OSNOVNI POJMOVI:

1. JEZIK ZA PROGRAMIRANJE (PROGRAMSKI JEZIK)

- je pismo, odnosno skup pravila i naredbi za operacije
nad nekim objektima
2. PROGRAMIRANJE
- je izrada programa
- je rjeavanje problema na raunalu pomou jezika za
programiranje
3. PROGRAM
- je niz logiki povezanih naredbi
4. NAREDBE
- su operacije nad podacima
5. PODACI
- su znakovi kao to su slova,brojevi i ostali simboli
- su svi znakovi tipkovnice
6. ALGORITAM
- je skup pravila za rjeavanje odreenog problema, a
sastoji se od opisa skupa koraka
7. EDITOR
- je prozor koji slui za rad s ASC datotekama
!znakovima"
PREVODIOCI (JEZINI PREVODITELJI)
#i najee programiramo !kodiramo, piemo programe" u jednom od viih
programskih jezika, pa da bi nae raunalo moglo koristiti na program,
potrebno ga je prevesti u jezik razumljiv raunalu, znai u strojni jezik raunala$
%a to se koriste jezici !programi" prevodioci !jezini prevoditelji"$
&akle, programer kad programira pie zapravo tzv$ izvorni kod !source code"
programa koji se pomou programa prevoditelja !compiler" i povezivaa
!linker" prevodi i povezuje u izvrni oblik !kod" .exe$
PREVODIOCI ' su programi koji na izvorni program !kod" pretvaraju u
izvrni oblik ( strojni jezik$
)azlikujemo*
1. INTERPRETERE
!prevode naredbu po naredbu i svaku naredbu odmah izvravaju"
primjer* +asic $$$
2. KOMPAJLERE
!prvo prevode itav program, kreiraju izvrnu verziju, koja se tek tada
izvrava, izvodi"
primjer* ,ascal, C, C-- $$$
JEZIK I PROGRAMIRANJE
&a bi upoznali neki jezik za programiranje potrebno je upoznati*
.$ leksiku strukturu jezika !leksik"
/$ sintaksu jezika
0$ semantiku jezika
Leksik s!r"k!"r #$eksik%
( je doputen skup znakova
( leksiku strukturu nekog jezika ine $&'e! !je skup svih znakova koje
koristimo kod pisanja programa ' slova, brojevi, ostali simboli" i r(enik !skup
rijei de1iniranih na temelju al1abeta, a rije je niz znakova koji ine nedjeljivu
cjelinu"$ 2od programiranja rijei su svrstane u grupe koje se nazivaju klase
)in!ks
( pravila pisanja programa !naredbi"
( pravila koja odreuju pripada li niz simbola jeziku ili ne
( prouava poredak, razmjetaj rijei
( opisuje pravilnu izgradnju jezinih konstrukcija
)e*n!ik
( je znaenje ispravno napisanih naredbi !pruava pojedine rijei"
( je uinak izvrenja naredbe
( bavi se znaenjem ispravnih jezinih konstrukcija
POSTUPAK PROGRAMIRANJA (ETAPE)
1. ZADAVANJE PROBLEMA
- moramo znati to trebamo raditi
- moramo znati ulazne podatke
- moramo znati to elimo dobiti kao izlaz !rjeenje"
2. SKICIRANJE RJEENJA (ANALIZA ZADATKA)
.$ potrebno je izraditi grubu skicu rjeenja
/$ poeljno sloeni problem rastaviti na manje, jednostavnije dijelove
3. SASTAVLJANJE ALGORITMA
Algoritam moemo prikazati*
( gra1ikim simbolima !dijagram"
( govornim jezikom !pseudo(kodom"
4. KODIRANJE (PISANJE PROGRAMA)
je zapravo zapisivanje algoritma u nekom programskom jeziku
5. PREVO!ENJE PROGRAMA ("#$#%&'& "()%#*&#+))
kod prevoenja !ako postoje" javljaju se greke, pa ih je potrebno
ispraviti i ponoviti postupak prevoenja
6. TESTIRANJE PROGRAMA
( radi dobivanja ispravnog rezultata
( tu moemo otkriti logike greke koje nastaju najee radi krivog
algoritma
( postupak* odabiremo ulazne vrijednosti za koje unaprijed znamo
izlazne vrijednosti
7. IZRADA DOK,MENTACIJE I ODR-AVANJE PROGRAMA
bitno za pro1esionalne programe
HIJERARHIJSKA STRUKTURA PROGRAMA
PODACI
+ su znakovi kao to su slova, brojevi i ostali simboli
3,4A ,3&567A ,3&A8A2A*
1. vri('$e #,ro*(en(ive vri(ednos!i"
2. kons!n!e #s!$ne- odre.ene vri(ednos!i%
9arijabla je najee odreena svojim imenom i tipom podatka$
2onstanta je najee odreena svojim imenom i vrijednou, a mogu biti
cjelobrojne, realne i znakovne$
I*e ,od!k #iden!i&ik!or%
( je rije koja se tvori prema pravilima leksike strukture jezika
( je znk i$i niz znkov izmeu kojih ne* rz*k
( o'vezno z,oin(e s$ovo* !poeljno koristiti slova engleske abecede", iza
kojeg moe slijediti ako elimo niz slova, brojeva
( dod(e$("(e*o *i s*i- po vlastitoj elji
,rimjer* C, A., ,6)3, 9/C., ,6)3/, ,6)3:00 $$$
PROGRAM
NAREDBA
IZRAZ
PODACI OPERACIJE.
