You are on page 1of 73

Rijeĉ prevodioca

Cijenjeni tragaĉi dragocjenog blaga - znanja!
Imam posebnu ĉast da Vam preporuĉim djelo s kojim
moţete stići do svoga cilja u svome ţivotu, a to je uspjeh. Da
bih Vam preporuĉio ovo djelo bilo je neophodno da se
prevede sa turskog jezika, stoje i uĉinjeno, s ciljem da lakše
doĊemo do znanja i podataka koji se nalaze u ovoj riznici.
Knjiga nosi naziv "Kako da usavršimo sebe?" Svaki ĉovjek
treba znati da je samo Bog, Allah dţelle šanuhu, Taj koji nema
potrebe da se usavršava, jer nema nikakvog nedostatka i
mahane i daleko je od svake manjkavosti. On Uzvišeni, od
ezela do ebeda, ima ista svojstva koja su potpuna i
nepromjenljiva. Usavršavanje je svojstvo ĉovjeka. Naravno
svakog ĉovjeka, ali prije svega razumnog ĉovjeka u
pozitivnom smislu, a nerazumnog ĉovjeka u negativnom
smislu. Zbog toga više puta ĉujemo za nekoga da se usavršio
i postao profesionalac u nekom lošem djelu, što, naravno,
uopšte nije teško. Teţe je usavršavati se u dobru, ali je zbog
toga dragocjenije, vrijednije i mudrije, zbog ĉovjekove duše,
njegovih osjećaja i društva, a što je najhitnije
- daje plodove kod Allaha, dţelle šanuhu, na drugom
- vjeĉnom svijetu.
Knjiga sam preveo, prije svega, zbog toga što mi se od
prvog trenutka kada sam se susreo sa njom svidjela. Bio je to
pri kraju studentskih dana, pa sam tada zaţalio što ovakvu
knjigu ranije nisam proĉitao.
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
No, ipak ona je opet imala uticaja u mom ţivotu u pogledu
upornosti traganja za naukom i pravilnog shvatanja i
rješavanja pojedinih problema u ţivotu. Pored toga knjiga nas
na najljepši naĉin poduĉava kako da cijenimo i poštujemo
nauku, što je veoma zapostavljeno u modernom ţivotu. Edeb -
lijepo ponašanje je najdragocjenije svojstvo jednog vjernika.
Zato o edebu u redovima ove knjige moţemo naći mnogo
savjeta. Naravno, na nama je da sve te savjete sprovedemo u
našim ţivotima.
Knjigu preporuĉujemo, prije svega, uĉenicima od
najniţeg do najvišeg nivoa obrazovanja. Uzimajući u obzir da
su vjernici, naroĉito u današnjici, odgovorni i obavezni da
stiĉu znanja i zvanja radi sveop-šteg dobra u društvu, onda
svaki mladi musliman je taj kojeg ĉekaju savjeti ove knjige.
Najveći uspjeh je postizanje Allahovog zadovoljstva na
ovom i na drugom svijetu. Do tog uspjeha postoje putevi veliki
poput dţada, a i mali poput sokaka. Zato da ne bi zalutali
drţimo se znakova koje je On, Sveznajući Allah, postavio i
naredio nam da se njih drţimo. Mislim da se u ovom djelu
nalaze i "dţa-de" i "sokaci" koji vode ka cilju, ka uspjehu i
sreći.
Neka Allah, dţelle šanuhu, podari svakom vjerniku
svijest o postizanju uspjeha i snage da izdrţi na putu ka
uspjehu. Amin

Mr. SeadI BRI Ć
Novi Pazar , 23. 11. 2006.




UVOD

Privilegija data ĉovjeku da ostavi trag u srcima drugih
ljudi primjrenim ponašanjem, tolerancijom i dobrim djelima
koje je uradio tokom svog ţivota, ne moţe se kupiti nikakvim
materijalnim sredstvom. Nema onog koji ovakvim ljudima
neće zavidjeti i ţu-djeti za njima. MeĊutim, svaki od ovih ljudi
ima priĉu svog uspjeha.
Svaki ĉovjek koji ţivi u društvu teţi i bori se za uspjeh.
Ali, suština tog truda, prije ţelje i htijenja za uspješnim
djelovanjem, treba da se kondenzira na osnovu pitanja: Kako
biti uspješan?
Posljednjih godina u društvu se jasno primjećuje jedna
tendencija ka uspjehu, stoje vrlo poţeljan ishod.
Ta ţelja za pripremanjem samog sebe za budućnost
prouzrokovala je interesovanje za "knjige uspjeha" (knjige
koje govore kako ĉovjek da bude uspješan) kod novih
generacija.
Na trţištu se povećava broj "knjiga uspjeha", ĉiji je veći
dio stranog porijekla i oslanja se na prijevode. A ti izvori se,
istina, ne poklapaju sa osnovnim vrijednostima i oĉekivanjima
našeg ĉovjeka.
1
Jer mo-

mislili da bolje poznaju ĉovjeka kao biće od njegovog stvoritelja Boga,
pa su mijenjali zakone Boţije i time nanijeli samo štetu ĉovjeku. A
ĉovjeka, kao stvorenje, najbolje poznaje i zna njegov Stvoritelj i zato su
Njegovi propisi najprimjenjiviji za ĉovjeka.
1 U ovom sluĉaju pisac misli na muslimana koji ţivi u drukĉijim
okolnostima od nemuslimana. Jer propisi islama koji su provodljivi u
ţivotu svakog ĉovjeka na ovozemaljskoj kugli razlikuju se od mnogih
propisa ostalih vjerovanja, koja su, naţalost, ljudi pogrešno odredili ili
shvatili. Oni su, zapravo,
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
6
Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUĞRUL
deli i alternative uspjeha koje nam nude ove knjige nisu
karakteristiĉne za nas - ili su neograniĉene ili beskrajne.
Dragocjeni nauĉnici i pedagozi, koji su u stranim
izvornim "knjigama uspjeha" uvidjeli ovu prazninu, poĉeli su
objavljivati sve bolja i bolja djela u te svrhe. I ovo je razvoj koji
nas raduje.
Punih dvadeset pet godina radim u drţavnim
obrazovnim institucijama. Obavljao sam duţnosti na svim
nivoima pedagogije - od osnovne škole do univerziteta.
2

Praćen tom odgovornošću, ţelim Vam ponuditi sva moja
dosadašnja iskustva u obliku knjige, pod naslovom: Kako da
usavršimo sami sebe. Teme o kojima sam govorio nisam
zasnovao na samo jednom pustom i uzaludnom "uspjehu". U
isto vrijeme sam svoj rad utemeljio na ravnoteţi izmeĊu
dunja-luka i Ahireta. Zbog pomoći koju mi je pruţio tokom
ovog rada, zahvaljujem se svom cijenjenom uĉeniku
Muzafferu Emareu.
Knjiga Kako da usavršimo sami sebe je svojstvena
našem ĉovjeku i ona nudi modele za njegova oĉekivanja i
ţelje.
Uz ţelju da bude od koristi...
10.1.2000. Hal i d
ERTUGRUL

2Pisac ove knjige Halid Ertuğrul roĊen je 1956. godine u gradu
Adijamanu u Turskoj. Poslije završene Uĉiteljske škole u Kiršehiru
maturirao je na Pedagoškom institutu u gradu Niğde. Kasnije završava
Fakultet pedagoških nauka na Gazi univerzitetu. Magistrirao je na
Dţumhurijet univerzitetu, a doktorirao na Sakarya univerzitetu - Smjer
za sociologiju. Jedno vrijeme je bio savjetnik ministra prosvjete u
Turskoj. Do 2000. godine napisao je 15 knjiga i mnogo ĉlanaka u
razliĉitim dnevnim i nauĉnim ĉasopisima. Dobio je velika odlikovanja i
pohvalnice, a biran je i za uĉitelja godine. Proslavio se knjigom: Čovjek
koji traži samog sebe, koja je do 2000. godine doţivjela 36 izdanja.

Zašto je poţeljno da ptoĉitate
ovu knjigu

Ţelite da odgojite sami sebe?! Tim povodom ova knjiga
Vas interesuje, namjeravate je proĉitati. Ako je tako, uĉinili ste
jedan precizan izbor. Zašto? Da biste ovo shvatili, dovoljno je
da odgovorite na slijedeća pitanja:
3

1. Da li dobro poznajete sami sebe?
ODa QNe

2. Znate li zašto ţivite?
O Da QNe

3. Da li ste na mjestu na kojem biste ţeljeli da budete
inaĉe u svom ţivotu?
O Da QNe

4. Da li se ozbiljno borite i trudite da eliminišete svoje
mahane?
ODa QNe

5. Da li ste traţena osoba u svom zanimanju?
ODa ONe

3Na pitanja ćete odgovoriti tako što ćete olovkom precrtati prazne
kruţiće.
_____________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
6. Ako ste student, da li Vaš školski ţivot teĉe regular-
no i bez problema?
O Da QNe

7. Da li vjerujete da ste motivisani za uspjeh?
ODa ONe

8. Gledate li u budućnost sa nadom za bolje sutra?
ODa O Ne

9. Da li ste odluĉna i strpljiva osoba koja se ne ljuti i
ne vrijeĊa odmah?
ODa ONe

10. Da li moţete da se saĉuvate od neurednosti i stre-
sa tokom svojih dnevnih jurnjava za poslom?
ODa ONe

11. Da li moţete da riješite probleme, koji Vam se ja-
vljaju, bez imalo opterećenja?
ODa ONe

12. Da li je Vaš svijet morala i vjerovanja dovoljno jak
da biste samog sebe saĉuvali od grešaka?
ODa ONe

13. Da li imate srdaĉne prijatelje i povjerljivu
sredinu?
ODa ONe

14. Da li imate skladan (harmoniĉan) ţivot?
ODa ONe
15. Da li moţete da kontolišete svoje spavanje?
ODa ONe

1
6. Vjerujete li da ste dovoljno daleko udaljeni od šte-
tnih navika?
ODa O Ne

17. Uspijevate li u svakidašnjem ţivotu lahko se uda-
ljiti od stresa i sumnje (vesvese)?
ODa ONe

18. Da li imate naviku da redovno ĉitate knjige?
ODa QNe

19. Da li ste upoznati sa detaljima zdravog ţivota?
ODa ONe

20. Da biste saĉinili spokojan ambijent u svojoj poro-
dici, da li znate i koristite tajnu sreće?
ODa ONe

21. Smatrate li sebe dovoljno sposobnim za odgoj
djece?
ODa ONe

22. Da li su vam uvjeti i mogućnosti koje posjedujete
dovoljni za normalan ţivot?
ODa O Ne

23. Smatrate li daje potrebno da odgojite i usavršite
sami sebe?
ODa O Ne
13
Halid ERTUGRUL
Ako nakon odgovora na ova pitanja uvidite da ste
sposobni za sve ono što normalan ţivot od vas zahtijeva, tj.
da ste superiorni, to znaĉi da nema potrebe da ĉitate ovu
knjigu. Ali ako uviĊate da niste kompetentni, ovu knjigu
svakako trebate proĉitati.
Ne zaboravite da: odluĉno krenuti ka uspjehu
- znaĉi - postići ga. Za novi poĉetak u ţivotu i usavršavanje
samog sebe ne postoje godine starosti. Ako postoji
mogućnost biti dobar i koristan ĉlan društva, zar postoji
potreba biti štetan i neznalica?
Ako se slaţete sa navedenom konstatacijom
- izvolite, ĉitajte redove koje slijede.
Neka je sa srećom...












14

Sebi odredite jedan cilj i svrhu

Kao što je poznato, svrha je okonĉati neki posao koji
se ţeli uĉiniti. A cilj je mjesto do kojeg se teţi stići. Kao što se
vidi, ova dva pojma su dva elementa «oja upotpunjuju jedan
drugog.
Za postizanje ţeljenih rezultata, ĉovjek treba jasno i
otvoreno da odgovori na ova dva pitanja:
1 - da li sam sebi odredio jedan cilj i svrhu;
4

2 - da li sam isplanirao svoj ţivot ka postizanju :og
cilja i te svrhe?
Dakle, osnovna taĉka na koju treba da se osvrne jedan
ĉovjek, nalazi se ovdje. Na ova pitanja neophodno je da svaki
ĉovjek da definitivne odgovore.
Odredite sebi valjan cilj
Potrebno je da ĉovjek prvo odluĉi šta ţeli biti i raditi u
svom ţivotu.

4Stvoritelj ĉovjeka Allah, dţ.š., podsjeća nas na svrhu našeg postojanja odgovarajući nam na glavno pitanje koje svaki razuman ĉovjek sam sebi
postavlja, a to je: "Zašto postojim; šta je svrha mog postojanja na ovom svijetu?"Odgovor nalazimo u 56. ajetu sure Ez-Zarijat, koji glasi: "Džine
i ljude Sam stvorio da se samo Meni klanjaju - ibadet Mi čine." Poznati tumaĉi Kur'ana Ibn Abbas, Ibn Dţurejdţ i Mudţahid kaţu: 'Ibadet činiti
znaĉi spoznavati postojanje Allahovo, što ĉovjeka vodi ka izvršavanju Njegovih nareĊenja i izbjegavanju zabranjenog."

"Brodu,
ĉiji cilj nije taĉno odreĊen, ne
pomaţe nijedan vjetar"




Konfuĉije
Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUGRUL
Zašto ĉita i uĉi? Šta ţeli postati kada završi školu koju je
odabrao i dao joj prednost? U kolikoj mjeri se nada da će riješiti
probleme onda kada doĊe na
rcvve^ta tava'ocv texv v. da. ć©. V\vji <yc©Sas>l QdUacjjL'v§.
trebno da uzme savjete o svojoj budućnosti? Na kojem
stepenu taĉnosti i preciznosti su prijedlozi ko*e Vam daju
majka, otac, i/c/te)}) (profesori), prijate}}/ m
roĊaci? Kojem (ili kojima) od tih prijedloga treba dati
prednost?
Sva ova pitanja sakupe se u glavi ĉovjeka i ponekad ga,
zbog njihove nerješivosti, uvedu u stanje depresije, iz koje ne
moţe izaći.
Šta treba uraditi
Da ne biste ulazili u ovakve krize i sami sebi pravili
probleme, neophodno je uraditi slijedeće:
1 - Prvo pregledajte i vidite kakve su Vaše sposobnosti!
2 - Razmislite o tome šta sve moţete uĉiniti sa tim
sposobnostima, tj. na kojem polju vjerujete da moţete biti
uspješni! Svoj stav po ovom pitanju uĉinite jasnim. Ako je Vaše
interesovanje za prirodno-matematiĉke predme-te
nedovoljno, to znaĉi da treba da se odluĉite za
društveno-jeziĉki smjer. Ako ste donijeli odluku za
društveno-jeziĉke predmete, onda je besmisleno teţiti da
postanete doktor.
3 - Odredite zanimanja iz nauĉne oblasti koju
ţelite!
4 - Kada budete odreĊivali cilj nauĉne oblasti, obratite
paţnju na slijedeće taĉke:
- porazgovarajte sa jednim od struĉnjaka koji obavlja
duţnosti u oblasti koju ste izabrali;
18
- uzmite u obzir svoje mogućnosti: da li one rcgovaraju
poslu koji ţelite ili ne;
- prihvatite mišljenje svojih učitelja (nastavni-
i - - - ^c n^i |<0ji su struĉnjaci i specijalisti!
-Suc ono što ste utvrdili, a tiĉe se ţeljene ijjltmi
ssavite ustranu, a onda donesite odluku!
6 - Kada donosite odluku, zadovoljite sve aspekte svog
cilja. Naime, svrha i cilj, koje ćete izabrati, treba da su
zadovoljavajući u dva pogleda, a to su:
- od profesije ili posla kojeg ćete odabrati ne-' ophodno
je da zaraĊujete novac u zadovoljavajućoj mjeri; (
- potrebno je da uţivate u tom poslu i da ga radite s
voljom. U isto vrijeme, ĉineći taj posao, treba da ste korisni i
društvenoj zajednici.
7 - Cilj koji ste sebi odredili moguće je da Vas u
potpunosti ne zadovoljava. Ionako se ne moţe oĉekivati da će
Vas potpuno zadovoljiti. Ne zaboravite da će jedan od uzroka
izbora Vaše profesije biti da: ona donosi više dobra nego štete.

Staje potrebno ĉiniti za realizaciju svrhe i stizanja do
cilja kojeg ste odredili?
Ako ste utvrdili svrhu i odredili cilj, to znaĉi da je jedan
vaţan dio posla odraĊen. Poslije ovoga, posao ovisi od truda i
rada.
A ako rad ne bude u okviru odreĊenog sistema i
discipline, ne mogu se postići ţeljeni rezultati.
Neki uĉenici, koji su utvrdili svrhu i odredili cilj, nikako
ne mogu da realizuju ovaj dio posla. Naime, nalaze se u stanju
indiferentnosti i nerada.
19
A to ĉesto ovako izjavljuju:
"Znam da treba da radim (uĉim), ali ne mogu!"
"Uzmem knjigu i otvorim je, a nikako ne mogu da uĉim."
"Sjesti za sto i uzeti knjigu u ruke - za mene znaĉi
smrt."
"Da nije pritiska od strane mog oca i majke, ne bih
uĉio/la."
Postoje neki faktori koji oteţavaju uĉenje. Njih je
moguće na slijedeći naĉin poredati:
1 - problemi sa zdravljem;
2 - psihološki problemi;
3 - biti pod utjecajem nekog dogaĊaja;
4 - nalaziti se u društvu koje je nesreĊeno i koje negativno
utiĉe na uĉenika;
5 - ne voljeti školu, odjeljenje ili uĉitelja (nastavnika,
profesora);
6 - neposjedovanje navike redovnog uĉenja;
7 - imati osjećaj niskog samopouzdanja;
8 - nemati vodiĉ samom sebi.
Za realizovanje svrhe i postizanje cilja potrebno je
pronaći rješenje za svaki gore navedeni problem.
Da biste postigli cilj, neophodno je da izvršite slijedeće:
1 - Odredite i planirajte svoj rad na tome! Na razliĉite
naĉine saĉinite planove rada, kao što su dnevni, sedmiĉni,
mjeseĉni, godišnji... i u potpunosti ih primijenite.
5
2 - Da biste uspjeli, potrebno je da vjerujete da sve
zavisi od Vašeg rada i naĉina na koji ćete ga reali-zovati, a
nikako od rada drugih.
3 - Da biste odredili koliko ste uspješni u svom -adu,
pogledajte rezultate.
4 - Dobro odaberite prijatelje s kojima ćete se druţiti.
Razmislite da li Vas ta grupa prijatelja podsti-ĉe na rad ili Vas
sprjeĉava u tome? Pazite na to! Ako Vas sprjeĉava, smjesta ih
napustite.
5 - Steknite naviku uĉenja i poštujte njena pravila!
Izloţite nauĉno i metodiĉno djelovanje (uĉenje), a ne obiĉno i
sluĉajno (nasumice).
6 - Posvetite paţnju prijedlozima prosvjetnih
struĉnjaka.
7 - Ne suprotstavljajte se svojim roditeljima, već
prihvatite njihovu moralnu i materijalnu podršku! Neka Vam
porodiĉni ţivot bude sreĊen i uredan! SreĊen porodiĉni ţivot
povećava uspjeh.
8 - Kada budete neuspješni, ne plašite se i ne odustajte!
Jer neuspjeh je mnogo vaţan poĉetak za uspjeh.
9 - Ne zaboravite da se uspjeh moţe ostvariti
programiranim, redovnim i izbalansiranim radom.
10 - Vrijeme na najbolji naĉin upotrijebite! Ne
zaboravite da je posao koji se ostavlja za poslije - ne-
uraĊen posao.
11 - Potraţite pomoć od stuĉnjaka!
oslobodi tog tereta i da koristi ono što zna, tako što će svojim djelima
biti primjer drugima. Allah, dţ.š., u Kur'anu, u 1. i 2. ajetu sure Saff,,
kaţe: "O vjernici, zašto jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu
mrsko kad govorite riječi koje djela ne prate!"
21

5Jer ĉovjek se cijeni po radu, a ne po priĉi i govoru. Treba biti ĉovjek od
rada, a ne od govora. Kod Allaha, dţ.š., ĉovjek će biti odgovoran za ono
što je radio i znao. Ako nosimo znanje a ne upotrebljavamo ga, onda
nam je ono poput tereta od kojeg koristi nemamo. Zbog toga, svaka
osoba treba da se
20
___________________Halid ERTUGRUL ___________________
12 - Upotrijebite tehnologiju obrazovanja što više,
naravno, u granicama svojih mogućnosti!
Uvijek se kod ĉovjeka moţe naći ţelja za besmislenim
provodom i gubljenjem vremena, što mu je prepreka ka
pravom cilju. Prije svega, to ţele ĉovjekova strast i osjećanja.
Ĉovjek se moţe osloboditi utjecaja ovih ţelja ako bude uvijek
imao na umu svoj cilj i znao svrhu tog cilja. U suprotnom,
razum i pogled mogu biti zauzeti nepotrebnim poslovima koji
se sviĊaju strastima ĉovjeka.
Većina uĉenika koji ţele uĉiti, a govore da ne mogu
uĉiti, su oni koji zaista ne posjeduju nijedan uzrok koji ih
sprjeĉava u tom radu. Uĉenike koji se nalaze u ovakvoj poziciji
savjetujemo da izaberu za sebe jedno odgovarajuće društvo,
da urade programe svog rada, te da to provedu u svojim
ţivotima.
Za uspjeh u jednom velikom nadmetanju neizbjeţno je
oznojiti se i opteretiti se. Bez opterećenja i znanja nemoguće
je stići do uspjeha. Prilikom poĉi-njanja nadmetanja treba
uzeti ovo u obzir.
Uĉenici koji imaju velikih poteškoća pri poĉi-njanju ili
tokom rada potrebno je da sa jednim ili dva druga saĉine
dnevni ili sedmiĉni program rada i da taj program zajedno
primijene u praksi. Ako su izabrane osobe dobri i pravi
drugovi, time je olakšan poĉetak rada, veća je koncentracija
tokom rada, a uspjeh je neizbjeţan.
Ne smijemo zaboraviti da ţivimo u vremenu u kojem
nema drugog izlaza osim uspjeha. Kada se biva neuspješnim,
niko nikom ne daje uspjeh u zajam. Traţiti pribjeţište u tuĊem
uspjehu i time se hvaliti -je prolazno, kratko i u više sluĉajeva
nekorisno. 22

Ustanovite jedan
ţivotni program

Jedina zarada koja se ne moţe povratiti i nadoknaditi
je vrijeme.
6
Ĉovjek koji ţeli "spasiti svoju budućnost" trena da
koristi svoje vrijeme uz veliku paţnju, kao što Koristi vodu u
pustinji; nijedna kap njena ne smije da se prospe u prazno i
ne smije je progutati vrućina pustinje. Zajedniĉka taĉka svih
mišljenja i prijedloga datih u ime uspjeha je: koristiti vrijeme
planirano i to nastaviti tokom cijelog ţivota.
Drukĉije reĉeno: svaki ĉovjek koji svoj ţivot
programira i bude se brinuo prilikom primjenjivanja tih
programa, stići će do uspjeha kojeg je zacrtao.

6Allah, dţ.š., se kune vremenom u Kur'anu: "Tako Mi vremena, čovjek je zaista na gubitku, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i
koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje" (Sura Asr, ajet 13). Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s.,
kaţe: "Postoje dvije blagodati prema kojima je većina ljudi nemarna (ne zna im vrijednost), a to su: zdravlje i vrijeme" (Sahihu-I-Buhari, V
tom, br. hadisa 6049). Iz ovih se rijeĉi vidi da je vrijeme blagodat (ni'met) dana ĉovjeku na raspolaganje. Ali vrijeme je blagodat sve dotle dok
se bude koristilo i upotpunjavalo dobrim djelima.




"Vrijeme je poput vode koja teĉe u pustinji.
Ako je dobro iskoristite, naći ćete ţivot.
Kada bi ste istraţili ţivot bilo kojeg znamenitog
ĉovjeka vidjeli bi ste da je koristio vrijeme s
paţnjom, poput vode u pustinji.
To je jedina razlika izmeĊu vas i znamenitih osoba."


