You are on page 1of 16

1

PITANJA I ODGOVORI ZA STJECANJE NAZIVA SPELEOLOG


PRIPRAVNIK


SPELEOLOGIJA, POVIJEST

1. to je speleologija? to je speleoloko istraivanje?

Speleologija je sloena djelatnost kojoj je glavni cilj istraivanje pilja, jama i drugih
podzemnih krkih fenomena (ulaenje, prouavanje i tumaenje), koristei se pritom svim
moguim znanstvenim i tehnikim dostignuima.

Francuski paleontolog prvi je stvorio rije la splologie = speleologija, dok ju je prvi
primijenio francuski istraiva Edward Alfred Martel na jednom geolokom skupu koji se
odrao u Francuskoj 1893 godine.

Rije speleologija dolazi od dviju starogrkih rijei spelaion koja oznaava podzemnu
upljinu i rijei logos koja oznauje znanost.

U Hrvatskoj 1912. upotrijebljen je naziv speleologija (Dragutin Gorjanovi Kramberger),
prije toga koristila se rije piljarstvo (prvi put upotrjebljena 1905. Dragutin Hirc).

Speleoloko istraivanje je znanstvena djelatnost, tj. ulaenje u podzemlje koje sadri
istraivanje, a kojemu su rezultat novi podaci i nove spoznaje.


2. Koji su motivi i koja je korist bavljenja speleologijom?

Najei motivi su znatielja i izazov nepoznatog, dok korist od speleologije moe biti
posredna i neposredna.
1) neposredna: boravak u prirodi i pod zemljom, jaanje tjelesne kondicije, snage, volje,
uivanje u otkrivanju nepoznatog i vienim ljepotama, prijateljstvo
2) posredna: korist od rezultata istraivanje koju imaju istraivai, udruge, drutvo,
gospodarstvo (gradnje hidroelektrana), turizam, edukacija, znanost (dobivanje novih
spoznaja)


3. Na koji nain su organizirani speleolozi u Hrvatskoj? Kako se moe postati speleolog,
to zna o dunostima i obavezama speleologa pripravnika, speleologa i instruktora?

Postoje dvije krovne organizacije. Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza
koordinira speleoloke odsjeke planinarskih drutava, dok Hrvatski speleoloki savez
koordinira speleoloka drutva i klubove.
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza osnovana je 1956. godine. Danas
Komisija ima 18 lanica - speleoloke odsjeke planinarskih drutava i speleoloke klubove
koji su ulanjeni u Hrvatski planinarski savez. Jedan od osnovnih zadataka Komisije je
kolovanje speleologa koje se danas odvija kroz speleoloke kole, seminare, ispite za naziv
speleolog i instruktorske seminare.

2
Dunosti speleologa-pripravnika su da aktivno sudjeluje u radu odjeka, te da se osposobljava
za naziv speleolog.
Dunosti speleologa i speleologa instruktora su da aktivno sudjeluju u radu speleo odsjeka,
prenose znanje mlaim lanovima, brinu se o sigurnosti svih sudionika, uvijek imaju spremnu
i ispravnu osobnu opremu, te da budu uzor. Nazivi se stjeu uvjetima (broj izleta...),
polaganjem ispita.


4. Nabroji neka nalazita praovjeka u Hrvatskoj. Kakvi paleontoloki nalazi se mogu
nai u piljskim sedimentima?

U starom kamenom dobu (paleolitiku), prije oko milijun godina, u pilji andalji kraj Pule
boravio je praovjek Homo erectus, te ostavio tragove (materijalne kulture i vatrite). Prije
oko 120 000 godina u polupilji Hunjakovo u Krapini boravio je Homo sapiens
neanderthalensis. Homo sapiens je ivio u razdoblju od prije 40 000 do 10 000. Ulazio je u
pilje Vindiju (Varadin), Makovu pilju (Lepoglava), Bukovac (Lokve), Veternicu,
koristei ih trajno ili samo privremeno.

Brojni nalazi govore o ulaenju ovjeka u pilje i jame u bakrenom i eljeznom dobu, a
kasnije u starom i srednjem vijeku, u nekima ak i vie od nekoliko stotina metara od ulaza.
pilje i jame najee su koristili za boravak, sklonite te sahranjivanje mrtvih.
Mnogi sedimenti u piljama vrlo su bogati ostacima fosilnih ivotinja i materijalnih kultura
ovjeka, a neki sadre i skeletne ostatke fosilnog ovjeka.


5. Nabroji nekoliko najdubljih i najduljih speleolokih objekata u Hrvatskoj. Koji su
najdublji i najdulji speleoloki objekti u svijetu?



Speleoloki objekti u Hrvatskoj (pilje i
jame) dublji od 250 metara
Speleoloki objekti Hrvatskoj (pilje i
jame) dulji od 1000 metara
1

Jamski sustav Lukina jama - Trojama, Hajduki
kukovi, Sj. Velebit, -1.421 m
Jama Kita Gaeina, Crnopac, J.Velebit,
22 046 m
2

