You are on page 1of 14

MANAGEMENT ZATI TE I SIGURNOSTI

elimo Vas detaljnije upoznati s novom knjigom Management zatite i sigurnosti koja e se
na hrvatskom tritu pojaviti krajem svibnja ove godine. U kontaktima s predstavnicima hrvatskih
banaka, osiguravatelja, ostalih znaajnijih korisnika usluga zatite, te samih zatitara isticana je
stalna potreba za izdavanjem strune literature na temu zatite i sigurnosti koja bi svojim opsegom
obuhvatila univerzalna, svjetski prihvaena pravila tienja i poznate koncepte zatite, te
najsuvremenija tehnika sredstva i ure!aje zatite s praktinom tehnologijom primjene. "onaan
odgovor na postavljene zahtjeve i ukazane potrebe moete pronai u knjizi .
#aalost, svi smo svjedoci, to pokazuju i dananje statistike, sve uestalijih i brutalnijih
razbojnitva u bankama, mjenjanicama, potama i drugim $inancijskim institucijama, te privatnim
objektima, stanovima i poslovnim prostorima. %e su injenice dodatno istakle potrebu za
objavljivanjem knjige koja opisuje uspjene metode za smanjivanje ugroavanja.
to se u knjizi opisuje?
&raktini primjeri tienja pomou jednostavnih metoda i tehnikih sredstava ukazuju da zatitu
treba promatrati kao mogunost stvaranja $inancijskih uteda, a ne samo kao optereenje poslovanja.
#aglasak je stavljen na preventivno djelovanje ijom dosljednom primjenom i prvenstveno zatitom
in$ormacija moemo uspostaviti uz mala ulaganja optimalne mjere zatite. &romiljanja o zatiti i
pravila tienja istaknuta u ovoj knjizi zbog svoje su univerzalnosti primjenjiva na veinu
$inancijskih institucija i drugih objekata koji se tite u 'epublici (rvatskoj, imajui u vidu sve
speci$inosti vremena i prostora u kojima je odre!ene osobe, procese i njihovu imovinu potrebno
tititi. )bog jedinstvenog pristupa svakom tienom objektu, poslovnom procesu i imovini, prilikom
izrade prosudbe ugroenosti, posebna je panja posveena najsuvremenijim ure!ajima tehnike
zatite koji se koriste u implementaciji sustava zatite.
U knjizi moete, po prvi puta na jednom mjestu, uz brojne statistike, pronai realnu sliku o
trenutnim promiljanjima predstavnika hrvatskih banaka i osiguravatelja o zatiti, ali i samih
predstavnika zatitarskih tvrtki. %a je slika stvorena na temelju detaljne analize tri odvojena anketna
upitnika upuena predsjednicima uprava hrvatskih banaka, osiguravatelja i zatitarskih tvrtki uz
pomo (rvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje *(.+.,.-.. iz )agreba. Ve tradicionalno,
anketa iz godine u godinu, biljei sve vei odaziv, pa su rezultati anketnih upitnika zajedno s
njihovom analizom u knjizi prikazani u cijelosti. %i su rezultati i odgovori uzeti u obzir prilikom
pisanja knjige, te su bili smjernica za kreiranje i prilagodbu sadraja knjige onim temama koje
najvie zaokupljaju hrvatske bankare, osiguravatelje i zatitare.
elimo napomenuti da su metodologije zatite koje se u knjizi opisuju rezultat dugogodinjeg
praenja razvoja zatitarske djelatnosti u zemlji i svijetu, te osobnog iskustva autora knjige pri
projektiranju, izvo!enju i nadzoru najsloenijih projekata tehnike zatite izvedenih u 'epublici
(rvatskoj. "njiga sadri svu aktualnost po pitanju uskla!enosti s vaeim zakonima i pravilnicima
koji ure!uju podruje zatitarske djelatnosti u naoj zemlji, te svjetski prihvaene standarde u zatiti
osoba i imovine.
Kome je knjiga namijenjena?
)bog sveobuhvatne tematike koja se obra!uje, knjiga je namijenjena svim subjektima koji su
ukljueni u poslove zatite kao aktivni pruatelji usluga ili kao korisnici tih istih usluga. ,anke i
druge $inancijske institucije, osiguravatelji, zatitari, voditelji unutarnjih zatitarskih tvrtki i studenti
na $akultetima, viim i srednjim kolama mogu pronai odgovore na svoja pitanja iz problematike
zatite i sigurnosti. +zme!u ostalog, u knjizi se opisuju koncepti zatite primjenjivi za privatne
objekte, stanove i poslovne prostore, te sredstva zatite koja se pri tome koriste. +z tog je razloga
preporuljiva svima koji su zainteresirani za kvalitetnu zatitarsku uslugu. &otvrdu ozbiljnosti ovom
izdavakom projektu daju redom najutjecajnije institucije i udruge koje su povezane sa
zatitarstvom. (rvatsko nakladniko trite ne obiluje slinom strunom literaturom s tematikom
zatite i sigurnosti, te e knjiga kao i sve prethodne od istog autora izazvati iroki interes i publicitet.