Zubeyr Gunduzalp
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________ _________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
Šta treba da se naĊe u ĉovjekovom
ţivotnom programu
1 - Ubijedite sami sebe da ćete primjenjivati program
koji ste sami napravi/i.' Vjerujte da Vaš uspjeh odavde
polazi!
2 - U svakodnevnom ţivotu budite što dalje od
uznemirenosti i panike! Budite neĉujni, smireni i odluĉni!
3 - Usmjerite sebe ka nekom cilju ili idealu, pronaĊite
svrhu toga! Mnogo štošta raditi znaĉi ništa ne raditi. Ĉovjek
koji ţeli sve ĉiniti ništa ne moţe uĉiniti!
4 - U svojoj kući što više radite na formiranju
ambijenta tolerancije! Iz kuće u kojoj vlada spokoj-stvo izlaze
uspješni ljudi.
5 - U porodici motrite jedni na druge, ne ometajte
jedni druge u radu i vodite brigu o meĊusobnom pomaganju!
6 - Ekonomsku snagu upotrebljavajte štedljivo!
Besparica ometa i odugovlaĉi svaki program.
7 - Radite na tome da posjedujete svoju kuću!
Znaĉajan dio nemira u porodici javlja se zbog stanovanja pod
kiriju.
8 - Svoj posao radite veoma dobro! Osoba koja je
primjer u svom poslu pobuĊuje interesovanje i poštovanje.
Ovo će, takoĊer, povećati Vaš uspjeh.
9 - Kada osnivate svoje društvo, budite paţljivi! Vaš
drug je taj na ĉije se rame treba nasloniti i koji će Vam dati
podršku. Druga koji Vam krade vrijeme i sprjeĉava Vas u radu
odmah napustite.
10 - Steknite odane, iskrene i nedvoliĉne prija-
telje! Prijatelji u "teškim" danima su istinski prijatelji.
26
11 - Vaš dnevni program okaĉite na zid u Vašoj »obi!
Ujutro, kada ustanete, zabiljeţite ono što Zeline ĉiniti tokom
dana. Kada doĉekate veĉer, ispitajte sami sebe šta ste uĉinili.
12 - Telefonske pozive, pisma i posjete ne ostavljajte
bez odgovora! Ĉesto nazovite svoje prijatelje, osvjeţite
meĊusobne odnose i podsjetite ih na svoju oodršku!
13 - Starajte se o siromašnim uĉenicima koji se nalaze
u Vašoj okolini! Posjedujte jednu lijepu naviku, kao što je
školovanje i pomaganje u školovanju uĉenika. To će napuniti
Vaš unutrašnji svijet mirom i spokojstvom.
7

14 - Ni u kom sluĉaju ne izostavljajte vjerske obrede!
Jer, Vi ste rob! Najvaţnija duţnost jednog roba je da izvršava
svoje duţnosti prema Stvoritelju!
15 - U meĊuljudskim odnosima, trgovini, kom-šiluku i
radu izloţite primjerno ponašanje! Put koji vodi ka sretnom
ţivotu je poštovanje i zahvala ljudima, te njihova dova.
16 - Svaki dan proĉitajte odreĊeni broj stranica iz
Kur'ana. Izgovaranje Allahove rijeĉi dovest će Vas do
duhovnog spokojstva. Pored toga, ĉovjek koji uĉi Kur'an i po
njemu programira svoj ţivot, uzet će udio od univerzalnih
dobara.
8

17 - Dnevno ĉitajte Dţevšen!
9
Tema Dţevšena su dove
nekih Boţijih poslanika i velikana. Ako svakog dana zamolite
Allaha rijeĉima poput onih koje su koristile velike liĉnosti, to
će biti uzrok postizanja izvanredne duhovne dobiti.

7 Zaista, najvaţnija grupa koja se treba podrţati su uĉenici. Jer
obrazovanje je slaba taĉka muslimana u posljednja dva stoljeća. Uticaj
nedostatka uĉenih ljudi vidimo danas na svakom koraku. Tome stanju
se bliţi kraj tako što današnji muslimani shvataju potrebu obrazovanja
i zbog toga ulaţu velika sredstva u obrazovne institucije.
8 Univerzalna dobra su proizvod univerzalne vjere islama Zaista, u
ovom sluĉaju radi se o tome da je vjerska zajednica poput jedne
štedionice gdje se prikupljaju sredstva, a svaki
onaj koji ulaţe tu uzima udjela. U ovom sluĉaju, dove koje muslimani
upućuju jedni drugima, uĉinjena dobra djela daju dobra svima onima
koji su ĉlanovi vjere islama i rade za nju. Jer su duhovno povezani i ĉine
jedan dţemat. A ako se u jednom dţematu primi dova jedne osobe, bit
će primljene dove i ostalih koji se nalaze u tom dţematu.
9 Zbirka dova koja u sebi sadrţi 1000 Allahovih svojstava i lijepih
imena. Dževšen u prijevodu znaĉi štit.
18 - Svakog dana proĉitajte nekoliko stranica iz
komentara Kur'ana. Naroĉito ne zanemarite ĉitati Risale-i
Nur,
10
jer je komentar Risale-i Nur originalni tumaĉ Kur'ana
koji objedinjuje vjerske i prirodne nauke.
19 - Uvedite disciplinu u svoje spavanje! Ko ne moţe
da kontroliše svoje spavanje, ostaje prinuĊen da ţivi bez
kontrole. Jedan uspješan rad moguće je ostvariti odrţavanjem
discipline u spavanju. Za one koji imaju više od dvadeset
godina, spavanje od pet sati dnevno je idealno.
20 - Svoje najbliţe (roditelje, roĊake) ĉešće posjećujte,
obradujte ih i poljubite im ruku. Dovom
»ĉesto sjetite onih koji su preselili na Ahiret; na taj sjetit ćete
se pravog vatana (domovine) kojem 3^5 se vratiti.
21 - ZaraĊujte halal (dozvoljeno) i jedite halal!
-aram (zabranjeno) u Vašoj zaradi umrljat će Vam
-alal zaradu. TakoĊer, haram zarada srce i dušu oni
nesretnim, sreću porodiĉnog ambijenta oprlja i
ocrni.
22 - Ĉitajte ţivotne priĉe uspješnih liĉnosti. Ako
-eki od njih ţivi u Vašoj blizini, posjetite ga i obrati-
te paţnju na njegove prijedloge. Jer, uspješan ţivot
- jdi neke prilike onome ko teţi ka uspjehu.
Ako svoj ţivotni program naĉinite u svjetlu ide-2Onoga
koji vam je dao ţivot i blagodati, izvršit ćete time i svoju
duţnost robovanja Njemu i brţe ćete krenuti "stepenicama
uspjeha".




















29

10 Poslanice Svjetlosti, jedan od komentara Kur'ana, ĉiji je autor
Bediuzzaman Said Nursi. Sastoje se od dvanaest tomova i najĉitanije su
knjige u Turskoj. Sam Bediuzzaman osjetio je potrebu tefsira
(tumaĉenja Kur'ana) prema situaciji ĉovjeka u XX vijeku, pa je taj veliki
uĉenjak, u veoma teškim okolnostima, napisao ovo bogato djelo, koje
daje odgovore modernom ĉovjeku o vjeri. Za opširnije podatke vidi:
Gadţo Azra, Bedizzaman Said Nursi - Svjetlost u Poslanicima o
svjetlosti, Sarajevo, 1998.; Salihi Ihsan Kasim, Bediuzzaman Said Nursi,
prijevod sa arapskog jezika: Abullah Smajić, Sarajevo, 2002.
28

Navikavajte se na ĉitanje






















"Ĉitanje je tako ukusna stvar, da je
nijedan ukus ne moţe dostići. Onaj ko
osjeti ukus ĉitanja poĉinje uzimati ukus
ţivota."
S ciljem unaprjeĊivanja u navikavanju na ĉi-anje do sada
su usavršene razliĉite metode, ĉija je «ona zabiljeţila ozbiljne
uspjehe. MeĊutim, treba faoomenuti da, kada se obrati
paţnja na neke osno-•-•£ zajedniĉke metode, moţe se reći
da glavni trud ostaje na ĉitaocu. Kao i kod svake sposobnosti,
i radnje sposobnosti ĉitanja moguće je uz strpljenje i redovnu
primjenu. I ĉitalac će vidjeti da u sluĉaju truda i paţnje neće
imati potrebe za tuĊom pomoći za bi realizovao naviku
ĉitanja.
Ne treba jednu knjigu jednom proĉitati i baciti je ustranu,
već je potrebno ponekad iznova je proĉitati. Prvi uvjet uĉenja i
pamćenja je obnavljanje. Naše -ezapamćivanje svega što
ĉitamo i vidimo je jedna tiihološka i fiziološka ĉinjenica. Jedna
knjiga je po-Dut grada; prošetati se kroz njega samo jednom,
ekad nije dovoljno. Ako je moguće, treba ostati malo u gradu i
bilo bi korisno iznova paţljivo prošetati kroz neka njegova
vaţna mjesta.
Prost naĉin ĉitanja neće utoliti našu glad za naukom. Zbog toga, kao što
je to potrebno na svakom koraku u našem ţivotu, potreban je plan i program
likom ĉitanja i shvaćanja. Da bismo ĉitanje preokrenuli u jedan trajni oblik
ponašanja i na najvišem nivou imali koristi od onog što ĉitamo, onda nam je
već tada neizbjeţno poznavanje i upotreba nekih AliSert principa.
___________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
Ono što vidimo daje nam iskustvo, a ono što ĉitamo
daje nam nauku i znanje. Prva tajna uspjeha je poduprijeti
iskustvo znanjem, ili ojaĉati znanje iskustvima. Eto, zbog toga
je svakom ĉovjeku potrebno ĉitanje. MeĊutim, stizanje razuma
do ţeljenog savršenstva zavisi od shvaćanja onoga što se ĉita.
U pravom znaĉenju, shvatiti jedan natpis je jedna
posebna umjetnost, koju mi nazivamo "ĉitanje-shvaćanje".
Asimilacija i preobraţaj u svoju kulturu onoga što se proĉita,
moguća je samo uz shvaćanje proĉitanog. Zbog toga je
neophodno da su ĉitanje i shvaćanje forme ponašanja koje
posjeduju odgovarajuća pravila (Eser, 1993:550).
Za sticanje navike ĉitanja i njenog daljnjeg
uspostavljanja treba pripaziti na slijedeće:
1 - S obzirom na vrijeme u kojem ţivite, upo-redite
individualne i socijalne uloge izmeĊu ĉovjeka koji ĉita i ne ĉita!
2 - Razmislite o višestranim plusevima koje će Vam
donijeti ĉitanje!
3 - Znajte da ĉitanje rješava mnoge probleme,
obezbjeĊuje psihološko spokojstvo, kao i to da je najbliţi i
najiskreniji prijatelj i ne dozvoljava da minute ĉovjekovog
ţivota prolaze uprazno!
4 - Jedna navika se stiĉe insistiranjem, milinom i
stalnošću. Što se tiĉe ĉitanja, dajte sami sebi rijeĉ i nastavite to
uz inat. Kroz neko vrijeme će se vidjeti rezultati svega ovog!
5 - Poĉnite ĉitati knjigu od one teme koja Vam je
zanimljiva, kako bi Vam se probudila paţnja i da biste bili
voljni!
6 - Svojim prijateljima poklanjajte knjige!
32
7 - Za ĉitanje knjiga s ciljem izgradite jaku ţelju! ~a
ţelja za ĉitanjem knjiga moţe se ovako ustanoviti:
- z a bi Vaša rijeĉ bila prihvaćena u Vašem društvu,
- da biste lagodno priĉali i izlagali svoje originalne
Ne.
- aa biste bili najbolji u svom odjeljenju ili školi,
- da biste najbolje uloţili u svoju budućnost,
- da biste postali novinar, pisac ili radili na bilo kojem
kulturnom polju,
- da biste bili ĉovjek koji zna i poznaje.
8 - Svoje prazno vrijeme popunite ĉitanjem knjiga!
9 - Ĉitanje knjiga uredite u skladu sa planom
- na dan toliko i toliko, u tim i tim satima... kao i za vikend, na
taj i taj naĉin. Osim toga, rijeĉima poput: 'Tokom jedne
sedmice ili mjeseca proĉitat ću toli-<o i toliko knjiga"
zacrtajte sebi neki cilj koji će Vas : :avezati.
10 - Prvi stepen ĉitanja je priprema za ĉitanje.
Ako je proces ĉitanja trajan i vaţan, onda najprije
:>-eba saĉiniti plan. Posebno ĉitanje sa ciljem uĉenja
školskih predmeta mora biti plansko i sistematsko.
Na primjer, proces ĉitanja svakog dana treba da poĉne u
isto vrijeme i da se primjenjuje odluĉnim strpljivim tempom
rada. Neophodno je da dobro znate šta ćete ĉitati i sa kojim
ciljem.
11 - U procesu ĉitanja, ako je u obliku školskog
rada i ako će biti trajan, mjesto na kojem se nalazite
igra veliku ulogu. Od stolice na kojoj sjedimo do slika
na zidovima - sve će uticati na nas. Uglavnom, ne tre-
ba sjeditLdo ivice prozora. Efikasnije je raditi na stolu
udaljenom od buke i okruţenim praznim zidovima.
33
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________ _____________ Kak
o da usavršimo
sami sebe ___
12 - Prilikom ĉitanja, jesti ili piti nešto rastura
koncentraciju. Naroĉito, jesti sjemenke, kikiriki, itd., moţe biti
neugodno (Eser, 1993; 562).
13 - Knjiga je za ĉitanje i ni u kom sluĉaju ne treba
pisati po njoj! Samo se mogu podvući vaţniji dijelovi!
14 - Proces ĉitanja je korisniji kada se sjedi uspravno
na stolici!
15 - Listovi knjige se prevrću srednjim prstom na
gornjem desnom dijelu stranice! Prelistavanje se ne vrši
kvašenjem prsta i na donjem dijelu stranice!
16 - Ivice od stranica ne treba uvijati i derati. Ako
ţelimo nastaviti ĉitanje, onda se ostavlja papirić na stranici
gdje smo stali. Na nekim debelo ukoriĉenim knjigama za ovu
svrhu nalazi se konac.
17 - Pozajmljene knjige se koriste uz mnogo veću
marljivost!
18 - Bibliotekarske knjige se vraćaju na
vrijeme!
19 - Prilikom ĉitanja kod kuće, nadohvat ruke treba
posjedovati rjeĉnik.
20 - Najbolji drug prilikom putovanja je knjiga. Bez
knjige se ne kreće na dugo putovanje.
21 - Knjiga je najbolji prijatelj; treba ga ĉuvati.
22 - Da biste primijenili ono što ste saznali o ĉitanju i
da biste stekli naviku, radite i na iskorištavan/u svoj/h dnevnih
aktivnosti ĉitanja. Od novina do knjiga i sve što ĉitate - polje je
istraţivanja za stica-nje karakteristika "dobrog ĉitaoca", za
kojeg ste se odluĉili.
11

Svaki ĉovjek koji ţivi u društvu, naroĉito osoba : :- e jĉenik
(student), prinuĊena je da stekne navi-<;Lmedenog i stalnog
ĉitanja. Danas, kada se ubrzao ■zvoj nauke i tehnologije, nije
moguće izaći nakraj ; : ::om i biti uspješan na drugi naĉin.
Svoje poslove shvatite ozbiljno
U našem društvu ima ljudi kojima svaki pokret rrcnašanje,
od odijevanja do rada, od sjedenja do govora, cijenimo i
poštujemo. Njih zaista volimo i cjenimo, ali ne razmišljamo
mnogo o tome kako su -~<ii ta svojstva. Oni koji rade svaki
posao uz brigu, icsvećuju mu paţnju i marljivost, oni koji daju
pravo svemu onako kako treba, u pravom znaĉenju su ljudi
orimjer i oni koje treba slijediti.
Manjkavi i, na poĉetku, aljkavi poslovi donose r-hovnu
patnju njihovom izvršiocu. Savršen posao, « 3ji donosi pohvale
i ĉestitke, njegovom izvršiocu z a j e radost i spokojstvo. Zbog
toga, svakom poslu t
r
eba posvetiti paţnju i marljivost, te da bi
bio u savršenom obliku, neophodno je uloţiti i trud. Ako nešto
oakujete, potrudite se da to uĉinite sa elegantnošću jednog
prodavca. Ako idete na neki sastanak, pazite na svoje
odijevanje poput glumca koji se sprema za snimanje. Jer, u
vremenu u kojem se nalazimo pridaje se velika vaţnost
vanjskom izgledu. Jedan politiĉar
orioritet u ĉitanju. Ako ne ĉita ono što je obavezno, u ovom •'učaju ako
je učenik pa ne čita svoje predmete, ili kao vjernik ne uĉi Kur'an i ne
ĉita ostale vjerske knjige, itd., a ĉita nešto samo radi ubijanja vremena ili
provoda, onda griješi u svom rostupku. Ĉovjek prvo treba da uĉvrsti
svoja vjerska mišljenja, a zatim da "šeta" po ostaloj literaturi. Jer, ako bi
mijenjao ■nišljenje o jednoj temi prema svakoj proĉitanoj knjizi, ispao
oi osoba koja nema karaktera.
35

11Što se tiĉe ĉitanja svega što nam doĊe do ruke, o tome moţemo
kazati slijedeće: Ĉovjek treba da zna ĉemu da da
34
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
_____________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
na Zapadu je rekao: "Kada ĉešljam svoju kosu, mislim samo
na svoju kosu."
Nikada ne recite: "Ovoliko mi je dovoljno" i ne
ostavljajte posao na taj naĉin! U uspjehu veliku ulogu ima
ljubav prema poslu i okolini, te ĉinjenje dobra prema ljudima.
Ako ne volite posao koji radite, trudite se da radite
posao koji volite. Ako nemate priliku izbora i primorani ste da
radite na jednom takvom poslu ili temi, onda se trudite da
zavolite ono što radite. Gospodar naš, Allah, stvorio je ĉovjeka
sa sposobnošću da moţe raditi i biti uspješan istovremeno u
više poslova. Da biste bili uspješni u poslu kojeg mnogo
volite, malo truda moţe Vam biti dovoljno. Na poslu kojeg ne
volite a radite ga zbog prinude, sa mnogo više truda moţete
biti uspješni.
Radite na tome da pronaĊete lijepe strane svog posla i
zavolite ga tako što ćete na to primorati svoju volju i osjećaje.
Kroz neko vrijeme vidjet ćete da taj posao zaista volite. Ovim
Vam ne ţelimo reći: "Radite poslove koje ne volite i koji Vam
se ne dopadaju!" Kaţemo: ako zbog uvjeta nemate
mogućnost izbora i ako ste prinuĊeni da radite neki posao,
onda se trudite da ga zavolite.
Pored ljubavi prema poslu, voljeti okolinu i ljude,
takoĊer, ima veliku ulogu u uspjehu. Kao što osjećaj mrţnje,
pohlepe, neprijateljstva i odvratnosti prouzrokuje u našem
materijalnom tijelu ozbiljne nedostatke i oteţava djelovanje
organa, otvarajući put oštećenjima, na isti naĉin dobri
osjećaji, ljubav i meĊusobno potpomaganje povod su lijepog i
usklaĊenog djelovanja naših organa (Us§ak, 1999:38).
36
Izgled posla koji se ĉini pokazuje liĉnost ĉovjeka. Drukĉije
reĉeno, ĉovjek se mjeri i vaga svojim djelima. Jedan od
najvaţnijih puteva ka uspjehu u društvenom ţivotu i uzimanju
dobrih ocjena jeste - .aćanje svojih poslova ozbiljno.


































37

Budite snaţni koristeći
snagu ljubavi





















"Za ozdravljenje
poludjele pameti našeg vijeka potreban je skalper i
lijek ljubavi.
Jer ljubav je i lijek, i ţivot i snaga."


Muhammed Ikbal
Da ljubav daje veću volju i snagu, shvati se
boje kada vrijeme odmakne. Novac, bogatstvo i
autoritet nisu dovoljni da usreće ĉovjeka. Više ljude
meĊusobno razdvajaju, ĉak ih ĉine i neprijateljima,
nego sto im donesu dobra.
Ono što veţe ljude jedne sa drugima, što
povećava solidarnost i uzajamnu pomoć, te
meĊusobno dijeljenje i snaga koja poduĉava
zajedniĉkom ţivotu
- je ljubav. Ondje gdje se smanjuje ljubav, pojavljuje
se mrţnja, interes, neprijateljstvo i negodovanje
nezadovoljstvo). Zar ovo nije tema na koju se danas
najviše ţale ljudi? Šta moţe biti utjecajnije i jaĉe od
osmijeha punog ljubavi, pogleda obilnog suosje-
ćanjima i blagog jezika? Ljudi se raduju toliko zbog
onoga što su stekli, ali i podjednako se ţaloste zbog
gubitka ljubavi.
Na temelju pitanja: "Brate mili, pa zar je
umrlo ĉovjeĉanstvo", na što se ţalimo, stoji
izgubljena ljubav.
Ljubav prvo poĉinje ljubavlju prema Stvoritelju
- Allahu, dţ.š. A voljeti stvorenja je zbog Stvoritelja.
Ako je tako, onda sve i svako zasluţuje ljubav i
osjeća potrebu za ljubavlju.
Naravno, najjasnija, najĉišća i najduţeg
ţivota je ljubav u kojoj nije umiješan nikakav interes.
_____________ /(ako da usarrš/'mo sam/sede _________________
Halid ERTUGRUL



























\
Slijedeći zakljuĉak je utvrdio svjetski šampion u
teškom boksu Muhammed Ali, i on temi o kojoj govorimo
dodaje posebnu dubinu:
"Kada postanem šampion, na sebe ću obući stare
farmerke, staviti jednu staru kapu, pustiti bradu i izaći ću u
šetnju ulicama gradića u kojem me niko ne poznaje, šetat ću
sve dok ne naĊem nekog koji me voli samo zato što sam ja JA.
Kada naĊem takvu osobu, odvest ću je svojoj kući koja vrijedi
250 hiljada dolara, i koja se nalazi na brdovitom placu od
milion dolara, onda ću mu pokazati svog cadillaca i pokriveni
bazen kojeg koristim u danima kada je kišovito vrijeme. Reći
ću mu: 'Evo, ovo je sve tvoje, je' me voliš zato što sam ja JA.'"
Šta je ljubav, kako se nalazi i kako se koristi
1 - Ljubav je jedna riznica, jedno bogatstvo, jedna
snaga. Ĉovjek koji stekne ovu snagu, najbogatiji je u društvu.
Zar Vi ne ţelite biti ovako imućni?
2 - Istinita ljubav je ona koja nije zamazana interesom,
koja je bistra i ĉista. Što se više ĉuva - dragocjenija je, što se
više troši - više se umnoţava.
3 - Gorivo srca je ljubav. Ako na put ţivota kreneš sa
srcem praznim od ljubavi, postat ćeš hrana i vuku i ptici.
4 - Ako ţelite nauĉiti neki strani jezik pored
ma-ternjeg, najprije nauĉite univerzalni jezik koji spaja srca -
jezik ljubavi.
5 - Ako ţelite biti liĉnost koju će mnogi voljeti, morate
biti osoba koja mnogo voli.
6-Nauĉite voljeti ĉak i svoje neprijatelje, jer greške
koje ĉinite samo će Vam oni otvoreno govoriti!
40
7 - Allah ĉuva one koji vole druge ljude i prima dovu od
onih koji se mole za one koje vole.
8 - Otkrijte lijepa i dobra svojstva osobe koju volite,
podrţavajući je pokaţite joj svoju ljubav i odgajajte tu ljubav!
9 - Saopštite ljubav onima koje volite, posebno svojim
prijateljima! Zagrlite svoju djecu, poljubite ih, jer to zaljeva
ljubav, osvjeţava je i povećava!
10 - Radite na tome da naĊete neku stranu zbog koje
biste zavoljeli one ljude koje ne volite! U suprotnom, ovaj
svijet bi se ljudima, koji su jedni drugima neprijatelji, pretvorio
u Dţehennem. Osim toga, voljeti samo one koji Vas vole,nije
prava ljubav; to je samo jedno vršenje razmjene.
11 - Ako ţelite da Vas neko voli, i Vi treba da znate
voljeti i da zasluţite da Vas drugi vole.
12 - Jedna od najvaţnijih stvari koju treba nauĉiti jeste
da je realno vjerovanje da uvijek postoji nešto što se moţe
voljeti.
13 - U ljubavi uvijek izbjegavajte pretjerano-sti i
saĉuvajte ravnoteţu. Jer izmeĊu ljubavi i mrţnje nalazi se
jedna tanka linija. Zbog toga se ponekad neprijateljstva i
mrţnje raĊaju iz neuravnoteţene i pretjerane ljubavi.
14 - Ljubav koja se lako stekne ne ţivi dugo. Jer ĉovjek
voli razmjerno poţrtvovanjima koja je podnio i bolovima od
kojih je patio; na taj naĉin ljubav mu zrije i biva dugog ţivota.
Ne dobivati ljubav u dovoljnoj koliĉini, ĉovjeku zadaje
bolne patnje. Specijalisti naglašavaju da su, u većini sluĉajeva,
neurotiĉna ponašanja, pa ĉak i duševne bolesti, uzrokovane
nedostatkom ljubavi.
41
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
Pored toga, istraţivanja su pokazala da jedan veliki procent
(kao što je 87 %) organskih (psihomatskih) bolesti kod ljudi
potiĉe zbog nedovoljne ljubavi od strane drugih (Refik,
2000:69).
Ako je ljubav najveće bogatstvo i najveća snaga, onda
prioritet za jednog ĉovjeka treba da je doći do ljubavi, ţivjeti i
umrijeti sa njom.

<3

[> ^ F c

7 ^ F C
8
1














42

Nauĉite pobijediti srdţbu




















"Kada se rasrdite,
više nanosite štete sebi
nego onima koji se nalaze oko Vas.
Vaša psiha nema većeg neprijatelja od srdţbe."


