You are on page 1of 2

www.startbih.

info
74
FELJTON (2)
Kraljev grob u Jajcu
Iz prikazivanja starijih vrela slijedi
da je smaknu}e kralja bosanskog iz-
vr{eno u sultanovom taboru pred
Jajcem, a mjesto na kojem je taj ta-
bor stajao, zove narod i dan dana{-
nji Carevo polje.
Kraljev grob je na kr{evitom brdu
Humu. Narodna predaja pri~a o
smrti kraljevoj otprilike ovo: Kada
je kralj uvidio da je preslab, a da bi
se odupro sultanu Mehmedu Fati-
hu, pobje`e s Gojakom i ^ubreti-
}em u Klju~, gdje pade izdajom
Turcima u {ake. Kad ga pred sulta-
na dovedo{e u Jajce, bude mu na
temelju jedne fetve izre~ena smrtna
osuda, ali sultan je htio da kralj pa-
ti ne samo za `ivota, nego i poslije
smrti, pa je predao le{inu su|enika
odjelu jani~ara kojim bi nalo`eno
da ga na Humu pokopaju i to na
mjestu koje se uvijek iz Jajca vidi,
ali sa kojeg se samo Jajce ne mo-
ga{e vidjeti Kada je krenula po-
vorka, gleda{e sultan za sprovo-
dom, pred kojim su nosili zastavu,
a kad mu je vr{ak zastave nestao za
rubom povorke s vida, dade znak
da se povorka zaustavi i ondje uko-
pa kralj Narod oko Jajca vjeruje
da }e pomo}i bolesnima nekim,
ako se tri puta obi|e ovaj nadgrob-
ni kamen.
Ban Radivoj sakrio je svoje k}eri,
da ih sa~uva od ratne nepogode, u
jednu pe}inu, pod kojom bija{e
duboki ponor. Kada ga s kraljem
uhvati{e, u|o{e Turci u trag skrovi-
{tu djevojaka i htijahu ih uhvatiti.
Djevojke, da se izbave turskog su-
`anjstva i sramote, sko~i{e u ponor,
te tako svoje volje poginu{e, a od
onog se vremena jo{ i danas {iri oko
pe}ine i ponora miomiris ru`a.
a) Truhelka 1904, 12-15;
b) Na Carevu polju kod Jajca,
stajao je stari hrast nazivan Carev
hrast. Pri~a se da je sultan Meh-
med II razapeo svoje ~adore i tu bo-
ravio sedam godina. Na poljima
okolo stajala je njegova vojska, koja
je navaljivala na Jajce, a na parceli
Du}ani{te bili su du}ani, vidi
Pa~ 1910; sli~no kod Kne`evi}
1886; Kada su turski krvnici upi-
tali sultana ho}e li da bosanskog
kralja bace u Vrbas kao i druge koji
su pogubljeni, car je odgovorio;
Ne! On je okrunjena glava, i ne
mora se sa ostalima mje{ati, nego
ga zakopajte blizu Jajca grada, al da
mu se grobnica ne vidi iz grada.
Turci ga odnesu vi{ Kozluka u
Smrik, i sa znakom od zastave upi-
U izdanju izdava~kih ku}a Buybook iz Sarajeva i Mostart iz Zemuna
objavljena je knjiga Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine
Vlajka Palavestre. U nekoliko narednih brojeva Start }e sa izuzetnim
zadovoljstvom objaviti dijelove ove dragocjene knjige
Krepka du{a
Husein-kapetana
Historijska usmena predanja iz BiH
AUTOR: Vlajko PALAVESTRA
FELJTON (3)
75
taju cara: ho}e li ga ondje zakopati?
Car jim sa drugim znakom odgo-
vori: nek zakopaju; {to oni i u~ine;
Kne`evi} 1886, 49 (romanti~no
nastrojeni pisac, franjevac Ante
Kne`evi}, izmije{ao je svoje znanje
o hroni~arskim zapisima, sa narod-
nom tradicijom u Jajcu, tako da je
danas te{ko ustanoviti {ta je, u nje-
govim djelima, stvarno historijsko
usmeno predanje, a {ta reminiscen-
cije na historijske interpretacije i
franjeva~ku bosansku tradiciju
VP);
c) Ne{to bli`e o lokaciji tzv. Kra-
ljevog groba na periferiji Jajca up.
