1

FILOZOFSKI FAKULTET MOSTAR

STUDIJSKA GRUPA: SOCIJALNI RAD
KOLEGIJ: TEMELJNA ZNANJA O ODGOJU I OBRAZOVANJU




TEMA: Nacionalni okvirni kurikulum









Mentorica: Dr.sc Dijana Vican Studentica: Milena Mihaljevi


Mostar, lipanj 2013.

2


Sadraj:
1. UVOD..........................................................3
2. USMJERENOST PREMA KOMPETENCIJAMA.............................................4
2.1. SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA.......5
2.2. ZATO NACIONALNI? ZATO OKVIRNI? ZATO KURIKULUM?....7
3. ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI..................................................................7
4. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA................8
5. STRUKTURRA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA
U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA.........................................................10
6. MEUPREDMETNE TEME...............................................................................12
7. ZAKLJUAK.......................................................................................................16
8. LITERATURA.....................................................................................................














3


1. UVOD
Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost obrazovanja za
osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe kolskoga sustava prema
novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost imaju promjene u podruju nacionalnoga
kurikuluma.
U dokumentu Nacionalni okvirni kurikulum stoji da se Hrvatska obrazovna politika opredijelila za
izradbu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje koji omoguuje da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u
jednu meusobno povezanu cjelinu.
Nacionalni okvirni kurikulum ini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranje
optimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na razraenim
postignuima odgojno-obrazovnih podruja.
Izradba kurikulumskih dokumenata, ukljuujui i Nacionalni okvirni kurikulum, predstavlja sloen i
dugotrajan proces koji podrazumijeva trajno vrjednovanje i samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga
tijeka onih koji ue i onih koji pouavaju te stalnu povezanost obrazovne politike sa znanou i odgojno-
obrazovnom praksom.
Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje oekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja nae
djece, uenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta e oekivanja biti
ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.
NOK donosi jasan, vrst i sveobuhvatan okvir promjena obrazovnog sustava od vrtia do fakulteta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 30. srpnja 2010. godine predstavilo je prvi Nacionalni okvirni
kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje - dokument
na kojemu se temelji odgoj i obrazovanje na predkolskoj, osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini.
1




1
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
4



2. USMJERENOST PREMA KOMPETENCIJAMA

Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, naroito jaanje svjetskoga trita i
konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota pojedinca u
svim podrujima: kulturi, znanstvenomu
i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu,drutvenoj povezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina
te njegovu osobnomu razvoju. ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije
zahtijevaju nova znanja, vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje
stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj kritikoga miljenja,
poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije mogue ostvariti u
tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenoenja znanja. Pomak u
kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u pristupu i
nainu programiranja odgoja i obrazovanja.
Da bi uspjeno odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila
je
osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:
komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja,
stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih
situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer
razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i
drutveno odgovoran nain.
komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,
usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica
na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.
matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i
primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih
situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i
metodologije kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i
5

zakljuivanja na temelju injenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao
osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na
ljudske potrebe i elje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer,
ukljuuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost
pojedinca kao graanina.
digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i drutvenomu ivotu te u
komunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i
sposobnosti: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,
prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta.
uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.
socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i
meukulturnu suradnju.
inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u
djelovanje, a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te
sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za
voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. Takoer,
ini osnovu za stjecanje specifinih znanja i vjetina potrebnih za pokretanje drutvenih
i trinih djelatnosti.
kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja
ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu,
knjievnu i vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj,
nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune
vanosti osposobljavanje uenika za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe
i svijeta te za njihovu zatitu kao i razvijanje svijesti uenika o vanosti estetskih
imbenika u svakodnevnomu ivotu.
2






2. 1 SASTAVNICE NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA

2
NOK Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for
lifelong learning (2006/962/EC)
6

Temeljne sastavnice NOK-a su:

1) drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti
- NOK je u ovom djelu posebno naglasio dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost, domoljublje,
drutvena jednakost, solidarnost, dijalog i snoljivost, rad, potenje, mir, zdravlje, ouvanje prirode i
ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti.