Slovaka jama, Mali kuk, Sj. Velebit, -1.320 m

piljski sustav ulin ponor - Medvedica,
Ogulinsko-Plaanska zavala, 16 396 m
3
Jamski sustav Velebita, Roanski kukovi, Sj.
Velebit, -1026 m
piljski sustav Panjkov ponor- Krlje
(Mukinja - Variakova pilja), Nova Krlja,
Kordun, 12 385 m
4 Amfora, Biokovo, Dalmacija, -788 m
pilja u kamenolomu Tounj, Tounj, Kordun,
8487 m
5
Meduza, Roanski kukovi, Sj. Velebit,
-679 m
Veternica, Medvednica, 7128 m
6 Stara kola, Biokovo, Dalmacija, -576 m
Sustav Jopieva pilja-Bent, Brebornica,
Kordun, 6710 m
7
Vilimova jama (A-2), Biokovo, Dalmacija,
-572 m
Muniaba, Crnopac, J. Velebit, 5993 m
8 Patkov gut, Gornji kuk, Sj.Velebit, -553 m
Sustav Vilinska pilja - Ombla, Dubrovnik,
Dalmacija, 3063 m
9 Jama Olimp, Sj. Velebit, -537 m
Gospodska pilja, Vrlika, Cetinska krajina,
3060 m
10
Ledena jama u Lomskoj dulibi, Sj. Velebit,
-536 m
Kusa II, Krupa, J. Velebit, 3010 m
3

Najdublja jama na svijetu je Krubera-Voronja (Arabika Massif, Abkhazia), u kojoj se tijekom
istraivanja 2007. godine dolo do dubine -2170 m.

Najdua spilja svijeta je Mammoth Cave System U.S.A., Kentucky, 571 317m.



OPASNOSTI, PRVA POMO I GSS


6. Koje su objektivne opasnosti u planinama, te u speleolokim objektima?

Objektivne opasnosti u planini su: odroni, mrak, vremenske nepogode: bujice, snijeg, vlanost
stijene, hladnoa, magla, gromovi, snjene i ledene opasnosti: lavine, snjene strehe, ledeni
odroni i ledenjake pukotine, ultraljubiaste zrake, razliite ivotinje.

Objektivne opasnosti u piljama su odroni kamenja i slinog materijala, zaruavanje i
sputanje tla, poskliznua, uglavljivanje u uskim dijelovima kanala, opasnost od vode,
otrovni i zaguljivi plinovi, hladnoa, elektrini udari, otri predmeti, zaraze.
Od tehnikih opasnosti to su neispravna i slaba rasvjeta, oteenje i pucanje ueta, probijanje
gumenog amca, eksplozije, te ostala neispravna oprema.


7. Koje su subjektivne opasnosti u planinama, te u speleolokim objektima?

Subjektivne opasnosti u planini kriju se u samom ovjeku, tj. nepoznavanje vlastitih
sposobnosti, bolest i slabost organizma, panika, pogrena procjena, nezdrava ambicija i
bolesno rekorderstvo.

Subjektivne opasnosti u piljama su nepoznavanje vlastitih sposobnosti i mogunosti,
rekorderstvo, bolest, iscrpljenost, panika, neznanje u rukovanju opremom.


8. to treba od prve pomoi uvijek imati sa sobom?

Sadraj osobne prirune apoteke

- 2 prva zavoja
- 2 3 obina kaliko zavoja
- obini flaster
- hansaplast
- tablete protiv bolova
- nekoliko sigurnosnih igli (ziherica)
- plastine rukavice za jednokratnu upotrebu
- astrofolija




4
to se prvo pregledava kod unesreenog?

Kod unesreenog prvo se utvruje vrsta povrede pregledom koji ukljuuje provjeru svijesti,
disanje, puls i krvarenja (arterijsko krvarenje - iklja, vensko krvarenje - mirno).
Nakon toga prua se neodgodiva prva pomo kojom se zaustavlja krvarenje, stavlja se
unesreenog u boni poloaj ili se unesreeni oivljava.

Kako se zaustavlja krvarenje?

Krvarenje moe biti vanjsko i/ ili unutarnje.
Kod vanjskog krvarenja ranu je potrebno previti prvim zavojem i pojaati pritisak na mjestu
same rane. U sluaju nezbrinute rane, izvesti 'digitalnu kompresiju' pritisak prstima na
pojedinim mjestima tijela gdje se ile nalaze uz kost, pa ih tako prikljetenim moemo
zaepiti. Zaustavljanju krvarenja pomae i podizanje ozlijeenog dijela uvis.

Kod unutarnjeg krvarenja potreban je hitni transport u bolnicu u poloaju da najvaniji organi
dobivaju dovoljno krvi: glava nisko, ruke i noge uzdignute (autotransfuzija). Simptomi
unutarnjeg krvarenja su plavi nokti i usnice, zijevanje, ubrzano povrinsko disanje, hladan
znoj, ok.

to napraviti ako je ovjek u nesvijesti?

Ako je ovjek u nesvijesti potrebno ga je polegnuti u boni poloaj (da se izbjegne guenje
prilikom povraanja).

Kako se daje umjetno disanje i masaa srca? ->reanimacija

Da bismo mogli pruiti umjetno disanje, najprije moramo provjeriti prohodnost dinih putova
te ako je potrebo osloboditi dine putove (sekret, krv, umjetno zubalo). Zatim se glava
postavlja u takav poloaj da se omogui nesmetan prolaz zraka u plua, tj. da je glava
maksimalno zabaena prema natrag. Primjenjuju se metode usta na usta ili usta na nos.
Umjetno disanje izvodimo 12-16 puta u minuti.

Masaa srca vri se ritmikim pritiskivanjem prsnog koa u predjelu prsne kosti. Na taj nain
srce gnjeimo izmeu prsne kosti i kraljenice i istjerujemo stanovitu koliinu krvi u opticaj.
Izvodi se na tvrdoj podlozi. Uestalost pritisaka treba biti oko 100 puta u minuti.

