You are on page 1of 56

1.Ustav Republike Srpske je najvii pravni akt u Republici.

Svi ostali zakonski akti moraju biti u


skladu sa ustavom.Ustav donosi Narodna skuptina RS i to dvotredinskom vedinom ukupnog
broja poslanika.Ustav se sastoji iz XII poglavlja.
XI. PROMJENA USTAVA
lan 132.
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada
i najmanje 30 poslanika Narodne skuptine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava
odluuje Narodna skuptina vedinom glasova narodnih poslanika.
lan 133.
Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina vedinom glasova od ukupnog broja
narodnih poslanika. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.
lan 134.
Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja
Narodne skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni ustava.
lan 135.
O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina. Promjena Ustava usvojena je
ako za nju glasa najmanje dvije tredine od ukupnog broja poslanika. Ako promjena Ustava ne
bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne moe se ponoviti prije isteka tri
mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.
lan 136.
Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina.
lan 137.
Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima. U sluaju ratnog stanja ili
neposredne ratne opasnosti Narodna skuptina moe utvrditi prijedlog promjene Ustava i
usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave).

2. USTAVNOST I ZAKONITOST
lan 108.
Zakoni, statuti, drugi propisi i opti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom. Propisi i drugi
opti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.
lan 109.
Zakoni, drugi propisi i opti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja,
osim ako iz naroito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe na snagu. Prije stupanja
na snagu, zakoni, drugi propisi i opti akti dravnih organa objavljuju se u odgovarajudem
slubenom glasilu.
lan 110.
Zakoni, drugi propisi i opti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Samo se zakonom moe
odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtjeva opti interes utvren u postupku
donoenja zakona, imaju povratno dejstvo.

Kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu prema zakonu, odnosno prema drugom propisu,
koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, blai za uinioca.
lan 111.
Dravni organi i organizacije koje vre javna ovladenja mogu u pojedinanim stvarima rjeavati
o pravima i obavezama graana ili primjenjivati mjere prinude i ogranienja, samo u zakonom
propisanom postupku u kome je svakome data mogudnost da brani svoja prava i interese i da
protiv donesenog akta izjavi albu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predvieno pravno
sredstvo.
lan 112.
Svakome je zajameno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom ili
organizacijom koja u vrenju javnih ovladenja rjeava o njegovim pravima i dunostima,
upotrebljava svoj jezik i da se upoznaje sa injenicama na svom jeziku.
lan 113.
Protiv pojedinanih akata sudova, upravnih i drugih dravnih organa, kao i organizacija koje vre
javna ovladenja, donesenih u prvom stepenu, moe se izjaviti alba nadlenom organu.
Zakonom se, izuzetno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain obezbjeena zatita prava i
zakonitosti. O zakonitosti konanih pojedinanih akata, kojima dravni organi i organizacije koje
vre javna ovladenja rjeavaju o pravima ili obavezama, odluuje sud u upravnom sporu, ako za
odreenu stvar nije zakonom predviena druga sudska zatita. Samo zakonom se moe,
izuzetno, u odreenim vrstama upravnih stvari, iskljuiti upravni spor.
lan 114.
Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnog suda obustavi od izvrenja propis, opti ili
pojedinani akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti. Republika ima pravo i
dunost da putem republikih organa neposredno obezbijedi izvravanje zakona i drugih
propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvravali.

3. ureenje I ustav Bih
2 Uvod
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne I Hercegovine i Republike
Srpske.1 Bosna i Hercegovina je specifina dravna zajednica nastala potpisivanjem Dejtonskog
mirovnog sporazuma2. Ustavom Bosne I Hercegovine propisano je da se sastoji od dva entiteta:
Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, to odreuje sloeno dravno ureenje
Bosne i Hercegovine. Detaljniju sliku sloenog dravnog ureenja moemo dobiti analizom
Ustava Bosne I Hercegovine posebno u pogledu nadlenosti izmeu Bosne I Hercegovine i
njenih entiteta. Ustav Bosne i Hercegovine je najvii pravno-politiki dokument ove
drave. Trenutni ustav je donesen kao aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 14.
decembra 1995. godine u Parizu. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika drava
uesnica u ratu u Bosni i Hercegovini - Alije Izetbegovida, Franje Tumana I Slobodana
Miloevida. Sporazum je podrazumijevao okonanje sukoba, te donoenje novog ustava Bosne i
Hercegovine. Organizacija, nadlenost i nain rada institucija Bosne I hercegovine regulisani su
lanovima IV, V, VI i VII Ustava Bosne I Hercegovine i u njima se govori o Parlamentarnoj
Skuptini, Predsjednitvu kao kolektivnom efu Bosne i Hercegovine, Savjetu ministara,
Ustavnom sudu i Centralnoj banci.



3 Parlamentarna skuptina

Parlamentarna skuptina je najvii zakonodavni organ Bosne I Hercegovine i sastoji se od dva
doma, Predstavnikog doma I Doma naroda. Sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u
oba doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Konstituisanje ove institucije Bosne i
Hercegovine je zasnovano na principu pariteta, to jest zastupljenosti entiteta. Mandat izabranih
lanova Parlamentarne skuptine Bosne I Hercegovine do 2002. godine bio je dvije godine, a
nakon izbora 2002. godine oni se biraju i delegiraju na mandat od etiri godine.

3.1 Dom Naroda
Dom naroda se sastoji od petnaes delegata, dvije tredine iz Federacije Bosne i Hercegovine i
jedne tredine iz Republike Srpske. Hrvatske, odnosno bonjake delegate biraju delegati Doma
naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske bira Narodna skuptina
Republike Srpske. Devet lanova doma naroda sainjavaju kvorum, s tim to najmanje tri
bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata moraju biti prisutni.
Dom naroda je ovlaten da stavi veto na usvajanje odreenog zakona u parlamentarnoj
proceduri koji je ved usvojen u Predstavnikom domu. Ukoliko vedina bonjakih, hrvatskih ili
sprskih delegata zakljui da odreeni zakon ugroava vitalni nacionalni interes jednog od
konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, tada ulae veto na taj zakon. U tom sluaju se saziva
Zajednika komisija koja u roku od pet dana mora postidi saglasnost, te se u protivnom zakon
prosljeuje Ustavnom sudu Bosne i Heregovine koji donosi konanu odluku. Zajedniku komisiju
ine po jedan lan bonjakom, hrvatskog i srpskog naroda koji je ujedno i delegat u Domu
naroda.

3.2 Predstavniki dom
Predstavniki dom se sastoji od etrdesetdva lana, dvije tredine izabranih na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna tredina izabrana na teritoriji Republiek Srpske. lanovi
predstavnikog doma de se birati neposredno u svom entitetu prema izbornom zakonu koji
de usvojiti Parlamentarna skuptina. Da bi se odreeni zakon usvojio u Predstavnikom domu
potrebno je najmanje 2/3 ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje 1/2 iz
svakog entiteta (14 iz Federacije i 7 iz RepublikeSrpske). Ovakav nain glasanja se naziva etniko
glasanje i utvren je lanom 4 Ustava Bosne i Hercegovine i bio je jedna od taaka
Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na elu Predstavnikog doma se nalazi Predsjedavajudi
Predstavnikog doma Bosne i Hercegovine sa dva zamjenika, te se to rukovodstvo rotira.
lanovi rukovodstva (predsjedavajudi i zamjenici) moraju biti razliite nacionalnosti, odnosno u
rukovodstvo mora biti jedan Bonjak, jedan Srbin i jedan Hrvat.

4 Predsjednitvo

Predsjednitvo je nadleno za voenje vanjske politike Bosne I Hercegovine, imenovanje
ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, predstavljanje Bosne i
Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama I institucijama i traenje lanstva u
onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije lan,
voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne I Hercegovine, otkazivanje i, uz
saglasnost Parlamentarne skuptine, ratifikovanje takvih ugovora, izvravanje odluka
Parlamentarne skuptine, predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz
preporuku Vijeda ministara, podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj
skuptini na njen zahtjev, koordinaciju sa meunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i
Hercegovini, vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje
dunosti koje mu prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti.
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka, jednog Hrvata, koji
se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa
teritorije Republike Srpske i predstavlja kolektivnog efa dravne zajednice. lanovi
predsjednitva meu sobom imenuju predsjedavajudeg koji se mijenja metodom rotacije. Ovo
dravno tijelo nastoji da svoje odluke donosi konsenzusom, osim u sluaju da svi pokuaji
ovakvog naina donoenja odluka ne uspiju i takve odluke donose dva lana
predsjednitva. Predsjednitvo imenuje predsjedavajudeg Savjeta ministara koji preuzima
dunost po odobrenju Predstavnikog doma. Predsjedavajudi imenuje ministra vanjskih
poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, koji preuzimaju dunost po
odobrenju Predstavnikog doma.

Savjet ministara

Savjet ministara je organ izvrne vlasti Bosne i Hercegovine koji vri svoja prava i dunosti kao
vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine.
Savjet ministara ine predsjedavajudi i ministri, i to:
- ministar spoljnih poslova,
- ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa,
- ministar finansija i trezora,
- ministar komunikacija i transporta,
- ministar civilnih poslova,
- ministar za ljudska prava i izbjeglice,
- ministar pravde,
- ministar bezbjednosti,
- ministar odbrane.
Predsjednitvo imenuje predsjedavajudeg Savjeta ministara koji preuzima dunost po odobrenju
Predstavnikog doma. Predsjedavajudi i ministri zajedno sainjavaju Savjet ministara I
odgovorni su za provoenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je
naznaeno u stavovima 1, 4 i 5 lana III Ustava Bosne i Hercegovine, o emu podnose izvjetaj
Parlamentarnoj skuptini (ukljuujudi, najmanje jedanput godinje, izvjetaj o rashodima Bosne i
Hercegovine). Najvie dvije tredine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije
Bosne i Hercegovine. Predsjedavajudi de, takoer, imenovati zamjenike ministara (koji nede biti
iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji de preuzeti dunost nakon odobrenja
Predstavnikog doma.

6 Ustavni sud

Institucija Ustavnog suda je regulisana lanom VI Ustava Bosne I hervegovine, kojim se osim
nadlenosti ureuju i organizacija I procedure, te konanost i obaveznost odluka.
Ustavni sud se satoji od devet lanova: etiri lana bira Predstavniki dom Federacije Bosne I
Hercegovine, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Ostala tri lana bira predsjednik
Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom Bosne i Hercegovine.
Nadlenosti Ustavnog suda se odnosi na zatutu Ustava Bosne I hercegovine, tako da ustavni
sud ima iskljuivo pravno na rjeavanje sporova koji nastaju po Ustavu, izmeu entiteta, ili
izmeu Bosne I Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili izmeu ustanova Bosne i
Hercegovine. Ova nadlenost obuhvata:
- da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom dravom
u skladu sa ovim Ustavom, ukljuujudi tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine,
- da li je neka odredba ustava ili zakona nekog od entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Ustavni sud takoe ima i apelacionu jurizdikciju u pitanjima iz Ustava Bosne i Hercegevone koji
proizau iz presude bilo kog drugog suda u Bosni i Hercegovini.

7 Centralna banka

Centralna banka Bosne i Hercegovine odrava monetarnu stabilnost u skladu s currency board3
aranmanom. Centralna banka definie i kontrolie provoenje monetarne politike Bosne i
Hercegovine, te upravlja slubenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domade valute.
Najvii organ Centralne banke Bosne i Hercegovine je Upravni savjet, koju je nadlean za
utvrivanje monetarne politike i kontrolu njenog provoenja, organizaciju i strategiju Centralne
banke u skladu s ovlatenjima utvrenim Zakonom. U prvih est godina, Upravni savjet inili su
guverner, koji je bio I predsjedavajudi, i tri lana, od kojih su dva (Bonjak i Hrvat) iz Federacije
Bosne i Hercegovine i jedan (Srbin) iz Republike Srpske. Nakon toga, Upravni savjet se, prema
Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, sastoji od pet osoba koje imenuje
Predsjednitvo na period od est godina. Savjet za guvernera imenuje
jednog od svojih lanova. Upravu Centralne banke ine guverner i tri viceguvernera, koje
imenuje guverner uz odobrenje Upravnog savjeta. Zadatak Uprave je operativno rukovoenje
poslovanjem Centralne banke. Centralna banka Bosne i Hercegovine ima tri glavne jedinice i
dvije filijale. Glavne jedinice su Glavna jedinica Sarajevo, Glavna banka Republike Srpske Banja
Luka i Glavna jedinica Mostar. Filijale su Brko Distrikt i Filijala Glavne Banke RS Pale.

4. Nadlenosti i odnosi izmeu institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
1. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedea pitanja su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao to je predvieno lanom VII.
e) Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose sa
Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje meuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdunog saobraaja.
2. Nadlenosti entiteta
a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim dravama, u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Svaki entitet e pruiti svu potrebnu pomo vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se
omoguilo da ispotuje meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da e finansijske obaveze
u koje je uao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skuptine i
Predsjednitva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza
neophodna za nastavak lanstva Bosne i Hercegovine u nekoj meunarodnoj organi-zaciji.
c) Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom jurisdikci-jom,
odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionisati u skla-du sa
meunarodno priznatim standardima uz potovanje meunarodno priznatih ljudskih pra-va i
osnovnih sloboda, iz lana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajuih mjera.
d) Svaki entitet moe takoer sklapati sporazume sa dravama i meunarodnim organizaci-jama
uz saglasnost Parlamentarne skuptine. Parlamentarna skuptina moe zakonom predvi-djeti da za
odreene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
3. Pravni poredak i nadlenosti institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu ovim Ustavom izriito povjerena institucija-ma
Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice e se u potpunosti pridravati ovog Ustava, kojim
se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske
naela meunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
4. Koordinacija
Predsjednitvo moe odluiti da podstakne meuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne
nalaze u okviru nadlenosti Bosne i Hercegovine predvienim ovim Ustavom, izuzev ako se u
konkretnom sluaju jedan entitet tome usprotivi.
5. Dodatne nadlenosti
a) Bosna i Hercegovina e preuzeti nadlenost u onim stvarima u kojima se o tome posti-gne
saglasnost entiteta; stvarima koje su predviene u Aneksima 5 - 8 Opteg okvirnog spora-zuma; ili
koje su potrebne za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavi-snosti i
meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadlenosti meu
institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za
vrenje ovih nadlenosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti e poeti pregovore s
ciljem ukljuivanja i drugih pitanja u nadlenost institucija Bosne i Hercegovine, ukljuu-jui
koritenje izvora energije, i zajednike privredne projekte.