2) Odgojno obrazovni ciljevi
- ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja odgovarajui na
pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine,sposobnosti i stavove treba razviti
3) naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti
- naela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalni
kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravati. Naela su sadrajno
povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu kojom se osigurava unutarnja
usklaenost kurikulumskoga sustava i suradniko djelovanje sudionika u tijeku izradbe i primjene
nacionalnoga kurikuluma.
4) metode, sredstva i oblici rada
- Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete/uenika. Oni
podrazumijevaju:
a) prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim
potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojnoobrazovni uspjeh svakoga pojedinca
b) odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na
razvoj svih podruja djetetove/uenikove osobnosti
c) planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajui
razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave
d) prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta/uenika, kao i razvojnih razlika izmeu djeaka i
djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
5) odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj
Ovim kurikulumom drutvo pokuava zapoeti proces odgoja uenika prema kompetencijama. Naime,
eli(mo) uenike/djecu uvui u NOK-ski sustav koji e od njih napraviti kompetentne strunjake.
Definiranjem (niza) poeljnih odgojnih ishoda stvorena je pretpostavka za implementaciju
najuinkovitijih pedagokih metoda, koje su u dobroj mjeri i iskazane u NOK-u.
6) ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.
7

- budui da u NOK-u nije pojanjenja ova sastavnica detaljnije u je objasnit tako da imate uvid u kolski
kurikulum Zadarske privatne gimnazije
3
te njihovo pojanjenje s kojim se ja slaem i najblie
karakterizira moje razmiljanje o istom.


2.2 ZATO NACIONALNI? ZATO OKVIRNI? ZATO KURIKULUM?

Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih,
kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih graana. Stoga obvezuje
sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s vrijednostima i ciljevima donesenima ovim
dokumentom.


Okvirni je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojno
obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava.
Okvirni je jer utvruje bitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze jezgrovni i
diferencirani (razlikovni) kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski
kurikulum.

Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/uenika, tijeka uenja i
pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga ureenja
odgojno-obrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podlijee
promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samo vrjednovanja.
4





3. ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI

Odgojno-obrazovni ciljevi su:

- osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni,
estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima

3
kolski kurikulum Zadarske privatne gimnazije, www.zpg.hr/dokumenti/kurikulum_skolski.doc, 26.6.2013.
4
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
8

- razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike
Hrvatske i nacionalnoga identiteta
- promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno
njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima,ciklusima i svim razinama odgojno-
obrazovnoga sustava
- odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,ljudskim pravima
te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti
i snoljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva
- osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,osposobiti ih za
ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva,
suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua
- poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika
- osposobiti uenike za cijelo ivotno uenje. Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa
sadrajima temeljnoga obrazovanja i svakodnevnoga kolskoga ivota. Vrijednosti i opi ciljevi odgoja i
obrazovanja, koji proizlaze iz vrijednosti, obvezni su za sve uitelje,nastavnike i strune suradnike, u
svim odgojno-obrazovnim ciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim aktivnostima.
Da bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s obiteljima i lokalnim
zajednicama.
5






4. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA

Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete/uenika. Oni
podrazumijevaju:

- prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim
potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga
pojedinca
- odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na
razvoj svih podruja djetetove/uenikove osobnosti

5
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
9

- planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajui
razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave
- prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta/uenika, kao i razvojnih razlika izmeu djeaka i
djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
- uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno, samostalno
uenje i praktinu primjenu nauenoga
- uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu sudjelovanje,
promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zakljuivanje, znatielju te
uenje kako uiti
- stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e poticati zanimanje
i motivaciju djeteta/uenika za uenje te e im pruiti osjeaj sigurnosti i meusobnoga potivanja
- prepoznavanje i praenje darovite/tih djece/uenika i djece/uenika s tekoama u uenju i
ponaanju
- pruanje pomoi djeci/uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika za njihove
potrebe, pruanje pomoi i suradnju.
-
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada. Predlau se
otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i nastavnicima, pruaju mogunosti
izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim
sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju te omoguuju samostalno
uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode , oblici i naini rada ;
istraivaka nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu, projektna nastava,multimedijska
nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup, tj.povezivanje programskih sadraja
prema naelima meupedmetne povezanosti, problemsko uenje,uenje u parovima, uenje u skupinama i
sl. Prednost se daje socijalnom konstruktivizmu u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika sam
istrauje i konstruira svoje znanje. U ostvarivanju obrazovanja, odgoja i nastave potrebna je stalna
suradnja i dogovor uitelja i nastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanostiodgojno-
obrazovnih sadraja iz razliitih odgojno obrazovnih podruja ili predmeta te razmjenom miljenja o
metodama , sredstvima pouavanja i mogunostima organizacije nastave. Kvalitetno odgojno-obrazovno
djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva redovitu i sjajnu suradnju s roditeljima/
skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja iobrazovanja u
koli.
6