SADRAJ
POPIS ILUSTRAI!A I PRILO"A###################################################################################$
PR%&"O'OR AUTORA################################################################################################## ()
PR%&"O'OR PR%&S!%&*IKA +R'ATSKO" %+A ,ATITARA#####################(-
R%%*,I!A &R# ,ORA*A .O+A/%KA #################################################################### (0
R%%*,I!A &R# I'I% PR"%####################################################################################### ($
(#U'O&################################################################################################################################ (1
2#&%3I*II!A I A*ALI,A RI,IKA PRI TI4%*!U OSO.A I IMO'I*% ############ 25
5#PRO!%KTIRA*!% I I,'O6%*!% SUSTA'A ,ATIT% ######################################## 5-
/.012'13 &'-34"%1 %4(#+5"4 )16%+%4........................................................... 78
9.&'-34"%#+ :1#1;4:4#%..................................................................................... 7<
=.V'0%4 )16%+%4.......................................................................................................... 87
/.&4'+:4%1'0"1 )16%+%1........................................................................................88
9.V1#30"1 &'-0%-'#1 )16%+%1........................................................................... 8>
=.&4'+?4'#1 )16%+%1.................................................................................................8@
7.U#U%1'#31 &'-0%-'#1 )16%+%1......................................................................8A
8.)16%+%1 6%+B4#-; &'42:4%1............................................................................ 8A
-#SU'R%M%*I %L%M%*TI M%+A*I/K% I 3I,I/K% ,ATIT%########################### 7)
0#SU'R%M%*I %L%M%*TI SUSTA'A %L%KTRO*I/K% ,ATIT%##################### 77
<./.0U0%1V+ "-#%'-C4 &'+0%U&1 + 4V+24#D+34 &'-C10"1......................... >A
>.&'+:34#1 ,+-:4%'+30"+( %4(#-C-;+31 U 0U0%1V+:1 "-#%'-C4
&'+0%U&1........................................................................................................................ @=
SUSTA'I 'I&%O *A&,ORA########################################################################################## 8)
/.2+;+%1C#1 *'.4V-CUD+31.....................................................................................................A8
9.V+24- )1&+0 "1- 2-"1)#+ :1%4'+31C........................................................... <E
=.'1)V-3 + U&-'1,1 %4(#-C-;+31 V+24- #12)-'1................................................................... </
7.:4;1&+"04C#4 "1:4'4 + #-V4 '4)-CUD+34 U 0U0%1V+:1 V+24- #12)-'1................................. <A
PRIM!%*A *O'I+ T%+*OLO"I!A U SUSTA'IMA 'I&%O *A&,ORA########## ()2
/.1U%-:1%0"- &'4&-)#1V1#34 '4;+0%1'0"+( -)#1"1 V-)+C1 *1#&'................................... /E9
9.,+-:4%'+31 U 0U0%1V+:1 V+24- #12)-'1 F &'4&-)#1V1#34 #1
-0#-VU D'%1 C+D1 + )34#+D4 -"1 *?1D+1C '4D-;#+%+-# 1#2 +'+0
'4D-;#+%+-#............................................................................................................. /E<
=.+#%4C+;4#%#+ 0U0%1V+ V+24- #12)-'1................................................................................ ///
7#KO*%PT ,ATIT% .A*AKA POMO4U I*T%"RAL*O" SUSTA'A
T%+*I/K% I T!%L%S*% ,ATIT% ############################################################################ ((7
7.&'-%U&'4&12#+ 0U0%1V+....................................................................................//A
,ATITA ASI*A########################################################################################################### (28
$#,ATITA I SI"UR*OST U .RO&SKOM PROM%TU########################################### (5-
8#%*TRAL*I &O!A'*I SUSTA' KAO %L%M%*T I*T%"RAI!% T!%L%S*% I
T%+*I/K% ,ATIT%##################################################################################################### (-)
V4'+?+"1D+31 1C1':1............................................................................................/7>
,ATITA 'O,ILA O& PRO'ALA I KRA6A############################################################ (-1
.USI*%SS I*T%LLI"%*% 9 POSLO'*A PI!U*A:A######################################## (08
AUTOMATI,AI!A &OMO'A####################################################################################(7-
KO*,ULTA*TSK% USLU"% U ,ATITARST'U################################################### ($)
A*ALI,A A*K%T*I+ UPIT*IKA PRIKUPL!%*I+ O& PR%&STA'*IKA
,ATITARSKI+ T'RTKI U R%PU.LII +R'ATSKO! ########################################($8
A*ALI,A A*K%T*I+ UPIT*IKA PRIKUPL!%*I+ O& PR%&STA'*IKA
.A*AKA U R%PU.LII +R'ATSKO! ##################################################################### 2))
A*ALI,A A*K%T*I+ UPIT*IKA PRIKUPL!%*I+ O& PR%&STA'*IKA
OSI"URA'A!U4I+ &RUT'A U R%PU.LII +R'ATSKO! #############################22-
,AKL!U/*A RA,MATRA*!A####################################################################################2-)
POPIS LIT%RATUR%######################################################################################################2-2
PO!MO'*IK#################################################################################################################### 2-7
.IL!%KA O AUTORU###################################################################################################20(
PRILO" .RO! (; PRA'IL*IK O U'!%TIMA I *A/I*U PRO'%&.%
T%+*I/K% ,ATIT%##################################################################################################### 20-
PRILO" .RO! 2; POPIS *A!'%4I+ S'!%TSKI+ T'RTKI U ,ATITARSKOM
S%KTORU######################################################################################################################### 270