5.Parlamentarna skuptina
Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom.
1. Dom naroda
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije tredine iz Federacije (ukljuujudi pet
Hrvata i pet Bonjaka) i jedna tredina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije biraju hrvatski odno-sno
bonjaki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna
skuptina Republike Srpske.
b) Devet lanova Doma naroda sainjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri
bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
2. Predstavniki dom
Predstavniki dom sastoji se od 42 lana, od kojih se dvije tredine biraju sa teritorije Fede-
racije, a jedna tredina sa teritorije Republike Srpske.
a) lanovi Predstavnikog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbo-rnim
zakonom kojeg de donijeti Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori de biti odrani u
skladu sa Aneksom 3. Opteg okvirnog sporazuma.
b) Vedina svih lanova izabranih u Predstavniki dom sainjava kvorum.
Parlamentarna skuptina je nadlena za:

a) Donoenje zakona koji su potrebni za provoenje odluka Predsjednitva ili za vrenje
funkcija Skuptine po ovom Ustavu.
b) Odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za
meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dunosti, ili koja su joj dodijeljena
zajednikim sporazumom entiteta

6.Predsjednitvo

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata,
koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno
sa teritorije Republike Srpske.
1. Izbor i trajanje mandata
a) lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasa glasa
za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi
Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori de se odrati u skladu sa Aneksom 3. Opteg
okvirnog sporazuma. Bilo koje upranjeno mjesto u Predsjednitvu de biti popunjeno od strane
odgovarajudeg entiteta, u skladu sa zakonom koji de donijeti Parlamentarna skuptina.
b) Mandat lanova Predsjednitva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat
lanova izabranih nakon toga de biti etiri godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani jo
jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednitvo prije isteka
etvorogodinjeg roka.

Predsjednitvo je nadleno za:
a) Voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od
kojih najvie dvije tredine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama i
institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima
Bosna i Hercegovina nije lan.
d) Voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazi-
vanje i, uz suglasnost Parlamentarne skuptine, ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine.
f) Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz preporuku Vijeda ministara.
g) Podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj skuptini na njen
zahtjev, ali najmanje jedanput godinje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa meunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i
Hercegovini.
i) Vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti, koje mu pre-nese
Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti.

7. Vijede ministara
Predsjednitvo de imenovati predsjedavajudeg Vijeda ministara koji de preuzeti dunost po
odobrenju Predstavnikog doma. Predsjedavajudi de imenovati ministra vanjskih poslova,
ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji de preuzeti dunost po odobrenju
Predstavnikog doma.
a) Predsjednavajudi i ministri zajedno sainjavaju Vijede ministara i odgovorni su za
provoenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznaeno u
stavovima 1, 4 i 5 lana III, o emu podnose izvjetaj Parlamentarnoj skuptini
(ukljuujudi, najmanje jedanput godinje, izvjetaj o rashodima Bosne i Hercegovine).
b) b) Najvie dvije tredine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije.
Predsjedavajudi de, takoer, imenovati zamjenike ministara (koji nede biti iz istog
konstituti-vnog naroda kao i njihovi ministri), koji de preuzeti dunost nakon odobrenja
Predstavnikog doma.
c) c) Vijede ministara de podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skuptina izglasa
nepovjerenje.
8. Temelji ustavnog ureenja

I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
lan 1. zamjenjen je Amandmanom XLIV, koji glasi: "Republika Srpska je drava srpskog naroda i
svih njenih graana".
lan 2.
Stav 1. lana 2. zamjenjen je Amandmanom XLV, koji glasi: "Teritorija Republike je jedinstvena,
nedjeljiva i neotuiva." Stav 2. lana 2. zamjenjen je Amandmanom LV, koji glasi: "Sporazum o
promjeni granice izmeu Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moe se iznijeti i na
potvrdu putem referenduma u Republici".
lan 3.
lan 3. zamijenjen je takom 1. Amandmana LV, koja glasi: "Republici pripadaju sve dravne
funkcije i nadlenosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izriito prenesene na njene
institucije."
lan 4.
lan 4. zamijenjen je takom 2. Amandmana LV, koja glasi: "Republika moe, shodno Ustavu Bosne
i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i
njenim republikama lanicama."
lan 5.
Ustavno ureenje Republike temelji se na: - garantovanju i zatitiu ljudskih sloboda i prava u skladu
sa meunarodnim standardima; - obezbjeivanje nacionalnih ravnopravnosti; - socijalnoj pravdi; -
trinoj privredi; - Viestranakom sistemu; - parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti; - slobodnim
izborima; - lokalnoj samoupravi; - zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina.
lan 6.
Stav 1. lana 6. zamjenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi: "Graani Republike imaju dravljanstvo
Republike Srpske". lan 6. dopunjen je Amandmanom XXX, koji glasi: "Graanin Republike ne moe
biti lien dravljanstva, prognan ili ekstradiran".

U Republici je u slubenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i irilino pismo, a
latinino pismo na nain odreen zakonom. Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u
slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain odreen zakonom.
lan 8.
Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim
zakonom.
lan 9.
Glavni grad Republike je Banja Luka.

9.Dravna obiljeja , jezik I pismo

U Republici je u slubenoj upotrebi jezik srpskog naroda, jezik hrvatskog naroda I jezik
bonjakog naroda. Slubena pisma su dirilica I latinica. Na podrujima gdje ive druge jezike
grupe u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na nain odreen zakonom.

lan 8.
Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim
zakonom.

10. LjUDSKA PRAVA I SLOBODE U REPUBLICI SRPSKOJ
Ustavom RS je predvieno da:svi graani Republike su ravnopravni u slobodama
,pravima,dunostima bez obzira na rasu,pol,vjeru,nacionalnu
pripadnost,vjeroispovjest,socijalno porijeklo,roenje,obrazovanje,imovno stanje,politiko i
drugo uvjerenje,drutveni poloaj,
-ivot ovjeka je neprikosnoven,
-smrtna kazna je ukinuta,a za najtee krivino djelo se izrie zatvor do 40 godina,
-sloboda i lina bezbjednost ovjeka su nepovredivi,
-nezakonito liavanje slobode je kanjivo,
-sloboda i tajnost dopisivanja su nepovredivi,
-stan je nepovrediv,
-zajamena je sloboda misli,opredeljenja,tampe i vjeroispovjesti,
-graanin sa navrenih 18 godina ima birako pravo,
-porodica,majka i dijete imaju posebnu zatitu,
-svako ima pravo na kolovanje pod jednakim okolnostima,
-svako ima pravo na rad i slobodu rada.

II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
lan 10.
Graani Republike su ravnopravni u sloboama, pravima i unostima, jenaki su pre
zakonom i uzivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalni pripanost,
vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo
uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.
lan 11.
ivot ovjeka je neprikosnoven. Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izredi samo za
najtee oblike tekih krivinih djela.
lan 12.
Sloboda i lina bezbjednost ovjeka su nepovrijedivi. Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti
sloboda, osim u sluajevima i po postupku koji su utvreni zakonom.
lan 13.
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duevni integritet, ovjekova privatnost, lini i porodini ivot su
nepovrijedivi.
lan 14.
Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svirepom, nehumanom ili poniavajudem postupanju ili
kanjavanju. Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo
kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i druge naune oglede.
lan 15.
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo. Liavanje slobode moe trajati samo dok postoje
zakonski uslovi za to. Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti
pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili
radi bezbjednosti ljudi. Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima
odreenim zakonom, odlukom drugog
zakonom ovladenog organa - najdue do tri dana. Licu koje je pritvoreno mora se uruiti
pismeno obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lica ima pravo
albe.
lan 16.
Svako ima pravo na jednaku zatitu sovjih prava u postupku pred sudom i drugim dravnim
organom i organizacijom. Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv
odluke kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
lan 17.
Svako ima pravo na naknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanose slubeno
lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovladenja. Lice koje je neopravdano
osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode, ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete,
javno izvinjenje i druga zakonom utvrena prava.
lan 18.
Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje. Optueno lice mora biti u
najkracem zakonskom roku obavjeteno o razlozima optube. Optuenom licu ne moe se suditi
u njegovoj odsutnosti. Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u
zakonom odreenim sluajevima.
lan 19.
Zajameno je pravo na odbranu. Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano
optenje sa njim. Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku
odbrane.
lan 20.
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom
predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izreci kazna koja za to djelo nije zakonom bila
predviena. Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvrdeno
pravosnanom sudskom odlukom.
lan 21.
Gradani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike, slobodno
naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vradati. Zakonom se mogu uvesti ogranienja
kretanja samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka ili radi zatite bezbjednosti
i zdravlja ljudi. Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.
lan 22.
U lanu 22. brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman I.VII taka 4.). Sloboda i tajnost
dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi. Zakonom se moe propisati da se samo na
osnovu odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti

slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to neophodno radi provoenja
krivinog postupka ili radi bezbjednosti Republike.
lan 23.
Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha koridenja linih
podataka, ureuje se zakonom. Zabranjeno je koridenje podataka o linosti koje je suprotno
utvrenoj svrsi njihovog prikupljanja. Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o
sebi, sadrane u aktima dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama.
lan 24.
Stan je nepovrediv. Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe
udi u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u
prisustvu dva svjedoka. Slubeno lice moe pod uslovima utvrenim zakonom, udi u tui stan ili
druge prostorije i bez odluke suda i izvriti pretres ako je to neophodno radi hvatanja uinioca
krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
lan 25.
Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog izraavanja
miljenja.
lan 26.
Zajamena je sloboda tampe i drugih sredstava javnog obavjetavanja. U stavu 2. lana 26.
rije "neovisnih" zamjenjena je rijeju "novinskih" (Amandman XLIII taka 1.). Slobodno je
osnivanje novinskih i izdavakih preduzeda, izdavanje novina i javno obavjetavanje drugim
sredstvima u skladu sa zakonom. Cenzura tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja je
zabranjena. Sredstva javnog obavjetavanja duna su da blagovremeno, istinito i objektivno
obavjetavaju javnost. Jami se pravo na ispravku neistinitog obavjetavanja kojim se povreuje
neije pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu tete nastale na tom
osnovu.
lan 27.
Nauno, kulturno i umjetniko stvaranje je slobodno. Zajamena je zatita moralnih i imovinskih
prava po osnovu naunog, kulturnog, umjetnikog i drugog intelektualnog stvaralatva.
lan 28.
Jami se sloboda vjeroispovijesti. Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne i
vrenju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu
u svim kolama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati
poklone, stvarati zadubine i njima upravljati, u skladu sa zakonom. Srpska pravoslavna crkva je
crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere. Drava materijalno pomae
pravoslavnu crkvu, sarauje sa njom u svim oblastima, a naroito na uvanju, njegovanju i
razvijanju kulturnih, tradicionalnih i drugih duhovnih vrijednosti.

lan 29.
Graanin koji je navrio 18 godina ivota ima pravo da bira i da bude biran. Birako pravo je
opte i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno. lan 29. dopunjen je takom 4.
Amandman LVII, koja glasi: "Birako pravo na osnovu lana 29. stie se nakon prethodnog
prebivalita u odreenom mjestu u trajanju koje se utvruje zakonom."
lan 30.
Graani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest. Sloboda okupljanja moe se zakonom
ograniiti samo radi zatite bezbjednosti ljudi i imovine.
lan 31.
Zajamena je sloboda politikog organizovanja i djelovanja u skladu sa zakonom. Zabranjeno je
politiko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugrozavanje demokratije, naruavanje
integriteta Republike, krenja Ustavom zajamenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne,
rasne ili vjerske mrnje i netrpeljivosti.
lan 32.
Graani imaju pravo da javno iznose miljenje o radu dravnih organa i drugih organa i
organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor. Niko ne
moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posljedice zbog javno izraenog
miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako
je time uinio krivino djelo.
lan 33.
Graani imaju pravo da uestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu
primljeni u javnu slubu.
lan 34.
Graaninu se garantuje sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe
svog jezika i pisma. Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Stav 3.
lana 34. brisan je na osnovu take 6. Amandmana LVII.
lan 35.
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom duan da u okviru
svojih mogudnosti titi i unapreuje ivotnu okolinu.
lan 36.
Porodica, majka i dijete imaju posebnu zatitu. Brak i odnosi u braku i porodici ureuju se
zakonom. Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece. Roditelji imaju pravo i
dunost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece. Djeca su duna da se staraju o svojim
roditeljima kojima je potrebna pomod. Djeca roena van braka imaju jednaka prava i dunosti
kao i djeca roena u braku.

Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogudnosti da se sama staraju
o sebi i zatiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zastitu.
lan 37.
Svako ima pravo na zatitu zdravlja. Zajameno je pravo na zdravstvenu zatitu, u skladu sa
zakonom. Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, a
druga lica pod uslovom utvrenim zakonom.
lan 38.
Svako ima pravo na skolovanje pod jednakim uslovima. Osnovno kolovanje je obavezno i
besplatno. Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjokolsko i visokokolsko
obrazovanje. U stavu 4. lana 38. rijei "i uilita" brisane su (Amandman XLVIII taka 2).
Graani mogu osnivati privatne kole, u skladu sa zakonom.
lan 39.
Svako ima pravo na rad i slobodu rada. Prinudni rad je zabranjen. Svako je slobodan u izboru
zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija.
Zaposlenima moe prestati radni odnos protivno njihovoj volji na nain i pod uslovima koji su
utvreni zakonom i kolektivnim ugovorom. Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu
sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
lan 40.
Zaposleni imaju pravona ogranieno radno vrijeme, dnevni i sedmini odmor, te pladeni godinji
odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Zaposleni imaju pravo na
zatitu na radu, u skladu sa zakonom. Omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu.
lan 41.
Zajamena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.
lan 42.
Zaposleni imaju pravo na trajk, pod uslovima utvrenim zakonom.
lan 43.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje
ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Jami se, pod uslovima utvrenim zakonom,
pravo na materijalno obezbjeenje za vrijeme privremene nezaposlenosti. Graani koji su
djelimino sposobni za rad obezbjeduju se osposobljavanjem za odgovarajudi posao i uslovi za
njihovo zapoljavanje, u skladu sa zakonom.
Republika obezbjeuje pomod i socijalnu sigurnost graanima koji su nesposobni za rad i
nemaju sredstva za izdravanje.
lan 44.
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena zakonom i
meunarodnim ugovorima. Strani dravljani i lica bez dravljanstva mogu dobiti azil u Republici
ako su progonjeni zbog ueda u pokretima za socijalno i nacionalno osloboenje, zbog
zalaganja za demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode ili za slobodu naunog i umjetnikog
stvaranja.
lan 45.
Svako je duan da se pridrava Ustava i zakona. Svako je duan da savjesno i odgovorno vri
povjerenu mu javnu funkciju.
lan 46.
Svako je duan da drugom prui pomod u nevolji i da uestvuje u otklanjanju opte opasnosti.
lan 47.
lan 47. brisan je na osnovu take 7. Amandmana LVII.
lan 48.
Prava i slobode zajamaeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti. Stav 2. lana 48.
brisan je na osnovu take 8. Amandmana LVII. Obezbjeuje se sudska zatita sloboda i prava
zajamenih ovim ustavom. Ko se ogrijeio o ljudska prava i osnovne slobode zajamene ovim
ustavom, lino je odgovoran za to i ne moe se pravdati niijim nareenjem.
lan 49.
Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je
ustavom predvieno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvruju zakonom. Zakonom
se moze propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za
njihovo ostvarivanje.

