lim [y (X)]<fr (x) = e,
lim sin (x +
h
' ,1
a) hmxstn-
x
b)
r ,I
lmXStn-,
X--+';(' x
J
lim
2
n-x
lim
cos mx - cos nx
x
2
l
, arcsinx
lm----
X
, l-x
2
hm---,
sin nx
nx
cos-o
lim- .. _2
x-l l-j;;-
lim
x->O x
gdje je 'P(x) pozitivna funkcija u nekoj okolini a(x ci al, treba imati u "idu <,\'U:
I) ako egzistiraju limesi
lim ';O (xl = A > O lim tf; (x) B.
x---+a
gdje je O <: A <: +00, -OG <: B <"en, tada je e _. AB;
2) ako je lim 'p (x) A *- l i lim <j; (xJ'O - '- onda pronalazimo limes (3) neposredno;
x-+a x--+a
(3 )
3) ako je lim 'p (x) l i lim <j; (x) = onda stavljamo V' (x) l + ,,(x), gdje" (x)-+O kada x->-a
x->a
prema tome
t
--- >(x) <fr (x)
Iim,(x)<fr(X) lim ['P (x)-I]t1x)
x-a X""" a
e = lim {[l+!X(x)J(X)J =e

gdje je e 2,718, , , Neperov broj,
Primjer 7, Nadimo
, l'Sin2X")lfX
hm .. ---
x-""O x I
3
Rjde"je, Ovdje je
i prema tome
Primjer 8, Nadirno
Rjemje, Imamo
Prema tome je
Primjer 9,
Rjemje, Imamo
LIMESI
lim -- (
sin 2X)
lim(1 + x) l ;
x
lim --- =2'=2, (
sin 2X)1 + x
x
, (X + l )X'
hm .--
X+OO 2x + l
l
, x + l
lm
lim . ___ x
2x + l l
2+-
lim x2 = -+- (x)

x
lim ---- = O (
X + 1 'x'
x>oo 2X+l) ,
(
X - I)X
lim .--
X'-+OO X + 1
1
l--
x - l x
l
2
lim --- lim .--- = 1.
X-4-oo X + 1 X--+OO 1
+-
x
Ako provedemo naprijed pokazanu pretvorbu, dobivamo
lim --- lim l + ---l = (
X-l)X r (X-l )']X
x--+OO x-+- 1 X-)o-OO _ . X -+- 1 _0
, {[ (' _ 2 l!Xx lim - 2x
hm 1.+ __ = eX --+ oo X T l -2
X"4--00 X + 1
U zadanom primjeru, ne se postupkom, moemo limes jednostavnije:
(
l )X
, (X ... I); , 1--;:
;1!:;-:-1-:-1 (-l)X
1+-
x
f(
l J' -X]-1
lim 1 _.-:
X--.>-CC \ X
e-l
(
' l )X
lim 1+-
x--*oo \ x
29
30
UVOD U ANALIZU
je korisno upamtiti da je
(
k)X
lim 1+- = i.
X-fr X
. C+x)X ( 1 J+l
242.
x-
241.
!tm --- lim--
x-o 3-x x-l x
2
-1
2x sin x
. 2441.
r (Xl -2X+3)
243. hm - .
X-J) x
2 x2-3x+2
(2 r 245.
r x +2
246. lm --
x- if 2X2 + 1 n---+Cf) n
(1+
( x y 247. 248. lim --
X-CXl x+l
(X_l}'+2
lim 249. lilT' .-- 250.
X-Cfe x+3 n---+ cr; n
1 1
251. lim (l+sinx)x . 252**. a) lim (cos x) x ;
x-o x-o
1
b) lim (cOSX),2.
x-o
Pri nie navedenih limesa korisno je znati, ukoliko egzistira i pozitivan
lim f (xl, da je
Primjer lO. Dokaimo da je
Rjcmje. Imamo
. ln (11- x)
hm ----
x-o
Jim [Jn f(x)] = ln [lim f(x)].
ln (I x)
lim = l.
:0:-+0 X
lim [ln(l + l = ln [lim (1 + xl x] = ln e = 1 .
x-.. o X-1"O
Formulom (*) se koristimo pri rjeavanju zadataka.
253. lim [ln(2x+l)-ln(x+2J]. 254.
lim 19 (1JOx):
X""'" + oo X
255.
. e J)
256. lim x[Jn(x+l)-lnx].
J-x' x- + ct)
257.
lim (cos x) .
eX _!
258*.
x-..... o x
2 X
(*)
3
a
X
-l
259*. lim-- (a >0).
261.
x-o X
e
QX bx
-e
lim---.
x---{oQ x
LIMESI
2611*. lim nCva-l) (a>O).
n-'Xl
l.
-x
-e
262. lim ---o
x-o sin x
j
. shx
263. a) lm .--;
b) lim chx-l
x
2
(vidi br. 103 i 104).
x---+O X x-o
ove jednostrane limese:
264.
a) lim __ x __ .
X- -.7) J7+1 '
b)
x
lim ---o
x-+coN+l
265. a) lim thx; b) lim th x,
X""" + cf)
266. a) lim
1 '
b)
r 1
Im--
l
x--+ -o - x--+ +0 -
1 +e x I +e
x
267. a)
l" lnO+e
X
)
lm b)
r In(1+e
X
)
lm---
x- - cc X x-+oo X
268. a)
r Isin xl
lm--; b)
r Isinxl
Im--.
x--+ -o X x- +0 x
269. a) lim
x-l
b) lim
x-l
x-I-O lx-ll x-1+0 lx-ll
27@. a) lim
x
b) lim
x
--
x-2-0 x-2 x-2+0 x-2
Konstruirajte grafove funkcija (n je prirodan broj):
gdje je thx = eX_e-
x
e.x+e- x
2'H*. y = lim (cos
2
nx). 272*. y = lim _x_ (x:?O).
U+OO 1 +xn -

273. y = lim JX
2
+rx
2
. 274. y = lim (arctg nx).
a-O
"-'Xl
275. y = lim r;J 1 + x" (x ;;:0).
n-oo
276. Pretvorite II razlomak zadani mjeoviti periodski razlomak
ci = 0,13555 ... ,
ga kao limes razlomka.
31
32
277.
218.
219.
280.
UVOD U ANALIZU
to se deava s korijenima kvadratne jednadbe
ax
2
+bx+c = 0,
ako koeficijent a tei k nuli, a koeficijenti b i e su konstantni, pri je
b * O?
limes unutarnjeg kuta pravilnog n-terokuta kada n->- oo.
limes opsega pravilnih n-terokuta upisanih krunici polumjera R
njoj opisanih, kada n--'7 oo.
limes zbroja ordinata krivulje
y = e-xcosnx,
u x = 0, I, 2, ... , n, kada n--'7 oo.
281. limes zbroja povrina kvadrata konstruiranih na ordinatama
krivulje
y=2
1
-
X
kao bazama, gdje je x = l, 2, 3, ... , n, uz uvjet da n-o> oo.
282. limes kada n oo duljine lomljene linije MoMI ... Mn' upisane
u logaritamsku spiralu
r = e-'P,
ako vrhovi te linije imaju polarne kutove
'Po = O,
IT ,
'P1=2'"
nil
'Pn = 2.'
b

Slika 7. Slika 8 ...
283. AB = a (sl. 7) podijeljen je na n jednakih dijelova, a na svakom od
tih dijelova kao bazi konstruiran je trokut s kutovima uz bazu jed-
nakim rx = 45. Pokaite, da se limes duljine dobivene lomljene linije razli-
kuje od duljine AB bez obzira na to to se u limesu lomljena linija
geometrijski stapa s AB.
284. Gl raspolavlja AB = l; G2 raspolavlja AGI;
G3 raspolavlja G2GI , G4 raspolavlja G2G3 itd.
Odredite poloaj Gn kada n -->- oo.
285. Kateta a pravokutnog trokuta razdijeljena je na n jednakih dijelova, a na
dobivenim konstruirani su upisani pravokutnici (sl. 8). Odredite
limes povrine dobivenog stepenastog lika, ako n--'7 oo.
4
286.
287*.
NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELI CINE
33
konstante k i b iz jednadbe
, ( x
3
+ 1)
lim kx+b--
2
-- = O.
x +1
(1)
Objasnite geometrijski smisao jednadbe (l).
Neki kemijski proces tako da je prirast materije u svakom vre-
menskom razmaku Tiz niza vremenskih razmaka (iT, (i+ l}r) (i =
= 0, l, 2, ... ) proporcionalan materije u tog vremenskog
razmaka i vremenskog razmaka. Pretpostavivi da je u
materije bila Qo, odredite materije nakon vremena
t
t, ako se materije svaki n-ti dio vremena r=-.
n
Qr = lim
4. Neizmjerno male i neizmjerno velike
10. Neizmjerno male Ako je
lima (x) = 0,

tj. ako je i" (x) I <" za O < lx - al < 8 (e) tada funkciju CI. (x) nazivamo neizmjerno malom velihnom
kada x+a. Analogno se definira neizmjerno mala (J. (x) kada X-+CXJ.
Zbroj i produkt broja neizmjerno malih kada x -+a je neizmjerno
mala kada x-+a.
Ako su CI. (x) i f3 (x) neizmjerno male kada x-+a i
lim a(x) = e
,
gdje je C neki broj od nule, onda funkcije CI. (x) i f3 (x) nazivamo neizmjerno malim
nama istoga reda; ako je pak C = O, onda govorimo da je funkcija CI. (x) neizmjerno mala
"ieg reda u odnosu na f3 (x), Funkciju CI. (x) nazivamo neizmjerno malom n-toga reda
u odnosu na funkciju f3 (x) ako je
gdje je O<ICI<+co.
Ako je
lim
[P (x)]" ,
lim a(x) = l
jJ (x) ,
onda funkcije rt. (x) i fl (x)j nazivamo ekvivalentnim (ili jednakim) neizmjerno malim
kada x -+ a:

Na primjer, kada x-+O, imamo:

itd.
Zbroj dviju neizmjerno malih redova ekviva1entan je sumandu nieg
reda.
3 Zadaci
34 UVOD U ANALIZU
Limes kvocijenta dviju neizmjerno malih ne mijenja se ako kvocijenta
zamijenirno ekvivalentnim U skladu s ovim teoremom pri limesa razlomka
I
. cx(x)
lm-,

gdje 1. (x)-+O i f3 (x)-+O kada x-+a, u brojniku i nazivniku razlomka moemo oduzimati ili prib.
rajati neizmjerno male viih redova, tako odabrane da koje ostaju budu ekvh'alentne
prijanjim.
Primjer 1.
Vx
3
+2x' vxs
lim lim
x->O ln (l + 2x) x->O 2x 2
2, Neizmjerno velike Ako za po volji odabrani veliki broj N postoji
takav 8 (N), da je za 0< lx-al <S (N) zadovoljena nejednadba
IJ(x)I>N,
funkciju f (x) nazivamo neizmjerno velikom kada x-+a.
Analogno se definira neizmjerno velika f (x) kada x-+oo. tomu kako je
za neizmjerno male uvodi se pojam neizmjerno velikih redova.
288. Dokaite da je funkcija
J(x) = sin x
x
neizmjerno mala kada x-+ oo. Za koje je vrijednosti x zadovoljena
nejednadba
IJ(x) I <e,
ako je E po volji odabran broj?
x za: a) = 0,1; b) e: = 0,01; c) e: = 0,001.
J(x)=I-x
2
neizmjerno mala kada x-+ I. Za koje vrijednosti x vrijedi nejed-
nadba
IJ(x) I <e,
ako je e: po volji odabran pozitivni broj. x ako je: a) e: = 0,1;
b) e: = 0,01; c) E = 0,001.
l
J(x)=-
x-2
neizmjerno velika kada x -+ 2. U kojim okolinama lx - 21 < S je
zadovoljena nejednadba
IJ(x)I>N,
ako je N po volji odabran pozitivni broj?
S, ako je: a) N = 10; b) N = 100; c) N = 1000.
4
291.
292.
293.
NEIZMJERNO MALE I NEIZMJERNO VELIKE VELICINE
35
Odredite red a) oploja kugle, b) volumena kugle, ako je polumjer
kugle r neizmjerno mala l-og reda. Kakvi biti redovi
polumjera kugle i volumena kugle u odnosu na oploje te kugle?
Neka sredinji kut rl. krunog ABO (sl. 9) polumjera R tei k nuli.
Odredite redove neizmjerno malih u odnosu na neizmjerno mali rI.:
a) tetive AB; b) visine CD trokuta ABD; c) povrine trokuta ABD.
Odredite za x-+O, red u odnosu na x funkcija:
a) 2x
l+x
b) Jx+.jX;
c) if;2 -.[;3;
d) l-cosx;
e) tgx-sinx.
II
A
o
Slika 9.
B
294. Dokaite da je duljina neizmjerno malog luka krunice konstantnog polum-
jera ekvivalentna duljini tetive.
295. Jesu li ekvivalentni neizmjerno mali i neizmjerno mala polukru-
nica, konstruirana na tom kao promjeru?
Upotrebom teorema o kvocijentu dviju neizmjerno malih
296.
298.
300.
:1*
r sin 3x . sin 5x
x
arcsin
lm ----3-2-.
"\ 1- x
2
(x-x)
297. lim
In(l-x)
l' Inx
299. lim
cosx-cos2x
lm--.
l-cosx
Dokaite da su, kada x-+O, i V l +x-I ekvi-
valentne. se tim rezultatom pokaite da pri malom lxi vrijedi prib-
lina jednadba
x
",,1+x:::::l+--.
2
(1)
Prirrijenom formule (l) odredite priblino:
a) --/1,06; b) JO,97; e) Fa; d) jUO
i usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablice.
36
UVOD U ANALIZU
301. Dokaite da za x-+O s do reda x 2 vrijede pribline jed-
nadbe:
1
a) l-x;
l+x
b) (a>O);
2a
e) (1 (n je prirodan broj);
d) Jg(l+x):::;; Mx, gdje je M = 1ge = 0,43429 ...
od tih formula priblino:
1
l) ---;
1,02
2) _1_;
0,97
l
3) 105;
4) Ji5;
5) 1,04
3
; 6) 0,93
4
;
Usporedite dobivene vrijednosti s podacima iz tablica.
302. Pokaite, da je cijela racionalna funkcija
p (x) = aOx"+alx"-l+ ... +a" (aOo;FO),
7) 19 1,1.
kad X--l- oo, neizmjerno velika ekvivalentna najviem aox".
303. Neka X--l- oo. Uzevi x kao neizmjerno veliku prvog reda odredite
red porasta funkcija:
a) x 2-100x-l000;
c) Jx+JX;
b)
x
5
x+2
d)
5. Neprekinutost funkcija
1. Definicija neprekinutosti. Funkciju Jex) nazivamo neprekinutom za x (ili
ll I; <,) ako je:
1) ta funkcija definirana u t, tj. egzistira broj J (t);
2) egzistira limes lim f (x);
x-+I;
3) taj limes jednak vrijednosti funkcije u t, tj.
limf(x) = fm (1)

Stavimo li

gdje ,:11;-+0, moemo uvjet (I) napisati ovako:
lim Nm = lim [/(!:+LiO-fmJ = O,

(2)
tj. funkcija J (x) je neprekinuta u t; onda i samo onda ako u toj neizmjerno malom pri-
rastu argumenta odgovara neizmjerno mali prirast funkcije.
5
NEPREKINUTOST FUNKCIJA
37
Ako jc funkcija neprekinuta u svakoj nekog (intervala, s<;gmenta itd.),
tada se naziva neprekt'nutom u tom
Primjer l. Dokaimo da je funkcija
y = sin x
neprekinut a za svaku vrijednost argumenta x.
Rjeenje. Imamo

( sin 2 ( L:.X')
= sin - sin x = 2 sin - cos x+- ---eos x-L-
2 2 2
da je

sin-
2
lim __ 2 =
nx-+O Lix
leos(x+
2
to za svaki x imamo:
limily = O.

Prema tome, funkcija sin x neprekinuta je za -oo<x<+oo.
2'. prekinutosti funkcije. Govorimo da funkcija J (X') ima prekillUlOst za vrijednost
x x" (ili u xo), koja pripada iiefinieije funkcije, ili je za to ako
u toj nisu ispunjeni uvjeti za neprekinutost funkcije.
l
Primjer 2. Funkcija J (x) = --- (sl. 10,a) prekinuta je za x = l. Ta funkcija nije definirana u
(l-x)'
x = 1, i kako god bismo izabrali broj J(1), dopunjena funkcija J (x) ne bi bila nepre-
kinuta za x = 1.
Ako za funkciju J (x) postoje limesi:
lim J(x) =J(xo - O) lim J(x) = J (xo-+-O),
x---+xo-o X-+Xo+ O
pri nisu sva tri broja J (xo), f (xo - O), J (xo + O) jednaka, onda Xo nazivamo
prekinutosti prve vrsti. Posebno ako je
J (xo-O) = J (xo+O),
tada x, nazivamo uklonjivom prekinutosti.
Da bi funkcija J (x) bila u Xo neprekinuta nuno je i dovoljno da je
J(xo) =J(xo - O) =J(xo + O).
sinx
Primjer 3. Punkcija J (x) =-- ima prekinutost prve vrste za x = O.
lxi
Doista je ovdje
sin x
J( + O) = lim
X-I-+O x
sin x
J ( - O) = lim - \.
x---+-o x
38
UVOD U ANALIZU
Primjer 4. Funkcija y = E (x), gdje E (x) cijelo broja x (tj. E (x) je cijeli broj,
koji zadovoljava jednadbu x = E (x) +q, gdje je () l), prekinuta je (sl. 10,b) u svakoj
cjelobojnoj x = 0, l, 2, ... , pri su sve prekinutosti prve nste.
Zaista, ako je n cio broj, onda je E (n- O) = 11- I i E (n + O) = ll. U svim drugim
ta funkcija je, neprekinuta.
Sve prekinutosti funkcije koje nisu prekinutosti prve vrsti nazivamo
prekinutosti druge vrsti.
U prekinutosti druge vrsti spadaju neizmjerne prekinU/osti, tj. one
xn' za koje je bar jedan od jednostranih limesaJ(xo-O) iliJ(xo+O) jednak oo (vid-
jeti primjer 2).
y
l
y= II-x}2
aj
x
y
-II
I
I
y
y=EfxJ

I I
I I
I I
---.,---, I
I I I
I I I
I I I
o 2 3 X
b)
x
5 NEPREKINUTOST FUNKCIJA
39
Funkcija J (x), koja je neprekinuta na [a, bl, ima ova svojstva:
Il f(x) je u [a, bl tj. postoji neki broj M takav, da je fJ(x)1 za
2) f (x) ima u [a, bl najmanju i vrijednost;
3) f (x) poprima sve dvije zadane, tj. ako je f (CL) = A i J (fl) = B (a (3
i A XC B, tada za bilo koji broj C A i B postoji barem jedna vrijednost
x=y ('l.<y<{J) za koju jeJ(y)=C.
Posebno pak ako je f(CL)f((3)<O, jednadba
J(x) = O
ima u intervalu (CL, (J) barem jedan realni korijen.
304. Pokaite da je funkcija y = x2 neprekinuta za bilo koju vrijednost argu-
menta x.
305. Dokaite da je cijela racionalna funkcija
P(x) = aOXn+alXn-l + ... +an
neprekinuta za bilo koju vrijednost x.
306. Dokaite, da je razlomljena racionalna funkcija
n n- l
R(x) = aOx +a1x + .. . +an
boxm+b1xm- l + ... +bm
neprekinuta za sve vrijednosti x s izuzetkom onih koje pretvaraju njen naziv-
nik u nulu.
307*. Dokaite da je funkcija y = vx neprekinuta za x ? O.
-11 F(x) = JiW
cj neprekinuta u intervalu (a, b) ako je funkcija J (x) neprekinuta inenegativna
u tom istom intervalu.
Slika 10.
"lT
Primjer 5. Funkcija y = cos - (sl. 10,c) u x = ima prekinutost druge vrsti jer ovdje ne pa-
x
stoje oba jednostrana limesa:
lim cos -- lim cos"
x--+-o X X--++O X
3. Svojstva neprekinutih funkcija. Pri razmatranju funkcija s obzirom nil neprekinu-
tost moramo imati na umu ove teoreme:
1) Zbroj i produkt broja funkcija, koje su u nekom neprekinute, jest funk-
cija, koja je neprekinuta u tom istom
2) Kvocijent dviju funkcija neprekinutih u nekom neprekinuta je funkcija za
sve vrijednosti argumenta iz tog za koje divizor nije jednak nuli.
3) Ako je funkcija J (x) neprekinuta II intervalu (a, b) pri je skup njenih vrijednosti
sadran u intervalu (A, B), a funkcija 'p (x) neprekinuta u intervalu (A, B), onda je sloena
funkcija 'p Lf(x)] neprekinuta u intervalu (a, b).
309*. Dokaite da je funkcija y = cos x neprekinuta za svaki x.
310. Za koje vrijednosti x su neprekinute funkcije: a) tg x b) etg x?
311 *. Dokaite da je funkcija y = lxi neprekinuta. Konstruirajte graf te funkcije.
312. Dokaite da je apsolutna vrijednost neprekinute funkcije neprekinuta funk-
cija. .
313. Funkcija je zadana formulama
I x
2
_4
f(X)=l x-2 za x=l2,
A za x = 2.
Kako treba izabrati vrijednost funkcije A = J (2), da bi tako nadopunjena
funkcija J (x) bila neprekinuta za x = 2?
Konstruirajte graf funkcije y = J (x).
40
UVOD U ANALIZU
314. Desna strana jednadte
. l
JCx) = 1 Stn-
x
gubi smisao za x = O. Kako treba izabrati vrijednost J (O) da funkcija J (x)
bude neprekinuta za x = O?
:U5. Funkcija
l
J(x) = arctg--

gubi smisao za x=2. Je li odrediti takvu vrijednost J (2), da dopunje-
na funkcija bude neprekinuta za x = 2?
316. FunkcijaJ (x) nije definirana za x = O. OdrediteJ (O) tako daj (x) bude nepre-
kinuta za x = ako je zadano:
a) J(x) =
b) J(x)
x

2
X
(11 je prirodan broj);
d) JCx) =
x
e) J(x) = x
2
sin ;
x
;) NEPHEKINUTOST FUNKCIJA
41
331. Dokaite da je Dirichletova funkcija X(x), koja je jednaka nuli kada je x
iracionalan i jednaka l ako je x racionalan, prekinuta za svaku vrijednost x.
Istraite s obzirom na neprekinutost konstruirajte grafove ovih funkcija:
l
332. Y = l +x"
333. Y= lim (xarctgl1x).

(x ?O).
334. a)y = sgnx, b)y = xsgnx, c)y = sgn (sin x) gdje je funkcija sgn x
definirana formulama:
1
+1, ako je x>O,
sgn x = 0, ako je x = O,
l, ako je x < O.
335. a)y = x-E(x), b)y = xE(x), gde je E (x) cijelo broja x.
336. Navedite primjer koji pokazati da zbroj dviju prekinutih fl'nkcija moe
biti neprekinuta funkcija.
337*. Neka pravi pozitivni razlomak koji tei k nuli (O<el). Da li se
moe u jednadbi
f) J(x)=xctgx.
c) J(x) = In(1
x
Razmotrite s obzirom na neprekinutost funkcije:
x
2
317. y=-.

319
. . ..fi+x 3
. }

321. a)
Jr
Y = Stn-;
X
b) Y =
x
324. Y = ln I tg I
r l
326. Y = (1 +x)arctg

328.
1
y=e-;;'
318.
320.
322.
323.
325.
327.
329.
1 +x
3
y=--.
l+x
x
Y=N'
x
Y=-
SJl1 x
Y = 1n(cosx).
1
Y = arctg-.
x
1
Y = ex + 1.
y= .
l+eI - x
330.
{
X2 za x
y = 2x+l za x>3.
Konstruirajte graf ove funkcije.
koja vrijedi za sve vrijednosti 'l., uvrstiti limes e<?
338. Pokaite da jednadba
l = O
ima u intervalu (l, 2) realni korijen. priblino taj korijen.
339.*' Dokaite da svaki polinom P ex) neparnog stupnja ima barem jedan realni
korijen.
340. Dokaite da jednadba
tgx = x
ima neizmjerno mnogo realnih korijena,
42 DEHIV1RAN.IE FUNKCI.J ..\.
II
GLAVA II
DERIVIRANJE FUNKCIJA
1. Neposredno dedvadja
Prirast argumenta i prirast funkcije. Ako su x i x, vrijednosti argumenta x, a
y i YI vrijednosti funkcije y --=f(x), onda
l'.x = xj-x
nazivamo prirastom Ql:..r:umellta x li intervalu [Xj Xl]' a
l'.Y=YI-Y
ili
l'.y =f(xJ)-f(x) =f(x+l'.x)-f(x) (1)
priraSlOIII fllllkeije y u istom intervalu [x, x,J (sl. ll, gdje su :"x = lifA i :"y -, AN). Kvocijent
= tgrx
l'.x
preJstavIja koeficijent smjera sekame ivIN grafa funckije y = f (x> (sl. ll) i naziva se sredIlJom
brzinollI mijenjanja funkcije y u intervalu [x, x + i'lx J.
x X, x
Slika 11.
Primjer l. Za funkciju
y = x2 5x ---i 6
tH i i'ly, koji odgovaraju promjeni argumenta:
al od x I do x = 1,1 ;
b) od x = 3 do x = 2.
Rjc{cJlje. r mamo
a) .:'l.x - 1,1 -- l = 0, l,
i'ly (1,1' 5 \,l! 6) -- (1' --- 5 l 6)
2- 3 - I, h) .:'>x
.:'l.\' (2' - 5 . 2 6) - (32 - 5 . 3 i 6) O.
0,29;
44
DERIVIRAN')E FUNKCI')A
Il
I
Primjer 2. Za hiperbolu y = -- koeficijent smjera sekante koja prolazi sapscisama
x
x =" 3 Xl = 10.
Rjeenje. Ovdje je .0.x=10-3=7, y=3"
.0.y
Prema tome je k = L\x 30
)'1 =10'
l
.0.y =10
7
30
2. Derivacija. Derivacijom y' = :y funkcije y = J(x) u x nazivamo limes h, 0-
.. L\y k d A k l" x
cIJenta .0.x' a a ux te l nu l, tj.
ako taj limes egzistira.
y'
Ay
lim-,
dx-O Ax
Vrijednost derivacije daje koeJiczjent smjera tangente NIT na graf funkcije y = J (x) u
x (sl. ll):
y' = tgtp.
derivacije y' nazivamo deriviranjem Junkezje. Derivacija y' = J'(x) predstavlja
brzinu mijenjanja Junkcije u x.
Primjer 3. derivaciju funkcije
y = x2 .
Rjeenje. Po formuli (l) dobivamo:
Prema tome je
c.ly ex + c.lX)2 - x 2 = 2x.0.x + (c.lx)
tiy
- = 2x + .0.x.
c.lX
y' = lim .0.y = lim (2x + .0.x) = 2x.
D.x--+O .:.l.x--+O
3. Jednostrane derivacije. Izraze
= lim f(x+Ax)-f(x)
Ax
f; (x) = lim f(x+Ax)-f(x)
+ o Ax ----
nazivamo lzjevolll, odnosno desnom derivacijo", funkcije J (x) u x. Za egzistenciju derivacije
J' (x) nuno je i dovoljno da bude
f':(x)=f+'(x).
Primjer 4. derivacije f": (O) i J; (O) za funkciju
Rjeenje. Imamo po definiciji
J:"(O) = lim
.D.X-I--O
l.0.x I
.0.x
lex) = lxi
-l, l; (O)
l
. l.0.x I
lm
6x-->+O .0.x
I.
NEPOSREDNO IZRACUNAVAN.JE DEHIVACIJ,'.
45
4''. derivacija. Ako u nekoj imamo
limf(x+Ax)-f(x) = OO.
Ax '
tada kaemo, da neprekinuta funkcija J (x) ima derivaciju u x. U tome je
tangenta na graf funkcije), = J (x) okomita na os OX.
Primjer 5, derivaciju r (O) za funkciju
y JIX:'
Rjeenje. Imamo:
V& ]' __ = oo,
/'(0) = lim = v;g
.\x'-rO x
341. prirast funkcije y = X2 koji odgovara promjeni argumenta:
a) od x = 1 do Xl = 2;
b) od X = 1 do Xl = 1,1;
c) od X = 1 do Xl = I+h.
342. L1y za funkciju y = lIX: ako je:
a) x = 0, Ax = 0,001;
b) x = 8, Ax = -9;
c) x = a, Ax = h.
343. Zato za funkciju y = 2x+3 moemo odrediti prirast Ay samo da je
prirast Ax = 5, a za funkciju y = x2 to ne moemo?
344. prirast Ay i kvocijent Ay za funkcije:
Ax
345.
1
a) y = (x 2_2)2
b) y = j;
e) y=lgx
za x = 1
za x =
za x = 100000
Ax =0,4;
Ax = 0,0001;
Ax = -90000.
Ay i Ay koji odgovaraju promjeni argumenta od x na xf-Ax
Ax
za funkcije:
a) y = ax+b; d) y =.Jx;
b) y=x
3
; e) y = Y;
1
f) y = ln x. e) y = --::-;

46
346.
lJEHlVlRANJE FUNKCl.TA
koeficijent smjera sekante panlbole
)' = L,-x
2
,
ako su apscise
a) Xl = I, X 2 = 2;
b) Xl = l, X 2 = 0,9:
e) Xl = 1, x2=1+17.
II
Kojem limesu tei koeficijent smjera sekante u posljednjem primjeru, ako
h-->-O?
347. Koja je srednja brzina mijenjanja funkcije )' X'l U granicama
348. Zakon gibanja je s 2l" + 3r + 5, gdje je put s zadan u centimetrima,
a vrijeme l u sekundama. Kolika je srednja brzina u vremenu ode (= l
do r S?
349. srednji krivulje y = Y u intervalu l ,,;x
350. srednji uspon krivulje y = f (x) u intervalu [x,
351. to se razumijeva pod usponom krivulje y f (x) u zadanoj x?
352. Definirajte: a) srednju brzinu vrtnje, b) trenutnu brzinu vrtnje.
353. Zagrijano tijelo smjeteno je u okolicu nie temperature i hladi se. ta
a) srednja brzina ohladivanja ; b) brzina ohladivanja u danom trenutku?
354. ta se razumijeva pod brzinom reagiranja t\'ari u kemijskoj reakciji?
355.
356.
Neka je nl = f (x) masa nehomogene ipke na dijelu [O, x]. to se razumijeva
pod: a) srednjom linearnom ipke na dijelu [x, b) line-
arnom ipke u x)
kvocijent za funkciju y = u x = 2, ako je:
x
a) b) c)
Kolika je derivacija y' za x=2?
357* *. derivaciju funkcije y = tg x.
358.
I
' . , l' t' k"
zracunaJte y = lm - ..- za un ClJU:
.!.x >0
a) y = x
3
; cl y = J;;;
b) r-
2 '
d) )' = etg x.
x
'" f' ;R), ako je f (x) = \r;;.
360. Nadite!, (O), f' (I), f' (2), ako je f (x) = x l)" (x 2)".
361.'" U kojim se derivacija funkcije f (x) = x3 podudara sa vri-
same funkcije, tj. kada je f (x) = f'(x)?
3
362.
TABLlCNO DERlVIRANJE 47
Zakon gibanja je s = 5[2, pri je put s zadan u metrima, a vrijeme
r u sekundama. brzinu gibanja u trenutku [ = 3.
363. koeficijent smjera tangente na krivulju y = O, l x
3
u kojoj je
apscisa x = 2.
364.
Nadite koeficijent smjera tangente na krivulju y = sin x u (7T; O).
I
vrijednost derivacije funkcije f (x) = -- u _t" = Xo (x" ,:;OC O).
X
365.
366". Koliki su koeficijenti smjerova tangenata na krivulje y = v = x
2
U
X
njihovu sjecitu? kut koji zatvaraju te tangente.
367" Pokaite da ove funkcije nemaju derivacija u zadanim
a) y = ,\;';2 II x = O;
b) V = II x = 1;
, 2k+ 1
e) y = leos XI II tackama x = --IT (k = O, l, 2, ' ' l
2
2. deriviranje
l". Osnovna pravila deriviranja. Ako je e konstanta, a ,,_c V' (x), V= ifj (x) su funkeije
k(\jc imaju deri\"acijc, onda je
l) (c)'=0;
5) (uv)' = U'1)+1)'U;
2) (x)' = l;
6)

(ll of. O);
7) C:),
ev
,
3) (uL'), = u'u';
u
2
(u of. O).
4) (cu)' = cu';
2. Tablica derivacija onovnih funkcija
(.\'11)' = nyn- 1
l
Cl' -
II. hx - 2J;:
III. (sin x)' = eosx.
(x>O).
IV. (cos x)' = - sim:.
V. (tgx)' = cos LX'
l
VI. (etg x)' =, sin2 x
VII. (aresinx)'= 1 (lxl<1).
)1-x
2
VIII. (arccosx)' = - (lxl<l).
'v l_x2
48
DERIVlRANJE FUNKCIJA
1
IX. (arctgx), = 1+x2 '
X. (arcctgx), =
x
2
+1
XI. (ax)' = aXlna (a> O).
XII. (ex)' = eX.
XIII. (ln x)' = (x>O).
x
XIV. (loga x)' = _1 _ = loga e
xlna x
XV. (shx)' = chx.
XVI. (ch x)' = shx.
1
XVII. (thx)' = ch2 x'
1
XVIII. (cth xr = - s112 x'
1
XIX. (Arshx), = J1+x
2
'
1
XX. (Archx), = Jx2-1
(x > 1).
XIX. (Arthx)' =_1_ (lxi < 1).
1-x2
(x>O, a>O).
XXII. (Arcthx), =
x
2
_1
(lxi> 1).
II
3. Pravilo deriviran;a sloenih funkcija.Akojey=J(u) i u=cp(x) tj.y J[cp(x). a
funkcije y i u imaju derivacije, tada je
}'x = (1)
ili pisano
dy dy. du
dx du dx
To pravilo primjenjuje se na ,lanac bilo kojega broja funkcija koje deriviramo.
y = (x' - 3x' 3)5.
Rjeenje. Stavivi y = u', pri je u = x'-2x+ 3, Imat prema (1):
y' = (x' - 2x + = 5u4 (2x - 2) = 10 (x - l) (x' - 2x + 3)4.
y = sin3 4x.
Rjeenje. Stavivi
y = u3 ; II = sin v; 7.' = 4x,
dobivamo
y' = 3u2 cos V 4 = 12 sin 2 4x cos 4x.
2
TABLICNO DERIVIHANJE
49
derivacije ovih funkcija (u br. 368 do 408 ne primjenjuje se pravilo
deriviranja sloenih funkcija):
368. y = x
5
-4x
3
+2x-3.
370. y=ax
2
+bx+c.
372. y = at'" + btm+".
374.
Tt
y=-+ln2.
x
376*. Y = x
2
if;i.
378.
380.
a+bx
y=--.
c+dx
2 l
Y=---- -.
2x-l x
A. Algebarske funkcije
369.
I l 2 4
V=---x+x -0.5x.
. 4 3
5x
3
371. Y =
a
ax
6
+b
373. y = Ja2 +b2
375. y=3x
3
-2x
2
+x-
3
tl b_o
377. Y = 3 f2. - x if;
'IX
379.
2x+3
Y=x 2 -5x+5
1+ J:;-
381. Y=J-JZ'
B. Trigollolllctrijske i m'kus-funkcije
382. Y = 5sinx+3cosx. 383. Y = tgx-ctgx.
384.
sin x+eos x
385. y = 2tsin t-(l2-2)e051.
y=-.----.
Sll1x-eosx
386. y = aretgx+arcctgx. 387. y = xetgx.
388. y =c x aresinx. 389. )'=
(J+x
2
)aretgx-x
2
C. Eksponencijalne i logarizamske funkcije
390. y = x
7
. eX.
392.
x
e
V=z'
. x
394. f(x) = eX cos x.
396. y = eX arcsin x.
4: Zadaci
391. y=(x-l)e
x
.
x
5
393. y
e
395. y = (x2-2x+2)e
x
.
x
2
397. Y = ln x'
50
DERIVIRANJE FUNKCLlA
398.
} :c'
v=x!nx---. 399.
. 1
l = ---+ 21nx _ lnx
. :;
x x
400. y = lnxlgx-Inalogax.
D. Hipcrbolnc i area-funkClJc
401. Y = xshx.
403. y=thx-x.
405. y = arctgx- Arthx.
407.
Arch x
y = -----.
x
402.
404.
406.
408.
E. Sloene funkCIje
,
x'
y=
chx
3 cth x
Y=
Inx
y = arcsin x Arsh X.
Arcth x
y = ----2-
i-x
II
derivacije lwih funkcija (u br. 409 do 466 treba upotrijebiti pravilo
dcril'iranja sloenih funkcija s jednim :
409. y=(I+Jx_5x2)30
da je I j--3x-Sx2 = u; tada je y:;:",:: u3 (). l)(1hi\"J!l1Cl

+3x- '.3- IOx
410. Y = (il-:<7-?) 3 .
412. Y = (3 + 2x
2
/.
413.
3
y= o
56(2x-l)
414.
416. y = (a
2
/3_
24(2x-1
411. fry) = (2u+3hy)2.
40(2x-I)5
415. y = Z/a+bx
3
417. y = (3-2sinx)5
Rjcenjc.y' = 5 (3-2 sin x)' (3-2 sin x)' = 5 (3-2 sin X)4 . cos x) = -lO cos x (3-2 sinx)'.
418.
I J
V = tg X - tg X +
3 5
tg
S
X. 419. Y =
420. Y = 2x + 5 cos 3 X. 421 *. X = cosec
2
t + sec
2
1.
2
TABLICNO DERIVIRANJE
51
422.
(. J
423.
1 1
(x) = - y=------.
. 6(l-3cosX)2 3 cos
3
X cos x
424.
y =
425.
3 i . 2 l
Y = ySII1 x+ --,-o
cos- x
426. Y = Vl+arcsinx. 427. y = )arctgx- (arcsinx)3.
428.
I
y=-../xe-'+x.
y = -----.
429.
arctg x
x
430. y = Z/2e-'-2
x
+l+ln
5
x.
431. v = +tg-../x
. 5'
X(X" l - I x l
Rjde"je. y' = cos 3x . (3x)' - sin - -) + -1/- cVx)' = 3 cos 3x- - sin - + v-
5 5 eos2 x 5 5 2 V X cos' x
432. Y =
x
434. f(t) = sin tsin(t+cp).
x
436. f(x)=actg--
a
438. y = arcsin 2x.
2
I '2x)' _ _, .
Rjeenje. y' = VI _ (2x)' . , - VT= 4x2
439.
441.
443.
y = arCSIl1 -.
2
X
1
y = arctg ----.
X
y :...:..::. Sc-
x2
445. Y = x
2
10
h
447. y=arccosc
x
.
449. y = 19 sin x.
451. y=ln
2
x-ln(lnx).
453. Y = arctg(lnx) + ln (arctgx).
'0
433. f(x) = cos (lXX +P).
435.
l +cos2x
Y=----
l-cos2x
437.
i 2 1 2
Y = - -cos(5x ) - -cosx .
20 4
440. f(x) = arccos-../x.
442.
..
l+x
y = arcctg-- .
l-x
y = 5-,2'
446. f(t) = t sin 2'.
448. y = ln (2x + 7).
450. y=ln(l-x
2
).
452. y = ln(e
x
+5sinx-4arcsinx).
454. y =
52 DERIVIRANJE FUNKCIJA
F. Razne funkcije
455**. Y = sin
3

3
11 4
456. Y = - 2(x-2)2 x-2
457. y = _ 15 _ 10 _ l .
4(x-3)4 3(x-3)3 2(x-3)2
8
x
458. Y = 8(l-X2)4
x
460. Y = a2.J a2 +x2
459. Y = J2x2-2x+l
x
3
X
1 Y - 23
46. -3J(1+x)
3,,,- 18 <I 9 .r? 6 61
462. Y -x
2 7 5 13
I I
463. Y =8 V(I +X
3
)8 -"5 VO +X3)5.
44J-1
464. Y =- __ o
3 x+2
466. Y = (a + bX")m.
a-bx"
465. Y = x4(a _2X
3
)2.
9 3 2 I
467. Y= ---+---- .
5(x+2)5 (X+2)4 (X+2)3 2(x+2)2
468. y = (a+x)Ja-x. 469. Y = J(x+a)(x+b)(x+c).
470. z = 1y+ 5.
x=r===
.J2ay- y2
472.
473. y = ln (J l + eX - l) - ln (J l + eX + l).
l
474. Y = -cos
3
x(3cos
2
x-5).
15
475. Y
(tg
2
x -1)(tg
4
X + 10 tg
2
x + 1)
3tg
3
X
476. y = tg
2
5x.
471. f(t) = (2t+ 1)(3t+2)V3t+2.
l . ( 2)
477. Y =-s1o x .
2
,.--
II
478.
480.
482.
484.
486.
488.
490.
492.
493.
495.
497.
498.
500.
502.
504.
506.
508.
510:
TABLICNO DERIVIRANJE
53
y = sin
2
(t
3
). 479. Y = 3 sinxcos
2
x+sin
3
x.
l cosx 4
Y =_tg
3
x-tgx+x. 481. y = - ---+ -ctgx.
3 3 sin
3
x 3
Y = Jrxsin
2
x+f3cos
2
x. 483. Y = arcsinx
2
+arccosx
2
.
Y = X)2 arccos x. 485.
. x
2
-1
y =arcslU--.
2 x
2
x
487.
arccos x
y=arcsin
y=---
l+x2 Jl-x2
1 . ( 489.
J-2--2 . x
Y = .fb arcslU x -;; .
y = a - x + a arcsll1 - .
a
2 . x
Y = x a -x +a arcslU-. 491. y = arcsin (1- x) + J 2x - x
2
.
a
y = (x- )arcsin Fx+
22
Y = ln(arcsin5x). 494. y = arcsin (ln x).
x
x sin rx 2 5tg- +4
y = arctg
496. y = -arctg __ 2
1- x cos ex
3 3
Y = 3b
2
arctgJ x _ (3b+2x).[i;.;.-x
2
.
b-x
J2 tgx
y = - 2arcctg J2- x. 499. y=if
y = esin2x .
501. = (2ma
mx
+W.
F (t) = e
t
cos f3t.
503. y=
(rx sin f3x - f3 cos f3x) e'x
a
2
+ (32
y = e-
X
(3 sin 3x -cos 3x).
505.
n -x2
10
y = x a .
y = JcosxaVcosx .
l
507. y = 3
ctg
:;-.
y = In(ax2+bx+c). 509. y = In(x+Ja
2
+x2).
y = x-2Jx+2In(l+Fx). 511. y = In(a+x+J2ax+x
2
).
54
512. Y=--
. In 2 x
514*. Y =
(x + 1)3'
516.
l' _ l
. ;---: 2- +ln tgx
SIn X .
517.
X a 2 /
Y = --\IX -a --In(x+'\ x -(I J.
2 2
518. y = lnln(3-2x
3
).
513.
515.
x-l
y = II1C05-'''-
X
y =]n (x-1)3(x-2)
x-3
519. y = 5In
3
(ax+b).
Il
12-2-
520. y = I n './ x + a + x tn 2 2 n x-a
521. y =-In(x -il )+_111"'-'
1
2- .
'\ X +a
2
_x
522. y = X sin (In x - :).
524. j(x) = ';;;2;'1-ln 1 + J x
2
+ l
526.
528.
530.
532.
533.
534.
x
Y = 2aresm 3x + (1- arccos 3X)2
y=;=
'\( 3
tg +2-J3
-------
tg'::" +2+J3
2
I . 1 I 2 . 1
y = n areSIn x + ..-- n x + areSIn n x.
2
J2- x 1 x-l
l' + -In--
. 3 6 x+J
r--
1 + y sin x i:----
y = +2arctg'./slnx.
l-Jsinx
3 x
2
+ 1 1 x-l l
\' =--In + 111---+aretgx.
. 4 x
2
- l 4 x + 1 2
2 2a x+a
1 x J cos x
52:t Y = - ln tg- - ---:-2'-
2 2 2 S!I1 X
525. Y = J-In
3 x2+x+l'
527.
sin ax
_ I' 3
Y = 3 cos bx + __ !lX
3 cos 3 hx .
529. Y = aretg ln x.
531.
1
J' = arctg ln --o
x
l l 7 . l 2x-1
535, j(x) = InO +x) - In(x--x+ I)
3 6 J3 J3
2
T ABLICNO DEHlVIHAN.TE
536.
/'( ) - x arcs in x I
x---=+n -x.
. Jl-x2
537. Y = sh
3
2x.
538. y = e'
x
ch fix. 539. y=th
3
2x.
2
540. Y = Insh2x. 541.
x
y = Arsh-.
a
2
542. y = Archlnx. 543. y = Arth (tg x).
544. y = Arcth(seex). 545.
),
V =
. J +x2
1 2 l
546. Y = -(x -1) Arthx+ --x.
2 2
547. y = -x + - Arshx --Xy l +x . (
1 2 1) I e-2
2 4 4
548. y', ako je
a) Y = lxi; b) y=xlxl.
Konstruirajte grafove funkcija y i y'.
549. y', ako je
J' = Inlxl (x # O).
550. ako je
za x":::O.
e za x>O.
551. 1'(0), akoje
j(x) = ,,-Xcos3x.
R)e.\en)e. j'(x) = e -x (-3 sin 3x) - e-X cos 3x; 1'(0) = eO (-3 sin O) - eO cos O = -l.
x
552. f(x) = ln (l+x)+aresin-.
2
553.
554.
y = Izracunajte -- .
11:X , . (dYJ
6 dx
i F(O) za funkcije:
a) j(x) = Jsin(x2); d) j(x) = x
2
sin 2..., x # O; jeO) = O;
2 2
a -x
b) f(x)=arcsin "2"'-2;
a +x
x
. 1
e) j(x)=XSII1-, x#O; j(O) =0.
x
x
e) j(x) = x # O; jeO) = O;

55
56
DERIVIHAN.)E FUNKCIJA Il
555. Za funkciju j (x) = e-x j (O) +x 1'(0).
556. Za funkciju j(x) = V I+x j(3)+(x-3)f'(3).
557. Zadane su funkcije f (x) = tgx i rp (x) = ln (l-x), l' (O).
. 'r.p' (O)
558 Z f k
j() l . () l . rrx. , . cp' (I)
. a un CIJe x = - X l rp X = - SlI1 lzracuna)te --o
2 1'(1)
559. Dokaite da je derivacija parne funkcije neparna funkcija, a derivacija ne-
parne funkcije parna funkcija.
560. Dokaite da je derivacija funkcije funkcija.
561.* Pokaite da funkcija y = x e-X zadovoljava jednadbu xy' = (l - x) y.
x'
562. Pokaite da funkcija y= xe 2 zadovoljava jednadbu xy' = (l-x2 )y.
563. Pokaite da funkcija y = l zadovoljava jednadbu
l +x + ln x
xy' = y (y ln x-l).
G. Logaritamska derivacija
Logaritamskom derivacijom funkcije y = f (x) nazivamo derivaciju logaritma te funkcije, tj.
(lny)' =L=f'(x)
y f(x)'
Primjena prethodnog logaritmiranja funkcije ponekad pojednostavnjuje derivacije.
Primjer. derivaciju sloene eksponencijalne funkcije
y = uv,
ako su u = 'p (x) > O v = 'fl (x) derivabiIne.
Rjeenje. Logaritmiranjem dobivamo:
lny = v ln u.
Derivirajmo obje strane posljednje jednadbe po x
(lny)' = v' ln u + v (ln u)"
ili
1 I
_y' = v'lnu + v
y U
odakle je
y' = y ( v' ln li + u' ),
r
TABLICo1O DERIVIRAN.IE
ili
y' = UV ( v' ln u + u' ).
564. y' ako jc
l-x
l
, S2
= l ,l XCO X.
. +x
o
Rjeenje: lny = ln x + ln (I--x) - ln (I + x") + 3 ln sin x + 2ln cos x;
3
2 I (-l) 2x l 2sinx
_ l' - - + - -- + 3 --cos x
y' 3 x l-x l+x2 sinx COS X
odakle je
(
2 l 2x '
v' = y . - - --- -- + 3 etg x .- 2 tg'x ) .
. )x l-x l+x2
565. y' ako je y = (sin xy,
Rjeenje:
l
InJ' = xln sinx; _y' = 1ns1nx + xctgx;
y
y' =, (sin xy (ln sin x + x ctg x).
y' primjenom prethodnog logaritmiranja funkcije y = j (x):
567.
(X+2)2
566. y = (x+ 1)(2x+ 1)(3x+ l).
Y = ,
(x+l)3(x+3t
Y = JX(X-I J .
$,-
568.
569. y=x --o
x-2
. x 2+ 1
570.
(X_2)9
571.

)' = -'
y=
.)(x-l)5(x-3)11
(x + 2)2 J ex + 3)3
572. y = xx,
!j73. y
574. Y = if;
575. Y = xV;
576.
xX
577.
sinx
y=x
y=x
578.
y = (cosx)$inx, 579.

580. y = (arctgx)x.
57
58 DERIVIRAN.JE FUNKCIJA
II
3. Derivacije funkcija koje nisu eksplicitno zadane
1. Deriva"'j", inveltzne funkcije. Ako je za funkciju y =f(x) derivacija Yx'# 0, \)nda je
derivacija inverzne funkcije x =f-1 (y)
iJi
Xy
dx
dy dy
dx
Primjer 1. derivaciju Xv ako je
y = x +- ln x
, J x+l x
Rieenje. Imamo Yx= 1+- = --; prema tome je Xv =
x x ' x+
2 '. Derivacija funkcije zadane parametarskl. Ako je zavisnost funkcije y i argumenta
x zadana paran1etra t
tada je
ili drugim oznakanla
[ ,. , k .
nm]cr 2. IzracunaJH10 -, a o Je
dx
dx
5 X = <p(I),
I JI = 1/1(1),
Yx =
Xr
dy
dJ dt
dx dx
dt
{
X = a cos l)
y = a sin l.
cl)'
Nalazimo da je
=-' sin [
dl
dl = a cos I
Odatle je
d_''11 a cns l
d.Y -- a,Sm {
ctg I
:l
Dl,J{IVACUE FUNKCIJA KUJE NISU EKSPLICITNO ZADANE
59
3. Dell'ivacija implicitne funkcije. Ako j e zavisnos t x i derivabiIne funkcij e
y zadana u implicitnom obliku
F(x, y)=O;
unda jc za derivacijcy: == y' II jednostavnijinl dovoljno:
1) derivaciju pn x lijeve strane jednadbe (l'!, y funkcijom od x;
2) izjedn3L'iti tu deri\'aciju s nulol11 tj. staviti da je
d '( ,
-fx,y)=O;
dx
3:- rijeiti dobivenu jednadbu po y'.
Primjer 3. derivaciju ako je
x3+y3-3aJ\Y=0.
(l)
(2)
(3)
Rjc.fC/lje, derivaciju lijeve strane jednadbe (3) i je s nulom, dobivamo:
3x2 + 3y 2y ' - 3a(y + xy') = 0,
odakle je
x2
),'=-'---0
ay _y2
581, derivaciju ako je
x
a) r=3x+x
3
; b)
2
c) y = O,ix+e2
Odredite derivaciju y'
dy f k" ct k'
--- za un cIJe y, za ane parametars I:
dx
582.
584.
586.
588.
!x=2t-l,
l V = (3.
j
2at
X = 1 + t2'
\ \' = a(i-t
2
)
l' 1+ t
2
f X =

f X = a(cost+tsint),
ly = a(sint-tcost).
583.
585.
581.
589.
{
l
X=- ,
1+1
Y =
l
X =. /::3'
3at
2
l;=-_
l 1 + t'
{
X =!1+1,
t-l
)'=----'-.
.J t2 + 1
{
X = acos
2
t,
y = bsin2 t.
60
590.
592.
Jx=aeos
3
t.
ly=bsin
3
1.
1
- 'lrccos ;"
x-< -vl+r
- arcsin J I 2'
Y - 1+1
DERIVmAN.TE FUNKCIJA
591
593.
I
X = a (In 19 + eos t - sin t) ,
594. 2
y = a(sinl+cosr).
595.
T b
' . dv
re a IzraCUnat1 . za
dx
a sin l
I ako je
2
f x = a(t-sinl),
I y = a(l-cosl).
sin t
i
COS3 t
X = Jcos21'
sin
3
t
y-
vCOS 21
f
-t
X = e ,
) Ot
(y =
SIn -:;-
R;eIm;e,
dy
dx
, - = I.
( d
Y
) 11:
,ct;, t T I - cos -:o
596.
597.
a (l cos t) l - cost
dr .
. za I = l, ako Je
dx
I
X = tlnt,
Int
Y=-,
t
dy Jr ,{x = eteosI,
- za t = -, ako Je
dx 4 y = et sin t.
598. Dokaite da funkcija y, zadana parametarski jednadbama
zadovoljava jednadbu
s x = 21+3t
2
,
ly=t
2
+2t
3
,
Y =
599. Za x = 2 vrijedi jednadba
x
2
= 2x.
Il
llEfUVACI.JE FUNKCU,\ KOJE NISU EKSPLICITNO ZADANE
Da li odatle slijedi da je
(x
2
)' = (2x),
za x = 2)
600. Neka je Y= Moe li se po derivirati jednadba
x
2
+ y2 = a2?
deri\'aciju y' dy implicitnih funkcija y:
dx
601.
603.
605.
607.
609.
611.
613.
615.
617.
2x-5y+ 10 = O.
x
3
+ y3 = a3.
J;'+ fy = J-;;
3 X- Y
Y ='--.
x+y
a cos
2
(x+ y) = b.
x
xy = arclg-' .
y
e}' = x + y.
x
Iny+-- = c.
y
R'+7 = carctg.L.
x
x2 y2
602. --2 + '-z = I.
a b
604. X
3
+X
2
y+y2=0.
606. if;z+if? = U7-.
608. y-O,3siny = x.
610. tgy = xy.
612.
614.
616.
618.
aretg(x+ y) = x.

Inx+e x = C.
yI, 2 2
arctg- = --In(x + y ).
x 2
xY = yX.
619. u M (J; l),akoje
2y = 1 +xy 3.
dobivamo 2'1;' = '\,,3 + 3 xv2y' Stavivi x = I i V = I. dohivamo
2y = 1+ 3y',a odatle .' I. .. .
620. derivacije y' zadanih funkcija Y li navedenim ma :
a) (x+y)3=27(x-y) za x=2 i y=l;
h) yeY = eX 1 J za x = O i y = l;
2 Y
e) y = x + I n -- za x = I y = 1.
x
61
62
DERIVIRANJE FUNKCIJA II
4. Primjena derivacija II geometriji i mehanici
10. Jednadbe tangente i normale. Iz geometrijskog smisla derivacije slijedi da
jednadba tangeme na krivulju Y = J (x) ili F (x, y) = O u Mo(xo, Yo) biti
Y- Yo =
pn cemu je )'0 vrijednost derivacije Y' za x Xa' Pravac koji prolazi diralitem okomit jc
n<l tangentu nazivamo normalom na krivulju. Za normalu dobivamo jednadbu
x-xo+ Yo) = O.
2". Kut krivuljama. Pod kutom krivuljama
Y =/1 (x)
Y=/2(X)
u njihovoj Af" (xo, YD) (sl. 12) razumijevamo kut w njihovim tangentama
MoA i MoB u Mo.
Poznatom formulom iz geometrije dobivamo:
y
o
y=ftl)()
'--
Xa
Slika 12.
tgw
B.
A
x
(xa) - I; (xa)
1 +1; (x o) . (xo)
y
rp
01 T St
Slika 13.
K Sn N X
3. Duljina tangente i normale kada je krivulja zadana u pravokutnmTI kom'di-
natnom sistemu. Tangentu i normalu ova (sl. 13):
T M tzv. duljina tangen(e,
Sr TK sup tangenta,
n NA1 duUina normale,
Sn = KN subrzormala.
\
Kako je KM=IYol i tg'l'=Yo', to je
t = TM = J1+(Yb)21 ;
Ya
Sr = TK = IYOI

II = NM = I
Sn = I I
4
PRIMJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI I MEHANICI
63
4. Duljina tangente i normale kada je krivulja zadana u polarnim koordina-
tama. Ako je krivulja zadana u polarnim koordinatama jednadbom T = J ('1'), tada kut I" koji
tangenta MT i polarni radijus r = OAf (sl. 14) ovom formulom:
tg II = r d<p _ r
dr - r'
Tangenta AlT i normala j1;J!v u .H zajedno s polarnim radijusom diralita i okomicom na po-
larni radijus, kroz polO, odreduju ova (vidi sl. 14):
Jl,fT duUilla polarne tal/gellle,
rz IW.N duljina polarne normale,
St = OT polarna suptangenta,
Sn = ON polarna subnorlllala.
x
St
T
SLika 14.
izraeni su ovim fOrn1tllama:
r J' ')2 t-MT-- 1'-+(1' .
- -Ir', '
II = MN = Jr2+(r')2;
y
x
Slika 15.
r2
St = OT=
Sn = ON = Irl
621. Kakve kutove rp zatvaraju s osi OX tangente na krivulju)' = x-x
2
u
apscisama: a) x = O; b) x
l
2
c) x = l?
Rjeenje: Irna:mo y' = l ---- 2x. Odatle je: a) tg cp = 1, cp 0..= 45; b) tg 9 """ O) fl = O;
e) tgtp = -1, tp = 135' (sl. IS).
622. Pod kojim kutovima sinusoide y = sin x i y = sin 2x sijeku os apscisa u
ishoditu koordinatnog sistema)
623. Pod kojim kutom tangentoida y = tg x os apscisa u ishoditu koordi-
natnog sistema.
624. Pod kojim kutom krivulja y = eO5x pravac x = 2?
625. u kojima su tangente na krivulju)' = 3x
4
+4x:l-12x
2
+20
paralelne s osi apscisa.
64
DERIVIHAN.JE FUNKCIJA
626. U kojoj je tangenta na parabolu
y = 7x+3
paralelna s pravcem 5x-l-y--3 = O)
II
627. jednadbu parabole koja u (I; I) tangira pra-
vac x = -",'.
628. Odredite koeficijent smjera tangente na krivulju x3 -I-y3 - xy - 7 == () u
cl; 2).
629. U kojoj je krivulje y" = 2x;) tangenta okomita na pravac
4x-3y+2=O?
SlO. Napiite jednadbu tangente i normale na parabolu
y=Fx
u s apscisom x = 4.
I l
Rjeenje: Imamo y' = 2 odatle je koeficijent smjera tangente k = = 4
da diralite ima koordinate x = 4, Y = 2, jednadba tangente je
l
= ""4 4), ili x 4y + 4 = O.
Iz uvjeta okomitosti koeficijent smjera normale je
", c= 4,
odakle je jednadba normale ili 4x+y-18=O.
631. Napiite jednadbu tangente i normale na krivulju y = x 3 +2x2 -4x- 3
u (-2; 5).
632. jednadbu tangente i normale na krivulju

u (I; O).
633. Odredite jednadbe tangente i normale na krivulje u zadanim
a) y = tg 2x u ishoditu koordinatnog sistema;
634.
b)
. x-l ", . OX
v = arCSIn --- u sJeC1stu s OSI ;
- 2
c) y = arccos 3x u sjecitu s osi O Y;
d) y = ln x u sjecitu s osi OX;
e) y = el-X' u sjecitima s pravcem y = I.
Napiite jednadbe tangente i normale u (2; 2) na krivulju
{
1+1
X =-3 . ,
r
3 1
y = 2t 2 + 2r'
PfillVlJENA DERIVACIJA U GEOMETRIJI I MEHANICI
635. Napiite jednadbe tangente na krivulju
x = leost, y = lsinl
li ishoditu koordinatnog sistema i u t = .
4
65
636. Napiite jednadbe tangente i normale na krivulju x:l+y2+2x- 6 = O
u kojoj je ordinata y ,= 3.
637. Napiite jednadbu tangente na krivulju X5 +y5_2xy = O u (l; l).
638. Napiite jednadbe tangenata i normala na krivulju y = (x- l) (x- 2) (x - 3)
u sjecitima krivulje s osi apscisa.
639. Napiite jednadbe tangente i normale na krivulju
y4 = 4X4 + 6xy u (1; 2).
640*. Pokaite da diralite tangente na hiperbolu xy = a2 raspolavlja te
tangente koordinatnim osima.
641. Pokaite da tangente na astroidu X2/3+y 2/3 = a2/ 3 medu koordi-
natnim osima ima stalnu i iznosi a.
6412. Pokaite da su normale na evoIventu krunice
x = a (cos l + l sin l), y = a (sin t t cos t)
tangente na krunicu x2 +y2 = a2
643. kut pod kojim se sijeku parabole y = (X-2)2 i y = -4+6x-x
2
.
644. Pod kojim kutom se sijeku parabole y = x2 i y = x
3
?
645. Pokaite da se krivulje y=4x2 +2x-8 i y=x
3
-x+1O tangiraju u
(3; 34). li to biti i u ( - 2; 4)?
646. Pokaite da se hiperbole
xy=a
2
sijeku pod pravim kutom.
647. Zadana je parabola y2 = 4x. duljinu tangente, normale, suptan-
gente i subnormale u (l ; 2).
648. suptangentu krivulje y = 2
x
II nekoj njenoj
649. Pokaite da je za istostranu hiperbolu x2 - y2 = a2 duljina normale u nekoj
jednaka polarnom radijusu te
650.
651.
Pokaite da je subnormala hiperbole x2_y2 = a2 u nekoj njenoj jed-
naka aps cis i te
y2
Pokai re da su suptangente elipse + - = l i krunice X2+y2 = a2 u
a2 b
2
jednakih apseisa jednake. Kakav konstruiranja
tangente na elipsu iz toga
5 Zadaci
66
DERIVIRAN.TE FUNKCUA
II
652. duljinu tangente, normale, supstangente subnormale za cikloidu
653.
654.
655.
u nekoj [".
{
X = a (t-sin t),
y=a(l-cost)
kut medu tangentom i polarnim radijusom diralita za logaritamsku
spiralu
r = al'l
kut medu tangentom polarnim radijusom diralita za lemniskatu
r2 = aZ cos 2cp.
duljinu polarne tangente, normale, suptangente i subnormale, a ta-
i kut medu tangentom i polarnim radijusom diralita za Arhimedovu
spiralu
r = acp
u s polarnim kutom cp = 271".
656. Nadite duljinu polarne suptangente, polarne subnormale, polarne tangente i
normale, a kut tangentom i polarnim radijusom za hiperbolnu
spiralu 1" = U po volji odabranoj cp = CPo; r = 1'0'
'fl
657. Zakon gibanja po osi OX je:
x=3t-t
3
Nadite brzinu gibanja u ovim trenucima: To = 0, 11

(x je zadan u centimetrima, l u sekundama).
658. Du osi OX gibaju se dvije po zakonima gibanja
1 ,
x = ._[-
2 '
X = 100+51
pn cemu je [:;:0.
12 = 2
Kojom se brzinom udaljuju te u trenutku susreta (x je za-
dan u centimetrima, t u sekundama)
659. Krajevi duine AB = 5 m kliu po okomitim pravcima OX i
O Y (sL 16). Brzina gibanja kraja A iznosi 2 m/s. Kakva je brzina gibanja
kraja B u onom trenutku, kada je kraj A udaljen od ishodita koordinatnog
sistema za OA = 3 m?
660*. Zakon gibanja materijalne u vertikalnoj ravnini XOY (sL 17)
pod kutom 'l. prema horizontali s brzinom Vo, dan je formulama
(zanemaren je otpor uzduha)
x = vot cos -x. \' = l' otsin Cf.-
. 2
pn cemu je 1 vrijeme, a g ubrzanje sile tee.
Nadite stazu gibanja i domet. Odredite takoder brzinu i smjer gibanja.
661.
662.
663.
664.
665.
DERIVACIJE VISEG REDA
67
se giba po hiperboli y = tako da njena apscisa x raste jednoliko
x
brzinom od l jedinice u sekundi. Kojom brzinom se mijenja njena ordinata
kada prolazi kroz poloaj (5; 2)?
U kojoj parabole y2 = 18x ordinata raste dvostruko bre od apscise ?
J edna strana pravokutnika ima konstantnu a = 10 cm, a druga b
raste konstantnom brzinom 4 cm/s. Kojom brzinom rastu dijagonala i po-
vrina tog pravokutnika u trenutku kada je b = 30 cm?
Polumjer kugle se jednoliko brzinom od 5 cm/s. S kojom se brzinom
povrina kugline plohe i volumen kugle u trenutku kada polumjer
postane jednak 50 cm)
se giba po Arhimedovoj spirali t=a'fl (a = 10 cm) tako da je kutna
brzina rotacije njenog polarnog radijusa konstantna i iznosi 6 li sekundi.
Odredite brzinu polarnog radijusa r u trenutku kada je r= 25 cm.
y
B
o x
Slika 16.
y
Vo
x
Slika 17.
666. Nehomogena ipka AB je 12 cm. Masa njenog dijela AM raste pro-
porcionalno kvadratu udaljenosti M od kraja A i iznosi lOg
pri AM = 2 cm. Nadite masu ipke AB i linearnu u nekoj
njenoj M. Kolika je linearna ipke u A i B?
5. Derivacije vieg reda
1. Definicija derivacija vieg reda. DerivacUom druRog reda ili drugom dcrivaC1jo",
funkcije y f (x) nazivamo derivaciju derivacije, tj.
(y')',
Drugu derivaciju sa
JJ", ili
dx2
ili j"(x).
5
68
DERIVIHAN.TE FUNKCIJA
II
d2 x
Ako je x = f (t) zakon pravocrtnog gibanja tada je ubrzanje tog gibanja,
dl'
derivaCljom n-tog reda funkcije Ji = f (x) nazivamo derivaciju derivacije reda
(n -1), Za n-tu derivaciju upotrebljavamo oznaku
dn
(n) 'l' Y 'I' J(n)
Y ,ll -- II X.
dxn
Primjer l, Nadimo drugu derivaciju funkcije
Ji = ln(1 - x),
Rjeenje,
-I
'- -',
Ji - 1 _ x
(
- 1 )'
y" = l - x = (I - X)2
2. Leibnizova formula. Ako funkcije u = 'I' (x) i v = f (x) imaju derivacije do
n-lOg reda, tada nam za n-te derivacije produkta moe posluiti Leibnizova formula
(uu)(n) = u(n)u+nu(n-J)u' + n(n-l)u(n-2)u"+" ,+uu(n),
l, 2
3. Derivacije vieg reda parametarski zadanih funkcija. Ako je
'oo dy
onda denvacqe Yx'= - )
dx
=4,
Xt
{
X = <p (t),
Y = if; (t),
d2
Yxx = ... n10emo redom po forillu!anla
dx'
Y;x = = (/J;,
,
(Y;X); itd,
= ---;;:-
Za derivaciju drugog reda vai formula
Primjer 2, Nadimo y" ako je
Rjefenje, Imamo
=
XtYrr-XttYt
Yxx = (X;)3
{
X = a cos t,
y = b sin t.
(b sin l),' b, cos l b
y'=---=--- = --etgl
(acost)/ - a sin I a
(-
b -I
a sin2 t b
= -
(a cos 1)/ - a sin t a'lsin3 t
5 DERI\'ACIJE VISEG HEDA
69
A, Deric'acije vieg reda eksplicitno zadanih Junkcija
N adite druge deri\'acije ovih [unkcija:
667. Y = x
8
+7x
6
-5x+4, 668.
x'
y = e ,
669.
' 2
y = SIl1 x, 670.
671. y = In(x+Ja
2
+x2), 672. J(x) = (1 +x
2
)arctgx,
673. y = (arcsin X)l: 674. y =
a
675. I, k o' d f k" x2+2x+2 d l' d'" " l 'd dOb
o aZlte a un Cija y = ----- za ovo Java lLerencl)a nu Je na z u
2
l +y'2 = 2yy" ,
676. Pokaite da funkcija ,'= zadovoljava diferencijalnu jednadbu
, 2
y" -2)" +y = e",
677. Pokaite da funkcija y = Cle-x+C2e-zx za bilo koje konstante Cl Cz
zado\'oljava jednadbu y" +3y' +2y = O,
678. Pokaite da funkcija y = el' sin 5x zadovoljava jednadbu
y" -4)" +29y = O,
679. Naditey'" ako jey = x3 -5x2 +7x-2,
680.
681.
(3) ako jeJ(x) = (2x-3)5,
yV funkcije y = ln (I
682. yVJ funkcije y = sin 2x,
683. Pokaite da funkcija y = e - Y cos x
zadovoljava diferencijalnu jednadbu
y[v+4y = O,
684. J(O), J' (O), r (O) i /'" (O), ako je
J(x) = eX sin x,
y
Sl'ika 18,
685. Jednadba gibanja po osi OX je x = 100+51-0,0011
3
No X
brzinu i ubrzanje u trenucima to = O; [J = I; [2 = 10,
686. Po krunici X2+y2 = a2 giba se Ai konstantnom kutl10m brzinom w,
zakon gibanja njene projekcije Ml na os OX, ako u trenutku [ = O
ima poloaj Mo (a, O) (sL 18), brzinu i ubrzanje Ml'
Kolika je brzina i ubrzanje Ml u trenutku i u trenutku
prolaza kroz ishodite koordinatnog sistema?
Koje su maksimalne vrijednosti apsolutne brzine i apsolutne
ubrzanja Ml)
687. derivaciju n-tog reda funkcije y = (ax+b)n (n je prirodan broj),
70
DERIVJRANJE FUNKCIJA
688. derivacije n-tog reda funkcija:
a)Y=I_x'
b)y=J;:
689. n-tu derivaciju funkcija:
a)y=sinx;
1
e) y=-;
l+x
b) y = cos 2x;
f l+x
) Y=---;
l-x
c) y = e-
3X
; g) y=sin
2
x;
d) y = In(1 +x); h) y=ln(ax+b).
690. Primjenom Leibnizove formule y("J, ako je:
a) y = xe
x
;
l+x
d) y =Tx;
b) y = x
Z
e-
2x
;
c) .\'=(1_X2)COSX; e) y=x
3
1nx.
691. ]<")(0), ako je f(x) = ln _1_.
l-x
B. Derivacije vieg reda funkcija zadamh paramelarski, odnosno impliciino
I " . d
2
v 'h f- k"
zracunaJte OVI un CIJa:
dx2
692. a)
{ x =
Y = t;
693. a)
{
y = a SII1 t;
b)
{ x = a C05
3
1,
y=asin
3
t;
694. a)
{ x = cos 2t
y = sin
2
t;
b)
{ x = e-at,
y = eat.
b)
e)
d)
f x = aretgt
. y = In(I+'t 2 );
e) { x = aresin 1,
y =
J x = a (t-sin t),
l y = a(l-cost);
J x = a (sin l-l cos 1),
l y = a(cost+tsint).
695. a)
b)
{
X = aretgt.
1 2
)'=-t,
2
f x = Int,
ly=_I.
1-/
II
5
DERIVACI.TE VISEG REDA
71
d
2
x { X = el cos 1
-oo ako je . ,
dy2 Y = el sin l.
696.
, . d
2
v . {X = ln (l +(
2
),
Izracunajte -'- za [= O, ako je
dx2 y = [2.
697.
698. Pokaite da y kao funkcija od x, definirana jednadbama x = sin t,
Y= aelV2+be- diz, za bilo koje konstante a i b, zadovoljava diferencijalnu
jednadbu
2 dly dy
(1-x )---x-=2y.
dx
2
dx

'" d
3
y '1 f- k"
v = -- OVl11 un 'CIja:
699.
71H.
o dx3
{
X = sec I,
y = tgt.
{
-t
x=e
y = (3
700.
r x = e -I cos t.
l y = e -I sin!.
702. Treba d"y
dx"
akoje {x=lnt,
y = tm.
703. funkciju \' = f
cije x = r l (.v).
derivacije x", x'" inverzne funk-
704. y", ako je x' +y' = J.
Na osnovu pravila deri\'iranja sloenih funkcija imamo 2x ,t = O; je
x ('xy ",-xy'
\J ' = - i = - -) = -
. y - .)' X .>-,:l
umjesto y' njenu
nost) dobi Yamo:
)''' = _ y' + x'
)'3 )/3
Odredite derivacije y" ovih funkcija y = f (x), zadanih implicitno:
705. .v
2
= 2px.
2
706. + c':.... = L
a
2
b
Z
708. N l d d'l. l d' d
2
v
" a teme JU je na zoe \' =x+ ny na Ite o
o dx2
707. y = x+arctgy.
d2x
dy2
709. N adite u (!; ako je ,2+50(y+ y2-2x+y-6 = O.
710. u (O; l), ako je ,4 xy+y4 = L
711. a) Funkcija y zadana je implicitno jednadbom
x2+2xy+ y2-4x+2y-2 = O.
d
3
y u CI; 1).
dx3
b) d
3
y , ako je x'+)I' = a"-
dx3 o
72 DERIVIRANJE FUNKCIJA
II
6. Diferencijali prvog vieg reda
r. Diferencijal prvog reda. Diferencijalom (prvog reda) funkcije y = fCx) u x
nazivamo glavni dio njenog prirasta = fCx+ - f(x) za koji je linearan s obzi-
rom na prirast = dx nezavisne varijable x. Diferencijal funkcije jednak je produktu njene
derivacije s diferencijalom nezavisne varijable:
y
o p
a x
Slika 19.
Odatle ic
dy = y'dx.
, dy
y = dx'
Funkciju koja ima diferencijal nazivamo l dife-
rencijabilnom.
Ako je MN luk grafa funkcije y = f (x) (sl. 19),
MT tangenta u M (x, y) i
PQ = Llx = dx,
onda je prirast ordinate tangente
AT=dy
i
Primjer l. Nadirno prirast i diferencijal funkcije y = 3x'-x.
AN=Lly.
Rjeenje. Prvi
Lly = 3 (x + LlxJ2 - (x + tlx) - 3X2 + X
ili
Lly = (6x - l) tlx + 3 (L'.x)2.
Slijedi da je
dy = (6x - l) Llx = (6x - I) dx.
Drugi
y' = 6x - l; dy = y' dx = (6x - I) dx.
Primjer 2. Ll)' i dy funkcije y = 3x' - x kada je x = I i Llx = 0,0 l.
Rjeenje.
Lly = (6x-I) Llx + 3 (LlX)' = 50,01 + 3 (0,01)' = 0,0503
dy = (6x - l) tlx = 5 0,01 = 0,0500.
2. Osnovna svojstva diferencijala:
1) dc = 0, gdje je e = const.
2) dx = Llx, gdje je x nezavisna varijabla.
3) d(eu)=edu.
4) d(uv) = dudv.
5) d(uv)=udv+vdu.
tr
6
DIFERENCIJAL! PRVOG I VISEG REDA
73
6) (v#O).
7) df(u) =f'(u)du.
3. Primjena diferencijala u priblinim Ako je prirast dx argumenta
x malen po apsolutnoj vrijednosti, tada su diferencijal dy funkcije y = J (x) i prirast tly funkcije
priblino jednaki
tj.
odakle je
Lly :=:; dy,
f(x+Llx) - f(x) :=:;f'(x)Llx,
f(x +Llx) :=:; f(x) + / (x) Llx. (1)
Primjer 3. Koliko se priblino promijenila stranica kvadrata ako se njegova povrina od
9 m' na 9,1 m'?
Rjeenje. Ako je x povrina kvadrata a y njegova stranica, tada je
y =Fx.
Prema uvjetima zadatka imamo; x = 9; Llx = 0, l.
Prirast Lly stranice kvadrata priblino:
I
tly "" dy =y'Llx = --0,1 = 0,06m.
2V9
4. Diferencijali vieg reda. Diferencijalom drugog reda nazivamo diferencijal dife-
rencijala prvog reda, uz fiksiran prirast odnosne varijable:
d
2
y=d(dy).
Analogno se definiraju diferencijal; itd. reda.
Ako je y = J (x), a x nezavisna varijabla, onda je
d
2
y = y"(dX)2,
d
3
y = y'''(dx)\
d"y = yC")(dx)".
Ako je y = J Cu) pri je u = 'p (x), onda je
d
2
y = y" (dU)2 + y' d
2
u,
d
3
y = y"'(dU)3+3y"du'd
2
u+y'd
3
u
i td. (Ovdje crticama deriviranje po u).
712. prirast Lly diferencijal dy funkcije y = 5x+x
2
za x = 2
Llx'= 0,001.
713. Ne derivaciju d(l-x
3
) zax=1
l
Llx= - 3'
74
714.
715.
716.
717.
718.
719.
720.
DERIVIRAN,JE FUNKCIJA II
Povrina kvadrata S sa stranicom x izraena je formulom S = X
2
, Nadite
prirast i diferencijal te funkcije i razjasnite geometrijsko diferen-
cijala,
Dajte geometrijsku interpretaciju prirasta i diferencijala ovih funkcija
a) povrina kruga S = 7TX2; b) volumen kocke v = x
3
,
Pokaite da je za i'!.x -+ prirast funkcije y = 2X, koji odgovara prirastu
x za i'!.x, za svaki x ekvivalentan izrazu 2
x
i'!.x ln 2.
Za koju vrijednost x diferencijal funkcije y == x2 nije ekvivalentan prirastu
te funkcije kada i'!.x->-O?
Ima li funkcija y = lxi diferencijal za x = O?
Posluivi se derivacijom diferencijal funkcije
y cos x za
it:
X = ---
6
it:
ih = 36'
diferencijal funkcije
2
V

za x = 9 i1x = -0,01,
721. diferencijal funkcije
it:
y = tgx za x =--
3

180
diferencijale ovih funkcija za po volji odabrane vrijednosti argumenta nje-
gova prirasta:
723.
x
722.
x l-x
x
725.
x
724. y = arcsin-. y = arctg-.
a a
726.
-x'
y=e . 727. y = xlnx-x,
l-x
728.
72!t r = ctgtp +cosec tp,
l+x
730. s = arcctg et.
731. dy, ako je x
2
+ 2xy _ y2 = a
2
.
Rieerzjc, invarijantnost oblika diferencijala dobivamo
Odatle je
2xdx+2(ydx+xdy) -2ydy= O.
x 1-Y
d)' '= - -----dx,
x ,- y
ti
DJFERENCIJALI PRVOG I V I SEC REDA
7S
diferencijale ovih funkcija zadanih implicitno:
132. (x + y)2 (2x + J/ = l. 733.

y = e Y
734. In arctg L.
x
735. dJ' u (1; 2), akoje y3_ y =6x
2
.
736. priblinu vrijednost od sin 31
TC" 1!
Rjcerzic. Uz pretposta\'ku da je x = arc 30" = - i 6x = arc 10 = iz formule cl) (vidi 3")
, 6 IW
737.
imamo 'sin 31 0 sin 30 + cos 30 = 0,500 + 0,017 ' V3 = 0,515.
180 2
prirast funkcije diferencijalom, priblino
a) cos61";
b) tg44;
e) eO,2;
d) IgO,9;
e) aretgl,05.
738. Za koliko se priblino volumen kugle, ako se njen polumjer
R = 15 cm produlji za 2 mm?
739. Izvedite priblinu formulu (za li1xl malo u usporedbi sa x)
,---- - i1x
Jx+i1x Jx+
2 'oj x
nje pribline vrijednosti za VS; VJ7;V'70; V 640,
740. Izvedite priblinu formulu
3;---' 3 r t.x
-V x + t.x './ x + v-
3 " 2
X
i nadite pribline vrijednosti za VIO, V70, VZOO
pribline vrijednosti funkcija:
:1 2
a) y=x--4x +5x+3 za x= 1,03; e) J(x) = --
l+x
b) J(x) = JI+-x za x = 0,2;
d) Y = el-xl
742. pribline Vrijednosti od tg 453'20".
za x = 0,1;
za x = 1,05.
743. priblino arcsin 0,54.
744. priblino VIi.
745.
Pokaite, na osnovu formule Ohmova zakona
E
l = da se mala pro-
J?.
mjena i11 jakosti struje l uvjetovana malom promjenom i1R otpora R
moe priblino po formuli
l
M=---t.R.
R
76
DERIVIRANJE FUNKCIJA II
746. Pokaite da relativna pogreka od 1% pri duljine polumjera
relativnu pogreku od priblino 2
%
pri povrine kruga i
oploja kugle.
747. d2y ako je y = cos 5x.
Rjeenje. d2y=y" (dx),= -25 cos 5 x(dx)'.
748. U = JI-x2, treba d
2
u.
750. y = sinxlnx, treba d
2
y.
752. z = x
2
e-
x
, treba d
3
z.
754. u = 3 sin (2x + 5), treba dnu.
755. Y = eX cos a sin (x sin a), treba dn y.
749.
751.
'753.
y = arccos x, treba dl y.
ln x
treb,i d
2
z. z =-_.
X
X4 ., 4
Z = treba naCl d z.
2-x
7. Teoremi srednje vrijednosti
1. Rolleov teorern. Ako funkcija J (x), neprekinuta u intervalu a 'x 'b, ima derivaciju
f'(x) u svakoj unutar tog intervala i
.f(a) = .f(b),
tada za argument x postoji najmanje jedna vrijednost t, gdje je a<t<b, taha da je
rm = O.
20. Lagrangeov teorern. Ako je funkcija J (x) neprekinuta u intervalu a <x <6 l Ima
derivaciju u svakoj unutar tog intervala, tada je
f(b) - feal =
gdje je a<t<h.
3
0
Cauchyjev teorern. Ako su funkcije J (x) i F (x) neprekinute u intervalu a 'x 'b i
za a<x<b imaju derivacije koje nisu istodobno nula, pri je F (6) cfe F (a), onda jc
f(b)-f(a) rm
F(b) - F(a)
756. Pokaimo da funkcija l (x) = x-x3 u intervalima -I i O o:; x 0:;1
zadovoljava uvjete RolIeova teorema. vrijednosti !;.
Rjdel/je. Funkcija F(x) neprekinuta je i derivabiina za sve vrijednosti x; pored togaJ (- I) = /(0) =
= J (l) = O. Prema tome je Rolleov teorem primjenljiv u intervalima - 1 'x <O i O 'x <1.
Da nademo broj t, tvorimo jednadbu: f'(x) = 1-3x' =0.
Odatle je gl=- 11; t2= 11, pri je -I<tl<O; O<t,<l.
757. Funkcija l (x) = V(X-2)2 na krajevima intervala [O, 4) ima jednake vri-
jednosti .f(0) = f(4) = z!"4.
Da li je na tu funkciju primjenljiv RolIeov teorem u intervalu [O, 4)?
758. Da li su ispunjeni uvjeti RoIleova teorema za funkciju f(x) = tgx
u intervalu [O, 7T)?
8
TAYLOROVA FORMULA 77
759. Neka je f(x) = x(x+ 1)(x+2)(x +-3).
Pokaite da jednadba r (x) = O ima tri realna korijena.
760.
J ednadba eX = l + x ima korijen x = O.
Pokaite da ta jednadba ne moe imati drugog realnog korijena.
761.
Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagrangeova teorema za funkciju
f(x) = x-x
3
u intervalu [- 2, l] i
Rjeenje. Funkcija J (x) = x-x' neprekinuta je i derivabiina za sve vrijednosti x, pri je/, (x) =.
= 1-3x'. Odatle po Lagrangeovoj formuli imamo J(I) -J( -2) = 0-6 = [1-( -2)]l'W,
tj. /' (t) = - 2. Prema tome je 1-3g' = - 2 1 g = l; odgovara samo vrijednost t = - I
za koju vrijedi nejednadba -2<g<1.
762. Provjerite da su ispunjeni uvjeti Lagrangeova teorema i
za funkciju J (x) = X4/3 U intervalu [-l, l J.
763.
764 .
765.
Za parabole y = x 2 zatvoren A (l; I) B (3; 9),
u kojoj je tangenta paralelna s tetivom AB.
Primjenom Lagrangeova teorema dokaite formulu
sin(x+h) - sinx =
gdje je
a) Za funkcije l (x) = x2+2 i F (x) = x
3
-1 provJente da su ispunjeni
uvjeti Cauhyjeva teorema u intervalu [1,2] i
b) isto za j (x) = sin x i F (x) = cos x u intervalu [O, l
8. Taylorova formula
Ako je funkcija J (x) neprekinuta i ima neprekinute derivacije do en - J)-tog
reda u inten'alu a 'x 'b (ili b <x 'il), i ako u svakoj unutar tog intervala postoji
derivacija f(n) (x), onda u tome intervalu vrijedi Taylorova Jormula.
f(x) =f(a) + (x-a)J'(a) + (x-a)2
r
(a) + (x-a)3J'''(a) + ...
2! 3!
.,. + (x-a)n-l
j
(n_l)(a) + (X-a)"j(n) (O,
(n-l)! n!
gdje je = a + (J (x - a)
0<0< I.
N apose za a = O imamo (Maclaurinm'a Jarmula) :
2 X"-l n
j(x) = f(O) + xi' (O) +!:.... r (O) + ... + -- f(n-1) (O) + f(n) (0,
2! (n-l)! n!
gdje je = Ox, O < El < l.

DER l VIRA NJE FU:-JKCI.JA
Il
766. Polinom lex) = x
3
--2x
2
+3x+5 razvijte po cijelim ne negativnim poten-
cijama binoma 2.
J\)t'.\( IZlt'. jr ,X-, -= Jx:.! _ 4x
3; /"lx;=6x-4; 1"(x)=6; JCn) (x) =0
1'(2) = 7; /"(2) = 8; !'" (2) = 6.
767.
Odatle je J(2) = ll;
za II
Prema tome je,
. (x -- 2)2 (x ._ 2)3
x' -I- 2x' + 3x -,- 5 oo I I + ex - 2) . 7 + --_ . 8 + . 6
21 3!
ili
x
3
- 2x' + .lx + 5 = II + 7 (x - 2) + 4 (x - 2)2 + (x _ 2)'.
Funkciju I (x) = eX razvijte u red po potencijama binoma x+ l do koji
sadri (x+ I)".
Rjeenje. iCn) (x) eX
za Sve n, ((n)_ II =
Prema tome je
768.
769.
770.
771.
772.
773.
774.
x_ I . J x+l;' l (x+I)3 I (x+I)4 I;
e - - + (x + l) - + --- -- -I- --_ + e
e e 2! e 3 1 4!
O<fJ<l.
Funkciju I (x) = ln x razvijte u red po potencijama od x-I do sa
1)2.
Funkciju I (x) = sin x razvijte u red po potencijama od x do sa x3
do sa xo.
Funkciju f (x) = eX razvijte u red po
Pokaite da se sin (a+h) razlikuje od
Objasnite porijeklo priblinih formula:
potencijama od x do sa xn-l.
sin a + h cos a za najvie 112.
1 '2
a) yl+x::;,;l+-x-- x
2 8
3 r-;---- 1 I"
b) yl+x::;,; 1 + - -x-,
3 9
i ocijenite njihove pogreke.
Ocijenite pogreku u formuli
1 1
e::;,;2+-+ __ -I-
/x/<l,
Ix/< 1,
21 3 I 4!
Teka nit pod djelovanjem vlastite teine visi u obliku y
Pokaite da je za male lx I oblik niti priblino izraen parabolom
x
2
y=a+-.
2a
= a
a
fl OBLICI
79
775:' >I< Pokaite da za I xl <a s do (x/a? vrijedi priblina jednadba
.c: Ja+x
ea
a-x
9. pravilo 'za oblike
o 00
1". oblici tip" Zadane su funkcije J(x) i 'P (x) deri-
O oo
vabiine za 0< lx-al <Iz pri se derivaeija <p' (x) ne ponitava.
Ako su J (x) i cp (x) obje male ili obje velike kada x-+a, tj. ako
l k J (x) d l . 'k' d bl' k ' O '1 oo d'
raz oma' -- pre stav)a u tO) tac I x=a neo re en o l tipa I I ta a )e
'P ex) O oo
limi (x) = lim!' (x)
(x)
pod uvjetom da limes kvocijenta derivacija egzistira (L'Hospital-Bernoullijevo pravilo). Pravilo
je primjenljivo i u kada je a = oo.
Ako razlomak 1'(x) iznova daje oblik u x = a jednog od dva navedena
cp' (x)
tipa i l' (x) i cp' (x) udovoljavaju svim ranije formuliranim uvjetima za J (x) i cp (x), tada se moe
na kvocijent drugih derivacija itd.
N b
'd l k" J (x) .... d k d k .. d
o tre a napomenuli a lmes vocl)enta -- moze egziStIratI l ta a a a voclJent e-
cp (x)
rivaeija ne tei nikakvom limesu (vidi br. 809).
2'. Drugi oblici. Da se vrijednosti oblika O oo pret-
varamo produkt J, (x) . J2 (x), gdje je lim J, (x) = O i lim J2 (x) = OO, u razlomak
X-+Q
J, (Oblik %'l ili J\(X) ( oblik
J, (x) J, (x)
U oblika ex;; -:x; treba pretvoriti razliku J, (x) -J, (x)
d k f ( ) [I
J2 (X)]. ... .. ,. . d . bl'k J2 (x) k ' l J2 (x) l
u pro u t . l X - -- l naJpnJe rlJeS1tl neo re enI o 1 --; a o Je lm -- = ,
hW hW _hW
onda izraz dovodimo u oblik I2 (x)
1---
fl (x)
(Oblik
, O,
f, (x)
oblike 1
00
, O, 00 f)eSaVamo prethodn0! logaritmiranja i odre.
divanja limesa logaritma potencije [f, (x)]f,(x) (to iziskuje neodre
oblika 0'00)
U nekim je korisno kombinirati L'Hostpial-Bernoullijevo pravilo s
vanjem limesa elementarnim sredstvima.
ln x (' OO)
lim -- oblik .
x--+O ctg x , oo
Primjer 1.
Rjdenje. Primijenivi L'Hospital-Bernoullijevo pravilo imamo
ln x (ln xr sin' x
lim --= lim --- = - lim ---o
x-+o etg x x-+O (etg xr x-+x x
80
DERIV!RANJE FUNKCIJA II
o
Dobili smo neodre deni oblik O' pa primjena L'Hospital-Bernoullijeva pravila nije pot-
rebna, jer je
sin2 x sinx
lim --- = lim --. sin x = I . O . = O.
X---)-O X x..---+O X
Na taj dobivamo:
Inx
lim--=O.
etg x
Primjer 2.
lim (_._1 __ (neodredeni oblik 00- oo).
X----Jo-O sln2 x x2
Rjeenje. Svedimo razlomke na nazivnik
(
1 1 ) x' - sin
2
x ( O)
lim --- - - = lim oblik - .
X--)-O sin2 x x 2 X-rO x2 sin2 x O
Prije nego to primijenimo L'Hospital-Bernoullijevo pravilo, zamijenimo nazivnik raz-
lomka ekvivalentnom malom (gl. l, 4) x' sin' x x'.
Dobivamo
(
1 1 ) x' - sin' x ( O )
lim -.-,- - 2 = lim , neodredeni oblik - .
x-+O SIn x x X----l-O X O
Po L'Hospital-Bernoullijevu pravilu je
(
I I ) 2x - SlO 2x 2 - 2 cos 2x
hm -- = - = hm ----- = hm ------
x-O sln2 x x 2 x __ o 4x3 x-!--{) 12x2
Dalje nalazimo elementarnim putem:
(
1 I ) I - cos 2x 2 sin' x I
lim --- - - = lim ----- = lim ---- = - .
x--+O sin2 x X2 X-+O 6x2 x--+O 6x2 3
Primjer 3.
3
lim (cos 2x)x2 (neodredeni oblik I"').
X-).O
Rjeenje. Logaritmiramo primijenimo L'Hospital-Bernoullijevo pravilo, pa dobijemo
", 3 ln cos 2x
lim ln (cos 2xy = lim ---,
x-+O x--+O
tg 2x
- 6 lim -- = - 6.
J '
Iz toga slijedi lim (cos 2x) x' = e -G.
x-+o
Potraite ove limese funkcija:
. x
3
-2x
2
-x+2
hm ---::---- 716.
x
3
-7x+6
x--+O 2x
Rjeenje.
x
3
- 2x' - x + 2 3x' - 4x - I
lim = lim --c:--c::--
x-.l x3 - 7x + 6 x-+I 3x' - 7 2
I'C
9
777.
779.
781.
783.
785.
j
. xcosx-sinx
lm _ .
x-o X
J
. chx-l
lm---.
x-o l-cosx
I
. sec2 x - 2 tg x
Im-----=--
" 1+cos4x
x"'" 4
eX
lims'
x ..... +oo x
1c
lim _x_o
x-o 1tX
ctg-
2
OBLICI
718.
780.
782.
lim l-x
1 1- sin 1CX
2
l
. tgx-sinx
lm .
x-smx
lim tgx
x_l!..- tg5x
2
lnx
784. lim 3"
x-+ + oo :v x
786 J
. In (sin mx) ( O
lm m> ).
x-lO ln sinx
787. lim (l-eosx)etgx.
x-o
Rjeenje.
(1 - cos x) cos x
lim (1 - cos x) ctg x = Iim---.-C---
x--+o X-O SIn x
= lim (l -cosx) . lim cosx= lim sinx 1 = O.
x--+o sin x x-o x-o cos x
788. lim (1- x) tg 1CX
2
789. lim arcs in x etg X.

790. Jim (xne-J,

n>O.
791. lim x
x-- oo x
792. lim xn sin!!.- , n> O aF O.
793. lim lnxln(x-l).
X---.)o .. 00 X

794. lim (_x ___ 1_).
x-l x--'l Jnx
Rjeenje.
lim --- - = lim------ (
1 I) xlnx-x+I
x-+I x-l Inx x-+I (x - l)lnx
l
X - + Inx-1
x
lim-------
x-+l 1
Inx +- (x-I)
x
ln x x 1
lim = lim ---= - .
x-->-1 1 x-+ l 1 1 2
Inx-- + l - +-
x X x
2
81
795. lim - 2 5 ) .
x-3 x-3 x -x-6
796.
r [lIJ
2(1-$) - .
fi Zadaci
82
797. lim __ ,,_e _)
n ctgx 2cosx
x-l
798. lim xx.
x ...... +0
Rjeenje. Jman10 XX y; lny 0= xlnx; lim lny = lim xlnx =
lnx x
lim --- = lim = O
x--'>-Q l x--+O l l
799.
J.
lim xx.
):;-+ + ex
801. lim X
sinx
.
X-' .1. o
x

803. lim (1 + x
2
) x .
+0
(
7[x),g,,;
805. tg:;.
(
1
807. lim .
x ....... -!-0"0 X
809. Dokaite da se limesi
2. 1
X
x2
a) lim O;
x-o sinx
j
. x-sinx l'
b) lm . =_,
X + SIn X
x-+O x-+O
odakle je lim y = 1, tj. lim XX = l.
X-+O x+O
3
800. limx4+1nx.
O
7rX
802. lim (1 _ x) cos "2
x-'-'" l lj
1
804. lim x I -x.
806.
808.
x""'" l
1

lim (ctgx) .
x_ o
lim (ctg x)sin x.
x-o
A
ne mogu primjenom L'Hospital-Bernoul-
lijeva pravija. te limese izravno.
Slika 20.
II
810*. Pokaite da je povrina segmenta kruga S malim sredinjim kutom rJ., te-
tivom AB = b i visinom CD = h (sl. 20) priblino jednaka
2
S;:;::; -bh
3
s po volji malom relativnom pogrekom kada ->-0.
GLAVA III
EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI
1. Ekstremi funkcije jednog argumenta
. Uzlazna i silazna funkcija. Funkcijuy = J (x) nazivamo uzlaznom (silaznom) u nekom
intervalu ako za po volji odabrane x, i x2 koje pripadaju zadanom intervalu (od-
iz nejcdnadbe x, <X2 slijedi nejednadba J (x, ) <J ex,) (sl. 21,a) (f (x,) > J (x2) (sl. 21,b).
Ako je funkcijaJ(x) neprekinuta na [a, bJ ir(x) > O (f'(x)< O) za a<x<b, tada jeJ(x)
uzlazna (silazna) na [a, b J.
U jednostavnim evima definicije funkcije J (x) moemo rastaviti na
broj intervala u kojima je funkcija uzlazna ili silazna (intervali monotonosti). Ovi intervali
su x (gdje je rex) = O ili gdje rex) ne postoji).
y y
fix,)
o X, X2 x o
aj
Slika 21.
X, X2 x
b)
I
I
H---x
Slika 22.
PrimJer J. Istraimo s obzirom na uzlaznost i silaznost funkciju y x' -- 2x + 5.
RJe.lel1jc. Nadimo derivaciju
-1). (1)
Odatle je y' = O za x = l. Na broj evnom pravcu dobivamo dva intervala monotonosti :
( - oo, l) i CI, + oo). Iz formule (l) imamo: 1) ako je - co <x <: I, taaa je y' < 0, pa je pre-
ma tome funkcija J (x) sijazna u intervalu e-oo, J); 2) ako je J <x< + oo, iada je y':>O
pa je prema tome funkcija J (x) uzlazna u intervalu (1, + co) (sl. 22).
PrilIlICI" 2. Odredimo intervale uzlaznosti i silaznosti funkcije
Y=x-t-2
l
RJdefl!c. Ovdje je x = -2 prekinutosti funkcije, a y' = za xcol- 'Prema tome
(x + 2),
je funkcija y silazna u intervalima -00<x<-2 i -2<x
ii
84
EKSTREMI FUNKCI.JA I PRIMJENE DERIVACI.JA U GEOMETRI.JI III
Primjer 3. Razmotrimo s obzirom na uzlaznost i silaznost funkciju
l l
y
_X5 __ X 3 .
5 3
Rjeenje. Ovdje je
y' = X4 _ x2. (2)
Rijeimo li jednadbu x' - x2 = 0, dobivamo x, = - l, X2 = 0, x, "" 1 u kojima Se
derivacija y' ponitava. da y' moe promijeniti predznak samo pri prijelazu kroz
u kojima se ponitava ili se prekida (u zadanom primjeru prekinutosti za y'
nema), to u svakom intervalu (- oo, -l), (-l, O), (O, 1) i (l, + oo) derivacija zadrava
stalni predznak, pa je prema tome u svakom od tih intervala razmatrana funkcija mono-
tona. Da bismo ustanovili u kojim je od intervala funkcija uzlazna, a u kojima
je silazna, nuno je da znamo kakav predznak ima derivacija u svakom od tih intervala.
Da bismo saznali kakav predznak ima y' u intervalu ( - oo, - 1), dovoljno je da ustanovimo
kakav je predznak y' u jednoj po volji o,dabranoj tog intervala; uzmemo li na primjer
da je x = -2, dobijemo iz (2) da je y' = 12>0, pa je prema tome y'>O u intervalu
(- oo, -1) i funkcija je u tom intervalu uzlazna. Analogno nalazimo da je y' 0 u intervalu (1, + oo).
Prema tome je razmatrana funkcija uzlazna u intervalu (- =, -l), silazna u inte r-
valu (- l, II i ponovno uzlazna u intervalu (I, + co).
YI
I
o xo x,
Slika 23.
Y
x
x
Slika 24.
2. Ekstremi funkcije. Postoji li takva okolina xo' da za svaku x *xo te oko-
line vrijedi nejednadba J (x) > J (xo), tada Xo nazivamo minimuma funkcije y = J ex',
a broj f (xo) minimumom funkcije y = J( x). Analogno, ako za svaku x CF x" neke okoline
Xi vrijedi nejednadba J(x)<f(x, ), tada Xi nazivamo maksimuma funkcije J (x), a J(xi )
maksimulJlom funkcije (sl. 23). minimuma ili maksimuma funkcije nazivamo njenom
kom chstrema, a minimum ili maksimum funkcije nazivamo ekstremom funkcije. Ako je Xo
ekstrema funkcije J (x), tada je rex,,) = (stacionarna ili pak r(xo) ne postoji (nuni uvjet
za postojanje ekstrema). Obrnuta tvrdnja nije u kojima je rex) = ili pak rex) ne
postoji nisu uvijek ekstrema funkcije r (x). Dovoljni uvjeti da postoje odnosno
ne postoje ekstremi neprekinute funkcije J (x) dani su ovim pravilima:
I. Postoji li takva okolina (x,,-o, xO'I-8) xo, da jer (xO za xo-3<x<x"
i r(x) za 8, tada je Xo maksimuma funkcije f(x); ako je pak r(x)' _ 7a
'-':0-& ':x<xo i za xo<x<xo+o, tada je Xo minimuma funkcije J(x!.
EKSTREMI FUNKCIJE .rEDNOG ARGUMENTA
(j5
Ako pak na posljetkU nademo takav pozitivan broj 8, da rex) zadrava nepromijenjen
predznak za 0< lx-ex" I <Ii onda Xo nije ekstrema funkcije J(x).
2. Ako jer(xo) = O i r(xo)<O, onda je Xo maksimuma funkcijeJ(x); ako je rex,,) =
i r(xo) >0, onda je xo minimuma funkcije J(x): ako je pak r(xo' = 0, J"(xo) = 0, a J"'(x,,)rO
onda Xo nije ekstrema funkcije J(x).
lj obliku: neka prva u nizu derivacija funkcije J(x) koja u x" nije jednaka
nuli bude reda k. Tada je, ako jc k paran, Xo ekstrema i to maksimuma ako je
ft") (x,,): 0, i minimuma ako je J(k) (x,,) > O. Ako je pak k neparan, onda x" J1ije
ekstrema.
Primjer 4. Nadimo ekstreme funkcije

Rjdellje. Nadirno derivaciju
2 2 'r-
y' = 2 + v.
x
= Vx (]ix l). (3)
li derivaciju y' s nulom, dobivamo:
vx + 1=0.
Odatle nalazimo stacionarnu Xi = -]. Iz formule (3) imamo: ako je x = -l-h,
gdje je Iz po volji odabran malen pozitivni broj, onda je y' > O; ako je pak x = -l -j-iz, onda
jey' <0*).
Prema tome je x, = -1 maksimuma funkcije y, pri je Ymax = l.
li nazivnik izraza za y' iz (3) s nulom, dobivamo:
vx =c O;
odatle za funkciju x, = 0, gdje deri\'acijay' ne postoji. Za x = - il
imamo da je y' < O; za X = Iz imamo y' / O. Prema tome je x, = mini-
muma funkcije y, pri je Ymin = (sl. 24). Razmatranje toka funkcije u Xi = -l
moemo prO\'csti takoder druge derivacije
2
y"
3x rx
Ovdje je y" <O za Xi = -l i prema tome je Xi = l maksimuma funkcije.
3". Najmanje i vrijednosti. Najmanja vrijednost neprekinute funkcije
J (x) na zadanom [a, bl dobije se ili u funkcije ili na krajevima
[a," bl.
PrilIljer 5. najmanju i vrijednost funkcije
y = x3 - 3x + 3
l l
na - 1 ,;; x ,;; 2 -
2 2
Rjeenje. da je
y' = 3x' - 3,
*) Ako je odredivanje predznaka derivacije y' teko, onda se moe iZ\"esti
uzevi za Iz dovoljno malen pozitivni broj.
:::6
EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI III
su funkcije y, X, = -1 i x2 = 1. Ako usporedimo vrijednosti u tim
s vrijednostima funkcije na kraje\'ima zadanog
(
1 ' I
y(-I)=5; y(1)=I; y -12)=4
8
;
(
I'
y 22)=11
(sl. 25), da najmanju vrijednost III = l funkcija ima u 1 (u
l 1
minimuma), a AJ II - ima u x = 2 -- (na desnom kraju
8 2
Odredite uzlazne i silazne intervale funkcija:
811. Y = 1-4x-x
2
812. Y = (X_2)2.
813.
814.
815.
816.
817.
818.
819.
y = (X+4)3.
Y = x
2
(x-3).
x
Y= - .
x-2
Y = ex -= 1)2
x
V=---
. x
2
-6x-16
.I = (x-3)-;
X 31
Y = -- -;j x.
3
821. y = xlnx.
823. Y = 2e
X
'-4-x.
825.
eX
r =---.
x
Istrp.ite s obzirom na ekstreme ove funkcije:
826. )' = x
2
+4x+6.
y
111.
8
-1 10 l
Slika 2.5.
820. J = x+sinx.
x
822. r = arcsin(1 +x).
..L
824. Y = 2x - a .
Rjeenje. derivaciju zadane funkcije y' = 2.x +4. y' s nulom, dobivamo kri-
vrijednost argumenta x = - 2. da je y' < O za x < - 2 i y' > O za x:> - 2,
to jc x -- 2 minimuma zadane funkcije, pri je Ymin = 2. Ovaj isti rezultat
dobivamo ako iskoristimo predznak druge derivacije u yU = 2> O.
827. Y = 2+x-x
2

828. y = x
3
-3x
2
+3x+2. 829. y=2x
3
+3x
2
-12x+5.
EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG" AHGUMENTA
87
Rjeenje. derivaciju
830.
832.
834.
836.
838.
840.
842.
844.
846.
848.
y' = 6x' + 6x - 12 = 6(X2 + X - 2).
derivaciju y' s nulom dobivamo X, = -- 2 i x2 = l. Za odre-
karaktera ekstrema drugu derivaciju y" c= 6 (2x + 1). da je
y" ( __ 2) <0, to je Xl = - 2 maksimuma funkcije y, pri je Ymax 25. Analogno
imamo y" (10; prema tome je X2 = 1 minimuma funkcije), i ym;n = -2.
Y = x
2
(x
12)2. 83:1.. J' = x(x-1)2(x-2)3.
x
3
.
833.
x2-2x+2
y=--.
y=---
x
2
+3
x-l
(x-2)(8-x)
835.
16
Y=---2--'
V=---
X
. x(4-x
2
)
4
837.
x
y=---
r=---
.Jx
2
+8'
. Vx 2-4
y='1(x2-1)2.
839. y = 2sin2x+sin4x.
X x
841. y = x-In(1 +x).
Y = 2 cos -- + 3 cos - .
2 3
Y = x lnx.
843. l'=xln
2
x.
y = chx.
845. Y = xe
x
.
y = x
2
e-
x
847.
eX
y=-.
x
y = x-arctgx.
Odredite najmanju i vrijednost funkcije na
(ako nije tada treba najmanje i vrijed-
nosti funkcije u cijelom postojanja):
849.
x
Y=-- 850. Y = .Jx(10-x).
1+X2 .
851. Y = sin4-x+cos4x.
852. y = arccosx.
853. y = x
3
na [-1,3]'
854. Y = 2x
3
+3x
2
-12x+l:
a) na [ - l, 5];
b) na [-10, 12J.
855. Pokaite da za pozitivne vrijednosti x vrijedi nejednadba
1
x +- ?2.
x
856. Odredite koeficijente p i q kvadratnog trinoma y = x"+px+q tako, da
taj trinom ima minimum y = 3 za x = I. Objasnite dobiveni rezultat geo-
metrijski.
88
III
857. Dokaimo nejednadbu
eX> l+x za x # O.
Rjeenje. Razmotrimo funkciju
j(x)=eX -(1 +x).
halazimo da ta funkcija ima jedan minimum 1(0) O. Prema tome je
I (x) > 1(0) za x *0,
tj.
eX > l + x za x * ,
to je trebalo dokazati.
Dokaite nejednadbe:
858.
860.
3
"x .
x -- <smx<x za
6
x
2
X <ln(l+x) <x
2
x>O. 859.
za x>O.
?
cosx> 1- x-
2
za x #0.
861. Zadani pozitivni broj a rastavite na dva pribrojnika tako da njihov produkt
bude
862,
863.
864.
865.
866.
867.
868.
869.
870.
871.
872.
Komad ice zadane duljine l svi nite u pravokutnik tako da njegova povrina
bude
Koji od pravokutnih trokuta sa zadanim opsegom 2p ima povrinu?
Treba odabrati pravokutni teren tako da s tri strane bude
mreom, a s strane da je primaknut kamenoj stijeni. Kakav je najpo';
voljniji oblik terena (s obzirom na povrinu) ako imamo 1 duinskih metara
mree.
Iz kvadratnog kartona kojemu je stranica a treba otvorenu pravokutnu
kutiju koja bi imala volumen, tako, da na vrhovima izreemo kvadrate
i savijemo izdanke dobivenog lika koji ima oblik kria.
Otvorena limena posuda s kvadratnom bazom mora primiti v litara. Pri
kojim dimenzijama trebamo za izradu posude najmanju lima?
Koji od valjaka zadanog volumena ima najmanju ukupnu povrinu?
Zadanoj kugli treba upisati valjak volumena.
Zadanoj kugli upiite valjak s povrinom plata.
Zadanoj kugli upiite stoac volumena.
Zadanoj kugli upiite uspravan kruni stoac s povrinom plata.
Zadanom valjku opiite uspravan stoac najmanjeg volumena (ravnine i
sredita njihovih krunih baza se poklapaju).
r
EKSTREMI FUNKCIJE JEDNOG ARGUMENTA

873. Koji od stoaca opisanih zadanoj kugli ima najmanji volumen?
874. Limenu traku irine a morate saviti u otvoren lijeb (sl. 26). Koliki mora biti
sredinji kut rp da bi sadrina lijeba bila
875. Iz okruglog papira izreite takav sektor da dobijete lijevak sadrine
ako taj sektor savinete.
876. Otvorena posuda sastoji se od valjka koji dolje zavrava polukuglom ; debljina
stijena je svugdje jednaka. Kakve moraju biti dimenzije posude da pri zadanoj
sadrini na nju potroimo najmanje materijala?
877. Odredite najmanju visinu h = OB vrata uspravnog tornja ABeD, da se kroz
ta vrata u toranj moe unijeti kruti stup MN duljine I, kojemu zavretak AI
klizi po horizontalnom pravcu AB. irina tornja d<l (sl. 27).
878.
879.
880.
881.
882.
883.
884.
D e
N
\
A
d :
---;
B
I
A B H
Slika 26. Slika 27.
Na koordinatnoj ravnini zadana je Mo (xo' )lo) koja lei u prvom kvad-
rantu. Povucite kroz tu pravac koji s pozitivnim tvori tro-
kut najmanje pa.vrine.
Zadanoj elipsi upiite pravokutnik povrine kojemu su stranic;e pa-
l-alelne s osima elipse.
parabole )12 = 2px, pravcem x = 2a, upiite pravo-
kutnik povrine.
Na krivulji y = __ 1_ u kojoj tangenta s osi OX tvori po apso-
l+x2
lutnoj vrijednosti kut.
Glasnik mora iz A s jedne obale rijeke do B na drugoj obali.
da je brzina kretanja kopnom k puta od brzine kretanja po vodi
odredite pod kojim kutom glasonoa mora rijeku da bi doao u
B u vrijeme. irina rijeke je h a udaljenost A i B (du
obale) je d.
Na AB = a pravca, koji spaja dva izvora svjetla A (intenziteta p)
i B (intenziteta q) nadite M koja je najmanje osvijetljena (osvijetljenost
je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti izvora svjetlosti).
Lampa visi iznad sredita okruglog stola polumjera r. Pri kojoj visini
lampe iznad stola osvijetljenost predmeta, poloenog na kraj stola biti naj-
bolja? (Osvijedjenost je direktno proporcionalna kosinusu kuta upada zraka
svjetlosti i obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti od izvora svjetla).
<JO
EKSTREMl F'lHJKCI.TA J PHIM.TENE DERIVACUA u GHlMETHLlJ III
885. Iz okruglog trupca kojemu je promjer d treba izrezati gredu pravokutnog
presjeka. Kakva mora biti irina x i visina y tog presjeka da greda ima naj-
otpor: a) na tlak, b) na savijanje?
Napomena. Otpor grede s obzirom na tlak proporcionalan je povrini njenog presjeka,
a s obzirom na sa\'ijanje produktu irine tog presjeka i kvadrata njegove ,isine.
886. Homogeni tap AB se moe okretati oko A (sl. 28). jc te-
retom Q :\ na udaljenosti a cm od A. U ravnotei je djelovanjem \"er-
tikaIne sile P na njegovom slobodnom kraju B. Teina tapa po centimetru
duljine iznosi q N . Odredite duljinu tapa x tako da sila P bude najmanja i
Pmill .
Jr t

Q.
Slika 28.
887* Sredita triju potpuno kugli A, B i e postavljena su u pravcu.
Kugla A mase liJ brzinom 'v udari u kuglu B, koja, dobivi izvjesnu brzinu,
udari u kuglu e mase m. Kolika mora biti masa kugle B da brzina kugle e
bude najve(a)
888. Imamo li N jednakih galvanskih elemenata, moemo na oJ
njih sastaviti bateriju, spajanjem n elemenata serijski, a zatim dobivenih
N grupa paralelno. Struja koju daje takva baterija je formulom
n
Nno
1=---
2 '
NR+n r
gdje je,( elektromotorna sila jednog elementa, r njegov unutarnji otpor R
vanjski otpor. Odredite pri kojem n baterija dati struju.
889.* Posuda je napunjena vodom do visine H. Iz malog otvora u vertikalnoj
stijeni posude horizontalno mlaz vode, koji pod utjecajem sile tee
poga da horizontalnu podlogu posude u udaljenosti x od stijene. LT kojoj
visini JI treba da se nalazi otvor, da x bude maksimalan)
890. Ako su Xl' x 2 , .. , Xn rezultati jednako mjerenja x, tada je
njena najvjerojatnija vrijednost ta pri kojoj je suma kvadrata pogreaka
()" = I (x-x;l2
i= 1
najmanja (metoda najmanjih k7.'adraca).
Dokaite, da je najvjerovatnija vrijednost x sredina rezultata
mjerenja.
2
SMJER KOKKA VNOSTI. TACKE INFLEKSIJE 91
2. Smjer konkavnosti. infleksije
1". Konkavnost grafa funkcije. Kaemo da je graf derivabiIne funkcije y iWlllia",w
nadoljc u intervalu (a, b) nagore u intervalu (a" bl), ako se za luk krivulje
nalazi isp"d (ili pak iznad za a, <x<b, ) tangente u po volji odabranoj intervala
(a, b) (ili intervala (al' bl, dakako osim u dodira (sl. 29). Dovoljan je uvjet za kon-
kavnost nadoIje (nagore) grafa,' (x) da su zadovoljene nejednadbe
rcx) < O (f"Cx) > O)
Ll intervalu.
Umjesto da kaemo da jc graf konkavan nadoIje, govorimo takoder da je kom'cksa" /lagore.
Analogno graf, koji je konkavan nagore, nazi"amo kanveksnim nadalje.
2'. infleksije. (x
o
' J (xo)) u kojoj se mijenja smjer konkavnos!i grafa funkcije
naziva se ratka inJleksije (sl. 29).
Za apscisu infleksije Xo grafa funkcije y = J(x) vrijedi r(xo) = O ili r(xo) ne postoji.
u kojima je JUCx) ,= O ili rex) ne postoji nazivaju se druge vrste.
druge vrste s apscisom Xo je infleksije, ako JU(x) zadrava konstantne predznake u inter-
valima xa-ii <x<xo i xo<x<xo+8 gdje je 8 neki pozitivni broj, pri su ti predznaci suprotni,
dok II toj nema infleksije, ako su predznaci rex) u spomenutim intervalima jednaki.
YI
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
! f
'Ye
y
f;
Te I
I I

I I
I I
b Xa a, b, X
f
-rz
o
I
y2
x
Slika 29.
Slika 30.
PrilIljer l. Odredim,) intervale konkaYl10sti i konveksnosti, a i inf1eksije Gaussove
hindje
)' = e-
x2
Rjeenje. I mamo:
J.' _2xe-
x2
y" = (4X2 - 2) e-x".
LzjednaCinl0 Ii drugu derivaciju y" s nulan1, nalazirrlO druge \Tsti
Xl = X"
jf2 - vl
Ove dijele broj evni pravac - oo <x< + oo na tri intervala: I (- oo, Xl)' II (x" x,)
i III (x" + co). Predznaci yU bit +, -, + (u to se moemo uvjeriti ako na primjer
odaberemo po jednu iz svakog od navedenih intervala i supstituiramo vri-
l
jednosti x i y"). Prema tome je: 1) Krivulja konkavna nagore za - oo <x< - V'l
2J konkavnanadOljeZa-W<x<W (ft; F.) su
infleksije (sl. 30).
92
III
Primijetimo da je zbog simetrije Gaussove krivulje s obzirom na os O Y dovoljno
ispitati predznak konkavnosti te krivulje samo na poluosi O<x< + oo.
Ptimjer 2. infleksije grafa funkcije
y = VX -+- 2.
Rjeenje. Imamo
5 _ 2
2 2)-3 =
"- - -- (x+
y - 9
(l)
se y" nigdje ne ponitava.
Ako nazivnik razlomka s des-
nom stranom jednadbe (I), dobivamo da y"
ne postoji za x=-2. da je y">O za
x<-2 iy"<O za x>-2, to je (-2, O)
y
o x
Slika 31.
infleksije (s!. 31). Tangenta u toj paralelna je osi ordinata jer
x = - 2 neizmjerna.
je prva derivacija y' za
intervale konkavnosti i infleksije grafova funkcija:
891. Y = x
3
-6x
2
+12x+4. 892. y=(x+lf,
893.
l
894.
x
3
Y=-- Y=--
x+3 x
2
+ 12
895. Y = -v'4x
3
-12x. 896. Y = cosx.
897. y = x-sinx. 898. y = x
2
lnx.
899. y = arctgx-x. 900. y = (l+x2)e
x
.
3. Asimptote
1. Definicija. Ako se (x, y) neprekinuto po krivulji y = f (x) tako, da ba-
rem jedna koordinata tei k neizmjernosti, a pri tome udaljenost od nekog pravca tei
k nuli onda se taj pravac naziva asimptotom krivulje.
2. Vertikalne asitnptote. Ako postoji takav broj a da je
limf(x) = OO,

onda je pravac x = a asimptota (vertikalna asimptota).
3. Kose asimptote. Ako egzistiraju limes i
lim f(x) = kJ
x_+oo X
lim [J(x) - klx] = bl'

tada je pravac y = "lX-1 bl asimptota (desna "osa ili u kada je kl = 0, desna horizontalna
asilllptota).
3 ASIMPTOTE
93
Ako egzistiraju limesi
. f(x)
hm----= k2
X-' - ifj X
lim [[(x) - "lX] = b2
x ...... - x:;
tada je pravac y = k2x j-b, asimptota (hieva kosa ili u k, O, lijeva horizontalIla asimpIolu) .
Graf funkcile y '" f (x) (pretpostavljamo da je funkcija ne moe imati vie od jedne
desne (kose ili horizontalne) niti vie od jedne lijeve (kose ili horizontalne) asimptote.
Primjer I. asimptote krivulje
x'
V= --
- Vx2 -1'
y
rt ::l
", //
" ?l /

//1-

lf'
/1j
t;;; "''- //
/ ,J
" //
>/ x
$lika 32.
Rjeenje. Ako nazivnik s nulom, dobivamo dvije vertikalne asimptote:
x= - l x= l.
Traimo kose asimptote. Kada x--++ oo dobivamo:
k, lim y
x-+ +00 x
x2
lim
x-,)-+oo Xv xw - 1
l,
b, = lim (y - x) =
x-++oo
lim
X-++OO
x
2
- xjlx'=l = O,
VX2 - I
pa je prema tome desna asimptota pravac y x. Analogno za x--+ - ex- imamo:
k2 = lim YI,
x--+-oo x
b2 = lim (y+x)=O.
X-+ - oo
Lijeva asimptota je dakle y = -x (sl. 32). Razmatranje zadane krivulje s obzirom na
asimptote pojednostavnjuje se ako uzmemo u obzir simetriju te krivulje.
Primjer 2. asimptote krivulje
y = x + lnx.
94
EKSTREM l Fl!NKCIJA I PRIMJENE DEHIVACI.JA U GEOMETHIJI III
Rjdel/jc. da je
lim y = - oo,
X-'>--+O
to je pravac x = O vertikalna asimptota (donja). Razmatrajmo krivulju samo s obzirom
na kosu desnu asimptotu da je x>O).
Imamo:
k lim
y
l,
X
b = lim (J' - x) = lim ln x = co.
X--++OO x-+-+ oo
Prema tome kose asimptote nema.
Ako je krivulja zadana parametarskim jednadbama x =q> (t); J' =.Ji (t), najprIje
istraujemo nema li takvih vrijednosti parametra t, pri kojima jedna od funkcija q> (t)
ili 1!'(t) tei k a druga ostaje Neka je lim <p (t) = A lim VJ
{-to (-.. to
(t) 0' ll. Ako je A = ex) i B of, DO, tada krivulja ima horizontalnu asimptotu y B;
ako j e A ic (xl i B = DO, tada krivulja ima wrtikalnu asimptotu x A. Ako j e A
= B -o, oo i pri lome
lim "'!!.l = k; lim (t) - k'{J (t)] = b,
q> (t)
nnda krivulja ima kosu asimptotu y = kx+ b.
Ako je krivulja zadana polarnom jednadbom r = J (cp) onda moemo njene asim-
ptote prema prijanjem pravilu, pretvorivi jednadbu krivulje u parametarski oblik po-
formula: x = r cos O? = J(9) eosO?; Y = r sin q> = J(q sin q>.
Nadite asimptote ovih krivulja:
901.
903.
905.
907.
909.
911.
913.
915.
y = 1
(X_2)2 .
2
X
Y = x 2 -4

x
2
+ l
y = J 2
X -1
Y = e-x' +2.
.L
Y = eX.
y=ln(1+x).
asimptotu hiperbolne spirale r
902.
904.
906.
908.
910.
912.
914.
a
cp
x
Y = x2-4x+3
3
X
Y = x 2 +9'
x
Y = Jx2+3'
x
2
v=x-2+- ;-:;--:.
'\Ix2+9
1
F = - x'
. l-e
sin x
Y=--
x
X = t; Y = t + 2 arctg t.
4
KONSTf{lJKCI.Jc\ GRAFOVA FUNKCI.JA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA
95
4. Konstrukcija grafova funkcija prema
Pri konstrukciji grafa funkcije treba prije svega definicije tc funkcije i
istraiti kako se funkcija ponaa u okolini granice njenog definicije. Korisno jc
prethodno neke osobine funkcije (ako postoje), kao npr. simetrija,
stalnost prejznaka, monotonost i tome
Nadalje je potrebno prekinutosti, ekstrema funkcije, infleksije,
asimptote itd. elementi nam pomau da karakter grafa funkcije i dobijemo
njegovu ispravnu skicu.
Primjer l. Konstruirajmo graf funkcije
x
ji = }lx2 l
Rje.fenje. a) Funkcija egzistira svagdje, osim u x = l.
Funkcija je neparna pa je prema tome graf funkcije s obzirom na
O (O; O). Ova okolnost pojednostavnjuje konstruiranje grafa.
h) prekinutosti su x = -l i x = I, pri je lim y = =F oo i lim y = =F oo,
x--)--l=fO
pa su pravci x = l vertikalne asimptote grafa.
e) Potraimo kose asimptote. Imamo:
k, = lim y = O,
x-?-+oc x
b, = lim y 00,
x-++oo
pa prema tome desne kose asimptote nema. Iz simetrije grafa slijedi da lijeve kose
asimp tote takoder nema.
di prve i druge nsti, tj. u kojima se prva ili druga deri-
vacija zadane funkcije ponitava ili pak ne postoji.
Imamo:
x2 .- 3
Y
3Ycx2 -1)4'
(l)
y" = 2x(9 - x
2
)
9]!(X2 - 1)1 .
(2)
Derivacije y' i y" ne egzistIraju samo za x = 1 tj. samo u onim gdje ne
egzistira ni sama funkcija y, pa prema tome biti samo one u kojima se
y' ili .1''' ponitava. Iz (l) i (2) slijedi
y' = O za x = VJ ;
y" = O za x = O x = 3 .
Prema tome y' zadrava stalni predznak u svim intervalima ( - 00, - rf), ( - VJ; - l),
(-1,1), (1, V3) i (V3,+ =), ay" u svim intervalima (-oo, -3), (-3, -I), (-l, O), (0,1),
(I, 3) i (3, + co).
Da bismo ustanovili kakvi su predznaci y' (ili pak .1''') u svakom od navedenih inter-
vala, dovoljno je odrediti predznak y' (ili .1''') u po volji odabranoj jednoj svakoga
intervala.
Rezultate takva razmatranja zgodno je svrstati II tablicu (tablica I), tako-
der i ordinate grafa funkcije. Primijetimo da je s obzirom na ne-
parnost funkcije .1' dovoljno provesti samo za x ?:OO; lijeva polovica grafa konstruira
se prema principu neparne simetrije.
96
EKSTREMI FUNKCUA I PRIM.JEhfE DERIVACIJA U GEOMETRIJI
Tablica I
r-------.-------
x O (O, I) 1 (1, ]13) ]13 = 1,73 (V3,3) 3
Y O -
"" + = 1,37 + 1,5

y -- -
ne eg-
-
O
+ + zistira
y " O -
ne eg-
+ + +
O
zistira
Funkcija Funkcija Funkcija
Deri-
je silazna; je silazna;

je uzlazna;
\'acije
in- graf je prekinu- graf je
minimuma
graf je in-
fleksije konkavan tosti konkavan konkavan fleksije
nadoije nagore nagore
e) se rezultatima razmatranja konstruiramo graf funkcije (sl. 33).
y
-3; -V3:'=iT
Slika 33.
Primjer 2. Konstruirajn1o graf funkcije
lnx
y=-.
x
(3
R;6enje. aj definicije funkcije je: o<x< + oo.
3 X
III
(3, +00)
+
+
Funkcija
;euzlazna;
graf ie
konka\'an
nadolie
b) U definicije ka prekinutosti nema, ali kad se priblia\'amo
(x = O) definicije, imamo:
lim y =
lnx
lim
.\:-+0 x--+O X
- oo.
Prema t(lIlle je pravac x = O (os ordinata) vertikalna asimptota.
4 KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCIJA PREMA KARAKTERISTICNIM TACKAMA
97
x
y
y
y"
Deri-
vacije
cl Potraimo desnu kosu iji horizontalnu asimptotu (lijeve kose asimptote nema, jer
je da x--+- oo):
k= lim Y = 0,
>':---++00 x
b = lim y=O.
X--++OO
Prema tome je desna horizontalna asimptota os apscisa: y = O.
d) Imamo:
l-lnx
y'
x2
21nx - 3
y" = x3
y' i yU egzistiraju u svim definicije zadane funkcije pa je
y' =0 za Inx= 1,
3
y" =0 za Inx= -
Sastavimo tablicu koja sadri ka-
(tablica II).
Pri torne osim karakte-
korisno je ta-
i sjecita grafa s koordinat-
nim osima. Stavimo li :v = 0, na-
lazimo da je x = 1 (s;'ecite kri-
vulje s osi apscisa); os ordinata
graf ne
e) se rezultatima
razmatranja konstruiramo graf
funkcije (sl. 34).
2
tj. za
tj. za
y
x =e;
x = e3/ 2
y= lnx
X
e
Slika 34.
Tablica II
(e,
J.
(O, 1) 1 (1, e) e=2,72 e2 ",,4,49

l 3
-oo -
+
-=0,37
+ 2 Ve3=0,33
e
ne
+ + +
egzistira
- -
ne
egzistira
- - - - -

pod- Funkcija
Sjeci-
Funkcija

Funkcija
de- jeuzlazna;
te gra-
Jeuzlazna,
maksi-
;esilazna;

finicije graf je
fa s
graf je
muma
graf je
infleksije
funkcije. konkavan.
osi OX
konkavan
funkcije
konkavan
Vertikalna nadoIje nadoIje nadoIje
asimptota
-,
e3/2
x
J.
(e Z , + oo)
+
-
+
Funkcija
je silazna;
graf je
konkavan
nagore
: Zadaci
98
EKSTREMI FUNKCI.JA I PRIMJENE DERlVACIJA U GEOMETRIJI III
Konstruirajte grafove nIze navedenih funkcija, odredivi za svaku funkciju
njeno definicije, prekinutosti, ekstrema, intervale
uzlaznosti i silaznosti, infleksije njenog grafa, smjer konkavnosti
i asimptote grafa.
916. y=x
3
_3x
2

918. Y =(x-1)2(x+2).
920. Y = (x
2
_5)3.
125
922. Ji = X4
2
924. Y = x
2
+
x
926.
8
V=--
- x 2 -4'
4x-12
Y=--- .
(X_2)2
928.
16
Y=---
x
2
(x-4)
930.
932. y =
934. Y = x.)x+3.
936. Y =
938. Y = 1)2.
940.
942.
y = \I(X+4)2 -
4
Y=--
.)4-x2
x
944. Y = il x2 _ 1
946. Y = xe-
x

948. y=e8x-x2-14.
950. Y = 2\ x \ - x
2
917. Y = 6x
2

9
919. Y = (X-2)2(X+4)
4
921. Y = x2-2x+2
x-l
4
923. Y = x +3
x
l
925. )' = + 3 .
4x
927. Y = 4+X2'
929. Y = _x.
x
2
-4'
931. Y = 3x 4+ 1
x
3
933. y = .) 8 + x - .) 8 - x.
935. Y =
937.
939. y = \I x + l - \I x-L
941.
943.
y = \I(X-2)2 + \I(X-4)2.
8
Y= --=--
x.)x
2
-4
x
945. Y = \I(X-2)2
947.
X a
(
2) x
y = a+ e .
949. Y =
lnx
951. y =--=.
.)x
4
KONSTRUKCIJA GRAFOVA FUNKCI.JA PREMA KARAKTERISTICNIMTACKAMA 99
x
2
x
952. y =-ln---.
2 a
954. y=(x+l)ln
2
(x+l).
.) x
2
+ J-I
956. y = ln -----
x
958. JI = I n (e +
960.
y = sinx + sin2x
2
962. Y = sin
3
x+cos
3
x.
964.
smx
Y = Sin( x+ : y
966. Y = cos X cos 2x.
968. Y =
970. Y = 2x-tgx.
1
972. Y = xarctg- za x#O
x
i y = O za x = O.
x
974. Y = -+ arctgx.
2
976. y = Arch (x +
978.
y = ean:sin r;
980. y = ln sin x.
982. y = lnx-arctgx.
984. y = arctg (ln x).
x
953. y
1
955. y=ln(x2-1)+--.
x
2
-1
957. y=ln(1+e-
X
).
959. JI = sinx+cosx.
961. JI = cos x - cos
2
X.
963. Y = sinx+cosx
965. JI = sin x . sin 2x.
967. y = x+sin x.
arcsin x
969. Y = Ji-x2 '
971. y = x arctg x.
973. Y = x+2arctgx.
975. y = lnshx.
977. y = e
sinx
979.
y = earctgx
981. y = ln tg (: -
983. y = cosx-lncosx.
985. y = arcsin ln (x
2
+ 1).
986. Y = xx. 987. y = XX
da konstruirate grafove funkcija iz zadataka br. 826-848.
"
100
EKSTREMI FUNKCIJA I PRIMJENE DERIVACIJA U GEOMETRIJI III
Konstruirajte grafove funkcija koje su zadane parametarski :
988. x=t
2
-2t, y = t
2
+2t.
989. x = a cos
3
t, y = a sin t (a>O).
990. x = tet, y = te-t.
991. x = t+e-
t
, y = 2t+e-
21
992. x = a(sht-t), y=a(cht-l) (a>O).