PRILO" .RO! 5; POPIS *A!'%4I+ S'!%TSKI+ SA!MO'A ,ATIT% I
SI"UR*OSTI####################################################################################################################271
PREDGOVOR AUTORA
Sigurnost je gotovo preko noi postala svjetska top tema ali i iznenaenje,
posebice za one uspjene poslovne pojedince i tvrtke koji su smatrali da je za
jamstvo uspjeha dovoljno baviti se iskljuivo svojim vlastitim poslom. Moda je
veina poslovnih ljudi i dalje slinog razmiljanja, ali nemojmo zaboraviti da je
globalni porast ivotnih trokova u svoje cijene ukljuio i aktor nesigurnosti te
moguih novih prijetnji i ugroavanja. !ko plaa tu cijenu"
Svi gospodarski imbenici kako u svijetu tako i u naoj zemlji. !ie li se to #malih$
naroda jednako kao i #velikih$ odavno je postalo bespredmetno pitanje, praktino
od onog trenutka kada je svijet postao globalno selo. %ksplozija koja je juer
odjeknula negdje daleko na drugoj strani svijeta moe izazvati lanane reakcije i
posljedice koje e se sutra osjetiti na naim prostorima i koje e iz temelja
promijeniti odreene segmente sigurnosti i tienja osoba i imovine. &z stalno
poveanje broja i raznovrsnosti ugroavanja, globalni pokuaji nametanja opeg
mira, blagostanja i demokracije doivljavaju se esto kao nova politika
imperijalizma te nametanje vlastitih modela i rjeenja jaih slabijima. 'pisani
modeli dio su povijesti civilizacije ljudskog roda, a obiljeavaju i sadanje doba,
godine prvog desetljea (). stoljea. *stodobno sve vea razlika i jaz izmeu bogatih
i razvijenih s jedne strane i siromanih i nerazvijenih s druge strane, prua plodno
tlo za svekoliki razvoj ekstremizma bilo gospodarskog, politikog, etnikog, ili
religijskog karaktera. 'vakav razvoj dogaaja pokazuje sve vei trend uslonjavanja
i kompliciranja situacije, a prognostiarima unosi sve vie varijabli koje u konanici
oteavaju dugorone prognoze i donoenje stratekih odluka o sigurnosti za
pojedinu zemlju, tvrtku i svakog pojedinca. +o i u tom naizgled kaotinom stanju
postoji zajedniki i nezaustavljivi trend globalizacije i trend stalnog poveanja broja
i raznovrsnosti ugroavanja. +a je pjesnik ,etar ,reradovi u #Mujezinu$ napisao
da # Stalna na tom svijetu samo mijena jest$ to se tijekom vremena neprekidno
potvrivalo, a dananjica globalnim ubrzanjem procesa samo dodatno potvruje
ovu tezu.
,a kako onda u takvom okruenju pronai i osigurati ljudsku egzistenciju" Moe li
se danas ovjek uope negdje osjeati sigurno"
Mogue je, ali uz potivanje i primjenu odreenih pravila. 'pisani trendovi i
neprekidno praenje razvoja dogaanja neiscrpni su izvor za razvijanje teoretskih i
praktinih znanja o zatiti i sigurnosti koja se opisuju u ovoj knjizi. *ako globalni
rasplet dogaaja daje dodatni poticaj ubrzanju razvoja i primjene naprednih
tehnologija u zatitarskom sektoru te sam materijale za ovu knjigu mogao i prije
objaviti u javnosti, elio sam sadraj knjige proiriti onim elementima koji svojim
primjerima i praktinom primjenom unose i najavljuju radikalne promjene u
podruju zatitarstva i nakon kojih svijet vie nee biti isti, a takvi se dogaaji mogu
registrirati gotovo svakodnevno.
-odatni poticaj pisanju knjige #Management zatite i sigurnosti$ pronaao sam u
injenici da se na domaem nakladnikom tritu situacija po pitanju zatitarske
literature nije znaajnije promijenila posljednjih godina. 'd nekoliko iznimnih
izoliranih sluajeva izdavanja strune literature, zainteresirana italaka publika za
temu zatitarstva usmjerena je uglavnom na inozemnu strunu literaturu. *z tog
razloga sam u knjizi #Management zatite i sigurnosti$ pokuao objediniti i na
jednom mjestu opisati to vie razliitih naina i primjena tienja kao i istai
najvanije svjetske trendove kretanja u zatitarskom sektoru. &pravo zato je knjiga
zbog razmatranja velikog broja speciinih podruja tienja podijeljena na
poglavlja koja svaka za sebe predstavljaju logine cjeline prilagoene praenju
najnovijih svjetskih primijenjenih rjeenja na podruju zatite. *stodobno sam
pokuao izai u susret i pronai odgovore na sve vei interes hrvatskih korisnika i
pruatelja usluga zatite. &z sve masovniju primjenu sustava i mjera zatite
razvijana je i hrvatska zakonska regulativa to je bio dovoljan razlog da odreeni
prostor posvetim trenutno vaeim zakonima i pravilnicima. * zakonodavac je
prepoznao te izdvojio odreene sigurnosne cjeline poput inancijskih institucija,
prostora za prireivanje igara na sreu, pomorskih i zranih luka to ete prema
metodama tienja i primjeni mjera zatite posebno pronai na stranicama knjige
#Management zatite i sigurnosti$.
.ao to sam ve napomenuo tehnoloki razvoj je bitno utjecao na suvremene
ureaje i opremu koji se koriste u svrhu zatite. Stoga sam i osobno potaknut i
asciniran svim mogunostima tehnike zatite posvetio prostor za opis primjene
najnovijih tehnolokih i tehnikih dostignua za sustave tehnike zatite. ,odruje
koje jo nije toliko poznato na naim prostorima, a osnovna je sastavnica zatite
internacionalnih kompanija i njihova poslovanja je poslovna pijunaa /business
intelligence0 emu je takoer posveeno jedno poglavlje.
1ilj svakog sustava zatite je u najveoj moguoj mjeri zatititi osobe i imovinu zbog
kojih je projektiran i izveden, ali isto tako nakon detekcije ugroavanja, u
najkraem vremenu angairati sva raspoloiva sredstva u cilju otklanjanja
opasnosti i smanjivanja moguih posljedica. -a bi to bilo izvedivo tei se integraciji
raznorodnih sustava tehnike zatite koji ukljuuju i mehaniku zatitu, na po
mogunosti to vei broj integriranih sustava i jedno centralno nadzorno mjesto.