11. Prava i dunosti Republike vr.e Ustavom odreeni republiki organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloaj preduzeda i
drugih organizacija, ustavni polo.aj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera
ovla.tenja i odgovornosti republikih organa.

lan 67
Republiki organi, u okviru Ustavom utvrenih prava i du.nosti Republike, utvruju politiku,
donose i izvravaju zakone, druge propise i ope akte, vre zatitu ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u opinama mo.e se povjeriti izvravanje zakona i ostalih propisa i
opih akata iz okvira prava i dunosti Republike.
Zakonom se ureuje odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa I optih akata.
lan 68
lan 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:
"Republika ureuje i osigurava:
1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike;
U podtaki 1) Amandmana XXXII rijei: "suverenost, nezavisnost" zamijenjene su rijeima:
"integritet, ustavni poredak" (taka 1 Amandmana LVIII).
2) odbranu i sigurnost;
3) mjere iz svoje nadle.nosti za sluaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije
Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike
Srpske.
Odredbe take 3 ovog lana se ne odnose na upotrebu vojske I druge mjere iz nadlenosti
institucija Bosne i Hercegovine";
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i za.titu ljudskih prava i sloboda;
6) vlasnike i obligacione odnose i za.titu svih oblika vlasni.tva,
pravni polo.aj preduzea i drugih organizacija, njihovih udru.enja i
komora, ekonomske odnose sa inozemstvom, koji nisu preneseni na
institucije Bosne i Hercegovine, tr.i.te i planiranje;
U podtaki 6) Amandmana XXXII iza rijei: "ekonomske odnose sa
inozemstvom" dodate su rijei: "koji nisu preneseni na institucije Bosne i
Hercegovine" (taka 2 Amandmana LVIII).
7) bankarski i porezni sistem;
U podtaki 7) Amandmana XXXII rijei: "monetarni", "devizni" i
"carinski" se bri.u (taka 3 Amandmana LVIII).
8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naunog, tehnolo.kog,
demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, kori.tenje
prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne rezerve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i
prikupljanje statistikih i drugih podataka od opeg interesa;
10) organizaciju, nadle.nosti i rad dr.avnih organa;
11) sistem javnih slu.bi;
12) radne odnose, za.titu na radu, zapo.ljavanje, socijalno
osiguranje i druge oblike socijalne za.tite, zdravstvo, boraku i invalidsku
za.titu, brigu o djeci i omladini, obrazovanje, kulturu i za.titu kulturnih
dobara, fiziku kulturu;
13) za.titu .ivotne sredine;
14) sistem javnog informisanja;
15) meunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama
Bosne i Hercegovine.
U podtaki 15) Amandmana XXXII dodate su rijei: "osim one koja je
prenesena institucijama Bosne i Hercegovine" (taka 4 Amandmana LVIII).
Taka 16 lana 68 brisana je Amandmanom LXXV.
17) finansiranje ostvarivanja prava i du.nosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom".

12. NARODNA SKUPTINA-donosi ustav i zakone,raspisuje izbore za narodne poslanike i
predsjednika RS,imenuje funkcionere u skladu sa zakonom;vri kontrolu rada RS;bira delegate
Vijeda naroda Parlamentarne skuptine BiH i vri druga ovladenja u skladu sa Ustavom i
zakonima.Ustavotvornu i zakonodavnu vlast u RS vrui Narodna skuptina i Vijede
naroda.Narodna skuptina ima 83 poslanika,a Zakoni i propisi koje izglasa Narodna skuptina,a
koji se tie bilo kojeg vitalnog nacionalnog interesa stupaju na snagu nakon usvajanja u Vijedu
naroda.
Republiku predstavlja predsjednik republike.
Izvrnu vlast vri Vlada.
Sudska vlast pripada sudovima.
Zatitu ustavnosti i zakonosti obezbjeuje Ustavni sud.

13. Vijede naroda ima predsjedavajudeg i tri potpredsjedavajuda koji se biraju na konstitutivnoj
sjednici vedinom glasova od ukupnog broja delegata.
Predsjedavajudeg i potpredsjedvajude predlau klubovi delegata.
Predsjedavajudi i potpredsjedavajudi ine Predsjednitvo Vijeda naroda.
U radu Predsjednitva Vijeda naroda bez prava odluivanja uestvuje i generalni sekretar kao i
druga lica po pozivu Predsjednitva. Vijede ima po osam lanova iz svakog konstitutivnog
naroda i etiri lana iz ostalih naroda.

Kolegij Vijeda naroda sastoji se od: lanova Predsjednitva Vijeda naroda, predsjednika klubova
delegata u Vijedu naroda i generalnog sekretara Vijeda naroda.

Generalnog sekretara bira i razrjeava Vijede naroda Republike Srpske.
Generalni sekretar Vijeda naroda pomae predsjedavajudem Vijeda naroda u pripremanju i
organizovanju sjednica Vijeda naroda, klubova delegata i i radi druge poslove koje mu povjere
Vijede naroda i predsjedavajudi Vijeda naroda.
Generalni sekretar rukovodi slubom Vijeda naroda i naredbodavac je za finansijsko i
materijalno poslovanje Vijeda naroda i Slube Vijeda naroda.
Generalni sekretar Vijeda naroda ima zamjenika koji mu pomae u radu.

Radna tijela su vaan segment zakonodavnog rada Vijeda naroda.
Radna tijela Vijeda naroda su Ustavna i zakonodavno-pravna komisija i Administrativna komisija.
Poslovnikom Vijeda naroda je odreen nain izbora, broj lanova i poslovi koje obavljaju ove
dvije komisije.

Vijede naroda osniva Slubu za obavljanje strunih, administrativnih i tehnikih poslova.
Rad Slube usmjerava i usklauje generalni sekretar Vijeda naroda i odgovoran je za njezin rad
Vijedu naroda.

Poslove Slube obavljaju slubenici razvrstani u slijededa organizacione jedinice:
Kabinetu predsjedavajudeg Vijeda naroda
Kabinetima potpredsjedavajudih Vijeda naroda
Kabinet generalnom sekretaru Vijeda naroda


14. PREDSJEDNIK REPUBLIKE-RS ima predsjednika i dva podpredsjednika i sva tri su iz razliitih
konstitutivnih naroda.Biraju se neposrednim izborima(tajnim glasanjem graana).Kandidat sa
najvie osvojenih glasova je predsjednik RS,a preostala dva sa najvie osvojenih glasova su
podpredsjednici i to iz preostaka dva konstitutivna naroda.Predsjednik RS:predstavlja
RS,predlae skutinu mandatara Vlade;proglaava ukazom zakone;daje pomilovanja.Biraju ga
tajnim glasanjemgraani na etiri godine.

15. VLADA-ima predsjednika(premijera)i 16 ministara.Premijer i 8 ministara su iz reda srpskog
naroda,pet ministara iz reda bonjakog naroda i tri ministra su iz reda hravatskog
naroda.Predsjednik vlade ima dva zamjenika koji su iz reda ostala dva konstitutivna
naroda.Vlada imenuje Narodnu skuptinu RS.Mandat vlade traje 4 godine.Vlada RS:predlae
zakone,predlae plan razvoja,budet i zavrni raun;obezbjeuje izvrenje zakona.

16. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa
Ugovor o radu ne moe zakljuiti lice koje nije navrilo 15 godina ivota i koje nema opdu
zdravstvenu sposobnost za rad.
Lice izmeu navrenih 15 i 18 godina ivota moe zakljuiti ugovor o radu pod uvjetom da
pribavi uvjerenje ovlatenog doktora medicine da posjeduje opdu zdravstvenu sposobnost za
rad i saglasnost zakonskog zastupnika.
Lice koje nije navrilo 18 godina ivota ne moe zakljuiti ugovor o radu za obavljanje poslova
na kojima postoji povedana opasnost od povreda ili povedan tetni uticaj na zdravlje (u daljem
tekstu: poslovi sa posebnim uvjetima rada).
17. Radna knjiica
Radnik mora posjedovati radnu knjiicu.
Radna knjiica je javna isprava kojom se dokazuje sta osiguranja i drugi vidovi penzijskog staa
radnika.
lan 176.
Obrazac radne knjiice propisuje ministarstvo nadleno za poslove rada.
Radnu knjiicu izdaje nadleni opdinski organ uprave.
lan 177.
Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjiica se nalazi na uvanju kod poslodavca, o emu
poslodavac radniku izdaje potvrdu.
Na zahtjev radnika, poslodavac je duan radniku, uz potvrdu vratiti radnu knjiicu.
lan 178.
Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac je duan u radnu knjiicu upisati vrijeme
koje je radnik proveo u radnom odnosu i to ovjeriti svojim potpisom i peatom, i predati mu
radnu knjiicu, uz potvrdu.
Poslodavac ne moe zadrati radnu knjiicu radnika ni u sluaju ako prema radniku ima bilo
kakvo potraivanje, niti moe u radnu knjiicu upisivati bilo kakve druge podatke, osim vremena
koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega.

18.Probni rad
Ugovorom o radu moe se predvidjeti probni rad radnika, koji moe iznositi najvie do tri
mjeseca (ugovor o probnom radu). Izuzetno, ovaj rok moe se sporazumno produiti jo do tri
mjeseca.
Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkau ugovor o probnom radu i prije isteka roka na
koji je ugovor zakljuen, uz otkazni rok od sedam dana.
Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz lana 19. stav 2. ovog zakona, ureuje se nain
provoenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
Radnik za vrijeme probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog
mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.
Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada prestaje radni
odnos s danom isteka roka odreenog ugovorom o probnom radu.

19. Pripravnici i volonteri
Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje
pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zakljuuje u pismenoj
formi i jedna kopija se podnosi nadlenom zavodu za upoljavanje u roku od pet dana od
njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice koje je zavrilo srednju kolu, viu kolu ili fakultet, koje prvi put
zasniva radni odnos u tom zanimanju i koje treba, prema zakonu, poloiti struni ispit a
potrebno mu je prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
lan 29.
Nakon isteka pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit u svom strunom zvanju, u
skladu sa zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu.
Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade prije
polaganja strunog ispita, to plada poslodavac. Isto tako, poslodavac osigurava invalidsko
osiguranje u sluaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je
to regulirano propisima u pogledu neuposlenih lica. Ove beneficije osigurava nadleni zavod za
upoljavanje (u tom sluaju to nije dodatni troak jer se pripravnik tretira kao neuposleno lice).
Pripravnik ima pravo na dnevni odmor u toku rada, kao i izmeu dva uzastopna radna dana.
10. Volonterski rad
lan 30.
Izuzetno od lana 28. stav 1. ovog zakona poslodavac moe pripravnika primiti na obavljanje
pripravnikog staa i bez zakljuivanja ugovora o radu (volonterski rad) ako su poloeni struni
ispit ili radno iskustvo, prema zakonu, uvjet za zasnivanje radnog odnosa pripravnika
(volonterski rad).
Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je, prema zakonu, za odreeno struno
zvanje propisano trajanje pripravnikog staa.
Trajanje volonterskog rada iz stava 2. ovog lana rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo
kao uvjet za rad na odreenim poslovima. Ugovor se zakljuuje u pismenoj formi i jedna kopija
se podnosi nadlenom zavodu za upoljavanje u roku od pet dana od njegovog zakljuivanja radi
evidencije i kontrole.
Volonterom se smatra lice koje je zavrilo srednju, viu kolu ili fakultet, koje prvi put zasniva
radni odnos u tom zanimanju, koje je duno prema zakonu, poloiti struni ispit i kome je
potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
lan 31.
Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulirano propisima u pogledu
neuposlenih lica. Ove beneficije osigurava nadleni zavod za upoljavanje. Poslodavac plada
35% minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za upoljavanje, koji pokriva osiguranje
volontera u sluaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku rada kao i izmeu dva uzastopna radna dana.
20. radni odnos na odreeno I neodreeno vrijeme

Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili na odreeno vrijeme.
Ugovor o radu u kome nije naznaeno vrijeme trajanja smatrat de se ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme.
lan 16.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na dui period od dvije godine.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti u sljededim sluajevima:
- izvravanja posla koji traje do est mjeseci;
- privremenog povedanja obima posla;
- zamjene odsutnog radnika do godinu dana;
- obavljanja posla ije je trajanje unaprijed odreeno prirodom i vrstom posla.
Ugovor o radu zakljuen suprotno odredbi stava 2. ovog lana smatra se ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme.

Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom roka
odreenog tim ugovorom, ako se radnik i poslodavac drukije ne sporazumiju.
lan 17.
Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se vanost ugovora o radu na odreeno vrijeme,
jednom ili vie puta, produi za odreeni period, ali najdue do dvije godine od dana
zakljuivanja ugovora o radu na odreeno vrijeme. U ovaj period uraunavaju se i prekidi koji su
trajali do dvije sedmice.
Ako radnik, nakon isteka roka iz stava 1. ovog lana, uz izriitu ili predutnu saglasnost
poslodavca, nastavi da radi, smatrat de se da je radnik zasnovao radni odnos na neodreeno
vrijeme.
lan 18.
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora, privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti,
poroajnog odsustva, udaljenja s posla, perioda izmeu dana otkaza ugovora o radu i datuma
vradanja na posao po odluci suda ili drugog organa, kao i za vrijeme drugih opravdanih
odsustvovanja s rada koje radnik koristi na osnovu zakona, kolektivnog ugovora i pravilnika o
radu ugovor o radu se ne prekida.
Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, vie puta upoljava kod
istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme i na taj nain ostvari 24
mjeseca rada u toku posljednje tri godine, smatrat de se da je zasnovao radni odnos na
neodreeno vrijeme.

22. Radno vrijeme

1. Puno radno vrijeme radnika
lan 40.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati sedmino.
Radnik moe zakljuiti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem.
Poslodavac je duan izvriti raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih dana i
to oglasiti na nain koji je pristupaan svim radnicima, kao i voditi dnevnu evidenciju o
prisutnosti radnika na radu.
Ako je kod poslodavca rad organiziran u smjenama, zamjena smjena vri se u rokovima i na
nain odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 41.
Radno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima na kojima, i pored primjene
odgovarajudih mjera i sredstava zatite na radu, postoji povedano tetno djejstvo uvjeta rada na
zdravlje radnika, skraduje se srazmjerno tom tetnom djejstvu, a najvie do 10 sati sedmino
(radna mjesta s posebnim uvjetima rada).
O skradenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lana odluuje ministarstvo nadleno za
poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresiranog radnika, inspektora rada ili sindikata, a na
osnovu strune analize izdate od ovlatene naune ili stune organizacije.