5. Diferencijal luka. Zakrivljenost
1'. Diferencijal luka. Diferencijal luka s ravninske glatke krivulje zadane jednad-
bom u Descartesovim koordinatama x i y izraen je formulom
ds = )(ds)2 + (dy)2;
pri tome, ako jednadba krivulje ima oblik (sve funkcije su neprekinuto derivabiIne) :
a) y = J(x)" onda je
ds = JI + dx za dx
O;
b) x = JI (y), onda je
ds = dy za dy > O;

e) x = <pet), y = l/J (t), onda je
ds = + dt za dt
O;
/ '2 '2 J '2 '2
ds = -..,;Fx ;-Fy dx = Fx -:Fy dy.*)
IFpl iFxl
d) F (x, y) = O, onda je
Ako sa rt. oznacI mo kut koji pozitivni smjer tangente (tj. smjer u smislu porasta
promjenljivog luka krivulje s) s pozitivnim smjerom osi OX, dobivamo:
cosa =
U polarnim je koordinatama
dx
ds
SInO: = dy
ds
I 2 2 F (dr)2
ds=y(dr) +(rd<p) = r + d<p d<p.
Ako s f3 kut polarnog radijusa krivulje tangente na krivulju u
toj imamo:
cosf3 = dr
ds'
sin f3 = r d<p
ds'
*) Za definiciju parcijalnih derivacija F; vidite gl. VI, 3, l'.
DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST
101
2'. krivulje. K glatke krivulje u njenoj M nazi-
vamo limes kvocijenta kuta pozitivnih smjerova tangenata u M i N krivulje
(kut kontingencije) i duljine luka AW = L\.s, kada N-+J"yf (sl. 35), tj.
. CJ.ct d-x
K= hm -=-
CJ.s ds'
gdje je cf. kut pozitivnim smjerovima tangente u M i osi OX.
tj.
Polumjerorn zakrivljenosti R nazivamo apsolutnoj zakrivljen osti,
R=_l
IKI'
Linije jednake zakrivlj'enosti su krunica (K = gdje je a polumjer krunice) i pravac
a
(K =0).
y
0(+.10(
x
Slika 35.
Formule za zakrivljenosti u pravokutnim koordinatama su ove (s
do predznaka; sve funkcije su dva puta derivabiine).
l) ako je krivulja zadana jednadbom u eksplicitnom obliku y "'" f (x), onda je
K= y" .
(1 + y'2)3/2 '
2) ako je krivulja zadana jednadbom u implicitno m obliku F (x, y) = O, onda je
F;y F:
F;x
O *)
('F/ + F/)3/2
K 0=
3) ako je kri vulja zadana jednadbama u parametarskom obliku x = 'p (t), y = '" (t), onda je
(,<[
K = ----'_x _},,-'
(x' 2 + y' 2)3/ 2 '
gdje je , dx
x
dt
,dy "d
2
x
y =-, x =-,
dt di
2
d
2
y
y"=d'f
*) Za definiciju parcijainih derivacija F;x' F;y, F;y vidite gl, 7, l".
102
U polarnim koordinatama, kada je krivulja zadana jednadbom r = f (<p), imamo:
r2 + 2r'2 - rr"
K------.:---
- (r2 + r'2)3/2 '
gdje je
dr
r'=-
d<p
r" = d
2
r
dqF
III
3. Krunica zakrivljenosti. Krunicom zakrivljenosti krivulje u njenoj M nazi-
vamo poloaj krunice, koja prolazi kroz M i dvije druge krivulje P i Q, kada
P-+M i Q-+M.
Polumjer krunice zakrivljenosti jednak je polumjeru zakrivljenosti, a sredite zakrivlje-
nosti krunice (sredite zakrivljenosti) nalazi se na normali na krivulju u M na strani kon-
kavnosti krivulje.
Koordinate X i Y sredita zakrivljenosti krivulje prema formulama
x = X _ y' (1 + y'2)
y"
y= y + 1+y'2
y"
Evolutom krivulje nazivamo geometrijsko mjesto njenih sredita zakrivljenosti.
Ako u formulama za koordinata sredita zakrivljenosti promatramo X i Y
kao koordinate evolute, tada te formule daju parametarske jednadbe evolute s
parametrom x ili y (ili t, ako je krivulja zadana jednadbama u parametarskom obliku).
Primjer l. jednadbu evolute- parabole y = x'.
Mf
Slika. 36.
Rjeenje. X = -4x",
1+6x'
y = --2-' E!iminiramo li parametar x, nalazimo jednadbu evolute
u eksplicitnom
. 1 ( X )'/3
obliku Y= '2+3 -4- .
EvoIventom (involutom) krivulje nazivamo takvu krivulju za koju je zadana krivulja evoluta.
Normala MC evolvente r. je tangenta na evolutu r,; duljina luka CC, evolute jed-
naka je prirastu polumjera zakrivljenosti =IM, C, - M CI. pa stoga
evoiventu r, dobivamo odmatanjem zategnute niti namotane na rl (sl. 36). Svakoj evoluti
odgovara bezbroj evoiventi koje odgovaraju raznim duljinama niti.
5 DIFERENCIJAL LUKA. ZAKRIVLJENOST
103
4 Tjemena krivulje. Tjemenom krivulje nazivamo krivulje u kojoj zakrivlje-
nost ima maksimum ili minimum. Za tjemena krivulje postavimo izraz zakrivljenosti
K i njene ekstrema. Umjesto zakrivljenosti K moemo uzeti polumjer zakrivlje-
l
nosti R = - i traimo njegove ekstrema, ako je u tom jednostavniji.
IKI
x
Primjer 2. tjeme y = a ch - (a>O).
a
x 1 x l x
Rjeenje. Kako je y'=sh-, a y"= -ch-, to je K=---- prematome.R=ach2-.
a a a x a
a ch' -
a
dR 2x
Imamo - =sh-.
dx a
dR a
li derivaciju s nulom, dobijemo sh - = O,
dx a
d2R
odakle nalazimo x = O. li drugu derivaciju -- i uvrstimo u
dx'
d'R I 2 2xI 2
nju vrijednost x=O, dobivamo --.- =-ch - =->0. Prema tome je x=O
dx x=u a a x=o a
minimuma polumjera zakrivljenosti (ili maksimuma zakrivljenosti) Prema
x
tome je tjeme ce y =a ch A (O, a).
a
diferencijal
smjerom osi
pozitivni) :
luka, a kosinus i sinus kuta, koji zatvara s pozlt1vnim
OX tangenta, i to za svaku od ovih krivulja (parametri su
993. x
2
+ y2 = a2 (krunica).
995. .1'2 = 2px (parabola).
997. y = a ch..:'...
a
994.
996.
x2 y2
-+-=1
aZ b2
(elipsa).
X 2!3 + y2/3 = a2/3
(astroida).
998. x = a(t-sint); y = a(l-cost) (cikloida).
999. x = a cos
3
t, y = a sin
3
t (astroida).
diferencijal luka, a kosinus ili sinus kuta, koji zatvara polarni
radijus i tangenta za svaku od ovih krivulja (parametri su pozitivni):
1000. r = arp (Arhimedova spirala).
1002. r = a sec
2
:L
2
(parabola).
1004. r = a'" (logaritamska spirala).
1001.
a
r=-
rp
(hiperbolna spirala).
1003. r = cos 2..!E (kardioida).
2
1005. 1'2 = aZ cos 2'1' (lemniskata).
zakrivljenost zadanih krivulja u
1006. r = X4 -4X 3 -18x
2
u ishoditu.
1007. X2+xy+y2 = 3 u (I; l).
2 2
1008. + L. = l u tjemenima A (a, O)
a
2
b
2
B (O, b).
104
1009. x = t
2
, Y = t
3
u (1; l).
1010. ,.2 = 2a
2
cos 2<p u tjemenima s polarnim kutovima <p = O
10U. U kojoj parabole y2 = 8x zakrivljenost iznosi 0,128?
1012. tjeme krivulje y = eX.
<p = 7T.
III
polumjere zakrivljenosti (u po volji odabranoj zadanih krivulja:
1013. y = x
3
(kubna parabola).
x2 y2
1014. - + -= 1 (elipsa).
a
2
b
2
1015. x = y2 _lny
4 2
1016. x = a cos
3
t; Y = a sin
3
t (astroida).
1017. x = a (cos t + t sin t); Y = a (sin t - t cos t) (evolventa krunice).
1018. r = ai'" (logaritamska spirala).
1019. r=a(l+cos<p) (kardioida).
1020. najmanju vrijednost polumjera zakrivljenosti parabole y2 = 2px.
1021. Dokaite, da je polumjer zakrivljenosti lan y = a ch -=- jednak duljini
normale. a
koordinate sredita zakrivljenosti zadanih krivulja u navedenim
1022. xy = l u (l; 1). 1023. ay2 = x3 u (a, a).
Napiite jednadbe krunica zakrivljenosti zadanih krivulja u
1024. y = x
2
- 6x+10 u (3; I).
evolute krivulja:
1025. y = e' u (O; l).
1026. y2 = 2px (parabola),
1027.
1028.
x2 y2
- + - = I (elipsa < b < a).
a2 b2 .
Dokaite da je evoluta cikloide
x = a (t - sin t); Y = a (1- cos t)
pomaknuta cikloida.
1029. Dokaite da je evoluta logaritamske spirale
r = ae
k
'"
logaritamska spirala s istim polom.
1030. Pokaite da je krivulja (evolvenca krunice)
x = a (cos t + t sin t); Y = a (sin t - t cos t)
evoiventa krunice x = a cos t; Y = a sin t.
GLA VA IV
INTEGRAL
1. Neposredno integriranje
1 ", Osnovna pravila integriranja,
1 ) Ako je F' (x) = f (x) onda jc J f(x) dx = F (x) + C,
gdje je e po y()lji odaheri\'a konstanta.
2) J Af(x) dx = A Jf(x) dx, gdje je A konstanta (A ",O).
.lu, (x) = fr, (xldx:+- .lf2(X)dX.
4) Akoje jf(X)dX=F(X)+C i u = <p(x) -derivabiIna,
f f(u)du = F(u) + C.
Poseban je (a =10).
2. Tablica jednostavnijih integrala.
J
' ,,+,
r. xndx = '-'-. + C, II =I -1.
11+1
J
'dX
rr. -= ln lxi + c.
x
liJ.
rv.
J
' dx 1 ,x C 1 x
--- =-arClg- + . = - -arcctg- + \..,
x
2
+a
2
a II a a
J
' dx l I x-a I
-2--2 = -ln -- + C (a =I O).
x -il 2a x+a
(a #0).
a
2
_x
2
2a a-x
f
dx . .j_2_2 ( )
V. --===Inl-';+ x +a I+C a=lO .
.jx
2
+a
2
onda je
(a O).
106 INTEGRAL]
j
, dx . x x
VI. = areslO-+ e = - areeos- + CI
! I 2
'ya--x a a
VII. (a>O); leXdx=eX+c.
In a
VIII. fSinxdx = - eosx+c.
IX. Jeosxdx = sinx+c.
f
dx
X. --= tgx+C
eos
2
x
XL f .d: = - etgx+C
Sin x
XII. f = ln I /+ e = ln leoseex-etgxl + C.
Sin X 2
(a>O).
f
dX I (x< n)1 '
XIII. --=in tg -+- +C=lnltgx+seexl+C.
eosx 2 4
XIV. fShXdX = ehx+C
XV. fChXdX = shx+C
f
dx
XVI. -- = thx+C
eh
2
x
f
dx
XVII. -- = - ethx+C.
sh
2
x
PriU/jer l.
f (ax' + bx + e) dx = fax2 dx + f bx dx + f e dx =
Primjenom osnovnih pravila
integrale:
1031. 15a
2
x
6
dx.
1033. I x(x+a)(x+b)dx.
1035. 1.J2pxdx.
f
l-n
1037. (nx) n dx.
x" x2
= a f x
2
dx + b r x dx + e f dx = a - + b - + ex + e .
. 3 2
l), 2), 3) i formula za integriranje
1032. 1(6x
2
+8x+3)dx.
1034. I (a+bx
3
)2dx.
f
dX
1036. -=.

'2 2
1038. J (a) - X3 )3 dx.
IV
ove
NEPOSREDNO INTEGRIRAN,JE
1039.
1041. J'(X
m
- X")2
.J; dx.
1043.
x
2
+7'
H145. f dx
.J4+X2 .
1047. J'.J2+X
2
-.J2-X
2
,)4-x4 dx.
1049. a) I etg
2
x dx; b) Jeth
2
xdx.
1040. (x dx. j
, 2
1042. dx.
1044.
x2 -lO .
f
dx
1046. -=.
,)8_x2
1048*. a) Itg
2
xdx;
b) Ith
2
xdx.
1050. !3Ydx
107
3'. Integriranje unoenjem pod znak diferencijala. Pravilo 4) znatno proiruje
tablicu jednostavnijih integrala. Naime, na osnovu toga pravila tablica integrala primjenljiva
i e neovisno o tome da li je varijabla integriranja nezavisna varijabla ili derivabiina funkcija.
Primjer 2. r
dx l ' 1
. V 5x _ 2 = 5'.1 (5x - 2) - "2 d (5x - 2) =
l
I r - 2. l u' l
= 5' "u du = 5' . I' + e = 5'
2
1
(5x - 2) 2
2
2
+ e = - V 5x - 2 + c,
5
gdje smo stavili u = 5x- 2. Posluili smo se pravilom 4) i integralom iz tablice l.
Primjer 3.
f
x dx l J" d (x
2
) I
Vl + X4 = '2 Vl + ex2)' = '2 In (x
2
+ Vl + x
4
) + C.
utke smo podrazumijevali da je u = X2, pri smo primijenili pravilo 4) i integral V
iz tablice.
Primjer 4.
f
l' l
x2 e
x3
dx = "3 J eX' d (x
3
) = '3 eX' + e
na osnovu pravila 4) i integrala VII.
U primjerima 2, 3, 4 prije primjene bilo kog integrala iz tablice prethodno smo doveli
zadani integral u oblik
Jf(rp(xrp'(x) dx = Jf(u) du, gdje je u = rp(x).
Takvu pretvorbu nazivamo unoenjem pod znak diferenCijala.
Korisno je da spomenemo primjenjivane transformacije diferencijala, koje su
napose upotrijebljene u primjerima 2 i 3:
1
a} dx = -d(ax+b) (a =I O);
a
b) xdx = itd.
2
108 INTEGRALI
IV
Primjenom osnovnih pravila formula za integriranje, ove integrale:
1051**.
a-x
J
l-3X
1053. --dx.
3+2x
1055. JaX+b dx.
Cl.x+fJ
1057. JX
2
+ + 7 dx.
X+5
1059. J(a + _b_)2dx.
x-a
1061. J bdy .
.J1- y
1063"';!' J' x dx.
.J X2 + 1
J
dx
1065. -2-'
3x +5
1067. f dx
(a+b) - (a-b)x
2
(O<b<a).
f
X3
1069. ---2 dx.
a2 _x
J
dx
1071. .J7+8x2'
1073 f 2x-5
3x2 -2 dx.
1075. J 3x+1
I - dx
v5x
2
+1 .
1077. J xdx
x 2 _5 .
f
aX+b
1079. ,dx (a>O).
a
2
x
2
+ b-
1052**. J2X+3
2x+ 1 dx.
1054.
a+bx
f
X
2
+1
1056. --dx.
x-l
1058. JX
4
+X
2
+1 dX.
x-l
1060*. J-_x- dx.
(X+1)2
1062. J.J a - bx dx .
11164. f.Jx:ln
x
dx.
1066. f+.
7x -8
J
X2
1068. --dx.
x
2
+2
J
' 2
1070. x -5x+6
2 4 dx.
x +
1072. f dx
.J7 -5x2 '
1074. --dx. J
3-2X
5x
2
+ 7
1076 f x+3
I-dx
,;,x2 _4 .
1078. f x dx._
2X2 + 3'
j
, xdx
1080. -----:=-c (a> O).
.J a
4
-x"
NEPOSREDNO INTEGRIRANJE
109
f
X2
1081. --dx.
l+x
6
1083. JJareSiI: x dx.
l-x
1085. Jx -.J aretg 2x
1+4x2 dx
1087. f ae - mx dx.
1088. J4
2
-
3x
dx.
1090.
J
a
2X
-l
1092.
1094. J X T2 dx.
1096. J5
V
; .
.Jx
1098. J eX.J a - be" dx.
1100*.
2"'+3
1102.
1 - e - 2bx
1104. J sin(a+bx)dx.
1106. J(eosax+sinaxfdx.
f
dx
1108. sin (lg x) - .
x
1110* . .r eos
2
x dx.
1112 .. 1 etg
l
ax dx.
J
x2dx
1082. Jx6 -1'
x
J
aretg
2
1084. --dx.
4+X2
1086. .
f
dx
.J (1 + x
2
) In(x +.J 1 + x
2
)
1089. J(e'-e-')dt.
J(
x bx )2
1091. a - dx.
aXb"
1093. Je-
CX2
+
1
) xdx.
1
J
e"
1095. .
J
eX
1097. --dx .
eX_l
J
x l
1099. (e;;+ l)3 e "dx.
J
aXdx
1101. ---2-,,'
l+a
1103. J e'dl
.Ji-e2,
1105. feos x_ dx.
.J2
11\17. cos x . J
.J
- dx
.Jx
1109*. J sin
2
xdx.
1111 . .r sec
2
(ax + b) dx.
dx
1113. j ---.
. X
SIn _.
a
110
dx
1114. I (' Tr")
3coS5x-
4
1116. " xdx
cos
2
x
2
'
1118. f(-, _1 -,- - l Y dx,
Sin '
1120. J ctg x dx.
f
dx
1122. -;'
tg-
5
1124. J x ctg (x
2
+ 1) dx.
r
x, x
1126. cos - Sin - dx,
a a
1128. l'cOS ax dx.
5
Sin ax
1130. r sin:\'Cosx, dx.
Jcos- X-5111- X
1132. tg
3
- sec
2
- dx. f
x x
3 3
:;
1134. j ctg} x dx.
sin
2
x
1136.
. dx.
SlO ax
1138. J(2sh5x-3ch5x)dx.
1140.
shx
1142.
shxchx
1144. J cth x dx.
DITEGRALI
f
dx
1115. sin(ax+b)'
1117. J xsin(1-x
2
)dx.
1119. f tgxdx.
1121. fct g dx.
a-b
f
-dx
1123. tg J x .J-;'
1125. .
smxcosx
1127. J sin
3
6x cos 6x dx.
1129. f sin 3x dx.
3+cos3x
1131. J .J 1 + 3 cos
2
x sin 2x dx.
1133. f
Jtg
x dx.
cos
2
X
1135. fl+sin3x dx.
cos
2
3x
1137. J cosec
2
3x dx.
b-actg3x
1139. J sh
2
x dx.
1141.
chx
1143. J th x dx.
IV
NEPOSREDNO INTEGRIRANJE
integrale:
1145. J xV5-x
2
dx.
1147. 8 dx.
x +5
1149. J3 - J2+3x2
2+3x2 dx.
1151. J dx
J;"
1153. Jtg 3x - ctg 3x
sin3x dx.
J
sec2 x
1155. J 2 dx.
tg x-2
5
\
sinx d
11 7 .. a cosx x.
J
xdx
1159. ,h _ X4
1161. JSin
2
dx.
dx
J cos x .
a
1163.
1165. Jtg JX-l
Jx-1'
1167. Je"rctgX+xln(1+x2) + l .
l+x ox.
X )2
(
l-sin r:
J
v2 dx.
1169. .
sm -
.J2
f
(l+x)2 dx.
1171. x(l+x2)
f
5-3x dx.
1173. J 4- 3x2
1146. dx .
j
, x 3 -1
x4-4x+l
1148 .. 1 xe-
x2
dx.
J
x
3
-1
1150. -- dx.
x+l
1152. JI-Sin x dx.
x+cosx
1154.
xln2 x
1156. J(2 + -+--) .
2x+12x+l
J
X2
1158. -dx.
\lx
3
+1
1160. J tg
2
axdx.
1162. J sec
2
x dx
J4-tg
2
x'
1164.
dx.
1166.
sin (x
2
)'
. dx
1168. JSin x - cos x
smx+cosX .
J
X2
1170. -2-- dx.
x -2
r . 2
1172. J e'ln dx.
1174.
e
X
+l"
III
112
1175. J dx
(a+b) + (a-b)x
2
(O<b<a).
H 77.
J
dx
sin ax cos ax'
.
x(4-1n2 x)
1181. J e - tg x sec
2
x dx.
1183.
J
dx
sin
2
x cos
2
X
1185. J' sec x tg x dx.
.Jsec
2
x+l

1+cos
2
x
1189. J x
2
ch(x
3
+3)dx.
INTEGRALI
H76. dx. J
eX
.J e
2x
_2
1178. JSine;t + 'Po) dt.
x
J
arccos-
1180. / 2 dx.
" 4-x
2
1182. J sinxcosx dx.
.J2-sin
4
x
1184. JarcSin x + x
dx
.
.JI-x2
H86. J cos 2x dx.
4+cos
2
2x
H88.
1 +x
2
J
thx
1190. _3_ dx.
ch2 x
2. Metoda supstitucije
1. Zallljena varijable II integralu. Uzmimo da je
x = 'P (t).
gdje je t nova varijabla rp neprekinuto derivabiina funkcija (rp'(t) # O), pa dobivam,,'
jj(x)dx = J1['P (I)J 'P' (l) dt.
IV
Funkciju 'p nastojimo odabrati tako, da desna strana formule (1) dobije oblik pogodniji za inte-
griranje.
Primjer l.
JxVx - l dx.
Rjeenje. Prirodno je da uzmemo t=oV x-l, odakle biti x=t2 +1 i dx=2t dt. Zbog toga je
J x Vx - l dx = J (t
2
+ l) t . 2t dr = 2 J (t4 + t2) dt =
2 2 2 -"- 2 1..
= - t
5
+ - t
3
+ e = - (x - l) 2 + - (x - 1) 2 + c.
5 3 5 3
Ponekad primjenjujemo spustituciju oblika
U ='1' (x).
,.
2 METODA SUPSTITUCIJE
Pretpostavimo da smo podintegralni izraz J (x) dx uspjeli transformirati u oblik:
f(x) dx = g (u) du, gdje je u = 'P(x).
Ako nam je J g (u) du poznat, tj.
J g(u)du = F(u) + C,
onda je
J f(x) dx = F ['P (x)] + c.
Taj smo zapravo i primijenili u l, 3.
Primjere 2, 3, 4 (l) mogli smo rijeiti i ovako:
Primjer 2.
Primjer 3.
u = 5x -2; du = 5dx;
l
dx=-du.
5
l" dx l "du l
. V 5x _ 2 = 5 J fu = 5 : + e = V 5x - 2 + c.
2
u = X2; du = 2xdx;
xdx = du
2
--== = - ---=- = - ln (u + V l + u') + e = - ln ex' + V l + x') + c. \
' x dx l \' du I __ l -_
o V l + x' 2. V l + u' 2 2
Primjer 4. U =x3 ;
du
du=3x2 dx; x2 dx=-.
3
rl' l l
J x
2
e" dx = :3 J e"du = :3 e" + e =:3 eX" +'c.
2. Trigonollletrijske supstitucije. Neka je a> O
113
l) Ako integral sadri radikal onda stavljamo x = a sin r; odatle dobivamo:
o 2 J
-
a--x = acost.
2) Ako integral sadri radikal V:X2 - a2 , stavljamo x = a sec t; odatle dobivamo
.Jx
2
-a
2
= atgt.
3) Ako integral sadri radikal VxZ+-a2 , stavljamo x = a tg r; odatle slijedi
Jx
2
+a
2
= asect.
Napomenimo da trigonometrijske supstitucije nisu uvijek pogodne.
Ponekad je umjesto trigonometrijskih supstitucija povoljnije upotrijebiti hiperbolne sup-
sliruclje koje su analogne (vidi primjer 1209).
O trigonometrijskim i hiperbolnim supstitucijama detaljnije vidite u 9.
Primjer 5. Nadimo

'" l dx.
x-
dl
Rjeenje. Stavimo x ,= tg l. Prema tome je dx =--:;-.
cos-t
8 Zadaci
114
INTEGRALI IV
r
VX'+l
. x' tg't
_d_t _ = fsec t cos t _d_t _ =
cos. t sin' t cos' t
f
dt
= sin2 t cos t
-----dt = -- + --dt j
Sin' t + cos' t f dt f cos t
sinZ t . cos t .. cos t .. sin2 t
l V--
= ln I tg t -1- sec t I - -.-+ e = ln I tg I + l + tg' t I -
SlOt
VI +tg't VX2+ I
- . + e = ln I x + V x' + l I - --- + e.
tg t x
U91. Primjenom navedenih. supstitucija integrale:
J
dx
a) --,
xJx2-2
X=-;
t
f
dx
b) -- , x = -ln t;
e
X
+l
c) I x(5x
2
-3)1 dx, 5x
2
- 3 = t;
f
xdx r--.
d) J-' t=",x+l;
.x+l
f
cosxdx
e) ,
.JI +sin
2
x
t = sinx.
Primjenom pogodnih supstitucija integrale:
U92. f x(2x+5)
1
dx.
J
dx
U94. x"\/2x+l'
J
ln2x dx
U96. ln4x x
_e ___ dx.
J
2J;
U98. .Jex +l
f
dx
1200*. xJl+x2'
f
l+x
U93.
1+",x
U95. -=-. J
dx
Je
x
-l
U97. f(arCSinX)2
Jl-x2 dx.
U99. {-sin
3
x dx.
Jcosx
Primjenom trigonometrijskih supstitucija integrale:
1201. J x
2
dx
Jl-x2
1202. J x
3
dx
J2-x2'
2 METODA SUPSTITUCIJE
1203. J dx.
1205. JJ x
2
: l dx.
1207. I Jl-x
2
dx.
J
dx
1204*. xJ
x
2_1'
J
dx
1206*. x2J4_x2'
1208. integral
J
dx
Jx(l-x)
supstitucije x = sin2 t.
1209.
JJ a
2
+X2 dx,
primjenom hiperbolne supstitucije x = a sh t.
Rjdelljc. Imamo Va' + x' = Va' + a' sh' t = a ch t dx = a ch t dt.
Odatle je
iVa' + x' dx = J a ch t . a ch t dt =
I I
ch 2t + I a' ( l )
= a' ch' t dt = a' --2- dt ="2 "2 sh 2t + t + e =
a'
I 15
= "2 (sh t ch l + l) + e.
da je
to dobivamo:
x v-
sh t = _ ch t = a' + x'
a ---a
et = chi + sht = x + Vd'+X"
a
I
Va' + x' dx = Va' + x' + ln (x + Va' + x2) + Cl'
2 2
aZ
gde je Cl = e - "2 ln a nova po volji odaberiva konstanta.
1210.
stavivi x = a ch t.
8'
x2dx
Jx2 -a2 '
116
INTEGRALI IV
3. Parcijalna integracija
Formula parcijalne integracije. Ako su u = rp (x) i v = 'p (x) neprekinuto deriva-
biine funkcije, onda je
JlIdt'=Llt'- Judu.
Primjer l. Nadimo
J xlnxdx,
dx
Stavimo u = ln x; dv = x dx, pa imamo du =
x2
V = 2 . Odatle je
x
J
X2 JX
2
dX x
2
x
2
xlnxdx = 2" lnx - 2 -; = 2 lnx - 4' + C.
Ponekad provodimo parcijalnu integraciju po nekoliko puta, da zadani integral dobije oblik
integraja iz tablice. U nekim parcijalnim integriranjem dobivamo jednadbu iz koje
se traeni integral moe odrediti.
Primjer 2.
Jex cos xdx.
Imamo J eX cosxdx = J eX d (sin x) = eXsinx - J eX sinxdx =
= eXsinx + J eXd (cos x) = eXsinx+ eXcosx - J eXcosxdx,
Zbog toga je
I eX cos x dx = eX sin x + eX cos x - J eX cos x dx)
odakle slijedi
1
0 eX
eX cos x dx = 2 (sin x + cos x) + C.
Primjenom formule za parcijalnu integraciju integrale:
1211. Jln x dx.
1213. Jarcsin x dx.
1215. J x cos 3x dx.
1217. JX'2-
x
dx,
1219*. f (x
2
- 2x+ 5) e-x dx.
1221. J x sin x cos x dx.
1223. J x
2
1n x dx.
1225. JI:: dx.
1227. J x arctg x dx.
1229. J ln(x+,/1+x
2
)dx.
1212. J arct g x dx.
1214. Jxsinxdx.
1216.
eX
1218**. Jx
2
e
3x
dx.
1220* .. 1 x
3
e
1222*. J(x
2
+5x+6)cos2xdx.
1224. Jln
2
x dx.
J
Inx
1226. -=dx.
)x
1228. J x arcsin x dx.
1230.
f
xdx
sin
2
x
4
1231. J'X cos x dx.
2
SIn X
1233. JYcosxdx.
1235. Jsin(lnx)dx.
INTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM
1232. f eX sin x dx.
1234. Jr sin bx dx.
Primjenom raznih metoda integrale:
1236. r x
3
e-
x2
dx.
1237. J e V;dx.
1238. J (x2-2x+3)lnxdx.
1239.
J l-x
xln-dx.
1+x
1240.
x dx
x2 .
1241. dx.
1242. J x
2
arctg 3x dx. 1243. J x (arctgx)2 dx.
1244. J (arcsin X)2 dx.
1245. J x dx.
1246.
f arcs!n Fx
dx
.
1241. f xtg
2
2xdx.
)1-x
I" 2
r cos
2
(lnx) dx.
1248. .
1249,
eX
I x
2
J dx 1250**. ---:-dx.
1251*. ---
(X2 + 1)2
(X2 + a
2
)2
1252*.* f) a
2
_x
2
dx.
1253*. J) A +x
2
dx.
1254*.
f x
2
dx
)9-x2 .
4. Jednostavniji integrali s kvadratnim trinomom
1". Integral oblika
f
_-::m_x_+-;-n_ dx.
ax2+bx+c
Osnovni je svodenje kvadratnog trinoma na ovaj oblik:
ax2+hx+c = a(x+ k)2+ ,
117
(1)
gdje su k i l konstante. Za provedbu transformacije (l) najprikladnije je iz kvadratnog trinoma
odijeliti puni kvadrat. Moemo se posluiti i supstitucijom
2ax+b=t.
118
INTEGRALI
IV
Ako je m =0 onda kvadratnog trinoma na oblik (I) dobivamo integral III ili
IV (vidi I, 2
G
, na str. 105 tablicu jednostavnijih integrala).
Primjer l.
J 2x' + 7 = J (', 5 d;5) ( 7 25)
x - 2 . 4" x + 16, + :2 - 16
, ( -,
l J d x - ) l l x -- -4
= -; (x _ ..s.)2 + = '2 V3T aretg T3f- + e =
4 16 4 4
2 4x - 5
= -- aretg--. + e.
VJ! V3I
Ako je m #0, onda iz brojnika odvojimo derivaciju 2ax+b kvadratnog trinoma
f rz
m (mb)
f
-(2ax + b) + rz - -
2a 2a .
= dx =
ax' + bx + e
= - Inlax' + bx + cl + (n -- - --------,
m . mb) \- dx
2a \ 2a. ax' + bx + e
na taj dolazimo na prije razmotreni integral.
Primjer 2.
, ( l
J l_l dx
I
2' ln l x' - x - l I -
J
' I)
l d (x - 2'
2
I I 2X--I- Vs l
= - ln I x' - x - l l - - ln + e.
2 2n 2x - I + n
2G. Integrali oblika
j
, nu+ n d
x.
Metode analogne su ranije razmotrenim metodama. Na kraju se integral svodi
na integral V, kada je a>O i na VI, kada je a<O.
Primjer 3.
f
dx lj dx
V2-+ =]12 VH -(x- fr
l
vl aresin 4X;3 +c.
4
INTEGRALI S KVADRATNIM TRINOMOM
Primjer 4.
----dx = - dx + 2 ---
f
x-f-3 Ir 2x+2 "dx
V x
2
+ 2x - 2 2. Vx' + 2x + 2 J V(X+1)2 + I
= Vx' + 2x + 2 +21n (x 1+ VX2 + lx + 2)
:r Kntegrali oblika
j
, d=x =
(mx+Il)Jax
2
+bx+c'
racionalno razlomljene supstitucije
mx+n
ove integrale svodimo na integrale oblika 2G.
Primjer 5.
=t
r
dx
(x + l) jlx' + l
Rjeenie. Stavimo
odakle je
Imamo:
x + I
dx
dt
dt
t'-
f
dx J t
2
(x+I)Vx2+l=
f
dt
= - V l - 21 + 2t'
1 f dt
V2 V (t -
- ;-2 ln I t -- + V l' - t + I + e =
4
119
C.
--In + e
1 II -x + V2 (x
2
+ 1) I
vl x + 1
<I G. ][ntegl'aii oblika
\"Jax
2
+bx+cdx.
Odvajanjem punog kvadrata iz kvadratnog trinoma dani integral svodirno na jedan od
ova dva osnovna integrala (vidi br. 1252 i 1253):
f
/-2--2 X ;-2--2 a
2
x
1) v a - x dx = "\ a - x + - arcsm --- + C,
2 2 a
(a>O);
2) Jj;2+AdX = + A lnlx+.Jx2+AI + C.
2 2
120
INTEGRALI
IV
Primjer 6.
l+x l+x
rVl-2x-x'dx-jV2-Cl+x)2 dCI +x) = -VI-2x-x' + C.
2 V 2
integrale:
f
dx
1255. x2 +2x + 5'
f
dx
1257. 3x2 -x+l
f
3x-2 dx.
1259. xZ-4x+5
f
zdx
1261. XZ 10'
1263. f
dx
Jx-x
z
'
f
3x-6 d
1265. Jx2-4x+5 x.
1267. f
x
2 dx.
-J5x -2x+ 1
f
dx
1269. x-Jx2+x+-1
1271. .
f
dx
(x+ 1)-Jx
2
+2x
1273. r -J x - x
2
dx.
OI
1275.
f
xdx
x4-4xz+3'
f
eXdx
1277. -Jl+ex +e2x '
f
lnxdx
1279. x-J1-4Inx-In2 x
1256.
f
dx
x
Z
+2x'
f
xdx
1258. XZ -7x + 13
1260. f (x-l)z dx.
x
Z
+3x+4
f
dx
1262. -J2+3x-2xz '
f dx
1264. -J X Z + px +q
f 2x-8 dx.
1266. -Jl-x-xz
f dx
1268. x -J 1- x2 .
f
dx
1270. . 2
(x-l)-Jx -2
1272. J Jx2+2x+5 dx.
1274. J -J2-x-x
2
dx.
1276. f z cos x dx.
sin x - 6 sin x + 12
1278. . f
sinxdx
J cos
2
x +4cos x+ l
5 INTEGRl!{AN.JE RACIONALNIH FUNKCIJA
121
5. Integriranje racionalnih funkcija
l". Metoda koeficijenata. Integriranje racionalne funkcije nakon odva-
janja cijelog dijela sV()dimo na integriranje pravog racionalnog razlomka
p (x)
Q(x)
(i)
gdje su P (x) i Q (x) cijeli polinorni, pri je stupanj brojnika P (x) nii od stupnja nazivnika
Q (x). Ako je
Q(x) = (x-a)" .. . (x-l/,
gdje su a, ... , l realni korijeni polinoma Q (x), a a, . .. , A prirodni brojevi (viestru-
kosti korijena) onda je provedivo rastavljanje razlomka (l) na parcijalne razlomke:
p (x) _ Al Az A.
--=-+--+ ... +--+ ...
Q(x) x-a (x-a)2 (x-a)'
LI Lz L;.
"'+-+--z+"'+--l'
x-l (x-l) (x-l)
(2)
Za neodredenih koeficijenata A" A" ... , Li. svodirno obje strane identi-
teta (2) na cijeli oblik, a zatim koeficijente s istim stupnjem varijable x (prvi
!\!ocmo te koeficijente odrediti tako da u jednadbu (2) ili njoj ekvivalentnu uvrstimo
za x prikladno odabrane brojeve (drugi
Primjer l.
Rjeenje: I mamo
Odakle je
J_XdX
= J.
x A B, B2
= --+ -- + ---o
(x-l)(x+1)2 x-l x+l (x+l)2
x:= A(x + 1)2 + B,(x -l) (x+ 1) +B2 (x-1).
a) Prvi odredivanja koeficijenata. Napiemo identitet (3) u obliku
x:= (A +B, )X2 + (2A + B2)x+ (A -Bl -B.).
koeficijente uz iste potencije od x, dobivamo:
odakle je
O=A+B,; 1=2A+B,; O=A-BJ-B .
l
A=-;
4
B, = - 4; B2 = 2"
(3)
h, Drugi odredivanja koeficijenata. Uvrstitno x = 1 u identitet (3), pa imamo:
1
1= A-4, tj. A = 4'
l;vrstil11() li x= -l, dobivamo:
I
--!=-B2 2 tj. B2 =2'
122
INTEGRALI
Dalje, uvrstimo x = O i dobivamo:
tj. 131 cc A - Bz =
Prema tome je
1 " dx
J=c
4
-J;-=-1
I
4'
O =A -B1 - B,.
l l" dx l l' dx
'4 . x + I + '2. ex + 1)'
l l I
- ln I x _c II - - ln I x + II - + e
4 4 2 ex + 1)
IV
- + -ln + c.
l l I x-l I
2(x + I) 4 x + I
2.
1
0 dx
X3:::- 2x'-0 = J.
Rjeenje. Imamo:
_2X2+X x(x - l)'
A B G
- + -_." + -.----
x x - I (x - 1)'
1= A(x - 1)' + Ex (x -1) + ex. (4)
Prilikom rjeavanja ovog primjera je primjena kombinacije obaju
odredivanja koeficijenata. Primjenom drugog uvrstimo x c= O u identitet (4,1;
dobijemo l = A. Zatim uvrstimo x = 1 pa dobijemo l = C. Zatim primjenjujemo prvi
pa u identitetu (4) koeficijente uz x2 Imat
O=A+E. tj. Jj -1.
Prema tome je
A = l) E =-1 G = J.
Slijedi da je
J
dx r dx J dx 1
J =-. - + ln lxi -ln ix - I 1- - +c.
x x - l (x -- 1)2 X - I
Ako polinom Q (x) ima kompleksne k-struke korijene a i b, gdje je i imaginarna
j edinica, onda se u razvoju (2) pojavljuju parcijalni razlomci oblika
M t x+N1 MkX+Nk
+ ... + -2--'" --k"
x
2
+px+q (x +PX+q)
(5)
gdje je
x
2
+px+q = [x - (a+ib)][x - (a-ib)],
a 1\1" Nl>"" 1\1k, Nk su koeficijenti, koje odredujemo na prije opisani
Kada je k = I razlomak (5) integriramo neposredno; kada je k> 1 primjenjujemo melodIl
sm/:m'anja pri prethodno moramo kvadratni trinom x'+px+q napisati u obliku
i upotrijebiti supstituciju
, p
XT2 =2.
r + (q-
5
INTEGRIRANJE HACIONALNIH FUNKCI.JA
Primjer 3.
Rjeenje. Kako je
[ __ X l.
J (x' + 4x + 5)2
x' + 4x + 5 cc (x + 2)' + I.
to supstitucijom x + 2 ==::; dobivamo
r zc l J" z d;:; l' (j + ;::'1 -, Z2
I = J (Z2 + I), dz ==(;:;'"+ 1)2 - ,
- --+ -"d -
I "dz" [
2(::;2+ I) L2+1 J
z I

___ - arelg z - ---.- + - arctg z - e ,-
2 (z2 + l) 2 (0'2 + I) 2"
123
z + I I
'2 arClgz + e o
2(;:;'+1)
x + 3 l
2(x'+4x+5) - '2arctg(x+2)+C
2. Metoda Ostrogradskog. Ako Q (x) ima viestruke korijene, onda je
r
p (x) dx = x (x) + f Y(x2 dx,
Q(x) QJ (x) Q2 (x)
(6)
gdje je Q, (x) mjera polinoma Q (x) i njegove derivaeije Q' (x);
Q2(X) = Q(x) :QJ (x);
x (x) i Y (x) su polinomi s koeficijentima kojima je stupanj za jedan manji od stup-
nja Ql (x) i Q2 (x).
koeficijenti polinoma X (x) i Y (x) se deriviranja identi-
teta (6).
Primjer 4.
1
- dx
c/ (x3 .
RjeeIlje.
r + \'Dx
2
4-
EX
+
F
dx.
J (x3 - 1)2 X" - I . X3 - l
Deriviraniem tog identiteta dobivamo:
(2Ax + B)(x3 - l) - 3x2(Ax' + Bx + G) Dx' +Ex+F
= +
- - I
(x3 --I)2 (x3 -
ili
l "= (2Ax + B) (x3 - J) - 3x' (Ax' + Bx -j. ej + (Dx' + Ex + F) (x
3
- 1).
koeficijenata uz iste potencije od x dobit
D = O; E - A = O; F - 2B = O; D + 3G = O; E + 2A = O; B + F = - 1 ;
odatle je
A =0;
prema tome je
B = - --;
3
2
e=o; D=O; E=O; F= - '3
LX3 1)2 c=
x 2 r dx
.<3- I - '3 J x
3
- "
(7)
124 INTEGRALI
IV
Za integrala na desnoj strani jednadbe (7) rastavimo razlomak na par-
x"-1
cijalne razlomke:
1 L Mx-I-N

x:l_ 1 x-l x' + x + l
tj.
Uvrtenjem
l =L(x
2
+x+ l)+Mx(x-l)+N(x-l).
1
x=1, dobivamo L=-.
3
(8)
koeficijenata uz iste potencije od x na desnoj i lijevoj strani jednadbe
(8) dobivamo:
tj.
L+M=O; L-N=l,
M=-
3 '
N= 2
3
Prema tome je
f dx l f dx l f x + 2
Jx3 -1= 3, ;-:=::-]- 3 x'+ x+ l dx =
l I l 2x+ 1
= -ln /x - 11 - -ln(x
2
+ x + l) - arctg -]'_- + e
3 6 3 13
l
, dx x l x' + x + l 1 2x + 1
= - + - ln ---- + ---o=...arctg ---=--- + c.
,(x
3
-1)2 3(x2-l) 9 (X-1)2 3V3 V3
integrale:
1280. -- . J
' dx
(x+a)(x+b)
1282. f dx .
(x -1)(x + 2)(x + 3)
3
1284 J 5x +2 d
3 2 X.
x -5x +4x
j
' xJ - l
1286. dx.
4x o-x
, 2
1288. J 5x +6x+9 dx.
(x-3)2(x+l)2
1290. J- 2x-3 dx.
(x
2
-3x+2)3
1292. dx.
x4-1
, 2
1281. J \ -5x+9 dx.
x -5x+6
1283. f 2x
2
+4Ix-91 dx.
(x-l)(x+3)(x-4)
1285. J' .
x(x+ 1)2
1287. JX
4
-6X
3
+12x
2
+6 dx.
x
3
-6x
2
+12x_8
1289. J - 8x + 7 _ dx.
(x'-3x-1O)
1291. JX
3
+x+ l d
x(x2 +1) X.
1293. J dx_.
(x
2
- 4x + 3) (x
2
+ 4x + 5)
fi
INTEGRIHAN.JE NEKIH IRACIONALNIH FUNKCIJA
r
dx

X
J
' dx
1296. + l
1298. J' - 3x + 5 dx.
(x2+2x+2)2
, 3
1300. J x +1_ dx.
(x2-4x+5)-
1295. J'.- dx
x++ I'
, dx
1297. J (1 +X2)2
1299
f
dx
(x+l)(x2+x+1)2
Primjenom metode Ostrogradskog ove integrale:
, dx
1301.
1302.
(x4 _1)2.
f
dx
1303. (x2 + 1)4 .
1304. f x4_2x2+2
(x
2 2 2 dx.
- x+2)
Primjenom raznih integrale:
1305. +8) dx.
.. 1307.
dx.
(X-4)3(X-2)
, dx
1309.
, x
7
dx.
1306. JXI2 _2x4 +1
f
dx
1308. 1)2'
f
dx
1310*. (x -;-+1)'
125
, dx
13U. (x 5 + 1)2 .
f' dx '.

f
x2dx
1313. (x _l)-io'
1314.
X
8
+X
6
'
6. Integriranje nekih i1'acionalnih funkcija
10. Integrali oblika
f
[
. (ax + b
R x, ,
ex +d
(
' ax + b )E.'.
cx+d q" ... ]dX,
(l)
gdje je R racionalna funkCija a pp qp p" q" ... su cijeli brojevi.
Integrale oblika (l) supstitucije
ax+b "
----=z
cx+d
gdje je 11 najmanji viekratnik brojeva ql' q" .
126

IV

Prilll]er l.
J
dx
Rjeenje, Supstitucija Z4 daje integral oblika
J-,,,=dX
--... = j' = 2 ",,,, d::: = 2 II z + I +
. z:!_:; :::; - I \
-I "'" "-
dz=
-
=(:::-\I),+2Inl:::- II +hx-- +- InCV2x -=1 - 1)2 + e
integrale:
" 3
1315. J / _dx,
vx-l
, dx
1317. 1-1"---'- )3 '
.'\/x+l+ x
r
Jx'-l dx,
1319. 3 / +
1
'\Ix
2
J
'.j-;
13 1. '---dx,
x+2
J
,
1323. x -- dx,
x+l
f
x+3
1325. 2 , dx,
x +.,
2'. Integrali oblika
J
, xdx
1316. 3jcc___ h'
Vax+
I
, dx
1318. J'; + if;; .
1320. J Jx+l + 2
(x + 1) 2-J x dx,
1322. J _.dx
(2-x).J1-x'
1324. r 3 + 1 dx,
.0x - 1
f
Pn(x) dx,
Jax2+bx+c
(2)
giljt: je Pn ex) POHU(Hll tl-log stupnja.
Stavimo
J
,' Pn (x),_ dx = Qn _ 1 eX)
jax
2
+bx+c
f
dx
ax
2
+bx+C+A
gdje je Qn-l (x) poli nom stupnja (n-l) s koeficijentima, a A je broi,
Koeficijente polinoma Qn-l (x) i broj A deriviranjem identiteta (3),
PrimJer 2.
rx4 + 4x
2
____ lA
x2t'x2 + 4 dx= VX2 + 4 dx = (Ax
3
+ Bx
2
+ ex + D) F+- 4 + /.
(3)
dx
(, INTEGRlI1ANJE NEKIH lHACIONALNIH FUNKCIJA
Odatle je
x' + 4x' (Ax' + BX2+ Gx + D)x l,
= (3Ax
2
-\- 2Ex + G) 'x' + 4 + ' +
V x2 + 4 ! x2 + 4 f' x
2
+ 4
Mnoenjem sa i koeficijenata istih potencija od x dobivatno :
Slijedi da je
I
A =-;
4
3'. Integrali oblika
B =0; G =
2
D =0; t, = -2,
21n (x + +C
j
, dx
----,------,--
(x-'X)"-jax
2
+bx+c
S,'odc se n" integrale oblika (2) supstitucije
integrale:
2dx
1326. j
J
, X6
1328. dx,
yl+x
, dx
1330.
",'. Binomni inte gr ali
1
--=1.
x-x
f
X5 dx,
1327. J 2
l-x
f
dx
1329. x5 )x2 _1
2
1331. J x
J
2 - dx,
x x -x+ 1
J X mea + bxny dx,
127
(4)
(5)
gdje su m, n i p racionalni brojevi.
Uvjeti <':ebieva. Integral (5) moemo izraziti kombinacijom elementarnih
funkcija samo u ova tri
I) ako je p cio broj;
m+1
2) ako je _ .. - cio broj. Ovdje primjenjujemo supstituciju a -I-bx" = zs, gdje je s nazivnik
n
razlomka p;
",+1
3) akoje ---I-P cio broj, U ovom koristimo se supstitucijom ax-"-I-b=zs.
n
Prim}er 3,
J
i' dx = J
']G
128
INTEGRALI
Rjeenje. Ovdje je
m=-"2; n= -;
4
p=-;
3
m+1
1
--+1
2
----,---=2.
n
4
Prema tome imamo 2) integrabilnosti.
Supstitucija
.l
1 + X4 = Z3
daje: X=(Z3_1)4; dx=12z'(z3-1)"4z. Prema tome je
IV
1= x 2 I+x 3dx=12 dz=12 (z6- z 3)dz=-z'-3z4 +C,
f
_1.( *)1. J" Z3 (z' - 1)3 f 12
7
gdje je z = Vl + 'vx:
integrale:
1332. f x
3
(1 + 2X2) - dx.
f
dx
1334. X4.j 1 +x2'
f
dx
1336. x2 (2 + X3)'!3 .
J
dx
1333. +x4 '
J
dx
1335. xVl+x5 '
J
' dx
1337. Vl + if7
7. Integriranje trigonometrijskih funkcija
1. Integra1i oblika
f sin m x cos x dx = I m,n' (1)
gdje su m i n cijeli brojevi.
l) Ako je m = 2k+ l neparan pozitivni broj, onda stavljamo
Im,. = - f sin
2
kxcos'xd(cosx) = - f (1-cos
2
xlcos'x d (cos x).
Analogno postupamo, ako je n neparan pozitivan broj.
Primjer l.
f r
sinll x sinIa x
sin1oxcos3 xdx= sin1ox(l-sin2 x)d(sinx)=-- = -- +C.
. 11 13
2) Ako su m i n parni pozitivni brojevi, onda se podintegralni izraz (1) transformira po-
formula:
sinzx = .!(1-cOS2x),
2
1
cos
2
X = - (1 +cos2x),
2
. 1 .
smxcosx = - sm2x.
2
7 INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
129
Pn'mjer 2. f cos' 3x sin4 3x dx = f (cos 3x sin 3x)' sin' 3x dx =
f
Sin'6x 1 - cos 6x If
= --- dx=- (sin'6x-sin'6xcos6x)dx=
428
I f( 1 - cos 12x. ) 1 (X sin 12x I. 3 ) C
= "8 2 - Stn' 6x cos 6x dx ="8 "2 - - iS sm 6x + .
3) Ako su III = -I' i n = - v cijeli negativni brojevi jednake parnosti, pri je
I' .;- v ;;. 2, tada je
Im . = f. dx " = fcosedlxsecV-2 xd(tgx) =
sm"xcos X
J(
J(l +tg2 x)"; v -I
= 1+-
2
- (1+tg
2
x) d(tgx) = d(tgx).
tg x tg/IX
Posebno se na taj svode integrali
l'
sin"x = 2,,-1 J 2
JI X
sm -cos"
2 2

cosvx 2
sin'.( x+ - .
2
Primjer 3. r = r sec2 x d(tgx) = f (1 + tg'x)d(tgx) = tgx + tg3 x + C.
J 3
f
dX lj dx If x x
Primjer 4. -- = - - tg-" - sec' - dx =
sin" x 2" x x 8 2 2
sin3 - cos3 -
2 2
(
X)'
1 + tg2 -
= 2 + _2_+ tg =
8 x 22 2 x 22
tg3 _ tg-
2 2
1 l tg'z
l
Xl
4' --,-x +c.
2tg- "2
4) Integrali oblika f tg'"x dx (ili f ctg'"x dx), gdje je m cijeli pozitivni broj, se
formule
tg
2
X = sec
2
x-l
(ili ctg2x=cosec2 x-l),
9 Zadaci
130
INTEGRALI
IV
p-n'rlljef ftg
4
Xdx =
I
, '. Ig3 X J
(scc2 x })dx = -3- tg:.lxdx =
tg
3
x f tg
3
x
=--- (scc2 x-j'dx='::", -tg'x+x+c.
3 . 3
.5) 1 SC
knJ' su
ii I m' n oblika CI) Jormula redukcije (rekllrz1iskih Jonn1l1a)
'zvedene parcijalnom integracijom.
. dx
primjeT 6. J cos:l .\
= sinx ----
2 cos2 X
integrale:
1338. x dx.
134100 JSin
2
xcos
3
XdX.
r
cos5 x
1342. --dx
3
sm x
1344. fsin
2
xcos
2
xdx.
13460 J cos
6
3x dx.
f
dx
13480 ---'6'
cos x
1350. f
dx
2 4'
, sm xccs x
dx
1352. J
x 3 x
sm-cos -
2 2
1354.
sins x
1356. ftg
2
5xdx.
1358. f ctg
4
x dx.
1360. f x sin
2
x
2
dx.
1362. J sin
5
'x 1 cos x dx.
f
dx
13640 j_O
o tgx
2
= sinx --- dx + --- f
sin x f dx
cos3 X cos X
cos x f dx sin x I
- dx + -- = --,,- + - ln I 19 x + sec x I + c.
x cos x 2cos'x 2
1339. f sins x dx.
1341. JSin
3

2 2
1343. f sin
4
xdx.
13415. f sin 2 x cos
4
X dx.
1341.
..
4-
SITI x
1349. dx.
sin
6
x
1351.
f
dx
sinSxcos
3
x'
J
Sin(x+ :)
1353. dx.
sinx cosx
1355. J sec
5
4x dx.
1357. f ctg
3
xdx.
1359. J (t
g3
; + tg
4
) dx.
2
1361. J cos x dx.
sin
4
x
136:t J' dx
.J sin x cos
3
x
INTEGRIRANJE TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
2". InteglfaH oblika
f sin mx cos /lX dx, f sin mx sin /lX dx f cos III X cos /lX dx.
U tim primjenjujemo formule:
. 1 [ . . J
1) Sll1mXCOSI1X =- SIn +1l)X+SIl1 -n)x;
2
2) sinmxsinllx = !-[cos(m-n)x-cos(m+ll)x];
2
l
3) cosmxcosllx = - [cos(m-n)x+cos(m+n)x].
2
Primjer 7, sin 9x sinx dx = - [cos 8x - cos IOx] dx - sin 8x - -sin 10x+ C. f
f
Il!
2 16 20
integrale:
1365. J sin 3x cos 5x dx. 13660 fsinl0xsin15xdx.
n3610 cos -="-dx.
2 3
f
. x 2x
136t!' Sin cos - dx .
3 3
l!.36!lo f cos (ax + b) cos (ax - b) dx. 13711. J sin cot sin (cot + <p) dt.
13710 f cos x cos
2
3x dx. 1372. f sin x sin 2x sin 3x dx.
3. lintegrali oblika
J R(sinx,cosx)dx,
]31
(2)
gdje je R racionalna funkcija.
l) supstitucije
odakle je
2t
sinx = -'2'
l+t
x
tg-= t
2 '
1- t
2
cosx = 1 +12'

1+ 1
2
'
integrale oblika (2) svodimo na integrale racionalnih funkcija s novom varijablom t.
Primjer 8. Nadimo
9'
f
dx
------J
1 + sin x + cos x - .
132
INTEGRALI
x
Rjeenje. Stavivi tg - = t imat
2
2dt
f
l + 12 f dt \ I I 1= = --= ln 1 + [ + C = ln
21 1- t 2 l +t
1 +--+--
1+[' 1+['
2) Ako vrijedi identitet

R(-sinx, -cosx) == R(sinx, cosx),
IV
onda za integrala (2) na racionalni oblik moemo primijeniti supstituciju 19 x = t.
Ovdje je
Primjer 9.
Rjeenje. Stavivi
imat
t
sinx = ,/1+t2 '
cosx = Jl+ti
x = arctgt,
1+t2
tgx =t,
J
-_d_X __ -
1
1+ sin2 x - .
t'
sin
2
x = 1 + t2'
dt
dx= 1 +t2'
1= r dt _ r dt I r d (tV2)
J(I +12) (I + _t2_) - J I + 2t
2
= v2 JI +CIV2)2 =
1+ t 2
l I
= - arctg (t V2) + C = - arctg (V2 tg x) + C.
v2 v2
(3)
Primijetimo da bismo integral (3) mogli bre ako bismo prethodno brojnik
nazivnik razlomka podijelili sa cos' x.
U pojedinim korisno je primijeniti neke (vidi npr. zadatak 1379).
integrale:
1373.
3+5cosx
'" f cosx d
137... x
1+cosx
1377. f dx
8 -4 sin x + 7 cos x
1374.
sinx+cosx
1376. dx.
l-sinx
1378. f dx
cosx+2sinx+ 3
INTEGRIRANJE HIPERBOLNIH FUNKCIJA
1379**.J3sinx+2cosX dx.
2sinx+3cosx
J
dx
* -- 2
1381. 1 + 3 cos x
1383*. f
- dx
2 2
SIn x+3smxcosx-cos x
1385.
f
sinx d
(1-cOSX)3 X.
1387. f cos2x 4 dx.
cos
4
x+sin x
1389*. f dx .
(2 - sin x) (3 - sin x)
1380. JI +tgx d
l-tgx x.
1382*. J dx 2'
3sin
2
x+5cos x
1384*
f
dx
sinl x- xcos x
1386. r sin 2x dx.
.1+sin
2
x
1388. J cos x dx.
sin
2
x-6sinx+S
1390*. Jl-sinx+cosx dx.
l+sinx-cosx
8. Integriranje hiperbolnih funkcija
133
Integriranje hiperbolnih funkcija potpuno je analogno integriranju trigonometrijskihfunkcija.
Sjetimo se osnovnih formula:
l) ch
2
x-sh
2
x = 1;
l
2) sh
2
X = -(ch 2x-I);
2
l
3) ch
2
X = - (ch2x+ 1);
2
l
4) shxchx = -sh2x.
2
Primjer l. Nadirno
J ch'xdx.
Rjeenje. Imamo:
J J
I I 1
ch"xdx= -(ch2x+ I)dx= -sh2x+ -x+c.
2 4 2
Primjer 2.
J ch'xdx.
Rjeenje. Imamo:
r r r sh" x
th3xdx= J ch2xd(shx) = J(I +sh2 x)d(shx) =shx +-x-+ c.
134
integrale:
1391. Ish
3
xdx.
1393. Jsh
3
xchxdx.
1395. f dx
sh X ch
2
x
1397. Jlh
3
xdx.
1399. f dx
Sh2 X+Ch2 X .
1401*.
thx-l
INTEGRALI
1392. I Ch4 x dx.
1394. J sh
2
x Ch2 X dx.
1396.
f
dx
sh
2
xch
2
X
1398. J cth
4
X dx.
1400.
2shx+3chx
f
ShXdX
1402. r-;-:::- .
-y ch 2x
9. Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na
integrala oblika
J R(." Jax
2
+bx+c) dx,
IV
(1)
gdje je R racionalna funkcija.
Transformacijom k\'adratnng trinoma ax'+rx+ e u sumu ili razliku kvadrata svodimo
(1) na jedan od integrala ovih tipova:
I) f R(z,Jm2-z2) dz;
2) f R(z,Jm2+z2) dz;
3) fR(z,Jz2_ m2) dz.
Navedene integrale rjea\'amo supstitucija:
I) z=m sin t ili z = m th t,
2) ;:;=m tg t ili Z::=1n sh t,
3) z = Jn sec l ili z=m ch t.
Primjer J.
j dx
(x+JJ2Vx2 +2x +2 l.
Rjeenje. Imamo:
x2+2x+2 = (x+ 1)2+ l.
Uvrstimo x+ J = tg t, tada je dx = sec' t dl
r dx r sec' t dl r cos t
1= J (x+J)2VCx+IJ2+1 = J tg'tsect = dt-
l Vx2 +2x+2
=- -- +c= +c.
sin I x+ J
9
INTEGRALI OBLIKA JR (x, Vax' +bx +c) dx
135
Primjer 2.
Rjeenje. Imamo:
fx Vx'+x+l dx=I.
StaviYi
(
1 )2 3
x2+x+l= x+ 2" + 4'
VJ
2 -2 sh l
VJ
dx=-ch Idi,
2
dobivamo:
1= r( v3 sh VJ ch t. v3 ch l dt =
J 2 222
= -- sh l ch' t dl - - ch' l dl = -- . -- - - - sh t ch t + - l + c.
3 V3f 3 f 3 VJ ch
3
t 3 ( I I )
8 8 8 382 2
da je
Shl=-- x+-, cht=-Vx2 +x+1
2 ( I ) 2
v3 2 v3
t = ln (x + + + Vx'+X+1 ) + ln
imamo
I( )3 I( 1\ 3 / I )
1= - x2+x+l 2-- x+-)Vx'+x+I--In(x+-+Vx2+x+1 +c.
3 4, 2, 16 \ 2
integrale:
1403. f J3-2x-x
2
dx.
f
X2 dx.
1405. J 2
9+x
1407. S
1409. f Jx2-6x-7 dx.
dx .
1411. f(X-l)Jx2 -3X+2
f
dx
1413. 2) x2'
(1 +x -Y l-x'
1404. J J2+;ldx.
1406. f Jx2-2x+2 dx.
1408. J J x
2
+xdx.
1410. J(X
2
+X+l)Tdx.
f
dx
1412. -- 3'
(x2-2x+5) 2
f
dx
1414. (1-x2 )J1+x2 '
]36
INTEGRALI
10. Integriranje raznih tnmscendentni.h
integrale:
1415. l(x
2
+ 1)2 eU dx.
1417. f x sin x cos 2x dx.
14119. J eX sin x sin 3x dx.
1421. ---o
f
dx
e
2x
+e
x
_2
J
, 1 +x
1423. x'ln __ o dx.
l-x
1416. I x
2
cos
2
3x dx.
1418. f e
2x
sin
2
xdx.
1420. J xexcosxdx.
1422. f
ye
2x
+e
x
+ 1
1425. Ixarccos(5x-2)dx.
1424.
1426. I sin x sh x dx.
11. Primjena redukcionih formula
Izvedite formule redukcija za integrale:
r dx
1427. In = "2 2 " :
o (X + II )
:1.428. I n = I sin" x dx ;
J dx 1429. ln = .--":
COS
11
X
1430. I" = f x"e-xdx;
1431.
x
3
1433. J-2 ----1 d.,:.
x +x+-
2
( dx
1435. J(X+2)2(X+3)2
r
dx
1437 ..
1439.
f
x dx
(x2_x+l)'J
/2 13 .
Lj. Ifs.
lj ! [4.
I l o .
12. Integriranje raznih funkcija
1432.
J
_2=-5- dx.
x
2
-2x+2
r dx
143,t J x(x2+5)
f
dx
1436. 1)2 (x 2 + l)
1438.
dx
_2X2 + 1
J
3-4x dx.
1440'(1-_ 2;-;)2
,
IV
12 INTEGHIHANJE HAZNIH FUNKCLTA
137
1441. r(fi + 1)2
3 - dx.
x .
f
3/2x
1443. dx.
J
, 2x+l=dx.
1445.
f
X2
1447. dx.
" (x' -1)
1449. .
J
xdx
JI-2x2_X4
1451" J- ___ d.:.,-__
2
(x +4x),)4-x'
1453. J j;:::'4)dx.
1455. f x +2x+2 dx.
1457.
, 5x
1459. J dx.
1461.
1463.
J
dx
-----5 .
cos X 5111 X
J
. 3
SlIl X
dx.
x
f
Sin2 x
1465. - -- dx.
cos" x
1467.
J
J(X rr)
tg 2" +4". dx.
J
dx
1469. x .
1471.
. .")
S!l1 X S!l1_X
1442.
J
dx
1444.
dx
144110 f + .
1448. ---- .
J
xdx
(l +x
2
)J1-x
4
J
x+1
1450. ----i dx.
(x
2
+1)2
1452. f __ 9 dx .
J
dx
.
:1.456. --.=--= . J
dx
x 4 Jx2_1
1458. J
dx
;Y 1 +x
3
1460. f cos
4
xdx.
1462. .
S
. 2 - dx.
1I1 X
1464. J cosec
5
5x dx.
r.(rr $rr \
1466. J slI1\4 - x)Sll1\4+ xr
x
.
1468.
J
dx
2 si n x + 3 cos x-S
1470.---- ----.-.
J
dx
2 . 2
COS X + 2 s III X cos X + 2 S III X
I
, dx
1472. -----. .
(2+cosx)(3+cosx)
13i-i
, sec
2
x dx.
14n. j x+4tgx+ l
1475. I' -
cos
2
3x .
1477. d.\.
r (---
1479. J .\"ln ,I l-x dx.
1481.
f
. 2 .\ 3x
SIl1 2 cos:2 dx.
1483.
f
Sh
1485. --(C=-== dx.
, l-x
1487. ------ dx.
J
' .\
sh
2
X
f "
1489. !........-- dx.
13
J ,x
1491. --"": - dx.
l _.lx
1493. J dx.
1495. JX
3
arcsin dx.
1497. I( x
2
- :'\$ sin 5, dx.
1499. JarCSin jxdx.
NEODREDF:NI ]NTEGRAL!
1474.
1476. J x sin
2
x dx .
1478. (Xl' lXdx.
j
'Xarc;lg-\: .
1480. --2- d.x.
+x
1482. J
dx
(sinx+cosx)2 .
1484. J shxchxdx.
1486. ------- dx. f
sh x ch x
sl/x+ch
2
x
1488.
f
dx
I X \:'
c- - 2('
1490.-- I dx f
(",
(e' + l) I
1492. J -II lO 2., dx.
J
arctg .\
1494. --
x
1496. J cos(lnx)dx.
1498. (xarclg(2x+3) dx.
1500. J I x I dx.
JV
GLAVA V
INTEGRAL
1. integral kao limes sume
1". Integralna sutna. Neka je funkcija JCx) definirana II inter\"alu a Cb i
,'= Xn <XI < ... -: XJ! = b neka je po volji odabrana podjela tog intervala na 1/ dijelova (sl. 37).
Sumu oblika
/J-l
Sn= ( l)
i=(j
gde je
i=O) 1., 2, ... ) (n-l),
naZi\'anl() inrl')!,ra/!lonl sumom funkcije lCx) u [a, 6 J. Geonletrijski Sn predstavlja SUll1U
pO\Tina pripadnih pravokutnika (vidi sl. 37\
y
A
B
x
o
Slika 37.
2'. integrali. Limes sume S", pod uvjetom da broj dijelova II podjele
tei k a razlika 6.XI tei k nuli, naziYamo odredenim iutcgralo11l funk-
cije ICx) li grGnicnmrr od x =-::: a do x"..--:: b) tj,
b
n-j
!':.X; = Jf(X)dX. (2) I i III L:/(
max 6X 1---+ (l t=O
Ako je funkcija J (x) neprekinuta u [a, bl, onda je ona inlegrabi1na u [u, b J.lj. limc,
egzistira i nije oyisan o diobe jntervala integriranja [a, 6 J na ni o izboru
na lin1 Odredeni integral (2) geo111etrijski predstaYlja algebarsku sumu povrina likov.}
kri\'0crtni trapt.2 aARb, pri se povrine dijeh-'Y<l iznad n::; i O.Y prig(ldpll1
zbrajanja smatraju pozitivnim, a one ispod ()si OX negati\"nim (vidi sl. 37).
Definicije integralne sume indredenog integrala prirodno Unl'l'avaju na inteT\'3.13
la, I;J gdje jc cl ,b.
140
INTEGRALI
v
Primjer f. Tvorimo integralnu sumu Sn za funkciju
J(x) = I + x
u intervalu [I, 10] time da taj interval podijelimo na" jednakih dijelova i odaberemo
ti tako da su one ujedno lijev'ih krajeva [Xj, xi+1]. Koliki je lim Sn)
Rjeenje. Ovdje je
10 - 9
E" = xi = Xo + i J',. xi = I + -'-. Odatle je
n
J',. x,
n n
9;
9i 9i
J(E,i) 1 + 1 + - = 2 + -
rl n
Slijedi (sl. 38),
n-l n-l ( 9i) 9 18 8J ( )
Sn=IJ(E,,)J',.x,=I 2+- O+l+ ... +n-l =
i=O i=O n n n n2
= 18 + ll.! - I) = 18 + (I = 58 _
n2 2 2 II 2 2n
lim Sn = 58 2
Primjer 2. povrinu kriv'ocrtnog trokuta lukom parabole Y = X2, osi OX
i vertikalom x = a (a> O).
y
y
OI l to X
O I a
x
Slika 38. Slika 39.
Rjeenje. Podijelimo bazu a na n jednakih dijelova J',.x = -"-. Izabravi vrijednost funkcije u po-
" svakog intervala imat
YI = O;
Y, ( r ; Y3 = [ 2 ( r ]; Yn = [(n - l) J
a.
Povrine upisanih pravokutnika se mnoenjem svakog Yk s bazom J',..x =
n
(sl. 39). Sumiranjem dobivamo povrinu stepenastog lika
Sn = .': (.':)2 (I + 22 + 32 ... + (n _ 1)2).
II \Jl
2 IZRACUNAVAN.JE INTEGRALA
sc fornlulonl za sumu kvadrata cijelih brojeva
nalazimo:
I k2 = n(n + I)
6
, a" (n - l) II (2n .- I)
Sn =
6n"
odakle, prije1aZUI11 na linlcs) dobivanlu:
a" (n - 1) II (2n - l)
S = lim S" = lim 'l' -----.-.
1l-).-CX) 61t
integrale kao limese pripadnih integralnih suma:
b
1501. f dx.
l
1503. f x
2
dx.
-2
10
1504. J 2' dx.
o
T
1502. f (vo+yt)dl,
(}
Vo l g SU konstante.
5
1505*. f X3 dx.
1
1506*. povrinu krivuljnog trapeza hiperbolom
y
x
osi OX ordinatama: x = a x = b (O<.a<b).
1507*.
o
f(x) = f sin t dt.
2. integral a
141
1. integral s promjenljivom gornjom granicom. Ako je funkcija J(t)
neprekinuta u intervalu [a, b], onda je funkcija
F(x) = Jf(t)dt
primitima za funkciju J (x), tj.
F' (x) = f(x)
kada je a e x e b
2". Newton-Leibnizova formula. Ako je F (x) = J (x), onda je
h h
Jf(X)dX = F(X)i = F(b) - F(a).
142

Primitivna funkcija F (xl sc odredil'anjem neodredenog integrala
J j(x)dx = F(x) + c.
l. integ-ral I :;:4 dx.
-I
Rjc.fmic. f
,';
X4 dx \
3" 1:/' 4
- - = 48 - .
5 5 5
-1 -I
1508. Zadano je
b

Inx
(b>a>l).

Nadite derivacije ovih funkcija:
J) dl
da
dl
2)
db
x
1509. F(x) = f ln Idi (.-..:>0).
f
O r--
l5t1t F(x) = y J +t
4
dt.
1511. F(x) = f fl-tl dt.
1:;-
1512. 1= f cos(t
2
Jdl (\>0).
1
1513. }\Jadite ekstrema funkcije
x
f
Sin t .
Y = --dt u )(>0.
t
o
Primjenom Newton-Leibnizove formule integrale:
1
-)
1514.
f dx 1515.
fdX
. l +x
x 3 '
o -2
f el dt.
x
1517. Jeostdt. 1516
odredenih integral a limese suma:
1:>18**. lim - + - + ... + -- .
'o . 2 n-l)
2 2 2
"--'CjJ II fl n /
v
/ 1 1 1 )
1519**. lim .-.-. + .. ' + .
,,-oo .. 11+1 n+2 l1+n
I'
JP+2
P
+ ... +n
1520. lim 1'+1 -- (p>O).
n
2 lZR,\CUN.\\,\NJE ODRt:DF:NIIl INTEGHALA
143
integrale:
2 8
1521. f (x2-2x+3) dx. 1522. f (12; + 0[;) dx
4

6
f r- 1523. dy.
1524. ..j x - 2 dx.
-3
-}
f dx
1525. .
1526. f dx
x2 _1
() -2
1 l
f xdx 1528. f l dy 1527.
x
2
+3x+2 y+2
() -1
1
.;
f dx
1529.
f dx
1530. 2
x -3x+2
o
1 IT
f Z3
4
dz.
1532. .r sec
2
rx da:.
Z8 + 1
"-
o
2
3,5
f dx
f dx
1534. .
1533. J- 2
l-x
y 5+4x-x
o
l
!'.
f y
2
dy
4
1535. H;J,' 1536. r cos
2
a: da:.
y6 +4
o
o
"-
el
l
.538. 1537. .r sin 3 ep dep.
o
e
-"-
1539. dx.
4
1540. .rtgx dx.
"-
4
IT l
3
f eX
1541- .r ctg
4
rp d'}'.
1542. --dx.
l +e
2x
!'.
6
144
l
1543. J ch X dx.
O
INTEGRALI
ln :3
1544.
J
ln 2
dx
ch
2
X
3. Nepravi integrali
1545. J sh
2
X dx,
o
v
1', Integrali funkcija. Ako funkcija f(x) nije ogradena u bilo kojoj
"kolini unutarnje e intervala [a, bl i neprekinuta za a < x < e i e < x < b, onda pc
definiciji stavljamo:
b e-e h
Jf(X)dX lim J f(x)dx+lim J f(x)dx,
t ...... TO ,/ ...... t- ()
a (J C-t-"
(l)
Ako limes i na desnoj straLi jednadbe (l) postoje i su, onda nepravi integral nazi-
vamo kOlruergenlnim, a II protivDOIn divergentJlim. Za (=Q ili e =6 definicija se na odgo-
pojednostavnjuje,
Ako '.I intervalu [a, bl postoji neprekinuta funkcija F(x) takva da je za x=c
primitivna funkcija), onda je
b
J,f(x)dx = F(b) - F(al, (2)
b
Ako je If (x)1 < <Jj (x) za a a J <]J (x) dx konvergira, onda integral (l)
konvergira (kriteriJ usporedbe),
A
Ako je f(x);?O i lim {f(x) Ic-xi m} ,=A=co, A==O, tj. f(x) kada x+"
x-).-c Ic-x\nl
onda: I) za III < I integral (I) konvergira, 2) za III;? l integral (l) divergira.
2. Integrali s limesima. Ako je funkciia f(x) neprekinuta za a oo,
onda stavljamo
oo o
Jf(X)dX = lim J f(x)dx
oo
(3)
a a
i ovisno o postojanju ili nepostojanju limesa na desnoj strani jednadbe (3) pripadni
integral nazi V31110 kOn7Jergelltnim ili dl7)Crgcntni}}l.
Analogno je
b
j f(x) dx =
a--+ -Cf)
lim
b
f f(x) dx ff(X) dx = lim
a---+ - cf)
o
Jf(X)dx.
/1-4 + co a
Ako If(x)1 i integral J F(x) dx k01l\'crgiraju, onda integral (3) takoder konwrgira.
Ako je f (x) 'O lim U (x) x"'} A F oo, AFO,
A
tj. f (x) rv xTn za X--+::0, onda:
I) za III> l integral (3) konvergira, 2) za III 0:;1 integral (3) divergira,
Pn'mJer l.
I \
f
dx J dx f dx ( l
-, = lim -, + lim -:: lim -
x c-+O X 10 __ 0 XW YJ
-I -\
- l) + lim - I') = oo;
17__ 0 7}
integral divergira,
3
NEPRAVI INTEGHALI
Primjer 2,
b
J
dx J dx
--- lim --- = lim
l +.\":2 b-+C>O' l +- x2 b---+oo
(arctg f. - arctg O': = .
, "2
O O
PrimJer 3, Ispitajmo konvergenciju Eu/er-Poissol1ova imeliTa/a
Rj<>Ienje, Stavimo
oo
fe- X2 dx.
O
1 oo
J e-x:/, dx = dx + f e-x.! dx.
o O 1
145
(4)
Prvi integral na desnoj strani nije nepravi, a drugi kOI1\"ergira, jer je e _.;;2 -x kada je
x;?l i
Je- x dx lim J e-X dx = lim (- e-b + e-') = e-',
l b---'>-'X> 1 b--+'"X)
pa prema tome integral (4) konvergira,
P1'imJer 4. Ispitajmo konvergenciju integrala
J
dx
lfx3+l
1
Rjeenje. Kada X-+ + oo imamo:
V.,.:! + l
VX3(1
oo dx
l

x" , 1 + -..
x:.!
"
x:!
IS
Kako integral
J
" 2.
konvergira, to na integral (5) komergira.
x:2
t
Pn'mJer 5, Ispitajmo konvergenciju integrala
1 dx
IvI-x'
O
RjeeIlje : prekinutosti podintegralne funkcije: x
(\ x) (\ l x) (\ l x 2 ), pa dobijemo:
l, Primijenimo [omulu l
1/\- X4 VCi - x) (I + x) (1 + x')

10 Zadaci
(6)
X4 0 __
146
INTEGRALI
Prema tome pri X-+ l imati
l

Vl=x'
I ' l )"

Kako integral
f
o
konvergira, to i dani integral (6) takoder konvergira.
1 zrele-un'li1 e nC!'ra\"C integrale :,ili u,.;tanovirc njih()vu diYergenciju):
2
r dx JdX 1546. r-c, 1541.- .
'I. X X
o - l
l 3
1548. r 1549. J dx
xP (x - 1)2 .
() o
1 en
1550. J
dx
1551. JdX.
x
o
OJ 8(:'
1552. J
1553.
f dX.
xP
""
1554.
1 +x
2
1555. f
x' +4x+9
..l...
""
2
1556. rSil1XdX.
1557. J
.J
X 111 X
o
o
.!.
0.'
2
1558.
1559. f
xl112 x xln X
o
oo
-"-
f dx
,
1560. (a> I).
{ClgXdX.
xh/ x
1561.
o
v
(a> l).
NEPHAVt INTEGRALI
co
w
1562. f e -h dx (k>O). 1563. f arctg x ,
x 2 +1 ax.
o
""
1564.
dx
(X2 _1)2
1565. J
, dx
3 .
X + l
o
I
f
dx
1566. X 3 ..::s
X
2
o
Ispitajte konvergenciju integrala :
1567.
100
J
dx
.
o
1568.
+w
J
, dx
2x + ZI x
2
+ 1 + 5 .
1569.
f
dx
x 2 + vQ-::;:! .
1510.
cr
JJ:::l'
()
1571.
l
J
, dx
VI-x4 '
1572.
2
J
' dx
lnx'
o
f
5111 x
1573. 7 dx.
"-
1514*. Dokaite da Eulerov integral prve vrste (beta-Junkcija)
l
B(p, q) = ix" '(l-x)q 'dx
o
konvergira za p>O q>O.
1575*. Dokaite da Eulerov integral druge vrste (gama-funkcija)
kOl1vergira za p > O.
10'
r(p)= !xP-1e-xdx
o
147
148
ODREDENI INTEGRALI v
4. Zamjena varijable II integralu
Ako je funkcija f (x) neprekinuta u intervalu a
zajedno sa svojom derivacijom <p'(t) u intervalu "-
<b, a x <p (I)
gdje je a 'I'
onda je
funkcija neprekinuta
i b cp ({J), pri
je f [<pet)] definirana i neprekinuta u intervalu 'l.
Primjer J.
Rjeenje. Stavimo
b P
f f(x) dx = Jf['P(t)] 'P' (t) dt.
a
J x2 Vaz - x2 dx
O
x = asint;
(a>O).
dx a cos t dl.
x IT
Tada je t = arcsin - i prema tome moemo uzeti da je 'l. = arcs in O = 0, {J = arcsin l =-
a 2
Prema tome ilnati:
a 2 2
f x2 Va' - x2 dx = f a2 sin2 [ Va' -- a' sin' t a cos [ dl = a' JSin' t cos' 1 dt =
O O O
2
, .
= I sin' 21 dt
O
a'J2
'8 (l - cos 41) dl
f(t- I
O O
1576. Moe li se integral
2
J Vl- x
2
dx
o
supstitucije x = cos [?
Transformirajte integrale supstimcija:
3 1
1577. f J;+l dx,
f dx X = sin t.
x = 2t-1. 1578. J 4'
l-x
.L
2
..
3 !'..
2
f dx I
f f(x)dx, x = arctg t.
1579. ---,'X = S 1 t.
1580.
Jx
2
+1
l
o
4
1Ta,1
16
4
ZAM.TENA \'ARI.TABLE U ODREflENOM INTEGHALU
149
1581. Za integral
h
jf(x)dx (6)a)
odredite cijelu linearnu supstituciju x = exl + {J, koje pripadne
granice integriranja postati O i I.
Primjenom supstitucija ove integrale:
t
1582.
f
dx
, 1+Jx'
il
29
1583. f
(x - 2)2/3
+3 dx,
ln 2
1584. f
1585.
1586. r
dx
! . ..., ,
.1+a-sln-x
,
x = r.
X_2=Z3.
eX-l = Z2.
19 = Z.
2
19 x = t.
supstitucija integrale:
158
J
, Jl-x2
7. '-7'-' _. dx.
lS- x-
1589.
ln S
r
X.I(,x-l
d
.
e 'J __ X.
ej e
X
+ 3
{)
integrale:
1591.
f
dx
x +5x+l
a
1593. J J ax-x
2
dx.
2
1588. f!i.
2
-- l
dx.
x
1590.

'" 2x + J3x + l'
O
l
r
dx
1592 .
-1
f
2n dx
.
150
INTEGRALI
1595. Dokaite da je
Jf(X)dX = 2 [f(X) dx.
o
kada je f (x) parna funkcija, a da je
Jf(X)dX = O.
kada je f (x) neparna funkcija.
1596. Pokaite da je
Ie-
X1
dX=2 Ie-X1dx= IFdX.
o o
1597. Pokaite da je
lE...
I 2
ISinx dx
arccosx x
o o
1598. Pokaite da je
2c .."..
2 2
Jf(sinx)dx = J f(cosx)dx.
o o
5. Parcijalna integracija
Ako su funkcije u (x) i v (x) neprekinuto derivabiine u intervalu [a, b J, onda je
h b b
J u(x)v'(x)dx = u(x)v(x) \ - J v(x)u'(x)dx.
Primjenom formule za parcijalnu integraciju integrale;
.."..
2
1599. f x cos x dx. 1600. f ln x dx.
o 1
1
1601. f x
3
e
2x
dx. 1602. f eX sin x dx.
o o
1603. fxe-xdx. 1604. f e -aX cos bx dx
O O
OO
1605. f e-axsinbxdx
(a>O).
O
v
(I)
(a>O).
6 TEOREM O SREDN.jQ.J VRI.JEDNOST/
151
1606*. Pokaite da za gama-funkciju (vidi br. 1575) vrijedi formula rekurzije;
f(p+ 1) = pf(p) (p>O).
Odatle izvedite da je f (n+1) = n! ako je n prirodni broj.
1607. Pokaite da za integral
2c .-".
2 2
1"= J sin"xdx= J cos"xdx
o o
vrijedi formula rekurzzje
n-l
1"=--1"_2'
II
J", ako je n prirodan broj. dobivene formule J9 i
J10.
1608. Primjenom viestruke parcijalne integracije integral (vidi br. 1574)
I
R(p, q)= J x P -
1
(1-x)Q-
1
dx,
o
gdje su p i q cijeli pozitivni brojevi.
1609*. Izrazite B (beta-funkcije) integral
n
2
I
f
. m "d
m." = S1I1 xcos X X,
O
ako su m i n cijeli nenegativni brojevi.
6. Teorem o srednjoj vrijednosti
P. Procjena integrala. Ako je f(x) za a o(b, onda je
b b
J J F(x)dx.
Ako su f (x) i 'p (x) neprekinute za a a pored toga je 'p (x) onda je
h h h
m J Jf(x)cp(X)dXoS;M J CP (x) dx,
gdje je m najmanja, a M vrijednost funkcije f (x) u intervalu la, b J.
Napose, ako je 'p (x) = I, onda je
b
m(b-a) J
a
Nejednadbe (2) i (3) moemo zamijeniti ekvivalentnim pripadnim jednadbama :
b b
J f(x) CP (x) dx =f(c) J CP (x) dx
a
(l)
(2)
(3)
152
INTEGEALI
h
ff(X)dX =
gdje su e i f neki brojevi koji lee izmedu a i h.
PrilIljer : Pr6cijeniti integral
I = -;- sin"xdx.
O
RjeIelIje. Kako je O sin2.x to ln1an10:
; <kiVI,
tj. 1,57<1<],91.
2'. Srednja vrijednost funkcije. Broj
l b
/1 = --- r f(x)dx
b - a
nazivamo srednjoIlI vnjednosli funkcije f (x) u intervalu a 'cx o:,b.
HHO*. Ne integrale odredite njihov predznak:
2
a) I x
3
dx:
-1
b) J x cos x dx:
o
2IT
)
f
sin x d
e ,-- x.
x
o
v
1611. Istraite koji je od dva integrala ne integrale:
1 1 2
a) ili
f xdx;
e) I x' e dx ili
o o
l 1
b)
f ?, 2 d
X-S111 X X ili J xsin
2
x dx;
o o
Nadite srednje vrijednosti funkcija u intervalima:
1612. f(x) = x
2
,
1614. f(x) = sin
2
x,
o:S;:x:S;:l.
:S;:n.
1613. f(x) = a + b cos x,
1615. f(x) = sin
4
x,
l
\
dx
1616. Dokaite da je
, 12+x-x
2
o
kl
' v d 2
u Jucen Izme u -
3
Nadite vrijednost tog integrala.
ROJ 0,67
2
f eXdx.
-1[ n.
x
n.
l
vl :::::; 0,70.
7
Procijenite integrale:
l
um. f J4+x
2
dx.
o
2
J
" dx
1619. 10 + "3 cos x
o
-"-
J
smx
dx.
-"-
4
POVR SINE HAVNINSKIH LIKOVA
+ l
1618.
J
dx
8 + x 3 '
-1
"

1620*. f x j;g--; dx,
200n
1622. Parcijalnom integracijom dokaite da je < f cos x dx <
x lOOn
JOOn:
7. Povrine ravninskih likova
153
1. Povrina II p .. avokutnhn koordinatama, l\ko je neprekinuta krivulja zadana u
pravokutnim koordinatama jednadbom y (x) (f(X) ;>OJ, onda se povrina trapeza
olllcdenog ton1 krivuljom, dvjema vertikalama u x ::-a i x 0_= b te apscisa
a (sl. 40) odreduje formulom
b
5= ff(X)dX. (1)
y2
Primjer J. povrinu oD1edenu parabolon1 y = ') pra\"Cin1<l x i x = 3 i osi
apscisa (sl. 4!). -
y
o a b X
Slika 40.
Rje.lenje. Traena povrina izraena je integralom
3
I
X Z I
S'= '2 dx= 4 3'
l
y
o J x
Slika 41.
154
INTEGRAL!
v
Primjer 2, povrinu krivuljom x = 2 - y -y' i osi ordinata (sl. 42),
Rjeenje. Ovdje su zamijenjene uloge koordin<ltnih osi pa se stoga traena povrina izraava
integralom
l
S f(2-y_y2)dJ'=42
-2
gdje su granice integriranja l = - 2 i Yz :;:-;;" 1 kao ordin ate li kojiIna dana
krivulja os mdinata,
y
y
o
Slika 42, Slika 43.
U kada je povrina S sa dvije neprekinute krivulje y = J, (x)
i y "= J, (x) i sa d\'ije vertikale x = a i x ,= b, gdje je f/x) <I, (x) za a <ex <6 (sL 43l imat
b
S ,= J [[2 -- I, (xl] dx.
Prirnjer 3. povrinu zatvorenu medu krivuljan1a (s1. 44)
jj =:::: 2 - x 2
)1 3 = x2
Rjeenje, sistem jednadbi (3) nalazimo granice integriranja: Xl = -1
Na osnovu formule (2) dobivamo:
1 2 3
S = J (2 - x 2 - x3) dx = (2X _ x
-1
x
Slika 44.
3 li)' __ x 3
3
v
,
2
-.
,1 15
Oo
Slika 45.
(2)
(3)
"', = l.
PO\'11INE HAVNINS](IH LIKOVA
155
Ako je po dijelovima glatka krivulja zadana jednadbama u parametarskom obliku
x = rp (t), y 'p (t), onda se povrina krivocrtnog trapeza, tom krivuljom, sa dvije
vertikale koiima su jednadbe x = a i x = b, te osi OX, izraava integralom
.S J Ij/(t)q/(t)dr.
'l
gdje sc rl i t'!. ()dreduju iz
(/=7' (t,) b = 'I (t,) ['/1 (t)"? O u intervalu [I" t 2 ],
Primjer 4. NadinH! povrinu elipse S (sl. 45) njenih paramet:1fskih jednadbi
J x = Ll Cl)S l.
hsinr(O <: t <: 2n),
Rjeenje, Zbog
dovoljno je da elipse i zatim je P0I11-
II jednadbi x 0:::,. a cos t najprije x 0"_ 0, zatim x a dobit granice
IT
integracije tl == -2 i 12 O. PreIna tOIne 1n1a1110:
l
S e \ bsin I (
4 '
2
2
r
TCab
- sin n dl = ah sin" I dl = --
4
(l
i iz toga s 7Tab.
2". Povrina li polarnim j",,,rdinatama. Kada je neprekinuta krivulja zadana u polar-
nim koordinatama jednadbom r = I tada povrinu AOB (sl. 46) lukom kri-
vulje i sa dva polarna radijusa OA i OB s pripadnim vrijednostima 'Pl X i 'P2 = f3 moemo izraziti
integraloll1
p
J U(<p)]
2
d<p,
Primjer 5, Nadimo povrinu koju zatvara Bernoullijeva lemniskata 1" a' cos 2'1' (sl. 47),
y
Slika 46,
Slika 47,
/
/
/
/
Rjeenje. Zbog simetrije krivulje najprije samo jednu traene povrine
Odatle je S a2
- s=
4
+ \ a' cos 2q' dV' =
- ()
a' [ I 14 a
2
- - sin2cp
2 2 O 4
156
INTEGRAL!
v
1623. povrinu parabolom y = 4x-x2 i osi apscisa.
1624. povrinu krivuljom y = lnx, osi OX i pravcem x = e.
1625*. povrinu krivuljom y = x (x - 1) (x - 2) i osi OX
1626. povrinu krivuljom y3 = x, pravcem y = l i vertikalom
x = 8.
1627. povrinu jednim poluvalom sinusoide y = sin x
osi Ox.
1628. povrinu krivuljomy = tgx, osi OX i pravcem x = .
3
1629. povrinu hiperbolom xy = m2, vertikalama x = a i x = 3a
(a>O) i osi Ox.
3
1630. povrinu koja se nalazi versjere Marije Agnesi y = __ a __
x
2
+ a
2
i osi apscisa.
1631. povrinu lika krivuljom y = x3, pravcem y = 8
osi aY.
1632. povrinu parabolama y2 = 2px i x2 = 2py.
1633. povrinu parabolom y = 2x - x2 i pravcem y = -x.
1634. povrinu koji od parabole y = x2 odsijeca pravac
y = 3-2x.
x2
1635. povrinu zatvorenu parabola y = x 2 , Y = 2 pravca
y = 2x.
2 2
1636. povrinu zatvorenu parabolama y i y = 4- X2.
3 3
1637. povrinu
x2
versierom Marija Agnesi y
I +x
2
i parabolom y = - .
2
1638. povrinu krivuljama y = eX, y = e-X i pravcem x = I.
1639. povrinu lika hiperbolom x
2
_ )'2
X = 2a. a
2
b
2
2
1640*. povrinu asu'oidom x 3 + Y 3 = a 3 .
pravcem
1641. povrinu y =
a
osi O Y i pravca
a
JI = - (e
2
+1).
2e
7 povn:';INE RAVNINSKIH LIKOVA
1642. Nadite povrinu krivuljom a2y" = x2 (a2-x2).
1643. povrinu unutar krivulje
2
(
X)2 (y)3
+ - = l.
5 4
157
1644. povrinu izmedu istostrane hiperbole x" - )'2 = 9, osi OX i promjera
koji prolazi (5; 4).
1645. povrinu krivulje y = osi OX ordinate x = I (x> l).
x
2
x3
1646*. povrinu u cisoidom y2 = njenom asimptotom
( )
2a - x
x = 2a a>O.
1647
'" N V" - 'd 2 X (x-a)2 . .
"'. alte povrsInu Izme u strotOI e y = njene aSImptote
(a>O). 2a - x
1648. povrsmu obaju dijelova na koje parabola y2 = 2x dijeli krug
X2+y2 = 8.
1649. povrinu unutar krunice X 2 +y2=16 i parabole x2 =12 (y-I).
1650. povrinu unutar astroide x = a cos
3
t; Y = b sin
3
t.
1651. povrinu osi OX i jednim lukom cikloide
x=a(t-sint), y = a (I-cos t).
1652. povrinu jednom granom trohoide
l
x=at-bsint,

y = a -bcos t
i tangemom u njenim najniim
1653. povrinu kardioidom
{
x = a(2cost-cos2t),
y = a(2sint-sin2t).
1654*. povrinu petije Decartesova lista
3at .
x=I+13 '
3at
2
y = - 3'
l+t
1655*. Nadite povrinu lika kardio idom r = a (\+cos cp).
lSE
INTEGRALI
v
1656*. povrinu koja se nalazi prvog i drugog zavoja Arhimedove
spirale r = acp (sl. 48).
1657. Nadite povrinu jedne latice krivulje
r a cos 2ep.
1658. Nadite krivuljom
rZ aZ sin 4 rp.
1659*. Nadite povrinu krivuljom
r = a sin 3rp.
1660. Nadite povrinu omedenu Pascalovim
puem r = 2 + cos rp.
1661. Nadite povrinu omedenu parabolom r
77
i ep 2
a sec2
rp
2
Slilca 48.
poluzrakama rr
1662. Nadite povrinu lika elipsom r = (O
1 + s cos rp
< 1).
x
7t
4
:1.663. Nadite !,cwrinu izvan kruga r = a omedenu krivuljom r 2a cos 3 rp.
1664'\ pnvrinu u krivuljom x,
B. Duljina luka krivulje
1". Duljina luka u pravokutnim koordinatama. Duljina s luka glatke krivulje izmedu
dyije s apscisama x e" a i x 6 ea <: b), iznosi
b
s=
Pn'rnjer l. Nadin10 duljinu astroide X2j:1+.V:!.;:> (sl. 4\);.
Rje_l:enjc. l)eriviranjcm jednadbe astroide dobivar110:
yI = _ J,lj:l
Prerna tonle je duljina luka ustroide:
a
- S cc l --'-- __ dx l
4
O
Odatle dnbi\'3l11o s .c Ga.
a
l
, aln
-dx
:'(1/3
O
3
-a.
2
y
Slika 49.
x
DULJINA LUKA KRIVULJE
159
2. Duljina luka krivulje zadane para,netarski. Ako je krivulja zadana jednadbam3
u parametarskom obliku x ccc 9' (l) i y 'P (t) (9' (t) i if; (i) su neprekinuto derivabiIne funkcije),
onda je duljina luka s krivulje
-;:;d
s x + y' I,
t,
gdje su tl i lt vrijednosti paraIllctara koji odgovaraju krajevima luka (tl < t2).
Primjer 2. Nadimo duljinu svoda (luka) eikloide (sl. 50)
{
x::--=: aC! sini),
y=ar.l --COSI).
dx dv
I mamu x' ,-- = a(l -- cos l) i v' - tl sin t. Prema tor11e je
dr . dt
2iT 2:.-
s = f
{ dl la f sin dl 8a.
o o
Granice integracije II = O i t2 2IT odgovaraju krajnjim svoda ciklQide.
o
Slika 50. Slika 51.
x
Ako je glatka krivulja zadana jednadbom l' l' ('P) II polarnim koordinatama l' i 7', onda
duljina luka s iznosi
p
s = J j;2;7i d(p,
gdje su 'l. i fl vrijednosti polarnog kuta u krajnjim luka (C<<:
Pn"mjer 3. duljinu krivulje r:-- a (sl. Sl)" krivulja npisana je
(I', 9') kada se V' mijenja od O do h.
i<.je,:;CJljc. Inlamo r' a sin2 ..! COS -' pa prema ton1C l'itava duljina krivulje iznosi
3 3
3"j'V " .. 9) ','. 'P . 'p 3
f
H .. , 9'
s =, J Il"sm" 3' --f a' sm' 3- cos' '}- d,1' a SlIr:3 d'{ c
3rra
l
O O
160
INTEGRALI v
1665. duljinu luka semikubne pc\rabole ye x" od ish()dita koordi-
nat nog sistema dp kojnj su koordinate x -t. l' --- X,
.1666*. duljinu luka ch vrha A (O; a) do B (b; 11).
a '
1667. duljinu luka parabole .1' '.e 2 I' x od x = O do x l.
1668. duljinu luka krivulje y = eX (O; I) i (I; e).
1669. duljinu luka krivulje x od x= V3 do x=Vs.
1670. duljinu luka y = arcsin (e-X) od x = O do x = l.
1671. duljinu Juka krivulje x = ln sec y izmedu v ,= O i V = !'..
-- 3
J
1612. duljinu luka krivulje x = 1'2
4'
1673. duljinu luka desne grane traktrise
ln 'I' od v = l do 'I' = e.
2 -- -- .
;-2-2' I a +)a
2
- y21
x=-ya -y +aln --.-y--- od y=a do y=b (O<b<a),
1674. duljinu luka zatvorenog dijela krivulje 9 ay2 = x (x-3a)2.
1675. duljinu luka krivulje y = ln (cth ;) od x = a do x = b (O<a
1676*. Nadite duljinu luka evoivente krunice
x = a(cost+tsint),
y = a(sinl-tcost)
J od t = O do t = T.
1677. duljinu evolute elipse
c
2
X =-cos
3
t;
a
c
2
y = -sin
3
t
b
uns. duljinu krivulje
x = a (2 cos t - cos 2t).
y = a(2sint-sin2t).
(c
2
= a
2
- b
2
, O < b < a).
}
1679. duljinu prvog zavoja Arhimedove spirale r = arp.
1680. Nadite ukupnu duljinu kardioide r = a (l +cos rp),
1681. duljinu luka dijela parabole r = il sec2 ff'.. koji od parabole
vertikalni pravac kroz poL 2
9 VOLUMENI TIJELA
161
1682. duljinu luka hiperbolne spirale
r rp = l od (2; +) do 2;) .
1683. duljinu luka logaritamske spirale r = aem'/' (m>O) koji je unutar
r = a.
1684t
luka krivulje rp = (r++) od r = l do r = 3.
9. Volumen! tijda
o. Volumellll t'otacionog tijela. Volumen tijela nastalog rotacijom kri\'ocrtnog trapeza
krivuljom Y = f (x), osi OX i dvjema vertikalama x = a i x = b, oko osi OX ili O Y, iz-
raen je pripadno formulama:
b b
l) Vx = n J / dx; 2) Vy = 2n J xydx*).
Primjer l. volumen tijela nastalog rotacijom lika jednim poluva]om si-
nusoide y = sin x i O osi OX oko a) osi OX i b) osi OY.
Rjeenje"
n
VJ( = IT sin2 xd). J
,,2
-- 2
O
1t
b) V y =.' 2" f X sin x dx = 2" C - x cos x -f sin
o
') 2
.... IT ..
Volumen tijela nastalog rotacijom oko osi O Y lika krivuljom x = g (y), i sa
,hije paralele y = e i y d Cc < dl, moemo odrediti formule:
d
Vy = n J x
2
dy,
klljU dobivamo iz ranije navedene formule l) permutacijom koordinata x i y.
Ako je krivulja Zadana li nekom drugom obliku (parametarski, li polarnim koordinatama
itd.) onda u navedenim formlilama moramo provesti zamjenu varijable integracije.
U volumen tijela nastalog rotacijom lika krivuljama
YI = flex) i y2 = f2(x) [pri je flex) <f2(x)] i pravcima x = a, x = b (a < b) oko koor-
dinatne osi OX jest
b
Vx = n J - yi) dx
odnosno oko osi O Y
b
Vy =2n JX(Y2-Yl)dx.
') Neka je tijelo nastalo rotacijom oko osi OY krivocrtnog trapeza omedenog
neprekinutom krivuljom y = f(x) i pravcima x = a i x = b (a < b) i y O. Za element volu-
mena toga tijela odabiremo volumen dijela tijela koji nastaje rotacijom pravokutnika sa stra-
nicama y i dx oko osi O Y i udaljenog za' x od osi GY. Tada je element \'olumena
b
dYy =2nxy, odakle je Y y =2nIxy dx.
II : Zadaci
162
INTEGRALI
Primjer 2. volumen romsa nastalog rotacijom kruga x'+(y-b)' (b> a > O)
osi OX (sJ. 52).
Rjdcryc. ; namo:
Yl =' b -- Va2 +xz i Y2 = b+ Va2 .- x
2
p, 'ma tome je
a a
V. =rr J [(b+ Va2 -x')' - (b- Va2 -x2 )'] dx = 4rrb JVa2-x2dx = 2rr'a'b
-a
(posljednji integral rjeava se supstitucijom x =a sin l).
v
oko
Volumen tijeta nastalog rotacijom lukom krivulje r = F ('P) .i sa dva
1901arna radijusa cp 0(, cp = {J (ot < tJ), oko polarne osi, moemo ovom formulom:
p
, 2 r 3 .
Vp =- 'Ji I' SJn <p d<p.
3 J .
e
!:Iz
tC
Slika 52.
Slika 53.
:Jva formula je preporuclJ1va pri traenju volumena nastalog rotacijom oko polarne
osi lika koji je nekom zatvorenom krivuljom zadanom u polarnim koordinatama.
Primjer 3. Odredite volumen koji nastane rotacijom krivulje r = a sin 2'1' oko polarne osi.
RjeenJe.
7t
..':..
2
2
'"; .'" ,I
Vp = 2 . .:: Tr r3 sin m deo =-: ::..... sinS
3 j y, 3
32 r 64
2", sin cf' ct"' = - na3 \ sin' ID eos
3
'" d", = 1fa
3
. . 3 J ' ,. lOS
O O

