30

Hid`ra i blagdani

KUN

~etvrtak, 17. decembar 2009. godine

Iz Objave - Relevacije slijedi Vjera, iz Vjere - Religija, iz Religije prema Bogu obredi, a prema ljudima Etika. Za sve vjernike svijeta, u bilo kojoj religiji njihovi obredi svjedo~e i promi~u njihovo robovanje i ovisnost od Boga, preko njih ostvaruju mi{ljenje, sje}anje i vezu sa Bogom, oni pribli`avaju ~ovjeka i ljude Bogu na od Njega objavljen i upu}en na~in i pomo}u njih se posti`e, u~vr{}uje i odr`ava svijest o Bogu
Mustafa Spahi}
odnosu na ljude, prema Van Genepu, obredi predstavljaju me|uljudsku komunikaciju i zato imaju i dru{tvenu funkciju, jer su i vrsta govora i razgovora me|u ljudima koja njihovim nosiocima daje utisak stvarne ili fiktivne mo}i i otud tolika i neprestana upozoravanja i ponavljanja o neupotrebi i nezloupotrebi religije, hramova, blagdana i religijskih sve~anosti u politi~ke i interesne svrhe. Opasno je Onim svijetom osvajati i kupovati Ovaj svijet kao {to je nepopravljivi udes i zlo~in radi Ovog svijeta zaboravljati i zabranjivati Onaj svijet. Zapravo islam, posebno i konkretno preko Hid`re, ka`e veliko DA i Ovom i Onom svijetu: “Kada budu (meleki) du{e uzimali onima koji su se prema sebi ogrije{ili (auto{ovinisti i sadomazohisti), meleki }e ih upitati: [ta je bilo s vama? Bili smo potla~eni na Zemlji - odgovori}e. Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud iseliti - re}i }e im meleki i zato }e njihovo prebivali{te biti D`ehennem, a u`asno je on boravi{te. Samo nemo}nim mu{karcima i `enama i djeci koji nisu bili dovoljno snala`ljivi i nisu znali puta Allah }e, ima nade, oprostiti jer Allah bri{e grijehe i pra{ta. Onaj ko se iseli (Hid`ru u ime Allaha u~ini) na}i }e na Zemlji mnogo mjesta za `ivot, uprkos svojim neprijateljima i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj u ime i radi Allaha i Poslanika Njegova pa ga sustigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. A Allah mnogo pra{ta i milostiv je.” (Kur’an, 4:97-100). Na svojim le|ima i u`ivo muslimani su u toku Hid`re do`ivjeli i spoznali da je sa dvije vrste ljudi `ivot opasan i skoro nepodno{ljiv - sa onima koji ne vjeruju u onosvjetske, ahiretske, vje~ne Bo`ije zakone i sudove (pagani) i sa onima koji ignori{u sve ovosvjetske procedure, dogovore i propise (licemjeri) pozivaju}i se i kriju}i se iza Boga. Prvi su muslimanima radili o glavi u Mekki prije Hid`re, a drugi su im to radili u Medini nakon Hid`re. Kao {to na metafizi~ko-ontolo{kom planu ili na planu ~istog creda - vjerovanja Rita u vedama, Arta u avestama, Darma u budizmu, Brahman u hinduizmu, Jing i Jang u konfu~ionizmu, Logos i Bitak u antici, E{-[adej i Elohim u `idovstvu, Tao u taoizmu, Sunnetullah i Es-Samed u islamu imaju veoma sli~na i bliska zna~enja, tako je najvi{a budisti~ka vrlina Samilost, kr{}anska Ljubav, `idovska Recipro~na Pravda, konfu~ijanska Jen-Ljudskost ili ^ovje~nost, u islamu Birr - Op}e Dobro, Hakk-Istina i Adl-Pravda, kod stoika Ataraksija - op}a ravnote`a, sre}a i smirenje du{e i kod Platona umjerenost, hrabrost, razboritost, pravda i mudrost radi ostvarivanja Op}eg dobra. Kao {to Tao u taoizmu ozna~ava Princip, Put ili Zakon svemirskog poretka: “Put kojim se, po unutra{njoj nu`di prirode, kre}e svako svjetsko zbivanje, a sam Tao je neshvatljiv, neizreciv, nepokretljiv i nedjeljivo jedinstvo,” tako sve religije svijeta vjeruju u Boga koji je Apsolutni Stvarala~ki Bitak svijeta, Izvor i Utok `ivota.