Radno vrijeme iz stava 2. ovog lana, u pogledu prava radnika, smatra se punim radnim
vremenom.
2. Nepuno radno vrijeme
lan 42.
Poslodavac moe s radnikom zakljuiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.
Radnik moe zakljuiti ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa vie poslodavaca i da na
taj nain ostvaruje puno radno vrijeme iz lana 40. stav 1. ovog zakona.
Za rad s nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje pladu i druga prava iz radnog odnosa
srazmjerno radnom vremenu odreenom ugovorom o radu.
3. Prekovremeni rad radnika
lan 43.
U sluaju neplaniranog povedanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda,
havarija na sredstvima rada, poara, zemljotresa, epidemija i drugih nesreda radnik je duan, na
zahtjev poslodavca, raditi due od punog radnog vremena iz lana 40. stav 1. ovog zakona (u
daljem tekstu: prekovremeni rad).
lan 44.
Prekovremeni rad iz lana 43. ovog zakona ne moe trajati vie od 10 sati sedmino. Izuzetno,
radnik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno jo najvie do 10 sati
sedmino.
Radnik u toku kalendarske godine ne moe raditi prekovremeno vie od 150 sati.
lan 45.
Ako potreba za prekovremenim radom traje vie od tri sedmice neprekidno, ili vie od deset
sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan o tome obavijestiti nadlenog
inspektora rada.
lan 46.
Za vrijeme prekovremenog rada radniku se uvedava plada, u skladu sa kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Uvedanje plade za vrijeme prekovremenog rada ne moe iznositi manje od 30% u odnosu na
pladu za isti broj sati rada u redovnom radnom vremenu.

lan 47.
Prekovremeni rad je zabranjen:
- radnicima mlaim od 18 godina ivota,
- trudnim enama i majkama sa djetetom do tri godine ivota,
- samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlaeg od est godina ivota.
Izuzetno, radnicima iz stava 1. alineje 2. i 3. ovog lana moe se odobriti da rade prekovremeno,
uz njihovu pismenu saglasnost.
lan 48.
Nadleni inspektor rada de zabraniti prekovremeni rad koji je uveden suprotno odredbama l.
43. do 45. i lana 47. ovog zakona.
4. Preraspodjela radnog vremena
lan 49.
Ako priroda i potrebe posla zahtijevaju, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima
moe se preraspodijeliti tako da u jednom dijelu godine bude due, a u drugom dijelu
srazmjerno krade, s tim da u toku kalendarske godine ne moe iznositi vie od 40 sati prosjeno
sedmino.
Preraspodjelom punog radnog vremena moe se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme
najdue do 52 sata, a na sezonskim poslovima najdue do 60 sati sedmino.
Due radno vrijeme iz jednog dijela godine u smislu stava 1. ovog lana ne smatra se
prekovremenim radom.
5. Nodni rad
lan 50.
Nodnim radom smatra se rad izmeu 22 sata i est sati narednog dana.
Za radnike mlae od 18 godina nodnim radom smatra se rad izmeu 20 sati i est sati narednog
dana, a ako su uposleni u industriji - od 19 sati do sedam sati narednog dana.
lan 51.
Radnicima mlaim od 18 godina ivota zabranjen je nodni rad.
Izuzetno, radnici mlai od 18 godina ivota mogu biti privremeno izuzeti od zabrane nodnog
rada u sluaju otklanjanja posljedica vie sile, havarija i zatite interesa Republike, na osnovu
saglasnosti nadlenog inspektora rada.
lan 52.
Trudnim enama, poevi od estog mjeseca trudnode, i majkama sa djetetom do jedne godine
ivota zabranjen je nodni rad.

22. Odmor i odsustva

1. Dnevni odmor u toku radnog vremena
lan 54.
Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u
trajanju od 30 minuta. Raspored koritenja ovog odmora vri poslodavac.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, poslodavac moe radnicima, ija priroda posla to omogudava,
odobriti da na kraju radne sedmice iskoriste jo jedan sat dnevnog odmora u toku radnog
vremena.
Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uraunava se u puno radno vrijeme radnika.
2. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana
lan 55.
Radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje
12 sati neprekidno, a radnici uposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima najmanje 10 sati
neprekidno.
Maloljetni radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od
12 sati neprekidno.
3. Sedmini odmor
lan 56.
Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, prema
unaprijed odreenom rasporedu, a ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj sedmini dan
odmora, poslodavac je duan naknadno, u dogovoru sa radnikom, odrediti kad de radnik
iskoristiti dan odmora.
4. Godinji odmor
lan 57.
Radnik koji ima najmanje est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godinji odmor u trajanju
od najmanje 18 radnih dana, a maloljetni radnik u trajanju od najmanje 24 radna dana. Nede se
smatrati prekidom rada odsustvovanja s rada za koja je radnik, u skladu sa zakonom,
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ostvario naknadu plade.
Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uvjetima rada iz lana 41. ovog zakona ima pravo na
godinji odmor najmanje u trajanju od 30 radnih dana.
lan 58.
Radnik koji nema najmanje est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godinji odmor u
trajanju od najmanje jedan dan za svaki navreni mjesec rada.
lan 59.
U godinji odmor se ne uraunavaju periodi koritenja odsustvovanja s rada po drugim
osnovima, pa se za to vrijeme koritenje godinjeg odmora prekida.
U sluaju prekida koritenja godinjeg odmora u smislu stava 1. ovog lana, radnik, u sporazumu
sa poslodavacem, koristi ostatak godinjeg odmora.
lan 60.
Ako je kod poslodavca rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, kod odreivanja
visine godinjeg odmora smatrat de se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana u
sedmici, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije
odreeno.
lan 61.
Radnik koristi godinji odmor bez prekidanja, ali poslodavac, polazedi od potreba procesa rada,
moe odluiti da radnik godinji odmor iskoristi u dva dijela.

Poslodavac se moe sporazumjeti sa radnikom da radnik godinji odmor koristi i u vie od dva
dijela, s tim to jedan dio godinjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje dvije sedmice.
lan 62.
Kod rasporeivanja koritenja godinjih odmora uposlenih radnika poslodavac moe uzeti u
obzir i opravdane elje radnika.
Prema potrebi, poslodavac moe od savjeta radnika ili od sindikata zatraiti da daju svoje
prijedloge ili miljenja o rasporedu koritenja godinjih odmora.
lan 63.
Radnik se ne moe odredi prava na godinji odmor.
Poslodavac ne moe radniku uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu moe, na ime
neiskoritenog godinjeg odmora, isplatiti naknadu.
Poslodavac je duan radniku omoguditi da neiskoriteni dio godinjeg odmora iskoristi najdalje
do kraja juna naredne kalendarske godine.
lan 64.
Radnici koji rade na poslovima nastave u obrazovnim ustanovama koriste godinji odmor za
vrijeme kolskih raspusta.
Duina i raspored koritenja godinjeg odmora radnika iz stava 1. ovog lana mogu biti ureeni
drugim zakonom.
lan 65.
Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravo na naknadu plade u visini pune plade,
kao da je za to vrijeme bio na radu.
Radnik ostvaruje pravo na regres za koritenje godinjeg odmora, u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuju koritenje
godinjeg odmora i prava radnika po tom osnovu.
5. Pladeno odsustvo
Radnik ima pravo da, uz naknadu plade, odsustvuje s posla najmanje pet radnih dana u
kalendarskoj godini, u sluaju stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti lana
porodice i u drugim sluajevima, odreenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
lanom porodice, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se brani i vanbrani suprunici,
njihova djeca (brana, vanbrana i usvojena), pastorad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga
djeca bez roditelja uzeta na izdravanje, majka, otac, ouh, madeha, usvojilac, djed i baba po
majci i po ocu, brada i sestre.
6. Nepladeno odsustvo
lan 67.
Poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo s rada do tri dana u toku
kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih
potreba, bez prava na naknadu plade, ukoliko poslodavac drukije ne odlui.
Poslodavac moe radniku, na njegov zahtjev, odobriti nepladeno odsustvo i u drugim
opravdanim sluajevima.

23.Obezbjeenje zdravstvene zatite na nivou republike srpske I lokalne samouprave

OBEZBJEENJE ZDRAVSTVENE ZATITE


ln 6.

Zdrvstven ztit se obezbjeuje, n nivou Republike, jedinice loklne smouprve (u dljem
tekstu: lokln smouprv) i poslodvc, preduzimnjem specifinih ktivnosti n promociji
zdrvlj, prevenciji i lijeenju bolesti i stnj, rehbilitciji oboljelih i povrijeenih, obezbjeenju
lijekov i medicinskih sredstv, ztiti ivotne i rdne sredine i druge specifine ktivnosti.

ln 7.

(1) Obezbjeenje zdrvstvene ztite n nivou Republike zsniv se n elementim ekonomske,
socijlne i zdrvstvene politike kojim se stvrju uslovi z provoenje zdrvstvene ztite,
usklivnje djelovnj i rzvoj sistem zdrvstvene ztite, i to:
) uspostvljnje prioritet, plnirnje, donoenje strtegij i progrm z provoenje
zdrvstvene ztite, ko i donoenje propis u ovoj oblsti,
b) ndzor nd rdom zdrvstvenih ustnov,
v) provoenje poreske i ekonomske politike kojim se podstie odrivost i rzvoj zdrvstvenog
sistem,
g) obezbjeivnje uslov z zdrvstvenu edukciju stnovnitv,
d) obezbjeivnje uslov z rzvoj integrisnog zdrvstvenog informcionog sistem u
Republici,
) rzvoj nunoistrivke djeltnosti u oblsti zdrvstvene ztite,
e) obezbjeivnje uslov z struno usvrvnje zdrvstvenih rdnik i zdrvstvenih srdnik,
) osnivnje zdrvstvenih ustnov od interes z Republiku,
z) obezbjeivnje sredstv z izgrdnju i opremnje zdrvstvenih ustnov, ko i kontinuirno
odrvnje objekt i opreme z zdrvstvene ustnove iji je osniv Republik,
i) obezbjeivnje zdrvstvene ztite lic koj se nlze u pritvoru i n izdrvnju kzne
ztvor,
j) obvjetvnje grn u vezi ztite zdrvlj z sluj izbijnj epidemij i drugih vedih
nepogod i nesred (zemljotres, por, poplv, opsnost od jonizujudeg i nejonizujudeg
zrenj, trovnj i dr.),
k) otklnjnje zdrvstvenih posljedic prouzrokovnih elementrnim i drugim nepogodm i
vnrednim prilikm,
l) podsticnje ktivnosti n omsovljvnju dobrovoljnog dvnj krvi i provoenje progrm
prikupljnj krvi, ko i dvnj i primnj orgn i tkiv z presivnje i
lj) provoenje specifinih ktivnosti n ztiti i ouvnju ivotne sredine.
(2) Vld moe osnovti komisiju z multisektorsku srdnju rdi ostvrivnj uloge Republike u
obezbjeenju zdrvstvene ztite.

ln 8.

(1) N nivou Republike se obezbjeuje zdrvstven ztit pod jednkim uslovim,
populcionim i nozolokim grupm od posebnog socijlno-medicinskog znj.
(2) Zdrvstven ztit iz stv 1. ovog ln obuhvt:
) djecu do nvrenih 15 godin ivot, kolsku djecu i studente do krj kolovnj,
njksnije do 26 godine ivot, u skldu s zkonom,
b) ene u vezi s plnirnjem porodice, ko i u toku trudnode, poroj i mterinstv do 12
mjeseci poslije poroj, ko drugim zkonom nije drugije ureeno,
v) lic strij od 65 godin ivot,
g) lic s invliditetom,
d) lic u stnju mentlne retrdcije,
) nezposlen lic prijvljen orgnizciji z zpoljvnje ko ne ostvruju novnu nkndu
prem propisim o prvim nezposlenih lic,
e) korisnike prv iz propis koji reguliu oblst prv borc, vojnih invlid i porodic borc
odbrmbeno-otdbinskog rt i ztitu civilnih rtv rt,
) socijlno ugroen lic u skldu s posebnim zkonom,
z) lic koj ive s HIV infekcijom ili koj boluju od AIDS ili drugih zrznih bolesti koje su
utvrene posebnim zkonom kojim se ureuje oblst ztite stnovnitv od zrznih bolesti,
i) lic koj boluju od mlignih bolesti, hemofilije, ederne bolesti, psihoz, epilepsij, multiple
skleroze, cistine fibroze, reumtske groznice,
j) lic u terminlnoj fzi hronine bubrene insuficijencije,
k) oboljel, odnosno povrijeen lic kojim se pru hitne medicinske pomodi i
l) lic u vezi s dvnjem i primnjem ljudskih orgn, tkiv i delij.
(3) Obim, sdrj i nin ostvrivnj zdrvstvene ztite utvruje Fond zdrvstvenog osigurnj
Republike Srpske (u dljem tekstu: Fond), uz sglsnost Ministrstv zdrvlj i socijlne ztite
(u dljem tekstu: Ministrstvo).


ln 9.

(1) Obezbjeenje zdrvstvene ztite n nivou loklne smouprve obuhvt ktivnosti z
provoenje zdrvstvene ztite od interes z grne n teritoriji loklne smouprve, i to:
) prdenje rd zdrvstvenih ustnov n primrnom nivou zdrvstvene ztite,
b) uspostvljnje mree mbulnti porodine medicine,
v) obezbjeivnje uslov z multisektorsku srdnju,
g) provoenje specifinih ktivnosti n ztiti i ouvnju ivotne sredine,
d) obezbjeivnje sredstv z sufinnsirnje progrm i projekt zdrvstvene ztite od
interes z loklnu smouprvu,
) sufinnsirnje izgrdnje i opremnj zdrvstvenih ustnov, ko i obezbjeenje sredstv z
kontinuirno odrvnje objekt i opreme, obnvljnje i nbvk nove opreme, z zdrvstvene
ustnove iji je osniv,
e) obezbjeivnje sredstv z zdrvstveno osigurnje socijlno ugroenih lic u skldu s
posebnim zkonom,
) otklnjnje zdrvstvenih posljedic prouzrokovnih elementrnim i drugim nepogodm i
vnrednim prilikm i
z) obezbjeivnje mrtvozorstv.
(2) Lokln smouprv obezbjeuje sredstv z ostvrivnje zdrvstvene ztite iz stv 1.
ovog ln u svom budetu.
(3) Lokln smouprv osniv Odbor z zdrvlje (u dljem tekstu: Odbor), u cilju ktivnog
ued u ostvrivnju ciljev zdrvstvenih strtegij n nivou primrne zdrvstvene ztite,
podrke i pomodi zdrvstvenim ustnovm i zdrvstvenim rdnicim, ko i neposrednog
ued grn u iskzivnju zdrvstvenih potreb.
(4) lnovi Odbor se birju iz red odbornik loklne smouprve i predstvnik drugih
zinteresovnih orgnizcij ko to su zdrvstvene, obrzovne i socijlne ustnove, preduzed,
nevldine orgnizcije i vedinski reprezenttivni sindikt, uz zstupljenost ob pol.
(5) lnove Odbor imenuje ndleni orgn loklne smouprve.
(6) Ndleni orgn loklne smouprve odlukom propisuje broj lnov, mndt, ndlenost,
nin rd i drug pitnj od znj z funkcionisnje Odbor.



ln 10.

Poslodvc obezbeuje ztitu zdrvlj zposlenih u skldu s propisim koji reguliu oblst
ztite n rdu.

23.Naela zdravstvene zatite

ln 11.

(1) Zdrvstven ztit grn se provodi n nelim jednkosti, dostupnosti,
sveobuhvtnosti, kontinuitet i koordincije.
(2) Zdrvstven ztit se ostvruje bez diskrimincije po bilo kom osnovu.

ln 12.

Jednkost u zdrvstvenoj ztiti podrzumijev d grni s istim zdrvstvenim potrebm
ostvruju isti nivo zdrvstvene ztite, grni s rzliitim zdrvstvenim potrebm ostvruju
rzliit nivo zdrvstvene zite, u skldu s odredbm ovog zkon i drugih propis koji reguliu
ovu oblst.

ln 13.

Dostupnost zdrvstvene ztite se ostvruje obezbjeivnjem zdrvstvene ztite grnim,
koj je fiziki, geogrfski i ekonomski dostupn.

ln 14.

Sveobuhvtnost zdrvstvene ztite n primrnom nivou se ostvruje prunjem zdrvstvenih
uslug grnim, kroz rd timov porodine medicine, bez obzir n pol, godine i bolest.

ln 15.

Kontinuitet zdrvstvene ztite se ostvruje orgnizcijom primrne zdrvstvene ztite
uspostvljnjem neprekidnog prdenj stnj zdrvlj grn kroz sve ivotne dobi.

ln 16.

