You are on page 1of 7

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE






PRODAJE LI AMBALAŽA PROIZVOD?
PRIMJER IZ BH PRAKSE (ZLATNA DŽEZVA)
CASE STUDY










Travnik, April 2014.godine

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE






PRODAJE LI AMBALAŽA PROIZVOD?
PRIMJER IZ BH PRAKSE (ZLATNA DŽEZVA)
CASE STUDY







STUDENTI : Pjanić Cendy
Jaganjac Kenan
PREDMET : Ponašanje potrošaća
PROFESOR : Doc. dr. sc. Saša Vujić
ASISTENT : dipl.ecc. Aida Abduzaimović
1

UVOD

Preduzeće koje hoće da proda svoj proizvod ona mora privući pažnju potencijanih kupaca, a
postoje razni načini da se to uradi. S obzirom na to da je većina ljudi – potrošaći, jedna
kritična masa koja najviše reaguju na vizualne stimulanse, postavlja se pitanje da li ambalaža
prodaje proizvod?
Ljudi često podsvjesno povezuju slike, riječi, boje i kombinacije boja za neki proizvod koji je
njima poznat. Primjeri toga na svjetskom nivou su čokolada Milka sa svojom poznatom
ljubičastom kravom, ili Coca-Cola sa svojim dizajnom ambalaže, dominantnom crvenom
bojom i karakterističnim načinom pisanja slova - isti način poistovječivanja kombinacije boja,
logotipa i prije svega ambalažom može primjenuti i regionalno.
Naš primjer iz prakse je Vispak-ova kafa „Zlatna Džezva“, sa svojom poznatom ambalažom
koja se ističe na polici svake prodavnice. Vispak je napravio ambalažu koja je jedinstvena,
upečatljiva i služi svojoj svrsi.
Sva njihova pakovanja imaju isti dizajn, sa razlikom u pozadinskoj boji koja označava da li je
to obična kafa (zelena) ili premium kafa (crvena). Dizajn je jednostavan i sastoji se od
prosutih zrnadi kafe sa zlatnim setom džezve i filĎana sa žarkom zelenom ili crvenom bojom
u pozadini.


SAŽETAK

Preduzeće Vispak d.d. je dio AS Group grupacije koje je jedna od najvećih
bosanskohercegovačkih grupacija sa većinskim privatnim kapitalom. To je grupacija sa
vlasništvom nekoliko poznatih domaćih preduzeća poput Oaza, Klas Sarajevo, Fortitudo i dr.
Njihovo ulaganje je na domaćem tržištu i izvozom na razne kontinente, ali je količinski
najbrojniji na regionalanom prostoru te su ambalaže prilagoĎene prodaji narodu sa prostora
bivše Jugoslavije. Naše pitanje je bilo da li ambalaža prodaje proizvod, i kako se to odražava
na naš primjer iz prakse Bosne i Hercegovine?
2

Proizvod „Zlatna Džezva“ je nešto što je regionalno markantno za Bosnu i Hercegovinu.
Razlog toga je duboki korjen tradicije pravljenja kafe u našoj državi.
Bosanska kafa dio je bosanskohercegovačkog identiteta. Bosna i Hercegovina ima dugu
tradiciju koja prati ovaj napitak, koji je u našu zemlju stigao za vrijeme osmanskog carstva.
Nakon stotine godina tradicije može se reći da je bosanska kafa jedan od bosanskih
nacionalnih napitaka i jedan simbol ove države.
Kada je Vispak d.d. osnovan u aprilu 1972. godine njihov glavni proizvod je bila „Zlatna
Džezva“ koja je ušla u proizvodnju iste godine i imala je za cilj da primarno izaĎe na tržište
Bosne i Hercegovine sa sloganom „prava bosanska kafa“. Prisvajajući tradiciju koju je BiH
imala, oni su napravili ambalažu sa kojom se potrošač može povezati, to jeste sa kojim će
poistovjećivati svoju traciju.



PROBLEM U FOKUSU

Problem u fokusu našeg rada je budućnost „Zlatne Džezve“ i Vispak-a sa jakom
konkurencijom na tržištu. Brendovi kafe poput Franc, NesCafe, Grand Kafa, Minas i drugi
brendovi koji popunjavaju police u našim prodavnicama stvaraju konkurenciju, kako ukusom
tako i cijenom. Ovdje je Vispak suočen sa problemom dobivanja novih kupaca ali i
zadržavanja svojih starih.
U današnjem modernom svijetu postoji toliko različitih vrsta kafa i načina pripreme kafe da je
naš tradicionalni način pravljenja bosanske kafe zasjenjen tom silnom ponudom.
U ponudi danas imamo različite svjetske brendove, koji nude brze kafe sa različitim ukusima,
tako da se naš tradicionalni način pravljenja kafe malo i zaobilazi radi lakoće spremanja na
primjer NesCafe-a u prašku ili putem novog hita DolceGusto gdje mašina priprema kafu a mi
samo dodamo vodu i postavimo šoljicu. Kao i mnoštvo tradicija koje su se izgubile u
modernizaciji svijeta, ne samo kod nas, nego i šire – tako je i bosanska kafa u opasnosti da ne
bude zamjenjena modernim supstitutom.
3