DA i Ovom i Onom svijetu
U
Religije vjeruju i podu~avaju ljude da odgoja nema bez etike, etike bez religije, religije bez vjere i vjere bez Objave - Revelacije. Naravno sa ovim nazorom i u~enjem ne sla`u se i ne dijele ga: agnostici, nihilisti, sekularisti, skeptici, materijalisti, ateisti. Sa stajali{ta bilo koje religije da bi ~ovjek i ljudi bili i ostali u dobrom, plemenitom i moralnom odnosu prema: ~ovjeku, ljudima, svim stvorenjima, svijetu i `ivotu, oni moraju `ivjeti u svijesti, savjesti i svijetu nare|enog i zabranjenog, dobra i zla, u svijetu moralnih zakona, principa, vrijednosti i na~ela, u svijetu moralnih zabrana, u svijetu moralnih du`nosti i naredbi i u svijetu pune svijesti koje posljedice donosi grijeh za sebe i druge ljude. To je univerzalno zna~enje Hid`re za ~ovjeka i ljude. U svom iskonskom, sveljudskom i svevremenskom odre|enju, Hid`ra je neprestano i neprekinuto putovanje i pribli`avanje Allahu d`.{. kroz vjerovanje - Iman, sveukupno `ivotno organizovanje, predanost i pokornost Allahu d`.{. kao ~in spoznate nu`nosti u slobodi - islam, samoprijekor i napor na putu Istine pomo}u mo}i i volje, jezika, srca, imovine i znanja - D`ihad, moralnoeti~ki sustav - Ahlak, ~injenje dobrih dijela u ime Allaha, za dobro vjere i na kojet. To Poslanik sa`ima u hadisu jasnim i razgovijetnim rije~ima: “Musliman (~ovjek svjesno, savjesno i potpuno slobodno predan i pokoran Bogu) je onaj od ~ijeg su jezika (rije~i) i ruku (djela i prakse) sa~uvani ljudi, Mumin (vjernik) je onaj ~ovjek od kojeg su sigurni i za{ti}eni `ivot i imovina ljudi, a Muhad`ir (neprestani putnik na putu istine, dobra, pravde i tra`enja rje{enja za ljude) je onaj koji neprestano ostavlja i napu{ta zlo. “Na tragu ovog hadisa Ebu Hamid El-Gazali tvrdi da su samo dvije velike i istinske moralne vrline i vrijednosti - ~initi dobro i kloniti se zla. Za njega je ve}a i prva vrijednost ne ~initi zlo nego raditi dobro. Za{to? Zato {to se zla mo`e kloniti svako ukoliko to `eli, a ~initi dobro nikada ne}e mo}i svi ljudi. Zato neprestano treba ponavljati: granica dobra je granica zla, granica nare|enog je granica zabranjenog, granica slobode je granica odgovornosti, granica mogu}nosti je granica du`nosti, granica prava je granica obaveza, granica sevaba je granica grijeha. @ivotinjama zato {to su `ivotinje, ni{ta se ne nare|uje niti zabranjuje. Ali one, za razliku od ljudi, nemaju kulturu. Ustvari, kulture nema bez ovisnosti, predanosti i pokornosti Bogu, bez obreda i zabrana. Robovanje prema Bogu sjeti ljude na povratak Bogu. Zar i Hid`ra u iskonskom odre|enju nije putovanje i pribli`avanje Bogu? Jom Kipur je najsvetiji