Koordincij zdrvstvene ztite se ostvruje nesmetnim kretnjem grn kroz zdrvstveni
sistem, u kome se nivoi zdrvstvene ztite ndopunjuju jedn n drugi i meusobno rdi
postiznj mksimlne efiksnosti i efektivnosti.

25.Prava I obaveze graana I pacijenata

ln 17.

Svki grnin im prvo d zdrvstvenu ztitu ostvruje uz potovnje njvieg mogudeg
stndrd ljudskih prv i vrijednosti, odnosno im prvo n fiziki i psihiki integritet i n
bezbjednost linosti, ko i n uvvnje njegovih morlnih, kulturnih i religijskih ubjeenj.

ln 18.

Strni drvljnin ili lice bez drvljnstv im prvo n zdrvstvenu ztitu u skldu s
odredbm ovog zkon, meunrodnih sporzum i drugih propis koji reguliu ovu oblst.

ln 19.

(1) Zdrvstvene ustnove morju grninu grntovti pristup uslugm osigurvjudi
ukljuenje u liste eknj z hronin stnj.
(2) Svki grnin, koji to tri, im prvo uvid u liste eknj unutr okvir potovnj normi
privtnosti.

ln 20.

(1) Grnin im prvo n slobodn izbor doktor porodine medicine i zdrvstvene ustnove
sekundrnog nivo.
(2) Grnin bir doktor porodine medicine n period od godinu dn.

ln 21.

(1) Grnin je obvezn d uv i unpreuje sopstveno zdrvlje, zdrvlje drugih ljudi, ko i
ivotnu i rdnu sredinu.
(2) Grnin je obvezn d, u grnicm svojih znnj i mogudnosti, u hitnom sluju,
povrijeenom ili bolesnom, prui prvu pomod.

ln 22.

(1) Pcijent im prvo n informciju u vezi svog zdrvlj.
(2) Pcijent im prvo d od ndlenog doktor, koji g lijei, dobije informciju koj mu je
potrebn d bi donio odluku u vezi predloenog medicinskog tretmn.
(3) Informcij obuhvt:
) dijgnozu i prognozu bolesti, krtk opis, cilj i korist od predloenog medicinskog tretmn,
vrijeme trjnj i mogude posljedice preduzimnj odnosno nepreduzimnj predloenog
medicinskog tretmn,
b) vrstu i vjerovtnodu mogudih rizik, bolne i druge sporedne ili trjne posljedice,
v) druge metode lijeenj,
g) mogude promjene pcijentovog stnj poslije preduzimnj predloenog medicinskog
tretmn, ko i mogude nune promjene u ninu ivot pcijent i
d) dejstvo lijekov i mogude neeljene posljedice tog dejstv.
(4) Informciju iz stv 1. ovog ln ndleni doktor je obvezn dti pcijentu i bez njegovog
trenj.
(5) Informciju dje ndleni doktor usmeno i n nin koji je rzumljiv pcijentu, vodedi run
o njegovoj strosti, obrzovnju i emocionlnom stnju.
(6) Ako pcijent ne poznje jezik koji je u slubenoj upotrebi u Republici, zdrvstven ustnov
mu moe obezbijediti prevodioc u skldu s propisim o slubenoj upotrebi jezik i pism,
ko je pcijent gluhonijem, moe mu se obezbijediti tum.
(7) Pcijent se moe odredi svog prv n informciju, osim informcije d je predloeni
medicinski tretmn potrebn i d nije bez zntnog rizik, odnosno d je rizino nepreduzimnje
medicinskog tretmn.
(8) Izuetno, ndleni doktor de predutti dijgnozu, tok predloenog medicinskog tretmn i
njegove rizike ili informciju o tome umnjiti, ko postoji ozbiljn opsnost d de informisnjem
zntno nkoditi zdrvlju pcijent, u tom sluju informcij se mor dti lnu porodice
pcijent.
(9) U medicinsku dokumentciju ndleni doktor unosi podtk d je pcijentu, odnosno lnu
porodice do informciju o podcim iz stv 3. ovog ln.
(10) Pcijent im prvo uvid u trokove lijeenj.
(11) Pcijent im prvo n informisnje o rezulttim nunih istrivnj i tehnolokih
inovcij.

ln 23.

Pcijent im prvo d slobodno odluuje o svemu to se tie njegovog zdrvlj, osim u
slujevim kd to direktno ugrov ivot i zdrvlje drugih lic.

ln 24.

(1) Pcijent im prvo n slobodn izbor medicinskog tretmn n osnovu odgovrjudih
informcij o mogudim rizicim i posljedicm po zdrvlje pcijent.
(2) Pcijent dje pisnu izjvu o pristnku n predloeni medicinski tretmn.
(3) Pristnk n predloeni medicinski tretmn pcijent moe pismeno opozvti.
(4) Pcijent im prvo d pismenim putem odredi lice koje de u njegovo ime dti pristnk,
odnosno koje de biti obvijeteno umjesto pcijent o preduzimnju medicinskog tretmn.

ln 25.

(1) Pristnk n medicinski tretmn z mloljetnog pcijent i lice lieno poslovne sposobnosti
dje roditelj, brni drug, punoljetno dijete, punoljetni brt ili sestr, zkonski zstupnik ili
strtelj, u pisnom obliku.
(2) Ndleni doktor koji smtr d zkonski zstupnik pcijent ne postup u njboljem
interesu djetet ili lic lienog poslovne sposobnosti obvezn je d o tome odmh obvijesti
orgn strteljstv.
(3) U sluju sumnje ili postojnj zrzne bolesti i bolesti ovisnosti, mloljetno lice, strije od
15 godin, moe smostlno dti pristnk z medicinski tretmn i bez pristnk lic iz stv 1.
ovog ln.

ln 26.

(1) Pcijent im prvo d odbije predloeni medicinski tretmn, k i u sluju kd se njime
spsv ili odrv njegov ivot.
(2) Pcijent odbij predloeni medicinski tretmn izriito u pisnom obliku, ko pcijent odbije
dvnje pisne izjve, o tome de se siniti sluben zbiljek koju potpisuje ndleni doktor i
dv zdrvstven rdnik.
(3) Ndleni doktor je obvezn d pcijentu uke n posljedice njegove odluke o odbijnju
predloenog medicinskog tretmn.

ln 27.

Hitni medicinski tretmn de se preduzeti nd pcijentom i bez njegove sglsnosti ko je vitlno
ugroen i bez svijesti, ili iz drugih rzlog nije u stnju d sopti svoj pristnk.

ln 28.

(1) Medicinski ogled (u dljem tekstu: ogled) je istrivk studij n ljudim rdi ispitivnj
odreenih spekt (sigurnost, efiksnost, efektivnost) novih lijekov, medicinskih sredstv,
procedur lijeenj ili kombincije nvedenog.
(2) Ogled se moe preduzeti nd punoljetnim, poslovno sposobnim pcijentom, uz njegov
pristnk.
(3) Izuzetno, kd postoji indikcij z medicinski tretmn mloljetnog pcijent ili lic lienog
poslovne sposobnosti, pristnk dje roditelj, brni drug, punoljetno dijete, punoljetni brt ili
sestr, zkonski zstupnik ili strtelj.
(4) Pcijent, brni drug, roditelj, zkonski zstupnik ili strtelj, dje pristnk u pisnom
obliku, nkon to je informisn o smislu, cilju, postupcim, oekivnim rezulttim, mogudim
rizicim, ko i o neeljenim posljedicm ogled.
(5) Pcijent, odnosno lice iz stv 1. ovog ln, mor biti upozoreno d moe ogled odbiti i d
pristnk n ogled moe opozvti pismeno u svko vrijeme.
(6) Ndleni doktor, koji vri ogled, obvezn je d vodi run o tome d ztit ivot i
zdrvlj pcijent uvijek im prednost u odnosu n interes drutv i nuke.
(7) Pcijent koji zbog ogled pretrpi tjelesnu povredu ili mu se zdrvlje nrui im prvo n
nkndu tete u skldu s zkonom.
(8) Zdrvstven ustnov je obvezn d prije poetk ogled osigur pcijent koji je
podvrgnut ogledu, z sluj nstnk tjelesne povrede ili nruvnj zdrvlj koji je izzvn
ogledom, u skldu s zkonom.
(9) Zdrvstven ustnov je obvezn d zkljui ugovor s pcijentom kojim se odreuje iznos
ndoknde koj pripd pcijentu koji uestvuje u ogledu.
(10) Pcijent im prvo d uestvuje u klinikom ispitivnju lijekov i medicinskih sredstv, u
skldu s zkonom kojim se ureuje oblst lijekov i medicinskih sredstv.
(11) Etiki odbor zdrvstvene ustnove, prije poetk ogled, donosi odluku o preduzimnju
ogled nd pcijentom u zdrvstvenoj ustnovi.
(12) U privtnim zdrvstvenim ustnovm ne moe se preduzimti ogled.

ln 29.

(1) Pcijent im prvo n povjerljivost linih informcij koje je soptio ndlenom doktoru,
ukljuujudi i one koje se odnose n njegovo stnje zdrvlj i potencijlne dijgnostike i
terpijske procedure.
(2) Zbrnjeno je d ndleni doktor, bez pismenog pristnk pcijent, sopti drugim licim
line podtke o pcijentu iz stv 1. ovog ln, osim kd je n to obvezn posebnim
zkonom.
(3) Ako je pcijent do pristnk ndleni doktor moe soptiti podtke o zdrvstvenom stnju
pcijent punoljetnom lnu porodice pcijent.
(4) Ndleni doktor mor soptiti podtke o zdrvstvenom stnju pcijent punoljetnom lnu
porodice i u sluju kd pcijent nije do pristnk z soptvnje podtk o svom
zdrvstvenom stnju, to je neophodno rdi izbjegvnj zdrvstvenog rizik ln porodice.

ln 30.

(1) Pcijent im prvo n ztitu svoje privtnosti tokom provoenj dijgnostikih ispitivnj,
posjete specijlisti i medicinsko-hirurkog lijeenj u cjelini.
(2) Pregledu pcijent mogu prisustvovti zdrvstveni rdnici koji preduzimju medicinski
tretmn, studenti medicine, uenici medicinske kole, z lic do 15 godin ivot i poslovno
nesposobn lic, roditelj, zkonski zstupnik ili strtelj.
(3) Pcijent moe dti pisnu sglsnost i z prisutnost drugih lic prilikom pregled.

ln 31.

(1) Pcijent kome je uskrden zdrvstven ztit, odnosno pcijent koji nije zdovoljn
pruenom zdrvstvenom uslugom, odnosno postupkom zdrvstvenog ili drugog rdnik
zdrvstvene ustnove, moe podnijeti prigovor direktoru zdrvstvene ustnove.
(2) Prigovor se podnosi usmeno n zpisnik ili u pisnoj formi u roku od osm dn od dn
uinjene povrede prv pcijent.
(3) Direktor zdrvstvene ustnove, u roku od 15 dn od dn podnoenj prigovor, utvruje
sve bitne injenice n osnovu kojih donosi konnu odluku po prigovoru iz stv 2. ovog ln.
(4) Pcijent koji je nezdovoljn konnom odlukom direktor ili ko direktor u propisnom
roku ne odlui o prigovoru, moe pokrenuti spor kod ndlenog sud.

ln 32.

(1) Pcijent koji zbog strune greke zdrvstvenog rdnik, odnosno zdrvstvenog srdnik, u
ostvrivnju zdrvstvene ztite pretrpi tetu n svom tijelu ili se strunom grekom
prouzrokuje pogornje njegovog zdrvstvenog stnj im prvo n nkndu tete u skldu s
zkonom.
(2) Ndlen zdrvstven komor de, n zhtjev direktor zdrvstvene ustnove, imenovti
Komisiju od pet lnov, z utvrivnje strune greke iz stv 1. ovog ln.
(3) Ndlen zdrvstven komor dostvlj nlz i miljenje Komisije iz stv 2. ovog ln
Ministrstvu i podnosiocu zhtjev, rdi ostvrivnj prv iz stv 1. ovog ln.
(4) Prvo n nkndu tete se ne moe unprijed iskljuiti ili ogrniiti.

ln 33.

(1) Pcijent im prvo uvid u svoju medicinsku dokumentciju i moe postvljti pitnj o
sdrju dokumentcije.
(2) Izuzetno, lnovi ue porodice pcijent imju prvo uvid u medicinsku dokumentciju
svog ln porodice ko su ti podci od znj z njihovo zdrvlje.

ln 34.

Pcijent, kod ostvrivnj zdrvstvene ztite, obvezn je d:
) ktivno uestvuje u ztiti, ouvnju i unpreenju svog zdrvlj,
b) u potpunosti informie ndlenog zdrvstvenog rdnik o istinitim podcim o svom
zdrvstvenom stnju,
v) potuje uputstv i preduzim mjere propisne terpije od strne ndlenog zdrvstvenog
rdnik,
g) potuje kudni red zdrvstvene ustnove i
d) potuje zdrvstvene rdnike i zdrvstvene srdnike.








26. NIVOI ZDRAVSTVENE ZATITE


ln 35.

(1) Zdrvstven ztit se obvlj n primrnom, sekundrnom i tercijrnom nivou.
(2) Posebn oblik ztite zdrvlj stnovnitv se ostvruje orgnizcijom jvnog zdrvstv.

ln 36.

(1) Primrni nivo zdrvstvene ztite obuhvt:
a) ktivnosti n promociji zdrvlj,
b) zdrvstvenu edukciju grn o njedim zdrvstvenim problemim, metodm njihove
identifikcije i kontrole,
v) prevenciju, dijgnostiku, lijeenje i rehbilitciju bolesti i povred,
g) hitnu medicinsku pomod,
d) otkrivnje i redukciju fktor rizik msovnih nezrznih bolesti,
) preventivnu, djeiju i optu stomtologiju,
e) ztitu i unpreenje mentlnog zdrvlj,
) rehbilitciju u zjednici,
z) imunizciju protiv zrznih bolesti,
i) lijeenje u kudi,
j) plijtivnu njegu,
k) hitni snitetski prevoz,
l) obezbjeivnje lijekov i medicinskih sredstv i
lj) higijensko-epidemioloke poslove.
(2) Primrni nivo zdrvstvene ztite obezbjeuje se putem mbulnte porodine medicine,
stomtoloke mbulnte, dom zdrvlj, dom z zdrvstvenu njegu i poteke.
(3) N primrnom nivou zdrvstvene ztite se moe orgnizovti i provoditi nstvn i
nunoistrivk djeltnost.
(4) Nstv iz oblsti porodine medicine se moe orgnizovti i provoditi u centrim z
edukciju iz porodine medicine u sstvu dom zdrvlj.

ln 37.

(1) Sekundrni nivo zdrvstvene ztite obezbjeuje specijlizovnu zdrvstvenu ztitu.
(2) Specijlizovn zdrvstven ztit iz stv 1. ovog ln obuhvt sloene metode i
postupke dijgnostike, lijeenj i rehbilitcije.
(3) Sekundrni nivo zdrvstvene ztite se obezbjeuje putem specijlistike mbulnte,
specijlistikog centr, bolnice i zvod.
(4) Sekundrni nivo zdrvstvene ztite se orgnizuje tko d dopunjuje primrnu zdrvstvenu
ztitu i pru joj orgnizovnu i kontinuirnu pomod i podrku.
(5) N sekundrnom nivou zdrvstvene ztite se provodi sekundrn i tercijrn prevencij.
(6) N sekundrnom nivou zdrvstvene ztite moe se orgnizovti i provoditi nstvn i
nunoistrivk djeltnost.

ln 38.