,rimjena integralnog koncepta zatite omoguava optimalno koritenje tjelesne i
tehnike zatite to djelujui interaktivno dovodi do pojmova #alarm$ i #building
management$. 2a provedbu, primjenu i stalni nadzor kvalitete integralnog sustava
i mjera zatite potrebno je veliko iskustvo za to postoje i sve vie se otvaraju
konzalting tvrtke u zatitarstvu.
3eliki naruitelji i korisnici usluga zatite esto imaju potrebu da nakon
raspisivanja nadmetanja odaberu najpovoljnije ponuae. &koliko takvi veliki
korisnici usluga zatite ne ele razvijati svoje vlastite zatitarske slube, onda su za
poslove odabira ponuaa i kasnijeg nadzora kvalitete pruene usluge posebno
pogodne zatitarske konzalting tvrtke. & stalnom meusobnom nadmetanju
proizvoai ureaja namijenjenih za zatitu postavili su vrlo visoke kriterije za
projektante, instalatere i konzultante jer neprekidno moraju pratiti trite i nove
proizvode. .arakteristike novih proizvoda pokazuju sve vei broj mogunosti i
prilagodbe gotovo svakoj sigurnosnoj situaciji. ,rimjena biometrijskih tehnologija
koje sam prije vie od tri godine u mojoj knjizi samo spomenuo, pokazale su da
danas zauzimaju sve znaajniji dio trita i sve vei broj primjena tako da su postale
neizostavni predmet razmatranja u ovoj knjizi. Moje isticanje zatite kroz integralni
koncept primjenom sustava tehnike zatite i mjera tjelesne zatite provlai se kroz
cijelu knjigu.
& interesu pribliavanja razmiljanja kljunih imbenika u zatitarstvu iroj
javnosti i prepoznavanju njihovih interesa kroz prilagodbu sadraja ove knjige,
objavljene su analize anketnih upitnika s predstavnicima predsjednika uprava
hrvatskih banaka i osiguravateljskih tvrtki. +a temelju anketnih upitnika se ve
nekoliko godina prate potrebe i stavovi predstavnika banaka i osiguravatelja o temi
zatite koji su interesantni kako svima anketiranima, tako i samim zatitarskim
tvrtkama. &pravo iz tog razloga ove su godine po prvi puta u zasebnu anketu
ukljueni i predsjednici uprava domaih zatitarskih tvrtki te su pritom njihova
pitanja i analizirani odgovori koncipirani tako da se pokau sve dodirne toke s
promiljanjima predstavnika uprava banaka kao predstavnika najveih korisnika
usluga zatite i predstavnicima osiguravateljskih tvrtki kao aktivnih regulatora
zatitarskog trita. 4nkete su i ove godine provedene uz pomo 5rvatskog
instituta za bankarstvo i osiguranje /5*6'0 i 5&67a /5rvatske udruge banaka0 iz
2agreba na emu sam im posebno zahvalan.
,okazalo se da dulja tradicija zatitarstva u gospodarski razvijenim i ureenijim
zemljama %urope i svijeta nisu jamstvo sigurnosti i zatite od raznih oblika
ugroavanja, a posebno teroristikih napada. ,osljedice teroristikih napada svaki
puta na nova iskuenja stavljaju sigurnosne slube i primijenjene mjere i sustave
zatite. !ome u prilog najbolje govori primjer kao i posljedice teroristikih napada
prole godine u 6eslanu, u 8usiji, gdje su teroristi izazvali pozornost svjetskih
medija po prvi puta masovno koristei kao taoce djecu, uenike jedne osnovne
kole. Svjetsku pozornost i interes izazvali su takoer teroristiki napadi u srpnju
(99:. godine na sredstva javnog prijevoza u ;ondonu. & naoj zemlji primjera je
ove godine bilo na pretek, a svojom brutalnou i kobnim posljedicama za dvojicu
zatitara se posebno izdvaja pljaka poslovnice <*+47e u rujnu (99:. godine u
2vonimirovoj ulici u 2agrebu.
,olazei od zatite najmanje trgovine, stana ili obiteljske kue, banke ili druge
inancijske institucije, pa sve do mjera koje se poduzimaju u cilju dravne
sigurnosti, potreban je sustavan i integralni pristup ovoj tematici i stalno praenje
strunih materijala koji su temeljeni upravo na iskustvima o najnovijim oblicima
ugroavanja, uvaavajui istodobno sva pozitivna iskustva i zatitarsku tradiciju.
&pravo s tim ciljem je pisana knjiga #Management zatite i sigurnosti$ za brojne
pruatelje i krajnje korisnike usluga zatite radi poticaja na primjenu te istodobno
uz moju osobnu elju da knjiga potakne i ostale strunjake koji se bave tematikom
zatite i sigurnosti na slian potez i proesionalnu airmaciju zatitarske djelatnosti
na naim prostorima.
U Zagrebu, svibanj, 2006.
Autor
Davor Deliimunovi
RECENZIJA DR. ZORANA BOHAEKA
8azvoj bankarskog sustava sve se vie povezuje uz razne oblike zatite. +ove
bankarske usluge i inancijski tokovi novca svojim opsegom, raznovrsnou i
vrijednou, neprestano iz godine u godinu nadmauju prethodne, prologodinje
rezultate. &pravo zato se sustavi sigurnosti, pratei spomenute trendove, razvijaju
u svakom aspektu pratei razvoj bankarskog trita. 2atita ima brojne oblike, a
vanost zatite inancijskog poslovanja utjecala je na razvoj zatite kao
multidisciplinarne djelatnosti. !u prije svega mislim na sve potrebniju
inormatiku sigurnost i potom na neizostavne elemente zatite koje ine tjelesna i
tehnika zatita. Sve ove aspekte zatite i sigurnosti je u svojoj knjizi #Management
zatite i sigurnosti$ na, ve prepoznatljiv, originalan i objektivan nain obradio
autor knjige -avor -eliimunovi.