2, volumena t,jda poznatog presjeka. Ako je
S = S (x) povrina presjeka tijela ravninom okomitom na neki pravac (koji uzimamo za os OX) u
s apscisom x, onda je volurnen tog tijela
-:::1.
i'
07 __ l "f )d"
/ - J d ,,X
:':r
gdje su X, i x. apscise "raj njih presjeka lijela(xl < x,.).
Primjer 4. Odredimo volumen kUna lid krunog valjka ravninom koja prolazi kroz prom-
jer baze i nagnuta je prema bazi za kut cc Polumjer baze ie R (sl. 53).
9
VOLUMEN" TIJELA
163
Rjeenje. Odaberimo za os OX promjer baze po kojem ravnina presijeca bazu, a za os OY promjer
baze koji je okomit na OX. Jednadba krunice baze biti x'+y' = R',
Povrina presjeka ABC udaljenog za x od ishodita koordinata O, jednaka je
1 l y.
povrina -tgcx.
2 :1 2
Prema tome je volumen klinE
R R
2
1 f" 2
-- ! v" tg o( dx = tg cc V (Rl-x") dx = - tg '" RS.
2 J. J 3
O O
1685. volumen tijela nastaiog rotacijom oko osi OX plohe s osi
OX i parabolom y = ax-x
2
(a>O).
'"0<; N" l ,.. . ! oo. x
2
' yE
l",,,,",,, aolte vo umen eupSOIda nasta og rotac!Jom ellpse +
-- a2 b2
oko osi
ox.
168'10 volumen tijela nastalog rotacijom oko osI OX plohe lan-
x
y = a ch -, osi OX i pravcima x= a.
a
U18&" volumen. tijeia nastaiog
jj intervalu x = O do x = TC.
16890 volumen tijela nastalog
rabolom y2 = x3, osi OX i pravcem x =
:Hiillff. volumen tijela nastalog
oko osi OX krivulje y = sin2x
plohe semikubnom pa-
oke osi 0)[0
iz zadatka 1689 oko osi O Y.
:U!9:L volumer. tIjela nastalog rotacijom plane linijama y = eX,
x = O, Y = 0.J)l\;0: a) osi OX i b) osi. OY.
1692. volumen tijela nastaiog rotacijom oko osi OY onog dijela parabole
y2 = 4 ax koji odsijeca pravac x = a.
16930 volumen tijela nastalog rotacijom oko pravca X= a onog di,iela p2-
rab ole y2 = 4ax koji odsijeca taj pravac.
16$l4:. Nadite volumen tijeia nastalog rotadjorn oko pravce: JJ = - p lika omeaenog
paraboiom == LNc pravcem x =
- > 2
169E. l,radite volumen tijela nastalog rotacijom oko os'. OX plohe koja se nalazi
parabola y = x2 i y = ]!x .
:aq;!ltL volumen tijela nastalog rotacijom oko osi OX petlje krivulje
(x-4a) y2 = ax (x- 3a) (a>O).
1...3
169'('. volumen tijela nastalog rotacijom dsoide y" = -- oko njene
a
., t 2 2a-x
.slmplO e x = a.
Hoi'
164
INTEGRALI
v
1698. volumen rotacionog paraboloida kojemu je polumjer baze R, a
visina H.
1699. Ravni parabolni kojem je baza 2a i visina h rotira oko baze. Odredite
volumen rotacionog tijela koje pri tome nastane (Cavalierijev {(limun).
1700. Pokaite da je volumen tijela koje ravnina x = 2a odsijeca od tijela nastalog
rotacijom istostrane hiperbole x2_y2 = aZ oko osi OX, jednak volumenu
kugle polumjera a.
1701. volumen tijela nastalog rotacijom lika jednim svodom
cikloide x = a (t-sin t), y = a (I-cos t) (O <: t 2n) i osi OX, oko:
a) osi OX, b) osi OY i e) osi simetrije lika.
1702. volumen tijela nastalog rotacijom astroide x = a cos3 t, y = b sin3 t
oko osi GY.
1703. volumen tijela nastalog rotacijom kardioide r = a (1 + cos 'p) oko
polarne osi.
1704. volumen tijela nastalog rotacijom krivulje r = a cos2 'p oko polarne
osi.
1705. volumen obeliska kome su paralelne baze pravokutnici sa stranicama
A, B i a, b, a visina je h.
1706. volumen stoca kome je baza elipsa s poluosima a i b, a vi-
sina h.
1707. Na tetivama astroide X2/ 3+y2/3 = a2/3 paralelnim s osi OX konstruirani su
kvadrati kojima su stranice jednake duljinama tetiva, a ravnine su im okomite
na ravninu XOY. volumen tijela koje ti kvadrati.
:I. 708. Krug se mijenja i tako da jedna njegove krunice lei na osi O Y,
2 2
a centar opisuje elipsu +.L = l, dok je ravnina kruga okomita na
aZ bZ
llS O Y. volumen tijela koje tvori taj krug.
1709. Ravnina trokuta ostaje okomita na promjer kruga po-
lumjera a. Baza trokuta je tetiva kruga, a vrh trokuta klie po pravcu koji je
paralelan s promjerom i od ravnine kruga udaljen za h.
volumen tijela (nazvanog konoidom) koje nastaje pomicanjem tog trokuta od
jednog do drugog kraja promjera.
1710. volumen tijela valjcima X2+Z
2
= a2 i y2+Z2 = a2.
1711. volumen koji ravnina x = a odsijeca od parabo-
y2 ZZ
loida- + x.
2p 2q
1712. volumen tijela jednodijelnim hiperboloidom
x2 y2 z2
-+---= l ravninama z = O i z = h.
a
2
b
2
c2
x2 y2 z2
volumen elipsoida - + - + - = l.
a2 b2 c2
1113.
10 POVHINA HOTACIONE PLOHE
165
10. JP'ovrina rotadone
Povrina plohe nastale rotacijom oko osi UX luka glatke krivulje y co f (x) izmedu
x = a i x = b (a < b) se formulom
h
r ds J.'
= l.n I Y - dx = 2n . y
J dx
(1)
(ds je diferencija! luka krivulje).
Ako je jednadba krivulje zadana, onda se povrina Sx dobiva iz formule (J) od-
zamjenom varijabla.
Primjer 1. povrinu plohe nastale rotacijom oko osi OX petlje krivulje 9 y2 = x (3 -x)'
(sl. 54).
y
A
l JIa-x I
r-------<-j
-"___ l 1
lj I X JTa 2JTO X
Slika 54. Slika .55.
Rjeenje. Za gornji dio krivulje za O imamo:
1
Y "3 (3
x+l
Odatle je diferencijal luka ds =-- dx. Na temelju formule ci)
2
vrina plohe biti
J
< i xi-l
Zn: 3- (3-x) vx 2 vx dx-- 3n:_
O
Primjer 2. Nadimo povrsmu plohe nastale rotacijom jednog svoda cikloide x a (t--sin t);
Y = a cl -cos t) oko njene osi simetrije (sL 55).
Rjeenje. Traena povrina nastane rotacijom luka OA oko pravca AB kojemu je jednadba
Tra. Ako odaberemo y za nezavisnu varijablu i uzmemo u obzir da je os rotacije AB
pomaknuta za Tra od koordinatne osi UY imat
2a
- r - ,ds_
5 -- 2IT. rr:a - X)--. . dVo
, d)'-
Prijelazom na varijablu t dobivamo:
IT __________ _
r V -dx G-' / dy'2
S 2T: J (Tul-at cl sin t) (---- + l ) dl
\ dt, 1 ,dt!
()

2 . . r ( t
=-= 4iCa J \ iT Sl II -2- - t S111
o
IT
-- 2rr J C-,w-at-j asin
O
r
sin t sin dt
=4rra2 -- 2;-;:- cos --- + 2t cos -4 sin - + sin3 --- [
r 4 tjIT
2 2 2 2 O
t
la sin - dt "-
2
k (T: .- J u'-
66
11llt l>J adite
tale rotacijom
tl intervalu od
1719.
1720. povrinu
OX od y

INTEGRALI
zrcala AOE su na st 56. Treba po-
se dobiva
sinusoide .Y sin x oko
tan-
X=- oko osi o.x:.
nastale rotacijom oko osi OX
od x=O do X= -f- oo.
(nazvane katenoidom) nas-
lan(:anlce y = a
x
oko osi OX
ci
do
nastaJe
OY.
astroide Slika 560
nastale rotacijom
dG Ji = c.
X=
torusa rotacijom krunice
-4
l
- ln yoko
2
nastale rotac:ijolTI
a
2
b
2
oke: 1.)
nastale rotacijom
2 ni. (lko. a)
nastaie
x = a (2 cos t - cos
svoda cikloide
b) osi aY;
oko. osi OJe kardioide
y = a(2sint-sin2t).
-sin
e) tangente
Odredite -povrinu plohe nastale rotacijom lemniskate 1'2 = a
2
eDs 2<p oko
polarne os;.
i72!}o plohe nastale rotacijom kardioide r = la CI +COS <p) oko
OS1.
li. It1omll:ntL GuMiJtlovi tem'emi
1$ rnOlnent. momentom s obzirom na os l materijalne A mase m
udaljene za d od osi l naZiV<1Il1U vrijednost All = uld.
Slatithim momentom s obzirom na os l sistcll1a 11 materijalnih ka s masama mD Jn2, . . n1n',
koje lee II istoj ravnini s osi i udaljene su od nje za dl, d2 , , dn nazivamo surnu
nJidi' ( )
pri L'emu udaljt:nosti koje lee s jedne strane osi l uzimamo s predznakom
'Strane s prcdznakon1 (-). Analogno moment sistema s na rav-
nJnlL
II
MOlVIENTI TEZlSTA. GULDINOVI TEOHEIVII
]67
Ako masa neprekinuto ispunjava liniju ili lik ravnine XOY, onda n10mente lHx i
J f v s nbzirorTI na koordinatne osi OX i O Y umjesto sumOIn izraavamo pripadnim
Za - gcornetrijske likove SDlatrarrl.O dd je jednaka
Nap()se: l) za krivulju =x(s), Ji =Y (s) gdje je parametar duljina luka, imamo:
I, L
I
! y(s)ds:
r "
My = ) x(.I)ds
{ds c= je diferencijal a L duljina krivulje);
/;1 lik kri\"u!j()1ll
b),
\' ,)SI ()S l sa dyijc vertikaie x = a i y = b,
(a
h
1 r
= 2 J YI y I dx
o
t
J\!f y = I X I y I dx.
,)
Prhnjer l. rnoment s obzirom na osi OX o Y trokuta omcdenog pravcima:
x
+-c-
l, x = 0, y ,= O (sL 57).
" b
RjeIenje. Ovdje je y = b ( l
o \
AIs
x
Primjenom formule (3) dobijemo
a
a
10
2
r (
l 1
2 J \
O
X \2
--! dx
a /
h ,
ab'

6
a2b
i\l\"--=b - - ) dx
6
Slika 57.
2 o IviOlt1J1.elTJ!t 1l:lf[HJ(MJt.U
ma.se m udaljene od osi l za cl, nazivan10
IvIomentmn tromosti s obzirom na
o , J mn nazivamo sumu
Afomentom tronlOsti s obzirom :na os 15 materijalne
Ir 0-= rnd2
os l, sistema od n materijainih s maS31TIa mD
[l =
gdje su d" d2 , o , dn udaljenosti od osi l. Za neprekinute razdijeljene mase, umjesto
sume dobivamo integra1.
Primjer 2. Nadin10 moment troDJ.osti trokuta s bazom b i visinom h s obzirom na njegovu bazu.
li:jeenje. Bazu trokuta uzet za os OX, a njegovu visinu za os OY (sl. 58).
Rastavimo trokut na neizmjerno tanke hori-
70vtnlne irine kOle nredstavljaju
elerI1entarne mase dmo se
trokuta
'Odatle je
h-.-y
dm = b ---'-- dv
h -
b
dTx =),2 dm I Ji2 (h -V) d)'.
.J
/J
l,y =
b "' j
'- JI ,,2 (h-vi dy bh3 0
. .- / J2
o Slika 580
n
168
INTEGRALI v
:r. Teite. Koordinate teita ravninske krivulje (ili lika) mase III po
formulama
_ JJl y
X:-..::. ----,
lil
my;
---:;
Y Jn
gdje su Aix i y momenti mase. Za geometrijske likove masa M je jednaka pri-
padnoj duljini luka ili povrini.
Za koordinate teita (x, y) luka glatke krivulje II ravnini JI = f(x) ea,;;;;x ,;;;;b), koji
spaja A (a; fCa)) i B (b; f(b)), imamo:
fl
J xJ 1 +(/)2 dx
B b
J xds J yds J y.j 1 + (y')2 dx
A A *)
X = ........ = )J = --= -"--_._.
b
S
S J J 1 + (y')2 dx J'\ 1 +(y')2 dx
Koordinate teita (x, v) krivocrtnog trapeza a';;;;x ,;;;;b, O,;;;;y ';;;;f(x) moemo po
formulama .
b b
f xydx f y
2
dx
s
Y= S
je = ",'-
b
gdje je S J y dx povrina lika.
Analogne formule vrijede za koordinate teita tijela.
Primjer 3. Nadirno teite luka polukrunice X'+y2 = a2 (y ;;OO) (sl. 59).
,- x

Rjc"(enjc. Imamo
y y'
ds
a dx
dx =
Odatle je
( (" ax dx = 0,
Aly = r
ds
= j V-x,
Slika 59.
\
' adx 2
111x . y ds = l Va2-x2 = la,
j J
-a
Prema tome je
40. Guldin"vi (e"remi.
2
x=O; y=--a.
lt
a

J na.
Te" .. "m l. Povrina plohe nastale rotacijom luka ravninske krivulje oko neke osi koja je u
istoj ravnini s krivuljom, ali je ne jednaka je produktu duljine luka s duljinom krunice
koju opisuje teite luka krivulje.
B 8
*) Definiciju krivuljnih integrala I x ds i I y ds vidite u gl. VII, 9, 1.
A
II
l\10lVIENTI TEISTA. GULDINOVI TEOREMI
169
Teorern 2. Volumen tijela nastalog rotacijom ravninskog lika oko neke osi koja lei u rav-
nini lika, ali ga ne jednaka je produktu povrine tog lika s duljinom krunice koju opisuje
teite lika.
1727. momente, s obzirom na koordinatne osi, pravca
x V
= J,
a b
zatvorenog koordinatnim osima.
172ilo momente pravokutnika sa stranicama a i b s obzirom na nje-
gove stranice.
1729. momente s obzirom na osi OX i O Y i koordinate teita tro-
kuta, pravcima: x+y=a, x=O i y=O.
1730. momente s obzirom na osi OX i O Y i koordinate teita luka
astroide
X2!3 + y2!3 = a2!3 ,
koji lei u prvom kvadrantu.
1131. moment krunice
r = 2a sin<p
s obzirom na polarnu os.
1132. koordinate teita luka
od x = a do x = a.
x
y = ach-
a
1733. teite luka krunice polumjera a nad kutom 2r:J..
1734. koordinate teita luka prvog svoda cikloide
x=a(t-sint);
(O
1735. koordinate teita lika elipsom + y2 =
a2 b
2
namim osima OX i OY (x ?o O, y?o O).
1736. koordinate teita lika krivuljama
y = x2 ; y = V;'
1737. koordinate teita lika prvim svodom cikloide
y=a(l cos l)
i osi Ox.
koordi-
1738**. teite polovice kugline plohe polumjera a sa sreditem u ishoditu
koordinatnih osi, smjetene nad ravninom XOY.
70
INTEGRAL!
II
1739"*. teite
sinom h,
iUIllU6\...UU5 uspravnog stoca s POlUITljerom. r Vl-
1740**. Nadite teite a sa sreditem li
ishoditu koordinatn:h osi, smjctene iznad ravnine XO Y.
li 74L N moment tromosti kruznice a s obzirorn njen
r.Jaditc n-lomen:ce trorYlosti
njegove stranice,
stranlC:.:Lt11.a. a b s obzirom na
1743. moment tromosti uspravnog parabolnog s bazom 2b i visinom
Iz s obzirom na njegovu os simetrije,
2
1744. moment tromosti povrine elipse + s obzirom na niene
glavne osi. aZ b
Z
1745': *. polarni moment tromosti krunog prstena spolumjerima
(R1 <R2 ), tj, moment tromosti s obzirom na os koja prolazi kroz
prstena i okomita je na njegovu ravninu.
l
sredite
:I. 746*". moment tromosti homogenog uspravnog krunog stoca s polumje-
rom baze R i visinom li, s obzirom na njegovu os,
1747**. moment tromosti homogene kugle polumjera a i mase M s obzirom
na njen promjer.
1'148. Nadite povrinu i volumen tOl"usa nastalog
oko osi koja je li ravnini Izruga i udaljena za
1749. ll) Odredite poloaj teitu luka astroide
kvadrlll1tu.
rotacijom kruga polumjera cl
b (b . "a) od njegova sredita.
koji lei u prvom
b) teite lika krivuljama y'=2jJx i x2 =2p)'.
1750**. a) Nadite teite polukruga Guldinova teorema.
b) Dokaite Guldinova teorem8 da je teite trokuta pomaknuto od
njegove baze za visine.
12, Primjena integl1'ala na rjeavanje
zadataka iz fizike
1. Put koji Ako se giba po nekoj krivulji, i apsolutna njene
brzine v f (t) je poznala funkcija vremena t, onda je put koji li intervalu vremena
[I" tzl
'2
s= jJ(t)dt.
'1
Prinzier I. Brzina je
c' = 0,1 t 3 m/s.
put s kojeg prijede u vremenu T 10 sekundi od gibanja. Kulika
je srednja brzina gibanja za to vrijeme?
R;'eCi(ic. Imamo:
JO
s .. Jo, l
O
l'
l' dl cc 0,1 4 I
JO
250111
()
'i)"r = T 25 Ill!S.
12
ODR.EDEN1H 1\:,/\ L1JESAVANJE ZADATAKA JZ FIZIKE 171
sije" Ako protl1jcnjiv3 silu
intervahz [X15
f (x) djeluje u smjeru osi OX, onda je rad sile u
x2
A = r dx,
,
X,
2. rad treb3 utroiti da se opruga rastegne za 6 cm ako sila od 1 kp rastegne oprugu
za i cm?
l-::oja rastee oprugu za Xm, iznosi X = kx, gdje je k koefici-
da x=v;Gl ill i = l kr dobivamo k = 100 i prema tome X = !OO x.
= 50x2 = 0,18 kpm,
enelt"gij21G cner"gijom ll1aterijalne mase m i brzine v nazivamo
izraz
K
2

brzinarna DD
sisten13. od tl D1ateri.jalnih s rnasama nil' < o , mn i pripadnim
'l)n jednaka je
Za uureUi V:::U1Jt:
1110 to tijelo na
(koje imaju ulogu
energije
sun1C (l) dobivarrio integral.
Primjer J. energiju h0I11ogcnog kru-
valjka il s polumjerom baze R i
fm iz, koji se vrti h"'lltnon1 brzinom (Jj
oko svoje osi
X4

I J I j l
Y
Slika 60.
elerl1el1tarnu "masu di'i1 odabiremo D13SU upljeg valjka visine li, s unutarnjim polumje-
(<;,1 -S{\\.
dm = 2rrrho dr.
linearna brzina TI1aSe dm iznosi v = rw, to je elementarna energija
Odatle je
Z!"2 = ho dr .
2.
r
1( -= TUu h,[; \ r:; dl'
I
r5
IT(J)2 h
4
172
INTEGRALI
v
410 .Pritisak Za siJe pritiska koristimo se Pascalovim zakonom,
po kome pritisak na povrinu S uronjenu na dubinu Iz iznosi
p = yhS,
gdje je y
Primjer 4. pritisak na polukrug polumjera r uronjenog vertikalno u vodu tako da se
njegov promjer podudara s povrinom vode (sl. 61).
x
lt ImA... ..xry':::::t'dh
y
Slika 61.
Rjeenje. Podijelimo povrinu polukruga na elemente (trake) paralelne povrini vode. Povrina
jednog takvog elementa (ako odbacimo male vieg reda) udaljenog za
h od povrine iznosi
dS= 2x dh 2 Y;:Z=h2 dh.
Pritiska, koji djeluje na taj element, jest
dP =" '(h ds = 2'(h dh,
gdje je y vode jednaka jedinici.
Odatle je Ukupni pritisak
T
P =2 f h
o
2 3/.1 r 2
dh = mm = _ r 3
3 10 3
1751. Brzina tijela vertikalno uvis brzinom Vo; uz zanemareni
otpor uzduha, dana je formulom
u = Vo - gt,
gdje je l proteklo vrijeme i g ubrzanje sile tee. N a kojoj se udaljenosti
od poloaja nalaziti tijelo nakon t sekundi od trenutka izbacivanja?
1752. Brzina tijela vertikalno uvis brzinom Vo, uz otpor uzduha,
dana je formulom
u=c-tg (
gdje je t proteklo vrijeme, g ubrzanje sile tee i e konstanta. visinu
leta tijela.
1753. osi OX vri harmonijsko njihanje oko ishodita koordinata pri je
njena brzina dana formulom
v = Vo coswt,
gdje je [ vrijeme, a Vo i (JJ su konstante.
zakon njihanja ako je ona za t = O imala apscisu x = O.
Kolika je srednja vrijednost apsolutne vrijenosti brzine za period njihanja?
12 MOMENTI. TE2ISTA. GULDINOVI TEOREMI
173
1754. Brzina gibanja iznosi v=te-
O
,Olt m/s. put koji od
gibanja do potpunog zaustavljanja.
17550 Raketni projektil leti vertikalno uvis. da uz konstantnu silu teu
ubrzanje rakete na smanjenja njene teine raste po zakonu j =

brzinu rakete u nekom trenutku t, ako je njena
brzina bila nula. visinu koju je raketa postigla u trenutku
[ = tl'
1756*. rad koji treba utroiti da se iscrpe voda iz vertikalnog valjkastog
rezervoara polumjera baze R i visine H.
17570 rad koji treba utroiti da se iscrpe voda iz posude okre-
nute vrhom nadoije, kojoj je polumjer baze R i visina H.
t 758. rad koji treba utroiti da se iscrpe voda iz polusfernog kotla kojem
je polumjer R = lOm.
t 759. rad koji treba utroiti da se iscrpe ulje kroz gornji otvor hori-
zontalne cisterne valjkastog oblika s bazom polumjera R i duljinom H,
ako je ulja y.
176()**0 Koliki rad treba utroiti da se tijelo mase fil digne s povrine Zemlje koja
ima polumjer R na visinu h? Koliki je rad potreban da se tijelo udalji do
neizmjernosti?
1761**0 naboji eo = 100 CGSE i el = 200 CGSE nalaze se na osi OX u
pripadnim Xo = O i Xl = l cm. Koji se rad proizvede ako se drugi
naboj premjesti u x2 = 10 cm?
1762**. Cilindar s klipom promjera D = 20 cm i duljine l = 80 cm
ispunjen je parom tlaka p = 10 kpjcm2 Koliki rad treba utroiti da se pri
nepromijenjenoj temperaturi proces) volumen pare smanji
na polovinu?
1763* * o Odredite rad proizveden pri adijabatskom irenju zraka volumena
Vo = l m3 i tlaka Po = l kpjcm
2
, do volumena Vl = 10 m
3
.
lP
Slika 62.
1764**. Vertikalna osovina teine P i polumjera a podupire se na leaj AB (sl. 62).
Sila trenja malim dijelom u baze osovine i povrine leaja je
F = p.pu, gdje je P = const. pritisak baze na jedinicu povrine leaja, a p. je
koeficijent trenja. rad sile trenja za jedan okretaj osovine.
ct
INTEGRAL"'!:
'/
vode.
vode na branu,
baza b
s
h, je velika os 2a
stoac s
tako baza na.lazi
! = OO cnI) ako je linearna fU1
{J = 2 + 0,001 x
2
=0 .. 9983- i84 o JO-5 + '1O-
7
t
2
.
treba utroiti da se l g vode od temperature C GO
temperature OO C?
jednolik tlak p p/cm2 na vrata irine b cm i visine Iz cm. Na-
moment pritiska vjetra koji nastoji zakrenuti vrata oko arnira.
materi j alna l i mase ]V! Da
-istom, pn.lVCu' sa inl.n)m
laminarnom (strujnom) toku kroz cijev
a brzina V II koja se nalazi na
dana je formulom
v=L
p razlika tlaka na
Odredite prorok
II
:!l aS il,
prUIVLJEN;,>- Il\]TEGHi\L:\ RJESAVAN,TE ZADi-\.TAK/\ IZ FIZIKE 175
su isti kao u zadatku 776, ali je djev
je baza a velika II s visinorn 2b,
D. Ji,,!
v = -,-- I iJ- - (h -
l)drcdit:.:: protok tckuf::ine
S\-ojsta\Ta J.ul:orr.iobila se konstruira
: na OSI nanose se brzine 'l', na osi ordinata vri-
jednosti ubrzanja a, Pokaite da je povrina S, omedena lukom
tog grafa, sa ddje ordinate z' 2)1 i 'z, =,' V 2 i osi apscisa, jednaka we-
nienu potrebnom za ubrzanje automobila od Vl do
Horizontalna greda duljine l nalazi se u ravnotei pod djelovanjem tereta
koji djeluje prema dolje, jednoliko raspodijeljenog na duini grede, i reakcija-
., . . j'< Oi... , _
ma li upo1'1st!ma A l B A = B =, -= I, usm)ercmh vertIkalno nagore. Na-
\ 2 )
dite moment sa\-ijanja /\;[x u presjeku x, tj. moment s obzirom na
]J s apscisom x svih djeluju na dio grede AP.
Horizontalna greda duljine l naJ az i se
A i B i tereta raspo'-Mi
od lijevog
moment savijanja u X.
II ravnotei pod djelovanjem reakci.ja
po duljini grede intenzitetom q = kx,
x a k konstantni koeficijent.
lVaponlCna: Intenzitetol11 raspodjele t(,[eta naZi\"anl0 teret (silu:) po jedinici duljine.
1781 *. Nadite topline proizvedene sinusnom strujom
. (2n \
I = lo Sll1 T t -- cp )
u toku perioda T II s otporom R. Ovdje je 10 amplituda, t vrijeme,
a tp faza.
176
FUNKCIJE VISE VARIJABLI
VI
GLAVA VI
FUNKCIJE VIE V ARIJA BU
1. Osnovni pojmovi
1. Pojam funkcije nekoliko varijabli. funkcija. Varijablu z nazivamo
funkcijom dviju varijabli x, y, ako svakom paru njihovih vrijednosti (x, y) iz danog
odgovara vrijednost z. Varijable x, y nazivamo argumentima ili
nezavisnim varijablama. Funkcionalnu zavisnost ovako:
z = f(x, y), ili z = F(x, y)
i
Analogno se definiraju funkcije triju i vie argumenata.
Primjer l. Izrazimo volumen stoca V kao funkciju njegove izvodnice x i polumjera baze y.
Rjeenje. Iz geometrije nam je poznato da je volumen stoca
1
V = -7Ty21z
3 '
gdje je II visina stoca, za koju vrijedi II = Vx2-y-2. Prema tome je
1 -
V = _ 1Ty2 VX2 _ )'2.
3
To je upravo traena funkcionalna zavisnost.
x
Z!
V
I
IZ
I
O) : y
I
I
!,Plx;y)
Slika 63.
Vrijednost funkcije z = fCx, y) u P (a, b) tj. za x = a i y = b sa fCa, b)
ili f(P). Geometrijska slika funkcije z = f(x,y) u pravokutnom koordinatnom sistemu X, Y, Z,
je neka ploha (sl. 63).
(
y) x
2
+ v
2
Primjer 2. -3) f 1, - ako je f(x,y) = ----o
x 2xy
12 Zadaci
78
FUNKCIJE VIE VARLTABLI
Rjeenje. Uvrtenjem x . 2 Y = - 3 dobivamo:
2" + ( -- 3)2
1(2. -3)= 22.(-3)
v
x = l i zamjenom J' =-- dobit
.
1 - I
')-;.)
-1- ()l
\X

xJ
x
2xy
tj.
x 2 -1-- )12
'VI
13
y\
-;)=f(x,y).
2". r1lml,dje. Pod egzistencije (definicije) funkcije
z = f ex, y) razumijevamo skup ex, y) ravnine XOY, li kojoj je dana funkcija definirana (tj.
poprima odredene realne vrijednosti). U jednostavnijim egzistencije funkcije
je ili dio koordinatne ravnine OXY, jednom ili sa nekoliko kri-
vulja (granica podru t ja).
-2
S!ika 64. Slika 65.
Analogno za funkcije triju varijabli 11 = f ex, y, z) egzistencije funkcije je neko ti-
jelo u prostoru OXYZ.
Primjer 3. Nadirno egzistencije funkcije
z
V4 --x2 -y'
Rie.lenje. Funkcija ima realne vrijednosti ako je 4 -x' -y'> O ili x2 +-y2 <4. Drugu nejednadbu
zadovoljavaju koordinate koje lee unutar krunice polulnjcra 2 sa sn:diter'-l li
hoditu koordinatnog sistema. egzistencije funkcije je unutranjost tog kruga
(sl. 64).
Primjer 4_ egzistencije funkcije
x
z = aresin - +
2
x
Rjeenje. Prvi pribrojnik funkcije definiran jc za - 1 2 I ili - 2 x 2. Drugi pribrojnik
ima realne vrijednosti ako je xy ;::'0, tj. u dva za . ili za . {
:::,.0 {X
y

egzistencije funkcije nacrtano je na sl. 65 i granice
il
/(x,y)=C 11 ravnini
OSNOVl'.JI POJIVIOVI
79
y) nazi varno takvu
vrijednost
l\l-ivo-plohama funkcije triju argulnenata 11= f(x,
funkcija p:cirna konstantnu vrijednost
nazivamo takvu plohu f(x, y, =-= e
J.
o) dobijcTno

nh;o-liniju funkcije 2: :.-=::.-
e
nivo,-linije irna obli]:::
= Cili Pretpostavimo li da je e = 0) l,
porodicu nl\:'o-Iinija (sl. 56)"
)'.
s
\

pravilne esterostrane
i visine z.
3 ), ako je
/
x
y) = xy
y
-x. - ..1:.1
.I, , "
\x y /
'\ -
Y; - 2xy
dobiva
y) = 1 + x - JJ
kao visine
kao
y)
ako je
180
FUNKCIJE VIE VARIJABLI VI
1787. vrijednost funkcije
X4 + 2x
2
y2 + y4
Z = ..
o z
1 - x" - y
u krunice X2+y2 = R2.
1788*. Odredite J (x) ako je
J(1.) = H+1- (xy> O).
x y
ako je J(x + y, x - y) = xy + y2.
1790*. Neka je z = Vy+J (Vx - l). Odredite funkcije J i z ako je z = x zay = 1.
1791**. Neka je z = xJ ) . Odredite funkcije J i z, ako je z = Vl +y2 za x = l
1792. i nacrtaj te egzistencije ovih funkcija:
a) z = JI _ x2 _ y2;
b) z = 1
c) z = In(x + y);
d) z = x + arccos y ;
e)
Y
f) z = arcsin - ;
g) z = + ;
h) z = J (x2 + y2 _ a2 )(2ai -_-x-z-_-y-2)
i) z
j) z=ln(x
2
+y);
X-Y
k) z = arctg--
2
- 2 '
l+xy
I) z = -2;
x
2
+ y
1
m) z = .. ;
Jy-.Jx
1 1
n) z = - + -;
x-l Y
/--2 2)
o)z=ysin(x +y .
(a > O) ;
1793. egzistencije ovih funkcija triju argumenata:
a) II = Fx + .JY + .[;; c) II = arcsin x + arcsiny + arcsin z ;
b) lI=ln(xyz); d)u=Jl_x
2
_ y2_ z 2.
1794. Nacrtajte nivo-linije danih funkcija i ispitajte karakter ploha koje odgovaraju
tim funkcijama:
a) z=x+y; d) z = J;;;
b) Z=X
2
+y2; e) z=(l+x+y)z;
c) Z=X
2
_y2; f) z = 1- [xl - [yI ;
g) z = 1'. .
2 '
X
y .
h) z = J;'
2x
j) z =
T
2 NEPREKINUTOST
1795. nivolinijc ovih funkcija:
a) z=ln(x
2
+y);
) J(

e Z= yX +y ,
d) z =J(y-ax);
e) z =J(;).
b) z = arcsinxy;
1796. Nadite nivo-plohe funkcija triju nezavisnih varijabli:
a) lI=x+y+z,
b) II = X
2
+/+Z
2
,
e) II =X
2
+y2_Z2.
2. Neprekinutost
181
1', lLimes funkcije, Broj A nazivamo limesom lunkcije z = I(x, y) kada p' (x, y)
tei k P (a, b), ako za po volji odabrani 0>0 postoji takav 8>0, da za 0<p<8, gdje je
P'" V udaljenost P i P', vrijedi nejednadba
U tom piemo:
[J(x, y) - A [ <c:o
limJ(x, y) = A.
x-a
y-b
2". Neprekinutost prekinutosti. Funkciju z I (x, y) nazivamo neprekinutom
li P (a, b), ako je
limJ(x, y)=J(a, b).
x-a
y-b
Funkciju neprekinutu u svim ma nekog nazivamo neprekinutom u tom pod

Nezadovoljavanje mjeta neprekinutosti za funkciju I (x, y) moe nastupiti kako u pojedi
nim ma (izolirana prckinlltosti), tako i u koje tvore jednu ili vie linija (linije
prekinutosti) a ponekad i sloenije geometrijske likove.
Primjer 1. N adite prekinutosti funkcije
xy + 1
z = x 2 - y.
Rjeenje. Funkcija gubi s111isao ako je Dazi';;l1ik jednak nuli. No x 2 - Y = O ili y '-= je jednadba
parabole. Prema tome dana funkcija ima za liniju prekinutosti parabolu y x2
1797*. ove limese funkcija:
a) lim (x
2
+ /)sin 1:..;
e) lim xY.
xy X
y-2
b) lim
x
2
-+ 1,2 '
.v-tco -'
d) lim (1 + ..l)X;
x-t co X

j
. x
e) lill--;
X + y

f) lim x
2
-.l

Z= .
(x- ",
Pokaite da je
F1..r::)KCLJE "lISE
f
z = 1 X2; /
za
za
l-
+
e) z = .0._ .
l
d) Z = cos-.
xy
+ v" "" 0,
x=y=o
x i y posebno ali da
VI
>L
u
D:e:fh1jcijz. parCUa2D.llfl I ex, y) onda" uz pretpostavku. da je npr.
kCinstanta.:,. dobi'vamo
az
liln J __
ox Lix
=J;
fix-O
koju naziocamo
parcijalna clerivacija z po varijabli
cija moemo sluiti formulan1a
x
Primjer l. Nadimo parcijalne clerivacije funkcije z ln
Y
RfccnJe. konstantom dobivamo:
ox x x J'
19 - cos 2 sin
y y
Analogno) x konstantom imat
az
(ly x
tg --
Y
(
:::-1
cos2 \
x
y2
2x
\'
se definira i oznai:av8.
parcijalnih deri va-
3 PARCI.TALNE DERI\'
183
RieenJe.
Gli
clx
3x'y'z + 2,
au
;,; = 2x"yz -- 3,
ou
x
3
y' + l.
ZiZ
2
C
Q Em:lcjrov teorem,G Funkciju nazivan10 homogenom funkcijom stupnja n, ako za
po volji odabrani realni faktor k vrijedi
y) + YJ;
parcijalne derivacije funkcija:
1801. z=x
3
+y3-3axy.
1803.
y
z
x
x
1805. z = .
1817. ;:: = arctg
x
l'.
1819.
x+a
18:1.1. Z = ln sin-;=- .
-Vy
1813. LI = Z x,:
y) =

118112.
x-y
7=
- x+y
1804, z = -/.
:!l806. z=ln(x+ +y2).
18@!t z = xY.
. JX
2
_
y2
UHO. Z = arcsm 0'2--2'
X +y
lInz. u = (xy)'.
18141. f; (2; 1) i J; (2; l), ako je J(x, yl =
,.;x y
1815. 2; 0),1;(1; 2; O), J:(1; 2; O), akoje
JCx, y, z) = In(xy+z).
Provjerite Eulerov teorem o homogenim funkcijama (br. 1816-1819):
1816. JCx, y) = AX2+2Bxv+C/. 1817.
x
z = x 2 + )'2
. Primjer 2. :r..Jadin1o parcij8.lne derivacije funkcije triju arguD1cnata 1818" f(x, y) = )'
:1819. f(x. y) = ln .
'!1 = x3_'y2 z + 2x -1- ;:;, x
184
FUNKCIJE VIE VARIJABLI
I y a (1 ) d" f z z 2
>.,,20. zracunaJte - , g Je Je r = -V x + y +z .
ax r
ax ax
ar orp
.
1821. a y ay I, ako je x = r cos rp
y=rsinrp.
ar arp
1822. Pokaite da je x + y az = 2, ako je
ax ay
z = ln(x2 +xy+ y2).
az az .
x- +y-=xy+z, akoje
ax ay
1823. Pokaite da je
1824. Pokaite
d
. au au au k'
a Je - + + = 0, a o Je
ax ay az
u = (x- y)(y-z)(z-x).
5 k
YO d . au au au 1 k .
182 . Po aZlte a Je - + - + - = ,a o Je
ax ay az
u=x+x-
y
y-z
1826. z = z (x, y), ako je
az x
ay = X 2 +y2'
1827. z = z (x, y), ako znate da je
az x
2
+ yZ
=-- z(x, y)=smy
ax x
!'
z=xy+xe
x
.
za x = 1.
Vl
1828.
M cl; 2; 6) plohe z = 2X2+y2 prolaze ravnine paralelne koordi-
natnim ravninama XOZ i YOZ. Odredite kutove to ih zatvaraju koordi-
natne osi i tangente dobivenih u M.
1829.
Povrina trapeza s bazama a i b i visinom h je S = (a+b) h. aS
- 2 3a
as 3S. , Y b' . "h .. k' .
I pomocu crte za o Jasmte nJIov geometnJs I smisao.
ab ah
1830*. Pokaite da funkcija
l
2xy k' Z 2
J( )
- -2--2' a o Je x + y of- 0,
x, y - x +y
O, ako je x = y = O,
ima parcijalne (x,y) if; (x,y) u (O; O), premda je prekinuta
u toj Konstruirajte geometrijsku sliku te funkcije u blizini (O; O).
4
TOTALNI DIFERENCIJAL FUNKCIJE
185
4. Totalni diferen.cijal fun.kcije
1. Totalni prirast funkcije. Totalnim prirastom funkcije z = j(x, y) nazivamo razliku
I'1z=I'1J(x, y)=J(x+l'1x, y+l'1y)-J(x, y).
2". Totalni diferencijal fuul<cije. Totalnim dzferencijalolll funkcije z j(x,y) u
(x,y) nazivamo glavni dio totalnog prirasta L1::: za i "'y->O koji je linearan s obzirom
na priraste argumenata Ll.x i fl.y.
viega reda s obzirom na p=
Funkcija svakako ima totalni diferencijal u neprekinutosti njenih parcijalnih deri-
vacija. Ako funkcija ima totalni diferencijal, nazivamo je dijerencijabilnom. Diferencijali nezavisnih
varijabli se po definiciji podudaraju s njihovim prirastima, tj. dx = Llx i dy = fl.y. Totalni diferen-
cijal funkcije z = j (x, y) se po formuli
az az
dz = - dx + - dy.
ax ay
Analogno se totalni diferencijal funkcije triju argumenata lA = j (x, y, z) po formuli
au au au
du =--dx + - dz.
ax ay (jz
Primjer l. Za funkciju
j (x, y) = x 2 + xy _ y2
totalni prirast i totalni diferencijal.
RJe.fenje. j (x + "'.x, y + ::ly) = (x + Ll.xl' + (x + !lx) (y + cly) - (y + fl.y)2;
Ll.f (x, y) = [(x + :h)2 + (x + fl.x) (y + LlY) ._- (y + Ll),?] - (x' + xy -- y2) =
= 2XLlX + Ll.X2 + xf',y + y.!lx +!lx LlY - 2y''''y - "'y2 =
= [(2x + y)"'x + (x - 2y)fl.y] + (6,x' + Ll.xLl.y - Ll. y 2).
Ovdje je izraz dj = (2x + y) 6,x + (x - 2y) Lly totalni diferencijal funkcije, a
(Ll.x' + Ll.x . fl.y - by2) je neizmjerno mala viega reda u usporedbi s neizmjerno
malom p = V fl.x2 + Ll.y'.
Primjer 2. totalni diferertcijal funkcije
z = VX'+y2.
Rjeenje.
dz _ _x_;
- Vx' + y'
az y
-= ----
ay VX'+y2
x dx
d::: = Vx'+ y2
y :r:c1.,::...L1.JQ11
.. -
VX2+y2 VX2 +y2
3. Primjena totalnog diferencijala funkcije u prib.linlm Uz dovoljno
male lL1xl i ILlyi, a to uz dovoljno mali p = V fl.x'+ fl.y2 za diferencijabilnu funkciju
z 0= j(x,y) u (x,y) vrijedi priblina jednadba fl.z", dz ili
az az
.6.x+- fly.
ax ay
Primjer 3. Visina stoca je H 30 cm, a polumjer baze R = la cm. Kako se promijeniti volumen
stoca ako H za 3 mm, a R smanjimo za l mm?
186
FUNKCIJE VIi': VARIJABLI VI
l
Rjeenje. Volumen stoca je V = -:3 r.R2}-J. Promjenu volumena zanlijenimo priblino diferencijalom.
tl V = ci V = -3 TC (2RH dR + R" dH) =
= - '" ( 210.30 + 100 .. 0,3'0 - lOrr =.- 31,4cm
3
3 .
priblino l o
Rjeenje. Ispitajmo z = 'Traeni broj mOelY10 srnatrati
= 3J = 0)02:> L\Y = O,OL
te funk-
cije uzete za x =
f:1z dz = YXy-l xY lnx Li)' = . l 0,02 + 1 . ln l '0,01 = 0,06.
Slijedi da je !,023,'}1 1+ 0)06 = 1)060
1837.
2:a
'1
\. -' ;;
rl
z
aj iJ.x =
-j--
y
y) = I
-+- -
)
1841. Z = ln
184\3. = xyz.
/
:1845, u =(
x
\
,
totalni
=2; b) lix
u v 'ld
cl
o'lih a:
totalni
Ay = 0,2.
-t-H
Z=
x y.
z = ln(x2+
1840. z =
+ arctg x
d t(1; j),
x
akoje y) =.-
yZ
;;;--- 2 o
184,,.t li = .y x" + y + Z".
z
7) =;--.. 2
.- -j- Y
li

5
DEEIVIRANJE SLOENIH FUNKCIJ1L
187
f:
1!5lt
s
Pokaite da je relativno.
tivnih pogreaka faktora.
tJ 24 cm.
je
vanisJ:::e
rejl8!=
l85:J. Pri trokuta ABC dobili ste ove podatke: stranica a
b = 200m3 kut C; = 60 ". S koiom se
Inoe
Period fOrlnuH
T= Lre
18SIi, lZuz1J18.k
OSI O):: iznosi Za
li zaUZll1e
]0
"D.1Cnat2, x i
5 loenih
1\'lleZ21VRne
y=t/i
ako
vektor
p
o. uz ne-
.. V) diferencijabiln3. funkcija
varijable [-
onda derivaciju sloene funkcije z:::=..r [<p (t), 0 (t)J lnoemo po formuli:
az dx Jz
--- --
di cJy ov dt
jednin1 argu111cntmn) npr. x, onda )\ totalna {( deriv8.cija funkcije
dz oz
i-
3x
188
FUNKCI.TE VISE VARIJABLI
dz
Primjer l. -, ako je
dt
z = e3X +2 y, gdje je x =c cos t, y t 2 ,
Rjeenje. Po formuli (l) imamo:
dz
-- e3X +2)'3(_ sint) + e3X +2y 2
dt
= e3X +2Y(41_ 3 sint) = e3 ,'0,1,"" (41 - 3 sini).
az dz
Primjer 2. Nadimo parcijalnu derivaciju - i totalnu derivaciju -, ako je
ax dx
z eXY, gdje je j' = 'I'(x).
ilz
Rjeenje. a;: = yexy, Na temelju formule (2) dobivamo
dz
- yexy + xeXY cp' (x).
dx
VI
2. vie nezavisnih varijabli. Ako je z sloena funkcija od nekoliko nezavisnih
varijabli, na primjer z f (x, y) gdje je x 'P (u, v), y = ifj (u, v) (u i v su nezavisne varijable;
f, 'P, </; su diferencijabilne funkcije), onda se parcijalne derivacije z po cl i v izraavaju ovako:
az az ax
iJu ex au
az az ex
cv ax cv
az al'
+--'
ay cu
cz
+ --
ay cv
Za sve razmotrene vrijedi formula
3z az
dz = - dx + -dy
ax ay
(svojstvo invarijantnosti totalI/og diferencijala).
oz iJz
Primjer 3. -- i
iJu
ako je
7= f (x. y). gdje je x = UZ" V
Rjeenje. Primjenom formule (3) i (4) dobivamo:
ilz, ,I
_. Ix (x, y)v + fy ex, y) -
iJu v
=--=f;(x, y)u
\17'
(x,
,(,2
(3)
(4)
11
v
Primjer 4. Pokaimo da funkcija z cp (x" -I y2) (cp je derivabiIna) zado\'()\ja\'a jednadu
az az
y .- - x '.- e.e O.
ox ay
5 DERIVIRAN.JE SLOENIH FUNKCIJA
Rjeenj!!. Funkcija cp ovisi o i _V preko X2+y'l = tJ pa je stoga
Jz
dx
(Jz
ay
dz ,)1
= (P' (x
2
+ )'2) 2x
d.:; rlt
ili il;' = ,p' (x' -1- y') 2j',
Parcijalne deri\'acije prenesimo na lijevu stranu jednadbe pa imati
clz oz
j' ih: - - = ygo' (x
2
+ j'2) 2x .. x'P' (x' .. y2) 2y 2xy T' (x' -1- y') - 2xy 'P' (x' + y2) '= O.
tj. funkcija z zadovoljava zadanu jednadbu.
5
" I . . dz
18 0>. zracunajte
dt
. du
1.857. Izracunajte -:--
dt
du
1858. -
dt
. du
1859.
dt
ako je
x
z=-,
y
ako je
tl = ln
ako je
11 = xyz,
ako je
z
x
gdje je
t
X = e, y = Ini.
gdje je x = 3t
2
, Y =
gdje je x = t
2
-rl, y = ln t, z = tg I.
[89
li = ,
'V x --1-y
gdje je x = R cos t, Y = R sin t, z = H.
, . dz
1860. Izracunajte
dx
az
1861.
ax
ako je
z = U()1
dz
dx
ako je
r
z = arctg .c..
x
gdje je u = sinx, v = cosx.
y = x
2

iJz
au
az
}:.Jadite
Pokaite Je
ako jc
dz
az
az
iJv
a7
je
y,
Pokaite da funkcija
jC x+at,
FUNKCIJE VISE .. BLI
je
Z=
7=
j
aKO Je
z = arctg je x = sin 'V, JI;:;;:;
ake Je
Z= T
-!-
cp cos rp SUl Iji,
y; =cp z = Vl
3z
=(:
Z=
jc
'rI'
v = y-l-bL, zadovolju\/u
a!V (J}V
- = a +
at ox
6
DERIVACJ..:;A. u ZADANOl\'.! SMJERU GRADIJENT FUNKCIJE
191
Pokaite da
Pokaite lUHKC:i.Ja
112" Pokaite da
nica
o.pseg i
Z=
1 iJz 1 az z

x ax
z=
az az
y
x
-+y-=xy-t z .
ax
",2
2=
DZ
Y=
druga stra-
brzinom se
S!sterrlU
'''''.''''"' :fill1IDlu:ii 'ni Z2rdl.Z.t?@m. Den"vacijDmfunkczie =f(xJy) II FI
n zaoanorn sm.jeru ff = pp} nazivan10
az
al
lim
PjP--O
(P]) vrijednosti funkcija II P i 1::\. l\ko je funkcija z diferencijabi1na) nnda
iJz:'l7 az
- = .'j,:: cosa +
JI AX -
kut koji vektor i s osi 0)( (sL 67)0
se cdreduje derivacija u zada;tOG1.
argumenata U= f (x, :""'_., :::)0 LJ tOIT.
+ cosf3
(Ju
uz SHka 67.
192
FUNKCIJE VISE VARI.TABLI
VI
gdje su a, /3, y kutovi smjerom l i pripadnim koordinatnim osima. Derivacija u zadanom
smjeru karakterizira brzinu mijenjanja funkcije li tom smjeru.
Primjer 1. derivaciju funkcije z = 2x'- 3y' li P (1; O) u smjeru koji sa osi OX zatvara
kut od 120.
Rjde,,]e. parcijalne derivacije zadane funkcije i njihove vrijednosti u P:
Ovdje je
oz

ox
= 4;
ox p
JY = - 6y;
=0.
cos", = cos 120
0
= - 2'
. . 1200 VJ
SIna = SIn =-.
2
Primjenom formule (l) dobijemo:
= 4( - + O V; = -2.
Predznak minus pokazuje da je funkcija II danoj i u dam)ll1 sflljeru silain;}.
2". G!l"adijel!1t funkcije. GredijentalIl derivabiine funkcije z = JCx,),) u (x,),) na-
zivamo vektor kojem su projekcije na koordinatne osi pripadne parcijalne derivacije zadane
funkcije:
az
d
az .
gra z = .-- g +
ax ay
(3)
Derivacija zadane funkcije u smjeru I vezana je s gradijentom funkcije ovom relacijom
az
az = pri grad z,
ri. derivacija u zadanom smjcru jednaka je projekciji gradijenta funkcije na smjer deriviranja.
Gradijent funkcije u svakoj u kojoj je on od nule, normala na pri-
padne nivo-linije funkcije. Smjer gradijenta funkcije II zadanoj je 118.j'.'e0e
porasta funkcije u toj tj. za I = grad z derivacija ima vrijednost koja iznosi
)!
Analogno se definira gradijent funkcije triju varijabli II = J (x,)" z):
au. au. au .
gradu = + -K.
AX uy fJz
(4)
r
G DERIVACIJA U ZADANOM SMJERU l GRADIJENT FUNKCIJE
193
Gradijent funkcije triju varijabli u svakoj u kojoj je on od nule, okomit
je na nivo-plohu koja tom prolazi.
Pri/l1jer 2. Nadimo i konstruirajmo gradijent funkcije::; x'), u P (l; li.
Rjc,'enjc. parcijalne derivacije i njihove vrijednosti u P.
DZ
,h; = 2xy;
= x2 ;
oy
= 2;
ox p
= I.
Prema tome je grad z = 2i + j (sl. 68).
y
2
o 2 3 X
SLika 68.
1876. derivaciju funkcije z = x
2
- xy - 2y2 u P (l; 2) u smjeru koji
s osi OX zatvara kut od 60 .
1877. Nadite derivaciju funkcije z = x3 - 2x2.1' +- xy" +- l u iH (l; 2) u
smjeru od te prema iV (4; 6).
1878. derivaciju funkcije z = ln :- y2 u P (l; l) u smjeru si-
metra1e prvog kvadranta .
1879. derivaciju funkcije u = x
2
-- 3yz + 5 u M CI; 2; -l) u smjeru
koji sa svim koordinatnim osima zatvara jednake kutove.
1880. Nadite deri\'aciju funkcije u xy +- yz + zx u Af (2; I; 3) u smjeru
od te prema N (5; 5; IS).
1881. Nadite derivZlciju funkcije II ln (c' .l. CY .l. e') u ishoditu koordinmnog
sistema u smjeru koji s koordinatnim osima OX, GY, OZ zatvara pripadne
kutove 'i., (3, y.
1882. u kojoj je derivacija u bilo kojem smjeru jednaka nuli nazivamo sta-
cionarnom te funkcije. stacionarne O\-ih funkcija:
a) z = X2+X.r+y2_4x-2y;
b) Z=X
3
+y3_3xy;
e) tl =2y2+Z2_xy_ yz+2x.
13 : Zadaci
194
FUNKCIJE VISE VARIJABLI Vl
1883, Pokaite> da je derivacija funkcije
yZ
x
uzeta u nekoj elipse
2x
2
+
CZ
du normale na nulL
1884, grad z II (2; 1) ako je
z = x
3
+ v" - 3xy,
1885, grad z li (5; 3) ako je
z
_ y2,
1886, grad lt II cl; 2; 3), ako je u = xyz,
11887. i smjer grad u II (2; -2; l), ako je
2 .2 2
u=x+y+z,
1888, kut gradijemima funkcije z
y
ln - li A
x
iB(l;J),
1889. vrijednost najstrmijeg uspona plohe z = x
2
+ 4l
1890. Odredite vektorsko polje gradijenta ovih funkcija:
a) z=x+y; e) z = x
2
+
li (2; l. 8),
b)z=xy;
d) U = + .l + Z2
7. Derivacije diferencijali vieg reda
1", Parcijalne derivacije vieg reda. Parcijalnim derivacljama drugog reda funkcije
z .c= J (x, y) nazivamo parcijalne derivacije njenih parcijalnih derivacija prvog reda,
Za derivacije drugog reda upotrebljavamo ove oznake
__ ____ \.. L-
u (uz)
o =-- "
(X Dx Dx2 - fxAx,
( 0 7 \ D2;:: "
() =In
-\ 8-:;;- - -
y) ;
y) itd,
Analogno se definiraju i derivacije viih redova.
lJ primjerima ove glave nli formalno derivirati
sebno istaknemo, da su zadovoljeni dovoljni uvjeti glatkosti promatranih
Ako su parcijalne derivacije, koje neprekinute, onda rezultat 'viestrukog de-rivt'ra-
njo ne ovisi o poredaju deri"L'irQ'nju.
7
DERIVACIJE DIFERENCIJALI VISEG REDA
Primjer l, parcijalne derivacije drugog reda funkcije
x
Z ::.--::: arctg - <
y
Rjeenje, najprije parcijalne derivacije prv6g reda
oz
ox y
! -+

oy x' \
1+-
y'
Zatim deriviramo ponovo:
o'z o
y
+y' '
x
x' + yZ
2xy
ox' ox (x' + y2)' '
o'z
<lxcly
il
oy
o'z a ( X)
- - .._--,
oy2 oy x' + y2
2xy
+ y')2
l ' (x' + y') ly, y
---------
(x' + y')'
x' _ y'
(x' + y2)'
195
Prin1ijetimo da tzvo mjeovitu I( parcijalnu derivaciju moerno i na drugi i to:
o';:; o'z o ( i ' (XZ + y2) - 2x ' X X" _ y2
ox ay -ay ox dx \ --,;:;--- (x' + y2)" (x" + y'),
2".
diferencijal
vxseg DI!ercnczja!oJll
(prvog reda) te funkcije 'Za
=d
funkcije ::; J(x,y) nazivamo
priraste nezavisnih ;;arijabli.
Analogno se diferencijali funkcije z viega nego drugog reda, na primjer:

Ako je z
drugog
d
3
z = d(d
1
z)
d"z= d(d
n
-
1
z) (n=2,3, Oo)
(x,y) gdje su x iy nezavisne varijable i
tada se diferencijal drugog reda funkcije z
neprekinute parcijalne derivacije
po formuli
2 D
2
z (Jl Z
dx + 2 -... -- dx +---
ax
(1)
kada postoje neprekinute OeriY3cijc, vrijedi fonnu1a
d" Z=
koja se formalno razvija po binomnom zakonu,
iJ
196
VI
Ako je z (x,y),gdje su argumenti x i y funkcije jedne ili vie nezavisnih varijabli, onda je
2 a
2
z z a
2
z OZz 2 OZ 2 OZ 2
d z=-zdx zdy +-d x+--d y.
ox axoy ay ax ay
Ako su x iy nezavisne varijable, onda je d2 x O, O i formula (2) prelazi u formulu (l).
Primjer 2. totalne diferencijal e prvog i drugog reda funkcije
z = 2X2 - 3xy _ y2.
Rjeenje. Prvi Imamo.
{Jz
= 4x - 3y, = - 3x - 2y.
ay
Prema tome
aZ az
dz.=:--- dx + - dy = (4x - 3y) dx - (3x + 2y) dy.
dx oy
Dalje
odakle slijedi, da je
02Z 4,
ox2
02X
ox ay
- 3,
o'z o'z 02Z
02Z _ 2,
oy2
d 2z = - dx2 1- dxdy + -- dy2 = 4dx2 - 6dxdy - 2dy2.
ox2 oX ay oy'
Drugi Diferenciranjem nalazimo:
dz 4x dx - 3 (ydx + xdy)- 2y dy = (4x - 3y) dx - (3x + 2),) dy.
Diferencirajmo jo jednom i sjetimo se da dx i dy ne zavise od x i y. Dobivamo:
d2z = (4 dx - 3dy) dx -- (3Jx + 2dy) dy = 4dx2 - 6dx dy - 2 d)".
1891.
(j2 Z
ax
Z
'
OZz
ox ay
a
2
z
ay2 '
ako je
J
XZ yZ
z=c ;J+b2
a
2
z a
2
z
1892. axz' ax oy
a
2
z
ako je
1893
v' OZ2
Izracunajte
oxoy
189
v' aZz
4. Izracunajte ,
oxay
O .Z '
Y
z = ln(x2 + y).
ako je
z
ako je
x+y
z = arctg
1- xy
(2)
r
l
7 DERIVACIJE I DIFERENCIJAL! VISEG REDA
18
"5 I v a 2,. k'
"'. zracunaJte ,a o JC
ax
2
r = '/X2 + J2 + 2
Z
.
11.896. sve parcijalne derivacije drugog reda funkcije
u = xy + yz + zx.
1891.
a
3
u
axoyaz
ako je
u = xyPzY.
. a
3
z .
1898. -- , ako Je
oxayZ
z = sin (xy).
1899. f:; (O, O), f:; (O, O), (O, O), ako je
f(x, y) = (1 + x)"' (1 +.1')".
. aZz a
2
z .
1900. Pokaite da Je ako Je
- ax or ay ax
-2
1901. Pokaite da je o z
oxay
z = arcs in --- .
J
x- y
-2
() z
Dyox
x
ako je
z = Xl'.
1902*. Pokaite da za funkciju
,2 _ 1'2
f ix. r) =Yr--, - z
,"- x-+y
s dodatnim uvjetom f (O, O) = O Imamo
19113.
f:: (O, O) = - 1, (0, O) = + 1.
,2
() z a
2
z
(jl Z
(IX 2 ' CXt7y' iJy2'
ako je
z = f(u, v),
gdje je 1I=X2+/, v=x\'.
197
198
1904. , ako je
tlx2
u = fix, .\', z), gdje je z = 'I' (x, y).
1905.
(i2 Z a2 z
ako je
ax ay'
z = feu, rl, gdje je u = rex, y), v = o/(x, y).
11106. Pokaite da funkcija
y
u = arctg-
x
zadovoljava Laplaceovu jednadbu
1901. Pokaite, da funkcija
+ a
2
u = O.
8x
2
oy2
1
u =In-,
r
gdje je r = } zadovoljava Laplaceovu jednadbu
1908. Pokaite, da funkcija
a
2
u a
2
u

ex
u(x, tl = Asin(a)J+r)sinAx
zadovoljava jednadbu titranja ice
a
2
u 2 alu
=a
ax
2
1909. Pokaite da funkcija
1
U (x, y, z, t) = ----==- e 4a
2
,
(2a J nt)3
(Xn, Vo, z"' a su konstante) zadovoljava jednadbu a
au 2 (a
2
u a
2
u a
2
u)
= a ax2 + a y2 + 8z 2 .
191@, Pokaite, da funkcija
u = rp(x-at) + o/(x+at),
VI
gdje su rp i ; po volji odabrane dvaput derivabilne funkcije, zadovoljavaju
jednadbu titranja ice
a
2
u 2 a
2
u
= a
ar2 ox
2
7
DERIVACIJE IDIFERENClJALI VISEG REDA
UHI. Pokaite da funkcija
z = xrp ( ) + 0/ ( )
2 C2Z a
2
z 2 02Z
x -- + 2xv --- + v - = O.
GX2 . axay . ay2
1!H2. Pokaite da funkcija
u = 'I' (xy) + Jxyo/(
a2
_
ax2 ay2 - .
1!H3. Pokaite da funkcija z = f [x + rp (y) zadovoljava jednadbu
az a
2
z 8z a
2
z
exaxey ay8x
2
'
UJU. u = u (x, y) ako je
a
2
u
--=0.
axay
1915. Odredite oblik funkcije u = u (x, y), koja zadovoljava jednadbu
a
2
u
- = O.
GX
2
1916. d2z, ako je
z = e
XY
'.iH"," }\oTaohe cl. 2u; alzo je

u = xyz.
1918. d
2
z, ako je
z = '1'(1), gdje je t = x
2
+ ./'
1919. dz i d2z, ako je
v d' x
z=u, g Je Je u=-, v=xy,
y
199
200
FUNKCIJE VISE VARIJABLI Vl
1920, d2z, ako je
z=.f(u, v), gdje je U=QX, v=by.
1921. d
2
z, ako jc
Z =/(11, v), gdje je li = xe
Y
, v = ye
X
,
1922. d3z, ako je
z = eX cos J'.
1923. diferencijal reda funkcije
z = xcosy+ ysinx,
i odredite sve parcijalne derivacije reda
1924. df (I, 2) i d 2.f (I, 2) ako je
f(x, y)=x
2
+xy+y2-4Inx-1OIny.
1125. d
2
f (O, 0, O), ako je
)" z) = x
2
+2y 2+3z
2
-2xy+4xz+2yz.
8. Integriranje totainih diferencijala
l c. Uvjeti totalnog diferencijala. Da bi izraz P (x, y) dx+ Q (x, y) dy, gdje su funkcije
p (x, y) i Q (x,.vJ neprekinute ujednostruko sU\'islom D zajedno sa svojim parcijalnim
derivacijama prvog reda, bio u D totalni diferencijal. neke funkcije u (x, y), nuno je i
dovoljno da je ispunjen uvjet
Primjer 1. Uvjerimo se da je izraz
aQ
ax
oP
ay
(2x + y) dx + (x + 2y) d)'
totalni diferencijal neke funkcije i nadima tu funkciju,
R " 'U l 'p Q 2 P ,2Q?P..
o\'om s ucaJu su '=: 2XT_V) = xj- y. rema t0111e Je - = 1 l stoga Je
aX c:y
ou clu
(2x + ,,) dx + (x + 2v) dv = du = '- dx + -- dy,
. (Ix cly
gdje je u traena funkcija.
211.
Iz uvjeta . - ,= 2x +)' slijedi
ox
u = J (2x + .1') dx x' xy + 'p (y),
8
INTEGRIRANJE TOTALNIH DIFERENCIJALA
au
No s druge strane je =x+<p' (y) =x+2y, odakle je
ay
je
<p'(y)=2y, <p(y)=y'+C
u = x' + xy + y2 + C.
(2x + y) dx + (x + iy) dy = d (x' + xy + y2 + C).
2'. triju varijabla. Analogni izraz
P(x, y, z)dx + Q(x, )" z)dy + R(x, y, z)dz,
201
gdje su P (x, y, z), Q (x, y, z), R (x, y, z) funkcije varijabli x, y i z, neprekinute zajedno sa svojim
parcijalnim derivacijma prvog reda, onda i samo onda je totalni diferencijal neke funkcije II (x, y, z)
u prostornom jednostruka suvislom D, ako su u D ispunjeni uvjeti
oQ
ax
Primjer 2. Uvjerimo se da je izraz
op
ay
aR == oQ
ay az
ap aR
az ax
(3x' + 3y - l) dx + (z' + 3x) dy + (2yz + l) dz
totalni diferencijal neke funkcije i tu funkciju.
Rjeenje. Ovdje je P=3x'+3y-l, Q=z'+3x, R=2yz+1.
Ustanovimo da je
OP oR oQ oP
= = 3,
oR dQ
= = 2z, -=-=0
dx dy dy az az ax
i prema tome
ou ou du
(3x' + 3y - 1) dx + (z' + 3x) dy + (2yz + l) dz = du = dx + dy+ -- dz,
ox ay <Jz
gdje je u traena funkcija.
Imamo:
da je
= 3x' + 3y - l .
ox
u = I (3x' + 3y - l) dx = x + 3xy - x + = z, i =2yz+ I. Zadatak se svodi na traenje funkcije dviju varijabli
avaz
'p (y, z) kOjoj su parcijalne derivacije poznate i ispunjen je uvjet totalnog diferencijala.
202
VI
g';
<p (y,z) = J z'dy y zc-+ tj; (z),
iJ<l'
= 2yz + vJ'(z) = 2yz i- J,
<j/(z) = I, tj;(z) = z + e,
tj. 'P(Y, z) =yz'+z+e. dobivamo
u = xa + 3xy - x + yz2 + Z + e.
Uvjerivi se da su dalje navedeni izrazi totalni diferencijali nekih funkcija,
te funkcije.
1926. ydx+xdy.
1928. (x+2y)dx+ ydy
(x+ y)
l x
1930. - dx - - dy.
Y y2
1927. (cosx+ 3x
2
y) dx + (x
3
_y2)dy.
1929. x+2y dx _ 2:-Y dy.
X
2
+y2 X + y2
x Y
1931. dx + dy.
.j x
2
-r y2 .j x
2
+ y2
1932. Odredite konstante a i b tako, da izraz
(ax
2
+2xy+ /)dx - (x
2
+2xy+b/)dy
(x2 + y2)2
bude totalni diferencijal neke funkcije z, i tu funkciju.
Uvjerivi se da su dalje navedeni izrazi totalni diferencijali nekih funkcija,
te funkcije.
1933. (2x+ y +z)dx + (x+2y+ z)dy + (x+ y+2z) dz.
1934. (3x
2
+ 2y2 +3z)dx + (4xy +2y-z)dy + (3x- y-2)dz.
1935. (2xyz-3y2z+8xy2+2)dx + (x
2
z-6xyz+8x
2
y+l)dy + (x
2
y-3xy2+3) dz.
1936. Z2) dx + (.J:.. - X
2
) dy + (-.!. - Y2l dz.
y x z y X ZI
1937. xdx + ydy+zdz.
.jx
2
+ y2+Z2
1938*. Zadane su projekcije sile na koordinatne osi:
x = -y--
(X+y)2'
y= Ax
(x+ y)2'
gdje je A konstantna mora biti koeficijent A, da sila ima po-
tencijal?
9
DERIVIRANJE IMPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
1939. Koji uvjet mora zadovoljavati derivabiina funkcija j (x,y) da izraz
llc .I)(Jx+o.r)
hude totulni diferencijal
1940. funkciju u, ako je jez) neprekinut a i
du = J(xy)(ydx+xdy)_
9. Deriviranje implicitno zadanih funkcija
203
10. jedne nezavisne varijable. Ako jednadba l(x,y) = 0, gdje je l(x,y) dife-
rencijabilna funkcija varijabli x i y, definira y kao diferencijabilnu funkciju od x, onda derivaciju
te implicitno zadane funkcije, uz uvjet da je l;(x,y) oj 0, moemo po formuli
=
dx j; (x, y)
Derivacije viih redova nalazimo uzastopnim deriviranjem formule (I).
Primjer l.
dy ,d2y _
l -, ako Je
dx dx'
(x' + y')3 - 3 (x' + y') + I = O.
Rjeenje. lijevu stranu zadane jednadbe sa/ex, y) i parcijalne derivacije
(x,y) = 3 (x" + y2)2. 2x - 3 2x = 6x [(x' + y2)" - Jj,
= 3 (x' + y")'. 2y - 3 2y -6y [(x' + y2)' - l].
Odatle primjenom formule (l) dobivamo:
dy 6x[(x2+y')2-1] x
dx (x, y) = - 6y [(X2G2)2-=1J = - ;-
(1)
Da drugu derivaciju derivirajmo po x dobivenu prvu derivaciju pri
tome u obzir da je y funkcija od x;
dOy
dx'
X)
dx -- -- = - dx
\ y -.\'2-=
y-x( -;)
.\'2
y2+X2
.\'3
2. VIse nezavisnih varijabli. Analogno, ako jednadba FCx,y,z) -- 0, gdje je
F(x,y, z) diferencijabilna funkcija varijabli x, )' i z, odreduje z kao difercncijabilnu funkciju
ne7.avisnih varijabli x i y a F; (x,y, z) 0/ O, parcijalne derivacije implicitno zadane funkcije
moemo po formulama:
oz
ox
y, z)
F; (X, y, z)
oz = _
(2)
oy (x, y, z)
Drugi derivacija funkcije z je o\'aj: diferenciranjem jednadbe F (x, y, z) = 0,
dobivamo
aF aF aF
--- dx + -- dy + - dz = O.
ax oy az
204
az
Odavde se moe odrediti dz, a prema tome i
ax
az
ay
Primjer 2.
dz
dx
dz
ay'
ako je
x' - Zy' + 3z' - yz + y = O.
VI
Rjeenje. Prvi lijevu stranu zadane jednadbe sa F (x, y, z) i parcijalne
derivacije
(x, y, z) = Zx, F; (x, y, z) = - 4y - z + 1, F; (x, y, z) = 6z - y.
Primjenom formule (Z) dobivamo:
Zx dz. F; (x, y, z) 1 - 4y - z az
dx
(x, y, z)
(x, y, z)
-6z-y; ay
(x, y, z) = - .
Drugi Diferenciranjem zadane jednadbe dobivamo:
2xdx - 4ydy + 6zdz -ydz - zdy + dy = O.
Odatle izrazimo dz tj. totalni diferencijal implicitno zadane funkcije:
Zxdx + (1 - 4y - z)dy
dz=------
y - 6z
az az
Usporedba s formulom dz = - dx+ - dy pokazuje da je
ax ay
oz Zx
a;;; = y - 6z'
oz
oy
- 4y- z
y - 6z
3. Sistem implicitno zadanih funkcija. Ako sistem dviju jednadbi
5 F(x, y, u,' v) = o,
t G(x, y, u, v)=o
gdje su F i G diferencijabilne, definira II i v
ako je jakobijana
kao diferencijabilne funkcije varijabli x i y i
aF
D(F,G) = I au
D (u, v) aG
au
aF
ov
aG
ov
#0,
onda diferencijale tih funkcija (a prema tome i njihove parcijalne derivacije) moemo iz
sistema jednadbi
1
aF aF aF aF
-dx +-dv + -du + - dv=O,
ax ay - illi iJv
aG aG iJG aG
-dx +- dy+-du + -dv=O.
ax ay ou Ov
(3)
r
9 DERIVIRANJE IMPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
Primjer 3. Jednadbe
u + v = x + y, xu + yv =
au au av av
definiraju u i v kao funkcije od x i y; -, -, -
ax ay ax ay
Rjeenje. Prvi Derivirajmo obje jednadbe po x, pa dobijemo
OU ov
-=-=1,
OX ox
odakle je
ou u+y
ox x-y
Analognim nalazimo:
ou v +y
oy x-y
ou ov
u+x-+y-=O.
ox ox
ov u+ x
ox x-y
ov v+x
oy x-y
205
Drugi nacIn. Diferenciranjem nalazimo dvije jednadbe koje povezuju diferencijale
sve varijable
du + dv = dx + dy,
xdu + udx + ydv + vdy = O.
Rjeivi taj sistem po diferencijalima dil dv, dobivamo
du =
Odatle je
(u + y) dx + Cv + y)dy
ou
ox
x -y
u+y
--,
x y
Ov u + x

.
x-y
Ou v +y
-=---
oy x-y
ov v+x
-=--
oy x-y
4. Funkcije zadane u parametarskom obliku. Ako je diferencijabilna funkcija z
s varijablama x i y zadana u parametarskom obliku jednadbama
x = x (u, v), y = y (U, v), z = z (u, v) gdje su x, y i z diferencijabilne
D(x, y)
D(u, v)
ox
ou
oy
au
ax
aVI # O,
ay
av
onda diferencijal te funkcije moemo iz sistema jednadbi
ax ax
dx = -du + -dv,
au ov
dy = ay du + ay dv,
au iJv
az az
dz = -du +-dv.
AU ov
(4)
206
Kada nam je poznat diferencijal dz = p dx+q dy, dobivamo parcijalne derivacije
oz
d;; = p
iJz
- =q.
iJy
Primjer 4. Funkcija z s argumentima x i y zadana je jednadbama
(u * v).

oz oz
ox oy
VI
Rje/enje. Prvi Diferenciranjem tri jednadbe koje povezuju diferencijale svih pet
varijabli:
l
dx = du + dv,
dy = 2udu + 2vdv,
dz = 3u2 du + 3v2 dvo
Iz prve dvije jednadbe odredimo du i dv:
2vdx - dy
du = ,
2 (v - u)
dy - 2u dx
dv= --'::-cc----
2 (v - u)
Uvrstimo u jednadbu dobivene izraze du i dv:
2vdx - dy dy - 2udx
dz ,= 3u2 + 3v' ---- =
2 (v - u) 2 (v - u)
6uv(u - v) dx + 3(v2 -u')dy 3
---------- = - 3uvdx + - (u ..: v)dy.
2(v -u) 2
Odatle je
oz _ 3uv,
ox
az 3
6y = 2" (u + v).
Drugi Iz zadane jednadbe moemo
oz ou ov
_ = 3u2 - + 3v2 _. ;
ox ox ox
OZ ou ov
- = 3u2 - + 3v2 -
iJy oy iJy
(5)
Derivirajmo prve dvije jednadbe najprije po x, a zatim po y:
Ou 011 Ou iJv
+ --,
ox ox
fl = .-- l- --)
oy iJy
iJu Ov ou ov
0= 2u - -I- 2v -,
iJx iJx
I 2u - .j.
ay ay
Iz prvog sistema nalazimo:
,lu v av u
-- = '- --
ox u-u ax II - v
Iz drugog sistema nalazimo:
iJu ov
ay = 2 ,
-=---
ay 2 (v - u)
9
DERIVIRANJE IMPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
az
Uvrtenjem izraza
ax
az
- u formulu (5) dobivamo:
ay
oz v u
- = 3u2 -- + 3v' -- = - 3uv,
iJx v - u u - v
oz I l 3
_ = 3u2 --- + 3v2 --- = - (u + v).
0,)1 2(u - v) 2 (v - u) 2
1941. Neka je y funkcija od x jednadbom
x2 y2
--+-=1
a2 b2
dy
dx'
d2y
dx2 dx
3
'
1942. Neka je y funkcija jednadbom
x
2
+y2+2axy=O (a>l).
Pokaite da je d
2
y = O i objasnite dobiveni rezultat.
dx2
dy
1943. -,
dx
ako je y = 1 + yX.
. d v
1944. .
d
2
)'
-, ako je y = x+lny.
dx
2
dx
1945. (<!t')
dx x=l
(
d
2y
)
--2 ' ako je
dx x=l
x
2
-2xy+ y2 +x+ y-2 = O.
207
dobivenih rezultata konstruirajte priblino graf zadane krivulje u
okolini x = 1.
1946. Funkcija y se jednadbom
dy
.l .
UA
ln + y2 = a arctg X
x
d
2
y
-2'
dx
1947. dY i d
2
y , akoje
dx dx
2
(a =I- O).
l +xy-ln(eXY+e-
XY
) = O.
1948. Funkcija z s varijablama x i y zadana je jednadbom
x
3
+2/+z
3
-3xyz-2y+3 = O.
N
ilz. az
a Ile
ilx ay
208
. az
1949. Nadlte
Dx
az ako je
(Jy
x cos y + Y cos z + z cos x = 1.
1950. Funkcija z zadana je jednadbom
x
2
+ yl_zZ_xy = O.

az . az . .. d' l o 1
- ! _. za sistem vrIje nost! x = - , y = ,z = .
ax ay
1951. Nadite ,
(Jz
(J2 Z
(J2
Z (iz
ako je
Xl y2 Z2
,
(Jx 2 '
,
ayl'

(Jx ay (JxDy a
2
b
2
c
2
1952. f(x, y, z) = O. Pokaite da je . . = -1.
ay az ax
VI
1953. z = cp ex, y) gdje je y funkcija od x jednadbom .p (x, y) = O.
dz
Na Ite
dx
195'10 dz i d2z, ako je
x
2
+ ./ + Z2 = a
2
.
1955. Neka je z funkcija s varijablama x i y, jednadbom
2/ +2/ +i -8xz-z+8 = O.
dz i d2z za sistem vrijednosti x = 2, Y = 0, z = l.
1956. dz i d2z, ako je ln z = x + y + z - I. Kolike su derivacije prvog i
drugog reda funkcije z?
1957. Naka je derivabiIna funkcija z jednadbom
x
2
+ .l+Z2 = cp(ax+by+cz),
gdje je cp po volji odabrana derivabiIna funkcija, a a, b c su konstante.
Pokaite da je
az az
(cy-bz) -- +(az-cx) -- = bx-ay.
ax ay
1958. Pokaite da funkcija z, jednadbom
F(x-az, y-bz)=O,
gdje je F po volji odabrana diferencijabilna funkcija svojih argumenata, za-
dovoljava jednadbu
a cz =1.
ax ay
(
Xy) .. (Jz (Jz
1959. F = O. PokaIte da Je x - + y - = z.
z z ax ay
r
g
DERI\'lRAT<JE I;\TPLICITNO ZADANIH FUNKCIJA
1960. Pokaite, da funkcija z, definirana jednadbom y = X'1'
voljava jednadbu
_ ( e 7 )2 (' - a - (,,2 - (,/7 ( (' _)' 2
-::: 2, -, . + ::-=; = O.
ex e.\' ex ex eJ (iJ' ax
209
+.p zado-
1961L
Derivabiine funkcije y i z nezavisne varijable x zadane su sistemom
"", . dy dz d
2
y d
2
z
x' '-V"" z' 0, x- -;- 2y- lz- =. 4. . ,
dx dx dx2 dx
2
ako je x = l, y = O, z = I.
1962. Derivabilne funkcije y i z nezavisne varijable x zadane su sistemom
jednadbi xy:: = (l, x+y+z = b.
Nadite dy, dz, d")" dZz.
1963. Derivabiine funkcije u i v nezavisnih varijabli'x i y zadane su implicitno
sistemom jednadbi

(I = x + Y, (lU = y.
a(l (iu (:2(1 alu a
2
(1 ('VaU a
2
u alu ilv
, , 2' 2' , "--2 ' --, za x = 0, y = l.
Dx ily ax axoy oy ax ay ax axay (ly2
1964. Derivabiine funkcije u i v nezavisnih varijabli x i)' zadane su impli-
cintno sistemom jednadbi
II + V = x, 11 - rv = O
gdje su cp i 1p derivabiine i D (cp, 1p) I D(u,v) 7" O.
Nadite du, dD, d
2
u, d
2
v.
1965. Funkcije u i v s varijablama x i y zadane su implicitno sistemom jednadbi
x='1'(u, u), y=t/J(u, v).

cu ou av av
ox oy ax ay
1966. a)
az az
ako je x = u cos V, y = u sin v, z = cv.
ox oy
b)
az az
ako je x = u + v, J = u - u, z = uu,
ox ay
e) d::, ako je x = e
U
+
c
,
J': = eU-t'. z = uu.
1967. z = F (1', cp), gdje su r i cp funkcije varijabli x iy sistemom jednadbi
x = rcos'1', Y = rsin'1"
Nadite

cz
ax 0.1'
2'z
1968. z funkcijom od x i V, nadite:
ex
x = a cos cp cos I/J, y = b sin cp cos I/J,
14 ; Zadaci
az
ako je
ay
z = csinl/J.
210
VI
10. Zamjena varijabli
Prilikom zamjene varijabli u diferencijalnim izrazima derivacije u njima moramo izrazili
derivacijama po novim varijablama, se pravilom za deriviranje sloenih funkcija.
1. Zamjena varijabli u izrazima s derivacijama.
Primjer I. Transformirajmo jednadbu
d2 V dy aZ
x' -=- + 2x - + - v = 0,
dx' dx x' -
supstitucijom X =
Rjeenje. Izrazimo derivacije od y po x derivacija od y po t.
Imamo:
d)' dy
= = = _ [' dy
dx dx l dl
dt ('
d (d
Y
)
d'y = ( dy ) = = _ (2[ dy
dx2 dx dx dx dl
+ {2 _ (_ t ) = 2{3 - + t' - .
d'Y) 2 dy d'y
d{2 dt dt 2
dl
Uvrtenjem dobivenih izraza za derivacije u zadanu jednadbu i zamjenom x sa
bivamo:
. {3 2 - + t -- + 2 . - - [' - + a't'y = O (
dy d
2
y ) l ( dY )
t2 dt d{2 t dt
ili
d'y
dl 2 + a'y=O.
Primjer 2. Transformirajmo jednadbu
x d
2
y + ( d
y
)3 _ d)' = O,
dx' dx dx
y kao argument, a x kao funkciju.
Rjeenje. Izrazimo derivacije od y po x derivaciiama od x po y
d'y
dx'
dy
-=-;
dx dx
dy
d2x
d [ l l d ( l l dy dy'
dx dy dx
dy dy d)'
dx
dy
d2x
dy2

do-
10 ZAMJENA VARIJABLI
Uvrtenjem tih izraza za deri\'acije u zadanu jednadbu imat
r
d'x j
dv' l l
x - '(i:)3 + - = 0,
dy Ay dy
ili
d'x (dX' 2
x - - l + -) = O.
dy' ,dy
Primjer 3. Transformirajmo jednadbu
dy x+y
= x-y'
prijelazom na polarne koordinate
x = rcos <p, y rsin<p.
Rjeenje. r funkcijom od r dobivamo iz formule (l):
i odatle
dx = cos <p dr - rsin<pd<p,
d)' sin <p dr + r cos <p d<p
dx cos <p dr - rsin<pd<p
dy = sin<pdr + rCOS<pd<p,
dr
sin <p - + rcos<p
d<p .
dr
cosrp- - rsin{p
d<p
Uvrtenjem izraza za x, y
dv
- u zadanu jednadbu imat
dx
dr
sin <p - + r cos <p .
d<p r cos <p + r S1l1 <p
dr . rcosr-rsin<p
cos<p--rs1l1<p
dg'
ili nakon pojednostavnjenja
dr
-=1".
d<p
2. Zamjena varijabli u izrazima sa parcijalnim derivacijama
Primjer 4. Jednadbu titranja ice
02U 0
2
"
-=a2 -
i)I' ox'
(a #0)
211
gdje Jl' nepoznata funkciia " II (x. dl dva puta derivabiina, transformiraimo na nove nezavisne
\"Ofljahle ""J. i fl gdje je ""J. = x-at, fl =x+al.
14
212
VI
Rjeenje. Izrazimo parcijalne derivacije od u po x i t parcijalnim derivacijama od u po o( i /3. Prim-
jenom formula za deriviranje sloenih funkcija
dobivamo
ou ou oo( au 0/3
-=- -+ --,
ot oo( ot 0/3 ot
ou ou oo( ou 0/3
-= - -+ --,
ox oo( ox 0/3 oX
= -
ot oo( 0/3 0/3 oo(
iJu oU GU oU ou
- = - . 1+ - . l = - + -.
ox oo( Ih 0/3
Deriviramo ponovo iste formule:
iJ'U iJ (OU) iJ (iJU) iJO( iJ (OU) 0/3
ot2 = dt dt = at dt + dj! dt dt =
(
iJ'u 02U ) (iJ'U iJ'u ) (iJ'u iJ'u iJ'u )
= a iJxo/3 - iJO(' (- a) + a of!' - oO(iJ/3 a = a' oo(. - 2 iJO(iJ/3 + 0/3' ;
OU iJ (OU) o (OU) oo( iJ (OU) 0/3
ox2 = = ;;; + dil =
= - -_. l + - + - 1 = - +2- + -.
(
O.U iJ2u ) ( iJ2u iJ'U) o'u iJ2u 02U
,iJO(' + o'Xo/3 ,00(iJ/3 iJ/32 oO(' 00(0/3 0/3'
iJ'U
Kada OI'
iJ'u
iJx' uvrstimo u zadanu jednadbu, dobit
(
iJ'u iJ'u 02U) (O'U o'u iJ
2
U)
a
2
00(' - 2 00(0/3 + 0/32 = a
2
oo(. + 2 iJO(o/3 + of!" ili
o'u
-=0.
00(0/3
Primjer 5. Transformirajmo jednadbu x2 1 y2 = Z2, gdje je nepoznata funkcija z z(x,y)
d . b'l . b ' -- bl x Y l l f k -- l l
enva l na, lZg. ray l za nove vanja e u;:;.: x, v = - - --- a za novu un elJU
y x z x
az az aw
Rjeenje. Izrazimo parcijalne derivacije parcijalnih derivacija
ax ay au
svrhu diferencirajmo zadani odnos starim i novim varijablama
ili
du = dx,
d dx
V=-
x 2
dw= dz
X2 Z2
dy
Y2'
S druge stra!1e
Prema tome je
aw aw
dw= -du + -dvo
au av
aw OW dx dz
- du + - dv = - - -
iJu ov x' Z2
aw dx + aw _ <2') = _
ou aU x, y2 x2 Z2
aw
-. Utu
av
T
10
ZAMJENA VARIJABLI
Odatle je
aw _ iJw dy
x2 iJU x' oV y' iJv
i prema tome
= z, - -
az z, iJw
ay y2 ov
Uvrstivi te izraze u zadanu jednadbu dobivamo
ili
_ iJw _ aW) +Z2 aW =z'
x' iJu x' OV ov
aW =0.
oU
1969. Transformirajte jednadbu
2 d
2
y dy
X - + 2x - + y = 0,
dx
2
dx
stavivi x = et.
2 d
2
V d V
(l-x )-'2'- x--'- = 0,
dx dx
stavivi x = cos t.
1971. Transformirajte ove jednadbe uzevi za argument y:
d
2
y (d
y
)2 dy d
3
y (d
2y
)2
a) -+2y - =0, b) - --3 - =0.
dx
2
dx dx dx
3
dx
2
213
1972. Tangens kuta p. koji zatvara tangenta MT i radijvektor OM diralita (sl. 69),
izraen je na ovaj
y'_ L
tgJ1 = x
1+ Ly'
x
Transformirajte taj izraz prijelazom na po-
larne knordinate: x = r cos cp, y = r sin cp.
y
o x
Slika 69.
214 FUNKCIJE VISE VAHLIAHLI
19730 Formulu zakrivljenosti krivulje
K =
[1 +
izrazite li polarnim koordinatama x
r cos cp, y = r sin cp.
19141, Transformirajte na nove neza\'isne
u v jednadbu
(";Z ?::.
J ('x - X = O,
ako je u = X, V=X
2
+y2.
19750 Transformirajte na nove nezavisne varijable u i v jednadbu
az az
x -- + v - z = O
ax . ay ,
k
. y
a o Je u = x, v = -.
1976< Lap!aceovu jednadbu
a
2
u a
2
u
--+-=0
QX2 '
transformirajte na polarne koordinate r i cp stavivi
x=rcoscp, l"=rsincpo
Hin. Transformirajte jednadbu
2

X o
(i X
2
02

stavj\'i tl = xy i v
x
y
az az
\' - X -- = ( v - x) z,
ax aJ -
novih fJezaviSlJih varijabli
1 1
1I=X2+;-2,
1!=-+-
x J
i nove funkcije zu = ln z - (x + y).
HIl!!. Transformirajte jednadbu
,2 12
L:' - + = o
ax
2
(lxf;- ,
x
VI
II TANGENC'IJJ\LNA RAVNINA I NOHMALA NA PLOHU
uzevi za nove nezavisne varijable
za novu funkciju
u = x + y, v =L
x
z
W=
x
1981l. Transformirajte jednadbu
supstitucijom tl = x + J,
a
2
z
ax
2
(l2 z a2 z
+ 2 + -2 = O,
axcy ay
lO = x- y, (0= xy-z, gdje je zu =zu(lI, u).
H. Tangencijalna ravnina i normala na plohu
215
1. Jednadba tangencijalne ravnine i normale kada je ploha zadana II ekspli-
citnom obliku. Tangencijalnom ravninom na plohu u njenoj iH (diralitu) nazivamo
ravninu u kojoj lee sve tangente u M na glatke krivulje na plohi
tom
,\'orma/om na plohu nazivan10 okomicu na tangencijalnu ravninu II diralitu.
Ako je jednadba plohe u Descartesovom koordinatnom sistemu zadana eksplicitno
r gdje l ex, y) diferencijabilna funkcija, onda je jednadba tangencijalne ravnine u
J.'o' plohe
z - Zo = l; (x o, Yo)(X - x o) + l,: (.xo, Yo)(Y - Yo) (J)
Ovdje je ,oo l (xn; Yo), a X, Y i Z su koordinate tangencijalne ravnine.
J ednadba normale ima oblik
_ = _y- Z-za
l; (xo, Jo) f; (xa' .vo) - 1
(2)
gdje su X, Y i Z koordinate normale.
x'
Primjer I. Napiimo jednadbu tangencijalne ravnine i normale na plohu z= "2-y2 u njenoj
ivI (2; -l; l).
RjeCIlje. parcijalne derivacije zadane funkcije i njihove vrijednosti li Ai
az
-=X
ox '
az
ay= -2y,
(
az) _ 2
,h M - ,
(
az) = 2.
<:tv .IH
Odatle primjenom formula (l) i (2) imati:
z-I = 2 (x- 2) +- 2(y +- l) ili 2x+ 21' - z - l = O kao jednadbu tangcncijalne ravnine i
x-2 .1'+1
2 2
z-I
-I
kao jednadbu normale.
216 FUNKCIJE VISE VARIJABLI
VI
2. Jednadba tangencijalne ",avnine i noyltl:l.ale kada je ploha zadana implicitno.
U tom kada je jednadba glatke plohe zadana u implicitnom obliku sa.
F(x,y,z)=O
gdje je F derivabiIna funkcija, F(xo'yc' zo) O i grad F(xo,yo,zo) "" 0, pripadna jednadba
tangencijalne ravnine imat oblik
Yo, Yo, Yo, (3)
a jednadba normale

___ 0 ______ _
Yo, zo) F;, (xo, Yo, zo) (xa' )'0, ZO)'
(4)
Primjer 2, Napiimo jednadbe tangencijalne ravnine i normale na plohu 3xyz Z3 = a3 u za
koju je x =0, y =a,
Rjeenje. aplikatu diralita uvrtenjem x = O,y =a u jednadbu plohe: = a", odakle je
z = -a, Na taj dobivamo da je diralite M (O, a,
sa F (x, y, z) lijevu stranu jednadbe, pa nadimo parcijalne derivacije i nji-'
have vrijednosti u Af:
= 3yz,
F; = 3xz,
= 3xy 3z',
Primijenivi formule (3) i (4) dobit
(1';)/\1 = 3a',
(F;)/\1 = 0,
3a',
- 3a
2
(x O) + O(y a) - 3a'(z + a) =
ili
x+z+a =0
kao jednadbu tangencijalne ravnine, "
z+a

ili
3a' 3a'
x
z+a
kao jednadbu normale,

1981. Napiite jednadbu tangencijalne ravnine i jednadbe normale na ove plohe
u navedenim
:1) na rotacioni paraboloid z = x 2 + y2 U (i; - 2; 5);
x2 'v2 ,..,.2
b) na stoac'::"" + '---:':.... = u (4; 3; 4);
16 9 8 '
c) na kuglu x
2
+ y2 + ZZ 2Rz u (R cos 0:; R sin cz; R).
1982. U kojim elipsoida
x
2
v
2
Z2
2=1
II h e
normala na elipsoid tvori jednake kutove s koordinatnim osima?
II TANGENCIJ.:\LNA HAVNINA. I NOHfVl:'\LA NA PLOHU
217
1983. M (3; 4; 12) kugle x
2
+ y2 + Z2 = 169 poloene su ravnine oko-
mite na osi OX i OY. Napiite jednadbu ravnine koja prolazi tangentama
na dobivene u njihovoj ivI.
1984. Pokaite da jednadba tangencijalne ra\'nine centralne plohe drugoga reda
ax
2
+ +cz
2
=!,([al+!b[+[cl""O)
u njenoj taC:ki AJ )'0) ima oblik
axox+byov+czoz = 1<.
1985. Na plohu x
2
+ 2y2 +- 3z
2
= 21 poloite tangencijalne ravnine paralelne s
ravninom x + 4y + 6z = O.
1"8" N l' 'd x
2
, y2 + z2 l l" <> l . k'
".... a e IpSo!' -- -i -- -- =0 po oZIte tangencIJCl ne ravnme Oje na
c2
koordinatnim osima odsijecaju jednake
1987. Na plohi x2 -I- y2 Z2 -- 2x = u kojima su tangencijalne
ravnine paralelne s koordinatnim ravninama.
1988. Dokaite da tangencijalne ravnine plohe xyz = ma tvore s koordinatnim
ravninama tetraedar konstantnog volumena.
1989. Pokaite da tangencijalne ravnine plohe + Vi + Va odsijecaju
na koordinatnim osima kojima je suma konstantna,
., .,
x.... <;7'"
1990. Pokaite da se stozac . i kugla
a2 b2 c2
/ I 2
,'(2+1'2+ :'.-;-
diraju u (O, ::L b,
I 2 ,

- c2
1991. Kuwm izmedu dvzJu ploha u njihova presijecanja nazivamo kut medu
tangencijainim ravninama poloenim na zadane plohe u razmatranoj
Pod kakvim kutom se sijeku valjak x2 -i y2 = R2 i kugla
, 2 2 2 .' (R RIJ )
l' += = R li tackl 1'1'/ -. O ?
\ 2 2
1992. Plohe nazivamo orlOgollalninz ako se one sijeku pod pravim kutom u svakoj
njihove
Pokaite da su plohe X Z -+- y2 + Z2 = y2 (kugla), y = x tg <p (ravnina) i
Z2 = (x2 -l- y2) tg2,/! (stoac), koje su koordinatne plohe sfernih koordinat:J
Y, <p, .jj, medusobno ortogonalne.
1993. Pokaite da sve ravnine tangencijalne na plohu stoca z = xf( ) u njegovoj
A1 (xo' .1'0, gdje je Xo =1= 0, prolaze ishoditem koorciinatI1og sistema.
21E VI:';E VAHlJABLI
1994 *. projekcije elipsoida
x2+y2+;:2_x.\'_1 =0
na koordinatne ravnine.
1995, Dokaite da normala \'olji odahranoj rotacione plohe
z = j l (j'= O) os rotacije.
12. Taylorov:a formula Za funkcije vie
VI
Neka funkcija fex, y) ima u okolini (a, b) neprekinute derivacije svih redova do
ln I :,-vog Tada za razmatranu okolinu vrijedi Taylorova formula:
j(x, y) =j(o, b) + b)(x-a) + j;(a, b)(y-b)J +
1 !
+..1. b)(x-a) 1+ 2j;;(a, b)(x-a)(y-b) + j;; (a, b)(y-W] + , ..
21
I [ ti D Jn
+- (x-a):::.- + (y-b)-;:- j(a, b)+R"(x, y),
n' ex CL
(1)
gdje je
l l f ]"+ I
R,,(x. yl = (x-a):-. + (J'-b) _. j[a+O(x-a), b+O(y-b)]
(11+ l)' ex fly
Drue::im pznakama:
/(x+h.l+k) =/(X,I) + .J.. [h(;(.\. r) + kf;t., , r)] +
l'
+ v) +2hkf;;(x, r) + k2j,:; (x, yJ] + 'OO
(Odkl).
l ((-' (' ). " I ('? () )" + I
+- . . h -'-- + k -- j(x. \I) + -- Iz -'-- + k --o f(x+Oh; v+ilk). (2)
/I' ('X (ly . (n+\)1 ax ('\,/' .
hc -'\x i. k ili
Af(x, v) = dj(x, v) + v) + oo.
" . 2' .
oo. + 1. d"jix, y) + Ij(x+Oh; y+Ok).
/11 (/1 + 1)1
Specijalni forn1ule (I) za a = b = O nazivamo Aladaurinoz}ofJl formu/mn.
Analogne formule vrijede za funkcije sa tri i vie varijabli.
(3)
f'n'J)}}cr. Nadimo prirast funkcije f (x, =.e3 2.1'1 +3xy pri prijelazu Dd vrijednosti x = l, y = 2
na yrijednosti Xl = I + li, .1'1 = k:.
12
TAYLOROVA FORMULA ZA FUNKCIJE VISE \'AHUABLl
219
Rje.ienje. Traeni izraz moemo primjenom formule (2). Prethodno uzastopne
parcijalne derivacije i njihove vrijednosti u zadanoj (l, 2):
(x, y) 3x'i 3)"
l/x, .v) 6y' -: 3x,
(x, .v) = 6x,
I;(I; 2)- 31' 32 9,
I;.(I; 2) - -64 31 - 21,
(x, y) . 3,
(x, y) = -12y,
(x, .vj 6,
(x, y) '"- 0,
f;;'r (x, y) 0,
(x, .v) = -12,
/;;(l; 2)" ('1 6,
2) 3,
-122
(l; 2) - 6,
1:1; 2 I ---- O,
2) 0,
Cl; 2) - 12.
24,
S\'e daljnje derivacije su jednake nuli. Uvrtenjem zadanih rezultata u for-
mulu (2) dobivamo:
6.f(x,y)=/(Ilh, 2+k)-f(l, 2)=h,9+k(-21)+
I l
+ --[h"6+2IJk3 +k2 (-24)1+ - .. [h3 6+3h'kO+3hk'O k3 (-12)]=
2! 3!
= 9h - 21kl 31z 2 , 3ith - 12k2 + h3 .- 2k'.
1996. Razvijte f(x + h, y + k) po cijelim pozitivnim potencijama od fl i k,
ako je
[(x, y) = ax
2
+ 2bxy + e
1997. Funkciju fCx, y) = .\2 i- 3.1'2 . 6x .- 2.1'- 4 razvijte po Tav!ot'()-
voj formuli u okolini 2; l)
Hl!JEL prirast koji dobiva funkcija fCx, y)
nosti x c. l, Y l na vrijednosti
rn prijelazu od \'J'ijed-
x,=l+h, y,=l+i(.
1999. Funkciju f (x, y, z) x 2 ,- Z2 2.\)"- yz - 4x - 31' - Z -1- -+ raz-
vijte po Taylorovoj formuli u okolini (I; l; ! J.
2000. Razvijte j (x + h, l' + k, z + !) po cijelim pozitivnim potencijama od iz,
k i 1, ako je
fix, l, 2) = + / +::2 -2x\' -2.e - 2.\'::.
21101. Razvijte po Maclaurinov()j formuli do 3. reda ti.mkciju
, y) =. ;:.,. sn: y.
2002. Razvijte po Maclaurinovoj formuli do 4. reda funkciju
lex, y) = cosxcosy.
2003. Razvijte po Tay!orovoj formuli u okolini (l; l) do
drugog reda funkciju
f(x,l) = J'.
2004. Razvijte po Taylorovoj formuli u okolini (l; - l) do
reda funkciju
lex, .1') = ed".
220
Vl
2005. Izvedite pribline formule s do drugog reda s obzirom na
:zi 13 za izraze
1+:x.
a) arctg 1 _ fi '
b)
ako su lxi i 1131 maleni prema I.
2006*. Primjenom Taylorove formule do drugog reda priblino
a) /1:03, b) (0,95)2 OI
2007. Neka je z ona implicitna funkcija od x i y jednadbom
Z3 - 2xz + y = O, koja dobiva vrijednost z = I za x = I i y = l.
Napiite nekoliko razvoja funkcije z po uzlaznim potencijama razlika
x-liy-l.
13. Ekstremi funkcija vie varijabli
la. Definicija ekstrema funkcije. Kaemo da funkcija I(x,y) ima maksimum (mil1i-
mum) I(a, b) u P (a, b)' ako j e za sve P'(x;y) od P li nekoj okolini
p ispunjena nejednadba I(a,b) > I(x,y) (odnosno I(a,b) < I(x,y. Maksimum ili minimum
funkcije nazivamo njenim ekstremom. Analogno se ekstrem funkcije sa tri ili vie
varijabli.
2. Nuni uvjeti ekstrema. u kojima diferencijabilna funkcija I(x, y) moe do-
ekstrem (tzv. stacionarne [a<'ke) nalazimo se rjeavanjem sistema jednadbi
JJ;;, J) = 0, J): (x, yJ = ( 1 )
(nuni uvjeti ekstrema). Sistem (J) ekvivalentan je jednoj jednadbi a d/(x,y) = O za sve
dx i dy. U ekstrema P(a, b) funkcije I(x,y) ili je d/(a,b) O ili
d/(a,b) = O ili d/(a, b) ne postoji.
3. Dovoljni uvjeti ekstrema. Neka je P (a, b) stacionarna funkcije fex. y) tj.
df (a, b) = O. Tada:
a) ako je d'J b)<O za dx'+dy'>O, onda jeJ(a, b) maksimum funkcije
b) ako je bO za dx2 +dy'>0, onda je/(a, b) minimum funkcije
CI ako d'I (a, mijenja predznak, onda I (a, bl nije ekstrem funkcije f (x,
v>;
-.V);
Navedeni uvjeti ehivalentni su ovima: neka je f:(a, b) =1;. = (a, bl = O i A
B = f b), C = /';',:, (a , b). Tvorimo diskriminal1IU
i'.=AC-8
2
(a, b\
Tada: l) ako je LL>O, onda funkcija ima ekstrem u Pra, b) i tu maksimum kada je A<O
(ili (,<0) i minimum kada je A>O (ili C>Ol: 2) ako je -"<O onda nema ekstrema u pra, hl;
3) ako je L\ = O, onda pitanje postojanja ekstrema funkcije u P (a, bl ostaje u[\'orenu (pot-
su daljnja ispitiyanja).
4. funkcija vie varijabli. Za funkciju od tri i vie varijabli nuni U\'jeti po_
stojanja ekstrema analogni su uvjetima l" J (I j, a dovoljni uvjeti analogni su uvjetima 3 " a::, 11 i, e).
PrilIJ Jer l. Ispitajmo da li funkcija z = x 3 + 3x"y - 15x - 12y ima ekstrem.
Rjeenje. parcijalne derivacije i tvorimo sistem jednadbi (I):
il"
-=3x2 +3y'-15 O,
ox
oc:-
- = 6xv - 12 cc O
il),
ili
= 0,
J
., +" 5
l,y - 2 = O.
T
13
EKSTREMI FUNKCI.fA VISE VARIJABLI
Rjeenjen1 sistema dobivan1o stacionarne
1',(1; 2); P,(2; 1); P3(-I; -2); P4 (-2; l).
N ademo derivacije drugog reda
a'z
ox2 = 6x,
J2Z
--=6)',
oxay -
cl';:;
ay' = 6x
l tvorim o diskriminantu -" = A e - B' za svaku stacionarnu
(
'2
2
-)' (,.2?'0 (C2?'
----=, =12,C= =6,
\0."\4 Pl \GXOY Pl ,cy- Pl
-"=AC-J-l'=36-144.0. da u P, nema ekstrema.
221
'-'>.=144-36>0, A>O.
ima minimum. Taj minimum jednak je vrijednosti funkcije kada je x 2, yI:
Zmin = 8 + 6 - 30 _.- 12 = -28.
3) Za P" je: A = - 6, 13= - 12, C= -6; '" = 36-144>0. Ekstrema nema.
4) Za P, je: A=-12, 13=-6, (;=-12; '-'>.=144-36.,0, A U P.
funkcija ima maksimum koji je jednak Zmax = --8-6+30+ 12=28.
5". Uvjetni ekstrem. U jednostavnijem eks/rel/OJIi funkcije f (x, YJ
nazivamo maksimum ili minimum te funkcije, dostignut pod uvjetom da su argumenti funkcije
povezani jednadbom 'p (x,),) = O (jednadba veze). Da bi nali uvjetni ekstrem derivabiine
funkcije ICx,y) uz postojanje derivabiinog odnosa 'p (x,y) = O tvorim o tzv. Lagra1Jgeuvu lunkciju
F (x, yJ = J(x, y) + ;,' '1'(:.:, V).
gdje je A neodreden konstantan faktor, i traimo ekstrem te funkcije. Nuni uvjeti
ekstrema svode se na sistem od tri jednadbe
aF lf '
e ,c'P _ O
.- +A-- ,
ux ax DX
(JF == aj +), 0E = O,
(2)
aj (Jy oy
<p(X, y) = O
sa tri nepoznanice x,)'J A iz kojih je odrediti te nepoznanice.
Pitanje o postojanju i karakteru uvjetnog ekstrema rjeavamo na osnovu pred-
znaka drugog diferencijala Lagrangeove funkcije
a
2
F 2 a
2
F a
2
F 2
d
2
F(x, . .v) = --2 dx dxdy + --.::-z dj'
DX OXO) oy
za ispitivani sistem vrijednosti x, y, ,\ dobiven iz (2), pod m'jetom da su dx i dy vezani jednadbom
(J'P a O. Napose, ako je diskriminanta D. za funkciju F (x, y) u stacionarnoj pozitivna, onda je
u toj uvjetni maksimum funkcije f (x,),) kada je A, O (ili e <O) i uvjetni minimum kada jc
A-O(iliC>O).
Analogno uvjetni ekstrem funkcije sa tri ili vie varijabli kada postoji jedna
ili vie jednadbi veze (broj jednadbi veze mora biti manji od broja varijabli).U tome
U\'odimo toliko neodredenih faktora u Lagrangeovu funkciju, koliko ima jednadbi veze.
Primjer 2. ekstreme funkcije
z = 6 - 4x - 3y
222
FUNKCIJE \,:1;1:: \' AHUABLt
pud m'jelom Ja varijable x i y zadovoljavaju jednadbu
x' +y' = I
Vl
Rjc.icnic. Geometrijski se zadatak sV'"di nu traenje i najmanje vrijednosti aplikate z rav-
nine z = 6 4x - 3y za u kojima ravnina valjak x' +'.1'2 = I.
'rV()rinl0 Lagrangeo\"u funkciju
Fr>. Ji:' = (, - 4x - 3y + A +v' -l).
,F
4+2 ,h. = -3+2 A\,. Nuni U\'jeti daiu sistem jednadbi
?y -
?F
ImanH)
(.Y
{
- 4 + 2,\, = O.
- 3+ 2AY =0,
x'+v'= I.
Kada rijeirr)() taj nalazim u da je
Kako jc
to je
5
'\1= -:;-,
5
'\2= - 2'
,"-!.. = 2A.,
0.\,2
4
X 1 =
4
X z = 5)
a'F

<lx<ly
)',= 5
)'2 =
0'1'
-=2'\,
oy'
d'F = 2Hdx' + d)'2;.
3
S
5
Kada je ,\ = -O', x =
4 3
i l' -, tada je dZF " 0, pa prema tome u toi funkcija ima
5' 5
4
U\'jetni I11ininlum. Kada jc ,\ = - X=-
5
y= -
tome u tuj funkcija ima U\'jetni maksimum.
Na taj je
_ 16
"-'!llflx=6+--+
5
16
Zmin = 6-
5
11,
5
9 1
-= I.
S
tada je d'P. O, pa prema
6. i najmanja vrijednost funkcije. Funkcija, diferencijabiJna u ogradenom
zatvorenom poprima s.-oju (najlnanjU) vrijednost ili li stacionarnoi ili
II
PrimicI' 3. Odredimo i najmanju nijednost funkcije
:::; .- x;;: -;- --- xy -+ x y
u
x 0, .1' ':; 0, X.l.. y: -, 3.
RjeImje. Navedeno jc trokut (sl, 70),
l) Traimo stacionarne
{
'" 2x Y l- l O.
z;, =' 2,1' - X'j l '" O;
odatle je x l, y -I; dobivamo IH (-l; -l).
Slika 70.
U Ai je vrijednost funkcije z.lI = - l. Ispitivanje ekstrema nije potrebno,
13 EKSTREMI FUNKCJ.JA VISE VARIJABLI
223
2) Istraimo funkciju na rubu
Kada je x O imamo z = .1"+y i zadatak se svodi na traenje i najmanje vrijednosti
te funkcije jednog argumenta na dijelu -- 3 y cC: O. Ispitivanjem da je
u (O; -3); u (O; -
Za y = O dobivamo z = x' +x. Analogno nalazimo da je (Zna )")y=o = 6 u (- 3; O);
( ) - - lal+,' (- O I
Znajm y=o 4 - 2') o
Za x'ty= -3 ili y= 3-x imat z=3x'+9x+6. Na isti
3 (3 3 '
da je - li ----J;
. 4 \ 2 2
= 6 poklapa se sa
(zna jv)x=Q i (Zna jV).v=iJo
Na pravcu x+y= -3 mogli bismo ispitati funkciju na uvjetni ekstrem ne je na
funkciju jednog argumenta.
3) Usporedbom svih dobivenih vrijednosti funkcije z ustanovljujemo da je ZnajV = fl il
U (O; - 3) i (- 3; O); Znajm = - I u stacionarnoj M,
Ispitajte na ekstrem ove fU!lkcije dviju varijabli:
20@80 2=(x-l)2+2y2.
2011t 2=X
2
+XY+ -2x-y.
2012,2=X4+y4_2x2 _2.1'2.
20141, 2 = l
+
l+x-y
21lUi. z = J 2
l+x +
21.11602, z = e
X
- Y (x
2
_2y 2).
ekstreme funkcija sa tri varijable:
2017. 11 = x
2
+ y2+Z2-xy+x-2z.
20090 2 = (x _1)2 - 2y2'
21:1110 2 = X
3
y 2(6_x_ y) (x>O, y>O).

2013, 2 = xy l - -:2 -"z .
. a b
20150 2 = +y2)e-(X
1
+),').
8 x
21H.!U. z = - +.- + y
x y
(:00, y>O).
y2 Z2 2
20180 u = x + -- + - + - (x> 0, y > 0, z > O).
4x y 2
imolicitno'
2019*. x
2
+ y2+ z 2-2x+4y-6z-11 = 0,
2020. );3 - y2 _ 3x + 4 Y + Z 2 + 2 - 8 = O.
Odredite uvjetne ekstreme funkcija:
2021. z=xy za x+y=1.
20230 z = +y2
x
za +
2 3
=1.
20220 z = x + za x
2
+ y2 = 5.
2024. z=cos
2
X+cos
2
y za
n:
v-x=-
- 4
224
FUNKCl.JE VISE VARl.JABLI
20250 u = x-2y+2z
Za x
2
+ y2+Z2 = 9.
2026. u = x
2
+ y2+Z2
x2 y2 Z2
za 2+2+2= l (a>b>c>O).
a b e
20210 U = Xy2z3 za x+y+z = 12 (x>O, y>O, z>O).
2028. U = xyz uz uvjete: x+y+z = 5, xy+ yz+zx = 8.
2029. Dokaite nejednadbu
x+y+z ':;?Vxyz,
3
ako je x ':;?O, y ':;?O, z ':;?O.
Uputa: Traite maksimum funkcije u = xyz pod uvjetom x + y + z = s.
2030. Odredite vrijednost funkcije z = l + x + 2y u
a) x':;? 0,
b) x':;?
y:;?; 0,
y:O:; 0,

x-y:O:;l.
2031. Odredite i najmanju vrijednost funkcije
a) z = x2y i b) z = x 2 - y2 u x
2
+ y2 1.
2032. Odredite i najmanju vrijednost funkcije
z = sin x + siny + sin (x + y)
u 0:0:; x :o:; 2:..,
2
7t
O:O:;y:O:;-.
2
VI
2033. Odredite i najmanju vrijednost funkcije z = x
3
+ y3 - 3 xy
u 0:0:; x :o:; 2, - l :o:; y :o:; 2.
14. Zadaci za i najmanjih vrijednosti
funkcija
Primjer 1. Pozitivni broj a treba razdijeliti na tri pozitivna surnanda tako da njihov produkt bude

Rjeenje. Neka traeni sumandi budu x, y, a-x-y. Traimo maksimum funkcije
fex)
Po smislu zadatka funkciju J ex, y) razmatram o unutar zatvorenog trokuta x ;:'00,
y;30, x+y (sL 71).
Rijeimo sistem
{
y) ,=y(a 2x -y) = 0,
!y(x, y) '= x(a - x - 2y) 0,
pa dobijemo za unutranjost trokuta jednu stacionarnu ( Za nju provjeri-
mo da li ispunjava dovoljne uvjete.
Imamo: (x, y) - 2y, y) a - 2x -2y, y) 2x.
14 ODREDIVANJE I NAJMANJIH VRIJEDNOSTI FUNKCIJA
225
Prel1la tODle je

3 '
a" 2
-)= - a,
3, 3
Y.Lo!

=
- -a,
3
ti;})
x
. ( a a 'j 2
e l,,,, 1-' - = -- a i
\ 3 3 . 3
D
!l=AC-B">O, A<O.
Slika 71.
Dakle, u funkcija irna maksimum. Kako je na rubu trokuta funkcija! (x, y) =
= 0, taj maksimum bit i vrijednost funkcije, tj. produkt biti ako je
a
x y = a - x -_. y = 3' ; pri torne je vrijednost produkta n .
Napomena. Zadatak srno mogli rijeiti metodom uvjetnog ekstrema traenjem maksi-
muma funkcije u=xyz uz uvjet da je x-!-y-j-z=a.
2034. Od svih pravokutnih paralelepipeda s jednakim volumenima V onaj
kojemu je oploje najmanje.
21135. Uz koje dimenzije otvorena kada zadane zapremine V ima naj-
manju povrinu?
2031t Od svih trokuta zadanog opsega 2p onaj koji ima povrinu.
2037, takav pravokutni paralclepiped koji uz zadano oploje S ima
volumen.
2038, pozitivni broj a u obliku produkta od pozitivna faktora tako
da njihov zbroj bude najmanji.
2039. U ravnini XOY nadite M (x, y) tako da zbroj kvadrata udaljenosti od
tri pravca: x = 0, )' = 0, x - y +- l = bude najmanji.
2040. Nadite trokut zadanog opsega 2p koji pri rotaciji oko jedne svoje stranice
tvori tijelo volumena.
2041. U ravnini su zadane tri materijalne Pl (XI YI)' P2 y2)' 1"3 (X3' Y3)
s m:.1S2m.a ?nv !}?:2) lJ13 < Za koji (:e poloaj ta-:lze P (X5 y) morr.eDt 28.-
danog sistema s obzirom na P (tj. suma m1p j p2 f- m2P2P2 +
+ 111,,1"31"2) biti najmanji?
2042. NI (a, b, e) poloite ravninu koja s koordinatnim ravninama tvori
tetraedar najmanjeg volumena.
2043. U elipsoid upiite pravokutan paraJelepiped volumena.
2044. Odredite vanjske dimenzije otvorenog pravokutnog sanduka sa zadanom deb-
ljinom stijena;) i zapreminom V tako da bi za njegovu izradu
trebalo utroiti najmanje materijala.
15 : Zadaci
226
kojoi '''.<2ki
nfl,:cn-ca n'

FUi'iKClJE VISE VARIJABLI
--- +
1;2
zatvara s koordinatnim osima trokut najmanje
+8xy+ = 9.
valjak s op!ojem.
nekog priblino
x-y-2=0. Treba spojiti obje
Kojim treba provesti kana!?
Vl
2049.
z
-3 2
A B nalaze sc u sredinama odijeljenim
sohno pravcem (sl. "72). Brzina irenja svjetlosti u prvoj sredini je Vl' a u
Slika Slilca 73.
drugoj V 2. Posl.uite se Fermatovim principom prema kome se zraka
losti iri po onoj liniji AkIB, za koju je potreban minimum vremena, te iz-
vedite zakon loma zrake svjetlosti.
2051. se Fermatovim principom izvedite zakon refleksije svjetlosne
zrake od ravnine u homogenoj sredini (sl. 73).