Gary Evans
U srdţbu spadaju svi postupci
neraspoloţenja oj i se javljaju u samom ĉovjeku i u
njegovim meĊusobnim odnosima sa drugima.
Zašto se ljudi ljute?
Svaki se normalan ĉovjek ponekad i zbog
neĉega rasrdi. To je jedna sasvim prirodna pojava.
MeĊutim, neki ljudi kada se naljute, potpuno izgube
ontrolu nad sobom.
12
Oni koji nisu mogli proţivjeti
svoje djetinjstvo bezbriţno kao i ostala djeca, te oni
koji su bili podvrgnuti pritisku u svojoj porodici od
strane majke ili oca, u školi od strane uĉitelja, u
društvu od strane starijih - kasnije bivaju
problematiĉni, svadljivi i prema drugima se
ponašaju krajnje nepodnošljivo i netolerantno.
Ovakvi ljudi se ponašaju

12Allah, dţ.š., navodi svojstva onih za koje je Dţennet
pri-oremljen, pa u 134.ajetu sure Alu Imran kaţe: "...Za one
koji, kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji
srdžbu savlađuju i ljudima praštaju - a Allah voli one koji
dobra djela čine."
Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., jedne prilike je upitao
svoje ashabe: "Šta mislite ko je pehlivan - junak?" Oni
odgovoriše: "Onaj koga ne mogu pobijediti drugi ljudi."
Poslanik reĉe: "Ne, nije taj. Pravi junak je onaj koji upravlja
sobom (strpi se) kada se naljuti" (Muslim, Birr, 106-2608;
Ebu Davud, Edeb, 3-4779). Ebu Hurejra, r.a., prenosi da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., takoĊer rekao: "Nije jak onaj koji
pobijedi protivnika u hrvanju. Jak je onaj koji pobijedi
samog sebe kada se naljuti" (Buhari, Edeb, 76; Muslim, Birr,
107-2760; Mu-vetta, Husnul-halk 12,2-906).
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
_______ Kako da usavršimo sami sebe ____________
ljutilo i tlaĉiteljski nad onima koji se nalaze pod njihovom
upravom i svakog trenutka, ne primjećujući, ĉine nesretnim i
potištenim svakog onog ko se naĊe u njihovoj blizini
(Russianeff, 1991:202).
Ponekad, naša kultura gotovo da nas prisiljava na
srdţbu, pa ĉak, ako se moţemo tako izraziti, i uvjetuje nas
time. U nekim trenucima predamo se uvjerenju da je sasvim
normalno naljutiti se. Uĉitelji u školama se ponekad prema
uĉenicima ponašaju u nekakvom neoĉekivanom stilu, prave se
previše odvaţni-ma. Rade na tome da svoj autoritet grade na
osnovu namrgoĊenog lica i drskog ophoĊenja sa uĉenicima.
Zbog toga otvaraju vrata diskusiji sa uĉenicima i roditeljima
bez ikakvog razloga. Naravno, to naše srdito ponašanje
vremenom otvara velike pukotine u našoj psihi, poĉinjemo se
udaljavati od samih sebe, jer nam se ono sopstveno JA više ne
sviĊa. Poslije toga, prinuĊeni smo ţivjeti ţivotom onoga koji
nema povjerenja u samog sebe, uznemirenog i bojaţljivog, ili,
suprotno tome, agresivnog. Kada jednom opeĉatimo naš ţivot
srdţbom, kraj nesreća i razaranja ne dolazi. I pod utjecajem
prošlosti, svaki dan sve više postajemo srditiji i ljući
(Russianeff, 1991:203).
Srdţba je jedano surovo osjećanje ili emocija koja se
budi kod osoba koje burno reaguju zbog bilo kakvog razloga.
U trenutku srdţbe, ĉovjek poput škorpije ujeda samog sebe. U
većini sluĉajeva, srdita osoba se ne zadrţava samo na bijesu,
već se bijes pretvori u surovost i grubost. Poslije toga, kajanje
ili krivnja koje se osjeća drţi se pod pritiskom (presi-jom). Kao
stoje rekao John Webster: "U prirodi ništa ne moţe uĉiniti
ĉovjeka divljijim i ozlijediti ga kao srdţba koja nema kontrole."
Srdţba liĉi na morsku buru. I kada se smiri bura, valovi se
nastavljaju. Ra-
46
e osobe su poput onih koji se opiju alkoholom
-a
r
koticima, i nisu u stanju vladati svojom voljom izumom. Oni
koji se iznenada rasrde, pa zato ne ~ogu kontrolisati sami
sebe, zadaju štetu sebi i dru-?na isto kao što to ĉine oni koji su
ovisni od narko-■ska. Teško ih je izlijeĉiti isto kao i one koji
posjeduju cše navike (Kopmeyer, 1997:106).
Kako pobijediti srdţbu i ostati miran i
spokojan
Prvo što treba shvatiti jeste trenutak srdţbe. Srdţba se nikad
ne pojavljuje bez nekog razloga. Ona -vijek daje jedan znak i
saopštava svoj dolazak. U .odi koja se zagrijava najprije se
pojavljuju mjehurići, "ako i kod onoga koji se rasrdi javljaju se
sliĉni mjehu-• ci ovima - mjehurići srdţbe. Stanje i pokreti
ĉovjeka se poĉinju mijenjati, a srdţba se reflektuje u govoru i
rijeĉima tog ĉovjeka. Tako da se psihiĉko stanje ovakvih ljudi
gotovo moţe proĉitati sa njihovih lica.
T
aĉno kaţe Kopmever:
"Jedan govor je nešto kao što |e zvonjava zvona. Ĉovjek po
glasu osobe shvati da li je govornik šašav. Nema onog koji nije
vidio kako se mijenja ton glasa onog koji se rasrdi."
Kada osjetimo srdţbu, neophodno je da radimo na
izlasku iz kruga njenog zapovjedništva. U jednom trenutku
treba da se udaljimo od zabrinutosti prošlosti i budućnosti.
Treba se truditi razumjeti uzrok srdţbe, ne uveliĉavajući
dogaĊaje koji su se zbili u tom trenutku.
Onaj ko se rasrdi, ako je moguće, ne treba priĉati u
trenutku ljutnje. Ako osjeća da je prinuĊen priĉati po svaku
cijenu, onda treba priĉati mekim tonom. Sulejman, a.s., kaţe:
"Mek odgovor gasi srdţbu. MeĊutim, teške rijeĉi gomilaju
srdţbu!"
47
Ne treba zaboraviti da je srdţba jedan osjećaj i da se
moţe, kao svi ostali osjećaji, uzeti pod kontrolu. Optuţeni,
izgovarajući pred sucem rijeĉi: "Izgubio sam se", gotovo da
prihvata ĉinjenicu da je ta njegova pogrešna rijeĉ ili pogrešan
ĉin rezultat jednog trenutka srdţbe. Da je ovaj optuţeni bio
malo strpljiv u trenucima srdţbe, moţda se ne bi izgubio i
poĉinio grešku o kojoj je rijeĉ. Mevlana Dţelaluddin Rumi
kaţe: "Ustraj, jer strpljenje je kljuĉ teškoće. Niko se nije spasio
od zasjede ne motreći ispred i iza sebe i bez ustrajnosti."
Treba znati da niko nije obavezan odmah odgovoriti na svaku
rijeĉ. Jedna naša poslovica kaţe: "Ĉovjek koji moţe zadrţati
jednu srdţbu jedan minut, moţe sprijeĉiti patnju cijelog dana."
Pa ĉak i sekundama srdţba ponekad moţe biti uzrok bola koji
moţe trajati cijelog ţivota (Özkan, 1998:99).
Sa aspekta ţivota, anatomije i fiziologije ĉovjeka,
srdţbu je moguće usporiti na slijedeći naĉin:
Ispod mozga se nalazi snop nervnih ţivaca koji se
naziva hipotalamus. Hipotalamus je stanica usmjeravanja
naših osjećanja. Duţnost joj je poslati osjećaje radi
preobraţavanja u reakciju u prednji dio mozga. Hipotalamus je
centar osjećanja i emocija, a mozak centar intelektualnih
funkcija (mišljenje, pamćenje, inteligencia). Ako nas neko
uvrijedi, i mi se ra-srdimo zbog takvog stanja, u toj situaciji
poruka najprije dolazi do hipotalamusa.
U sluĉaju da se u trenutku srdţbe zaustavimo na tom
mjestu, rezultat toga će biti neprijatan, jer se srdţba moţe
preokrenuti u agresivnost. Naspram toga, kada bismo mogli u
tom trenutku usporiti sve dogaĊaje, hipotalamus će poslati
poruku centru pameti.
48
Ako se u centru mozga budemo bavili uvre-rom koja
nas je zadesila, onda će se problem riješiti rzultatom
razmišljanja. MeĊutim, kod osoba koje su i - ionjene srdţbi,
problemi se ne rješavaju u mozgu, •eć se radi na njihovom
rješavanju u hipotalamusu.
=r
ije nego što se na nekoga
izviĉemo, kada bismo posjedovali snagu volje da izbrojimo do
10, uopšte -e bi bilo potrebe vikati.
Oni koji mogu vladati sobom u ovakvim trenucima liĉe
na kapetana u morskim burama. Ne treba zaboraviti da se
dobri kapetani usavršavaju na burnim morima. U trenucima
srdţbe treba razmisliti zašto suprotna strana tako postupa.
U vezi sa tim, ako budemo gledali na takvu osobu i
shvatili je kao jednog robota, nije nikakva opasnost. Pošto
nema mogućnosti druge vrste ponašanja, treba, bez imalo
poteškoća, prihvatiti ĉinjenicu da se ponaša upravljanjem
svojih strasti. Trebamo staviti sami sebe na mjesto te osobe i
prihvatiti je opravdano. U ovakvim trenucima, koliko smo u
pravu - ne treba ĉak ni razmišljati. Jer biti u pravu nije dovoljno
da bismo bili sretni. Ne moţemo ţrtvovati sreću radi odbrane
naše praviĉnosti. U ovakvim situacijama trebamo pobijediti
sami sebe tako što ćemo oprostiti osobi na suprotnoj strani
(Ozkan, 1998:101).
Bez imalo sumnje, lijek srdţbe je strpljenje. Da bi
strpljenje zaustavilo srdţbu, neophodno je razmisliti i shvatiti
da srdţba nije nikakav lijek, da nanosi više štete nego koristi, te
da ona pravednu teţnju pretvori u situaciju nepravednosti.
Kada osoba bude toliko iziritirana da bi imala razloga rasrditi
se, neka izabere put spokojstva i mira, izgovarajući rijeĉi:
"Prepuštam te Allahu."
49

Olakšajte sebi ţivot






















"Olakšati svoj ţivot i ţivjeti spokojno
moguće je poznavanjem lakih i praktiĉnih strana
ţivota.
Inaĉe, to se neće postići bogatstvom i novcem."

Harold Skeriyan
Ţivot je pun razliĉitih poteškoća. Za
savlaĊivanje prepreka i rješavanje problema
postoje neki laki i oraktiĉni naĉini. Ako se metode ne
poznaju, problemi narastaju i povećavaju se, a oni
ponekad ĉovje-<a i dokrajĉe. Da se ne bi pojavili
neţeljeni rezultati, j ţivotu je neophodno pripremiti
se za eventualne opasnosti i neoĉekivane probleme.
Na kraju tih priprema, preuzete mjere opreznosti
treba ĉuvati nadohvat ruke.
Mjere na koje treba obratiti paţnju
radi olakšavanja ţivota
1 - Ne paniĉite pred problemima, već budite
hladnokrvni!
2 - Rješavanje problema zapoĉnite od
njegove lakše strane, slijedeći put ka teţim
stranama. Ako poĉnete sa lakše strane, povećat će
Vam se volja, steći ćete strpljenja i volje za
rezistencijom ka teţim stranama problema.
3 - Druţite se sa dobrim drugovima, jer u
uspjehu ili neuspjehu drug ima veliki utjecaj!
4 - Budite odani svojim prijateljima! U
teškim situacijama budite pored njih, da bi i vas
neko pomogao u teškim danima!
5 - Prema svojim neprijateljima budite
tolerantni! Moţete ih pridobiti dobrotom i
oprostom.
____________ Kako da usavršimo sami sebe ___________ __________ Halid ERTUGRUL ___________________
f l s/ Drugima ĉesto opraštajte. Ali sebi - nikako!
7 - Uljepšajte svoj moral ljubavlju i poštovanjem! Lijep
moral predstavlja ĉovjeka uvijek lijepim.
8 - Poštujte starije, pomaţite im, zasluţite njihovu
dovu! MlaĊima poklonite paţnju i pokaţite ljubav prema
njima! Na ovaj naĉin i osobe u Vašoj okolini će Vam uzvratiti
sa ljubavlju.
9 - Ako se Vi budete starali o siromasima, slabijim i
bolesnicima, kada budete osjećali potrebu, naći će se neko ko
će se i o vama starati.
10 - Izvršavajte svoje vjerske duţnosti! Molite se ĉesto
Allahu i pokajte se! Na ovaj naĉin će Vam se oĉistiti
unutrašnjost, Vaš psihiĉki svijet će biti spokoj-niji i dospjet
ćete do duhovnog mira.
11 - Ne zaboravite na smrt, koja Vam moţe u svakom
trenutku prekinuti ţivot! Ĉovjek koji ne zaboravlja smrt i koji
je spreman za nju je ĉovjek koji ţeli biti od koristi za sebe i za
društvo.
13

12 - Veliki ljudi opraštaju, a mali mrze!
13 - Ĉovjek koji bjeţi od teškoća, proble-ma i patnji,
naplatit će naknadu za to tako što će pasti u najveću nevolju.
14 - Najveća riznica u ţivotu je srce puno ljubavi
prema islamu. Onaj ko posjeduje ovakvo srce nikome neće
ĉiniti zlo.
15 - S vremena na vrijeme ĉitajte knjige koje govore o
pouĉnim ţivotnim borbama velikih ljudi i iz njih za sebe
izvucite pouke!
16 - Svaki dan, a naroĉito ujutro, stavite sebi u naviku
da ĉitate po jednu stranicu knjige naglas visokim tonom!
Vremenom ćete vidjeti da se kod Vas znaĉajno razvila
sposobnost retorike i pravilnog zgovora rijeĉi.
17 - Posjedujte biblioteku koju uvijek mo-ţete
Koristiti, a prije svega, koja sadrţi osnovne knjige! Tomas
Cariyle je rekao: "Kolekcija dobro izabranih knjiga ima
vrijednost jednog univerziteta."
18 - Birajte knjige i autore kao što birate drugove!
Ĉitajte lijepe knjige, ĉiji će ukus ostati na vašim usnama (koje
ne moţete zaboraviti) i preporuĉujte ih drugima!
19 - Nauĉite uĉiti! Jer nauĉiti kako uĉiti znaĉi priliĉno
olakšati ţivot.
20 - Radite na tome da se prilagodite nauĉnom dobu
(tehnologiji), a to poĉinje od saznanja kako se reprodukuje
nauka, kako se stiţe do nje i kako se ona moţe koristiti!
21 - Mozak ne koristite samo za gomilanje znanja, već
i za njegovu upotrebu! Zapravo, rijeĉ je o sticanju kapaciteta
reprodukcije rezultata, koji su ti, zaista, potrebni u ţivotu.
22 - Znanje je kapital. Ovaj se kapital preraĊuje u
fabrikama zvanim razum i preokreće u ideje, projekte,
sisteme i proizvode.
23 - Nije vaţno koliko znate, već koliko Vam koristi i
šta Vam daje to znanje.
24 - Jedan od metoda olakšavanja ţivota je i stalno
upozoravanje ĉlanova porodice na moguće probleme i na
mjere koje trebaju preduzimati.
53
25 - PronaĊite rješenje kako da saĉuvate svoju kuću
od stihija, kao što su poţar, poplava, od opasnost/ boce za
plin i kraĊe!
26 - U svojoj kući drţite spremnu priruĉnu apoteku
farmaceutskog materijala za hitne sluĉajeve i brojeve telefona

13Razmišljati o smrti znaĉi izbjegavati loša djela. Smrt je vaiz koji šuti.
Smrt je dokaz prolaznosti ovog svijeta, te zbog toga, ĉovjeku koji
vjeruje u drugi svijet, ne dozvoljava da se uzoholi. Razmišljanje o njoj
prepreka je zlim djelima.
52
za vanredne hitne sluĉajeve i obznanite ĉlanovima svoje
porodice kako se upotrebljavaju!
27 - Svoje mogućnosti upotrebljavajte ekonomiĉno.
Ne privikavajte se na zaduţivanje! Neka Vam bude pravilo da
se zadovoljite onim što posjedujete!
28 - Obratite paţnju na potrebe, a ne na ţelje!
Preferirajte ono što je jeftinije i kvalitetnije, a ne ono stoje u
modi i što se reklamira!
29 - Znajte da niste bogati toliko da biste kupovali
skuplje proizvode! Ne mislite da je svaki skupi proizvod
kvalitetan!
30 - Ne dovodite sami sebe u stanje sluge potrošnje!
Što manje budete trošili, toliko ćete biti slobodniji.
31 - "Kada prodajete - izmjerite pa prodajte, a kada
uzimate - uzimajte mjereći!" (Ovo je hadis Mu-hammeda,
s.a.v.s.) Ne naplaćujte nedovršeni posao! Ne kupujte ono što
niste vidjeli!
32 - Ne potpisujte papir koji niste proĉi-tali, a kada
ĉitate neki dokument - ne ţurite!
33 - Nikako ne ugovarajte nijedan posao usmeno! Vaše
povjerenje u ljude neka se ojaĉa pismenim ugovorom i u
prisustvu svjedoka! U suprotnom, moţete izgubiti i novac i
prijatelje.
54
34 - Kada kupujete, ne zaboravite da Vi dajete novac.
Ne kupujte dok ste gladni! Provjerite datum upotrebe i
garanciju proizvoda kojeg uzimate!
35 - Za hitne sluĉajeve obavezno posje-dujte rezervni
novac!
36 - Kada kupujete neki proizvod, ne pokazuj-te
koliko ţudite za njime!
37 - Izaberite komšije! Istraţite uĉitelje svojeg djeteta!
38 - Ĉinite dobro, jer su ljudi sluge dobra!
39 - Ne uzimajte u obzir sve što Vam se govori!
Odluke donosite jednostrano (Refik; 2000:163).
Olakšavanje ţivota je u Vašim rukama, kao i njegovo
oteţavanje... Ne zaboravite da će svaki ĉovjek koji ţeli
olakšati, urediti i planirati svoj ţivot, u tome uspjeti - uz
Allahovu pomoć.















55

Spoznajte pravila
zdravog ţivota



















"Napredovanje tehnologije i porast ţivotnog
standarda
nije donio zdravlje i mir, već
bolest i probleme.
Od sada ĉovjek mora ţivjeti svjesno i mora biti
selektivan."


Prof. dr. Ayhan Songur
MeĊu uzroĉnicima mirnog toka u poslovnom
ţivotu ljudi, njihovim vjerskim obredima i privatnom
ţivotu je njihovo zdravlje. Zdrav ĉovjek lakše
izvršava duţnosti, svejedno bile one vjerske ili one
koje se odnose na vlastitu egzistenciju, i biva sretniji
zbog toga.
Pravila zdravog ţivota moguće je na slijedeći
naĉin sistematizovati.
1 - Potrebno je koristiti majĉino mlijeko!
Djecu u njihovih prvih šest mjeseci treba hraniti
samo majĉinim mlijekom. Mnogo je potrebno i
korisno hraniti novoroĊenĉe majĉinim mlijekom,
koje je neuporedi-vo sa bilo kojom drugom hranom
u ishrani djece do šestog mjeseca, a do dvije godine
- zajedno sa ostalim dodatnim prehrambenim
namirnicama. Majĉino mlijeko zaustavlja pojavu
mnogih bolesti kod djeteta. Pomaţe mu da bude
ĉvršće, zdravije i otpornije. Djeca koja se hrane
majĉinim mlijekom nisu malokr-vna i bivaju
inteligentnija.
2 - Prema djetetu se treba ophoditi s
ljubavlju i suosjećajnošću. Ponašati se prema djetetu
srdaĉno, pa ĉak i sa velikom ljubavlju, mnogo je
vaţno. Taj osjećaj donosi lijep i topao ambijent.
Suosjećajnost je protuotrov za osjećanje niskog
samopouzdanja inferiornosti. Dijete je stvoreno
samo da se voli i da voli. Voljeti dijete znaĉi odgajati
socijalnu individuu
Kako
da
usavr
šimo
sami
sebe
Ha lid ERTUGRUL
okrenutu prema svijetu. Na taj naĉin, dijete uzima uĉešća sa
drugima i nalazi samog sebe u situaciji solidarnosti.
3 - Dijete treba da ţivi u porodiĉnoj sredini. Porodica
je institucija koja postoji od poĉetka ĉovjeĉanstva i raĉuna se
temeljem svakog društva. Kao prvo, nastavak generacija
ĉlanovima porodice daje topli ambijent i ĉuva ih. Zbog toga,
nalaziti se u izbalansiranoj porodici je protuotrov
nepogodama.
4 - Treba biti pokretan. Naše tijelo posjeduje takvu
strukturu da osjeća potrebu za vjeţbanjem radi ţivahnosti.
Regularne vjeţbe uvjet su za našu tjelesnu graĊu. Šetnja,
lagano trĉanje, izlaţenje uz stepenice, plivanje i voţnja
biciklom su najljepše vjeţbe. MeĊutim, neophodno je stalno ih
izvršavati. Ako ih budemo izvršavali, ne trebamo se
preopterećivati i trebamo izbjegavati pretjeran umor.
Smanjenjem fiziĉke aktivnosti pojavio se veliki broj
bolesti, kao što su srĉane bolesti i bolesti krvnih sudova,
pretjerana ugojenost, visoki pritisak, psiho-stomatska
oboljenja, ĉesti bolovi glave, nervoza, probadanje u leĊima,
grĉevi...
5 - Treba se ĉuvati od gojaznosti. Rezultat pretjeranog
sakupljanja loja u tijelu je povećanje teţine ili ugojenost. U
razvijenim zemljama ugojenost je jedan od većih
zdravstvenih problema. Ugojenost, sa aspekta zdravlja
ĉovjeka, povlaĉi velike opasnosti.
Najbolji lijek za ugojenost i njene zdravstvene
probleme je savjet Allahovog poslanika Muhamme-da,
s.a.v.s.: "Ne sjedajte za sofru dok ne ogladnite, a ustajte od
sofre prije nego se najedete!"
6 - Uravnoteţena i dovoljna ishrana. Dosadašnja
istraţivanja pokazuju da je doruĉak u ranim
58
jtarnjim satima koristan. Treba veĉerati najmanje Betiri sata
prije spavanja. Prehrambeni proizvodi r
3
:
r
ebaju biti tipizirani,
već razliĉiti. Dakle, treba se hra-ti svim vrstama prehrambenih
proizvoda koje nam
e podario i dozvolio naš Gospodar. Neophodno ih je
upotrebljavati u umjerenim koliĉinama.
7 - U ishrani treba davati prednost prirodnim
prehrambenim proizvodima. Umjesto vještaĉkog šećera treba
teţiti medu i pekmezu, umjesto slatkiša voću. Umjesto
margarina treba izabrati maslinovo ulje i puter. Treba dati
prednost prehrambenim proizvodima koji su prirodni i bez
primjesa nad rafiniranim proizvodima.
8 - Treba dovoljno i uravnoteţeno spavati. Spavati,
jesti, piti i disati su fiziološke potrebe, njima se postiţe
ravnoteţa izmeĊu ĉovjekovog tijela i duha, one ureĊuju nervni
sistem, odmaraju tijelo, udaljuju nas od dnevnih problema.
Ujutro shvaćamo da nam je moć shvaćanja bistrija i da smo
bolje nego ikada.
Kao što je neophodno malo spavati, isto tako je dugo
spavanje štetno. TakoĊer, oni koji ustaju prije sunĉevih zraka,
aktivniji su i ţivahniji.
9 - Trebamo ţivjeti u miru kako sa samim sobom, tako
i sa okolinom. I prema sebi i prema okolini treba da osjećamo
puno ljubavi. Dobre osobine treba znati da su od Allaha, dţ.š.,
a trebamo raditi na otklanjanju naših loših osobina. Ne
trebamo osjećati mrţnju iz liĉnih interesa prema svojoj
porodici, kom-šijama i sugraĊanima. I ljubav i mrţnja treba da
su nam u ime veliĉanstvenog cilja.
14

14Veliĉanstveni cilj svakog vjernika je biti uzrok dobru i pomagati
drugima da shvate svrhu svog postojanja na ovom svijetu.
59
Halid ERTUGRUL
10 - Treba biti što dalje od stresa, napetosti i
neraspoloţenja. Duhovna neuravnoteţenost umara tijelo i um
i otvara put mnogim tjeskobama. Zbog toga treba izbjegavati
pretjerane uzbuĊenosti i napetosti.
11 - Nikako ne treba koristiti cigarete, alkohol i
narkotike! Štete od ova tri poroka ne mogu se izbro-jati. Onaj
ko ţeli zdrav ţivot mora biti daleko od njih.
12 - Treba izbjegavati kockanje i igre na sreću.
13 - Ne pribliţavajte se bludu - prostituciji, svim
nedozvoljenim odnosima! Ovakvi odnosi naprave nered u
duhovnoj ravnoteţi i umore srce, a i nose u sebi rizik
epidemije veneriĉnih bolesti, na ĉijem ĉelu se, uglavnom,
nalazi AIDS.
14 - Ne treba stajati mnogo na suncu! Naroĉito u
podnevnim satima sunĉevi zraci utiĉu negativno na koţu,
izazivajući bolesti, kao stoje rak na koţi, itd.
15 - Treba ići na putovanja i ekskurzije! Promjena
vremena i sredine ostavlja korisne utiske na zdravlje ĉovjeka
(Saygili, 1999:175-178).