+au suradnju smo zapoeli prije nekoliko godina prilikom izdavanja autorove prve
knjige #2atita i sigurnost inancijskih institucija$ i analize anketnih upitnika o
sigurnosti bankarskog sustava poslanih svim predstavnicima banaka u 8epublici
5rvatskoj uz pomo 5rvatske udruge banaka /5&67a0. 1ijenei vanost
proesionalizacije zatitarske djelatnosti 5rvatska udruga banaka bila je pokrovitelj
i autorove druge knjige #Suvremeni koncepti i ureaji zatite$ koja je nastavila
potaknute trendove proesionalne zatite i izazvala pozitivne reakcije. ,ratei
autorov rad moete prepoznati odgovore i elje bankarskog i inancijskog sektora
za sustavnim, projektnim i proesionalnim pristupom bavljenju poslovima zatite
osoba i imovine u naoj zemlji uz uvaavanje svjetskih standarda tienja, to je
nastavljeno i u novoj knjizi. 2ato smo i ovaj puta podrali autora i knjigu koja e u
ovom speciinom segmentu obogatiti struno nakladniko trite.
S posebnim zadovoljstvom istiem prikaz i analizu najnovijih anketnih upitnika
upuenih predsjednicima uprava banaka iz kojih je mogue proitati stanje
sigurnosti ali i oekivanja najodgovornijih ljudi na hrvatskom inancijskom tritu
po pitanju zatite njihovih zaposlenika, klijenata i cjelokupnog poslovanja. &z
razvoj novih inancijskih usluga javljaju se i nove vrste ugroavanja koje je autor
izdvojio te cjelovito opisao metode i tehnike koje utjeu na smanjivanje
ugroavanja. !ime se dugorono gledajui, uz smanjenje uestalosti i vrsta
ugroavanja, na jedini mogui nain moe zadrati ugled inancijske institucije i to
posebno valja naglasiti, smanjiti inancijske trokove koje je potrebno izdvajati za
sigurnost banke, zaposlenika i klijenata. 'vu je knjigu potrebno izdvojiti zbog
jednostavnog pristupa pisanju izuzetno ozbiljnoj temi, to je ini prikladnom za
najvie pozicionirane managere u bankama, strunjake iz podruja zatite i
sigurnosti, ali i sve druge itatelje zainteresirane za poboljanje stupnja sigurnosti.
S druge strane, bez obzira na jednostavan i ope prihvatljiv pristup pisanju,
suvremenost i aktualnost su odlike koje krase knjigu #Management zatite i
sigurnosti$. 'bzirom na brz razvoj bankarskog sektora i usporedo s time potrebe za
kvalitetnom i cjelovitom uslugom zatite, smatram da je isticanje integralnog
pristupa pri zatiti banaka nunost na koju autor upuuje itatelje. *z toga proizlazi
ponovljeni uspjeh koji e ova knjiga dobiti kao rijetka domaa literatura koja
promie proesionalno bavljenje zatitarskim poslovima.
Hrvatska udruga banaka
Direktor
Dr. Zoran Boa!ek
ODLOMCI IZ KNJIGE
ivot s !o" #$%&!'ti '(i)o
&)$t#$*+ $,i "iv'ti s !o#$
&)$-#i'(.
S#) Ki#.*$$#(

,romjene koje se sve bre dogaaju u seri gospodarskih odnosa relektiraju se na
razvoj zatitarskog trita. Svaki sustav tehnike zatite nakon izvedbe i primjene
mjera tjelesne zatite svoju potpunu unkcionalnost postie nakon primopredaje
sustava s korisnikom. ,ri tome vanost edukacije korisnika sustava dolazi sve vie
u prvi plan zbog kompleksnosti sustava i primjene sve sloenijih mjera zatite bez
obzira na isticanje proizvoaa da su njihovi proizvodi jednostavni i okrenuti
krajnjem korisniku. 'd zatitara se oekuje da su osposobljeni i upueni za rad s
najnovijim ureajima i metodama tienja, a da pri tome njihova cijena usluge
inancijski ne optereuje previe poslovanje. 2atitari e vam rei da je sve izvedivo,
ali odgovarajua zatita ima svoju cijenu bez obzira to cijene ureaja i opreme
neprekidno padaju, a njihove se mogunosti primjene poveavaju. & naoj zemlji
situacija se u zatitarstvu pozitivno mijenja i zatitari su napravili pomak koji je
mjerljiv u kvaliteti pruene usluge, ali se eka jai gospodarski rast koji e dati
pravi poticaj i razvoju zatitarskog trita.
=o uvijek nedovoljno aktivna politika osiguravateljskih tvrtki daje mogunost
velikim korisnicima usluga tjelesne i tehnike zatite da biraju pruatelje usluga
zatite prvenstveno prema kriteriju cijene, a ne kvalitete jer je bonus na police
osiguranja nedovoljan motivacijski aktor koji bi pokrenuo pozitivne tijekove za sve
zainteresirane i ukljuene strane. 6anke i inancijski sektor koji je u naoj zemlji u
veinskom vlasnitvu inozemnog kapitala, kroz svoju vlasniku strukturu donosi i
uvodi nove usluge i proizvode koji e utjecati na razvoj osiguravateljskog trita i
posredno na zatitarsko trite. !o pokazuju odgovori na detaljne anketne upitnike
provedene s predstavnicima banaka, osiguravatelja i po prvi puta sa zatitarskim
tvrtkama u naoj zemlji.