Kako postupiti u sluaju ozlijede kraljenice?

Vratni dio imobilizira se 'Schanzovom kravatom'. Pri ozljedama ostalih dijelova unesreenog
polegnuti i privrstiti na ravnu tvrdu podlogu (vrata, daska, skije), od brade do nonih prstiju.
Da se zadri prirodan poloaj kraljenice treba pod lea neto podmetnuti. Bez vrste i ravne
podloge ne smijemo ga transportirati.

Kako postupiti u sluaju ugriza zmije?

Malo iznad mjesta ugriza zmije, lagano stegnuti trokutnom maramom i transportirati
ozlijeenog u bolnicu.

5
9. Kako postupiti u sluaju pothlaivanja kao jednog od najveih problema u
speleolokim objektima?

U sluaju pothlaivanja ne grijati cijelo tijelo, nego grijati vitalne organe: platnenu, viestruko
presavijenu krpu natopiti vodom toplom 40C i preko odjee stavljati na prsa i trbuh. Preko
toga omata se astrofolija da se ne gubi toplina. Ruke i noge ostaju izvan ovog toplog ovoja i
ne zagrijavaju se, ve se samo omataju u deke zajedno s cijelim tijelom, a oko svega jo
dolazi bivak vrea ili druga astrofolija. Umatanje treba biti vrsto da se pothlaeni ne mie,
jer micanje pomae neeljenom mijeanju krvi. Kod poetnih lakih oblika pothlaenja, dok
je svijest jo posve ouvana, dodatnu toplinu moe pruiti i improvizirani ator od astrofolije i
grijanje prostora pod svijeom ili karabitnom lampom.


10. to je to GSS? Kada i kako se poziva GSS i koje informacije treba dati?

Hrvatska gorska sluba spaavanja (HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna sluba
javnog karaktera. Specijalizirana je za spaavanje u planinama, stijenama, speleolokim
objektima, i drugim nepristupanim mjestima kada pri spaavanju treba primijeniti posebno
struno znanje i upotrijebiti opremu za spaavanje u planinama. Poziv na broj 112.


Obavijest o nesrei treba sadravati slijedee podatke:


- tko javlja (ime, prezime, telefon), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti
u vezu s njim
- odakle javlja i kako je saznao za nesreu (kao oevidac ili posrednik)
- mjesto nesree (precizan opis)
- tko je unesreeni (prezime, ime, dob, adresa)
- to se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
- to je dosad poduzeto (vrsta pruene prve pomoi, tko je sve obavijeten)
- vremenske prilike na mjestu nesree
- kakav je prilazni put do mjesta nesree



OPREMA I BORAVAK U PLANINAMA. ORIJENTACIJA


11. Od ega se sastoji oprema za bivakiranje? Opii kako se izrauje bivak?

Oprema za bivakiranje sastoji se od najlonske folije (cerada) ili ator, vree za spavanje, bivak
vrea (kad se spava bez atora ili cerade), te karimata.

Bivakiranje je prenoenje izvan planinarske kue, sklonita i ostalih graenih objekata.





6
12. Kako izgleda pravilna prehrana u brdima i u piljama?

Jedna od ivotnih potreba je i potreba za hranom. Nain prehrane osobna je stvar pojedinca,
ali dobro je znati da su dobra prehrana i dobro isplanirani obroci vrlo vani tijekom boravka u
brdima i u piljama. Pravilna prehrana podrazumijeva da hrana mora biti ravnomjerno
konzumirana tijekom cjelodnevnog hodanja te da se rasporeuje na 5 do 6 manjih obroka.
Izmeu samih obroka za nadoknadu energije uzimaju se orasi, smokve, suhe ljive, ljenjaci,
okolada te energetski napitci kao to su kava, aj, kakao, pa se tako nadoknauje i izgubljena
tekuina. Kod planinarenja i kod speleolokih aktivnosti gubitak vode je znatno vei pa se
mora pravilno nadoknaditi.
Hranu za jamu treba dobro planirati. Zbog vrlo niskih temperatura i velike koliine vlage,
tijelo se stalno pothlauje i potrebno nam je dosta toplih i jakih obroka, sa to brom
pripremom. Za kuhanje se upotrebljavaju plinska kuhala. U jamu treba nositi dosta instant
napitaka, ajeva, tijesta, ganaca, griza, zobenih pahuljica, rie, mlijeka u prahu, pudinga,
patete, slanine, riblje konzerve, sireve, juhe, okolade, sueno voe, sjemenke, keksa.


13. Nabroji metode orijentacije u prirodi. Kako se kree po azimutu? Kako se odreuje
poloaj na terenu pomou azimuta? Koji su osnovni elementi topografske karte? to je
to rekognosciranje? Kako se orijentiramo u podzemlju?



Metode orijentacije: raspitivanje kod lokalnog
stanovnitva; poznavanje zemljovida i instrumenta
za orijentaciju i obje metode zajedno


Azimut* (kut koji zatvara pravac sjevera sa
pravcem prema objektu, mjereno u
stupnjevima (0 360) od sjevera
prema istoku itd.)