-:;lek::ri:::1ir::l
proizvedene li
treba razgranati
otporima
'1 p'

At'J,)!:? J, enda
jedinici vremena biti proporcionalna sa PR. Odredite
na struje fl' I 2, f3 tri s
da toplina bude najmanja?
ravJtJ.iJtJ.skih
singularTAf" j\J krivulje f(x,)') :--:
istovrenlcno sz'ngulanwm ako
= 0,
rC
ix
= 0, /; = o.
lC, SINGl}LAHNE HA\'NIN'SKIH KHI\lt"L,T/\'
i,7
2". Osn<!l>vrrni tipovi sing .."hllrlfllih Neka u izoliranoj singularnoj iH (xo,)'o)
derivacije drugog reda
A. =f;;(xo, Yo),
B=
c= v \
O)
01'1
nisu sve jednake nuli i neka je
onda:
6.=AC-B
2
,
SWw 74. Slika 75.
a) kada je !i> 0, tada je Af izolirana tatka (si. 74);
b) kada je 2, <0, tada je M (dvostruka (sl. 75);
cJ kada je 6. = 0, tada je M ili iljak prve vrste (sl. 76) ili druge vrste (sl. 77) ili izolirana
ili samotangiranja (sl. 78).
Prilikom rjeavanja ovih zadataka pretpostavlja se obavezna konstrukcija krivulja.
Primjer l. Pokaimo da krivulja y2 =ax2 +x" ima: ako je 0>0; izoliranu ako je
a <O; iljak prve vrste, ako je a = 0<
Slika 76. Slika 77. Slika 78.
RjeIenje. Ovdje jcf (x, y) = ax2 +x3 _y'. Odredimo parcijalne derivacije i ih s nulom:
y) = 2ax + O'.
f; ex, y) = .- 2)'
I '
. , L
Taj sistem ima dva rjeenja: O (O; O) i N i - - a; ()
\ 3
ali koordinate ne zadovo
ljavaju jednadbu zadane krivulje. da postoji singularna O (O; O).
druge derivacije njihove vrijednosti u O:
.r;:x ex y) 2a + 60:, = 2a,
(x, y) 0, If C., 0,
(x,y) . 2 C - 2)
11 = AC jj" - 4a,
15(:
228
FUNKCLJE VISE V ARIJ ABLI Vl
Iz toga slijedi:
kada je a> O, tada je 0. < O i O je (sl. 79);
kada je a<O, tada je 0.>0 i O je izolirana (sl. 80);
kada j e a = O, tada je Ll. O. Jednadba krivulje u tom biti y' = x' ili y = V x',
gdje je x O; krivulja je s obzirom na os OX koja je tangenta. Prema
tome je M iljak prve vrste (sl. 81).
y y
x o x
Slika 79. Slika 80.
Istraite karakter singularnih ovih krivulja:
20530 / = _X2+X4.
2054. (Y_X
2
)2=X
5
,
2055. a
4
y2 = a
2
x
4
_x
6
.
2056. x 2 y2_x
2
_ y2 = o.
2057. x
3
+ y3 - 3axy = O (Descartesov lisi).
2058. y2(a -x) = x
3
(cisoida).
2059. (x
2
+ .1'2)2 = a
2
(x
2
_ .1'2) (lemniskata).
(a -)- x) y2 = (a x) x
2
2061. (x2+y2)(x_a)2 = b
2
x
2
(a>O, 10) (kollhoida).
Razmotrite ova tri sluaj a :
1) a> b, 2) a = b, 3) a < b.
20.62. Istraite promjenu karaktera singularne krivulje
y2 = ex a) (x b) (x e)
u zavisnosti od vrijednosti a, b, e ea b e realni).
y
o x
Slika 81.
16 OVOJNICA
229
16. Ovojnica
l) o O-c'ojnicom porociz"ce glatkih raL'}fins/::.ih kri7.)lllia nazivanlo kri-
koja tangira sve krivulje zadane porodice, pri u svakuj
raZl110trene porodice.
2. Jednadba <)vojnice, Ako porodica krivulja
J(X., )', Cl) = O
deriYabilna, ovisna o jednon1 promjenlj\'orn paran1ctru tJ.. inla u\'ujnicu, onda se para-
jednadbe ovojnice odreduju ic sistema jednadbi
5 J(x, y, Cl) = o,
( J; (x, \", Cl) = o.
ElimiI;liramo li iz sistema (l) parametar 'l; dobivamo jednadbu oblika
D(x, y) = O.
(1 )
Treba napomenuti, da formalno dobivena krivulja (2) (tzv. "diskri171inamna krivulja")
osim ovojnice} ako ona postoji, moe sadravati geometrijsko mjesto singularnih zadane
porodice koje ne ulaze u sastav ovojnice te porodice:
Prilikom rjeavanja ovakvih zadataka se skiciranje crtea.
Primjer. Nadirno ovojnicu porodice pravaca
x cos ex + y sin ex - p = O (P = cons t, p > O).
Rjeenje. Zadana porodica pravaca ovisi o parametru (j . Tvorimo sistem jednadbi (l)
JI sin CI. j) O)
{
X cos'Y..
S;1' fl. J. 11 COS 'x = O ,1 . , J -. ,
Kada sisterrl rijein10 li odnosu na x i y, dobijemo parametarske jednadbe ovojnice
x = p cos X, Ji = p sin Cl,
obje jednadbe pa ih zatim zbrojimo, je clinliniran parametar 'x:
x2 + y'2 =---= p'2.
'I'ako dobivan1o da jc ovojnica zadane porodice pravaca krunica polunljera p sa srediten1 u
ishoditu koordinatnog sistema. Zadana poro-
dica pravaca je porodica tangenata na tu kru-
nicu (sl. 82).
'2063. ovoj nicu porodice krunica
c.! Y
t
!\\
t \/
\. I
\ ! .. J _ 'P.
(x-a)2+
a
2
2
2064. ovoj nicu porodice pravaca
X
\ lk
/
v = kx +
. 2k
\ I
(iz je parametar, a p = const). Slika 82.
21165. ovojnicu porodice krunica jednakih polumjera R, kojima se sredita
nalaze na osi OX.
20660 krivulju koju ovija duljine l, kada
koordinatnim osima.
kliu po
230
VI
2067. ovoJ nICU porodice pravaca koji s koordinatnim osima tvore trokut
konstantne povrine S.
2068. ovoj nicu eJipsa konstantne povrine S kojima se osi simetrije pokla-
paju.
2069. Ispitajte karakter diskriminantnih krivulja ovih porodica krivulja (C je
parametar) :
a) kubnih parabola y = (x - C)3;
b) semikubnih paraboja y2 = (x - C)3;
c) Neilovih parabola y3 = (x - C)2;
d) strofoida (a + x) (y - C)2 = x2 (a - x).
2070. Jednadba trajektorije gibanja taneta iz O s brzi-
nom Vo pod kutom IX prema horizontu (uz zanemaren otpor uzduha) glasi
gx
2
Y = X tg IX - -"'----
cos
2
ot:
gdje je g ubrzanje sile tee, kut IX kao parametar,
ovojnicu svih trajektorija taneta koje se nalaze u istoj vertikalnoj ravnini
(parabola sigurnosti (sl. 83)).
y
Vo
o x
Slika 83.
17. Duljina luka prostorne krivulje
Diferencijal luka prostorne krivulje u pravokutnim Descartesovim koordinatama jednak je
ds = .Jdx
2
+dy 2+dz
2
,
gdje su X, y, z koordinate krivulje.
Ako su
X=X(l), y=y(t), 2=7.(/)
parametarske jednadbe prostorne krivulje, onda duljina luka njenog dijela od 1=1, do t = t2
(1, < t z) iznosi
tz
s= +(drY +(:;r dt.
t,
U zadacima 2071 do 2076 duljinu luka krivulje:
2 2t
3
2071. x = t, Y = t , z = - od t = O do t = 2.
3
18 VEKTORSKA FUNKCIJA SKALA RNOG ARGUMENTA
2072. x = 2cost, Y = 2sint,
3
z =-t od
IT
t = O do t = IT.
2073. x = e'cos t, y = et sin t, z = et od t = O do po volji odabranog t.
x
2
2074. Y = 2'
x
3
Z = - od x = O do x = 6.
6
2075. x
2
=3y, 2xy=9z od 0(0; O; O) do M(3; 3; 2).
231
2076. Y = a z = ln a +x od 0(0; O; O) do M(xo, yo, zo).
a 4 a-x
2077. Poloaj u bilo kojem trenutku t (t > O) je jednadbama
x = 2t, Y = ln t; z = t
2

srednju brzinu gibanja u razdoblju od t,= l do t.= 10.
18. Vektorska funkcija skalarnog argumenta
la, Derivacija vektorske funkcije skalarnog argumenta. VektorskaJunkciju. a=a(t)
moe biti odredena tri skalarne funkcije a,(t), ait) i az(t) koje su projekcije vektorske
funkcije na koordinatne osi:
II = a,(t)i+ay(t)j+az(t)k.
gdje su ;, j, k koordinatni vektori sustava Oxyz.
Derivacija vektorske funkcije a =a(t) po skalarnom argumentu t je nova vektorska funkcija
odredena jednadbom
lim a(t+At) - aCt) = dax(t) i + day (t)j + daz(t) k.
dt At dt dt dt
Modul derivacije vektorske funkcije jednak je
= J(da
x
)2 + (da
y
)2 + (daz )2
dt I dt dt dt
iljak varijabilnog radijvektora 1'=1' (t) opisuje u prostoru krivulju
r = x(l)i+ y(t)j+z(l)k,
nazvanu lzodograJmn vektora T.
dr
Derivacija - je vektor koji tangira hodograf u pripadnoj pri je
dt
I
dYI = ds
dil dt'
gdje je s duljina luka hodografa, od neke
Napose je I : I = I.
232
VI
dr d'r dv
Ako je parametar t vrijeme, onda je - = v vektor brzine ilj ka vektora r, a - =, - = lIJ
vektor ubrzanja iljka vektora r. dt dl' dt
2. Osnovna pravila diferenciranja vektorske funkcije skalarnog argumenta.
d da db dc
1) -(a+b-c) = - + - --;
dt dt dt dt
2) = ln da , gdje je m konstantan skalar;
dt dt
d d<p da . . ..
3) - (<pa) = - a + <p- , gdje je cp (t) skalama funkCIja od t;
dt dt dt
d da db
4) -(ab)=-b+a-
dt dt dt
d da db
5) -(axb)=-xb+ax-;
dt dt dt
d da d<p
6) -a [<p (t)] = -'-;
dt - d<p dt
da k'
7) a - = O, a o Je lal = const.
dt
Primjer 1. Radijvektor u gibanju u nekom trenutku zadan je jednadbom
r = i - 4c'j + + 3t'k
Odredimo trajektorije gibanja, brzinu i ubrzanje.
.Rjeenje. Iz jednadbe (1) imamo:
x = J, y = - 4t 2, z =" 3c2
Eliminiravi vrijeme nalazimo da je trajektorija gibanja pravac
x - l y z
O -4 3
Iz jednadbe (I) deriviranjem dobivamo brzinu gibanja
dr
ubrzanje
dt = - 8t j -\- 6tk
d'r
dt 2
- 8j + 6k.
Iznos brzine je prema tome
I 1= V (- 8t)2 + (6t)2 = 101tl
Primijetimo da je ubrzanje konstantno i iznosi
dr.' = Vc- 8)' + 6
2
= 10,
I
d'r I
(l)
18 VEKTORSKA FUNKCIJA SKALARNOG ARGUMENTA
233
2078. Pokaite da je vektorska jednadba, - 'l = ('2 - rl) t jednadba pravca,
ako su 'l i '2 radijvektori dviju zadanih
2019. Odredite kakve krivulje su hodografi ovih vektorskih funkcija:
a) r=at+c;
b) r=at
2
+bt;
e) r = acost+bsint;
d) r = a ch t + b sh t,
gdje su a, b i c konstantni vektori, a vektori (J i b su okomiti.
2080. derivaciju vektorske funkcije od funkcije a Cl) = a (l) aC (l), gdje je
a (t) skalama funkcija, a aOCl) vektor, u kada se vektor
a (l) mijenja: l) samo po duljini, 2) samo po smjeru, 3) po duljini i po smjeru
Objasnite geometrijski smisao dobivenih rezultata.
2081. pravila za deriviranje vektorskih funkcija po skalamom argumentu
izvedite formulu za deriviranje mjeovitog produkta od tri vektorske funkcije
a, b i c.
2082. derivaciju po parametru t volumena paralelepipeda razapetog sa tri
vektora
2083. Jednadba gibanja je
a = i+tj+t
2
k;
b = 2ti-j+t
3
k;
e = -t
2
i+t
3
j+k.
/. = 3icos t+4i sin t,
gdje je l vrijeme. Odredite trajektoriju gibanja, brzinu i ubrzanje. Konstru-
irajte trajektoriju gibanja i vektore brzine i ubrzanja u trenucima l = O,
7t. 7t
t=- l t=- .
4 2
r = 2i cos t + 2j sin t + 3kt.
Odredite trajektoriju gibanja, brzinu i ubrzanje. Kolika je brzina i ubrzanje
i kakvi su im smjerovi u trenucima l = O i t = .2 ?
2
r = icosacoswt+jsinacoswt+ksinwt,
gdje su 'l. i w konstante, a ( vrijeme. Odredite trajektoriju gibanja, i
smjer brzine i ubrzanja.
2086. Jednadba gibanja taneta (uz zanemaren otpor uzduha) glasi
gt
2
,
2
gdje je Vo {vox, vOY' vo.} brzina. brzinu i ubrzanje u po volji
odabranom trenutku.
234
FUNKCIJE VISE V ARIJ ABLI Vl
2087. Dokaite da je ubrzanje konstantno kada se giba po paraboli
2
y =c z = O tako, da projekcija brzina na os OX ostaje konstantna
a
20gg. Ta(:ka TI:! narezu vijka koji u gredu opisuje zavojnicu
x = il eos O, )' = a sin 0, z = hO,
gdje je (j kut zakreta, a polumjer vijka, a h visina uspona kada se vijak zak-
rene za jedan radijan. Odredite brzinu gibanja
2089. brzinu na krunici polumjera a koji se konstant-
nom kutnom brzinom w tako da se pri tome njegovo sredite po
pravcu konstantnom brzinom '"'o.
19. Popratni tro brid prostorne krivulje
U svakoj ncsingularnoj AI (x, y, z) prostorne krivulje ,.'--1 (t) moemo konstruirati
pOjJrallli trobrid (triedar), sastavljen od tri medusobno okomite ravnine (sl. 84):
o
Ravmrw
rektifi'kaci;e
Slika 84.
dr
l) Oskulatome ravnine AfAJiM, koja sadri vektore
dt
dr
2) Normalne ravnine AIAf2/\{' okomite na vektor dt
d'r
dt 2 '
3) Ravnine reklifikacije MAfiM" okomite na prve dvije ravnine.
19
POPRATNI TROBRID PROSTORNE KRIVULJE
235
su tri pravca: 1) tangema AJil1i ; 2) glavna normala i\1'1\1'2; 3) bil/ormala
ALH", a odredeni su pripadnim vektorima:
dr
1) T = - (vektor langenle);
dl
2) B = dl"
----:- ;\
dt
d
2
!,
dl
2
binormale);
3) N = B)< T Cvek/or glavne normale).
Pripadne vektore
T

ITI
B.
P=iBI'
N

INI
moemo po formulama
dt
dr ds
t=
v =
p = '! xv.
ds
Ako su X, y, .7 koordinate tangentc, onda jednadbe tangenata u
Af ex,)" z) imaju oblik
X-x Y-y Z-z (1)
Tx Tr T,
clz
gdje je
dx
Tv
dy
dr
T,
dl
iz uvjeta okonlito?ti pravca i ravnine dohi-
vamo jednad7.bu normalne ravnine
T,(X -x) + Ty(Y-y) + T,(Z-z) = O. (2)
Zamijenim o li u jednadbama cl) i (2) T" Tl" To sa BX' Bl" B z i N" Ny Nz dobijemo
jednadbe binormale i glavne normale, a prema tome i oskulatorne ravnine i ravnine rektifi-
kacije.
Primjer l. osnovne vektor e t, V i P krivulje
x = r, y = (2, :::: = z:l
II l I.
Napiimo jednadbe tangente, glavne normale i binormale u toj
Rjdenje. Imamo
r li + t2i + t'k
dr
- i + 21 j + 31 2k,
dt
d2,.
dt 2 2j + 6tk.
236
j;'UNKCIJE VISE VARI.JABLI
Odatle za t = J dobivamo
dr
T= - =i+2j+3k;
dt
B= dr
dt
d', I i j Ir I
x &,- = b 2k;
I
i j
N=BxT=6-6
I 2
ki ; 22i-J6j + ISk_
Iz toga slijedi
i + 2j + 3k
"t oo. _
Vl4
= 3i - 3j + k
Vf9
v=
Kako za t = l imamo x = l, y = I, z = l, to su
jednadbe tangente
jednadbe binormale
jednadbe glavne normale
x- y-l z-J
=--=--
2 3
x-l y-I z--1
-3-= -=3= -1-'
x-l y-I z-I
--=--
- II 8 9
-lli-8i-+91r
V266
Ako je prostorna krivulja zadana kao dviju ploha
F(x, y, z)=O, G(x,)" z)=O,
VI
dr d2,
onda umjesto vektora - i ----- moemo uzeti vektore dr {dx, dy, dz} i d'r {d'x, d 2y, d'z}
dt dt 2
pri jednu od varijabli x, y, z moemo smatrati nezavisnom i njen drugi diferencijal staviti
jednak nuli.
Primjer 2. Napiimo jednadbu oskulatorne ravnine krunice
x
2
+ y2 + Z2 = 6, x,+ y + z =
u njenoj M (l; l; - 2)_
Rjeenje. Diferenciranjem sistema (3), da je x nezavisna varijabla, dobit
x dx + y dy + z dz = 0,
dx + dy + dz = O
dx' --I dy2 -:- y d2y + dz2 + Z d' z = O,
d2y + d2z = O.
Uzevi da je x = l, y = I, z = -2 dobijemo:
dy = -- dx;
d2y = - 2dx2;
3
dz = O;
2
d'z = - dx2
3
(3)
19 POPRA TNI TROBRID PROSTORNE KRIVULJE
Prema tome je oskulatorna ravnina vektorima
{dx, -dx,O} {o, - dx, -} dX2 }
ili
{J, l, O} i {O, - I, l}.
Odatle je normalni vektor oskulatorne ravnine
B=
j II
-J
-- l
-i-j-k
pa je prema tome jednadba oskulatorne ravnine:
- l (x - l) - (y - l) - (z + 2) = 0,
tj.
x -I y + z = O,
to treba da bude jer se naa krivulja nalazi u toj ravnini.
21190. osnovne vektore 1:, v, II krivulje
x=l-cost, ),=sint, z=t
u t =
2
20!H. vektore tangente i glavne normale spirale
r = e' (i cos t + j sin t -+ k)
237
u po volji odabranoj Odredite kutove koje zatvaraju ti pravci s osi az.
2092. osnovne vektore 1:, v, II krivulje
J = x
2
, Z = 2x u x = 2_
2093. Za zavojnicu
x = acost, y = asint, z = bl
napiite jednadbe pravaca koji bridove popratnog trobrida u po volji
odabranoj krivulje_ Odredite kosinuse smjerova tangente i glavne nor-
male.
2094. Napiite jednadbe ravnina koje tvore popratni trobrid krivulje
X
2
+y2+Z2=6, x
2
_y2+Z2=4
u njenoj M (j; I; 2)_
2095. Odredite jednadbe tangente, normalne ravnine i oskulatorne ravnine kri-
vulje
x=l, y=t
2
, z=t
3
u M(2; 4; 8)_
2096. Odredite jednadbe tangente, glavne normale i binormale u po volji odabranoj
krivulje
t
4

4
t
3
Y=-,
3
t
2
Z=-_
2
u kojima je tangenta na tu krivulju paralelna s ravninom
x+3y+2z-1O=0.
238
FUNKCIJE VIE VARIJABLI VI
21197. Odredite jednadbe tangeme, oskulatorne ravnine, glavne normale i binor-
!'Imle
12
x = t, -I,
2
11 l = 2. kosinuse smjera binormale u toj ta(;ki.
Napiite jednadbe tangente i normalne ravnine za ove
a) = R cos
2
l, y = R sin 1 cos t, z = R sin t za
b) z = + /, x = y u (l; l; 2);
Jr
t=-
4
c) ;(2+ +Z2 = 25, X+Z = 5 U (2; 2/3; 3).
::--'-'"
2099. jednadbu normalne ravnine krivulje z =
koordinatnog sistema,
y = x u ishoditu
21110. jednadbu oskulatorne ravnine krivulje
x = et y = e - t L- II t = O,
21111, jednadbe oskulatornih ravnina za krivulje:
a) ;(2+y2+Z2=9, x
2
_y2=3 u (2; I; 2);
b) x
2
= 4.1', x
3
= 24:: II (6; 9; 9);
c) x
2
+;::2=a
2
, y2+Z2=b
2
Yo,zo).
2102. Odredite jednadbe oskulatorne ravnine, glavne normale i binormale
vUlje
y2 = x, x
2
= Z u (1; 1;
2103. Odredite jednadbe oskulatorne ravnine, glavne normale i binormale za
spiralu x = t cos l, y = t sin t, z =bt u ishoditu koordinatnog sis-
tema. vektore tangente, glavne normale i binormale u
ishoditu koordinatnog sistema.
2iL Zakrivljenust tO:fzlja prutoi"HC
r. Zakrivljenost. Pod glatke krivulje u njenoj iH razumijevamo broj
K = = lim cP,
R As-O!1S
gdje je 'p kut zakreta tangente (kUl kontingencije) na dijelu krivulje MN,. a ,""s duljina Juka
krivulje. Rnazivamo polulI/jerom zakrivljenosti. Ako je krivulja zadana jednadbom r = ff"
je s duljina luka, onda je
d
2
1i"
R
dijela
gdje
20 ZAKRIVLJENOST I TORZI.JA PROSTORNE KRIVUL,JE
239
U da je krivulja zadana parametarskim jednadbama imamo:
l
R
(l)
11O!'ZijfL, Pod torzijom (drugom kri\Tulje II iH razun1ijevamo broj
l , ti
T= - = !lm-
< P As-O!1S
" gdje je 8 kut zakreta binormale (kut konlingencije druge vrste) na dijelu krivulje MN, p
nazivamo poZurnje1'On1 lorzije ili poZumjerom druge zakrivljenosti, Ako je f = r (s), onda je
dr dl/, ct
3
!"
-----
p = =F =
ds dsZ ds
3
(
d
2
1'\2
dsz)
gdje predznak minus odabiremo tada kada vektori -"- i V imaju jednake smjerove, a predznak
ds
plus kada su smjerovi suprotni,
Ako je r (t), gdje je t po volji odaberiv parametar, tada je
dr d
2
r d
3
"
------
dt dt
2
dt
3
p
x d
2
r)2'
dt dl
2
PrimJer l. zakrivljenost i torziju zavojnice
Rjesenje. Imamo,
Odatle je
dr d2r
x
dl dl"
I" = i a cos t j a sin l + k bi (a> O).
dr
dt
d'r
dl 2
d3:
dia
- a sinI
- a cos t
i a sin I + j a cos l + kb,
i a cos t - j a sin t,
- i a sin t - j a cos I .
j k
a cos l b I = i ab sin t - j ah cos t + a211
_. a sin l O
-. a sin t a cos r b
clr d
2
, dar = I - a cos t
- a sin t O I = a2b.
dt dl 2 dl 3
a sin t - a cos t O
(2)
240
Prema tome, na osnovu formula (I) i (2) dobivamo:
a2b b

R (a' + b2)'I'
a
a'+b2 p aa (a2 +b2) = a'+b2 '
tj. za zavojnicu su zakrivljenost torzija konstantni.
3. Frenetove formule
d't V
ds R
dv 't P
-=--+-,
ds R P
dP
ds
v
p
VI
2104. Dokaite da je linija pravac, kada joj je zakrivljenost u svim jednaka
nuli.
2105. Dokaite da je krivulja ravninska, ako je torzija u svim krivulje
jednaka nuli.
2106. Pokaite da je krivulja
x = 1+3t+2t2, Y = 2-2t+5t
2
, Z = 1-t
2
ravninska krivulja; ravninu u kojoj ta krivulja lei.
2107. zakrivljenost krivulja:
a) x = cos t, Y = sin t, z = ch t za I = O;
b) x
2
_y2+z2=1, y2-2x+z=0 u (1; l; l).
2108. zakrivljenost i torziju u po volji odabranoj krivulja:
a) x = et cos t, y=etsint, z=e';
b) x = acht, y = asht, z = at (a> O) (hiperbolna zavojnica).
2109. polumjere zakrivljenosti i torzije u pn volji odabranoj
(x,y, z) krivulja (parametri su pozitivni):
a) x
2
= 2ay, x
3
= 6a
2
z;
b) x
3
= 3p2y, 2xz= p2.
2110. Dokaite da se tangencijalna
w po formulama
normalna komponenta vektora ubrzanja
dv
w, = dt 't,
v
2
w=-v
v R '
gdje je v brzina, R polumjer zakrivljenosti trajektorije, a 't i v vek-
tori tangente i glavne normale na krivulju.
2111. Po zavojnici r =; a cos t+i a sin t+bt k giba se jednoliko brzinom
v. njeno ubrzanje w.
r = ti+t
2
j+t
3
k.
Odredite u trenucima t = O i t= l: l) zakrivljenost trajektorije i 2) tangen-
cijalnu i normalnu komponentu v<;ktora ubrzanja.
GLAVA VII
VIESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRAU
1. Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama
1. Neposredno dvostrukih integra1a. Dvostruki", integraloIIl nepre-
kinute funkcije I (x, y) protegnutim preko zatvorenog S ravnine XOY nazi-
vamo limes dvostruke integralne sume
fJf(X, y)dxdy = lim I If(xi,
-- max AXi-+O i k
(8) max AYk-O
(l)
gdje je !lx; = X;+l-X;, !lYk = Yk+l-Yk i suma je protegnuta preko onih vrijednosti i i k za koje
(xi; Yk) pripadaju S.
2. granica integriranja u dvostrukom integraiu. Razlikujemo dva
osnovna oblika integracije.
1) integracije S (sl. 85) slijeva i zdesna pravcima x = Xl i x = x2
(X2 >x,), a odozdo i odozgo neprekinutim krivuljama y = 'Pt(x) (AB) i Y = <p,(x)(CD)[<P2(x)0<Pl(x)]
koje sijeku vertikalu x c= X (x, <X <x,) samo u jednoj (vidi sl. 85). U S varijabla
y
e
o x, x
Slika 85.
X2
y
(!II
a
x
Slika 86.
x se mijenja od x, do x,, a varijabla Y uz konstantan x mijenja se od y, = <P,(X) do y, = <p,(x). Inte-
gral (I) moemo na uzastopne integracije po formuli
X2 'Pz(x)
Jff(X, y)dxdy "" JdX J lex, y)dy,
(S) x, 'fI(X)
<{,(x)
gdje prilikom integrala f I(x, y) dy x smatramo konstantnom.
q-,(x)
2) integracije S odozgo i odozdo pravcima Y = y, i Y =, Y2 (Y2 > Y,),
a slijeva i zdesna neprekinutim krivuljama x =.pl (y) (AR) i x = <P2(Y) (CD) [t{r2(Y) )-<Pl(Y)], koje
horizontala Y = Y (Y, < Y <y,) samo u jednoj (sl. 86).
16 Zadaci
242
VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRAL!. VII
Analogno prethodnom imamo
y)dx
)'1 !jj! (y;
gdje prilikom integrala f (x, y) dx y smatramo konstantnom.
mtegraCl)e ne pripada nijednom od spomenuta dva oblika, onda to
nastojimo koji odgovaraju jednom ili drugom od ta dva oblika.
Prin,ier ]. integral
l I
1=1 dxICx+y)dy.
O "
Rjeenje:
I I
r( y2) f[( l) ( X2)] 1
I = , xy + - ; _ dx = x + - I x2 + - dx = -.
2 I y -x ., 2 \ 2 2
o o
Primjer 2. Odredimo granice integracije integrala
IIJ(x, y)dxdy,
(S)
ako je integracije S (s!. 87)
hiperbolom y2 - x' = l i sa d,'a pravca x = 2 i
x = - 2 (pri imamo u vidu u
kojem se nalazi ishodite koordinatnog sistema).
Rjeenje. integracije ABD e (sl. 87)
je pravcima x = - 2 i x = 2 i sa dvije grane
hiperbole:
y = VI + x2 i y = - Vih2,
tj. pripada prvom obliku, Imamo:
2 II 1 +x2
I i(x,y)dy.
(S) -2 -]ll+x'
ove viestruke integrale:
2 l
2113. f dy f (x
2
+ 2y) dx.
o o
1 1
I'" {' ,.2..--'1
2115. J dx J
1+J
o o
3 5
2117. f dy f (x+2)')dx.
-3 y2-4
2 3 cos fP
y
e
Slika. 87.
4
f
2
dy
2114. f dx (x+ y)2'
3 1
2 x
2116.
ro iv2dy
J dx r'y2-'
2n a
2118. f d<p f rdr.
O asin !p
1 V l-x2
D
B
2119. f d<p J r 2sin 2<pdr.
ft o
2120. f dx f Jl--x
2
-y
2
dy.
O O
2
DVOSTRUKI INTEGRAL U PRAVOKUTNIM KOORDINATAMA
243
jednadbe koje na koja se proteu dalje nave-
deni dvostruki integrali i nacrtaj te ta
2 2 - J' 3 x+9
21210
r r
J dx J J(x,
y)dx, r J 2122, j dx f(x, y)dy.
- 6 y2
--I
",2
.,.
4 3 lx
2123, f y)dx. 2124, f dx f J(x, y)dy.
O x
3
3 V25-x2 2 x+2
2125. J dx f Jex, y)dy. 2126. f dx f J(x, y)dy.
l) l) -1 x2
Odredite granice integracije u jednom
strukom integralu
drugom integriranja u dvo-
za zadano S.
JJ f(x, y) dx dy
(S)
2127. S je pravokutnik s vrhovima O (O; O), A (2; O), B (2; I), e (O; l).
2128. S je trokut s vrhovima O (O; O), A (l; O), B (l; j).
2129. S je trapez s vrhovima O (O; O), A (2; O), B (l; l), e (O; l).
213@. S je paralelogram s vrhovima A (l; 2), B (2; 4), e (2; 7), D (l; 5).
81-1;2 If;21
BI-I; t! A (1; fl
x x
STik:! 88
Slika 89.
2:1.31. S je kruni OAB sa sreditem u O (O; O) kojem su krajevi luka
A (l; I) i B (- l; l) (sl. 88).
2132. S je parabole AOB parabolom BOA i dijelom pravca
BA koji spaja B ( - l; 2) i A (I; 2) (sl. 89).
2133. S je kruni prsten krunicama polumjera r = l i R = 2 sa
kim sreditem O (O; O).
2134. S je hiperbolom y2_x2 = l i krunicom X2+y2 = 9 (ima se II vidu
u kojem se nalazi ishodite koordinatnog sistema).
li"('
244
vI5ESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI
2135. Odredite granice integracije u dvostrukom integralu
JJ fCx, y) dx dy,
(S)
ako je S nejednadbama
a) x ?-OO; y;cO;
b)
e) X
2
+y2:s:;X;
d) y":'cx; x -I.; y:S:;l;
e) J:S:;x:S:;y + 2a ;
O:S:;y";:a.
Promijenite integriranja u ovim dvostrukim integralima:
4 12x l 3x
2136. \ dx r J(x, y)dy.
0"/
2137. J dxJJ(x, y)dy.
o 2x
a VaZ-x2
2138. J dx J J(x, y)dy.
a V2ax-;-2-
2139. J dx J J(x, y)dy.
O a 2 - x2 O
2a
2140.
2a
Idx l' J(x,),)dy.
O..
2141.
1 l-y
J dy J JCx,
O -]!1=Y2
y)dx.
1 V3=-;'-
2142. r dy r JCx, y)dx.
o"' yi
2
o
rt sin x
y)d)'. 2144. J dx J J(x, y)dy.
O O
RV2:
-2- x R l/R'2'-x2
2143. f dx fI(X, y)dy + .r dx J J(x,
R V2 o o
2
ove dvostruke integrale:
2145. I' r x dx dy, gdje je S trokut s vrhovima O (O; O), A (l; 1) i B (O; 1).
"(S)
VII
2146. r r x dx dy, gdje je integracije S pravcem koji prolazi
CS)
A (2; O), B (O; 2), i lukom krunice polumjera I sa sreditem u
e (O; J) (sl. 90).
2147. JJ' dx dy ;
J 2 2 2
cl -x -y
U)
gdje je S dio kruga polumjera a sa sreditem u O (O; O) koji lei u prvom
kvadrantu.
21418.
21419.
2150.
2151.
DVOSTRL:KI INTEGRAL U PRAVOKCTNIl\I KOORDINATAMA
rf J x
2
- / dx d)" gdje je S trokut sa vrhovima

JJ
(SJ
/-"'2
'ix),-.\'
O(D; O), A(l; -l) i B(l; J).
gdje je S trokut sa vrhovima
O(O;O),A(IO; l)iB(l; J).
JJ e Y
dx CI r, gdje je S krivocrtni trokut OAB
(SJ
parabolom y2 = x pravcima x = O, Y = l (sl. 91).
y
y
810(2)
8(0;1)
CIOIt)
o A!2(0) X o
Slika 90. Slika 91.
AlI/lJ
x
J
'J'X dx d.J'
2 ' '
X + y-
gdje je S parabole parabolom y X2
2
(S)
pravcem y = x.
245
2152. integrale nacrtaj te integracije:
n 1 +cos x
a) J dx J y
2
sinxdy;
2 1 2 3 cos y
b) JdX J)'4dY; ej JdY Jx
2
sin2ydx.
o o o cos x rr o
2
Prilikom rjeavanja zadataka 2153 do 2 J 57 se prethodno napraviti crte.
2153. dvostruki integral
il'xy
2
dxdy,
(s')
ako je S parabolom y2 = 2px i pravcem x = p.
2154. * dvostruki integral
JJ xydxdy,
(S)
protegnut preko 5' omedenog s osi OX i gornjom polukrunicom
(x-2?h
2
= l,
246
VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI
VII
211.55. dvostruki integral

IS)
gJje je S krug polumjera a, koji dira koordinatne osi lei u prvom kvad-
rantu.
apscisa svodom ciki oi de
1
2157. dvostruki integral
JJ xydxdy,

(0';;1,;;2n).
u kome je integracije koordinatnim osima
astroide
x=Rcos
3
t,
lukom
2158. srednju vrijednost funkcije f (x, y) = xy2 u S ';;x';;1;
O ';;y ,;; l} ,
Uputa. Srednjom funkcije f (x, y) u S nazivamo broj
j=- J(x,y)dxd),. 1 J'j'
povrina S
(S)
2159. srednju vrijednost kvadrata udaljenosti iVI (x, y) kruga
a)2+y2 od ishodita koordinatnog sistema.
2. Zamjena varijabli II dvostru.l,om integralu
. Dvostruki integral u polarnim koordinatama. Za prijelaz u dvostrukom integralu
od pravukutnih kunrdinata X) ).! na polarne t) (P, kuje su. s pravokutniln koordinatan13 vezane od-
nosima
x = reos<p, y = rsinrp,
\Tijedi fnnnula
r Itf\', y) dx d)' = I' lJCI' cos cp, r sin rp) r dr d<p. (I)
" ,\::1 "(S)
Ako je integracije S omedeno zrakama r o. i r fl (a ;i) j krivuljama r - r j (g))
i r 1', ((p), gdje su rj(r) i rl(r) (rj(r) <; r2(r) deril'abilne funkcije u intervalu
lj, < (P ,tj) onda dvostruki integral 1110CI110 po f0f111 U l i
gdie jc P r)
da jc 'I konstantan,
fi 1'2 (I()
JJF(rp,r)rdrdrp= .Id'!' J F(<p,r)rdr,
(s\ rl (if')

cos '{', r sin ,p). Prilikom integrala J F ('1', r) r dr smatramo
r,('r)
2
Z,\M,IENA VAfUJABLI U nVOSTnUKOM INTEGHALU 247
Ako integracije nelna razmotrelli oblik, onJa to dijeliillo na dijelove
koji su takvog oblika.
2. .... ,ki integral II k!:'ivocrtnhn koonlinatam21. U ako u
dvostrl1kol11 intcgra.lu
rjelx
treba od varijabE X) J.1 na varijable ll, 'v vezanim sa X) y neprekinutim i diferencijabilnim
odnosima
x = cp (II, v), .1' = 'Hu, v),
koji daju uzajamno i u oba smjera neprckinuto pridruenje medu
S ravnine XOY i nekog S' ravnine UO'V, a pri tome ja/wbljalla
Dix, y)

D(u, v)

I
OI" ou
zadrava stalan predznak u u S, onda je primjenljiva formula
HJ(X, y)dxdy = HJ['!' v), I/J(u, u)]IIldudv,
01
Granice novog integrala se po pravilima na osnovu oblika S'.
Primjer l. Prijelazom na polarne koordinate
ff .Jl-x
2
-/dxdy,
CS')
gdje je S krug polumjera R = l sa sreditem
u ishoditu koordinatnog sistema (sl. 92).
Rfefellje. St3\-imo x = r cos '1', y = r sin cp. Dobivamo

Kako se u S koordinata l' za po volji odabrani
'I' mijenja od O do l, a cp se mijenja od O do 2Tr, to je
2n l
y
\ f Yi -- x2 - \ dr r I' ]II - 1'" dl' Slika 92 .
11') . '0
na polarne koordinate T, '!' i odredite granice integracije po novim van-
jablama u ovim integralima cf je neprekinuta funkcija);
l I
2160 . r dx J ICx, 1') d)"
O O
2H;2. J fI(x.V)dXd Y,
(Sl
2161.
gdje je S trokut o!11cucn pravcimCl
1 l
2163. ljdS J I(n
d
)'.
2 x
J dx ,I f(.Jx
2
+ /)dy.
o O
y=x) y=--x, y=l.
248
2164. Jjf(x,Y)dxdy,
(S)
gdje je S lemniskatom
(x
2
+ y2)2 = a
2
(x
2
_ y2 J.
2165. Prijelazom na polarne koordinate dvostruki integral
HydXdy , Y
(S)
gdje je S polukrug promjera a sa sreditem
u e (a(2; O) (sl. 93).
2166. Prijelazom na polarne koordinate
dvostruki integral
ff(x
2
+y2 )dXdY, Slika 93.
(S)
protegnut preko krunicom X2+y2 = 2ax.
2167. Prijelazom na polarne koordinate dvostruki integral

(S)
Vl!
gdje je integracije S gornji polukrug polumjera a sa sreditem u
ishoditu koordinatnog sistema.
2168. dvostruki integral funkcije f (r, cp) = r U
kardioidom r = a (I + cos cp) i krunicom r = a. (Imajte u vidu
koje ne sadrava pol).
2169. Prijelazom na polarne koordinate,
a Va 2 -x2
r dx f
. .
'-2--2
-JX +y dy.
o O
2170. Prijelazom na polarne koordinate,
r r a
2
_x
2
- y2 dx d)"
'(')
gdje je S laticom lemniskate
2171 *.
(x
2
+ y2)2 = a
2
(x
2
_ y2) (x ::0).
dvostruki integral
---::----:-
Jf J
I - x
2
- y2_ dxdy
a
2
b
2
'
(S)
za S
lame koordznate r i cp po
x2 y2
elipsom -+-
a2 b2
formulama:
= l, prijelazom na po-
x
- = rcoscp,
a
L = rsincp.
b
3
IZRACUNAVANJE POVRSINA LIKOVA
2172**. Transformirajte
e px
J dx J f(x, y)dy
O
(()':'l.<(3 i c>O) novih varijabla u=x+y, ZlV=Y.
2173*. Provedite zamjenu varijabli u=x+y, v=x-y u integralu
l l
J dx .ff(X, y)dy.
o o
2174 * *. dvostruki integral
J f dxdy,
(S)
gdje je S krivuljom
+
x
2
h
2
.r
2
e'
Uputa: Provedite zamjenu varijabli x = ar cos '/', y = br sin <p.
3. povrina likova
249
1'. Povrina ll! p .. avokutnim koo .. dinatama. Povrina taVlli1lSkog S iznos
pov. S =Jfdxd)'.
(S)
Ako je S definirano nejednadbom a,;;; x';;; b, cp(x)';;;y';;; VJ (x), gdje su cp i 'I'
neprekinute, onda je
b ,J,(x)
pov. S = .r dx J dy.
'T (x)
2. Povrina II polarnim koordinatama. Ako je S u polarnim koordina-
tama r i cp definirano nejednadbama ex <; cp <; fl, O ';;;f(cp) ,;;; r ,;;; F (cp), gdje su f i F nepre-
kinute, onda je
p F(q)
pov. S = J f rdcpdr = J dcp f rdr.
(S) J('P)
2175. Konstruirajte kojima su povrine izraene integralima:
2 x+2 a
V:;i_y2
a) JdxfdY; b) J dy
f
dx.
- l x 2 o lI-Y
te povrsme izmijenite poredaj integriranja.
2176. Konstruirajte kojima su povrine izraene integralima:
!!.-
:orctg 2 3 Sec tp 2 a (1 +coSf{)
a)
f dcp
J
rdr; b)
J d",
J
rdr.
n O
--'=-
4 2
te povrine.
250
VI:'lE5TRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI
VII
2177. povrinu pravcima x=y, x=2y, x+y=a, x+3y=a
(a>O).
2178. povrinu koja lei iznad osi OX i je tom osi, parabolom
y2 = 4ax i pravcem x + y = 3a.
2179*. povrinu eli psom
(Y_X)2+X2 = L
2180. povrinu parabolama
.rZ = lOx+25 y2 = -6x+9 .
2181. Prijelazom na polarne koordinate povrinu krivuljama
x
2
+ y2 = 2x, x
2
+ yZ = 4x, y = X, Y = O.
2182. povrinu pravcem r cos 0).
2184. povrinu krivuljom
(
X2 y2)2 Xl y2
4- +-9 =4-9
2185*. povrinu elipsom
(x-2y+3)2 + (3x+4y-l)2 = 100.
2186. povrinu krivocrtnog lukovima parabola
x2 = ay, x2=by, y2=ax, y2={3x (O<a<b, O<a<(3).
Uputa. Uvedite nove varijable u v, stavivi x' = uy, y2 = Vx.
2187. povrinu krivocrtnog lukovima krivulja
y2=ax, y2=bx, xy=a, xy={3 (O<a<b, O<a<(3).
Uputa. tJvedite nove varijable II V;; stavivi xy = H) y2 ::."::" 'ux.
4. volumena tijela
Volumen Veilindroida omedenog odozgo neprekinutom plohom z = f(x,y), odozdo
ravninom x = O a postrance valjkastom plohom koja na ravnini XOY izrezuje omedeno
zatvoreno S (sl. 94), iznosi
v = JJf(X, y) dx dy.
(S)
2188. Izrazite dvostrukog integrala volumen piramide s vrhovima
4
IZRACUNAVANJE VOLUMENA TIJELA
25J
o (O; O; O), A (I; O; O), B (I; J; O) i e (O; O; l) (sl. 95). Odredite granice
integracije.
z
\
y
y

x
/x
SUka 94.
Slika 95.
U zadacima 2189 do 2192 nacrtajte tijela kojima su volumeni izraeni dvostrukim
integralima:
! l-x
2189. f dx J (l-x-y)dy.
o o
2 2-"
2190. J dx J (4-x- y)dy.
o o
2
2191. J dx f (1-x)dy.
o o
2 2
2192. J dx J (4-x-y)dy.
o 2-x
2193. Nacrtajte tijelo kojem je volumen izraen integralom
a
fdX J .ja
2
_xZ_y
Z
dy, geometrijskim vrijed-
o o
nost tog integrala.
2194. volumen tijela, paraboloidom z=2x2+y2+1,
ravninom x+y = l 1 koordmstnim ravninama.
2195. Tijelo je hiperbolnim paraboloidom z = x
2
- y2 i ravninama
y = O, z = O, x = l. njegov volumen.
2196. Tijelo je valjkom X 2 +Z2 = a2 i ravninama v = 0, z 0, I' = x.
\',,]umcn wg tijela.
volumene tijela ovim plohama (parametri su pozitivni).
2197. az =y2, x2 + y2 = 1'2, Z = O.
2198. y=.jx, y=2.jx,- x+z=6, z=O.
252
VlSESTHlJKI I KllIVULJNJ INTEGRALI
VIJ
2199. z = X
2
+ )'2,
2
Y = l, z=O. Y=X,
22110. x + )' + z = (/, 3x+Y=(I,
3
-x+y=a,
2
)' = 0, z = O.
x 2 Z2 h
220:1.0-
2
+
2
=1, y=-x, )"=0, z=O.
(/ e Li
2202. x
2
+ y2 = 2ax, z = (XX, ::; =
U zadacima 2203 do 221 i koristite se polamirn i polarnim koordinatama,
2203. ukupan volumen unutar vaJjka X2+V2 = a2
i hiperboloida X2+y2_z2 =
2204. ukupan volumen unutar 2
X2+y2_z2 = -a2.
o hiperboloida
2205. volumen plohama 2az = ),:2
2
=a, z=O.
2206. Odredite volumen eiipsoida
x2 Z2
2 + 2 + -2 = L
a b (
22070 volumen tijela paraboloidom
X2+y2+Z2 = 3a2. (l\1isli se na volumen unutar
kuglom
22080 volumen tijela ravninom X a Y, valjkom
= 2ax i em X2+y2 = zz.
2209. volumen tijela ravninom xa Y, plohom z =
i valjkom X2+y2 = RZ.
2211t volumen tijela ravninom XO Y,
x2 y2
Z= - + --
a2 b2
. x2 y2 x
valjkom .. + = L-
a
2
b
2
a
2211. U kakvom omjeru hiperboloid x2 + yZ - Z2 = a2 dijeli volumen kugle
X2+y2+Z2
2211.2*. volumen tijela plohama z = xy = l, xy = 2, Y = x,
y=2x, z=o (x>O, y>O).
5. povrina ploha
Povrina a glatke plohe z = J ex, yJ koja svojom projekcijom na ravnini XO Y
S) iznosi,
rJ
'J ( az v ( ih )2
(j = l + l + :-.' dxdy
. ox) \cy
(S)
a b e
zatvorenog medu ko or-
x Z
2213. povrinu dijela ravnine + + - = l
dina tnim ravninama.
6 PRIMJENE DVOSTRUKOG INTEGRALA 11 MEHANICI
253
2214, povrsmu dijela plohe valjka
ravninama z = mx i z = nx (m>n>O).
=R2 (z koji se nalazi
2215*. povrinu plohe
i ravninom y+z=a.
Z2, smjetene u prvom oktantu
2216. povrinu plohe valjka x2 = ax koju iz njega izrezuje kugla
X2+y2+Z2 = a2.
221 'l. povrinu plohe = a
2
) izrezane
x2 y2 ,
- +-= l < b < a)
a2 b2 ' ,
2218. povrsmu plohe paraboloida y2+Z2 = 2ax koja se nalazi
valjka y2 = ax i ravnine x = a.
2219. povrinu plohe valjka x 2 +)12 = 2ax koja se nalazi ravnine
XOY i X2+y2 Z2.
2220*. povrinu plohe x2_y2 = Z2 koja lei unutar valjka
2ax.
2220.1*. povrinu plohe valjka = 4x izrezane kuglom =5x.
2220.2. povrinu plohe z = izrezane valjkom
=--= a2
*, Dokaite da su povrine dijelova ploha paraboloida
= 2az 2az)
izrezanih valjkom = RZ, jednake.
2222*. Kugla polumjera a prorezana je sa dva kruna valjka kojima su promJcn
jednaki polumjeru kugle i medusobno se dodiruju du jednog promjera
kugle. volumen i povrinu plohe preostalog dijela kugle.
2223*. U kugli polumjera a izrezan je otvor s kvadratnom bazom kojoj je stranica
a. Os otvora poklapa se s promjcrom kugle. povrinu preostale ku g-
line plohe.
2224*. povrinu dijela zavojne plohe z=c arctg.)' koji lei u pn'om
x
oktamu nalazi se valjcima X2+y2 = a2 = hZ (O < a < b).
ll. Primjene integrala u mehanici
'. Masa i momenti Ako jc S ra,"nine XOY koju zauzima
a p je plona u onda se masa Af i njeni momenti
A1x s obzirom na osi OX i O Y dvostrukim integralima
111 = r rp y)dxdy,
(,)
= rrxp
isi
IH, = fJJP(X, y)dxdy,
(S)
y)dxdy.
Ako je homogena, onda je p (x, y) c. c cons!.
(l)
254
VgESTRUKI r KRIVU LJNI INTEGRAL! VII
Koordl:ml1te teita Ako je e (x, y) teite onda je
M
Y=
M
X=
je ,u masa a 11'1 y su momenti s obzirom na koordinatne osi (vidi 10),
je homogena, u formulama,(l) moemo uvrstiti p 1.
3\ Momenti. tlComoeti. Momenti tromosti s obzirom na osi OX i OY iznose
, r
,. II 'dd T 2 'd
'X= " y) x y, 'Y= x p yJ x
!Aoment tromosti s obzirom na ishodite koordinatnog sistem!! je
lo=fJ(X
2
+ y1)p y)dxdy=Ix+1y.
(S)
Uvrtenjem p (x, y) = 1 u formule (2) i (3) dobivamo geometrijske momente tromost
ravninskog lika,
2225, masu krune plohe polumjera R, ako je njezina proporcio-
nalna udaljenosti od sredita i iznosi o na rubu
2226. ima oblik pravokutnog trokuta s katetama OB = a l OA = b.
u bilo kojoj jednaka je udaljenosti od katete
momente s obzirom na katete OA i OB.
y
x
Slika 96. Slika 97.
2221. koordinate teita lika OmAnO (sl. 96)
y = sin x i pravcem OA koji prolazi ishoditem koordinatnog sistema
tjemenom A (: ; 1) sinusoide.
\.. L }
2228. koordinate teita lika kardioidom r =a (l + cos
222S. koordinate teita krunog polumjera a sa sredinjim kutom
2 z 97).
2230. koordinate teita lika parabolama y2 = 4x+4 i.
y2= -2x+4.
223:L moment tromosti trokuta pravcima x+y = 2, x = 2,
Y = 2 s obzirom na os ox.
2232. moment tromosti krunog prstena s promjerima d i D (d <
a) s obzirom na sredite prstena i b) s obzirom na promjer prstena.
2233. moment tromosti kvadrata sa stranicom a s obzirom na os
prolazi njegovim vrhom okomito na ravninu kvadrata.
2234*. moment tromosti koji na paraboli = ax odsijeca
pravac x = a, s obzirom na pravac y = -a.
'1 TROSTRUKI INTEGRALI
255
2235 *. moment tromosti povrS1l1e omec1ene hiperbolom xy = 4
pravcem x I-y = 5, s ohzirom na pravac x = y.
2236*. Kvadratna stranice a ima proporcionalnu udaljenosti od
jednog njenog vrha. moment tromosti s obzirom na stra-
nice koje prolaze tim vrhom.
moment tromosti kardioide t= a (1 +C05 rp) s obzirom na pol.
moment tromosti lemniskatc 1'2 = 20,2 cos 2<p s obzirom
pol, okornim na ravninu lemniskate.
moment tromosti homogene
(svodom) cikloide x = CI, (t-sin t), y = a (l-cos t) li osi OX,
os Ox.
Tl"ostlrlll!.ld
lukom
s obzirom na
1. Trostruki integral u pravokutnim koo"dinatama, Trost1ukim integralom ne-
prekinute funkcije f(x,y, z) protegnutim preko omedenog zatn)[enog V, nazivamo
limes pripadnc trostruke sume:
( r e C( ) - .
J
II.Jx,y,z;dx dz
J,
(VI
lim
L-L., Yj' !1Yj!1Zk'
trostrukog
strukih) integrala ili na
svodin10 na uzastopno triju (jedno-
dvostrukog intcgrala i jednog jednostrukog.
Primjer j. Izrar:unajrno
I dxdydz,
gdje je V odredeno nejednadbama
l?jeenje. Imanlo'
J.
O:;;z::(xYo
x
I" I dx I d)' x
3
y2 Z
o
xv

dz II dx X 3y 2 i dy
I
o
l
r dx
.1
o
dy=
o
dxdydz,
X2 y2 Z2
protegnut na unutranjost elipsoida - + - + - = l .
a2 b2 c2
RJeenje.
a
; dx
S
r r
i'
.' J
dxdydz = ! x2 dx dJ'dz= f x'Syzdx,
(V) -a

I
dx =
o
gdje je Syz povrina elipse + =1-
b2 CZ
x = const, koja iznosi
256
VIESTRUKI KRIVULJNI INTEGRAL!
V
2
X
"b 1--
a2
Prema torne imamo:
(
x"
1- = Trbe 1-- -- J.
aZ a 2 /
il
dxdvdz=7Tbc x2 1- - dx=- ---7ra3bc.
J
(
X2) 4
- aZ 15
U trostrukom integralu
y, z)dxdydz
VII
treba od varijabli x, y, z na varijable u, v, lO, koje su sa x, y, z povezane odnosima
x 'I' Cu, V, lO), Y =.p Cu, v, lO), Z =1. Cu, v, lO), gdje funkcije <p, .p, Z imaju ova svojstva:
,f)..
I) neprekinute su zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama prvog reda;
2) uspostavljaju medusobno i obostrano neprekinuto pridruenje
integracije V prostora OXYZ ma nekog V' prostora O'UV\l:";
3) funkcionalna determinanta (j ako bij ana) tih funkcija
ax ax ox
ou av aw
1=
D ay
au ov aw
(Jz az rh
all a v Dw
zadrava II V I stalan predznak, onda vrijedi formula
j', z)dx dz = rIf rp v, \V), lj;
J -
v, IV), x.(u, v, \\')Jllldudvdw,
z
z
9Hir;'f;hl
Hir;'!'; IfJ)
r
h
r
y
cf
If
"x
y
x
Silika 98. Slika 99.
Napose
l) za cilindarske koordinate '-, 'P, li (sl. 98) gdje je
X = r cos rp, y = r sin rp, z = h,
dobivamo da je 1,= r;
2) za sferne koordinate T, V', r C9' je duljina, 'P je irina, r je radij vektor) (sl. 99) gdje su
X = rcoslj;cosrp, y = rcosljlsinrp, z = rsinljl,
lmamo J = r
2
cos 1jI.
7
TROSTRUKI INTEGRAL!
Primjer 3. Prijelazom na sferne koordinate
JJJVx2 + yZ + Z2 dx dy dz,
(V)
gdje je V kugla polumjera R.
257
Rjeenje. Za kuglu bit graEice varijabilnosti sfernih koordinata 'I' (duljine), .p (irine) i r (radij-
vektora) :
Tr
o 'I' 217,
2 2

Imat prema tome
2n "2 R
J J JVxz + y2 + ZZ dxdydz = J d<p f d.p J rr2 cos.pdr = TrR'.
(V) o n O
2
3, Primjena trostrukih integrala.
Volumen trodimenzionalnog prostora OXYZ iznosi
V=JJJdxdydz.
(V)
Masa tijela koje zauzima V jest
M = JJJy(x, y, z)dxdydz,
(v)
gdje je y (x, y, z) tijela u Cx, y, z).
momenti tijela s obzirom na koordinatne ravnine jesu
Koordinate teita su:
MXY = JJh(x, y, z)zdxdydz;
(VJ
Myz = JJJy(x, y, z)xdxdydz;
(V)
Mzx = JJh(x, y, z)ydxdydz.
(V)
Myz
X= - ,
M
Mzx
Y=--,
M
Mx },
Z= - .
M
Ako je tijelo homogeno, onda u formule za koordinate teita moemo uvrstiti y (x,y, z)= l.
Momenti tromosti s obzirom na koordinatne osi glase
Ix = JJJ(y2 +z2)y (x, y, z)dxdydz;
(VJ
Iy = JJJ(Z2+ X 2)y(X, y, z)dxdydz;
(VJ
Iz = JJ J(x
2
+ y2)y(X, y, z)dxdydz.
(V)
Stavimo li u tim formulama y (x, y, z) = 1, dobijemo geometrijske momente tromosti
tijela.
17 Zadaci
258
VIESTRUKI I KRIVUL.JNI INTEGRALI
A. trostrukih integrala
Odredi granice.ntegracije u trostrukim integralima
JJJf(x, y, z)dxdydz
(V)
za r;aveuena V.
2240. V je tEaacdar ravninama
+y+z=1, x=O, y=O, z=O.
2241. V je valjak plohama
X
2
+y2=Rl, z=O, z=H.
2242 V je plohama
x 2 y2 Z2
-+-=_._.
aZ bl ' ,
2243. V je volumen plohama
z = C.
z = l_x
2
_y2, Z =0.
ove integrale:
1 1 dz
2244. JdxJd
Y
! vx+y+z+l'
o o
l l rx
2245. J dx J dy
o o
a Va2 -x2

J xdz.
o
Va 2 -x1 _ y 2
dz
2246. J dx
J
dy
J J a
l
_x
2
- yl_Z
O O O
1 l-x l-x-y
2241. J dx J dy J xyz dz.
O O O
2243.
2
HJ dxdydz
(V)
vri'
gdje je V integracije koordinatnim ravninama ravni-
nom x+y+z= 1.
2249.
jj j(x+ y+z)2dxdydz.
(V)
gdje je V dio paraboloida 2az i kugle
'7
TROSTRUKI INTEGRALI
259
2250.
JJIz
2
dxdydz,
{VJ
gdje je V dio kugala X2+y2+Z2<R2
2251!.
X2+y2+Z2
JJfzdxdydz,
(Vj
gdje je V volumen ravninom z=O i gornjom polovinom elipsoida
x2 y2 Z2
-+-+-=1.
a2 bZ CZ
2252.
+ + ::)dXdYdZ,
(V)
v x2 y2 Z2
gdje Je V unutrasnjost elIpsOida - + - + - = J.
2253,
gdje je V
a2 b
Z
c
2
fffzdxdydz,
(V)
hZ
om Z2 = -- (X
2
+y2)
RZ
22541. Prijelazom na cilindarske koordinate
Jffdxdydz,
(Vj
ravninom z = h.
gdje je V plohama X2+y2+Z2=2Rz, X2+y2=Z2 a u
je (O, 0, R).
2255.
2 V2x-x2 a
fdx f dyf z N+y
2
dz,
O O O
transformiravi ga prethodno na cihndarske koordinate.
2256,
2r
V 4r2-x2-yl
J dx
f
dy
o -VZrx-x2
f dz,
o
transformiravi ga prethodno na cilindarske koordinate.
2257.
R VR2- x 2 V R2_x2 _y2
f dx J dy j (x
2
+ l)dz,
-R -1' R2-xZ o
transformiravi ga prethodno na sferne koordinate.
17'
260
VISESTRUKI I KRlVULJNI INTEGRALI
2258. Prijelazom na sferne koordinate integral
J J J J x
2
+ y2+Z2 dxdy dz,
(V)
gdje je V unutranjost kugle X2+y2+ZZ
B. volumena trostrukih integra!a
VII
2259. trostrukog integrala volumen tijela, plohama
y2 = 4a
2
_ 3ax, y2 = ax, z = h.
2260**. volumen dijela valjka x 2 + y2 = 2ax unutar paraboloida
X2+y2 = 2az i ravnine XOY.
2261*. volumen tijela kuglom X2+y2+Z2 = a2 i stocem
Z2 = X2+y2 (vanjskog s obzirom na stoac).
2262*. volumen tijela kuglom x 2 + y2 + Z2 = 4 i parabolo-
idom X2+y2 = 3z (unutranjeg s obzirom na paraboloid).
2263. volumen tijela ravninom XOY, valjkom x 2+y2=ax
i kuglom x2+y2+z2=a2 (unutranjeg s obzirom na valjak).
2 2
2264. volumen tijela paraboloidom L + = 2 X
b2 CZ
ravninom x = a.
a
2264.1. volumen tijela, plohom
(
X2 + y2 = x
2
+L_Z2.
a
2
b
2
c
2
aZ b
2
c
2
22641.2. volumen tijela plohama
x2 y2 Z2 x2 y2 Z2
-+---=0 (z >-0)
a 2 b2 c2 ' a2 b2 c2 . y"
C. Primjena trostrukih integrala u mehanici i fizici
2265. masu M pravokutnog paralelepipeda O O O
ako je p (x, y, z) = x+y+z u (x, y, z).
2266. Iz oktanta kugle X2+y2+Z2 x y?O, izrezano je tijelo OABe
koordinatnim ravninama i ravninom + L = l (a
a b
(sl. 100). masu tog tijela ako je u svakoj (x, y, z) tog
tijela jednaka aplikati te
2267* U tijelu oblika polukugle X2+yZ+Z2 z ?O, se mijenja propor-
cionalno udaljenosti od sredita. Nadite teite tog tijela.
2268. teite tijela paraboloidom y2+2z2 = 4x i ravninom x = 2.
2269*. moment tromosti krunog valjka visine II i polumjera baze a, s
obzirom na os koja je ujedno promjer baze valjka.
r
8
NEPRA VI INTEGRALI 261
2270*. moment tromosti krunog visine h, polumjera baze a i gus-
p, s obzirom na promjer baze.
2271**. silu kojom homogeni stoac visine h, vrnog kuta 'l.
(u osnom presjeku), materijalnu s jedinicom mase postavljenu
na vrh stoca.
2
y
'X
SLika 100.
2272**. Pokaite da se sila kojom homogena kugla djeluje na vanjsku
materijalnu ne mijenja ako se masa kugle koncentrira li njenom
sreditu.
s. Nepravi integrali. ovisni o para metru
Nepravi viestruki integrali
10. Deriviranje po parametru. Uz neka za funkcije f (x, 0:), f; (x, <X)
i pripadne neprave integrale vrijedi Leibnizovo pravilo
oo
ddo: J f(x, 0:) dx = J 0:) dx.
Primjer J. deriviranja po parametru
Rjeenje. Neka je
Tada je
co 2 -{Jx2
e . x
r
-ax _ e d
o
aF (o:, {J)
oo:
(0:>0, /3>0).
x
oo -ax2 -{Jx2
J e -e dx = F(o:, {J).
o
a) oo
f
-"X'd 1 -ax'! - xe x =-e =
20: 20:
o o
262
VIESTRUKI I KRIVUL,TNI INTEGRALI
VII
l
Odatle je F (o:, /3) = 2. In o: + e (/3). Da bi nali e (f3) stavimo u posljednjoj
I
jednadbi oc = /3. Imamo () = - - ln f3 + e (/3) .
2
1
Odatle je e (13) = - ln /3, pa slijedi da je
2
I l l 13
F (ex, 13) = - - ln oc + - ln /3 = - ln - .
2 2 2 ex.
2. Nepravi dvostruki iutegra1i. a) neizmjernog Ako je funkcija J(x, y)
neprekinuta u S, onda stavljamo
Hf(X, y)dxdy = y)dxdy,
(S) " (u)
(1)
gdje je a omedeno zatvoreno koje u potpunosti lei u S, pri a -;. S
da proirujemo a po bilo kab'om zakonu tako da u nj ude i u njemu ostane bilo
koja S. Ako limes na desnoj strani postoji i ne ovisi o izboru a,
onda pripadni nepravi integral nazivamo konvergentnim, a u protivnom divergentnim.
Also podintegralna funkcija f(x, y) nije negativna (f(x, y) ?OO) onda je za konvergenciju
nepravog integral a nuno i dovoljno da limes na desnoj strani jednadbe (I) postoji barem za
jedan sistem a koja iscrpljuju S.
b) prekinutefunke;je. Ako je funkcijaJ(x,y) neprekinuta u zatvorenom
S svuda osim u P (a; b), onda stavljamo
JJ f(x, y)dxdy = ff f(x, y)dxdy,
(S) e O (S,)
(2)
gdje je So dobiveno iz S odstranjivanjem malog promjera E koje sadri P.
U da limes (2) postoji i nezavisan je od oblika malih izdvojenih iz oblasti S, raz-
matrani nepravi integral nazivamo konvergentnim a u protivnom divergentnim.
Ako je f (x, y) ;;,0 tada limes na desnoj strani jednadbe (2) ne ovisi o obliku
E
koja odvajamo iz S; napose takva mogu biti krugovi polumjera -- sa sredi-
tem u P. 2
Pojam nepravih dvostrukih integrala lako proirujemo na trostruke integrale.
Primjer 2. Ispitajmo konvergenciju integrala
ff dxd
y
,
(S)
gdje je S ravnina XOY.
(3)
Rjeenje. Neka je a krug polumjera p sa sreditem u ishoditu koordinatnog sistema. Prijelazom
na polarne koordinate uz P=F 1 imamo:
Sf
dxdy f2" Je rdr
I(a) = (l+x2+y2)P= d l, onda
a-+S e--+oo
IT
lim l (a) = -- integral konvergira.
e-+oo p-l
2rn Se r dr
Uz p= I imamo J(a)= d'P ----2 = ".ln (l + p2); lim I(a) = oo, tj. integral
1 + r
o o
divergira. Prema tome integral (3) konvergira za p> I.
2273. f'(x) ako je
'"
f(x) = f e-XYdy (x>O).
2274. Neka je funkcija f(z) neprekinuta za ZEC - oo. + oo)
konvergira. Dokaite da funkcija
+00
+00
I[f(z)[(1 +Z2)-1 dz
U = f xf(z) dz
x
2
+ (Y_Z)2
zadovoljava Laplaceovu jednadbu
-oo
02U + (lu = O.
iJx
2
iJy2
22750 Laplaceov transformat FCp) funkcije fCt) definiran je formulom
}- (pl = J e-P'f(t)dt.
o
FCp), ako je:
a) f Ct) = l ; b) f (l) = eni; e) fCl) =sinfJl; d)! (t) = cos lk
formule
integral
2277*. formule
integral
1
f
n-l d 1
X X=-
n
(n>O),
o
oo
l
fx"-llnxdx.
o
(p>O),
o
aJ
fI2e-Pldt.
o
264
VIESTRUKI I KRIVU LJNI INTEGRALI
Primjenom deriviranja po parametru ove intregale :
oo
2278. fe-crx-e-Px dx (()(>O, f3>O),
o
oo
2279. J
e-ax-p- px
- x- sin mxdx (0(>0, /3>
o
1
2281. Jln(1-0(2X2)
o dx (/()(/<1).
ove neprave integrale:
oo
2283. j dx j e -(x+y) dy,
o o
2280.
f
arctgO(x dx.
x(l +X2)
o
oo
2282. Je -.x sin f3x
---' dx
x
o
1 y2 .!!
2284. j dy j eY dx,
o o
VII
CO( )00).
2285. Jf dx d y
X4+ 2'
(S) Y
gdje je S nejednadbama x)o I, y)ox2
oo oo
2286*. J'" dxJ 2 d: 22 (a>O).
(x + y + a )
o o
oo
2287. Euler-Poissonov integral formulom I = J e-x' dx moemo napisati
o
oo
i u obliku 1= Je- Y' dy, Pomnoite te formule i prije-
o
zatim na polarne koordinate, pa J.
oo
2288.
J J f
dz
dx dy .
(x
2
+ y2+Z2+ 1)2
o o o
Ispitajte konvergenciju nepravih dvostrukih integrala :
2289**. jjlnJx2+y2dxdy, gdje je S krug
(S)
2290. ff dxdy , gdje je S nejednadbom X2+y2 J
(x2 + y2)"
(S)
(vanjtina kruga),
2291* fJ dxdy
. V(x _ y)2' gdje je S kvadrat lxi:::;; 1, Iyl':::;; L
(S)
T
9
KRIVULJNI INTEGRALI
265
22!l2. ff I dxdydz , gdje je
(Xl + y2 + Z2)"
(V)
(vanjtina kugle).
90 Krivuljni. integrali
r. Krivulini integrall prve vrste. Neka je I(x,y) neprekinuta funkcija, a)' o .. 'rCx)
[a <; x < b l j cdnadba neke glatke krivulj e C.
Odaberimo sistem Mi (Xi, Yi) ci = O, l, 2, ... , nl, koji krivulju e rastavlja na ele-
"
mentarne lukove Mi-lMi = !:isi, i integralnu sumu Sn = }; I (x" y;) !:isi' Limes te
i=l
sume kada n------>oo i max L1si -+O naZiYalTIO kril.m/jnim i1ztcgralolll pn,le vrste
= ff(X,Y)dS
e
(ds je diferencijal luka) i taj se integral po formuli
b
J f(x, y) ds = f f(x, <p (x J 1+ (<p' (X2 dx.
e
U da je krivulja e zadana parametarski: x=cp(t), y=;"'(I) imamo:
p
f f(x,y)ds = f f(<p(t),if(r))J<p'2(t)+if'2(t)dt.
e
Razmatraju se takoder krivuljni integral! prve vrste tunKc"I<l \"H' " '("labli l (x, y, z) uzeti
po prostornoj krivuljj, koji se analogno KrJ\"ulJIll prve \Tste ne ovisi o smjeru
puta integraciJe; ako pod integralnu funkciju f interpretiramo kan iI Il c' ,liTI U krivulje inte-
gracije e, onda je taj integral masa krivulje C.
Primjer I. krivuljni integral
f(x + y) ds,
e
gdje je e kontura trokuta ABO sa vrhovima A CI; O),
B (O; I) i O (O; O) (sl. 101).
Rjeenje. Ovdje je: jednadba stranice AB: y = l-x, jednadba
y
B
stranice OB: x=O, jednadba stranice OA: y=O. O
J mat prema tome Slika 101.

e AB BO OA
l l l
= fV2 dx + f y dy + f xdx = vl l- l.
o o o
A X
2'. Krivuljni integral druge vrste. l\ko su l'(x,y) i Q(x,y) neprekinute funkcije,
a y 0_ rp (x) glatka krivulja e, kojom se prolazi kada se x mijenja od a Jo b, onda pripadni
krivuljni integral druge vrste izraa\'amo na ovaj
b
j P (x, y) dx + Q (x, y) dy = J[P (x, <p (x)) + <p' (x) Q (x, <p (x)] dx.
e
266
VI!';ESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI VII
U kada je krivulja e zadana parametarski : x = rp (t), y = if; (t), gdje
se t mijenja od a do f3, imamo:
p
j p (x, y) dx + Q (x, y) dy = j[P (<p Ct), tj! (t)) <p' (tH Q (<p (t), tj! (t)) tj! , (t)] dt.
e
Analogne formule vrijede za krivuljne integrale druge \Tsle uzete po prostornoj krivul;i.
Krivuljni integral druge vr,[C mij.enja predznak prilikom Jl!1l'@mjel!ile smjera puta
integ1l'acije, moercJO taj integral interpretirati kao rad pripadne promjenljive sile
{P (x, y) Q (x, y)} du krivulje integracije e.
Primjer 2. krivuljni integral
Jy 2 dx + x'dy,
e
gdje je e gornja polovina elipse x = a cos t, y = b sin t (a:> O, b > O), koja se prelazi u
smislu gibanja kazaljke sata.
Rjcet!je. Imamo:
o
Jy2dx + x2 dy = J [b2sin't. (- asin t) + a 2 cos 2t. bcostJ dt =
e
o o 4
- ab' J sin3 t dl + a'b J cos' t dt = -:;- ah",
j
:,r. totalnog diferencijala. Ako je podintegralnj izraz krivuJjnog integrala druge
vrste totalni diferencijal neke funkcjj e U U (x,)'), tj. P (x,),) dx l- Q (x,.v) dy
(x, y), onda taj krivuljni integral ne ovisi o putu integracije, i vrijedi Newton-Leibnizova
formula
(X2; Y2)
j P(x,y)dx+Q(x,y)dy = U(X2,h) - U(X1> YI), (1)
(Xl; yd
gdje je (Xl; YI) a (x,; y,) krajnja puta. Napose, kada je krivulja integracije e zat-
vorena, tada je
j P(x,y)dx+Q(x,y)dy = O. (2)
e
Ako je l) krivulja integracije u potpunosti unutar nekog jednostruko suvislog
S i 2) funkcije P (x, y) i Q ex, y) zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama prvog reda nepreki-
nuta u S, onda je nudan i dovoljan uvjet za postojanje funkcije U da je u S
jednadba
oQ
ax
ap
ay
(3)
identieki zadovoljena (vidi integriranje totainih diferencijala). Ako uvjeti 1) i 2) nisu ispunjeni,
postojanje uvjeta (3) ne garantira postojanje funkcije U, pa formule (1) i (2) mogu
biti (vidi zadatak 2332). Pokaimo funkcije U (x, y) iz njenog totalnog
diferencijala, koji se osniva na primjeni krivuljnih integrala (tj. jo jedan integriranja to-
talnog diferencijala). Za krivulju integracije e uzimamo lomljenu liniju PoPIM (sl. 102) gdje je
Po (xo; yo) fiksirana a .M (x; y) Tada du POPI imamo y = Yo i dy = O, a
du PIM vrijedi dx= O. Dobivamo:
(x; y)
U(x,y)-U(xo,Yo)= j P(x,y)dx+Q(x,y)dy=
(Xa; YO)
x y
= j"P(x,yo)dx+ jQ(x,y)dy.
xo YO
9
KRIVULJNI INTEGRALI
Analogno, po lomljenoj liniji PoP2M, imamo:
y
U(x,y) - U(xo,Yo) = jQ(xo,y)dy+ jP(x,y)dx.
YO Xo
Primjer 3. (4x+2y) dx+(2x-6y) dy = dU. U.
267
Rjeenje. Ovdje je P (x, y) = 4x+2y i Q (x, y) = 2x-6y; pri je uvjet (3) ispu-
njen. Neka je Xo = O, Yo = O. Tada je
x Y
U(x,y) = J4xdx + J (lx - 6y)dy + e = 2x' + 2xy - 3y2 + C
o o
ili
Y x
U (x,y) = J - 6y dy + J (4x + 2y) dx + e = - 3y2 + 2.x2 + 2xy + C,
o o
gdje je e = U (O; O) po volji odaberiva konstanta.
y
F!?()(o ;yJ
Y ;yJ
I
I
,
I
I
,
,
,
'fof------{
,Po{J(a;'fo'
I
DI
,
Xa
Slika 102.

.
X X
41". Greenova formula za ravninu. Ako je e po dijelovima glatka granica
S, a funkcije l'(x,y), Q (x,y) su neprekinute zajedno sa svojim parcijalnim derivacijama
prvog reda u zatvorenom S + e, onda nijedi Greenova formula
,h J'J(OQ OP)
rFdx+Qdy = ax - ay dxdy,
e (S)
gdje ohilazak krivulje e odabiremo tako da S ostaje s lijeve strane.
5, Primjena krivuljnih integrala, 1) Povrina jednostavno zatvorenom
krivuljom ie jednaka je
5= - = fxdy
e e
(smisao obilaska krivulje odabire se suprotan smislu gibanja kazaljke sata).
Prikladnija za upotrebu je ova formula povrine:
S = f(xdy - ydx) fx
2
d(1'.-).
2 e 2 e x
2) Rad sile koja ima projekcije X = X (x, y, z), y = y (x, y, z), Z = Z (x, y, z),
(odnosno rad polja sila), du puta e izraava se integralom
A = jXdx+ Ydy+Zdz.
e
268 VISESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI
VII
Ako sila ima potencijal, tj. ako postoji funkcija U = U (x, Y, z) (potencijalna funkcija ili
funkcija sile) takva da je
au =X,
ax
au = Y,
ay
onda rad, neovisno o obliku puta e iznosi
au =z,
ih
(xz;Yz;Z2) (Xz;Yz; Z2)
A f Xdx+Ydy+Zdz= f dU=U(X2'Y2,Z2)-U(X
t
,Yt,Zt),
(XI;Yl;zd (XI;Y); xr)
gdje je (Xl; YI; ZI) i (x,; y,; z,) zavrna puta.
A. Krivuljni imegraiz" prve vrste
ove krivuljne integrale (parametri su pozitivni):
2293. j xyds, gde je e opseg kvadrata I x I + i y I = a (a> O).
e
2294. f ds , gdje je G dio pravca koji spaja O (O; O) i A (I; 2).
Jxz+ y2+4
e
2295. j xy ds, gdje je e elipse
e
kvadrantu.
2 2
X Y I k' I v'
2" +2 =. Oja ez! u prvom
a b
2296. f y
2
ds, gdje je G prvi svod cikloide x = a (t - sin t), y = a (I - cos t).
e
2297. f Jx
2
+y
2
ds gdje je G luk evolvente krunice x= a (cos t + t sin t),
e
y = a (sin t-t cos t) [O l 2?TJ.
2298. f (x
2
+y2)2 ds, gdje je G luk logaritarnske spirale r= aem", (m>O) od
e
A (O; a) do 0(-00; O).
2299. f (x+y) ds, gdje je G desna latica lemniskate r2 =a2 cos 2'1'.
e
2300. f (x+z) ds, gdje je G luk krivulje x = t, Y = 3r
2
, z = t3 [O t I J.
e
2301. f
e X2+y2+Z2
2302. f J2y2 +Z2 ds,
e
, gdje je l r n j zavojnice x = a cos t,y = a sin t, z = br
(0<t<2n).
gdje je e kruznica x" +y2+Z2=a2, x=y.
2303*. povrinu plata parabolnog valjka y = X2, ravninama
z=O, x=O, z=x, y=6. 8
2304. duljinu luka zavoj nice x=ae' cos t, y = ae' sin t, z =ae'
od 0(0; O; O) do A (a: O: a).
2 2
2305. Odredite masu konture elipse + L = I (a > b > O), ako je njena line-
a
2
b2
arna u svakoj M (x, y) jednaka Iy I.
r
I
9
KRIVULJNI INTEGRAL!
269
2306. masu prvog zavoja zavojnice x = a cos t, y = a sin t, z =bt, ako
je u svakoj jednaka radijvektoru te
2307. Odredite koordinate teita polusvoda cikloide
x=a(t-sint), y=a(l-eost)
2308. moment tromosti, s obzirom na os az, prvog zavoja zavojnice
x=a cos t, y=a sin t, z=bt.
2309. Masa M je jednolikom na krunici X2+y2 = a2,
z=O. Kojom silom ta masa djeluje na masu m smjetenu u A (O; O; b)?
B. Krivuljni imegrali druge vrste
ove krivuljne integrale (parametri su pozitivni):
2310. j(x
2
-2xy)dx+(2xy+y2)dy, gdje je ABluk parabole y=x2 od
AB
A (I; I) do B (2; 4).
2311. j(2a - y)dx+xdy, gdje je G luk prvog svoda cikloide
e
x = aCt - sin t), y = a(l - cost),
u smjeru porasta parametra t.
2312. j2xydx - x
2
dy, uzet du putova koji u ishoditu
DA
koordinatnog sistema O (O; O) i zavravaju u A (2; I) (sl. 103):
y
o
Slika 103.
a) pravca OmA;
b) parabole OnA, kojoj je os simetrije os OY;
e) parabole OpA, kojoj je os simetrije os OX;
d) lomljene linije OBA;
e) lomljene linije OGA.
2313. J2xydx + x
2
dy pod istim uvjetima kao u zadatku 2312.
DA
2314* . .(x+ y)dx - (x- y)dy ,
J x
2
+ y2
uzet du kruga x2+y2=a
2
u smislu suprotnom
gibanju kazaljke sata.
270
VII
2315. J y2 dx + x
2
dy, gdje je e gornja polovina elipse x = a cos t, y = b sin t,
e
u smislu gibanja kazaljke sata.
2316. J cos y dx - sin x dy, uzet du AB simetrale drugog koordinatnog
AB
kuta, ako apscisa A iznosi 2, a ordinata B iznosi 2.
2317. f xy (y -: d Y), gdje je e prva latica lemniskate r2 = a2 cos 2<p
e x +y
u smislu suprotnom gibanju kazaljke sata.
2318. krivuljne integrale ovih izraza koji su totalni diferencijali:
(2; 3) (3; 4) (1; 1)
a) J xdy+ ydx, b) J xdx+ ydy, e)
(O; 1)
J (x+ y)(dx+dy),
d)
e)
f)
(-1; 2)
(2; 1)
f
ydx-xdy
y2
(1; 2)
(Xf)
(t; t)
(X2; Y2)
dx+dy
x+y
(O; O)
(po putu koji ne os OX),
(po putu koji ne pravac x+y = O),
J <p (x) dx + ljJ (y) dy
gdje su funkcije f{J(x) i 1p(y) neprekinute redom
na intervalima [x j ,x2] i [Yl,y2]'
(XI; yd
2319. Naavi primitivne funkcije podimegralnih izraza integrale:
(3; O)
a) J (x
4
+4xy3)dx + (6x
2
y2_ 5y4)dy,
b)
(-2;-1)
(l; O)
J
xdy- ydx
(x- y)2
(0;-1)
(3; 1)
(put integracije ne pravac y=x),
e) f
(x+2y)dx+ ydy
(x+ y)2
(put integracije ne pravac y = -x),
(l; 1)
(\; l)
d) f +X)dY.
x2+ y2 x2 + y2
(O; O)
2320.
I=fxdX+YdY,
Jl+x2+y2
2 2
uzet u smislu gibanja kazaljke sata du elipse + 1'_ = I, koja
a2 bl!.
lei u prvom kvadrantu.
9
KRIVULJNI INTEGRALI
271
2321. Pokaite da je
;fif(x
2
+ y2)(xdx+ ydy) = O,
c
kada je f (u) neprekinuta funkcija, a e je zatvorena po glatka
kontura.
2322. primitivnu funkciju U, ako je:
a) du = (2x+3y)dx + (3x-4y)dy;
b) du = (3X2_2xy+ y2)dx - (x
2
-2xy+3i)dy;
e) du = e
X
- Y [(l+x+y)dx + (l-x-y)dy];
d) du = dx + dy .
x+y x+y
krivuljne integrale uzete du prostornih krivulja:
2323. J(y-z)dx + (z-x)dy + (x- y)dz, gdje je e zavoj zavoj nice
e
{

y = a SlilI,
z = bt,
koji odgovara promjeni parametra t od O do 21T.
2324. ;fiydx+zdy+xdz,
e
gdje je e krunica
{
X = Rcosa:cos/,
y = R cos a: sin t,
z = R sina: (a: = const),
u smjeru porasta parametra.
2325. J xydx+ yzdy+zxdz, gdje je DA luk krunice
OA
X2+y2+Z2=2Rx, z=x,
smjeten s one strane ravnine XOZ gdje je y>O.
2326. krivuljne integrale totainih diferencijala
(6; 4; 8)
a) J xdx+ ydy-zdz,
(1; 0;-3)
(a; b; e)
b) J yzdx+zxdy+xydz,
(1; 1; 1)
272
(3; 4; 5)
e) f
(O; o; O)
(x;y;!y)
xdx+ ydy+zdz
Jx
2
+ y2+Z2 '
f
yzdx+zxdy+xydz
d) -
xyz
(put integracije je u prvom oktantu).
(l; l; l)
C. Greenova formula
2327. Greenove formule trasformirajte krivuljni integral
1= 1Jx
2
+y
2
dx+y[xy+ln(x+Jx
2
+y2)]dy.
(;
gdje kontura e S.
2328. Primjenom Greenove formule
1= f2(x
2
+ /)dx + (x+ y)2dy,
e
VII
gdje je e kontura trokuta s vrhovima u A (1; I), B (2; 2) i e (l; 3)
u pozitivnom smislu. Provjerite dobiveni rezultat
integral izravno.
2329. Primjenom Greenove formule integral
1- x2ydx+xy2dy,
e
gdje je e krunica X2+y2 = R2 u smislu suprotnom gibanju
kazaljke sata.
2330. A (I; O) i E (2; 3) poloena je parabola AmE tako da joj se os
poklapa sa osi OY, a tetiva joj je AnE. 1 (x+ y)dx - (x- y)dy
neposredno i primjenom Greenove formule.
Am BilA
2331. f e
XY
[y
2
dx+(I+xy)dy], ako A i E lee na osi OX, a
AmE
povrina putom integracije AmE i AE iznosi S.
2332* I " . f x d y - Y dx R . d l"'
zracunaJte . azmotnte va s uca)a:
x2+ y2
e
a) kada je ishodite koordinatnog sistema izvan konture e,
b) kada kontura n puta okruuje ishodite koordinatnog sistema.
2333*'C.. Pokaite da je
1eos(X, n)ds=O,
e
gdje je s duljina luka, a 11 vanjska normala.
9 KRIVUL.TNI INTEGRALI
273
2334. Primjenom Crreenove formule integral
1= 1[xcos(X. 11) + ysin(X. n)Jds.
e
gdje je ds diferencijal luka i n vanjska normala na konturu e.
2335';', integral
+dX-d)'
x+y
uzet du konture kvadrata s vrhovima u A cl; O), E (O; I),
e (-I; O) i D (O; - I) pod uvjetom da se kontura obilazi u smislu supro-
tnom gibanju kazaljke sata.
D. Primjene krivuljnih integrala
povrine likova ovim krivuljama:
2336. Elipsom x = a cos t, Y = b sin t.
2337. Astroidom x = a cos3 t, y = a sin3 t.
2338. Kardioidom x = a (2 cos l - cos 2l), y = a (2 sin l -- sin 2t).
2339*. Petljom Descartesova lista x
3
+v
3
-3axy = O (a>O).
2340. Krivuljom (X+y)'l axy.
2341"'. Krunica polumjera r kotrlja se bel: klizanja po vanjskoj strani
krunice polumjera R. Pretpostavite da je R cio broj, pa povrinu
J'
krivuljom (epicikloidom) koju opisuje po volH odabrana
krunice. Razmotrite i specijalni kada je r = R (kardioida).
2342*. Krunica polumjera r kotrlja se bez klizanja po unutranjoj strani nepo-
krunice polumjera R. Ul: pretpostavku da je .R cio broj
r
povrinu u krivuljom (hipocikloidom) koju opisuje po volji odab-
rana krunice. Razmotrite specijalni kada je r =
4
(astroida).
2343. Polje tvori konstantna sila F usmjerena u smjeru pozitivne poluosi OX. Na-
rad polja, kada materijalna opisuje u prvom kvadrantu
kruniee X2+y2 =R2 u smislu gibanja kazaljke sata.
2344. rad proizveden silom tee kada se materijalna mase m pomakne
iz poloaja A (Xl; YI; ZI) u poloaj B (x2 ; Y2; Z2) (os OZ usmjerena je ver-
tikalno nagore).
2345. rad sile usmjerene prema ishoditu koordinatnog sistema.
J akost sile proporcionalna je udaljenosti od ishodita koordinatnog
sistema, a na koju djeluje sila opisuje u prvom kvadrantu
2
elipse + = l u smislu suprotnom gibanju kazaljke sata.
a2 b
2
18 : Zadaci:
274
VISESTRUKI l KRIVULJNI INTEGRALI VII
23416. potencijalnu funkciju sile R {X, Y, Z} i odredite rad sile na zadanom
dijelu puta, ako je
a) X = 0, Y = 0, Z = -mg (sila tee), a materijalna premjesti se iz
poloaja A (x" YI' ZI) u poloaj B (X2' Y2' Z2);
b) X = px
3 '
r'
!lj'
y= --"?-, z =
nz
gdje je II = COtlst
r = .J x
2
+ rZ + Z2 (Newtonova sila) i materijalna se iz
poloaja A (a, b, e) udaljava u neizmjernost;
e) X= -k2x, Y= -k2y, Z= -k2z, gdje je k=const sila) pri
se puta nalazi na kugli X2+y2+Z2= RZ, a krajnja
na kugli x2+y2+z2=r2 (R>,.).
HI. Ploni integrali
r. Ploni integral prve vrste. Neka je f(x,y, z) neprekinuta funkcija, a z rp (x yl
glatka ploha S.
Ploni integral prve vrste j e limes integralne sume
If f(x, )', z) dS = limI f(x i, Yi, Zi) flS;,
-5 1/-;' 'lj l =]
gdje je .6..Si povrina i-tog elementa plohe S i (Xi, )'i, Zi) pripada tonl elenlentu, pri
maksimalni promjer elemenata razdiobe tei k nuli.
Vrijednost tog integrala ne ovisi o izboru strane plohe S, po kojoj se vri integracija.
Ako je projekcija a plohe S na ravninu XOY (j. svaki pravac paralelan s ('si
()Z plohu S samo u jednoj onda pripadni ploni integral prve vrste moemo
nati formule
JJf(x, .1', z)dS=JJf[x, y, <p(x, y)},I1+- (x, y)+
s (a)
Pri/lljer I. ploni integral
JJ (x + y + ::)dS,
s
gdje je S povrina kocke O OS; x OS; l, O oS;y OS; l, O OS; z OS; L
(x, .\)dxdy.
RieIenje. zbroj plonih integral a po gornjoj strani kocke Cz l) i po donjoj strani
kocke Cz = O)
II '1 t 11
J f ex + y -I- l)dxdy -\- J J (x +y)dxdy J J (2x+ 2y l)clxdy 3.
oo OO oo
je da je traeni ploni integral tri puta i iznosi
f J (x + y+ z)dS = 9.
s
2. Ploni integral druge vrste. Ako su P = P(x,y, z), Q = Q (x,y, z) R R (x,)" z)
neprekinute funkcije a S+ strana glatke dvostrane plohe S koju karakterizira smjer normale
n:cosa, cos p, eosy}, onja se prjpajni ploni integral druge vrste izraava na ovaj
f J Pdydz + Q dzdx+ R dx dy = J J(Pcos C(+ Q cos f3 + R cos J') dS.
s+ s
Pri prijelazu na drugu stranu S - plohe taj integral mijenja svoj predznak.
10 PLOSNI INTEGRALI
275
Ako je ploha S zadana implicitno F (x, y, z) = 0, onda kosinus smjera normale te plohe
po formulama
gdje je
coso:=- aF
D ax'
cosf3
D ay'
cos')'=- aF
D (;Z'
_ /(aFjZ (aF)2 (aF)2
D-+ - +--
- \ ax, ay az
a Izbor predznaka radikala mora odgovarati odabranoj strani plohe S.
3", Stokesova formula. Ako su funkcije P = P (x,y, z), Q = Q(x,y,z), R = R (x,y, z)
neprekinuto derivabiIne, a e je zatvorena po dijelovima glatka krivulia koja glatku
dvostranu plohu S, onda vrijedi Stokesova formula
:PP dx + Q dy + R dz =
e
ff[(
aR clQ) lap aR) (aQ ap) J-
= --o --,- cosC(+I--::-. --,- cosf3+ ----.-. COS}' dS,
ay oz \ (7Z ex ax ay
,
gdje su cosa, cos tj, cos y kosinusi smjera normale na plohu S, pri se smjer normale
tako da je sa strane normale obilazak krivulje e suprotan smjeru gibanja kazaljke
na satu (u desnom koordinatnom sistemu).
ove plone integrale prve vrste:
2347. JJV2+ y2)dS, gdje je S kugla x
s
y
2348. JJ J x
2
+ y2 dS, gdje je S plat
s
Z2 = a
2
x2 yZ Z2
-2 +2 -2 = O
II a b
ove plone integrale druge vrste:
2349. JJ yz dy dz+ xz dz dx + xy dx dy, gdje je S vanjska strana povrine tetraedra
s
ravninama x=O, y=O, z=O, x+y+z=a.
2350. ff z dx dr,
Z 2 2
gdje je S vanjska strana elipsoida '::"'+L = 1.
. aZ 17 2 c2
s
2351. JJ x
2
dy dz + ./ dz dx + ZZ dx dy, gdje je S vanjska strana plohe polukugle
s
X2+y2+Z2 = a2 (z ;;::OO).
2352. masu povrine kocke ako plona
u M y; z) iznosi xyz.
2353. Odredite koordinate teita homogene parabolne ljuske az = X2+y2
(O,c;;z
2354. moment tromosti dijela plata z =.) X"'+y2 [O s ob-
zirom na os OZ.
18'"
276
VIESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRALI
2355. Primjenom Stokesove formule transformirajte integrale:
a) :ji(x
2
-yz)dx + (y2-zx)dy + (z2- xy)dz;
e
b) :jiydx+zdy+xdz.
G
VII
Primjenom Stokesove formule zadane integrale i provjerite neposrednim

2356. p(y+z)dx + (z+x)dy + (x+ y)dz, gdje je C krunica
e
X
2
+y2+z2=a
2
, x+y+z=O.
2357. :ji(y-z)dx + (z-x)dy + (x- y)dz, gdje je Celipsa
e
X
2
+y2 = 1, x+z = 1.
2358. :jixdx + (x+ y)dy + (x+y+z)dz, gdje je C krivulja
e
x=asint, y=acost, z = a (sin t+cos t) [OoS;toS;2n].
2359. p y
2
dx+z
2
dy+x
2
dz, gdje je ABCA kontura .6 ABC s vrhovima
ARGA
A(a; O; O), B(O; a; O), C(O; O; a).
2360. U kome je krivuljni integral
1= :jiPdx+Qdy+Rdz
e
po bilo kojoj zatvorenoj krivulji e jednak nuli?
11. Formula Ostrogradskog-Gaussa
Ako je S zatvorena glatka ploha koja V, a P = P (x,y, z),
Q Q (x,y, z), R = R (x,y, z) su funkcije neprekinute zajedno sa svojim parcijalnim deriva-
cijama prvog reda u zatvorenom V + S, onda vrijedi formula Ostrogradskog-Gaussa
fJ(pcosX+QCOSf3+RCOSY)dS = + +
s (Vl
gdje su cos rJ., cos f3, cos y kosinusi smjera vanjske normale na plohu S.
Primjenom formule OstrogradskogGaussa transformirajte ove plone in-
tegrale po zatvorenim plohama S koje V (cos a,
cos (J, cos y su kosinusi smjera vanjske normale na plohu S):
2361. ffxydxdy+yzdydz+zxdzdx.
s
2362. jjx
2
dydz+y
2
dzdx+z
2
dxdy.
S
2363. rfXCosx+ ycosf3+zcosy dS.
J R+y2+Z2
"
12
ELEMENTI TEORIJE POLJA
277
2364. - cos x + cos f3 + - cosy dS.
J
'f(DU au iJu)
ax ay Dz
)"
formule Ostrogradskog-Gaussa ove plone integrale (para-
metri su pozitivni):
2365. ffx2dydz+.ldzdx+z2dxdy, gdje je S vanjska strana povrine kocke
"
O os; x oS;a, O oS;y os; a , OoS;zoS;a.
2366. fjxdydz+ydzdx+zdxdy,gdje je S vanjska strana piramide
s
plohama x+y+z=a, x=O, y=O, z=O.
2367. (jx
3
dydz+y
3
dzdx+z
3
dxdy, gdje je S vanjska strana kugle
'.1'
X2+y2+Z2 = a2.
2368. ff (x
2
cos ct: + y2 cos f3 + Z2 cos y) dS, gdje je S vanjska potpuna povrina
s
222
- = O [O oS;z os; b J.
a
2
a
2
b
2
2369. Dokaite d<J je
jfcos(n, l)dS = O,
s
ako je S zatvorena ploha i l po volji odabran konstantan smjer, a n vanjska
normala na plohu S.
2370. Dokaite da volumen tijela V plohom S iznosi
V = + ffcxcos x+ y cos fi + z cos y) dS,
s
gdje su cos ct., cos (3, eos y kosinusi smjera vanjske normale na plohu S.
12. Elementi teorije polja
liO. Skalarl!w i vekt""csl<o polje. Skalarno polje definirano je skalarnom funkcijom
u = f (P) = f (x, )" z) gdje je P (x, y, z) prostora. Plohe f (x, y, z) = e, gdje je e =cons t
nazivamo nivo-plohama skalarnog polja.
Vektorsko polje definirano je vektorskom funkcijom a =a (P) =a (r), gdje je P
prostora a r = xH-yj +zk radijvektor P. U koordinatnom obliku a = a)+ayi+azk gdje
su ax = ax (x, y, z), y, z), az = az(x, y, z) projekcije vektora a na koordinatne osi. Vek-
tarske limie (silnice, vektorskog polja se iz sistema diferencijaInih jednadbi
dx dy dz
ax ay az
Skalamo ili vektorsko polje koje ne ovisi o vremenu t, nazivamo stacionarnim, a ono
(lvisi () vremenu nestacionarnim.
278
VI!'\ESTRUKI I KRIVULJNI INTEGRAL!
VII
2. Gradijent. Vektor
d (
au. au. au
gra U P) = -, + -} + - li == v U,
ax ay az
d
, ,il. il L a H '1 ( bl)' d" ..
g Je Je v O" # a-;: + J ay + " az amI tonov operator na a nazivamo gm ljemOm denvabrl-
nog polja U = f(P) u danoj P (vidi VI, 6), Vektor grad U (P) ic O je usmjeren po
normali fil na nivo-plohu u P u stranu porasta funkcije U ima duljinu jednaku
au = r
aU
)2 + + (aU)2
an ay az
Ako je smjer u P zadan vektorom l {cosa, eos{J, cos y} onda je
oU au au au
- = grad U . l = gradi U = -- cos (f. + -_.- cos fJ + - cos y
al ox ay az
(derivacija funkcije U ". P u smjeru l).
3. Divergencija i rotor. Divergencijom derivabiinog vektorskog polja a (P)= axi + a,j + a,k
nazivamo skalar div a = ila
x
+ + aa
r
va.
ilx ay az
Rotorom derivabiinog vektorskog polja a(P) nazivamo vektor
(
aa z aay ). (aax oaz) . (Jay aax )
rota = -- - - 1+- - ._- } + - -.. ,,==
ay az . az ax ox oy
xa.
4. Tok vekt>lra. Tokom neprekinutog vektorskog polja a(P) kroz plohu S u stranu
vektorom nonnale 11 {cos (1, cos fi, cos y) na plohu S, nazivamo integral
JJandS = JJ a.dS = JJ(axcos!X+aycos{3+azcos),)dS.
S S S
Ako je S zatvorena ploha koja volumen V, a fl je vektor vanjske normale
na plohu S, onda vrijedi formula Ostrogradskog-Gaussa, koja u vektorskom obliku glasi
:f fa.dS = fJfdivadxdydz.
S (v)
5. Cirkulacija vektora; rad polja. Linijski integral neprekinutog vektora a po dije-
lovima glatkoj krivulji e je formulom
Jadr= Jasds = Iaxdx+aydy+azdz (1)
e e ('
i predstavlja rad polja a du krivulje e (as je projekcija vektora II na tangentu na Cl.
Ako je krivulja e zatvorena, onda linijski integral (l) nazivamo cirkulacilolll vektorskog
polja a du krivulje C.
Ako zatvorena krivulja e dvostranu plohu S, tada vrijedi StokCS07'O jorll1l1l".
koja u vektorskom obliku glasi
fadr = ffnrotadS = JJCrota).dS,
e S S
gdje je n vektor normale na plohu S kojem smjer mora biti tako odabran da je za
koji gleda sa strane plohe karakterizirane smjerom vektora n, obilazak krivulje e u desnom sis-
temu koordinata suprotan smislu gibanja kazaljke sata.
12
ELEMENTI TEORIJE POLJA
279
6. Potencijalno solenoidalno polje. Vektorsko polje (l (r) nazivamo potencijalnim
ako jc
il = grad U,
gdje je U f(fI) derivabiina skalama funkcija (potencijal polja).
Za potencijalnost polja IZ, zadanog i neprekinuto derivabiinog u jednostruka suvislom
nuno je i dovoljno da ono bude bezvrtlono, tj. da bude rot III = O. U tome
postoji potencijal U, koji se iz jednadbe
JL = uxdx+uvJy+uzJ::.
Ako je potencijal U funkcija, onda je J II dr=U(B)-U(A); napose je cir-
All
kulacija vektora II jednaka nuli: :f lldr = O.
e
Derivabiino vektorsko polje a(fI) nazivamo solenoidalnim ako je u svakoj polja
diva = O; u tome je tok vektora kroz bilo koju zatvorenu plohu jednak nuli.
Ako je polje istovremeno i potencijalno i solenoidalno, onda je div (grad U),=O, i potenci-
jalna funkcija U je harmonijska funkcija, tj. zadovoljava Laplaeeovu jednadbu
i)2U i:J2[T ()2U
+ - ,=0 ili L\U=O,
ox2 oy2 ()Z2
22 (\2
c2
gdje je '" =, \7
2
=
c)x2
Laplaceov operator.
L
""''' I
az2
2371. Odredite nivo-plohe skalarnog polja U = f (1'), gdje je r = #+1'2 -+-Z2
Kakve hiti nivo-plohe polja U = F (p), gdje je p = .J x
2
+y2?
2372. Odredite nivo-plohe skalarnog polja
LJ = arcsin .
2 ?
X +y-
2373. Poka:7ite da su vektorske linije vektorskog polja a (P) =c, gdje je c kon-
stantni vektor, pravci parakini s vektowm c.
2374. vektorske linije polja a = - wyi-+- wxj, gdje je w konstanta.
2375. Izvedite formule:
a) grad(Ct U+C2 V) = Cl gradU+C2 gradV, gdje su CI C 2 konstante;
b) grad (LJ V) = U grad V + V grad U;
c) grad(U
2
)=2UgradU;
d) grad (.!!...) = Vgrad LJ - U grad1:':
V V2
e) gradcp(U) = cp'(U) grad U.
2376. i smjer gradijenta polja U = X3+y3+Z3_3xyz u
A (2; I; l). Odredite II kojim je gradijent polja okomit na os 02
i u kojim je jednak nuli.
280
VISESTHUKI I KHIVUL.JNl INTEGHALI
VIr
2377. grad U, ako U iznosi:
1 J z 2 z
a)r, b)r2, e) -, d) fer) (r= x +y +z).
r
2378. gradijent skala rnog polja U =Cf, gdje je e konstantan vektor. Kakve
biti nivo-plohe tog polja i kako su one u odnosu na vektor e?
2"'7" N d' .0 fi k" U x
2
J. y2 I Z2 d' 'k' P ( )
.JJ OJ, a rte envaelJu un elje = -;; T - -- - u za anoJ tac "j x, y, z
a" b
2
c2
u smjeru radij vektora r te U kojem ta derivacija biti jednaka
vrijednosti gradijenta?
2380, derivaciju funkcije U = u smjeru l {cos IX, cos (3, cos y}. U kojem
l'
je ta derivacija jednaka nuli?
a) div(Clal+Czaz)=Cldival+Czdivaz, gdje su CI C2 konstante;
b) div(Ue)=gradU'e, gdje je e konstantan vektor;
e) div(Ua)=gradUa+Udiva.
2382.
div ( : ) .
2383. div
r
a za centralno vektorsko polje a (P) =J(r) -, gdje je
r
r =JX2+y2+Z2.
a) rot(Cl a 1 +C2 a2 ) = CI rota l +Cz rotll z, gdje su CI i Cl konstante;
b) rot (U e) = grad U x e, gdje je e konstantan vektor;
e) rot(Ua)=gradUxa+Urota.
2385. divergenciju i rotor vektora a, ako a iznosi: a) r; b) rc i e) J(T)e,
gdje je e konstantan vektor.
2386. Nadite divergenciju i rotor polja linearnih brzina tijela koje wtira
konstantnom kutnom brzinom w oko osi az u smislu suprotnom gibanju
kazaljke sata.
2387. rotor polja linearnih brzina v = (JJ( tijela, koje rotira
konstantnom brzinom {J} oko neke osi koja prolazi ishoditem koordinatnog
sistema.
2388. divergenciju i rotor gradijenta skalarnog polja U.
2389. Dokaite da je div (rot a) = O.
2390. Uz teorema Ostrogradskog-Gaussa dokaite da je tok vektora
kroz zatvorenu plohu koja neki volumen v, jednak trostrukom
volun1cnu.
12
ELEMENTI TEOHIJE POLJA
281
2391. Nadite tok vektora r kroz punu povrinu valjka -SR", O -Sz o:H.
x2 I y2 N2
2392. tok vektora a=x:1i+y3j+z3k kroz: a) plat
R2 H2
o 'z H; b) kroz punu povrinu
2393*. divergenciju tok sile F = mr mase ln
r:l
smjetene u ishoditu koordinatnog sistema, kroz bilo koju zatvorenu plohu
koja okruuje tu
2394. linijski integral vektora r du jednog zavoja zavojnice
x=Rcost; y=Rsint; Z=hl od t=O do t=27r.
2395. Stokesova teorema cirkulaciju vektora a = x
2
y
3
i + j + zI?
du krunice X 2 .+-y2 = R2; Z = O, ako se za plohu odabere polukugla
Z=) R2 -;:z _ y2.
2396. Pokaite, ako je sila F centralna, tj. usmjerena prema
a i ovisi samo o udaljenosti l' do te F = J(r) f, gdje je J(r)
neprekinuta funkcija, da je to polje potencijalno. potencijal U polja.
2397. Nadite potencijal U gravitacionog polja koje stvara materijalna mase
l/Z smjetene u ishodite koordinatnog sistema:
ln
a r. Pokaite da
ra
potencijal U zadovolja\'a Lap]aceo\'u jednadbu 0.. U = O.
2398. Istraite ima li zadano vektorsko polje potencijal U, i U ako potencijal
pnstoji:
a) a = (5xZy-4xy)i +(3xZ-2y)j;
b) a = yzi+zxj+xvk;
c) a=(y+::)i+(x+z)j+(x+v)k.
2399. Dokaite da prostorno centralno polje a = J (r) r biti solenoidalno samo
za f (1') = gdje je k = const.
)"3
2400. Da li je vektorsko polje a =)" Ce X r) solenoidalno (e je konstantan vektor)
282
REDOVI
VIII
GLA V A VIII
REDOVI
1. Redovi brojeva
1'. Osnovni pojmovi. Red brojeva
Ul +U2+'" +u,,+ ... = I Un (J)
n=l
nazi\'amo kOllvergentnim, ako njegova parcijalna suma
Sn=Uj+U2+",+Un
ima limes kada n -+=. S 0.0 lim Sn nazivamo tada sumom reda, a broj
R" = S-S" = U,,+1 +U,,+2+'"
ostatkom reda. Ako limesa lim Sn nema, onda red nazivamo divergentnim.
1'!-+ oo
Kada red konvergira, tada je lim an = O (nudan uvjet konvergencije). Obratna tvrdnja
nije
Da bi red (1) konvergirao, nuno je i dovoljno da za svaki pozitivni broj E moemo odabrati
takav N, da je za n>N i po volji odabrani pozitivni p zadovoljena jednadba
IU,,+1 +U,,+2 + .. . +u,,+pl <8
(Cauchyjev kriterij).
Konvergencija ili divergencija reda ne poremeti se ako redu dodamo ili od njega oduz-
memo broj reda.
2. Uvjeti konvergencije i divergencije redova 8 pozitivnim
a) Kriterij l. Ako je O c:;;,an c:;;,bll od nekog yi = no, a red
hl +h2+ +h,,+
= Ib"
11 = l
konvergira, onda red (1) konvergira. Ako red (1) divergira, onda divergira i red (2).
Za redova napose je povoljno odabrati geometrijski red
I aq" (a#O),
"=0
koji konvergira za [q[ < I, a divergira za [q[ i harmonijski red
x, l
I -,
n= 1 11
koji je divergentan.
(2,
284
REDOVI VIII
Primjer J. Red
I I l I
... +-+ ...
I 2 22" 3.23 n 2"
konvergira da je ovdje
all = n. 21t
2n '
pri geometrijski red
I 2"
Il={
kojemu je kvocijent 2' konvcrgira.
Primjer 2. Red
ln 2 ln 3 ln 11
--+--+ ... +-+ ...
2 3 11
Inn
divergira da je njegov - od pripadnog O"" harmonijskog
II lt
reda (koji divergira).
b) Kriterij U. Ako postoji lim '-'-" od nule (napose
11--+ 'xl bl1
ako je an hn), onda oba reda (l) i (2) konvergiraju ili divergiraju isto\Temeno.
Primjer 3. Red
I I
I+-+-+ ... ..
3 5 2n -- I
divergira, da je
lim(._I.
2n -- l
2
0,
I
a red s -- divergira.
II
Primjer 4. Red
limes
I 1 I l
... +---+
2 l 2" -. 2 23 3 2" oo rl
konvergira) jer je
lim ---: - =c l (
l l "
fp '>-'XI 2n - tl 211) ,
a red s konvergira.
211
tj. 2'l __ " rz
2n '
e) D'Alembertov kriterij. Neka je an --0 od nekog II 11,,; i neka postoji
lim (/n+ 1 = q.
n--Jo 'l) all
HEDOVI BROJEVA
285
Tada red (I) konvergira kada je q< I, a divergira kada je q> I. ,\ko je q I, kriterij ne daje
odluku (rcd moe konvcrgirati ili divergirati).
Pri"u'er 5. Ispitajmo konvergenciju reda
I
-+
2 . 22
5
2"
Jn ._J
.. ...
2r1
Rjeenje. Ovdje je
211 211+1
a"
2"

lim a n
j
l = lim
(2n -+- 1)2"
lim
11--+00 all 2"; '(2n J) 2
Prema tome zadani red konvergira.
I
I + 2,;
2n
2
d) Cauchyjev kriterij. Neka je an;'O od nekog 11 = no) i neka postoji limes
lim va:. = q.
OJ
Tada red (I) konvergira kada je q.: I, a divergira kada je q> I. U kada je q J kriterij
ne daje odluku (red moe konvergirati ili divergirati).
e) Integralni kriterij (Cauchy). Ako je an f (n), gdje je funkcija I (x) pozi tima,
monotono silazna i neprekinuta za x;., a ;:-; I, onda red (l) i integral
If(x) dx
konvergiraju ili diyergiraju istovremeno.
integralnog kriterija dokazuje se da Dirichlelov red
I
n-== 1 nP
(3)
konvergira kada je p> I, a divergira kada je p I. Konvergenciju mnogih redova moemo
ispitati s Dirichletovim redom (3).
Primjer 6. Ispitajmo konvergenciju reda
I l
-l-_-L_+ -'- ___ _
2 . 34 ' 56 . .. . (2n - 1) 2n
Rjeenje. Imamo:
an
(2n - 1)2n 4n" 4n'
1-
2n
da Dirichletov red za p = 2 konvergira, onda na osnovu kriterija II
moemo utvrditi da i zadani red konvergira.
3, Kriteriji konvergencije redova s promjenljivog predznaka. Ako red
la 1 1 + la2 1 + ... + lani + ... , (4)
koji je sastavljen od apsolutnih vrijednosti reda (l) konvergira, onda red (l) kon-
vergira i nazivamo ga apsolutno Iwnvergentnim. Ako pak red (l) konvergira, a red (4) divergira,
tada red (l) nazivamo uvjetno (neapsolul11o) konvergentnim.
21')6
REDOVI VIII
Za ispitivanje apsolutne konvergencije reda (l) moemo za red (4) upotrijebiti poznate
uvjete konvergencije redova s pozitivnim Napose red (I) konvergira apsolutno ako je
lim i
an
+ 1\ < 1
n-Cf, an
ili

n-+ cf)
iz divergencije reda (4) ne slijedi divergencija reda (l). No ako je lim I
n--+OO an
l ili
'1(-.
linl l ani
n t- CXJ
I tada ne divergira samo red (4) nego i red (l).
Leibnizov kriterij. Ako su za alternira ni red
bl -b2 +b3 -b4 + ... (bn?O)
(5)
ispunjeni uvjeti:
l) b, >b, >b3 > ... ; 2) lim b,,= 0, onda red (5) konYergira.
n ->- oo
Za ostatak reda R" u tome vrijedi ocjena
IRni l
Prill/jer 7. Ispitajmo konvergenciju reda
1- _ - - + - +- ... + (-I) 2 -- + ...
(
2 )2 ( 3 )3 ( 4 )' ( n )"
3, ,5 7 2/1-1
Rje.fenje. Sastavimo red iz apsolutnih vrijednosti zadanog reda:
2 )" ( 3 " ( 4 )' (n)n -L (_ + -) + + ... + -- + ..
,3 5, 7 2n - l
da je
. V' (' II )"
hm _._.
n--+0J \2n 1
/I l
lim ---= lim ----
2n -- 1 n-'-'t-CO 1 2
2-
n
to zadani red konycrgiru apsolutno.
PrilIljer 8. Red
l - .- +- - ... + (- 1)n+1 .-- + ...
2 3 n
konvergira jer je ispunjen uvjet Leibniwva kriterija. Taj red konvergira uvjetno (ne-
apsolutno) zato to red
1+-+-++-+
2 3 n
divcrgira (harmonijski red).
Napomena. Za konvergenciju alterniranog reda nije dovoljno da njegov
Leibnizov kriterij utvrduje samo da alternirani red konvergira ako apsolutna
reda tei k nuli monotono. Tako na primjer red
1
5
+
1
2
l ] 1
+---- ... +---+ ...
52 3 k Sk
tei k !luli.
vrijednost
REDOVI BROJEVA
n7
divergira bez obzira na to to njegov tei k nuli (monotonost mijenjanja apsolutne
vrijednosti ()\dje je naravno naruena).
Stvarno, ovdje je S,,, = gdje je
, l 1 l
S" = 1 +-+--+ ...
2 3
= - ( + + + ... ),
pri je liln c'o
k + cv
je parcijalna suma harmonijskog reda) dok limes lim postoji
k c()
i je je parcijalna suma konvergentnog geometrijskog reda), prema torne je
lim Sz;, = 00.
k -+-...:-
S druge strane za konvergenciju alterniranog reda ne mora biti ispunjen Leibnizov
kriterij: alternirani red moe konvergirati, ako apsolutna vrijednost njegova tei k
nuli neITIOnotono.
Tako red
l 1 1
1--+---+ ... + ...
22 3
3
4
2
(211-1)3 (211)2
kunvergira i to apsolutno premda Leibnizov kriterij nije ispunjen: apsolutna vrijednost
reda dndue tei k nuli, ali ne nlOTlntpno.
4'. Redovi s Kompleksnim Red s en = an +. i bn (i je
imaginarna jedinical, tada i samo tada kada istovremeno konvergiraju redovi s
realnim 2.: an i 2.: b., pri je u tom
n=l n=l
I en = I an + i I b".
n=l 11=1 n=l
Red (6) konvergira i nazivamo ga apsolutno kOJl7.)ergcntlll1ll, ako konvergira red
I leni = L
n=1 n=l
kojemu su moduli reda (6).
5. Osnovne operacije s redovima.
a) Konvcrgentni red moemo pornnoiti po s bilo kojim brojem k, tj. akoie
a l +a2+ ... +a,,+ ... = S,
onda je
kal +ka2 + ... +ka,,+ ... = kS.
b> Pod sUlilom (razlikom) dvaju konvergentnih redova
al +a2+'" +an+ = SI'
bl +b2 + .. +b,,+ ... = S2
razumijevamo pripadni red
(adbl) + (a Z b2 ) + ... + (anb,,) + ... = Sj S2
e) Produktom redova (7) i (8) nazivamo red
el +c2 ++e,,+ ... ,
gdje je en ,= a1bn -f- a2bn- 1 + .J. a"b, (IZ I, 2, ... ).
(6)
(7)
(8)
( 9)
288
REDOVI \" II I
Ako redovi (7) i (8) kom'ergiraju apsolutnu, onda red (9) takoder kom'ergira apsolutnu
i ima sumu S l S2-
d) Ako red konvergira apsolutnu, njegova suma se ne mijenja permutacijom reda, To
svojstvo ne vrijedi ako red konvergira uvjetno_
Napiite jednostavnu formulu za n-ti reda prema navedenim
l l 1
24(11. 1 + - + - + -- + __ _
357
234
2403. 1 + - + - + -- + __ _
2 4 8
345 6
2405. - + - + -- + -- + __
4 9 16 25
j l l l l 1
2407. - +-- + - + - + - + - +_
2 6 12 20 30 42
1-31-3-51-3-5-7
24108. l + - + + ------- + ---
1-4 1-4-7 1-4-7-10
l l 1 l
2402. - + -- + - + -- +-
246 8
I I l
2404. 1 + - + - + - + __ -
4 9 16
2 4 6 8
2406. - +-- +-+ - + __ _
S fl II 14
l 1 _ I
2409. l - 1 + l - l + l - l + _ _ _ 2410. 1 + - + 3 -1- - + :> + - + --
246
U zadacima br. 2411 do 2415 napiite 4 do 5 prvih reda prema poznatom
a".
2411.
311-2
a}] = _?_-_
11-+ l
a _ (-1)" n
11-- -
2"
2412.
2413. a" = 2+(-1)"
112 ---
l
2414. (J" = [3 + ( -1)'']"
(
2 + sin/m \ ,
2415. a _ 2- )COSI/If
/I - /
nl
Ispitajte konvergenciju redova primjenom kriterija (ili nunih
uvjeta) :
24Ht J-l + l - 1+ ___ + ( - Ir l + __ _
2 1 (2)2 1 (2)3 1 (2)"
2417. 5 + 2 5 +:3 5 + -- - + -; 5 + - --
2 3 4 11+ l
2418. - + - + -- + ___ + --+ __ _
3 5 7 211 + l
1 1 1 (_1)"+1
2419. ---+-- +---+
jiO z!w ilO --- " + VIO --
HEDOvr BROJEVA
289
l I 1 1
2420. - + -+ - + ___ + - + __ _
2 4 6 211
I J l 1
2421. - + - + - + ___ + --+ __ _
II 21 3J 10il+l
l j 1
2422, ---= + -= + r::-. + - - - +,-; + - - -
Ju J2-3 ",3-4 ",n(I1+1)
2 2 2 3 2"
2423. 2 + - + - + ___ + - + __ _
2 3 II
I l I
24124. l + --=-+ -= + ___ + + __ _
J2h Jn
l il]
24125. - + - + - + ___ + + __ _
22 52 82 (311 _1)2
] V:;
24126. + + ---= + --- + r;; + ---
2 hh (11+1),,11
D' Alembertova kriterija ispitajte konvergenciju redO\'a:
'7 i 3 5 211-1
242,. + __ +--=-+ __ _
J2 2 2J2 CJ2)"
2 2-5 2-5-8 2-5-8 ___ (311-])
24128. + - + + ___ + + __
l 15 1-5-9 j-5-9 ___ (4n-3}
Cauchyjeva kriterija ispitajte konvergenciju redova:
2 ( 3 )2 ( 4 )3 (' 11 + 1 )" 2429. - + - + - + ___ + -- +, __
l 3 5 211-1
1 (2)3 (3)5 (Il )2"- J
2430. - + - + - + ___ + -- + __
2 5 8 311-1
Ispitajte konvergenciju redova s pozitivnim
1 1 l
2431. 1 + - + - + _ _ + -- + __ _
2' 3 1 n!
l l
2432. - + - + - + ___ + + __ _
3 8 15 (n+l)2-1
1 l l l
2433.-_ ___ __ ,
1-44-77-10 (311-2)(3n+1)
l 4 9 n
2
2434. - + - + - + ___ + + __ _
3 9 19 2112+1
19 Zadaci
290
REDO,'!
2 3
24\35. -- +- + - -I- ... + -,-- -I- ...
2. 10
'1
2.til38
5 7 2n+!
+ +--+ ... +- , .+
'4
2
Lj2S2 (n+lt( +
/ q \,3
lfi '/'1+ ... +
J,'; +\1'
3
2 5 (7 2
+--+1- -I- .. +
4 7 \1
3n )l
n
,0
+l)
+ -,.
o 17
243il, o + + + ... + _ -I- .
2:i 11
2440.
2441.
te (-, e e
'1 4 f
... +---+
22 3
3
li"
l l'