,redstavnici banaka nisu svjesni svih mogunosti koritenja sustava zatite, a i
sami zatitari priznaju da njihov rad nije dovoljno i na odgovarajui nain
predstavljen hrvatskoj javnosti. -io odgovornosti za takvo stanje imaju
predstavnici medija koji u brojnim ugroavanjima osoba i imovine i tetnim
posljedicama vide prostor za senzacionalistiko pisanje i podizanje tirae. !o bi bilo
razumljivo da isti prostor odvajaju za prevenciju i sve brojnije aktivnosti koje utjeu
na smanjivanje ugroavanja i njihovih posljedica.
6ez obzira na prosjeno relativno niske cijene pruanja zatitarskih usluga,
zatitarstvu se prorie sjajna poslovna budunost, pri emu e bolje proi oni koji
ve sada ulau u budunost kroz primjenu novih tehnologija i edukaciju vlastitih
kadrova. .rajnji korisnici i svi gospodarstvenici se mogu pouzdano osloniti na
zatitarski sektor koji zbog svestranosti i primjene novih usluga u svjetskim
okvirima biljei stalni rast. 2ato provjerite kod vae zatitarske tvrtke to se sve
promijenilo u posljednjih nekoliko godina i to sve zatitari danas mogu uiniti za
vas.
POJMOVNI K
Nita nije tee nego strune
misli izraziti tako da ih svatko
razumije.
A#t/&# S0/o--)/$&#
Sve sloeniji ureaji i oprema kojima se realiziraju sustavi tehnike zatite uvodi u
ove poslove i nove termine i tehnologije. & cilju pojanjenja strune terminologije,
navodim i ukratko opisujem strune termine koji se susreu u ovoj knjizi, ali i
termine koji su vezani za zatitarske poslove.
Aperture je parametar otvorenosti>zatvorenosti lee objektiva koji kontrolira
koliinu svijetla koja dopire do prijamnog elementa video kamere /11- ipa0.
!ipine vrijednosti za ovaj parametar su <>).(, <>).?, @ <>(.A itd. 3ea vrijednost
aperture znai da je manje svjetlosti proputeno u video kameru.
ATM (Asynchronous Transfer Mode) predstavlja transmisijsku i
komutacijsku tehniku za prijenos govora, slike i video signala putem
irokopojasnih digitalnih mrea do brzina od B(( Mbit>s.
Auto iris je automatska metoda za regulaciju otvorenosti odnosno zatvorenosti
lee objektiva ovisno o osvjetljenosti promatranog objekta.
AGC (automatic gain control) predstavlja elektroniki sklop koji se smjeta
primjerice unutar video kamere koji neprekidno automatski zadrava izlazni napon
istodobno primajui promjenjivi ulazni napon.
ALC (automatic light control) je elektro7optiki element koji zadrava izlaznu
naponsku razinu, u odnosu na promjene ulazne razine svjetlosti kod video kamera.
ANPR (Automatic Number Plate Recognition) je dio sustava video nadzora
koji omoguava nadzor i prepoznavanje registarskih ploica vozila. Sustav je
primjenjiv za nadzor cestovnih dravnih granica, robnih terminala, javnih
prometnica i slino.
AR (Automatic acial Recognition) predstavlja sustav biometrijske
identiikacije osoba na temelju karakteristinih crta lica. *ako je sustav razvijen
pomou sustava video nadzora i iz video signala se posebnim sotverskim alatima i
analizom odreuje identitet osobe, sustavi 4<8 praktino slue kao sustavi
kontrole pristupa.
!and"idth ili irina pojasa za prijenos signala je cjelokupni raspon rekvencija
putem kojih se prenosi signal na odreenoj rekvenciji s minimalnim gubicima.
!#R (!it error rate) je omjer bitova primljenih na odredite s pogrekom u
prijenosu i sveukupni broj bitova koji su poslani. 6%8 oznaava kvalitetu
prijenosnog kanala.
!luetooth oznaava sve raireniji radio rekvencijski beini standard za prijenos i
razmjenu inormacija dometa do )99m.
!$%A (!ritish $ecurity %ndustry Association) je udruga pruatelja usluga u
3elikoj 6ritaniji koja okuplja zatitarske tvrtke, te promie zatitarsku struku i
stvaranje standarda u poslovanju.
C&$ (Centralni do'a(ni susta() je sloeni elektroniki sustav za prijam i
obradu alarmnih i drugih tehnikih inormacija s udaljenih objekata zatienih
sustavima tehnike zatite. &reaji i oprema u centralnom dojavnom sustavu
omoguavaju (?7satni nadzor dogaanja na tienom objektu, poduzimanje
propisanih radnji u cilju spreavanja ugroavanja i kasniju mogunost
rekonstrukcije svih dogaaja.
&)R (&igital )ideo recorder) je video snima koji video zapis pohranjuje u
digitalnom obliku i omoguava brz pristup do snimljenih video zapisa te pristup
raunalnom mreom pomou odgovarajueg sotCarea i daljinsko upravljanje
radom ureaja i video kamerama.