blagdan u `idovskoj tradiciji neodvojiv od Ro{Ha{ane. Taj dan obilje`ava: molitva, pokajanje Bogu i obla~enje bijele odje}e kao simbola ~istote. Na taj dan veliki rabin prinosi i `rtvu (kod muslimana kurban) za grijehe Israili}ana u “svetinju nad svetinjama“ to jest hram ranije {ator od Zavjetnog kov~ega. Sukot - Sjenice. Pet dana poslije Jom-Kipura dolazi blagdan Sjenica. To je veseli blagdan u kome se @idovi sje}aju i Bogu zahvaljuju za Njegovu dobrotu, {to se brinuo o njima dok su 40 godina lutali pustinjom. Sim-Hat - radost Tore (Tenaha) - vesela sve~anost zahvaljivanja Jahveu na Zakonu (ili prvih pet Mojsijevih knjiga Pentateuhu). Na dan sve~anosti ~itanje se zavr{ava zadnjim odlomkom iz Mojsijeve knjige (kod muslimana mukabela) i ponovo po~inje sa prvim redovima iz prve knjige. Hanuka - blagdan svjetla. U vrijeme kada kr{}ani obilje`avaju Bo`i}, @idovi obilje`avaju u istom mjesecu, Hanuku - blagdan i blagodat svjetla. Tada se sve~ano i radosno prisje}aju pobjede Jude Makabejca nad Sirijcima i ponovnog posve}enja Hrama u Jerusalimu 164. godine p.n.e. Hanuka traje osam dana i `idovske vjerni~ke porodice pale osmerokraki svije}njak - Menoru. On zapravo ima devet svije}a, a sa dodatnom devetom pale ostalih osam svaki dan po jednu. Purim - vesela sve~anost i blagdan koji obilje`ava sje}anje na doga|aje u Esterinoj knjizi kada su @idovi u Perziji spa{eni od pokolja. U sinagogi se ~ita knjiga i kad god se spomene Hamanovo ime, dje~aci di`u galamu ~egrtaljkama ili udaraju nogama o pod. Pesah je veseli porodi~ni blagan koji podsje}a i opominje na izbavljenje Jevreja iz ropstva u Egiptu. U vrijeme Pesaha koji se podudara sa Uskrsom, kod kr{}ana i Vaskrsom kod hri{}ana jede se posebno jelo Seder-ned, tradicionalna jela i pljosnati beskvasni hljeb-Macot, pjevaju se pjesme i kazuju pri~e o izbavljenju iz Egipta. Jedno mjesto i jedna ~a{a vina se ~uva za Elijaha, a najmla|e dijete mora upitati za{to je ova no} druga~ija od ostalih, a otac mu je du`an odgovoriti i objasniti. Prvi Plodovi - Pesah se zavr{ava jednomjese~nom proljetnom `etvenom sve~ano{}u koja je sastavni dio sljede}eg blagdana. [avot - Pedesetnica. Poslije Pesaha i Prvih Plodova dolazi razdoblje sedmodnevne `alosti koje je povezano sa propa{}u `idovske pobune protiv Rima u 2. stolje}u n.e. i smr}u mnogih `idovskih pismoznanaca od kuge. [avot se obilje`ava pedeset dana poslije Pesaha i uz spomen na doga|aje na gori Sinaj kada je Bog Mojsiju darovao Zakon. Za bogoslu`enje u sinagogi ~ita se Deset Bo`ijih zapovijedi, a neki @idovi presjede cijelu no} razmi{ljaju}i o Bo`ijem zakonu. Za [avot se jede mlije~na hrana a sinagoge