6
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
10


5. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA U OSNOVNOJ I
SREDNJOJ KOLI

Vodei se znanstvenim istraivanjima, suvremenim obrazovnim pravcima te polazei od odredaba
strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje (2007.), Mjera za uvoenje obveznoga srednjega obrazovanja u RH (2007.) i
l. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli(2008.) Nacionalni okvirni kurikulum
pretpostavlja kurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga,
diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma

Osnovna kola
Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svim
uenicima, izuzev uenika s tekoama. Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih
kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornih nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj
i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika.
Prema tome,optereenje uenika diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani
dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu. kolski
kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju Nacionalni okvirni kurikulum uzimajui u
obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izrauje se u
suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i jedan ili vie izbornih nastavnih predmeta
ponuenih na nacionalnoj i/ili kolskoj razini ini dio obrazovnoga standarda uenika;ocjenjuje se
brojanom ocjenom odnosi se na sve uenike; jednak je i obvezan za sve uenike,izuzev uenika s
tekoama.
7


Meu predmetne teme proteu se kroz sve dijelove NOK-a, ili se programiraju kao posebni nastavni
predmeti ili moduli u dijelu kolskoga kurikuluma.

U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o razini i
standardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri godine), a mogu
initi dva ciklusa (shematski: 2 + 1).
etverogodinji ope obrazovni kurikulumi ili strukovni kurikulumi init e dva ciklusa (shematski: 2 +
2). Pojedini strukovni kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacije mogu biti i dulji od etiri godine. Ope
obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui kao ope obrazovna

7
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
11

osnova za stjecanje strukovnih kvalifikacija. Kurikulumi umjetnikih kola propisat e se posebnim
propisima.

Fakultativni nastvni predmeti,dodatna i dopunsa nastava, izvan nastavne aktivnosti, projekti, eskurzije i
druge ponude kole uenicima. Moe se ocjenjivati ( brojano ili opisno) ali ne mora biti lokalnom
zajednicom. kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih
odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i /ili dopunske nastave, projekte kole, razeda, skupine
uenika, eskurzije, izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskog kurikuluma nisu
obvezni. Meutim ako se kolskikurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu
fakultativnoga predmeta, dodatne nastave ( npr.uenje stranog jezika) ili druge ponude ueniku ili druge
ponude ueniku, odreene aktivnosti, onda se uenikovo postignue, moe vrednovati opisnom ili
brojanom ocjenom. Ova je ocjena izvan uenikoga standarda imoe se upisati u dodatak svjedodbi
ako je transparentno objavljena kao ponuda na poetku kolske godine. Uenik srednje strukovne kole
zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrrnoga rada. Izradba zavrnoga rada dio je uenikog
optereenja koje ulazi u jezgrovni idiferencirani kurikulum. U srednjoj strukovnoj koli uenicima se
osigurava prohodnost k visokokolskoj razini pristupanjem polaganju ispita dravne mature. Ispit
dravne mature polae se na nacionalnoj razini prema pravilniku o polaganju ispita dravne mature.
Zavrni se rad izrauje u koli prema pravilniku o izradbi i obrani zavrnoga rada. Priprema
uenikasrednje kole za polaganje ispita dravne mature koji pohaaju strukovne kurikulume u najmanje
etverogoinjem trajanju,provodi se neprekidno kroz jezgrovni kurikulum. Diferencirani i kolski
kurikulum omoguavaju svakom ueniku stjecanje irih, dubljih i specifinih znanja i razvoj sposobnosti
prema njegovim razvojnim mogunostima te osobnim sklonostima.

Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnih kola
koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavak obrazovanja. Zato je
tim uenicima potrebno prilagoditi fakultativne nastavne i izborne predmete kao oblik dodatne nastave ili
kao dio kolskoga kurikuluma ime e im se omoguiti stjecanje irih i dubljih znanja i razvijati
sposobnostikoje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosno zahtjevima uspjenog nastavka
obrazovanja.

Srednje kole opeobrazovnog smjera- gimnazija
U srednjim kolama ope obrazovnog smjera jezgrovni je diojednak za sve uenike, adifencirani ili
razlikovni omoguuje profiliranje uenika prema posebnostima pojedinog gimnazijskog smjera( opega,
jezinoga, klasinoga,matematikoga,potskoga i dr. ), kao i kolski kurikulum. U gimnazijama kao i u
etverogodinjim srednjim kolama tj. Viim razredima srednje kole, sadaji e se strukturirati po
12

nastavnim predmetima (npr. Matematika,kemija, povijest, hrvatski jezik itd.). Uenik gimnazije zavrava
srednjokolsko obrazovanje poolaganjem ispita dravne mature. Priprema uenika srednje kole za
polaganje ispita dravne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvaruje opimk obrazovnim
kuikulumom.
8


7. MEUPREDMETNE TEME
Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose
meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu
cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.
Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne
djelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima
tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i diferenciranome dijelu.
kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na
koje e ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost
razvoja meupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine
predmete, ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu
kurikulumu navodi se opis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga
kurikuluma te njihovi opi ciljevi.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove
meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Uiti kako uiti
Poduzetnitvo
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Graanski odgoj i obrazovanje.