Truhelka 1904. Truhelka je istra-
`io grob i na{ao u njemu mu{ki
skelet, koji je kasnije prenio u jaja-
~ku franjeva~ku crkvu i bio je izlo-
`en u staklenom sarkofagu pod na-
zivom grob posljednjeg bosanskog
kralja.
Crna kraljica na Vla{i}u
Na Vla{i}u bila Crna kraljica, a |e
je Travnik i eno ima i sad, ja bi te
odveo - |e su d`amije vezane ispod
Vla{i}a, kad je bilo more u Bosni.
Onda je Crna kraljica bila u Vla{i-
}u; ima Kraljevo Guvno i sad. Pa,
janje moje dragosno, sudbina do{la
da se to preokrene. Bog ima, al ona
nije vjerovala u njega, neg skovala
sebi boga, pa objesila. Kazali joj da
ima istiniti bog, al ah! kraljica
nije vjerovala.
Kad jedno jutro ona iz dvora izi|e,
vidi u stopi volujskoj led. I vidi da
nema mjesta i krene.
Onda su divi prokopali ne|e i od-
vratili iz Bosne more. Oni su ov|e
prije `ivili. Imaju divi i danas, al
hajd ih vidi!
a) FAZM, XXI-G, 10491 (Imljani
kod [ipraga 1960, VP), kazivao
Pu{i} Petar;
b) Varijante u FAZM: IX-G,
4902; XIX-G, 8320, 8323, 8331,
6979; XX-G, 9607; XXI-G, 9849;
XXII-G, 10511, 10510, 10509,
10495, 10496, 10493, 10491;
c) Crna kraljica je sve do na{ih da-
na `iva mitska predstava o anonim-
noj vladarki starog naroda, koja
nam je poznata iz usmenog stvara-
la{tva u sjeverozapadnim dijelovi-
ma Bosne, od Travnika do Cazina.
Podru~je rasprostiranja usmenih
predanja o Crnoj kraljici {iri se i
preko bosanskohercegova~kog po-
dru~ja, Banije, Korduna, Like, Hr-
vatskog primorja, okoline Zagreba,
do Celja, te dalje na zapad.
Mitska su{tina predstave o Crnoj
kraljici ogleda se najprije u ~injeni-
ci da je dana{nji narod smatra vla-
darkom nepoznatog, i{~ezlog sta-
novni{tva Bosne i Hercegovine,
stanovni{tva koje je imalo izgled
mitskih divova. Crna je kraljica
anonimna i bez imena, a njen je lik
u usmenoj narodnoj kronici i stru-
kturi predanja izrazito natprirodan
i fantasti~an: otiske njenih stopala i
tragove to~kova njenih kola koji su
ostali pri njenom bje`anju iz
Bosne, po narodnom vjerovanju i
usmenim predanjima nalazimo u
brojnim krajevima sjeverozapadne
Bosne, jer je u njeno vrijeme
kamen bio mekan; ona nare|uje
svome narodu divovima da
prosijeku stijene kako bi jezero
isteklo, njena je gradnja nekada{-
njih tvr|ava i kula, koje danas, u
ru{evinama, stoje pred o~ima da-
na{njeg naroda i pobu|uju njegovu
ma{tu. Ovo su neki od si`ea usme-
nih predanja o Crnoj kraljici i nje-
nom narodu divovskih osobina, u
kojima se motivi kombiniraju i
smjenjuju u duhu usmenog umjet-
ni~kog stvarala{tva. Crna kraljica je
arhetipski lik koji je izbjegao indi-
vidualizaciji i pojavljuje se u slo`e-
nim sklopovima me|unarodnih,
{iroko rasprostranjenih modela us-
menog stvarala{tva.
Sjeverozapadni (bosanski) komp-
leks predanja o Crnoj kraljici poz-
nat je i u susjednoj Baniji, Kordu-
nu i u Lici, dok je u Hrvatskoj
(oko Zagreba, Krapine i Kalnika)
~esto identificiraju sa Barbarom,
k}erkom Hermana II Celjskog i
`enom ugarskog kralja Sigismunda
(1381-1450). Na drugom kraju
Bosne i Hercegovine je jugoisto~ni
(crnogorski i sjevernoalbanski)
kompleks predanja o vladarkama
starog naroda u koji spadaju ka-
zivanja o svetoj Jeleni i drugim mit-
sko-religijskim likovima, dok su u
sredi{njim podru~jima Bosne i
Hercegovine poznata predanja o
vladarkama prokletoj Jerini i
kraljici Kati.