:2 4
f- .. --t
+
n.
2;+1 + ..
! +--- + ---+ + ------------_. +-
l '''\'
L.
\1
4' + + + +
< , 4n
d (1 (3,
24144. -- -I- - .. -. + -- +
,

: :2 lJ ! l
2445.
1 000 . 1002 1000 l GO:2 004
000 + '--.... 0- -I- +
7
10001002 1004 .. . (998+2n)
-I- -- +
J47 ... (311-2)
2 Lo)- _
2446. - + ._- + + ____ o +
j l . 59 l .
2441. + + .. -lo --_ .. -'-_. +
2, 46 2
! . 11 . "\
2448. - + --+ --.- +
011- 9)
'r --- +
j :; ! ''::
2449. 1
; 4 4 l' 9 ... 17
+- --._- + " .
I, ' 5
VIII
,.
2450. Laresin
ll"" 1
2452.
l (
, ,
fl. 1 L
" fl
2454t
ln II
2456.
2458.
n
2
-n
2460.
.jn (11+ 1)(11+2)
2462.
2416410
I Tr \
( 1 - cos- f"
I II I
\ .
24660
I 2iln!
ll"
24168*
if] elln l
ll'"" II "
2469. Dokaite da red
I)
2)
Ispitajte
uvjetna.
1
REDO'i?I BROJEVi\'
291
!
241510 I
u= j rl

n
2
!n fi
2457.
n ln il 'ln ln n
!
I -;---
Fl y'1! (11 + l)
2461.
nin II + -../In
3
II
if;;
2' (,3r;;_ ! \
,,""l ) \) \j ,
,-;t" 11!
nf!
3nn!
nli
nP In1 fl
g, kada je p> l, i za q> l, kada je p = I.
je p<--:J, i za kada je p= L
zadanih redova s promjenljiva predznaka.
tada iSDitaite do li je ta konvergencija aosolutno ili
24700 ! - - -I- ....: - .. + ..
1 ...
j ( _ 1)" - 1
-.=.-'0'+ +.
h Jn 3
2472. 1--+-- - ... +-' __ 0 +.
4 9
. 2 3 (_I),,-l n
J.--+--... 'f- 'f-.
7 13 611-5
292
REDOVI
3 5 7,,-1 2n+l
2474. - - - + - - ... + (-1) + ...
12 23 34 n(n+l)
n2 + n
l 234
2475. - - - - + - + - - ... + (-1)
2 4 8 16
II
+ ...
2/1
2 3 4 (" 11+1
2476. - -_- + -_- - -_--+ ... + -l) + ...
3)3-1
2477. - - + - - - + ... + (-l)" -- + ...
3 ( 5 )2 ( 7 )3 (2n + l)"
4 7 10 3n+ L
2478
3 35 357 . "_1 3 '5,7 ... (211+1)
. ---+---... +(-1) + ..
2 2'5 258 258".(3n-1)
2479. ... +(-lrl 1-4-7 ... (311-2) +.
7 79 7911 7'9'11 ... (211+5)
248
" sin a sin 2a si n na
<J. --+ .... _- + ... + --- + ...
ln 10 (In 10)2 (In 10)"
2481. f
11= l n .
'i. 1
2482. L (-l)"-'tg-----;=.
n --J lJ
VIII
2483. Uvjerite se da D' Alembertov kriterij konvergencije ne rjeava pitanje o
oo
konvergenciji reda 2:a", gdje je
P1=1
2k - ,
a 2k -l = 3k -l '
2k- l
an = 3'
(k = 1, 2, ... ),
dok Cauchyjeva kriterija moemo ustanoviti da taj red konverg:ira.
2484*. Uvjerite se da Leibnizov kriterij nije primjenljiv n'a alternirane redove
a) do d). Istraite koji od tih redova divergiraju, koji konvergiraju uvjetno, a
koji konvergiraju apsolutno:
l l l I l 1
a) --- ---+ _ ..- - --+ -.-_- - --=-- + ...
J2-1 J2+1 Ii-l J3+1 J4-1 J4+1
((/2'-1 = a
2k
= -:Jk;l+i);
REDOVI
1 l I 1 l
b) 1--+---+---+.
3 2 3
3
22 3
5
(a'2k-1 2,-1'
l l 1 1 l
e) 1-- +---+---+ ...
3 3 3
2
5 3
3
(
a2k_1=-_1_.
2k-l ]'
l 1 l 1 l
d) - -1 +---+ ---+ ...
3 7 5 II 9
l
(a2k - l = 4k _ l ' [/2k=-4/_3)'
Ispitajte konvergenciju redova s kompleksnim
2485. L i)"
n= 1 2'1
OC l
2487. J, n (3'+!y'
I l
2489. -J-+i'
/1-1 n
1
2491. I [n +i2n -1) i]
2486. f II (2i -1)"
fl= 1 3
t1
2488. I i"
n-.=:. 1 n
2490. I ...
,,-I(I1+i)Jn
2492. L l n(2-i)+ I l"
FI n(3-2i)-3i
293
2493. krivuljama y = i. i y =.2... desno od njihova sjecita konstruirani
x.l x2
su paralelni s osi O Y i jednako udaljeni. Da li je suma
duljina tih
2494. Da li duljina iz prethodnog zadatka biti ako krivulju
l ... .' J
Y " zam1)emte knvulJom y = -
x'"
ao I +. Il oj (- l)n .- n
2495. Zbrojite redove L 2.: . Da li ta suma konvergira ?
3n 11=1 3'"
2496. razliku divergentnih redova 2.: ___ 1_
n=-l 211- l
konvergencij u.
24197. Da li konvergira red tvore n oduzimanjem reda
I _L ispitajte njezinu
n'12n
od reda
oo l
2.: -?
11-=--=1 n 211-1
2498. Odaberite takva dva reda da njihova suma konvergira, a razlika divergira.
294
REDOVI VIII
oo 1
2499. produkt redova I v-
n
_1_. Da li taj produkt kon-

vergira?
2500. red (l + + + ... + _1_ + ... )2. Da li taj red konver-
2 4 2"-1.
gira?
2501. Zadan je red
l l (-l)"
-1+---+ ... +-- + ...
21 3! nl
Ocijenite
pogreku pri zamjeni sume tog reda sumom prva tog reda te
sumom prvih pet ta moete o predznacima tih pogreaka?
2502*. Ocijenite pogreku pri zamjeni sume reda
+ + -.!:..(-.!:..)3 + ... + + ...
2 21 2 31 2 nl 2
sumom njegovih prvih n
2503. Ocijenite pogreku pri zamjeni sume reda
l l 1
1+-+-+ ... +-+ ...
21 31 n!
sumom njegovih prvih n Napose ocijenite takvog pribli-o
enja za n = 10.
2504**. Ocijenite pogreku pri zamjeni sume reda
1 1 l
1 +2+2 +"'+2+'"
2 3 n
sumom njegovih prvih n Napose ocijenite takvog pribli-
enja za n = 1000.
2505*. Ocijenite pogreku pri zamjeni sume reda
(
1)2 (1)4 (1)2n-2
1 + 2 4, + 3"4 + ... + n 4 + ...
sumom njegovih prvih n
2506. Koliko reda f (_1),,-1 treba uzeti da se njegova suma
n
s do 0,01? do 0,001?
2507. Koliko reda I n treba uzeti, da se njegova suma
(2n+ l) sn
s do 0,01? do 0,001? do 0,0001?
2508*. sumu reda _1_ +_1_ + _1_ + ... + __ 1_ + ...
12 23 34 n(n+ l)
2509. sumu reda
v-;+ ... + ...
2 REDOVI FUNKCIJA
295
2. Redovi funkcija
F. konvergencije. Skup vrijednosti argumenata x za koje red funkcija
Il (x) + 12 (x) + ... + In (x) + ...
(I)
konvergira, nazivamo konvergenciJe tog reda. Funkciju
S (x) = limS,,(x),

gdje je Sn (x) = l, (x) +1. (x) + .. . +1" (x), a x pripada konvergencije, nazivamo sumom
reda, a R" (x) = Sex) - Sn (x) ostatkom reda.
U jednostavnijim je za konvergencije reda (l) dovoljno
primijeniti na taj red poznate kriterije konvergencije, x fiksiranim.
Primjer I. Odredite kom'ergencije reda
x -:- I (x + 1)2 (x + l)" (x + 1)"
--+--+--+ ... +---+ ...
l . 2 2.22 3 23 " 2"
RjeIenje. sa un reda, pa imati:
_ jun+11 . Ix + 11"+12"n
. hm --- = hm -c':-"-----'''''''''--''''-'
11-+00 lUni ,,....002,,+1(n+I)lx+Jl n
Ix+ll
-2-'
(2)
Na osnovu D' Alembertova kriterija moemo ustanoviti da red konvergira (i to apsolutno),
IXI-II Ix+ll
ako je -2- <l . tj. za -3<x< l; red divergiraako j e-
2
->I, tj. ako je -oo<x<-3
l J
ili ! < x < oo (sl. 104). Za x = l dobijemo harmonijski red J + "2 + "3 + ... koji divergira,
Divergira
Konvergira
Diverglra
!
-3 -1 O X
Slika 104.
J l
a za x = - 3 red - J + - - - -1- koji (prema Leibnizovom kriteriju) konvergira (uv-
2 3
jetno). Red dakle konvergira za - 3 < l.
2. Redovi potencija. Za svaki red pOlenciJa
Co+Ct (x-a) + C2(x-a)2 + .. . +c.(x-a)" + ... (3)
(CII i a su realni brojevi) postoji takav interval (interval konvergencije) lx-al <R sa sreditem u
x = a, unutar kojega red (3) konvergira apsolutno; za lx-al >R red divergira. Polum/er
konvergenciJe R moe li specijalnim biti i O ili co. U zavrnim
intervala konvergencije x = aR je kako konvergencija tako i divergencija reda potencija.
Interval konvergencije se D'Alembertova ili Cauchyjeva kriterija pri-
ih na red kojem su apsolutne vrijednosti zadanog reda (3).
Primjenom na red apsolutnih vrijednosti
Icol + Ictllx-al + ... + !cnllx-al
n
+ ...
D'Alembertova i Cauchyjeva kriterija konvergencije dobivamo za polumjer konvergencije reda
potencija (3) pripadne formule
limVlcnl

n-+co Cn + 1
R =----==
11-+ Xl
296
REDOVI
VIII
No upotreba tih formula zahtije\'a oprez zbog toga to limesi s desnih strana tih formula
ne postoje, Tako npr. ako ima neizmjerno mnogo koeficijenata en koji su jednaki nuli (to je napose
ispunjeno u kada red ima samo s parnim potencijama ili samo sneparnim po-
tencijama od (x--a, nije primijeniti te formule, U vezi s time se za
vanje intervala konvergencije primijeniti D' Alembertov ili Chauchyjev kriterij neposredno, kako
je to prije prilikom razmatranja reda (2), gdje nisu upotrijebljene formule za polu-
n1jer
Ako je z ,= x-I-zy kompleksna varijabla, onda za red potencija
Co + Cl U - Za) + C2 (z - ZO)2 +, .. + e" (z - za)" +, . , (4)
(ell = all + ibm Zo = Xn + zYo) postoji neki krug (krug konvergenciJe) Iz- Z(J l < R sa sreditem II
z ZU unutar kojeg red konvergira apsolutno; za Iz- zul > R red divergira. U koje lee
na samom rubu kruga konvergencije red (4) moe ili konvergirati ili divergirati.
Krug konvergencije se D'Alembertovog ili Cauchyje\'og kriterija pri-
mijenjenih na red
ICol + Ic11'lz--=zol + 1c21'lz-zoI2 + .. ,+ Ic"I'lz- + ... ,
kojemu su moduli zadanog reda. Tako na primjer D'Alembert()\'og kri-
terija lako moemo ustanoviti da je krug konvergencije reda
z+1 (Z+1)2 (z+1)3 (z+I)"
... +--+ ...
12 2.2
2
3'2
3
n2"
odreden nejednadbom Iz+II<2 (dovoljno je ponoviti ono to je navedeno na str. 295, a to je
sluilo za intervala konvergencije reda (2), zamijenivi samo x sa z). Sredite kruga
konvergencije nalazi se u z = - l, a polumjer R tog kruga (polumjer konvergencije) iznosi 2.
3. Jednolika konvergencija. Red funkcija (I) kOl1vergira u nekom inter-
valu jednoliko ako za koji s>O moemo takav N koji ne ovisi o x, da uz Il>N za sve x iz
zadanog vrijedi nejednadba IR" (x)1 <S, gdje je R" (x) ostatak zadanog reda.
Ako je Ifll (x)1 (n = l, 2, .. , ) za a <x <b i red brojeva en kon\'ergira, onda red
funkcija (I) kom'ergira u intervalu [a, b l apsolutno i jednoliko Im'tenj),
Red potencija (3) konvergira apsolutno i jednoliko u svakom intervalu unutar
konvergencije, Red potencija (3) je po derivirati i integrirati unutar njegova
konvergencije (kada je lx-ai <R), tj. ako je
co+c, (x-a) + cl(x-a)l +, .. + c,,(x-a)" +, .. =f(x),
za s\'aki x iz konvergencije reda (3) imamo
e 1+ 2c2 (x - a) +, . ,+ nCn (x - a)"- l +, .. = f' (x),
feodx + lex-a)d;.: + !c2(x-a)2dx + ... + Ic,,(x-a)"dx +
;r" Xo Xo Xo
Cx )
,,'+1 '
'" e -a - (x o-a)"+l
L.
lJ + 1
frcX) dx
Xo
(5)
(6)
(7)
(broj Xo pripada konvergencije reda (3)). Pri tome redovi (6) i (7) imaju isto pod-
konvergencije kao i red (3).
konvergencije reda:
2510. I
II = l llx
n= l
2511. I (_ 1) n-I l
II
oo
2
2512. f (-1)"+ 1_1_,
11= l nIn x
25141. I 2" sin x ,
fl 3
n
2516. I (_l)"+le-""n,,.
f]=O
2518. i: _1_ .
lO::::: 111 !Xll
2520. I J n

2522. I
11= 1
( _1),,-1
fl' 3
n
(x - 5)"
'x, ( l)
2524*. ":S::l x"+2"x" .
REDOVI FUNKCIJA
2513. f sin(2n-l)x
(2n-l)
2515**. I cos nx
11=0 e
nx
2517.
n= l Xn
1
2519. (2n -1) xn'
11-1
2521. I

2523.
Il
n
I-
n= l Xn"
2525. I xn.
n= -I
297
Nadite konvergencije reda potencija
krajevima intervala konvergencije:
ispitajte konvergenciju D8
2526. I xn.
n=O
2"-1
x X
2528. 2n-1'
,,-1
2530. I (-I),,-IX"
rI=1 n
2532. I (-1)" (2n + 1)2 x".
n=O
2534. I n !x".
n=l
2536. I -- x".
JO ( n )2" -l
1 2n + 1
2538. I _n_
2
2546. I . 3" . ln n
n=2 n
x n - 1
2527.
I x"
,,= ln' 2"
2529. I 2n-lx2n-l.
(4n-3)2 .
2531. I (n+1)5 x 2n
2n+l
'x- Xn
2533. I-.
l ll!
2535. I
n= l nM
2537. I 3
nl
xn'.
n=O
2539. I n !Xn
n= 1 nn
co
2541. I xn!.
n=1
298
REDOVI
2542**. I n!x"!.
n=J
2544*. f xn" .
n= 1 nU
2546. f (x-3)"
,,= I n' 5"
2548. I. (_I),,-I(x-2) n
n= l 2n
2550. I 11"(:<+3)".
n= l
2543*. I
"=1
11.2
X
2/- Jn fl
2545. f (- Jr- l(x-5)"
,,=1 ll' 3"
2547. f (x _1)2"
,,=1/l'9"
2549. I

n= l nZ .
2551. I ex + 5)2,,-1
.=1 2n4
n
VJIl
2552. f (x - 2)"
,,=t(2n-l)2"
2553. f (_1r+ t (211-1)2"(x-l)"
.=1 (3n-2)2
2554. I 11!(x+3)"
.= 1 II
2556. I. (x - 3)2"
"=I(Il+l)ln(n+1)'
2558. f. (X+2),,2
n= l n" .
2560. f (2n-1)"(x+l)"
,,=1 2"-I n,,
2562. I (311- 2) (x - 3)"
,,=0 (n + 1)22"+ l
Odredite krug konvergencije:
oo
2564. I i" zn.
n=O
2566. f (z-2i)"
,,=1 n'3" .
oo (x+l)"
2555. ( +1)ln2 (11+1)
ll-l n
(x-2)"
)
"+ l
2557. I (-J. (n+l)ll1.(n+l)
n=l
o) 1 1)"
2559*. (1 + -; (x-.,
)
"2
2561. f (_1)"V
n
+
2
(x_2)".
11=0 n + 1
"" (x-3)"
1)" r-:-;
2563 (- (2n+l)"n+l
2565. I (1 + ni) z".
n=O
o') z2n
I --o
,,=0 2"
2567.
2568. (1+2i) + (l +2i)(3+2i)z+ ... + (l +2i)(3+2i) ... (2n+1 +2i)zn + ....
Z Z2 zn
2569. 1 + - + + ... + + ....
l-i (l-i)(1-2i) (1-i)(l-2i) ... (l-ni)
2570. f (1 +21l.i)" z".
,,=0 11+21
2 REDOVI FUNKCIJA
299
2571. od definicije jednolike konvergencije dokaite da red
1+x+x2+ ... +x"+ ...
ne konvergira jeqnoliko u intervalu (- 1, I), ali da konvergira jednoliko u
svakom intervalu unutar tog
Rjee>zje. Primijenivi formulu za zbroj geometrijskog reda dobit za ix! < l
xn +1
Rn(x) = xn+1 + xn+2 -+- ... = --o
1 -, x
Uzmimo u (-1, l) interval [-1 + CI., l -CI.] gdje je rl. po volji malen pozitivan
broj. U tom intervalu je lxi ll-xl i prema tome je
(1 - ,,),,+1
I Rn(x) I . .
"
Da dokaemo jednoliku konvergenciju zadanog reda u intervalu [- I + a, (I - a)], dovoljno
Je pokazati da za po :,oIJl. > O moemo odabrati takav N koji ovisi samo o e, da
Za svaki ll> N vflJedl neJednadzba I R,(x) I < e za svaki x u promatranom intervalu
Uzevi po volji odabrano 8>0 treba da je (1-,,) nH <s; Odatle je (I_,,),,+l<S,
"
ln (s,,) ln (s,,)
(n+ l)ln (i-,,)<ln (S"), tj. n+ 1 > (jer je ln (\-,,)<0 i n> l.
ln (1-,,) ln (i-CI.)
Stavivi prema tome N = _ln (s lX) - l, uvjerit se da je uz n> N zaista IRn (x) I <s
ln(l-,,)
za svaki x iz intervala [-1 +CI., 1-,,), i jednolika konvergencija zadanog reda u bilo kojem
unutar intervala (-1, I) time je dokazana.
to se cijelog intervala (-I, l), on koje su po volji blizu
xn +1
x = l, a kako je lim Rn(x) = lim -- = oo, tada za bilo kako veliki n ima x za
x-+t x-+I l-x
koje je Rn (x) od po volji odabranog bilo kako velikog broja. Prema tome,
je odabrati takav N da bi za n>N nejednadba IR" (x)1 <8 vrijedila za sve intervala
(-I, I), a to da konvergencija reda u intervalu (-l, l) nije jednolika.
2572. od definicije jednolike konvergencije dokaite da:
a) red
X x
2
xn
l+-+-+ ... +-+ ...
II 2! n!
konvergira jednoliko u svakom intervalu;
x 2 X4 x6 (_1)"-l x211
---+--... + + ...
1 2 3 II
b) red
konvergira jednoliko u intervalu konycrgencije (- l, l);
c) red
1 1 1
1+-+-+ ... +-+ ...
2
x
3
x
nX
konvergira jednoliko u cl + 3, oo I, gdje je 3 po volji odabran po-
zitivan broj;
d) red (x2_x4)+(x4_x6)+(x6_x8)+ ... +(x2"_x2n+2)+ ...
konvergira ne samo unutar intervala (-1, l) nego i na krajevima toga inter-
vala, ali je konvergencija reda u intervalu (-1, 1) nejednolika.
300 REDOVI
Dokaite jednoliku konvergenciju reda funkcija u zadanim intervalima:
2573.
(1) xn
I 2
n= l II
na u [- l; l].
.
2574. L... na cIjelom brojnom pravcu.
n= 1 2"
2575. I (_1)"-1 na [O, lJ.
n=l JI1
Primijenivi deriviranje integriranje po sume redova:
x
2
x
3
x
2576. x +- + - + ... +_ + ...
2 3 II
x
2
x
3
xn
2577. x-- + --... ...
23 11
3 5 2n-l
2578. X + ... +_X __ + ...
3 5 211-1
x
3
x
5
n_l x2n - 1
2579. X - - + --... + (-1) -_ + ...
3 5 211-1
2580. 1+2x+3x
2
+ ... + (11+1)x
n
+ ...
2581. i-3x
2
+5x
4
- ... + (_1)n-1 (211_I)x2n - 2 + ...
2582.12+23x+34x
2
+ ... +n(n+1)x
n
- l+ ...
sume redova:
i 2 3 II
2583. - + -+- + ... +_ + ...
X x
2
x
3
xn
x
5
x
9
X 4n - 3
2584. x+- +-+ ... + __ + ...
5 9 4n-3
i i i (-irI
2585*.1-- + ____ + ... + + ...
33 5'3
2
7'3
3
(2n-l)3n - 1
1 3 5 211-1
2586. -+2+ "3+"'+--+",
2 2 2 2n
VIII
3
TAYLOR OV RED
301
3. Taylorov red
1". Razvoj funkcije u red potencija. Ako funkcija j(x) doputa u nekoj okolini
I x - a I < R a razvoj u red potencija po potencijama od x- a, onda taj red (Taylorov red) glasi
f(x) =f(a) + f'(a)(x-a) +f"(a)(x_a)2 + . .. +f")(a)(x_a)" + ...
.' 2! n!
(l)
Za a = O Taylorov red nazivamo Maclaurinov red. Jednadba cl) vrijedi ako za
lx - al < Rostatak Taylorova
kad n-+oo.
[
n f(k)(a) J
Rn(x)=f(x)- f(a) + I --(x-a)k ->0
k=1 k!
Za ocjenu ostatka moemo se posluiti formulom
_. (x_a)n+l (ntl)
R,,(x)- f [a+On(x-a)],
(n+1)! .
gdje je O <: e,,'':: l (Lagrangeova jormula).
Primjer /. Razvijmo funkciju j (x) = ch . u red po potencijama x.
(2)
Rjeenje. derivacije zadane funkcije j (x) = ch x, j' (x) sh x, f"(x) = ch x,
j"'(x) = sh x, ... ; f(n)(x) = ch x, kada je n paran, a jen) (x) = sh x kada je n
neparan. Stavivi a = O dobivamo j (O) = l, j' (O) = O, j"(O) = l, 1'''(0) = O, ... ;
j(n) (O) = l kada je n paran, a j(n) (O) = O, kada je n neparan. Odatle na osnovu (l)
imamo:
x2 X4 x2n
chx=l+-+-+ ... +--+ ...
2! 4! . (2n)!
(3)
Da odredimo konvergencije reda (3) primijenit D'Alembertov kriterij.
Imamo:
I
x2n+2 x2n I x'
lim : -- = lim = O
n .... oo (2n + 2)! (2n)! IHOO (2n + 1) (2n + 2)
za po volji odabrani x. Prema tome red konvergira u intervalu -co<x<oo. Ostatak
prema formuli (2) glasi
xn+1
Rn (x) = ---ch ex, ako je n neparan,
(n + l)!
xn+1
Rn (x) = ---sh ex, ako je n paran.
(n + 1)!
Kako je 0< 6 <1, to je
eOx + Ox I e
Ox
+
Ichexl = _ e x,, Ishexl = 2' .
lx In +1 Ixl
n
i prema tome IRn(x)1 --- e I x I. Red s - konvergira za bilo ko}! x
(n+l)! n!
(u to se moemo lako uvjeriti D' Alernbertova kriterija) pa je u suglasnosti s nu-
nim uvjetom konvergencije
Ixl n+1
lim---=O,
,,...,.00 (n + l)!
a prema tome i lim Rn (x)=O za po volji odabrani x. To da je suma reda (3) za
1'1-+00
bilo koji x zaista jednaka ch x.
302
s]ui)(JJ!.!I];
Sluimo li se osnOVniITl razvojirna
2
x
REDOVI
. u
r. eX =
+-+-+ .. +-+ ..
l! 2! n:
<X<aJ).
x x21f+ 1
SIH
x
5
-+--.. +
') l 5'
..
(-aJ<X' aJ),
+ 1)1
III. co:;
4
.. ..
21 41 (2n)!
(- cf J <X<
l .m nz l1l(m-l) .. z,
1\. (i+x) =l+-x+ A T ..
JI 2!
m
... +---'-----'-------
nl
x"+ ... (-1<x<I)*),
2 3 n
( XX -IX ( l)
V. jn l+x)=x--+ __ ... +(_ -+ ...
2 3 n
VIII
moemo li mnogim jednostavno provesti razvoj zadane funkcije li red potencija,
pri potreba ispitivanja ostatka. Ponekad je pri razvoju korisno derivirati jji inte-
grirati po Pri razvoju u red potencija racionalnih funkcija se rastaviti
tc funkcije na parcijalne razlomke.
Primja 2. Raz\'ijte po nenegarivnim potencijama od x**) funkciju
3
lex) . (l .L lx)
RjccnJe, R8stavimo funkciju na parcijalne razlornke) pa imati
"Kako je
to d0hiit:mn
r ., .i..
1,.\.. l _ x
-=17 +X2
__ o x
l
l-+- 2x
I xn
n-;O
, l .. 2x .:. (2X)2 - . . . "( .- l )"2"x",
2x . , ,
I xn-+- 2 Iyl21lxil
[l (-J)rl2n+l]xn.
JJ "-0
(4)
(5)
(6)
Geometrijske progresije (4) i (5) konvergiraju kada je lxi < 1 odnosno I xl < .1,; prema
tome fnrnlula (6) vrijedi za lx! / c}, tj. kada je
Na granicama intervala konvergencije (tj. za x = -1 i za x = 1) razvoj IV ponaa se
"\'ak,,: za III O vrijedi apsolutna konvergencija na obje granice; za O>m> _.J razvoj divergira
za x 1 u\'ietno konvcrglra za x 1; za -, l divergira na obje granice.
(h'dje i nadalje pOdraZLllJlijevati 'JPO cijeljm i pozitivnim potencijama".
3
TAYLOROV RED
303
\"abilne
l"ed! za funkcije
dviju varijabli f (x,y) u
vaTijablio Razvoj mnogo puta deri-
red u okolini (a; b) glasi
II a a 1 ii
I(x. l'l = b) + lex-a) + Cy-b) b) +. . -a) +
. l! ax 2! ax
e
+ \J - b)
l r a
h)' +. (X-'I\ '(l'-b) UIO I" "-J -rY
niL ax
b)+ ... (7)
Ako je a = b = O Taylorov red nazivamo takoder IW.aclaurinov red. Ovdje su upo-
trijebljene OVe oznake:
-a)-;::- + (y-b)- f(a, b) = OJ x. y)
il a J ir(
ox ay ax
x=a
y=b
(x-a) + af(x, y)
ay
I a all (j2f(x l')
f(a,b)= ";'1 (x-a)2+

. (7X ay ax
x=a

Cv-b);
+ 2 a
2
f(x, y)
ox
(x-a)(y-b) + (j2f(x: Y)I (Y-w
ov"
X=a . x=a

Razvoj (7) vrijedi kada ostatak reda
itcL
R"
J " l [ a a Jk (
y)=f(x, y)-)f(a, b)+ I (x-a)-+(y-b)- f(a, b)j'->O
l ax ay
kada n-+oo. Ostatak moemo u obliku
l [ a (j J"+; 1
R" y) = (x-a)-;::- + Cv-b)- f(x, y)
(n+ 1)! ox ay
gdje je 0<8<1.
x=a+O (x-a)

Razvijte ]lO cijelim ne negativnim potencijama od x navedene funkcije, inter-
vale konvergencije dobivenih redova i ispitajte ponaanje njihovih ostataka:
""""A",? .X!' ,.., (\\
Q \u.-> VJ.
259110 sin
2
.x.
2588. Sin( x + :),
cos(x+a).
2591*. In(2+\').
se osnovnim razvojima I do V napiite razvoj po potencijama od x
ovih funkcija i odredite intervale konvergencije redova:
2592.
2,-3
2593
(\'-1)2 . x
2
-4x+3
2594. xe-
2x
. 2595. e
x2
304
2596. shx.
2598. cos
2
X.
2600.
9+x
2
2602. In 1 +x
l-x'
REDOVI
2597. cos 2-,.
2599. sin3x+xcos3x.
1
2601. J 2
4-x
2603. ln(1 +x-2x
2
).
VIII
Primjenom deriviranja razvijte po potencijama od x ove funkcije i odredite inter-
vale u kojima ti razvoji vrijede:
2&04. (1+x)ln(l+x). 2605. arctgx.
2606. arcsinx. 2607. In (x + ,/1 + x
2
).
Na razne razvijte po potencijama od x zadane funkcije odredite inter-
vale u kojima ti razvoji vrijede:
2608. sin
2
xcos
2
x.
2610. (1 +e
X
)3.
2612. X:-3X+l.
x -5x+6
1
2614. 4-x4 '
x
2616. J' sin x dx.
x
o
x
2618.
Jln(l +x)dx.
o
2609. (1 +x) e -x.
2611. V8+x.
2613. ch
3
X.
2615.1n(x
2
+3x+2).
x
2617. Je-x'dx.
o
x
2619.
J
o
Napiite tri prva od nule, razvoja u red po potencijama od x
funkcija:
2620. tgx. 2621. thx.
2622.
eCOS x
2623. secx.
2624. In cos x. 2625. eX sin x.
2626*. Pokaite da se za duljine elipse moete posluiti priblinom
formulom
s _ e:),
gdje je EC ekscentricitet a 2a velika os elipse.
TAYLORO\.' RED
305
2.621. Teka nerastezijiva nit se pod djelovanjem vlastite mase prOV)eSl po
y a ch x_pri je a = H, gdje je H horizontalna napc-
a q
tost niti a q masa po jedinici duljine. Pokaite da za mali x, s
do reda x\ moete uzeti da se nit provjesi po paraboli
x
2

2a
2628. Razvijte funkciju x.1- 2.\:2-5x-2 u red po potencijama odx+4.
2629. J(.\:) = 5x
3
-4x
2
-3x+2. Razvijte J(x+h) u red po potencijama od h.
2630. Razvijte ln x u red po potencijama od x-L
2631. Razvijte u red po potencijama od x-l.
2632. Razvijte
2633. Razvijte
2634. Razvijte
2635. Razvijte
2636. Razvijte
2637. Razvijte
2638. Razvijte
x
1 ..
X 2 II red p o potenCljama od x + 1.
x
2
+3x+2
l
II red po potencijama od x+4.
II red po potencijama od x+2.
x2+4x+7
eXu red po potencijama od x+2.
.J;: II red p o potencijama od x - 4.
cos X II red po potencijama od x -
2
cos 2X II red po potencijama od x - .!!.-.
4
2639*. Razvijte lnx II red po potencijamaod l-x.
l+x
2640. Razvijte II red po potencijama od
v l+x l+x
2641. Kakva je vrijednost doputene pogreke ako stavimo da je priblino
1 1 1

2! 3! 4!
2642. Kako broj ako se posluite redom
4
x
3
x
5
arctg x = x - - + - - ... ,
3 5
uzevi sumu njegovih prvih pet za x='I?
2643*. broj s do 0,001 razvoja u red po poten-
6
cijama od x funkcije arcsin x (vidite primjer 2606).
20 Zadaci
R.EDOVJ
306
26441, Koliko mnrate uzeti reda
da cos
Xl
cosx = 1 - +
2!
s do o,oo!?
2645. I<:.oliko morate uzeti reda
3
. X .
smx = x - - -j-
3!
da sin 15
u
s do 0,000 l?
2646. Koliko morate uzeti reda
x x
2
e
X
=l+-+--+
l! 2!
da broj e s do 0,000 l ?
264,]. Koliko morate uzeti reda
x
2
InO +x) = x - - +
2
da in 2 s do 0,0 l ? do 0,00 l?
VIlI
2648. v7 s do 0,01 razvoja funkcijevg+;' u red
po potenci;ama od x.
.YI
264\9. Objasnite postanak pribline formule - (a>O) i
2a
nje ffi uvrstivi da je a= 5, te ocijenite pri tome pog_
reku.
2650. VT9 s do 0,001.
2651. Za koje vrijednosti x priblina formula
x
2
cosx;::::; l --
2
daje pogreku koja nije od 0,0 l? 0,00 l? 0,000 I ?
2652. Za koje vrijednosti x priblina formula
sin x;::::; x
daje pogreku koja nije od 0,01? 0,001?
1/2
2
"5'" J . f sin x d ,
"'... zracunaJte x s tacnoscu do 0,0001.
o
l
2654. I e-X' dx s do 0,0001.
o
<1
2655.
2656.
265'L
2658.
FOlJRIEROVI REDOVI
f cos x dx s do O,OOJ.
o
I
r sin x
Lc dx
do 0,001.
o
1/4
Iv
+x"dx s do O,OOOL
o
1/9
r
dx s do 0,001.
o
307
2659. Razvijte u red po potencijama od x i y funkciju cos (x-y),
konvergencije dobivenog reda i ispitajte ostatak.
Napiite razvoje po potencijama od x i y ovih funkcija i odredite kon-
vergencija redova:
261!l!t sin X' sin y.
J-x+
2662*.
l+x-),
x+ r
2664. aretg ----.
l-xy
2661. sin + y2).
2663*. ln(1-x- r+xy).
2665. f(x,)') = (lx
2
+2bxy+ . Razvijte f(x+h, po potencijama od Iz i k.
2661t y) Nadite prirast tc pri od vrijed-
nosti x=!, y=2 na vrijednosti x=l+h, y=2+k.
2661. Razvijte funkciju eX+Y po potencijama od i y+2.
2668. Razvijte funkciju sin (x+v) po potencijama od x i y -
2
Napiite' tri, prva razvoja II red po potencijama od x i y funkcija:
2669. eX cos y. 26711. (1 + X)l + y.
4. Fourierovi .redovi
r. Dirichletov teoTem. Kaemo da funkcijaJ(x) zadovoljava Dirichletove uvjete u inter-
valu (a, b) ako je u tom intervalu funkcija
jj jednoliko tj. If(x)1 za a<x<b, gdie kon.stanto;
2) nema vie od broja prekinutosti, a onc su sve prve vrsti (tj. u svakoj
prekinutosti I; funkcije J(x) postoji lijevi limcs J(!; - O) limJ(1; - E) i
desni limes J(;i- O) lim J(!; -1- E)(E > O));
E--"'O
3) ima najvie broj strogog ekstrema.
Dirichletov teorem da funkcija.f (x) koja u intervalu (-77, 77) zadovoljava Diri-
chletove uvjete, tl- svakoj x tog intervala u kojoj je J (x) neprekinuta moemo razviti u trigo-
nometrijski Fouricrov red:
20"
f(x) = a
o
+a 1 cosx+b I sinx+a2 cos2x+b2 sin2x + ...
2
... + G"COSIlX + b"sinllx + ... , (1)
REDOVI
VIII
308
gdje se Fo",.ier00i a" i b" po formulama
1 j' 1 f
a,,=-; !(x)cOSI1XdX(I1=O, 1,2, ... ); bn=-;; f(x)sinllxdx(n=l, 2 .... ).
Ako je x iz intervala ( -rT, -rr) prekinutosti funkcije f (x), onda je suma Fourierova reeb
S (x) jednaka sredini lijevih i desnih limesa funkcije:
1
SCx) = - [fCx-O) + f(x+O)].
2 .
Na krajevima intervala x = -'TT X = 'TT
s (- n) = S (n) = [I( - n+O) + J(n -O)].
2
2'. Nepotpuni Fourierovi redovi: Ako je funkcija J(x) parna (tj. f (-xJ =f (X!) onda
je u formuli (1)
b,,=O (/1=1,2, ... l
a" = ! JJ(X)COSIlXdX (n = 0, 1, 2, ... ).
o
Ako je funkcija J (x) neparna (tj. l(-x)= onda je a,,=O (n=O, 1,2, ... ) i
b,,= (n=l, 2, ... l
o
Funkcija zadana u intervalu (O, ,,) mOe po naoj volji biti produena u interval (-TC, O)
bilo kao parna, bilo kao nepa rna, prema tome moemo je po elji razviti u intervalu (O, ,,) u ne-
potpuni Fouriero\" red po sinusima ili po kosinusima viestrukih lukova.
30. Fourierov red perioda 21. Ako funkcijaJ(x) zadovoljava Diricbletove uvjete u nekom
intervalu (-l, l) duljine 21, onda u neprekinutosti funkcije koje pripadaju tom intervalu
nijedi razvoj
(c)
ao JrX l . nx 2nx . 2nx
. x = - + al cos - + Jj 51l1- + (72C05 -- + b2 5!l1-- + ...
2 . l l f l
/lnx . IInx
... +a"cos-- + b"Slll--+ ...
l l
gdje je
l
l J' nnx
an=i f(x)cos-,-dx
-l
(11=0. J, 2 .... ),
(2)
/
1 J I1n."(
h" = - {(x) sin ----dx
l' l
(/1 = 1, 2, ... ).
-/
U prekinutosli funkcije l (x) i na rubovima x I intervala suma Fourierova
reda odreduje se analogno kao pri razvoju u intervalu (-rT, ,,).
Kada se funkcija J (x) razvija u Fourierov red u po volji odabranom intervalu (a, a + 21)
duljine 21. granice integriranja u formulama (2) treba zamijeniti sa a i a+21.
FOURIEROVI REDOVI
309
Dalje navedene funkcije razvijte u Fourierov red u intervalu (-7T, 77), odredite
sumu reda u prekinutpsti i na krajevima intervala (x 7T,
X = 77), konstruirajte graf te funkcije i sume reda (takoder
i izvan intervala (-77, 77):
2i1l1LfCx)=)cl za -n<xo(:O,
tC2 za O<x<n.
Razmotrite specijalni kada je Cl = -I, = l.
2672
. _ ) ax za - n < x 0(:0,
j(x) - )
,'bx za Oo(:x<n.
Razmotrite specijalne a) a = b = l; b) a = -l, b = l; c) a = O, b = l,
d) a=l, b=O.
2673. fCx) = x
2
. 2674. J(x) = e
ax
.
2675. j(x) = sinax. 2676. J(x) = cosax.
2677. fix) = sh IIX. 2678. J(x) = ch ax.
2619. Funkciju fix) = TC-X razvijte u Fourierov red u intervalu (O, 217).
2
2680. Razvijte u intervalu (O, "lT) po sinusima viestrukih luko\'a funkciju f (."\") =
TC
Dobiveni razvoj upotrijebite za sumiranje redova brojeva:
4
a)
1 1 1
--+---+ ..
357
1 1 l 1 1
b) 1+-----+-+--.
5 7 II l3 17
l l l 1
e) 1--+---+--.
S 7 II 13
Dalje navedene funkcije razvijte u intervalu (O, 7T) U nepotpune Fourierove redove'
a) po sinusima viestrukih lukova ; b) po kosinusima viestrukih lukova .
Nacrtajte grafove funkcija i grafove suma pripadnih redova u
njihove egzistencije.
2681. f (x) = x. dobivenog razvoja sumu reda
2682. f (x) = x".
I l
l) 1+-+-+ ..
22 32
2683. (X) = ('ax.
2684. lex) =
j
l za
Tf
O<x<-,
2
Tf
\0
za o(:x<n.
2
1 I
+-+-+ ...
32 S2
dobivenog razvoja sumu redova brojeva
l l I
2) l - - + -- - - +.
22 3
2
4
2
za O < x o(:!!...-.
')
n
2685. f(x) = { x
n-x za - <x<n.
')
310
REDO\'[
VIII
J{C\Z\'ijte U inten'a\u (O, TI) po sinusima viestrukih iukm'a funkcije:
("I 0< \:< "
2687. !iX) = .\"\n-.\:),
) ,-, .. ",,-,
2681], f ( x) = 2
\
2688. fix) = sin
O za < x < 7[,
2
lZaz\'jjt(' II inten'a!u (O, To) po kosinusima \'iestrukih lukova funkcije:
x
2689. fix) = JI za
lOza li < x < TL
26911. j(x) =
, {' l
O

211
za 211 <x < 7[,
2691. fix) = nin x,
j cos x za O < x ,
2692. f( x) = I L
l cos x za ; < x < 7[,
2693. Primjenom f<lZ\'oja funkcija x i XC U intervalu (O, 77) po kosinusima viestru-
kih luko\'a (\'idi zadatke br. 2681, 2682), dokaite jednadhu
2694'"
c(J, /l.\:
3x 2 _ 67[.'( + 21'2
(O ::;n),
Dokaite da kada jc funkcija l
parna, a pn tom je f 1 =
2 I
1/ 12
teldc! njen F()uric['()\' red u intervalu 71)

relZH)j po nq,arnih viestrukih lukova, cl kad,! je funkcija / (\')
ncpmnCl i f ( + x\ = f t -i I tada se ona r,lzvija u inten'alu ( ,.
po sinusimel nel'arnih viestrukih luko\'Cj,
U navedenim intervalima raz\'ijte u Fourierov red funkcije:
2695. j(.Y) = 1,1 (-I<.Y<I), 2696f(.\)=2.\ (O<x<I).
2697. [(x)= (" (-l<x</) 2698, [(x) = 10-x (5<x<15),
Eazvijte u ncwedenim intervalima u nepotpune Fourierove redove:
a) po sinusima viestrukih luko\'a i b) po kosinusima vi,estrukih l uk(l\ cl
,,',e: fun!;cijc:
2699. f(x) = 1 (0<\< I),
2701. f(x) = x
2
(O<x<2rr),
2700. {(x) = X (O<x < /),
f X la O<x
2702. l(x) =)
, t2-xzal<x<2,
2703. lZazvijtc Pl) kosinusima viestrukih lukova u intervalu funkciju
(
"\ .
f(X)=J, ,
L-x
3
za - <x::;2,
2
za 2<x<J.
GLAVA IX
L Provjera Sastavljanje difell"endjalnih jednadbi
uvjeti.
r. Osnovni pojmovi. Jednadbu oblika
F(x, J, J', "" .\\n) =0, (I)
gdje je F zadana funkcija i y cc (x) traena funkcija, nazivamo diferencijalnom jednadbo1ll
ll-tog reda, Svaku funkciju y = rp (x) koja jednadbu, (l) prevodi u identitet, nazivamo rjee-
IljeIII te jednadbe, a graf te funkcije integralnom krivuljom. Ako je rjeenje zadano implicitno
1) (x,),) O tada ga nazi\'amo il1icgralolll,
Przllljel' I, Pro\'jerimo da li je funkcija y = sin x rjeenje jednadbe
+)' = 0,
Rjc.fctljc. lnlanl()
y' = eos x, )' -SillX
i prema l.on1e
Y" +y -sinx+sil1x == O,
Integral
,p (x, )" Cj) "" C,,) = O (2)
diferencijalne jednadbe (1) koji ima n nezavisnih po volji odaberivih konstanti Cp, , , ,C"
i ekvivalentan je (u zadanom jednadbi (l), nazivamo integraloll1 te jednadbe
(u pripadnom u relaciji (2) konstantama CJ.' ' . "CI' odredene vrijednosti,
dobivamo partikularni integral jednadbe (l),
Obrnuto, kada imamo porodicu krivulja (2) i eliminiramo parametre C,., , ' 'Cn
IZ sistema jednadbi
CI) = O,
dcI) = O,
dx
d"q)
-- = 0,
dx"
dobivamo diferencijalnu jednadbu oblika (l) kojoj je integral u pripadnom
relacija (2).
Primjer 2, diferencijalnu jednadbu porodice parabola
J' = C1 (X-C2 )2, (3)
Rje.icnjc. Derivirajmo dva puta jednadbu (3) pa imati
y' = 2C, (x-C2 ) = 2C1 , (4)
312
DIFERENCIJALNE JEDNADZBE IX
Iz jednadbi (3) i (4) eliminiramo parametre C, i C2 pa dobijemo traenu diferencijalnu
jedn;ldbu
2yy" = y'2.
Lako moemo provjeriti da funkcija (3) prevodi tu jednadbu u identitet.
20. uvjeti. Ako su za traeno partikularno rjeenje Y = Y (x) diferencijalne jed-
nadbe
in) = f(x, y, y', ... , y(n-l (5)
. gdje je f funkcija definirana u okolini ... ,y\{,-1J), zadani uvjeti
(Cauchyjev problem)
y (xo) = Yo, y' (x
o
) = y(n-l) (xo) =
i poznato je rjeenje jednadbe (5)
Y='1'(x, Cl> ... , Cn),
onda se po volji odaberive konstante c" ... , Cn ako je to iz sistema jed-
nadbi
Yo = '1'(xo, Cl' ... , Cn),
Cl' ... , Cn),
Cl' ... , Cn).
Primjer 3. krivulju porodice
Y = Cl e
x
+C2e-
2
-<,
za koju je y (O) = I, y' (O) = -2.
Rjeenje. Imamo:
y' = C
l
e
x
-2C
2
e-
2
,.
Stavimo li u formulama (6) i (7) x = O, dobit
1 = Cl +C2 , -2 = CI -2C2 ,
odakle je
Cl = O, C2 = 1
i, prema tome,
Y = e-
2x
I
(6)
(7)
Istraite, da li su navedene funkcije rjeenja zadanih diferencijainih jednadbi:
2704. xy' = 2y, Y = Sx
2
2705. y"=X
2
+y2,
1
y=-.
x
2706. (x+ y)dx+xdy = O,
Cl _X2
y=---.
2x

SASTAVLJANJE JEDNAD ZBI I PROVJERA RJESENJA
2707 .1''' + y = O, Y = 3sinx-4cosx.
d
2
x 2 .
2708. --2 +w x=O, x=Clcoswt+C2smwl.
dt
2709. y"-2/+y=0; a) y=xe
x
, b) y=x
2
e
x
.
2710. y"-(Al +A2)y'+AJ A2Y=0, y=CleA1X+C2eA2X.
Pokaite da su za zadane diferencijalne jednadbe relacije integrali :
2711. (x-2y)y' = 2x- y, x
2
-xy+ y2 = C
2
.
2712. (x-y+l)y'=l, y=x+Ce
Y
.
2713. (xy-x) y" + xy,2 + yy' - 2y' = O, y = in (xy).
313
Odredite diferencijalne jednadbe zadanih porodica krivulja (C, Cl' C2, C" SU
po volji odaberive konstante):
2714. r = ex.
2716. / = 2Cx.
2718. y = Ce'.
2 l _l.'
2720.), +- = 2+Ce 2.
X
2722. (y- YO)2 = 2px
(vo, P SlI parametri).
2724. y = Cl cos2x+C2 sin2x.
2715. y = Cx
2
.
2117. X
2
+y2=C
2

x
3
= C (x
2
_ y2).
x ( .
2721. ln- = 1 +ay a Je parametar).
y
2723. y = Cle2x+C2e-x.
2725. y = (Cl +C2x)e
x
+C3.
2726. Odredite diferencijalnu jednadbu svih pravaca u ravnini XOY.
2727. Odredite diferencijalnu jednadbu svih parabola s vertikalnom osi II rav-
nini XOY.
2728. Odredite diferencijalnu jednadbu svih krunica u ravnini XOY.
Za dane porodice krivulja linije koje zadovoljavaju zadane uvjete:
2729. x
2
_ y2 = C, y(O) = 5.
2730. y=(Cl +C2x)e
2x
, y(O)=O, y'(0)=l.
2731. Y = Cl sin(x-C2 ), yen) = l, y'(n) = O.
2732. y = Cle-x+C2e"+C3e2x; y(O) = O, y'(O) = 1, y"(O) = -2.
314
DIFERENCI.JALNE JEDNADBE
IX
2. Diferencijalne jednadbe prvog reda
1. Oblici diferencijainih jednadbi prvog reda. Diferencijalna jednadba prvog
reda s nepoznatom funkcijom y, rijeena po derivaciji y', ima oblik
y' =f(x, y), (l)
gdje je f (x, y) zadana funkcija. U nekim povoljno je traenom funkcijom smatrati
varijablu x i jednadbu (l) napisati u obliku
x' = g (x, y), (l')
l
gdje je g (x, y)= I(x, y)'
Uzevi u obzir da je y'
napisati u obliku
dy
dx
dx
x' diferencijalne jednadbe (l)
dy
(I') moemo
P(x, y)dx+Q(x,y)dy = O, (2)
gdje su P (x, y) i Q (x, y) poznate funkcije.
Pod rjeenjima jednadbe (2) razumijevamo funkcije oblika y ='1' (x) ili x = '" (y) koje
zadovoljavaju tu jednadbu.
integral jednadbi (1) i (I ') ili jednadbe (2) ima oblik
cp (x, y, cl = O,
gdje je e po "olji odaberiva konstanta.
2'. Polje smjerova. Skup smjerova
tga = f(x, y)
nazivamo po(iem smjerova diferencijalne jednadbe (I) i ga prikazujemo sistemom crtica
ili strijeli ea s priklonim kutom a.
Krivulje f (x, y) = k, du kojih je prikloni kut polja konstantan i iznosi k, nazivamo ;:::0-
klinama. Nacrtavi izokline i polje smjerova moemo u jednostavnijim priblino
nacrtati polje integralnih krivulja shvativi ih kao krivulje koje u svakoj svojoj imaju zadani
polja.
Primjer 1. Metodom izoklina konstruirajmo polje integ-
ralnih krivulja jednadbe
y'=x.
Rjeenje. Nacrtavi izokline x = k (pravce) i polje smje-
rova, priblino dobijemo polje integralnih kri-
vulja (sl. 105). rjeenje je porodica pa-
rabola
x 2
y=2+C.
.Metodom izoklina nacrtaj te priblino polje
integralnih krivulja za dalje navedene
diferencijalne jednadbe:
2733. y' = -x.
2735. y' = 1 + 1".
2737 ..,. = x
2
+ y2,
2734. y' =
x
y
2736. y' = x + J'
x-Y

"
i.
y
Slika 105.
x
--..---/
2 DIFEHENCIJALNE JEDNADBE PRVOG REDA
315
3. Cauchyjev teorem. Ako je funkcija f (x, y) neprekiriuta u nekom
U {a<x<A, b<y< B} i ima u tom ogradenu der{vacijuf/ (x, y), onda svakom
(xoYn) U prolazi jedna i samo jedna integralna krivulja y = 9' (x) jednadbe (l) (7' (xn) =
=Yn)'
r. Metoda Eulerove lomljene crte. Za priblinu konstrukciju integralne krivulje
jednadbe (l), koja prolazi zadanom Mo (xn, Yo), tu krivulju zamjenjujerno lomljenom cr-
tom s vrhovima Mi (Xi, Yi) gdje je
Xi + 1 = )'i+1 =
= h (korak procesa),
= hf(xi , yJ (i = O, 1, 2, ... ).
PrilIJjer 2. Eulerovom metodom za jednadbu
. xy
Y= -
2
nadirno y (l), ako je y (O) = l Ch = O, 1).
tablicu:
i Xl
O O,
l 0,1
2 0,2
3 0.3
4 0,4
5 0,5
6 0,6
7 0,7
8 0,8
9 0,9
10 1,0
XjYt
V
llYi=20 _l
I O
1 0,005
1,005 0,010
1,015 0,015
1,030 0,021
1,051 0,026
J ,077 0,032
1,109 0,039
1,148 0,046
1,194 0,054
1.248
I
I
Prema tome je y (l) = 1,248. Za usporedbu nav'odimo nijednos! y (1) = eli' 1,284.
EulerO\/OiTi lY1Ctodoll1 partikularna rjeenju
za navedene vrijednosti x:
2738. y' = y, y(O) = 1: y(l) (h = O.l).
2739.y'=x+y, y(l}=l: y(2) (h=O.I).
2740. y'
.I'
l+x
2x
?'Z41. v' = y - -
-. y
.1'(0) = 2: y(l) (h = 0.1).
y(O)= 1: y(l) (h =0.2).
316
DIFERENCIJALNE JEDNADBE
3. Diferencijalne jednadbe prvog reda sa separiranim
varijablama. Ortogonalne trajektorije.
IX
'. Jednadba prvog reda sa separiranim varijablama. Jednadbom sa separiranim
,',m/ahlallla nazivamo jednadbu prvog reda oblika
y' = f(x)g (y) (1)
ili
x (x) Y(y)dx+X 1{X) YI (y)dy = O. (J, g, X, X" Y, Y, su neprekinute).
Podijelimo li obje strane jednadbe (l) sa g (J'l i pomnoirno sa dx, dobit = f(x)dx.
g (y)
Odatle integriranjem dobivamo integral jednadbe (l) u obliku
f
dl' j'
-' = f(x)dx+C.
g (J')
(2)
.-'l.nalogno, ako obje strane jednadbe (1') podijelimo sa X, (x) Y (y) i integriramo, dobit
integral jednadbe (1') u obliku
f
X(X)d fYl(Y)d'-C
-- X+ --}-.
X 1 (x) Y(y)
(2')
Ako za neku vrijednost y Yo imamo g (yo) = O onda je funkcija y = yo rjeenje
jednadbe (11 u to se neposredno lako moemo uvjeriti. Analogno pravci x = a i y = b biti
integralne kril'l11je jednadbe (1') ako su a i b korijeni jednadbi X, {x) = 0, odnosno Y (y)
lijevim stranama smo dijelili jednadbu.
PrilIljer 1. Rijeinlo jednadbu
y
y' = (3)
x
Napose nadimu rjeenje koje zadovoljava uvjet: .1'(1)=2.
Rjeenje. Jednadbu (3'! moemo napisati u obliku
dy y
dx x
Odatle separacijom varijabli imati
d)' dx
i prema tome ln Iyl = -ln lxi + InC]>
y x
gdje je po volji odaberiva konstanta ln C, uzeta u logaritamskom obliku. Nakon potenci-
ranja dobijemo rjeenje
C
(4)
y=
x
gdje jc C = C"
Prilikom dijeljenja sa y mogli smo izgubiti rjeenje y = 0, ali se ono nalazi u formuli (4)
za C O.
zadanog uvjeta dobivarTIo e = 2, pa je prema tome traeno parti-
kularno rjeenje
2
y= ;.
2'. Neke diferencijalne jednadbe koje se svode na jednadbe sa separiranirn va-
rijablama. Diferencijalne jednadhe oblika
.r'=f(ax+by+c) (bolO)
(J je neprekinuta) svode se na jednadbe oblika (l) zamjenom u ax + by gdje je li nova
traena funkcija.
:l JEDNADZllE PRVOG REDA SA SEPARIRANIM VARIJABLAMA
317
3 . Ortogonal ne trajektorije su krivulje koje sijeku linije zadane porodice <i)eX, y, a)
(a je parametar) pod pravim kutom. Ako je F (x, y, y') = diferencijalna jednadba porodice,
onda je
F(X' y, -
clifercncijalna jednadba ortogonalnih trajektorija.
Primjer 2. Nadirno ortogonalne trajektorije porodice elipsa
x' + 2J'2 = a'. (5)
Ridenje. Deriviranjem ?biju strana jednadbe (5) nalazimo diferencijalnu jednadbu porodice
Odatle, zamijenivi J" sa
torija
x + 2yy' = O.
y'
dobijemo diferencijalnu jednadbu ortogonalnih trajek-
2y
x--=O
y'
2y
ili
Integriranjem dobiti JI =Cx2 (porodicu parabola) (sl. 106).
)
x
Slika 106.
,L Postavljanje diferencijalnih jednadbi. Pri postavljanju diferencijalnih jednadbi
u geOmetrijskim zadacima se moemo koristiti geometrijskim smislom derivacije kao tan-
gensa kuta to ga tangenta na krivulju s pozitivnim smjerom osi OX; to li mnogo
da odmah ustanovimo odnose medu ordinatom J' traene krivulje, njenom apscisom
x i y', tj. da dobijemo diferencijalnu jednadbu. U drugim (vidite zadatke 2783, 2890,
2895) koristimo se geometrijskim smislom integrala kao povrine krivocrtnog trapeza
ili duljine luka. Pri tome se neposredno iz uvjeta zadatka dobije jednostavna integralna jednadba
(ukoliko je traena funkcija pod znakom integrala), a deriviranjem obiju njenih strana moemo
lako na diferencijalnu jednadbu .
Primjer 3. krivulju koja prolazi (3; 2), a diralite bilo koje njene tangente raspo-
lavlja tangente koordinatnim osima.
318
DIFERENCIJALNE JEDNADZBE lX.
RjeJeJlfe. N eko

AJ (x, y) polovite tangente a ta je po uvjetu zadatlG1 diralite
i B su u kojima tangenta y.j Na osnovu uvjeta je OA = 2v
Koeficijent sDljera tangente na krivulju u /\.J (x, y) je - j OB=
cly OA y
dx OB x
rro je diferencijalna jednadba traene krivulj{, rrransfofD1uci;om dobiti:
i iz toga
dx av

X )'
ln x + ln)' = ln e ili xy 0= c.
Primjenom uvjeta dobivmTIo da je e = 3-2 = 6. Tako smo ustanovili. da je traena
krivulja hiperbola xy = 6.
Rijeite diferencijalne jednadbe:
2142. tgxsin
2
ydx+
2744, xYJ' = l _X2.
xctgy = O.
2146, 3e
X
tgydx + (l -e
x
)sec
2
ydy = O.

-Y=
2745.,),- = a(! +X2
2747, y' tg X = y.
partikularna rjeenja koja zadovoljavaju mwcdenc uvjete:
2148, (I + eX). )'. y' = eX; y = I za x = o.
2741!t (xr2+x'ldx + .\'-.1)dy=O; l' ul .', = o .
2750. y'sinx = Jlny; y =
Tr
za x =
:2
Rijeite diferencijalne zamjene
215:L -,,' = (x+
2152.1"=(8x+ +!)2
2753, +3y-I).dx + (4x+6y-5)dy = O.
2154. (2x-\)ox +(4x-2y+3) =0.
U zadacima 2755 i 2756 na
'-, --
2755. y' =
y
2756. (x
2
+ )'2)dx-xydy = O.
koordinate:
2757*. krivulju za koju je duljina tangente jednaka udaljenosti diralita
od ishodita koordinatnog sistema.
2758. Nadite normale izmedu koordinatnih osi u bilo
kojoj tai:ki
2159. krivulju Z8. kuju suptangentu ima konstantnu duljinu ea> O)
4 H01V[OGENE ,JEDNADBE PR.VOG REDA
319
276110 Nadite krivulju za koju je suptangenta dvostruko od apscise diralita.
2761':
za koju teita lika koordinatnim osima,
ordinatom bilo koie njene iznosi 37'l-aPscise te
2762. Nadire jednadbu krivulje
tangente izmedu diralita
za koju se
s osi OY.
2763. Nadite jednadbu
na krivulju izmedu
,"adite ortogonalne
struirajte
prolazi (2; O), ako tangente
diralita i osi O Y ima konstantnu duljinu 2.
zadanih porodica krivulja (a je parametar), kon-
njihove ortogonal.ne trajeiztorije.
2764. X2 + / = a
2
2765. = ax
2766. xv = tl.
2717. (x- + = ,/.
4. dHel'e1l1Iciii"i1fiie 1ecl1fii"cl7ih" prvog red;]
] "o Homogene jedn,adbe. Djfcrencijalnu jednadbu
P(x, l')dX+Q(X,l')dy = O
(l)
naZi\'anlU hOllloge!lom ako su P
J 1110emo svesti na ohlik
i Q hOlTIogene funkcije istoga stupnja. Jednadbu
.i pOlnOl:U supstitucije y =-XlI,
;.;cpariranirn \-arijahiama.
)'- \
.\ j
je II !1()\'a flcTH)Znata
takoder primijeniti i
Primjer l. Nadite jednadbe
\'
+ ,\"
x
RjC.5Cllje. St3\'inln y 71.'<:, pa duhiti lt + XU' -= eli + u ili
dx
uu =
x
e
Inlcgriranjenl dobivan10 II = --ln ln - ,odakle je
e
1'=-x1n1n-.
transformirarno u jednadbu sa
x=yu.
2'. Jednadbe koje se svode na h<Hnogei1le. Ako je
gdje j e .r neprekinuta i
pnda, stavi\-i u jednadbi
nadbi
(2)
(i =
x = 11+ 0:, Y = c' +,8 gdje se konstante 'l. i ,8 odreduju iz sistema jcJ-
a,:;+iJ,f]+c, = 0, [/2!X+ +c2 =0,
320
DIFERENCI.JALNE ,JEDNADZBE IX
dobivamo homogenu diferencijalnu jednadbu s obzirom na varijable II ic', Aku je 8 = 0, onda
untenjcm a,x+b,y = u u jednadbu (2) dobivamo jednadbu sa separiranim variiablama.
Integrirajte diferencijalne jednadbe:
2768. y' = - L
x
2710. (x-y)ydx-x
2
dy=0,
2769. v' =
x+y
x
2771. Za jednadbu (x2 +y2)dx-2xydy=0 porodicu integralnih krivulj,),
a izdvojite krivulje koje prolaze kroz (4; O), odnosno (I; I),
2772. ydx + (2J;Y-x)dy = 0,
J
' ,
2773. xd)'-ydx= x-+y-dx,
2.774. (4x
2
+3xY+.l,2)dx + (4y2+3xy+x2)dy = O.
2775. Nadite partikularno rjeenje jednadbe
da je y = 1 za x = 2,
dx+2xydy = () iz uvjl'la
Rijeite jednadbe:
2776. (2x- y+4)dy + (x-2y+5)dx = 0,
, 1-3x-3y
2777. V = ----
. l+x+l'
2778. y' = x+2y+ l
2x-l-4y+3
2779. jednadbu krivulje koja prol:1zi (I; O) i ima $\'ojst\'O da je
koji odsijeca tangenta na osi O Y jednak polarnom radijusu di1"3-
lita.
2780**. Kakav oblik treba dati zrcalu projektora da se zrake iz izv'ora
svjetla reflektiraj u u paralelnom pramenu)
2781. jednadbu krivulje u kojoj je supt,mgenta jednaka
sredini koordinata dira!ita,
2782. jednadbu krivulje za koju je koji na osi ordinata odsijeca
normala u bilo kojoj krivulje, jednak udaljenosti te od ishodita
koorclinatnog sistema,
2783*. Nadite jednadbu krivulje za koju je povrina, s osi apscisa, kri-
vuljom i sa dvije ordin ate od kojih je jedna konstantna a druga promjenljiva,
jednak omjeru kuba promjenljive ordinate i pripadne apscise.
2784. krivulju za koju je na osi OJ'dinata, koji odsijeca bilo koja
tangenta, jednak apscisi diraiita,
5. Linearne diferencijalne jednadbe prvog reda.
BernouHijeva jednadba
1". Linearne jednadbe. Diferencijalnu jednadbu oblika
;/+P(x)y=Q(x) (I )
prvog stupnja s obzirOITI na yi y' nazivan10 linaernoJJl.
Ako je funkcija Q (x) 0= 0, onda jednadba (l) dobiva oblik
y'+P(x)y=O (2)
LINEAHNE .JEDNADBE PRVOG HEDA
32]
i naZi\nll1o je homogenom linearnom diferencijalnon1 jednadbOlTI. U tOllle sc varijable se-
pariraju i rjeenje jednadbe (2) je
, = e J p (x)dx
J. , (3)
nchomogene linearne jednadbe (l) primjenjujemo tako zvanu metodu
jacije po odaberit'e !wJlstante; ta metoda sc sastoji II tOIne da najprije f.ieenje
pripadne homogene linearne jednadbe, tj, relaciju (3), Zatim, u toj relaciji da je C
funkcija od x, traimo rjeenje neh()mogene jednadbe (1) u obliku (3'. U tu S\TllU uvrstimo u jed-
nadbu (l) yi y' koje smo odredili iz (3), i iz dobivene diferencijalne jednadbe odreclujemo funk-
ciju C (x), Na taj rjeenje nehomogene jednadbe (I) dobi\'amo u obliku
J' = jp (x) dx
Pri!lljcr l, Rijeimo jednadbu
.)1' - tg x .::v -=- cos x
Rieellie, Pripadna bomogena jednadba je
))1 " __ tg x JI = O.
Rjeavanjem te jednadbe dobivamo:
Y C.
cosx
e funkcijon1 od x, deriviranjem nalazin10 da je
dC sin x
)-' == __ o ') -c.
cos x dx C{)s- X
U\Ttenjem yi y' Ll jednadbu (4) dobivamo:
dC sinx C
..--C tgx -, cos.\".
cos2 X cOSX
ili
cosx dx
odakle je
dC
-.=
dx
. l l
JCOS'XdX'-- 2x-'-"4sin2x- Cl'
Iz toga slijedi da rjeenje jednadbe (4) glasi
l 'l
Y .. ( -- x -'- -- sin 2x -+- Cl) '--,
,2 4 , cos x
Za rjeavanje linearne jcdnadzbc (l) moenl0 takoder prin1ijcnio ,,\upstituciju
r 11[',
gdje su II i" nepoznate funkcije "d x, Tada jednadba (1) dobiva oblik
lli +Ph)lI]t+11l = Q(.,).
Ako traimo da bude
II'+P(X)U =0,
onda iz (7) dobivanlo lt, zatin1 iz (6) nalazirTIo 'l), a prema (5) inlanlo y.
:.!.J DC!11l(lo-\'i(': Zi.tclaci
(4)
(5 )
(6)
(7)
322
DIFERENCl.JALNE JEDNADZSE IX
2 . Bermml1ijeva jednadba. Jednadbu prvog reda oblika
y'+P(x)y = Q(x)y",
gdje je c' O i 'loc,"'cl n.'.ivamo Berno1l1hJcvol1l jedl/adzDo!ll, Nju svodima na linearnu supsti-
tucije z "l -11. lvlo 'Jno takoder neposredno primijeniti supstituciju y ,,:0--' liV ili metodu varijacije
konstanL
Primjer 2. ;-J.iieinlo jcdl'adbu
4
J." --:: -.-- y t- y,
x
Rje.fenjc, To jc Bernoullijeva jednadba ('i. = , Stavimo da je
J-' = Itl',
pa dobivamo.
u'V i' v'u 117' -L xv;n: ili v (u' -- 11) + v'u = xV;;;,
x , x
Da bi odredili funkciju 11 treba da ispunimo relaciju
odakle je
4
ll' -- -- lI:;-;O 0,
x
,
u = XOo
U\Ttenjem tog in'aza u jednadbu (8) dobijem():

a odatle nalazinlo 7::
( l )'
" ln x: .'. e
i prelila lOl11e dobivamo rjeenje u obliku
I "
j' - x' ( ln x i ej
- \ 2 '
::"( adite integrale jednadbi:
d\'
27850 -'
dx
J'
x.
x
cl \' 2 t'
2786. -'-- + -'-- = x
dx X
2781':'. (l + dx =0 hl! +.I'2 sinr-xy)dy,
27880 r
2
dx - (2xr+3)dt, = O.
(8)
il EG70AKTNE DIFERENCI.JALNE ,JEDNADBE. EULEROV MULTIPLIKATOR
partikularna rjeenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:
2789. + J - eX = O; J' = b za x = a.
l'
2790. y'--"--:;-l-x=O; .1'=0 za x=O,
1-x-
2791 . .I' - J tg x = _1_; J = O za x = O.
cosx
Nadite rjeenja jednadbi:
2792. dl'
dx x
_xy2,
dl'
2793. 2xl'---'- - /+x = o,
'dx '
2794. l' dx + (x --i-X3y) d y = O.
2795. 3xdr = y(l +xsinx-3y3 sinx)dx,
323
',------
2796 .. Zadana su tri partikularna rjeenja y, Y1> JI" linearne jednadbe, Dokaite
:l . ,'"" d' l .. d k' IT k .
l::! Izraz.c...:---'-.- za rz::!va (onstantnu \TIJe nost za sva l X. \..a 'av je geomet-
Y--Y1
rijski smisao tog rezultata?
2797. Nadite kri\'ulje za koje je konstantna povrina trokuta, koji tvore os OX,
tangenta i radij vektor diralira.
27980 Nadite jednadbu krivulje za koju je koji odsijeca tangenta na
osi apscisa jednak kvadratu Ol'dinare diralita .
2799. Nadite jednadbu krivulje za koju je koji odsijeca tangenta na osi
ordinata jednak subnormali,
2800. Nadite jednadbu krivulje za koju je koji odsijeca tangenta na OS!
O!'dinat::! proporcionalan kvadratu ordim!te diralita.
2801. Nadite jednadbu krivulje za koju je duljina tangente jednaka udaljenosti
II kojo j tangenta os OX, od M (O, a),
S" diferencijalne jednadbe" E-ulerov Ai1ultiplikator
1"0 Egzaktne diferencijalne jednadbe. Ako je za diferencijalnu jednadbu
P(x,y)dx+Q(x,y)dy = O (l)
2P 2:0
ispunjena jednadba - _-, tada jednadbu (l) moemo napisati u obliku dU (x, y'; - O i
2'V ex
nazi',arno je dlferencijalllOlIl jednadzbom. integral jednadbe (l) je CT (x, .1')
Funkcija [' (x,},) se na koji je naveden u glavi VI, 8. ili po formuli
x
U = I P(x,y)dx+ I Q(xo"I')dt'
Xa "0
(vidi glavu VII, 9',.
'1-'
324
DIFERENCIJALNE JEDNADZBE
PrilIljer l. integral diferencijalne jednadbe
(3X2 +- 6xy2) dx +- (6x'y +- 4)'3) dy = O.
RjeelIje. To je egzaktna diferencijalna jednadba, jer je
o (3X2 +- 6xy2) o (6x'y +- 4y")
---- -- + = 12xy
ay ox
i prema tome jednadba ima oblik dU = O.
Ovdje je
a odatle je
iJU = 3x' .', 6xy2
ox
or.:
cly
6x'y + 4y";
U = .r (3x' + 6xy') dx + cp (y).= x
3
+ 3x'y' + ? (y).
Deriviranjen1 [J po y
iJU
=-6x'v L ,,'(1') 6x'v+4,,"
ay .' .. ,-
IX
(prema uvjetu); odakle je 'P' (y) = = y'+C". Najzad dobijemo U (x, .vj = x"-I-
+- 3x'y' +y' + Co> i prema tome je = C traeni integral zadane jednadbe,
2'. Eulerov n1ultiplikator. Ako lijeva strana jednadbe (l) nije totalni diferencijal, a
ispunjeni su uvjeti Cauchyjeva teorema, onda egzistira funkcija !-'- = I' (x,.vJ (Eu/erov mU/liplikalor)
takva da je
!L(Pdx+QdJ) = dU.
Odatle dobivamo da funkcija !-'- zadovoljava jednadbu
a d
-(pP) = :-(pQ),
oy {lX
EulerO\' multip1ikator !-'- lako je u dva
1) - - - -- = F(x), tada Je p = fI(X).
, 1 (ap aQ) . " . ,
Q ay dx
1 (a? i3Q)
2) -. - - - = Fl (y), tada je fl = fl ()'),
P ay ax
Primjer 2. Rijeimo jednadbu
(
y3)
2x)' -I- x2y + '3' dx -+- (x2 + y2)dy = 0,
Rje.leHje. Ovdje je
3
P 2x)' + x2y Q = x2 .c. y2
3
iz slijedi da je !-'- = fL (x),
da je o(!-'-Pl = !..(fLQ)
ay
ili
1 (' oP OQ) _ 2x -I- 2x' -+- y2 - 2x ._
- - - - .--1,
Q ay ox x2 +- y2
oP oQ
IL-=P.-
iJy iJx
d!-,-
Q -, tada je
dx
d: = __ ::) dx = dx i ln!-,- = x,
IL = eo'".
(2)
7 .JEDNADZBE PRVOG REDA
325
Kada jednadbu pomnoinlo sa IL = e\ dobijemo:
, y3)
eX ( 2x)' ..;. x'y "3, dx + eX (x2 -;' yZ) d)' 0,
a to je egzaktna diferencijalna jednadba. Kada je integriramo, imat integral
(
."
yeX X Z + JI: ) = C.
3 ,
N adite integrale jednadbi:
2802. (x+y)dx+(x+2y)d.l' =0.
2803. (x
2
+ y2+2x)dx+2xydy = O.
2804. (x
3
- 3xy2 + 2) dx - (3x
2
Y - .\'2) dJ = O.
x dv- vdx
2805. ,d x" + \ d l' = --'-----"---
, x2 + y2
2.,dx )'2_3x 2
280G. 'T = O.
2801. partikularni integral jednadbe
;)dY=O,
koji zadovoljava uvjet y (O) = 2.
Rijeite jednadbe za koje postoji Eulerov multiplikator fl- = fl- (x) ili fl- = fl- (y).
2808. (x+ /)dx-2xydy = O.
2809. y(l +xy)dx- xdy= O.
)'
2810.-dx + (y3 -ln x) dy = O.
x
2811. (xcosY- ),siny)dy+ (xsiny+ yeosy)dx = O.
7. Diferencijalne jednadbe prvog reda koje nisu rijeene
s obzirom na derivaciju
1 c. Diferencijalne jednadbe prvog reda vieg stupnja. Ako je jednadba
F(x,y, /) = O, (1)
na primjer drugog stupnja s obzirom na .v', onda, rjeavanjem jednadbe (l) s ol:Yzirom na .v', do-
bivamo dvije jednadbe
y' = JI (x, y), y' = J2 (x, J), (2)
Tako svakom Afu (xu, Yu) nekog ravnine prolaze dvije integralne
krivulie, integral jednadbe (l) u tome ima oblik
CP (x, )" C) == cp l (x, J', c) cp 2 (x, y, c) = O, (3)
gdje su (l), i (I), integrali jednadbi (2).
326
DIFEBENCI.JALNE JEDNAD2BE
IX
Povrh toga za jednadbu (1) moe postojati singulami integral. Singularni integral geomet-
rijski predstavlja ovojnicu porodice krivulja (3) i moemo ga dobiti eliminacijom konstante e iz
sistema jednadbi
cp (x, y, c) = O, (x, J, C) = O, (4)
ili ako eliminiramo p= y' iz sistema jednadbi
F(x, y, p) = O, (x, y, p) = O. (5)
Primijetimo da krivulje definirane jednadbama (4) ili (5) nisu uvijek rjeenja jednadbe
(I); prema tome to u svakom pojedinom treba pro"<'jeriti.
Primjer. I. Nadimo i singularni integral jednadbe
xy" + 2x)" - y = O.
Rje,knje. Rijeimo s obzirom na y' pa imamo dvije homogene jednadbe:
y' = - 1 T V 1 y' = -- 1 -111 T Y
/ X
definirane u
x(x + Y) > O,
a njihovi integrali su
x
(P-I)'
X
(P-l-l)'
e e
ili
(2x .i Y .- C) - 2 j!X2-'- xJ-; = O, (2x -+ y - C) I 2 Vx"-:::'xy == O.
Kada ih pomnoimo, dobijemo integral zadane jednadbe
(2x .J- y -- C)' - 4(x' T xy) = O
ili

(porodicu parahola).
Derivirajmo integral po e i eliminirajmo C. Nalazimo singularni integral
Y T X = O.
(Pokus pokazuje da je y ,.x = O rjeenje zadane jednadbe.)
Singularni integral moemo takoder derivir3njen1 xp2+2x/)-}' -=--= O po P i eli-
miniranjem p.
2'. Rjeavanje diferencijalne jednadbe parametra. Ako diferencijalna
jednadba prvog reda ima oblik
x = 9' (y, y'),
onda varijable x i y moemo odrediti iz sistema jednadbi
p
a9' dp
- + .-
ay ap dy
x = 9'(y, p),
gdje je p = y' parametar.
7
JEDNADZBE PRVOG REDA
Analogno, ako je)' .cc tP (x, y') onda se x i)' odreduje iz sistema jednadbi
iN [NI dp
p = -;;-. + -;-.-,
(iX !JX dx
)' = lj; (x, p).
PrilIljer 2. i singularni integral jednadbe
x:.!
)' = y'2 - xy' + -- .
2
Rjeenje. Stavivi),' = p prepiimo jednadbu ovako
x2
y=p2_ Xp 2
Deriviravi po x i da je p funkcija od x dobivamo
dp dp
P =0 2p - - P - x - + x
dx dx
327
'1' dp (2 ) ) 'l
dP
l I ,. . 1 . e U' . 11 - p-x = L.p-X, 11 - = . ntegnranJem IZ aZl p ,=x+. vrstenje u po-
dx dx
jednadbu daje rjeenje:
x2
y = (x + C)2 - x(x + C) + --
. 2
ili
x2
y = 2 + eXT O.
Deriviranjem rjeenja po e i eliminacijom e dobijemo singularno rjeenje:
x2 x2
V = -. (Pokus pokazuje da je v = _o. zaista rjeenje zadane jednadbe).
. 4 - 4
x
Ako faktor 2p-x, kojim smo kratili, s nulom, dobijemo p =2 i nakon
x2
uvrtenja p u zadanu jednadbu izlazi .Y '4 ' a to je isto singularno rjeenje.
i singularne integrale jednadbi (u zadacima 2812 i 2813 konstru-
irajte polje integralnih krivulja):
2812. ;-,2 _ ?l' y' + ] = O.
x
2813. 4y,2 - 9x = O.
2814. yy'l -(xy+l)y'+x=O.
2815. YJ.'z - 2xy' + y = O.
2816. imegralne krivulje jednadbe y'2
- ,
-1 koje
M(O;+).
parametra y' =p rijeite jednadbe:
2817. x = sin y' +In y'.
2819. y = y'2+2Iny'.
2821.
eX = y2+ y'2
2y'
2818. Y = /2 eY'.
2820. 4y = x
2
+ /2.

326
DIFERENCIJALNE JEDNAD2BE IX
8. Lagrangeova Clairautova jednadba
l". Lagrangeova jednadba. Jednadbu oblika
)' = x<p(p) + lj; (p), (l)
gdje je p = .1" nazivamo Lagrangeovom ])eriviranjcm, da je dy" P dx, jedna-
dbu (I) svodimo na linearnu s obzirom na x i dx:
pdx = <p(p)dx + [X'l/(p) + IV (p)] dp. t2)
Ako je p '*' 'P (p), onda i:;; jednadbi (J) i (2) dopivamo rjeenje u parametarskom obliku:
x = Cf(p) + g(p), Y = [Cf Cp) + g (p)J <p (p) + lf;(p),
gdje je p parametar, a f(p), g (p) su neke poznate funkcije. Povrh toga moe postojati singularno
rjeenje koje traimo na
2". Clairautova jednadba. Ako je u jednadbi (l) 'p (p) =o p onda dobivamo ClairalIt
W,'1I jednadbu
y = xp + lj; (p).
Njeno rjeenje ima oblik y =Cx+.p (C) (porodica pravaca). Pored toga egzistira singularno
rjeenje (ovoj nica) koje dobijemo nakon eliminiranja parametra p iz sistema jednadbi
Prifl'rier. Rijeimo jednadbu
f x=
l y = px + I/J(p).
)' = 2y'x + (3)
Rjdellje. Stavimo y' = p, pa je tada Ji = 2px+ derivirajm o i zamijenimo dy ,a p dx. Dobi-
P

ili
dp
-
pz
dx 2 1
- = -+--.
dp P p3
Kada rijeimo tu linearnu jednadbu, imat
Iz toga je integral
1
x = + C).
p2
1
x = 2(lnp + C).
P
1
y = 2px + -0-.
P
Da singularni integral po pravilu tvorimo sistem
1
y
p
1
0= 2x pi'
9
Odatle ic
i preDla t0111e
RAZNE f)IF'EH.ENCU;\LNE JEDNADZBE
x .=
y -.- 2
"
)' = -
p
329
U\Ttenjem y u jednadbu (3) uvjerit se da d"bivcna funkcija nije rjeenje, pa
prema t0l11e jednadba (3) nema singularnog integrala.
Rijeite Lagrangc()ve jednadbe:
l (' r)
2822. J' = - X y' .
2 Y
, ,2
2823. r = r + y l J -.
.' .
2824. y=(I+I,')X+)',2
l '( ,
2825*. \' = - \' 2x+I').
. 2 .
i singularne integralc Clairautove jednadbe konstruirajte polje
integralnih krivulja:
2826. )' = xy' + y'2
2828. Y = xy' + J1.+0:)2
2827. J = xy' + y'.
, 1
2829. Y = xy +-.
y'
2830. krivulju za koju je konstantna povrina trokuta, koji tvore koordi-
natne osi i tangenta u bilo kojoj
2831. Nadite krivulju, ako jc udaljenost zadane do bilo koje tangente te
krivulje konstantna.
2832. krivulju za koju duljina bilo koje njene tangente unut31'
koordinatnih osi ima stalnu vrijednost l.
9. Razne diferencijalne jednadbe prvog reda
2833. Odredite tipove diferencijainih jednadbi i ukaite na metodu njihova rje-
avanja:
r
a) (x + y) y' = x arelg-'-- ;
x
b)
e) l = 2xy+x
3
;
d) y' = 2xr+ y3;
el xy'+y=siny;
fl ()' X;-,)2 = y<3;
g) y = xe
l
";
h) (y' 2x)') J"; = x
3
;
i) y' =(X+y)2;
j) xeosy'+ysiny'= l;
k)
l) (x
2
+2xy3)dx + (y2+3x
2
y2)dy = O;
m) + (x2+3)dy = O;
n) (xy3+l nx)dx = ldy.
330
DIFERENCIJALNE .JEDNADBE IX
Rijeite jednadbe:
(
v) V
2834. a) x- dx+xcos-'- dJ' = O;
x x
x
b) xln-dy- ydx = O.
J
2835. XdX=(:2 _y3)dY.
2837. xy' + y = xy21n x.
2839 .r = xy'
2840. x2(y+l)dx + (x3-I)(y-l)dy = O.
2841. (1 + y2)(e
2x
dx - e
Y
dy) - (1 + y) dj' = O.
2x-J
2842. y' - .1'-2- = 1.
x
2844. y' + JCosx = sinxcosx.
2846. Xl" --Y- - X = O.
. x+l
2836. (2xy2-y)dx+xdy=O.
2838. y = xJ' + y' ln J'.
2843. ye
Y
= (y3+2xe
Y
)y'.
2845. (1-x
2
)y'+xy= a.
2847. y'(xcosy+asin2y) = l.
2848. (X
2
Y_X
2
+ y-l)dx + (xy+2x-3y-6)dy = O.
(
V-l)2
2849. y' = l + -2x 2850. xy
3
dx = (x
2
y+2)dy.
2851. y'
3x
2
x
3
+ y+l
2852. 2dx + lx dy - /Y dx = O.
...;-;: rx
y v
2853. y' =-+ tg..::..... 2854. yy' + J/ = cos x.
x x
2855. xdy+ydx=y
2
dx. 2856. y'(x+siny) = 1.
dp 2
2857 .1'-= -p+p.
dy
2858. x
3
dx - (x
4
+ y3) dy = O.
2859. X
2
y'2+3xyy' +2.1'2 = O.
2860. xdx+ ydy + xdy- ydx = O
Jx 2+ y2 y2 .
2861. eYdx + (xe
Y
-2y)dy = O. 2862. Y = 2xy' +Jl+ y'2.
2863. y' = L(l+lny-lnx). 2864. (2e
X
+ y4) dy - ye
X
dx = O.
x
9 RAZNE DIFERENCIJALNE JEDNADBE
331
2865. y' = 2( .1'+2 )2
x+y-l
2866. xy(x/+l)dy-dx = o.
2867. a(xy' +2y) = xyy'.
2869. (x2_1)J/ 2dy + (x
3
+3xyJx
2
-l)dx = O.
2871. Ja
2
+x
2
dY + (x+ y-Ja
2
+x2)dx = O.
2872. xyy'2 - (x
2
+ y2) y' + xy = O.
2874. (3x
2
+2xy- y2)dx +(x2-2xy-3y2)dy = O.
2875. 2vpdp = 3p2+4y2.
. dy
2868. xdy- ydx = y
2
dx.
dy
2870. tgx- - \' = a.
dx .
, 1
2873. y = xy + .
y
rjeenja jednadbi za navedene uvjete:
2876. y' = Y + 1; y = O za x = 1.
x
2877. eX-Yy' = l; y = 1 za x = 1.
2878. y'ctgx+y=2; y=2 za x=O.
2879. e"(y' + 1) = 1; y = O za x = O.
2880. y' + y = cos x; y = za x = O.
2
2881. y' -2y = _x
2
;
1
y =- za x = O.
4
2882. y' + y = 2x; y = - 1 za x = O.

2883.xy'=y; a)y=lzax=l; b)y=Ozax=O.
2884. 2xi = y; a) y = 1 za x = 1; b) y = O za x = O.
2885. 2x)'y' +x
2
_ y2 = O;
e) y = O za x = 1.
a) y = O za x = O; b) y = l za x = O.
2886. krivulju koja prolazi (O; l) u kojoj je suptangenta jednaka
zbroju koordinata diralita.
2887. krivulju ako vam je poznato da je suma koje na koordi-
natnim osima odsijeca tangenta krivulje, konstantna i iznosi 2a.
2888. Zbroj duljina normale i subnormale jednak je jedan. jednadbu
krivulje ako je poznato da krivulja prolazi kroz ishodite koordinatnog
sistema.
332
DIFERENCIJALNE .TEDNADBE
IX
2889*. krivulju za koju je kut koji tvori tangenta i radijvektor diralita.
konstantan.
2890. Nadite krivulju ako vam je poznato da je povrina izmedu koordinatnih
osi, te krivulje i ordinate bilo koje na krivulji jednaka kubu te ordinate.
2891. Nadite krivulju ako je poznato da je povrina sektora, omedenog polarnom
osi, tom krivuljom i polarnim radiiusom bilo koje krivulje, propor-
cionalna kubu tog radijusa.
2892. krivulju za koju je koji na osi OX odsijeca tangenta jednak
duljini te tangente.
2893. krivulju za koju parabola )'2 = 2x raspolavlja tangente
izmedu koordinatnih osi.
2894. krivulju za koju je duljina normale u bilo kojoj krivulje jednaka
udaljenosti te od ishodita koordinatnog sistema.
2895*. Povrina lika omedenog krivuljom, koordinatnim osima i ordinatom bilo
koje krivulje jednaka je duljini pripadnog luka krivulje. jednadbu
te krivulje ako je poznato da ona prolazi (O; 1).
2896. krivulju za koju je povrina trokuta, koji tvori os apscisa, tangenta
i radijvektor diralita, konstantna i jednaka a2.
2897. krivulju ako je poznato da je polovite koji na osi OX odsi-
jecaju tangenta i normala na krivulju, konstantna (a; O).
Pri postavljanju diferencijalne jednadbe prvog reda, u zadacima iz fizike,
jc "Tsishodno primijeniti tzv. metodu diferencijala koja se sastoji u tome da pribline odnose
neizlnjerno D1alim prirastin1a zadanih i traenih ispravne s do neizmjerno
malih vieg reda, zamijenimo pripadnim odnosima medu njihovim diferencijalima,
to ne na rezultat.
Ladatak. U rezervoaru ima 1001 vodene otopine od lO kg soli. Voda u rezervoar brzinom
od 3 1 u min., a smjesa iz njega brzinom od 2 1 u min, pri se mijeanjem podr-
ava jednolika koncentracija. Koliko soli biti u rezervoaru po isteku jednog sata?
Rie.fellje. Koncentracijom e zadane tvari nazivamo tvari u jedinici volumena. Ako je kon-
centracija jednolika, onda tvari u volumenu V iznosi e V.
Neka je soli koja se nalazi u rezervoaru x kg, po isteku vremena t min. Koli-
smjese u rezervoaru u tome trenutku bit (100+1) I i prema tome koncentracija
x
e = --- kg na I L
100+t
U toku vremena dt iz rezervoara 2 dt I smjese sa 2c dt kg soli. Prema tome
prol11jenu dx soli II rezervoaru odnos
. - dx = 2edt, ili
2x
-dx =---dt .
100 +t
To i jeste traena diferencijalna jednadba. Kada separiramo varijable i integriramo,
dobit
lnx - 21;'(100 + t) + ln C
ili
C

(100 + t)'
Konstantu Codredujemo iz uvjeta da je za t= O, X= 10, tj. C= 100000. Po isteku jednog
100000
sata u rezervoaru biti x = - '" },9 kg soli.
1602
g HA/:NE DIFEHENCTJALNE .TEDNADBE
333
2898 *. Dokaite da slobodna povrina teke koja rotira oko \'ertikalne
osi, ima oblik rotacionog paraboloida.
2898*. ovisnost tlaka zraka o visini, ako je poznato da je tlak J kp/cm"
na razini mora, a 0,92 kp/cmz na visini od 500 m.
2900 "o Prema Hookeovom zakonu konop duljine I pod djelm':mjem ra/:-
sile F dobiva prirast duljine klF (k = const). Koliko se produiti
konop pod djelovanjem svoje teine W, ako ga objesimo za jedan njegov
kraj? duljina konopa je l).
2901. Rijeite isti zadatak pod uvjetom da je na kraju konopa objeen teret P.
Pri rjeavanju zadataka 2902 i 2903 upotrijebite Newtonov zakon po kome
je brzina hladenja tijela proporcionalna razlici temperature tijela i okoline.
2902. zavisnost temperature T od vremena [ ako tijelo zagrijano do To
stupanja Ul1esemo u prostoriju u kojoj je temperatura stalna i iznosi a stup-
njeva.
2903. Kroz koje se vrijeme temperatura tijela zagrijanog do 100 sniziti do 30'
ako je temperatura prostorije 20, a za prvih 20 min tijelo se ohladi do 60
C
,)
2904. djelovanje trenja na disk koji se vrti u proporcionalno
je kutnoj brzini vrtnje. ovisnost te kutne brzine o vremenu ako je poz-
nato da se disk vrtjeti brzinom od J OO okr/min i da se nakon l min
vrtio brzinom od 60 okr/min.
2905';', Br/:ina raspadanja radijuma proporcionalna je prisutnoj radijuma.
Poznato vam je da nakom 1600 godina ostane polovina prvotne
koliki se postotak radijuma raspadne nakon J OO godina.
2906*. Brzina istjecanja "ode iz otvora na udaljenosti h po vertikali od slobodne
povrine se formulom
v = c,j 2g h , gdje je e i g ubrzanje sile tee.
Za koje vrijeme voda kojom je napunjen polusferni kotao promjera 2 m
iz njega kroz okrugli otvor na dnu, polumjera O, J m.
2907*. svjetlosti koja se apsorbira pri prolazu kroz tanak sloj vode propor-
cionalna je svjetla koje pada na vodu i debljini sloja vode. Ako se pri
prolazu kroz sloj vode debljine 3 m apsorbira polovina prvobitne
svjetla, koliki dio svjetla prodire do dubine od 30 m?
2908 ;'. Sila otpora zraka pri padanju tijela s padobranom proporcionalna je kvadratu
brzine padanja. brzinu padanja.
2909*. Dno rezervoara sadrine 300 l pokrito je smjesom soli i netopive tvari.
Uz pretpostavku da je brzina otapanja soli proporcionalna razlici medu
koncentracijom u zadanom trenutku i koncentracijom otopine
(I kg soli na 3 l vode) i da zadana vode otapa J /3 kg soli u l
min, koliko soli sadravati otopina po isteku l sata.
2910*. Elektromotorna sija e u strujnom krugu struje i, otpora R i induktiviteta
L sastavljena je od pada napona Ri i elektromotorne sile samoindukcije
L di. Odredite struju i u trenutku t, ako je e ,= E sin wr CE i w su konstante)
dr
a i O za [= O.
334
DIFERENCIJALNE .JEDNADBE
IX
10. Diferencijalne jednadbe vieg reda
l '. Neposredno integriranje. Ako je
= I(x),
onda je
.l = xn-I +C2 X
n
-
2
+ .. . +C".
11 puta
2'. Snienje reda jednadbe. l) Ako diferencijalna jednadba ne sadri eksplicitno
)" npr.
F(x, y', yU) = O,
onda supstitucijom y' = p dobivamo jednadbu kojoj je red za jedinicu nii:
F(x, p, p') = O.
Prill!]er I. Nadimo partikularno rjeenje jednadbe
xy" + y' + x = O,
koja zadoyolja\'a uvjete
y co. O, y' c. O za x O.
R.jc(cl!je. Sravinlo .'1" Pl pa inlanlo .V" =-= p', odakle je
xp' -+- p + x = O.
Kada rijeimo OYU jednad;?,bu kao linearnu s obzironl na funkciju p, dobijemo
x 2
C,
2
Iz uvjeta y p O za x o . O imamo O CIO, tj. C, O. Iz toga slijedi da je
x
P
2
ili
d)' x
dx 2
ndakle jo jedn(lDl integracijpm izlazi
x 2
JI :-.
-'4+ C .
Uvrstivi y O za x 0, dobijemo C::. O. Preina tome traeno partikularno rjeenje
v - --
. 4
., i.\k() diferencijalna jcdnadha ne sadri eksplicitno x, npr.
F(l', y', V") = 0,
10
DIFERENCIJALNE JEDNADBE VIEG REDA
onda y' =c p, y" = p cl!' dobivamo jednadbu kojoj je red za jedan nii:
dy
F(Y, p, p dP.) = O.
dJ'
Prililjer 2. Nadirno partikularno rjeenje jednadbe
YJ)N _ y!2 = y-1
pod uvjetom da je y =. 1, y' = O za x = O.
335
R ' . U " , '" dp ,. d d'b f'
Jesenje. vrstenjem y :::--:-:- p, a prema tome l Y = p - , nasa Je na z a se trans onna'a u ovu:
dy
dp
yp -- _ p' '=y'.
dy
Dobili smo Bernoullijevu jednadbu s obzirom na p (y smatramo argumentom). Rijeimo
je, pa nalazimo da je
p= yVC,-+-y'.
Iz uvjeta y' - p .c O za y = I imamo Cl = - 1.
Prema tome je
ili
Integriranjem izlazi:
p = Y VyL I
dy
dx

arccos - x = C2
Y
Sta\'ivi y = l x = O dobijemo O, odakle je cosx ili y=secx.
Rijeite jednadbe:
2911. ,1''' =
x
2913. y" = 1- y'2.
2915. JY" = J,'2.
2917. (1 +X2) y" + y'2 + 1= O.
2919. x
2
y"+xr' = 1.
2921. .ry" - y' (1 + l) = o.
12923. (x+l)/'-(x+2)1"+x+2=0.
y
2912. y" =
2J'3
2914. xy" + y' = O.
2916. yy" + /2 = O.
2918. y' (1 + y'2) = ay".
2920. yy" = ./l + .1"2,
2922.
2924. xy
x
y'
r'
l ln -'-- ,
x
336
DIFERENCIJALNE .JEDNAD2sE
, 1 ")2 "
2925. v + - ( v = xr .
. 4'
2926. xr'" + y" = 1 + x.
2927 . .1'",2+ .I' "2= '1.
partikularna rjeenja uz zadane uvjete:
2928. (1+X2)y"-2xy' =0; y=O, /=3 za x=O.
2929.1+y'2=2yy"; y=l, y'=1 za x=1.
2930. yy"+y'2=l3; y=1, y'=1 za x=O.
2931. xy" = y'; y = O, y' = O za x = O.
integrale jednadbi:
2932. yy' = J y2 + y'2 y" - y' y".
2933. YY" = .1"2 + lj Y 2+ y'2.
2934. )"2_yy" = y2;/.
2935. ry" + /2 - yd ln J' = O.
rjeenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:
2936. J" y3 = 1 ;
, 1
Y = 1, J = l za x = --- .
2
2937. yy"+y'2=1; y=l, y'=1 za x=O.
2938. xy" = J1+ y'2; y = O za x = l; J = l za x = e
2
2939. y"(1+111x) y' = 2+1nx;
x
2940. y" = :' ( l + ln :') ;
y=-,
2
y=-,
2
y' = l za x = l.
y' = 1 za x = 1.
2941, y"_y'2+y'(y_1) =0; )'=2, )"=2 za x=O.
2942.3y' = y+ y,3+1; y = -2, )" = O za x = O.
2943. y2+/2_2y;," = O; y = l, y' = l za x = O.
2944. Y y' + v' 2 + Y y" = O; Y = 1 za x = O i y = O za x = - l.
2945. 2\"+(,,'2-6x)'Y" =0; y=O, /=2 za x=2.
2946. -",.\2+)'y,,_)',2=0; )'=1, -,,'=2 za x=O.
2947.2-"-,,"-3-,,,2 = 4.1'2; Y = l, y' = O za x = O.
I V
"'
10 DIFERENCIJALNE .JEDNADL:BE VIEG REDA
2948. 2)')''' + yZ _ y'2 = O; y = l, y' = 1 za x = O.
2949. y" = y'2_ y; Y = _
4
, 1
y = - za x = 1.
2
2950. r,,+1- eJ'v'-21'V,2=0' ),=1
- 2 v " - '. ,
= e za x =
J'
2951.1+y;-"+/2=0; y=O, /=1 zax=l.
2952. (1+;-y')y"=0+;-'2))"; y=l, y'=1 za x=O.
2953. (x+1)Y"+Xy'2=/; Y= -2, y'=4 za X= 1.
Rijeite jednadbe:
2954. y' = xy"2+ y"2.
2955. ;-' = xy" + y" _ y"2.
2956. -",,'2 = 4/'
2e
337
2957. yy'y" = y,3+ ;-"2. Izdvojite integralnu krivulju koja prolazi (O; O)
i u njoj dira pravac y+x = O.
2958. krivulje konstantnog polumjera zakrivljenosti.
2959. krivulju za koju je polumjer zakrivljenosti proporcionalan kubu nor-
male.
2960. Nadite krivulju za koju je polumjer zakrivljenosti jednak normali.
2961. krivulju li kojoj je polumjer zakrivljenosti dvostruko od normale.
2962. kri\'ulju za koju je projekcija polumjera zakrivljenosti na os O Y
konstantna.
2963. Nadite jednadbu ueta mosta ako pretpostavite da je
jednoliko po projekciji ueta na horizontalni pravac. Teinu
ueta zanemarite.
2964". poloaj ravnotee gipke nerastezijive niti, koja je krajevima
u dvije i ima kOllstantan teret q teinu niti) na jedinicu
duljine.
2965*. Teko tijelo bez brzine klie po kosini. zakon gibanja ako
je prikloni kut. ;;.;, a koeficijent trenja IL_
Uplita. Sila trenja je t"Y gdje je N sila reakcije podloge.
2966-*. Silu otpora zraka pri padanju tijela moemo smatrati proporcionalnom
kvadratu brzine. N adite zakon gibanja ako je brzina nula.
2967". l'vlotorni teine 300 kp giba se po pravcu s brzinom od
66 m/s. Otpor vode proporcionalan je brzini i iznosi 10 kr pri brzini l mis.
Za koje vrijeme brzina biti 8 m/sz.
22 Zadaci
338
DIFERENCIJALNE JEDNADBE
IX
11. Linearne diferencijalne jednadbe
l . Homogene jednadbe. Funkcije y, = 'P, (x), Y. = 'P. (x), ... , Yn = 'Pn(x) nazivamo
linearno zavisnim ako egzistiraju konstante Cl> C., ... , Cn koje nisu sve jednake nuli, takve da je
CIYI +C2Y2+ ... +CnY. == O;
U suprotnom zadane funkcije nazivamo linearno nezavisnim.
rjeenje homogene linearne diferencijalne jednadbe
y<n)+P
I
(x)y(n-l)+ ... +Pn(x)y= O
s neprekinutim koeficijentima Pi (x) (i = l, 2, .. , , n) ima oblik
Y = CIYI +C2Yz+ .+C.Yn'
(l)
gdje su y" Y., ... , Yn linearno nezavisna rjeenja jednadbe (1) (fundamentalni sistem rjeenja).
2', Nehomogene jednadbe. rjeenje "ehomogene linearne diferencijalne jednadbe
y() + PI (x) y(n-l) + ... + Pn (x) Y = f(x) (2)
s neprekinutim koeficijentima Pi (x) i desnom stranom f (x) ima oblik
.l' = yo+ Y,
gdje je Yo rjeenje pripadne homogene jednadbe (I), a Y je partikularno rjeenje zadane ne-
homogene jednadbe (2).
Ako je poznat fundamentalan sistem rjeenja y" Y., ... ,y" homogene jednadbe (I).
onda rjeenje pripadne nehomogene jednadbe (2) moemo po formuli
Y = CI (x) YI + C2 (Xh2 + ... + Cn(x) Yn,
gdje su funkcije C, Cx) Ci = l, 2, ... , rt) odredene iz sistema jednadbi
CI (X)YI +C;(X)Y2
C; (x) Y; + C; (x) Y;
+ ...
+ .. = O,
C; (x) y\n-2) +C; (x) An-2) + ... = O,
C; (x)y;I!-I)+c;(x)A"-l) + ... =f(x)
(metoda varijacija po volji odaberivih konstanti).
Primjer. Rijeimo jednadbu
xy" + y' = x'.
Rjeenje. Rjeavanjem homogene jednadbe
xy" + y' = 0,
dobivamo:
Y = Cllnx + C .
Prema tome moemo uzeti da je
y, c= Inx )'2 = I
i rjeenje jednadbe (4) traiti u obliku
Y = C,(x)lnx + C.(x).
(3)
(4)
(5)
11 LINEARNE JEDNADBE
339
Postavimo sistem jednadbi (3) uzmimo u obzir da je svedeni oblik jednadbe (4)
"y' Db"
Y + - = x. o lt cemo
x
Odatle je
j
C;(x)lnx+C;(x).l=O,
, l ,
Cl (x) - + C2 (x)O = x.
x
x3
C,(x) = - +A
3
x3 x3
C.(x) = --Inx+ -+B
3 9
prema tome je
x3
Y="9 +Alnx+B,
gdje su A i B po volji odaberive konstante.
2968. Ispitajte linearnu zavisnost ovih sistema funkcija:
a) x, x+l; e) x, x
2
, x
3
;
b) x
2
, _2X2;
f) eX, e
2x
, e
3x
;
e) O, 1, x; g) sinx, eosx, 1;
d) x, x+l, x+2; h) sin
2
x, eos
2
x, 1.
2969. linearne homogene diferencijalne jednadbe ako je poznat njihov
fundamentalni sistem rjeenja:
a) YI=sinx, )'z = eosx;
b) YI = eX, yz = xe\
e) YI = x, Y2 = x
2
;
d) YI = eX,
x .
Y2=esmx, Y3 = eXeosx.
2970. fundamentalni sistem rjeenja linearne homogene diferencijalne
jednadbe
YI =x, Y2 = x
2
, Y3 = x
3
,
njeno partikularno rjeenje Y koje zadovoljava uvjete
Y!X=1 =0, /!",=1 = -1, y"!x=1 =2.
2971*. Rijeite jednadbu
" 2 ,
Y + -- Y +y = O,
x
k
. 'k l . V' sin x
a o vam Je poznato njeno parti u arno fJesenJe YI =
x
2972. Rijeite jednadbu
x2(1nx-l)y" -xy' + y = 0,
ako vam je poznato njeno partikularno rjeenje YI = x.
22'
340
DIFERENCIJALNE ,JEDNADZBE
Metodom varijacije konstanti rijeite nehomogene linearne jednadbe:
2973. x2y" - y' = 3x 2 ,
2974*. x
2
y"+x/_y = x
2
,
2975. y'''+ y '= secx.
12. Linearne diferencijalne jednadbe drugog reda
s konstantnim koeficijentima
IX
p
r'. Homogene jednadbe. Linearna jednad7ba drugog reda s konstantnim koeficijentima
q bez desne strane ima oblik
y"+py'+qy=O,
Ako su k l k, korijeni jednadbe
<p(k)=e+pk+q=O,
onda rjcenje jednadbe (I) piemo u jednom od O\'a tri oblika:
1) y = C
t
e',X+C
2
e",\ ako su ;'1 i k, realni a k,cc'ck,;
2) Y = e"'X(C t -I-Cz,,), ako jc /'1 k,;
3) y=eU(Ctcosf!x+C2 sinfix), ako su i fli a
( I)
(2)
2', Nehomogene jednadbe. rjeenje linearne ne homogene diferencijalne jednadbe
+{Jy'+qy=f(x) (3)
moemo pisati u obliku zbroja
Y = .1'0+ Y,
gdje je y" rjeenje pripadne jednadbe (I) bez desne strane, po formulama l) do
3), a Y je partikularno rjeenje zadane jednadbe (3).
Funkciju Y moemo metodom neodredenih koeficijenata II ovim jednostavnim slu-

I. f (x) = eOX Pil (x), gdje je Pil (x) poli nom n-tog stupnja.
Ako a nije korijen jednadbe (2), tj. ;dje je Q" (x) poli nom n-tog stupnja s neodredenim koeficijentima.
j\ko je a korijen jednadbe (2) tj. <p (a) 0, onda je Y - - xreax Q" (x),
gdje je r "iestrukost korijena a cr l ili ;.
2. f(x) eax [P" (x) cos bx+Q", (x) sin bx].
Ako je <p (a+bi) ;;-'cO, onda stavljamo
Y = eax[SN(X)COS bx+ TN(x)sin bx],
gdje su SN (x) i TN (x) polinami stupnja N = max {n, Ill}.
Ako je pak onda je
y = xr e
ax
[SN lx) COS bx + (X) sin bx],
gdje je r viestrukost korijena CI :, bi (za jednadbe drugog reda r 0- I l.
U se 'za rjeavanje jednadbe (3) primjenjuje metoda varijacije konstanli
(vidi 11.)
12 LINEARNE JEDNADZBE DRUGOG REDA
341
Primje?' l, rjeenje jednadbe
y = 4xe2X
Rjeenje. jednadba 2k' -- k- I -- O ima korijene kl l i k
z
- __ . rjeenje
2
pripadne homogene jednadbe Cpn'i oblik) glasi),,, .-' G,e-' L CzC -X(2. Desna je strana zadane
jednadbe f (x) e._ 4xe
zx
e
ax
P" (x). Prema tome je Y -- c2X (Ax + Bl jer je n o-e l irO.
Deriviramo li Y dva puta i u\Tstimo derivacije u zadanu jednadbu, dobi,'amo
2c
2X
(4Ax + 4B i 4A) e2'(2Ax -i- 2B -:- Al - e'X(Ax -1- Bl - 4xe2X.
sa c
2x
i koeficijenata uz prve stupnjeve od x i slobodnih
4
na lijevoj i desnoj strani jednadbe imamo: 5A 4 i 7A O, odakle je A _ a
28 5
B --,
25
(
4 28)
Na taj Y e
ZX
.-- x - - , a rjeenje zadane jednadbe je
5 25
1
Y cc Cle
x
+ Gze -i' " c2X X _
,5 25
Primjer 2. rjeenje jednadbe yU - 2y' + y x eX.
Rjeenje. jednadba k' _. 2k -I- l O ima dvostruki korijen k oc l. Desna strana jed-
nadbe ima oblik f(x) -_o xex ; ovdje je a I i n I. Partikularno je reenje
Y .--- x'e
x
(Ax -I- B) jer se a poklapa s dvostrukim korijenom k = l, a iz toga je r 2.
Derivirajmo Y dva puta, uvrstimo U jednadbu i koeficijente.
I
Dobivamo
/l
6
B
O. Prema tome rjeenje zadane jednadbe glasi
l' (C J. C x) eX x'ex
. l' 2 6 .
Primjcr 3. rjeenje jednadbe yll 4-y __ x sin x.
Rjelenje. jednadba kz+ l ima korijene k, = i i k2 = - i. rjeenje pri-
padne homogene jednadbe bit [vidi 3), gdje je = O i fl I]:
)'0 c::-- Cl cos X C2 sili X.
Desna strana ima oblik
f(x) eax [Pil (x) cos bx = Q",(x)sinbx],
gdje je a = O, I, PnCx) 0, Q",(x) = x. Njoj odgovara partikularno rjeenje
y i (Gx+D)sinx]
(ovdje je I, a=O, D= I, rc" I).
Derivirajmo dva puta i uvrstimo u jednadbu, koeficijente u obje strane jed-
nadbe uz cos x, x cos x, sin x i x sin x. Time dobiti jednadbe: 2A -:- 2D O,
i -4A=1,izkojihizlazidajeA=-1/4,B=0,
x 2
Prema tome jc Y - - CllS X
4
rjeenje je
x
--- sin x.
4
x2 X
Y = Cl COS X + C2 sin x - cos x + - sin x.
4 4
/)
342
DIFERENCIJALNE JEDNADBE IX
3e , Princip superpozicije rjeenja. Ako je desna strana jednadbe (3) suma vie funkcija:
J(x) = JI (x) + J2 (x) + ... + Jn (x)
a Yi Ci = l, 2, ... , n) su rjeenja pojedinih jednadbi
y" + py' + qy = JJx) (i = 1,2, .... n),
tada je suma
Y = YI + Y2 + ... + Yn
rjeenje jednadbe (3).
rjeenje jednadbi:
2976. y" - Sy' + 6y = O.
2978. y" - y' = O.
2980. y" - 2l + 2y = O.
2982. y" + 2/ + y = O.
2984. y" + ky = O.
2986. )1' - y = 3.
yf!
2977. y" - 9y = O.
2979. y" + y = O.
2981. y" + 4y' + 13y = O.
2983. y" - 4/ + 2y = O.
2985. y = y" + y'.
partikularna rjeenja koja zadovoljavaju navedene uvjete:
2987. y" - 5.1" + 4y = O; J = 5, y' = 8 za x = O.
2988. y" + 3 y' + 2y = O; J' = l, ),' = - l za x = O.
2989. y"+4y=0; y=O, y'=2 za x=O.
2990. y" + 2y' = O; Y = l, y' = O za x = O.
2991. y" 1'2; y = a, y' = O za x = O.
a
2992. y" + 3/ = O; y = O za x = O l Y = O za x = 3.
2993. y" + Jt2r = O; F = O za x = O l Y = O za x = l.
2994. Odredite oblik partikularnih rjeenja za zadane nehomogene jp.dnadbe:
a) y" - 4v = x
2
1'
2x
;
b) J" + 9r = cos2x;
c) .1''' - 4/ + 4y = sin 2x + e
lx
;
d) y" + 2y' + 2y = eX sinx;
e) y" - 5y' + 6\' = (x
2
+ 1) e" + xe
2x
;
f) y" - 2y' + Sy = xexcos2x - x
2
e
x
sin2x.
12 LINEARNE JEDNADBE DRUGOG REDA
343
rjeenje jednadbi:
2995. y" - 4/ + 4y = x
2

2997. y" + 2y' + )' = e
2x

2999.
y = eX.
3EW!. Y" + y' - 2y = 8 sin 2x.
3003. y" - 2/ + Y = sin x + sh x.
3005. y" - 2y' + Sy = eXcos2x.
2996. y" - y' + y = x
3
+ 6.
2998. y" - 8y' + 7)' = 14.
3000. y" + )' = cos x.
3002. + y' - 6y = xe
2x
.
3004. Y" + )" = sin
2
x.
3006. rjeenje jednadbe y" +4y = sin x, koje zadovoljava uvjete y = l,
y' = l za x=O.
Rijeite jednadbe:
3007. d
2
x + w
2
x = A sin pt.
dt
2
Razmotrite l) P # w; 2) P = w.
3008. y" 7 y' + 12y = _ e
4x
.
3010. y" - 2y' + y = 2e
x

3012. y" - 2/ - 8)' = e
X
_ 8cos2x.
3014. y" - y' = 2x - l - 3e
x
.
3016. J" - 2;-' + 10)' = sin 3x + eX.
3018. y" - 3)" = x + cos'>:.
300!}. y" - 2/ = x
2
- 1.
3011. y" - 2y' = e
2x
+ 5.
3013 . .1''' + y' = 5x + 2e
x
.
3015. Y" + 2/ + J = eX + e-x.
x
3017. l'" - 4)" + 41' = 21'
2x
+ --.
, - - 2
JO!!'I. rjeenje jednadbe y" 2y' = l, koje zadovoljava uvjete:
y = y' = l za x = O.
8
Rijeite jednadbe:
3020. y" - y = 2x sin x.
3022. y"+4y=2sin2x-3cos2x+1.
3024. y" = xe
x
+ y.
3026. y" - 2y' - 3y = x(l +e
3x
).
3028. y" - 4/ + 4y = xe
2x
.
3030*. y" + y = 2xcosxcos2x.
3021. y" - 4)' = e
2x
sin 2x.
3023 .. .rif 2y' + 2J = 4e
x
sin x.
3025. y" + 9y.= 2xsinx + xe
3x
3027. Y" - 2y' = 3x + 2xe

x
3029. y" +2y' -3y=2xe-

3x
+(x+l)e
x
3031. y"-2y=2xeX(cosx-sinx).
Primjenom metode varijacije konstanata rijeite jednadbe:
3032. Y" + y = tgx. 3033. y" + Y = etgx.
/
344
3034. y" - 2/ + y = l?".
1
3036. y" + y = cos
x
3038. a) y" - y = thx:
DIFERENCIJALNE JEDNADZBE
IX
3035. y" + 2/ + y =
X
3037. Y" + JI = sinx
b) y" - 2y = 4x
2
e
x
'.
3039. Dva jednaka tereta objeena su na kraju opruge. jednadbu gibanja
koje vriti jedan teret kada drugi otpadne.
Rjeenje. Neka produljenje opruge pod djelovanjem jednog tereta u stanju mirovanja iznosi a,
a masa tereta m. sa x koordinatu tereta po vertikali od poloaja ravno-
tee kada je objeen jedan teret. Tada je
gdje je k
rjeenje je
d'x
ln dt' = mg - k(x -i- a),
.0
-.":(.
mg d'x
a odatle i
a dl' a
- c l/'i _L;' . 1 i
g
-
x "---- 'l COS i _ . t , v2 SIn I -- t.
, a ' a
dx
U\'jeti daju x = a i dl O za lc O; odatle je C, a i C, 0, ra je dakle
a cos II : l.
3040*. Sila koja rastee oprugu proporcionalna je njenom produljenju i iznosi
l kp kada se duljina za I cm. Na oprugu je objeen teret teine 2 kp.
period titranja koje nastane kada taj teret lagano dolje i
zatim ispustite.
3041 *. Teret teine P = 4 kp objeen je na oprugu i produlji je za I cm. Nadite
zakon gibanja tereta ako gornji kraj opruge vri vertikalno harmonijsko
titranje y = 2 sin 30r cm, a u trenutku teret se nalazi u mirovanju
(otpor sredine je zanemaren).
3042. Materijalnu mase 111 dva sredita silama koje su proporcio-
nalne udaljenosti (koeficijent proporcionalnosti je k). zakon gibanja
ako znate da je udaljenost sredita 2b i da se u
trenutku nalazila na duini koja spaja sredita, na udaljenosti e od njenog
polovita, i da je brzina bila nula.
3043. Lanac duljine 6 m sklie nadoije s podloge bez trenja. Ako gibanje
u trenutku kada visi l m lanca, za koliko vremena odklizati lanac?
3044*. Uska duga cijev vrti se konstantnom kutnom brzinom w oko na nju okomite,
vertikalne osi. Kuglica koja je u cijevi klie po njoj bez trenja. Nadite zakone
gibanja kuglice s obzirom na cijev da je
a) u trenutku kuglica bila udaljena za a od osi rotacije a
brzina kuglice bila nula;
b) u trenutku kuglica bila na osi rotacije i imala brzinu
lJ LINEAHNE .JEDNADZBE VrSEGA OD DRUGOG RE-DA
J45
13. Linearne diferencijalne jednadbe
viega od drugog reda s konstantnim koeficijentima
1'. Homogena jednadba. Fundamentalni sistem rjeenja YI' )'2' ... , y" homogene li-
nearne jednadbe s konstantnim koeficijentima
/"'+aL\Jn-I)+ ... +an_lJ'+a"y=O (I)
postadja se na osnovu karaktera korijena jednadbe
kn+a,k"- 1+ ... +an-lk+an = O.
(2)
Napose: l) ako je Iz realni korijen jednadbe (2) viestrukosti 111, onda mu odgovara II/
linearno nezavisnih rjeenja jednadbe (l):
YI = e
kx
J'2 = xe
kx
, Jm = xm-1e
kx
;
2) ako je J.J-f3i par kompleksnih korijena jednadbe (2) viestrukosti 711 onda mu odgovara
lill linearno nezavisnih rjeenja jednadbe (l):
rl = e"'cosf!x. )'2 = e>X sin fJx. Y3 = xe>Xcos(ix, Y4 = xe"'sin(Jx, ...
... , Y2m-l =xm-1ecxxcos/3x, J'2m=x
m
-
1
e:2Xsin!Jx.
Nehomogena jednadba. Partikularno rjeenje ne homogene jednadbe
in) + II .;Jn-l) + ... + all - lY' +a"Y = f(x)
traimo na osnovu pravila 12, 2" i 3').
N rjeenje jednadbi:
3045. -I + 12\" = O.
3047. +y = O.
3049. -Jy"+3y'-y=0.
3051. yll + 8\''' + 16)' = O.
3053. /V -2\''' +y = O.
3055. /V -6)''' +9)' = O.
3057. /1'+2\''''+.1'''=0.
3046. J'" -- y' = O.
3048. /'-2),"=0.
3050. y' v + 4)' = O.
3052. /V +r' = O.
3054. yIV - a
4
y= O (a"" O).
3056. y' v + a
2
y" = O.
3058. /V +2y" + y = O.
3
"59 (n) II (Il-I) !len-l) (11-21 ' ll, O
" . \' + \. + --- \' ' ... + - \' + \' = .
- I . 2 l -
3060. JI V - 2y'" + v" = eX.
3062. ),'" - y = ,,;3 - l.
3064. + Y" = x
2
+ 1 + 3xe
x
.
3066. + y' = tg x sec x.
3061. / l' _ 2y'" -I- y" = x 3
3063. / v + ),'" = cos 4x.
3065. y'" + y" +.r' + )' = xe
x
3067. partikularno rjeenje jednadbe

r"'+2y"+2y'+F = x.
koje zadovoljava uvjete y (O) = y'(O) = y"(O) O.
(J)
346
DIFERENCIJALNE JEDNADZBE IX
140 Eulerova jednadba
Linearnu jednadbu oblika
(ax + b)" yln) + A, (ax + b)"-I },(n-l) + ... + An-I (ax + b) J'+ AnY = f(x),
(I)
gdje su a, b, A" ... , An'" konstante, nazivamo Euiero'i)om jednadbolll.
Za ax ,b:>O uvodimo novu nezavisnu varijablu t
ax+b=e'.
Tada je
, _, dl' " z _z,(d
2y
dY)
)' = ae dt Y = a e df - 'd't '
y'" = a3 e - 3t (d _ 3.?2!. + 2 itd.
dt
3
dt
2
dt
i Eulerova jednadba se transformira u linearnu jednadbu s konstantnim koeficijentima.
Primjer l. Rijeimo jednadbu x'y" + xy' + y = l.
Rjeenje. Stavivi x = et dobivamo:
dy dy
= e" dl'
d
2
y = e_2t (d
2y
_
dx' dt2 dl
Prema tome zadana jednadba prima oblik
dZy
dlz +- Y = 1.,
odakle je
Y .= C, cos t + Cz sini = 1
ili
y = C, cos (ln x) C2 sin (1n x) +- I.
Za homogenu Eulerovu jednadbu
xn/n) +Alx"-I y(n-I) + ... +An_lxy' + AnY = O
kada je x>O moemo rjeenje traiti u obliku
k
Y = x.
(2)
(3)
Uvrstimo li u (2)" y', ... ,yC") koji se odreduju iz relacije (3), dobivamo
jednadbu iz koje moemo eksponent k.
Ako je k realni korijen jednadbe viestrukosti nz, onda mu odgovara
111 linearno nezavisnih rjeenja
)'1=X\ )'2=x
k
lnx, J'3=xk(lnx)2,
y", = xk(lnx)m-".
Ako je "f.f3i par kompleksnih korijena viestrukosti Ill, onda mu odgovara' 2m linearno
nezavisnih rjeenja
YI = x"cos(f31nx), .1'2 = x'sin(f31nx), y3 = x'lnxcos(f3lnx),
Y4 = x"lnxsin(f31nx),
Y2m-1 = x"(lnx)m-'cosCf3 1nx),
YZ," = x'(1n x)m-I sin(f31n x).
15
SISTEMI DIFERENCIJALNIH .JEDNADZBI
347
Primjer 2. Rijeimo jednadbu
x2y" - 3xy' + 4y = O.
Rjeenje. Stavimo
y = xk; y' = kxk- 1 , y" = k (k - I) x k- 2
Uvrtenjem u zadanu jcdnadbu nakon sa xk izlazi jednadba
k2 -4k + 4 = O.
Kada je rijeimo, dobijemo:
k1 = k2 = 2,
pa je prema tome rjeenje
y = C1 X2 + C2x2 1nx.
Rijeite jednadbe:
2d
2
y dy
31168. x + 3x- + y = O.
dx
z
dx
3069. xZy" -xy' -3y = O.
31170. xZy" + xy' +4y = O. 3117:10 x3y"'-3x2y"+6xy'-6y=0.
3072. (3x+2) y" + 7y' = O. 3013. y" =
x
2
31174. Y" +
r' l'
. +. =0
x2 .
3075. x
2
r" -4x/ +6y = x.
x
3076. (I +X)2 y" -3(1 +x)y' +4y = (l +X)l.
31177. partikularno rjeenje jednadbe
x
2
y" -xy' + y = 2x,
koje zadovoljava uvjete: y = O, y' = 1 za x = l.
15. Sistemi diferendja!nih jednadbi
Metoda eliminacije. Da rjeenje, na primjer, normalnog sistema dviju di feren-
cijaInih jednadbi prvog reda, tj. sistema oblika
dy_{(x 1',z),
- .. -j \- , .
dx
dz
dx g (x, J',
_\
(I)
rijeenog s obzirom na derivacije traenih funkcija y z, deriviramo jednu od njih po x. Imamo
na primjer:
d
2
y af aj af
- = _ .. + f + - g.
dx
2
ax ay' az
(2)
Odredimo li z iz prve jednadbe sistema (I) i uvrstimo izraz
z = l',
'----------'
(3)
348
DIFERENCIJALNE .JEDNAD2sE
IX
u jednadbu (2), dobivamo jednadbu drugog reda s jednom nepoznatom funkcijom),. Rjeavanjem
te jednadbe izlazi:
y = !jI (x, C" Cz),
(4)
gdje su C, i C, po volji odaberive konstate. Uvrtenje funkcije (4) u formulu (3) daje
funkciju z bez novih integracija. Formule (3) i (4) gdje je y u formuli (3) zamijenjen sa V',
daju rjeenje sistema (I).
PrilIljer l. Rijeimo sistem
{
d! . 2y e 4::: I
dx
dz 3
-fy-z=
dx 2
4x,
Rjeenje. Derivirajmo prvu jednadbu po x:
dv d::: d"),
dx'
2 ..:. -f 4.0 4.
dx dx
I ( d,'
Iz prve jednadbe izlazi z = _. 1+ 4x - 2 -2y ) i time iz druge dobiti:
4 dx
dz 3 I 3 l dv dz
_ x 2 +- X + y - "Uvrtenjem z i .- u jednadbu koju smo
dx 2 4 2 4 dx dx
dobili nakon deriviranja dolazimo do jednadbe drugog stupnja s jednom nepoznanicom y:
d"y dv
j .:.
dx' dx
6y 6x" - 4x i 3.
Kada je rijeimo, dobivamo
Cle:.'.).." + C2C--:lX -+- x2 + X,
i odatle
l ( d)' 2 ') C "x C2 -"x ".,
z .= '4 l + 4x- .j-';' - )' = - le" +,;: e o - 2' X".
Analogno se moe postupati kada se radi o sistemu s brojem jednadbi.
Rijeite sisteme:
r
rl 3678. = z,
_. =y + 5z,
3079.
- = - ,'.
:-+y+3z=0.
dx . dx
dx
- =y,
r
dt
3080 dx = - 3.r - z,
3081.
dy
dz dt
.- = v-z.
dx . dz
= x.
dt
15 SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAD2:Bl
349
3082.
,mw. {
,0.5. {
'0.6. {
,m. {
dx = y+z,
dt
dX = x+z,
dt
dz
= X + y.
dt
d\' .
c. + 21'+= = Sln-"
dx .
d::
- 4\'-2:: = cosx.
dx .
dy
_. +3\'+4z = 2x,
dx .
dz
-,-\,-z=x,
dx .
dx
-4x- \'+361 = 0,
dt .
d)'
+2x- 1'+2/ = O;
dt .
d.\' .1'1
dx Z
dz l
- = -y.
dx 2
dx
3088"'. a) 3 + 3x/
x
dy

dz
l '
2y Z
3089.
ej
dx dy
y-z z-x

dx '
dz 2
- + lY = lnx.
dx x
dz
x-y
y = 0,
x = 0,
3083. {
= y+z,
dx
= x+ y+z.
dx
z = za x = O.
y = I za 1 = O.
b)
dx d)' dz
x-J x+y Z
odvojite integralnu krivulju koja prolazi
(I; 1; -2).
3090.
{ dl \' .' .-
t
, --':2 +2y+4z = e',
dx
d
2
z
.-- -J-3z = -x.
dx
l
3091**. Tane izleti iz brzinom Vo pod kutom rf. prema horizontu.
jednadbu gibanja taneta uzevi da je otpor zraka proporcionalan
\
3092*. Materijalnu M sredite O silom koja je pt'Qporeionalna uda-
ljenosti. Gibanje u A udaljenoj za a od sredita,
brzinom Vo koja je okomita na duinu trajektoriju M.
350
DIFEHENCJJALNE .JEDNADBE
16. Integriranje diferencijainih jednadbi
redova potencija
IX
Ako integriranje diferencijaInih jednadbi elementarnim funkcijama nije provedivo,
onda rjeenje jednadhe u nekim moemo traiti u obliku reda potencija
J = I cl1 (x-xo)" (1)
n=O
Neodredeni koeficijenti [Il (n 0, l, 2, ... ) odreduju se uvrtenjem reda (I) u jednadbu
i koeficijenata uz jednake potencije binom a x-x" na lijevoj i desnoj strani do-
bivene jednadbe.
Rjeenje jednadhe
y' = lex, y); (2)
gdje je y (xo) = Yo' moemo traiti u ohliku Taylorova reda
/n\xo)
y(x) = I
n=O ll!
(2)
gdje je y (xol = .1'0' y'(Xo) = f (x", Yo), i daljnje se derivacije yen) (xo) (n = 2, 3, ... J postepeno na-
laze deriviranja jednadbe (2) i uvrtenja Xo umjesto x.
PrilIljer !. Nadimo rjeenje jednadbe y" _. xy O, ako je JI Yo y' = za x O.
Rje.fenie. Stavimo da je
y = Co -+- c, x -+ + cJlX
n
ojatle deri\'lranjen1 dobivamo:
0-(' -::0- 2 I c2 3 2C;Jx .'. n(n---l)cll xll (ll + ljncn ! lXIl - 1 -1-- (rz-:,--2')(n -+- l)cll _l_ i xn -1- , ..
Uvrtenjem y i y" u zadanu jednadbu izlazi identitet
[2lc2 :. 3leax .... + n(n - 1)cn x ll - 2 + (n + l)ne,d_'lxll l
(n +- 2) (n -I- 1) cl1 +2 X'l + .,.] - x [co + Cl X + .... + CI/xn 4- ... ] := O.
Kada na lijevoj strani dobivene jednadbe zbrojimo s jednakim potencijama od
x i koeficijente uz te potencije s nulom, imat
Cz O;
je
3 . 2c3 - Co = 0,
Co
C3 = 32'
43c, - c, = 0,
C2 .
5 4c5 - c" = 0, c5 =, 54 ltd.
c,
e ::::'0'-,
, 4 3
e
('3k = . C", . ...1- 1 = - -----.--.------- __o ---
. 2356 ... (3k-1)3k -, 3467 ... 3k(3k+l)
C 3 1c+2 = O (k = 1,2. 3, ... ).
Prt'tna t0I11C jc
(
.\ " X x
\. = Co 1+ + +
J1 'I. :). ')6 \. "- _ L... _ _
.lk ) X
+ 2-:-3'5-: 6 ... (3k - l) 3k +.. +
(
X".'(7 x"+1 '\
+ (' I \ X + 3 . 4 + 3 . 4 6-:7 + ... + 3-'4: 6 . 7 : . .. -:3k-(31,-+ 1) 't ... ),
gdje je (o Vo Cl ..:...:... Yo
(4)
16
INTEGRIRANJE JEDNADBI
351
Primijenivi D' Alembertov kriterij lako se uvjeriti da red (4) konvergira za _ co <x< + 00.
Primjer 2. rjeenje jednadbe'
y' = x + y; YO = Y (O) = I.
Rjeenje. Stavimo
, )'0 Vo
J' = J'o + Yox + - x2 -+- '- x" -I-
2J 3J
Imamo .l',,_.c I, - 0+ I = I. Derivirajmo obje strane jednadbe y' = x+y, pa
redOlTI dobiti y" co::- I -[-y', )<,' 1+1 = 2, y'lI yU, . = 2 itd. Prema tome je
2 2
y=c:I+x+ x 2 + X3t'"
2 J 3 J
Rjeenje analiziranog primjera moemo pisari u obliku
.1' I -+- x + 2(e
X
- 1 - x) ili y = 2ex - l-x.
Analogno treba postupati u diferencijaInih jednadbi vieg reda. Ispitivanje kon-
vergencije dobivenih redova, je sloeno i pri rjeavanju zadataka iz ovoga paragrafa
nije obavezno.
redova potencija rjeenja jednadbi uz navedene uvjete.
U zadacima 3097, 3098, 3099, 3101 ispitajte konvergenciju dobivenih
rjeenja.
3093. y' = y +.'( 2 ; )' = _ 2 za x = O.
3094. ;/ = 2 Y + x-l; J' = Jo za x = 1.
1
30!)5. .v' = y2 + X 3 ;
Y =- za x = O.
2
3096. y' = Xl _ .1'2;
.l' = O za x = O.
3097. (l-x)y'= l+x-y; ),=0 za x=O.
3098*. xy" + y = O; Y = O, Y' = l za x = O.
309g. +x.\'=O;),= i, y'=O za .\=0.
3100* . .\',,+2.1"+\,=0; y=1, y'=Ozax=O.
x
3101". \" + +y = O;
.'(
d
2
x
3102.-- +xcost=O;
dl"
y = l,
x =
y' = O za x = O.
= O za t = O.
dl
,/
352
DIFERENCIJALNE .JEDNADBE
IX
17. Zadaci za F01ll.l!:'iel!:'ovu metodu
Za traenje rjeenja linearne homogene parcijalne diferencijalne jednadbe po Fou-
rie rov oj metodi najprije traimo partikularna rjeenja specijalnog tipa te jednadbe, od kojih
je svako produkt funkcija ovisnih samo o jednom argumentu. U jednostavnom imamo
skup takvih rjeenja un (Il l, 2, ... ), linearno nezavisnih u bilo
kojem broju, i koja zadovoljavaju zadane rubne uvjete. Traeno rjeenje
u obliku reda razvijenog po tim partikularnim rjeenjima:
,,)
U L Cnu".
11=1
Preostali neodredeni koeficijenti Cn odreduju se iz uvjela.
(I)
Zadatak: pomak 11 = II ex, tl ice s apscisom x u trenutku t zadovoljava jednadbu
02U (j'u
ot' aZ ox" (2)
T
gdje je ....."- (To je napetost, p je linearna ice). oblik ice u trenutku
p
t, ako su njeni krajevi x O i x =, l a u trenutku t ica je imala
4h
oblik parabole II izx(l-x) (sl. 107) i njene imale su brzinu jednaku nuli.

O -}
Slika 107.
Rjeenje. U skladu s uvjetima zadatka treba rjeenje 11 li (x, I) jednadbe (2) koje zadovoljava
rubne uvjete:
utO, t) = O,
i uvjete:
4h
u(x, O) i2 x(1 x), u;(x, O) O.
Traimo netrivijalno rjeenje jednadbe (2) specijalnog oblika
u X (x) 1'(1).
Kada taj izraz uvrstimo u jednadbu (2) separiramo varijabk, dobivamo:
1'" (1)
aZ 1'(1)
X" (x)
X(x)
(3)
(4)
(5)
Kako su varijable x i t nezavisne, to je identitet (5) samo tada, kada je
vrijednost omjera (5) konstantna. Ako tu konstantu sa - A', dobivamo dvije
diferencijalne jednadbe:
1"'(t) (aA)2. T(t) = O X" (x) + AZX (x) = O.
Rjeenje tih jednadbi daje:
T(tJ -I- A cosaAt + Bsina At,
X(x) = Ccos Ax + DsinAx,
gdje su A, B, C, D po volji odaberive konstante. Iz uvjeta (3) imamo: X (O) = O i X (l) = O
iz slijedi da je C = O i sin Al O (jer D ne moe istodobno sa e biti jednak nuli). Prema
krr
tome je Ake -,- gdje je k cio broj.
17 ZADACI ZA FOURIEROVU METODU
353
Lako se moemo uvjeriti da ne smanjujemo ako za k uzmemo samo
pozitivne vrijednosti Ck 1, 2, 3, ... ). Svakoj vrijednosti Ak odgovara partikularno rjeenje
(
kar. ka" J' krrx
Uk = Ak cos T t + Bk sin T t sin T'
koje zadovoljava rubne uvjete (3).
Postavimo red
oo (karrt kant \ k1Tx
II = L. Ak cos --- + Bk sin ---J sin
h l I I I
kojeg suma, zadovoljava jednadbu (2) i rubne uvjete (3).
Izaberimo konstante Ak i Bk tako da suma reda zadovoljava uvjete (4).
Kako je
iJu
01
oo karr ( ka",! kaut) k7TX
L -Ak sin -- + Bk cos -- sin
k=l l \ l I I
to za t = O dobivamo
krrx
u (x, O) = L Ak sin
I
4h
i2 x (l-x)
ou (x, O)
ot
oo ka." k"x
L Bk sin - := O.
k=1 l l
Iz toga slijedi da za koeficijenata Ak i Bk treba razviti II Fourierov red po
. . . f k' (O 4h (l I' f k" (iu (x, O) O
sam1m SInUSIma un CIJU u \X, ) = -----z:; x -x, l un -CIJU at -= o
Po poznatim formulama (glava VIII.4.3') imamo:
l
Ak = - - x (l - x) sin - dx --
2 J4h krrx 32h
I l' I ro3k 3 '
O
ako je k neparno, i Ak O, ako je k parno;
l
karr 2 r krrx
T Bk = T . O sin T dx O, Bk O.
O
Traeno rjeenje biti
(2n + 1) arrl
cos
32h oo sin
u = 3" I --(2';--+ 1)3
7T n=O
(2n+l)rrx

I
3103*. U trenutku t = O je ica, koja je na krajevima x = O
i x = l, imala oblik sinusoide u = A sin 1TX, pri su brzine njenih
l
bile jednake nuli. oblik ice u trenutku t.
23 Zadaci
354
DIFERENCLJALNE .JEDNAD?BE IX
3104*. U trenutku [c=O pravocrtne ice O<:x<l dobile su brzinu
2u
= l . oblik ice u trenutku t, ako su njeni krajevi
(:l
(vidite zadatak 3103).
3105*. ica duljine l =, 100 cm na krajevima x = O i x = l u
trenutku potegnuta je u x == 50 cm na udaljenost Iz == 2 cm, a zatim
isputena bez udarca. Odredite oblik ice u bilo kom trenutku r.
3HI6*. Pri uzdunom titranju tanke homogene ravne ipke kojoj se os poklapa s
osi OX, pomak u = u (x, r) presjeka ipke s apscisom x u trenutku
l zadovoljava jednadbu
02U 202t1
-- = o
Dt 2
gdje je a2 = CE je Youngov modul, p ipke). Odredite uzduna
p
titranja horizontalne ipke duljine l = 100 cm uklijetene na kraju
x O i potegnute na kraju x = 100 na duljinu /jj = I cm, a zatim otputene
bez udarca.
3107*. Za ravnu homogenu ipkU kojoj se os poklapa s osi OX, temperatura
li = II l) U presjeku s apscisom x u trenutku t kada nema izvora topline
zadoyolja\"<J jednadhu topline
(Ill 2 a
2
l[
-=0 -2'
al (lx
gdje je a konstanta. Odredite raspored temperature za bilo koji trenutak
t u ipki dugoj l = 100 cm ako je poznata razdioba temperature
!I(X, O) = 0,Olx(100-x).
GLAVA X
PRIBUNI
1. s pribHnim vrijednostima
P Apsolutna pogreka. Apsolulnom pogre.fkom (apsolUlllom grekom) priblinog broja
u koji zamjenjuje broj A, nazivamo apsolutnu vrijednost njihove razlike. Broj
LI, koji zadovoljava nejednadbu
lA-ai ( l)
nazivamo krqjnjom apsolUlnom pogrekom. broj A nalazi se u granicama a - LI A a + 6.
ili A = a 6..
2. Relativna pogreka. Pod 1"elalivnom pogrekom (relal!vnom grekom) priblinog broja
a, koji zamjenjuje broj A (A> O), razumijevamo omjer apsolutne pogreke broja a i
broja A. Broj () koji zadovoljava nejednadbu

A
(2)
nazi\"amo krajnjolJl rcla!i'(,'!1oJl! pogrckolJl priblinog broja a. Kako je u praksi A;;.:;,;a to za krajnju
-'
relatinlu pogreku uzilnamo hroj )3 = -.
a
3: Broj decimalnih znamenaka. Kaemo da pozitivan priblian broj a, napisan
II obliku decinlalnog razvoja, inla fl la{nih dccz";nalni!/ znamenaka (brojaka) u uem smislu, ako
I
apsolutna pogreka lOg broja ne prelazi 2 jedinice l1-tog reda. Kada je 1/;' l tada za krajnju re-
lativnu pogreku moemo uzeti broj
. j (1)"-1
()= - - ,
2k 10
gdje je k prva brojka broja u. Obrnuto, kada znamo da je il
broj a ima n decimalnih znamenako u uem smislu. Napose
I (l yI
zD21nenaka tl uenl SD1!S!U ::tko je '2,' loj
I (l)n-l
2(k+ l) 10 ' tada
broj a bezuvjetno imati n
Ako apsolutna pogreka priblinog broja a nije od jedinice posljednjeg reda (takvi
su na primjer brojevi koji se pojavljuju pri mjerenju s do jedinice), onda
kaemo da su sve decimalne znamenke .. tog priblinog broja u irem smislu. Kada u
rezultatu priblinog imamo vie brojaka, tada posljednju brojku zaokru-
ujemo tako da svc preostale brojke budu u uem ili irem smislu.
U daljnjem pretpostaviti da su sve brojke napisanih podataka u uem
smislu (ako nije dogovoreno). Rezultati mogu imati jednu do dvije
rezervne brojke,
Napomenimo da su primjeri ovog paragrafa u pravilu rezultati i prema
ton1C su odgovori priblini brojevi II kojin1a su sadrane saD10 decilnalne znamenke.
LT daljnjim uyodnim izlaganjin1C1 bit dane san10 kratke upute: detaljnije treha potraiti
u specijalnoj literaturi.

/
I
356
PRIBLIZNI RACUN x
4. Zbrajanje i oduzimanje priblinih brojeva. Krajnja apsolutna pogreka algebarskog
zbroja vie brojeva jednaka je zbroju krajnjih apsolutnih pogreaka tih brojeva. Prema tome, da
bismo u zbroju malog broja priblinih brojeva sa samim m decimalnim znamenkama imali
samo ta brojke (barem u irem smislu) treba prikratiti sve pribrojnike po uzoru na onog prib-
brojnika kojemu je decimalni zapis prekinut prije nego kod ostalih, u svakom od njih
rezervnu znamenku. Nakon toga zbrojimo dobivene brojeve kao i zaokruimo sumu na
jednu znamenku.
Ako elimo zbrojiti nezaokruene pribline brojeve, treba da ih zaokruimo tako da u
svakom pribrojniku zadrimo jednu do 'dvije rezervne znamenke, a zatim, da se ravnamo prema
prije navedenom pravilu zbrajanja, zadravi suvine znamenke do kraja
Primjer I. 215,21 +14,182+21,4 215,2(1)+ 14,1(8)+21,4 250,8.
Relativna pogreka zbroja pozitivnih pribrojnika nije od relativne pogreke
pojedinih pribrojnika.
Relativna pogreka razlike ne pokorava se odbijanju. U tome pogledu
je neugodna razlika dvaju bliskih brojeva.
Primjer 2. Pri oduzimanju priblinih brojeva 6,135 i 6,13 l sa decimalne
1 I
-. 0,001 + - 0,001
2' 2
dobivamo razliku 0,004. Krajnja relativna pogreka je 0=
0,004
znan1enke
"4 0,25;
prema tome ni jedna znamenka razlike nije pouzdana. Stoga po treba izbje-
gavati odbijanje bliskih priblinih brojeva i u potrebe tranBformirati
zadani izraz tako da se ta nepoeljna operacija izbjegne.
5'. Mnoenje i dijeljenje priblinih brojeva. Krajnja relativna pogreka produkta
i kvocijenta priblinih brojeva jednaka je zbroju krajnjih relativnih pogreaka tih broje,a. Na osnovu
toga i primjenom pravila za broj znamenaka (3V), u rezultatu zadrimo samo odredeni broj
znamenaka.
Primjer 3. Produkt priblinih brojeva 25,3' 4, 12 104,236.
Pretpostavimo da su sve znamenke u faktorima pa dobivamo da je krajnja relativna
pogreka produkta
I
0= - 0,01
22
l
+ 0,01 e' 0,003.
42
Odatle dobivamo da su u produktu tri znamenke, i rezultat, ako je treba
napisati ovako: 25,3' 4,12 = 104 ili 25,34,12 104,20,3.
6
C
Potenciranje i korjenovanje priblinih brojeva. Krajnja relativna pogreka III-te
potencije priblinog broja a je m-struka krajnja relativna pogreka tog broja.
I
Krajnja relativna pogreka III-tog korijena iz priblinag broja a je < ,-ti dio krajnje relati-
vne pogreke nrnja Q, m
7'. pogreke rezultata raznih operaCija s pribli-
nilu brojevima. Ako su na" ... , na. apsolutne pogreke priblinih brojeva
al'" 0' an, apsolutnu pogreku LlS rezultata
s = )(u,. '" u"i
moe-Inu priblino ocijeniti Pl) fnnnuli
. (' I I
nS = 'I i\U,
il I
. + I af I l1an'
can.
relativna pogreka za S = ,o je tada
. , nS I';j I 1111,
(lS = 151 = '1.11- + , .. +
i (J. nil". _la lnfl A la A
I I
- L\a, + ... + oa".
ua" Ifl oaj aa"
..,.......-
RACUNAN.TE s PRIBLrZNIM vrU.TEDNOSTIMA
357
Primjer 4. S = ln priblini brojevi 10,3 i 4,4 su u svim napisanim
znamenkama.
Rjeenje. najprije krajnju apsolutnu pogreku flS u obliku: S = ln (a
Vb (na+ Imamo fla flb
j/4,4 cc 2,0976 ... ;
napiemo 2, l jer je relativna pogreka priblinog broja Ji 4,4 -< ,
2 40 80
l
apsolutna je pogreka tada", 2 - =
80 40
Prema tome je
za desetinke moemo
1 I l 1 l) 1 ( l) 13
Ll.S oo, 10,3 + 2, 1 -I "2 . 20 TI = ,l + 4,2, = 2604 "'0,005.
da stotinke biti
Sada provedimo s jednom rezervnom znamenkoll1:
Ig(IO,3 + V4,4) 12,4 = 1,093; ln(10,3 +]14,4) ,'" 10,932,303 =2,517.
Dobivamo odgovor: 2,52.
go. dopustivih pogreaka priblinih brojeva u ope-
racijama kada je zadana pogreka rezultata. Primjenom formula iz prethodnog stavka T
kada su nam zadane vrijednosti flS ili oS pri tome da su svi parcijalni diferencijali
oak ili vrijednosti ;- --,
ea" j oak Ifl
jednake, dopustive apsolutne
I ? ( I I af I flak
pogrc\kc _ .. , ... ili pripadno, relati\'nc pogreke oaj) ... ) ?an pribiinih brojeva
,1'0 ., 'o ll" .. , koji ulaze u operaciju (princip jednakih utjecaja).
Treba napomenuti da pri dopustivih pogreaka argumenata funkcija ponekad
nije pogodno primijeniti princip jednakih utjecaja jer to moe neispunjive zahtjeve.
U tim se razumna raspodjela pogreaka, po takva da sumarna
pogreka ne bude od zadane vrijednosti. Na taj je, strogo uzevi, postavljeni zadatak

Primjer 5. Volumen ,>valjkastog tj. tijela iz krunog valjka ravninom koja
prolazi promjerom baze 2R pod kutom 'l. prema bazi, po formuli
2
-- R:Jtgx.
3
S kakvom treba izmjeriti polumJcc I< '" 60 cm i nrikloni kut :<, da volumen
valjkastog hude ndreden d;l I )
Hjecnje: Ako su ::\. V, fl!? i :"\.'" apsolutne pogreke V, Rio:, onda je gra-
relativna pogreka volumena V
3,",R
Stavimo --
R
R
,",R
600
nV 30R 2,",,,,
--- =--
V R sin 20: 100
l
200
2--1 'l
SlIl 2J.
60 cm = 1 mm.
600
200
Odatle IL'
sin 27.
'"'X 400 < 400 radij ana
9'.
Prema tome potrebnu odgovora od 1 (l{) osigurat tako da polumjer izmjerinlo
s do 1 mm, a prikloni kut. x s tal-na do 9'
358
PRIBLIZNI RACUN
x
3108. U rezultatu mjerenja dobili ste ove pribline brojeve, u irem smislu
u svim napisanim znamenkama:
a) 12 07'14"; b) 38,5 cm; e) 62,215 kg.
njihove apsolutne i relativne pogreke.
3109. apsolutne i relativne pogreke priblinih brojeva koji su
u uem smislu u svim napisanim znamenkama:
a) 241,7; b) 0,035; e) 3,14.
3110. Odredite broj znamenaka*) i prema tome napiite pribline brojeve:
a) 48 361 pri od l % ;
b) 14,9360 pri od 1%.
c) 592,8 pri od 2%;
3111. Zbrojite pribline brojeve kojima su sve napisane znamenke:
a) 25,386+0,49+3,10+0,5; b) 1,2'10
2
+41,72+0,09;
e) 38,1+2,0+3,124.
3112. Oduzmite pribline brojeve kojima su sve napisane znamenke:
a) 148,1-63,871; b) 29,72-11,25; e) 34,22-34,2l.
3113*. razliku povrina dvaju kvadrata kojima su izmjerene stranice
sa 15,28 cm i 15,22 cm (s do 0,05 mm).
3114. podukt priblinih brojeva kojima su sve napisane znamenke:
a) 3,498,6; b) 25,1'1,743; c) 0,Q216,5.
Navedite granice rezultata.
3115. Stranice pravokutnika su 4,02 m i 4,96 m (s do l cm).
povrinu pravokutnika.
3U6. kvocijent priblinih brojeva kojima su sve napisane zna-
menke:
a) 5,684:5,032: b) 0,144:1,2; e) 216:4.
3117. Katete pravokutnog trokuta su 12,10 cm i 25,21 cm (s do 0,01
cm). tangens kuta nasuprot prve katete.
3118. navedene potencije priblinih brojeva (baze potencija su
u svim znamenkama):
a) 0,4158
2
; b) 65,2
3
; c) lY.
3119. Stranica kvadrata je 45,3 cm (s do I mm). povrinu kvadrata.
*) znamenaka razumijeva se u uem smislu.
:1 INTERPOLACIJA FUNKCIJA
359
3120. vrijednosti korijena (sve napisane znamenke radikanda su
a) j2j15; b)Z/65,2; e) J8lY
3121. Polumjeri baza i izvodnica krnjeg stoca su R = 23,64 cmO,OI cm; r = 17,31
cm 0,01 cm; 1= 10,21 cm 0,01 cm; 7T = 3,14. Prema tim podacima iz-
ukupnu povrinu krnjeg stoca. Ocijenite apsolutnu i relativnu
pogreku rezultata.
3122. Hipotenuza pravokutnog trokuta je 15,4 cm O,I cm; jedna kateta je 6,8
cm O, I cm. Kako moete iz tih podataka odrediti drugu katetu i
njoj susjedni iljati kut? te vrijednosti.
3123. aluminija ako aluminijski valjak promjera 2 cm i visine
II cm ima masu 93,4 g. Relativna pogreka mjerenja duljine je 0,01, a rela-
tivna pogreka mjerenja mase je 0,001.
3124. jakost struje ako je elektromotorna sila 221 V I V, a otpor
8090 +In.
3125. Period titranja njihala duljine l jednak je

gdje je g ubrzanje sile tee. S kakvom treba izmjeriti duljinu njihala
kojem je period titranja priblino 2 s, da bi se dobio period titranja s
relativnom pogrekom od 0,5%? Kako moraju biti uzete vrijednosti
7T i g?
3126. Treba izmjeriti s od I % povrinu plata krnjeg stoca kojem su
polumjeri baza 2 m i 1 m, a izvodnica 5 m (priblino). Kako treba
izmjeriti polumjere i izvodnicu i s koliko znamenaka treba uzeti broj 7T?
3127. Za Youngova modula iz provjesa grede pravokutnog presjeka
primjenuje se formula
l [3p
E=-'-
4 d
3
bs'
gdje je l duljina grede, b je baza i d visina presjeka grede, s je
provjes, P je S kakvom treba da izmjerite duljinu l
i provjes s, da pogreka od E ne bude od 5,5% pod uvjetom da je P
poznato s do 0, I %, a vrijednosti d i b poznate su s do
1%, ["",,50 cm, s"",,2,5 cm?
2. Interpolacija funkcija
l o'. Newtonova formula interpolacije. Neka su x., Xl> , Xn vrijednosti
argumenta kojih je razlika h = DoX, (DoXi = Xi+ l-Xi; i =" O, l, ... n-l) konstantna (korak tablice)
a Yo, YI> ... , Y n su pripadne vrijednosti funkcije y. Tada vrijednost funkcije y za
argumenta X priblino daje Newlonova formula inlerpolacije
+ +q(q-l) ... (q-n+l)
I O
gdje je 2. 11 ! o,
(1)
x-x
q = __ o; = YI - Yo, a L'l2yo =
h
360
PRIBLIZNI RP.CUN x
uzastopne diferencije funkcije Za x = xi (i = O, l, ... , n) polinom (l) dobiva
pripadne vrijednosti Yi (i = O, l, ... , Kao poseban Newtonove formule dobivamo:
za n = l linearnu interpolaciju, za n = 2 kvadratnu interpolaciju. Da bi se olakala upotreba Newtonove
formule je prethodno sastaviti tablicu diferencija.
Ako je Y = f (x) poli nom n-tog stupnja, onda je
=0
i prema tome je u tom formula (l)
U kada f (x) ima neprekinutu derivaciju f (nt l) (x) u intervalu [a, b l koji
sadri x" xp ... , Xn i x, tada pogreka formule (I) iznosi
" (
Rn(x)=y- I ILq--l) ... (q-i+l) i, -
.-0 1 1'. Jo -
t- l.
= hn + 1
(n+l)!
l)m,
(2)
gdje je g neka meduvrijednost Xj Ci = O, l, ... , n) i x. U praksi je prikladnije upotrijebiti
priblinu formulu
1'."+ Iy
(X)::::; --..Qq(q-l) .. (q-n).
(n + l)!
Ako se n moe po volji odabrati, onda ga treba odabrati tako da bude diferencija 6,1' Hyo "" O
u granicama zadane drugim diferencije 1'1.")'0 moraju biti konstantne u okviru
zadanog reda decimalnog mjesta.
Primjer l. sin 26" 15' se podacima sin 26' = 0,43837, sin 27' = 0,453 99,
sin 28 = 0,46947.
Rje.fenje. Sastavimo tablicu
!
O
1 27
2 28
OVdje je h = 60', q=
-26"
60'
--'Yi
fl2Yi
..-
m 1562 -j4
199 1548
)47
4
Prinlijenimo formulu (1) i posluinlo se prvinl redom rablice, pa imanlo
-- --1 1 ( l )
sin 26 15'=0,43837+ 4 4 .(-0,00014)=0,44229.
4 2 !
Ocijenima pogreku R2 Upotrijebimo formulu (2) i uzmimo u obzir da je ly(n)1 l kada
je y = sin x, pa imati
IR,I
:
3 ! 180
7
10- fi
1'2R 57,333
4
Tako su sve napisane znamenke sin 26" 15'
INTERPOLACLJA FUNKCI.IA
361
Newtonove formule moemo iz zadane funkcije Y
pripadnu vrijednost argumenta x (obrnuta imerpolacija). U tu svrhu najprije odredujemo pri-
padnu vrijednost q metodom postupnog pribliavanja
Y )'0
q(O) ...
qG fl) = q(O) _. l) :'I'Yo
2'--- -
. --'Yo
qr,) (q(i)
I) .. /q'i)-n : _ -"")'0 (i 1, 2, ... J .
nl .. '""Yo .
Za q uzimamo nijednost (sa zadanom dviju pusljednjih priblienja
q("') =q(m j l). Odatle je x = xo+q . h.
Primjer 2. Upotrebom tablice
x fly fl2y
2,2 4,457 1,009 0,220
2,4 5,466 1,229
2,6
priblino ajmo korijen jednadbe sh x 5.
Ride"jc. Uzmimo da jc )'0 4,457 pa imamo
q(11 __ q(tI
ej" ,/(11
eFJO.iJS
'0' _ 5 4,457
q-- ... _.
1,009
0,543
0,538;
,",,'.vo 0,538 0,462 0,220
= 0,538 + . --- 0,538 -l. 0,027 = 0,565;
-"'o 2 1,009
0,565 0,435
2
0,220
. =0,538 +0,027
1,009 .
Na taj 11il\;C111,) uzeti da jc
2,2'- 0,5650,2 = 2,2 -I- 0,113 = 2,313.
2", Lagrangeova formula interpolacije. U polinom n-tog stupnja koji
za x .. Xi dobiva zadane vrijednosti .1', (i= O, l, ... , n) daje Lagrangeoc'a jeJT/nula illlerpoladje:
(X-X 1)(X-Xl ) ... (x-Xn) (X-XO)(X-X2) ... (X-Xn)
Y = + JI +
(XO-Xl )(XO-X2) ... (Xn-Xn) (X 1 -XO)(X! -Xl) ... (Xl-Xn)
(X-XO)(X-Xl ) ... (X-X,_l )(X-Xk+ l) ... (X-Xn)
..... _--_. --... .... --.--.. \, + ..
h',-x"
... +
(.Y;,- (Xk-X I ) .. (Xk-Xk-1)('k-Xki l)
(X-XO)(X-Xl ) ... (x-xn - l )
... .........
(xn-XO)(xn-x I ) ... (xn-xn I)
3128. Zadana je tablica vrijednosti za X i y:
X_I ___ 3 6
I I '1" I
y 3 I 10 i 15 I 12 . 9
Sastavite tablicu diferencija funkcije y.
362
PRIBLINI RACUN
3129. Sastavite tablicu razlika funkcije y .. x
3
- 5x
2
+ x- 1 za vrijednosti x c= I,
3, 5, 7, 9, ll. Uvjerite se da su sve diferencije reda medusobno
jednake.
3130*. se diferencija reda sastavite tablicu raz-
lika funkcije Y= Xl l Ox" + 2x2 + 3x za cijele nijednosti x, unutar intervala
I x 10.
3131. Zadana jc tablica
19 l = 0,000,
Jg2=0,301,
Ig3 = 0,477,
Ig4 = 0,602,
Ig5 = 0,699.
linearne interpolacije brojeve: 19 1,7; 19 2,5; 19 3, l;
19 4,6.
3132. Zadana je tablica
S!I1 lO = 0,1736, sin 13 = 0,2250,
sin 110 = 0,1908, sin 14 = 0,2419.
sin 12 = 0,2079, sin] 5 = 0,2588.
Upotpunite tablicu po Newtonovoj formuli (za IZ 2) vrijednosti
sinusa za polustupnjeve.
3133. Sastavite Newtonov interpolacioni polinom za funkcijL zadanu tablicom
O 2
i 3) 14
1- --
y ..\ J S 40 RS
3134*. Sastavite Newtonov interpolacioni polinom za funkciju zadanu tablicom
x 6 JO
Y
27 50 83
y za x = 5,5. Pri kojem .ct' je Y= 20)
3135. Funkcija je zadana tablicom
2 2 4
.1' 25 8 - 15 -23
Sastavite Lagrangeov interpolacioni polinom nadite vrijednost y za.\' ()
3 REALNIH KORIJENA JEDNADBI
363
3136. Pokusom su nadene vrijednosti opruge (x mm) u ovisnosti o opte-
(P kp) te opruge:
x I 5 ilO )15 i 20 25 30 35 40
352 473 619 793
koje oprugu za 14 mm.
3137. Zadana je tablica vrijednosti x i y
x O l 3 4
tt
: l ---;- - 25 129 I 381
vrijednosti y za x = 0,5 i za x = 2:
a) linearne interpolacije;
h") Lagrangeovc t()rmuk.
3. realnih korijena jednadbi sistema jednadbi
1 . priblinih korijena. Priblino l1drcuiYanjc korijl'llct !JLiJI1L'
jednadbe
f(x) = O (I )
provodi se li dvije etape: 1) raziuti'L-'anje korifena tj. utvrdiyanje po to Inanjih intervala
u kojima se nalazi jedan i samo jedan korijen jednadbe (J); 2) kOrIjeIla sa zadanim
stupnjem
Ako je funkcija J (x) definirana i neprekinuta u intervalu
u intervalu [a, b l nalazi bar jedan korijen jednadbe (J). Taj
f' (xO iJi f' (x)<O kada je a<x<b.
bl i J(a) J(b)<O, onda se
je sigurno jedini, ::iko je
Za priblino korijena je na milimetarskom papiru nacrtati graf
funkcije y = J (x). Apscise u kojima graf funkcije os OX korijeni su jednadbe J (x) = O.
Ponekad je zgodno da zadanu jednadbu zamijenimo ekvivalentnom jednadbom g' (x) = if, (x
Tada korijene jednadbe nalazimo kao apscise sjecita ka grafova y = g' (x) i y = of; (x).
2, Pravilo proporcionainih dijelova (metoda tetiva). Ako se II intervalu [a, bl
nalazi jedini korijen jednadbe J(x) = O,.a funkcija 7C;) neprekinuta je u intervalu [a, bl i
l(a)J(6) < O, onda, zamijenivi krivulju y = f(x) tetivom koja prolazi (a;J(a) i
(I- ;/(b)), dobivamo prvu aproksimaciju korijena
(b-a).
Cl = il - f(b)-f(a)
(2)
Da bismo dobili drugu aproksimaciju c" formulu (2) primijenimo na onaj [a, c,l ili
[c" b l na krajevima funkcija J (x) ima vrijednosti suprotnih predznaka. Isto tako provodi se
naredna aproksimacija. Niz brojeva Cn (n = l, 2, ... ) konvergira ka korijenu tj.
lime" = /:.
11--t(jJ
aproksimacija Cu C2, . treba provoditi sve dotle dnk sc ne prestanu
mijenjati decimalne znamenke koje zadrati li rezultatu (suglasno sa zadanim stupnjem
nusti!); za treba uzeti jednu do dvije rezervne znarnenke. To je opC::enita
364
PRIBLINI RACUN x
Ako funkcija j (x) ima neprekinutu prvu derivaciju f' (x) od nule u intervalu
[a, b], onda za ocjenu apsolutne pogreke aproksimativnog korijena en moemo upotrijebiti formulu
gdje je I-' = If' (x) I

_ cnl ,,:;; li(cn) I
JI
3. Newtonova metoda (metoda tangente). Ako je f' (x) #0 i j" (x) #0 za a'::;x '::;b,
pri jej(a)-f(b)<O,j (a) j" (a) >0, onda postupnu aproksimaciju xn (n = 0, 1,2, ... ) korijena
jednadbe j (x) = provodimo po formulama
J(Xn - l )
Xn=Xn- 1 -
J
'( )
X n -l
Xa = a, (n = l, 2, ... ).
Uz dane pretpostavke niz Xn (n = I, 2, ... ) je monoton i
limxn

Za ocjenu pogreke moe nam posluiti formula
gdje je I-' = min If' (x) I.

I xn _ I ,,:;; IJ(xn) I
J1
je prikladnije uptrijebiti jednostavnije formule
Xo = a, Xn = Xn - 1 -rxJ(xn- l) (n = 1, 2, ... ),
I
gdje je a =--, koje nam daju otprilike istu kao i formule (3).
I' (a)
Ako je j (b)!" (bO, onda u formulama (3) i (3') treba staviti Xo= b.
4 . Metoda iteracije. Neka je zadana jednadba svedena na oblik
x = cp (X),
(3)
(3' )
(4)
gdje je 1<p'(x)1 ";r< l (r je konstanta) za a";x ";b. od vrijednosti Xu koja pripada
intervalu [a, b] konstruirajmo niz brojeva x" x z, ... po ovom zakonu:
Xl = <p (xa), X z = <p(X t ),
Ako je a";xn,,;b (x = 1,2, ... ), onda je limes
limxII
lI-+'X
Xn = <p(xn- t ),
jedini korijen jednadbe (4) u intervalu [a, b], tj. xn su postupna priblienja korijena t.
Ocjenu apsolutne pogreke n-te aproksimacije xn daje formula
,,:;;IXn+l-Xnl
l-r
(5)
Prema tome, ako se xn i xn+! podudaraju s do 8, onda krajnja apsolutna
8
pogreka za xn biti --,
l-r
Za transformaciju jednadbe J (x) = u oblik (4) zamijenimo jednadbu f(x) = ekvi-
valentnom jednadbom
X = x-Alex),
3
REALNIH KORIJENA JEDNADBI
365
d
gdje broj ,1#0 odabiremo tako da funkcija - [x- Af (x)] = 1- Aj' (x) bude po apsolutnoj vrijed-
dx
nosti mala u okolini x. (na primjer moemo staviti I -; j' (x.) = O).
Primjer l. Svedimo jednadbu 2x-ln x-4 = uz aproksimaciju korijena Xu = 2,5 na
oblik (4).
Rjeenje. Ovdje je j(x) = 2x-ln x-4; j'(x) = 2 - Napiimo ekvivalentnu jednadbu
x
X= x- A (2x-In x-4) i kao jednu od prikladnih vrijednosti A odaberimo broj 0,5 koji
je blizak korijenu jednadbe
1-), I =0,
x x=2,5
I
tj. blizak - ",,0,6.
1,6
Prvotna jednadba svodi se na oblik
x=x-0,5 (2x- ln x-4)
ili
1
x=2 t"2ln x.
Primjer 2. s do 0,01 korijen prethodne jednadbe koji se nalazi
2 i 3.
korijena metodom iteracije. se rezultatom primje-
ra I uvrstimo Xn = 2,5, po formulama (5) s jednom rezervnom znamenkom.
1
Xl = 2 + 2" ln 2,5 ,,,,2,458,
I
x2=2+"2ln2,458cc-;2,450,
I
x3=2+ - ln 2,450 ",2,448,
2
I
x. = 2 + 2" ln 2,448 =2,448.
Tako je. (proces daljnje aproksimacjje moemo skratiti jer se deci-
mala ustalila.
Ocijenirno pogreku. Ovdje je
l
<p(x)=2+2"lnx
I

da sva priblienja lee u intervalu [2,4; 2,5] dobivamo:
l
r=max 1'1" (x) I = --=0,21.
22,4
Prema tome krajnja apsolutna pogreka aproksimacije Xa na osnovu ranije navedene prim-
jedbe je
0,001
Ll =---=0,0012 =0,001.
1-0,21
Na taj korijen jednadbe nalazi se u granicama
2,447
moemo uzeti da je pri sve znamenke tog priblinog broja biti u
uem smislu.
korijena Newtonovom metodom. Ovdje je
J (x) = 2x - ln x - 4,
I l
f'(x)=2- -, j"(x)=-.
x x2
366
PRIBLINI RACUN
x
Na 2:(x:(3 imamo: j'(xO i 1"(xO; 1(2)/(3)<0; 1(3)1"(30,
Prema tome su uvjeti iz 3 za x" 3 ispunjeni,
Uzmimo
(
1)-'
rt. = 2 -"3 =0,6_
po formulama (3') sa dvije rezervne znamenke
x, = 3-0,6(2'3-ln3-4) = 2,4592;
2,4592-0,6(2-2,4592-ln2,4592-4) = 2,4481;
X3 _.. , 2,4481-0,6(22,4481--ln2,4481-4) = 2,4477;
X4 -"- 2,4477-0,6(22,4477-ln2,4477-4) = 2,4475.
U toj etapi prekidamo jer se broj vie ne mijenja. Dajemo odgovor:
korijen je g 2,45. Ocjenu pogreke ne provodimo.
5 Sistem sa dvije jednadbe. Recimo da treha sa zadanom realne
korijene sistema od dvije jedlladi.bc sa d\-ije nepoznanice
{
fCx, y) = 0,
'PCx, y) = 0,
(6)
i neka aproksimacija jednog rjeenja 'l) tog S1slema bude x XO' Y ,_O' YO' pri
su 1 i rp derivabiIne u nekoj okolini (xo'yo) koja sadri
Tu aproksimaciju moemo dobiti, na primjer, konstrukcijom (u jednom lc
istom sistemu Descartesovih koordinata) kri\-ulja f (x, y) = i 'p (x, y) = Oi odredivanjem koordi
nata u kojima se sijeku te krivulje.
a) Newtonova metoda. Pretpostavimo da se funkcionalna determinanta
I=OU, 'P)
(l (x, .1')
ne ponitava u blizini aproskirriacije x =x,,, y =y". Tada po Newtonovoj metodi prva ap-
roksimacija rjeenja sistema (6) ima oblik Xl =xo+'):o, YI =Yo+{3o, gdje su 'Xn' f30 rjeenja
sistema dviju linearnih jednadbi
{
f(x o, )'0) + aof; (xo, .1'0) + f3of; (xa' .1'0) = O,
'P (xa' Yo) + (xa, Yo) + (xa' Yo) = O.
Drugu aproksimaciju dobivamo na isti
X2 = XI +al , Y2 = YI +f3I'
gdje su "fl, rjeenja sistema linearnih jednadbi
{
f(xl' .h) + arf;,<xl, YI) + f3d;,(x I , YI) = 0,
'PCx l YI) + al'PAx l , YI) + f31'Py (X I , YI) = o.
Analogno dobivamo i daljnje aproksimacije.
b) Metoda iteracije. Za rjeavanje sistema jednadbi (6) moemo primijeniti i metodu
iteracije, transformiranjem tog $istema u ekvivalentan oblik
{
x=F(x, .1'),
.I' = ([>Ix. rl.
uz pretpostavku da su F i <p derivabiine ; Ja ie
(7)
y)l:S;r<l; y)l:S;r<1 (8)
u nekoj dvodimenzionalnoj okolini U pob;tnog priblienja (x., Yo) koja sadri i rjeenje (g, 'l)
sistema.
:1 ODREDI\'ANJE REALNIH KORIJENA JEDNADBI
367
Niz priblienja (xn> Yn) (n = I, 2, ' .. ) koja konvergiraju k rjeenju (7) ili, to je isto, k rje-
enju sistema (6), nastaje po ovom zakonu:
Xl = F(xo, Yo),
X2 = F(x l , YI)'
X3 = F(X2' .V2),
YI = CP(xo, Yo),
Y2 = CP (XI' YI),
Y3 = cp (X2' Y2),
Ako svi (x", y,,) pripadajU U, onda je lim x" = g, limy" = 71.
n-+oo JZ--+ oo
Za transformaciju sistema jednadbi (6) u oblik (7) s potivanjem uvjeta (8) taj je
Razmotrimo sistem jednadbi
{
af(x, .y) + f3'P(X, y) = 0,
i'f(x, y) + i5'P(x, y) = 0,
koji je ckvivalentan sistemu (6) pod uvjetom da je ' : .,;'0. Piemo ga u obliku:
1
rt. PI
1', li
X = x+af(x, y) + f3'P(x, y) = F(x. r).
Y=Y+rf(x, y)+i5'P(x, .1')=1)(\. ll_
Izaberemo parametre a, fl, y, b tako, da parcijabe deri,-",,;je IU'lKciia F(x,y) i <P(x,y)
budu jednake ili bliske nuli uz aproksimaciju, tj. nadin'" z, fl. ;'- fj Ica" 2proksimativna rje-
enja sistema jednadbi
{
l +rxr:(xo, Jo) + ln) = (l.
af; (xa' .1'0) + fJ'P:- (Xo. roj = 0,
rf; (xa' )'0)=0.
1 (xa' .1'0) + (xa' Jo) = O.
S tako odabranim parametrima <x, fl, y, 8 uz pretpostavku da se parcijalne derivacije
funekija f(x, yj i 'I' (x, y) ne mijenjaju vrlo brzo u okolini aproksimacije (xo, y,,), uvjet (8)
biti ispunjen.
Primjer 3. Dovedimo sistem jednadbi
{
x'+y2-1 =0,
x3 -x=0
uz aproksimaciju korijena Xo = 0,8, y" 0,55 na oblik (7).
Rjeenje. Ovdje je f(x,y) = x2 + y2 - \, 'p (x, y) =;' x
3
-y; (x.,Y.) = 1,6, I;' (X.,Y.) = 1,1;
=1,92, 'p;'(xo,yo)=-l.
Napiimo sistem koji je ekvivalentan
u obliku
{
-x (x'+y2-1)+f3 (x3 _y)=0,
y (X2+y2_1)+1l (x3_y)=O
( I <x,
13
1"" O)
,II', I) .
x=x+o< (x'+y2-1) 1- 13 (x3 ._y),
y=y+y (x'+y2-1)-I1l (x3 _y).
Izaberimo kao pogodne vrijednosti z, fl, y i b rjeenje sistema jednadbi
{
l + 1,60<11 ,9213=0,
1,1'1. :1 0,
1,61'1 1,920=0,
1 + 1,1 1'-0=0,
tj. stavimo a,",,-0,3, 13",-,-0,3, y",,-0,5, 1)",,0,4.
368
PRIBLINI RACUN
x
Tada sistem jednadbi
{
x=x-O,3 (x2 +y2 -1) -0,3 (x3 _y),
y=y-O,5 (x2+y2-1) +0,4 (x3 _y),
koji je ekvivalentan ima oblik (7) pri u dovoljno maloj okolini
(xo; Yo) uvjet (8) biti ispunjen.
Metodom pokusa realne korijene jednadbi i pravila propor-
cionalnih dijelova ih s do 0,01.
3138. x3- x +l = O.
3140. X3 -4x-l = O.
3139. X4 + 0,5x - 1,55 = O.
iz aproksimacija, Newtonovom metodom
s do 0,0 l realne korijene jednadbi:
3141. x3-2x-5 = O. 3142. 2x-lnx-4 =.0,
1
3144. 19x = -,
3143. 2
x
= 4x.
x
se aproksimacijama dobivenim putem
metodom iteracije s do 0,01 realne korijene jednadbi:
3145. x3-5x+0,1 = O.
3147. x
5
-x-2 = O.
aproksimacije
korijene jednadbi i sistema:
3148. x3-3x+ 1 = O.
3150. X4 +x2-2x-2 = O.
3152. x
3
+ 3x - 0,5 = O.
3154. xX+2x-6 = O.
3156. { < + y2 -1 = 0,
X - Y = O.
3146. 4x = cos x.
s do 0,0 l realne
3149. x3-2x
2
+3x-5 = O.
3151. xlnx-14=0.
3153. 4x - 7 sin x = O.
3155. e
X
+e-
3x
_4 = O.
3157. { x
2
+ y-4 = 0,
y-Igx-l = O.
3158. s do 0,001 najmanji pozitivni korijen jednadbe tg x =x.
3159. s do 0,0001 korijene jednadbe xth x = l.
4. integriranje funkcija
1. Trapezna formula. Za aproksimativno integrala
b
Jf(x) dx
(f (x) je neprekinuta funkcija na [a, b II razdijelimo integriranja [a, b l na n jednakih di-
b-a
jelova i izaberimo korak h = --. Neka su Xi = x" +ih (x" = a, xn = b, i = 0, l,
n
2, ... , n) apscise djelita a Yi = /(Xi) pripadne vrijednosti podintegralne funkcije y = lex).
4 INTEGRIRANJE FUNKCIJA
Tada po trapezno j formuli imamo:
b
Jf(X)dX:::::;heO;Yn + YI +Y2+ ... +Yn-l)
s apsolutnom pogrekom
h
2
Rn
12
gdje je M2 = max If" (x) I za a';;x ';;b.
369
(1)
Da postignemo zadanu E pri integrala, korak h
iz nejednadbe
h
2 12e

(b-a)M2
(2)
tj. Iz mora imati red v7: Dobivenu vrijednost II zaokruujemo na manju vrijednost tako da
b-a
- =11
h
bude cio broj, l daje broj razdjelaka n. Kada smo odredili Iz i n po formuli (I),
integral odabravi nijednosti podintegralne funkcije s jednom ili dvije rezervne decimalne zna-
menke.
2, Simpsonova formula (formula parabole). Ako je n paran broj, onda s ozna-
kama prema 10 vrijedi Simpsonova formula
b
Jf(X)dX:::::; ; [(Yo+ Yn) + 4(Yl + YJ+ ... + Yn-l) + 2(YZ+Y4+ ... + Yn-2)]
s apsolutnom pogrekom
h4
Rn
180
gde je M,=max IPV(x) I za a,;;x';;b.
(3)
(4)
Da bi se osigurala zadana E, pri integrala korak h treba odrediti
iz nejednadbe
h4
(5)
180
b-a
tj. korak Iz ima red v;:- Vrijednost h zaokruujemo na manju vrijednost, da n = __
bude cio paran broj; n
Napomena. Kako je odredivanje koraka h i s njime vezanog broja n iz nejednadbi
(2) i (5) dosta teko, u praksi se h grubom procjenom. Zatim, kada dobijemo re-
zultat, vrijednost n, tj. raspolovimo korak h. Ako se novi rezultat podudara s pret-
hodnim u decimalama koje smo zadrali, onda je zavren. U protivnom taj po-
stupak ponovimo itd.
Za aproksim!ltivno apsolutne pogreke R Simpsonove kvadraturne formule (3)
moemo upotrijebiti Rungeov princip, prema kome je
R = I:E-rl,
15
gdje su :E i f rezultati po formuli (3) suglasni koracima h
24 Zadaci
H=2h.
370
PRIBLIZNI RACUN
x
3160. Pod djelovanjem promjenljive sile F u smjeru osi OX materijalna
se pomakla po osi OX iz poloaja x = u poloaj x = 4. priblino
rad rl sile ji ako je zadana tablica vrijednosti njenih modula F:
x 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0
F 1,50 0,75 0,50 0,75 1,50 2,75 4,50
po trapeznoj formuli i po Simpsonovoj formuli.
t
3,5 4,0
6,75 10,00

3161. priblino f (3x2 -4x) dx po trapeznoj formuli uzevi n = 10.
o
taj integral i apsolutnu i relativnu pogreku rezul-
tata. gornju granicu Ll apsolutne pogreke kada je n = 10
formule za pogreku koja je navedena u tekstu.
t
3162. s do 10-4 po Simpsonovoj formuli J xdx uzevi da je
x+l
o
n = 10. Ustanovite gornju granicu Ll apsolutne pogreke se formulom
za pogreke koja je navedena u tekstu.
s do 0,01 ove integrale:
I 1
f dx
.3163. -.
l+x
3164.
1+x2
o o
1
f dx
2
3165. --3' 3166. J x 19 x dx.
l+x 1
o
2 2
3167. P! x dx.
3168. f
Si
:
X
dx.
1 o
n 2
3169 Isinx.

3170. fo: x dx.
O
"
2 1
3171. fOSX dx.
l+x
3172. fe-X'dX.
O O
3173. s do 0,01 nepravi integral J primjenom sup-

1
5 NUMERICKA INTEGRACIJA JEDNADZBI
371
stitucije x = . Provjerite primjenom Simpsonove formule za integral
t
b +00
gdje je b odabran tako da bude 10-2

l+x
2
l+x2 2
t b
3174. Ravninski lik poluvalom sinusoide y = sin x i osi OX rotira oko osi
OX. po Simpsonovoj formuli s do 0,01 volumen rota-
cionog tijela.
3175*. po Simpsonovoj formuli s do 0,01 duljinu luka elipse
2 II
+ Y = l koji se nalazi u prvom kvadrantu.
1 (0,6222)2
5. integracija diferencijainih jednadbi
1". Metoda postupnih priblienja (Picardova metoda). Neka je zadana diferenci-
jalna jednadba prvog reda
y' =J(x, y) (1)
s uvjetom y = Yo za x = Xo.
Rjeenje y (x) jednadbe (1) koja zadovoljava zadani uvjet moemo pre-
u obliku
y(x) = lim Yi (x), (2)
i- co
gdje se postupna priblienja Yi (x) po formulama
Yo(x) = Yo,
Ylx) = Yo + J J(x, Yi-l (xdx
Xo
(i = O, 1, 2, ... ).
Ako je desna stranaf(x,y) definirana i neprekinuta u okOlini

i u toj okolini zadovoljava Lipschitzov uvjet
IJ(x, Yt)-J(x, Yz)1
(L je konstanta), onda proces postupnih priblienja (2) sigurno konvergira u intervalu
Ix-xol
gdje je
h =
M = max IJ(x, Y)I.
R
24
372
Pri tome,ie pogreka
ako je samo
PRIBLINI RACUN
I 1
"+ 1
x-xo
(n+ 1)!
Ix-xol
x
l\ietodu postupnih pribliavanja (Picardovu metodu) s neznatnim promjenama oblika prim-
jenjujemo na normalne sisteme diferencijainih jednadbi. to se diferencijainih jed-
nadbi viih redova, njih moemo napisati u obliku sistema diferencijainih jednadbi.
2, Metoda Runge-Kutta, Neka u zadanom intervalu Xo ,,;x treba rjeenje
Y (x) zadatka (I) sa zadanim stupnjem s.
Za to najprije odaberemo h = X -Xo (korak podijelivi [xo, Xl na n
n
jednakih dijelova tako da bude h' < E. Djelita Xi odredujemo po formuli
Xi = xo+ih (i = O, 1, 2, ... , n).
pripadne vrijednosti Yi Y (xi) traene funkcije po metodi Runge-Kutta postupno se po
j;,rmulama
Yi+1 = Yi + LlYi'
LlYi = (k;i) + + +
6
gdje je
i = O, l, 2, .. , 11
k;i) = J(Xi, Yi) h,
k(i) - J( l!.-
k(i)
2 Xi + , V+_
1
Iz
2
" 2 '
k(') - J( 3 - Xi + ,
2

Yi+
2
h, (3)
= J(x; + h,
Metoda Runge-Kutta ima red h'. Grubu ocjenu pogreke metode Runge-Kutta
u zadanom [xo, Xl moemo dobiti od Rungeova principa:
R = Ihm-jiml
15
gdje su n = 2 m, Y2", i Ym rezultati po shemi (3) s korakom h i s korakom 2h.
Metoda Runge-Kutta primjenljiva je za rjeavanje sistema diferencijainih jednadbi
y' = J(x, y, z), z' = cp(x, y, z) (4)
sa zadanim uvjetima: y = Yo, z = Zo za x = Xa-
3, Milneova metoda, Za rjeavanje zadatka (l) Milneovom metodom, od po-
podataka Y = Yo za x = Xo se na bilo koji postupne vrijednosti
Yt=Y(Xj), Y2=Y(X2), J'3=Y(X3)
traene funkcije y (x) (na primjer, moemo se posluiti razvojem rjeenja Y (x) u red (gl. IX, 16)
5
INTEGr,ACIJA JEDNADBI
373
ili te vrijednosti moemo metodom postupnih priblienja, ili primjenom metode Runge-
Kutta itd.).l'riblienja Yi i Yi za vrijednosti Yi (i = 4, 5, ... , >l) postupno nalazimo po
formulama
gdje je
,
4h
jii = Yi-4 + -(2/;-3
3
2 +2Ji-I)' l
h -
5'; = Yi-2 + -(fi+4/;-1 +Ji-2),
3
Ji = J(Xi, y;) Ji = J(Xi, jiJ
(5)
Radi kontrole vrijednost
1 -
G = -Iji-vl.
, 29 ' .,
(6)
Ako e, nije od jedinice l'osljednjeg decimalnog mjesta 10 -m koje smo u odgovoru za-
drali zay (x), onda za Yi izaberemo.Yi i na vrijednosti Yi'. 1 ponavljanjem
postupka. Ako je pak E,> lO-m onda moramo skrativi korak
koraka priblino se iz nejednadbe h' < lO-m.
Za rjeavanje sistema (4) Milneove formule piemo odvojeno za funkcije y (x) i z (x). Po-
isti je kao prethodni.
Primjer l. Zadana je diferencijalna jednadba y' =y--x s uvjetom y (O) = 1,5.
najmo s do 0,01 vrijednost rjeenja tc jednadbe za vrijednost argumenta x --- LS.
kombiniranom metodom Runge-Kutta i [vtilnea.
RjeeIlje. Izaberimo korak h iz uvjeta h' <: O,O!. Da izbjegnemo sloeno pisanje
za h, ostanimo kod h = 0,25. Tada integracije od x = do x 1,5 razdi-
jelimo na est jednakih dijelova duljine 0,25 Xi ci 0, l, 2, J, 4, 5, 6) ; pri-
padne vrijednosti rjeenja)1 i derivacije _yI sa Yi i y/.
Prve tri vrijednosti Y (bez metodom Runge-Kutta (po formulama
(3; ostale tri vrijednosti .1'4' Y5 i Y6 metodom Milnea (po formulama (S) ).
Vrijednost Y6 bit odgovor na zadatak.
provesti sa d\-ije rezervne znamenke po odredenoj shemi sastavljenoj od
tablice 1 i 2 (na str. 374 i 375). Na kraju tablice 2 dobivamo odgovor.
vrijednosti _V I - Ovdje je
Imamo
/(x,y)= -x+y, xo=O, Yo=1,5, h=0,25.
11 Vo = (k\O) + +
. 6
l
(0,3750+20,3906+20,3926+0AI06)'=0,3920;
kio) / (xo,)'o) ( -0+ 1,5000) 0,25 =0,3750;
(
IZ kroJ )
xo+-, Yo+ --'--
22
. h k(OJ)
2' Yo+ + h=(-0,125+1,5000+0,l953) 0,25=0,3926;
f (xo+h, Yo h=( -0,25+ 1,5000+ 0,3926) 0,25+0,4106;
Y, = Yo+ i'.Yo 1,5000+0,3920 1,8920 (prve tri znamenke u ovom priblinom broju su
pouzdane),
374
PRIBLIZNI RACUN
Analogno vrijednosti Y. i Ya. Rezultati uneseni su u tablicu 1.
Tablica 1. Y1' Y2, Y3 metodom Runge-Kutta
! (x, y)= -x+y; h=0,25
Vrijed-

nost Xi y,
k1
1
) i y;'=!(Xj,Yi)
Yi+T
O O 1,5000 1,5000 0,3750 1,5625 0,3906
1 0,25 1,8920 1,6420 0,4105 1,7223 0,4306
2 0,50 2,3243 1,8243 0,4561 1,9273 0,4818
3 0,75 2,8084 2,0584 0,5146 2,1907 0,5477
Vrijed-
!(Xi+ i,
! (xi+h,
nost

k(l)
D.Yi Yi+1
i
Yi+T
O 1,5703 0,3926 1,6426 0,4106 0,3920 1,8920
l 1,7323 0,4331 1,8251 0,4562 0,4323 2,3243
2 1,9402 0,4850 2,0593 0,5148 0,4841 2,8084
3 2,2073 0,5518 2,3602 0,5900 0,5506 3,3590
vrijednosti Y . Imamo: !(x,y)=-x+y, h=0,25, x.=l;
Yo=I,5000,

Yl=I,8920,
y; = 1,6420,
Primjenom formule (5) dobivamo:
Y2 = 2,3243,
y;=1,8143,
Y3=2,8084;
y;=2,0584.
x
_ 4h", 40,25
Y,=Yo+- (2YI-Y2+2Y3) = 1,5000+-- (21,6420-1,8243+22,0584) = 3,3588;
J 3
(x., Y.)= -\ +3,3588=2,3588;
_ h _, " 0,25
Y'=Y2+- (Y4 +4y.+ Y2) = 2,3243+ --(2,3588+42,0584+1,8243)=3,3590;
3 3
IY4- )141 13,3588-3,35901 0,0002 1
e.= ------ =--"",7.10-6 <- .0001'
29 29 29 2 ' ,
prema tome nije potrebno revidirati korak
Dobivamo y, = y. = 3,3590 (prve tri znamenke u ovoj aproksimaciji su pouzdane).
Analogno vrijednosti Y5 i y,. Rezultati uneseni su u tablicu 2.
Tako imamo:
Y (1,5)=4,74.
5
.,.;
N
CS
II
...,
'"
+
" -- I 'g
111$

'" '-
,,-

::!
';;

S
41 '"
a "1
a E
o '" ;. .i;>
o !:;
41 ...
= ::!

;>:;
41
l
>u
]
""
]
...,

,,(O

".-
... -
o
.>jE
OI ...
:::;-t8
(':3

8

g
'-.
II
;;:
;;;
w"
II;;;
Iii;
E
'-.
II
l';;;
I;;;
;;;

'-o
II
;;;
;;;

NUMERICKA INTEGRACIJA JEDNADZBI

..:;
<:>
o
&
"'<,
....
;q
c

....
s;
c
N

'"
t:::'
c
'"
o
r::
l
o.
OJ
:2'

'" ...r
o
o-
.,.,
M
M
i
o
t-
II
o
o-
.,..
M
M
oo
oo
.,.,
'" ...r
&
"<t-
g
OD
"

o.
" :2
o
OI)
"<t-
t-
'"
o
on
0-
o-
M
i
o
o
on
0-
o-
,;;

N
on
''1
-
on
g

"
o.
" :2

i
o
"'t-
'"

....
.;

M
o
"1
-
'"
375
"<t-
....
..;
II

"1
'"
j
376
PRIBLI2NI HACUN
x
4''. Adamsova metoda. Za rjeavanje zadatka (l) Adamsovom metodom pulazimo od
podataka Yo i na bilo koji ove tri vrijednosti traene funkcije Y (x):
YI = Y(X I ) = y(xo+h), y2 = l' (x2) = \'(xo+217), J3 = .\'(x3) = y(xo+3h)
(te tri vrijednosti moemo na primjer, razvoja y (x) u red potencija (glava IX, 16)
ili metodom postupnih priblienja (1 ') ili pak metodom Runge-Kutla (2
e
) i t. sL).
x
Xo
broje\'a X()' Xl) X 2, X;l i Yo, )-'2) J.';I vrijednosti qo, ql1 Cf'!., (h, gdje su
qo = hy;) = I1f(xo, )"0)'
q2 = = hf(x2 , J2),
41 = hv; = hf(x l , YI)'
Cf3 = = hf(x3 , J3)'
Zatim sastavimo dijagoJlalnu tablicu diferencija q:
y
Yo
L\,y=-
=Yn+l-Yn
flyo

J (x", Yn)
IJ,2q =
L\,qn" 1 - IJ,qn
q= f
=JJ'hl =qn+l--qll
(jn IJ,qo

fl'qn+ 1- IJ,2q"
6 3q()
t------t--f-----\------+-.-+----------1--
Xl Y, L\,Yl J (Xl' YI) 'ft
IJ,ql t:" 2'il L\, '(h

X 2 y, 6.Y2 J (X" Y2) q2
IJ,2q2 IJ,3q2

X3 Y:l IJ,Y3 f (X;J'Y3) q" 6q'l 6. 2q,
y,
1----1- I I
<, I ,;;- I I
q" -L--t_. \---1
L-___ i I
IJ,Y4 J(x,,),,:' X"'
y,
IJ,Y5 J (x"yJ Xs y,
XI>
Adamsova metoda sastoji se u produenju dijagonalne tablice diferencija
Adamsove Jormule
l 5 2 3 J
6),,, = q" + 26Cf"-1 + 12 6 q"-2 + 8 6 Q,,-3' (7)
Tako, upotrebom brojeva q:J) t6.q'2_1 !::,.'2qu t,.3qv koji su il t8blici diferencija po
l 5
dijagonali, formule (7) u kojoj stavimo n 3, 6.y" q3+ 2" L\,q2+ 12
3 .
+ glJ,3qO' Kada smo nali vrijednost ilY3' y, = yd- IJ,Y3' Kada pak znamo x, I y"
namo q, = hJ (x" Y4), unesemo y" 6.Y3 i q, u tablicu diferencija i dopunimo je zatim dife-
rencijama L\,q3' 6. 3q, koje zajedno sa q, novu dijagonalu, paralelnu prethodnoj.
Zatim, upotrebom brojeva iz nove dijagonale formule (7) u kojoj stavimo n = 4
L\,Y")'5 i q5 i dobijemo daljnju dijagonalu 'I" 6q" 6 2q" !::,.3q2. te dijagonale
vrijednost y, traenog rjeenja Y (x) itd.
Adamsova formula (7) za IJ,y polazi od pretpostavke da su di-
ferencije L\,3q konstantne. Suglasno tome vrijednost h koraka se iz
nejednadbe h4 < JO -m (ako elimo dobiti vrijednost y (x) s do lO-m).
5 NUMERlCKA INTEGRACIJA JEDNAD2BI
377
U tome smislu je Adamsova formula (7) ekvivalentna formuli Milnea (5) i formulama Run-
ge-Kurta (3).
Ocjena pogreke za Adamsovu metodu je sloena i nekorisna, jer daje
znatno previsoke vrijednosti. U praksi promatramo diferencije i izaberemo korak h
tako malen da se susjedne razlike IJ,3qi i l razlikuju najvie za jednu do dvije jedi-
nice zadanog reda (ne rezervne znamenke).
Za povienje rezultata Adamsova formula se moe dopuniti s
i viim diferencijama q. Pri torne raste broj prvih vrijednosti funkcije Y koje su nam
ne za popunjenje tablice. Adarnsovu formulu poviene razrnatratL
Primjer 2. kombiniranom metodom Runge-Kutta i Adamsa s do 0,01 vri-o
jednosti rjeenja diferencijalne jednadbe y' = y - x za x = 1,5 s uvjetom y (O) =
= 1,5 (v. primjer 6).
Rjeenje. Sluimo se vrijednostima Y"
vanje vidimo iz tablice
metodom (v. tablice 3 i 4).
y" koje smo dobili u rjeavanju primjera 1. Njihovo iz-
. vrijednosti y" Y" Y. Adamsovom
,
I
I
i

l
2
3
4
5
6
Tablica 3. Osnovna tablica za y" y" Y. AdlJlmsovom metodom.
Xi Yi
O 1,5000
0,25 1,8920
0,50 2,3243
0,75 2,8084
1,00 3,3588
1,25 3,9944
1,50 1 4,7394 1
J(x,y)=-x+y;
(kurzivom su ulazni podaci)
C.Yi
y/=

=J (X;, Yi)
......... 0
1,5000 0,3750
/,6420 0,4105
.0
1,8243 0,4561
0,5504 2,0584 0,5146
0,6356 2,3588 0,5897
0,7450 2,7444 0,6861
"-
Odgovor: 4,74
C.qi IJ,'q; IJ,3q;
0,0355 0,0101 0,0028
0,0456 0,0129 0,0037
0,0585 0,0166 0,0047
0,0751 0,0213
0,0964
--
I
Tablica 4. tablica za Ad"msovom metodom
l 5 3
IJ,Yi =qi 6.qi-l + IJ,'qi-,+ il
3
q'_3
2 12 8 .

I 5 3" I
Vrijednost qi 2" 6.'1,"-]
]2(\,2q,-,
8" I:;"q, 3 (\,Yi I
1
3 0,5146 0,0293 0,0054 0,0011 0,5504
"-

._--
j------
4
0,;897 \_
0,0376 0,0069 0,0014 0,6356
1--------
5 0,6861 0,0482 0,0089 0,0018 0,7450
Vrijednost)'6 = 4,74 bit rezultat zadatka.
378
PRIBLIZNI RACUN
x
Kada rjeavamo sistem (4), tada Adamsovu formulu (7) i shemu pokazanu u tablici 3
primjenjujemo odvojeno za obje funkcije Y (x) i z (x).
tri uzastopna priblina rjeenja dalje navedenih diferencijainih jed-
nadbi i sistema:
3116. y' = x
2
+ y2; y(O) = o.
inn. y' = x+ y+z, z'= Y-Z; y(O) = 1, x(O) = -2.
3118, y" = - y; Y (O) = O, Y' (O) = 1.
Metodom Runge-Kutta, uzevi da je korak h = 0,2 priblino za
navedene intervale rjeenja zadanih diferencijainih jednadbi i sistema:
3179. Y' = y-x; y(O) = 1,5
:U80. y' = _ y2;
X
y(l)=l (1
3181.y'=z+1, z'=y-x, y(O) = 1, z(0)=1
Primjenom kombinirane metode Runge-Kutta i MUnea ili Runge-Kuna
i Adamsa, s do 0,01 vrijednosti rjeenja dalje navedenih
diferencijaInih jednadbi i sistema uz vrijednosti argumenta:
3182. y' = x+ y; y = 1 za x = O. y za x = 0,5.
:U83. y' = x
2
+ y; y = 1 za x = O. y za x = 1.
3184. y' = 2J-3; y = 1 za x = O. y za x = 0,5.
3185. {
y' = -x+2y+z,
z = x+2v+3z; y = 2, z = -2 za x = O. y z za x=O,5.
{
:U86.
y' = -3y-z,
z' = y-z; y = 2, z = -1 za x = O. y i z za
3181. y" = 2- y;
:US8. y3y " + 1 = O;
y = 2,
Y = 1,
y' = - 1 za x = O. y za x = I.
y'=Ozax=1. y za x = 1,5.
d
2
x X 'O . () '()
3189. - + - cos2t = O; x = O, x = 1 za t = . x 7t: x 7t:.
dt
2
2
fi. PribHno Fcurierovih l,oeficijznat&
Shema 12 ordinata. Neka su Yn = f (xn) (n = O, l, ... , 12) vrijednosti funkcije Y = f (x)
rm
u ekvidistantnim Xn = ti [O, 2n l pri je Yo = Y12. Sastavimo tablice:
. Yo Y, y, Y3 y, y, Y6
Y,O Y9 Y8 y,
Suma (L;) UG Ul Uz U3 U, U5 UB
Razlika (c,) Vl V 2 V3 V, V,,
Ul U2 11;)
U6 U5 U4

Razlike I to t, t,
1,\ v2 V:j
V5 v4
Sume 01 02 0'3
Razlike T, T,
6 PRIBLIZNO IZRACUNAVANJE FOURIEROVIH KOEFICIJENATA
379
Fourierovi koeficijenti an' b" (n = 0, I, 2, 3) funkcije f (x) mogu se priblino odrediti po
formulama:
6ao So +5, +52+5"
6a, = to + 0,8661, + 0,5t 2,
6az =so-s3+0,5 (S,-S2)'
6a:3
v3 . l I
gdje je 0,866 = --= I -- - -.
2 10 30
Imamo:
6b, =0,5<11 +0,86602 + a"
6b2 =0,866 ('Tl + 'T2),
Ma = 0I-a"
aO
f (x) + I (an cos nx+bn sin nx).
2 n
(l)
No mogu se upotrijebiti i druge sheme. Da bi olakali se sluimo ablonama.
Primjer. Fourierov polinom za funkciju Y = f (x) (O';;x ,;;2,,) koja je zadana tablicom
Yo Y, y, Y3 .).'4 y,
Y.
y,
Y. Y. YIO Yu
38 38 12 4 14 4 -18 -23 -27 -24 8 32
._-
Rjeenje. Sastavimo tablicu
38 38 12 4 14 4 -18
Y
32 8 -24 -27 -23
: 1
38
70 20 -20 -13 -19 -18
6 4 28 41 27
38 70 20 -20
v I
6 4 28
ul
-18 -19 -13 27 41
20 51 7 -20
cr I 33 45
28
56 89 33 ., -21 -37
Po formulama (l) imamo:
ao=9,7; a, =24,9; a2=10,3; a3=3,8;
b, =13,9; b2 = -8,4; b3=0,8.
Prema torne je
f (x)=4,8 + (24,9 cos x+ 13,9 sin x) + (10,3 cos 2x-8,4 sin 2x) + (3,8 cos 3x+0,8 sin 3x).
Primjenom sheme sa 12 ordinata Fourierove polinome za dalje na-
vedene funkcije koje su zadane u intervalu [O, 27r] tablicama svojih vrijed-
nosti koje odgovaraju jednako udaljenim vrijednostima argumenta (yo = Y12):
3190. Yo = -7200 JJ = 4300 y6 = 7400 y9 = 7600
YI = 300 y4 = O Y7 = -2250 YIO = 4500
yz = 700 Ys = -5200 Ya = 3850 Yll = 250
3191. Yo = O y3 = 9,72 Y6 = 7,42 Y9 = 5,60
YI = 6,68 Y4 = 8,97 Y7 = 6,81 Yl0 = 4,88
Y2 = 9,68 Ys = 8,18 Ya = 6,22 YI! = 3,67
380
PRIBLI2NI RACUN
x
3192. Yo = 2,714 Y3 = 1,273 Y6 = 0,370 Y9 = -0,357
YI = 3,042 Y4 = 0,788 17 = 0,540 YIO = -0,437
Y2 = 2,134 Ys = 0,495 Ys = 0,191 YI1 = 0,767
3193. nekoliko prvih Fourierovih koeficijenata po shemi sa 12 Of-
dinata za ove funkcije:
1
a) f(x) = _(x
3
- 3rrx
2
+2n
2
x)
2n2
1 2
b) f(x) = lex-n)
n

ODGOVORI
GLAVA l
1. Rjeenje. da je a=(a-b)+b, to je lal <:;Ia-bl+ Ibl. Odatle je la-bl ;;'Ial-Ibl
i la-bl = lb-al ;;'Ibl-Ial. Prema tome je la-bl ;;,llal-lbll. Osim toga je la-bl = la+
+(-b)l<:; lal +I-bl = lal+lbl.
3. a) -2<x<4; b) x< -3, x> l; c) -I <x<O; d) x>O.
4. -24; -6; O; O; O; 6.
l
5. I; 1-; Vl+x'; Ixl-'Vl+x2 ; 1/VI+x2
4
5 l 7 13
6. 17; 2; O.
7. J(x)=-3x+3' 8. !(x)=6X2-6'x+1.
1
9. 0,4. 10. 2' (x+lxl). H. a) -\ <:;x<+oo; b) -oo<x<+=.
12. (-oo, -2), (-2, 2), (2, + co).
13. a) -oo<x<:;-V2, V2<:;x<+oo; b) x=O, lxi;;' v2.
141. -l <:;x <:;2. Rjeenje. Mora biti 2+X_X2 ;;'0, ili x'-x- 2 <:;0, tj. (x+ l) (x-2) <:;0. Odatle
je x+ 1;;'0, x-2 <:;0, tj. -1 <:;x <:;2; ili x+ l <:;0, x-2 tj. x <:;-1, x to nije
Prema tome je -I <:;x <:;2.
i5. -2<x<:;0. 16. 17. -2<x<2.
l
18. - [<x< l, 2<x< + oo. 19. - - <:; x <:;1.
3
20. l <:; x <:;100.
21. k17 X<:;k17+ l, 2, ... ). 22. ,/,(x)=2x'-5x2-10, o,/; (x)=-3x3 +6x.
23.
24.
26.
2.7.
28.
29.
J7.
a) parna; b) neparna; c) parna; d) neparna; e) neparna.
l l
Uputa. Upotrijebite identitet J (x) =2' [I(x) + J(-x)J+ 2 [I(x) - J(-x)].
2 217
a) T = 3' 17; b) T = c) T = 17; d)
T = 7T; e)
b b
Y=-' x, ako je Oo(x<:;c;y=b, ako je c<xo(a; S=_X2, ako je Oo(xo(c; S=bx-
c
bc
- -'-, ako je e < Q.
2
In=q,x za o <:;x S;!1; ako je !1<x<:;11+12; ln "qlh+q2!2+q3(X-!1-!2)
za !,+12<xo(!1+1'+!3=i.
'/' (o,/; (x = 2'x; o,/; (,/, (x = 2X2. 30. x. 31. (x+2)'.
"ff TT
2; o; 4'
382
38.
39.
40.
41.
ODGOVORI 38
a)y=O zax=-l,y>Ozax>-l,y<Ozax<-l;b)y=O zax=-l ix=2,y>O
za -1<x<2,y<O za -oo<x<-l i 2<x<+00; e)y>O za -oo<x<+oo; d)y=O
za x=O, x=-V3 i x=V3, y>O za -VJ <x<O i VJ<x<+oo, y<O ako je
- 00< x <- n i O<x< n; e)y =Oakojex= 1,y>Oakoje - oo<x<-l i l<x<+oo,
y<O ako je O<x<1.
l
b) x=Vy+l i x=- Vy+l (-I <;;;y<+oo); a) x= -(y-3)( - oo<y< + oo);
2
e) x=YI-y (-oo<y< + oo); d) x=2IOY (-00<y<+00);
e) x=- tgy -- < y < - .
i (w w)
3 2 2
x=y ako je -oo<y<;;;O; x=VY ako je O<y<+oo.
x
a) y=u
'
, u=2x-5; b) y=2u, u = cos x; e) y=lgu, u=tgv, v =-;d)y=arcsin u,
2
u=3V, t1=--x.
42. a) y = sini X; b) y = arctg V 19 x; e) y = 2 (x'-l), za lxi <;;;1, i y =0 ako je lxi>!.
X
43. a)y=-cosx", b) y=lg(10-10X), -oo<x<l; e) y=- ako je
3
-oo<x<O i y=x ako je O<;;;x<+oo.
47. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 1.
51.
53.
Uputa. Dopunom kvadratnog trinoma na puni kvadrat, dobivamo y = y.+a (x-x.)',
gdje je x. = -b/2a i Y. = (4ac-b")/4a. Odatle izlazi da je traeni graf parabola y = ax"
pomaknuta u smjeru osi OX za x. i u smjeru osi aY za Y
Uputa. Vidjeti prilog VI, slika 2. 58. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 3.
m
61. Uputa. Graf je hiperbola y = -, pomaknuta u smjeru osi OX za x. i u smjeru osi aY
62.
65.
71.
73.
78.
81.
83.
85.
89.
90.
92.
93.
94.
99.
x
za Y. 2 13/( 2 )
Uputa. Izdvojimo li cijeli dio, dobivamo y = 3" - 9" x + 3" (vidjeti br. 61).
Uputa. Vidjeti prilo; VI, sl. 4. 67. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 5.
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 6. 72. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 7.
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 8 75. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 19.
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl 23. 80. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 9.
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. ll. 87. Uputa. Period funkcije je T = 21T/n.
Uputa. Traeni graf je sinusoida Y = 5 sin 2x samplitudom 5 i periodom 7r, pomaknuta
udesno du osi OX za I 2. .
2
Uputa. Stavivi a = A cos rp i b = - A sin rp, dobit da je y = A sin (x- 'P), gdje je
A=Va'+b" rp=arctg U naem primjeru je A=lO, rp=0,927.
1
Uputa. cos" x = "2 cl + cos 2x).
Uputa. Traeni graf je zbroj grafova y, = x i y. = sin x.
Uputa. Traeni graf je produkt grafova y, = x i y. = sin x.
Uputa. Funkcija je parna. Za X>O odredimo u kojima su l)y =0; 2)y = 1 i 3)y = -I.
Kada X-' + oo, y-.l.
165
101.
103.
105.
U8.
120.
132.
134.
139.
141.
ODGOVORI
383
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 12. U9. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 12.
Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 28. 140. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 2S.
Uputa. Sastavimo tablicu vrijednosti
t O 1 2 3 ... -1 -2 -3
x O l 8 27 ... -I -8 -27
y O 1 4 9 .oO l 4 9
Konstruiramo li dobivene (x, y) dobivamo traenu krivulju (vidjeti prilog VI, sl. 8).
(Parametar t se pritom geometrijski ne odvaja!)
142. Vidjeti prilog VI, sl. 19. 143. Vidjeti prilog VI, sl. 27.
144. Vidjeti prilog VI, sl. 29. 145. Vidjeti prilog VI, sl. 22.
150. Vidjeti prilog VI, sl. 28.
151. Uputa. Rijeimo li jednadbu po y, dobivamo y = V25-x'. Sada je lako po
konstruirati traenu krivulju.
153. Vidjeti prilog VI, sl. 21.
156. Vidjeti prilog VI, sl. 27. Dovoljno je konstruirati (x, y) koje pripadaju apscisama
a
x=O, "2' a.
157. Uputa. Rijeimo li jednadbu po x, dobivamo x = 10 19y-y<*). Odatle dobivamo
(x, y) traene krivulje ordinatama y po volji odabrane vrijednosti (y>0) i prema
fonnu1i (*) abseisu x. Treba imati na umu da 19 y-+- oo kada y-+O.
159. Uputa. Prijelazom na polarne koordinate r = V x'+y' i tg rp = dobivamo da je r =e'P
x
160.
161.
163.
164.
165.
(vidjeti prilog VI, sl. 32).
Uputa. Prijelazom na polarne koordinate x = r cos rp Y = r sin rp, dobivamo
3 sin cp cos cp
,. = . (vidjeti prilog VI, sl. 2).
cos' '1'+ smo 'p
F = 32+ 1,8 C. 162. y =0,6x (lO-x); ymax = 15 za x = 5.
ab . ab 7r
y="2 smx;Ymax= "2 za x=2'
1
a) x, = -, x.=2; b) x=0,68; e) x,= 1,37, x.= 10; d) x =0,40; e) x=1,50; f) x =0,86.
2
a) x, =2, y, = 5; x.= 5, Y. = 2; b) x, = -3, y, = -2; x.= -2, y.= -3; x.=2, y.= 3;
x.=3, y.=2; e)x,=2,y,=2; x,,,,,3,1, y.",,-2,5; d) x,,,,,-3,6, Yl",,-3,1; x.I'>J-2,7,
ff v2 5" v2
y.""2,9;x.""2,9,y.",,1,8,;x.,,,,3,4'Y4,,,,-1,6; e) x, ="4' y, = T;x, = "4' Y. = - T .
384
ODGOVOR!
166
1
Ille>. n> -. a) n?4; b) n>lO; c)n?32.
YE
l
HI'1. n> - -I =N. a) N=9; b) N=99; c) N=999.
E
e;
Ula. 3 = 5 (e< 1). a) 0,02; b) 0,002; c) 0,0002.
Ui;!:lo a) Jgx<-N ako je O<x<3(N); b) 2x>N ako je x>X(N); c) If(x)I>N za Ixl>X(N).
7 1
no. a) O; b) l; c) 2; d) - . 111. 112. L
30 2
3
173. -:2
3
17'1.
4
179. O.
183. oo.
187. 2.
191. O.
195.
2
199. -
2
203.
56
201. l.
2U. O.
215. O.
l
219. -.
3
223. - sin a.
227. a) O; b) J.
I
231. - ]13'
2
235. 3'
239.
4
3
244. -
2
248. e-'.
174. L 1'15. 3. 116. L
l 1
118. - Uputa. Upotrijebite: l'+2'+ ... +n'=-n(n+l)(2n+!).
3 6
180. O.
11.14. o.
188. oo.
192. co.
a--J
UIIl. --o
3a'
200. 3.
204. 12.
I
208. 2 vx
II
212.
2
l
2U,. a) 2' sin 2; b) O.
220. n.
224. n.
2
228. -.
n
l
232. - (n' _m').
2
2
236. -.
7T
240. I. 241. 1.
245. O.
249. e-4.
UH. I.
185. n
189. O.
193. -2.
191. 3x'0
4
201. -o
3
3
205. -o
2
l
209. 3 \IX'
5
213. --.
2
217. 30
l
221. -.
2
225. cos xo
1
229. -.
2
l
233. -.
2
237. --.
4
I
242. -.
4
241. e-'.
200. r.
11'12. Oo
100. 2.
uro. L
1941. 000
198. - L
202.
9
I
200. --
3
210.
3
214.
2
5
218. -
2
222. cos a.
1
226. -V20
230. O.
234. I.
238. "o
243. Oo
247. e'.
ZlU. e.
287 ODGOVORI
385
252. al J. RjeIenje. lim (cos x/ = Jim [l - (l - cos
x- .. O
(
X )x
= lim 1-2sin2 -- =
x-+O 2
2 sin2
[
] -, 2 sin'"
___ ]' 2
J. (I 2' 2 X) 2 sin' x:r:'O (--; -)
-:- lm - SIn - 2 = e
X-rO 2
da je
l(
J
, j
x . x
2 sin' - SIn - , l
lim -2 lim = - 2 . l . lim 2. = O, to je lim (cos xr" =
x---+O x x 4x x-+O 4
2
1
= eO = l; b) Vi . Rjeenje. Analogno naprijed pokazanom (primjer a) imamo,
(
-2 sin' "-) rl' x J' j
l hm ___ 2 2 . ,x SIn -
hm (cos x)'" = e x' . da je Iim( - s:n"2) = _ 2 lim __ 2. =
X--..+O X x-+O X 4x2
1 l 2
l -:- -- l
(cosxy'=e 2=\;---
2 x-+o I e
253. ln 2_ 254. 10 19 e. 255. I. 256. I.
257.
Z
258. 1. Uputa. Uzmimo da je eX_I -.Ct:, gdje -x--+O.
259. In a. Uputa.
260. ln a. Uputao
262. L
Posluimo sc identitetom a = eina.
l
Stavimo - = rx, gdje ,,--+0 (vidjeti primjer 259).
n
263. al I; bl 2 264. a) -1; bl t.
266. all; b) O. 267. alO; b) 1. 2680 al - I; bl L
270. aj oo; b) + oo.
211H. a-b.
265. al -1; b) L
269. al -1; b) L
271. RjeIenje. Ako je x cfe kn (k =0, I, ... l, onda je cos' x< l i y =0; ako je pak x = k-rr,
onda je cos' x = I i y = 1.
l
272. y = x za O I; y = 2: za x = 1; y =0 za x> 1. 273. y = lx!.
7T n
274. y= - 2: za x<O; y =0 za x =0; y= 2: za x>Oo
275. y=l za y=X za I<x<+oc.
e
277. X, -->- - b; x,-+oo.
e
280.
e-l
1
281. 1-.
3
278. n.
282. Ve:,-:j l
e 2 -1 .
61
276.
450
279. 2nR.
284. lim ACn -
3
x 3 -+-1 ab
285.
2
286. k 1, b =0; pravac y x je asimptota krivulje y = -.
x'+l
(
kt)"
287. Q\n) = Qo 1 + -;; gdje je k koeficijent proporcionalnosti ("zakon sloenih kama
ta"); Qt = Qoekr .
25 Zadaci
386
ODGOVORI 288
288. a) Ixl>10; b) Ixl>IOO; c) lxi > 1000.
e
289. Ix-
e
1< 2 ako je O<e<l; a) Ix-II<0,05; b) c) Ix-II<0,0005.
1
290. Ix-2, <"N= O; a: 0=0,1; b) 0=0,01; c) 1>=0,001.
1 3
291. a) Drugi; b) 2' 2'
1 2
292. a) 1; b) 2; c) 3. 293. a) 1; b) -; c) -; d) 2; e) 3. 295. Ne.
4 3
296. 15. 297. -1. 298. -1. 299. 3.
300. a) 1,03 (1,0296); b) 0,985 (0,9849); c) 3,167 (3,1623). Uputa. VIO = V9+1 = 3 V Hi-;
d) 10,954 (10,954).
301. l) 0,98 (0,9804); 2) 1,03 (1,0309); 3) 0,0095 (0,00952); 4) 3,875 (3,8730); 5) 1,12 (1,125);
6) 0,72 (0,7480); 7) 0,043 (0,04139).
l 2
303. a) 2; b) 4; c) -; d)-.
2 3
307. Uputa. Ako je x>O onda za ll1xl<x imamo IVx+l1x-Vxl=ll1xl/(Vx+l1x+V:X),,:;
":;1l1xl/VX:
309. Uputa. Upotrijebite nejednadbu Icos (x+ l1x) - cos xl ":;1l1xl.
7T
310. a) x*2 + k1T, gdje je k cio broj; b) X*k1T, gdje je k cio broj.
311. Uputa. Upotrijebite nejednadbu Ilx+ l1xl-lxil ":;1l1xl.
313. A=4. 314. I (O) = J. 315. Ne.
l
316. a) I(O)=n; b) 1(0) = -; e)/(0)=2; d) 1(0)=2; e)f(O)=O; f)f(O) = I.
2
317. x = 2, prekinutosti druge vrste. 318. x = -l, uklonjive prekinutosti.
319. x = - 2, prekinutosti druge vrste; x = 2, uklonjive prekinutosti.
320. x =0, prekinutosti prve vrste.
321. a) x ,,;,0, prekinutosti druge vrste; b) x =0, uklonjive prekinutosti.
322. x = 0, uklonjive prekinutosti, a x = k1T (k = I, 2, ... ) su neizmjerne pre-
kinutosti.
'TT
323. x = 21Tk - (k =0, l, 2, ... ) su neizmjerne prekinutosti.
2
324. x = k7T (k =0, 1, 2, ... ) su neizmjerne prekinutosti.
325. x =0, prekinutosti prve vrste.
326. X= --I, uklonjive prekinutosti; X= l, prekinutosti prve vrsti.
327. x = -l, prekinutosti druge vrsti.
328.
330.
333.
334.
x =0, uklonjive prekinutosti.
x = 3, prekinutosti prve vrste.
Funkcija je neprekinuta.
329. x = l, prekinutosti prve vrste.
332. x = I, prekinutosti prve vrste.
a) x =0, prekinutosti prve vrsti; b) funkcija je neprekinuta; e) x = kw (k je cio broj),
prekinutosti prve vrste.
360 ODGOVORI
387
335. a) x = k (k je cijeli broj), prekinutosti prve vrste; b) x = k (k *0 je cijeli broj),
prekinutosti prve vrste.
337.
339.
Ne, jer je funkcija y = E (x) prekinuta za x = 1. 338. 1,53.
Uputa. Pokaite da pri dovoljno velikom Xo imamo P ( - xo) p (x.) < O.
GLAVA II
341. a) 3; b) 0,21; c) 2h+h8 342. a) 0,1; b) -3; c) ta+h-ta.
344. a) 624; 1560; b) 0,01; 100; c) -1; 0,000011.
345. a) al1x; a; b) 3x'l1x+3x (l1x?+(l1x)a; 3x'+3xl1x+ (l1X)2;
2xl1x+ (l1X)2 2x+l1x v-- V- I
c) - ; d) x+l1x- x; -----
x'(x+l1x), x'(x+l1x)' V x-l1x+ Vx
2X (2I'1x-l)
e) 2x (2dX- I); ;
l1x
f) ln x+ I'1x
-x ;
-ln 1+-.
l ( I'1X)
l1x x
346. a) -I; b) 0,1; c) -h; O. 347. 21. 348. 15 cm/s.
349.
352.
7,5.
350. l(x+l'1x)-/(x)
l1x
351. r (x) = lim I (x+ l1x) - I (x)
dX-+O l1x
) l1<p b) d<p l' l1<p d" l' o' k . k
a -; - = lm - , g )e )e <p ve lcma uta vrtnje u trenut u t.
l1t dt d'-+O l1t
l1T dT l1T
353. a)-; b) - = lim - , gdje je T temperatura u trenutku t.
l1t dt Ll.'-+O l1t
354 dQ l' l1Q d' . Q k l' . . k
. - = lm --, g Je Je o tvan u trenut u t.
dt d'-+O l1t
l1m l1m
355. a) - b) lim -.
l1x dX-+O l1x
I 5 50
356. a) -6",,-0,16; b) -- ",,-0238'
21 "
c)--",,-0,249; y'x=.=-0,25.
201
357. sec2 X. Rjeenje.
tg (x+ l1x) - tg x sin D.x
y' = lim = lim --c--------
dX-+O l1x dx-.O D.x cos x cos (x t l1x)
sin D.x
= lim --- . lim -------
Ll.x-+O l1x Ll.x-+O cos x cos (x+ l1x)
=sec2 X.
cos2 x
2. __ 1_;
3 ,. b) - -, c) Ir::
358. a) x, x3 2 V x
-1
d)
sin2 x
359.
1 . o., . f (8 -1l1x) -J (8)
- . R)esen;e. I (8) =, hm -'--'----'---:.....:...:..
12 dx-'O l1x
. VS+l1x-Vs
hm -'---,-----'-
.1x- .. O l1x
8+l1x-8
-
Ll.x-+O l1x [V(8 + l1x)2+ V(8 -1-l1x)8 + \18'] dX-+O V(8 + l1x)' +. 2 V8 + l1x+4 12
360. f' (O) = - 8, f' (I) =0, 1'(2) =0.
2.'
388 ODGOVORI
361. X, =0; X, = 3. Uputa. Jednadba l' (x) = f (x) za zadanu funkciju ima oblik 3x' = x3.
362. 30 m/s. 363. 1,2. 364. -\.
-I
365. f'Cxo) = -;;- .
Xo
366. -1; 2; tg 'p = 3. Uputa. Koristimo se rezultatima primjera 3 zadatka 365.
367.
, . ji (:1;:)2 . l
a) f (O) = hm---= hm ,-==00;
L1X-'O L\x L1X-+OJI /lx
Rjeenje.
b)
1'(1) = lim Vl +'Kx-l

1 ----L OO;
lim-;-- -,
L1x-+V (Ll.x)'
'I (2k+l )1 cos --7T+Ll.X
e) 2 =limlsinLl.xl=_l;
2 L1X-+-O /lx L1x-+-O /lx
361
1'+ -- = lim ---= L (
2k+ I) I sin Ll.x I
2 Ll.x-++O Ll.x
368. 5x' - 12x' + 2. 369.
1
-3+2x-2x3.
370. 2ax+b.
372. matm 1 +b (m-l-n) t,,,,n.1 .
374.
x'
8:;
376. - x 3 Uputa. y = x'x 3 = X 3
3
378.
380.
bc-ad
(c+dx)2
1-4x
x' (2x-1)'
382. 5 cos x-3 sin x.
-2
384.
(sin x-cos x)'
386. y' =0.
x
. x j-
388. areSJil .
390. x'eX (x-l- 7).
x-2
392. eX __
x 3
X(cos x-sin x).
394. e l)
396. eX (aresin -I- Vl-x' .
371.
373.
375.
377.
379.
381.
383.
385.
387.
15x'
a
6ax5
Va
2
+b'
1
2x 3 -5x Z -3x".
4b 2a
3x2 yx-- 3x V.X2
- 2x' - 6x -I- 25
(x2 -5x-l-5)2
1
1IzCl- 1Iz)"
4
sin' 2x
t' sin t.
ox
ctg x - sin' x .
389. x aretg x.
31U. xeX
393.
5x'-x5
eX
395. x'ex.
397. :.(2Inx-l)
ln2 x - .
441
398. 3x' ln x.
2 In x
4011.
10 -;.
2x ch x-x' sh x
402.
eh2 x
-3 (x ln x+sh x ch x)
404.
x ln' xsh' x
1 l
ODGOVORI
2 Inx 2
399. --1----.
x x2 x2
401. sh x-l-x ch x.
403.
405.
-th'x.
-2x'
l-x4
389
406. --- Arsh x -j- ---arc sin x.
407.
x-Vx'-l Archx
x' Vx'-l
408.
4U.
VI-x2
1 +2x Areth x
(l-x')"
l2ab-l-18b'y.
x 2 -1
413. (2x _ l)"
415.
418.
42!).
422.
424.
426.
428.
430.
433.
435.
437.
440.
bx'
y(a-l-bx3)2
l-tg' x-l-tg' x
cos2 x
2-15 cos' x sin x.
sin x
(1-3 cos X)3
3 cos x-j-2 sin x
2 Vf5SIn x- 10 cosx
2 VI - x' VT+arcsin x
-I
(l +x') (arctg X)2
2ex-2x ln 2 5 ln' x
------+--
3 "::2x + 1)' x
-ex sin (O:X + Jl).
cos x

sin3 x
x cos 2X2 sin 3X2.
-1
2 VX-x2
4110.
412.
4141.
4116.
4!9.

16x (3+2x')'.
-x
V l-x'

-1
2 sin' x Vctg x
-16cos2t
421. Uputa.x=sin"t+eos-'t.
sin' 2t
4123.
4250
427.
429.
sin3 x
cos4 x
2cosx 3 sin x
----1---.
3 VSin x cos' x
2 C1-1-x') Varctg x
eX +xr+l
2 Vxex+x
3 (arcsin x)'
Vl-x'
a
<1.32, C2x-5) X cos (x5 -5x+
434. sin (2t+q)).
-1
4136.
sin2
a
-2
439. x Vx'-l
-I
4411.
l+x'
a
X 2COS 2-
x
390
442.
444.
446.
449.
452.
454.
-I
I+x'
- 2x 5-x' ln 5.
sin 2'+21 t cos 2' ln 2.
etg x 19 e. 450.
-2x
l-X'
(eX + 5 cos x) Vl-x'-4
(eX+5 sin x-4 arcsinx) Vl-x'
l l
---+ .
2x Vin x+l 2 (Vx+x)
ODGOVORI
442
443. --IOxe- x' .
445. 2x 10X (1 +x ln 10).
_eX
2
447. 448.
VI-e'x 2x+7
21nx
451.
x xlnx
l l
453. + .
(l +ln"x)x cl +x) aretg x
4SS. RjeIenje. y' = (sin' Sx)'eos2 - +sin3 Sx cos - =3 sin' 5x cos Sx' S eos'- +
x (X)' x
3 3 3
+ sin' Sx' 2 cos - -sin - -=15 sin' Sx cos 5x cos' --- sin" 5x cos - sin -.
x ( X) l x 2 x x
3 33 33 33
4x+3 x'+4x-6 x x-l
456. 457. 4S8. 459.
(x-2)" (X-3)6 (I-x)'
xVZX8 -2x+1
460.
x' (I + l'X)3
463. x'V(1 +X")8. 461. 462.
yx'
V (a' + X')8 V l +X')6
464.
.
465 4x' (a-2x') (a-5x').
V(x-I)'(x+2)'
2abmnxn- 1 (a+bxn)m-' x3 -1 a-3x
466. 467. 468.
(a-bxn)m+' (X+2)6
2Va-x
469.
3x'+2 (a+b+c)x+ab+bc+ac
470.
1+ 2 VY
2 V(x+a) (x+b) (xfc)
6 VY r(y + lIy)'
2 (7t + 4) V3t + 2.
y-a I
471. 472. 473.
VC2ay - y2)S VeX+I
474. sin' x cos' x. 475. 476. 10 tg 5x sec' 5x. 477. x cos x'.
sin' x cos' x
478. 3t' sin 2t'. 479. 3 cos x cos 2 x.
cos 2x
480. 19' x. 481.
x
482.
(rx-f3)sin2x
2 Vrx sin' x+f3 cos' x
483. O.
484.
arcsin x (2areeos x-aresin x) 2
VI-x'
485 . _- .
2
x V2x'-1
539
ODGOVORI
486.
487.
\' arccos x - Vl _x
2
l+x'
(l-x2 )'12
--
va-x
2 I
489. -- (a>O).
490. x' (<1.:-0).
a+x
492.
495.
498.
501.
503.
506.
508.
511.
514.
516.
519.
522.
arcsin vx.
493.
V 1-- 25 x' arcsin 5x
sinrx
1
496.
1-2xeos Cl+X'
5+4 sin x
sin' x a V-
499.
_ eax
1 + cos' x
2
2m'p (2ma",x+b)p-l amx ln a.
eax sin f3x.
504. e-J< cos 3x.
l V-
-"2ytgxC1+ cos x Ina).
2ax+b
509.
ax'+bx+c Va'+x'
-2
512.
V2ax+x'
xln8 x
2x+11
Uputa. y = 51n (x-2) - 31n (x+ l).
x'-x-2
sina x cos x
ISa ln' (ax+.b)
ax+b
V2sinln x.
517. Vx2 -a'.
2
520. Vx'+a'
523.
sin'x
391
488.
Va-bx'
-x
491.
V2x-x'
494.
x VI-ln'x
497.
4x
500. sin 2xe
sin
'
x
.
502. eat (Cl eos/3t-/3sin/3t).
505. xn-1 a-J<'(n-2x'lna).
ctg.!..
3 x ln 3
507.

Vx
1+ Vx'
510.
1 x-l
513. - -tg --o
x' x
3x'-I6x+19
515. ----
(x-l) (x-2) (x-3)
-6x'
518.
(3-2 x3) ln (3-2x')
521 mx+n
x'-a"
524.
Vl+x'
x
525.
x+l
x'-I
526.
3
[2Rrcsin3x l
F9-;:;- n 2+2 (I-areeos 3x)].
527. 3 coshx ln 3+--- . . 528.
( sin ax sin' ax) a cos ax cos bx+ b sin ax sin bx
cos' bx cos' bx
1+2sinx
Inx
529. 530.
+--t-
x (l-t-In' x) V l_x' arcsin x x x VI-ln'x
x2
1
531.
532.
533. ------.
x (I +In' x)
x'+x'-2
cos x Vsin x
x'-3x
arcsin x
534.
535.
536.
(1 -x')'/'
x'-I
I+x'
537. 6 sh' 2x . ch 2x.
538. eO.YCCl ch /3x+f3shf3x).
539.
6 th' 2x (1- th' 2x).
392
ODGOVORI
2x
540. 2 eth 2x. 541. 542. 543.
Va'+x' x VIn' x-l
cos 2x
-l 2
544. 545. 546. x Arthx. 547. x Arshx.
sin x l-x'
548. a)y'=lzax>0;y'=-lzax<0;y'(0)neegzistira;b)y'=12xl. 549. y'
{
-I za
550. r (x) = _e-X za x>O. 552. 2. + y3
2 3-
x
553. 6n.
540
554. a)
I 2, -2, ,
b) f - (O) = -, 1+ (0)= -; e f - (0)- I. f + (O) =0;
a a
d) (0)= (O) =0; e) (O) i (O) ne egzistiraju.
555. l-x.
x-3
556. 2+ -4-' 557. -I. 558. O.
561. Rjeenje. Imamo y' = e-X (I-x). da je e-X = !..., to jey' = ili xy' = y (l-x).
x x
566. (1+2x) (1+3x) + 2(1 +x) (l +3x) + 3 (x+1) (I+2x).
56i.
569.
(x+2) (5x'+ 19x+20)
(x+ 1)4 (x+ 3)5
3x'+5 {IX"
3(x2+1) V
568.
x2-4x+2
2 Vx(x-I) (x-2)'
(x-2)B(x2 -7x+l)
570. ___ o -
(x-I) (x-3) V(x-l)' (x- 3)11
5x'+x-24
571. - ..
3 (x-l)'/' (X+2)'/3 (X+3)'/2
573. xx' +1 cl + 2 ln x). 572. XX (l +ln x).
574. l-ln x
x2
576. xxx XX + ln x + ln' x ) .
575.
577.
JIX-.!.( 1 )
x 2 l+2"lnx.
(
sin x )
x
slnx
-x-- + cos x ln x .
578. (cos x)sinx (cos xln cos x-sin x tgx). 579. l-
580. (arctg x)X [ln aretg x + x J.
(1 +X2) arctgx
,2 ,10
581. a) Xy = b) Xy = ---; e) Xy = ---
3 (I+x') 2-eosx x
1 + 5e 2
3 -2t -2t t (2-t 3)
582. - t' . 583. -- 584. 585.
2 t+l l-t' 1-2t3
2 t+ I b
586. 587. 588. tg t. 589.
'- t(t'+l) a
3 Vt
b , ) _I za t<O,
590. - - tg t. 591. - tg 3t. 592. Yx = l - O
a zat.>.
648 ODGOVORI
593. -2e3'. 594. tg t. 596. l.
599. Ne. 600. Da, jer je jednadba identitet.
602.
b'x
a2y
x' x (3x+2y)
603. 604.
y2
x'+2y
606.
- y
607.
2y2 l-y 3
IT x 3 (X2 _ y 2)+2xy 1+3xy'+4y 3
609. -\. 610.
613. y' = eY-1 x+y-I
616.
622.
x+y
x-y
617.
45; aretg
y eos2 y
l-x eos'y
cy+xVX'+?
cx-y VX2 +y2
625. (O; 20); (I; 15); (-2; -12).
611.
614.
618.
y l-x2 -y'
X l+x2+y2
Y .!C
- + er.
x
xlny-y y
ylnx-x x
623. 45.
626. (1; - 3).
393
597: oo.
2
601.
5
605.

lO
608.
10-3 eosy
612. (x+y)'.
615.
y
x-y
I
620. a) O; b) '2; e) O.
2
624. aretg-
e
627. y=x'-x+1.
-l
628. k =-.
II
629.
631. y-5=0; x+2=0.
632. x-I =0; y =0.
633.
634.
635.
1
a) y = 2x; y = -'2 x; b) x-2y-1 =0; 2x+y-2 =0; e) 6x+2y-" =0; 2x-6y+h=0;
d) y=x-I; y=l-x; e) 2x+y-3=0; x-2y+I=0 za (I; I); 2x-y+3=0;
x+2y- 1 =0 za (-I; 1).
7x-IOy+6=0, IOx+7y-34 =0.
,,2VZ .
Y =0; (,,+4) x + (17-4) y - -4-= O.
636. 5x+6y-13=0, 6x-5y+21 =0. 637. x+y-2=0.
l-x
U (I; O): y = 2x-2; y=-2-; u (2; O): y = -x+2; y = x-2; u (3; O): 638.
3-x
y=2x-6; y =--.
2
639. 14x-13y+ 12 =0; 13x+ 14y-41 =0.
640. Uputa. Jednadba tangente je x + = I. Prema tome tangenta os OX u
2x. 2y.
A (2x., O) i os OY u B (0,2yo)' li polovite AB, dobijemo
(x., y.).
I
643. 4036'.
644. U (O, O) parabole se dodiruju; u (I, I) se sijeku pod kutom aretg '1 88'.
1
647. S,=Sn=2; t=n=2 VZ::
In2
648.
394
t l
652. T = 2a sin - tg - ;
2 2
I
653. arctg k .
ODGOVORI
t t t
N=2asin-; S,=2asin'- tg -; SIl=asinl.
2 2 2
654. -= + 2<p.
2
655. St = 4".2a ; Sn = a; t = braV I +4,,'; n = aV!+4".2; tgl' = 2".
656.
a
S,=a; Sn=-; t=Va'+;'5; tgl'=-<Po'
a
657. 3 cm/s; O; -9 cm/s.
658. 15 cm/s.
659.
3
-lm/s.
652
. ... . sin 2ex . g
660. Jednadba trajektorIJe Je Y = x tg rt. - x'. Domet Je . BrZina IznOSI
cos' ct g
lG 2 . k f'" . k b' . Vo sin ex-gt U D b'
V Vii - Vo gt sm ct + g t; oe ICIJent smjera ve tora rzme Je . puta. a Ismo
Vo cos ex
odredili trajektoriju, potrebno je eliminirati parametar t iz zadanog sistema. Domet je
. A (1 17) P . k" b . . . dx . dy B' . V (dx)2 (d
Y
)2
apSClsa ta e s . .' rOJe CIJe nma na OSI Jesu: - l -. rzma Je - + - ;
dt dl dt dt
vektor brzine ima smjer tangente trajektorije.
661. Smanjuje se brzinom 0,4.
662.
663. Dijagonala raste s brzinom 3,8 cm/s, a povrina brzinom od 40 cm'/s.
664.' Povrina plohe raste brzinom od 0,2 71' m'/s, a volumen brzinom od 0,05 TT mS/s.
".
665. '3 cm/s.
666. Masa cijelog tapa iznosi 360 g, u M jednaka je 5x g/cm, u A
je O i u B je 60 g/cm.
667. 56x6 +2IOx'. 668. eX' (4x'+2). 669. 2 cos 2x.
670. 2 (I-x')
3 (1 + x')"
-x
671.
V (a'+x')3
2x 2 2x arcsin x
672. 2 arctg x + --. 673. -- + --:-:----:::-:-::-
l + x' l-x' (l-x')'!'
I x
674. - ch-. 679. y'" = 6. 680. j'" (3) = 4320.
24
681. yV = (x+ 1)5'
a a
682. Y VI = - 64 sin 2x. 684. O; l; 2; 2.
685. Brzina v=5; 4,997; 4,7. Ubrzanje a=O; -0,006; -0,06.
686. Zakon po kome se M'I giba glasi x = a cos wt; brzina u trenutku t je - a w sin wt;
ubrzanje u trenutku t je -aw' cos wto brzina je O; ubrzanje je -aw';
brzina za x=o je +aw; ubrzanje za x=O je O. Maksimalna vrijednost apsolutne vrijed-
nosti brzine je aw. Maksimalna vrijednost apsolutne vrijednosti ubrzanja je aw'.
687. y(n)=n! a".
688. a) n! (I-x)-(n+I), b) (_I)n+I 13 ... (2n-3)
2n . xn-t
689. a) sin (x+n-=); b) 2n cos (2x+n-=); e) (_3)ne-3X ; d) (_1)n_I_(_n-_l)_! ;
2 2 (1 +x)n
(_l)n+ln! 2n! [ n] (-1)n-l (n-I)! an
e) ,; f) . ; g) 2n-l sin 2x+ (n-l) - ; h) ----'---
(l +x)n+ (l_x)n+! 2
ODGOVORI
726
[
n(n-I)]
690. a) X eX +neo'o; b) 2n-1e-2X 2 (_I)n x, + 2n (_1)"-' x +--2- (_1)n-' ;
(
nn) (n-l) ") ( (n-2) Tr)
e) (l-x') cos x + 2' - 2nx cos x+--
2
- - n (n - l) cos x+--2- ;
(_1)n 6 (n-4)!
za n
(_1),,-113 ... (2n-3) [x _ (2n-l)]; e)
d) 2n+1
xn- 3
2nx 2
691. yen) (O) = (n-l)!
-l l
693. a) --; b) ; e)
a sin' 1 3a cos' t sin 1
694. a) O; b) 2e3a'.
-l
692. a) 91s; b) 21'+2; e) -Vl-t'.
-l
d)

2
at sin3 1
1(1+t)
695. a) (l +1') (1 +3(
2
); b)
(1- t)"
395
-2e-' Imamo Y = e'O - l i \ = l. pravilo deriviranja
x '""o ovdje nije primjenljivo. 696.
(cos t+sin t)a
697.
3 ctg' 1
699. .
sm!
?01. - 6e'l (l : 3r , l').
d'x -/" (x) d'x
703. -=--_.
dy2 [J'(x)],' dy'
p'
705.
y3
707.
2y'+2
-ys.
111
709. 256
l 3a'x
711. a) -; b) "
3 y
4e2. (2 sin t - cos t)

(sin 1 + cos t)'
702c m'ie".
3 [J"(X)]2 - f'(x)!"'(x)
[f'(x)]"
b4
706. - a2 y"
dOy _y_;
708. dx' = (1_y)3
l
710. 16'
d'x
dy' y'
712. t.y =0,009001; dy =0,009.
l
713. d (1- x3) = l za x = l i t.x = - '3 .
714. dS = 2xt.x, t.S = 2xt.X+(t.X)2.
717. Za x=O.
719. dy = - ::.. "" -0,0436.
72
721. dy = -= "" 0,0698.
45
dx
723. (I-x)"
adx
725. x'+a"
718. Ne.
l
720. dy =- "" 0,00037.
2700
-mdx
722. -;m+l'
dx
724. va' _ x' .
726. - 2xe-x' dx.
396
727. ln x dx. 728.
-2dx
l-x'
ODGOVORI
729.
I+eos cp dcp.
sin2 cp
730.
732.
IOx+8y dx.
7x+5y
733. -ye Y dx y
, _CO. =x- dx.
Y -xe Y -Y
x+y
734.
x-y
12
735. - dx.
11
737. a) 0,485; b) 0,965; e) 1,2; d) -0,045; e) "- +0,025",0,8l.
4
738. 565 crna.
739. VS",,2,25; VIT",,4,13; )170",,8,38; V64Q",,25,3.
et dt
l +e2t
740. YW",,2,16; V70",,4,13; Y200"" 5,85. 741. a) 5; b) 1,1; e) 0,93; d) 0,9.
742. 1,0019. 743.
-x (dx)'
749.
750.
(I-x2)'!'
752. -e-X (x'-6x+6) (dx)a.
0,57. 744. 2,03.
( 2 cos x sin X)
- sin x ln x+ --- -- (dx)2.
x X2
753. 384 (dx)4
(2-x)"
748.
-(dx)'
(I-X,)3!,
751.
2ln x-3
xa
(dx)2.
754.
3 '2
n
sin(2x+5+
755. eX cos a sin (x sin lX+nlX) (dx)n.
757. Ne, jer 1'(2) ne postoji.
TT
758. Ne. x = 2 je prekinutosti funkcije.
762. ,;' =0.
763. (2, 4).
14 TT
765. a) t = 9; b) t = "4 .
1 2 (X-1)3
768.lnx=(x-l)--(x-1)'+ , gdje jet=1+8(x-1), 0<8<1.
2 3! e
XS x5
727
769.
sin x = x- - + cos t" gdje je g, = 8 , x,
3! 51
x3 x5 x7
0<8, <1; sinx=x- - + - - - cos t"
3! 5! 7!
gdje je t, = 8,x, 0< 8,< I.
x2 xa xn-l xn
r= l+x+- + - + ... +-- + - eo, gdje je ,;'=0x, 0<0<1.
2! 3! (n-l)! n!
. 770.
772.
l x' 5 xa
Pogreka: a) -----. b) u
16 (1+,;')'1" 81 (1+,;')'13
oba je t=0x; 0<0<1.
773.
3 l
Pogreka je manja od ST = 40'
775.
Rjeenje. Imamo V::: = (1 + r (] - rt. Razvojem oba multiplikatora po po-
(
X )t l x l x' ( x )-t l x
tencijama od x, dobivamo: 1+- ",,1+- - - - ; 1-- ",,1+ __ +
a 2 a 8 a2 a 2 a
3x' V x x'
+- -. Nakon mnoenja imamo: a+x""l+_ + Nadalje razvojem ea popoten-
8 a' a-x a 2a'
x X x2
cijama od -, dobivamo isti polinom e a "" 1 + _ +
a a 2a'
,...
835 ODGOVORI
397
777. 778. oo. 779. J. 780. 3.
I
781. -. 782. 5.
2
783. oo. 784. O.
TT' 2
785. -. 786. I. 788. 789. 1.
2 TT
790. O. 791. a. 792. oo za n>l; a za n= I; za n<1.
I
793. O. 795. -.
5
799. 1. 800. e3
803. 1. 804.
807. 1. 808. I.
S
810. Uputa. lim gdje
a-+O 2
-bh
3
I
796. -. 797. -1.
12
801. 1. 802. 1.
1
805. -. 806.
R'
je S = 2 (IX- sin IX) izraz povrine segmenta (R je
polumjer krunice).
GLAVA III
811. (- oo, -2), uzlazna; (-2, oo), silazna. 812. (-oo, 2), silazna; (2, oo), uzlazna.
813. (- oo, oo), uzlazna. 814. (- oo, O) i (2, oo), uzlazna; (0,2), silazna.
815. (- =, 2) i (2, oo), silazna. 816. (- =, 1), uzlazna; (1, oo), silazna.
817. (- oo, -2), (-2,8) i (8, =), silazna. 818. (O, l), silazna; (1, oo), uzlazna.
819. (- =, -l) i (I, =), uzlazna; (-l, 1), silazna.
820. (- OO, oo), uzlazna.
822. (-2, O), uzlazna.
824. (- oo, a) i (a, oo), silazna.
9 l
827. Ymax = - za x = -.
4 2
821. (o, ), silazna; = ), uzlazna.
823. (- oo, 2), silazna; (2, =), uzlazna.
825. (- oo, O) i (O, 1), silazna; (1, oo), uzlazna.
828. Nema ekstrema.
830. Ym!n=O za X=O;Ym!n=O za X= l2;Ymax= 1296 za x=6.
831. Ym!n"" -0,76 za X"" 0,23; Ymax = O za x = 1; Ymin"" -0,05 za X"" 1,43. Za x = 2 nema
ekstrema.
832. Nema ekstrema. 833. Ym.x = - 2 za x '7 O; Ym!n = 2 za x = 2.
9
834. Ymax 16 za x = 3,2.
.22
835. Ymax = - 3 VI za x = - VI; Ym!n = 3 VI za x = VJ'
398
ODGOVORI 836
836. Ymax = vl za x = O.
837. Ymax= -V3za x= -2V"3;Ymin= v3 za x=2]!3.
838. Ymin = O za x = l; Ymax = l za x = O.
3 _ (I) 3 (1 )
839. Ymln= -"2V3 za x= k-(; 7T;Ymax="2V3 za x= k+(; 7T (k=O, J, 2, ... ).
27T (2)
840. Ymax=5 za x= 12 k7T; Ymax=5 cos 5" za x=12 k5" Tr;
Ymln=l zax=6(2k+l)1T (k=O, 1, 2, ... ).
841. Ymln=O za x=O.
l 1
842. Ymln= -- za x=-.
e e
4 l
843.Yma,,=-za x=-; Ymln=OzaX=l.
eS el
844. Ym'n = l za x = O.
1
4
845. Ym,,,=--zax=-l.
e
846. Ymln = O za x =O;Ymax =- za X= 2.
e'
847. Ymln=e za X= l. 848. Nema ekstrema.
1 1
849. Najmanja vrijednost m = - - za x = -I; vrijednost M = - za x = l.
2 2
850.
851.
m=O za x=o i X= 10; M=5 za x=5.
l 'TI" k7T
m=- za X= (2k+l) -; M= l za X=- (k=O,
242
1, 2, ... ).
852. m=Ozax=I;M=7Tzax=-!. 853. m = -1 za x = -l; M = 27 za x = 3.
854.a)m=-6zax=I;M=266zax=5; b)m=-1579zax=-1O;M=3745zax=12.
856. p= -2, q=4.
a
861. Svaki od priboj nika mora biti jednak -.
2
862. Pravokutnik mora biti kvadrat kojemu je stranica
4
863.
864. Stranica terena uz stijenu mora biti dva puta od druge stranice.
a
865. Stranica izrezanog kvadrata mora biti (;. 866. Visina mora biti dva puta manja od baze.
867. Takav, kojemu je visina jednaka promjeru baze.
868. Visina valjka je a promjer njegove baze R vi; R je polumjer zadane kugle.
869. Visina valjka je R Vl, gdje je R polumjer zadane kugle.
4
870. Visina stoca je - R, gdje je R polumjer zadane kugle.
3
4
871. Visina stoca je - R, gdje je R polumjer zadane kugle.
3
3
872. Polumjer baze stoca je - T, gdje je T polumjer baze zadanog valjka.
2
873. Takav, kojemu je visina dva put od promjera kugle.
898
ODGOVORI
874. 'p = 7T, tj. presjek ljeba je polukrug. 875. Sredinji kut je 217rr.
876.
Visina valjkastog dijela mora biti jednaka nuli, tj. posuda mora imati oblik polukugle.
877.
(
2 2) 3
h= [3_a"a 2-.
878. I.
2xo 2yu
879. Stranice pravokutnika su a1/2 i bVZ; gdje su a i b poluosi elipse.
880. Koordinate vrhova pravokutnika koji lee na paraboli su 2
881. f)
882. Kut je jednak od dviju vrijednosti arccos i arctg!!".
k d
'VP
883. AM = a 'Vp + 3vq
d d l{:f
885. a)x=y=rz; b)x=V3;y=d
V3
'
r
884. rz'
886. X= Pmln=V2aqQ.
399
887. V Mm. Uputa. Pri potpuno udaru dviju kugala brzina koju dobiva
kugla mase ml nakon to u nju udari kugla mase m., kojoj je brzina gibanja v, jednaka je
2m2v
m,+m,
888. n = (ako taj broj nije cio ili nije djeljiv s brojem N, uzima se cijeli broj najblii
n'r
vrijednosti, koji je djeljiv s brojem N). da je unutarnji otpor baterije jednak N'
to je fizikalni smisao rijeenja ovaj: unutarnji otpor baterije mora biti po
to blie vanjskom otporu.
H
889. Y="2'
Uputa. x=2 V y (H-y).
891. (- oo, 2), konkavan nadoIje, (2, oo), konkavan nagore; M (2; 12) je infleksije.
892. (- oo, oo), konkavan nagore.
893. (- oo, - 3), konkavan nadoIje, (- 3, oo), konkavan nagore; infleksije nema.
894. (- OO, - 6) i (O, 6), konkavan nagore, (- 6, O) i (6, oo), konkavan nadoIje; infleksije su
Ml(-6; O (O; O),M, (6;
895. (- oo, -V3) i (O, V3), konkavan nagore; (-VJ, O) i (VJ, oo), konkavan nadoIje; in-
fleksije su M", ( V3; O) i O (O; O).
896. konkavan nagore,
=0, l, 2, ... ); infleksije su O).
897.
898.
(2k7T, (2k+ 1)7T), konkavan nagore,. ((2k-l) w, 2 kw, konkavan nadoIje (k=O, l, 2, ... );
apscise infleksije jednake su x = k7T.

konkavan nadoIje, (f/-:" =), konkavan nagore; M (lk; _2.) su in-

fleksije.
400
ODGOVORI
899
899. (- oo, O), konkavan nagore, (O, oo), konkavan nadoije; O (O, O) su infleksije.
900. (- oo, -3) i (-1, oo), konkavan nagore, (-3, -1), konkavan nadoije; infleksije su
M, i M.( -1;
901. x=2; y=O.
903. x=2;y=1.
905. Y = -x (lijeva), Y = x (desna).
907. x = l, Y = -x (lijeva),y = x (desna).
909. y=2.
911. x = O, Y = 1.
914. y = X-7T (lijeva); y = X+7T (desna).
902. x=l, x=3; y=O.
904.
906. y = -1 (lijeva), y = l (desna).
908. Y= -2 (lijeva), y=2x-2 (desna).
910. x = O, Y = 1 (lijeva), y = O (desna).
912. y=O. 913. x=-1.
915. y=a.
916. Yma" = O za x = O; Ymln = -4 za x = 2; infleksije M, (1,-2).
917. Ymax = 1 za x = 1'3; Ymln = O za x = O; infleksije su M". ( 1; %).
918. Ymax =4 za x = -1; Ymin = O za x = 1; infleksije M, (O; 2).
919. Ymax = 8 za x = -2; Ymin = O za x = 2; infleksije M (O; 4).
920. Ymin = -l za x = O; infleksije su M, 2(VS; O) i Ms< ( 1; _ 64).
, , 125
921. Ymax = -2 za x = O; Ymin = 2 za x = 2; asimptote su x = 1, Y = x-I.
922. infleksije su M". (l, +2); asimptota x=O.
923. Yma" = -4 za x = -1; Ymin =4 za x = 1; asimptota x = O.
924. Ymin = 3 za x = 1; infleksije M (- v2; O); asimptota x = O.
925. Ymax = za x=O; infleksije Ml,. (l; asimptota y=O.
926.
927.
928.
929.
930.
Yma,,= -2 za x = O; asimptote su X= 2 iy= O.
Ymin= -1 za X= -2; Yma" = 1 za x=2; inf1eksije su O (O; O) i M". ( 2}'3; V;}
asimptota Y = O.
Yma" = l za x =4; infleksije M (5; f); a,simptote su x = 2 i Y = O.
infleksije O (O; O); asimptote x = 2 i Y = O.
27 8
Ymax= - - za X= -; asimptote x=O, x=4 i y=O.
16 3
931. Ymax = -4 za x = -1; Ymln = 4 za x = 1; asimptote su x = O i Y = 3x.
932. A (O; 2) i B (4; 2) krajnje Yma" = 2 v2 za x = 2.
933. A (-8; -4) i B (8; 4) su krajnje infleksije je O (O; O).
934. Krajnje su A (-3; O); Ymin= -2 za X= -2.
935. Krajnje su A (-1'3; O), O (O; O) i B (113; O); Ym"x = 112 za x = -1; infleksije
je M (V3+2J!3, V 6 V
938. Ymux = l za x = O; infleksije su M". ( l; O).
937. infleksije su M, (O; 1) i M, (l; O); asimptota Y = -x.
r
959
ODGOVORI
401
938. Ymax = O za x = - I ; Ymln = -1 (za x = O).
939. ymax=2 za x=O; infleksije su M".(l; V2); asimptotay=O.
940. Ymln = - 4 za x = - 4; Ymax = 4 za x = 4; infleksije je O (O; O); asimptota Y = O.
941. Ymln=Y4za x=2, ymin=V4"za x=4; Ymax=2 za x=3.
942. Ymln = 2 za x = O; asimptote x = 2. 943. Asimptote za x = 2 i Y = O.
944.
VJ VJ ... ( 3)
Ymln = VZ za x = VJ; Ymax = - fl za x = -113; lnflekslJe su M, -3; - '2 '
O (O; O) i M. (3; % asimptote su X= 1.
3 ( 12)
945. Ymln= - za x=6; infleksije M 12;-= ; asimptota x=2.
fl VIOO
946. Ymax = - za x = l; infleksije M ( 2; asimptota Y = O.
e
(
l0a) ( 2a)
947. su M, -3a;7 iM, -a,-; ;asimptotay=O.
948 4 'k 'nfl k .. M (82V2 t) . O
Yma" = e za x = ; tac e l e Slje su l,' \--2--; easImptota Y = .
949. Ymax = 2 za x = O; infleksije su M". ( l; asimptota Y = O.
950. Ymax = 1 za x = I; Ymin = O za x = O.
8
951. Ymax=0,74 za x= e' ",,7,39; infleksije je M(e3 ",,14,39; 0,70); asimptote su x=O i
y=O.
a
2
a ( a 3a.)
952. Ymln= -- za X=-; infleksije je M -; -- .
4e ye yea 4e
3
953. Ymln = e za x = e; infleksije je M (e'; ); asimptota je x = l; Y-+O kada x-+O.
4 l
954. Yma" = ;;Z "" 0,54 za x =;;z - I "" - 0,86; Ymin = O za x = O; infleksije je
M (+-1",,-0,63; +",",0,37); y-+O kada x-+-l+O (krajnja limesa).
955. Ymin = l za x = VZ; infleksije su M". ( 1,89; 1,33); asimptote su x = I.
956. Asimptota je Y = O.
957. Asimptote su Y = O (kada x--++ oo) i Y = -x (kada x--+ - oo).
958. Asimptote su x = - x = O; Y = l; funkcija nije definirana na [ - O]
5 'IT
959. funkcija s perioqom 2rr;Ymin= - n za x=4 'IT+2k'IT;Ymax= v2 za X= 4" +2k'IT
(k=O, 1, 2, ... ); infleksije su
26 : Zadaci
402
960.
ODGOVORI
960
3 5 3
funkcija s periodom 211; Ymin = - - v3 za x = - 11+ 2 k11; Ymax = - vrza x =
4 3 4
1<
=- +2k1T(k=0,
3
+2k11;
16
I, 2, ... ); infleksije su Mk(k1T; O) i Nk (arccos(
I 11
961. funkcija s periodom 211. Na [ -11, 7T J je Ymax = 4" za x = "3; Ymln =
=-2 za X= 11;Ymin=O za x=O; infleksije su M". (0,57; 0,13) i M.,. (2,20;
-0,95).
962. Neparna funkcija s periodom 211. Na [O, 211"J :Ymax = I za x = O; Ymln =
963.
864.
965.
966.
11" 1T 5
=0,71 zax=-; Ymax=1 za x=-;Ymin=-lzax=11;Ymax=-0,7Iza X=-11;
424
3
yniln = -l za x = - 1T; Ymax= l za X= 2,,; infleksije su M, (0,36; 0,86); M. (1,21;
2
0,86); M. (2,36; O); M. (3,51; - 0,86); M.(4,35; -0,86); M. (5,50; O).
P . f k" . d 2 v2 11 2k v2
eno l na un cIJa s peno om 11. Ymin=- za x=-+ 11; Ymax= -- za x=
2 4 2
3 3
=--11+2k" (k=O, I, 2, oo.); asimptote su x=-1T+k11.
4 4
funkcija s periodom 1T; infleksije su Mk ( -i + k1T; .?") (k = O, I,
3
2, ... ); asimptote su x = 4" 1T+k1T.
Parna funkcija s periodom 2". Na
4
x=arccos -; Ymax=O za X=1T; Ymin= ---

Ymin = O za x = O; infleksije su M, O);
4
- -- za
[O, 11J je: Ymax - 3 v3
za x=arccos(
M. (arc sin Vl; M.(1T _ arcsin v2 ; _ 4 V7).
3 27 3 27
Parna funkcija s periodom 21T. Na [O, 1TJ je: Ymax = I za x = O; Ymax =
= 3 za x = arccos ( - ); Ymin = - 3 za x = arccos ; Ymln = - I' za x = 11;
infleksije su M l (.::... O). M (arccos l Tf!.. l fT!.) . M (arccos (_ l f!!) .
2' ,. V 18' 9 V 18' 3 V 18 '

967. Funkcija je neparna. infleksije su Mk (k11; k1T) (k=O, I, 2, ... ).
968. Parna funkcija. Krajnje su A, ( 2,83, -1,57); Ymax "" 1,57 za x = (iljci);
infleksije su M". ( 1,54; -0,34). '
969. Neparna funkcija. definicije je -l <x< I. infleksije je O (O; O); asimptote
su X= 1.
986 ODGOVORI'
403
970.
11" 1T 3 3
Neparna funkcija. Ymax=- -l +2k11 za X= -+k11; Ymln =- 11"+ 1+2k11 zax= -11+k1T;
2 4 2 4
971.
2k+1
infleksije su Mk (k11, 2k11"); asimptote su X=--11 (k=O, I, 2, ... ).
2
1T
Parnafunkcija:Ymln=Ozax=O; asimptote su y=-- x-I (kada x-+- oo) i Y=
2
= x-I (kada x ...... + oo).
2
972. Ymln = za x = (kutna asimptota je Y = l.
1T 31T
Ymln = I + - za x = l; Ymax =.- -l za x = -l; infleksije (sredite simetrije) je
2 2
973.
(O, 1T); asimptote su Y = X+21T (lijeva) iy =X (desna).
974. Neparna funkcija: Ymln "" 1,285 za x = l; Ymax "" 1,856 za x = -l; infleksije je M
(
11") X X
O, - ; asimptote su Y=-+11" (kada x-+- oo).i Y=- (kada x-++ oo).
2 2 2
975. Asirnptote su x = i Y = x -In 2.
976. Ymin'" 1,32 za x = I; asimptota je x = O.
. 1311"
977. funkcija s periodom 21T. Ymin = - za X= -1T+2k11;Ymax = e za x =- +2k'IT
6 2 2
(k = O, I, 2, ... ); inf1eksije su Mk (arcsin VS:-
I
+2k11; e VS:-
1
)
(
VS-I 1'5+1)
i Nk -arcsin -2--+ (2k+ I) 11"; e 2
978. Krajnje su A (O; 1) i B (l; 4,81). inf1eksije je M (0,28; 1,74).
979. infleksije su M (0,5; 1,59); asirnptote su Y "" 0,21 (kada x-+ oo) i Y '" 4,81 (kada
x ...... + oo).
980. definicije funkcije je unija intervala (2k11",2k11+11"),gdje je k=O, I, 2, ...
11"
Funkcija je s periodom 211"; Ymax = O za x = - + 2k11 (k = O, I, 2, ... );
2
asirnptote su x = k1T.
981. definicije je unija intervala (( 2k - )11, ( 2k + ) 1T,) gdje je k cio broj. Funk-
cija je s periodom 211. infleksije su Mk (2k11; O) (k = O, I, 2, ... );
1T
asimptote su X= +2k11.
2
982. definicije je za x>O; funkcija je monotono uzlazna; asirnptota je x=O.
11"
.983. definicije je Ix- 2k111 < '2 (k = O, I 2, ... ). Funkcija je s periodom
11
21T; Ymin=1 za x=2k11 (k=O, I, 2,oo.); asirnptote su x='2+k11.
11
984. Asirnptota je Y"" 1,57; Y ...... - - za x ......O krajnja
2
985. Krajnje su A". ( 1,31; 1,57); Ymln = O za x = O.
(
l).!.. l
986. Ymln = -; e "" 0,69 za x = -; "" 0,37; Y ...... I kada x ...... + O.
26'
404
ODGOVORI
987
l
987. krajnja je A (+0; O); Ymax = e e 1,44 za X= e 2,72; asimptota je Y= 1;
infleksije je Ml (0,58; 0,12) i M. (4,35; 1,40).
988.
989.
990.
991.
xmln=-l za t=1(y=3);Ymin=-1 za t=-l (x=3).
Za konstrukciju grafa dovoljno je mijenjati t u od O do 217; Xmln = - a za t = 17
317
(y=O); Xmax= a za t= O (Y= O); Ymin= -a (iljak) za t= + - (x = O); Ymax = +a (iljak)
2
17 n 3n 5n 7n (a a )
za t="2 (x =0); infieksije su za t =4' 4> 4"' 4 X= 2 VZ' y = Vi .
1 1
Xmin = - - za t = -1 (y = -e); Ymax = - za t = 1 (x= e); infleksije su
e e
(
Vi 1r;;- rz ) 1r;;- . (lM rz vi) 1h..
- /"2' -y 2e za t= - Y 2 l y2e ; e
V2
za t=y2; aSlmptote su x=O
i y=O.
Xmin = 1 i Ymin = 1 za t = O (iljak); asimptota je Y = 2x kada t-+ + oo.
992. Ymin=O za t=O.
993.
ay. x
ds=- dx; cos c< =-; SIn c<=--.
Y a a
1
994. ds=-
a
a4 _c2x2
a2 -x2
dx; cos cl

Va4 -c2x2
bx
Va '-c'x' ' gdje je c = Va'-b'.
sin C(=
995. ds= VP'+Y' dx;
Y
Y . p
cos Cl=----; sIn ct =----.
V p'+y' V P'+y'
3 r-x ,3[-Y
996. ds = V -;; dx; cos C<=V -;;; sin c< = - V -;;.
x 1 x
997. ds= ch - dx; cos c<=--; sin c<=th- .
a x a'
ch-
a
t t
998. ds = 2a sin - dt; cos c< = sin - ; sin c< = cos - .
222
999. ds = 3a sin t cos t dt; cos C<= -cos t; sin c< = sin t.
1
1000. ds=a Vl + <p' d<p; cos ,8=Vl+<p"
a . <p
1002. ds =--- d<p; SIn,8= cos- .
<p 2
cosa -
2
1
1004. ds = r Vl + (In a)' d<p; sin,8= ;-;::=:::::;;:=7,;
Vl + (Ina)'
1006. K=36.
a b
1008. KA=-; K B =-.
b' a'
1
'd .
1001. ds =2 V h-<p <p, yI + <p'
<p
<p
<p d . sin,8=cos-.
1003. ds = a cos "2 <p, 2
a'
1005. ds=- d<p; sin,8 = cos 2<p.
r
l
1007. K = 3 1'2'
6
1009. K= 13 yD'
r
1047
3 .
1010. K =-- za oba tjemena.
an
1012. ( ; V;).

1014. R=-----.
aW
1016. R=I a sin 2t I.
1018. R=lrVl+k2j.
1020. RnaJm. = Ipl.
1023. ( - a; a ) .
1025. (x+ 2)' + (y- 3)2 = 8.
2 2 4
ODGOVORI
405
1011. 3) . (9 )
8 ' l 8"; -3 .
1013. R=I (1+::
4
)"'1-
1015. R= (y'+ l)'
4y
1017. R = lati.
1019. R = I a cos f ,.
1022. (2; 2).
(
3)' 1
1024. (x-3)'+ Y-
2
="4'
8
1026. P Y'= - (X_p) (semikubnaparabola).
27
1027. (aX)3+(by)3=c3 , gdje je c'=a'-b'.
GLAVA IV
U odgovorima je radi jednostavnosti isputena konstanta C.
5
1031. - a'x'.
7
x' (a+b) x abx
1033. - +---+-.
432
2x l r:;::
1035. 3 V 2px.
1037. 'Vitt,
1039. 2x' vx
5 +x.
1041. 2x2l1!VX
4m+l
4x
m
+,nVX + 2x,nVX .
2m+2n+l 4n+l
1 x
1043. - arctg-.
ff ff
1045. ln (x+V4+x').
1047. arcsin (x +Vx'+2).
vl .
1032. 2x3 +4x'+3x.
abx' b'x'
1034. a'x+-- + -.
2 7
n-l
1036. nx n
n-l'
4. iii 2"1
9 3 .9 s .x'
1038. a'x- -a x +-a x --o
5 7 3
3x'Vx 3x'Vx -6l!X.
1040. 1-3 -- 7
lx'
1042. 2a vax -4ax+4x yax-2x'+ 11-:'
5 yax
1044. --ln -- . 1 I x-ViO I
1046,
2VtO x+ViO
x
arcsin 2V2'
406
ODGOVORI
1048
1
1048 a) tg x- x. Uputa. Staviti tg' x = sec' x -I ; b) x- th x. Uputa. Staviti th' x = 1 - __ .
ch'x
1049. a) -ctg x-x; b) x-cth x.
1050 (3
e
)X
In 3+1 .
I
e , f a f d (a-x)
1051. a ln --. Rjeenje. --dx = -a ---
a-x a-x a-x
-alnla-xl +
a-x
1052. x+ln 12x+ll. Rjeenje. Podijelimo li brojnik s nazivnikom, dobivamo 2x+3 =
2x+1
=1+--. Odatle je ---dx = dx + --=x+
2 f 2x+3 f f 2dx f d (2x+1)
2x+l 2x+1 2x+1 2x+l
= x+ln I 2x+1 I.
3 11 x a
1053. - -x+-In 13+2x I. 1054. ---ln I a+bx I
2 4 b b'
a blX-af3
1055. -x+-- ln I lXX + f3 I .
IX IX'
x'
x'
1056. - +x+2In Ix-II.
2
X4 x3
1057. Z+2x+ln Ix+31. 1058. -+-+ x'+2x+3In Ix-II.
4 3
b'
1059. a'x + 2ab ln I x-a I
x-a
1
1060. ln Ix+11 +--.
x+1
f
xdx f(X+I)-1 [ dx f dx
Uputa. (x+ l)' = (x+ 1)2 dx = J x+ I - (x+ 1)2 .
1061. -2b Vl-y.
2
1062. - - V(a-bx)3.
3b
xdx Ifd(X'+I)=Vx'+1.
1063. Vx'+ l. Rjeenje f Vx'+ I = Z VX2+ l
ln' x
1064. 2Vx + -2-'
1066.--ln . 1" I x]!7-2 V2 j
4VJ4 x]!7+2Vz
x
1068. x - VZ-arctg .
VZ-
5 x
1070. x - - ln (x'+4)+arctg - _
2 2
1072. arcs in (x Vij .
1074. -
ns V7 5
1075. V5x2+ H_I_In (x VS + V5x'+ l).
5 VS
l
1077. Zln Ix'-51.
1065. _1- arctg (x J 12:) .
nS v s-
I jva+b+xVa-b\
1067. ln .
2 Va'-b' Va+b - x Va- b
(
X' a' )
1069 .. - 2 + 2 ln I a
2
-x' I .
l
1071. -- ln (21'2x+ V7+8x').
2V'2
5
l '21- --ln
1073. :3 ln 13x - 2116
1076. Vx2-4+ 3 ln I x+ V x'-41.
l
1078. - ln (2x' + 3).
4
j
x V3- V2 j.
xV3+V2
1114
1 l ax
1079. -In (a'x' + b2 )+ - arctg - .
2a a b
1081. 3 arctg x 3.
2
1083':3 V (arcsin xy.
1085. ln (l +4x') _ V 2x)'
a
1087. e-mX
m
1089. e'+e-:.
1091. ____ (ax _!':..) _ 2x.
ln a-In b bx aX
1093.
2ex2 +1
1
1095. - e x
1097. In lex_II.
3 (X )
1099. 4
a
e a + I 3.
x I
ODGOVORI
1 x2
1080. - arcsin - .
2 a'
I
1082. - ln Ix3 + Vx6 -11.
3
(arctg r
1084. ----
4
1086.2Vlncx+ Vl+x2).
l
1088. - -_ 42 - 3X.
31n4
2x 2x
a - a --
1090. - ea +2x- _ e a.
2 2
2 (l.!'.x -.!.x)
1092. -- - a 2 + a 2
ln a 3
1094. _1_ 7X2
2ln 7
1096. _2_5V7 .
ln 5
2
1098. - Th VCa-bex)'_
1100. 3" - ln (2X + 3).
I I ( 2X)
Uputa. 2x+3 '= 3" 1- 2x+3 .
I
1101. -- arctg (aX).
ln a
H03. arcsin et.
x
1105. VZ-sin v2 .
1107.2 sin
x
1109.
sin 2x
2 4
x sin 2x
1102. I 11+e-
bX
I --ln .
2b l-e- bx
I
1104. b cos (a+bx).
l
1106. x - - cos 2ax.
2a
1108. -In 10 cos (lg x).
l
Uputa. Stavimo sin' x = 2" (I-cos 2x).
1110. - + ----. Uputa. Vidite uputu za zadatak 1109.
2 4
l
1111. - tg (ax + b).
a
1113. aln I tg :a I
1112.
ctg ax
----x.
a
1114.
407
408
1115. ln I t ax+b I
a g--
, 2 .
ODGOVORI
1
1116. - tg (x').
2
1115
I
1117. - cos (l -x').
2
1118. x - _1_ ctg x rz - rzln I tg x V2!.
rz 2
1119. - ln leos xl.
1121. (a-b) ln I sin_X_I
a-b
1123. - 2 ln I cos Vxl.
1125. In I tg x I .
a x
1126. - sin' - .
1
1129. - - ln (3 + cos 3x).
3
2
1131. - - VCl+3 COS'X)3.
9
1134.
3 ctg 3 x
5
2 a
1136. ( ln I tg a; I + 2 sin ax) .
2 3
1138. - ch 5x - - sh 5x.
5 5
1141. 2 arctg eX.
1142. ln Ith xl.
1120. In Isin x I.
1122. 5 ln I sin I
I
1124. 2" ln I sin (x'+ l) I
sin' 6x
1127. ---o
24
I
V
--
1130. - - cos2x.
2
1128.
4a sin' ax
3 x
1132. - tg' - .
4 3
1133. V tg' x.
3
U35. (tg 3x + __ 1_) .
3 cos 3x
1
U37. - ln Ib-a ctg 3x/.
3a
1139. - - + - sh 2x. 1140. In th - . x 1 I x I
2 4 2
1143. ln ch x. 1144. In I sh xl.
5' 1 1 x'
1145. - - V(5-x')'. 1146.-ln lx'-4x+ll. 1147. --arctg-.
12 4 4 VS VS
1148. - e-x' 1149. arctg (x l (!) - ln (x v3 + V2+3x').
2 V2" V2" v3
2
1150. - + x-2ln Ix+ll. 1151. - -
3 2 ]lex
1152. In Ix+cosxl.
1154.
Inx
1
1156. v2 arctg (x V2) - 4 (2x'+ l) .
V'R+i)i
1158. 2
. tg x
1162. arcsm --
2
3
1164. - Vr:(l:-C+--;-In---;x):-:-'.
4
1 .
1159. - arcsm (x").
2
1153. (In I sec 3x+tg 3xl + _._1_).
3 sm 3x
1155. ln Itg x + Vtg'x - 21.
asin x
1157.
ln a
1
1160. - tg ax-x.
a
1161 .:. _ sin x.
2 2
11iJa. aln I tg(;a I
1165. -2InlcosVx-ll.
1200
ODGOVORI
409
H66. - ln tg -. H67. earct, X + ___ _ 1 j x'l ln' cl +x')
2 2 4
+ arctg x.
H68. -Inlsinx+cosxl.
1169. ]f2ln I tg_X_I_ 2x-V2cos x .
21'Z l2
H71. In lxi + 2 arctg x.
5 . x]/3
H73. 1'3 arcsm -2- -I- V4 3x'.
H75. l arctg
Va' _b' . I.>
H76. In (eX + l'e'X-2).
1178. -- cos - + 'Po
T (21Tt )
21T T
I
x- vzl
1170. x + ln I x + rz .
1172. eSin' X.
1174. x - ln cl +e-').
1
1177. - ln I tg ax I.
a
1179. - ln --. 1180.
l j2+lnXj
4 2-lnx
(arccos
2
I (Sin.X)
1181. _e-tgx. 1182. 2" arcsin VI . 1183. -2 ctg 2x.
(arc sin x)' ]1
1184. - V l-x'. 1185. ln (sec x+ sec' x + l.
1186. --In .
l I j/5 + sin 2x I
4 v5 j/5- sin 2x
dx
I (tgX) f dx
1187. lr-;- aretg lr::;" Uputa. --
V 2 V 2 l + cos' x
f
dx f cos' x
sin'x+2cos'x= tg2x+2
1188. V [ln (x+ V1+x')p.
3
l I
1189. - sh (x'+3). 1190. __ 3thx
3 ln 3
1 vl
1191. a) - arccos - za x> V2;
v2 x
l 2
b) -In (l+r
X
); e) 805x'-3)8; d) 3 V(x+I)3-2Vx+l; e) ln (sin x+ Vl +sin2 x).
l [(2X+5)12 5 (2x+ 5)11]
1192. -
4 12 11
j V
2X
+
1
-
1
1 1194. In .
V 2x+ 1+1
1196. In x - ln 21n lin x+2ln 21.
2
1199. 5" (cos' x- 5) V cos x.
1193. 2(VX" - VXI)'
3 2
1195. 2 arctg VeX - l.
1197. (arcsin x)' 2
1198. - (eL 2) VeX+ 1.
3
1200. ln I V
X
\. Uputa.
1 + x'+ 1
Pretpostavimo da je x =
410
ODGOVORI
x 1
1201. -- V l_x' + - arcsin x.
2 2
x' 4
1202. -- V2-x' - - V2-x',
3 3
lal
1203. V x' - a' -Jal arccos -,
x
l I
1204. arccos -, za x l' O *). Uputa. Stavite x = - .
Jxl t
1205. V x' + I - ln I I + ji x' + I !.
r x j
1206. - V4-x'. Napomena. Umjesto trigonometrijske supstitucije moemo primijeniti
4x
1 x 1
luciju x =-. 1207. - Vl-x' + - arcsinx.
z 2 2
1208. 2 arcs in rz-
x a'
1210. - Vx2 -a' + -In lx + Vx2 -a'j.
2 2
12U. x ln x-x.
l
1212. x arctg x - "2 ln (I + x').
1214. sin x-x cos X.
1216.
x+1
eX
e"X
1213. x arcs in x + Vl-x'.
x sin 3x cos 3x
1215. ---+ --o
3 9
1217.
xln2+1
2X ln' 2
1201
supsti-
1218. 27 (9x'-6x+2). Rjeenje. Umjesto viestruke parcijalne integracije moemo primijeniti
ovaj postupak koeficijenata:
J x'e3xdx = (Ax'+Bx+ C) e3X
ili nakon deriviranja
x'e3X =(Ax'+Bx+C) 3e3X +(2Ax+B) e3X
Skratimo li sa e 3X i li koeficijente uz jednake potencije od x, dobijemo:
1=3A; ;0=3B+2A;O=3C+B,
_ 2 2 /'
odakle je A = -; B = _. --; C = -. je Pn (x) eaxdx = Qn (x) eax, gdje je
3 9 27 .
Pn (x) zadani poli nom n-tog stupnja, a Qn (x) poli nom n-tog stupnja s koefi-
cijentima.
1219. - e-X (x'+5). Uputa. Vidite zadatak 1218*.
x
1220. -3e-3 (x3 +9x'+54x+162). Uputa. Vidite zadatak 1218*.
x cos 2x
1221.
4
sin 2x
+--.
8
2x'+ 10x+ II 2x+5
1222. sin 2x +--- cos 2x. Uputa. upotrebu metode
4 4
koeficijenata u obliku
J P n (x) cos flx dx = Q" (x) cos flx + Rn (x) sin flx, gdje je Pn (x) zadani polinom n-tog stup-
nja, Q" (x) i R" (x) su polinomi n-tog stupnja, s koeficijentima (vidite zadatak
1218*).
*) U daljnjem kod analognih ponekad dati rjeenje koje odgovara samo za iz-
vjesne dijelove postojanja podintegralne funkcije.
1252
x" x"
1223. - ln x- -.
3 9
ln x
1225.
2 x' 4x'
x'+l x
1227. --arctg x --o
2 2
1229. xln(x+ Vl +x')- Vl+x2
1231. - -:- + ln I tg .:.\.
smx 2
1233. 3
X
(sin x+cos x ln 3)
1 +(!J:13)Z
x
1235. "2 [sin (In x) - cos (In x)].
1237. 2/x (Vx-l).
x'-l [l-Xl
1239. --ln -- -x.
2 l+x
1241. [ln (ln x) - 1] In x.
ODGOVORI
1224. x ln' x- 2x ln x+2x.
1226. 2 vx ln x- 4 Vx.
x' l x
1228. -arcsinx- -arcsinx+- Vl-x'.
2 4 4
1230. -xctgx + ln Isinxl.
eX (sin x-cos x)
1232. 2 .
1234. eax (a sin bx-b cos bx)
a'+b2

1236. --2-(x'+I).
1238. -- x'+3x lnx - - + --3x. (
X3 ) x
3
x'
3 9 2
ln' x 21n x 2
1240.
x x x
xa x' l
1242. '3 arctg 3x - 18 + 162 ln (9x' + 1).
1 +x' 1
1243. --(arctg x)' - x arctg x + -In (1 +x').
2 2
1244. x (arcsin x)' + 2 Vl-x' arcsin x-2x.
arcsin x I x \
1245. ----+ ln lr.---;;'
x 1 + ! l-x'
1246. -2 arcsin Vx+2 Vx
x tg 2x ln I cos 2x j x'
1247.--+
2 4 2
e-X tCOS 2x - 2 sin 2x )
1248. - 1 .
2 5
x x cos (2 ln x)+2x sin (2 ln x)
1249. - + .
2 10
411
x
- ___ + _ arctg x. Rjeenje. Stavivi u = x i dv =---, dobijemo du = dx i
2(x'+I) 2 (x'+l)'
1250.
1 f x' dx x f dx x 1
v = - 2 (x'-/- 1)' Odatle je (x'+ 1)' = - 2 (x'+ 1) + 2 (x'+ 1) = - (2x'+ 1) +"2 arctg x TC.
1251. - - arctg - + --- . Uputa. Koristimo se identitetom 1:= - [(x'+a') - x'].
1 (1 x X) l
2a' a a x'+a' a'
1252.
x a2 x
_ V a'-x' + - arcsin _o. Rjeenje. Stavimo u = Va'-x' dv = dx; odatle je du =
2 2 a
----- i v==x; imamo )/a2 -x2 dx=xVa2 -x2 ----=
x dx j" f -x' dx
Va2-x2 Va
2
-x
2
=X r a2 --x2 - dx....:..:;: x Va2 -x2 - l!a
2
...-:...x
2
dx+a
2
\
(a'-x')-a' f
'"' Va
2
-x
2
f
dx
lfa2--=-x
2
Dobivamo, 2 J Vaz-x' dx=x Va'-x'-/-a' arcsin
412 ODGOVORI
x A
1253. - VA+x' +-In lx + VA+x2 1. Uputa. Vidjeti zadatak 1252*.
2 2
x 9 x
1254. -- V9-x2 +- arcsin -.
2 2 3
Uputa. Vidjeti zadatak 1252*.
I x+1
1255. 2"
2 6x-l
1257. - arctg--.
VIT VIT
1 7 2x-7
1258. -In (x'-7x+ 13) + - arctg--.
2 113 VJ
1256. ln Ix:zi.
3
1259. - ln (x'-4x+5)+4 arctg (x-2).
2
5 9 2x+3
1260. x - ln (x'+3x+4)+- arctg-=:-. 1261. x+3ln (x2-6x+1O)+8 arctg (x-3).
2 v7 V7
1 4x-3
1262. v2 arcsin -5-' 1263. arcsin (2x-I).
1264. In + V x'+px+q I.
1265. 3 Vx'-4x+5.
V 2x+l
1266. -21-x-x' - 9 arcsin --o
VS
1267. - V 5x'-2x+l + --In x 1'5+_ + V 5x'-2x+l .
1 1 (l )
5 5rs VJ Vs
1268. In I x I.
1+ Vl-x'
2-x
1270. arcsin (x> n).
cl -x) n
1269.
1271.
2-x
-arcsin-- .
xV5
- arcsin--.
x+l
x-l
1272. --V x'+2x+5+2In (x+l+ Vx'+2x+5).
2
2x+1 I
1273. --Vx-x'+- arcsin (2x-l).
4 8
2x+l 9 2x+l
1274. --V2-x-x2 + - arcsin--.
4 8 3
l IX'-31
1275. - ln -- .
4 x'-l
1 3-sin x
1276. - - arctg ---o
V3 113
1253
1277. In( + V l+eX+e'x ).
1278. -In Icosx+2 + Vcos'x+4 cos x+-jl.
2+lnx
1279. - VI-4Inx-In'x-2arcsin---.
VS
1281. x+3ln Ix-31- 31nlx-21.
1283. ln I (x-l)' (x-4)6 )
(x+3)1 .
1280. -In - (a#b). 1 IX+bj
a-b x+a
.1282. -In - .
1 I (x-l) (x+3)3 I
12 (X+2)4
,.1
1284. 5x+ ln I x' (x-4)
2.
(x-l) 3
1312
ODGOVORI
l I x I
1285. --+In -I .
I+x ,x+I,
I II x' [
1286. 4x+i6ln(2x_I)1(2X-l_l)" j'
x2 II 8
1287. - - --- --o
1288.
9 l
--------
2 (x-2)' x-2
2(x-3) 2 (x+l)
1289. +-In - . 1290. ____ _ 8 27 30 IX-
5
1'
49 (x-5) 49 (x+2) 343 x+2 2(x'-3x+2)'
1291. x + ln I--x-I' . 1292. x+ In [_X-_ll_ arctg x.
Vx'+l 4 x+l 2
1 1 l 7
1293. -In Ix-31--ln lx-ll + -ln(x'+4x+5)+- arctg(x+2).
52 20 65 130
1 (x+ 1)2 I 2x-l
1294. - In--- + - arctg-- .
6 X2-X+ 1 v3 v3
1 x2+xV2+1 v2 xV2
1295. -v- ln + - arctg --.'
4 2 x'-x]l2+ I 4 l-x"
I x2+x+l I x'-l
1296. - ln ---+ J7;i'- arctg
4 x'-x+1 2V3 . xV3
x arctg x lx-I
1297. --- + --o 1298. + arctg (x+ 1).
2 CI +x
2
) 2 2(x2+2x+2)
x+2 5 2x+1 1
1299. In Ix+11 + + -jr::: arctg ---v; - - ln (x2+x+l).
3 (x
2
+x+l) 313 V3 2
3x-17 1 15
1300. + - ln (x2-4x+5) + - arctg (x-2).
2 (x'-4x+5) 2 2
-x2 +x 1 l 1
1301. + - ln Ix+ II - - ln (x'+ 1) + - arctg x.
4 (x+ I)(x'+ I) 2 4 4
1302. -- - arctg x - --- + - ln __ . 3 x 3 I x-l I
8 4(x4 -1) 16 x+l
15x'+40x'+33x 15
1303. + - arctg x.
48 (I +X2)3 48
x-3 _
1304. x - - + 21n (x2-2x+2) -I arctg (x-I).
x2-2x+2 -
l
1305. ii (8 ln Ix3 +81 -In Ix3 +11).
l l l 1
2
x'+1-Jf5 1
- ln Ix<-l 1- -ln Ix8 +x4 -11 - -_ ln .
2 4 2 Vs 2x4 +1+]!5
1306.
13 3 I x-
4
1 I ( I x'+ 1 I _1 1) - --- + ---- + 2 ln -- . 1308. - 2 ln -- - - - -_ .
2 (x-4)2 x-4 x-2 3 x' x' x'+ l
1307.
1309. -- + ln -- . 1 I x-
2
1
x-l X-l
l
1310. In Ixj - -In lx' + ll. Uputa. Stavite I (x' + 1) - x'.
7
l I
1311. In lxi - -In Ix"+ll +---.
5 _ 5 (x'+ 1)
1 1 x+ l
1312. - arctg (x+ 1) - - arctg -- .
3 6 2
413
414
ODGOVORI
1313.
l 1 1
1314. - + - - arctgx.
5x' 3X3 X 9 1)9 4 1)'" 7 1)"
lj" 3 1)2 ]
1315.2 Vx--l -7-+---5-+x . 1316. _3_ [2 ji (ax+b)' ji (ax +12] .
IOa2
1317. 2 arctg ]Ix+l. 1318. 6 Vx-I-2 cl -!- rx\
6. 6 6 3 , 6
1319. 7 2V-!-2 3 ln I 1+ yx I -!- 6 arctg VX .
1320. ln - arctg ---'---,-,:---
I
2 2Vx+l+l
x+2+Vx-!-1 v3 VJ
1321. 2VX vl arctg v1"- . 1322. 2 aretg VI
j!X2=I( ln I x -!- V 1323. x 2
1324.
1
3
ln -!- - arctg---!---, gdje Je Z= .
Z2-!-Z-!- 1 2 2z-!- 1 2z .. V x-!- 1
VJ
1325. V2xH
2x-!-3 1
1326. 1-- - ln -!-2 l).
x 4 8
8+4x
2
+3x' --
1327. -- VI
15
1328. __ V I-!-X2 - ln (x-!- VI-!-x"). (
5 5 l)r----oc 5
16 24 6 16
(
l 3) 3 1
1329. ---!- - V - arcs in - .
4X4 8x2 8 x
1 I I
1330. ---V - aresin--.
2(x+I)2 2 x+l
1331. R + Ini xl -I- + -I- R) ln(l + R), gdje ie R =
.
1313
I I +x2
1332. 2 V J +2x'
1333. ln ]fX=4+T + 1
4
2 arctg V X-',- l .

1334. l)
3x3
I ]13 2z+1 ..
1335. - ln --- + - arctg -- .- , gdje Je Z= V 1 -!-x- ,
1336.
10 Z2+Z+ I 5 ]/3
4+3x3
8 X (2 + x'), '"
I
1338. sin x -- sin' x.
3
sin3 x sin5 x

3 5
3
1337. 2 V (x - ,j + 1)2 .
2 1
1339. cos x + - cos' x _. cos'x .
3 5
x 1 x
1341. eDss - -- cos - .
4 2 3 2
1374 ODGOVORI
sin2x 1
1342. I sin x I.
2 2 sm2x '
sin 4x x
1344.
8 32
3x sin 2x sin 4x
1343. - + __ .
8 4 32
x sin 4x sin' 2x
1345. __ .
16 64 48
5 l l 1
1346. -x+ - sin 6x 1- - sin 12x -!- - sin' 6x.
16 12 64 144
etg' x
1347. etg x 3- - .
1349.
ctg' x ctg' x

3 5
1 3
1351. - tg' x-!-3ln I tg x I 2tg2x 4tg' x
2
1353. v: [ ln I tg I + ln I tg ( i) II
2 l
1348. tg x + - tg'x + - tgS x.
3 5
tg' x
1350. tg x + - 2 erg 2x.
3
l I x I
1352. --x +2 ln Itg 2 .

2
1354. --- --+ - ln tg - .
3cosx 3 I xI
4 sin' x 8 sin2 x 8 2
sin 4x 3 sin 4x 3 I ( 'IT) I
1355. + . + iZ ln tg 2x l- 4 .
l
1356. 5- tg
ctg' x
1357. ln I sin x I
1
415
1358. ctg'x+ ctgx+x. 1359. -- tg2 +tg3 tg +31n cos-- +x.
3 x x x I xI
2 3 3 3 3
x2 sin 2x2
ctg' x
1360. ----
1361.
4 8
3
1362. - cos' x + - cos IO X - COSI 6 X
3F 3F 3F
4 5 16
1363. 2 Vtg x.
1 z2+z V2-!-1 1 z vl __
1364. ln - arctg --, gdje je z = V tgx .
2V2 1 V2' 1
cos 8x Cos 2x
1365.
16 4
3 5x x
1367. -- sin - + 3 sin -- .
566
sin 2ax x cos 2b.
1369. --+---
4a 2
sin x sin 5x sin 7x
1371. -- -I- --.
2 20 28
l
1373. -In
4
x
21- tg 2
x
2
sin 25x sin 5x
1366. ---1 --o
50 10
3 x
1368. - cos - cos x.
2 3 2
1370. t cos 'I' sin (2wt-l-'I')
2 4w
l I 1
1372. - cos t5x - cos 4x -- - cos 2x.
24 16 8
1374. ln I tg + i) J.
416
x
1375. x - tg 2" .
x
tg 2"-5
1377. ln 1---
x
t g 2" -3
ODGOVORI
1375
1376. -x+tg x+sec x.
1378. arctg (1 .
1379. x- ln 12 sin x+3 cos xl. Rjeenje. Stavimo 3 sinx+2 cos x == IX (2 sinx+ 3 cos x)+
13 13
. 12 5
+/l(2sinx+3cosxY. Odatle je 21X-3/l=3, 31X+2/l=21 prema tome, IX=-, /l=--.
13 13
f
3 sin x+2 cos x 12 f 5 f (2 sin x+3cos xy
Imamo da je dx = - dx-- dx=
2sinx+3cosx 13 13 2sinx+3cosx
12 5
= -x- -ln 12sinx+3coSXI.
13 13
1380. -ln Icosx-sinx!.
l ( tg X) U B' 'k . "k l k d" l'
1381. "2 arctg -2- . puta. rOJnI l naZIVnI raz om a raz Ije Irno na cos x.
l (V3 tg x) ...
1382. --arctg -- . Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.
vf5 VS
l /2t
g
X+3-Vi3 / .
1383. ---ln . Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.
VIT 2tg x+ 3+ VIT
l I t
g
x-5j
1384. - ln --- . Uputa. Vidjeti zadatak br. 1381.
5 tgx
1385.
2 (I-cos x)'
1387. _1 __ ln v2 +sin2x
2J12 v2 - sin 2x
1386. ln (1 +sin' x).
l 5-sin x
1388. - ln ---
4 l-sin x
x x
2 2t
g
"2- 1 I 3tg "2- 1
1389. - arctg - - arctg ----:::---
VJ VJ' v2 2n
Uputa. Upotrijebimo identitet
1390. - x + 2 ln
ch3x
1391. --- ch x.
3
(2-sinx)(3-sinx) = 2-sinx - 3-sinx
x
t g "2
x
tg 2" +1
. Uputa. Upotrijebimo identitet
l-sin x+cos x 2
-:-c--:---- == -1+ -----
l +sin x-cos x I +sin x-cos x
3x sh2x sh4x
1392. -+-+-
8 4 32
1422 ODGOVORI
sh' x
1393. --.
4
1395. In I th I + _1_.
2 chx
th2 x
1397. In (ch x)- -2- .
1399. arctg (th x).
1394. __ + sh 4x
8 --n
1396. - 2 cth 2x.
cth3 x
1398. x-cthx---
3
2 - (3 th + 2]
- arctg ,
VS l' 5
(ili V\arctg (eXVS) ) . 1400.
sh2 x sh2x x
-I
Uputa. Upotrijebimo identitet shx+chx.
sh x-chx
1401.
2 4 2
1402. ;2 ln (V2 ch x+ Vch 2x).
1404. V 2+X2+ ln (x + V2+x2).
2
x+I
V
---- x+1
1403. -- 3-2x-x' + 2 arcsin --.
2 2
x
v
- 9 v-
1405. - 9+x2 - - ln (x+ 9+x).
2 2
x-I I
1406. - V x2-2x+2 + - ln (x-I + V x2-2x+2).
2 2
1407. Vx2-4 -- 21n! x+ Vx2-4 ! .
2
2x+1 1/-- I V---
1408. -- V X2+X - - ln I 2x+ l +2 X2+X I.
4 8
x-3
1409. -Vx2-6x-7-- 81nlx-3 + Vx-6x-71.
2
I V-- 27
1410. -(2x+1) (8x
2
+8x+17) x2+x+1 +-ln(2x+I+2Vx2+x+l).
64 128
I " x vl
1413. - arctg- V- .
Vz - l-x'
VS
-2 x-I
1411. 2 _. 1412. ---
x-I 4Vx2 -2x+5
1414. -In .
l \VI+X
2
+XV2!
2]12 V I +x2 -xV 2
2x ( 7)
1415.;- x'-2x3+5x' - 5x +"2 .
l( x
2
X 1
1416. - xa + - sin 6x+ - cos 6x - sin 6x).
6 2 6 36
x cos 3x sin 3x x cos x sin x e'X
1417. - ---+ --+ --- --o 1418. - (2-sin 2x-cos 2x).
6 18 2 2 8
1419. - - .
eX (2Sin2x+cos2X 4Sin4x+coS4X)
2 5 17
eX
1420. - [x (sin x+cos x) - sin xl.
2
x I 1
1421. -- + -ln lex-li +-ln(ex +2).
2 3 6
27 Zadaci
1422. e --ln (2+eX+2 Vezx+x+ 1).
417
418
ODGOVORI
1423. - x"ln--+1n(1-x2 )+x2
l [I+X ]
3 l-x
1424. x In
2
(x + VI +X
2
) - 2 VI +x2 1n (x+ +2x.
(
X2 9 ) 5x + 6 V
1425. - - - arccos (5x-2)- -- 20x-25x2-3.
2 100, 100
sin x ch x-cos x sh x
1426.
2
1427. I = - '011-1 I . I l x -/
n 2(n-l)a2 (x2 +a')1I-1 \- .) n-I'
l [X(3x
2
+5a
2
) 3 X]
I = - + - arctg - .
3 4a2 2a' (X' +a')2 2a" a
12 =- ---+ - aretg - ;
1 (X 1 X)
2a
2
x
2
+ a' a a
cos x sinn-l x n- I 3x cos x sin3 x 3 sin 2x
1428. 111 = +----1,,_.,; 14=-- ____ _
Il II' 8 4 16
cos x sin' x 4 8
1=- -cosxsin2 x--cosx.
5 5 15 15
1429.
sin:c n-2
111 = + --111---'2;
(11-I)eosn-lx 11-1
sin x I I (X Tr) /
I,=--+-In tg -+-
. 2 cos' x 2 2 4
sin x 2
14 =---+ -tgx.
3 cos' x 3
1423
1430. In = -x"e-
x
+ II Ill-l; 110 = -e-x (x
lO
+ 10x'+ 10 9x8 + ... + 1098 ... 2x+ 10 9 .... 1).
I vl (x-l)
1431. VI4 aretg f7" . 1432. In V x2-2x+ 2 - 4 arctg (x-I).
(x-1)' I ( I ) I
1433. --+ -ln X2+X+_ + -arctg(2x+I).
2 4 2 2
1 l;-T
1434. 5' ln V 7+5'
l ( I x+ J. / l)
1436. - ln -v-- -.
2 x2 +1 x+1
1438. - --+In -- . 1 ( 2x IX+1/)
4 l-x2 x-I
1435. 21n -- --- ---o I
X+3/ 1 1
Ix+2 x+2 x+3
l( x 1 X)
- -- + V-arctg V- .
4x'+2 2 2
1437.
1439.
x-2 I 2x-1 2 2x-1
-----,- + ---- + - aretg--.
6 (x'-x+ 1)2 6 X2-X+ l 3 V"3 VJ
1440.
x (3+2
1-2Vx
1442. + VX
2
+x+l.)
1444.
3
yx+l
. ,
1446. -2(V5-x-I)'-4In (l + ]l5-x).
1441.
4
x
3x
V
- 3V'-
2x - - (2x),.
5
1443.
2x-l
1445. V 4x'-2x+ l
2x2
1474 ODGOVORI
x
1447. In 1 x+ x2 -11- --=.
Vx2 -1
x2 +1
1449. i arcsin v2
1 1(T=X2
1448. -"2 V J+X2'
x-l
1450. V x'+ l .
1451. - ln - --arcsin ---o
l I V4-x'-2 \ l 2 (x+ l)
8 x 8 V3 x+4
Uputa. _1_ = __ 1_) .
x'+4x 4 x x+4
x 1/- 9 V-
1452. - x'-9--ln Ix+ x'-91.
2 2
1 V-- l
1453. -(8x-l) x-4x' + - arcsin (8x-l).
16 64
1454. In I x I.
x+2+2 VX'+x+1
(x2+2x+2)]I x2+2x+2
1455. ---------
3
(x+l) l
--V x2+2x+2 - -In (x+l+ V x2+2x+2).
2 2
Vx'-l V (x2 -1)'
1456. --- -'----
X 3X3
I
Vl-X'-II
1457. Vl-x3 +1 .
1 l l 2z+1 Yl+x3
1458. --ln I z-ll + - ln (z'+z+ l)---=..arctg --::..-, gdje je Z= --o
3 6 V3 V3 x
5 1'-
1459. - ln (x'+ V l +x4 ).
2
1
1461. In 1 tgx 1 - ctg2 x - 4' etg' x.
5 '
1463. - (cos' x-6)Veos2 x.
12
3x sin 2x sin 4x
1460. - +--+ --o
8 4 32
1462. _ etgx _ 2
3
1464.
cos 5x
20 sin' 5x
3 cos 5x 3 1 5x I
- ____- + - ln tg - .
49 sin2 5x 40 2
1465. tg' x tg' x
3 5
1467. tg' (i + +21n l cos (T +
1469. --aretg -- .
l (2 tgX)
VIO VIO
1
1466. - sin 2x.
4
x
1 4 tg '2- 1
--aretg--
VJ VJ
1468.
1470. arctg (2 tg x + I).
419
1
1471. 21n Itgx+seexl -2 eosecx. [
xJ ( Xl
tg - tg-
v; aretg - arctg .
1472.
1473. ln Itgx+2+ Vtg2x+4tgx+l/.
27"
I
1474. -In(sinax + va'+sin2 ax).
a
420
1 1
1475. 3xtg3x +9" ln leos 3x].
1
1477. - eX'.
3
ODGOVORI
X2 x sin 2x cos 2x
1476. - --- - __
4 4 8
e2X
1478. -(2x-J).
4
x
3
--1 X 3 X 2 x
1479. -ln Vl-x - - ln lx-ll - - - - __ .
3 6 18 J2 6
1480. VI+x
2
aretg x - ln (x + Vl+x2).
1482.
l+tgx
sh'x
1484. -2-'
1486. ln ch 2x.
5
l x l
1488. 2ex - "4 + "4 ln le
x
-21.
4' 4 '
1490. -V (ex+I)' __ V(ex+l)'.
7 3
1492. --- x2 -1+ __ + ___ .
10-
2x
( x I)
21n lO InlO 21n2 10
1494. In I x 1_ aretg x
VI+x' x
x
1496. "2 (cos ln x+sin ln x).
1481.
3x 5x 1 x
- sin - - - sin - - - sin _ .
3 2 10 2 2 2
1483. In /l +etg x I - etg x.
1485. - 2 ch V I - x.
1487. -xethx + ln Ishxl.
1 eX -3
1489. - aretg --.
2 2
1491. Inl1_+_2_x/.
In4 1-2x
-- Vex+l-l
1493. 2 Vex+ l +In --__
Vex+I+I
1495. (x. arcs in + x_
2
_+_2 V-X2---1).
4 x 3
1497. - -x' cos 5x + - x SIn 5x+3x cos 5x+- cos 5x- -S1l1 5x .
1( 2 . 2 3.)
5 5 25 5
1 [ 3 x J - (x
2
-2) aretg (2x+3)+ - ln (2x2 + 6x+5) -_ .
2 4 2
1498.
1499. V x -x' + (x - ) arcs in VX.
1500. xlxl .
2
1501. b-a.
GLAVA V
1'2
1502. Vo T +g2' 1503. 3.
210 _1
1504. --o
In2
1475
1505. 156. Uputa. osi OX od x = I do X= 5 razdijelimo na dijelove tako da apscise dj e-
lita geometrijsku progresiju: Xo = I, Xl = xoq, x 2 = xoq2, ... , Xn =xoqn.
b
1506. ln -. Uputa. Vidjeti zadatak br. 1505.
a
r
1544 ODGOVORI
421
1507. l - cos x. Uputa. Upotrijebite formulu sin rt. + sin 2rt.+... sin nrt.= --- cos __
l [ rt.
rt. 2
- cos (n+ ) rt. J.
dl I dl
1508. I) -= --: 2) -
, da ln a db
1510. - V1+x'.
cos x l l
1512. -- + - eos-.
2 V-:;: x' x'
1514. ln 2.
1516. eX -eX = 2 sh x.
ln b
2 sin- -
2
1509. ln x.
1511. 2xe-x'- e-X2
1513. x = n" (n = l, 2, 3, ... ).
1515.
3
8
1517. sin x.
1518. RfeeIlfe. Sumu Sn = - + + ... + -- = - - + - + ... + -- moemo
2 n-I 1(12 n-l)
2 n2 n n2 II n n II
sh\'atiti kao integralnu sumu za funkciju f (x) = x na [O, l]. Prema tome je
l
limsll =
f XdX=.
O
1 1 l l (l l 1 l 1519. ln 2. Rjeenje. Sumu Sn = -- + --+ -- = - -- + -.-+ ... +-----
11 i I n l- 2 II + /I II l 2 n
J..r-- 1+-
n n n
I
moemo sl"atitl bu Il1tegralnu sumu za funkciju f (x) = -- na [O, l J, gdje su
l+x
I
k I' dx
djelita Xi, = (J? = !, 1/ , PreIna tOllle jc lin1 Sll =- = ln 2.
17 n-+o.. l,; x
O
1520.
7 100 1 7
1521. - 1522. - =33-. 1523. -
Pil 3 3 3 4
16 2 l 2 9
1524. 1525. 1526. -In -. 1527. ln -.
3 2 3 8
l 1 4
1528. 35 - -32 ln 3. 1529. arctg 3 - arerg 2 =arctg ""7' 1530. ln-.
15 3
l
1531. -. 1532. 1- -. 1533. 1534.
16
]1""3
4 6
1 l+VS 2
1535. - ln --. 1536. - + -. 1537. 1538. In 2.
3 2 8 4 3
8
" " 1539. I - cos l. 1540. O. 1541. - + -.
9 v3 6
1542. aretg e -"4 .
1543. sh 1 = + (e - ) .
1
1544. th (In 3) th (ln 2) = 5""'
422 ODGOVORI
TT 1
1545. -- + - sh 2".
2 4
1
1548. ako je p< l; divergira, ako je p l.
l-p
7T
1549. Divergira. 1550.
2
1546. 2.
1551. Divergira.
I
1553. --, ako je p> l; divergira, ako je p 1.
P-I
1554. TT. 1555. 1556. Divergira.
VS
1558.
1559. Divergira. 1560.
In2
Ina
1562.
7T'
l 1
1563.
1564. - + -ln3.
k 8 3 4
1566. Divergira. 1567. Konvergira. 1568. Divergira.
1570. Konvergira. 1571. Konvergira. 1572. Divergira.
+ ,
1545
1547. Divergira.
1552. l.
1557. Divergira.
1561. Divergira.
27T
1565. 3 V3'
1569. Konvergira.
1573. Konvergira.
1574. Uputa. B (p, q) = J l (x) dx + J l (x) dx, gdje je lex) = x P- 1 (I - X)q-l; da je
u t
lim l (x) x
I
- P = I i lim (1- x)'-q lex) = l, to oba integral a konvergiraju za I - P O i q > O.
1575. Uputa. r (p) =, l l (x) dx + J l (x) dx, gdje je l (x) = XP-le-X. Prvi integral konvergira za
" l
p> O, a drugi za po volj i odabran p.
2'
ln 3
2
r dt 1576. Ne.
1577. 2V2 J]ii dt. 1578. . I 1579.
J dt.
1 . V l +sin' t
ln 2
'6
oo
f r (arctg t)
1581. X= (b-a) t + a. 1582. 4- 2 ln 3.
1580.' dt.
l +t'
O
<)
7T 7T 7T
1583. 8 - -- 7T.
1584. 2 - -. 1585. 1586. ---o
2n 2
VS 2
1587. I - .::...
1588. VJ -
I
1589. 4-7T. 1590. - ln 112.
4
3
5
1591. ln
7 + 2n I TT 7Ta'
1592. - + -. 1593. -. 1594.
9 2 4 8 2
TT
e' + 3 I
1599. --I.
1600. I. 1601.
1602. - (e" -I I).
2
8 2
1603. I.
a b
1604. --o 1605. --
a' -I- h' a'-I-b'
1641 ODGOVORI
423
1606. Rjeenje. r (p+ I) = J xPe-x dx. formulu za parcijalnu integraciju, stavljamo
O
xP=u, e-xdx=d<,. Odatle je .du=pxP- I dx, v=-e-X
T (P-l- l) = [- xPe- X ] oo + p J xP-I e-X dx = pT (p).
o O
(*)
Ako je p prirodni broj, onda, formulu (*)p puta i u obzir da je
dobivamo:
T (I) = Je-x dx = I,
O
T(p+ I) =p.!
l . 3 . 5 ... (2k - I) 7T
1607. 12k = -, ako je II = 2k paran broj;
246 ... 2k 2
I'k+l
2 . 4 . 6 oo 2k 128 637<
--=--::----:-cc----c:-, ako je II = 2k+ I neparan broj. I'j = - ; 1'0 = - .
l 35 . oo (2k + I) . 315' 512
(p-l)! (q-l)!
1608. .
(p+q-l)!
1609. - B --, -- . Uputa. Stavite sin' x = t.
1(111+1 n.t.l)
2 2 2
1610. a) Plus; bl minus; e) plus. Uputa. Nacrtajte graf podintegralne funkcije za vrijednosti ar-
gumenta na integriranja.
16U. al Prvi; b) drugi; e) prvi.
1612. 1613. a. 1614.
2
1616. 2 arCSIl1 1617.2<1<VS:
2 2
1618. - <1<-.
9 7
,,2
1620.0<1< -.
32
Uputa. . Podintegralna funkcija monotono raste.
I v2
1621. -<1<-.
2 2
32
1623. s=-.
3
1624. I.
1625. Uputa. Uzmite u obzir predznak funkcije.
2
I
1626. 4- .
4
1630. "a'.
2
1634. 10-.
3
1627. 2.
1631. 12.
1635. 4.
1628. ln 2.
4
1632. _ pz.
3
32
1636. 3
3
1615. -
8
2 2
1619. - 7T<I <- TT.
13 7
1.629. Ill" ln 3.
I
1633.4 -.
2
1637.
I
2 3
I
1638. I-I).
e
1639. ab [2 V3-ln (2+V3)].
3
1640. '8 "a'. Uputa. Vidjeli prilog VJ, sl. 27. 1641. 2a2e-' .
424
4
1642. 3 a2 1643. 1517.
ODGOVORI
9
1644. - In 3.
2
1645. l.
1646. 317a'. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 23.
1647. a' (2 j. Up1tla. Vidjeti prilog VI, ,l. 24.
4 4
16 4V3 32 4V3
1648. 217+ 3 617--.
1649. - 17--- i - 17 + __ .
3
3 3 3 3
3
1650. - 17ab.
8
1651. 317a2.
1652. 17 (b2+2ab).
1653. 617a2.
1642
3
1654. a
2
. Uputa. Parametar t u petlji mijenja se u granicama O c,t c,+ N. Vidjeti prilog
2
VI. sl. 22.
3
1655. -- 17a
2
. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 28. 1656. 817aa2. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 30.
2
17a2
1657. -.
1658. a2.
g
17a'
1659. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 33
4
. 9
14-8V2
1660. - 17.
1661.
a'.
2
3
1662. 17p2
(1_82)'/2
1664. 17 V2. Uputa. na polarne koordinate.
1663. aa ( i-+ .
8 V-
1665. - (10 10-1).
27
1666. Vh
2
-a
2
. Uputa. Upotrijebite formulu ch" a-sh2 a l.
1667. V2+ln (1+V2).
1668. V I +e2 - V2+ln (VU I)
e
I 3
1669.1+-ln-.
2 2
1670. In (e-!- ]/e'- I). 1671. In (2+ VJ).
l
1672. - (e2+ 1).
4
a
1673. aln -.
b
1674. ca 13.
l
1676. - aT'. Uputa. Vidjeti prilog VI, sl. 29.
2
1679. 17a V I +417'+ ln (217 + V 1+4172).
2
Vs Hrs a VI+m'
1682. -+In --.1683. __ _
2 2 m
e26 -1 shb
1675. In --+a-b=ln _.
e'a-l sha
4 (a"-b")
1677. ab' 1678. I6a ..
1680. 8a. 1681. 2a [V2+ln (V2+1)J.
l 17aS
1684. - [4+ln 3]. 1685.
2 30
4
1686. - 1Tab2
3
a3 7T 3
1687. - (e2+4-e-2). 1688. _ 172.
1689. .
32
4
1690. vY="7 ".
1694. 17P".
17R'H
1698. -
2
4 8
17 1617a"
1691. Vx=-; V y = 217. 1692. __ .
2 5
1693. - "a".
15
3
1695. - 1T.
10
16
1699. - 17h"a.
15
17a"
1696. -(I5-16In2). 1697. 2,,"a".
2
1Ta"
1701. a) 5tr'a"; b) 6,,"a"; e) - (917'-16).
6
r
1738
32
1702. - "a'.
105
8
1703. - "a'.
3
h ( Ab+a,S )
1705. "3 AB+-
2
--+ ab .
8
1708. - "a'b.
3
I
1709. - "a'lz.
2
1712. "abh 1 + - . 1713. - "abc. (
h' ) 4
3e' 3
1715. 211 [1'2+ ln (V2+ I)J.
1717. ': [Y"2+ln (I + V"2)].
12
1719. - "a'.
5
ODGOVORI
4
1704. - 17.a".
21
1706. "abh
3 .
16
1710. -a".
3
128
1707. - aa.
105
1711. 7Ta2 Ypq.
8n: Y_ 16
1714. - ( 17"-1); - l7a' (51'5-8).
3 3
Y
- V- 2 (V2+1)
1716.,,(5-2)+7Tln .
V 5+1
7Ta 2 '1Ta2
1718. - (e"+e-'+4) = - (2+sh 2).
42'
1720. ::.. (e-l) (e'+e+4).
3
425
1721. 41T'ab. Uputa. Ovdje je y =bYa'-x'. Uzmemo li predznak plus, dobijemo vanjsku
plohu torusa, a za predznak minus dobijemo unutarnju plohu torusa.
2"ah "b' I +E Va'-b'
1722. l) 2"b'+--arcsin 8; 2) 21Ta'+- ln --, gdje je E=---- (ekscentricitet elipse).
8 8 1-8 a
64 "a' 32
1723. a)-3- ; h) I 67T'a'; e) "3 "a'.
1726. 128 1Ta'.
5
ab' a'b
1728. Ma="2; Mb="T'
3 2
1730. Mx =MY =5 a'; x=Y=ja.
a 2+sh2
1732. x=O; y=- -- .
4 shl
4
1734. X=1Ta; Y="3a.
9
1736. x = y =:w .
128
1724. - 7Ta'.
5
1725. 27Ta' (2- V2).
b 11-- a
V
--
1727. Mx=- ja'+b'; M y =- a'+b'.
2 2
aa a
1729. Mx =MY ="6; x=y- 3 .
1731. 2" aZ.
a sin cl
1733. x=---; Y=O.
ct
1735. x = . - 4b
3 ,y=-.
1T 3"
5
1737. x="a; Y=6" a.
1738. (O; O; . Rjeenje. Razdijelimo polukuglu na elementarne kugline pojase povrine d"
horizontalnih ravnina. Imamo d" = 2"adz, gdje je dz visina pojasa. Odatle je
2" f azdz
() a
z= ---=.-
21Ta2 2
Zbog simetrije jc x =, y = O.
426
ODGOVORI
1739
1739. Na udaljenosti
3
4 visine od vrha stoca. Rjeenje. Razdijelimo stoac na elemente
ravnina koje su paralelne s bazom .. Masa elementarnog sloja dll/i = y"p2dz, gdje je l'
/"
Z udaljenost ravnine od vrha stoca, p = - z. Odatle je
h
h
2
'-z
3
dZ
" h2
z=_O ____ h.
l 4
_7Tr2.jz
3
1740. (O; 0;+ fa). Rjdellje. Zbog simetrije je x= JI =0. Da bismo odredili Ci, razdijelimo po-
lukuglu na elementarne slojeve ravnina koje su paralelne s horizontalnom ravninom.
Masa takvoga elementarnog sloja je dm = y,,/"' dz, gdje je l' z udaljenost
ravnine od baze polukugle, a r=Va'-z' je polumjer presjeka. Imamo
1741. I=1Ta3
4
1743. 1=- hb'.
15
z
rr / ,I' __ i cc Jz
3

2 ",':' 8
3
l I
1742. la = 3 ab'; h ='3 a
3
b.
I I
1744. l" 4" rrab'; lb = 4" "aab.
I
1745. 1= "2 1T eRi-RD. Rjdenjc. I<azdijelimo prsten na elementarne
i?,
. I
Masa takvog elementa je dm = 1'2",. dr, a moment tromosti 1= 2rr J ,,3 d,. ="2 rr - Rt) ;
(1'= I). i?,
I
1746. I = lo "R4Hy. Rjeenje. I<azdijelimo stoac na elementarne valjkaste cijevi paralelne s osi
stoea. Volumen takve elementarne cijevi je d V = 21T,.h dr, gdje je ,. polumjer cijevi (udalje-
nost do osi sroca), a h = H ( I - visina cijevi; tada je moment tromosti jednak
R
I = l' 21TH 1- - r' d,. = ---, gdje je l' stoea.
J
(
r) y"R4 H
\ R 10
O
2
1747. I = "5 Ma'. Rjeenje. I<azdijelimo kuglu na elementarne valjkaste cijevi, kojih je os zadan
promjer. Elementarni volumen je d V = 2mlz d,., gdje je ,. polumjer cijevi, a II = 2a V I _
a2
njena visina. Tada je moment tromosti 1= 41Tay 1--r3dr=-
f
V
r2 8
a2 15
1Ta"y, gdje je l'
O
4 2
kugle, a da je masa M =:3 na3 y, to je 1= SMa2
17(,2
ODGOVORI 427
1748. V = 21T2 a2b; S = 4rr'ab;
2
1749. alx=y= Sa;
9
b)x=y=IOP.
4 r .
1750. al x =0, y = __ . UPUla. Koordinatne osi su tako odabrane, da se os OX poklapa s prom-
3 7T
h
jerom, a ishodite je u sreditu kruga; b) x = 3' Rjcwje. Volumen tijela dvostrukog stoca
I
koji dobijemo vrtnjom trokuta oko njegove baze, jednak je V = - nbh" gdje je b baza,
3
I
a Iz visina trokuta. Prema Guldinovom teoremu taj je volumen takoder jednak V = 2n x-
2
Iz
gdje je x udaljenost teita od baze. Odatle je x = -
3
bh,
gl2
1751. Vol - 2:
1752. - ln 1+--" .
c
2
( V")
2g c2
2
1754. S= 10' m.
1753.
Vo .
x = - SIn wt; V(.p=- VO'
1T
w
A (a) A[ a ] 1755. V = -ln -- ; h = - bl l - (a-bIl) ln--- .
b a-bl b2 _ a-bIl
1756.
A = R2H'. UpUla. Elementarna sila (sila tee) jednaka je teini vode obujma sloja s
2
debljinom dx, tj. dP = ynR2 dx, gdje je l' teina jedinice volumena vode. Prema tome
elementarni rad sile je dA = yrrR2 (H -'x) dx, gdje je x razina vode.
1757. A = :. l' R' H'.
12
1758. A = 71.2: R' :rM,,,,,0,79' 10' =0 71)'
4 '
10' kpm.
1759. A = Y1TR"H.
mgh
1760. A = --;
h
/liM
Aoo= II/gR. RjeelIje. Sila koja djeluje na tijelo mase 1/1 jednaka je P=k -r2
l+i?
gdje je r udaljenost od sredita Zemlje. da za r = R imamo P = mg, to je kM = gR2.
R+h
f
mM ( I I) rng1z
Traeni rad imat oblik A = k -- dr = km M - - -- = --. Za Iz = oo
r2 R R + h h
R I+
R
inlan10 A = mgR.
1761. 1,8' 10' erga. Rjeenje. Sila koja djeluje izmedu naboja je P = eOe
l
dina. Prema tome rad
x2
f
X'dX ( 1
pri pomicanju naboja el iz Xl u x, bit A = eOcI - = eOel -
x2- Xl
_ 10'
x2
X,
erga.
1762. A = 8001T ln 2 kpm. Rjeenje. Za proces je pv = Povo Rad pri irenju plina od
v,
volumena Vo do volumena V, jednak je A = r P dv = Pov" ln "..: .
J 'Vo
Vo
428
ODGOVORI
17113
1763. A", l 500 kpm. Rjeenje. Za adijabatski proces \Tijedi Poissonov
I
Vl
k P v [ (,. ik-l]
zakon pvk = gdjc
je k", 1,4. Odatle je A = Po"o dv = --"-"- 1- --" .
,k k- I ""
'7.'0
4
1764. A TrfLPa. Rjeenje. Ako je a polumjer baze osovine, onda pritisak na jedinicu
3
povrine
p
oslonca iznosi p = _ .
Tra 2
Sila trenja prstena irine dr, koji je udaljen od sredita za I' jednaka
. 2fLP d R d'l' . k'" dA 4Tr fLP P
Je --r r. a Sl e trenja na prstenu pn punom o retaju IznOSI = ---r2 dr. rema

a
tome ukupni rad iznosi A
= 4Tr fLP r 1" dr = TrfLPa.
a' 3
6'
1 v2 dm pr2 w 2
1765. - MR'w
2
. Rjeenje. energija elementa diska je dK = --- = ___ da, gdje
4 2 2
je da = 2Tfr dr element povrine, a I' udaljenost tog elementa od osi vrtnje te p povrinska
R
Af Mw
2
Mw' " p = --o Prema tome je dK = --- 1'2 da. Odatle je K = ___ r' dr =
TrR2 2TrR' RZ
MR' w 2
4
3
1766. K= - MR2w'.
20
o
M
1767. K= -R'w'=2,3 IO'kpm. Uputa. potrebnog rada jednaka je zalihi
5
energije.
1768. P = bh
2
6
1769. P
(a+2b)h'
6
11,3 103 T.
1770. P = abYTfh.
"R'H
1771. P =--3- (vertikalna komponenta usmjerena odozdo prema gore).
l
1772. 533'3 g.
1773. 99,8 cal.
hb' P
1774. M = T gcm.
kMm
1775. ---- (k je gravitaciona konstanta).
a (a+l)
a a
1776. Trpa'
8fLI
Rjee!lje.
I
2Tfp r Trp [a'r'
Q= V 2m' dr =4;:1. (a
2
-r') I' d,. = 2fLI 2
O O
J: = .
2b
r
2 ab'
1777. Q= "a dy = - P -. Uputa. Os apscisa neka bude usmjerena po donjoj strani
3 fLI
O
1778.
pravokutnika, a os ordinata okomito na nju, u polovitu.
v,
I
l dv ]
Rjeenje. S= - dv; s druge strane je -= a, odatle dt =_ dv
a dt a
Vl
f
V'dV
zaleta iznosi t = -;; = S.
Vl
pa prema tome vrijeme
I
I
1792
ODGOVORI
x
J
Q Q Q [ t
2
]X Q Qx ( x )
1779.Mx =- -(x-t)dt+-x=-- xt-- +-x=- ]--.
l 2 l 202 2, I
O
x
\
' k
1780. M x =- (x-t) kl dt+Ax =i (I'-x').

1781. Q = 0,12 cal. Uputa. Primijenite Joule-Lenzov zakon.
2
1782. V =- (y2_ X 2) X.
3
-1)= -2.
1786. I(x, x2 ) = l+x-x'.
GLAVA VI
2 j/-
1783. S =- (x+y) '4z'+3 (x-y)'.
3
y2_x2 x2_y2 y2_x2 2xy
1785. ---J ------, ) 2 .,
2..xJ' 2xy 2..xy x
R'
1787. z =
I-R'
429
VI+x
2
(Yi
1788. J (x) = ---o Uputa. Prikaemo zadanu funkciju u obliku J -
lxi ,x,

/ . ) + I i zami-
d,
.. y
)enlmO - sa x.
x
x2_xy HTV ll-V
1789. J (x, y) = ---o Rjeenje. x+y = u, x-y =v. Tada je x = --, y = --
2 .2 2
J (u, v) = -' - . -- + -- = ---o Ostaje jo da argumente u i v nazovemo
u--L-.v u-v (U-V)2 u
2
-uv
2 2 2 2
x i y.
1790. J (u) =u'+2u; z = x - 1+ Vy. Uputa. U identitetu x = l +J(VX--I) stavimo VX--I = 11;
tada je x=(u+l)' i, prema tome, J(u)=u
2
+2u.
1791. J(y)= Vl+y'; z Vx'+y'.
Rjeenje. Za x = l imamo identitet V I +y' l . J ,
lxi
tj. J(y) = Vl+y' Prema tome je J (f) = V r i Z= x V 1+( fr Vx
2
+,e
1792. a) krug sa sreditem u ishoditu krunice (x'+y' C:;l); b) bisektrisa
y = x I i III koordinatnog kuta, cl poluravnina smjetena iznad pravca x+y = O (x+y>O);
d) pruga pravaca y = I, te pravce (- I C:;y C:;I); e) kvadrat,
koji tvore pravaca x = l i y = I, njegove stranice (- l C:;x c:; I ;
-I c:;y c:; l l; f) dio ravnine uz os OX pravaca y = te pravce s lZUZC-
ishodita za x>o, xC:;yc:;-x za x<O; g) dvije pruge x>2,
i x _ 2, _ 2 h) prsten krunica x' + y2 = a' i x2 + y' 2a', gra-
nica; il pruge 2117T (2n+ l) Tr, y?O i (2n + I) Tr C:;x (2n 12) 7T, Y c:;0, gdje je " cio
broj; j) dio ravnine iznad parabole y = _x2 (x'+y>O); k) cijela ravnina XOY; I) cijela
ravnina XOY S izuzetkom ishodita; ml dio ravnine iznad parabole y2 = x i desno od osi
OY, osi OY i parabole (x ;0, y> n) cijela ravnina,
s izuzetkom pravaca x = I iy = O; o) porodica prstenova 27Tk C:;x'i y2
(2k + l)(k = 0, l, 2, ".).
430
ODGOVORI 1793
1793. a) I uktant granica); b) l, III, VI i VIII,oktant (s granice); cJ kocka,
umedena ravninama x = I, y = l i z = I, uklj UCiVO njene stramce; d) kugla polumJcra
I sa sreditem u ishuditu, njcnu povrinu.
1794. aj Ravnina; nivo-linije su pravci paralelni s pravcem x+y = O; b) rotaciuni parabuluid;
nivu-linije su krunice sa sreditem u ishuditu; c) hiperbulni parabuloid;
nivu-linije su istustrane hiperbule ; d) stuac drugug reda; nivu-linije su istustrane hiper-
bule; e) parabolni valjak, tvoren paralelnim pravcima x+y + l = O; nivo-linije su paralelni
pravci; f) plat kvadratne piramide, nivo-linije su rubuvi kvadrata; g) nivu-linije su para-
bole y =CX2; h) nivo-linije su parabole y = C V;;; i) nivo-linije su krunice C (x' +y2) = 2x.
1795. al Parabole .1'=C-x2(C>0); b) hiperbule e) krunice X2+y2=C2;
d) pravci y=ax+C; e) pravci y=Cx(x*O).
1796. a) Ravnine paralelne s ravninom x+y+z =0; b) kugle sa sreditem li isho-
ditu; e) za u>O jednukrilni rutacioni hiperboluidi .oku .osi OZ; pri u<O dvukrilni rutaciuni
hiperbuluidi .oku iste osi; obje purudice ploha dijeli stuac X2+y2_z 2 =0 Cu =0).
1797. a) O; b) O; c) 2; d) eh; e) limes ne egzistira; fl limes ne egzistira. Uputa. U b)
na pularne kourdinate. U e) i f) ispitajte mijenjanje x i y du pravaca y =kx i pu-
kaite da zadani izraz moe teiti k limes ima u zavisnusti od izbura k.
1798. Neprekinuta.
1799. a) prekinut6sti za x=O i y =0; b) sve pravca x =y (linija prekinutusti); c)
linija prekinutusti je krunica x'+ y2 = I; d) linije prekinutusti su kuurdinatne .osi.
U S .' d b" f k oo () 2xy, k" d'
1800. puta. taVlvSl y =V, =const., u lJemu un CIJU V'I x =---., Uja Je svag Je nepre-
X 2 +Y1
kinuta da je za )'! *0 nazivnik X2+ Yi 7"00, a za Y, '1', (x) == o. Analugnu je za
2x l'
x const funkcija 7'2 (y) svagdje neprekinuta. S .obzirom na .obje varijable
x,+Y"
x, y zajedno funkcija z ima prekinutost II (O, O), jer lim z ne egzistira. Zaista, ako

)1-.+0
prijedemo na polarne kuordinate (x = r cos ep, y = l' sin ep), dubivarno z = sin 2v', .odakle
je vidljivo da je, aku x-+O i )'-+0 taku da je ep =const (O ';;'P ,;;2,,), .onda z-+sin 2ep.
da ove vrijednosti funkcije::: ovise o sInj eru rp, to z nenla limesa kada x-+O i y--+O.
cZ cZ
1801. -=3 (x2-ay), -=3 (y2--ax).
ox ay
GZ 2y (,:z 2x
1802. - = -=
2x (X+y)2 Oy (x+yJ2
1803.
2z _V ('z
Z'v x
aZ ),2 0Z
1805. - = ----,
ox (x2 + _V2?IZ ?y
ilz
1806. - =
2x (J!
(Jz
cz x az
1804.
eX
Vx'-y'
2)1
XV
(X2+),"I"'2
)'
],X'+y2 (x+ VX2+y2)
x az az (1z y ____ _
1807. :::- = - 2 + y2' 2)' - x2 + y"
1808. - = yxY-" -=xY ln x.
ilx ily c,x x _
1809.
az Y sin y az sin L Y
-=--e vcos- -e xcos-
ex x2 x Gy x x
1810. _ xy2
i')x - IJlI (X4 _.1'4)
1811. _ I x+a
ilx - Vj; ctg Vj;'
(Jz
?_v
yx' V2x2 -2y 2
I)' I (x" _.1")
('.;:; x+a x+a

0y 2y]lJ; VY
y
l/x2 _ y 2
1849
ODGOVORI
au au ou
1812. - =yz (xy)Z-" -=xz (xy)Z-" - = (xy)" ln (xy).
dX ay cz
oU ?ll
1813. - = ln c. - '" III
(lX . ('y
cU
_., ;::; =
, I,
1814. J, : 2, I) = '2' Jr (2, I) = O.
1815. (I; 2: O! = I. I,: (I ;
I, I
2: O) =2'Jz(l; 2; 0)='2'
x
1821. T.
1820.
(X'+Y'+Z2)'1
1826. z = a;'ctg + 7' (x).
x' 1
1827. Z = - + y'ln x+siny - -
2 2
X
1828. 1) tg ex = 4, tg (:l = rv, tg y = 4
2) tga=oo, tg{3=4, tJY=4"
as I as
1829. - - h .-
ea 2 ub
I oS
-h,-
2 uh
I
2 (a+b).
431
1830. Uputa. Provjerite da je funkcija jed!1aka nuli na cijeloj osi OX i na cijeloj osi O Y i posluite
se definicijom parcijalnih derivacija. Uvjerite se da je J; (O, O) =( (O, 0)=0.
1831. df=4dx+dy; a) 6I-dJ=8; b) 6J-df=0,OG2.
1833. dz = 3 (x2 _y) dx+3 (y2_ X) dy.
4x1'
1835. dz = --'_-, (y dx-x dy).
(x'+y")'
1837. dz dx+xY (I +y ln x) dy.
I ( X)
1839. dl = -- dx - - dy .
x+y Y
1841. dz dy- - dx .
2 ( y )
. 2y x
XSln-
x'
1834. dz = 2xy3 dx+3x2y 2 dy.
1836. dz =sin 2x dx-sin 2y dy.
2
1838. dz = (x dx+y dy).
X2+y2
1840. dz=O.
1842. dJ(I, I) = dx-2dy.
I
1843. du = yz dx+zx dy+xy dz. 1844. du = (x dx+y dy+z dz).
V X2+y2+Z2
1845. du =( xy+ (Y+ ;-) zdx+ (1- (Xy+ ln (XY+ dZ].
Z2 ( 2xy )
1846. du = --- y dx+x dy - - dz .
X2)!2+a4 z
1847. d( (3,
l
4, 5) = 25 (5dz-3dx-4dy).
1848. dl = 0,062 crn; :::'1 = 0,065 cm.
1849. 75 cm' (s obzirom na unutarnje dimenzije).

ODGOVORI
lR50
1850. ClJl. Uputa. Postavimo da je diferencijal povrine jednak .nuli i odatle
8
diferencijal polumjera.
1851. a) 1,00; b) 4,998, e) 0,273.
1853. S do 4 m (preciznije do 4,25 m).
1854. TT ag- f31
g Vzg .
1855. ch = dy.u)\ -/ dx sin tY..).
p
1856. - =. 1857. - = --:- ctg-_ 6 - _ .
dz et (t ln l) du I x ( x )
dt t ln
2
t dl rv V:Y 2y"
du (12+l)tgt (12+l)lnt du
1858. - =2/1n t tg t+ +. 1859. _ =0.
dl I cos' l dt
dz
1860. - = (sin x)CU' x (cos x ctg x-sin x ln sin x).
dx
1861;
oz y dz
X2+y2 ; dx = 1 +X2
az dz [ Y]
1862. - - =xY 'P' (x) ln x+ _ .
ox dx x.
ax
az GZ
1863. - =2xf' (u, z) + ye'-)' l' (u, z); - = - 2y l' (u, v)+xex)' f' (u, v).
ax" v 0...'\1 11 V
az az
1864. - =0, - =1.
au oV
1865. - =y 1- -:;- r xy+ - ; - = x+ - r xy+ _ . az ( l) ( Y) ilz ( 1 ) ( y )
ax I x dj! X \ X I
1867. = l/x, )" z) + 9"(X) f;, (x, y, z) + (x, y, z) ['f; (x, y) + <1< (x, y) cp' (x) J.
1873. Opseg raste s brzinom od 2 m/s , povrina raste s brzinom od 70 m'/s.
1874. 1 + 212 + 3t
4
V1+i 2 t-:[4
1877. l.
1875. 20 Vs:"2Vi km/h.
]/z
1878. -
2
1879.
VJ
3
1876.
68
1880.
13
9VJ
2
1881. cos a+cos f3 + cos
3
1882. a)(2; O); b) ro; () i I; I); c)(7; 2; I).
1884. 9i-3j.
l
1885. - (Si-3j).
4
1886. 6i+3j+2k.
2 2
1887. Igradul= G; cOSG(= 3-' cosf3=- '3 cos Y= 3' .
3
1888. cos 'P = ]i l O
1889. tg 'P",,8,944; '?""8337'.
abcy2
,Pz o
1891. ---:, = (b 2x2+a2y2)3/"
iJX"
a
2
z abcxy a2 z
abcx2
-- (b 2x2+a2y2)3 12; oy" ex oy
(b"x2 + a2y2)" l"
iJ2z 2x ()3 Z 1892. (I"z _ 2 (y-x
2
)
ax" - ex' I y)" ;
iJx ay = - (X'+y)2 '
-=----
ay' (x2 +y)'
1927
. c2z xy
1893. --=
c'X 2y (2xy -+ y2)'/'
a2u a2u
1896. ex' = ay2 = iJ
z
2 =0;
('Pu
ODGOVORI
("'2u (,"!.U
eX ?y Gy (::
o?'z
1894. -- =0.
ax ay
62 U
'0 --
2z eX
2:1z
1895. 2'r _ r' - x
2
ex:! - T3
1897. ---= Z}-l
) ox ay az
1898. --= -x'y cos (xy)-2x sin (xy).
CJX6y2
1899. (O, O) = m (111- I); f;'y (O, O) 11111; (O, O) ... n (n -l).
433
1902. Uputa. Provjerite, upotrebom pravila za deriviranje i definicije parcijalne derivacije, da je
[
X
2
_ y ' 4X
2y2
]
Ix'(x,y) =y --- ---- (0,0) = i, prema (O, y)
. x2 + y2 (x' + y2)2
= - y za x =' i za svaki y. Odatle je (O, y) -l, a napose je, f;y (O, O) = - l. Ana-
logno nalazimo da je f;x (O, O) = l.
a2z
1903. ---;; (u, (u, v)+4xy (u, v)+y'r;v (u,v);
OX"
a2z
v)+4xy +xyf;v (u,v);
eX 3y
(,,2Z
=2f,; (u, v) +4y' (u, v)+4xy f;;v (u, v)+x' f;v (u, v).
0y2
()2j.f " "/.',' 2 1_ I "
1904.-,- fxxt2fxz'Px+fz(r-x) Tfz'?xx'
eX:?' -
o:!.z 2"2z
/;;11 (P.::r'--j-2/;;I) --j-- f;;. 1905.
2x Gy ex:?
!/';L' ((/ (/J;'.-l,- rr:v) III'
('"2:;
0' /;;1< (,({ ;)2 __ j
C'J-'-
l!J.;'),.
j;;u II <
1914. u (x, yJ 9 (x) 1- </; (y). 1915. u ex, y) = x'l' (y) -+ </; (y).
1916. d2z eXY [Cy dx+x dy)2 . 2dx d)']. 1917. d'u = 2 (x dy dz+y dx dz+z dx dy).
1918. 4,?" (t) (x dx+y dy)' + 27" (t) (dx2 i-dy').
1919. (
X)XY( ex X) (X)XY[( tx y)
c1z = y y ln y dx + x ln ry dy ; d
2
z = Y y
2
1n2 y -+ --;; dx' +
(
ex x x ) (X x ) l
+ 2 xy ln .- ln - + ln dx dy + x2 In2 - dy '. .
y ey y ey y
1929. d2z = (u, v) d,,' i-ll) f;;v (u, v) c1x dy+b2 (u, v) dy'.
1921. d2 z=(yeX 2yex +y f::.v) dx'+2 (eY f;'+ex f;+xe2Y
+ex +y (I +ye'X f;v) dx dy+(xeY f;'-j-x2e2Y f;'v+e2X f;v) dy2.
1922. d3z = eX (cos y dx3 - 3 sin y dx2 dy- 3 cos y dx dY'+siny dy 3).
1923. c1 3z = -y cos x dx3 -3 sinx dx2 dy-3 cosy dx dy2+X siny dy'.
1924. df(l; 2)=0; d2f(1; 2)=6dx2+2dxdYi4,Sdy 2.
1925. d2/(0, 0, O) = 2dx2+4dy 2+6dz'-4dxdy+8dxdz+4dydz.
1926. xy+C.
y'
1927. x3y -3' + sinx+C.
28 Zadaci
434
ODGOVORI
x
1928. -.. In x v '(:.
xy
x
1930. i C.
y
1932. a -. l, b
X -y I C.
X2+y2
1934. x" ,. 2xy' + 3xz -;- y2 - yz- 2z + C.
1936.
x y , z
-,
v z x
c.
l X
1929. - ln (x'+y') -1- 2 aretg +. C.
2 y
1931. V X'+y2 + c.
1933. X2+y2+Z'+xy+xz+yz+C.
1935. x2yz-3xy2Z+4x'y'+2x+y+3z: C.
1937. Vx2+y'+z'+C.
1938. ,\ c= - 1. Uputa. Napiite uvjete totalnog diferencijala za izraz X dx+ Yd)'.
xy
1939. J>' = Jv'. 1940. U= J J(z) dz+C.
dy h'x d'), b4 d"y 3b"x
1941. - -' -. -. -. '-
dx a:!y' dx2 a2y 3 ' dx3 a4y5
1942. Jednadba koja odreduje y jest jednadba za par pravaca.
1943.
dy yXln)' dy y dZ)' Y
1944. -- = --; -. = ---
dx ),-1 dx' (l-y)' dx X.yX--l
(dY \
3 ili 1945. --)
,dx x
(
d
Z
)') .
-1; 2 = 8 llI-8.
,dx l
d)' x ay d'y (a2+ I) (X2+y2)
1946. - --;----;;
dx ax y dx" (ax--y)3
dv
1947. .
dx
y
x
d2J.! 2y
dx' X2
1949.
2z zsinx-cosy 0Z xsiny-cosz
C:x cos x-y sin z ay cos x- y sin z
2""
l . az
'2)' 2
1950.
eX
1948.
2z x2_yz 2z
= Xy-<:2; oy
6y2-3xz-2
3 (xy -Z2)

2:2 c:lx . uZ cZy a2z
1951.
c4 (b' _ y2)
a2bzz3
a2z
oX ay
c4xy 02Z [' (a' -- x2)
.- aZz 'ay - b2z' - a2b2z 3 ; ay2
----
a2b2z;{ 2X2 ex
l
cp/ cp '/
1953. =
dx .;,;;--
1954. dz
x y y2_a2 xy x'--a2
- dx - _. dy; d2z = ___ dx2 - 2 --;- dx dy + --.- dy2.
Z Z Z3 Z3 Zl
1955. dz -. O; d'z
4
15 (dx
2
+dy').
z z
1956. dz = ---- (dx+dy); d2 z= --- (dx'+2dx dy+dy2).
l-z (l-Z)3
dy dz 1 d2z 4
- =00; =
dx dx 5 dx2 25
1961.
1962. dy
y(z-x) z (x-y)
---dx' dz= dx'
x(y-z) ' x (y-z) ,
a
d'y - d'z= - [(x-y)2 + (y-z)' +(z-x)'] dx'.
x3 (y-z),
1991 ODGOVORI
435
GU aU {j2U a2u azu av av a2v a2D a2v
1963. ;;-- = = l ; = - =0; - =-1; - =0; -=2;---- =1; - =0
ox2 ax ay oy2 ex oy ox2 ax OJ} oy2 ox Cly
1964.
y v 1 v
du = -- dx-! --dy; dv= --dx----- dy;
l-t-y l+y l+y l+y
2 2v
d2u= dx dy- ..--- dy2.
(l+y)2 (1+y)2
1965. du = dy
I
i Vlu' tPv' t
-<Pu' dx+cpu' d)'
dv = -- -----;----;--;-.-
l Tu Tv i
I <Pu' <Pv' i
(Jz c sin v az c cos v az l az 1
1966. a) - = - ------ , - =---- b) -. = - (v+u). - = - (v-u);
0X u ay II ex 2 ay 2
l
e) dz=--- [eU - V (v+u) dx+eu +v (v-u) dy].
2e2U .
2z sin T az, 'cos r
1967. - =P/ (r, cp) cos cp-p,,: (1', cp) --; = P, (r, 'P) sin cp + Pq> (r, cp) -- .
2x r r
az az e
cos cp etg <P; - = - - sin cp etg <p.
ay b
1968.
ax a
d'y dy
1969. - +- l- y = O.
dt 2 dt
d'x dx d3x
1971. a) - -2y-=0; b) O.
dy2 dy dy"
1970. d'y
dt2
= O.
1972. tg f.L = -;-, .
(Jz az
r ,2 - -r
" (dr)2 d
2
r
1973. K = dcp ct;;
1974. - - = O.
cU
1975. II - - Z = o.
au
[r2+ (::rf
2
(l2u l a2u
1976. - + -- +
or2 r2 2v/'
ow
1978. - = O.
ov
1 au
--- =0.
r cr
a2w
1979. - = O.
OV2
22z ] cz
1977.
au au 2u 2v
a2w
1980. au' = 2: .
x-l y-f2 z-5 x-4
1981. a) 2x-4y-z-5=0; -.. b) 3x+4y-6z=0;
2 -4 -I 3
x-R Cosa
e) x cos CI.+y sin (X-R = O, ----.--
cos 0:,
a2 b2
1982. ----- . -j- - - -'
y-R sin cf. z-R
sin :t. o
c2
Va'+b'+c2 ' .. Va'+b2+c"
Va'+b'+c
2
1983.3x+4y+12z-169=0.
1986. xyi:z Va'+b'+c':
1985. 21.
y-3
4
z-4
-6
1987. U (1; l; O) tangencijalne ravnine su paralelne s ravninom X02; u
(O; O; O) i (2; O; O) paralelne su s ravninom YOZ. Nema plohe u kojima bi tangen-
cijalna ravnina bila paralelna s ravninom XOY.
1991.
436
ODGOVORI
1994. Projejzcija na ravninu XO Y jest:
{

l O.
Projekcija na ravninu YOZ jest:
Projekcija na ravninu XOZ jest:
1
x=O
3:
2

1
y=o
3x2

1<)')4
Uputa. Dodirna krivulja plohe s valjkom, koji projicira tu plohu na neku ravninu, jest geo-
metrijsko mjesto na plohi u kojima je tangencijalna ravnina te plohe okomita na
ravninu projekcije. .
1996. I (x+h, y+k)=ax'+2bxy+cy2+2 (ax + by) h+2 (bx+cy) k+ah
2
+ 2bhk+ck
2
.
1997. I (x, y)= 1-(x+2)'+2 (x+2)(y-I)+3 (y-I)2.
1998. i':. I (x, y)=2h+k+h2+2hk+h
2
k.
1999. I (x, y, z) =(x- 1)'+(y-1)2+(z-I)' + 2 (x-I) (y-I) - (y-l) (z-I).
2000. I(x+h, y+k, z+l) = I (x, y, z)-1-2 [h (x-y-z)+k (y-x-z)+l (z-x-y)] +
2001.
+ I (h, k, l).
3x2y-y 3
3!
2002. 1- X2+y2 X'+6x2y'+y'
2! 4!
2003. l +(y- l)+(x-I) (y-I).
2004.
[(x-l)+(y+ I)], [(x-I)+(y+ l)'
1 + [(x-I) + (y + l)] +
2! 3!
I+a n l 1
a) arctg ._-"" -+ -- 1 (a. + (:3) - - (%' __ (:32).
1-(:3 4 2 4 '
2005.
I l
b) l +-(rnx+n(:3)+ -[(3111'-4111) o:2-3I11no:(:3+C3n
2
-4n) (:3'].
2 2 32
2006. a) 1,0081; b) 0,902. Uputa. Primijenite Taylorovu formulu na funkcije: a) I (x, y)= VX-jl;;
u okolini (1; I); b) I (x, y)=yX u okolini (2; 1).
2007. z = 1+2 (x-I)-(y-I)-8 (x-l)'+ 10 (x-I)(y-I) -3 (y_I)2 + ...
2008. Zmin=O za x= 1, y=O.
2010. Zmin = -I za x= I, y=O.
2009. Ekstrema nema.
2011. Zmax = 108 za x =3, y = 2.
2012. Zmin = -8 za X= V2, y = - V2- i za x = - y = VI Za x =y = O ekstrema nema.
ab a b a b ab
2013. zmax=-3f3 u y=V3- i x=-V3-' Y=-V:f; zmin=-3V3"
a b a b
u x= t3' y= - t3 i x= - V-j' y= tJ'
2014. Zmax = 1 za x = y = O.
l
2015. Zmin = O za x = y = O; nepotpuni maksimum Z = - u krunice x2 + y2 = 1.
e
2016. zmax=Vf za x= 1, y=-1. 2016.1. Zmin = 6 za x =4, y = 2.
.203 t ) ODGOVORI
2016.2. Zmax 8e-2 za x y._- - 2; ekstrema nema za x = O, Y =0.
4 2
2017. Umin = -- za X= --,Y= ----, Z= I.
3 3 3
I
2018. Ulllin 4 za x=-,y=l, z=l.
2
437
2019. Jednadba definira dvije funkcije od kojih jedna ima maksimum (Zmax = 8) za x = I,y
a druga minimum (Zmin = za x = l,y = -2; u krunice (X-1)2 + (y+2)'=25
svaka od ovih funkcija ima ekstrem Z = 3. Uputa. Funkcije navedene u rjeenju
definiraju se eksplicitno jednadbama z=3V25- i postoje, prema
tome, samo unutar i na granici krunice (X-l)2 + (y+2)2 = 25, u obje
funkcije dobivaju vrijednost Z = 3. Ta vrijednost najmanja je za prvu funkciju i
za drugu.
2020. J edna od funkcija definiranih jednadbom ima maksimum (Zmax = - 2) za x = J, y = 2,
a druga minimum (Zmin = 1) za obje funkcije imaju ekstrem u
krivulje 4x3 -4y 2-12x+16y-33 =0.
2021. Zmax = -4 za x = y = 2 .
2022. zmax=-5 za x=l, y=2; zmin=-5 za x=-], y=-2.
36 18 12
2023.
za x=l3' y=i3'
2+ v2 7n
ZrlIax=--- za X=-+k7T)
2 8
9n rZ 3rr 57T
y=-+k7T; Zmin=--- za X=-+k7T,
8 2 8 8
2024.
2025. Umin = -9 za x = -1, Y = 2, z --;:: --2; Umax =9 za x = 1, J' = -2, z =- 2.
2026. Umax = a za x = a, y = z = O; Umin -= C za x = y = 0, z = c.
2027. Uma, = 2 . 42 . 63 za x = 2, y 4, z = 6.
2028. limax =4'/" u :; 4 U
kama (2; 2; 1);(2; l; 2);(1; 2; 2).
2030. a) vrijednost Z = 3 za x- O, Y I, b) vrijednost z = 2 za x = 1, y = o.
2
2031. a) vrijednost za x
3 r3
V f y = V najmanja vrijednost
2032.
2033.
2 1{2 Vf
z= - 3 V-j za x= V "3' y= - "3; b) vrijednost I za x ::e. 1,
JI = O; najmanja vrijednost Z = -I za x == O, Y = l.
'". 3 V3
NaJveca VrIjednost Z=--'-
2
z = O za x = y = O
za x = y = - (unutarnji maksimum); najmanja vrijednost
3
minimum).
vrijednost z = 13 za x = 2, y = -1 maksimum); najmanja vrijednost
z = -1 za x = y = l (unutarnji minimum) i za x = O, Y = - 1 minimum).
2034. Kocka.
3--' 3-- 13
2035. ]12 V, ]l2V, - ]l2V.
2
2036. trokut. 2037. Kocka.
2038. a=Va' Va. Va. Va. 2039. M ( ,
438
3 3
2040. Stranice su trokuta: - p, _ P
4 4
ODGOVORI
P
2
"',x, + "'.x. + m3x3 "',y, +m.y.+m3Ya
2041. x = , Y = _ --______ _
ml +m2 +ma m, +m2 +ma
x Y z
2042. -+-+-=3.
a b e
2b 2e za
2043. Mjere paralelepipeda su: _ ,
VJ
-, -, gdje su a, b e poluosi elipsoida.
VJ VJ
3- X
2044. x=y=2S+Y2V,z=_.
2
a b
2040
2045. x = Vz' y= VZ .
2046. Velika os 2a = 6, mala os 2b = 2. Uputa. Kvadrat udaljenosti (x, y) elipse od njenog
sredita (ishodita) jednak je x'+y'. Zadatak svodimo na traenje ekstrema funkcije x'+y'
uz uvjet 5x'+8xy+5y' = 9.
2047. Polumjer baze valjka je: - 2+-, a visina R= 2--, gdje je R polumjer kugle. RV-
2
R--
2 Vs Vs
(
1 I ) (11 5 ) 2048. Kanal mora spajati parabole 2;"4 s pravca "8; -"8 ; njegova je
duljina 7Vz
-g' 2049. V273o.
14
2050. sin a. = . Uputa. je da se M u kojoj zraka prelazi iz jedne sredine u drugu
sm{J v'
a b
mora nalaziti A, i B" pri je AM=----, BM=----, A,M=a tga.,
cos a. cos {J
a b
B,M = b tg {J. Trajanje gibanja zrake jednako je ---+---. Zadatak svodimo
v,cosa. v,cos{J
a b
na traenje minimuma funkcije i (a., {J)=---=--- uz uvjet da je a tg a.+b tg {J = c.
V , cosa. v,cos{J
2051. 7.= {J.
2052. I,: I,: 13 = L : : Uputa. minimum funkcije i (I" I"
R, R, R3
+liR3 uz uvjet da je 1,+1,+13=1.
2053. Izolirana taC'ka (O; O).
2054. iljak druge vrste (O; O).
2055. Samododirna (O; O). 2056. Izolirana (O; O).
2057. (O; O). 2058. iljak prve vrste (O; O).
2059. (O; O). 2060. (O; O).
2061. Ishodite je izolirana kada je a>b, i iljak prve vrste ako je a = b, te ako je a<b.
2062. Ako izmedu a, b i e nema jednakih, onda krivulja nema singularnih
Ako je a b<c, onda je A (a, O) izolirana ako je a<b = c, onda je B (b, O)
ako je a ,.- b ,--- c, onda je A (a, O) iljak prve vrste.
2063. -"
:!067 .. YI'
lX.
S.
2
2064. y' = 2px.
2065. y = R.
2
2066. xa +y3 =1".
2093
2068.
2069.
ODGOVORI
439
Par pridruenih istostranih hiperbola kojih jednadbe, ako osi simetrije elipsa uzmemo
S
za koordinatne osi, imaju oblik xy= - .
z'r
a) Diskriminantna krivulja y = O je geometrijsko mjesto inf1eksije i ovojnice zadane
porodice; b) diskriminantna krivulja y = O je geometrijsko mjesto iljaka i ovojnice porodice;
c) diskriminantna krivulja y = O je geometrijsko mjesto iljaka i nije ovojnica; d) diskri-
minantna krivulja raspada se na pravce: x = O (geometrijsko mjesto i
x = a (ovoj nica).
2
2070. y = _ gx' .
2g
l
2071. 7- -.
3
2072. V9+4".( 2073. Vf(et-l).
2074.42. 2075. 5. 2076. Xo + zoo
ln 10
2077. 11+-
9
-,
2079. a) pravac; b) parabola; c) elipsa; d) hiperbola.
da da da daO
2080. 1) dt aO; 2) a dt; 3) dt aO+a dt . 2081. - (abc) = -bc + a - e + ab -
d (da ) ( db ) ( de)
dt dt dt dt
2082. 4t (t 2 + 1).
2083. x = 3 cos t; Y = 4 sin t (elipsa); p =4j, W = - 3i za t = O; 1'= - Vz H2VZj,
2
3 Vf V--". ".
w=---i-2 2j za t=-; 1'=-3;, w=-4j za t=-.
242
2084. X= 2cost, y=2sin t, z=3t (zavojnica); 1'=-2i sint+2j cos t+3k;
po volji odabrani t; w = - 2i cos t - 2j sin t; W = 2 za po volji odabrani t;
V= VIT za
1'=2j+3k,
w=-2i za t=O; 1'=-2i+3k, w=-2j za t=:".
2
2085. x = cos a. cos wt; Y = sin a. cos wt; z = sin wt (krunica);
l' = - wi cos a. sin wt- wj sin a. sin wt+ wk cos wt; [w\;
W = - w2; cos cl cos wt- w2j sin ci cos wt- w2k sin wt; w = w2
2086. v ,--- V;ijx + vij, + (voz - gt)' Wx = Wy = O; W Z = -g; w =g.
V
--- dO
2088. w a' + h', gdje je w = -- kutna brzina vrtnje vijka,
dt
2089. wto
2090. 't" = Vz (Hk);
2
-j;
Vz .
p=- (I-k).
2
I
2091. "t = - [(cos t-sin t) i+(sin t+cos t)J'+kl;
1. ). (. )'l
v=-- [(smt+cost/+ smt -costJ;
1
,-
,2
VJ
VJ
cos ("t,z)= - ; cos (V, z)=O.
3
H4j+2k -4H5j-8k
2092. "t= V=-
V2! VI05
; Il= -2i+k
Vs .
x-a cos t x-a cos t y-a sin t z-bt
2093. , ----=-- (tangenta);
-asmt acost b
-----
b sin t
y-a sin t
-b cos t
z-bt
- (binormala);
a
x-a cos t y-a sin t z-bt
, (glavna normala). Kosinusi smjera tangente su:
cost smt O
asinI acosl b
cos 7.= ----; cos fJ=----; cos v= _____ Kosinusi smjera glavne nor-
Va'+b2 Va'+7,2- 'Va'+b' .
male jesu: cos a., = cos t; cos fJ, = sin I; cos y, = O.
440 ODGOVORI
20'),)
2094. 2x-z = O (normalna ravnina); 10-, O (oskulatorna' ravnina); e=O (ravnina
rektifikacije).
x-2 y-4 z-8
2095. ---- = 12 (tangenta); x+4y+12z-1l4=0 (normalna ravnina); 12x-6y+
+z-8 = O (oskulatorna ravnina).
t 3 t Z
x- 4' y-:3 z 2
!.- t
3
rZ
4 y- - z--
3 2
2096. ----- = --- = (tangenta);
[2
t 3 + 2t l -[" _ 2[3- t (glavna
[4-
x--
4
normala); ---
I
M2 (4; 2).
[3 t2
y-- z--
_ = __ 2_ (binormala) ; M, (]_ ;
4
3
2097. y+2 z-2
I -=1 2
(tangenta); xl-y = O (oskulatorna ravnina);
z-2
(glavna normala);
-1
I
cos (J2 = --:CC- ,cos Y2 "'
V2
R
2
x-2 y+2
+1 l
1
1
LR
z-2
O
(binormala) ; cos 'X 2
;
\- --:2
1/2
y 1-2
-I
R
x-T
2098. a) - 2-
O
z- --2
11-
- v2
(tangenta); x Vl-=- z O (normalna ravnina);
x-I y-I z-2
b)
, -1 =-4- (tangenta); x+y+4z-IO
O (normalna ravnina);
x-2 y-2 vf
(tangenta); 2 V3x+y-2 V3z=0 (normalna ravnina).
z-3
C) ]I"
2 V 3 -2 fi
2099. x+y = O.
2100. x-y-z Vi ,= o.
2101. a) 4x-y-z-9 = O; b) 9x-6Y+2z-18 = O; c) (a2-b') zgz = a'b2 (a2-b2).
x-I y-l
2102. 6x-8y-z+3 "-O (oskulatorna ravnina);
31 26
x-I y-I z-I .
--- =
-6 8
z-I
(glavna normala);
-22
2103. bx-z=O (oskulatorna ravnina); ( (glavna normala); (binormala);
1: = i+bk
F+bz;
-bi+k
;
2106.
2108. a) K =
3
T=
c_- r
3
V=j.
1'- V6
2107. a) V2; b) ----
4
b) K= T=
2a ch2 t
2133 ODGOVORI
441
2109. aj R-- p __ (y+ a)2 b) R = p (P'_-12x')'
8p" x3
2111. av'
a2 +b-;; . a
2112. K 2, WT =0, "'" 2 za t -' O; K liT!, WT'
7'14 j!f4
VJ n = 21
119
!_zat=l
14 .
GLAVA VII
? 25 7c 9
2113. 4 2114. In -. 2115. 2116.
3 24 12 4
1Ta 2
2117. 50,4. 2U8. 2119. 2,4. 2120.
2 6
y2
2121. x e, I; V -6; y"2.
4 .
2122. Y =X2; Y x+9; I;
x
y=10-x; y O; Y 4. 2124. y _c - y=2x; X= l; x=3.
3
2125. y O; y == j!25=x2 ; X O; X 3. 2126. Y X2; y=----=x+2; X= l; X 2.
J 2 2 l J J J
2127. J dy J J (x, y) dx JdxJJ(x, yJdy. 2128. J dy J J (x, y) dx = J dx J J (x, y) dy.
O O O O O y O O
l 2-y 1 t 2 2-x
2129. J dy I J(x, y) dx J dx If(x, y) dy + J dx IJ(x, y) dy.
O O O O l O
2 2x + 3 4 y/2 5 2 7 2
2130. J dx J f(x,.v) dye I dy J f(x, y) dx L I d)' J f(x, y) dx+ f dy .r f(x, y) dx.
l 2x 2 l 4 l 5 y-3
2
J y ]12- O V2-x'
2131 . ./dyIf(x,y)dx+Jdy J f(x,y)dx= J dx I f(x,y)dy+
O -y l -1-x
12 2V;;/2
2132. Jdx I f(x,y)dy= Idy I f(x,y)dx.
-J 2x' O
-1 ]14=:;' l -v 1--='<' I ]l4-x2
l
+ J dx
O
V2-;Z
J J (x, y) dy.
X
2133. f dx J J(x, y) dy + J dx J f(x, y) dy+ I dx J J(x, y) dy +
--2 -V4=;i -1 -V4:'::-;' -I ]li=-:;"
2 V4=-;2 -I )14=7 I -]I l-y'
+Jdx J J(x,y)dy' I dy J f(x,y)dx+ Idy J J(x,y)dx+
I -2 -]l4-y' -I _ V4=y'
l )'4-y 2 2 ]l4--=Y'
+ .r dy J J(x, y) dx+ J dy f f(x, y) dx.
-1 VJ-y' J -]l4-y"
442 ODGOVORI
2134
-2 Y9-x' 2 VI+x' 3 V9-x'
2134. f dx f l(x,)I) dy+ f dx f I (x, y) dy + f dx .r I(x, y) dy =
-3 _ V9-x' -2 _ VI+X2 2 -Y9-x2
-I -Vy'-I -I V9-y'
= f dy .r I(x,y)dx+ f dy f I(x,y)dx+
-Vs -V9=y; -Vs- VY'-I .
I V9=-Y; Vs -VY'-I Vs V9-yi
+ J dy I I(x, y) dx+ I dy .r I(x, y) dx + f dy I I (x, y) dx.
-I - V9-y2 I -V9-y2 I Vy'-I
l l-x 1 l-y a Va2-x2
2135. a) .r dx I I (x, y) dy= f dy J I (x, y) dx; b) .r dx .r I (x, y) dy =
o o o o -a -Ya2-x:!
a Va2-y2
.r dy .r I (x,
-Ya'-y'
1 Vx-x2
y)dx; e) J dx J I(x, y)dy=
o -Vx-x'
I+Vt=4Y'
1/2 2
.r dy .r I (x,
- 1/2 I-VI=4Y'
J l I y
y)dx; d) .r dx JI (x, y)dy= .r dy.r I (x, y)dx;
-I x _I _I

a y+2a a x 2a a 3a a
e) .r dy J I (x, y) dx = .r dx .r I (x, y) dy + .r dx J I (x, y) dy + J dx J j (x, y) dy.
o JJ O o o o 2a x-2a
48 VY73
2136. f dy .r I (x, y) dx.
o y/12
2 y!2 3 I
2137 .r dy J I (x, y) dx+ J dy .r I (x, y) dx.
o y/3 2 y/3
a/2 V a2_y2 a V a2_y2
2138. J dy .r I ex, y) dx + .r dy .r j (x, y) dx.
o VaZ-2ay a/2 o
aV3-
-2- a a a
2139. J dy .r I (x, y) dx + 'J dy J I (x, yj dx.
O a/2 a}'3 a-Va2-y'
-2-
a a-V cr_y2 a 2a 212a 2a
2140. J dy J I (x, y) dx+ ! dy J jex, y) dx.' I d)' r j (x, y) dx ..
O y
2
/4a O a+ Va2-yt ,o: y2j4c
O I l-x
2141. J dx J I (x, y) dy+ J dx J I (x, y) dy.
-I O O O
1/2 vh !i2 I VJ V3-=-;;;
2142. J dx .r I (x, y) dy+ J dx J I(x, y) dy+ J dx J lex, y) dy.
o o 1;2 o V2 o
RV2
-2-
I 1t-arcsin y
2143. J dy .r j (x,v; dx.
o y
2144. J dy J j (x, y) dx.
2145.
6
2146. -
J.
o arcsin y
" 2147. - a.
2 6
2148.
2173
2149. 6.
I
2150. -- .
2
4 157T-16 2
2152. a) -; b) ; e) 2
5
,
3 150
3 VI-(x-2)' 4
2154. f dx ! xy dy = - .
103
ODGOVORI
2151. In 2.
8Yf
2153. __ ps.
21
8 Y_
2155. - a 2a.
3
443
5 "lnR y=f(x) "ln R(I-cos t)
2156. - 7TR'. Uputa. ff y dx dy = ! dx ! y dy = ! R (l-cos t) dt f y dy
2 (S) O O O O
2157.
gdje posljednji integral dobijemo iz
R'
80
I
2158. "6
predanjeg supstitucijom x = R (t-sin t).
R'
2159. a' + T
,,/4
2160. ! drp
O
l/cos <p
! rl (r eos rp, r sin rp) dr+
o
n/2
! drp
,,/4
l/sin <p
! rj (r cos rp, r sin rp) dr.
O
n/4 2/cos cp 3,,/4 l/sin 'p
2161. ! drp f rj (r ) dr. 2162. ! drp ! rj (r cos rp, r sin rp) dr .
O O ,,/4 O
,,/4 sin fP/cos2 tp 3n/4 l/sin fP sin q;/cos2 tp
2163. ! I(tg rp) drp
O
! rdr+! I(tgrp)drp ! rdr+ ! I(tgrp)drp ! rdr.
O ,,/4 O 3n/4 O
:nj4 5:n/4 aVCos 2rp
2164. J drp J rl(reosrp, rsin<p)dr+ ! drp ! rl(reosrp, rsinrp)dr.
-,,/4 O 3,,/4 O
71./2 a cos lP
2165. ! drp !
a"
r' sin rp dr = 12 ' 2166.
3
l7Ta'.
O O
2167. 7Ta'
3
(
22 ")
2168. 9 +"2 a
3
?Ta'
.2169.
6
2
(
7T 16 V2- 20 )a'
2170. - - ----.
3 9 2
2171. -7Tab. Uputa. Jacobijeva determinanta je [= abr. Granice integriranja jesu: O
3
O
{Jf(1+{J) c/(I-v)
2172. f dv J I (u-uv, uv) u du. Rjeenje. Imamo da je x = u (I-v) i y = uv; Jacobijc\"a
2173.
u/(Hu) O
determinanta je [= u. Odredimo granice za u kao funkcije od v: u (l-v) =0 za x =0,
e
odakle je u = O (jer je 1-v * O); u --za x = c. Granice mijenjanja od v: da je'
l-v
y =ax, to je uv =au (l-v), odakle je v = _a_; za y = f3x nalazimo da je v = _(3_ .
I+a 1+f3
l u 2 2-u
l [J' J' (u+v U-V) l' l' (u+v U-V) J
[="2 du J -2-'-2- dv+. du. I -2-'--2- dv =
O -u l u-2
1[1?2\tv(u+vu-V) J!2
J
-:-"(u+vu-V)]
="2 . dV. f 2-' -2- du+ d'v j -2-' -2- du .
-I -v O
444
ODGOVORI 2236
Uputa. Nakon zamjene varijable jednadbe stranica kvadrata biti: u = v; u+v = 2;
u-v=2; U= -v. .
2174. ab - - - arctg - + - . Rjeenje. Jednadba krivulje je 1" = 1" [ (
a' b' ) ak ab ]
hz k2 bh hk
(
a'
h2 cos' '1'-
b' )
- - sin' <p ,odakle je donja granica za r jednaka O, a gornja granica
k2
V
r a' b' ) a' b'
l' = - cos' <p - - sin' <p da l' mora biti realan, izlazi da je - cos' '1'- - sin' <p ;'0;
h2 k2 h2 k2
ak
odatle je za prvi kvadrant tg <p bh .
l
Zbog integriranja s
obzirom na osi moemo 4 cijelog integrala prvim kvadrantom :
ak
arctg bh
ff dx dy = 4 J dcp
(S) O
l
2175. a) 4 2
l Vy 2 Vy
r dy r dx + r dy r dx;
il _jr,,- i y.:'2
9
2176. a) 2 ; b) (2 + a'.
2179. 7T. Uput,a. - l x l.
47T V-
2182. - - 3.
3
ITa' a'
b) 4
2
7a'
2177.
120
16
1/
-
2180. - 15.
3
5
2183. - 7Ta 2
4
a
r dx
il
Va2 -x2
f dy.
a-x
10
2178. - a'.
3
2181. 3 ( + ) .
2184. 6.
2185. 107T. Uputa. Provedite zamjenu varijabli x-2y = u, 3x+4y = v.
l l b
2186. - (b-a) ((:l-a). 2187. - ((:l-a) ln - .
3 3 a
l l l x
7Ta3
2188. v= f dy f CI -x) dx = f dx f CI -x) dy. 2193. -
O y O O 6
3 l a3 7Tr'
2194. -. 2195. - . 2196. -. 2197. ---
4 6 3 4a
48 V6-
88 a3 abc
2198. 2199. --o 2200. -. 2201.
5 105 18 3
4 V- 4 V- 2202. 7Ta3 (a-(:l). 2203. - 'lTa3 (2 2- l). 2204. - 7Ta3 ( 2 -I).
3 3
7Ta3
4 1Ta3 32
2205. --o 2206. - 'ITabc. 2207. -- (6 V3 -5). 2208. - a'.
3 3 3 9
3'IT ab
3 v3 -2.
2209. 7Ta (1- e-R'). 2210.
2211.
2
2
Vz ( V- ) U d" .. bl' Y
2212. -- 2 2 -1. puta. Prove lte zamjenu vanja l xy = U, - = v.
3 x
2236
l
2213. -- Va2b'+b'c'+c'a2
2
ODGOVORI
V2
2215. --a'. Uputa.
2
Integrirajte u ravnini YOZ.
b
2217. 8a' arcsin
a
2218. 'ITa' (3 VJ:- 1).
3
2220. ha'. Uputa. na polarne koordinate.
2220.1. Uputa. Projicirajte povrinu na koordinatnu ravninu XOY.
2220.2. a' Vz.