Skidanje azimuta u prirodi*:
- viziramo objekt u prirodi (rub kompasa ili vizir)
- okreemo prsten kompasa dok se linije poravnaju
sa iglom (igla = meridijan u prirodi)
- na skali prstena oitamo azimut

Osnovni elementi topografske karte:
Mjerilo, izohipse, hidrografska mrea i vodni objekti (plava boja), umjetni objekti (prometna
mrea, naselje, crkva), ume i poljoprivredne kulture (zelene boje), koordinatna mrea i smjer
sjever

Rekognosciranje pretraivanje, detaljno 'eljanje' nekog podruja s ciljem da se otkriju
ulazi u podzemlje ili barem neto to upozorava na njihovo postojanje.

U podzemlju se orijentiramo pomou magnetnog ili digitalnog kompasa, karte ili nacrta
speleolokog objekta.


7

14. Koja je osnovna planinarska oprema bez koje ne idemo u planinu, to nosimo ljeti, a
to zimi?

Najosnovnija planinarska oprema su planinarske cipele, ruksak, pribor za prvu pomo, tapovi
Zima: gamae, kape, rukavice, cepin, dereze, jakna
Ljeto: sunane naoale, eir



VOROVI U SPELEOLOGIJI


15. Napravi vor i navedi njegovu primjenu, prednosti i mane:

Osnovni uvjeti koje vorovi moraju zadovoljavati su sigurnost, nosivost (vor predstavlja
najslabiju toku smanjuje nosivost ueta za 40%), svrsishodnost, jedinstvenost izrade i
rastezljivost nakon optereenja.

a) osmica najee upotrebljavan vor u speleologiji. Koristi se na sidritima za
ukopavanje ueta u karabiner spita ili klina.

b) osmica s uplitanjem slui za izradu nekih prirodnih sidrita, npr. oko stabala, sigastog
stupa i sl., te za spajanje ueta istih promjera.

c) devetka primjena kao osmica i malo bolja svojstva: malo oslabljuje ue i lake se
razvezuje nakon optereenja. Zbog veeg volumena u odnosu na osmicu upotrebljavamo je
uglavnom u prevjesima. Tee ju je uplitati od osmice pa se rjee koristi za neka prirodna
sidrita i spajanje ueta. Vee se na krajevima i u sredini ueta.

d) dvostruki zatezni spajanje ueta istih ili razliitih promjera -> najvea prednost, ali i
mana jer se teko razvezuje nakon optereenja. Kad je dobro zavezan potpuno je simetrian.
Moe se upotrebljavati i za izradu zamke od improviziranog pojasa.

e) bulin najee se upotrebljava za navezivanje kraja ueta oko tijela kod osiguravanja i
kod izrade nekih prirodnih sidrita, npr. oko stabala. Uz bulin obavezno se vee osiguravajui
vor.

f) prusik (simetrini i asimetrini) slui za fiksiranje zamke na ue veeg promjera
(najee zamke 5 ili 6 mm na ue 10 mm). Tako privrenu zamku upotrebljavamo za
samoosiguravanje, za improvizirane tehnike penjanja po uetu ili za izradu sistema za
podizanje (tzv. Sv. Bernard). Ovisno o uvjetima (mokro, blatno i ledeno ue) i odnosu
promjera zamke i ueta (1:2 do 1:3), primjenjuju se simetrini, asimetrini, modificirani i
karabinerski. Asimetrini i modificirani prusik bolje prianjaju na ue pa se koriste kod
mokrih, blatnih ili ledenih ueta, a nedostatak je da dre samo u jednom smjeru.

g) modificirani prusik


8
h) dvostruka osmica upotrebljava se kod izrade dvostrukih tzv. Y sidrita prilikom izrade
improviziranog pojasa. Vee se na krajevima ili negdje na sredini ueta. Veliina uice vora
moe se vrlo lako prilagoavati, to je vano prilikom izrade Y sidrita, jer na taj nain
moemo ue postaviti u najbolji poloaj u odnosu na stijenu. Nedostatak ovog vora je da pri
izradi troi puno ueta i da ima velik volumen.

i) laarski upotrebljava se za samoosiguranje na osiguravalitu jer se lako moe izraditi
jednom rukom. Prednost mu je to se duljina ueta do vora moe regulirati a da se vor ne
razvee nego olabavi. Koristi se i prilikom izrade improviziranih nosila.

j) polulaarski osiguravanje prilikom penjanja. Najbolje je rjeenje za sputanje po uetu
od svih improviziranih tehnika. Nedostatak mu je neuredan izgled pa neiskusnija osoba teko
moe provjerit je li dobro napravljen. Blokira se poluvorom i s dva osiguravajua vora.

k) ambulantni koristi se pri izradi prsnog naveza, improviziranih nosila i sl, ali gdje nije
neposredno optereen. Prednost mu je to se pri spajanju dva kraja oba mogu zavezati u
napetom stanju.


16. Koja je razlika izmeu osnovnih i pomonih vorova?

OSNOVNI VOROVI: osmica, dvostruka i trostruka osmica, devetka, bulin, dvostruki
zatezni

POMONI VOROVI: laarski, polulaarski, prusik, ambulantni, osiguravajui vor


17. Napravi sjedite od zamke i karabinera. Napravi prsni navez zamkom kroz krol.



SPELEOLOKA OPREMA I TEHNIKE KRETANJA U
SPELEOLOKIM OBJEKTIMA


18. Nabroji dijelove osobne rasvjete. Kako funkcionira karabitka, kako se puni, prazni i
odrava, koji su mogui problemi? emu slui elektrina rasvjeta?

Kaciga s elektrinom i acetilenskom komponentom.