#P*$ (#lectronic Point+*f+$ale) ukljuuje elektronike itae poput bar7kod
ili magnetskih za omoguavanje transakcija u novarskom poslovanju.
ingerscan oznaava tehnologiju jednoznanog oitanja i identiikacije osobe na
temelju papilarnih crta na prstu. .oristi se za evidenciju radnog vremena i za
sustave kontrole pristupa.
ace recognition (R) je tehnologija prepoznavanja i identiikacije osoba na
temelju jedinstvenih karakteristinih crta ljudskog lica.
ocal lenght ili ,ari-na dul'ina je udaljenost od sredita objektiva /odnosno
same lee0 do arine ravnine u trenutku kada je na zaslonu prikazana najotrija
slika promatranog predmeta.
G$M (Global system for mobile communication) je beina digitalna
kodirana mrea za prijenos audio i video signala.
GP$ (Global Positioning $ystem) je sustav satelita koji pomou D,S
prijamnika omoguava tono pozicioniranje, nadzor i praenje osoba, vozila i
objekata.
.ori/ontalna re/oluci'a je najvei broj vertikalnih linija koje se mogu razluiti i
prikazati, a karakterizira video kamere i monitore. 'visi o rekvencijskoj irini
prijenosa video signala ili opreme i odreuje bitan parametar prilikom odabira
video opreme.
.A$ .ome Automation $ystems predstavlja djelatnost relativno novijeg
datuma koja se odnosi na povezivanje razliitih sustava koje koristimo u domovima
i poslovnim prostorima poput klimatizacije, grijanja, rasvjete, alarmnog sustava i
slino u jedinstvenu cjelinu, a kojom se upravlja pomou jednog jedinstvenog
suelja /daljinski upravljai, touch7screen paneli, upravljake tipkovnice i dr.0
.C0 (.r(ats1i ceh /a-titara) je strukovna udruga zatitarski tvrtki u 8epublici
5rvatskoj koja promie struan i proesionalan pristup obavljanju poslova zatite i
stvara preporuke za tienje osoba i imovine.
%R%$ R#C*GN%T%*N predstavlja tehnologiju prepoznavanja osoba na temelju
jedinstvenih karakteristinih linija i toaka u zjenici oka.
%$&N (%ntegrated ser(ice digital net"or1) je integrirana digitalna mrea
usluga koja omoguava prijenos podataka brzinom do )(A kbit>s preko dva
komunikacijska kanala.
2ompo/itni (ideo signal (composite (ideo) je takva vrsta video signala koja
ukljuuje istodobno odvojeni horizontalni, vertikalni skenirani signal i
sinkronizacijski signal. 4mplituda ovog signala je ) volt /30.
LC& (Li3uid crystal display) je prikaz teksta ili slike na monitorima pomou
tehnologije tekuih kristala pri emu male promjene napona ili struje pomiu
tekue kristale koji razliito relektiraju svjetlost i tako tvore sliku. ,roblem
predstavlja relativna tromost kristala za prikaz pokretnih slika, ali je bitna prednost
vrlo mala potronja energije.
Lu4 (l4) je jedinica za mjerenje osvjetljenosti deinirana kao koliina svjetlosti od )
lumena koja osvjetljava povrinu veliine ) metra kvadratnog.
LAN (Local Area Net"or1) je oznaka raunalne mree za razmjenu podataka
najee do brzine od )99 Mbps i vie, a rabi se i za prijenos video signala u
lokalnim sustavima video nadzora.
M5 (Micro"a(e) oznaava tehnologiju koja se rabi za detekciju kretanja
pomou detektora ili barijera u rekvencijskom rasponu izmeu (,?7(? D5z.
-etekcija se obavlja najee uporabom -opplerovog eekta.
N)R (Net"or1 (ideo recorder) je pojam za digitalni video snima kojim se
podrazumijeva njegovo povezivanje izravno s mrenim /*,0 kamerama i
prihvaanje signala u digitalnom obliku. +38 je upravljiv u potpunosti putem
raunalne mree.
P%R (Passi(e %nfrared) oznaava tehnologiju za detekciju kretanja pomou
prijama inracrvenog zraenja tijela koje se kree. /*nracrveno zraenje nije u
vidljivom dijelu spektra0.
PTT (Push To Tal1) oznaava tehnologiju /koritenje simpleE moda
komunikacije0 na radio postajama pritiskom koje se omoguava prijenos govorne
komunikacije.
P! (Panic !utton) je runo ili nono tipkalo koje se postavlja na ugroena i lako
dostupna mjesta, a aktivira u trenutku prepada ili uoenog incidentnog dogaaja.
Preset po/ici'a se rabi kod pan>tilt>zoom ili samo zoom kamera za deiniranje
tonog poloaja kamere koju je mogue usmjeriti pomou upravljake tipkovnice ili
pomou vanjskog alarmnog ulaza.
Polusli1a ili frame je pojam koji oznaava cjelokupnu skeniranu sliku /u djeliu
sekunde je snimljena i prikazana cijela poluslika, a za ,4; standard je potrebno
prikazati (: poluslika u jednoj sekundi0.
Pi4el ili picture element je osnovni element 11- ipa. Fto je broj piEela vei to
je video kamera vee razluivosti.
P$TN (Public s"itched telephone net"or1) je javna teleonska mrea.
PT0 (pan6tilt6/oom) se odnosi na kameru koja ima mogunost okretanja gore7
dolje, lijevo7desno i mogunost zoomiranja.
RA%& (Redundant Array of %ndependent &is1s) ili redundantan niz
neovisnih diskova slui kako sam naziv govori za back7up i sigurnu pohranu video
zapisa ili drugih digitalnih podataka.
Redundanci'a ili /alihost je pojam kojim se deinira priuvnost kapaciteta ili
procesa. ,ojam redundancije se esto rabi u sustavima zatite jer deinira
alternativne mogunosti koje su nune pri projektiranju sustava zatite. ,rimjerice,
alarmni sustav je redundantan ako u sluaju njegove neispravnosti trenutano
njegovu unkciju moe preuzeti drugi alarmni sustav.