Ĉovjek koji teţi da ţivi zdravim ţivotom, treba \ da shvati smisao
svog ţivota. Zato treba ĉešće da posjećuje bolnice i groblja. Ta su
mjesta puna pouka, J iz kojih ĉovjek moţe da otkrije šta mu je
prioritet na ovom svijetu. Tako će se manje nervirati, a time će i '
zdravlje saĉuvati.






60

Put koji vodi ka sreći je
ĉestit ţivot

Oni koji traţe mir u svom ţivotu i ţele biti sretni, ţiveći
ĉestito i ispravno, trebaju postići mir u svojoj savjesti. Onome
ĉija je savjest mirna, i njegov ţivot je miran.
Interesantne su rijeĉi priznanja mog prijatelja Koji je iz
siromaštva i bijede postao jedan od uvaţenih imućnijih ljudi:
"Ništa ne moţe uĉiniti ĉovjeka sretnijim, niti mu
napuniti svijest i srce mirom, od znanja da zaraĊuje na halal
naĉin i da ĉasno i pravedno radi.
Što imam više poslova, sve više mi oni izlaze iz <ontrole
i sve mi se više povećava pohlepa za zaradom novca, sve više
mi se javlja nemir, koji me grize, skriveni unutrašnji bol. Takvo
stanje me je dovelo u situaciju da sam izgubio ukus ţivota, što
me je odvelo u psihološku krizu.
Ĉovjekova savjest je jedna vaga. Za ispravnost svojih
djela, ĉovjek treba nju da pita. Ĉovjek koji ţeli jĉiniti
spokojnom svoju savjest i srce, treba da ţivi ĉestito i ne treba
da ulazi u krug harama. Ovo je put sreće!"
Šta je tajna ĉestitog ţivota i sreće
1 - Ko lijepo gleda, taj lijepo razmišlja; ko lijepo
razmišlja, taj osjeća ukus svog ţivota. Ako ţelite
Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUGRUL
osjetiti ukus iz svog ţivota i biti sretni, lijepo gledajte i lijepo
razmišljajte. Naviknite se da gledate pozitivno na ţivot.
Umjesto da se davite u moru zabrinutosti za
budućnost, razmislite na trenutak o blagodatima koje
posjedujete i duboko razmislite koje su to blagodati. Neke
stvari će se same od sebe vremenom riješiti a da Vi nećete ni
biti svjesni toga.
- Razmislite o svom izlasku iz nepo-stojećeg u
postojeći svijet;
- Razmislite o ĉinjenici da Vas je Allah, dţ.š., stvorio u
najljepšem obliku - kao ĉovjeka;
- Razmislite o tome što ţivite kao vjernik (musliman)
meĊu ljudima;
- Razmislite o tome kako ste slobodna osoba;
- Razmislite i o tome što su Vam svi organi na svom
mjestu i što su potpuni - razmislite o vrijednosti toga;
- Razmislite, onda, da Vam je zdravlje razuma, duha i
tijela na svom mjestu;
- Razmislite: imate srce koje voli i Vas neko
voli!
2 - Nauĉite ispravno gledati na ĉovjeka, ţivot i
dogaĊaje! Usavršite u sebi takvu taĉku gledišta da, kada vidite
ĉašu napunjenu do pola vodom, vidite prvo njen puni dio - i
ovo uĉinite filozofijom svog ţivota. Kada vidite ĉovjeka,
pomislite da je on vjernik, da ima dobro srce, vrline i lijepe
osobine. A ako na prvi pogled vidite njegove mahane i
sramote, to znaĉi da taĉka Vašeg gledišta nije ispravna!
15
3 - Nije moguće da uvijek postignete ono što volite i
ţelite! Zbog toga radite na tome da volite ono što ste stekli;
tada moţete postići sreću.
16

4 - Ako traţite tajnu sreće, upoznajte vrijednost
mladosti prije starosti, zdravlja prije bolesti, bogatstva prije
siromaštva, ţivota prije nego doĊe smrt i vremena prije
zauzetosti!
5 - Ne odustajte i ne podlijeţite pesimizmu naspram
ţivotnih poteškoća i gorĉina. Nijedna bol nije vjeĉna! Nastojte
da uzmete pouke iz tih poteškoća i na taj naĉin oĉeliĉite svoj
duhovni ţivot, te radite na shvaćanju Allahovih zakona; sve što
se dešava - dešava se zbog nekog razloga Ne zaboravite:
ĉovjeka ne odgajaju radosti, već ţalosti!
6 - Nikako ne oĉekujte da Vam sreća doĊe sama i da
Vas ona naĊe! Znajte: svako sprema svoju sreću!
7 - Ne brinite zbog iskušenja koja Vas zadese na ovom
svijetu, koja spolja loše izgledaju. Ta briga neće smanjiti Vaše
sutrašnje poteškoće, već ona samo troši Vašu snagu
današnjice.
8 - Ĉešće provjeravajte svoje srce! Pitajte sebe i: "Da li
ja imam udjela u tuĊoj sreći?" (Da li sam ja sretan kada vidim
da su drugi sretni?) Ako ovo uspijevate, onda ste, zaista,
sretan ĉovjek i znaĉi da ste prešli veliki dio puta ka
savlaĊivanju samog sebe!
9 - Sreća ne zavisi od toga ko ste i šta posjedujete, već
od onoga šta mislite!
10 - Kada izgubite sve stvari koje se mogu procijeniti
novcem i bogatstvom, na kraju ostaje Vaša prava liĉnost - ono
što ste Vi u stvarnosti. Ova istina neka Vašu liĉnost dodatno
okiti vrijednostima.
11 - Ne štedite osmijehe prema ljudima! Puno se
smiješite - jer zekat lica je osmijeh! Pored toga, cijena mu je
nula, a protuvrijednost mu se ne moţe odrediti.
12 - Kada Vam se poveća jedno od osjećanja, kao što
su ţalost, srdţba i bol, nemojte ih utišavati praveći se da ih ne

15Zaista, ĉovjek treba prvo paziti na sebe i gledati na svoje mahane!
Ako iskreno bude pazio na sebe, neće naći vremena
16Biti zadovoljan onim što se posjeduje je riznica koja se nikada ne
moţe potrošiti. Da bismo bili zadovoljni onim što imamo, treba
pogledati na one koji imaju manje od nas i shvatiti da ima onih koji su u
teţem stanju i da i mi moţemo upasti u takvu situaciju.
65
vidite. S njima se suoĉite otvoreno, licem u lice, prihvatite ih i,
ako je potrebno, pronaĊite alternative za njihovo suzbijanje, pa
prisilite sebe na konaĉnu odluku!
13 - Bol, razoĉarenje i teškoće prihvatite kao dio svoga
ţivota i nikako se ne ţalite! Jer nas ovakva stanja poduĉavaju
vrijednostima ţivotnih blagodati.
14 - Ovozemaljska trgovina ne treba da Vas ometa u
onosvjetskoj (ahiretskoj) trgovini! Ako ne odrţite ovu
ravnoteţu, bit ćete od onih budala koji za jedan zemljani lonac
daju zlatni pehar.
15 - Kao i svaka karakterna individua, znajte da ste Vi
sami odgovorni za svoju sreću ili nesreću! Na taj naĉin shvatite
da se lijek Vaših muka nalazi u Vama samima i ne pokušavajte
kriviti one oko Vas! Radeći ovako, ako na zdrav naĉin izvršite
provjeru svoje duhovne strane, osjetit ćete snagu svoje duše,
svojih sposobnosti i mogućnosti i traţit ćete puteve kojim ih
moţete usavršiti.
16 - Sreća se šeće oko Vas, ali je Vi ne osjećate! Ne
ţurite, paţljivo gledajte oko sebe! Ne budite
66
od onih koji trĉe za srećom a od nje odustaju zbog ţurbe!
17 - Budite pozitivan ĉovjek! Ne budite ĉovjek
protivljenja! Svoju energiju i kapacitet, kao i svi aktivni ljudi,
trošite u krugu gdje moţete nešto uĉiniti, tj. biti utjecajni!
18 - Na novac gledajte kao na sredstvo koje će Vas
"drţati na nogama" u ţivotu!
19 - Ne skidajte s uma da ono što Vas ĉini sretnim, u isto
vrijeme moţe biti izvor Vaših nesreća! Ne zaboravite da
pretjerano uţivanje kasnije moţe roditi nepodnošljive bolove!
20 - Ako ţelite biti sretni i ţivjeti spokojno - radite
posao koji volite, za kojeg vjerujete da ste nadareni i kojeg ćete
izvršavati ţeljno i privrţeno! Ako ste kuhar - radite u
gastronomiji, ako ste arhitekta - u arhitekturi, ako ste uĉitelj - u
prosvjeti... Jer istraţivanja su dokazala da se ĉovjekov
metabolizam kvari kada radi posao koji ne voli, a da se
usklaĊuje kada radi posao koji voli i kojem je privrţen (Refik,
2000:166-169).
21 - Ako ţelite naći dobro, onda komentarišite poslove
dobro! Ako ţelite ţivjeti dobro, znajte kako se dobro ţivi! Put
koji vodi ka sretnom ţivotu prolazi kroz poznavanje sreće.
Nije teško biti sretan meĊu mnogo nesretnih ljudi.
Vidjeti zbog ĉega su ljudi nesretni - dovoljno je za sreću.
17

17Stari Bošnjaci su rekli: "Jedan musibet bolji je nego hiljadu i jedan
nasihat." Musibet je nesreća koja snaĊe ĉovjeka, a nasihat je savjet.
Musliman treba uzeti pouke iz dogaĊaja koji se zbivaju u njegovoj okolini
i razmišljajući o njima moţe shvatiti šta su uzroci zla, belaja i drugih
nesreća, i na taj naĉin ih izbjeći.
67
da kritikuje druge. Jedna od najvećih bolesti muslimana danas je
zapostavljanje samog sebe, a preveliko posvećivanje tuĊim mahanama.

Otkrijte puteve koji vode ka
uspjehu















"U ţivotu se uspjeh postiţe umom, znanjem,
iskustvom,
paţnjom i sistematiĉnim radom.
Ţivot bez plana, veslanje u prazno, tendencija ka
ostavljanju poslova na šansu ne donose uspjeh,
već gubitak."
Iskomplikovana situacija u koju je vremenom ušlo
društvo i radni ţivot, smanjilo je šanse uspjeha kod ljudi. Zbog
toga se u posljednjim godinama pojavilo niz radova o uspjehu.
Danas neuspjeh naspram prijašnjih godina izaziva
neprijatne rezultate. U prošlim godinama, u strukturi društva u
kojoj se nalazila solidarnost, nalazili su se i ljudi koji su trĉali
upomoć neuspješnima, dok se danas neuspješnima ne
posvećuje takva paţnja. Ova situacija nam govori da su ljudi
primorani biti uspješni i da nemaju druge alternative.
Prije su ljudi padali u stanje neuspjeha, ali su imali duha
i razuma za nadoknadu izgubljenog. MeĊutim, danas
neuspješan ĉovjek gotovo da se niĉemu ne raduje, postaje
posmatraĉ sopstvene smrvljenosti i svog kraja (Refik,
2000:25), a ovo nam dobro objašnjava da nema drugog puta
izvan uspjeha.


Dale Carnegie
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
Šta je tajna uspjeha
1 - Uspjeh poĉinje vjerovanjem u uspjeh. Vaš izgovor
rijeĉi: "Uspjet ću", znaĉi da ste prešli prvu ozbiljnu krivinu na
putu uspjeha.
2 - Na putu ka uspjehu znaĉajnu ulogu imaju: ţelja,
odluĉnost i strpljenje. Svaki rad koji se zapoĉne sa ţeljom a
nastavi se odluĉnošću, mora se završiti sa strpljenjem, inaĉe
ćete ostati na pola puta.
3 - Najvaţniji element na putu uspjeha jeste planski
rad. Ako budete radili po planu, sigurno ćete postići uspjeh
(ako Bog da).
4 - Nemojte odmah odustajati i ostavljati zapoĉeti
posao na polovini! Najveći uzrok poraza je ne dovršiti zapoĉeti
posao zbog nedostatka strpljenja.
5 - Neophodno je da puno radite. Budućnost ne
pripada besposliĉarima!
6 - Lijek za dosadu je rad. Prazno vrijeme dosaĊuje.
7 - Biti "veliki ĉovjek" ima svoju cijenu. Velikani nastaju
od onih koji ţele biti "veliki ljudi".
8 - Veliki ljudi posjeduju velike ideale, a mali ljudi male
prohtjeve.
9 - Uspjeh ne dolazi dok se ne okusi neuspjeh.
Neuspjeh je poĉetak uspjeha!
10 - Onaj ko se plaši poraza primoran je da gleda
uspjeh izdaleka.
11 - Razmišljajte o krupnim stvarima i teţite ka
krupnim idealima! Razmišljati o što većim ciljevima ojaĉava
mozak i svijest, te povećava kapacitet ĉovjeka.
70
12 - Ne ciljajte na bezgrješnost, već na uspjeh!
Bezgrješnost poĉinje sa greškama, a uspjeh sa
neuspjesima!
13 - Uzmite drugog za primjer, ali ne radite na
tome da budete isti, već da budete sami za sebe (ono
što ste)!
14 - Na putu ka Vašem uspjehu vaţnu ulogu
odigrat će preuzimanje kontrole nad spavanjem i
sticanje navike dovoljnog spavanja. Oni koji nisu ro-
bovi spavanja i oni koji izdvajaju sate ukradene od
spavanja za rad, ne trebaju ići uspjehu pod noge, jer
će uspjeh doći njima pod noge (kao poklonjen).
15 - Izaberite grupu drugova koja će Vas odve-
sti do uspjeha! Budite dalje od prijatelja koji Vas spre-
ĉavaju u radu!
16 - Postignite mir i red u porodici! Jer spokoj-
ne porodice stvaraju najbolji ambijent za uspjeh.
17 - Koliko god da ste bogati - neka ste. Ipak steknite
naviku štedljive potrošnje novca!
18 - U svaĉijem svijetu postoji jedna sposobnost -
pronaĊite je i ispoljite!
19 - U svaĉijoj duši leţi po jedan junak koji ĉeka da se
probudi - probudite ga!
20 - Današnje poslove nikako ne ostavljajte za sutra!
Jer i sutrašnjica je puna poslova koji su joj dovoljni.
21 - Starajte se da budete zdravi! O ulozi zdravlja u
uspjehu ne treba raspravljati!
22 - Budite dalje od nepotrebnog straha i zabrinutosti!
Obiĉne ljutnje odmah zaboravite! Dobro razmislite o
dogaĊajima zbog kojih se ljutite - da li su vrijedni toga ili ne!
71
23 - Kada se susretnete sa mukotrpnim poslovima,
udaljite se od tog mjesta, izaĊite u šetnju! Uzmite abdest i
klanjajte namaz, jer klanjati namaz je najbolji lijek za dosadu.
24 - Odredite cilj prema svojoj sposobnosti. Svoje
poslove planirajte prema tom cilju! Poslove koje ste zapoĉeli
nikako ne ostavljajte napola i ne odustajte od plana!
18

25 - Radite na tome da budete specijalista na jednom
polju i koncentrišite se samo na jednu oblast! Ne zaboravite da
onaj ko ţeli postići sve ništa ne moţe uĉiniti!
26 - Plan rada kojeg ste napravili okaĉite negdje blizu
sebe! Svaku veĉer procijenite šta ste uradili i jeste li ispoštovali u
potpunosti plan rada!
27 - Za rad ne traţite odgovarajuće vrijeme i mjesto! Za
ĉovjeka koji ţeli uspjeh svaki sat i svako mjesto su odgovarajući.
28 - Svoje probleme i poslove u kojima nastojite uspjeti
odvojite na dijelove! Pratite metodu poĉi-njanja od najmanjeg i
najlakšeg ka najteţem! Kada se srede manji poslovi, raste ţelja i
odluĉnost ka većim i zamršenijim poslovima.
29 - Dok radite - odmarajte se, dok se odmarate -
radite! (Balzac)
30 - Kada se susretnete sa poteškoćama u svom radu,
ne odustajte! Ne zaboravite da su najvaţniji uspjesi postignuti
poslije najteţih prepreka!
19

Znati metode uspjeha u ţivotu vaţno je koliko i uspjeti.
Ĉovjek koji zna metode uspjeha ne uspijeva samo jednom, već
uvijek!

18 Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., kaţe:"Najbolji posao je onaj
koji se redovno obavlja, pa makar bio i mali." {Sahih, Muslimlltom, str.
811)
19 "Nije na gubitku onaj koj pada, već je na gubitku onaj koji poslije pada
ne ustaje", kaţe Munir Gavrankapetanović u svo-
72
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL



joj knjizi Snagom vjere do savršenstva duše, koju ovom prilikom
preporuĉujemo da proĉitate.
73

Sistematizujte metode svog
uĉenja




















"Uspjeh onih koji nemaju naviku
planskog i redovnog uĉenja
je niskog nivoa i kratkotrajan je.
Uspjesi dugog ţivota traţe rad dugog daha."

Prof. dr. Nevzet Yalcintas
Jedna osoba moţe dobro da planira svoje
vrijeme za rad, da nabavi potrebnu literaturu i
materijal. MeĊutim, ako nije dobro uredila ambijent
za rad ili ako ne pazi na neka pravila tokom rada,
neće moći da postigne uspjeh koji oĉekuje.
Za uspješno uĉenje treba imati u vidu
slijedeća pravila:
1 - Dok uĉite, treba da se oslobodite nekih
problema. Treba da od sebe odstranite neke sumnje
koje Vam raznose misli i maštanja.
2 - Oĉistite mjesto rada od stranih faktora!
Govor Vaših drugova, gostiju i roditelja, glas
televizije, radija, telefon ili glasovi koji dolaze spolja,
kao stoje zvonce na vratima, kvare Vaš ritam i
negativno utjeĉu na Vaš rad. Od ovih stvari treba da
se udaljite.
3 - Ne treba da uĉite dok ste gladni ili, pak,
prepunog ţeluca.
4 - Neki dogaĊaji koji utjeĉu na Vas -
zabrinutosti, sumnje, uzbuĊenja i neka oĉekivanja -
mogu Vam pokvariti atmosferu za uĉenje.
5 - Pretjerana nesanica, umor i neprestani
rad, takoĊer, Vam mogu pokvariti atmosferu za
uĉenje.
6 - Radna soba, po mogućnosti, ne treba da
je mnogo vruća ili, pak, mnogo hladna.
___________________ Halid ERTUGRUL __________________
____________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
7 - Dok uĉite, slušanje muzike moţe Vam pokvariti
koncentraciju.
8 - Ako su u Vašoj radnoj sobi slike, plakate, posteri i
sliĉno, što moţe da Vam privuĉe paţnju, to Vam ruši
zainteresovanost i utjeĉe na Vašu motivaciju.
9 - Dok uĉite, da ne biste stalno ustajali i sjedali,
literaturu i potrebni materijal drţite pri ruci.
10 - Dok uĉite, treba da ste sigurni da koristite
vrijeme taĉno i efikasno.
11 - Dok uĉite, redovno kontrolišite sebe, kako biste
vladali sobom, a time i situacijom.
12 - Da biste koristili dobro vrijeme, radite na tome da
ste što dalje od televizora ili, ako morate da gledate neki
program, onda vrijeme za odmor ujednaĉite sa
programiranim satom.
13 - Odmori u radnom vremenu ne treba da su mnogo
dugi, a ni mnogo kratki. Treba da su toliki koliko da Vam ne
otjeraju paţnju.
14 - Neophodno je da pratite radite li po planu
ili ne.
15 - Plan okaĉite na mjesto gdje ćete ga vidjeti i radite
ne odvajajući se od njega!
16 - Ako vam bude dosadno na radnom mjestu, onda
promijenite mjesto!
17 - Ne poĉinjite sa uĉenjem odmah poslije jela, već
nakon što se malo odmorite!
18 - Termine rada moţete odrediti na 45 - 50 minuta,
a odmore - na intervalu od 10 minuta.
19 - Ako niste primorani, ne prelazite poslije uĉenja
jednog predmeta na uĉenje njemu sliĉnog predmeta, da ne
biste osjetili dosadu i zlovolju.
76
20 - Svakog dana radite! Potrebno je raditi re-
:ovno, bez imalo prekida, ne povećavajući rastojanje
-e ohlaĊujući se od posla. Treba da odolijevate svim
roravdanjima koja Vam padnu napamet!
21 - Periodi u kojima je mozak spreman za snvaćanje i
kada osob'Ţl moţe bolje razumjeti ono što ĉita, su razliĉiti od
osobe do osobe. Ove vremenske termine morate sami sebi
odrediti i u njima uzeti «:njigu u ruke.
22 - Prije nego što poĉnete ĉitati knjigu iz odreĊenog
predmeta, pregledajte je, kako biste stekli mišljenje o njoj.
23 - Poglavlje koje uĉite treba da ĉitate polako i sa
potpunom paţnjom. Dok ĉitate, vaţna mišljenja moţete
podvlaĉiti.
24 - Ono što ste nauĉili povremeno trebate obnoviti -
tako ćete presjeći put zaboravljanju.
25 - Prilikom uĉenja pravite posebne bilješke, jer to
daje veliku korist uĉenju, ojaĉava znanje i pamćenje i olakšava
prisjećanje.
26 - Ĉasove (predavanja) pratite sa interesova-njem.
Taĉke koje prosvjetni radnik (uĉitelj, nastavnik ili profesor)
akcentuje trebate zabiljeţiti, jer moţe se desiti da baš odatle
dolaze pitanja.
Planski korištenje vremena, prije svega, sprijeĉit će
loše navike i neodluĉnost. Ko svoj ţivot uskladi sa nekim
programom i bude radio odreĊene poslove u odreĊeno
vrijeme po navici, taj više neće osjećati potrebe da u dnevnom
ţivotu donosi odluke svakog dana po nekoliko puta i detaljno.
Postići će mogućnost da svoju misao, trud i vrijeme iskoristi
još produktivnije. Ĉovjekovo razmišljanje svakog jutra o tome
koji će put izabrati idući na posao, ili u koje će
77
Halid ERTUGRUL
se prijevozno sredstvo ukrcati, te svakodnevno donošenje
razliĉitih odluka, u najmanju ruku je neplodan put koj'i ubija
vrijeme, troši energiju i raĊa sumnju.
Programiran ţivot posjeduje veliki potencijal, koji je u
mogućnosti uništiti većinu ĉovjekovih sumnji. Poslovi koji
ĉekaju red, i dok ĉekaju, rastu u našim oĉima poput planina. I
projekti koje dugo vremena zamišljate, a ne ostvarujete ih,
mogu se izbaciti iz kruga problema za mnogo kraće vrijeme
nego što se smatra, uz pomoć programiranog ţivota (Simsek,
1966:33).
Ukratko, planiranje vremena i navika za njegovo
najbolje iskorištavanje je najveća snaga koju jedan ĉovjek
moţe steći, najveći kapital i najzdravije sredstvo uspjeha. Ovo
sredstvo je danas više nego ikada potrebnije svakom
ĉovjeku.
20

20iskorištavanju vremena moţete istraţiti ţivote velikana i vidjet ćete
kako su oni iskoristili svoje vrijeme i shvatit ćete da su praksom
dokazali da je to moguće. Opširnije: vidi djelo Jusufa el-Karadavija -
Značaj vremena u životu muslimana i Abdulfettaha Ebu-I-Guddea -
Vrijednost vremena kod islamskih učenjaka.
78

Posjedujte optimistiĉku taĉku
gledanja



















"Onaj ko u okolini traţi ljepotu,
osim što vidi ljepotu i napuni dušu ljepotom,
on stekne i mir. Ĉovjek koji u okolini traţi ruţnoće,
naći će ruţne stvari, oţalostit će srce i stije-sniti
dušu."