Elektrina rasvjeta: lagana, dalekog dometa, ne gasi se u kontaktu s vodom (prskanje) ni pri
jakim zranim strujama. Nedostaci: prevelika usmjerenost snopa, skupe baterije.

Karabitka

Acetilen bezbojni plin koji nastaje u reakciji kalcijevog karbida s vodom, pri emu nastaje
gaeno vapno.

9
Karabitka se sastoji se od 2 spremnika: voda iz gornjeg spremnika kontrolirano kapa u donji,
gdje se nalazi kalcijev karbid. Nastali acetilen odvodi se buirom (armirana plastina cijev) do
plamenika (instalacije sastoji se od plamenika brenera, upaljaa i reflektirajue ploice).

Odravanje: poslije upotrebe vodu iz karbitke ispustiti, iz spremnika odstraniti nastalo vapno,
ali ostaviti malo karbida da navlai vlagu i spreava koroziju. Dobro oistiti i podmazati.


19. Nabroji dijelove osobne speleoloke opreme, emu slue i kako se odravaju. to
treba nositi u kacigi?

Osobna speleoloka oprema: rasvjeta, kaciga, kombinezon, odjea ispod kombinezona, obua
(gumene izme), rukavice, zamke, gurtne, sponke/karabineri, pribor za prvu pomo,
transportna vrea, speleoloka surla (oko 30 cm dugo plastino crijevo koje slui za pijenje
vode ili punjenje karabitke na mjestima gdje vodu ne moemo zagrabiti), speleoloki pojas.

Drutvena oprema: pribor za crtanje, oprema za postavljanje vertikala (ueta, kladivo, spiter,
builica, spitovi, ploice, klinovi, gumeni amac, ronilaka oprema

Odravanje: nakon koritenja oistiti, provjeriti i pripremiti za sljedeu upotrebu
to se nosi u kacigi: astrofolija, prvi zavoj, flasteri, neto protiv bolova.


20. Koje su klasine tehnike kretanja u podzemlju i kada se one primjenjuju?
Demonstriraj tehnike dlfer, sputanje pomou polulaarskog vora i francuski nain.

Klasine tehnike kretanja u podzemlju su sputanje pomou Dlferovog sjedita, sputanje s
pomou karabinera i sjedita od zamke, sputanje s pomou polulaarskog vora, francuski
nain; penjanje pomou vorova prusik.
Tehnike se primjenjuju prilikom gubitka ili kvara pojedinog dijela opreme, rjeavanja lakih
tehnikih problema, npr. savladavanje manjih vertikala Dlferovim sjeditem.


21. Kako se klasino osigurava, a kako se samoosigurava (prusikom)?

Klasino osiguravanje jedan speleolog osigurava drugog posebnim uetom koje slui samo
za tu svrhu. Prije ulaska u vertikalu speleolog X se navezuje na ue na nain da provede ue
ispod desnog pazuha, te preko lea i lijevog ramena. Oba kraja ueta uzima u ruke i
proputanjem kroz ruke odreuje duinu i napetost. U sluaju pada zatee se ue oko tijela
rukama. SpeleologY koji osigurava sjedne/stoji leima okrenut prema sidritu za koje se i sam
vee zamkom.

Samoosiguravanje koristi se pri sputanju po uetu, rjee pri slobodnom penjanju. Od
zamke duine oko 1,5m se napravi oma tako da se krajevi spoje dvostrukim zateznim
vorom. Jednim krajem ome svee se prusik na uetu po kojem se vri sputanje. Drugi kraj
ubaci se pomou karabinera u sjedite od zamke ili u prsni navez. Prilikom sputanja
speleolog pomie prusik po uetu drei rukom sam vor i pazi da se oma ne zategne. U
sluaju pada on puta vor i ostaje visjeti na omi i prusiku koji se zategao oko ueta. Ne
smije se hvatati za vor -> prokliznut e i nee sprijeit pad. Treba imati dodatnu zamku ->
radi se oslonac za noge od ome s prusikom.
10
22. Obuci na sebe opremu za penjanje i sputanje.
23. Kako se penje uz stijenu, a kako u previsu?
24. Opii ili pokai prelazak spita pri penjanju i pri sputanju.
25. Opii ili pokai prelazak vora pri penjanju i pri sputanju.

26. Kako se prelazi prenica?

Prenica za napredovanje prelazi se ukopavanjem pupane vrpce takve duljine da nam je
karabiner pupane vrpce pri optereenju otprilike u visini ramena.
Prenice za osiguranje osiguravamo se karabinerom koji bez optereenja klizi po uetu.


27. Nabroji drutvenu speleoloku opremu. Kako se ona odrava? to je to oruarstvo?

Speleoloka oprema je specijalizirana oprema koja slui za napredovanje u speleolokom
objektu. Sastoji se od opreme za opremanje speleolokog objekta i osobne speleoloke
opreme. vidi odgovor 19.
Opremanje (postavljanje) speleolokog objekta je postavljanje elemenata koji slue za
napredovanje u speleolokom objektu (sidrita za ueta i drugih tehnikih rjeenja za
napredovanje).


28. to je to atest, kako je oznaen i zato se ne smije koristiti oprema bez atesta?

Oznake su UIAA i CE. To znai da oprema zadovoljava sve sigurnosne uvjete za upotrebu u
speleologiji, odnosno alpinizmu.


29. Koje su vrste ueta i koja je razlika izmeu njih? Koji su dijelovi ueta? Kako
izbjei oteenje ueta i kako provjeriti ue? to je to faktor pada i koliko on smije biti
velik?