OPERATORI
/,NKCIJE
Ti, ,od!k
( je skup vrijednosti koje imaju neka zajednika svojstva !najee svojstvo su
operacije koje se mogu nad njima izvesti"
( razlikuju se u pojednim vrstama od jezika do jezika
;A5<6=4A 3,4A ,3&567A 8,39A ,3&A8A2A*
!kod C-- postoji detaljnija podjela, a to emo upoznati kasnije"
1. JEDNO)TAVNI #)TANDARDNI- PRIMARNI%
% n"*eriki / 0(e$o'ro(ni !samo cijeli brojevi"
+ re$ni !s decimalnom tokom"
'% znkovni !. znak"
0% $o1iki !istina, la"
2. )LO2ENI
+ sk",
+ niz znkov #s!rin1%
+ ,o$(e
+ s!r"k!"re
+ "ni(e
+ d!o!ek
( $$$
OPERACIJE I OPERATORI
( operatori odreuju operaciju
ARITMETI3KE4
zbrajanje -
oduzimanje (
mnoenje >
dijeljenje ?
!jo moemo koristiti potenciranje, cjelobrojno dijeljenje i ostatak cj$ dijeljenja"
LO5I3KE4
negacija ;6 !;38"
konjunkcija !A;&"
disjunkcija 7 !3)"
RELACIJ)KI OPERATORI 4
@ jednako
A manje
B vee
A@ manje ili jednako
B@ vee ili jednako
AB razliito
BLOK-DIJAGRAM
(GRAFIKI PRIKAZ PROGRAMA)
6$ok+di(1r* je gra1iki nain prikaza odvijanja programa uz pomo gra1ikih
simbola$
5r&iki si*'o$i4
,VJE
T
SIMBOL ZA PO0ETAK I KRAJ
SIMBOL ZA
OBRAD,
SIMBOL ZA ,NOS I ISPIS
LA- ISTINA
SIMBOL ZA
ODL,K,
(GRANANJE
)
SMJER ODVIJANJA
PROGRAMA
PRIKLJ,0NA
TO0KA
;ajei izgled programa*
.$ ,3<68A2 ,)3C)A#A
/$ ;A)6&+6 D;3SA ,3&A8A2A !D7A%"
0$ ;A)6&+6 3+)A&6 !7" 3&7D26
E$ ;A)6&+6 S,SA !%7A%A"
F$ 2)A5 ,)3C)A#A
%a detaljno razumijevanje programa moramo prouiti svaku naredbu i
vrijednost podataka !konstanti i varijabli"G
9idimo, da se naredbe piu jedna ispod druge !bolja preglednost i lake
snalaenje u programu"$
.$ ,oetak programa
( de1iniramo ili ime programa ili komentar ili biblioteke$$$
/$ Dnos !ulaz" podataka
( omoguuje unos podataka i njihov smjetaj u memoriju !napiemo
naredbu unosa i ime varijable u koju smjetamo vrijednost koju unaamo"
0$ 3brada
( tu najee upisujemo aritmetike i logike operacije nad ulaznim
podacima !zbrajanje, oduzimanje$$$"
3dluka
( ovisno o vrijednosti uvjeta !izraza" omoguuje grananje programa
!odvija se samo jedna grana programa"
E$ spis !izlaz"
( omoguuje ispis rezultata obrade i drugih podataka !najee napiemo
naredbu ispisa i ime varijable u koju smo smjestili rezultat"
F$ 2raj programa
( svaki program zavrava s naredbom za kraj programa
ALGORITAM I ALGORITAMSKE TVOREVINE
A$1ori!* (e sk", ,rvi$ z r(e7vn(e odre.eno1 ,ro'$e*- ss!o(i se od
o,is sk", kork.