Ken Keyes
Jedno od pravila sretnog ţivota je i
posjedovanje jedne optimistiĉke taĉke gledanja.
Osobe ĉiji je pri-az razumijevanja dobar, isto kao
što su uspješni u svim dogaĊajima, takoĊer daju
doprinos u uspjehu drugih.
3
rema nivou veliĉine
vrijednosti optimizma, povećava se uspjeh i sreća.
Pesimizam i negativni aspekt donose sa sobom
ţalost i bolest. Znaĉi, naše sutrašnje zdravlje i
uspjeh odreĊuju naše današnje ideje.
Svaki ĉovjek posjeduje vlastiti stil
razmišljanja. Sulejman, a.s., kaţe: "Ĉovjek svoju
liĉnost obrazuje svojim idejama." Zbog toga, prvo
što trebamo uraditi za zdravlje, sreću, uspjeh i
ljepotu jeste razviti u sebi odgovarajući razumni stil
prilaza stvarima. Osoba koja u svojoj glavi nosi
mnogo ideja prvo treba te ideje da poreda u jedan
red. Pošto da oblik svojim idejama, onda treba da
radi ostale poslove. Ljudi velikih uspjeha ubrali su
plodove metodiĉnog razmišljanja. Kao i svaki ĉin, i
pozitivno razmišljanje je rezultat nekakvog truda.
Postoje ljudi koji rade na pronalasku
skrivenih ciljeva u svakoj rijeĉi koju drugi izgovore i
u svakom dogaĊaju koji se dogodi u njihovoj okolini.
Pridaju veću paţnju tome nego nekim drugim
ţalosnijim i uznemiravajućim dogaĊajima. Bolne
vijesti uveliĉa-vaju, a o dobrim gotovo da i ne
govore. Stekli su naviku da brane mišljenja da je
svaki prolazni dan izgu
Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUGRUL
bljen i da će sutrašnji biti gori od juĉerašnjeg. Nisu r svjesni da
su na samom poĉetku otrovali svoju budućnost pesimistiĉnim
procjenama.
Pesimisti su u svojoj okolini neprihvatljivi mnogi ih ne
vole. Jer ljudi - kao stoje i prirodno-teţe ka osvajanju svoje
budućnosti. Zbog toga su primorani gledati u budućnost
optimistiĉki. Razmišljat optimistiĉki i gajiti nadu, po pitanju
budućnosti, olakšava ţivot.
Ĉovjek koji je zadovoljan sobom grli svijet sa svim
njegovim proturjeĉnostima. Pesimisti uvijek biraju izvor
nemira u svojoj okolini. Nepodnošljivi su, nevaljali i
nedosljedni. U suštini, negativno razmišljanje je rezultat
razoĉarenja i ţalosnih dogaĊaja s kojima se osoba susrela u
svojoj prošlosti (Ozkan, 1998:142).
Negativno razmišljanje zamraĉuje i današnjicu i
cjelokupan ţivot, a optimizam omogućava lakše
pri-lagoĊavanje na socijalne promjene. Tim povodom, prema
stepenu mogućnosti, treba da se trudimo da vidimo pozitivne
strane ţivota.
DogaĊaja koje smo proţivjeli ĉešće se sjećamo po
analogiji onih koji nam se dopadaju i ne dopadaju. U vezi sa
tim, neophodno je da volimo svoj posao i da ga sa ambicijom
izvršavamo.
Pozitivno razmišljanje je tehnika i dinamizam, koji je u
stanju preobratiti sve vrste nesreća i bolova u sreću. U svim
ljudima postoje psihološki izvori, koji su dovoljni da obogate
ţivot. Jaka osjećanja u strukturi ĉovjeka mogu probuditi ove
izvore. Ne treba zaboraviti da je svako zarobljen u granicama
koje sam odredi. Onaj ko ţeli da postane "veći" i da napreduje,
prinuĊen je da preĊe te granice. Uĉenik koji 82
~e vjeruje u uspjeh iz nekog predmeta, neće moći z a nauĉi taj
predmet. On je samog sebe zakljuĉao i oostao zatvorenikfiks
ideje: "Ne mogu uspjeti". Ljudi <oji vjeruju da će biti
neuspješni, kada krenu u ţivot, zaista bivaju neuspješni.
U Turskoj, u institucijama srednjeg obrazovanja (od V
do VIII razreda) prihvaća se ĉinjenica da su predmeti fizika i
matematika teški. Nove uĉenike koji dotaze u školu uhvati
strah da ne mogu biti uspješni iz ovih predmeta. Uĉenici kada
jednom sebe uvjetuju na ovaj naĉin dobiju slijedeće
opravdanje: "Ne razumijem, i da uĉim - ne bih bio uspješan".
Normalno, ovom predrasudom samo uspiju izbjegnuti svoj
uspjeh na samom poĉetku školovanja. A najopasnija strana
toga je da omladina ne moţe da istakne mnoge svoje
sposobnosti koje su skrivene u njihovom talentu. Jer, uspjesi
su povezani jedan za drugog poput ĉipke. Ova omladina koja
nije uspješna iz nekih predmeta, naţalost - u najplodnijem
dobu svog ţivota, i ne osjećajući, zatvara put ka svojoj svijetloj
budućnosti (Ozkan, 1998:136).
Pozitivno razmišljanje ima velikog utjecaja na zdravlje
ĉovjeka. Danas i medicina prihvaća ĉinjenicu da negativno ili
pozitivno razmišljanje i osjećaji imaju velikog utjecaja po
zdravlje. Misao i osjećaji su komplementarni sa duhovnim
ţivotom ĉovjeka. Tim povodom, da bi ljudi bili zdravi i sretni,
neophodno je da medicina i psihološke nauke saraĊuju. Ljudi,
ĉiji su duhovni svjetovi napunjeni strahom, ljutnjom, srdţbom,
kompleksom krivice i inferiornosti - nemoguće je da budu
zdravi (Peale, 1977).
Poznato nam je da ljudi koji nose u sebi srdţbu imaju
izvjesnih problema sa ţelucem. Prilikom praska osjećanja, u
tijelu se javljaju mnoge promjene. Ove
83
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
Kako da usavršimo sami sebe



promjene razbole ĉovjeka. Kada bismo zaustavili te osjećajne
izljeve, smanjili bismo rizik oboljenja.
Ima ljudi koji sve do svoje smrti bivaju ispunjeni
mrţnjom i neprijateljstvom prema drugim ljudima. Ako
mrţnja i neprijateljstvo dugo vremena ţive, smanjuje se otpor
tijela prema bolestima. Na taj naĉin jedna fiziĉka bolest moţe
da odvede osobu do smrti. Krvni pritisak (tenzija) kod ĉovjeka
koji se naljuti raste do šestog stepena. Ova tenzija ima velikog
utjecaja na srce. Znaĉi, kada jednog ĉovjeka okrivite zbog
neke greške, Vi izvršite veliki pritisak na njegovo srce.
Našem srcu se sviĊaju sretni i spokojni ljudi koji
kontrolišu svoja osjećanja. Zbog toga, osoba koja ţeli biti
zdrava treba da ostavi srdţbu i nervozu i, slušajući samog
sebe, oĉisti se od loših osjećanja. Ne treba zaboraviti da loša
osjećanja nanose štetu onima koji ih imaju. Negativna
osjećanja iscrpe ĉovjeka. Glavni faktor bolesti nisu hranljivi
proizvodi, već ova negativna osjećanja. Psihiĉki kvarovi, koji
su uzrok negativnih osjećanja, potroše energiju osobe,
smanje njenu efikasnost i ĉine je nesretnom (Ôzkan,
1998:142-145).
Jedan ĉovjek, zbog kompleksa krivice, straha i
strepnje, moţe se razboljeti od više bolesti. Ako svoje misli
okrene u pozitivnom pravcu, moţe postići zdravlje. Nije teško
promijeniti svoje misli. Ameriĉki pisac William James kaţe:
"Jedno od najvećih otkrića moje generacije je pronalazak
istine da onaj ko promijeni svoje misli moţe da promijeni i
svoj ţivot" (Peale, 1997:193).
Da bismo bili zdravi, trebamo napuniti svoju glavu
mislima koje donose mir. Da bi nam tijelo bilo zdravo, kao što
se svako jutro bavimo sportom, kupamo i peremo zube, treba
da se trudimo da nam um bude spokojan. Zbog toga se
trebamo odmarati na što više mirnijim mjestima, naroĉito
tamo gdje ima 84 ouno zelenila, te napuniti svoj um mislima
koje nas ćine mirnim. Primjera radi, pomislimo na vodopad i
potok, u ĉijem se okruţenju nalaze zelena stabla. Odmah
poslije ovog oţivljavanja prirode, u našoj glavi se javljaju
pozitivne misli.
U svijetu su ljepota i ruţnoća u meĊusobnom odnosu.
Stvoritelj, da bi iskušao Svoje robove, uspostavio je ovakav
zakon. Za ruţne i loše stvari imamo dovoljno vremena i da ih
prebrojimo i da o njima razmišljamo. TakoĊer, ono što izgleda
loše i ruţno povod je lijepim i dobrim stvarima. Da nije
Ċubriva ispod stabla ruţe, da li bi bilo lijepih ruţica, ĉiji miris
daje duši spokojstvo i mir? Da nije oluja, ledenih hladnoća i
kiša, da li bi se voće i cvijeće moglo pojaviti? Da nije oštrih
bolova prilikom poroĊaja, da li bi na ovaj svijet dolazila djeca
poput svjetlosnih loptica?
21
Onaj koţeli napredovati na putu uspjeha treba da
gleda lijepe strane ţivota, a na ruţnoće ne treba obraćati
paţnju. Bediuzzaman to ovako izlaţe:
"Ko lijepo gleda, taj lijepo razmišlja; ko lijepo
razmišlja, lijepe snove sanja; a ko lijepe snove sanja, uzima
ukus iz svog ţivota."
22

21 Pored toga, da nije ruţnih stvari, ne bismo mogli shvatiti vrijednost
onoga što je lijepo. Da nije tmine, kako bismo shvatili vrijednost
svjetlosti? Da nije zime, kako bismo shvatili ljepotu proljeća? Itd. Na
osnovu toga, ĉovjek treba biti uvijek zahvalan Allahu, dţ.š., što mu je
dao otvorene primjere da vidi kako izgleda zlo, a kako dobro.
22 Kur'an bodri svakog vjernika rijeĉima: "/ ne gubite hrabrost i ne
žalostite se; vi ćete pobijediti ako budete pravi vjernici"(Mu Imran,
139). Prema rijeĉima Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., meleki
mole, tj. izgovaraju rijeĉ "amin" kada ĉovjek nešto izgovori. Pa ako se
ţali da nema, da nije dobro, tako i biva, a ako izgovara rijeĉi pune nade
u Allaha, dţ.š., i tevekkula, onda on na kraju biva pobjednik.
Razmišljati lijepo znaĉi: ţivjeti ţivotom punim nade.
85



Iskoristite svoje vrijeme i dok
ste sa prijateljima





















"Najvaţnije bogatstvo
koje ĉovjek posjeduje je
vrijeme."



























Edison
Vrijeme je bogatstvo
Svaki ĉovjek kada se rodi posjeduje jednak kapital
vremena. Za svakog ĉovjeka jedan dan ima 24 sata, a jedna
godina 365 dana. Od onih ljudi koji se takmiĉe sa vremenom,
uspješni bivaju oni koji na najbolji naĉin koriste, planiraju i
ureĊuju vrijeme. Jer vrijeme koje teĉe i odlazi nije moguće
zaustaviti i povratiti unazad. Upotrijebio se ili ne, cijenio se ili
ne -kapital vremena se topi. Zbog toga, prvi uvjet uspjeha je
znati iskoristiti na pametan naĉin ovaj kapital.
Nema onog ko se ne ţali na oskudicu vremena. Poslovi
se odlaţu ili bacaju u zaborav sve zbog ovog opravdanja.
Mnogo je ţivota prošlo koji zbog ovakvog i sliĉnog opravdanja
nisu ostavili nikakvog traga iza sebe! I koliko je samo
kapaciteta pod ovakvim opravdanjima pokriveno pepelom!
Ako bismo uzeli u ruke olovku i papir i nekoliko dana zapisivali
dnevni ţivot minut po minut, ne bismo se muĉili pri davanju
prava ovoj rijeĉi. Ĉak, i mnogi od onih koji misle da koriste
vrijeme na najbolji naĉin, bili bi u mogućnosti da vide, nakon
takve jedne kontrole od nekoliko dana, da se vrijeme koje
proĊe uprazno sastoji dnevno od sati i sati.
Onaj ĉovjek ĉija dva sata dnevno prolaze uprazno,
tokom jedne godine izgubi ukupno više od 700
__________________ Halid ERTUGRUL __________________
Kako da usavršimo sami sebe




sati. Ili: kada bismo samo pokušali izraĉunati izgubljeno
vrijeme naveĉer pored televizije - došli bismo do ţalosnih
rezultata. U suprotnom: to isto vrijeme bismo mogli iskoristiti
za uĉenje stranih jezika, ĉitanje knjiga, izradu doktorskih
disertacija...
Oni koji su ušli u historiju zahvaljujući svojim
radovima, kojima se divite i ĉudite kako su ih mogli ostvariti u
tom svom ţivotnom periodu, imali su u godini 365 dana i u
danu 24 sata, isto kao i Vi. Problem nije pronalaţenje
vremena za to, već iskorištavanje vremena koje postoji. Za
one koji koriste vrijeme, u dnevnim poslovima koliko god da
su zauzeti, nije nemoguće izdvojiti vremena za ozbiljnija
nauĉna istraţivanja.
Majka ĉetvero djece, ameriĉki pisac Holmes, pored
poslovne zauzetosti, napisala je na stotine ĉlanaka i 17
knjiga. Kako je ovo uspjela, Holmes objašnjava u nekoliko
rijeĉi:
"Disciplina i plan, toliko. Rano sam nauĉila da se borim
protiv svojih strasti i da ureĊujem vrijeme. Poslovi u jednoj
kući su poznatija sam vrijeme pisanja planirala prema tim
kućnim poslovima" (Simsek, 1996:38).
Svaka osoba koja je odluĉna da radi i da uspije,
zasigurno je sposobna i da pronaĊe sebi vremena. Suprotno
tome ne moţe se zamisliti.
Vaţnost korištenja vremena sa ekipom
Disciplina i plan su dvije ĉarobne rijeĉi koje Vam mogu
pronaći i iz 24 sata dnevno izvući vrijeme koje traţite. Ovim
moţete vrijeme od jedan do dva sata preobratiti u velike
poslove kojima biste se sami
88




Vi ĉudili. Ĉak i za najviše projekte, ovaj jedan do dva sata
vremena su i više nego dovoljni.
Inaĉe, većina našeg vremena kojeg odvajamo za
dnevne poslove nije duţi od ovog perioda. Potrebno je samo
ovo vrijeme svakog dana odvojiti za odreĊeni cilj i koristiti ga
planski.
TakoĊer, pri istraţivanju, tj. izradi projekata, veliki
znaĉaj ima i zajedniĉki rad. Ako je nekoliko drugova u
mogućnosti da se u odreĊeno vrijeme redovno okupljaju radi
nauĉnog rada, to u velikoj mjeri moţe doprinijeti pridrţavanju
zacrtanog plana i programa. Na taj naĉin ćete se u jednoj
odreĊenoj mjeri saĉuvati od utjecaja sa strane koji privlaĉe
paţnju, a takoĊer ćete više imati odgovornosti prema
saĉinjenom ugovoru sa samim sobom (planu), na osnovu
kojeg ćete u kontinuitetu koristiti vrijeme za odreĊeni rad.
TakoĊer, puno znaĉi kada se u toj grupici drugova meĊu-
sobno razgovara o tom zajedniĉkom radu - to ham zadrţava
pozornost i povećava interesovanje. Prema duţnostima koje
su meĊusobno podijelili, svaki od istraţivaĉa bi radio dio
projekta koji mu pripada i tako biste, uz saradnju, obavili svoj
posao.
Uz pomoć ovakvih timskih radova, ĉovjek ima
mogućnost, prije svega, da uoĉi da nešto radi, te da to moţe i
da pokaţe, kao i da podijeli uspjeh sa drugima - a to ima
velikog utjecaja na duševno stanje ĉovjeka.
Pored toga, svaki od ovih istraţivaĉa znanje i iskustvo
drugih vidi kao pomoć sebi. U debatama je moguće otkriti
originalne ideje koje sam ĉovjek ne moţe svojim umnim
djelovanjem lako proizvesti.
Najvaţnije od svega je da, kada se sastane-te sa
svojim drugovima, umjesto da trošite vrijeme
89

Halid ERTUGRUL
uprazno, ogovarajući ili priĉajući o nekim drugim nebitnim
stvarima - što Vam neće donijeti nikakav napredak i razvoj,
iskoristite svoje vrijeme na efikasan naĉin - razgovarajući o
onome što će Vam koristiti i što će doprinijeti Vašem
usavršavanju.
23

23Jedan od glavnih faktora uspjeha je drug ili društvo. Za jednog
ĉovjeka, njegov drug, pa i komplet njegovo društvo, koliko god da mu
mogu biti od koristi, toliko mogu biti i štetni po njega. On ili oni mogu
ĉovjeka odvesti do dţennetskih bašĉi, ali i do dţehennemskih
provalija. Zato treba oprezno birati druga i društvo. Naša vjera islam
pridaje veliku paţnju ovom pitanju. Allahov poslanik Muhammed,
s.a.v.s., u više sluĉajeva je upozorio vjernike da budu paţljivi prilikom
izbora druga i društva:
"Ĉovjek je vjere njegovog druga, pa zbog toga pazite sa kim se
druţite" (Ebu Davud, Edeb, 19-4833; Tirmizi, Zuhd, 45-2379).
"Druţi se samo sa vjernikom i neka tvoje jelo jede samo onaj koje
bogobojazan." (Ebu Davud, Edeb, 19-4832; Tirmizi, Zuhd, 56-2397).
"Primjer ĉovjeka koji sjedi u društvu dobre i onoga koji sjedi u društvu
loše osobe poput je one osobe koja sjedi sa osobom koja prodaje miris
ili sa onom osobom koja puše na viganj. Što se tiĉe onog sa mirisom, ili
će mu podariti ili će mu prodati mošusnog mirisa, ili će on osjetiti taj
lijepi miris. A onaj sa vignjem ili će mu sprţiti odijelo ili će se nakupiti
smrad na njega" (Buhari, Buju, 38 i Zebaih, 31; Muslim, Birr,
146-2628).
90

Nauĉite ţivjeti bez stresa

















"Udaljiti se od stresa moguće je
taĉnim tumaĉenjem ĉovjeka i svijeta.
A put koji vodi tome prolazi kroz dobro poznavanje
cilja stvaranja ĉovjeka i svijeta.
Ĉovjek koji taĉno vidi i koji taĉno tumaĉi je onaj
ĉovjek koji najmanje ţivi sa stresom."


Dr. H. 5elye
Metode savlaĊivanja stresa
Da li je moguće udaljiti se od stresa, koji se u
svijetu smatra jednim od najvećih problema našeg
vijeka?
Ovo pitanje danas je najvaţniji problem za
svakog ĉovjeka, jer je stres postao neizostavan dio
našeg ţivota. Naroĉito je to vaţna tema za jednog
uĉenika koji provodi dane u radu i trudu i oĉekujući
uspjeh.
Udaljiti se od stresa, u najmanju ruku: ţivjeti
sa manje stresa ili nastaviti ţivot zajedno sa
stresom, je moguće.

Metode koje nam mogu pomoći
1 - Osoba treba da poznaje samu sebe,
drugim rijeĉima da otkrije samu sebe.
Jedan od najvaţnijih koraka ka ţivotu sa
manje stresa jeste da osoba poznaje svoje granice i
snagu. Ĉovjeka koji ne poznaje svoje granice
oĉekuju mnoge opasnosti. Jer stres se javlja zbog
preopterećeno-sti psihiĉkih i bioloških ĉovjekovih
mogućnosti i više ovisi od unutrašnjih nego od
vanjskih uvjeta.
Ĉovjekovo nepoznavanje svoje snage i svojih
granica i drţanje nivoa oĉekivanja na visokom
stepenu povećava unutrašnji nemir i ojaĉava teţinu
stresa.
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
Ĉovjek treba da natovari svoj ţivot onoliko koliko
moţe podnijeti tereta, treba da ulazi u ono što moţe riješiti i
odakle moţe naći izlaz, te treba odrediti cilj do kojeg moţe
stići.
24
2 - Neophodno je da ĉovjek nauĉi kako da protumaĉi
na pravi naĉin dogaĊaje s kojima se susreće u ţivotu, da gleda
na njih sa razliĉitih aspekata, te da ih na pravi naĉin doĉeka.
U svakom dogaĊaju se moţe naći lijepa strana. Iz
svakog dogaĊaja treba uzeti dobre pouke. MeĊutim, gledati
na dogaĊaje ograniĉeno, vidjeti samo njihove ţalosne i bolne
strane, te tumaĉiti ih tako što će donositi poteškoće, samo će
povećat stres i uĉinit će ţivot dosadnim.
Ne treba zaboraviti: "Ko lijepo gleda - taj lijepo
razmišlja, a ko lijepo razmišlja - taj uzima slast ţivota."
3 - Osoba treba da ţivi u miru prvo sa sobom, pa
zatim sa porodicom, društvom i svijetom. Osoba koja je
neprijatelj samoj sebi i okolini ne moţe pronaći prijatelja,
samo će povećavati neprijatelje u sebi i u okolini.
Ako nije pomiren sa sobom i okolinom, ĉovjekov
aspekt viĊenja i razmišljanja nije normalan. Osoba koja se
izgubila u svom unutrašnjem svijetu, koja se nije spasila od
psiholoških nemira, koja nije uspostavila unutrašnju
ravnoteţu i koja se nikako ne moţe pomiriti sa sobom, znaĉi
da su joj struktura ideja o svijetu, aspekti i tehnika tumaĉenja
pogrešni.
Šta moţe uĉiniti jedna osoba? Odgovor je vrlo
prost.
Ĉovjek treba da se pomiri sa sobom. Ĉovjek koji se
pomiri sa sobom brzo se zbliţi i uklopi sa okolinom. Da bi se
pomirio sa sobom, on treba da ĉesto ispituje samog sebe i da
razmisli o kritikama drugova, ĉije mišljenje cijeni i poštuje,
upućenih njemu. Što se tiĉe nedostataka koje pojedinac uoĉi
kod sebe, on treba da krene putem njihovog nadoknaĊivanja.
4 - Svoj ţivot treba da ţivite paralelno sa svojom
svrhom i ciljem. Ako ţelite da stignete do nekog cilja i da Vam
se ostvare neka oĉekivanja, onda Vaš ţivot, ideje i cilj treba da
budu integralni.
Ako Vam se misao ne uklapa sa Vašim djelima, niti
djela sa ciljem, nikada ne moţete stići do oĉekivane zarade i
ţivotnih oĉekivanja.
Vaše ideje, Vaš govor, Vaša djela i vaš cilj treba da su
skladni i u koordinaciji.
5 - Ĉovjek ne treba da gleda na ljude u okolini
šablonski, jer ga to moţe odvesti u zabludu - neće moći
pravilno rezonovati svijet oko sebe. U odnosu sa ljudima i u
tumaĉenju dogaĊaja treba da bude fleksibilan i miran.
Navika gledanja ljudi kroz svoj prozor, ĉovjeku
redovno donosi stres, jer takav nikoga neće vidjeti onako kako
ga ţeli vidjeti. Osoba treba da se nauĉi da ţivi sa razliĉitim
ljudima, razliĉitim idejama i razliĉitim djelima.
95
6 - Kada se susretnete sa poslom kojeg ne ţelite da
odradite ili Vam zadaje poteškoće, nemojte ga odlagati.
Odmah poĉnite sa radom i nastojte da ga završite što prije. Na
taj naĉin ćete se spasiti od stresa kojeg donosi zakašnjenje i
toga što Vam visi oko vrata kao obaveza. Ne zaboravite,
najvaţniji korak na putu ka sreći baca se odustajanjem od
brige za onim stoje izvan Vaše moći.
7 - Neki ljudi, da bi se udaljili od dogaĊaja koji donose
stres, pribjegavaju pijenju alkohola i razliĉitih lijekova.