(1) Tercijrni nivo zdrvstvene ztite obezbjeuje visokospecijlizovnu zdrvstvenu ztitu,
koj se ne obezbjeuje n nivou sekundrne zdrvstvene ztite.
(2) Visokospecijlizovn zdrvstven ztit iz stv 1. ovog ln obuhvt njsloenije
metode i postupke dijgnostike, lijeenj i rehbilitcije.
(3) Tercijrni nivo zdrvstvene ztite se obezbjeuje putem specijlistike mbulnte,
specijlistikog centr, bolnice i zvod.
(4) Tercijrni nivo zdrvstvene ztite se orgnizuje tko d dopunjuje sekundrnu zdrvstvenu
ztitu i pru joj orgnizovnu i kontinuirnu pomod i podrku.
(5) N tercijrnom nivou zdrvstvene ztite se provodi sekundrn i tercijrn prevencij.
(6) N tercijrnom nivou zdrvstvene ztite se orgnizuje i provodi nstvn i
nunoistrivk djeltnost.

ln 39.

(1) Jvno zdrvstvo je posebn oblik ztite zdrvlj stnovnitv koji podrzumijev
orgnizovnu i sveobuhvtnu ktivnost drutv rdi ouvnj fizikog i mentlnog zdrvlj,
odnosno ouvnj ivotne sredine, ko i suzbijnj fktor rizik z nstnk bolesti i povred,
koj se ostvruje primjenom zdrvstvenih tehnologij i mjerm koje su nmijenjene promociji
zdrvlj, prevenciji bolesti i poboljnju kvlitet ivot.
(2) Jvno zdrvstvo obuhvt nuno polje preventivne medicinske nuke, ukljuujudi higijenu,
epidemiologiju, mikrobiologiju, socijlnu medicinu, zdrvstvenu ekologiju, zdrvstvenu
sttistiku, promociju zdrvlj i prevenciju bolesti.
ln 40.

(1) Nivoi zdrvstvene ztite se povezuju kroz referlni sistem.
(2) Referlni sistem je kontinuirno i nesmetno kretnje grn i pcijent kroz zdrvstveni
sistem, koje prti odgovrjud medicinsk dokumentcij.
(3) Ministr de prvilnikom propisti referlni sistem zdrvstvene ztite.
27. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Zdravstvene ustanove su:Ambulanta,Dom
zdravlja,Apoteka,Apotekarska ustanova,Poliklinika,Bolnica,Zavod za zatitu
zdravlja,Specijalizovani zavod,Institut,Klinika i Kliniki centar.
a)Ambulanta porodine medicine je osnovni oblik organizovanja primarne zdravstvene
zatite.Moe imati jedan ili vie timova porodine medicine.
b)Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja organizuje primarnu zdravstvenu zatitu po
sistemu porodine medicine.Obezbjeuje:porodinu medicinu,djeju,preventivnu i optu
stomatologiju,HES,hitnu medicinsku pomod,ampulirane lijekove i labarotarijsku
dijagnostiku.Moe organizovati:rtg dijagnostiku i ambulante za specijalistike
konsultacije;porodilite ako je udaljen vie od 40km od opte bolnice;centar za zatitu
mentalnog zdravlja(CMZ);centar za fizikalnu rehabilitaciju(CBR).
c)Apoteka vri snabdjevanje stanovnitva i zdravstvenih ustanova lijekovima i medicinskim
sredstvima i daje upustvo za njihovu upotrebu.Moe da izrauje magistralne lijekove i galenske
preparate.
d)Apotekarska ustanova je zdravstvena ustanova od posebnog drutvenog interesa i obavlja
djelatnost dvije ili vie apoteka.
e)Poliklinika je zdravstvena ustanova koju sainjavaju tri ili vie specijalistikih ambulanti
razliitih medicinskih grana.
f)Bolnica vri ispitivanje i lijeenje graana metodom sloenije dijagnostike i lijeenja koji ne
mogu biti zbrinuti na nivou primarne zdravstvene zatite.Upudivanje vri doktor porodine
medicine.mora imati najmanje etiri bolnika odjeljenja(pedijatrija,interna,ginekologija i
akuerstvo i hirurgija)+neurologija,ortopedija,psihijtrija...
g)Zavod za zatitu zdravlja je visoko specijalizovana zdravstvena ustanova koja prati zdravstveno
stanje stanovnitva i preduzima mjere za spreavanja irenja zaraznih bolesti i za otklanjanje
tetnih faktora iz ivotne sredine.
h)Specijalizovani zavod prati i prouava stanje u oblasti za koju je osnovan(trnsfuzija
krvi,medicina rada,medicina sporta,fizikalna medicina itd.)
i)Instut obavlja specijalizovanu,polikliniku i bolniku zdravstvenu djelatnost.
j)Klinika obavlja specijlistiku polikliniku i bolniku zdravstvenu djelatnost iz odreene grane
medicine.
k)Kliniki centar je visoko specijalizovana zdravstvena,nauno istraivaka i nastavna ustanova u
kojoj se ispituju i lijee bolesnici i povrijeena lica.
Uslove za poetak rada zdravstvenih ustanova utvruje ninistar zdravlja.Ministar donosi
pravilnik o uslovima za obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama.U tom
Pravilniku su utvreni uslovi koje trebaju da ispunjavaju zdravstvene ustanove u
pogledu:kadrova,prostora,opreme i lijekova.

28. Radno vrijeme u zdravstvenih ustanovama

Radno vrijeme u ustanovama je regulisano zakonom o zatiti zdravlja.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati nedeljno.Radno vrijeme rasporeuje direktor.Na mjestima sa
posebnim uslovima rada,radno vrijeme moe biti skradeno (npr.rad u RTG).O skradenju radnom
vremenu odluuje ministarstvo rada na prijedlog ustanove.

29. NADZOR NAD RADOM ZDRAVSTVENIH USTANOVA

ln 126.

Ndzor nd provoenjem Zkon obuhvt ktivnost kojom se utvruje d li zdrvstven
ustnov, zdrvstveni rdnik i zdrvstveni srdnik koji obvlj zdrvstvenu djeltnost, rdi u
skldu s propisim, dostignudim svremene medicine i drugih nuk i d li z tkv rd
postoje odgovrjudi uslovi.

ln 127.

Ndzor nd rdom zdrvstvenih ustnov obuhvt:
) unutrnji ndzor,
b) struni ndzor,
v) ndzor nd zkonitodu rd i kt i
g) inspekcijski ndzor.

ln 128.

(1) Zdrvstven ustnov obvezno provodi unutrnji ndzor.
(2) Zdrvstven ustnov propisuje nin obvljnj unutrnjeg ndzor optim ktom.

ln 129.

Posebn oblik unutrnjeg ndzor iz ln 128. ovog zkon se ostvruje putem jedinice z
kontinuirno unpreenje kvlitet i sigurnosti zdrvstvenih uslug u zdrvstvenoj ustnovi iz
l. 55, 60, 63, 64, 65, 66, 67. i 68. ovog zkon.

ln 130.

(1) Struni ndzor se obvlj redovno i kontinuirno, vnredni struni ndzor ko z to postoje
posebni rzlozi.
(2) Zhtjev z vnredni struni ndzor moe postviti Fond, ndlen zdrvstven komor,
zdrvstveno-snitrni inspektor, zposleni u zdrvstvenoj ustnovi i grnin koji nije
zdovoljn dobijenom zdrvstvenom uslugom i njegov porodic.
(3) Ministr cijeni oprvdnost zhtjev i odluuje o vnrednom strunom ndzoru.

ln 131.

(1) Ministrstvo obvlj struni ndzor preko komisij ili pojedinc s liste ekspert.
(2) Ministr rjeenjem imenuje listu ekspert z obvljnje strunog ndzor.
(3) Po obvljenom strunom ndzoru, pojedinc ili Komisij podnosi izvjetj o nenom stnju
i predle mjere koje treb preduzeti ko tkvo stnje nije zdovoljvjude.
(4) Ministr donosi rjeenje s rokom z provoenje mjer iz stv 1. ovog ln.
(5) Ministr moe privremeno zbrniti rd zdrvstvene ustnove, odnosno dijel zdrvstvene
ustnove, ukoliko u predvienom roku ne provede nloene mjere.

ln 132.

U vnrednom strunom ndzoru ne mogu uestvovti lic s niim strunim zvnjem od
njvieg strunog zvnj koje im zposleni u ijoj se orgnizcionoj jedinici vri vnredni
struni ndzor.

ln 133.

Ndzor nd zkonitodu rd i kt zdrvstvene ustnove obvlj Ministrstvo preko komisij
koje imenuje ministr iz red drvnih slubenik, u skldu s zkonom.

ln 134.

Inspekcijski ndzor u obvljnju zdrvstvene djeltnosti se vri u skldu s Zkonom o
inspekcijm Republike Srpske (Slubeni glsnik Republike Srpske, br. 113/05 i 1/08).


30.Organi zdravstvene utanove

ln 73.

(1) Orgni zdrvstvene ustnove su direktor i uprvni odbor.
(2) Direktor i uprvni odbor ustnove imenuje i rzrjev osniv zdrvstvene ustnove, u
skldu s zkonom i sttutom, uz zstupljenost ob pol.
(3) Izuzetno od stv 2. ovog ln, imenovnje i rzrjeenje direktor zdrvstvene ustnove,
iji je osniv lokln smouprv vri se uz miljenje ministr.
(4) Ndlenost orgn, broj lnov uprvnog odbor, te postupk imenovnj i rzrjeenj se
utvruje ktom o osnivnju i sttutom zdrvstvene ustnove.
(5) Orgn zdrvstvene ustnove koju osniv fiziko lice je direktor.

ln 74.

(1) Sttut zdrvstvene ustnove utvruje djeltnost, ndlenost orgn, unutrnju
orgnizciju, uprvljnje, poslovnje, uslove z imenovnje i rzrjeenje direktor i uprvnog
odbor, ko i drug pitnj znjn z rd ustnove.
(2) Sglsnost n sttut zdrvstvene ustnove dje osniv, uz prethodno pribvljeno miljenje
Ministrstv.

ln 75.

Strun tijel zdrvstvene ustnove su:
) kolegijum i
b) etiki odbor.

ln 76.

(1) Kolegijum je struno tijelo koje rzmtr sutinsk pitnj u vezi primjene doktrinrnih
stvov iz djeltnosti zdrvstvene ustnove.
(2) Kolegijum se orgnizuje u zdrvstvenoj ustnovi iz l. 55, 60, 62. i 68. ovog zkon.
(3) Sstv i rd kolegijum se ureuje sttutom zdrvstvene ustnove.

ln 77.

(1) Etiki odbor je struno tijelo koje prti prunje i provoenje zdrvstvene ztite n
nelim profesionlne etike i deontologije.
(2) Direktor zdrvstvene ustnove imenuje etiki odbor n prijedlog strunog kolegijum.
(3) Etiki odbor se orgnizuje u zdrvstvenoj ustnovi iz l. 55, 60, 62. i 68. ovog zkon.
(4) lnovi etikog odbor se imenuju iz red zposlenih zdrvstvenih rdnik u zdrvstvenoj
ustnovi i grn koji ive ili rde n teritoriji z koju je zdrvstven ustnov osnovn, uz
zstupljenost ob pol.
(5) Postupk z izbor i rzrjeenje, broj lnov i mndt etikog odbor se ureuje sttutom
zdrvstvene ustnove.
(6) Etiki odbor donosi poslovnik o rdu.

ln 78.

Zdci etikog odbor zdrvstvene ustnove su:
) prti i nlizir primjenu nel profesionlne etike i deontologije u obvljnju zdrvstvene
djeltnosti,
b) dje sglsnost z provoenje nunih istrivnj, ogled, ko i klinikih ispitivnj lijekov i
medicinskih sredstv u zdrvstvenoj ustnovi, odnosno prti njihovo provoenje,
v) rzmtr strun pitnj i dje miljenj u vezi s uzimnjem dijelov ljudskog tijel u
medicinske i nuno-nstvne svrhe, u skldu s zkonom,
g) rzmtr strun pitnj i dje miljenj u vezi s primjenom tretmn z lijeenje
neplodnosti postupcim biomedicinski potpomognutim oploenjem, u skldu s zkonom,
d) prti i nlizir etinost odnos izmeu zdrvstvenih rdnik i pcijent, posebno u oblsti
dvnj sglsnosti pcijent z predloeni medicinski tretmn,
) prti, nlizir i dje miljenj o primjeni nel profesionlne etike u prevenciji, dijgnostici,
lijeenju, rehbilitciji, istrivnju, ko i o uvoenju novih zdrvstvenih tehnologij i
e) rzmtr drug etik pitnj u obvljnju djeltnosti zdrvstvene ustnove.



31.Statut zdravstvene ustanove

Statut ustanove je osnovni pravni i normativni akt kojim se utvruje:naziv osnivaa,naziv
ustanove,sjedite ustanove,djelatnost ustanove,zastupanje i predstavljanje ustanove,organi
ustanove(upravni odbor,nadzorni odbor,direktor) i njihove nadlenosti,planiranje,nadzora nad
strunim radom,poslovna i profesionalna tajna,zatita prava radnika,nain utvrivanja odnosa u
ustanovi(normativni akti).Statut ustanove donosi upravni odbor ustanove.Saglasnost na statut
daje osniva ustanove uz pribavljeno miljenje ministra zdravlja.

32. Finansiranje zdravstvene ustanove

ln 124.

Zdrvstven ustnov moe ostvriti finnsijsk sredstv od:
) Fond,
b) budet Republike i loklne smouprve,
v) osigurvjudih orgnizcij,
d) korisnik zdrvstvene ztite,
) nstvne i nunoistrivke djeltnosti i
e) drugih izvor.

ln 125.

(1) Fond ugovr prunje zdrvstvenih uslug s zdrvstvenim ustnovm n osnovu
zdrvstvenog stnj stnovnitv, broj i strosne strukture stnovnitv, stepen urbnizcije,
rzvijenosti i sobrdjne poveznosti pojedinih podruj, jednke dostupnosti zdrvstvene
ztite, potrebnog obim zdrvstvenih uslug i ekonomskih mogudnosti.
(2) Fond dostvlj Ministrstvu n sglsnost Pln ugovrnj po nivoim zdrvstvene ztite z
osigurn lic.