U objavljenoj literaturi iskazana
su do sada razli~ita mi{ljenja i tu-
ma~enja porijekla predanja o Crnoj
kraljici, koja su, uop{teno, ostala u
sferi pretpostavki: Filipovi} u pred-
stavi o Crnoj kraljici vidi refleks
osobitog gledanja na `enu i polo`aj
`ene u balkanskom dru{tvu uo-
p{te, ali ipak isti~e da nema ni-
kakva osnova da se u pojavi `ena
narodnih glavara tra`e ili vide
nekakvi tragovi ranijih dru{tvenih
sistema (matrijarhata VP), up.
Filipovi} 1961, 141-142. Tako|e
nas ne mo`e u potpunosti zado-
voljiti pretpostavka koja u predan-
jima o Crnoj kraljici vidi tragove
nepoznatog htonskog bo`anstva.
Pretpostavljam da je u stvaranju
mitske predstave o Crnoj kraljici
u~estvovalo vi{e faktora: mitske
prestave i vjerovanja u mitski
narod divova, vjerovanja u bi}a iz
podzemnog svijeta (personificirane
zmije), si`ei narodnih pripovjeda-
ka (bajki) te kona~no historijske
reminiscencije na tursko osvajanje
Bosne 1463. godine, kojom pri-
likom je realna historijska li~nost,
bosanska kraljica Katarina Kosa~a
(1425-1478), pod dramati~nim
okolnostima pobjegla iz Bosne u
Primorje. Sje}anje na nju i njezinu
tragi~nu sudbinu nastavilo je da `i-
vi u usmenom predanju centralne
i sjeverozapadne Bosne, osobito u
katoli~kim naseljima oko starijih
franjeva~kih samostana.
Kakav je bio Husein-kapetan
Nijesu se jadili na Husejin-kapeta-
na, nego je bio o{tar sa sudom, pa
je vje{o za njeke grje{ke. Ovdje je
dr`o, ovde u tarabi. I tre{njik mu
je ovdje bio. On nije od naroda tra-
`io vojske. Bio je strog za kradnju,
za kurvanje i otmicu.
Husejin beg Grada{~evi} prozvan
Zmaj, {to je bio ljut, drzak. On {to
rekne, ono je moralo bit.
a) FAZM, XV-G, 5805 (Gornja
Zelinja kod Grada~ca 1956, AN),
kazivao Kova~evi} Milan;
b) Ta~an opis Husein-kapetana
Grada{~evi}a, Zmaja od Bosne ka-
ko ga je narod zvao, treba da zahva-
limo njegovom ljekaru, koji ga je
lije~io u vrijeme Grada{~evi}evog
boravka u Beogradu, 1833. godine,
nakon poraza i predaje: Husein
kapetan ima|a{e po gotovu 30 go-
dina, stas mu bija{e srednji, izgled
interesantan, pogled blag i sumo-
ran, osmijeh pun dra`i i tuge, nje-
gove krupne o~i natkriljavahu gus-
te i ukr{tene obrve, bjelo}a njegove
ko`e izdava{e vi{e |ur|ijanski tip
njegove majke no onaj ponosnoga,
surovoga i poludivljeg Bo{njaka.
Jedva bi se moglo vjerovati, da se
pod ovim nejakim i nje`nim tjeles-
nim sastavom mogla skrivati ovako
krepka du{a, vojni~ki darovi, velika
ta{tina, a naro~ito li~na hrabrost,
dotjerana nekada do drskosti. Isk-
ren i marljiv musliman on je bri`lji-
vo vr{io spoljne obrede svoje vjere i
propise Kurana i ni za {ta na svije-
tu ne bi propustio onih pet molita-
va dnevno, o{tro propisanih sva-
kom muslimanu i od ~ega ga ni{ta
ne mo`e osloboditi, {ta vi{e, ~esto
su ga vi|ali kako za vrijeme razgo-
vora okre}e o~i k nebu i ponavlja
sasvim tiho poneku molitvu ili sti-
hove iz Kurana, i protiv op}eg obi-
~aja svojih sunarodnika uzdr`ava{e
se on bri`ljivo od raznih vinskih i
alkoholnih pi}a zabranjenih zakon-
ima islama, zapisao je li~ni ljekar
Milo{a Obrenovi}a, dr. Bartol Ku-
nibert, vidi Kunibert 1901, 312
citat sam preuzeo iz Kre{evljakovi}
1931, 149.