2)

3) 4)

5)

SEDAM BLAGDANA Sedam blagdana u nepuna dva mjeseca najpoznatijih svjetskih religija u jednoj zemlji, pa ~ak u jednom gradu. Takav duhovni arhipelag, vjersku, religijsku i konfesionalnu raznolikost i mozaik, ne pet dana, pet sedmica, pet mjeseci, pet godina, nego pet stolje}a, osim Sarajeva, ne da nema nijedan grad, nijedna zemlja, pa ~ak ni poneki kontinent. Sve te blagdane koji nas susti`u do polovine januara 2010. godine ~estitamo pripadnicima svake spomenute religije
rist ljudi kao ljudi - Amilus-Salihat, prihvatanje i promicanje svega {to je Allah naredio - El-Emru bil-mearufi i negiranje i odvra}anje od svega {to je Allah zabranio - Ven-nehju anil-munkeri. Mada rije~ D`ihad izaziva kontroverze i strahove kada su u pitanju ljudi, D`ihad ima tri plana i dimenzije: a) spa{avati i ~uvati sebe od sebe svjesnim i namjernim ne~injenjem grijeha; b) ~uvati, braniti i {tititi ljude od sebe ne ~ine}i im zlo, nasilje, nepravdu, {tetu, ne vrije|aju}i ih i ne la`u}i na njih niti im imovinu ugro`avaju}i; c) i kona~no, aktivnom, permanentnom i transparentnom odbranom du`ni smo sebe ~uvati, braniti i {tititi od drugih na isti na~in kao {to druge {titimo i ~uvamo od nas i samog sebe i vlastitih slabosti. Borbu protiv vlastitih fikcija, projekcija, konstrukcija, umi{ljaja, bolesne ma{te, poroka, nezaja`ljivih interesa i neukrotivih poroka i strasti (Muhammed a.s. naziva Velikim D`ihadom D`ihadul-ekber. Ukoliko je su{tina Vjere vjerovanje u Boga, Etike u~enje o Dobru i borbi protiv zla, a morala prakticiranje Dobra i izbjegavanje zla, onda se islam u najkra}em mo`e svesti na sljede}e: Iman-Vjera plus Ahlak-moral plus Etika, plus [erijat - Vjerozakon plus Ahiret-Eshaton ili Onaj sviu odnosu na Njega iskazuje se kroz obrede - menasike, a robovanje prema Bogu u odnosu na ljude svjedo~i se preko morala, dobrih djela i etike. Kada bi se mogla drugim imenom imenovati Hid`ra bi se mogla zvati Etika, s tim da je etika unutra{nje, a Hid`ra izvanjsko pribli`avanje ka Bogu. Vratimo se obredima i blagdanima. Obrede i velike doga|aje u povijesti svih religija prate blagdani ili sve~anosti u islamu kod muslimana mubarek -blagoslovljeni dani i no}i. Kao {to Mazdejci ili Zaratustrijanci imaju obred i blagdan inicijacije ili Naud`ote, pri kome pripadnik te religije stavlja i obla~i bijelu ko{ulju (koja simboli{e ~istotu vjere) i u`e od janje}e vune koje se u toku dana i no}i, najmanje pet puta odvezuje i uvezuje.

6) 7)

8)

Bitni blagdani u `idovstvu
I @idovi tako|er, u svojoj tradiciji imaju blagdane koji su vezani za obrede ili rituale, samu vjeru i sudbinski zna~ajne doga|aje. To su: Ro{-Ha{ana - Nova godina. Ona podsje}a na Bo`ije stvaranje svijeta i Bo`iji sud. To je dan kada je svijet pozvan na postojanje. Taj dan se posti i u sinagogi trubi u ovnov rog ([ofar) da pod-

9)

1)

~etvrtak, 17. decembar 2009. godine
su ukra{ene cvije}em i zelenilom. Pedesetnica je i blagdan prvih plodova. Ti{ah - 9. AV - je deveti dan devetog mjeseca `idovske godine. To je dan `alosti, posta i uspomene na razaranje Hrama 70. godine n.e. na koji se nadovezuje i prvo razaranje Hrama 586. godine p.n.e od strane Nabukodonosora. Ti{ah pada u julu ili augustu, i po{to je to dan `alosti iz sinagoga se uklanjaju svi ukrasi. Kako se vidi kod @idova tri su blagana vezana za vjeru i obrede, a sedam za povijesno-sudbinske doga|aje u opstanku @idovske zajednice.

Mubarek dani i no}i u islamu

KUN

10)

Bitni blagdani u kr{}anstvu
Najzna~ajniji blagdani i sve~anosti u kr{}anstvu su: Advent - Kr{}anska Nova godina koja po~inje razdobljem pripreme za Bo`i}. To je vrijeme kada kr{}ani o~ekuju drugi Isusov dolazak (Parusiju). Bo`i} - Blagdan radosnog i sve~anog obilje`avanja Isusovog ro|enja 25.12. katoli~ki ili 7. januara pravoslavni ili ortodoksni. No} uo~i Bo`i}a naziva se Badnje ve}e.