33. Obavezno zdravstveno osiguranje

ln 9.
Osigurnik je, u skldu s ovim zkonom, lice osigurno n obvezno
penzijsko i invlidsko osigurnje (u dljem tekstu: osigurnik u obveznom
osigurnju) i lice osigurno n dobrovoljno penzijsko i invlidsko osigurnje (u
dljem tekstu: osigurnik u dobrovoljnom osigurnju).
1. Osigurnik u obveznom osigurnju
ln 10.
(1) Osigurnik u obveznom osigurnju je:
) lice zposleno n osnovu ugovor o rdu ili drugog kt poslodvc (u
dljem tekstu: osigurnik rdnik),
b) lice koje obvlj smostlnu djeltnost (u dljem tekstu: osigurnik
smostlnih djeltnosti),
v) lice koje obvlj sveteniku dunost ili vjersku slubu (u dljem
tekstu: osigurnik vjerski slubenik) i
g) lice koje obvlj poljoprivrednu djeltnost i koje je upisno u Registr
poljoprivrednih gzdinstv ko nosilc poljoprivrednog gzdinstv (u dljem
tekstu: osigurnik poljoprivrednik).
(2) Ako lice istovremeno ispunjv uslove z osigurnje po vie osnov iz
stv 1. ovog ln, osnov osigurnj odreuje se n tj nin to postojnje osnov
osigurnj po prethodnoj tki iskljuuje osnov osigurnj iz nredne tke.
ln 11.
Osigurnik rdnik je:
) lice zposleno u privrednom drutvu, republikom orgnu, orgnu
jedinice loklne smouprve, jvnoj ustnovi ili drugoj orgnizciji u
Republici Srpskoj (u dljem tekstu: Republik),


b) lice zposleno u zjednikim orgnim Bosne i Hercegovine (u dljem
tekstu: BiH) i Brko Distriktu Bosne i Hercegovine (u dljem tekstu: Brko
Distrikt), s prebivlitem u Republici,
v) lice zposleno u Brko Distriktu s prebivlitem u Brko Distriktu,
ko je prijvljeno u Jedinstveni sistem registrcije, kontrole i nplte
doprinos (u dljem tekstu: Jedinstveni sistem),
g) lice zposleno kod osigurnik iz ln 12. tk ) ovog zkon ili kod
nosioc poljoprivrednog gzdinstv,
d) lice izbrno ili imenovno n jvnu funkciju ko z obvljnje te
funkcije ostvruje pltu ili nkndu,
) zposleno lice upudeno n rd u inostrnstvo, pod uslovom d nije
obvezno osigurno po propisim drve u koju je upudeno n rd, ko
meunrodnim ugovorom nije drugije odreeno,
e) drvljnin Republike koji je n teritoriji Republike zposlen kod
meunrodnih orgnizcij, diplomtskih ili konzulrnih predstvnitv,
strnih prvnih ili fizikih lic, ko meunrodnim ugovorom nije drugije
odreeno,
) strni drvljnin i lice bez drvljnstv koji su n teritoriji
Republike zposleni kod strnih prvnih ili fizikih lic, ko meunrodnim
ugovorom nije drugije odreeno, ko i kod meunrodnih orgnizcij,
diplomtskih ili konzulrnih predstvnitv, ko je tkvo osigurnje
predvieno meunrodnim ugovorom,
z) lice koje u skldu s zkonom obvlj privremene i povremene poslove u
skldu s propisim o rdu i
i) lice do nvrenih 26 godin ivot koje, u skldu s zkonom, obvlj
poslove preko omldinske zdruge, odnosno bez obzir n godine ivot ko nije
n redovnom kolovnju.
ln 12.
Osigurnik smostlnih djeltnosti je:
) lice koje u skldu s zkonom obvlj zntsko-preduzetniku djeltnost,
odnosno obvlj privrednu djeltnost proizvodnjom, prometom i prunjem uslug
n tritu, rdi sticnj dobiti,
b) lice koje u skldu s posebnim propisim, smostlno u vidu znimnj,
obvlj profesionlnu djeltnost,
v) ln privrednog drutv ili druge orgnizcije, koji z svoj rd prim
ugovorenu nkndu (u dljem tekstu: ugovoren nknd),
g) ln orgn uprvljnj ili orgn ndzor, koji z svoj rd prim
ugovorenu nkndu,
d) lice koje obvlj poslove n osnovu ugovor o djelu, utorskog ili drugog
ugovor i z izvren poso ostvruje ugovorenu nkndu.

ln 13.
Osigurnik vjerski slubenik je lice koje n osnovu rjeenj ndlenog
vjerskog orgn ili vjerske zjednice obvlj sveteniku dunost ili vjersku
slubu.
ln 14.
Osigurnik poljoprivrednik je lice koje obvlj poljoprivrednu
proizvodnju i koje je upisno u Registr poljoprivrednih gzdinstv ko nosilc
poljoprivrednog gzdinstv, pod uslovom d n dn prijve n osigurnje nije
striji od 50 godin ivot, d im optu zdrvstvenu sposobnost i d nije
obvezno osigurn po drugom osnovu.
ln 15.
Osigurnikom u obveznom osigurnju smtr se i lice koje je korisnik
novne nknde n osnovu nezposlenosti z vrijeme koritenj nknde z koju je
plden doprinos z penzijsko i invlidsko osigurnje (u dljem tekstu: doprinos).
ln 16.
Sttus osigurnik u obveznom osigurnju stie se podnoenjem prijve u
Jedinstveni sistem koju je podnio upltioc doprinos, prestje podnoenjem
odjve.
2. Osigurnik u obveznom osigurnju u odreenim okolnostim
ln 17.
Lice je obvezno osigurno z sluj invlidnosti zbog povrede n rdu i
profesionlne bolesti dok se nlzi u sljededim okolnostim:
) z vrijeme ued u kciji spsvnj ili odbrne od elementrnih
nepogod (por, poplv, zemljotres i druge nepogode prouzrokovne viom
silom) n teritoriji Republike ili u kciji preduzetoj rdi spsvnj ivot
grn ili otklnjnj mterijlne tete n imovini,
b) z vrijeme prunj pomodi republikim orgnim po njihovom zhtjevu,
v) uenik ili student z vrijeme prktine nstve, odnosno z vrijeme
strune prkse kod poslodvc,
g) z vrijeme obvljnj obveznog rd prilikom izdrvnj kzne ztvor,
mloljetnikog ztvor i z vrijeme izvrenj vspitne mjere u vspitnoj
ustnovi, ustnovi z prevspitvnje ili u posebnoj vspitnoj ustnovi,
d) z vrijeme prekvlifikcij ili dokvlifikcije, u skldu s zkonom,
) z vrijeme rd kod poslodvc bez zsnivnj rdnog odnos
(volonterski rd), u skldu s zkonom,
e) z vrijeme obvljnj privremenih i povremenih poslov preko
omldinskih zdrug do nvrenih 26 godin ivot ko se nlzi n redovnom
kolovnju,
) z vrijeme vrenj odreenih jvnih funkcij ili grnskih dunosti
po pozivu republikih orgn i orgn jedinice loklne smouprve i
z) lice s tekodm u rzvoju z vrijeme strunog osposobljvnj, nkon
zvrenog osnovnog obrzovnj.
ln 18.
Rdi sticnj sttus osigurnik z lice iz ln 17. ovog zkon,
upltilc doprinos obvezn je d u Jedinstveni sistem dostvi prijvu lic
koje se nlzi u tim okolnostim u skldu s zkonom koji regulie oblst
poreskog postupk.

3. Osiguranik u dobrovoljnom osiguranju
lan 19.
Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju moe se osigurati na
dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na nain predvien ovim zakonom,
ako ima prebivalite na teritoriji Republike ili teritoriji Brko Distrikta,
optu zdravstvenu sposobnost i ako je starije od 15 godina.
lan 20.
Lice koje se nalazi na redovnom kolovanju ne moe biti osiguranik u
dobrovoljnom osiguranju.
lan 21.
(1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeuje poev od dana podnoenja
zahtjeva za utvrivanje statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju.
(2) Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika.
(3) Dobrovoljno osiguranje prestaje i u sluaju da osiguranik ne uplati
doprinos za tri mjeseca uzastopno i to od prvog dana u mjesecu za koji nije
upladen doprinos.
(4) Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju utvruje Fond
rjeenjem.


34. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja


Prava iz zdravstvenog osiguranja koja se obezbedjuju osiguranicima i lanovima njihovih
porodica
utvrdena Zakonom su:
1. zdravstvena zastita
2. naknade zarada za vreme privremene sprecenosti za rad
3. naknada putnih troskova
4. naknada pogrebnih troskova.
1. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem se obezbeuje zdravstvena zastita koja obuhvata:
leenje obolelih i povrenih
prevenciju i leenje bolesti usta i zuba
medicinsku rehabilitaciju u ambulantno-poliklinikim i stacionarnim ustanovama
lekove, pomodni materijal koji sluzi za primenu lekova i sanitetski materijal potreban za
leenje
proteze, ortodonska i druga pomagala; pomodne i sanitarne sprave, stomatolosko protetsku
pomoc i stomatoloske materijale.
Zavod blize odreduje obim, sadrzinu i standarde zdravstvene zastite.
Pri koriscenju odredenih vidova zdravstvene zastite osigurana lica ucestvuju u troskovima
zdravstvene zastite. Vidove i iznosi ucesca osiguranih lica u troskovima zdravstvene zastite
utvrduje
Zavod vodeci racuna da ih to ucesce ne odvraca od koriscenja zdravstvene zastite.
KORISNICI PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Pravo iz zdravstvenog osiguranja moze ostvariti lice kome je priznato svojstvo osiguranog lica.
Svojstvo osiguranog lica utvrduje filijala Zavoda na osnovu prijave na zdravstveno osiguranje.
Prema tome, osigurano lice ostvaruje pravo iz zdravstvenog osiguranja u onoj filijali Zavoda koja
mu
je utvrdila svojstvo osiguranog lica i izdala propisanu ispravu - zdravstvenu knjizicu.
Blizi uslovi i nacin koriscenja zdravstvene zastite i ostvarivanje drugih prava iz zdravstvenog
osiguranja, kao i uslovi i nacin ocene radne sposobnosti odnosno privremene sprecenosti za rad
uredeni su aktima Zavoda.
Ovim aktima Zavoda u ostvarivanju zdravstvene zastite obezbedjuje se osiguraniku pravo na
izbor
zdravstvene ustanove i lekara, odnosno stomatologa.
Osiguranik ostvaruje osnovnu zdravstvenu zastitu iz delatnosti doma zdravlja kod bilo kog
nosioca
zdravstvene sluzbe na podrucju filijale, osim u oblasti opste medicine koju ostvaruje kod
nosioca
zdravstvene sluzbe u mestu rada ili prebivalista.
Specijalistiko polikliniku zdravstvenu zastitu osiguranik ostvaruje u stacionarnim i
specijalizovanim zdravstvenim ustanovama na podrucju filijale Zavoda.
Osiguranik ostvaruje bolnicko lecenje u odgovaracoj stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi na
podrucju
filijale Zavoda po uputu izabranog lekara.
Hitna medicinska pomoc pruza se u svakoj zdravstvenoj ustanovi, kao i van zdravstvene
ustanove,
sa i bez uputa izabranog lekara.
Pod odredenim uslovom osiguranik moze koristiti i kucno lecenje.Osiguranici ostvaruju
stomatolosku zdravstvenu zastitu neposredno kod izabranog stomatologa u
zdravstvenim ustanovama na podrucju filijale Zavoda, a zubotehnicke i zubno proteticke radove
uzpredhodno odobrenje.
Pravo na lekove, pomocni materijal koji sluzi za primenu lekova i sanitetski materijal potreban
za lecenje obuhvata pravo na lek sa Liste lekova koji se propisuju na recept i izdaju na teret
sredstava zdravstvenog osiguranja i pravo osiguranog lica na pomocni materijal koji sluzi za
primenu lekova I sanitetski materijal potreban za lecenje prema Listi ovih materijala koji se
propisuju na recept, odnosno nalog, na teret sredstava zdravstvenog osiguranja.
U zavisnosti od velicine, odnosno tezine ostecenja ili poremecaja funkcije osiguranim licima se
obezbeduju sredstva, sprave, nadoknade i pomagala, koje sluze za funkcionalnu i estetsku
zamenu izgubljenih delova ekstremiteta, odnosno za omogucavanje oslonca, sprecavanje
nastajanja deformiteta i korigovanje postojecih funkcija:
proteticka sredstva (proteza)
ortoticka sredstva (ortoze)
pomagala i sanitarne sprave
stomatoloske nadoknade
ocna pomagala
slusna pomagala
pomagala za omogucavanje glasnog govora.
2. Pravo na naknadu zarade pripada osiguranicima - zaposlenim, vlasnicima odnosno
osnivacima
radnji koji u njima obavljaju odredene posove i licima koja obavljaju samostalnu delatnost,
svestenicima i verskim sluzben licima ako su usled bolesti ili povrede privremeno nesposobni za
rad,
spreceni da rade zbog medicinskog ispitivanja, izolovani kao kliconose, odredeni da neguju
obolelog
clana uze porodice, odnosno odsutni sa rada zbog neophodne posebne nege deteta.
Osnov za utvrdivanje naknade zarade odreduje se u iznosu neto zarade zaposlenog s tim sto
naknada ne moze biti manja od 70% od osnova za naknadu.
3. Naknada troskova prevoza u vezi sa koriscenjem zdravstvene zastite obezbedjuje se
osiguranicima i clanovima njihovih porodica, kao i pratiocu u slucaju potrebe.
4. U slucaju smrti osiguranika - zaposlenog i clanova njihovih porodica, licu koje izvrse sahranu
pripada naknada pogrebnih troskova. Naknada pogrebnih troskova pripada u visini od 70% od
prosecne mesecne zarade.

35.( lino uede osiguranih lica u u trokovima zdravstvene zatite ) I 36. ( Utvrivanje
svojstva osiguranika na penzijsko invalidsko osiguranje- osiguranici ) pogledaj pitanje 33

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, propisana ovim zakonom, ostvaruju se u postupku
predvienom propisima koji reguliu opti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno.
(2) Ako je za rjeavanje zahtjeva za ostvarivanje prava neophodna
primjena meunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, zahtjev se smatra urednim kada Fond od
inostranih nosilaca osiguranja zaprimi kompletne podatke neophodne za rjeavanje.
lan 117.
U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrivanja
penzijskog staa, Fond je obavezan da osiguranicima I korisnicima prava prua strunu pomod.
1. Pokretanje postupka
lan 118.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokrede se na zahtjev osiguranika.
(2) Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju osiguranik moe da podnese nakon prestanka
osiguranja.
lan 119.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokrede se na zahtjev osiguranika.
(2) Ukoliko osiguranik nije u mogudnosti da pokrene zahtjev za
ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime pokrede zakonski zastupnik.
lan 120.
Postupak za ostvarivanje prava na porodinu penziju pokrede se na zahtjev lana porodice umrlog
osiguranika, odnosno lana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Postupak za utvrivanje penzijskog staa pokrede se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika starosne
ili invalidske penzije, kao i na zahtjev lana porodice umrlog osiguranika, odnosno lana porodice umrlog
korisnika starosne ili invalidske penzije.
2. Postupak rjeavanja i zatita prava
lan 122.
O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, izuzev prava na osnovu smanjene radne sposobnosti,
kao i o utvrivanju penzijskog staa rjeava Fond.
lan 123.
(1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja Fond rjeava na osnovu podataka unesenih u
matinu evidenciju.
(2) injenice koje se ne mogu utvrditi na osnovu podataka iz matine
evidencije, a koje su od znaaja za ostvarivanje prava, utvruju se u postupku rjeavanja o tim pravima.
(3) injenice iz stava 2. ovog lana ne mogu se utvrivati samo na osnovu izjava svjedoka.
lan 124.
(1) Utvrivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti lana porodice, kao uslova za ostvarivanje prava
iz penzijskog i invalidskog osiguranja, vre organi vjetaenja Fonda.
(2) Vlada ureuje postupak ocjenjivanja radne sposobnosti, utvrivanje invalidnosti osiguranika i
nesposobnosti lana porodice, obim i sadraj medicinske dokumentacije potrebne za vjetaenje, nalaze,
ocjene i miljenja koje mogu donijeti organi vjetaenja, definicije svih nalaza, ocjena i miljenja, sadraj
obrazaca nalaza, ocjene i miljenja, kao i postupak revizije i kontrole
nalaza, ocjena i miljenja.
lan 125.
U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao
i postupku utvrivanja penzijskog staa, obezbjeuje se dvostepenost.
lan 126.
(1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrivanju
penzijskog staa u prvom stepenu rjeava filijala Fonda, kao dio jedinstvenestrune slube Fonda, na
ijem podruju je osiguranik bio osiguran prije
podnoenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrivanje penzijskog staa.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako je od prestanka osiguranja do podnoenja zahtjeva za
ostvarivanje prava ili utvrivanje penzijskog staa prolo vie od 12 mjeseci, u prvom stepenu
rjeava filijala Fonda na ijem podruju podnosilac zahtjeva ima prebivalite.
(3) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrivanju penzijskog staa, u drugom
stepenu rjeava direktor Fonda.
lan 127.
alba protiv rjeenja prvostepenog organa ne odlae izvrenje rjeenja.
lan 128.
(1) Rjeenje prvostepenog organa podlijee reviziji koju vri drugostepeni organ.
(2) U vrenju revizije drugostepeni organ moe dati saglasnost na prvostepeno rjeenje,
izmijeniti ga ili ponititi.
(3) Revizija ne odlae izvrenje rjeenja.
lan 129.
Ako protiv prvostepenog rjeenja nije izjavljena alba, a revizija ne bude izvrena u roku od tri
mjeseca od dana isteka roka za albu, smatra se da je revizija izvrena i da je data saglasnost na
rjeenje.
lan 130.
Protiv rjeenja Fonda donesenog po albi i rjeenja donesenog u vrenju revizije moe se
pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
3. Ostvarivanje prava
lan 131.
(1) Pravo na starosnu penziju osiguranik ima od prvog narednog dana nakon prestanka
osiguranja, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od
prestanka osiguranja.
(2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stava 1. ovog lana,
pravo na starosnu penziju osiguranik ima od dana podnoenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad
ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanjeprava.

