TAKOZVANI "CLIMATEGATE":
IZMIŠLJENA AFERA
I u Hrvatskoj su je pojavili prikazi izmišljene
afere, kojoj vatreni pobornici teze da ne treba činiti
ništa u vezi klimatskihh promjena pokušavaju prišiti
ime "Climategate“.
Gorljivi poricatelji ("denials") klimatskih
promjena provalili su u računalo Instituta za
istraživanje klimatskih promjena (CRU) Sveučilišta
East Anglia, te na internet stavili gomilu "ukradenog"
materijala.
Iz više od tisuću emajlova te stotine drugih
dokumenata, izvućeno je desetak rečenica, koje se
navode kao dokaz, da su najugledniji klimatolozi
"naštimavali" podatke i onemogućavali tzv.
"skeptike" u publiciranju njihovih rezultata.
Pogledajmo međutim što, nakon što su imali
vremena za detaljnije proučavanje "dokaza", o tome
pišu ugledni znanstveni časopisi "Nature" i
"Science".
Nature: "Pošteno čitanje e-mailova ne otkriva
ništa u prilog teorije zavjere koje zastupaju
poricatelji."
http://www.nature.com/nature/journal/v462/n7273/full/
462545a.html
Na sajtu časopisa Science objavljeno je detaljno
objašnjenje citata koji se navode kao sporni.
http://blogs.sciencemag.org/scienceinsider/michael-mann-
re.html
Svjetska meteorološka organizacija je u
Copehagenu 7. prosinca objavila svoj izvještaj:
"Novi podaci (...) pokazuju da su posljednjih deset
godina najtoplije desetljeće u 160 godina
prikupljanja podataka."
http://blogs.sciencemag.org/scienceinsider/2009/12/wmo-
warming-dat.html
Moćni lobiji, koji stoje iza poricatelja, financiraju
izradu mnogih sumnjivih znanstvenih istraživanja, s
tendencijom zaključka kakva im odgovara.
Pročitajte recimo slijedeći tekst o jednom od tih ljudi:
Right-Wing Billionaire Funding Swift Boat Campaign
Against Global Warming Science
http://www.alternet.org/blogs/peek/144413/right-
wing_billionaire_funding_swift_boat_campaign_against_global_w
arming_science
„Industrija poricanja nema interes utvrđivanje
istine“, piše znanstveni komentator britanskog
„Guardiana“ George Monbiot. Naprotiv, u
posljednjih 20 godina mnogo je puta razotkrivena
propaganda koju šire kompanije fisilnih goriva.
http://www.monbiot.com/archives/2009/12/07/the-real-
climate-scandal
Kad dođu na recenziju u časopise, pokazuje se
da su sumnjive vrijednosti. A kad budu publicirani,
oko njih se diže velika propaganda. Parcijalni
rezultati čupaju se iz konteksta i prikazuju kao
konačni dokaz, da su zaključci Svjetske
meteorološke organizacije, Međunarodnog panela
za klimatske promjene (IPCC) i drugih o stvarnosti
klimatskih promjena i vrlo vjerojatnom ljudskom
utjecaju pogrešni.
O toj temi su znastvenici međusobno
razgovarali. Postavilo se pitanje adekvatnositi
postojećih procedura prethodne recenzije ("peer-
review") radova za objavljivanje. "U svakom drugom
području [loš rad] bi jednostavno bio ignoriran",
kaže Gavin Schmidt s NASA-inog Goddard instituta
za svemirske studije u New Yorku. "Problem je
postalo to što je istraživanje klime postalo
ekstremno politizirano, pa svaki put kad neki
besmisleni rad bude objavljen u recentnom
časopisu, počinje se citirati preko svake mjere."
http://www.npr.org/templates/story/story.php?
storyId=120846593
Neki su zaključili da treba pooštriti kriterije i
koordinirati napore u očuvanju znanstvenog
digniteta. Drugi, ipak, čak i ako jesu uvjereni u
stvarnost klimatskih promjena, misle da se možda u
toj brizi pretjeralo. Inače, i neki radovi koji tvrde da
su moguće posljedice klimatskih promjena još
mnogo gore nego što je "konsenzus" odnosno
većinsko mišljenje među znanstvenicima, nisu bili
objavljeni.
O promjenama u tijeku pogledajte npr. članak u
časopisu "Scientific American" prije godinu dana:
Top 10 Places Already Affected by Climate Change
http://www.scientificamerican.com/slideshow.cfm?id=top-10-
places-already-affected-by-climate-change
O utjecaju klimatskih pormjena na Hrvatsku
pogledajte Izvješće UNDP o društvenom razvoju u
Hrvatskoj za 2008
http://www.undp.hr/show.jsp?
newscontainer=72228&page=52608&singlenewsid=103798
Treba naglasiti da, zbog ogromne složenosti
teme kojom se bavimo, nije niti može biti apsolutno
sigurno dokazano da je to tako. Čak i ako se
Hrvatska pretvori u Saharu, nećemo moći biti
"apsoutno sigurni", da je ljudska aktivnost tome
pridonijela.
Tu se međutim radi o političkom izboru načela:
da li ćemo čekati apsolutno sigurni dokaz (koji je
zapravo načelno nemoguć) ili ćemo već na osnovu
procjene da je neka velika nevolja moguća
poduzeti neke mjere? Ovo potonje je "princip
predostrožnosti" i evidentno odgovara "zdravom
ljudskom razumu".
Pripremio:
Zoran Oštrić
TAKOZVANI "CLIMATEGATE":
IZMIŠLJENA AFERA

10. prosinca 2009