2214. 4 (m-n) R'.
2216. 4a2
2219. 8a'.
2221. a = 'ITa' [( 1+ r -l]. Uputa. na polarne koordinate.
16
2222. - a3 i 8a'. Uputa. na polarne koordinate.
9
"- "- "-
445
Vl
2223. 8a' arctg -. Uputa.
5
\
2 j2 ady a
dx = 8a arcsin dx. Parcijal-
v Va'-x'-y' 2Va'-x'
O O O
V-
no integrirajte, a zatim provedite supstituciju x = sin t; rjeenje transformirati.
2
2224. _. b Vb'+c' - a Va'+c' + c'ln ---= . Uputa. na polarne koordinate.
7T (-- -- b+ Vb
2
+C
2
)
4 a+ Va'+c'
2225.
27TSR'
3
12-7T' _ __ 7T .
- . V--
2227. x = 3 (4-7T) '- 6 (4-7T)
2a sin o:
2229. Y=O.
30:
2231. Ix=4.
2232. a) lo = 7T.(D'_d4); b) Ix=7T. (D'-d').
32 64
a VW:
2234. a'. Uputa. l = f dx f (y+a)'dy.
O -Vax
a3 b
2226. -,
12
a' b2
24
5 _
2228. x=-a; y=O.
6
2 _
2230. x=-; y=O.
5
2
2233. l =- a'.
3
2235. 16ln 2 - 92.. Uputa. Udaljenost (x,y) od pravca x =y iznosi d =Ix-
y
! a dobivamo
8 n
je normalne jednadbe pravca.
2236. I = ka' [7 VZ+ 3 ln (VZ+ 1)], gdje je k koeficijent proporcionalnosti. Uputa. Posta-
40
vivi ishodite koordinatnog sistema u onaj vrh, udaljenost kojega je proporcionalna
usmjerimo koordinatne osi po stranicama kvadrata. Moment tromosti
prema osi OX. li na polarne koordinate, imamo:
nJ4 a sec ({J nl2 a cosec fP
lx=f d<p f kr (rsin <p)2rdr + f d<p f kr (r sin <p)rdr.
O O "/4 O
446
ODGOVORI
35
2237. lo "a'. 2238. lo = "a'
2 .
2239.
35 ... . .. . ...
- l7a'. Uputa. Uzmite za varijable Integnranja t Iy (vIdjetI zadatak 2156).
12
1 J-x I-x-v R VR2_-;;Z H
22r
2240. f dx f dy f -f (x,y, z) dz.
O O O
2241. r dx f dy .r f (x,y, z) dz.
-R -VR2-Xi O
2242.
2243.
a
b
-;; I a 2 _x2
f dx J dy
b
- a }/a2 _):;2
VI-x'
.r dx f dy
-I -VI-x'
z) dz.
t_x2_y2
.r f (x, y, z) dz.
O
2244. (31 + 12 Vi-27 ns.
15
1 5
4" vi
1T2a2
2245. -.-. 2246. --
3 8
2247. 2248. - In2 ---.
720 2 16
l7a' ( V- 97)
2249'"5 18 3 - 6" .
59 7rabc2
2250. - "RS. 2251. --o
480 4
4 l7h'R2
2252. - "abc. 2253.
5 4
8
2254. "R'. 2255. - a'.
9
2256. } r" ( ,,- i) .
4
2257. - "RS.
15
32
2258. 2259. - a 2h.
lO 9

2260.
2a }/5;;;-x2 2 2a cos q; la
l7a'. Rjeenje. v = 2 J dx f dy f dz=2 J d<p J rdr f dh =
O O O O O O
22acosrp 2
=2 fd<p r r"dr = f (2a cos <p)4 d<p= "a3.
2a a 4 4
O O O
217a' V2"
2261. Uputa. na sferne koordinate.
3
2262. 71. Uputa. Prijedite na koordinate.
6
a3
2263. "9- (3rr-4).
abc
2265. - (a+b+c).
2
2264. "abc.
ab
2266. - (6c2 -a'-b2 ).
24
2264.1.
7T 2abc
4V2"
2
2267. -x = O; Y = O; z s- cl. Uputa. Uvedite sferne koordinate.
2268.
4
x = 3-' y = o, i O.
417 (V-- )
2264.2. - 2 - 1 abc.
3
ODGOVORI
447
"a
2
h
2269. -12(3a'+4h'). Uputa. Os valjka uzimamo za os OZ, a bazu valjka za ravninu XOY. Mo-
ment tromosti s obzirom na os OX. Nakon prelaska na koordinate
kvadrat udaljenosti elementa r d<p dr dz od osi OX jednak je r2 sin' <p+z'.
l7pha2
2270. --(2h
2
+3a'). Uputa. Bazu stoca uzmite za ravninu XOY, os stoca za os OZ Moment
60 .
tromosti s obzirom na os OX. Prijelazom na koordinate, za plohe
a
stoca imamo: r = --- (h-z), pri je kvadrat udaljenosti elementa r d<p dr dz od osi
h
OX jednak r' sin' <p + z'.
2271. 217 kph CI -cos a), gdje je k koeficijent proporcionalnosti, a p Rjeenje. Vrh stoca
uzmite za ishodite koordinatnog sistema, a njegovu os za os OZ. Ako uvedete sferne koordi-
2272.
17 h
nate, onda je jednadba plata stoca f = - - a, a jednadba baze r = -.-. Iz simetrije
2 mnf
slijedi da ukupno naprezanje djeluje u smjeru osi OZ. Mase je elementa volumena dm =
= pr' cos f d<p df dr, gdje je p Komponenta u smjeru osi OZ sile kojom taj ele-
kdm
ment jedinicu mase u O, jest--;:;- sin f = kp sin f cos f df d<p dr. Ukupno
" --a
2n 2 h cosec 'P
je .r d<p f df J kp sin f cos f dr.
O O O
Rjeenje. Uvedite koordinate (p, <p, z) s ishoditem u sreditu kugle i osi OZ koja
prolazi materijalom za koju pretpostavljamo da ima masu m. Udaljenost te od
sredita kugle sa t. Neka je r = VT+ (t-z)' udaljenost elementarnog volu-
mena dv od mase m. sila elementarnog volumena dv kugle i materijalne
dv M
111 usmjerena je du r a je jednaka - kym - , gdje je y = --- kugle
r' 4
-l7R3
3
a dv = p d<p <;lp dz elementarni volumen. Projekcija te sile na os OZ je:
kmydv A t-z
dF= ---- cos kmy-- p dO); b) - za p>rf.; c) ---.!
p2+(32 (p>O);
(p> O).
;52+ f32 p p_orY.
2276.
n'
oo
dva puta f r Pt dt = .
p
2278. ln!!...
rf.
2
2277. . Uputa. Derivirajte
p3
O
(3 a 17
2279. arctg - - arctg - . 2280. -- ln (1 +a).
m m 2
2281. 17 (Vl-a2 -1).
a 1
2282. arctg - . 2283. 1. 2284.
-(3 2
2285.
4
448
ODGOVORI
2286. .".. Uputa. na polarne koordinate.
4a'
2287. V-;
2 .
,,'
2288. 8"
2286
2289. Konvergira. Rjeenje. Izdvojimo iz S ishodite koordinatnog sistema zajedno s njegovom
e-okolinom, tj. razmotrimo 1.= ff ln Vx'+y' dx dy, gdje je izdvojeno krug
(S)
polumjera e sa sreditem u ishoditu koordinatnog sistema. Preavi na polarne koordinate
2" l 2n 1
J J r
[
r. /1 I (e' e
2
I)
imamoI.= dop rlnrdr=. "2 lnr .-"2 rdr dop=21T "4-"2lne-"4 . Odatle
G o
je lim 1.=-::....
.... 0 2
2290. Konvergira za Ot> l.
2291. Konvergira. Uputa. Opkolimo pravac y = x uskom prugom i stavimo dx dy =
r(x-y)'
(S)
l X-e l l
= hm dx ;;-:::= + lim ,dx .-=-. . r f dy . f f dy
..... 0. Y(X-y)2 6 .... 0 y(x-y)"
o o O x+6
. 3
2292. Konvergira za rt,>-- .
2
2293. O.
2294. In Vs +
3
2
ab (a' + a!>+ b') 256
2295. . 2296. - a'.
3 (a+b) 15
a
2
[ !]
2297'"3 (1+4.".') -1
2298.
5m
l V-
2300. - (56 7 -1).
54
Va'+b' 2.".b
2301. ----arctg - .
ab a
2299. a' VZ:
2302. 21Ta2
16 V- f
2303. - (10 10-1). Uputa. f (x, y) ds moemo geometrijski interpretirati kao povrinu valj-
27 e
kaste plohe s izvodnicom koja je paralelna s osi OZ, bazom kao konturom integriranja i vi-
sinama koje su jednake vrijednostima podintegralne funkcije. Prema tome je S = f x ds,
e
3
gdje je C - luk OA parabole y = 8" x', koji spaja (O; O) i (4; 6).
2304. a VJ'. (
a" b Val-b')
2305. 2 b'+ -= arcsin --- .
Va'-b' a
--( -- a" 21Tb + Va
2
+4.".sb
2
)
2306. Va'+b
2
'TT V a" + 41Tb" + ih ln a .
2308. 2tra" Va"+bi .
kMmb
2309. ---
, V (a" + b")3
, 4 12
19
2310.40 -.
30
2307. a) .
2311. - 21Ta'.
2312. a) -; b)O; e)-; d)-4; e) 4.
3 5
2313. Za sve 4.
2314. -2.".. Uputa. Upotrijebite parametarske jednadbe krunice.
2316. -2 sin 2. 2317. O.
4 '
2315. "3 ab".
i
!
2354 ODGOVORI
449
2318. a) 8; b) 12; e) 2; d) %; e) ln (x+y); f) Top (x) dx + f.p(y) dy.
X, Y,
l V-
2319. a) 62; b) l; e) - + In2; d) 1+ 2.
4
2320. V1+a2 - Vl + b'.
2322. a) x'+3xy-2y'+C; b) x3 -x2y+"Y'-Y'+C; e) eX-Y(x+y)+C; d) ln Ix+yl+ C.
2323. -21TOt (a+b). 2324. -1TR' cos' Ot.
2326. a) -2; b) abc-I; e) 5 VZ; d) O.
(
1 1TVl)
2325. -+-- R';
6 16
2327. I = JI y2 dx dy.
(S)
I
za R " O i
za R < O.
2328.
2329. r.R'
2
2330. - - . 2331. O.
3 3
2332. a) O; b) 2n1T. Uputa. Za b) Greenova se formula primjenjuje, u
konturom C i krugom dovoljno malog polumjera sa sreditem u ishoditu koordinatnog sis-
tema.
2333. Rjeenje. Smatramo li da se smjer tangente poklapa sa smjerom pozitivnog obilaska konture,
dy f fd
Y
f tada je cos (X, n)=eos (Y, t)= -, pa je prema tome cos (X, n) ds= - ds = dy=O.
ds . ds
e ' e e
2334. 2S, gdje je S povrina, konturom C.
2335. -4. Uputa. Ne moemo primijeniti Greenovu formulu. Dani integral je nepravi, zato to
II pres j eka konture s pravcem x + y = O podintegralni izraz ima oblik
2336. 1Tab. 2337. 1Ta'. 2338. 61Ta'.
8
3 S . . .
2339. - a'. UPUla. tavlte y = tx, gdje je t parametar.
2
a2
2340. 60'
2341. 1T (R+r) (R+2r); 6"R' za R = r. Uputa. Jednadba epieikloide ima oblik x = (R+r) cos t-
R+r (R) . . R+r d" k kr I' "
-r cos --t, Y = +r sm t - r sm --t g je je t ut za eta po umjera nepornicnog
r r
kruga u tangiranja.
3 R
2342. 1T (R-r) '8 .".R' za r="4. Uputa. Jednadba hipocikloide dobije se iz jednadbe
epicikloide (vidjeti zadatak 2341) i to zamjenom r sa -r.
2343. FR. 2344. mg (Z, - z.) .
k
2345. - (a'-b'), gdje je k koeficijent proporcionalnosti.
2
2346. a) Potencijal U = -mgz, rad je mg (z, -z,);. b) potencijal U =!':.. , rad
r
,.

k' k"
e) potencijal U=-- (x"+y'+z'), rad - (R2- rl).
2 2
8
2347. - 1Ta'.
3
2351.
1Ta'
2
2348. 2,,"' Vao:tlJ2
3
3
2352.
4
29 Zadaci
2349. O.
2353. 25 Vs + l
10 (SVS-l) a.
4
2350. - 1T abc.
3
2354. '" VZ hC.
2
450 ODGOVORI
2355. a) O; b) - J J (cos ct+eos .B+eos y) dS.
(S)
2356. O.
2360. aR aQ
ay az
2357. 47T.
ap aR aQ ap
az = ax' ax ay
2358. -7Ta2.
2361. O.
2359. -a".
2362. 2 J J (x+y+z) dx dy dz.
(V)
2363. 2 J JJ _ dx dy dz
(V) V X2+y2+Z2
(;2U C2U)
2364. Jr I dxdy dz.
(vj ax' cy2 iJz'
2365. 3a4 2366.
a"
2
12
2367. - 7Ta 5.
5
2368. 7T!,2b
2
2
2371. Kugle; valjci. 2372. Stoci.
2373. Krunice z =c2.
2376. grad U(A)=9i-3j-3k; I grad U(A)= V99-ccc3Vfl; Z2=xy; x=y=z.
r r r
2377. a) -; b) 21'; e) --i d)j'(r)--.
r r3 r
2378. grad (cr)=c; nivo-plohe su ravnine okomite na vektor c.
2379. oU 2U
ar
2
2382.
aU aU
- = i grad U I za a = b = c. 2380.
m
2383. div a= 3-. J (r) + j' (r).
r
cos (I, r) . aU =0 za I.JJ.
r2 -, al
2355
rc r x e f' (r)
div r = 3, rot r = O; b) div (rc) = - , rot (rc) = ---- ; c) div cf (r) c) = '--- (cr),
r r r
2385. a)
j' (r)[ - 1
rot(f(r)c)=-- .rxc.
r ,.i
2386. div v = O; rot v = 2(0, gdje je (o = wk.
2387. 2 wn", gdje je n" vektpr koji je paralelan s osi vrtnje.
22U a2 U a2u
2388. div grad U=- ----1- --i rot grad U=O.
0X'2 Gy'::?; uz2
2391. hR2H.
1 3
--- wR'H (3R2-i-2H2). b) - l7R'H(R'+2H2).
10 ' 10
2392. a)
2393. div O u svim ma osim ishodita koordinatnog sistema. Tok je jednak 4 1TI1l. Uputa.
Pri toka koristite se teoremom Ostrogradskog-Gaussa.
2394. 217'h'.
-71'1<6 r
2396. U = J rJ (r) dr.
2395.
8
ro
2398. aj Nema; b) U=xyz c) U=xy+xz+yz+C.
m
2397. -.
2400. Da.
2501 ODGOVORI
451
GLAVA VIII
2401.
2n-l
2405. n+2
(n+ l)'
2409. (- l)" +l.
2418. Divergira.
2422. Divergira.
2426. Konvergira.
2430. Konvergira.
2434. Divergira.
2438. Konvergira.
2442. Konvergira.
2446. Konvergira.
2450. Divergira.
2454. Divergira.
2458. Konvergira.
2462. Konvergira.
2466. Konvergira.
2402.
2n
2406.
2n
3n+2
2410. IICn - 1)n+1.
2419. Divergira.
2423. Divergira.
2427. Konvergira.
2431. Konvergira.
2435. Divergira.
2439. Konvergira.
2443. Konvergira.
2447. Konvergira.
2451. Konvergira.
2455. Divergira.
2459. Divergira.
2463. Divergira.
2467. Divergira.
2470. Uvjetno konvergira.
2472. Apsolutno konvergira.
II
2403.
211 - 1
l
2407.--- .
11(11+1)
2416. Divergira.
2420. Divergira.
2424. Divergira.
2428. Konvergira.
2432. Konvergira.
2436. Konvergira.
2440. Konvergira.
2444. Konvergira.
2448. Konvergira.
2452. Divergira.
2456. Konvergira.
2460. Konvergira.
2464. Konvergira.
I
2404. - .
112
1'35 ... (211-1 )
2408. -------- .
)47 ... (311-2)
2417. Konvergira.
2421. Divergira.
2425. Konvergira.
2429. Konvergira.
2433. Konvergira.
2437. Divergira.
2441. Divergira.
2445. Konvergira.
2449. Konvergira.
2453. Konvergira.
2457. Divergira.
2461. Divergira.
2465. Konvergira.
2468. Divergira. Uputa. a
n
+ 1 > l.
an
2473. Divergira.
2479. Divergira.
2480. Apsolutno konvergira. 2481. Uvjetno konvergira.
2482. Apsolutno konvergira. 2484. a) Divergira ; b) apsolutno konvergira ;
c) divergira; d) uvjetno konvergira. Uputa. U primjerima a) i d) razmotrite red
I (a2k-l +a2,,), a u primjerima bJ i e) istraite odvojeno redove 'I a2k-l I a2k'
k-l k-l
2485. Divergira.
2487. Apsolutno konvergir?.
2489. Divergira.
2493. Da. 2494. Ne.
oo l
2496. I --- --; konvergira.
n 12n(211-1)
2500. Konvergira.

2488. Uvjetno konvergira_
oo 1+( -1)n .
2495. I --- - --; kOl1vergIra.
n-l 3"
2497. Divergira. 2499. Konvergira.
l l
25G1. I R,I <120' I R,I <no; R,<O, R" >0.
452 ODGOVORI
2502
an 1 U O k d v '.
2502. RIZ < .---=----.- -- puta. stata re a mozemo oCIJerutI pomocu sume geometnJ-
2n+ 1 2" (2n+ 1) nl
2504.
ske progresije, koja prelazi taj ostatak: Rn=an __ .. + _ + . " <
[
lJ ( J )2 J ]
2 n+ I 2 (n+ I) (n+2)
<a __ .
n 2 n+l 2 (n+lJ'
l 1.
--<Rn<-. Rjeenje: R"
n+l n
l ( I
\n+2) (n+3) + ." = ;:;+ i
1 l
+----+ ... =-.
(n+ 1) (n+2) n
oo .1.
n+2
2503. R" n+ l)(n+1)1
R,. < 3 . 10-'.
l
oo.> +
_ l-
III 1)2- '(n 2,'
(n+l)(n+2)
(
I l) 1 I
" 21 +"'=n+I;Rn<;'(n+Ji+
2505. Za zadani red moemo lako vrijednost ostatka:
1 ( 16) ( I )'2n-.
Rn=15 n+15 4'
(
l )'n ( 1 )2n+2
Rjeenje. Rn=(n+l) 4' +(n+2) 4' -1-
Pomnoirno s ( r :
l ( l )'n+2 ( 1 )'"+'
i6 Rn=(n+l) 4' +(n-l-2) 4' + ...
dobijemo:
15 _ (l )2n (l )2.+' (l )2n+4 _ (I )211 _( . 16) ( l )""
- R -n + - + - -I- - + .. . -n - + --_ n'T-- _ .
16 n 4 4 4 4 4 I 15 4
1--
Iz toga dobivamo naprijed navedenu vrijednost za Rn. Stavimo
(
16)'
reda s= 15 . 2506. 99; 999.
1
2508. S= l. Uputa. an=----
n n+l
2509. S= 1 za x>O, S= -1 za x<O; S=O za x=O.
2510. Za x> l apsolutno konvergira, za' ldivergira.
16
li n = O, nalazimo sumu
2507. 2; 3; 5.
2511. Za x> l apsolutno konvergira, za O < x l konvergira, ali ne apsolutno, za x Odivergira.
2512. Za x>e konvergira apsolutno, za l <x konvergira, ali ne apsolutno, za x divergira
2513. - oo<x< oo. 2514. - oo<x< oo.
I
2515. Apsolutno konvergira za x>O, divergira za x Rjeenje. l) lani -, a za x>O red s
enx
konvergira; 2) za x a cos nx ne tei k nuli ako n--->-oo, jer bi iz
enx enx
cos nx--->-O slijedilo da cos 2nx--->- -1; prema tome je za x naruen nuni uvjet konvergen-
cije.
2516. Apsolutno konvergira za 2k-,,<x< (2k+ l) 1T (k = O, l, 2, ... ); u ostalim di-
vergira.
2583
2517. Svugdje divergira.
2519. x>l, 2520. x>3., x<1.
l 2
2522.
3 3
ODGOVORI
2518. Apsolutno konvergira za x#O.
2521.
.2523. x> l, x<-1.
453
2524. -l <x < - -=--, <x< l. Uputa. Za ove vrijednosti od x konvergira kako red xk, ta-
2 2 k=l
oo l l
ko i red --o Za Ixl;;,l i za reda ne tei nuli.
2
2525. -l<x<O, O<x<1. 2526. -1<x<1. 2527.
l l
2528. -1<x<1. 2529. -- 2530. -1 <x 2531. -l<x<1.
Vz Vz
2532. -1<x<1. 2533. - oo < X < oo. 2534. x=O. 2535. - oo <x< oo.
l l
2536. -4<x<4. 2537. --<x<-. 2538. -2<x<2. 2539. -e<x<e.
3 3
2540. -3 2541. -l<x<1.
2542. -I <x< l. Rjeenje. Za lxi divergencija reda je (interesantno je
da se divergencija reda na krajevima intervala konvergencije x = l ne pronalazi samo po-
nunih uvjeta za konvergenciju i D'Alembertova kriterija). Za lxi < 1 ima-
I
(n+ l)lx(n+l)! I n-l- 1
mo: lim ----- =lim Ixl"=lim --=0 (posljednju
n-+oo nlx"! 10-+00 'HOO n""oolf
jednadbu jednostavno dobijemo L'Hospitalova pravila).
2543. -l Uputa. D' Alernbertova kriterija moemo ne samo interval konver-
gencije i istraiti konvergenciju zadanog reda na krajevima intervala konvergencije.
2544. -1 Uputa. Cauchyjeva kriterija moemo ne samo interval konvergen-
cije i istraiti konvergenciju zadanog reda na krajevima intervala konvergencije.
2545. 2546. 2547. -2<x<4. 2548. l
2549. -4 2550. x= -3. 2551. -7<x<-3. 2552. O
5 13
2553. 2554. -e-3<x<e-3.2555. 2556. Z<x<4.
4 4
2557. 1 <x 2558. -3
(
1 )n.
1+-
2559. 1- <x< l +.!... Uputa. Za x = l red divergira jer je lim n
e e e X-i'-OO en
1
Ve-#O'
2560. -2<x<0.
2564. Izl < l.
2561. l <x
2565. Izl < l.
2562. 1
2566. Iz-2i1<3
1
2563. 2
2567. Izl < Vl.
5268. z=O. 2569. Izl < oo.
2576. -ln (l-x) (-I l).
l l+x
2578.- ln - (ixl < l).
2 l-x
2570. Izl < - .
. 2
2577. ln cl +x)( -l <x
2579. arctg x (jxl
l l-X' 2 x
2580. --('xl < 1). 2581. --- (lxi < 1). 2582. --(lxi < 1). 2583. ---(lxi> I).
(x __ 1)2 ' (l + x'), (I_x)' (x-l)'
454
ODGOVORI 2584
l ( l l-X)
2584. - arctg x-- - ln -- (ixl < 1).
2 2 l+x '
Tt V3 x3 x
5
I
2585. Uputa. Razmotrite sumu reda x- - + - - ... (vidjeti zadatak 2579) za .
6 3 5 VJ
oo xnlnna
2586. 3. 2587. aX= I + " ---(- = < X < oo).
L.. nl
n=1 .
(
Tt) V-2[ x
2
x
3
x' x
5
"2_,, xn ]
2588. sin x+- =-I+x----+-+-- ... +(-lyT-+ ....
4 2 2! 31 41 Sl n!
x2 xa X4
2589. cos (x+a)=cos a-x sin a-- cosa+- sin a+- cos a+ ...
21 3! 4!
xn . [ (n+ 1) 71"]
... +-sm a+---- + ... (-oo<x<oo).
nl 2
22n-lX2n
2X2 23x' 25x6
2590. sin2 x= - ----+-
21 41 61
... + + ... (-oo<x<oo).
(2n)!
X x2 x" xn
2591. ln (2-.1-x) = ln 2+ ---+--- ... + (-1)n-1 __ + ... (-2<x
2 2.22 3.23 n' 2n
Uputa. Pri istraivanju ostatka primjenjuje se teorem o integriranju reda potencija.
. 2x-3 oo
2592. --,=- I(n+3)xn(lxl<I).
(x-I)
3x-5
- (l +_2_)xn(lxl <1).
L.. 3n+!
n=O
2593. x 2-4x+3
oo (_1)n-12n-1 xn
2594. xe- 2X =x+ I ------ (- = <x< co)_
(n-1)!
oo x2n
2595. eX' = I + " - ( - oo < x < oo)
L.. nl
1-1=1 .
22nX2n
2597. l + I (-1)n (2n)!-
n=1
X2n+l
2596. I ---(- oo<x< oo).
(2n+ l)!
I oo (-l)n (2x)2n
2598.1+ - I (- OO<X< oo).
(2n)!
'" (n+2)32"-x2n +1
2599.2 I (- J)n (- oo < x < oo).
(2n+1)!
X2n+l
2600. I (-1)n 9
n
+
1
<x<3).
I I x2 13x 135x6
2601. -+-.-+- -+-- -+ ...
2 2 23 24 25 24 6 2'
oo x2n+l
2602.2 " --Cxl<I).
.
xn
2604. x+ " (-1)n--- (lxi 1).
/::'2 (n-l) n
n=Q
1 -35 ... (2n - 1) x2n
2-4-6 ... 2n 22n +1 +(-2<x<2).
oo (-1)n+12"-1 (1 1)
2603. I xn .
n 2 2
oo x2n+l
2605. "( -I)n --(lxi
,,00 2n+l
1 x3 1-3x5
2606. x+ -.-+- -+ ...
2 3 24 5
1 35 ... (2n-l) x"n+1
2-4'6 ... 2n 2n+l +
1 x3 1'3 x5 1-35 ... (2n-l)x2n+1
2607. x- -.-+- - - ... +(-I)n --+ ...
2 3 24 5 246 ... 2n 2n+1
2634
ODGOVORI
455
n-l
2609. l + I (-1)"-1 --Xn( - oo <X < oo).
1'1=2 n!
24n- 3 x2n
2608. I (_l)n+1 (-co<x<oo).
(2n)!
oo 1+2n+3n-1
2610. 8+ 3 I ----- xn( - oo <x < co) .
1'1=1 nl
x 2-x" 2-5x3 25-8 ... (3n-4)x"
2611. 2+ -------+----+ ... +( _1)"-1 -------+
22 _ 3 -1 ! 25 32 . 2! 28 - 33 3 ! 23n-1. 3" -tl l
1
00
(1 I)
2612. --" --+- xn (-2<x<2).
6 L.. 2n +! 3n+!
1'1=1
oo x4n
2614. " - (I X I < -VZ).
L.. 4n+1
ll=O
+... (- oo<x< oo).
3 oo CI + 32n- 1)x2n
2613.1+- I (Ixl<oo).
4 (2n)1
x'"
2615. In2 + I (-1)"-10+2-n)-;;-
1'1=1
X 2n + 1
2616. "(-1)n - (-oo<x<oo).
,,00 (2n+l) (2n+I)!
X 211 +1
2617. x+ I (-1)"----- (lxi < oo).
(2n+l) n!
Xn
2618. "(-1),,+1 - (lxi
L.. n2
n=l
1 13 13-5 ... (2n-l)
2619. x+ x5 +--- x9 + . _. + x'
n
+
1
+ ... (lxi < l).
2.5 22 -9 2! 2n (4n+ l)n!
x3 2x!)
2620. x+ "3-115 + ...
(
X' x' )
2622. e l - 2." + 6" - . -. .
(
X2 -x' x
6
)
2624. - -+-+- + ....
2 12 45
x3 2x
2621. x- 3+ 15 ...
x2 5x'
2623. 1+ -+- + ...
2 24
I
2625. X+X2+ - x"+
3
2626. Uputa. od parametarskih jednadbi elipse x = a cos t, y = b sin t, du-
Jjinu elipse i dobiveni izraz razvijte u red po potencijama od E.
2628. x"-2x'-5x-2 = -78+59 (x+4) - 14 (x+4)' + (X+4)3 (- oo <x < oo).
2629. f(x+h) = 5x"-4x'-3x+2+(15x'-8x-3) h + (15x-4) h'+5h
3
(- oo<x<oo; - oo<h< oo).
oo (x l)"
2630. I (_1)"-1 __
n=l n
2631. I (-J)n (x-I)n (0<x<2).
n=O
2632. I (n+ l) (x+ l)n (-2<x<0).
11.=0
2633. I (2-"-1_3- n- 1) (x+4)n (-6<x< -2).
n=O
oo (x+2)'" _ -
2634. "(-I)n--- (-2- V3 <x<-2+ V 3).
i...J 31l +1
1'1.=0
456
ODGOVORI
[
oo (X+2)"]
2635. e-' (Ixl<oo).
x-4 I (X-4)2 j3 (X-4)3 135 (x-4)<
2636. 2+ -- - - . - . ----- . --- -'-
2' 4 2' 46 26 468 2B
. n_l1.3.5 ... (2n-3) (x-4)n
... T (-- l) -------- -- . ---
468 ... 2n 22"
2637. I (-
(
")2n-l
x--
2
--..
(2n-I)!
(lxi <oo).
J'l.=l
(
" ),n-l
4n-l x--
l oo 4
- -[- I (-I)n- ------ (I x I < oo).
2 " 1 (2n-l)!
2638.

2635
oo l (I_X)'n+l
2639. -2 '\' ---- ----- (O<x<oo). Uputa.
nL;;o2n+l j+x
J-x
Izvrite zamjenu --= t
l+x
razvi j te ln x
po potencijama od t.
x l ( X )2 j3 ( X )3 l 35 _ .. (271- 3) ( x )" (l )
2640. '1+;+2 I-C-:-;: +2.'4 l+x +.oo + 2.46. .. (2n=2) 1+-;' + ... \. - .
e l J
2641.IRI<S!<40 2642.IRI<i1'
2643.
6
(
I ,\3
I ,2)
2' 2
(
I )5
13 2
- ---"'" 0,523, Uputa_ Dabismo dokazali da pogreka ne pre-
24 5
lazi 0,001, nuno je ocijeniti ostatak geometrijske progresije koja prelazi taj os-
tatak.
x2
2644. Dva tj, 1 - -2- .
x3
2645. Dva tj. x--
6
2646. Osam tj.
1+ I nl
n=!
2648. 1,92. 2647. 99; 999.
2649. IR! <0,0003, 2650. 2,087. 2651. lxi <0,69; lxi <0,39; lxi <0,22.
I J
2652. lxi <0,39 lxi <0,18. 2653. - - ---- = 04931.
2 23 33! '
2654. 0,7468.
2658. 0,026.
2660. I (-
n=l
2655. 0,608. 2656. 0,621. 2657. 0,2505.
oo (x_y)'n
2659. l + I (-1)"--- (- oo<x< oo; - oo<y < oo).
(2n)!
(x-y)2n_(x+y)2n
-------- (-oo<x<CXJ; -oo<y<oo),
2 (2n)!
oo (X'+y')21I-1
2661. '\' (_1)n-1 ----- (- oo < x < OO; - ex:> <Y < oo).
nL:J (2n-J)!
L
l-x+y 2 p l o' ..
2662. 1-1-2 (y-x)"; Ix-YI <1. Uputa. ---=-1+ --- os uZlte se geometn)-
l+x-y l-(y-x)
skom progresijom.
2682
ODGOVORI 457
xrl_+_yU
2663. I --;- (-l <x<l; -I <y<1). Uputa. l--x-y+xy ... (I-x) (l--y).
n=-l
2664. I
'.0 2n+l
x+y
( _ 1 I; -- l s:: I). Uputa. aretg --" = aretg x + arctg Y
l-xy
(pri lxi Iyl
2665. f(x+h, y+k)=ax2 t-2b xy +cy2 + 2 (ax+by) h + 2 (bx + cy)k + ah' + 2bh + ck'.
2666. f(l +h, 2+k) -fCl, 2) =9h-21k+3h
2
+ 3hk-12k'+h2-2k',
[ (
1T )]211
oo x+ y-2
2668. I + I ( - l)" ------- ,
(2n)!
oo [f
2667. I + I __ (y +
1.1".1 fl!
x2_y2 x 3 3 .)
2669. \-\-x+ ___ + -----=-_xy"
2! 3\--- T
2671.
2 (C, -c2) oo sin (2n+ Ox
------ I------ ;
" 2n+ l 2
l
2670.I+X+XY +
2
X2Y -1
Cl +C2
5(0)=-'2-; 5
C1 +C2
b-a
2(b-a) oo cos(2n-cl)x oo sinnx b-ea
__ I +(a-!.b) I (_1)"-1_ --i 5 U ,,)=---1T.
" (2n+ 1)2 n .. I II 2
2672.
4
7T2 oo cos nx
2673. 5(:+,,)="'.
3 ", .. I n"
2 II oo (- 1)" J
2674. -shmT -+2:: -;;--0 (aeosnx--Il sinIlx) ; 5
.". 2a I a"-I-""
2 sin arr oo n sin ]lX
2675. ____ '\' (-1)"------, ako a nije cijeli broj; sin ax, ako je a cio broj; 5(,,)=0.
7T ,.f;;.1 aZ- n2 -
2676.
_ + '\' (_l)n _-;; __--:;__ ,ako a nije cio broj; cos ax, ako je a cio broj; 2 sin a" II oo a cos nx]
2a L. a"-n-
1'1=1
5 (J- ,,) ,= cos a".
2 sh a" oo
2677. I (-
n sin nx
----_._--; 5(+,,)=0.
7T 1'l0'"'-1
a2 +n2
2 sh a" r 1 oo a cos nx]
2678. -- - + I.. (-1)" --:-----;;- ; S(IT)=ch a".
1T L 2a ]J _'-=- l aw -\- n""
2680. I
Wool
sin (2a=1)x; a) e)
2n-1
oo sin nx " 4 oo cos (2n-l) x ,,2
2681. a) 2 I (_l)n-1_--; b)-;; - - I (2n-l)2 ; 8'
n l n..... 7T n=l
2" 8 1T
2682. a) '\' bnsin I1X, gdje je b,k-1 = -- - -(-k-.-)S' a b2h=- -k;
L. 2k-1 ,,2-1
n,- I
171.. cos nx 172 n
2
b) ---1-4 '\' (-1)"----; l) -; 2)-.
3 /-'[ n' 6 J2
2679. I sin nx
n--=! n
458
2 oo n sin nx
2683. a) - L: [1-(-1)" ean]
7T n=l a
2
+n
2
n7T
l-cos -
2 2
2684. a) L: ------ sin nx;
'lT ?'I=l n
l
b)"2 -I
ODGOVORI
ean-l 2a oo [(-1)" ean-ll cosnx
b)--+- .
a1T 'lT L.. a2+n2
. n=1
n"
sin -
2 2
L: --- cos nx.
'TT n=l rz
Tr 2
4 oo
2685. a) L: (-
rT n=l
sin (2n-l) x

(2n-l)"
b)---L:
4 7T n-= l
cos 2 (2n-l) x
(2n-l)2
l 2
2686. L: bn sin nx, gdje b2k =(-1)k-"i.k' b2k + 1 =(-1)k
7T
(2k+l)2
,.1=)
2687. I sin
7T (2n-l)3
8 oo .
2688. -- L:
7T 4n2 -1 .
2k ( 1 oo sin nk )
2689. - -+ L: --cos nx .
7T 2 nk
2k [ 1 oo (Sin nk)2 J
2690. - - + L: -- cos nx .
7T 2 nk
cos x oo cos fiX
2691.1---+2 L: (-1)"-1 __ .
2 11=2 n2-l
4[1
00
cos2nxJ 2692. - -+ L: (-1)n-1 ___
7T 2 ,,=1 4n2 -l
2694.
;r 2 :rl
Rjeenje. l)a'n= f f(x) cos 2nx r f(x) cos 2nx r f(x) cos 2 nx dx.
O O .
2
2683
Izvri-
." 7T
mo li zamjenu u prvom integralu i t=x-- u drugom integralu, tada pri-
. 2 2
mjenom pretpostavljenog identiteta f )= - f( -{ ). lako nalazimo da je a,"=O
(n=O, 1, 2, ... );
"
n 2 n
2J 2' 2f 2) b2n=-;; f(x) sin 2nx dx= -;; .I f(x) sin 2nx dx+ -;; . f(x)
O O "
sin 2n x dx.
2
Ista zamjena kao u primjeru 1 uz identitet f ( -I- t ) = f ( - t ) dovodi do jednadbi
b2n =O (n= 1, 2, .. . J.
1 4 L:
oo
cos (2n-l- 1) 7TX
2695. --- .
2 1'2 (2n-l- 1)2
2696. l _ I sin 2n 7TX
..1=1 n
[
n7TX nl'X]
leos- -7Tnsin-
1 oo l l
2697. shl --1-2 L: (-1)" .
l f2+n2 7T2
2698.
. n1TX
10 oo sm-
-;; L: (-1)" _5
tJ=l n
4 oo
2699. a) _ L Sin 2 (n-I) 7TX
l' ,.,=1 2n-l
b) 1.
2755
n'1TX
sin-
21 oo I
2700. a) - L: (_l)"+l __ ;
17 n=! n
ODGOVORI
(2n-1)7Tx
I 41 oo
b)2-,-;;;-L: (2n-l)2
n=I
8l 7T' 4 J 47T.
2701. a) gdje jeb2k +'=-;; 2k+l-(2k+1)3 ' b2k =-J;'
1'1=1
nx
47T2 cos-
b) "3-16 L: (_1)n-1 ___ .
1'1=1 .".,2
(2n+ I) 7TX
oo sin 2
2702. a) ..; L:
7T n=O
1 4 oo'cos (2n+ 1) 7TX
(2n+I)2-'
2 9 oo 1 2n7TX l oo cos2n7Tx
2703. ---- L: - cos--+- L: --
3 27T' n
2
3 27T' 11=1 n
2
2704. Da.
2708. Da.
2705. Ne.
GLAVA IX
2706. Da.
2710. Da.
2707. Da.
459
2714. y-xy'=O.
2718. y' =y.
2709. a) Da; b) ne.
2715. xy' - 2y = O. 2716. . 2717. x dx+y dy = O.
2719. 3y 2- x' = 2xyy'. 2720. xyy' (xy'+ 1) = l.
x
2721. y =cc xy' ln - . 2722. 2xy" + y' = O.
y
2725. y'''- 2y"+.>"= O. 2726 ,," = O.
2728. (1-1-y")y"'-3y'y"2= .. ;;.
1
2723. y"-'-y'-2y=0. 2724. y"+4y=0.
2727. y'" = O.
2729. y2_x2 = 25. 2730. y = xe'x.
2731. y = -cos x. 2,32. y ="6 (--5e- X -I-gex -4e2X).
2738. 2,593 je vrijednost y = e).
2740. 0,946 je vrijednost y = 1).
C"
2739. 4,780 y = 3 (e-l)].
2741. 1,826 je vrijednost y = V-3).
2742, etg2y = tg'x -I- C. 2743. x = ; y = O.
V1+y 2
2744. x2 -1-y2 = ln Cx'.
Cx
2745. y=a-i----. 2746. tgy=C(1-ex )'; x=O .
l-l-ax
2747. y = C sin x.
y'
2748. 2e 2 = V;'-(H-eX ).
2751. aretg (x-l-y) = C.
2752.8x+2y+l=2tg(4x+C).
2754. 5x-i-lOy+C = 31n IlOx-5y+61.
2
2749. l -I- y2 = 1 2750. y = 1.
2753. x-l-2y+31n 12x+3y-71 = c.
C
2755. p = ili y2 = 2Cx+ O.
l-cos p
460
ODGOVORI 2756
1 y'
2756. In p = - -- - ln leos <pI + C ili ln lxi - . -- = C.
2 cos' <p 2x'
2757. Pravac y = Cx ili hiperbola y
C
Uputa. Duljina tangente jednaka je VY' -1- (;..r.
x
2758. y'-x2 C. 2759. y = Ce a 2760. y' 2px.
fxydx
2761. y ax'. Uputa. Prema uvjetima je x. dvaput po x dobivamo di-
4
ferencijainu jednadbu.
1
2762. y' = 3 x.
2764. Pramen pravaca y kx.
2766. Porodicu hiperbola x' -y' = C.
2768.
lx
f ydx
o
2763. y = V4-;i+2In 2-
/x /
2765. Porodicu elipsa 2x'+ y' = O.
2767. Porodicu krunica x'+ (y-b)'= b'.
C x
2769. y = -;- - "2' 2770. x = Ce Y
2771. (x-C)' _y2=C'; ,1:x.
2772. + ln Iyl "'" C.
2774. (X'+y')3 (X+y)2 = C.
2776. (x+y- I)' = C (x-y+3).
2778. In 14x+8y+51+8y-4x = C.
C I
2773. y Z x' - ZC-; X= O.
2775. y = x V-;-- f :-
2777. 3x+y+2In Ix+y-II .= C.
2779. x2 = I -2y.
2780. Roracioni paraboloid. Rjeenje. Na temelju simetrije traeno zrcalo je rotaciona ploha. Is-
hodite koordinatnog sistema postavlja se u izvor svjetla; os OX je smjer pramena zraka.
Ako tangenta u po volji odabranoj M (x,y) krivulje presjeka traene povrine i ravnine
XO Y tvori s osi OX kut <p, a koji spaja ishodite koordinatnog sistema s
M (x, y), kut ()(, onda je tg ex = tg 2<p= Ali tg ()( = tg <p = y'. Traena dife-
I-tg2 <p x
rencijalna jednadba je y-yy" = 2xy' i njeno je rjeenje y' = 2Cx-1-0. Ravninski presjek
je parabola. Traena je povrina rotacioni paraboloid.
2781. (x-y)'-Cy = O. 2782. x' =C (2y+C).
2783. (2Y'-X2)3 = Cx'. Uputa. Upotrijebite da je povrina jednaka f ydx.
I C
2784. y =Cx-x ln lxi. 2785. y = Cx-1-x'. 2786. y = - x' + - .
6 x2
2787. x jll +y2 + cosy C. Uputa. Jednadba je linearna s obzirom na x i dx
dy
I
2788. x = Cy' - - .
y
eX ah-ea
2789. y = - + ---o
x x
l -- 12+ x x
2790. y oo. - (x JI I - x' + arcsin x) ----. 2791. y = .
2 l-x cos x

ODGOVORI
2792. Y (x' + Cx) l.
I
2794. x 2
y+Cy"
2797. xy Cy2+a2.
2799. x y ln :>'. .
a
2801.
x"
2803. + xy2-1-x2 = C.
3
2805. x'+y'-2 arctg:>'. = c.
x
2 x
X -
2807. - -1- ye Y = 2.
2
X x'
2809. - + = c.
y 2
2811. (x siny+y eosy - siny) eX=c.
C
2793. y2 = x ln .
x
2795. y3 (3 + CeCOSX) = x.
2798.
a b
2800. - -1- I.
x y
x2
2802. - + xy-1-y 2 C.
2 .
x'
3 ,,3
2804. - - - x'y2 -;- 2x + ::..... = C.
4 2 3
2806. x'-y' = Cy'.
2808. In lxi
y2 = C.
X
I I
2810. -Inx+ -y2 = C.
y 2
2812. (x'O-1-l- 2Cy)(x2+C2-2Cy) = O; singularni integral je
2813. integral je (y -1- C)' = x3 ; singularnog integrala nema.
2814. integral je - yi- c) (x- y; +c) = O; singularnog integrala nema.
2815. integral je y'+O = 2Cx; singularni je integral x2_y2=0.
1]/3
2816. y = - cos x --sin x. 2817.. C
2 2 y=psmp+eosp+p+ .
2818. {
y p' eP.
Singularno rjeenje je Y = O.
x
2820. 4Y=X'+p2, ln lp-xl = C + --o
p-x
2819. { x=2p - ;. + c.
y = p2+21n p.
2821. In V1"-'+y2 + aretg fJ... = c,
y
y'+p'. . . .
x =- ln Smgularno fJesenJe Je Y = eX.
x2
2822. y = C+ e; y : 2x.
2824. { x = Ce-
P
--2p+2,
y = C (1 -1-p) e-P-p'+2.
lp
{
X = ln Ipl - aresinlpl+ C,
2823. 1
/
--
y =Ipl+ l-p'.
2825.
{
l _,
X=- (Cp 2 -p),
3
+P')
461
Uputa. jednadba iz koje x kao funkciju od p je ho
462 ODGOVORI
2826
x2
Y=--.
4
2826. y = CX+C2;
2827. y = Cx+C; singularnog rjeenja nema.
2828. y = Cx + Vi+C'; X2+y2= J.
l
2829. y = Cx + - ; y' = 4x.
G
2830. xy cc" C.
2831. Krunica i porodica njenih tang enata.
.2_
2832. Astroida x 3 +y 3 l 3
2833. a) Homogena;y = xU; b) linearna s obzirom nax; x = UV; c)linearna s obzirom nay;y =U 'V;
d) Bernoullijeva jednadba; y = UV; e) sa separiranim varijablama; f) Clairautova jednadba;
svedite na oblik y = xy' ]Iy'3; g) Langrangeova jednadba; derivirajte po x; h) Bernoul-
lijeva jednadba; y=uv; i) svedite na jednadbu sa separiranim varijablama; u=x+y;
j) Lagrangeova jednadba; derivirajte po X; k) BernouIlijeva jednadba s obzirom na X;
x=uV; I) jednadba s totalnim diferencijalima; m) linearna; y=uv; n) Bernoullijeva jed-
nadba; Y=uv.
2834. a) sin !-=-In ;xi-rC; b) x=y.eCy+l 2835. X2+y4 =c Cy2.
X
2836. y
X
x'+c.
(
I \
2837. xy
2838. y Cx+C ln C; singularno rjeenje je y = -e-(X+IJ.
2839. Y
Cx + V -aC; singularno rjeenje je y a
4x
Ix3 -ll
2840. 3y: ln -(y +1)6
l
2842. y=x'(l+CeX ).
2844. y--=.-: Ce- sinx + sin x--l.
x
2846. y !x:..LC).
xii
x 2
2848.
2 -'- 3x+y+ln [(X-3)IO Iy-l !"']'=c.
2850. X2
2
l----+Ce y
y
2852. 1rz + ln 1 xi = C.
, x
2 4
2854. ,,2 = Ce- 2x +- --sin x-+-- - cos x.
- 5 5
2856. x
I
CeY -- (siny+cosy).
2
3 3 3
2858. x' =Ce'Y-y 3_ '4 y2 - '8 y- 32'
2860. VX2 + y2 - c.
)'
2862.1
Y' 2px
JI, + __ ln (P+
--i p 2p2
'-- VT+P2.
2841. e2X --eY---arctg y- -- ln (l +y')= c.
2 2
2843. x y' (C-e-Y).
2845. y=ax+CVll-x'!o
28470 x = Ce'inY-2a (l+siny).
y-l .
2849. 2 arctg --= ln Cx.
2x
2851. x 3 = CeY-y-2.
2853. y = X arcs in (Cx).
2855. xy = C(y-J).
2857. py =C (p-;-l).
2859. (xy + C) (x2y + C) = O.
2861. xeY -y2 = C.
2905
2863. y = xc Cx.
y+2
2865. In ly+21+2 arctg---=C.
x-3
y
2867. x2 y =Ce a
2870. y = C sin x-a.
X
2868. x+ - =c.
y
2872. (y-Cx) (y'-x2+C) = o.
2874. X3 +X2y-y'X-y 3 = C.
2877. y = x. 2878. y = 2.
1
2880. y= -2" (sin x+cos x).
2882. y=e-x +2x-2.
ODGOVORI
2864. 2eX -y' = Cy'.
y:!
2866. y2 +- Ce 2 -'- - 2 = O.
x
G-x'
2869. y c= --__
4 (X2_l)'/'
a2 1n (x+ VazTX2)+C
2871. y = -
x+ Va'+x
2
I 3 3--
2873. y = CX+ -, y = - V2x'.
c2 2
2875. p2+4y' = Cy'. 2876. y = x-J.
2879. y =0.
I
2881. y= - (2x'+2x+I).
4
463
2883. al y = x; b) y = Cx, gdje je C po volji; (O, O) je singularna diferencijalne jed-
nadbe.
2884. a) y2 = X ; b) y2 = 2px; (O, O) je singularna
2885. aj (X-C)2+y'= C2; b) nema rjeenja; cJ x'+y' =X; (O, O) je singularna
x
2886. y = eY 2887. y =(VZa Vx),. 2888. y' = J-e-x.
2889. r 0= Cewl'. Uputa. na polarne koordinate. 2890. 3y2 - 2x = O.
2891. r=kcp. 2892. x'+(y-b)'=b2. 2893. y'+16x=0.
2894. Hiperbole y'-x' = C ili krunice x'+y' = C'.
l x x __ _
2895. y = - (ex+e- X ). Uputa. Upotrijebite da je povrina f y dx, a duina luka f 1/ 1 +y'2 dx_
2 il il I
a'
2896. X= - +Cy.
y
2897. y' = 4C (C+a-x).
2898. Uputa. Koristite se time da je rezultanta sile tee i centrifugalne sile normalna na povrinu.
Uzmemo li os vrtnje za os GY i li sa w kutnu brzinu vrtnje, dobit za rav-
ninski presjek kroz os traene plohe diferencijalnu jednadbu g = ",2X.
dx
2899. P = e-0,OOOI.7h. Uputa. Tlak na svakom nivou vertikalnog stupca moemo smatrati
da je uvjetovan samo tlakom gornjih slojeva. Upotrijebite Boyle-Maricitteov zakon prema
kojemu je proporcionalna tlaku. Traena diferencijalna jednadba je dp = -kp dh
l Z-x
2900. s =2' kZw. Uputa. Jednadba je ds = kw' -Z- dx.
2901. W)kZ.
2902.
2903. Kroz jedan sat.
( 3 J' 2904. w = 100 5' o/min.
29050 Za 100 godina raspadne se 4,2S; Qo. Uputa. Jedandba je dQ =kQ;
dl
Q-= Qu ( + }:oo .
464 ODGOVORI
2906
(
l )2
2906. t",,35,2 s. Uputa. Jednadba je 7T (h'-2h) dh = 7T 10 v dt.
l ( l) h 2907. _o. Uputa. Jednadba je dQ = -kQ dh; Q = Qo - .,
1024 2
2908.v--+ kada t->-oo (k je koeficijent proporcionalnosti). Uputa. Jednadba je
m - =mg- kv2; V= --th t _. dv rim ( VeIl)
dt k m
2909. 18,1 kg. Uputa. Jednadba je -=k ___ . dx ( l X)
dt 3 300
E di
2910. i =----- [(R sin wt-Lwcos wt)+Lwe L l.Uputa. Jednadba je R;-i-L- =Esin wto

2911. y=xln Ixl+C1x+C2.
2913. y=ln le,x-I-Cl l-x-l-C2.
2915. y = CleC2X.
2917. y =(1 ln Ix-l-GII-Glx-l-G2'
1
2919. y = - (In lxI)' -I- Gl ln lxi -I- G2.
2
I
2921. y=Glec,x-I--.
G2
2923. y=(GI eX-I- I) x-l-G2
(
CIX)2
2912. I +Cly' = C'+V2 .
2914. y = Gl +G,ln lxi.
2916. y = VC1x + G,.
2918. (x - Gl) = aln sm "-- za a"" O;
I
. Y-GII
a Y = G za a = O.
1 i Y I
2920. x=-ln i --
I
'+G2; y=G.
Gl ly+GI
l [ Xl
2922. y ="2 x Gi-x2-1-Giarcsinc; Gz
2924. y=(Glx-G;) eE;+1 -I-G2; y=-=- x 2 -1-G (singularno rjeenje).
2
x3
2925. Y =G,x (x-GI)-I-G,; y=-+G(singularno rjeenje).
3
x3 x2
2926. y=- -I--+GI x ln Ixl+G2x-l-G3
12 2
1
2927. y=sin(G1 -l-x)-I-G2 x+G
3
.
2928. y=x3 -1-3x.
2929. y=- (x2-1-1). 2930. y=x+1.
2
2931. y=Gx2.
I -I-G, eX
2932. V = G, --- ,,, C-
- l-G
2
ex '
ln I.Y_[.
2934.x=G'-G
I
iY-l-G
2
2936. 2y2_4xL I.
2938. y=
x'-l e2 l
ln lxi ili
2941. y = 2ex
2933. x=G,-l-ln __ I Y-
G2
1
ly-l-G2
2935. x = Gly'-I-y Iny-l-G2.
2937. y = x-l- 1.
l--x'
2(e2 +l)
e
2
-1- l I'
--lnlxl
4
l .
2939. y ="2 X"
3
2942. x= -- (Y+2),J3.
2
2943. y = eX.
e e-X 2 Vl 8
2944. 2945. y=--x'J2 ___ .
e-l l-e 3 3
2977 ODGOVORI
465
2946.
3 e:!.\"
X2
2949. Y="4 2
2947. y = sec' x. 2948. sin x-l- 1.
295(). x = __ :_ e- y2
2
2951. Rjeenja nema. 2952. y = eX.
2
2953. y=2ln Ixl--.
x
(x-l-G;I-lj2 4 t . " ..
2954. V -I- - Gl (x+ 1) -I- G2 Smgularno f)esen}e }e y =G .
2 3
x
2
G2 G S' I ... (x+ 1)3 G
2955. y = G, - +(G1 - l) x+ ,. mgu arnO r}esen}e Je y= --+ .
2 12
1
2956. y=-(G1 +X)4+G,x-l-G,.
12
4
2957. y=G1 -I-G2 eCIX ; y= l-eX; y= -I-I-e-x ; rjeenje je y=--.
G-x
2958. Krunice.
2960.
2959. (x-G, )'-G,y2+k =0.
y = a ch X-Xo . Krunica (x-xo)'-I-y' = a2.
2
2961. Parabola (x-xo)' = 2ay-a'. Cikloida X-Xo = a (t-sin r), y = a (J '-cos t).
2962. eay+C,= sec (ax + Cl)' 2963. Parabola.
q q
G H IV l H -IF x';-G
2964. y = -'- -- e __ e -I- C2 ili Y a ch _0- + C" gdje je H konstantno horizon-
2 q 2GI q a
talno naprezanje, a - =a. Uputa. Diferencijalna jednadba je - = - 11+ -
H d' y q 1 i (dY)'
q dx H' dx
d2s
2965. Jednadba gibanja je - =g (sin (X-I" cos (X). Zakon gibanja je s
dt'
2" (sin rJ. - P. cos rJ.).
2966. s = - ln ch t g _ . Uputa. Jednadba gibanja je 111 - =mg- k - m ( 19) d
2
s (dS)2
k m dt" dt
300 d'x
2967. Za 6,45 s. Uputa. Jednadba gibanja je - - = -lOv.
g dt 2
2968. a) Ne; b) da; c) da; d) da; e) ne; f) ne; g) ne; h) da.
2969. a) y"+y=O; b) y"--2y'+y=0; e) x2Y"-2xy'+2y=0; d) y'''-3y''+4y'-2y=0.
2970. y= 3x - 5x' -f 2x'.
1
2971. Y" -- (Gl sin x+C2 cos x). Uputa. Primijenite supstituciju y=y,U.
x
2972. y = Glx+ G, ln x. 2973. A -I BX2+ x3
x' B
2974. y = -- + Ax+ -. Uputa. Partikularna rjeenja homogene jednadbe su YI
3 x -
X x3
Metodom varijacija konstanti dobivamo Cl =Oi 1- A; Gz = --6 -I B.
2975. y = A -I-B sin x+ G cos X-l-ln Isec x+tg xli-sin x ln leos xl-x cos x.
2976. y-' G,e'x + G,e3X 2977. Y =,GI e 3X +G2 e3X.
30 Zadaci
X, )'2
X
466
ODGOVORI 2978
2978. y=G,+G,ex. 2979. Y =G, cos x+G, sin x.
2980. y = eX (G, cos x+ G, sin x). 2981. y = e-'x (G, cos 3x+ G, sin 3x).
2982. y=(C,+C, x) e-X. 2983. y = e'X (G, exVil + G. e-xV2 ).
2984. Kada je k>O, y =C, eXV'k+C, e-xV'k; kada je k<O, y =C, eosy=kx+C. sinl!=kx.
x( VS VS)
2985. y=e-2" G,e2x +G2 e- 2x .
2987. y=4eX+e4X.
x
2991. y = a ch a .
2988. y = e-X.
2992. y=O.
vil vil )
2986. y=e6 Gl cos-
6
-x+G.sin-
6
-x .
2989. y = sin 2x. 2990. y = 1.
2993. y = G sin 7TX.
2994. a) xe'x (Ax'+Bx+C); b) A cos 2x+B sin 2x; e) A cos 2x+B sin 2x+Gx' eOX ;
d) eX (A cos x+B sin x); e) eX(Ax'+Bx+G)+xe'X(Dx+E); f) xeX [(Ax" + Bx+C) cos2x+
+(Dx'+Ex+F) sin 2xJ.
1
2995. y=(G,+G. x) e'x+_ (2x'+4x+3).
8
1
2997. y=(C,+G,x) e-x+_e'x.
9
1
2999. y =G, eX+C, e-x+ -- xeX.
2
2
3001. y =C, eX+C2e-'x- -(3 sin 2x+cos 2x).
5
l x' 1
xV3 xV3)
2996. y=e 2 c,cos-
2
-+C,sin-
2
- +x'+3x'.
2998. y = C,ex + G. e7x +2.
l
3000. Y =G, cos x+C2 sin x + - x sin x.
2
3002. y =C e'X.
l 10 25
3003. y=(C,+C. x) eX+ 2 cosx+"4 eX - II e-x
l 1
3004. y=G, +C.e-x + -x+ - (2 cos 2x-sin 2x).
2 20
x 1
3005. y = eX (G,cos 2x+G. sin 2x)+4ex sin2x. 3006. y = cos 2x+ 3 (sin x+sin 2x).
A A
3007.1) x=C,coswt+G2sinwt+---sinpt; 2) x=G,coswt+C, sinwt--tcoswt.
w'-p' 2w
3008. y =G, e3X+G, e'X-xe'X.
3010. y=eX(G,+G.x+x').
l l
x x" x3
3009. y=G,+C. e'x+
4
-
4
-
6
.
1 5
3011. y = C,+C, e2X+ - xe2X __ x.
2 2
3012. y =G, e-2X +G2 e4X _ - eX+_ (3 cos 2x+sin 2x).
9 5
5
3013. y =G,+C, e-x+eX + - x'-5x.
2
3015. y= (c,+G,x+ i eX.
3014. y=C,+C2ex-3xex-x-x'.
l eX
3016. y= (G, cos 3x+G. sin 3x) eX + - (sin 3x+6 cos 3x) +-
. 37 9
x+l
3017. y=(C, + G,x+x')e'x+ __
8
3043
ODGOVORI
1 x2 x
3018. y =G, +C,e'x-- (cos x+3 sin x)- -- - .
10 6 9
l x' x2 x
3019. y=- e2X(4x+l)----+-
8 644
e'X
3021. y=G,e-,x+C,e'x-- (sin2x+2 cos2x).
20
3020. Y =C, eX+C2 e-x-x sin x-cos x.
x l
3022. y =G, cos 2x+G, sin 2x -"4 (3 sin2x+2 cos 2x) +4 .
3023. y = eX (G, cos x+ G, sin x- 2x cos x) .
1
3024. y = G, eX+G, e-x+- (x'-x) eX.
4
3025. Y = G, cos 3x+G. sin x cosx+ (3x-l) e'X.
4 16 54
1 1
3026. y =G, e,x+G.e-x+- (2-3x)+ - (2x'-x) e'x .
9 16
3 3 (X')
3027. Y = C,+C,e'x- 2xex - -x- - x'. 3028. y= C, + G, x+- eU.
44
6
l l
3029. y = G,e-"x+ G, eX-- (2x2+X) e-
3x
+-(2x'+3x) eX.
8 16
467
x x, x 3
3030. y = G, cos x + G, sin x + - cos x + - sin x - - cos 3x + - sin 3x. Uputa. Produkt kosinusa
4 4 8 32
pretvorite u sumu kosinusa.
3031. y =G, e-x Vil +C, eX V2 +xex sin x+e
x
cos x.
3032. y =G, cos X+C, sin x+cos x ln \ctg (% + \ .
3033. y=C, cos x+G, sin x+sin x In I tg % \. 3034. y=(G, +C, x) eX + xe
X
ln lx I
3035. y = (G,+G, x) e-x+xe-
x
ln lx!.
3036. y=G,cosx+G,sinx+xsinx+cosxln leosxl
3037. y =G, cos x+G, sin x-x cos x+sin x ln Isin x I
3038. a)y=G,ex+C.e-x + (ex+e-X)arctgeX; b)y=G,exVz+G,e-xVz+ex'.
2 (d'X) lIT 3040. Jednadba gibanja je - - =2-k (x +2) (k = 1); T=27T - S.
g g
2g sin 30t - 60 fi sin Vet
3041. x _ cm. Uputa. Ako x od poloaja u kojem teret
g-900
4
miruje, onda je _ x" = 4-k (xo+x-y-l), gdje je Xo udaljenost mirovanja tereta
g
od ovjeenja opruge, l je duljina opruge u stanju mirovanja; prema tome je
4 d2x
k (xo-l) = 4 i __ =-k (x-y), gdje je k=4, g=981 cm/s'.
g dt'
d'x (
3042. m-=k (b-x)-k(b+x); x=ccos l -
dt' m
d's r.;
3043. 6 - =gs; t= - ln (6+ VIT)
dt' g
30'
468
ODGOVORI
3044
a
3044. a) r=-
2
b) r= Uputa. Diferencijalna jednadba gibanja
2w
d2r
je -=w2r.
dt'
3045. y = G, +C2 eX+G, e' 2>:. 3046. y =G, +G2 eX.
VJ )
3047. y=G,e-x+e' G2 cos T x+Gasin T x .
3048. y=G,+G.x+G,eXY2+G,e-xV2. 3049. y = eX (G, + G. x+ G, x').
3050. y = eX (G, cos x+G, sin x) + e-X (G, cos x+G, sin x).
3051. y = (GI+C. x) cos 2x + (G,+G, x) sin 2x.
VJ V
3
)
3052.y=G, +G.e-x+e
2
Ga cos Tx+G,sinZ-x .
3053. y = (G,+G. x) + (G,+G, x) eX.
3055. y=(G1 +G2x) e Vax + (Ga+ G, x) V3X.
3057. y =G1+G.x+(Ga+G, x)
3059. y=e-X (G,+G. x+ ...
I l
3054. y = Gl eax + G2 e-ax + Ga COS ax + G4 sin ax.
3056. y = G, + G.x+ G3 cos ax+ G, sin ax.
3058. y = (G, + G. x) cos x+ (G, + G, x) sin x.
3060. y =G, +G2 x+( Ga + G, x+ f) eX.
3061. y =G,+G.x+ 12x2 +3x'+ - x'+ - x5 +(Ga+G, x) eX.
2 20
VJ VJ )
3062. y=G1 eX+e 2 G, cos ""2 x+Ga sin T x -x3-S.
l .
3063. y =G,+G. x+G3 x'+G, __ (4 cos 4x-sm4x).
1088
3064. y=C,e-x+G,+G,x+-x2 _-x'+-x'+ex - x-- .
3 1 1 ( 3 15)
2 3 12 2 4
3065. y=G, e-x+G, cos x+G3sinx+ex
3066. Y =G, +G, cos x+Ga sin x+sec x+cos x ln Icos xl-tg x sin x+x sin x.
VJ I f3 )
3067. 2 cos Tx+ nSin 3 x +x-2.
1
3068. y=(G,+G.lnx) -.
x
3070. Y =G, cos (2 ln x) + G. sin (2 ln x).
4
3072. y=CI+G. (3x+2)-'.
3074. Y =C, cos (ln x)+G. sin (ln x).
G.
3069. Y =GI x'+ -.
x
3071. Y 0= G, x+G. x'+G, x'.
G.
3073. Y =C, X2+_ .
x
1
3075. Y =G, x
3
+G,x'+ 2 x.
3076. y = (x+l)' [G, +G.ln(x+l)l+(x+1)3. 3077. y=x(lnx+ln'x).
3078. y =G, cos X+C. sin x, z =G. cos X-Gl sin x.
3090 ODGOVORI
1
3079. (G, cos x+G2 sin x), z= - e-X [(G2-2G,) cos x-(G, +2G.) sin xJ.
5
3080. y =, (G, -G2-G, X)e-' x, z = (G,X+G2)e-2X
VJ n )
3081.x=G,et+e 'G,cosTt+G3sinTt ,
G3 VJ-G, VJ G, VJ+Ga . VJ)
y=G,et+e 2 cos-t sm - t ,
2 2 2 2
-.!( -Ga VJ-G, VJ G2 n-Ga . VJ)
z=G,et+e 2 cos-t+ sm-t.
2 2 2 2
3082. X =GI e't, y =G, e", z= -(GI+G,) e-t+G, e' t.
l 1
3083. y =G,+G. e2X _ 4 (x2+x), z =G2 e,x-G
'
+
4
(x'-x-I).
3084. y =G,+G. x+2 sin x, z = -2G, -G. (2x+I) - 3 sin x - 2 cos x.
3085. y = z=(G, +G.x)e-x +5x-9; G,=9, G2 =4,
y = 14 (I-e-X) - 2x (3 z = - 9 + x (5 +4e-X).
3086. x = 10 e't-8e3t -et +6t-l; y = -20e2'+8e3t +3e'+ 12t+ 10.
2GI
3087. y= (G,-X)2'
Gl
z= ....... .
G,-x
469
(x'+y')y z y z
3088. a) ---=G,,-=G,; b) ln Vx'+Y'=arctg -+G,,---=G . c) Uputa. Inte-
x' y x Vx'+y'
griranjem homogene jednadbe nalazimo prvi integral ln Vx'+Y'=arctg
x
G N d I
b . . d'h . . dz xdx ydy
+ l' a a Je upotre om svojstava Izve eru razmjera, Imamo - =---= --- =
z x (x-y) y (x+y)
x dx+ydy 1 z
, . Odatle je ln z=-'-In (x'+y')+ln G2 i prema tome, ---=G.; d)x+y+
x'+y' 2 Vx'+Y'
dx
+z=O,x2+y'+Z2=6. Uputa. Primjenom svojstava izvedenih razmjera imamo: --=
y-z
dz dx+dy+dz
-----; odatle je dx+dy+dz= O i prema tomex+y+z=G,. Analogno
z-x x-y O
dy
. xdx ydy zdz
Je -x-(y---z)-= y-(z---x-) =; (-x---y)
x dx+y dy+z dz. xdx+ydy+zdz=O i x'+y'+z'=G . . ,
O
Na taj integralne krivulje su krunice x+y+z = C" x'+Y'+Z2 = G . Iz
uvjeta x=l, y=l, z=-2 dobit G,=O, G.=6.
G. x'
3089. y=G, x'+---(3In' x-2ln x),
x 18
G. x
Z = 1-2G,x+- +- (3 ln' x+lnx-I).
x' 9
3090. y=GI eX V2+G, Vz+G3 cos x+G. sin x+ex-2x,
Z=-G exV2 _G
l 4 4 2
470 ODGOVORI
3091
3091.
Vo m cos tf. ( _!o.. , ) m (_!o.. ') mgt dv
x
l-e m , y=-(kvosino:+mg) l-e m ---o Rjeenje.m-=
k k
2
k dt
dv
= - kvx ; ln -2' = - kvy - mg pri uvjetima: Xo = Yo = O, v
xo
= Vo cos 0:, Vyo =
dl

= Vo sin CL pri t= O. Integriranjem dobijemo: vx = Vo cos o: e m ,kvy+mg=(kvo sin a+
k
--t
+mg) e m
k Vo k
3092. x=o:cos- t, y=--sm- t,
rm k
x' k'y'
-+---=l.
a
2

Uputa. Diferencijalne jednadbe giba-
d' X d'y
nja su: m--=-k'x; m -=-k'y. 3093. y= -2-2x-x'.
dl' dl'
3094.y= yo+- e'(X-l) __ x+_. (
1 ) 1 1
4 2 4
1 l l I 9 21
3095. y=- +-x+- x,+ - x3 + - X4+ _ x'+ ...
2 4 8 16 32 320
1 l 2
3096. y=-x3 -_x'+ x"- ...
3 79 7 . II . 27
x 2 x3 X4
3097. y = x+ - + - + - + ... ; red konvergira za -l
12 23 34
x2 x3 X4
3098. y=x-----+ _______ + ... ; red konvergira za -oo<x<+oo. Uputa.
(11)2. 2 (2!)'3 (31)2.4
Koristite se metodom koeficijenata.
1 14 147
3099. y = I - - xa + - x' - --x' + ... ; red konvergira za _ oo < X < + oo.
31 61 9!
sin x
3100. y=--. Uputa. Koristite se metodom koeficijenata.
x
x 2 X4 x6
3101. y= 1--+---___ + ... ; red konvergira
22 2' 4' 2' 4' 62
zalxl<+oo.
metodom koeficijenata.
3102. tB_ . . ).
2! 41 61 81
a7Tt 1TX
Uputa. Koristite se
3103.
u = A cos T sin l' Uputa.
Koristite se uvjetima: u (0,/)=0; U (l, 1)=0, U (x, 0)=
. "x a u (x, O)
=A Sln-, ---=0.
l at
3104.
2l = '1 . (2k+l),rat . (2k+I)'TX . . . .
- ,,---SIn SIn ----. Uputa. KonstIte se uVJetIma:
,,'a (2k+ 1)2 l l
au (x, O)
tl (O, t)=O, u (/, t)=O, u (x, 0)=0, ---= l.
at
8h oo l n" nrrat n7TX
3105. u= - I - sin - cos --sin - . Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
,,2 2 l l
au (x, O) ,
---000, u (O, t)=O, U (/, tj"" O, u (x, 0)=
al
{
2hX l
- za
l 2
2h(I-
T
)za <x<l.
3127 ODGOVORI
(2n + l )a1Tt (2n + l )1TX
:n06. u = "An cos sin , gdje su koeficijenti
n.f-o 21 21
3107.
l
2fx . (2n+l)1Tx
An = l T sm 21 dx
O
8( -I)n
(2n+ 1)2,,2
Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
au (l, t) x iJu(x, O)
u (0,/)=0, --=0, u (x, 0)=- , --=0.
ax l at
400 oo l nrrX _'a'n'n"
U = - " - (l-cos n1T) sin -' e 100'. Uputa. Koristite se ovim uvjetima:
1T3 n3 100
n=l .
u (O, 1)=0, u (100, t)=O, u (x, 0)=0,01 x (lOO-x).
GLAVA X
3108. a) b) e) d)
3109. a) b) c)
471
3UO. a) 2 znamenke; 48 .103 ili 49 . 103 , jer je broj 47877 i 48 845; b) 2 znamenke;
15; e) 1 znamenka; 6' lO'. rezultat treba pisati u obliku (5,90,1)' lO'.
3111. a) 29,5; b) 1,6' lO'; e) 43,2.
3112. a) 84,2; b) 18,5 ili 18,470,01; e) rezultat nema znamenaka jer je
razlika jednaka stotinki pri vrijednosti apsolutne pogreke od jedne stotinke.
3U3 . 1,80,3 cm'. Uputa. Koristite se formulom za prirast povrine kvadrata.
3114. a) 30,00,2; b) 43,70,1; e) 0,30,1.
3115. 19,90,1 m'.
3116. a) 1,12950,0002; b) 0,1200,006; e) kvocijent moe varirati 48 i 62. Prema
torne u kvocijentu nije smatrati pouzdanim niti jednu decimaInu znamenku.
3117. 0,480. Posljednja brojka moe varirati za J.
3118. a) 0,1729; b) 27710'; c) 2.
3U9. (2,05 0,01) . 103 cm".
3120. a) 1,648; b) 4,0250,001; e) 9,0060,003.
3121. 4,01' 103 cm2 Apsolutna pogreka iznosi 6,5 cm2 Relativna pogreka iznosi 0,16%.
3122. Kateta je jednaka 13,80,2 cm; sin C(=0,440,01; c( = 2615' 35'.
3123. 2,7 O,l. 3124. 0,27 A.
3125. Duljinu njihala treba izmjeriti s do 0,3 cm; brojeve" i q uzmite s tri znamenke
(prema principu istih utjecaja).
3126. Polumjere i izvodnicu izmjerite s relativnom pogrekom 1[300. Broj" uzmite s tri znamenke
(prema principu istih utjecaja).
3127. l izmjerite s 0,2% a s s od 0,7% (prema principu istih utjecaja).
472
ODGOVORI 3128
3128.
x y l:J.y 1:J.2y l:J.'y l:J.'y 1:J.5y
1 3 7 -2 -6 14 -23
2 10 5 -8 8 -9
3 15 -3 O -I
4 12 -3 -I
5 9 -4
6 5
3129.
x y l:J.y l:J.'y l:J..y
l -4 -12 32 48
3 -16 20 80 48
5 4 100 128 48
7 104 228 176
i
:
i
9 332 404
.
11 736
-- - - ---- ----
3140
ODGOVORI
473
3130.
x y l:J.y l:J.'y 1:J.3y l:J.'y
O O - 4 -42 -24 24
l - 4 - 46 -66 O 24
2 - 50 -112 -66 24 24
3 -162 -178 -42 48 24
4 -340 -220 6 72 24
5 -560 -214 78 96 24
6 -774 -136 174 120 24
7 -910 38 294 144
8 -872 332 438
I
9 -540 770
10 230

Uplita. prvih pet vrijednosti od y i kad dobijete t,.Yo = 24 ponovite broj 24
u cijelom stupcu razlika. Nakon toga ostali dio tablice ispunite zbrajanjem (od
desna ulijevo).
3131. a) 0,211; 0,389; 0,490; 0,660; b) 0,229; 0,399; 0,491; 0,664.
3132. 0,1822; 0,1993; 0,2165; 0,2334; 0,2503.
3133. 1 +x+x'+x'.
1 11 65 85
3134. y =- x' - - xl' + - x2 - - X + 8; y,.,22 za x=5,5; y=20 za x,.,5,2. Uputa.
96 48 24 12
Pri x za y = 20 uzeti Yu = II.
3135. Interpolacioni polinom je y = x' - lOx+ I; y = I za x = O.
3136. 158 kp (priBlino).
15
3137. a) y (0,5) = -I, y (2) = ll; b) y (0,5) = - -, y (2) = -3.
16
3138. -1,325. 3139. 1,01.
3140. -1,86; -0,25; 2,11.
474
ODGOVORI
3141
3144. 2,506. 3141. 2,09.
3145. 0,02.
:$149. 1,84.
3142.2,45; 0,019.
3146. 0,24.
3150. 1,31;
3154. 1,72.
3143. 0,31; 4.
.3147. 1,27.
3151. 7,13.
3155. 1,38.
314B. 1,53.
3152. 0,165.
3153. 1,73 i O.
3156. x = 0,83; Y = 0,56; x = Y =
3157. X= 1,67;y= 1,22. 3158. 4,493. 3159. 1,l997.
3160. Prema trapeznoj formuli je 11,625; prema Simpsonovoj formuli je 11,417 ..
3161. l; 0,005; 0,5%;tl = 0,005 3162. 0,3068; tl = 1,3 . 10-'.
3163. 0,69. 3164. 0,79. 3165. 0,84. 3166. 0,28.
3167. 0,10. 3168. 1,61. 3169. 1,85. 3170. 0,09.
3171. 0,67. 3172. 0,75. 3173. 0,79. 3174. 4,93.
3175. 1,29. Uputa. Koristite se parametarskim jednadbama elipse x = cos t, Y = 0,6222 sin t
"
2
dovedite formulu za duljinu luka u oblik f V l E' cos' t . dt, gdje je e: ekscentricitet
o
elipse.
x 3 x 3 x7 xa x 7 2xll X15
3176. YI (x) = 3' Y2 (x) = 3 + 63' Y3 (x)=3 + 63 + 2079 + 59535 .
0
3177. y,(x)=- y,(x)=- + Y3(X)=- - +- x+l;
2 6 2 12 6 2
x3 7x'
ZI Z, (x) = "6 Z3
x3 x3 xa
3178. y, (x)=x, y, (x)=x -, Y3 - + -.
6 6 120
3179. Y (l) = 3,36. 3180. Y (2) = 0,80. 31Bl. Y (l) = 3,72; Z (I) = 2,72.
3182. Y = 1,80. 3183. 3,15.
3185. y(0,5) = 3,15;z(0,5) =
3187. 1,16. 3188. 0,87.
3184. 0,14.
3186. Y (0,5) = 0,55; Z (0,5) = 0,18.
3189. x (17) = 3,58; x' (77) = 0,79.
3190. 429+ 1739 cos 1037 sin cos 2x+ 1263 sin 1242 cos sin 3x.
3191. 1,96 cos x+2,14 sin 1,68 cos 2x+O,53 sin 1,13 cos 3x + 0,04 sin 3x.
3192. 0,960+0,851 cos x+O,915 sin x+0,542 cos 2x+O,620 sin 2x+O,271 cos 3x+O,100 sin 3x.
3193. a) 0,608 sin x+0,076 sin 2x+0,022 sin 3x; b) 0,338+0,414 cos X+O, III cos 2x+O,056 cos3x.
Arx alfa
Bf3 beta
rl' gama
tlS delta
Eo epsilon
-- dzeta

77
2"
17
-
2
17
-
4
l
-
IT
77'
y;;-
ji;
e
--
PRILOZI
l. ALFABET
H'1 eta Nv ni TT tau
eB theta Bg ksi Tv ipsilon
I, jota Oo omikron q)q> fi
KK kapa ll7T pi
Xx hi
AA lambda Pp ro 'I"tjJ psi
M/L mi
L" sigma Qw omega
n. NEKE KONSTANTE
x 19 x x Igx
3,14159 0,49715
I
- 0,36788 1;56571
e
6,28318 0,79818 e2 7,38906 0,86859
1,57080 0,19612 ye 1,64872 0,21715
0,78540 1,89509
\le
1,39561 0,14476
0,31831 1,50285 M=lge 0,43429 1,63778
I
1
9,86960 0,99430 - = ln 10 2,30258 0,36222
M
1,77245 0,24857 l radi;an 57"17'45"
1,46459 0,16572 arc 10 0,01745 2,24188
2,71828 0,43429 g 9,81 0,99167
476
PRILOZI
PRILOZI
477
m. VRIJEDNOSTI, POTENCIJE, KORIJENI, LOGARITMI
nastavak
1
vx VlOX Vx vwx V!OOX
x - x' x' Igx ln x
x
mantise
l
vx
]!wx vx V!OX V!OOX x - x' x' Igx lux
x mantise
1,0 1,000 1,000 1,000 1,000 3,162 1,000 2,154 4,642 OOOO 0,0000
1,1 0,909 1,210 1,331 1,049 3,317 1,032 2,224 4,791 0414 0,0953
1,2 0,833 1,440 1,728 1,095 3,464 1,063 2,289 4,932 0792 0,1823
1,3 0,769 1,690 2,197 1,140 3,606 1,091 2,351 5,066 1139 0,2624
1,4 0,714 1,960 2,744 1,183 3,742 1,119 2,410 5,192 1461 0,3365
5,5 0,182 30,25 166,4 2,345 7,416 1,765 3,803 8,193 7404 1,7047
5,6 0,179 31,36 175,6 2,366 7,483 1,776 3,826 8,243 7482 1,7228 .
5,7 0,175 32,49 185,7 2,387 7,550 1,786 3,849 8,291 7559 1,7405
5,8 0,172 33,64 195,1 2,408 7,616 1,797 3,871 8,340 7634 1,7579
5,9 0,169 34,81 205,4 2,429 7,681 1,807 3,893 8,387 7709 1,7750
1,5 0,667 2,250 3,375 1,225 3,873 1,145 2,466 5,313 1761 0,4055
1,6 0,625 2,560 4,096 1,265 4,000 1,170 2,520 5,429 2041 0,4700
1,7 0,588 2,890 4,913 1,304 4,123 1,193 2,571 5,540 2304 0,5306
1,8 0,556 3,240 5,832 1,342 4,243 1,216 2,621 5,646 2553 0,5878
1,9 0,526 3,610 6,859 1,378 4,359 1,239 2,668 5,749 2788 0,6419
6,0 0,167 36,00 216,0 2,449 7,746 1,817 3,915 8,434 7782 1,7918
6,1 0,164 37,21 227,0 2,470 7,810 1,827 3,936 8,481 7853 1,8083
6,2 0,161 38,44 238,3 2,490 7,874 1,837 3,958 8,527 7924 1,8245
6,3 0,159 39,69 250,0 2,510 7,937 1,847 3,979 8,573 7993 1,8405
6,4 0,156 40,96 262,1 2,530 8,000 1,857 4,000 8,618 8062 1,8563
2,0 0,500 4,000 8,000 1,414 4,472 1,260 2,714 5,848 3010 0,6931
2,1 0,476 4,410 9,261 1,449 4,583 1,281 2,759 5,944 3222 0,7419
2,2 0,454 4,840 10,65 1,483 4,690 1,301 2,802 6,037 3424 0,7885
2,3 0,435 5,290 12,17 1,517 4,796 1,320 2,844 6,127 3617 0,8329
2,4 0,417 5,760 13,82 1,549 4,899 1,339 2,884 6,214 3802 0,8755
6,5 0,154 42,25 274,6 2,550 8,062 1,866 4,021 8,662 8129 1,8718
6,6 0,151 43,56 287,5 2,569 8,124 1,876 4,041 8,707 8195 1,8871
6,7 0,149 44,89 300,8 2,588 8,185 1,885 4,062 8,750 8261 1,9021
6,8 0,147 46,24 314,4 2,608 8,246 1,895 4,082 8,794 8325 1,<)169
6,9 0,145 47,61 328,5 2,627 8,307 1,904 4,102 8,837 8388 1,9315
2,5 0,400 6,250 15,62 1,581 5,000 1,357 2,924 6,300 3979 0,9163
2,6 0,385 6,760 17,58 1,612 5,099 1,375 2,962 6,383 4150 0,9555
2,7 0,370 7,290 19,68 1,643 5,196 1,392 3,000 6,463 4314 0,9933
2,8 0,357 7,840 21,95 1,673 5,292 1,409 3,037 6,542 4472 1,0296
2,9 0,345 8,410 24,39 1,703 5,385 1,426 3,072 6,619 4624 1,0647
7,0 0,143 49,00 343,0 2,646 8,367 1,913 4,121 8,879 8451 1,9459
7,1 0,141 50,41 357,9 2,665 8,426 1,922 4,141 8,921 8513 1,9601
7,2 0,139 51,84 373,2 2,683 8,485 1,931 4,160 8,963 8573 1,9741
7,3 0,137 53,29 389,0 2,702 8,544 1,940 4,179 9,004 8633 1,9879
7,4 0,135 54,76 405,2 2,720 8,602 1,949 4,198 9,045 8692 2,0015
3,0 0,333 9,000 27,00 1,732 5,477 1,442 3,107 6,694 4771 1,0986
3,1 0,323 9,610 29,79 1,761 5,568 1,458 3,141 6,768 4914 1,1314
3,2 0,312 10,24 32,77 1,789 5,657 1,474 3,175 6,840 5051 1,1632
3,3 0,303 10,89 35,94 1,817 5,745 1,489 3,208 6,910 5185 1,1939
3,4 0,294 11,56 39,30 1,844 5,831 1,504 3,240 6,980 5315 1,2238
3,5 0,286 12,25 42,88 1,871 5,916 1,518 3,271 7,047 5441 1,2528
3,6 0,278 12,96 46,66 1,897 6,000 1,533 3,302 7,114 5563 1,2809
3,7 0,270 13,69 50,65 1,924 6,083 1,547 3,332 7,179 5682 1,3083
3,8 0,263 14,44 54,87 1,949 6,164 1,560 3,362 7,243 5798 1,3350
7,5 0,133 56,25 421,9 2,739 8,660 1,957 4,217 9,086 8751 2,0149
7,6 0,132 57,76 439,0 2,757 8,718 1,966 4,236 9,126 8808 2,0281
7,7 0,130 59,29 456,5 2,775 8,775 1,975 4,254 9,166 8865 2,0412
7,8 0,128 60,84 474,6 2,793 8,832 1,983 4,273 9,205 8921 2,0541
7,9 0,127 62,41 493,0 2,811 8,888 1,992 4,291 9,244 8976 2,0669
8,0 0,125 64,00 512,0 2,828 8,944 2,000 4,309 9,283 9031 2,0794
8,1 0,123 65,61 531,4 2,846 9,000 2,008 4,327 9,322 9085 2,0919
8,2 0,122 67,24 551,4 2,864 9,055 2,017 4,344 9,360 9138 2,1041
8,3 0,120 68,89 571,8 2,881 9,110 2,025 4,362 9,398 9191 2,1163
8,4 0,119 70,56 592,7 2,898 9,165 2,033 4,380 9,435 9243 2,1282
3,9 0,256 15,21 59,32 1,975 6,245 1,574 3,391 7,306 5911 1,3610
4,0 0,250 16,00 64,00 2,000 6,325 1,587 3,420 7,368 6021 1,3863
4,1 0,244 16,81 68,92 2,025 6,403 1,601 3,448 7,429 6128 1,4110
4,2 0,238 17,64. 74,09 2,049 6,481 1,613 3,476 7,489 6232 1,4351
4,3 0,233 18,49 79,51 2,074 6,557 1,626 3,503 7,548 6335 1,4586
8,5 0,118 72,25 614,1 2,915 9,220 2,041 4,397 9,473 9294 2,1401
8,6 0,116 73,96 636,1 2,933 9,274 2,049 4,414 9,510 9345 2,1518
8,7 0,115 75,69 658,5 2,950 9,327 2,057 4,431 9,546 9395 2,1633
8,8 0,114 77,44 681,5 2,966 9,381 2,065 4,448 9,583 9445 2,1748
8,9 0,112 79,21 705,0 2,983 9,434 2,072 4,465 9,619 9494 2,1861
4,4 0,227 19,36 85,18 2,098 6,633 1,639 3,530 7,606 6435 1,4816
4,5 0,222 20,25 91,12 2,121 6,708 1,651 3,557 7,663 6532 1,5041
4,6 0,217 21,16 97,34 2,145 6,782 1,663 3,583 7,719 6628 1,5261
4,7 0,213 22,09 103,8 2,168 6,856 1,675 3,609 7,775 6721 1,5476
4,8 0,208 23,04 110,6 2,191 6,928 1,687 3,634 7,830 6812 1,5686
4,9 0,204 24,01 117,6 2,214 7,000 1,698 3,659 7,884 6902 1,5892
5,0 0,200 25,00 125,0 2,236 7,071 1,710 3,684 7,937 6990 1,6094
5,1 0,196 26,01 132,7 2,258 7,141 1,721 3,708 7,990 7076 1,6292
5,2 0,192 27,04 140,6 2,280 7,211 1,732 3,733 8,041 7160 1,6487
5,3 0,189 28,09 148,9 2,302 7,280 1,744 3,756 8,093 7243 1,6677
5,4 0,185 29,16 157,5 2,324 7,438 1,754 3,780 8,143 7324 1,6864
9,0 0,111 81,00 729,0 3,000 9,487 2,080 4,481 9,655 9542 2,1972
9,1 0,110 82,81 753,6 3,017 9,539 2,088 4,498 9,691 9590 2,2083
9,2 0,109 84,64 778,7 3,033 9,592 2,095 4,514 9,726 9638 2,2192
9,3 0,108 86,49 804,4 3,050 9,644 2,103 4,531 9,761 9685 2,2300
9,4 0,106 88,36 830,6 3,066 9,695 2,110 4,547 9,796 9731 2,2407
9,5 0,105 90,25 857,4 3,082 9,747 2,118 4,563 9,830 9777 2,2513
9,6 0,104 92,16 884,7 3,098 9,798 2,125 4,579 9,865 9823 2,2618
9,7 0,103 94,09 912,7 3,144 9,849 2,133 4,595 9,899 9868 2,2721
9,8 0,102 96,04 941,2 3,130 9,899 2,140 4,610 9,933 9912 2,2824
9,9 0,101 98,01 970,3 3,146 9,950 2,147 4,626 9,967 9956 2,2925
10,0 0,100 100,00 1000,0 3,162 10,000 2,154 4,642 10,000 OOOO 2,3026

-
478
PRILOZI PRILOZI
479
IV. TRIGONOMETRIjSKE FUNKCIJE V. EKSPONENCIJALNE, HIPERBOLNE I TRIGONOMETRIjSKE FUNKCIJE
X"I X = arcxo sin\x
(radijani)
tg x ctg x cos x
x eX e-X
sh x ch x th x sin x cos x

0,0000 0,0000 0,0000 =
1,0000 1,5708 90
l J,0175 0,0175 0,01 75 57,29 0,9998 1,5533 89
0,0 1,0000 1,0000 0,0000 1,0000 0,0000 0,0000 1,0000
2 0,0349 0,0349 0,0349 28,64 0,9994 1,5359 88 0,1 1,1052 0,9048 0,1002 1,0050 0,0997 0,0998 0,9950
3 0,0524 0,0523 0,0524 19,08 0,9986 1,5184 87
4 0,0698 0,0698 0,0699 14,30 0,9976 1,5010 86
0,2 1,2214 0,8187 0,2013 1,0201 0,1974 0,1987 0,9801
0,3 1,3499 0,7408 0,3045 1,0453 0,2913 0,2955 0,9553
5 0,0873 0,0872 0,0875 11,43 0,9962 1,4835 85
6 0,1047 0,1045 0,1051 9,514 0,9945 1,4661 84
0,4 1,4918 0,6703 0,4108 1,0811 0,3799 0,3894 0,9211
7 0,1222 0,1219 0,1228 8,144 0,9925 1,4486 83
8 0,1396 0,1392 0,1405 7,1l5 0,9903 1,4312 82
0,5 1,6487 0,6065 0,5211 1,1276 0,4621 0,4794 0,8776
9 0,1571 0,1564 0,1584 6,314 0,9877 1,4137 81 0,6 1,8221 0,5488 0,6367 1,1855 0,5370 0,5646 0,8253
10 0,1745 0,1736 0,1763 5,671 0,9848 1,3963 80
0,7 2,0138 0,4966 0,7586 1,2552 0,6044 0,6442 0,7648
11 0,1920 0,1908 0,1944 5,145 0,9816 1,3788 79 0,8 2,2255 0,4493 0,8881 1,3374 0,6640 0,7174 0,6967
12 0,2094 0,2079 0,2126 4,705 0,9781 1,3614 78
13 0,2269 0,2250 0,2309 4,331 0,9744 1,3439 77
0,9 2,4596 0,4066 1,0265 1,4331 0,7163 0,7833 0,6216
14 0,2443 0,2419 0,2493 4,011 0,9703 1,3265 76
15 0,2618 0,2588 0,2679 3,732 0,9659 1,3090 75
16 0,2793 0,2756 0,2867 3,487 0,9613 1,2915 74
~ 0,2967 0,2924 0,3057 3,271 0,9563 1,2741 73
1,0 2,7183 0,3679 1,1752 1,5431 0,7616 0,8415 0,5403
1,1 3,0042 0,3329 1,3356 1,6685 0,8005 0,8912 0,4536
1,2 3,3201 0,3012 1,5095 1,8107 0,8337 0,9320 0,3624
18 0,3142 0,3090 0,3249 3,078 0,9511 1,2566 72 1,3 3,6693 0,2725 1,6984 1,9709 0,8617 0,9636 0,2675
19 0,3316 0,3256 0,3443 2,904 0,9455 1,2392 71
1,4 4,0552 0,2466 1,9043 2,1509 0,8854 0,9854 0,1700
20 0,3491 0,3420 0,3640 2,747 0,9397 1,2217 70
21 0,3665 0,3584 0,3839 2,605 0,9336 1,2043 69
22 0,3840 0,3746 0,4040 2,475 0,9272 1,1868 68
23 0,4014 0,3907 0,4245 2,356 0,9205 1,1694 67
24 0,4189 0,4067 0,4452 2,246 0,9135 1,1519 66
25 0,4363 0,4226 0,4663 2,145 0,9063 1,1345 65
26 0,4538 0,4384 0,4877 2,050 0,8988 1,1170 64
1,5 4,4817 0,2231 2,1293 2,3524 0,9051 0,9975 0,0707
1,6 4,9530 0,2019 2,3756 2,5775 0,9217 0,9996 -0,0292
1,7 5,4739 0,1827 2,6456 2,8283 0,9354 0,9917 -0,1288
1,8 6,0496 0,1653 2,9422 3,1075 0,9468 0,9738 -0,2272
1,9 6,6859 0,1496 3,2682 3,4177 0,9562 0,9463 -0,3233
27 0,4712 0,4540 0,5095 1,963 0,8910 1,0996 63
28 0,4887 0,4695 0,5317 1,881 0,8829 1,0821 62
29 0,5061 0,4848 0,5543 1,804 0,8746 1,0647 61
2,0 7,3891 0,1353 3,6269 3,7622 0,9640 0,9093 -0,4161
2,1 8,1662 0,1225 4,0219 4,1443 0,9704 0,8632 -0,5048
30 0,5236 0,5000 0,5774 1,732 0,8660 1,0472 60
31 0,5411 0,5150 0,6009 1,6643 0,8572 1,0297 59
32 0,5585 0,5299 0,6249 1,6003 0,8480 1,0123 58
33 0,5760 0,5446 0,6494 1,5399 0,8387 0,9948 57
2,2 9,0250 0,1108 4,4571 4,5679 0,9757 0,8085 -0,5885
2,3 9,9742 0,1003 4,9370 5,0372 0,9801 0,7457 -0,6663
2,4 11,0232 0,0907 5,4662 5,5569 0,9837 0,6755 -0,7374
34 0,5934 0,5592 0,6745 1,4826 0,8290 0,9774 56
35 0,6109 0,5736 0,7002 1,4281 0,8192 0,9599 55
36 0,6283 0,5878 0,7265 1,3764 0,8090 0,9425 54
2,5 12,1825 0,0821 6,0502 6,1323 0,9866 0,5985 -0,8011
2,6 13,4637 0,0743 6,6947 6,7690 0,9890 0,5155 -0,8569
37 0,6458 0,6018 0,7536 1,3270 0,7986 0,9250 53
38 0,6632 0,6157 0,7813 1,2799 0,7880 0,9076 52
39 0,6807 0,6293 0,8098 1,2349 0,7771 0,8901 51
40 0,6981 0,6428 0,8391 1,1918 0,7660 0,8727 50
2,7 14,8797 0,0672 7,4063 7,4735 0,9910 0,4274 -0,9041
2,8 16,4446 0,0608 8,1919 8,2527 0,9926 0,3350 -0,9422
2,9 18,1741 0,0550 9,0596 9,1146 0,9940 0,2392 -0,9710
41 0,7156 0,6561 0,8693 1,1504 0,7547 0,8552 49
42 0,7330 0,6691 0,9004 1,1106 0,7431 0,8378 48
43 0,7505 0,6820 0,9325 1,0724 0,7314 0,8203 47
3,0 20,0855 0,0498 10,0179 10,0677 0,9950 0,1411 -0,9900
3,1 22,1979 0,0450 11,0764 11,1215 0,9959 0,0416 -0,9991
44 0,7679 0,6947 0,9657 1,0355 0,7193 0,8029 46
3,2 24,5325 0,0408 12,2459 12,2366 0,9967 --0,0584 -0,9983
45 0,7854 0,7071 1,0000 1,0000 0,7071 0,7854 45 3,3 27,1126 0,0369 13,5379 13,5748 0,9973 -0,1577 -0,9875
3,4 29,9641 0,0334 14,9654 14,9987 0,9978 -0,2555 -0,9668
cos x ctg x tg x sin x x
xn
(radijani)
3,5 33,1154 0,0302 16,5426 16,5728 0,9982 -0,3508 -0,9365
-
480
o
1. Parabola
Y=X2.
y
PRILOZI
VI. NEKE KRIVULJE (PODSJETNIK)
y
2. Kubna parabola
y=x3
y
3. Istostrana hiperbola
l
y=---.
x
y
Jl
-/ Ul X
4. Graf razlomljene funkcije
1
Y=- .
x2
o
x
6. Parabola (gornja grana)
y= VX'
5. "Versi era" Marije Agnesi
1
l +X2
yi
7. Kubna parabola
Y=Vx.
X
PRILOZI
y
x o x
8a. Neilova parabola
.! {X-t
3
8b. Semikubna parabola
y=x3 ili -,
y=t2.
y
31 e m i d o v i : Zadaci
9. Sinusoida kosinusoida
y=sin x i y=cos x
y
ID, Tangentoida i kotangentoida
y=tg x i y=ctg x,
2 3 'l' {x=t
2
,
y =X II y=t3
481
x
482
lI.

_:JJ[
2
I
I
7
-!If
/"
/
I
I
I
PRILOZI
y
y=sec)( '-I ,
I I I
\
3 \ /
I
\
\ I
\ \
\ 2
Jx. .J
\
)(
"
"-
1
-1
o JI !J(
12l 2!H 5!H
2
2 2
Y '\
-1
/"
Y '\
;
7\
I I
y
, -2 I
f \
I
I -3
,
I
11. Grafovi funkcija
y=sec x i y=cosec x.
y
I'
I

=Arcsinx
x
J2. Grafovi arkus-funkcija
y=Arcsinx i y=Arccosx.
\
,
y=Arccosx
y=arccosx
,
J
YI
./
J!J( X
/'
;
I
I
,
31'
PRILOZI 483
y
21I

J3. Grafovi arkus-funkcija
y=Arctg x i y=Arcctg x.
y
-1 o
-!If
J4. Grafovi eksponencija1nih funkcija
y=e" i y=e-".
x
484
y
15. Logaritamska krivulja
y=lnx.
y
\
\
5
4-
\ h
\
3
J
y=ch-?'
2
lj
i'....
..../,
l
I
-3 -2 -1
/0
l 2
/
-1
I
-2
-3
I
-4
I -5
17. Grafovi hiperbolnih funkcija
eX_e- X
y=shx:=---
2
eX+e- x
y = ch x:= ---
2
PRILOZI
3 X
_.1.
{2
y
o .1.
{2
16. Gaussova krivulja
y=e-x2
y
5
4-
3
\':1= cthx
2
\

y=thx
-2 -1
VO
l
i.---
r--..
-1
r\
y=cthX'
2
-']
4-
-5
x
r-
2 X
--
18. Grafovi hiperbolnih funkcija
eX-e- X
y=thx:=---- i
eX+e- x
eX + e-X
y=cthx:=--- .
eX-e- X
y
p
"2
y
B
a'
19. Elipsa
x2 y2
-+-=1
a' b'
ili {x=a cos l,
y=bsin 1.
d
21. Parabola
y2=2px.
X
PRILOZI
y
b
'0
a
20. Hiperbola
x' y2
---=1 ili
a' b'
A
{
x=a ch I,
(za desnu granu).
y=b sh t
y
22. Descartesov list
x3+y3-3axy=0 ili
{
3at
x= l+t3 '
3al2
y= --
1+13 .
011=A8
23. Dioklova cisoida
.x"
y2= __ ili
a-x
{
at'
x= l+t2 '
at 3
y= --
1+12
485
x
486
y
24. Strofoida
a+x
y'=x'--.
a-x
26. Ciki oi da
{
x=a (t-sin t),
y=a(!-cost).
28. Kardioida
r=a (l +cos <p).
PRILOZI
x
y
25. Bernoullijeva lemniskata
(x'+y2)'=a' (x2_y')
ili r'=a' cos 2<p.
y
x
27: Hipocikloida (astroida)
{
x=a cosa t,
y=a sinaI.
2
ili x"3" +y3 =a3.
y
29. Evolventa krunice
{
x=a (cos t+l sin tj,
y=a (sin t-t cos tj.
x
/'
30. Arhimedova zavojnica
r=a0).
<p
33. Rua sa tri latice
r=a sin 3'1'
34. Rua sa latice
r=a sin 2<p.
487
x
x
Znak: 7817 Sv.
Izdanje
B. P. I SURADNICI
ZADACI I RIJESENI PRIMJERI IZ VISE MATEMATIKE
S PRIMJENOM NA TEHNIeKE NAUKE
Naslov originala
3A,IJ;AtUi J.1 YIIPA1KHEHJ.1.ff ITO MATEMATWIECKOMY AHAJIJ.13Y
,IJ;JI.ff BTY30B
Preveli s ruskoga
Ing. 1. i ing. Z.
Redaktor prijevoda
Prof. dr ing. DANILO BLANUSA

KNJIGA,
OOUR DJELATNOST
ZAGREB, 10
Za odgovara
Ing. KUZMAN
Urednitvo izdanja za
Glavni urednik
ZVONKO
Urednik edicije
IVAN
Naslovnu stranu izradio
PRELOVEC
Crtee izradili
M. KAVSEK i T.
Tisak
BIROGRAFIKA - SUBOTICA
Tisak dovren:
U PROSINCU 1978.
Na osnovu 36. st. 1. 7. Zakona o oporezivanju proizvoda usluga u prometu
(Sl. list SFRJ 33172) na ovu se knjigu ne porez na promet.

B. P. Demidovic - Zadaci I Riješeni Primjeri Iz Više Matematike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

B. P. Demidovic - Zadaci I Riješeni Primjeri Iz Više Matematike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASLOV ORIGINALA

T C. T3APAHEHKOB, 5. n. J\EMWI0BHLJ, B. A. E<I>HMEHI(O,

32. Neka je j (n) zbroj n progresije. Pokaite da je

150.* x = a (2 cos t - cos 2t), Y = a(2sint-sin2t) (kardioida).

Nadite brzinu gibanja u ovim trenucima: To = 0, 11

(O, 1) 1 (1, e) e=2,72 e2 ",,4,49

992. x = a(sht-t), y=a(cht-l) (a>O).

'.iH"," }\oTaohe cl. 2u; alzo je

kao jednadbu normale,

f(a,b)= ";'1 (x-a)2+

3027. Y" - 2y' = 3x + 2xe

3029. y" +2y' -3y=2xe-

3067. partikularno rjeenje jednadbe

gdje je b odabran tako da bude 10-2

You might also like