(1) Pravo na invalidsku penziju osiguranik ima od dana nastanka
invalidnosti,
(2) Kao dan nastanka invalidnosti, kao osnova za invalidsku penziju, organ
vjetaenja Fonda moe utvrditi najranije dan podnoenja zahtjeva.
lan 133.
(1) Pravo na porodinu penziju iza umrlog osiguranika lan porodice ima od dana kad su ispunjeni uslovi
za ostvarivanje prava, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca
od dana ispunjenja uslova.
(2) Pravo na porodinu penziju iza korisnika prava lan porodice ima od prvog dana narednog mjeseca
od dana ispunjenja uslova za ostvarivanje prava pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava
podnesen u roku od tri mjeseca od dana
ispunjenja uslova.
(3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st.
1. i 2. ovog lana, pravo na porodinu penziju lan porodice ima od dana podnoenja zahtjeva i za tri
mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava.
lan 134.
(1) Porodina penzija se odreuje kao jedna i kada pravo ostvaruje vie lanova porodice, pod uslovom
da korisnici ne zahtijevaju da se penzija ispladujeodvojeno.
(2) Ako korisnici zahtijevaju da se penzija ispladuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku
odreuje se tako to se iznos penzije iz stava 1. ovog lana podijeli sa brojem korisnika.
lan 135.
(1) Ako neko od lanova porodice podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije lanova porodice koji su
ostvarili pravo, odreuje se novi iznos porodine penzije od dana podnoenja zahtjeva.
(2) Ako nekom od lanova porodice prestane pravo na porodinu penziju, za preostale korisnike
odreuje se novi iznos porodine penzije od prvog narednog
dana nakon prestanka prava.
(3) Ako ostvaruje pravo u skladu sa lanom 71. stav 9. ovog zakona, udovica
ima pravo na porodinu penziju od dana smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije.
lan 136.
Lice koje u skladu sa ovim zakonom ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po vie

37. doprinosi za penzijsko invalidsku zatitu
Doprinosi
lan 154.
Doprinosi, obveznici doprinosa, uplatioci doprinosa, osnovice i stope doprinosa, nain obrauna i rokovi
pladanja, kao i druga pitanja koja se odnose na doprinose ureuju se posebnim zakonom.
lan 155.
Stopa doprinosa za osiguranika kome se sta osiguranja rauna sa uvedanim trajanjem uvedava se
srazmjerno stepenu uvedanja staa.
lan 156.
(1) Uplatilac doprinosa je obavezan da uplati doprinos za sve obveznike doprinosa, u skladu sa posebnim
zakonom.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, poslodavac koji nije uplatio doprinos u skladu sa stavom 1. ovog
lana moe uplatiti doprinos za radnika za odreeni period unazad, ako radnik sa tom uplatom navrava
sta osiguranja za ispunjavanje uslova za ostvarivanje prava na penziju.
(3) Uplatu doprinosa u skladu sa stavom 2. ovog lana rjeenjem odobrava Fond, a moe je izvriti pravni
sljedbenik poslodavca ili sam radnik.
3. Sredstva iz budeta Republike
lan 157.
Republika iz budeta obezbjeuje Fondu sredstva za pokride obaveza nastalih po osnovu prava
ostvarenih pod povoljnijim uslovima, po osnovu vedeg obima prava odreenih kategorija osiguranika u
odnosu na obim prava ostalih osiguranika, kao i po osnovu posebnog staa (u daljem tekstu: sredstva po
osnovu obaveza Republike).
lan 158.
(1) Sredstva po osnovu obaveza Republike obezbjeuju se za:
a) starosnu penziju u kompletnom iznosu ostvarenu sa manje od 15 godina staa osiguranja, trajno,
b) porodinu penziju u kompletnom iznosu ostvarenu iza korisnika starosne penzije sa manje od 15
godina staa osiguranja, trajno,
v) starosnu penziju ostvarenu uraunavanjem posebnog staa trajno za dio penzije za koji je penzija
veda po osnovu posebnog staa,
g) porodinu penziju ostvarenu iza starosne penzije iz take v) ovog stava trajno za dio penzije za koji je
penzija veda po osnovu posebnog staa,
d) invalidsku penziju ostvarenu uraunavanjem posebnog staa trajno za
dio penzije za koji je penzija veda po osnovu posebnog staa,
) porodinu penziju ostvarenu iza invalidske penzije iz take d) ovog stava trajno za dio
penzije za koji je penzija veda po osnovu posebnog staa,
e) invalidsku penziju u kompletnom iznosu ako je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za
vrijeme vrenja vojne dunosti u okolnostima oruanih
sukoba ili bolest koja je uzrono-posljedino vezana za te okolnosti, trajno,
) invalidsku penziju u kompletnom iznosu ako je invalidnost osiguranika nastala pod
okolnostima iz lana 17. ovog zakona,
z) porodinu penziju ostvarenu iza korisnika invalidske penzije iz t. e) i
) ovog stava, trajno,
i) porodinu penziju iza osiguranika ostvarenu uraunavanjem posebnog staa trajno za dio
penzije za koji je penzija veda po osnovu posebnog staa,
j) porodinu penziju u kompletnom iznosu, ako je lice iza koga je penzija ostvarena poginulo za
vrijeme vrenja vojne dunosti u okolnostima oruanih sukoba ili je smrt uzrono-posljedino
vezana za te okolnosti, trajno,
k) razliku izmeu najnie penzije i penzije koja po zakonu pripada korisniku, dok razlika postoji,
l) prijevremenu starosnu penziju odreenih kategorija osiguranika u
kompletnom iznosu dok korisnik ne ispuni uslove iz lana 41. ovog zakona, kada obaveza po
ovom osnovu prestaje,
lj) razliku izmeu penzije ispladene primjenom lana 172. stav 5. taka v) i
penzije koja bi pripadala tom korisniku primjenom lana 172. stav 4. ovog zakona,
m) razliku izmeu penzije ispladene primjenom lana 172. stav 5. taka g) i
penzije koja bi pripadala tom korisniku primjenom lana 172. stav 4. ovog zakona,
n) penzije ostvarene na osnovu drugih zakona.
(2) Sredstva iz lana 157. ovog zakona Republika obezbjeuje mjeseno,
najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Ministar finansija donosi pravilnik kojim se ureuje nain obrauna i utvrivanja visine
obaveze u skladu sa stavom 1. ovog lana.
(4) Pored sredstava iz stava 1. ovog lana, Republika obezbjeuje dodatna sredstva za isplatu
penzija u skladu sa ovim zakonom.
lan 159.
(1) Fond moe obrazovati sredstva rezerve izdvajanjem odreenog procenta
iz sredstava ostvarenih po osnovu doprinosa i od ostvarenog vika prihoda nad rashodima
utvrenog zavrnim raunom Fonda.
(2) Procenat izdvajanja za sredstva rezerve odreuje Upravni odbor Fonda uz prethodnu
saglasnost Ministarstva finansija.
(3) Sredstva rezerve koriste se za tekude poslovanje ili se ulau radi ostvarivanja dodatnih
prihoda Fonda.

38. Prava iz penzijsko invalidskog osiguranja

V. PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Clan 18.
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, jesu:
1) za slucaj starosti - pravo na starosnu penziju;
2) za slucaj invalidnosti - pravo na invalidsku penziju;
3) za slucaj smrti:
1. pravo na porodicnu penziju;
2. pravo na naknadu pogrebnih trokova;
4) za slucaj telesnog otecenja prouzrokovanog povredom na radu ili
profesionalnom bolecu - pravo na novcanu naknadu za telesno otecenje;
5) za slucaj potrebe za pomoci i negom drugog lica - pravo na novcanu
naknadu za pomoc i negu drugog lica.




39,40 i 41 I 42 . Prava po osnovu inalidnosti, pojam invalidnosti, povrede na
radu,profesionalne bolesti :

Clan 21.
39 .prava po sonvu invalidnosti

Osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, stice pravo na invalidsku
penziju:
1) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolecu;
2) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolecu - pod
uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao pre navrenja godina ivota
propisanih za sticanje prava na starosnu penziju utvrdenih u clanu 19. tacka 1)
ovog zakona i da ima navrenih pet godina staa osiguranja .
Clan 26.
Osiguranik kod koga je invalidnost, prouzrokovana bolecu ili povredom van rada, nastala
pre navrene 30 godine ivota stice pravo na invalidsku penziju:
1) kad je invalidnost nastala do navrene 20 godine ivota - ako ima godinu dana staa
osiguranja;
2) kad je invalidnost nastala do navrene 25 godine ivota - ako do nastanka invalidnosti ima
najmanje dve godine staa osiguranja;
3) kad je invalidnost nastala do navrene 30 godine ivota - ako do nastanka invalidnosti ima
najmanje tri godine staa osiguranja.

40. . Invalidnost postoji kad kod osiguranika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti,
odnosno kad kod profesionalnog vojnog lica nastane potpuni gubitak sposobnosti za
profesionalnu vojnu slubu, zbog promena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih
povredom na radu, profesionalnom bolecu, povredom van rada ili bolecu, koje se ne
mogu otkloniti lecenjem ili medicinskom rehabilitacijom.

Clan 22.

41 .(1) Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika koja se
dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzrocnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je
osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanickim, fizickim ili hemijskim
dejstvom, naglim promenama poloaja tela, iznenadnim opterecenjem tela ili drugim promenama
fiziolokog stanja organizma.
(2) Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin iz stava 1. ovog clana,
koju osiguranik - zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije rasporeden, ali koji obavlja u
interesu poslodavca kod koga je zaposlen.
(3) Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin iz stava 1. ovog clana,
koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu preduzetom
radi izvravanja slubenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad, kao i u drugim
slucajevima utvrdenim zakonom.
(4) Povredom na radu smatra se i oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao
iskljuciva posledica nekog nesrecnog slucaja ili vie sile za vreme obavljanja posla po osnovu
koga je osiguran ili u vezi s njim.
(5) Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin iz st. 1. do 4. ovog
clana, koju osiguranik pretrpi u vezi s koricenjem prava na zdravstvenu zatitu po osnovu
povrede na radu i profesionalne bolesti.
Clan 23.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nacin predviden u clanu 22.
ovog zakona koju osiguranici pretrpe ucestvujuci:

1) u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili
nesreca;
2) u vojnoj vebi ili u vrenju drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje
utvrdenih zakonom;
3) na radnom kampu ili takmicenju (proizvodnom, sportskom i dr.);
4) na drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvrdeno da su od
opteg interesa.

42. Profesionalne bolesti

(1) Profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, jesu odredene bolesti nastale u toku
osiguranja, prouzrokovane duim neposrednim uticajem procesa i uslova rada na radnim
mestima, odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao.
(2) Profesionalne bolesti, radna mesta, odnosno poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju i
uslovi pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, u smislu stava 1. ovog clana, utvrduju
ministar nadlean za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministar nadlean za poslove
zdravlja, na predlog fonda.
Clan 25.

43. Prevencija invalidnosti:

II PREVENTIVNE MJERE
lan 8.
(1) Preventivne mjere u ostvarivanju zatite i zdravlja na radu obezbjeuju se primjenom
savremenih tehnikih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, organizacionih i
drugih mjera i sredstava za otklanjanje rizika od povreivanja i oteenja zdravlja
zaposlenih, i/ili njihovog svoenja na najmanju moguu mjeru, radi spreavanja nesrea i
povreda zdravlja, a koje proizlaze, povezane su ili se deavaju tokom rada, smanjivanjem
potencijalnih uzroka rizika u radnoj sredini, u postupku:
a) projektovanja, izgradnje, korienja i odravanja objekata namijenjenih za radne i
pomone prostorije, kao i objekata namijenjenih za rad na otvorenom prostoru radi
bezbjednog odvijanja procesa rada,
b) projektovanja, izgradnje, korienja i odravanja tehnolokih procesa rada sa svom
pripadajuom opremom za rad, radi bezbjednog rada zaposlenih i usklaivanja hemijskih,
fizikih i biolokih tetnosti, i mikroklime na radnim mjestima i u radnim i pomonim
prostorijama sa propisanim mjerama i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim
radnim mjestima i u tim radnim prostorijama,
v) projektovanja, izrade, korienja i odravanja opreme za rad, konstrukcija i objekata
za kolektivnu zatitu i zdravlje na radu, pomonih konstrukcija i objekata i drugih sredstava
koja se koriste u procesu rada ili koja su na bilo koji nain povezana sa procesom rada, tako
da se u toku njihove upotrebe spreava povreivanje ili oteenje zdravlja zaposlenih,
g) proizvodnje, pakovanja, prevoza, skladitenja, upotrebe i unitavanja opasnih
materija, na nain i po propisima i pravilima kojima se otklanjaju mogunosti povreivanja
ili oteenja zdravlja zaposlenih,
d) projektovanja, proizvodnje i korienja sredstava i opreme za linu zatitu na radu,
ijom se upotrebom otklanjaju rizici ili opasnosti koje nisu mogle da budu otklonjene
primjenom odgovarajuih preventivnih mjera,
) obrazovanja, vaspitanja i osposobljavanja u oblasti zatite i zdravlja na radu.
(2) Preventivne mjere u postupcima iz stava 1. ovog lana propisuje ministar.