Očito je da ambalaža „Zlatna Džezva“ neće biti dovoljno da se prodaje proizvod te se Vispak
d.d. suočava sa drugom problematikom, a to je kako privući ljude opet na pravljenje domaće
bosanske kafe.
Jedan od načina na koji je Vispak pristupio
tom problemu jeste pravljenjem najveće
džezve na svijetu i postavljanje Guinness-
ovog svjetskog rekorda za kuhanje i
ispijanje kafe iz te velike posude. Oni su
2004. godine postavili novi svjetski rekord
u gradu Mostaru i prilikom toga napravili
jedan veliki PR event.
Dalje je AS Group uzelo Enis Bešlagić
kao zaštitno lice svoje grupacije koristeći
našeg poznatog glumca u raznim
reklamam i promocijama vezanim za
proizvod „Zlatna Džezva“.
Njihov novi slogan koji se koristi je
„džezva, džezva“ sa intonacijom na
pjesmu od Crvena Jabuka i Enisa
Begovića sa nazivom „Jazz ba“.
Konkretno u video klipu pjesme „Jazz ba“ vidi se tradicionalno ispijanje bosanske kafe na
Baščaršiji u Sarajevu.
Pitanje problema u fokusu je kakvu strategiju treba napraviti za buduće generacije na prostoru
Bosne i Hercegovine?




4

ZAKLJUČAK

Na kraju u zaključku je bitno naglasiti da je vrijeme u kojem živimo prepuno ponudama
zamjena za one stvari koje su tradicionalne. To se svaki dan vidi u načinu ponašanja današnje
djece i ralike koja je izmeĎu njih i nekoga ko je roĎen prije 20 – 30 godina.
Modernizacija mjenja sve, počevši od tradicija i kućnog odgoja do etike i morala. Neke stvari
koje su unazad nekoliko generacija bile tabu, danas su zdravo za gotovo prihvaćene. Primjeri
su moda, muzika ili čak obrazovanje i tehnološki napredak.
Za Vispak-ov proizvod „Zlatna Džezva“ bitno je da ostane u „trendu“ te da svojim prisustvom
na tržištu i u raznim manifestacijama istakne sebe i svoju tradiciju.
Organizacijom raznih dešavanja poput obaranja Guinness-ovog rekorda i promocijom kroz
ljubimce bosanskog naroda kao što je Enis Bešlagića mogu da se izbore da ostanu kao lider u
prodaji svoje kafe „Zlatna Džezva“ i održavanju bosanskohercegovačke tradicije.

ALTERNATIVA

Jedan svijetski brend, „Starbucks“, je davno svatio da bi se stvorile nove generacije vjernih
kupaca potrebno je ulagati u omladinu i ljude koji tek počinju piti kafu. Starbucks u SAD-u
nije samo lanac trgovina/kafana, nego aktivan član zajednice koji se promoviše kroz saradnju
sa narodom i prije svega studentima. Starbucks daje razne popuste za studente, sudjeluju kao
sponzori za omladinska dešavanja, rade na čuvanju okoline i sebe stavljaju u svakodnevni
život ljudi i tako pridobijaju nove kupce.
Kao alternativno riješenje koje bi Vispak d.d. mogao da primjeni da ostane konkurentan na
današnjem tržištu jeste da proširi svoju djelatnost i na uslužu uslugu. Pored proizvodnje da se
otvori lanac kafana koji bi prodavao Vispak-ove proizvode, sa akcentom na tradiciju Bosne i
Hercegovine. To bi bilo mjesto gdje je tradicionalna bosanska kafa u ponudi kao i sokovi,
tradicionalni kolači i poslastice, ali u nekakvom modernom stilu.
5

Taj dizajn lokala bi bio okvirno uniforman, tako da se stvori nekakav osjećaj pripadnosti sa
tom kafanom, isto kao što je Starbucks uradio u SAD-u. Starbucks-ove kafane su različitih
dimenzija, ali svi nose istu tematiku, pa bi kod nas ta Vispak-ova kafana bila nešto
prepoznatljivo.

Uz otvaranje takvih lokala bi bilo potrebno davati razne ponude, za studente, djecu,
penzionere i RVO. Ti popusti se trebaju omogućiti putem članske kartice za koju bi kupci
popunili formular i sa time riješili problem legitimiranja na kasi a i stvaranja pripadnosti kod
članova.
Tu je najbitnija integracija sa sredinom i stvaranja imidža gdje je Vispak član društva koji
ozbiljno svata svoje dužnosti kao gigant.
Sa ovakvim projektom načini na kojim bi Vispak d.d. mogao da postane cijenjen i bitan dio
društva je skoro pa beskonačan:
Promotivna kampanja sa biološki razgradljivim čašama i take-away posudama, sponzorstvo
omladinskih klubova, studentska sponzorstva i stipendije, radne akcije čiščenja, muzička
dešavanja poput koncerta i festivala, sportska dešavanja, itd.
To je sve skupo kada čovjek to sve gleda pojedinačno, ali ukupna dobit je puno veća kroz
dobivanje povjerenja stanovništva, stvaranjem stalnih mušterija i sudjelovanju sa državom.