24Stvoritelj ĉovjeka Allah, dţ.š., znajući njegove mogućnosti, nije ga
preopteretio islamskim propisima, kao što neki tvrde da je nemoguće
izvršavati Allahove naredbe. Onaj ko posjeduje jak iman moţe da izvrši
sve ono za što ga je zaduţio njegov Gospodar. Jer Allah, dţ.š., u
Kur'anu, u 286. ajetu sure Bekare, znajući ĉovjekove biološke i
duhovne mogućnosti, kaţe: "Allah nikoga ne opterećuje preko
mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na
njegovu štetu zlo koje uradi..."
94
Jednostavno, postala im je uobiĉajena praksa da
uzimaju alkohol nakon svakog dogaĊaja koji ih iznervira, kao
što su porodiĉni problemi, ekonomske poteškoće, strah,
samoća, te poslovna napetost.
Ljudi koji konzumiraju alkohol i uzimaju razne lijekove
za smirenje, ţele time postići duševno spo-kojstvo. MeĊutim,
ne samo što to nije adekvatan naĉin za lijeĉenje duševnih
bolova, već onaj ko je sklon ovome vrlo brzo postane ovisnik. I,
umjesto da je na odgovarajući naĉin stekao spokojstvo, on je
doveo u opasnost i svoje zdravlje. Znaĉi, na sasvim pogrešan
naĉin se suprotstavio postojećim problemima. Usavršavajući
povjerenje lijekovima i naviku prema njima, otvara put
mnogim bolestima i stvara stres.
Korisnik lijekova upada u vrtlog; da bi sprijeĉio stres,
još više koristi lijekove, ali i ta upotreba sve više prouzrokuje
stres.
Da bi se sad spasio od stresa, poĉinje piti alkohol. A
stres koji prouzrokuje alkohol je opasniji od normalnog
ţivotnog stresa.
8 - Ona osoba koja je pod stresom više puta ne
prihvaća ovu istinu. Ona u svojoj glavi doţivljava
96 prob\em barem za jedan procent veći nego što bi ga
inaĉe prihvatila. Toliko se zaglibi u poteškoćama da ne moţe
odvajati istinu (realnost) od fantazije. Ĉovjek moţe imati
istinite i ozbiljne probleme, kao što su: loš brak,
nezaposlenost, besposlica, bolesno dijete, itd. MeĊutim, nije
rješenje da se zaglibi u njima dotle da postane skoro
paralizovan.
Rješenja dolaze iz svijeta pameti i osjećajne zrelosti,
koja zahtijeva uzimanje ţivota pod svoju kontrolu.
9 - Vaţnu ulogu u smanjivanju stresa imaju razne
djelatnosti, kao što su ĉitanje knjiga, pisanje nauĉnih ili
amaterskih radova, bavljenje sportom, šetnja ĉistim zrakom,
redovni treninzi i ekskurzije.
Vaţni faktori koji povećavaju stres su: redovna vika,
rasplinuta buka, umaranje uma lošim stvarima, itd.
10 - Druga posebnost koja smanjuje stres jeste
utjecaj vjerske i moralne snage kod ĉovjeka, te inte-
gracija moralnih vrijednosti sa ţivotom.
U sprjeĉavanju stresa, moralne (vjerske) vrijednosti
imaju veliku ulogu. Posebno je poznato da vjerski savjeti vode
ka potpunom razumijevanju stvari i igraju ulogu odbrambenog
kišobrana (Yılmaz, 1998:41).
Islam iznosi ĉinjenicu da je sve u ĉemu ĉovjek ţivi
stvorio Jedan Jedini Stvoritelj. Na taj naĉin se gube sluĉajnosti i
anarhiĉnost, a vidi se jedan proces koji se obavlja uz odreĊeno
znanje, volju i snagu.
U ovim granicama javlja se istina da sva ţiva i neţiva
bića imaju svoje duţnosti, a da ne mogu ţivjeti po svojim
instinktima.
97
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
Teško je da se ĉovjek koji prihvata ideju da je kosmos
nastao sluĉajno i da se sve u prirodi dešava samo od sebe, zna
suprotstaviti stresu. Ĉovjek koji je ĉist od fanatizma i
zaslijepljenosti ne gleda na vidljivu stranu dogaĊaja koji se
odvijaju, već vidi mudrost koja se nalazi u pozadini. Lijepo
gleda, lijepo razmišlja i uzima slatki ukus ţivota. Jedan
uĉenjak kaţe: "Da vidimo šta će Gospodar uĉiniti! A što god
uĉini, lijepo ga uĉini." Ĉovjek ne treba svaki dogaĊaj
promatrati sa lošije strane, ĉime samo stvara sebi probleme,
niti da na svoja leĊa tovari ovozemaljske brige i tuge.
Udaljiti se i spasiti od stresa je vaţno pitanje
današnjeg ĉovjeka. Teško je da ĉovjek spasi od stresa prije
nego što upozna samog sebe i dogaĊaje koji zadaju
poteškoće, te prije nego povjeruje da ga moţe pobijediti
koristeći svoju volju.












98

Taktika zasnivanja prijateljstva
















"Blagi govor kojeg je koristio protiv svojih
neprijatelja jedan od ameriĉkih predsjednika,
Abraham Lincoln,
izazvao je reakciju njegovih prijatelja. Na pitanje:
'Kad moţete da ih uništite, zašto ih milujete'
Lincolnov odgovor je bio jako smišljen:
'Pretvarajući svoje neprijatelje u prijatelje, ja ih,
zapravo, uništim.'"


B. A. Seneca
Ideal svakog ĉovjeka je da uspostavi dobar dialog sa
ljudima, da zasnuje prijateljstvo, da sprijeĉi mrţnju i
neprijateljstvo, te da ţivi u miru. MeĊutim, ova ţelja se više
puta ne ostvari. Uzrok toga moţe ooticati od same osobe, a i
od suprotne strane. Ali ĉovjek, kada uĉini ono što zavisi od
njega u ime prijateljstva i dobre namjere, stići će do svog cilja.
Kako uspjeti
Da ovo objasnimo jednim primjerom.
Moj kolega kojeg nisam poznavao telefonirao mi je jer
je nešto potpuno pogrešno protumaĉio i procijenio.
Stil govora mu je bio veoma oštar, bio je pun teških
optuţbi i grubosti. Galamio je na mene, ne dajući mi pravo na
odgovor.
Bio sam prinuĊen da ga saslušam sa strpljenjem. Pošto
je izgovorio ono što je htio, spustio je jedra, malo je
"omekšao".
Ono što sam mu prvo rekao bilo je:
- Mnogo Vam hvala što ste me, kao jedan znameniti i
cijenjeni ĉovjek, odabrali kao sugovornika. To što ste me Vi
kao pisac, koji ima hiljade ĉitalaca, stavili na mjesto ĉovjeka,
za mene je nešto što mi ukazuje ĉast.
Odjednom je ušutio.


Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
Sarkazam koji se krio ispod komplimenta dojadio je
njegovoj duši. Nastavio sam:
- Od ĉovjeka kojeg sam uveliĉao u svojim oĉima i
mnogo mu se divio, kao što ste Vi, oĉekivao sam stil i pristup
koji Vama priliĉi. Mnogo ţalim što niste onakvi kakvi ste bili u
mojoj glavi i duši.
- Ali ja sam Vam morao ovo kazati.
- Oĉekivao sam da ćete svoje kritike izloţiti bez uvreda
i grubosti.
Objasnio sam mu pozadinu teme o kojoj smo
razgovarali. Saslušao me je bez ijedne rijeĉi. Prije nego je
spustio slušalicu, rekao je:
- Mnogo mi je drago što sam ovo ĉuo. Izgleda da sam
pogriješio, izvinjavam se.
Ovaj moj cijenjeni kolega danas je jedan od mojih
dragocjenih prijatelja.
Zasnivati lijep dijalog sa ljudima, steći njihovo
prijateljstvo i naći mjesto u njihovim srcima - to je posebna
vještina. Za ovakvo nešto ĉovjek treba posebno da radi i da se
trudi.


Šta treba uraditi
1 - Promatrajte one ljude koji su u društvu ugledni,
autoritativni i dobri prijatelji, te istraţite kako oni u tome
bivaju uspješni. Rezultate koje dobijete pokušajte da
sprovedete u svom ţivotu!
2 - Vjerske obaveze i duţnosti koje Vam je Allah
propisao izvršavajte bez prekida! Jer će vjerske duţnosti
sastrugati loše strane ĉovjeka, povećati korisne strane i
usavršiti ga.
102
3 - Ĉitajte knjige napisane o dijalogu, prijateljstvu,
uspjehu i uspješnim osobama! Uzmite iz njih Dotrebne
pouke.
4 - NaĊite korisnog komšiju i dobru okolinu.
5 - Budite plemeniti, fini i ljubazni. Pazite na ĉistoću i
oblaĉite se marljivo!
6 - Nasmiješite se ljudima iz svoje okoline kada ih
sretnete, poselamite ih i udijelite im komplimente zbog onoga
što vidite dobro na njima! Jer skoro svakom ĉovjeku udijeljeni
kompliment izmami osmjeh na licu.
7 - Sve dotle dok ne budete primorani, ne kri-tikujte
ljude. Ako ste primorani da ih kritikujete, prije toga pohvalite
ih zbog njihovih lijepih osobina, a nakon toga ih kritikujte, ali
birajte rijeĉi!
8 - Svoje prijatelje nazovite ili posjetite u posebnim
danima i noćima.
25
Ne ĉekajte da oni Vas nazovu ili potraţe!
9 - Dijelite poklone prijateljima! Poklon uvijek zauzme
posebno mjesto radosti u njihovim srcima. TakoĊer, pokaţite
da poklanjate paţnju i najmanjem poklonu koji Vam dolazi od
njih!
10 - Govorite sa sagovornikom na nivou nje-
govog razmišljanja. Koristite se stilom govora koji on
razumije. U suprotnom, moţe Vas pogrešno shvatiti i
pogrešno razmišljati o Vama.
11 - Kada razgovarate sa nekim, ne prekidaj-
te ga dok govori. To će biti nepoštovanje prema
njemu.

25Kao što su mübarek dani Ramazanskog i Kurbanskog bajrama.
TakoĊer lijepo je ĉestitati im mübarek noći Lejle-tu-l-Kadr,
Lejletu-I-Mi'radţ, Lejletu-I-Berat, itd. Ni posebne dogaĊaje, kao što
su: stupanje u brak, raĊanje djeteta, kupovina stana ili auta, poloţeni
ispit ili, pak, dţenaza, ne treba zaboraviti.
103
12 - Dok razgovarate sa prijateljima, ne gledajte na
drugu stranu i ne budite zauzeti drugim stvarima, jer ćete
takvim ponašanjem pokazati da ih slušate sa malo paţnje.
13 - Nemojte se prepirati sa svojim prijateljima! Ne
zaboravite da nijedno prepiranje nema pobjednika.
14 - Dok priĉate, koristite se rijeĉima koje su prijatne,
kao što su: "Molim Vas...", "Hoćete li dopustiti..." "Hvala
Vam..." "Mnogo ste ljubazni", "Drago mi je, itd". Ovo će biti
odraz Vaše ljubaznosti i Vaše odvaţnosti prema drugim
ljudima.
15 - Ostanite dosljedni svoje rijeĉi. Samo tako ćete
dokazati da ste povjerljiva osoba!
16 - Obavezno izvršite obećanje! U suprotnom,
izgubit ćete povjerenje svojih prijatelja.
17 - Kako ţelite da se drugi ponašaju prema Vama,
tako se i Vi ponašajte prema drugima!
18 - Ne zahtijevajte od prijatelja (druga), svog djeteta
(sina ili kćerke) i braĉnog druga da budu bez mahana i
grešaka! Kada kod njih uvidite greške, nemojte ih potpuno
ostavljati postrani. Isto kao što pri-hvatate sami sebe sa svim
svojim mahanama i greškama, prihvatite i ljude u okolini
onakve kakvi su!
19 - Ne priĉajte iza leĊa svojih prijatelja!
20 - Steknite prave prijatelje, koji, u danima kada je
Vama dobro, doĊu kada ih Vi pozovete, a onda kada Vam je
loše, nepozvani doĊu!
104
21 - Obavljajte duţnosti koje zahtijeva prijateljstvo!
Jedna od tih duţnosti je da budete hrabri ukazati prijatelju na
odgovarajući naĉin na greške! Jer tovjek kojem se ne ukaţe na
greške, sramotu smatra sposobnošću.
22 - U odnosu sa svojim prijateljima budite oprezni
po pitanju šale! Jer se šalama izgubilo mnogo prijatelja,
meĊutim, nije se primijetilo da se i jedan stekao.
23 - Ponekad pogledajte u svoj telefonski imenik.
Nazovite one prijatelje koje odavno niste zvali telefonom ili
ste ih zaboravili. Time ćete ih obradovati, a istovremeno ćete
ojaĉati svoju ljubav prema njima.
24 - Nauĉite raditi sve u svom odgovarajućem stilu.
Da biste ubili muhu na ĉelu Svojeg druga, ne pokušavajte za to
koristiti sjekiru!
25 - Ne pokušavajte biti pomiritelj izmeĊu dva druga
koji su se mimoišli u nekom problemu! Jer onaj koje posrednik
izmeĊu dva druga znaĉi da ima u vidu da će jednog od njih
izgubiti.
26 - Svaku svoju tajnu ne govorite prijatelju! Otkud
znate da Vam jednog dana neće biti neprijatelj!?
27 - Znajte da ljudi govore o svojim osobinama i
karakteru putem rijeĉi kojima izraţavaju svoje misli o svijetu i
svrsi ţivota, i ne izbjegavajte koristiti ovu "cjediljku" prilikom
pravljenja kruga prijatelja!
28 - Sklapajte nova prijateljstva, ali znajte i vrijednost
starih!
29 - Kada se susretnete sa prijateljima na putu, budite
Vi prvi koji ćete nazvati selam (pozdraviti)!
105
___________________ Halid ERTUGRUL ___________________
30 - Kada vidite neku sramotu kod svog prijatelja,
budite od onih koji će ga opomenuti, a ne oc onih koji će to
razglasiti!
31 - Postoji izreka: "Reci mi ko ti je drug, da ti kaţem
kakav si!" Zbog toga budite paţljivi pri biranju drugova, jer
Vam oni, u nekom smislu, odreĊuju budućnost!
Ne zaboravite da će onaj ko se druţi sa prodav-cem
mirisa mirisat na ulje od ruţe, a onaj ko se druţi sa' mesarom
- na salo.
32 - I prijatelju i neprijatelju pruţite ruku pomoći! Jer
ćete prijatelju postati još iskreniji i bliţi prijatelj, a i sa
neprijateljem ćete postati prijatelj.
33 - Ne traţite prijatelja bez grešaka! Ko traţi druga
bez grešaka, ostaje bez njega.
Vidite i sami da nimalo nije teško biti povjerljiv,
autoritativan, voljen i poštovan u društvu; dovoljno je imati za
to namjeru (nijjet) i potruditi se.
Ne treba zaboraviti da se svaka pruţena ruka prijatelja
steţe i svako srce i duša prijateljstva postaju kruna na glavi.













106

Šta treba da vas interesu je























"Radoznalost je
uĉitelj nauke."
Jedan od najjaĉih osjećaja ĉovjeka je radoznalost. Jer
ono što ne znamo nauĉimo pokretanjem :vog osjećaja.
Istraţujemo svaku temu koja nas in-:eresuje pomoću tog
osjećaja. Na taj naĉin još bolje -poznajemo sami sebe, svoju
okolinu, svijet i sva : ;a r. njemu.
26
Svako novo znanje koje steknemo donosi nam nova
pitanja. Još bolje shvaćamo uĉeći ono što ne znamo. Na taj
naĉin otvaramo sebi neograniĉen put -azvoja - i to zato što
svako novo znanje donosi nove vrijednosti našoj liĉnosti i
doprinosi da lakše odaberemo pravi put u ţivotu.
Ne moţemo se baš pohvaliti da svoju radoznalost
koristimo onako kako treba. Za puno štošta se mteresujemo
što nema ni dunjaluĉke, niti ahiretske koristi, osim što trošimo
ţivotni kapital uprazno. A puno je danas stvari i dogaĊaja koji
privlaĉe našu pozornost, a koji ne vode pravom cilju. Ali nije
nuţno da se naše radoznalost vezuje za takve stvari.
Ljudi, prije svega, treba da pronaĊu odgovor na pitanja:
ko sam ja, odakle dolazim, kuda idem, šta je moja duţnost
ovdje, itd. Dakle, treba da ih zanimaju osnovne teme ţivota.

26Hutbe-i Šamijje je knjiga "Sirijsko predavanje" Saida Nur-sija
Bediuzzamana, koju je na bosanski jezik preveo prof. dr Omer
Nakiĉević, a izdao je BEMUST - Sarajevo, 2003. god



Hutbe-i Šamijje
Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUGRUL
Zamislite da nam neko doĊe i kaţe: "Daj mi polovinu
svog bogatstva, a ja ću te, za uzvrat, obavijestiti o dogaĊajima
koji će te zadesiti od ovog trenutka pa sve do smrti."
Da je ovakvo nešto moguće, i kada bismo iskreno
povjerovali toj osobi da će istinu govoriti, vjerovatno, da
bismo otklonili svoju radoznalost, dali bismo polovinu, pa,
moţda, i cijelo bogatstvo za tako nešto. Zašto? Zato što nas
zanima šta će nam se desiti u budućnosti.
Dobro, a zašto nas ne interesuju rijeĉi Allaho-vog
Poslanika (neka je Allahova milost na njega), koji nam je
precizno donio vijesti o našoj budućnosti poslije smrti?
"Allahov Poslanik nas obavještava o budućnosti - da je
naspram nje ovozemaljska budućnost poput nevidljive
kapljice. TakoĊer nas obavještava o sreći (ahiretskoj) - da je
sva ovozemaljska sreća naspram nje poput munje koja se
pojavi, pa se ugasi naspram Sunca koje se ne gasi" (Nursi,
1979:22).
Zar ĉovjek nije ĉudan! Zbog neke radoznalosti, od koje
niko nema koristi, ide u najopasnije avanture, ali za vijesti od
kojih će on liĉno imati koristi neće ni da ĉuje!
Da, zašto ljude ne interesuju mnogo vaţnija pitanja,
poput onih koja se odnose na njihov vjeĉni ţivot? Sa
interesovanjem prate toliko nepotrebnih tema i dogaĊanja
koje "normalnom" ĉovjeku ne mogu pasti na pamet, a sve pod
plastom aktuelnosti i opšte kulture.
Kao da su riješili sve ţivotne probleme, pa se s velikom
paţnjom okreću temama koje treba najmanje da ih interesuju!
Da li se nadaju da će od toga imati kakve koristi?
110
Izgleda da su svi odgovori na ova i njima sliĉna pitanja
skriveni u njima samima.
O takvom stanju treba paţljivo razmisliti i pratiti
osnovne teme kojima se treba posvetiti intereso-vanje, što će
ĉovjeka, ţelio on to ili ne, dovesti spram nekih ozbiljnih
odgovornosti. Jer ĉovjek koji razmišlja ko je i šta mu je
duţnost na ovom svijetu doći će, na kraju svog razmišljanja, u
situaciju da treba da stavi sebi na pleća neke vjerske
odgovornosti koje svaki Allahov rob treba izvršavati. Zbog
slabosti jake volje, ako ne bude izvršavao ove duţnosti,
pojavit će se nemir u njegovoj savjesti.
Tada će se predati prolaznim ukusima i navikama,
okarakterisanim kao "ibtal-i his", tj. letargijom osjećaja, i tako
će ĉovjek sa takvim navikama gubiti vrijeme! Mislit će da je
pobijedio nemir, ali kada bude ispred vrata svoga groba,
uvjerit će se da mu ta utjeha ni od kakve koristi nije bila i da
neće ni biti. Ali, tada će biti kasno!
Osnovni cilj davanja radoznalosti ĉovjeku jeste da
ĉovjek posjeduje pokretnu snagu ka saznanju svog
Gospodara i Njegova postojanja. Ĉovjek, koristeći ovaj
osjećaj, postavljat će sebi pitanja, traţiti na njih odgovore i, u
svjetlu uputa Uzvišenog Stvoritelja, uredit će svoj ţivot na
osnovu naĊenih odgovora. Na taj naĉin će ući u stanje koje
odgovara Boţijem zadovoljstvu. Ĉovjek je u situaciji da
osjećaj radoznalosti, koji mu je dat sa ovim ciljem, moţe
koristiti u njegove odgovarajuće svrhe.
A to ne traţi od ĉovjeka da prekine odnos sa drugim
temama, naukama, aktuelnim dogaĊajima, politiĉkim
situacijama i kulturnim djelatnostima. Ĉovjek će se, svakako,
baviti naukom koja mu privlaĉi paţnju. Svakako će pratiti
dnevne dogaĊaje. Svakako
111
___________________ Halid ERTUGRUL __________________
će biti u kontaktu sa svijetom u kome ţivi. MeĊutim sve dok
ovo ĉini, redovno će u svojoj glavi imati glavnu misao, a to je
svrha postojanja na ovom svijetu.
U svemu onome što privlaĉi paţnju, ĉovje^ mora traţiti
i naći povezanost sa svojim osnovnim ciljem. Na taj naĉin,
primjera radi, ĉitajući novine, istraţujući neku temu ili
putujući, opet će mu biti svi ov postupci u skladu sa Allahovim
zadovoljstvom. Dovoljno je da mu namjera bude postizanje
Allahovoc zadovoljstva.












112

Šta treba da ĉinite da bi vas
voljeli i poštovali u vašoj
društvenoj zajednici




















"U društvu su uvaţeni i poštovani ugledni ljudi.
Putevi do ugleda vode preko srca punog poštovanja,
ljubavi i tolerancije."


Saim Eskioglu
Poštovani Saim Eskioglu, kojem pripadaju
gore navedene lijepe rijeĉi, cijenjeni je sluţbenik
društvenih institucija u Turskoj. Obavljao je
duţnosti opštin-skog naĉelnika i pomoćnika
okruţnog guvernera. U svakom mjestu gdje je
sluţbovao bio je simbol poštovanja i tolerancije;
svojim ponašanjem bio je primjer ugledne liĉnosti.
Imao sam mogućnosti da u jednoj opštini
radim sa poštovanim Saimom Eskioglu. On je bio
voljeni naĉelnik općine, a ja sam bio neiskusni
direktor škole.
Jednog dana došao je u posjetu našoj školi,
pregledao rad i, poslije komplimenata, dao mi je
neke napomene. Upitao me je:
"Prije svega, da li ţeliš ţivjeti u društvu
ĉasno, kao poštovana liĉnost? Ili, pak, ţeliš biti
jedan obiĉan ĉovjek? Izaberi nešto od ovo dvoje."
"Normalno da ţelim biti poštovan i ugledan
ĉovjek", odgovorio sam.
"Ako je tako, onda me dobro slušaj!
Uglednost je toliko vrijedna osobina i dobit, da za
nju nije dovoljna nikakva snaga novca i bogatstva.
Osoba koja nudi društvu ugledno ponašanje stiĉe
najveće bogatstvo! Za sticanje ovakve uglednosti
motri na pri
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
jatelje, a sa neprijateljima ţivi u ĉasnom miru! Korist iskustva i
rijeĉi velikana i iskusnih ljudi! Istraţi i naĊ kako su poštovani
ljudi stekli te osobine! Ne zaboravi ţivot se jednom ţivi! Ţivot
bez poštovanja i ljubavi je ţivot koji nije preţivljen!"
Ono što je uradio poštovani Saim Eskioglu, L svjetlu
njegovog ogromnog iskustva u upravi, dobrom poznavanju
društva, te dobrim utiscima na ljude, izuzetno je vaţno. Ovo
sjećanje iz prvih godina moje sluţbe u drţavnim institucijama
za mene je predstavljalo uputu i znak na putu. Zbog toga. ovaj
dio ove knjige posvećujem poštovanom Saimu Eskioglu.
Kako jedan ĉovjek moţe steći poloţaj "ugledne
liĉnosti" u društvu?
1 - Redovno provjeravajte i kontrolišite sami sebe!
Svaku veĉer dajte sami sebi kritike, pitajući se: "Šta sam danas
uradio?"
27

2 - Promatrajte uvaţene i poštovane ljude, budite sa
njima prijatelji i upoznajte njihov ţivot.
3 - Da biste odgojili i usavršili sami sebe, razmišljajte
o srcu zajedno sa razumom, o materiji zajedno sa dušom i o
ovom svijetu zajedno sa drugim svijetom.
4 - Prihvatite svakoga onakvog kakav je! Ne ĉekajte da
budu svi potpuno savršeni! Ne zaboravite: ni Vi niste savršeni!
5 - Nemojte cijeniti ljude sa taĉke na kojoj se na-azite,
već ih cijenite po taĉki na kojoj se oni nalaze!
6 - Ljude u svojoj okolini ne navodite na pesimizam,
već im dajte nade! Ako im ulijevate nadu, poţeljet će da Vas
ĉešće viĊaju.
7 - Pazite na ono što izlazi iz Vaših usta! Jer rijeĉ je
poput strijele: kada se odapne, više se ne vraća!
Ne zaboravite: ono što se zaveţe jezikom, ne moţe se
odvezati zubima!
8 - Rijeĉ koju ne moţete u lice nekom da kaţete
nemojte je izgovarati ni iza njegovih leĊa.
9 - Prije nego što poĉnete priĉati sa nekim ili negdje,
razmislite šta treba da kaţete, da na kraju ne budete
primorani da se pokajete rijeĉima: Zašto sam
r
ekao to i to!
10 - Istinu govorite, na pravom mjestu, pravoj osobi,
u pravo vrijeme i pravim stilom, da biste bili ispravno
shvaćeni. Ako nešto od ovoga bude neispravno, isto kao što
neće biti dovoljno da bude ispravno i utjecajno, takoĊer Vam
neće biti dovoljno da stupite u kontakt sa sagovornikom.
11 - U komunikaciji koristite najefikasniju metodu i to
"jezik ljubavi" i "uho ljubavi". Jer poruka uma se šalje rijeĉju, a
poruka srca duhom. Kao što je kazano u jednoj arapskoj
poslovici: "Rijeĉi, ako izaĊu iz srca, stiţu do srca, a ako izaĊu
iz usta, ne idu dalje od uha." Rijeĉ dok izaĊe od onoga stoje
izgovori, dotle stiţe kod onoga koji je sluša. Zato, govorite sa
srca da biste uticali na srce sagovornika!
12 - Ako izgovorite svaku rijeĉ koju ţelite, dobit ćete
odgovore koje ne ţelite! Znajte kazati rijeĉ na
117 pravom mjestu da na kraju ne biste bili primorani da se
izvinjavate!
13 - Onoliko koliko Vam srce bude ĉisto, iz usta će
Vam izaći toliko lijepih rijeĉi!
14 - Ako ţelite ući u srce osobe koja je naspram Vas,
ne iznosite taĉke u kojima se ne slaţete! Traţite metode
ponašanja sa zajedniĉkim taĉkama! Umjesto rijeĉi: "Ne slaţem
se sa tobom", recite: "Ne slaţem se sa tim Vašim mišljenjem."
15 - U komunikaciji sa ljudima oĉi su vaţnije od rijeĉi.
Zbog toga, kada priĉate sa osobom sa kojom ste uspostavili
odnos, gledajte je u oĉi kako bi ta osoba osjetila Vašu
iskrenost!

27Prenosi se da je Omer, r.a., (neka je Allah zadovoljan njime) rekao:
"Poloţite sebi raĉun prije nego što budete primorani da polaţete raĉun
pred Drugim." Ove rijeĉi ovog velikana nose znaĉenje: Vodite o sebi
raĉuna, pazite na sebe, kaznite sebe prije nego što doĊe Dan suĊenja i
prije nego što budete kaţnjeni.
16 - Ne izgovarajte sve što mislite. Ali razmislite o
svakoj rijeĉi koju hoćete da izgovorite! U suprotnom, bit ćete
primorani da se na kraju izvinite!
17 - Svaka rijeĉ koju izgovorite treba da je istinita, ali
ne izgovarajte svaku istinitu rijeĉ na svakom mjestu
(Bediuzzaman). Ono što je taĉno izgovarajte na odreĊenim
mjestima i u odreĊeno vrijeme. Ako se taĉne rijeĉi kaţu na
pogrešnom mjestu, mogu se shvatiti pogrešno.
18 - Pazite na rijeĉi onoga sa kim razgovarate! Kroz
razgovor moţete uoĉiti njegovo svestrano razmišljanje, vjeru,
obrazovanje, pa ĉak moţete uoĉiti i njegove slabe taĉke.
19 - Da biste ojaĉali komunikativne veze sa ĉlanovima
porodice, iskoristite jezik tijela! To u većini sluĉajeva moţe
biti utjecajnije od rijeĉi. Vaša ruka na njihovom ramenu i topli
zagrljaj mogu biti mnogo utjecajniji od govora ljubavi.
118
20 - Ne navikavajte jezik na kletve! Ostavite kod ljudi
utisak da ste ĉovjek koji ne osjeća potrebu za kletvom!
21 - Ako moţete, budite pametniji od drugih, ali im
nemojte govoriti da ste pametniji. Svoje sposobnosti, dok ne
budete primorani, ne iznosite ispred onoga koji nema tih
sposobnosti! Jer ljudi bez zuba su ljubomorni na one koji
imaju lijepe zube.
22 - Nikako ne vjerujte (ne oslanjajte se) na
interesovanje i poštovanje drugih prema Vama dok imate
neko zvanje i dok ste na vlasti. Inaĉe ćete upasti u situaciju u
koju je upao poznati komandant u pokretu "Pustinjska oluja"
general Norman Schwarzkopf: "Prije sedam mjeseci (za
vrijeme rata u Zaljevu) samo jednim nareĊenjem natjerao bih
541.000 ljudi da radi ono što ja ţelim, ali sada zovem
elektro-instalatera kući, a on ne dolazi" (Refik, 2000:125).
23 - Ne pokušavajte da dajete odgovor na sve što
ĉujete! Ponekad je ne odgovoriti najveći odgovor.
24 - Kada ljudi osjećaju potrebu za Vama, budite
pored njih - da bi bilo onih koji će Vas pomoći kada za to
osjetite potrebu!
25 - Prije nego što donesete odluku zbog bilo kakvog
problema izmeĊu dvije osobe, saslušajte i jednu i drugu
stranu! Teško je donijeti pravednu odluku slušajući samo
jednu stranu.
26 - "Ne presavijajte se kao zarez za korist u veliĉini
taĉke!" Ĉovjek koji se "presavija" nije ugledan ĉovjek.
27 - Ako nije ostala nijedna osoba u Vašem ţivotu da
joj vjerujete, onda posumnjajte u samog sebe! Jer, greška je
kod Vas.
119
28 - Ako ţelite upoznati nekog ĉovjeka ili steći
nagovještaje o strukturi njegovog karaktera, koristite
sposobnost promatranja! Pazite na knjige koje ĉita, muziku
koju sluša i ono na šta se smije! Ovo su vaţna mjerila.
29 - Kada Vas neko po prvi put prevari, krivica je
njegova, a ako Vas ista osoba i drugi put preĊe, sami ste krivi.
30 - Neki će Vas uvijek uzimati za primjer! Nemojte ih
razoĉarati!
31 - Stupite u kontakt sa ljudima i razvijte dijalog
drugim sposobnostima, a ne bogatstvom! Jer bogat ĉovjekje
poput plodna stabla: sve dokje puno plodova, u okolini mu je
guţva. MeĊutim, kada plodovi popadaju, ljudi ga, u potrazi za
drugim plodnim stablom, napuštaju.
32 - Ako o nekoj osobi ţelite saznati nešto, pitajte
pravu osobu. Ako budete pitali pogrešnu osobu, ne moţete
dobiti taĉan odgovor. Jer ko pita trn za ruţu, pogrešno je
upozna.
33 - Ljudi u okolini Vas cijene po Vašem ponašanju i
stavovima. Moţete imati srce od zlata, meĊutim, ako to ne
pokaţete jezikom ponašanja, ne moţete ih sprijeĉiti da za Vas
misle da ste bakar.
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
34 - Ĉuvajte se ulizica i, koliko je moguće, radite na
tome da ste što dalje od njih! Jer oni hrane ĉovjeka iz prazne
kašike.
35 - Pokaţite svoju velikodušnost prema slabijima, da
biste našli ruku koja će Vam se pruţiti kada Vi oslabite!
36 - Ako Vas neko hvali u lice, pogledajte da li ste mu
uĉinili kakvo dobro! Ako pohvala i poštovanje
120
dolazi od onoga koji Vam je uĉinio dobro, prihvatite. Ako je
pohvala od nekog koji Vam nije uĉinio dobro, ne prihvatajte je
(Refik, 2000:115).
Ĉovjek koji ţeli ţivjeti ĉasno i u društvu zauzeti mjesto
uglednog i poštenog ĉovjeka, najprije treba da bude ozbiljan,
a onda da se pribliţi ljudima sa dobrom namjerom i da se
ponaša tolerantno. Jer srce koje je puno ljubavi moţe utjecati
na svako srce i svakome otvoriti vrata prijateljstva.
28

28Vidjet ćete mnoge ljude da govore da ĉovjek ne moţe opstati na
ovom svijetu ako ne vara ili ako ne laţe, pa ĉak i ako ne krade. Zaista je
to ideja koju je šejtan unio u glavu onim ljudima koji ne posjeduju jako
vjerovanje u Boga i u drugi svijet. Ĉiniti zlo a nadati se dobru - osobina
je nasilnika (nevjernika). Na taj naĉin misle da će biti sretni i imućni, ali
doći će dan kada će polagati raĉun za svoja djela. Tu Veliku Sudnicu
niko ne moţe izbjeći. Znajte da ćete biti najbogatiji i najsretniji kada
budete časni i pošteni.
121

Upravljajte vremenom, ili će
ono upravljati vama






















"Ne gledajte u sat da samo znate vrijeme koje teĉe,
već i da vidite vrijeme koje ste izgubili i dobili."


Lord Bacon
Najvaţniji problem današnjeg ĉovjeka je ne-planiranje
vremena i njegovo neiskorištavanje.
Vrijeme je tok koji nema povratka. Ako ne upravljate
njime, ono će vas uzeti i odvesti u svom pravcu.
Ako ne oblikuju vrijeme prema sopstvenom raĉunu,
vrijeme će poĉet ljude da oblikuje. Zbog toga je moguće
vrijeme preokrenuti u najvrednije bogatstvo, a i u najštetnije
sredstvo.
Potrebno je da znate metode olakšavanja penjanja uz
stube ţivota, koje ka uspjehu vode discipli-novanjem
vremena.

Taktike disciplinovanja vremena
1 - Na zid svoje spavaće sobe okaĉite dva natpisa.
Jedan ĉitajte ujutro, a drugi naveĉer. Ujutro ne izlazite prije
nego što proĉitate natpis: Šta danas treba da uradim? Uveĉer
nemojte zaspati prije nego što proĉitate i obnovite natpis: Šta
sam danas uradio? I sami sebi poloţite raĉun za ono što ste
uĉinili, odnosno šta niste uĉinili.
2 - Ne zaboravite: ko ne zna vrijednost dana, godine
mu brzo prolaze!


Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUGRUL
1 - Naĉin odlaganja poslova rijeĉju "sutra izbacite iz
svog rjeĉnika. Jer je historija puna ţrtava "sutra". To je zaklon
nemarnih i nespretnih.
2 - Kao i svi ljudi koji su bili uspješni u svom ţivotu, ne
ostavljajte današnji posao za sutra. Ljudi, ne shvaćajući
vrijednost današnjice, ne mogu razmisliti da je juĉer prošlo, a
da sutrašnjica moţda uopšte neće doći.
3 - Naviknite se da poslove planirate. Na taj naĉin ćete
vidjeti da će se olakšati i najteţi poslovi.
4 - Posvetite paţnju sastancima i na vrijeme dolazite.
Kada nemate pravo da trošite svoje vrijeme, kako moţete imati
pravo da trošite tuĊe vrijeme? Pored toga, ne zaboravite da oni
što ĉekaju razmišljaju samo o mahanama onoga koga ĉekaju.
5 - Najruţnija kraĊa je kraĊa vremena, ĉija nadoknada
nije moguća!
6 - Umjesto da se ţalite na kratkoću ţivota, razmislite
koliko sati dnevno provedete ni u što!
7 - Nemojte se ţaliti i ĉesto ponavljati rijeĉi: "Nemam
dovoljno vremena!" I dani Bediuzzamana, Mimar-Sinana,
Pastora, Ibn Sine i Einsteina, ĉija korisna djela se ne mogu
nabrojati, sastojali su se od 24 sata.
10 - Pazite, ne postoji izraz "prazno vrijeme"!
11 - Da biste se odmarali od umora razuma, ne treba
da ostavite sve poslove i sjednete u neko ćoše. Razliĉitim
umnim i tjelesnim djelatnostima upravljaju razni dijelovi našeg
mozga. Zbog toga, prilikom svake promjene djelatnosti,
teţina sa jednog centra mozga se smanjuje, a drugi centar
mozga se aktivira. Na taj naĉin se prvi centar odmara.
124
12 - Gledajte da kapital ţivota koristite štedeći ga tako
što ćete manje spavati. Svako jutro da usta-nete ranije 30
minuta, kroz godinu dana vrijeme Vaše oudnosti iznosit će 7,5
dana, a za ţivot ćete zaraditi Plizu godinu dana. MeĊutim,
preduslov za to je da posjedujete ideal za kojeg ćete ţrtvovati
svoje spavanje, tj. potrebno je da ste svjesni zbog ĉega ste
budni.
13 - Budite paţljiviji u trošenju vremena više nego u
trošenju novca! Jer greške u vezi sa parama mogu se ispraviti,
ali vrijeme kada ode više se ne vraća.
14 - Govorite o "ubijanju" vremena?! MeĊutim, Vi ne
razmišljate da Vas, zapravo, vrijeme "ubija".
15 - Uĉinite jedan korak na vrijeme, da ne biste poslije
bili prinuĊeni da uĉinite sto koraka!
16 - Koliko ţivota ima dugih vremenski, ali kratkih po
vrijednostima, i koliko ţivota ima kratkih vremenski, ali nose
velike vrijednosti. Vi se trudite da budete od ovih drugih!
17 - Kada stavimo u usta hranu, damo, znaĉi, našem
tijelu ono što jedemo i pijemo, uzmemo i okusa i koristi. I
vrijeme je tako: u onom stepenu koljem uzimamo za sebe
sekundi, minuta, dana i sedmica, toliko osjećamo ukus i ne
ţelimo da ga izgubimo.
18 - Disciplinirajte svoj ţivot (dan, sadmicu, mjesec,
godinu) time što ćete ga isplanirati! Jer onaj ţivot koji je
isplaniran, on nosi sa sobom i plodove. Sociolozi koji su
istraţivali razvoj civilizacija zakljuĉili su da je jedna od
najvećih razlika izmeĊu razvijenih i zaostalih naroda
"razumijevanje vremena".
19-Ne zaboravite da jedan od najboljih puteva
produţavanja dana jeste kraĊa nekoliko noćnih sati.
125

20 - Ne zamišljajte da je sutra pogodnije od danas!
Kaznu toga naplatit ćete tako što taj posao nikada nećete
uĉiniti!
21 - Ne zaboravite da je sutra prvi dan Vašec
preostalog ţivota!
22 - I u slobodno vrijeme, tj. u vrijeme kada se ne
bavite nekim organizovanim poslom, radite na usavršavanju
svoje liĉnosti (Refik, 2000:180-184).
Ljudi koji discipliniraju svoje vrijeme i u najvišem
stepenu ga iskoriste, uspješni su ljudi. Ako ima nekakvog
neuspjeha na vidjelu, taj neuspjeh je zbog neorganizovanosti
vremena. Planirajte vrijeme, rukovodite njime i spasite se!




___________________ Halid ERTUGRUL ______________________









126

Ko i koliko ĉita?




















"Razvijene zemlje i napredna društva
svoj uspjeh duguju velikom radu, istraţivanju i
ĉitanju.
Ĉitanje je Allahovo nareĊenje,
a mi ozbiljno moramo razmisliti zbog ĉega malo
ĉitamo."


Prof. dr. UlkerAkkutay
Ĉitanje je sve i svašta za jedno društvo.
Ĉitanje bogati kulturu i znanje, osvjetljava pamet i
dušu i odvodi unutrašnjost ĉovjeka u spokojstvo.
Mi smo društvo koje treba puno da ĉita,
meĊutim došli smo u situaciju da smo društvo koje
mnogo malo ĉita.
29
Kao da u društvu postoji
skrivena propaganda protiv ĉitanja. Radi se na tome
da sve teĉe po inicijativi medija koji gube vrijeme.
Na taj naĉin smo izgubili osnovno bogatstvo.
Mi kao narod malo ĉitamo.
30
Razvijene
zemlje više ĉitaju od nas. Oni su shvatili - ako će da
se razvijaju, neophodno je da mnogo ĉitaju.
Ĉitati je Allahovo nareĊenje, ali muslimani ne
ĉitaju više nego što to ĉine ljudi razvijenih zemalja,
koji su, u ovom sluĉaju, nemuslimani. Zar nije tre-
balo da ovu naredbu izvršavaju muslimani više od
ostalih?

29 Prva zapovijest Kur'ana dovoljno nam govori koliku va-
ţnost islam daje obrazovanju ĉovjeka i gdje leţi najveći
uzrok uspjeha. Prvo što je Allah, dţ.š., traţio od Svog
poslanika Mu-hammeda, s.a.v.s., nije bilo ni klanjanje
namaza, niti post, niti bilo šta drugo osim slijedeće: "Čitaj u
ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara čovjeka od
ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava
peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna" (sura:
El-Alak, 1-5 ajet).
30 Pisac misli na Tursku u ovom sluĉaju.
Kako da
usavrši
mo sami
sebe
Halid ERTUĞRUL




Raditi i na dozvoljen (halal) naĉin zaraditi je takoĊer,
Allahovo nareĊenje. MeĊutim, Japanci, N -jemci i Amerikanci
više rade od nas.
Naravno, oni se razvijaju, a mi se ponosimc uvozom
njihovih novih pronalazaka i proizvoda.
Najveći neprijatelji islamskih zemalja nisu Je-vreji, Grci
i evropske zemlje. Pa, ĉak, spoljašni neprijatelji nisu štetni
koliko se misli. Traţiti neprijatelja van; znaĉi bjeţati na lakšu
stranu. (Kavaklı, 2000:144)
Rahmetli Nedţib Fazıl Kısakürek kaţe:
"O neprijatelju moj, ti si moj izraz,
moja brzina.
Noć je potrebna danu, a ti meni."
Pravi neprijatelj muslimanima je neznanje, ne-ĉitanje,
lijenost i nenadmetanje sa svijetom.
Bacon kaţe: "Znanje je snaga." Znaĉi, onaj ko ima
znanje posjeduje i tehnologiju i snagu i vlast u svojim rukama.
Naravno da je onaj ko zna moćniji od neznalice. Izvor
znanja je "knjiga". Što se tiĉe ljubavi prema knjizi i ĉitanju, tj.
sklapanju prijateljstva s njom, treba da smo dobrovoljni i
zainteresovani. Treba da nam "najbolji drug" bude knjiga.
UporeĊivanje zemalja, što se ĉitanja tiĉe za 1995.
godinu, pokazat će nam "ko koliko ĉita i zašto je uspješan".
Prema jednoj statistici: ko koliko daje novca za knjige
u svijetu, proporcionalnost je slijedeća:
-jedan Norveţanin daje 137 dolara;
-jedan Nijemac 122 dolara;
130




- Belgijanac, Švajcarac i Austrijanac nešto više od 100
dolara;
- Amerikanac 95 dolara;
- Englez, Francuz, Italijan, Singapurac, Japanac,
Australijanac, Juţnokorejac i Španac troše blizu 39 dolara.
U svijetu potrošnja za knjigu po osobi godišnje iznosi
1,3 dolara.
A jedan Turĉin za knjigu daje 45 centi godišnje, znaĉi
manje od pola dolara.
Jedan Norveţanin ĉita 300 knjiga više od Turĉina.
Sigurno da su Norveška, Njemaĉka, Amerika i Japan
pune uĉenijim ljudima.
Oni koji imaju znanja svakako da će biti uspješniji (na
ovom svijetu) od onih koji manje znanja imaju.
Godine 1995. indosament pijace knjiga bio je 80
milijardi dolara. Porastao je procent prema prijašnjoj godini 8
%.
U Turskoj godišnji prijenos - indosament knjiga iznosi
30 miliona dolara.
Najveći indosament knjiga pripada Americi - sa 25,5
milijardi dolara. Ameriku slijedi Japan sa 10,5 milijardi i
Njemaĉka sa 10 milijardi dolara. Ove tri zemlje drţe u svojim
rukama više od pola svjetske pijace knjiga.
Godine 1997. u Njemaĉkoj je štampano 80 hiljada
knjiga, a u Turskoj broj štampanih knjiga iste godine iznosio
je blizu 6 hiljada. (Türkiye, 17 Kasım 1996.)
131


Kako da usavršimo sami sebe
Halid ERTUĞRUL
Godine 1986. broj knjiga po osobi na nivou drţava bio
je slijedeći:
- broj knjiga štampanih u Turskoj, koja ima 50 miliona
stanovnika, isti je sa brojem štampanih knjiga u Grĉkoj, koja
ima 9 miliona stanovnika;
- godišnje u Izraelu na 1169 osoba;
- u Njemaĉkoj na 1 022 osoba;
- Japanu na 600 osoba i
- u Turskoj na 10 600 osoba pada jedna knjiga.
Godine 1990. u Iranu je štampano 6 289, a u Turskoj
1992. godine 6 151 knjiga.
Ova cifra u Turskoj 2000-te godine nije mnogo
razliĉita. Svake godine se broj štampanih knjiga kreće od 5-6
hiljada. (Zaman, 5 Ağustos 1997.)
U istraţivanju raĊenom 1990. godine situacija nekih
drţava u vezi ĉitanja novina je slijedeća: od hiljadu Norveţana
- 558; od hiljadu Japanaca - 557; od hiljadu Finaca - 445; od
hiljadu Švajcaraca - 430; od hiljadu Kostariĉana - 412; od
hiljadu Argetinaca - 62; od hiljadu Turaka - 61; od hiljadu
Kineza - 36; od hiljadu Indijaca - 28;
od hiljadu Ukrajinaca - 3 ĉitaju novine. (Zaman, 15. 06. 1999.)
U Njemaĉkoj, koja ima 82 miliona stanovnika, prodaje
se 33 miliona novina. (Zaman, 29. Mart 2000.) U Turskoj cifra
prodatih novina dnevno iznosi oko 3 miliona.
U Centru za Poduĉavanje Jezika Ankarskog Uni-
verziteta obavili su istraţivanje na temu: Rijeĉi i izrazi
132 u knjigama predmeta koji se uĉe u prvih pet vaiveda u
osnovnim školama Turske. Rezultat je na nivou sramote ako
bi se uporedio sa drugim drţavama.
Ne moţemo a da ne kaţemo da je jedan od glavnih
faktora naše zaostalosti zatvaranje umova našoj djeci na tako
malu koliĉinu rijeĉi i izraza.
Po statistici, broj rijeĉi i izraza u školskim knjigama je
slijedeći:
u ameriĉkim školskim knjigama - 71 681;
u njemaĉkim školskim knjigama - 70 400;
u japanskim školskim knjigama - 44 224;
u italijanskim školskim knjigama - 31 762;
u saudijskoarabijskim školskim knjigama - 13 576;
u turskim školskim knjigama - 7 260.
Naše školske knjige, s aspekta slika, fotografija,
karikatura, plakata, šema i tabela, naspram drugih drţava,
nalaze se u baš siromašnom poloţaju. (Mehmet Akan, Sabah,
04. Eylül 1997.)
Turska, kao što je to u vezi ĉitanja, knjiga, novina i
revija, takoĊer nije na nivou razvijenih zemalja što se tiĉe rijeĉi
i izraza u školskim knjigama; kao što se ne natiĉe na polju
industrije, komunikacija, nauke i reformi, takoĊer se ne natiĉe
na polju ĉitanja, stoje još i lošije - ne brine o tome.
Samo pitamo: "Zašto ne napredujemo?"
Gdje se vidjelo da se jedan narod koji je pun neznalica
razvio i da se natjeĉe sa svijetom?
"Zar su uopšte isti oni koji znaju i oni koji neznaju?"
31

31Ovo pitanje postavlja nam naš Gospodar koji sve zna Allah, dţ.š., a
odmah iza toga daje odgovor: "...Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni
koji ne znaju ?Samo oni koji pameti imaju pouku primaju" (sura:
Ez-Zumer, 9. ajet).
133
___________________ Halid ERTUĞRUL ___________________
Nije dovoljno samo ĉitati, treba se nauĉiti razmišljati,
treba proizvoditi nove ideje, saĉiniti nove analize i sinteze i
uĉestvovati u otkrićima i pronalascima.
Naša drţava
32
je u tom pogledu siromašna.
Koliko imamo politiĉara, mislilaca, novinara, poslovnih
ljudi i pedagoga ĉija se mišljenja, analize i disertacije uzimaju
ozbiljno (ĉija rijeĉ prolazi) u svijetu?
Primorani smo da budemo društvo koje ĉita, razmišlja,
proizvodi ideje i koje će svoje ideje primijeniti u praksi.
(Kavaklı, 2000:145)
Nije sluĉajno da se u najrazvijenijim i najjaĉim
drţavama u isto vrijeme najviše ĉita i štampaju knjige.
TakoĊer, nije sluĉajnost da se u društvima koja najviše ĉitaju
knjige najuspješnije sprovodi demokratija. (Taha Akyol,
Milliyet, 24 Ağustos 1997.)

32Turska.
134

Nauĉite ţivjeti u nadi




















"Ĉovjek koji na dogaĊaje gleda sa pozitivne strane,
koji ţeli vidjeti ljepšu stranu svega i
koji je za ţivot vezan nadom,
postići će spokojstvo i uţivati u radosnom ţivotu."


Bekir Berk
Ţivot treba ţivjeti u nadi. Tako ţive oni koji
su svjesni istine: vjeruju u Allahovu nagradu na
Ahiretu, i zato nikad ne gube volju i trude se, pa ĉak
i u najteţim uvjetima.
Naši djedovi su rekli: "Svaki pad ima svoj
uspon." Ovdje je jako bitan osjećaj volje. Zapravo, da
je svako godišnje doba samo zima, da svjetlost jutra
ne prati tminu noći, da nije vjeĉne mladosti na dru-
gom svijetu poslije starosti, ĉovjek svakako ne bi
lah-ko osjetio stanje entuzijazma, zvanog jaka volja.
Ali, svaka zima ima svoje proljeće, a i svaka
noć svoje jutro. Zar neko sumnja poĉetkom zime da
kroz nekoliko mjeseci neće procvjetati proljećni
pupoljci na granama? Tako se i starost odmah
poslije smrti pretvara u vjeĉnu mladost (za vjernike).
U zimi proljeće, u starosti vjeĉna mladost, u
tmini svjetlost - su nada. Ova nada ĉovjeka ĉini
izdrţljivim tamo gdje nije lahko izdrţati i odvede ga
tamo gdje je teško stići. I opet, svjetlost nade
ĉovjeka navodi na trud. Vodi ga ka akciji i vjeĉnoj
ţelji za aktivnostima.
Ako paţljivo pogledamo na sve oko sebe,
vidjet ćemo da se ĉak i najobiĉnija bića nalaze u
aktivnom stanju koje ne zna za kraj.
Pupoljak, da bi postao drvo i dao svoj plod,
bori se prsa u prsa sa najjaĉim olujama. Sunce, raĊa-
jući se svako jutro, odaje ljudima tajnu ukusa i volje
Halid ERTUĞRUL
za radom. Mravi rade bez dosade, umora i prestanka Rijeka
koja teĉe nikada ništa ne gubi od svojeg oduševljenja
(uzburkanosti).
Jedan od osnovnih principa našeg ţivota treba da je
pravilo koje glasi: "Gledaj na ljepotu svega postojećeg."
Prolazne poteškoće i dogaĊaji, koji spolja izgledaju
neprijatno, ne treba da nam unište volju.
Za jednog muslimana, naspram vjeĉnih istina koje je
sebi izabrao za cilj, prolazne nepogode i problemi nemaju
nikakve vrijednosti. Da, tako je: "Ko lijepo gleda - lijepo
razmišlja. Ko lijepo razmišlja - osjeća ukus ţivota." (Nursi,
1978:445)
Ĉovjek koji vidi lijepe strane dogaĊaja, ĉak i u
poteškoćama naći će jednu svjetlost za sebe i uspjet će da
oplemeni svoju dušu i uljepša svoj ţivot.
To je ta umjetnost ţivljenja sa nadom.
33

33Ţivot na ovom svijetu je ţivot izmeĊu nade i straha. Po isla mu -
jedinoj priznatoj vjeri kod Allaha - iz vjere izlazi onaj kojr je izgubio
nadu u Allahovu milost, kao što izlazi i onaj koji se potpuno oslonio na
nadu, ne strahujući od Allaha, dţ.š., tako što ne izvršava ono što mu je
On - Allah naredio. Strahuj više u mladosti - kada te šejtan navodi na
zlo, a u starosti, ako je doĉekaš, sjeti se i nadaj se više Allahovoj, dţ.š.,
milosti. U Ku-r'anu se nalazi savjet Jakuba, a.s., upućenog svojim
sinovima: "O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegova,
i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevj ernici gube nadu
u Allahovu milost" (sura: Jusuf, 87. ajet).
'38

Kako treba gledati na svijet

Naš stil gledanja na ovaj svijet ĉini našu ţivotnu
filozofiju i shvaćanje. Da li ćemo biti srećni ili nesrećni - zavisi
od toga.
Kako trebamo gledati na svijet? Kako ga trebamo
vidjeti? Koliko ga trebamo voljeti?
Ĉovjek koji ne moţe dati taĉan odgovor na ova pitanja
neprekidno će griješiti. Svaka od ovih grešaka povećava
bolove, patnje i brige. To vodi u bezizlaznu situaciju, te takvo
stanje ĉovjeka vrlo ĉesto uvede u depresiju, i ţivot, po
njegovom mišljenju, više nema nikakvog ukusa.
Neki velikani su uporedili ovaj svijet sa staricom koja je
svoju ruţnoću sakrila pretjeranom šminkom. Ĉovjek kada
shvati da je pogriješio, biva već kasno. Najljepše godine ţivota
bivaju potrošene za jednu fantaziju.
34



"Svijet je poput ogledala: onako kako
budete gledali u njega, tako ćete i vidjeti
sami sebe."
Kako moţemo iskoristiti ovaj svijet?
Da bi ovaj svijet donio radost našim oĉima i našoj duši
dao veseiost, treba da znamo da on nema samo jedno lice.
Ovaj svijet ima tri lica, i to:
Prvo lice ovog svijeta gleda na lijepa imena Uzvišenog
Gospodara Allaha, dţ.š. Ovaj svijet je je-

H. Mahmud Allahverdi
34 Ovaj svijet je njiva na kojoj sijemo naša djela. Plodove ove njive
sakupljat će svaki ĉovjek na drugom svijetu. Ko šta posije, bilo dobro ili
zlo, to će ţnjeti.
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
_____________ Kako da usavršimo sami sebe ___________
dno ogledalo, koje pokazuje vezove tih lijepih imena.
Jednostavno, više nego što pokazuje samog sebe, on pokazuje
i dokazuje postojanje i jedinstvo Stvoritelja.
Ovo lice ovog svijeta je poput veliĉanstvenog pisma
kojeg nam je napisao Uzvišeni Gospodar. Svako biće je kao
jedno slovo, jedna rijeĉ koja nas obavještava o postojanju
Stvoritelja.
Drugo lice ovog svijeta gleda na drugi svijet. To je njiva
drugog svijeta. Dţennet (raj) se ovdje zaraĊuje. Ovaj svijet,
zbog ovog drugog lica, je mjesto gdje se izlaţe milost i
saţaljenje.
Treće lice ovog svijeta je lice koje gleda na stra-
sti ĉovjeka i koje predstavlja zavjesu nemarnosti. Ovo
lice, koje se smatra mjestom igre i zabave osjećaja i
strasti onih koji razmišljaju u dimenzijama ovog svi-
jeta, je ruţno. Jer je kratkotrajno, prolazno, bolno i
varljivo. *■
U rijeĉima Allahovog Poslanika i rijeĉima dobrih ljudi
oklevetano je ovo treće lice ovog svijeta. Prva dva lica su dokazi
postojanja Uzvišenog Gospodara i njegovih dobrih imena.
Zbog toga se voli, ţeli i daje mu se vaţnost.
Zavjesa izmeĊu ovog i onog svijeta je pretanka. U
jednom trenutku se prelazi iz jednog u drugi. Ĉinjenica da ova
dva svijeta predstavljaju nastavak jedan drugom, kod ĉovjeka
dovodi do veće ţelje za traţenjem znanja. Ĉini mu dragim
djelo, umjetnost i otkriva mu ljepote.
Na osnovu tog traganja za znani ĉovjek bolje uviĊa
savršena djela svog Stvoritelja, koja su neuporediva sa svom
umjetnošću, naukom i ljepotom
142
koju ĉovjek moţe stvoriti. Stiĉe se volja i smisao za pokornošću
Gospodaru, koji je jedinstven.
Zbog te ljubavi zavoli se i sve ono što zasluţuje da se
voli. Ĉovjek koji naĊe ovakvu atmosferu ljubavi pronašao je
odmah lijek zaštite od svih vrsta teškoća i bolova.
Ako ĉovjek spozna ono što Stvoritelj traţi od njega, ako
Ga voli i ako se kreće putem njegovih nareĊenja, ovaj svijet će
ući u njegovu sluţbu. U suprotnom, ĉovjek će na svoja leĊa
natovariti tovar ovog svijeta i ući će u njegovu sluţbu. Znaĉi,
postat će sluga svog sluge. Naravno, nikada ne moţe postići
spokoj pod tako teškim i nemoguće podnošljivim tovarom.
Dimenzije njegovih muka povećat će se do tog stepena da će
ga podsjetiti na patnje Dţehennema (pakla).
Ovaj svijet je kao luda mazga gdje; god da je ĉovjek
stigne, iznova ga odbaci (udari nogom). Ĉovjek pomisli:
"Dobro je, ovog puta sam je uhvatio, uzjahat ću je." Ali
uzalud...

Pored toga, ţudnja za svijetom izvršava svoju ulogu do
kraja ţivota ĉovjeka. Da se ĉovjeku za svaki pojedeni grozd
udari po sto šamara, on bi i dalje pohlepno traţio još više od
ovog svijeta.
Ovosvjetske poslove ĉovjek moţe završiti samo uz
zadovoljstvo onim što ima. Tim povodom, Allahov Poslanik
(neka je Allahova milost na njega) kaţe: "Zadovoljstvo (onim
što se ima) je riznica koja se ne troši" {Sunen, Nesai).
Ono što se ţrtvuje za zaradu dragocjenije je od onoga
što se zaraĊuje. Trebamo razmisliti koliko dajemo a koliko
zaraĊujemo (dobijamo) kao kad neko
143
___________________ Halid ERTUGRUL __________________
zamišlja da zaraĊuje, gledajući na trgovinu i dnevni dobitak,
za vrijeme inflacije kada mu se bogatstvo smanjuje.
I na kraju, otišlo nam zdravlje za tri groša ili, pak, nije
nam ostalo vremena i snage da procijenimo ono što smo
zaradili.
Ako je tako, za šta smo radili?
Šta reći ĉovjeku koji kaţe: "Sad imam sve, samo ne
zdravlje i sreću?"
Da, ako je tako, za šta smo radili?
Kamo sreće da nam je nešto drugo u manjku, a ne
zdravlje i sreća! (Vakkasoglu, 1998:94-96).
Onaj koji zna gledati na ovaj svijet, biva sretan i na
ovom i na budućem svijetu, a onaj koji ne zna, prinuĊen je na
nesretan ţivot bez mirnog sna.




















144

Uoĉite hitne detalje ţivota

Poznato je da se ne moţe ţivjeti usamljeno od društva.
Ţivjeti zajedno sa društvom znaĉi poštovati pravila društva.
Onda treba poznavati pravila društva, potrebe ţivota i detalje
u odnosima. Ljudi koji su bili uspješni u ţivotu, koji su bili
voljeni, koji su bili ĉasni i stigli do stepena poštovanja - to su
ljudi koji su dobro poznavali bitnije detalje ţivota i radili na
tome da ih praktikuju.
Znameniti politiĉki rukovodilac i pedagog Ni-zamul
Mulk ukazuje na vaţnost poznavanja ţivotnih detalja radi
"ulaska u duše i srca ljudi", izgovarajući rijeĉi: "Ljudi koji su u
srcima i dušama su ljudi koji znaju ući u dušu i srce" (Sadi,
1997:21).
Kako su ljudi koji su bili uspješni u ţivotu, koji su bili
poštovani i koji su ostavili traga u dušama i srcima drugih
ljudi to uspjeli?
Nekoliko metoda upoznavanja vaţnijih ţivotnih
detalja
1 - Radite na tome da dobro proĉitate ţivot, društvo i
ljude; slijedite uspješne i voljene ljude, nauĉite njihovu
ţivotnu filozofiju - tek onda ćete riješiti tajnu uspjeha!
2 - Kada budete pali u neodluĉnost i sumnju po
pitanju puta kojeg ćete slijediti u ţivotu, dobro birajte ĉovjeka
ĉiju ćete ideju i mišljenje prihvatiti. Razmislite, moguće je da
se tokom cijelog ţivota kajete
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
zbog odluke koju ste donijeli, jer ste krenuli od ideje koja je
već u samom startu bila konfuzna! MeĊutim, naĉin na koji
dobivate ispravne ideje osvijetlit će Vaš put tokom cijelog
ţivota (Ali Fuat Basgil).
3 - Ne navikavajte se na ukuse i ţudnje onoliko koliko
Vaša volja neće moći upravljati njima! Mamac za ribu je ono
što ona voli da jede, tako se i svaki ĉovjek ulovi mamcem kojeg
voli!
4 - Ako mislite da u sebi imate "biser" (talent), onda
pronaĊite zlatara koji će ga preraĊivati!
5 - Nemojte da Vam bude navika da za sve nalazite
nekakva opravdanja! Ne zaboravite: kod onih koji su uspješni
pri nalaţenju opravdanja za sebe nije se dosad uoĉilo da u
drugim poslovima uspijevaju!
6 - Nemoj da Vas vara vanjski izgled kako kod ĉovjeka,
tako i knjige; pogledajte u njihovu unutrašnjost!
7 - Izvršite svoje obaveze! Samo tada ćete imati pravo
kritikovati druge na liniji koja se proteţe od pojedinca do
drţave!
8 - Kada se susretnete sa bilo kojim neuspjehom,
naviknite se govoriti: "Drugi put..." umjesto: "Kamo sreće...".
Ova perspektiva je vaţan element u odreĊivanju Vaše
budućnosti. Jer rijeĉi "kamo sreće" simbolizuju izgubljenu
nadu, a rijeĉi "drugi put" simbol je nove nade.
9 - Sopstvene standarde odredite prema sop-stvenim
mogućnostvima, kao što su sposobnost, snaga i iskustvo, i u
okviru ovih mogućnosti na odgovarajući naĉin usmjerite svoj
ţivot, nastojeći da što manje zavisite od drugih. Spokojstvo i
sreću samo na ovaj naĉin moţete postići. Ne zaboravite da su
ljudi koji su nespokojni i nesretni u svom ţivotu oni koji 148
ţele ostvariti ţelje sa pet zvijezda sposobnostima od ĉetiri
zvijezde.
10 - Nemojte ĉekati da Vam ţivot bude dragocjen za
ţivljenje, nego doprinesite ţivotu da bude dragocjen za
ţivljenje!
11 - Ljubav koju ţelite pokazati onome koga volite, ne
odgaĊajte za vrijeme "poslije smrti"! Nema nikakvog smisla
izraziti nekom ljubav na njegovom grobu, već tokom njegovog
ţivota!
12 - Radite na tome da budete od oštroumnih, koji će
u oblaku vidjeti travu, u travi mlijeko, u mlijeku meso i u mesu
dušu!
13 - Ne budite od onih koji odu u potragu za vunom, a
vrate se ostriţeni!
14 - Nikako iz svoje liĉnosti ne iskljuĉujte ljubaznost,
koja je nešto bez ĉega se ne moţe zamisliti struktura jednog
zdravog društva i dijalog unutar tog društva!
15 - Kada vidite neku sposobnost i vrlinu kod svog
prijatelja, ne propustite da izrazite pohvalu! Jer ne vidjeti
sposobnost i vrlinu drugoga je sramota, a vidjeti svoju
sramotu je umijeće (vještina).
16 - Ne padajte nikako u sramotu kakva je bavljenje
sramotama drugih!
17 - U kontaktu sa ljudima obratite paţnju na detalje
"jezika" tijela! Kada se obraćate nekom ili kada se neko obraća
Vama (da biste pokazali da mu pridajete paţnju), uvijek
gledajte u njegove oĉi!
18 - Bilo u svojoj kući ili na putu, ne zaboravite da
pohvalite jelo koje Vam se prinese i da se zahvalite onome ko
ga je pripremio!
149
19 - Ĉak i kada se šalite sa svojim drugom, budite
elegantni! Grube šale ni ţivotinji se ne sviĊaju!
20 - Idite ka tome da steknete ideje koje vode
ispravnom putu! Jer ideje raĊaju ciljeve, ciljevi prelaze u
akciju, akcija osniva navike, a navike, odreĊujući karakter,
odreĊuju budućnost.
21 - Ne zamraĉujte svoju dušu baveći se tuĊim
greškama i ruţnim djelima! Ne zaboravite: jedina osoba koju
treba da dovedete u red ste Vi!
22 - Obavezno izbjegavajte donositi odluke dok ste
ljuti! Ne zaboravite: nijedan iskusni morski kapetan i ne
pomišlja podići jedra dok je oluja!
23 - Kada osjetite da Vam je srce poĉelo brzo kucati, a
vene da se proširuju zbog uzavrele krvi, a lice Vam se
zajapurilo, prekinite temu o kojoj govorite i ušutite. Jer,
poslije ove taĉke, Vi niste taj koji je poĉeo priĉati, već Vaša
srdţba i pohlepa. Od tog trenutka se ne borite za istinu, već za
sebe.
24 - Ne bojte se plaĉa! Misli koje razumu donose
muke, ĉiste se suzama!
25 - Dobro odredite ravnoteţu osjećaja, ideja i
kretanja! Nesreća je biti osjetljiv, a i biti bezosjećajan. Ne
ţrtvujte svoju ljubav za logiku, niti logiku za svoju ljubav! Prvo
razmislite, onda vjerujte i na kraju se krećite na osnovu toga.
Ne dozvolite da Vam se sukobe misli sa vjerom, niti vjera sa
djelima, niti djela sa mislima!
34

26 - Nastojte da u sebi nosite svjetlost, i tada ćete
moći da naĊete put ĉak i u tmini!
27 - Ako ţelite da Vam drugi vjeruju, prvo vjerujte
sami sebi!
28 - Ne zaboravite da ima mnogo zarobljenika koji
misle da su slobodni, iako nisu!
2 9 - 0 vaţnosti jedne tajne dobro razmislite prije
nego stoje kaţete svom drugu!
30 - Umjesto da budete trn koji će ubadati noge,
budite ruţa koja će stajati na kragni!
31 - Ne ţalite se na teškoće koje Vas pogaĊaju! Jer te
poteškoće Vas poduĉavaju metodama spasa od ograniĉenog
svijeta osjećaja i savlaĊivanja samog
32 - Razliĉitost i razliĉita razmišljanja shvatite kao
bogatstvo, a ne kao opasnost, i pribliţite se razliĉitostima sa
tolerancijom!
33 - Budite od ljudi ĉiji su ciljevi veliki, inaĉe ćete biti
od "malih" ljudi koji imaju samo ţelje! Ne zaboravite: i ĉovjeku
se odreĊuje vrijednost prema onome što traţi!
34 - Ţivot je jedan maraton. Svako uĉestvuje u ovom
maratonu shodno svojoj spremnosti. Vaţno je u kojoj traci
trĉite. Zbog toga, prije nego što poĉnete trĉati, dobro
izaberite svoju traku!
35 - Ne sudite svojim oĉima, nego srcem
(dušom)!
36 - Imajte hrabrosti osuditi svoje predrasude!
37 - Neki ljudi umru prije ţivota, a neki nastave ţivjeti
poslije smrti. Vi nastojte da uĉinite sebe besmrtnim
ostavljajući neko trajno djelo tokom svog kratkog ţivota!
38 - Svoje rijeĉi paţljivo trošite! Odmjerite ih, zrelo
razmislite, pa ih tek poslije izgovorite. Ne zabo-

34Vjera se ţivi, a ne priĉa. Priĉa se tek tada kada se sprovede na djelo.
Centar bogobojaznosti je srce, a ne jezik. Ako izgovorene rijeĉi ne
silaze niz grlo do srca, onda je to laţ. Budimo ljudi od djela, a ne od
jezika!
150
__________________ Halid ERTUGRUL ___________________
ravite: izgovoriti rijeĉ je jeftino, ali ponovo je kupiti je
skupocjeno.
39 - Ako ţelite da Vam se ime poslije smrti spominje
po dobru, neophodno je da, ţrtvujući se, strpljivo i odluĉno
istaknete neko dobro djelo. Ne zaboravite da se spomenici ne
zidaju od kamenja, već od djela!
40 - Ne zaboravite: TAĈNO i LIJEPO nije samo u Vašim
rukama (tj. ne drţite Vi monopol nad njima)!
41 - Ne zaboravite: ako izvor vode ne buja iz Vaše
duše, ne moţete ublaţiti svoju ţeĊ!
42 - Ne budite pravedni ponašajući se jednako, već
dajući pravo onome kome pripada!
43 - 0 rezultatima svojih izbora (onoga što sami
izaberete) ne razmišljajte nakon što donesete odluku, već prije
donošenja te odluke!
44 - Ostarite, ali ne hrĊajte!
45 - Pokoravajte se nareĊenjima Gospo-dara
Allaha, dţ.š., i neka Vam vodiĉ kroz ţivot budu Posla-
nikove rijeĉi upute.
Da lije moguće da bude neuspješan i neugledan u
društvu ĉovjek koji se ponaša u skladu sa navedenim pravilima
- pravilima koja su već dokazana kao uspješan putokaz?!

Vjerovanje (iman)
kao faktor uspjeha





















"Vjerovanje (iman) vodi ĉovjeka putem do uspjeha i
dovodi ga do cilja.
Ako stojite u mjestu (ne napredujete),
znaĉi da Vam je vjerovanje slabo."


Dr. Alexis Carrel
Materijalni uzroci i uvjeti su prepreke koje je
Uzvišeni Gospodar postavio ispred svog roba kome
ţeli dati uspjeh. Osoba treba da je u takvom stanju
da traţi pomoć od Allaha, dţ.š., kako bi savladala
prepreke i došla do ţeljenog cilja, ali treba da Mu se
obraća zahvalnošću onda kada svi uzroci i prepreke
nestanu.
DoĊe vrijeme kada ĉovjek osjeća kao da se
davi u materijalnim teškoćama. Nestane pobuda
(razloga), ne stiţe pomoć od prijatelja, nestane nade
i otpora. Eto, tada ĉovjek osjeti potrebu da se osloni
na Beskrajnu Snagu.
35
To je za njega najveći izvor snage. To je
uzdanje u Boga, predanost sudbini i ono što
zahtijeva vjera. Osloniti se na Veliĉanstvenu Snagu
koja ga vidi, sluša i ĉuje njegove patnje, ĉovjeku daje
snagu otpora naspram dogaĊaja.
U vasioni, nijedno ţivo ni mrtvo biće nije
daleko od potrebe za oslanjanjem na Veliĉanstvenu
Snagu, a kamoli ĉovjek da bude daleko od toga! Na
osnovu toga, ĉovjek koji ţeli napredovati na putu

35Kur'an nam daje najljepši primjer za ovu temu, a to je pri-
mjer Junusa, a.s.. Kada ga je progutala riba u velikom moru,
kome se mogao obratiti drugom osim Allahu, dţ.š.? Od
koga da zatraţi pomoć? Ko je taj koji upravlja ribom,
vodom, zrakom...? Naravno daje to Onaj koji ih je stvorio -
Allah, dţ.š.
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL
uspjeha, naroĉito vjernik, prinuĊen je da ĉesto traţi pomoć i
podršku od Gospodara svoga i da se osloni na Njegovu vjeĉnu
snagu.
Nadmoć i uspjeh su rezultat truda, pokreta i rada, a on
je povezan sa vjerovanjem.
Zaista, izmeĊu vjere i rada i aktivnosti postoji bliska
veza. Vjerovanje ĉovjeka i njegovo djelo zahtijevaju potpunu
koordinaciju. Srazmjerno svjetlosti i snazi vjerovanja,
usavršavat će se, upotpunjavati i proljepšavati djela i
aktivnosti. Dr. Carrel, izgovarajući rijeĉi: "Nisam ĉovjek koji
vjeruje, jer da sam ĉovjek koji vjeruje, trebao sam se
pokrenuti", bio je vjernik na svoj naĉin. On je ovim rijeĉima
ţelio reći slijedeće: "Da sam stvarno posjedovao savršeno
vjerovanje, trebalo bi da se krećem putem tog vjerovanja. A
pošto nisam pošao, znaĉi da moja vjera još nije potpuna i
usavršena."
Ĉasne rijeĉi Kur'ana pozivaju ĉovjeĉanstvo na ovu
istinu: "Ako vjerujete, zaista ste nadmoćniji" (Alu Imran, 139).
Muslimani (vjernici), u situaciji kada su pobijeĊeni i
upropašteni, to ne znaĉi da su nevjernici ,Boţe, saĉuvaj)! Znaĉi
da su rezultatom nesavršenog vjerovanja ili zapuštanjem
vjerskih aktivnosti i truda koje njihovo vjerovanje zahtijeva od
njih, došli u situaciju poraţenosti!
Bilo to u liĉnom ili društvenom ţivotu, ako ne moţemo
nikako da se okrenemo prema djelima i aktivnostima koje
vode dobru i Istini u koju vjerujemo, onda znaĉi da nam je
potrebno da se oslonimo na Allaha, dţ.š. Ako ne moţemo
nikako da ostavimo kratkotrajne ukuse i zabave ovog
prolaznog svijeta i strasti koje nas varaju i da trĉimo ka
uspjehu, znaĉi da nam je oslabilo vjerovanje u prolaznost
ovog svijeta i 156 da je istinit ţivot na drugom svijetu, te da je
neophodno i obavezno da ojaĉamo svoje vjerovanje.
Ako u sebi ne nalazimo hrabrosti da se trudimo na
putu Poziva u koga vjerujemo i da glasno izgovaramo Istinu
koju znamo, znaĉi da nam je vjerovanje iznemoglo.
Ako je tako, ako zaista ţelimo uspjeh, prije svega
trebamo ojaĉati vjeru u Allaha, dţ.š., i osloniti se na Njegovu
moć.
36
Oĉekuje se da će ĉovjek koji vjeruje biti uspješan u
svojim poslovima. Ako nije uspješan, onda treba ozbiljno da
razmisli o svom fiziĉkom i duhovnom ţivotu.

36Imanje snaga koja pokreće ĉovjeka. To je "motor" ĉovjeka, koji se
puni i prazni na osnovu njegovih djela i ideja. Iman je svjetlost i na
ovom i na budućem svijetu. Ko posjeduje iman, mora biti uspješan. Bez
imana u Dţennet se ne ulazi. To je "viza"srećne budućnosti, koju svaki
pametan ĉovjek ţeli.
157
Kako da usavršimo sami sebe Halid ERTUGRUL