- Osobni i socijalni razvoj

Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i
kritiki procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo
vlastito miljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan
odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje

8
Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu .Centar za istraivanje i razvoj obrazovanje. Evaluacija nastavnih programa i
razvoj modela kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj. Zagreb, travanj 2004.
http://mzu.sbnet.hr/files/kursazetakhrv.pdf
13

za osobni i socijalni razvoj omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih,
organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti, jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina
suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje zrelih stavova o drugima i sebi. Takoer
im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanje i zadovoljavanje njihovih vlastitih
potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje odluka i suradnju s drugima.

- Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Meupredmetno temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnim
podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema
svojemu zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju.
Podrazumijevaju se svi vidovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje.
Uenike se potie na trajno usvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene
prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna
odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i
dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue
opasnosti te posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u
prometu, pri upravljanju novcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u
svakodnevnomu radu, tako u odnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za
donoenje odgovornih i osvijetenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih
radnja u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju
viestruke i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija
okolia. Razvijaju razumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose
promijenjeni uvjeti ivota te drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju
pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno
koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost,
tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugih ljudi, prirode, okolia te njihovih izvora
i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturne raznolikosti te planeta Zemlje u
cijelosti.
- Uiti kako uiti
Svrha je razvoja kompetencije uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju i
upravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako
uiti osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj
uenika. Ona ukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja,
14

obrade i vrjednovanja novoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u
razliitim situacijama. Ona takoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja, 25
osposobljavanje uenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu
najbolje odgovaraju, osposobljavanje uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito
uenje te donoenje odluka o vlastitomu obrazovnom putu.
- Poduzetnitvo
Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te
znanja, vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene
poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzimljivih,
kreativnih i samostalnih osoba spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao
pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz
podruja gospodarstva i voenja poslova, te podruja obrta. U osnovi razvoja
poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja se razvija u svim predmetima,
jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje mogu
pretvoriti u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito.
- Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoga
nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima
multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje
trenutani pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui
ujedno i njihovo pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga
uenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju
pozitivnog odnosa prema uenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te
njihovim pristupima rjeavanju problema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna
primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim situacijama daje bitan
doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti
svim uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti
mogunost za istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine
razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim
nainima.
- Graanski odgoj i obrazovanje
Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno
dravljane. Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje
pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge.
15

Meu znaajnije elemente ove meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine,
sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest uenika i potiu ih na aktivno i
uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu,
pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i potovanju drugih te
senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima
demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.
Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih,
uenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i
okolinom. Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se suradnja kole,
obitelji, lokalne zajednice i drutva.
9


























9
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM za predkolski odgoj i obrazovanje te opde obvezno i srednjokolsko obrazovanje.
Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, srpanj 2010.
16









ZAKLJUAK

Kada govorimo o nacionalnom obrazovnom kurikulumu rije je o dokumentu koji po prvi put donosi
jasan,vrst i sveobuhvatan okvir promjena obrazovnog sustava od vrtia do fakulteta. Nacionalni okvirni
kurikulum promjene nee uvesti preko noi, ali e biti polazite za primjenu kompetencijskog pristupa
koji znai da svi u dravi trebaju znati to djeca i uenici mogu i trebaju znati. Djeca/ uenici kroz svoje
osnovno i srednjokolsko obrazovanje stjeu znanja i vjetine koje im omoguuju uspjeno prolaenje
ispita na dravnoj maturi te upis na eljeni fakultet.













17







LITERATURA:
- NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM . Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta, Zagreb, srpanj 2010.
-Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu .Centar za istraivanje i razvoj obrazovanje. Zagreb, travanj
2004. http://mzu.sbnet.hr/files/kursazetakhrv.pdf, 27.6.2013
- kolski kurikulum Zadarske privatne gimnazije, www.zpg.hr/dokumenti/kurikulum_skolski.doc,
26.6.2013.