Postoje dinamika i statika ueta.
Dijelovi ueta su kouljica i kontrolne niti, jezgra, snop, vlakanca.
Provjera ueta: provlaenje ueta kroz prste. Ne hodati po uetima, bacati ih u vatru, suiti ih
na suncu, paziti da se ne taru o stijenu prilikom penjanja/sputanja...

30. Namotaj ue za transport. Sloi ue u transportku za postavljanje u jami.

31. to je to devijator i kako se prelazi?

Uloga devijatora je izbjei trenje ueta o stijenu (kao i uloga meusidrita). Ue se odmie od
mjesta gdje bi dodirivalo stijenu uz pomo karabinera i zamke koja se fiksira na stijenu
suprotnoj od mjesta trenja.
Prelazak devijatora pri silasku otkopamo karabiner devijatora i ukopamo ga iznad
desendera. Kod penjanja, blokerom doemo do karabinera devijatora te ga gurnemo blokerom
jo gore po uetu koliko ide. Podupremo se zatim nogama o stijenu (u raskoraku) da se
rastereti devijator, te otkopamo karabiner i ukopamo u njega slobodno ue ispod krola.
Popotrebi pupana vrpca ukopava se u zamku devijatora (ne u karabiner).

11
32. Koje su specijalne tehnike speleolokih istraivanja i navedi primjere kada se one
primjenjuju?

Posebne tehnike istraivanja su speleoronjenje, miniranje hilti mecima koje se koristi kod
suenja u speleolokom objektu: glatka stijena ili pukotina (meandar), izboine u suenom
sijelu pilje, sigovina; penjake tehnike, tj. alpinistike tehnike i penjanje u ledu (cepini
dereze, ledeni klinovi).



OPREMANJE I CRTANJE SPELEOLOKIH OBJEKATA


33. Kako se oprema speleoloki objekt, kakve vrste sidrita postoje? Koja su
nepouzdana prirodna sidrita?

Opremanje (postavljanje) speleolokog objekta je postavljanje elemenata koji slue za
napredovanje u speleolokom objektu (sidrita za ueta i drugih tehnikih rjeenja za
napredovanje).

Ue po kojem se sputamo nosi se u transportnoj vrei ovjeenoj na oko 1,5 m dugakoj
zamci na pojasu. Ue mora imati ve prije napravljeni vor na dnu.
Ostala oprema: spiter, kladivo, spitovi, ploice, klinovi, zamke, gurtne, karabineri koji su
okaeni na boku i straga.

Vrste sidrita su prirodna i umjetna.
Prirodna sidrita su sidrita koja moemo nai u prirodi i u samom speleolokom objektu. To
mogu biti stabla, izboine, sige, uice/rupe u stijeni, blokovi stijena, dok su umjetna ona koja
postavlja napravi. (dvostruka sidrita sastoje se o osnovnog i sigurnosnog sidrita koje
slui kao osiguranje u sluaju poputanja osnovnog).

Nepouzdane vrste sidrita su nezdrave stijene, izboine otrih rubova, tanke sige + provjerit
kvalitetu povezanosti sige s podlogom (ako se siga nije kristalizirala na vrstoj stijeni, nego je
taloena na glini, pijesku, ljunku, kamenom siparu, tada je mogue da pod optereenjem
klizne itava siga/sidrite).


34. to su to spitovi i klinovi, kako se postavljaju i emu slue?

Klinovi nam slue da se pomou njih osiguramo, bilo kao meuosiguranja ili na
osiguravalitima. Klinovi nisu jedine naprave koje tome slue, no jesu najstarije. Tek prvom
upotrebom klina i karabinera (uz ue, naravno) osiguravanje je poelo poprimati dananji
oblik i smisao. Klinove dijelimo na klinove koje postavljamo u prirodne pukotine u stijeni
(konvencionalni klinovi) i klinove kojima moramo najprije u stijeni izbuiti rupu (ekspanzivni
i lijepljeni klinovi). U raznim vrstama stijena postoje pukotine raznih irina, duina, dubina,
oblika i orijentacija. Mnoge pukotine irine svega milimetar, pa do onih irokih skoro poput
ake predstavljaju potencijalno dobro mjesto za postaviti klin. Shodno tome postoji i veliki
izbor klinova takoer razliitih debljina, irina, duina, oblika i izraenih od razliitih
materijala. Klinove u pukotinu postavljamo zabijanjem. Dobra stvar je da pri tome cijelo
vrijeme primamo povratnu informaciju o kvaliteti stijene i kontaktu klina s njom, ak i kad je
12
iznutra donekle obloena ledom, zemljom, mahovinom... Drugim rijeima, moemo relativno
dobro procijeniti koliko je klin koji zabijemo siguran. Naime, klin u dobrom kontaktu s
vrstom stijenom prilikom zabijanja zvoni sve viim tonom pri emu svakim udarcem ulazi
malo tee nego s prethodnim. Idealno klin ue do uice, uz najvei otpor i najvii ton upravo s
posljednjim udarcima kladiva. Tamo gdje u stijeni nema pukotina koristimo ekspanzivne
klinove spitove. Oni zahtijevaju umjetno izbuenu pravilnu rupu u stijeni da bi ih se moglo
postaviti. Ekspanzivni se klinovi (spitovi) pritezanjem matice ili zabijanjem proire i na taj
nain zaglave u izbuenoj im rupi.


35. emu slui nacrt speleolokog objekta? to sve mora sadravati nacrt?