Algoritam moramo sastaviti detaljno i jasno, korak po korak$ Algoritam se
sastoji od koraka koje moramo izvesti nad poetnim podacima da bi na kraju
algoritma dobili eljeni rezultat$ Svaki korak moemo smatrali naredbom u
naem programu$
,ostoje 0 algoritamske tvorevine*
.$ slijed !sekvenca"
/$ grananje !selekcija"
0$ ponavljanje !iteracija"
1. )LIJED #)EKVENCA%
( tu naredbe slijede jedna iza druge !program se odvija od prve do zadnje
naredbe"
PO0ETAK
,NOS
OBRADA
ISPIS
KRAJ
PPROGRAMA
,rimjer .* Dnesi jedan broj i ispii gaG
,rimjer /* zraunaj i ispii opseg kruga ako je radijus FG
PO0ETAK
,NOS 1
ISPIS 1
KRAJ
PPROGRAMA
PO0ETAK
O223(3PI
ISPIS O
KRAJ
PPROGRAMA
(25
PI23.14
2. 5RANANJE #)ELEKCIJA%
( ovisno o istinitosti izraza, izvesti e se samo jedna grana programa !samo
jedna obrada u donjem sluaju"
IZRAZ
ISTINA LA-
OBRADA1 OBRADA2
PO0ETAK
,NOS
ISPIS
KRAJ
PPROGRAMA
,rimjer .* Dnesi dva broja$ Ako je prvi broj vei od drugog izraunaj i ispii
razliku, a ako nije izraunaj i ispii sumu$
1 4 5
ISTINA LA-
( 2 1 - 5 6 2 1 7 5
PO0ETAK
,NOS 1.5
ISPIS (
KRAJ
PPROGRAMA
ISPIS 6
8. PONAVLJANJE #ITERACIJA%
( kod programiranja moe se pojaviti potreba za viestrukim ponavljanjem
dijelova programa$ %nai potrebno je odreeni niz naredbi izvriti zadani broj
puta$ %a to se koriste naredbe ,onv$(n( / ,ro1r*ske ,e!$(e !ponavljanje ili
iteracija znai obavljanje iste stvari ponovo i ponovo, a osnovno sredstvo za
ponavljanje !iteraciju" je petlja"$
Pe!$( je zapravo skup*
'% naredbi koje se ponavljaju
0% i naredbi koje de1iniraju to ponavljanje
PO0ETAK
,NOS
OBRADA
ISPIS
KRAJ
PPROGRAMA
IZRAZ
ISTINA
LA-
,rimjer .* Dnesi jedan broj i 0H puta ga ispiiG
PO0ETAK
,NOS 1
ISPIS 1
KRAJ
PPROGRAMA
I6"&6 2 38
ISTINA
LA-
JEDNOSTAVNE (OSNOVNE) NAREDBE
K#9)$'1( : REM
8a se naredba ne izvrava, ve slui samo za interno opisivanje$
2omentare koristimo da bi se lake snali u naem programu, da opiemo ono
to se deava u programu ili pojedinim dijelovima programa$
#oe se napisati u bilo kojem dijelu programa$
B(&61$;) 61*(<1;1 "(#=#(1 ()=>?'1'1 : CLS (CLEARSCREEN)
;aredba koja omoguuje brisanje !ienje" ekrana !prozora" na kojem vidimo
rezultate naeg programa nakon startanja na izvoenje$
K(1; &?& "()@&* "(#A(191 : END
;aredba koja omoguuje normalan zavretak programa ili prekid programa
!ako se napie unutar programa"$
I6"&6 - PRINT
;areuje raunalu ispis podataka !vrijednosti" koje nalaze iza te kljune rijei$
,rimjer* ,);8 I
,);8 .H-E
,);8 /-E(.>.
!moe se koristiti i znak J"
,);8 0J/J. !ako elimo pisati u istom redu"
,);8 !za prazan red ' red razmaka"
%a tekst*
,);8 KK%&)A93KK !koristimo navodnike za tekst koji elimo vidjeti
spisan na ekranu ' znakovna konstanta"
,);8 KK.>.KK
%adatak*
.$ zradi program koji ispisuje pozdravG
)6# moj prvi program
C7S
,);8 KK&3+A) &A;KK
6;&
/$ zradi program koji ispisuje tvoje imeG
0$ zradi program koji ispisuje tvoje ime i prezime, zatim slijedi red razmaka i
ispis tvoje adrese stanovanjaG
,$#6 : INPUT
;aredba koja nam slui za unos podataka$
8u mi zapravo smjetamo vrijednost podatka u varijablu kojoj sami odreujemo
ime prema vlastitoj elji$
,rimjer*
;,D8 a
ili za vie podataka*
;,D8 A, +, C !voditi rauna da kad unaamo vrijednosti koristimo zarez
iza svake vrijednosti koje unesemo u tom reduG"
sto tako da bi znali to elimo unjeti, moemo iza kljune rijei ;,D8 napisati
u znakovnoj konstanti to se eli unjeti, i iza toga ime varijable ili varijabli u
koje smjetamo vrijednosti podataka$
;,D8 KKD;6S +)35* KK, A
%adatak*
.$ Dnesi neki broj i zatim ga ispiiG
)6# unos i ispis
C7S
;,D8 A
,);8 A
6;&
/$ D prethodni program ubaci poruke kod unosa i ispisaG
)6# ljepi unos i ispis
C7S
;,D8 KKD;6S ;62 +)35* KK, A
,);8 KKD;6S6; 56 +)35 KKJ A
6;&
0$ Dnesi tri broja i ispii vrijednost srednjeg brojaG
)6# unos i ispis
C7S
;,D8 KKD;6S 8) +)35A* KK, A, +, C
,);8 KKS)6&;5 +)35 56* KKJ +
6;&
NAREDBA DODIJELJIVANJA
9arijabli moemo pridruiti vrijednost na dva naina*
.$ izvan programa
naredbom za unos
;,D8 ime varijable
primjer* ;,D8 A
/$ unutar programa
naredbom za dodijeljivanje !pridruivanje"L@M
ime varijable @ vrijednost !izraz"
primjer* A@F
A@+-C
,rvi primjer ita se* vrijednost F smjestili smo !dodijelili" u
varijablu pod imenom A$
&rugi primjer* prvo izraunamo vrijednost izraza na desnoj
strani, a zatim dobiveni rezultat smjestimo u
varijablu na lijevoj strani znaka @$
9arijable koristimo za spremanje vrijednosti podataka$ )aunalo pamti samo
zadnji sadraj varijable$ 9rijednost varijable moe se mjenjati$
,rimjer* A@F
+@0
A@+
,);8 A !rezultat je 0"
,rimjer*
zradi program, gdje varijabli pod imenom ,6)3 dodijeljujemo vrijednost N, a
varijabli pod imenom #)23 dodijeljujemo vrijednost O$ ,otrebno je izraunati
sumu vrijednosti varijabli i rezultat smjestiti u novu varijablu pod imenom
SD#A$ spii dobiveni rezultat$
)6# prvi primjer
C7S
,6)3@N
#)23@O
SD#A@,6)3-#)23
,);8 KKSD#A 56* KKJSD#A
6;&
ARITMETIKE OPERACIJE
Osnovne r"nske o,er0i(e4
zbrajanje -
oduzimanje (
mnoenje >
dijeljenje ?
C(e$o'ro(no di(e$(en(e i os!!k4
.$ cjelobrojno dijeljenje !B" !A78 P/ ili A78 C) i slovo Q"
primjer* AB+
IB/ @ 0
..BE@ /
/$ ostatak !#3&"
primjer* A #3& +
I #3& / @ .
.. #3& E @ 0
VJEBA:
.$ 9arijabla C. ima vrijednost P$ ,otrebno je toj varijabli dodati jo / i
ispisati novu vrijednost te varijable$
)6# izraunavanje vrijednosti varijable
C7S
C.@P
C.@C.-/
,);8 KK;39A 9)56&;3S8 56* KK, C.
6;&