RT# (Re3uest To #4it) oznaava izlaz iz tienog prostora pomou tipkala koje
aktivira elektrinu bravu na vratima koja spreavaju izlaz.
)arifo1alni ob'e1ti(i /3ariocal lenses0 su objektivi koji omoguavaju na samom
mjestu postavljanja video kamere podeavanje vidnog polja omoguavajui tako
najveu moguu prilagodljivost, preglednost i otrinu slike.
)an's1a sirena oznaava ureaj za vanjsku montau najee s integriranom
bljeskalicom koji se obino izrauje u dvostrukom metalnom kuitu s ugraenim
rezervnim napajanjem. Snaga zvunog vala vanjske sirene dosie )(9 d6.
)M& ()ideo motion detector) je soisticiran ureaj koji na temelju analize
video signala iz vidnog polja kamere koja nadzire odreen prostor, prelazi u
alarmno stanje ukoliko je detektirano kretanje u prethodno deiniranoj zoni.
7gro,a(an'e -ti8enog prostora ili ob'e1ta je neovlateni ulazak i zadravanje,
provala, kraa vrijednosti iz objekta, vandalizam, otmica osoba u tienom
prostoru, razbojniki prepad i drugi oblici napada na osobe i imovinu u tienom
prostoru.
7P$ (7ninterruptible po"er supply) je sistem besprekidnog napajanja koje
omoguava kratka GpremotenjaG u sluaju nestanka mrenog napajanja. Ftite
osjetljivu opremu od naglih promjena u mrenom napajanju.
97A& je ureaj za istodobni prikaz vie video7slika na jednom video monitoru, a
najee prikazuje ? digitalizirane i komprimirane slike.
TT (Thin film transistor) je tehnologija koja se koristi za video monitore
zahtjevnije u pogledu prikaza kolor video signala vee rezolucije i kvalitetnijeg
prikaza boja nego prethodni ;1- monitori.
Touch+screen oznaava tehnologiju pomou koje je mogue upravljati na dodir
monitorima i drugom opremom to ubrzava i olakava rukovanje i upravljanje.
4&$L je nain komutacijsko7transmisijske tehnike koji omoguava prijenos
inormacija ianim putem brzinama do nekoliko Mbps.
5&R (5ide &ynamic Range) oznaava karakteristiku video kamere koja
podrazumijeva iroki dinamiki raspon to omoguava istodoban nadzor izuzetno
svijetlih i izuzetno tamnih dijelova slike.
BILJEKA O AUTORU
Davor Deliimunovi, dipl. ing. el.,
AKD!atita d.o.o., "ukana# $%a,
&'''' !agre(
email) deli*open.hr
+e( adresa) +++.delise#urit,.#om
Davor Deliimunovi di"l.ing.el. ovlaten je i s"e#ijali$iran $a "rojektiranje, vo%enje
"rojekata, kon$alting i nad$or "oslova $atite osoba i imovine.
ro%en je &'(0. godine u Zagrebu,
$avrio je matemati!ko)in*ormati!ki #entar u Zagrebu, a &''+. godine je di"lomirao je
,lektroteni!kom *akultetu u Zagrebu na temi A-. /As0n#ronous -rans*er .ode1
komuta#ijskoj i transmisijskoj teni#i $a "rijenos signala i koritenje u iroko"ojasnim
23D4 mre5ama /Broadband 23D41,
od &''6. godine je $a"oslen u tvrtki Agen#ija 3e#uri#om 2nternational d.o.o., a od
&''(. godine u $atitarskoj tvrtki A7D)ZA8-2-A d.o.o. i$ Zagreba,
"olo5io je stru!ni "rojektantski is"it i !lan je Hrvatske komore aritekata i in5enjera u
graditeljstvu, te Hrvatske udruge in5enjera,
"olo5io je stru!ni is"it $a obavljanje "oslova teni!ke $atite te je ovlaten $a
"rojektiranje, i$vo%enje i nad$or sustava teni!ke $atite,
"ola$nik je vie stru!ni seminara na temu $atite i sigurnosti osoba i imovine te je
stekao vie #erti*ikata o kolovanju $a najsuvremenije sustave teni!ke $atite u $emlji
i ino$emstvu,
redovni je "redava! na stru!nim te!ajevima i seminarima $a i$obra$bu $atitara i na
seminarima namijenjenima "redstavni#ima banaka, osiguravajui tvrtki i $atitara,
200&. godine je u suradnji s g. 7ri!an!iem i$dao knjigu -!atita i sigurnost
.inan#ijskih institu#ija/,
2002. godine je samostalno i$dao knjigu -0uvremeni kon#epti i ure1aji zatite/,
2006. godine je s gru"om autora objavio -2rirunik za izo(raz(u i struni ispit
zatitara i zatitaratehniara/,
re*erentni sustavi $atite koje je "rojektirao, i$vodio ili nad$irao su u 9rivrednoj ban#i
Zagreb d.d., 24A 2ndustrija na*te Zagreb d.d., A7D ) Hrvatski tiskarski $avod d.o.o.,
9:2;A d.d., Hrvatska :utrija d.o.o., 9rva s"ortska kladioni#a, H,9 d.d., Hrvatska radio
televi$ija, ra$na druga ministarstva ;lade <H te brojni "rojekti i i$vedbe sustava $atite
$a "rivatne naru!itelje.
vie in*orma#ija o njegovom radu mo5ete sa$nati na 2nternet strani#ama $a "romi#anje
i una"rje%enje $atite i sigurnosti u <e"ubli#i Hrvatskoj ===.deli)se#urit0.#om

You might also like