Topografski nacrt pilje ili jame je glavni rezultat speleolokih istraivanja je na struan nain
i u skladu sa svjetskim standardima izraen topografski nacrt speleolokog objekta. Nacrt
speleolokog objekta sastoji se od tlocrta i profila sa svim elementima nacrta koji su definirani
od strane Meunarodne speleoloke unije (UIS). Kada je nacrt izraen, iz pravilno
izmjerenog i tablino prikazanog poligonskog vlaka se izraunaju statistiki parametri pilje
ili jame - njena stvarna duljina, horizontalna duljina, dubina, poloaji najudaljenijih toaka,
pruanje kanala.
Nacrt slui za orijentaciju u speleolokom objektu, za pronalaenje neistraenih dijelova,
oznaava arheoloke, paleontoloke, geoloke i bioloke nalaze, a moe se iskoristiti i
prilikom iskoritavanja objekta u turistike svrhe.

Pribor za crtanje (povezan na dasci/podlozi) je podloga za crtanje, obine olovke i gumice,
kompas, padomjer, mjerne vrpce, milimetarski papir.


36. Kako se izrauje nacrt speleolokog objekta? Kako se odreuju duljine u tlocrtu?
to je to duljina, a to dubina speleolokog objekta?


Primjer tablice ekipe koja je crtala Golublju pilju izgled tablice
Toka Duina Azimut Nagib
0-1 4 m 195 -37


Crta se izdueni profil (presjek speleolokog objekta razvuen u ravninu. Profil se sastoji od
ravnina koje su okomite na horizontalu) i tlocrt (projekcija speleolokog objekta na
horizontalnu ravninu).

Poligonski vlak sastoji se od duina povuenih izmeu svake dvije mjerne toke. Duine su
definirane s tri mjerena parametra: duljinom, azimutom (kutom u odnosu na sjever) i padom
(kutom u odnosu na horizontalu). Duljina se mjeri metrom ili laserskim daljinomjerom,
azimut s optikim kompasom, a pad s optikim padomjerom.

Horizontalna duljina - u Hrvatskoj se pod pojmom duljine nedavno smatrao zbroj
horizontalnih duljina svih piljskih kanala (horizontalna projekcija prikazana na tlocrtu). Radi
usklaivana sa svijetom potrebno je za svaki speleoloki objekt izraziti i stvarnu duljinu.
(oprez: pojmovi duljina i duina nisu sinonimi)

13
Stvarna duljina ("duljina" - u literaturi u svijetu) - u svijetu se pod pojmom duljine smatra
stvarna duljina, koja se odnosi na zbroj realnih (poligonskih) duljina koje speleolog treba
prijei da bi doao od jedne do druge mjerne toke (pri emu su izostavljeni izmjereni
poligoni koji ne poveavaju duljinu objekta, npr. do sporednih kanala i sl.).

Dubina je vertikalna razlika izmeu visine ulaza i visine najnie toke u pilji ili jami.


37. to je to Zapisnik istraivanja i emu slui?

Zapisnik je knjiga za voenje statistike istraivanja.


GEOLOGIJA I KLIMA PODZEMLJA


38. Kako nastaju speleoloki objekti i u kojim vrstama stijena?

Najznaajniji procesi koji sudjeluju u oblikovanju reljefa Zemlje su mehaniko troenje
(posljedica termikih promjena kojima je stijena izloena), derazija (utjecaj gravitacije koja
uzrokuje puzanje, klizanje, odlamanje i odronjavanje), erozija (proces razaranja povrine zbog
vanjskih initelja: voda, vjetar, led), kemijsko raspadanje ili korozija (kemijski procesi u
stijenama pri emu se njihov mineralni sastav mijenja), organogeno razaranje (fiziko rast
korijena biljaka; kemijsko djelovanje humusa)


Koja je razlika izmeu pilja i jama?

pilja je horizontalan speleoloki objekt bilo manjih ili veih dimenzija, u kojem je prosjeni
nagib kanala manji od 45. Jama je uglavnom vertikalni speleoloki objekt u kojem se
napreduje uz pomo razliitih tehnikih pomagala, uglavnom uadi, a prosjeni nagib vei je
od 45.


39. to je to kr i koje krke oblike poznaje?

Kr je specifian teren koji se razvija na terenima izgraenim od topivih stijena: vapnenca i
dolomita. Postoje razliiti krki oblici, npr. kamenice, krape, ponikve, uvale, polja, pilje,
jame.


40. Kako nastaju sige?


Karbonatni minerali se otapaju u tlu,
transportiraju se procjeivanjem kroz tlo do
unutranjosti pilje i zbog izjednaavanja
parcijalnog tlaka CO
2
se taloe kao sige.


14

41. to su to stalagmiti, stalaktiti, saljevi, zavjese, kaskade, heliktiti, piljski biseri? to
su to vrtloni lonci?

Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu od stropa prema podu pilje.
Stalagmiti su sige koje rastu s poda kanala.
Saljevi su takoer vrlo este sige. Saljevi nastaju polaganim salijevanjem tankog filma vode
po irokoj povrini, esto prekrivaju velike povrine zidova i podova kanala.
Zavjese karakteristian ornament pilja nalik na zavjesama, a nastaje na kosim stropovima
ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda i iza sebe ostavlja tanak sloj CaCO
3
.
Kaskade slijevanjem tankog finog filma vode po kosom podu kanala na ispupenjima
(neravninama) vodeni tok postaje turbulentan pa takvo rasprivanje pospjeuje gubitak CO
2
i
kristalizaciju kalcita na ispupenju. Ispupenje raste tvorei branu koja stvara manje ili vee
jezero, odnosno kaskadu.
Heliktiti sige koje rastu u svim smjerovima, ak i suprotnom od gravitacije: po stropovima,
zidovima, na drugim sigama.
piljski biseri manje ili vie zaobljene, kuglaste forme kalcita koje nalazimo u plitkim
bazenima u koje sa stropa kapa voda.