1) 2)

Sva ili gotovo sva tradicija muslimana, uklju~uju}i i blagdane u koje kod muslimana spadaju mubarek dani i no}i utemeljena je na neupitnim izvorima islama, Kur’anu i Sunnetu - Poslanikovoj vjeropraksi (ortopraksi), obredima islama i sudbonosnim doga|ajima za opstanak muslimana u vremenu i prostoru. Islamski mubarek dani i no}i ili blagdani su: Muharrem - Nova hid`retska godina. Mjesec muharrem je prvi mjesec hid`retskog kalendara i on je jedan od ~etiri e{huri-huruma, ~asna i sveta mjeseca ili od Boga potpuno nare|enog mira. Prvi dan tog mjeseca je Nova islamska hid`retska godina. Muslimani su doga|aj Hid`re - preseljenje iz Mekke u Medinu 622. godine od jula do septembra uzeli za svoju eru i po~etak svoga kalendara. Za{to? Zato {to je Hid`ra prekretnica u povijesti i {to se ~inom Hid`re islam preko muslimana neizbrisivo utisnuo u vrijeme i prostor, a muslimani iza Hid`re, na temelju Kur’ana,

1)

2. i 3. {evvala. Mjesec {evval je deseti mjesec hid`retskog kalendara. ^etvrti mubarek islama je Had`d`i ili Kurban-bajram. Had`d`i bajram je najdu`i blagdan u islamu i traje 10, 11, 12. i 13. dan Zul-Hid`d`eta ili puna ~etiri dana. Ostalo su mubarek no}i u islamu. To su: Lejle-i-regaib - no} `elja - prva no} uo~i petka u mjesecu red`epu. Lejle-i-Mirad` - 27. no} u mjesecu red`epu. Te je no}i Muhammed a.s. imao najvi{e vjersko, duhovno i moralno uzdignu}e i susret sa Stvoriteljem, ali bez izravnog vi|enja. Lejle-i-Berat je 15. no} u mjesecu {abanu i to je no} dova, molitvi, Stvoritelju da ljude sa~uva od belaja i isku{enja. Lejletul-Bedr je 17. no} u mjesecu ramazanu. To je no} uo~i bitke na Bedru-bitke koja je odlu~ivala o sudbini opstanka muslimana u vremenu i prostoru koji se zove povijest. Lejletul-Kadr je no} po~etka objavljivanja i spu{tanja Kur’ana u mjesecu ramazanu 610. godine n.e. Mada narod obi~no obilje`ava 27. no} ramazana kao no} Kadra, svaka od neparnih no}i u posljednjoj tre}ini ramazana, prema hadisu, mo`e biti Lejletul-Kadr. U mubarek (blagoslovljene no}i) spada i svaka no} uo~i petka, i obje no}i uo~i Ramazanskog i Kurban-bajrama.

4)

1) 2) 3) 4) 5)