42. Ima li u speleolokim objektima leda?

Ledenice su este na Velebitu, Biokovu te na drugim visokim planinama Dinarskog kra.


43. Kakva je klima u podzemlju? O emu ovisi temperatura i strujanje zraka u
speleolokom objektu?

Klima u podzemlju naziva se i kriptoklima.

Temperatura zraka pilje ovisi o vrijednosti srednje godinje temperature vanjskog zraka u
tom kraju, o temperaturi stijena, dubini, debljini pokrovnog sloja... Temperatura povrinskog
sloja je kolebljiva, a u dubinama je konstantna tijekom cijele godine.

Strujanja zraka:
1 ulaz - strujanje nastaje prilikom promjene barometarskog tlaka vanjskog zraka; u
toplom razdoblju hladan piljski zrak struji van, a topli vanjski zrak ulazi u
strop pilje, zimi je smjer strujanja obrnut

2 ili vie ulaza osjetno jaa strujanja zraka

- toplo razdoblje - hladan zrak izlazi na donji otvor; na gornjem otvoru nastaje
podtlak i on usisava topao vanjski zrak
- hladno razdoblje piljski zrak je topliji od vanjskog, manje gustoe i laki, zbog
uzgona se podie i izlazi na povrinu kroz gornji otvor. Tada na
donjem otvoru nastaje podtlak, pa usisava hladan vanjski zrak.




15
IVI SVIJET U PODZEMLJU. ZATITA IVE I NEIVE PRIRODE


44. Koje skupine ivih bia ive u podzemlju? Ima li u Hrvatskoj ovjeje ribice? Gdje
su naene endemske - pijavice?

Biospeleologija je grana biologije koja prouava ivot u podzemlju. To je razmjerno novije
znanstveno podruje, koje se ubrzano razvija tijekom zadnjeg stoljea, kako ovjek sve ee
i dublje prodire u podzemlje.
ivotinje u piljama moemo prema stupnju morfoloke i fizioloke prilagoenosti podijeliti u
3 kategorije:

1. troglokseni - sluajni posjetioci pilja, vrste koje se samo sporadino pojavljuju u
podzemlju; oni koji padaju u njih ili koji ih koriste kao zaklon (npr.
medvjed zimski san)

2. troglofili naginju na trajno ili povremeno nastanjivanje podzemnih stanita, no vezani
su uz povrinu zbog hranjenja ili nekih drugih biolokih potreba.
Najpoznatiji predstavnici ove kategorije su imii

3. troglobionti ivotinje koje su se prilagodile podzemnom okoliu i obino ne mogu
preivjeti izvan pilja = obligatni podzemni organizmi, potpuno
prilagoeni

Vodene ivotinje u piljama takoer moemo podijeliti u 3 kategorije

1. stigoksene - vodene organizme koje dospiju u pilje strujom vode

2. stigofile - nastanjuju podzemlje ali se pojavljuju i u nadzemnim vodama

3. stigobionte - ive iskljuivo u podzemnim vodama i prilagoeni su ivotu u podzemlju

Endemska pijavica Croatobranchus mestrovi pronaena je u Lukinoj jami 1994. godine.
Jedini stigobiontni kraljenjak u Hrvatskoj je ovjeja ribica Proteus anguinus, endem
podzemnih voda dinarskog kra Slovenije, Italije, Hrvatske i BiH. Prilagoena je ivotu u
podzemlju, bez pigmenta i bez oiju.

Od piljskih ivotinja u Hrvatskoj moemo izdvojiti razne troglofilne i troglobiontne rodove
pauka (Araneae), laipauka (Opiliones), laitipavaca (Pseudoscorpiones), kopnenih
jednakononih rakova (Isopoda terrestria), stonoga (Myriapoda), grinja (Acarina), dvojenoga
(Diplopoda). Meu kukcima (Insecta) najzastupljeniji su beskrilni kukci, skokuni
(Collembola) i kornjai (Coleptera). Meu najodvedenijim vrstama su sisavci (Mammalia),
meu kojima su najpoznatiji imii (Chiroptera).







16
45. Kakva je zatita i ugroenost ivog svijeta u podzemlju?

Zatita ivog svijeta u podzemlju moe biti fizika zatita samog speleolokog objekta (npr.
vrata) i pravna (zakonima). Ugroenost ivog svijeta je velika (nesavjesni ljudi, smee...).
Popis najugroenijih krkih fenomena napravljen je da se istakne potreba dodatnih napora
nadlenih ustanova za rad na njihovoj zatiti i saniranju oneienja, te puno vie rada na
preventivi i edukaciji.

46. Kako se speleolozi odnose prema ivoj i neivoj prirodi u planini i u piljama?

Viegodinjim uvidom u stanje na terenu speleolozi su pronali vei broj ugroenih pilja i
jama, od ega ima najvie ugroenih otpadom koji se namjerno baca u njih i zagaenim
vodama.

Sav ivi svijet u podzemlju je zatien i trebao bi ostati zatien.