Od 27. novembra 2009. do 14. januara 2010.
Ove blagdane, sve~anosti i mubarek dane i no}i najpoznatijih i najpriznatijih svjetskih religija: zoroastrizma ili mazdeizma, `idovstva, kr{}anstva i islama navodimo iz nekoliko principijelnih, prakti~nih i funkcionalnih razloga. To zaslu`uje najstarija dnevna novina u BiH Oslobo|enje, sa 66 godina izla`enja u kontinuitetu, pored svih isku{enja. Drugo, od 27. novembra 2009. godine kada je bio prvi dan Kurban-bajrama, do 14. januara 2010. godine izredat }e se sljede}i blagdani, skoro ve}ine svjetskih religija: 1) islamski: Kurban-bajram i Hid`retska nova godina, 2) `idovski: Hanuka, 3) katoli~ki: Bo`i} i Nova godina i 4) pravoslavni: Bo`i} i Nova godina. Dakle, to je 7 blagdana u nepuna dva mjeseca najpoznatijih svjetskih religija u jednoj zemlji, pa ~ak u jednom gradu. Takav duhovni arhipelag, vjersku, religijsku i konfesionalnu raznolikost i mozaik, ne pet dana, pet sedmica, pet mjeseci, pet godina, nego pet stolje}a, osim Sarajeva, ne da nema nijedan grad, nijedna zemlja, pa ~ak ni poneki kontinent. Sve te blagdane koji nas susti`u do polovine januara 2010. godine ~estitamo pripadnicima svake spomenute religije. Tre}e, blagdani i obredi iznutra daju prvu, bitnu i presudnu svijest o vremenu, kako individualnu, posebnu, tako i op}u, a povijest izvana. Hramovi i sveta ili ~asna mjesta daju prvu, bitnu i presudnu svijest o prostoru iznutra, a geografija izvana. Na dana{nji dan Hid`re mora se konstatirati tu`na i bolna ~injenica-povijesnu perspektivu i viziju su`avaju izvana: propaganda, ideologija, revizija historije, pamfleti, i plagijati koji umjesto percepcije svijeta i `ivota podastiru projekciju i konstrukciju, a iznutra tu sliku su`avaju neizvr{avanje obreda i nedr`anje do blagdana. Geografsku perspektivu izvana su`avaju vje{ta~ke i virtualne TV slike umjesto `ivog kontakta i odnosa sa prirodom, potpuna odvojenost, podvojenost i suprotstavlje-

odgovara razdoblju od 40 dana koje je Isus proveo poste}i u pustinji prije nego je zapo~eo veliku misiju. Veliki Petak je blagdan sje}anja na Isusovo raspe}e na kri`u (krstu) 7. aprila 30. godine n.e. i smrt. Uskrs (Vaskrs) - najve}i kr{}anski blagdan, slavi i obilje`ava Isusovo uskrsnu}e i nestanak iz groba 9. aprila 30. godine n.e. ili 3. dan po raspe}u. Dan na koji pada Uskrs, a time i Korizma, i Veliki Petak, i Spasovo (Uza~a{}e) i Duhovi svake godine se mijenja. Spasovo - Uza{a{}e - blagdan Isusova uza{a{}a na nebo 40 dana nakon Uskrsa, odnosno 43 dana po raspe}u. Duhovi - Dan ro|enja Crkve. To je obilje`avanje dana kada je Bog poslao svoga Duha Svetog apostolima deset dana nakon Isusovog uza~a{}a ili 53. dan nakon raspe}a.

zma Post je trdeseto 3)Korirazdo~eblje- pripre-me za Uskrs. To dnevno

4) 5)

6) 7)

Sunneta i vlastitog anga`mana i napora, postaju i sistem, red, poredak, civilizacija, kultura, znanost, ekonomija, privreda, dio rje{enja, a ne problema svijeta i jedan od faktora i subjekata svijeta. Dakle, 1. muharrem je Nova hid`retska 1431. godina. Ove godine ona je na dana{nji dan 17.12.2009. godine. Zato svim muslimanima koji dr`e do islama i islamskih vrijednosti Kullu amm ve entum bi hajr - Svaka godina neka bude hairli. To je po redu i redoslijedu prvi mubarek ili blagdan u islamu koji traje jedan dan - 1. muharrem. To je blagdan koji je vezan za povijesnu sudbinu, a ne za obrede ili vjeru po vertikali. Dan ro|enja Muhammeda a.s. je drugi mubarek (blagdan) kod muslimana i on pada 12. rebiul-evvela. To je tre}i mjesec hid`retskog kalendara. Tre}i mubarek ili blagdan u islamu su tri dana Ramazanskog bajrama 1,

2) 3)

nost ~ovjeka i ljudi prirodi kao Res extensa, a iznutra tu sliku su`avaju slabljenje i gubljenje svijesti o svetim mjestima i iskonskom duhovnom, idejnom, vjerskom, i moralno-eti~kom zavi~aju i ru{enje, upotreba ili zloupotreba hramova. Po pravilu, skoro svim masovnim zlo~inima u 20. stolje}u prethodile su opasne ideologije, stra{ne propagande, pamfleti i plagijati, revizija historije, zatim projekcija i konstrukcija svijeta umjesto percepcije i apercepcije svijeta i `ivota, spaljivanje svetog {tiva i teksta, neizvr{avanje obreda, zaborav blagdana, odsustvo svijesti o svetim i ~asnim mjestima i ru{enje, upotreba ili zloupotreba hramova. Veliki broj ljudi dana{njice svih zvanja `ive zaborav Boga, zaborav Sudbine, zaborav Bitka i poku{avaju na svaki na~in da Bitak zamijene Tu-bitkom (egzistencijom), zaborav Kosmosa, zaborav Prirode, zaborav Jedinstva svijeta i `ivota kao Jedinstva: anorganskog, organskog, biljnog, `ivotinjskog i ljudskog svijeta i zaborav jedinstva duhovnog (unutra{njeg) i vanjskog (prirodnog) svijeta. Najve}e i najupe~atljivije svjedo~anstvo rascijepljenosti i podijeljenosti svijeta i `ivota koja dovodi u pitanje ~itavu Planetu poku{ava se otkloniti na Svjetskoj konferenciji oko 200 zemalja u Kopenhagenu. To je Konferencija o klimi i spa{avanju Planete i ~ovje~anstva. Zato neki za Kopenhagen ka`u - HOPE-Hagen - grad nade i spasa. Povijest i geografija, na temelju religije, etike, kulture, vjerozakona, uz pomo} dru{tvenih disciplina, prirodnih nauka i sveukupnog pozitivnog i afirmativnog iskustva ~ovje~anstva, moraju poku{ati nadi}i idejnu, intelektualnu, duhovnu, moralnu, pravnu i prirodnu situaciju raskinutih i pokidanih sfera koje su bile spojene u anti~kom Fysisu i islamskom Fitretu, a koje se sada istra`uju samo kao objekti osvajanja i gospodarenja. Tako se dogodio gubitak jedinstva prirode i jedinstva duhovnog i prirodnog svijeta kao i jedinstva svemira, prirode, ~ovjeka, ljudi i `ivota. Hid`ra kao nijedan doga|aj u povijesti islama uspostavlja komplementarno jedinstvo izme|u duhovnog (unutra{njeg) i vanjskog (prostornog) zavi~aja. Hid`ra gradi islamske hramove (gradnja d`amije u mjestu Kubau kod Medine u toku Hid`re), ali ne ru{i nego ~uva, brani i garantira hramove svih religija svijeta: havre (sinagoge), pagode, ognjene hramove, eklesije, crkve, bazilike, fotije, samostane, manastire, kapele, katedrale, kiriakose. Hid`ra nadilazi, a ni u ~emu ne dovodi u pitanje bra~nu, porodi~nu, rodbinsku, rodovsku, plemensku, narodnu, nacionalnu, rasnu i teritorijalnu organizaciju zatvorenu i zakovanu u kand`e krvi tla asabijje i slijepog interesa. Kao putovanje i pribli`avanje Bogu individualno, posebno i op}e, Hid`ra je potpuna svijest o vremenu i prostoru, svijest o slobodi i odgovornosti, svijest o pravu i obavezi, svijest o mogu}nosti i du`nosti, svijest o naredbi i zabrani, svijest o saradnji i solidarnosti, i potpuna svijest o individualnom (pojedincu), posebnom (o grupi bilo koje vrste) i svijest o op}em-zajednici ili dru{tvu. Hid`ra integrira pojedinca u grupu, a grupu u zajednicu. Pri tome, niko ne gubi identitet iznutra niti interes i korist izvana. Sve je u sintezi i ravnote`i. Od {est osnovnih odnosa u kojima ljudi `ive - tri koja ne valjaju: dominacija, asimilacija i segregacija sa diskriminacijom, i tri koja valjaju: koegzistencija, integracija i akulturacija, Hid`ra se izri~ito zala`e i promi~e: koegzistenciju, integraciju i akulturaciju. Hid`ra ~uva identitet, dignitet i integritet muslimana a istovremeno ~uva nemuslimane od bilo kakve muslimanske dominacije, asimilacije i diskriminacije.

31

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful