^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XXII

l
2013.
l
BROJ 116
l
CIJENA 40 KN
BEHAR
Hazreti Mevlana Delaluddin Rumi
MESNEVIJA
I MESNEVIHANI U SARAJEVU
DERSOVI:
Hadi Mujaga Merhemi
ejh Fejzullah ef. Hadibajri
Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli
Hadi hafiz Mehmed Karahodi
ABAN GADO: Tradicija prevoenja,
kazivanja i tumaenja Mesnevije u
Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH
Merhum Hadi Mujaga Merhemi
(1877. 1959.): UVAR RUINE VAZE
IBNI ADEM: Dunja kao stara runa baba (Prvi tiskani prijevod Mesnevije u BiH)
Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine
1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je ured nikom bio
Safvet-beg Baagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je teksto-
ve za zabavu i pouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosan-
ske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pre-
topiti u bliske susjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godi-
ne izlazi zagrebaki Behar ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosad
imali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine sa ivot-
nom sredinom, dijasporom u svijetu i matinim narodom u Bosni i
Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju (1992.-2002.) glavni i
odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio je knjievnik Ibrahim
Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed dralovi koji je tu
slubu obnaao do ljeta 2006. godine.
2 BEHAR116
SADRAJ BEHAR, dvomjeseni bonjaki asopis
za kulturu i drutvena pitanja
Nakladnik:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
Glavni i odgovorni urednik:
Sead BEGOVI
Urednik broja 116.:
Filip Mursel BEGOVI
Grafiki urednik: Selma Kukavica
Urednitvo:
Senad NANI, Sena KULENOVI, Edin
Urjan KUKAVICA, Ervin JAHI, Azra
ABADI NAVAEY
Rukopisi i fotografije se ne vraaju
Adresa:
BEHAR
KDBH Preporod
Ulica Grada Vukovara 235,
10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635
e-mail: casopisbehar@gmail.com
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
web: www.behar.hr
Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,
godinja pretplata 120 kn
Cijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,
godinja pretplata 30 KM.
Kunski iro-raun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X:
703000-280-3755185
(S naznakom: Preporod, za Behar)
Tisak: top grafika, Velika Gorica
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
ISSN 1330-5182
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi urednitva.
Na naslovnici: Rukopis Mesnevije koji je prepisan na Bentbai u Sarajevu 1646.
godine za potrebe Mevlevijske tekije (iz fonda Orijentalnih rukopisa Bonjakog
instituta fondacije Adil-beg Zulfikarpai).
UVODNE RIJEI
3 aban Gado: Tradicija prevoenja, kazivanja i tumaenja Mesnevije
u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH
13 ejh Fejzullah ef. Hadibajri: Merhum Hadi Mujaga Merhemi
(1877. 1959.) UVAR RUINE VAZE
DERSOVI MESNEVIJE
22 Hadi Mujaga Merhemi: Pria o lovcu
27 Mevlana Delaluddin Rumi: MESNEVIJA
III SVEZAK
Prevodilac: Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli
Tuma: ejh Fejzullah ef. Hadibajri
39 Rukopisna ostavtina Hadi hafiza Halida ef. Hadimulia:
Isprika Mevlanatova
42 Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli: Moj prvi ders iz Mesnevije
47 Hadi hafiz Mehmed Karahodi: Jedan ders iz Mesnevije
(VI. svezak, bejtovi: 3583-3629)
SIRA
51 HAZRETI ME VLA NA, NJEGOVA PORODICA I PRIJATELJI
te me ljem vje ro dos toj nih his to rio graf skih i bio graf skih izvo ra
(Preveo: Edin Urjan Ku ka vi ca)
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
78 Ibni Adem (Adem ef. Karaozovi): Dunja kao stara runa baba
82 Ibni Adem (Adem ef. Karaozovi): Istiniti iman
(Dragulji iz velianstvene Mesnevije posveeni Mevlana H. Mehmedu
Demaluddin ef. aueviu)
84 Muderris Alija Sadikovi: Uvodni stihovi Mesnevije
(TERDUME-I-MESNEVI)
POST SCRIPTUM
86 Samir Beglerovi: Tri razliita pristupa intelektualnom naslijeu
Mawlne all ad-Dna Rmja
SJEANJE
90 Muhamed Reid-efendija: Opis Mevlevijske tekije na Bendbai
iz 1697. godine
91 ejhovi mevlevijske Tekije na Bentbai
91 Poslije pet stoljea postojanja (zapis o ruenju tekije)
Urednitvo Behara zahvaljuje Udruenju Hadi Mujaga i gospodinu Jasminku Beiroviu
na ustupljenim arhivskim materijalima potrebnim za izradu ovoga broja.
3 BEHAR116
I.
Godine 1973. u Sarajevu se obilje-
avala 700. godinjica smrti Mevlane
Delaluddina Rumije, meutim, ona je
tada koincidirala i sa 500 godinjom
tradicijom prevoenja i kazivanja Mes -
ne vije u tom gradu. Nije li to neto veli-
anstveno, da se starost jednog grada
mjeri sa starou jedne knjige! Nara-
vno, Mesnevija je ivjela mnogo prije
Sarajeva, ali taj susret knjige i grada
kulturoloki je fenomen s kojim se mo -
gu ponositi stanovnici ove blagoslovlje-
ne kotline sa obje obale Miljacke. Stie
se dojam da se grad razvijao kako se
poela i Mesnevija otvarati, listati i
kazivati: list po list, sokak po sokak,
bejt po bejt, kua po kua. Kakav divan
prizor, jedan grad raste sa stranica
jedne knjige. Sarajevo duu dade/Kad
je ulo poziv sveti/Na Bembau, bijelih
golubova/Cijelo jato uz zvuk naja sleti.
Tako je grad odgovorio pozivu knji-
ge, a opet knjiga gradu udahnula je svoj
duh i svoju univerzalnu poruku. Treba
li se onda uditi to taj duh Sa ra jeva
pri vlai sve dobronamjerne lju de, i tre -
ba li se uditi njegovom ar mu, ku l tu ri
i vljenja, ali i danas ne za obi la z nom
dvo jcu toleranciji i suivotu. To je za
jedan grad, koji u sebi nosi duh Me s ne -
vije, neto sasvim prirodno, nor ma lno;
neto sa ime se raa, ivi i umi re.
Prva kua Sarajeva, nakon dolaska
islama i Osmanlija, upravo je Mevlevij-
ska tekija na Bendbai, podignuta
1462. godine, na istonoj strani grada,
kao dobrodolica za sve putnike na m je -
rnike, za musafire, za rodbinu i prija-
telje. Tekija je lijepa i prostrana, na d -
nesena nad rjeicom to se probija kroz
kamen, iz planina, sa dugom di va n ha -
nom u kojoj je tiina mekana kao pa -
muk, jo tia zbog sitnog ubora rjeice
ispod nje. Gusti muebci i debeli zid
UVODNE RIJEI
Zanimljivo je pratiti ovaj vremeplov Mesnevije i gledati kako ona
sama sebi u svim vremenima nalazi mjesto gdje e se kazivati,
sluati i tumaiti. Ni u jednom od pomenutih gradova nije se
ouvao kontinuitet kazivanja Mesnevije osim Sarajeva. ak i u
Konyi, kolijevci Mesnevije, taj kontinuitet se nije odrao. Kada je h.
Fejzullah-ef. Hadibajri, 1969. godine iao na hadd, svratio je i u
Konyu. Rastuio se kad je saznao da se u Konyi, ve blizu 40
godina ne odravaju dersovi iz Mesnevije, i da osim muftije, tek
poneko zna perzijski jezik. udom su se udili kad su saznali da se
u Sarajevu kazuje Mesnevija.
Pie: aban Gado
Tradicija prevoenja,
kazivanja i tumaenja
Mesnevije u Sarajevu
i nekim drugim mjestima u BiH
oko bae inili su nau samotnost tvr-
om i sigurnijom, ali je kapija uvijek
otvorena, da ue svako kome je potre-
bna utjeha... (Dervi i smrt, M. Selimo-
vi).
Gel, gel!
Doi, doi!
Ma ko da si,
Ma gdje da si,
Makar bio i nevjernik,
Ili da se vatri moli,
Opet doi!
Naa tekija,
Nije tekija oaja.
Pa ako si i sto puta,
Obeanje prekrio,
Opet doi,
Samo doi!
To je taj duh Sarajeva, koji lebdi
nad ovim gradom poput nebeskog svo -
da, jedno njegovo duhovno nebo, jedan
batin, skriveno znaenje Mesnevije.
Nijedna islamska knjiga (izuzima-
jui, naravno, Kuran i hadiska djela)
nije tako privlaila nau ulemu, nae
uene ljude, i ne samo njih, kao to je
to sluaj sa Mesnevijom, tim udesnim
djelom sufijske knjievnosti. Mesneviju
su voljeli, sluali i izuavali, ne samo
sufije, ve i trgovci, zanatlije, hode i
muftije, muderrisi i pjesnici, pae i be -
go vi, carevi i veziri; bogati i siromani.
Bilo je takvih entuzijasta koji su iz lju-
bavi prema toj knjizi preduzimali
takve korake koji bi i danas, u eri teh-
nikih uda, bili pravi izazov za avan-
turiste. Tako se Sarajlija, Isevi Meh-
med Emin-efendija (umro 1816.), oso-
bno zaputio u Perziju da naui perzij-
ski jezik kako bi mogao studirati
Mesneviju. Bio je, biljee historiari,
izv rstan usmeni prevodilac i tuma
Mes nevije koju je kazivao u Bakar-ba -
bi noj damiji na Atmejdanu. Iza njego-
ve smrti ostala je dugo vremena spomi-
njana izreka: Umro Isevija, umrla i
Mesnevija. Zanimljivo je da se, poslije
200 godina, Mesnevija opet vratila na
Atmejdan, u obnovljenu Bakar-babinu
damiju (sruena 1894., obnovljena
2011.). Skoro cijelu jednu godinu
(2012. 2013. ) h. hfz. Mehmed Kara-
hodi drao je dersove u toj damiji.
Drugi zanimljiv sluaj vezan je za
reisul-ulemu h. Mehmed Tevfik ef.
Azapagia (1838. 1918.) koji je kazi-
vao Mesneviju svom sinu Nurudin-
begu (vjerovatno u Hanikahu GHM
gdje je kazivao i Buharijinu zbirku ha -
di sa), a pristup je bio slobodan i dru-
gim zainteresovanim graanima. I u
dalekom Pa ki stanu, veliki pjesnik M.
Ikbal (1873. 1938.) pokazuje istu
brigu za svog sina Davida, kada mu
upuuje ove rijei: Bojim se ovog doba u
kome si se rodio. Ono je ugueno u
materiji i zna malo o stvarima due...
Ako na ovom putu ne nae drutvo
mudrog ovjeka, uzmi od mene ono to
mi je ostalo od moga oca i mojih preda-
ka. Kao druga na putu izaberi mog ui-
telja Rumiju, da bi ti Bog podario elju
i ar. Jer Rumi poznaje i razlikuje lju-
sku od jezgre. Njegovi koraci su vrsto
na putu koji vodi ka Prijatelju.
Tako Mesnevija prelazi granice, ta -
ko nas osvaja, povezuje, tjei i zbliava.
Na najvei pjesnik u osmansko-
turskoj knjievnosti na kraju XVI. sto-
ljea, uveni Dervi-paa Bajazidagi,
osnovao je u Mostaru jednu od prvih
halki (kruok, konferanse, katedra) za
prouavanje Mesnevije. A u vakufnami
(zakladna povelja) medrese koju je
osnovao 1601. godine stoji odredba da
muderris njegove medrese predaje
Mesneviju, a koji opet mora biti sposo-
ban i prirodno obdaren za tumaenje
ovog djela. Bio je uenik u svijetu poz-
natog komentatora perzijskih klasi-
nih djela, pa tako i Rumijeve Mesnevi-
je, Ahmeda Sudije-ajnianina.
Dervi-paa se toliko oduevljavao
Mesnevijom da je, bivi i sam izvrstan
pjesnik, pokuao spjevati vlastito djelo,
tzv. naziru (paralelu) po uzoru na Mev-
laninu Mesneviju. I bio je spjevao ve
dva sveska, kad jedne noi vidi u snu
Mevlanu, koji mu ree: O Derviu,
mome djelu ne moe se nazira spjevati;
proi se te manije.
Mostarac, posljednji veliki predsta -
v nik osmanske knjievnosti u Bosni,
Fevzi Mostarac (1677. 1747.), autor,
kod dervia omiljenog djela, Bulbuli-
stana (1739.) bio je ejh Mevlevijske
tekije u Mostaru od 1707. godine, gdje
je i odravao dersove iz Mesnevije.
Prenosi se da je u mostarskim ug -
lednim kuama jedno vrijeme perzijski
bio kuni jezik.
Mesnevija se ponovo vratila u
Mostar 2011. godine kada je veoma
dobar poznavalac perzijskog jezika i
perzijske knjievnosti Muamer Kodri
tampao knjigu Kazivanja iz Mesnevi-
je, a Sedad Dizdarevi 2012. godine
svoju studiju Mevlana u Bosni.
U Sarajevu je ejh Arif Sidki-efen-
4 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Adem-ef. Karaozovi (1891. -
1981), murid uvenog
Hadiefendije Numanagia i
veliki prijatelj reisa auevia i
hadi Mujage Merhemia,
punac ejh Fejzullah ef.
Hadibajria, roen je u Baru
1891. godine. Iz Crne Gore
(Bar) za vrijeme I. svjetskog
rata, dolazi u Sarajevo, gdje je
ostao sve do smrti. Bio je
posebna i veoma interesantna
osoba, specifinog shvaanja i
ponaanja; tajanstven i
skriven. Imao je originalno i
ispravno shvaanje o
oivljavanju dervikih redova i
organizaciji njihovog rada.
Govorio je da se tarikati ne
smiju dati u ruke neukih ljudi i
insistirao na tome da ejhovi
moraju polagati propisane
ispite kako iz Tarikata tako i iz
eriata. Prevodio je s turskog
jezika knjige i lanke o
tesavvufu, dijelove Mesnevije i
turske ilahije. Bili su to prvi
prevodi turskih ilahija kod nas,
koje su u ono doba, za sve nas
bile otkrie jednog novog
svijeta.
5 BEHAR116
UVODNE RIJEI
dija, profesor Misrine (Atmejdan)
medrese (1868. 1880.) osnovao neku
vrstu perzijskog kluba, u kojem se ne
samo uio perzijski i itali perzijski
klasici, nego su lanovi morali meuso-
bno razgovarati perzijski. Ukoliko bi
koji od njih progovorio neki drugi jezik,
morao je platiti ugovorenu svotu novca
u odreeni fond kao kaznu, a prihod
fonda je sluio kao pokrie trokova za
zajednike izlete. Klub je imao oko 50
lanova, kako je to pripovijedao ejh
Behaudin ef. Sikiri, lan tog kluba i
profesor kaligrafije.
ejh Arif Sidki ef. rodom je iz Dija-
ribekra. U drugoj polovici 19. stoljea
doao je iz Istambula u BiH i imenovan
muderrisom Fojnike medrese. ivi ki
ejh Mejli-baba uvodi ga u nakibe n -
dijski red. Pred okupaciju BiH od str a -
ne Austro-Ugarske postavljen je za mu -
derrisa Atmejdan medrese u Sarajevu.
Nosio je zelenu almu pa su ga zvali
Zelenjko. U Tursku se vratio 1879. go -
di ne i tamo nakon godinu i po dana
umire. Dr. air Sikiri, u jednoj staroj
medmui (zbirka ilahija) pronaao je i
njegove dvije ilahije na turskom jeziku
i objavio ih (dvojezino) u glasniku IVZ-
a 1942. godine. Njegova ilahija Nuri
demali..., nezaobilazni je dio repertoa-
ra dervikih sijela. Pomenuti ejh Arif
Sidki-Kurd, vodio je kruok za izuava-
nje Mesnevije, a u tome ga je naslijedio
Behaudin ef. Sikiri (1860. 1934.),
ejh nakibendijske tekije Nad mlini u
Sarajevu, koju je osnovao 1905. godine.
Bio je profesor u eriatskoj su da koj
koli i muderris Rudije, predajui ori-
jentalne jezike i kaligrafiju. Po s jedovao
je carski ferman na zvanje u vara Vje-
rovjesnikove damije, a imao je ast da
kao student bude nosa mahmela po -
k rivaa Kabe.
Hadi Halid ef. Salihagi (Hadie-
fendija), jedan od sluaa Mesnevije
kod Hadi Mujage, koji je za sebe govo-
rio da je dijete Oglavka, znao bi rei:
Mene ivotna prilika (situacija) podsje-
ti na kazivanje Mesnevije. On je priao,
kako je u Fojnici ivio jedan uster, koji
je bio hafiz Mesnevije. Ovaj dragocjeni
podatak uli smo od hfz. Mehmeda
Karahodia.
Ugledni Hadi Mujaga Merhemi,
kada je kazivanje Mesnevije u tekiji
na Bendbai silom prilika bilo zau-
stavljeno, otvorio je vrata svoje kue
za dersove Mesnevije i u tu svrhu iz -
gra dio posebnu veliku odaju, kao der -
s hanu (predavaonicu). Prepisiva
Kurana, Dervi Muhamed Bonjak
(1647/48.) prepisao je cijelu Mesnevi-
ju za potrebe dervia Mevlevijske te -
kije na Bendbai.
Veliki dobrotvor Sarajeva, vrlo obra -
zo vani Fadil-paa erifovi (1802/03.
1882.), divanski pjesnik, plemi, politi-
ar, mevlevijski ejh, odredio je da se iz
priloga njegovog vakufa plaa i kaziva-
nje Mesnevije u Mevlevijskoj tekiji na
Bendbai. Za vrijeme svog boravka u
Carigradu (1846. 1847.) uspio je ispo-
slovati da ejhovi i dervii Sarajeva
dobiju stalnu mjesenu pomo (plau)
od sultana. Svi gazeli njegovog Divana
posveeni su M. D. Rumiju, i sva lju-
bav, bilo da je iskazana metaforiki ili
ne, upuena je samo ovoj linosti. (F.
Nametak)
Mustafa-ef. Uambarli, kazivao
je (prije austrougarske okupacije
1879. godine) Mesneviju u Begovoj
damiji, centralnoj damiji Sarajeva.
O njemu imamo usmenu predaju Tra-
vnianina, Hazim-ef. Mahmutovia,
koji je pripovijedao da je pomenuti
Uambarli ro en u Pruscu a visoko
obrazovanje stekao u Stambolu. Ne -
ko liko dana prije smrti, u jednom tra-
vnikom duanu, gdje su se okupljali
travniki alimi, a gdje je svraao i
Mu stafa-ef., rekao je da mu se prija-
telji i roaci ne trebaju brinuti za ni -
a ne, jer e njemu nian doi s druge
strane. Nedugo iza njegove smrti, s
br da povie groblja Derventa, gdje je
ukopan, odvalila se stijena i za us ta -
vila upravo na uzglavlju njegovog me -
zara. Ljudi koji su znali ta je prije
smrti rekao, uvjerie se da je to taj ni -
an s druge strane.
U malom bosanskom gradiu Janji,
na lijevoj obali Drine, ivio je veoma
uevan hoda, muderris i pjesnik Alija
Sadikovi (1872. 1936.), posljednji
mu derris medrese u Janji (poznat kao
hoda Mula Alija), kojeg je reis aue-
vi zvao hoda sveznalo. On je takoe
prevodio Mesneviju i njene bejtove ka -
zi vao acima medrese. Na prevodu Me -
s nevije radio je desetak godina, uz os -
tale obaveze koje je kao muderris imao.
Prema njegovom vlastitom kazivanju,
uspio je prepjevati 16 do 17.000 bejto-
va. U poaru, koji je u januaru 1917.
godine zahvatio njegovu kuu, izgorje-
lo je svo pokustvo sa bibliotekom, a s
njom i rukopis prepjeva Mes ne vije.
Sauvano je tek 10-15 bejtova, iz uvoda
u Mesneviju. Pisao je arebicom. Njego-
va ilahija, Tobe doimo, suze proli-
mo..., i danas je veoma popularna.
Prva kua Sarajeva, nakon
dolaska islama i Osmanlija,
upravo je Mevlevijska tekija na
Bendbai, podignuta 1462.
godine na istonoj strani
grada, kao dobrodolica za sve
putnike namjernike, za
musafire, za rodbinu i
prijatelje.
*
U Sarajevu je ejh Arif Sidki-
efendija, profesor Misrine
(Atmejdan) medrese (1868.
1880.) osnovao neku vrstu
perzijskog kluba, u kojem se ne
samo uio perzijski i itali
perzijski klasici, nego su
lanovi morali meusobno
razgovarati perzijski. Ukoliko
bi koji od njih progovorio neki
drugi jezik, morao je platiti
ugovorenu svotu novca u
odreeni fond kao kaznu, a
prihod fonda je sluio kao
pokrie trokova za zajednike
izlete. Klub je imao oko 50
lanova, kako je to
pripovijedao ejh Behaudin ef.
Sikiri, lan tog kluba i
profesor kaligrafije.
Muderris i muftija Muhammed-ef.
Korkut (1824. 1920.), prevodio je i
tumaio Mesneviju u Travniku. Poznat
kao hadi Mula efendija, veoma obra-
zovan i jedan od najveih travnikih
alima.
U Livnu je Mustafa-beg, sin Ibra-
him-agin osnovao 1641. Darul-hadis
(kola hadisa) i vakufnamom odredio
da se uz ostale predmete pomenute
kole predaje i Mesnevija.
U Visokom je Mesneviju prevodio i
tumaio nakibendijski ejh h. hfz.
Husni-ef. Numanagi (1853. 1931.),
veliki alim i sufija, travniki muftija i
je dan od najveih poznavalaca tesa -
vvu fske misli kod nas, poznat kao Ha -
diefendija. Ostala je zabiljeena ova
njegova pohvala Mesneviji: Ne postoji
velianstvenija i ljepa knjiga to su je
ljudi napisali, od Mesnevi-erifa.
Kadija Mei Ahmed-ef. (1916.
1994.) kazivao je Mesneviju u Visokom
od 1972. do 1976., te je tako obnovio
dersove Mesnevije, koji su se, nakon
smrti Hadiefendije, u ovom gradu
pre stali odravati. On je uspio prevesti
1570 bejtova iz Prvog sveska. Neki od
tih dersova objavljivani su u godinja-
ku ebi-arus. Kadija Mei je poslije
Visokog nastavio kazivati Mesneviju u
Tuzli u periodu od 1990. pa do smrti
1994. godine. Rukopis Ahmed-efendi-
jinog prevoda Mesnevije nastavio je
kazivati njegov uenik, dr. Izet Paje-
vi, u tekiji koja nosi ime Tekija
Ahmed-ef. Meia.
U Tuzli, jo jedan ljubitelj Mevlane,
ve tri godine kazuje Mesneviju. Rije
je o magistru Komparativnih religija i
buduem doktoru filozofije, Fuadu
Hadiomeroviu (1974). On je vie od
osam godina ivio i studirao u Tehera-
nu. Jednu godinu kazivao je Mesneviju
u Mektebu (Gornja Tuzla), a ve dvije
godine u arijskoj damiji u Tuzli.
Preveo je i kazao do sada oko 1200 bej-
tova.
Semir Delibegovi Dedi iz Tuzle
uradio je prevod Treeg sveska Mesne-
vije, sa engleskog jezika, koji je i tam-
pan u Tuzli 2004. godine.
Kad smo ve kod savremenika da
spomenemo prevod Mesnevije sa engle-
6 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Nijedna islamska knjiga (izuzimajui, naravno, Kuran i hadiska
djela) nije tako privlaila nau ulemu, nae uene ljude, i ne samo
njih, kao to je to sluaj sa Mesnevijom, tim udesnim djelom
sufijske knjievnosti. Mesneviju su voljeli, sluali i izuavali, ne samo
sufije, ve i trgovci, zanatlije, hode i muftije, muderrisi i pjesnici,
pae i begovi, carevi i veziri; bogati i siromani.
skog, Sarajlije Velida Imamovia koji je
preveo svih est svezaka, i tampao ih
u periodu od 2004. do 2009. godine.
Njegov prevod je rahmetli h. hfz. Halid
ef. Hadimuli hvalio i mnogo mu se
obradovao. Zadnjih godina, dok je
radio na Mesneviji, konsultirao je i ovaj
prevod.
Ahmed Ananda, izvrstan prevodi-
lac sa engleskog jezika, a koji ivi u
Sarajevu, takoer je izdao jedan izbor
pria iz Mesnevije.
U januaru 2013. godine dobili smo i
prvog doktora Mesnevije na Balkanu, u
osobi mladog profesora perzijskog jezi-
ka i perzijske knjievnosti Filozofskog
fakulteta u Sarajevu, Munira Drkia.
Doktorirao je na temu viejezinosti
Mesnevije...
Prvi tiskani prevodi Mesnevije veu se
uz ime Adem-ef. Karaozovia (1891.
1981), murida uvenog Ha di efendije
Numanagia i velikog prijatelja reisa
auevia i Hadi Mujage Merhemia,
punca ejha Fejzullaha ef. Hadibajri-
a, roenog u Baru 1891. godine. Iz
Crne Gore (Bar) za vrijeme I. svjetskog
rata dolazi u Sarajevo, gdje je ostao sve
do smrti. Bio je posebna osoba, speci-
finog shvaanja i ponaanja; tajan-
stven i skriven. Imao je originalno i
ispravno shvaanje o oivljavanju der-
vikih redova i organizaciji njihovog
rada. Govorio je da se tarikati ne smiju
dati u ruke neukih ljudi i insistirao na
tome da ejhovi moraju polagati propi-
sane ispite kako iz tarikata tako i iz
eriata. Prevodio je s turskog jezika
knjige i lanke o tesavvufu, dijelove
Mesnevije i turske ilahije. Bili su to
prvi prevodi turskih ilahija kod nas,
koje su u ono doba za sve nas bile otkri-
e jednog novog svijeta. Oduevljavao
se Mesnevijom, pa je bio uporan u
nagovaranju h. Mujage Merhemia, da
on, kao na najbolji poznavalac perzij-
skih klasika, pone sa dersovima
Mesnevije, poto je reis auevi pre-
stao da ih kazuje.
Bilo je to vrijeme kada je nastao
jedan zastoj u kazivanju Mesnevije
koji je potrajao neto vie od deset
godina. U tom periodu Adem-beg je
preveo i objavio nekoliko tema iz
Mesnevije, pa je i na taj nain htio
podstaknuti Hadi Mujagu da pone
sa kazivanjem dersova, to se na
koncu i desilo (1942. godine). Te svoje
radove objavio je u tadanjim novina-
ma Islamski svijet, od 1934. do 1936.
To su ujedno i prvi nai tampani pre-
vodi Mesnevije. Preveo je takoe vrije-
dnu knjigu (Zbirka savjeta i uputa) od
ejh Ahmed Zarifi-babe. Potpisivao se
pseudonimom Ibni Adem. Bio je, kako
ga je okarakterisao Husein ef. ozo,
ovjek svoje marke. Denaza mu je
bila u Visokom 11. 01. 1981. godine
gdje je, po vlastitoj elji, bio i sahra-
njen, kako bi i na taj nain bio to
blie svom ejhu Hadiefendiji Numa-
nagiu.
7 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Demaluddin ef. auevi
(1870. 1938.) rodio se u Arapui kod
Bosanske Krupe 1870. godine. Kao
esnaestogodinjak odlazi u Carigrad
na studije, gdje ostaje 17 godina. Tada
se poeo zanimati i za tesavvuf gdje je,
u uvenoj mevlevijskoj tekiji na Gala-
ti stupio u red mevlevija. Tesavvuf i
perzijski jezik uio je pred, u to vrije-
me, naj istaknutijim znalcem tesavvu-
fa h. Muhamed Esad-dedetom. Zbog
politikog djelovanja za vrijeme studi-
ja, gdje je uzeo uea u mladotur-
skom pokretu, morao je napustiti Tur-
sku i prijei u Arabiju, a kasnije u
Egipat i Jemen, odakle je, kao vanjski
dopisnik carigradskih listova, pisao
zapaene reportae o ivotu tamo -
njeg stanovnitva. Po povratku u do -
mo vinu bio je profesor arapskog jezika
na Visokoj gimnaziji u Sarajevu. Dugi
niz godina odravao je redovno vazove
u Begovoj damiji, kao i drugim mje-
stima BiH, i svuda je bio rado sluan
i lijepo priman.
Za reisul-ulemu muslimana BiH
izabran je 1913., a 1928. godine ime-
novan je za prvog reisul-ulemu musli-
mana Kraljevine Jugoslavije. Bio je
ve oma uen, poboan, izvanredne in -
te ligencije, ispravne orijentacije i sa v -
re mene interpretacije islama. Hrabar,
energian i dobronamjeran. Bio je bla -
ge naravi i vedra duha, dalekovid, a u
od b rani svojih stavova odluan i nepo-
kolebljiv. U Prvom svjetskom ratu
pokazao se kao veliki zatitnik siroti-
nje i muslimanskih vojnika. Zalagao
se za vjerski, prosvjetni i kulturni
napredak bh. muslimana uvodei are-
bicu kao pismo, ime je htio pridobiti
konzervativne slojeve naeg drutva.
Arebicom je tampao preko 40 naslo-
va, izdavao tri asopisa (Tarik, Mual-
lim i Misbah) i kalendar Mekteb. U
svemu tome je uestvovao bilo kao
autor, bilo kao urednik ili izdava. Sa
hafiz Muhamed-ef. Pandom uradio je
prijevod Kurana (Kuran asni), koji
izlazi 1937. godine. Koliko je to veliki
i ozbiljan posao bio, govori podatak da
je jo za njegova ivota izdato preko
500 000 primjeraka raznih vjerskih
knjiga.
Mesneviju je poeo kazivati prvo u
Mevlevijskoj tekiji na Bendbai (1911.
1917.), a potom u kui Hadi Muja-
ge Merhemia (1917. 1928.). U svom
ka zivanju Mesnevije doao je do Dru-
gog sveska, kada prestaje sa dersovi-
ma poto se raziao sa Hadi Muja-
gom u stavu oko otkrivanja musli-
manki. U kazivanju Mesnevije puno
se bazirao na komentare bejtova, pa
su njegovi der sovi liili na prave vazo-
ve. Deavalo se da bi ponekad stigao
prevesti i protumaiti svega nekoliko
bejtova. Vjerovatno da zbog takvog
pristupa Mesneviji i nije stigao vie
prevesti nego je dan svezak i drugi tek
poeti. Prilikom njegovog ustolienja
za reisul-ulemu, u martu 1914. godi-
ne, mevlevijski ejh Ruhi-ef. ehovi
sa svojim derviima, uzeo je uea u
programu te sveanosti, to je bilo
priznanje tekije svome dugogodinjem
8 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Mesnevhn u Sarajevu u posljednjih 100 godina
1. Hadi Mehmed Demaluddin auevi (1870. 1938.)
mesnevhn: 1911. 1928. (17 godina)
2. Hadi Mujaga Merhemi (1877. 1959.)
mesnevhn: 1942. 1959. (17 godina)
3. Hadi Fejzullah ef. Hadibajri (1913. 1990.)
mesnevhn: 1965 1988. (23 godine)
4. Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli (1915. 2011.)
mesnevhn: 1988. 2011. (23 godine)
5. Hadi hafiz Mehmed Karahodi (1962. )
mesnevhn: (2011. )
Miris mudrosti koji iri
Mesnevija osjeaju mnoge
due, ali samo onaj koji i sam
njenim mirisom zamirie,
postavi tako iva Mesnevija,
postaje i njen mesnevihan.
Ona je ta koja bira svog
mesnevihana (koji moe doi i
iz tekije, ali i iz arije), a
prethodni sljedeem, koji je
tako izabran, samo tu knjigu
preda u ruke i to obznani
ime taj in postaje javan i
legalan. To je usul same
Mesnevije koji rui formalizam
a da pri tom ne pravi nered,
ve samo afirmie istu
duhovnost.
mesnevihanu. Mezar mu se nalazi u
haremu Begove damije, a njegova
denaza ostae upamena kao jedna
od najveih u povijesti BiH.
Hadi Mustafa-Mujaga Merhe-
mi (1877. 1959.) roen je u Saraje-
vu 4. 1. 1877. godine. Sarajevski
mecena, pos ljednji bosanski aga i vje-
rovatno naj produhovljeniji Sarajlija
na prijelazu 19. u 20. stoljee. Poto o
njemu ima opirna biografija Fejzul-
lah ef. Hadibajria, mi emo ovdje
iznijeti samo nekoliko crtica koje smo
sluali od rahmetli h. hfz. Halid-ef.
Hadimulia. Ne znam s koje strane
da ga predstavimo, govorio bi Hadi
Hafiz, neemo pogrijeiti. ala nije,
koliko je samo u ovoj kotlini, Saraje-
vu, bilo dobrih ljudi, a Hadi Mujaga
ih je sve pretekao; pretekao ih je svo-
jim vrlinama. Evo tih vrlina koje
pobraja h. Fejzullah-ef. Hadibajri:
redovno je iao u damiju (klanjao u
damiji); svakog je lijepo susretao i sa
svakim bi se lijepo upitaj; svakome je
dobro elio i svaijem se dobru veselio;
nikoga nije ogovarao; uvijek je nalazio
naina da ovjeka zadovolji ili mu
kakvu uslugu uini; bez usiljenosti,
pokazivao se ni im i poniznim prema
svome sagovorniku; pazio sirotinju,
doekivao musafire; uenim i pobo-
nim gostoprimstvo pruao. Preko 50
godina njegova kua je bila pravi
narodni univerzitet.
Kao mladi, kazivao bi nam Hadi
Hafiz, bio je krupan (visok), dva metra
je imao; poslije je sa dva tapa iao, i
sa dva tapa je na sabah dolazio. Sve
do smrti dok god je mogao dolazio
je na sabah u Begovu damiju. Ne bi
se otirao ve bi pustio da se abdest
okapa.udno je to, kako je on, obian
ovjek iz naroda, uspijevao okupiti oko
sebe tako raznovrsno drutvo, i kako je
samo osvajao ljudska srca.
Kazivao je Mesneviju nepunih 17
godina, koliko je i sluao dersove rah-
metli auevia (asistirajui mu pri
prevoenju), i uspio kazati ak i
Sedmi svezak, za koji se sumnja da je
hz. Mevlanin. Hadi Hafiz bi govorio
da se vidi i po stilu i po sadraju da to
nije djelo hz. Mevlane, jer je to daleko
ispod nivoa Mesnevije. Ali eto, i taj
Sedmi svezak kazao je Hadi Mujaga.
Prije Mesnevije, u svojoj kui, prevodio
je i tumaio Hafizov Divan, ejh Sadi-
jin ulistan i Bustan i ejh Atarov
Pendi Atar. Bio je vjet epigrafiar, a
pjesniki pseudonim mu je bio Hajri
(dobri). Hadi Hafiz je upamtio i vrije-
me kada je i Mesnevija bila zabranje-
na. To je potrajalo oko tri godine
(1954/55. -1957/58.). Tada su (u tajno-
sti) kod Hadi Mujage dolazila samo
etiri sluaa. Stanje se popravilo,
kada je reis Kemura 1958. godine sa
uenicima Medrese doao na ebi-
arus, i tako opet proirio krug slua-
a. Velika je ast biti i sluga kod Hadi
Mujage!, govorio bi Hadi Hafiz, i ne
bi proao skoro nijedan ders, a da se
ne sjeti svog uitelja. esto bi, kada bi
htio istaknuti neki bejt, govorio: Ovaj
je za levhe, kako bi reci Hadi Mujaga.
Kada je zavrio sa kazivanjem
Mesnevije, pitao je sluae ta emo
sad kazivati?, pa su neki predlagali
razna djela iz klasine perzijske knji-
evnosti, a onda je Hadi Mujaga od -
lu io: Opet emo Mesneviju. I tako je
4. marta 1959. godine, uavi u se da -
m naestu godinu kazivanja Mes nevije,
kazao i svoj posljednji ders. Hadi Ha -
fz je zapisao i posljednju elju Hadi
Mujaginu: Vala da mi je jo dati da mi
se izrade lijepi mevlevijski niani, pa
da na njima napiem tarih: Kabri
bedei Mevlana Dela lu ddin,/ Merhe-
mi zade Mustafa Nuruddin. (Ovo je
kabur roba Mevlana Delaluddina,
Merhemia Mustafe Nuruddina.)
Desetak dana prije Hadi Mujagi-
ne smrti Hadi Hafiz je usnio san:
etam desnom obalom Miljacke, ondje
izmeu Latinske uprije i u mu rije.
Bio sam na obali, a tamo iz jedne kue
(Hadi Mujagine) u kojoj je bio Mev-
lud, uo se ovaj ajet gdje neko ui:
estiti e iz pehara piti kamforom
zainjeno pie. (Sure Ed-Dehr, 5.
ajet). Znao sam odmah da e Hadi
Mujaga preseliti. To se i desilo 23.
marta 1959. godine kada su oi mno-
gih njegovih prijatelja ostale uplaka-
ne. Sarajevo ne pamti tako veliku de-
nazu kakva je bila Hadi Mujagina.
Najsaetiji opis tog velikana Sara-
jeva, a njegovog duhovnog uitelja,
dao je Hadi Hafiz: Jednostavno, to je
bilo svjetlo jedan nur koji je sijao.
ejh h. Fejzullah-ef. Hadibaj-
ri (1913. 1990.), roen u Sarajevu,
gdje se kolovao i gdje je proveo svoj
radni i ivotni vijek. Zavrio je GHB
Me d resu (1933.), a pred uvenim Ah -
med-ef. Bu rekom zavrava (1944.) Vi -
soki stupanj eriatsko-teolokog ob ra -
zo vanja. Deset godina kasnije (1955.)
zavrava i Orijentalistiku, na Fi lo -
zofskom fakultetu u Sarajevu. Ra dio je
9 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Na najvei pjesnik u osmansko-turskoj knjievnosti na kraju XVI.
stoljea, uveni Dervi-paa Bajazidagi, osnovao je u Mostaru
jednu od prvih halki (kruok, konferanse, katedra) za prouavanje
Mesnevije. A u vakufnami (zakladna povelja) medrese koju je
osnovao 1601. godine stoji odredba da muderris njegove medrese
predaje Mesneviju, a koji opet mora biti sposoban i prirodno
obdaren za tumaenje ovog djela.
U Visokom je Mesneviju prevodio i tumaio nakibendijski ejh h.
hfz. Husni-ef. Numanagi (1853. -1931.), veliki alim i sufija, travniki
muftija i jedan od najveih poznavalaca tesavvufske misli kod nas,
poznat kao Hadiefendija. Ostala je zabiljeena ova njegova
pohvala Mesneviji: Ne postoji velianstvenija i ljepa knjiga to su je
ljudi napisali, od Mesnevi-erifa.
kao bibliotekar u Gazi Hus rev-begovoj
biblioteci sa h. hfz. Halid-ef. Hadimu-
liem, sa kojim je bio veliki prijatelj i
drug sa Hadi Mujaginih dersova.
Sretan sam to sam ga poznavao,
sluao njegove dersove, dolazio mu
kui i u Biblioteku, sluao njegova pre-
davanja u Ferhadiji damiji i uestvo-
vao na akademijama ebi-arus. Bila je
to velika i plemenita dua. Blag i
susretljiv. Uvijek nasmijan i uvijek na
usluzi drugima. Veliki zaljubljenik
tesavvufa i neumorni borac za afirma-
ciju i legalizaciju dervikih redova kod
nas. Osniva je Tarikatskog centra i
Katedre za izuavanje Mesnevije.
Kazivanje Mesnevije preuzeo je od Ha -
di Mujage Merhemia i sa dersovima
po eo 1956. godine. Bio je ejh kaderij-
skog tarikata, a poasno je primio i ru -
fa ijski, nakibendijski, mevlevijski,
be devijski i azilijski tarikat od strane
ejhova u Istambulu, Konyi, Mekki i
Tanti. Objavio je oko stotinu pedeset
radova raznovrsnog sadraja. Imao je
smisla za detalj, za onaj suptilni frag-
ment, koji njegovim tekstovima daje
neodoljiv arm, a itaocu prua neza-
boravan uitak. Nekrolozi koje je pisao
pravi su knjievni biseri. Prvi i Drugi
svezak njegovog prevoda Mesnevije
tampani su (1985. 1987.), kao prva
izdanja prevoda Mesnevije na naem
jeziku. Sa prevoenjem i kazivanjem
Mesnevije doao je do Treeg sveska,
kada taj emanet (1988.) predaje h. hfz.
Halid-ef. Hadimuliu. O ejh Fejzul-
lah-efendiji dr. Samir Beglerovi napi-
sao je opirnu studiju, koju bi svakako
trebalo tampati i ovog velikog alima,
ejha i mesnevihana pribliiti mlaoj
generaciji.
H. hfz. Halid-ef. Hadimuli
(1915. 2011.), potjee iz ugledne i
stare sarajevske porodice Hadimuli-
a. Od ranog djetinjstva okruen je ha -
fi zima, ahmedijama, ejhovskim tade-
vima i dervikim ulasima; melodi-
nim glasovima uaa Kurana, turskim
ilahijama, bosanskom sevdalinkom i
pe rzijskim pjesnicima; mirisom mevlu-
da i starih itaba. Pa ta je moglo nik-
nuti iz te rajske bae osim jedno raj-
sko stablo, koje je, rastui, irilo svoje
zelene grane, irei tako i rajski ambi-
jent na sokake i mahale Sarajeva. Pa
ipak, on je velika enigma za sve koji su
ga poznavali, boravili u njegovoj blizi-
ni, radili s njim, sluali ga ili mu
hizmetili.
Trideset godina sam proveo u nje-
govoj blizini, od ranih 80-ih, pa do nje-
govog son-nefesa, pa opet kad treba
neto rei o njemu ja se zbunim, jer to
god bih rekao ono i jest a i ne mora biti
da je tako. Ali se tjeim time, to znam
da nisam jedini koji se naao u takvoj
nedoumici. On je ostavljao u nedoumi-
cii svoje kolske drugove, i svoje uite-
lje, radne kolege, hode i dervie. Der-
vii su govorili on je hoda, a hode
on je dervi, a da pritom niko nije bio
siguran u to to govori. On je s pono-
som nosio svoj hodinski kijafet, a
opet, na svakom dervikom skupu bio
centralna figura. Preko trideset godi-
na bio je imam u Carevoj damiji u
Sarajevu i dvadeset i tri godine mesne-
vihan.
H. hfz. Halid-ef. Hadimuli napi-
sao je i kazao preko 1500 hutbi i pre-
veo, napisao i kazao kompletnih pet i
polovinu estog sveska Mesnevije. Pre-
veo kompletan Hafizov Divan i napisao
arapsku gramatiku u 500 lekcija...
Njegova rukopisna ostavtina broji
nekoliko stotina hiljada stranica... Prvi
je od svih mesnevihana koji je svaki
svoj ders napisao, pa ga onda kazivao.
Zavrio je dva fakulteta, Romanistiku
u Zagrebu (1942.) i Orijentalistiku u
Sarajevu (1955.). Bio je poliglota, a
posebno je do finesa poznavao arapski,
turski, perzijski, francuski i njemaki
jezik. Iz ljubavi prema svom najdraem
ueniku h. Veliji Kukuruzoviu, kojeg
je nazvao spiritus movens i Dan Dost,
kazivao je Mesneviju, za ui krug svo-
jih uenika, u svojoj kui od 1985. do
1988. kada na poziv Fejzullah-ef. pre-
lazi u tekiju Nadmlini i preuzima ema-
net mesnevihana. Sve do rata 1992.
godine odravao je redovno dersove u
Tekiji, a poslije rata opet u svojoj kui,
sve do pred samu smrt, 2011. godine,
kada ovaj emanet predaje svom ueni-
ku, h. hfz. Mehmedu Karahodiu.
Mezar mu se nalazi u haremu Bakar-
babine damije, gdje mu je 2013. godi-
ne podignuto i skromno turbe, ukrae-
no bejtovima Mesnevije.
U radu se drao jedne turske ma k -
si me koja glasi: Ili jedan posao nemoj
nikako zapoinjati, ili ako si ve
zapoeo neki posao gledaj da ga na
najljepi nain zavri. Ostao je do
smrti dos ljedan u primjeni tog pravila,
to su kod njeg primjeivali i njegovi
profesori i uitelji. Tako je njegov pro-
fesor perzijskog jezika, na Orijentali-
stici u Sa rajevu, dr. air Sikiri za
njega rekao: U njegovim rukama,
svaki posao je zavren. Takav je bio
u svemu, u svakom svom poslu, ali
drugima to nije nametao, ve bi svai-
ji trud ma kako neznatan bio desetoro-
struko hvalom uveliavao. Ja znam
samo da se on nije mogao slijediti, a ni
oponaati. Njegova originalnost nema
kopije. On je poput ideala neto
uzorno, a nedostino, neto emu svi
10 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Bez namjere da bilo koga
povrijedimo, a imajui u vidu
ovaj historijski pregled i
godine provedene uz
mesnevihana h. hfz. Halid-ef.
Hadimulia, rei emo,
otvoreno, da je Mesnevija
jedna slobodna knjiga, koja
bez kompleksa putuje
svijetom gdje god da je
pozovu ljudska srca. Ona nije
neprikosnovena svojina ni
mevlevija, ni mevlevijskih
ejhova, niti bilo kojeg drugog
tarikata i njegovog usula. Ona
nije suanj niti jedne
institucije, vlasti i drave. Ona
je svjetski putnik, graanin
svijeta, potpuno slobodna da
sama sebe zastupa, brani i
tumai.
teimo, pa dokle ko stigne. Njemu se
grijeh nije mogao pripisati, bilo ta da
je radio: sluao pjesme, itao poeziju,
listao novine, govorio ili utio sve je
to kod njega bio ibadet i svojevrstan
zikrullah. Karakter mu je bio takav da
niko u njegovoj blizini ne bi mogao biti
povrijeen, niije srce rastueno, nii-
ja dua ucviljena, ak bi i srca onih
koji mu dolaze postajala milostivija, a
tuga bi od njih odlazila.
Pa, i onda kad bi, ko nehotice, udo
pokazao to je kod njega bilo tako pri-
rodno i jednostavno kao da se nita
nije ni desilo... Ali, bez obzira na sve
to znali ili ne znali o njemu, mi od
njega neemo praviti mit neto
apstraktno; niti kranskog sveca
neto to bi moglo pomutiti pamet i
raspiriti fantaziju. U njegovoj blizini
nije bilo fantazije, mistike, niti bilo
ega drugog to bi moglo pomutiti
pamet... Pa, ko god ga prihvati takvog,
neka zna da nee pogrijeiti, a sve
drugo, ne samo da e zbuniti onoga ko
to slua, nego i samog onoga ko to
govori... Njegov ivot je tako bogat i
dragocjen, da se i bez fantaziranja o
njemu, mogu poduiti i uzeti pouku svi
koji pouku primaju. Jer, on je poput
Mesnevije. Mesnevija koja je hodala
Sarajevom. A njegov ivot Boiji ders
ovome gradu.
Kako Mesnevija ima vanjsko i slo-
jevito unutarnje znaenje, to isto bi se
moglo rei i za naeg Hadi Hafiza.
Uvreda je jednom sluau Mesnevije
rei da ne razumije Mesneviju, jer je
tako neto nemogue. Svaki onaj koji
se nae u njenoj blizini bie darovan,
makar jednim bejtom za koji e rei
ovaj je za mene, pa ako i ne bude daro-
van znaenjem, bie darovan njegovim
ritmom i muzikom; a zar i sema nije
otuda potekao, iz ritma i muzike jed-
nog kazandijskog ekia. Zato mi
nikada neemo rei nismo znali koga
smo imali. Naprotiv, mi smo imali
Hadi Hafiza onakvog kakvog smo ga
znali, a oni to rade po onome to
znaju, saznae i ono to ne znaju.
Testijom ne moe zahvatiti cijelo
more, ali i ono to zahvati - i to je
more.
H. hfz. Mehmed Karahodi
(roen 1962.) Uz reisa auevia, naj-
mlai mesnevihan Sarajeva. On je
jedan fenomen po svemu to o njemu
znamo: po znanju kako ga je sticao, po
ivotu koji ivi, po knjigama koje pie,
po dersovima koje kazuje. Ima klasi-
no obrazovanje koje batini tradicija
stare bosanske kole uenja, a to je
uenje pred ljudima, a ne u klupama.
Obiao je pola svijeta i napisao
preko 25 knjiga, a njegovi dersovi
Mesnevije ostae upameni kao najpo-
sjeeniji u zadnjih stotinu godina. I jo
neto, njegove dersove ne posjeuju
samo mukarci, ve i veliki broj ena,
to je svakako jo jedan fenomen.
Nekoliko stotina sluaa, to mukara-
ca to ena, redovno prati svaki njegov
ders. Mesneviju je preuzeo od svog ui-
telja h. hfz. Halid-ef. Hadimulia
2011. godine, pa je prvo kazao dio VI.
sveska, koji Hadi Hafiz nije stigao ni
prevesti, a ni kazati, i na taj nain
pokazao visoki edeb klasine kole
uenja, dovravajui nedovreni posao
svog uitelja, i iskazujui mu tako zah-
valnost i potovanje.
Mesneviju je prvo poeo kazivati u
kui Hadi Hafizovoj, a potom u
Bakar-babinoj damiji na Atmejdanu,
da bi od septembra 2013. g. prenio der-
sove u novosagraenu Mevlevijsku
tekiju na Jekovcu (Kovai). I to je
jedan fenomen, poslije 51 godine od
njenog ruenja (1958.), Mevlevijska
tekija sa Bendbae, dobila je svoju re -
pliku u prekrasnoj zgradi na Jekovcu,
ime je interes za Mesneviju i hz. Mev-
lanu naglo porastao. Mesneviju prevo-
di sa originala, a osim perzijskog, slui
se jo arapskim i njemakim jezikom.
ivi u Sarajevu, gdje je i roen, i jo
uvijek ui, pie, putuje i kazuje. Moj je
prijatelj, Allah ga poivio.
II.
Ni u jednom od pomenutih gradova
nije se ouvao kontinuitet kazivanja
Me snevije osim Sarajeva. ak i u Ko n -
yi, kolijevci Mesnevije, taj kontinuitet
se nije odrao. Kada je h. Fejzullah-ef.
Hadibajri, 1969. godine iao na ha -
dd, svratio je i u Konyu. Rastuio se
kad je saznao da se u Konyi, ve blizu
40 godina ne odravaju dersovi iz Me s -
nevije, i da osim muftije, tek poneko
zna perzijski jezik. udom su se udili
kad su saznali da se u Sarajevu kazu-
je Mesnevija.
Zanimljivo je pratiti ovaj vreme-
plov Mesnevije i gledati kako ona sama
sebi u svim vremenima nalazi mjesto
gdje e se kazivati, sluati i tumaiti.
Tekija na Bendbai, od osnutka
1462. do ruenja 1958. godine poznata
je kao Mevlevijska u kojoj se odravao
mevlevijski zikir sema i gdje se kazi-
vala i tumaila Mesnevija, tako da se
kazivanje Mesnevije vezuje za sami
nastanak Tekije, jer gdje je mevlevij-
ska tekija, tu je i Mesnevija... Ali za
njeno kazivanje, nije neophodna titula
mevlevijskog ejha, kao to ni mevle-
vijski ejh ne mora ujedno biti i
mesnevihan. Poznato je da posljednji
mevlevijski ejh Tekije na Bendbai,
Ruhi-efendija ehovi (umro 1924.
11 BEHAR116
UVODNE RIJEI
H. hfz. Halid-ef. Hadimuli
napisao je i kazao preko 1500
hutbi i preveo, napisao i kazao
kompletnih pet i polovinu
estog sveska Mesnevije.
Preveo kompletan Hafizov
Divan i napisao arapsku
gramatiku u 500 lekcija...
Njegova rukopisna ostavtina
broji nekoliko stotina tisua
stranica... Prvi je od svih
mesnevihana koji je svaki svoj
ders napisao, pa ga onda
kazivao. Zavrio je dva
fakulteta, Romanistiku u
Zagrebu (1942.) i
Orijentalistiku u Sarajevu
(1955.). Bio je poliglota, a
posebno je, do
finesa poznavao arapski,
turski, perzijski, francuski i
njemaki jezik.
godine) nije bio mesnevihan, kao ni
Abdullah-ef. Saraevi (umro 1897.
godine), muderris Merhemia medre-
se, koji je kao vekil (zamjenik ejha),
mijenjao na toj dunosti malodobnog
Ruhiju ehovia.
Mevlevijska tekija u Sarajevu ima -
la je nekada veliki broj murida. Na
historiar, Hamdi-ef. Kreevljakovi,
kad govori o saraima i sarakom obr -
tu u Sarajevu, istie da je dobar dio sa -
raa pripadao mevlevijskom tarikatu.
ta vie, saraki ehaja (ravnatelj), De -
r vi Ahmed postao je 1750. godine ejh
Mevlevijske tekije, i u tom svojstvu
umro 1770. g. u 110. godini ivota.
Ovaj podatak zabiljeio je i Mula Mu s -
ta fa Baeskija u svom Ljetopisu.
Iz usmene predaje u Sarajevu, saz-
naje se da su Mesneviju kazivali ueni
ljudi koji nisu uope pripadali nekom
tarikatu, i na raznim mjestima, a ne
samo u tekijama, kakav je sluaj sa po -
me nutim Emin-ef. Iseviem i Mustafa-
ef. Uambarliem. Oba su kazivali Mes -
ne viju u damiji, i nisu bili pripadnici
ta rikata.
Dakle, Mesnevija se prouavala i
prevodila ne samo meu pripadnici-
ma mevlevijskog tarikata, nego i u
intelektualnim krugovima uope.
Mevlanine misli i opservacije nadah-
njivale su i one koji je kazuju i one
koji je sluaju. Srea je naa, kae
hfz. Mahmud-ef. Tralji, da se Mesne-
vija kod nas prevodi i na taj nain
Mevlana vri blagotvorni uticaj.
Uspomena na Mevlanu uva se u
Sarajevu jo na jedan nain, a to je
akademija ebi-arus, koja se ve blizu
est decenija, odrava svake godine 17.
decembra, na dan preseljenja velikog
Mevlane.
III.
Bez namjere da bilo koga povrije-
dimo, a imajui u vidu ovaj historijski
pregled i godine provedene uz mesne-
vihana h. hfz. Halid-ef. Hadimulia,
rei emo, otvoreno, da je Mesnevija
jedna slobodna knjiga, koja bez kom-
pleksa putuje svijetom gdje god da je
pozovu ljudska srca. Ona nije nepriko-
snovena svojina ni mevlevija, ni mev-
levijskih ejhova, niti bilo kojeg dru-
gog tarikata i njegovog usula. Ona
nije suanj niti jedne institucije, vlasti
i drave. Ona je svjetski putnik, gra-
anin svijeta, potpuno slobodna da
sama sebe zastupa, brani i tumai.
Njoj odvjetnici ne trebaju. Njoj treba
samo iskren pristup, ist nijjet
(namjera), ili samo uho koje zna slu-
ati. To je takva knjiga, koja nikome
ko joj na taj nain prie, nee uskrati-
ti svoje darove.
Nije nam namjera ovim stavom
ruiti tarikatski usul. Boe sauvaj!
To je za nas neto sveto i u to mi ne
diramo. Znamo da u svakom dervi-
kom redu postoje pravila koja reguli-
u tekijsku hijerarhiju i ponaanje
unutar tog reda, pa ako tamo stoji i
pravilo za Mesneviju, neka ga slobo-
dno primjene. Svakako da za kaziva-
nje Mesnevije treba izun i silsila
(lanac) od uitelja do uitelja, to opet
ne daje samo jedan derviki red (slo-
bodni smo rei to nije iskljuivo
pravo ni jednog dervikog reda), ve
to opet ini sama Mesnevija.
Miris mudrosti koji iri Mesnevija
osjeaju mnoge due, ali samo onaj
koji i sam njenim mirisom zamirie,
postavi tako iva Mesnevija, postaje
i njen mesnevihan. Ona je ta koja bira
svog mesnevihana (koji moe doi i iz
tekije, ali i iz arije), a prethodni
sljedeem, koji je tako izabran, samo
tu knjigu preda u ruke i to obznani
ime taj in postaje javan i legalan. To
je usul same Mesnevije koji rui for-
malizam a da pri tom ne pravi nered,
ve samo afirmie istu duhovnost.
Na taj nain ona dolazi u ruke pleme-
nitih i dobrih, a biva zabranjena da je
se dotiu drugi osim istih. Zbog toga
neki (hoemo li rei zavidnici?!) biva-
ju zbunjeni tim izborom, pa e rei:
kako on, i zato on, a ne ja?! A zar
tako neto nisu i pejgamberima govo-
rili. I to je dokaz, kome dokaz treba,
da je Mesnevija boanski vahj, a on i
zavodi i upuuje...
Osim toga, Mesnevija je i vrhun-
sko knjievno djelo, pa mi nemamo
nikakav opravdan razlog, ljudima
struke uskratiti pravo da je promi-
ljaju, istrauju, studiraju; da je pre-
vode, piu o njoj, ili da je ak i sami
kazuju. Moda je ba na njih pao taj
miris mudrosti... Jer ona je knjiga
nade, moda jedina nada za mrano
doba u kojem ivimo i, hoemo li mi,
koje zovu derviima, ili se mi sami
tako nazivamo, biti prvi koji e slomi-
ti neije srce, povrijediti ga ili, ne daj
Boe, bez nade ostaviti?!
Nita loe ne dolazi od nje, kae
njen autor i nastavlja: Ona je kao Nil u
Egiptu, napitak za strpljive, a enja za
Faraonov rod i nevjernike... Zavodi
mnoge i upuuje mnoge. Mesnevija je
lijek za ljude srca i razgovor i utjeha
blinjima. Ona je obilna opskrba.
Otkriva dubine Kurana i uljepava
udoree. Allah je uzdie i uva, a On
je najbolji uvar i najmilostiviji. n
12 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Kako Mesnevija ima vanjsko i slojevito unutarnje znaenje, to isto bi
se moglo rei i za naeg Hadi Hafiza. Uvreda je jednom sluau
Mesnevije rei da ne razumije Mesneviju, jer je tako neto
nemogue. Svaki onaj koji se nae u njenoj blizini bie darovan,
makar jednim bejtom za koji e rei ovaj je za mene, pa ako i ne
bude darovan znaenjem, bie darovan njegovim ritmom i
muzikom; a zar i sema nije otuda potekao, iz ritma i muzike jednog
kazandijskog ekia. Zato mi nikada neemo rei nismo znali
koga smo imali. Naprotiv, mi smo imali Hadi Hafiza onakvog
kakvog smo ga znali, a oni to rade po onome to znaju, saznae i
ono to ne znaju. Testijom ne moe zahvatiti cijelo more, ali i ono
to zahvati - i to je more.
13 BEHAR116
UVODNE RIJEI
U istonoj literaturi spominje se da
je neki mudrac rekao: ivot velikih
ljudi ui nas kako se umire, a njihova
smrt kako treba da se ivi. Istinitost
ove mudre izreke potvruje nam i ivot
i smrt Hadi Mujage Merhemia. H.
Mujaga se trudio da u svom ivotu radi
samo ono to vrijedi i za ivot koji dola-
zi iza smrti. I narod mu je to priznao, i
kad je umro nosio ga visoko na ruka-
ma.
Hadi Mujaga se rodio u Sarajevu
4. januara 1877. godine kao posljednje
dijete poznatog i vrlo bogatog sarajev-
skog trgovca Mulage (Osmanage) Mer-
hemia. Hadi Mujagin djed hadi
Mustafa sin Ibrahimov bio je trgovac
abadijskom robom. Po prianju profe-
sora Ahmeda Tuzle, Mulaga je vrue
elio da mu se rodi sin, poslije est
kera, jer mu je prvijenac Muhamed
umro kao dijete, pa je dao Tuzlinu ocu,
hadi hafiz akir efendiji, 4 dukata i
zamolio ga da u to ime podjeli 2 duka-
ta kao sadaku kod hazreti Ejjub Ensa-
rinog turbeta u Carigradu, a 2 dukata
da uzme sebi.
Tuzlo je tako i uinio. Kasnije se u
Mulage naao sin Mustafa. U ovo ime
uio je Jetmibin tehvid i poboni
Hoda Mrkva, kojeg bi na H. Mujaga
esto spominjao. Pria se da je Mulaga
dao lijep baki ovjeku koji ga je pre-
nio preko nabujalog Bistrikog potoka,
kad su mu javili da se rodio sin, a on od
veselja nije imao vremena da ide do
uprije. Mulaga je bio oenjen sestrom
Nezirage Zildia, pred kojim je H.
Mujaga kasnije uio. Rodili su osmero
djece; Muhameda, Ummi Gulsumu
(ulu), Habibu, Fehmu, Selmu, Vasvi-
ju i Mustafu.
ula se udala za Mehmedbega Mu -
te velia, muteveliju Gazi Husrevbegova
vakufa, Habiba se udala za Mehmed ef.
Svrzu, i kasnije kao udovica za Ahmed
ef. Sou, Fehma za Omerbega Sulej-
menpaia, Selma za Fehim ef. uria
i Vasvija za Asim ef. kalju. Fatima je
umrla kao dijete na imanju u Lepenici.
etiri su se keri udale za oe va ivota,
a peta, Vasvija, domalo po s lije oeve
smrti. Njih pet uzele su svoj miraz, i
Mustafi je ostalo neto ja e od 1/4
ogromnog Mulaginog bogatstva.
Muhamedaga Nani se sjea svile-
nog Vasvinog ejzluka. Mulaga je um -
ro 1891. godine i ukopan je na Hambi-
noj carini, a Mustafi je postavljen za
tutora Muhamed ef. Sari, dok je ma -
Merhum Hadi Mujaga Merhemi (1877. 1959.)
UVAR RUINE VAZE
ejh Fejzullah ef. Hadibajri
Ovo moje predavanje o Hadi Mujagi namijenjeno je vama,
njegovim prijateljima koji ste se oko njega kupili, a drugi e o
njemu pisati. Kao to je Sarajevo egzotino i privlano za strance
jer se u njemu susreu Istok i Zapad, tako je i Hadi Mujaga bio
ovjek u kome su se isprepletali tesavvuf i ortodoksija. Hadi
Mujaga nije bio hoda sa idazetnamom niti ejh sa
hilafetnamom. On je izrastao, mislim pod utjecajem edebijjat
knjievnosti, u jednu treu figuru, figuru koju voli i jedna i druga
strana. On se pribojavao tesavvufske slobode miljenja, ali je
zapaao i krutost ortodoksije. Nastojao je da ostane na sredini, ali
je ipak rae ostajao uz Ehli-Kelam. Narod ga je iskreno volio i
prizivao. Njegova osoba je, osobito zadnjih godina smatrana
olienjem vjere. On to nije postigao samo znanjem (Ilumom),
nego vie svojim vladanjem (Amelom).
14 BEHAR116
UVODNE RIJEI
gazu (trgovinu) ostao da vodi hadi
Mehmed Telalagi. Tarih Mulagine
smrti sastavio je ejh Husejn Edib
efendija, u kom kae da je Mulaga bio
mevlevija. Mulaga Merhemi i njegova
braa Mehaga i Salihaga opisani su
vrlo lijepo u knjizi ivotopis znameni-
tih Sarajlija od Alekse PopoviaSa -
rajlije, koja je izala 1910. god. u Sara-
jevu. O ugledu Merhemia govore uzre-
ice Ko da si Merhemi ili Nisi Mer-
hemi, koje se uju i danas u narodu.
Hadi Mujaga je svrio ove kole i
teajeve:
1. Carev mekteb,
2. Rudiju (Niu gimnaziju),
3. Teaj pravilnog uenja Kurana,
4. Nekoliko godita Merhemia me -
d rese,
5. Studij eriatskog prava, i
6. Studij orijentalnih jezika.
Mualim u mektebu bio mu je Meh-
med ef. Berberovi, djed dananjeg
Jakub ef. Berberovia, muderis u me d -
resi bio je hadi Abdulah ef. Sarai,
otac Tajib ef. Saraevia i kolski drug
pljevajskog muftije i junaka iz borbi
protiv Austrougarske okupacije Vehbi
efendije emse Kadia. H. Abdulah ef.
je umro 1897. godine. Istorijat Merhe-
mia medrese prikazan je u I. izvjeta-
ju Nie okrune medrese u Sarajevu za
kolsku godinu 1939-40. Teaj pravil-
nog uenja Kurana odravan je u
Begovoj damiji, i Hadi Mujaga je uio
pred hadi hafiz Muhamed Emin ef.
Hadijahiem.
U lanku Hamdije Kreevljakovia
o merhum hadi hafiz Demaludin ef.
Hadijahiu opisan je i njegov otac,
pred kojim je uio Hadi Mujaga. Nas -
ta vnici u Rudiji bili su tada: hadi
hafiz Muhamed ef. una (umro 1893.
g.), hadi hafiz Omer ef. Krlakovi
(Jajanin), umro 1912. god., hafiz Meh-
med ef. Kreevljakovi (Troto), Ahmed
ef. erifovi, Mehmed ef. Krlakovi i
Jablanovi (nemusliman, ne znam mu
imena).
Klasini sistem obrazovanja u mu -
sli manskim zemljama Bliskog istoka
imao je svoje osobitosti. Uenik-stude -
nt prema svom uzrastu i stepenu opeg
obrazovanja birao je nauku koju eli
studirati i profesora pred kojim voli
uiti. Ovaj stari istoni sistem ima sli-
nosti sa amerikim sistemom slobod-
nog izbora nastave i u izvjesnoj je vezi
sa naim najnovijim propisom, da se i
radnici sa svrenom niom srednjom
kolom i odreenim radnim staom, uz
predhodno poloeni prijemni ispit,
mogu upisati na fakultete. Tako se
obrazovao i na Hadi Mujaga. Multe-
ku (Udbenik za eriatsko pravo) je
uio pred svojim dajdom Neziragom
Zildiem, uenikom muftije Muidovi-
a i muftije Omia (Hadiomerovi)
otac Salim ef. Muftia, i prvi reisu-l-
ulema u nas.
O sposobnosti ovog Hadi Mujagi-
nog ustaza svjedoe visoka zvanja
vrhovnog erijatskog sudije i lana
Ule ma-medlisa. Ukopan je na Grlia
brdu, blizu svog hode, Mustafa Hilmi
efendije Hadiomerovia. Kada je
reisu-l-ulema ostario, na Dersu Buha-
rije tekst je itao Zildi, a on je tuma-
io, to takoer dokazuje njegovu spo-
sobnost. Ali Hadi Mujagin je hoda u
pravom smislu rijei Mujaga Hadiha-
lilovi, muderris-aga. On je slovio kao
najbolji poznavalac eriatskog naljed-
nog prava (feraiza) i perzijskog jezika u
svome vremenu, u Sarajevu.
U zamrenim ostavinskim predme-
tima kadije su njega konzultovale.
Hadi Mujaga je kod njega uio sva tri
orijentalna jezika, a naroito knjie-
vnosti, teoriju i tekstove. Kod njega je
Hadi Mujaga dobio svoje ideoloko
obrazovanje. Mujaga Hadihalilovi je
umro 8. novembra 1916. godine. Muja-
ga je uzeo Idazet, muderrisku diplo-
mu, od Mehmed ef. ahmanije, muder-
risa-terzije.
Upada u oi da Hadi Mujagini ui-
telji Zildi i Hadihalilovi nisu efen-
dije, nego age, kao to je sluaj i kod
njihova uenika Hadi Mujage Merhe-
mia. Po miljenju prof. Hamdije Kre-
evljakovia, ovim se elio iskazati da
su uili iz ljubavi za naukom, a ne za
sticanje poloaja vezanih za znanje, i
oni se ponose svojim drutvenim polo-
ajem. Kreevljakovi smatra da je Dr.
Safvetbeg Baagi bio na posljednji
beg, a Hadi Mujaga Merhemi, na
posljednji aga.
Po islamskim propisima enska ne
smije ii na had bez svog mua, ili
kojeg drugog svog blieg roaka za
kojeg se po erijatu ne bi mogla vjena-
ti. Stoga u grupi hadija iz 1893. godi-
ne putuju tri majke sa svojim sinovi-
ma, mu sa svojom enom i njenom
njegovateljicom, te tetka po ocu sa svo-
jim bratiem. To su bili Mula hanuma
Merhemi, sa svojom zaovom Nuriha-
numom i sinom Mustafom, Haahanu-
ma Sloboda sa svojim sinom Mehme-
dom, Kestendika sa svojim mlaim
sinom Muhamedom, iz Sarajeva. Osta-
le dvije ene bile su iz Mostara. Ukup-
no je hadija bilo 50.
Putovanje je bilo preko Trsta, a
povratak preko Carigrada. Put je tra-
jao 6 mjeseci. Kroz Hidaz se putovalo
na devama. Zajedno sa Hadi Muja-
Dersove Mesnevije, koje je
odravao Hadi Mehmed
Demaluddin ef. auevi,
sluao je 17 godina.
auevi, Oki i Burek su
odravali svoje dersove u
Hadi Mujaginoj kui. Hadi
Mujaga se svrstava u tabor
protivnika auevia, izlazi iz
okvira povuenosti i vodi
ilavu borbu. On je u to
vrijeme podpredsjednik
Sarajevskog Dematskog
medlisa, i kao takav
potpisuje polemike akte
Dematskog medlisa
upuene reisu-l-ulemi.
injenice potvruju da je
reisu-l-ulema auevi bio vrlo
dalekovidan, ali je i stanovite
Hadi Mujage bilo vrlo iskreno
i interesantno. auevi je
elio da se uva rua, a Hadi
Mujaga je volio da se uva i
ruina vaza.
gom poao je i njihov bedel za Mulagu,
Hadi Mehmed Prelo. Kod mnogih
islamskih prvaka had je inio vrlo jak
uticaj u pogled na preostali ivot. I kod
obinog svijeta je vrlo esto od hada
poinjao novi nain ivota; vie pobo-
nosti, iskrenosti, blagosti i dobrote.
Ukratko, stvoreno je pravilo po kome
se hadija trebao odrei mnogih navika
kojima je ranije bio sklon.
I za Hadi Mujagu je bio had od
vrlo odluujueg znaaja. Za njega je to
bila i vjerska dunost i nauna ekskur-
zija. On je tek mali maturant, kako bi
se reklo danas, i eli da odabere pravac
ivota kojim treba da ide. Odlinog je
pamenja, vrlo otrog zapaanja, jakog
intelekta i pun je volje i ivota. Njegov
razum i dua upili su u sebe sve obre-
de hada i topografiju haremejna.
Mladog H. Mustafu je sve intereso-
valo. Izbrojio je ursije u obadva Hare-
ma, okom razmjerio Bejtullah i Revzai-
Mutahheru i koracima izmjerio oba
Mesdida. Svega toga se do smrti sje-
ao i sa osobitim zadovoljstvom o tome
priao. Ali njega nisu interesovali
samo predmeti i graevine, nego je
promatrao i ljude koji su hodoastili i
traio da ibadet ini u blizini onih na
ijim se licima najvie odraavalo bla-
enstvo i zadovoljstvo.
Od povratka s hada 1893. g. (do
majine smrti 1900. g.) Hadi Mujaga
je ivio s materom, uio i sjedio u oe-
voj trgovakoj magazi. Jedanput je sa
svojim poslovoom Telalagiem iao
poslovno u Carigrad. H. Mujagina lju-
bav i poslunost prema majci su poslo-
vini. Sigurno je da je udovoljavao svim
majinim eljama, ali se ipak do go dilo
da ga je istukla, a on hadija i mo mak.
esto bi mi rekao: Blago tebi kad ima
mater.
Poslije majine smrti, H. Mujaga je
likvidirao trgovinu, imanje povjerio
svo joj sestri Habibi i muu joj, Ahmed
ef. Soi, i otputovao u Tursku. Obiao je
mnoga mjesta i vidio svega i svaega. U
ko je god mjesto je doao posjetio je da -
mi je, medresu, tekiju, kabristan, sve
to je u vezi sa vjerom. Otiao je u Ko -
nju, mjesto gdje je ivio i radio hazreti
Me vlana Delaluddin, gdje se ro dila
Mesnevija i gdje je Mevlana ukopan.
U Mevlevijskoj tekiji u Konji zate-
kao je Sarajliju Cigia, koji mu je omo-
guio da sazna o hazreti Mevlanatu sve
to je htio i elio. U Konji se susreu
dvije varijante islamsko-turske arihi-
tekture i kulture, Selduka koji su
naslijedili Abasoviko arapsko carstvo
i Osmanlija koji su zamjenili Selduke.
Posjetio je i Nasruddin hodino turbe u
Eskieheru. Obiao je i sve kolonije
muhadira Bonjaka. U mnogim mje-
stima je naao Bosnu, a osobito u Ini-
golu, gdje je bio musafir kod Muhamed
ef. Semiza iz Sarajeva. Ovaj Semiz je
bio vrlo obrazovan i duhovit ovjek. Bio
je i pjesnik. Osobito mu je lijepa pje-
sma o Mostaru na turskom. U Saraje-
vo se vratio preko Sandaka, nakon ne -
pu n u godinu.
Po povratku u Sarajevo, da ne bude
sam, preselio je svojoj sestri Habibi,
koja je tada stanovala u uria maha-
li. U to vrijeme H. Mujaga i zet mu
Ahmed ef. Soo ue njemaki jezik.
Instruktor im je gimnazijalac Hamdija
Karamehmedovi, sadanji dr. Hamdi-
ja. Sve od tada njih dvojica su ostali
veliki ahbabi i povremeno ali redovito
se posjeivali. Dr. Karamehmedovi je
bio blizu svoga ejha, kako je nazivao
Hadi Mujagu, i kad smo vrili tedhi-
zu-tekfin.
Pred enidbu Hadi Mujaga se vra-
tio u svoju kuu. 1905. god., H. Mujaga
se vjenao emsom Hadiabanovi iz
Sarajeva, sestrom po ocu i majci Asi -
ma ge i Fejzage Hadiabanovia i ses -
t rom po majci Mehage i Muhamedage
ige. U Srpskoj akademiji nauka u Be -
o gradu uva se Divan pjesama prizren-
skog melamijskog ejha Omer Lutfi
efendije, u kome ima i pjesma od 8 sti-
hova, u kojoj se govori o enidbi Hadi
Mujage Merhemia.
Dakle, jo i onda je na Hadi Mu -
ja ga bio vrlo poznat i izvan granica Bo -
s ne. 20. aprila 1945. god. preselila e -
m se-hanuma Merhemi u 40. godini
braka sa Hadi Mujagom. Ostavili su 6
djece: hafiz Mula-hanumu, koja je vo -
di la ocu kuanstvo, Fatma-hanumu
udatu za Izet ef. Maia, hafiz Husejn
ef. Teologa, koji ivi u Londonu, hafiz
Oman ef. Teologa, koji ivi u Kairu,
Hibbe-hanumu udatu za Omer ef. Ha -
sa nbegovia i Selme-hanumu udatu za
a zim ef. Osmanbegovia. Hadi Mu -
ja ginu ljubav prema Kuranu najbolje
po tvruje to to su mu troje djece hafi-
zi.
Od kako se Hadi Mujaga pasom
opasao u njega se svijet ugledao, i tako
je ostalo sve do smrti. Njegovi sinovi
Husein i Osman, kao uenici Osman-
bega Denetia Mekteba u Bistriku,
poeli su uiti hafizluk, pred hafiz
Hamdi ef. Berberoviem, imamom Be -
gove damije i muderisom medrese.
Ovo se proulo po Sarajevu, pa su i
neki drugi graani dali svoju djecu da
ue hafizluk. Od 1923 god. ova djeca-
hafizi uili su mukabele po sarajev-
skim damijama.
15 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Kreevljakovi smatra da je Dr.
Safvetbeg Baagi bio na
posljednji beg, a Hadi Mujaga
Merhemi, na posljednji aga.
*
Hadi Mujagina proslava
Lejlei-mirada obogatila je
nau knjievnost sa dva lijepa
priloga. Hadi Mehmed
efendija Handi preveo je i
protumaio Miradiju Sabita
Uianina, koja se ui u
Hadi Mujage, a prof. dr. air
Sikiri preveo je i protumaio
Miradijju Mehmed Reida
Sarajlije, koju je svojevremeno
Hadi Mujaga poklonio
Hadi Mehmed efendiji
Handiu. Obje ove Miradije
su objavljene, i kad ih
budete itali naete u
njima ime Hadi Mujage
Merhemia.
Iz te grupe je i na drug Hadi Mujagin uenik hafiz
Halid ef. Hadimuli. 1925. god. u I. razred Gazi Husrevbe-
gove medrese upisalo se 6 hafiza-Sarajlija i to: hafiz Ibrahim
Proho, hafiz Ibrahim Trebinjac, hafiz Husejn Merhemi,
hafiz Osman Merhemi, hafiz Akif Handi i hafiz Mustafa
Sahai, a iz Banja Luke hafiz Mehmed Zahirovi. Ramaza-
nom su ovi mladi hafizi pamtili svoj sabah u Hadi Mujagi-
noj kui. Oni su uili mukabelu i u Begovoj damiji, prije
podne ramazanom, pod rukovodstvom hafiz Mustafa ef.
Mujezinovia-Kovaa, oca naeg druga i hadi Mujaginog
uenika Mehmed ef.
Ova djeija mukabela je ganula u srce siroeta bez oca
Smaila Fazlia te je i on poeo hafizluk i ve sljedee godine
uio sa njima mukabelu u Begovoj damiji. Hadi Mujagin
lijepi nijet da mu djeca budu hafizi je blagodat za nas, jer
hafiz Ibrahim ef. Trebinjac, na vrlo sposobni alim, klanja
hatmom sabah namaz preko cijele godine, a hafiz Ibrahim
ef. Proho i hadi hafiz Ismail ef. Fazli, klanjaju ramazanom
teraviju hatmom. I Hadi Mujagina kerka Mula je probila
vakum, koji je postojao dvadesetak i vie godina meu en-
skinjem i postala hafiza.
Ideolokom liku naeg Hadi Mujage dali su snagu i der-
sovi koje je on dugi niz godina redovno posjeivao, podravao
i sam odravao. Najsposobniji alim Sarajeva kazivao je
Buhariju. To je obino bivao muderis Gazi Husrevbegove
medrese. Iza muftije i reisa Hadiomerovia, Buhariju je
kazivao reisu-l-ulema Azapagi, a poslije Azapagia Ahmed
efendija Burek. Hadi Mujaga je sluao Azapagia i Bureka,
kroz cio njihov period i smatra ih najveim alimima koje je
susreo u svome ivotu. Dersove iz Tefsiri Kurana, koje su
odravali rahmetlije hadi hafiz Muhamed ef. Hadimuli,
hafiz Mehmed ef. Oki i Ahmed ef. Burek, sluao je kroz cio
njihov period.
Dersove Mesnevije koje je odravao hadi Mehmed De-
maluddin ef. auevi, sluao je 17 godina. auevi, Oki i
Burek su i odravali svoje dersove u Hadi Mujaginoj kui.
Za vrijeme borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju i
kasnijih stranakih borbi meu muslimanima Hadi Muja-
ga se ne odvaja od naroda, ali ne uzima aktivnog vidnog ue-
a i bavi se svojim gospodarstvom. Redovno se sastaje sa
Hadihaliloviem i drui se sa duhovnom elitom tadanjeg
Sarajeva. Tako nastavlja i poslije rata. Reisu-l-ulema arac,
Omerbeg Sulejmanpai i Hadi Mujaga sastaju se naizmje-
nino u svojim kuama jednom sedmino.
Hadi Mujaga, kad god moe, ide u Tekiju za Beglukom
i slua dervike razgovore i rasprave. Rano jutrom odlazi
Muhamed Enveri ef. Kadiu i slua i saznaje njegova nova
otkria i uspjehe iz istorije Bosne. lan je svih musliman-
skih kulturnih drutava. Njegov lik dobiva sve otrije crte
vrlo dobrog muslimana. edan je i svagdje nastupa kao nii.
Kemalove reforme u Turskoj izazivale su gibanje i meu
muslimanima Jugoslavije.
U to vrijeme je Turska jedina slobodna muslimanska
zemlja i reisu-l-ulema auevi daje izjave putem javnosti
16 BEHAR116
UVODNE RIJEI
H. Mujagina ljubav i poslunost prema majci su
poslovini. Sigurno je da je udovoljavao svim
majinim eljama, ali se ipak dogodilo da ga je
istukla, a on hadija i momak. esto bi mi rekao:
Blago tebi kad ima mater.
*
U Srpskoj akademiji nauka u Beogradu uva se
Divan pjesama prizrenskog melamijskog ejha
Omer Lutfi efendije, u kome ima i pjesma od 8
stihova, u kojoj se govori o enidbi Hadi Mujage
Merhemia.
*
Dovu smo uinili kod Hadi Mujage i on je pratio
uenje. Rastali smo se i to je bio na posljednji
razgovor. U ponedeljak u podne ispustio je svoju
plemenitu duu jedan od najboljih muslimana
Sarajeva. Sutra dan smo ga okupali i u efine
zamotali. Na teneiru i u efinima inilo nam se
kao da je s nama.
da odobrava te reforme. Uglavnom,
stvar je u ova tri pitanja:
1. noenje eira, 2. otkrivanje
muslimanke i 3. racionalno iskorita-
vanje vakufske imovine. Kako ova tri
pitanja zadiru u iman, islam i ihsan, to
se otvara polemika i stvaraju dva tabo-
ra: gotovo sva inteligencija, mali broj
ilmije i neto arije bili su uz auevi-
a, dok su ogroman broj ilmije i arije
ostali protiv. iroki muslimanski sloje-
vi, seljatvo i radnitvo ostavljeno je po
strani. Strasti su se razbuktale i tri
pitanja dobivala su stranarsku boju.
Hadi Mujaga se svrstava u tabor
protivnika auevia, izlazi iz okvira
povuenosti i vodi ilavu borbu. On je u
to vrijeme podpredsjednik Sarajevskog
Dematskog medlisa, i kao takav pot-
pisuje polemike akte Dematskog
medlisa upuene reisu-l-ulemi. Koga
ovo interesuje, neka se obrati na knjige
Sarajevski dematski medlis i reiso-
ve izjave i Takrir hodinske kurije
koje je 1928. god. izdao Hadi Mujaga.
U vrtlogu ovih raspri H. Mujaga raski-
da prijateljstvo s aueviem i otkazu-
je mu gostoprimstvo da dri svoja pre-
davanja iz Mesnevije u Hadi Mujagi-
noj kui. 17 godina je Hadi Mujaga
asistirao aueviu u predavanjima
Mesnevije i on uope prekida svoja pre-
davanja, jer ih nije htio drati bez Ha -
di Mujage. Oba ova vrla mua bili su
visoko odgojeni, stoga su i u tom meu -
so bnom razilaenju sauvali sebi
dostojnu visinu. Njima nikad nije ni na
um padalo da se vrijeaju a kamoli da
jedan drugom i najmanje zlo uini.
Njih obadvojica nastupali su samo u
ime vjere, pa su se i u tome svom me -
u sobnom sporu kretali samo u okviri-
ma propisa vjere.
injenice potvruju da je reisu-l-
ulema auevi bio vrlo dalekovidan,
ali je i stanovite Hadi Mujage bilo
vrlo iskreno i interesantno. auevi je
elio da se uva rua, a Hadi Mujaga
je volio da se uva i ruina vaza. Doao
je 6. januar 1929. godine. Dokinut je
Statut za vjersko prosvjetnu autonomi-
ju iz 1919. godine, a auevi je imeno-
van prvim reisu-l-ulemom za cijelu
Jugoslaviju. 1930. godine on je odstu-
pio i dao ostavku, jer je smatrao da se
ministar pravde Srki previe mijea
u poslove Islamske vjerske zajednice.
Tri navedena pitanja ostavio je reisu-l-
ulema auevi erijatski nerijeena.
U pitanju noenja eira Hadi
Mujaga je ostao njegov najvei neprija-
telj do smrti. U pitanju vakufa traio je
da se, koliko god je mogue, potuje
arti vakif. Kada je usnio Halifu hazre-
ti Omera, gdje mu djevojka otkrivena
lica daje au erbeta, rijeio je tree
pitanje.
Hadi Mujaga je elio da se pripad-
nost vjeri to vidljivije istakne i mani-
festuje. Stoga je u svom domu na sve-
an nain proslavljao Lejlei-mirad i
Vakatul-Bedr, a u zadnje vrijeme i
ebi-arus. O Bajramima, Mevludu i
Ramazanu ne treba ni govoriti. Hadi
Mujagina proslava Lejlei-mirada obo-
gatila je nau knjievnost sa dva lijepa
priloga. Hadi Mehmed efendija Han-
di preveo je i protumaio Miradiju
Sabita Uianina, koja se ui u Hadi
Mujage, a prof. dr. air Sikiri preveo
je i protumaio Miradijju Mehmed
Reida Sarajlije, koju je svojevremeno
Hadi Mujaga poklonio Hadi Meh-
med efendiji Handiu. Obje ove Mira-
dije su objavljene, i kad ih budete ita-
li naete u njima ime Hadi Mujage
Merhemia.
Miradija je spjev na turskom jezi-
ku, u kome se opisuje putovanje hazre-
ti Muhammed Pejgambera na nebesa,
ui se kao Mevlud, samo je metar druk-
iji (vezen). Ne znam tano odkad se u
Hadi Mujage ui Miradija, ali sigur-
no ima vie od trideset godina. Mira-
diju je uio hadi hafiz Mustafa Fetin
ef. Kulenovi sve do 1945. god., kada je
umro, jer je od sarajevskih hafiza naj-
bolje poznavao turski jezik. Njemu je
kasnije u uenju pomagao i Hadi
Mujagin mlai sin hafiz Osman.
Iza rahmetli Kulenovia Miradiju
su uavali hafiz Esad ef. Sabrihafizo-
vi, Mustafa ef. Vareanovi, hafiz
Ibrahim ef. Proho i ja. Mjesto erbeta,
kojim se asti na Mevludu, na Miradi-
ji se pije mlijeko, stoga, to je hazreti
Pejgamber kad je bio na Miradu poa-
en mlijekom. Miradija se uila i u
Mevlevijskoj tekiji na Bendbai na tro-
ak Fadilpaina vakufa, sve dok tekija
nije zatvorena 1952. god.
Proslava Miradije u Hadi Mujage
imala je naroito svean izgled. Hadi
Mujaga je dugi niz godina pozivao na
Miradiju uenike VIII razreda Gazi
Husrevbegove medrese, u elji da oni
to prenesu u mjesta gdje budu slubo-
vali. Za vrijeme uenja Miradije
Hadi Mujaga bi sjedio pri dnu sobe na
koljenima i na licu mu se moglo itati
koliko u tome uiva. Ovo vie i stoga
to je tekst Miradije odlino poznavao.
I sami znate kako nas je i koliko nas je
astio poslije uenja.
Bedrija je arapski sastav u prozi
kojim se u vidu dove spominju po arap-
skoj abecedi imena svih 313 uesnika u
borbi na Bedru 17. dan ramazana 2
god. po Hidri, kada su muslimani pod
rukovodstvom Hazreti Muhammeda,
izvojevali svoju prvu bitku. Iza svakog
imena ponavlja se kao refren reenica
Radijallahu anhu. Od kako znam
Bedriju je uio Mustafa ef. Vareano-
vi, jer njegov glas najbolje odgovara
nainu kojim se ovaj sastav ui. Uenje
se zavrava dovom i vjeruje se da e
hurmetom junaka sa Bedra dova biti
kabul.
Hazreti Mevlana Delaluddin je
nazvao prvu no u kaburu prvom bra-
nom noi (ebi-arus), jer mlada prvu
17 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Dan smrti Hazreti
Delaluddina (17. decembra)
uzeli su Turci i Perzijanci kao
dan uspomene na
Delaluddina i nazvali ebi-
arus. H. Mujaga je volio sve to
je u vezi sa Delaluddinom, pa
je odredio da slavi i ovu no.
Dobrotom Abdurahimbega
Mehmeda, lana VIS-u FNRJ,
dobili smo program proslave.
Mi smo 17. decembra 1958. g.
odrali malu akademiju kod H.
Mujage.
no iza vjenanja ulazi u novi ivot, a
isto tako u novi ivot ulazi i ovjekova
dua prvu no iza smrti. Dan smrti
Hazreti Delaluddina (17. decembra)
uzeli su Turci i Perzijanci kao dan
uspomene na Delaluddina i nazvali
ebi-arus. H. Mujaga je volio sve to je
u vezi sa Delaluddinom, pa je odredio
da slavi i ovu no. Dobrotom Abdura-
himbega Mehmeda, lana VIS-u
FNRJ, dobili smo program proslave.
Mi smo 17. decembra 1958 g. odrali
malu akademiju kod H. Mujage.
I javni rad Hadi Mujage kretao se
oko vjere i prosvjete. Reeno je da je bio
podpredsjednik Sarajevskog medlisa,
ali je dugo godina bio i lan Sarajevskog
Vakufskog povjerenstva. U Vakufsko
povjerenstvo je Hadi Mujagu uveo nje-
gov prijatelj Muhamed Enveri ef.
Kadi, koji je godinama bio predsjednik
povjerenstva. Kadi je kao kulturni
radnik i istoriar naao u Hadi Muja-
gi najboljeg sudruga i pomagaa, jer je
poslovanje Vakufskog povjerenstva
prualo svoje niti u vjersko-kulturni i
vjersko-socijalni ivot muslimana.
Kadi je bio vrlo ljubomoran na sve
to potie iz perioda istorije, politike i
kulturne, koju je on sakupljao. Kadi je
sa Hadi Mujagom metrom izmjerio
sva muslimanska greblja s lijeve stra-
ne Miljacke. To su uinili kada je pred-
sjednik sarajevskog vakufskog povje-
renstva bio hadi hafiz Hasan ef.
Hadiefendi, zvani Hadi Kado. Ne
znam tko je tada izmjerio groblja s
desne strane Miljacke. U to vrijeme su
ograena i zidom i parmacima musli-
manska groblja Kovai, Alifakovac i
Hambina carina.
Hadi Kado je bio vrlo dobar orga-
nizator i vrlo radin ovjek. Hadi Mu -
jaga je smatrao da je on bio najradeni-
ji predsjednik Povjerenstva. Sredstva
za ograivanje je osigurao tako, to je
uveo sabirnu kasu u koju se polagao
prilog prilikom vjenanja.
Salim efendija Mufti uveo je Hadi
Mujagu u Vakufsko vijee. Oni su bili
vrnjaci i pazili su se iz djetinjstva,
samo Salim ef. ideologija nije odgovara-
la Hadi Mujaginoj. U Vakufskom vije-
u bili su tada i neki istaknuti radnici
drutva Gajret ija gledita u nekim
pitanjima Salim ef. nije usvajao. Kada
bi na dnevni red dolo kakvo pitanje
gdje se Salim ef. bojao da ne ostane u
manjini doao bi po Hadi Mujagu,
navodno da ga podsjeti, da ne zaboravi
doi na sjednicu. Salim ef. je bio lini
prijatelj ekib Arslan beya, uvenog
arapskog publiciste i borca za osloboe-
nje Arapa od evropskog kolonijalizma.
ekib je dolazio u Jugoslaviju pa se
upoznao i sa Hadi Mujagom. Hadi
Mujaga je u drutvu sa Salim ef. iao i
na I. sveislamski kongres, koji se 1931.
god. odravao u Jerusalimu. Tom prili-
kom bili su i u Kairu. Hadi Mujaga je
bio oduevljen Kairom, a naroito
namazom, koga svako revno izvrava.
Doli su u dodir sa vjerskim, prosvjet-
nim i kulturnim prvacima Kaira. Pose-
bno su se sastajali sa izgnanim tur-
skim ejhul-islamom Mustafa Sabri ef.
koji je 1912. god. dolazio u Sarajevo, i
poznatim turskim pjesnikom Mehmed
Akifom s kojim se Salim ef. poznavao
jo sa studija iz Turske.
I na hafiz Bahri ef. Mulabdi kori-
stio je priliku i dok je bio u Kairu dru-
io se sa Mehmed Akifom. U Kudusu je
Hadi Mujaga doao u dodir sa mno-
gim prvacima muslimanskog svijeta,
za koje ranije nije bio ni uo. Naroito
su ga iznenadili prvaci iz Indije, koji su
veinom govorili urdu jezikom, ali su
mnogi znali i perzijski jezik. Kako je
glavni zadatak ovog kongresa bio i to
da se postigne puno duhovno jedinstvo
izmeu Sunnija i iija, to je predsta-
vniku iija Imamu-Mudtehidu, kako
ga nazivaju, ukazivana naroita
poast. Kongres je otvoren u Hazreti
Omerovoj damiji uoi Lejlei-Mirada
klanjanjem jacije namaza. Imam je bio
iijski Mudtehid. Ovim se aludiralo
da trei Harem Bejti-Makdes treba da
bude u muslimanskim rukama i da
sunnije mogu klanjati za iijskim ima-
mima. Hadi Mujaga je iz discipline
klanjao u dematu, ali je radi svake
sigurnosti u stanu opet ponovio jaciju.
On je u nekoliko navrata posjetio
Mudtehida, s njime razgovarao perzij-
ski, to je ovoga vrlo iznenadilo, i dao
mu nekoliko kruaka i jabuka, koje je
ponio sa svoga imanja u Haliloviima.
Mudtehid ga je pozvao sebi u goste u
Irak, ali se Hadi Mujaga nije mogao
odvojiti od drutva. Salim ef. je predla-
gao da se vrate preko Damaska i Tur-
ske, to je H. Mujaga odbio, zbog
zabrane noenja saruka u Turskoj.
Ovome Kongresu prisustvovalo je
10 delegata iz Jugoslavije i to: Salim ef.
Mufti i Vejsil ef. Alian, u svojstvu
slubenih delegata IVZ u Jugoslaviji,
zatim, Hadi Muhamed ef. Mujagi,
Hadi Mujaga Merhemi, Hadi Hasa-
naga Nezirhodi, Uzejraga Hadiha-
sanovi i Dr. Mehmed ef. Spaho, iz
Sarajeva, Hadi Ali-Riza ef. Karabeg iz
Mostara, Hadi Hafiz Hamid ef. Muf-
ti iz epa i Ataullah ef. Kurti iz Sko-
plja. Hadi Mujaga je koristio priliku i
razgledao Medidi Aksa i posjetio sva
turbeta, ranijih pejgambera, koja se
nalaze u Palestini. Tada je posjetio Bej-
tul-lahm (Betlehem) kuda hodoaste
krani. Prilikom boravka u Kairu
naoj delegaciji bio je pri ruci tadanji
student El-Ezhara, uvaeni Kasim ef.
Dobraa.
Jo jedanput Hadi Mujaga je puto-
vao u Kairo i zadrao se nekoliko mje-
seci. Tada je odveo svoga sina hafiz
Osmana da studira u Ezheru i ujedno
se specijalizira u Kiraetu (pravilnom
uenju Kurana). I tom prilikom se
sastajao sa uenim ljudima, a naroito
sa izbjeglim Turcima. Najvie je bora-
vio u Ezheru, a posredstvom naih stu-
18 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Kroz kratko vrijeme proulo se da je Hadi Mujaga poeo kazivati
ders i odmah su doli, koliko se sjeam, hadi Mehmed ef. Potogija,
Abdulah ef. Foak, Adem ef. Karaozovi, Rasimaga Zeevi i hadi
Ali ef. Mai, koji su dolazili Hadi Mujagi kad je auevi kazivao
Mesneviju. Pendi Attar smo uili do 1936. godine, a onda zapoeli
ulistan ejh Sadije.
denata bio je primljen i kod ejhul
Ezhera Mustafa Meragije. Kabinet
rektora imao je dvoja vrata, ulazna i
izlazna. Hadi Mujaga je iz potivanja
prema ejhul-Ezheru skinuo cipele
im su unili u Rektorat i to drugi nisu
ni opazili, ali kada je prijem bio zavr-
en i vraali se drugim putem, jedva
su, pria Abdulah ef. Dervievi, nali
Hadi Mujagine cipele.
Hadi Mujaga je bio predsjednik
Udruenja bivih zemljoposjednika,
koji su ga kandidovali za narodnog
poslanika 1938. god., ali za ovu kandi-
datsku listu nije ni on sam glasao.
Kao to je Sarajevo egzotino i priv-
lano za strance jer se u njemu susreu
Istok i Zapad, tako je i Hadi Mujaga
bio ovjek u kome su se isprepletali
tesavvuf i ortodoksija. Hadi Mujaga
nije bio hoda sa idazetnamom niti
ejh sa hilafetnamom. On je izrastao,
mislim pod utjecajem edebijjat knjie-
vnosti u jednu treu figuru, figuru koju
voli i jedna i druga strana. On se pribo-
javao tesavvufske slobode miljenja ali
je zapaao i krutost ortodoksije.
Nastojao je da ostane na sredini, ali
je ipak rae ostajao uz Ehli-Kelam.
Narod ga je iskreno volio i prizivao.
Njegova osoba je osobito zadnjih godi-
na smatrana olienjem vjere. On to
nije postigao samo znanjem (Ilumom),
nego vie svojim vladanjem (Amelom).
A evo kakav je bio njegov amel: uvijek
je iao u demat, svakog je lijepo susre-
tao i s njime se pitao, svakome je dobro
elio, nikog nije ogovarao, svaijem se
dobru veselio itd, godinama i godina-
ma je uene i pobone ljude primao i
doekivao, 50 godina, tj. sve do Drugog
svjetskog rata davao je zijafete novim
hafizima i njih dostojno darivao, Arape
- bedele i hafize musafire je darivao
boalucima i pozivao na iftare i vee-
re, Arapi koji ne bi nali bedela danima
i danima su boravili u njegovim Halilo-
viima. Uvijek je svoj lini interes
zapostavljao i vladao se tako, da se
dobivala slika da je on ponizniji i nii
od svog sugovornika.
Uvijek je nalazio naina da ovjeka
zabavi i da mu kakvu uslugu ili dobro
uini. Kada mu je, negdje za vrijeme
rata, donio Ismetaga Merhemi na dar
1/4 kg prave kafe, jer je Hadi Mujaga
volio kafu, rekao je da e primiti kafu
pod uvjetom da je pokloni Ahmed ef.
Bureku, jer on ne moe sebi dozvoliti
da ima kafe, a Ahmed ef. nema. Kad je
u prvim godinama poslije osloboenja
preselio hafiz amil ef. Silajdi u
Brezu na oevo imanje, Hadi Mujaga
je otiao u Brezu i predloio mu da
doe sa djecom u Sarajevo za njegovu
sofru, a da ostavi Brezu, jer mu tamo
nije mjesto.
Koliko je bio paljiv prema nama,
svojim uenicima, govori i to da je pri-
likom roenja nae djece sastavljao i
kronograme sa datumima djejeg roe-
nja, i to nam kao svoj dar i uspomenu
poklanjao. Mnogim svojim ahbabima
je spjevao kronograme smrti. O Hadi
Mujaginoj epigrafici pisae posebno
na Mehmed ef. Mujezinovi.
Desetak posljednjih godina postio
je Davudov post, a jo vie ima godina
da nije spavao u mekoj postelji. Od
svega gornjeg nas ovdje najvie intere-
suju Hadi Mujagini dersovi koje je
drao u svojoj kui poam od 1934.
godine do smrti tj. 25 godina. Iako su
Hadi Mujagini prijatelji traili i nava-
ljivali da lino on pone kazivati ders iz
Mesnevije, jer je ve auevi bio i bole-
stan, on je preko toga prelazio i odga-
ao. Dosta uporan je u tome bio
Numan ef. Bajraktarevi-Nunija, koji
je zajedno sa Hadi Mujagom i rahmet-
li Sejdagom Muidoviem (umro 1917.
god.), uio i sluao perzijski jezik kod
Mujage Hadihalilovia. Stoga su
Numan ef. i zvali Efendija. Ja sam sa
efendijom imao prijateljske rodbinske
veze i on mi je poeo davati poetne lek-
cije iz perzijskog jezika.
Jedne srijede, sjeam se vrlo dobro,
kasne jeseni 1933. godine, Efendija je
pozvao na sijelo Hadi Mujagu i mene,
da malo uimo. I Efendija je poeo ita-
ti i prevoditi Pendi Attar (Attarovi
savjeti). To je, to sam kasnije saznao,
didaktino moralni spjev perzijskog
klasika ejh Feriduddin Attara i slui
kao poetni udbenik perzijskog edebij-
jat tesavvufa. Efendija je odrao dva-
tri dersa, ali nije bio dovoljno naitan i
mrav mu je bio na jezik, pa se u pre-
voenju naprezao traei pogodne
odgovarajue rijei. Sjeam se vrlo
dobro da je kovanicu Ab-ruj, voda i lice,
prevodio doslovno, obrazna voda, a ne,
stid, kako to tekstu odgovara. Jedne
noi Efendija gurnu petahtu pred
Hadi Mujagu i ree mu da on nastavi.
Kako je Numan ef. bio poznat kao vrlo
ljut ovjek i Hadi Mujaga se prema
njemu vladao kao prema svom stari-
jem kolegi (erikju), te ga je odmah
posluao i nastavio.
Sad je stvar dola na svoje pravo
mjesto, Mekaneke vesalte, kako bi
rekao rahmetli Burek. Sljedei sasta-
nak je zakazan kod Hadi Mujage. Ovo
iznosim stoga to se unekoliko ima
zahvaliti rahmetli Numan ef. da je
Hadi Mujaga otpoeo sa dersovima.
Kroz kratko vrijeme proulo se da je
Hadi Mujaga poeo kazivati ders i
odmah su doli, koliko se sjeam, hadi
Mehmed ef. Potogija, Abdulah ef.
Foak, Adem ef. Karaozovi, Rasima-
ga Zeevi i hadi Ali ef. Mai, koji su
dolazili Hadi Mujagi kad je auevi
kazivao Mesneviju. Pendi Attar smo
uili do 1936. godine, a onda zapoeli
ulistan ejh Sadije.
ulistan je vrlo popularno literar-
no-etiko djelo poznatog perzijskog kla-
19 BEHAR116
UVODNE RIJEI
18. decembra 1938. godine poeli smo Divan Hafiza irazije (umro
1389. godine). Mi ne moemo ovdje govoriti o djelima koja smo
uili, nego ih samo spominjem. Divan je lirsko djelo. Na Divani Hafiz
je poeo povremeno dolaziti hadi Mehmed ef. Handi, stalno
Mehmed ef. Mujezinovi i drugi graani Sarajeva, koji nisu
poznavali perzijski jezik, ali su vrlo revno sluali predavanja i pratili
logike misli. Dersovi Divana trajali su do 24. marta 1941. godine, a
odravani su ponedeljkom uvee.
sika ejh Sadije. ejh Sadija je dugo
ivio (umro je 1291.) i mnogo putovao.
Stil je dosta lahak i mijea se stih i
proza. 1938. godine zavren je uli-
stan kojega je Hadi Mujaga kazivao
subotom uvee. Krug slualaca je prili-
no povean kad smo uili ulistan.
18. decembra 1938. godine poeli
smo Divan Hafiza irazije (umro 1389.
godine). Mi ne moemo ovdje govoriti o
djelima koja smo uili, nego ih samo
spominjem. Divan je lirsko djelo. Na
Divani Hafiz je poeo povremeno dola-
ziti hadi Mehmed ef. Handi, stalno
Mehmed ef. Mujezinovi i drugi graa-
ni Sarajeva, koji nisu poznavali perzij-
ski jezik, ali su vrlo revno sluali preda-
vanja i pratili logike misli. Dersovi Di -
va na trajali su do 24. marta 1941. go di -
ne, a odravani su ponedeljkom uvee.
31. marta 1941. god. poeli smo Bo -
sitan, drugo djelo ejh Sadije. 6. aprila
je Hitler napao Jugoslaviju, bombardo-
vano je Sarajevo i Hadi Mujagina
kua. Ders nismo prekidali i odravan
je obdan tog ljeta u mojoj kui. Sluala-
ca je bilo znatno manje. 15. juna 1942.
god., zavren je Bositan. Djelo je u
stihu.
Hadi Mujaga je elio da pone
Beharistan Abdurrahmana Damije
zv. Mula Damija, koji je ivio za vrije-
me Sultana Fatiha. Adem ef. Karao-
zovi je uporno traio da pone Mesne-
viju, a to je elio i hadi Mehmed ef.
Handi. 6. jula 1942. god. sastali smo
se ovdje u ovoj sobi i poeli Mesneviju.
Prvi ders je odrao rahmetli hadi
Mehmed efendija Handi i preveo
arapski prevod uvoda prvog sveska.
Slijedee sedmice, 13. jula 1942. god.,
Hadi Mujaga je odrao svoje prvo pre-
davanje iz Mesnevije. 13. februara
1958. god. zavrio je VII. svezak, tj.
zavrena je Mesnevija.
Ali toga istog dersa Hadi Mujaga
je odluio da i po drugi put pone Mes -
ne viju, jer je alio da se ne kazuje. 17.
septembra iste godine Hadi Mujaga je
po drugi put poeo Mesneviju. 4. marta
1959. nastale su ramazanske ferije i
nije se ni slutilo da emo se s njim ra s -
tati. U nedelju 8. marta Hadi Mujaga
je otiao na svoje selo. Donekle je to
bilo i za udo, jer je ramazan bio na
pra gu. U utorak, prvi dan ramazana,
po slije teravije pokucao sam na njego-
va vrata, da mu estitam ramazan.
Nije ni koga bilo. Znao sam da je Hadi
Mu ja ga obiavao ramazanom, odmah
po s li je teravije, obilaziti svoju rodbinu,
pa sam mislio da je to i sad uinio, i
osjeao dragost da je to i ovaj put
mogao.
U etvrtak 12. marta bio je dan
naeg dersa i ja sam poslije teravije
opet traio Hadi Mujagu. Opet nije
bilo nikoga. Naao sam Izet ef. Maia
i on mi je rekao da je Hadi Mujaga na
selu, da je dobro i da e doi. Nijedan
od nas ne moemo se ispriati, to pro-
pustismo toliko dana i ne odosmo u
Halilovie da ga vidimo. Sad bismo oti-
li i na Romaniju ali je dockan. Opet
sam pitao i reeno mi da e doi. U
etvrtak 19. marta, uo sam od Hadi-
je Muhasilovia da mu treba Hadi
Mujaga, da ide intervenisati za jednog
bedeli-hada, i da e, ako ne doe tog
dana ii sutra po njega u Halilovie.
Istog dana popodne, doao mi je
Mujaga Baauevi, promijenjen u
licu, i kazao da je Hadi Mujaga bole-
stan i da je autom dovezen kui, ali da
razgovara i pita o svemu. Odmah sam
doao ovamo i zatekao Hadi Mujagu
na dueku, uspravljene glave, spava.
Nijemo sam utio i zurio u njega. Tog
asa je doao po drugi put Dr. Vejsil
Biaki i davao nam umirujue rijei.
Tog dana susretali su se njegovi prija-
telji na ulici i samo o Hadi Mujagi raz-
govarali. Ni u petak nisam s njim raz-
govarao jer je spavao. Znali smo da on
najvoli Kuran, pa se zdogovorilo nas
nekoliko da se sastanemo u subotu
poslije teravije i prouimo hatmu. Kad
sam mu uniao bio je otvorenih oiju i
iaretom ruke pozvao me da sjedem do
njega.
Upitao se sa mnom i ispriao mi,
kada i kako ga je zabolilo. Iftario se i
lijepo jeo sa Fatimom koja ga je sluila,
neki je hoaf ostavio za kasnije i izaao
da promijeni abdest. Kad sam se, kae,
vratio, neta mi je zapelo za noge i pao
20 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Prvi ders je odrao rahmetli hadi Mehmed efendija Handi i
preveo arapski prevod uvoda prvog sveska. Slijedee sedmice, 13.
jula 1942. god., Hadi Mujaga je odrao svoje prvo predavanje iz
Mesnevije. 13. februara 1958. god. zavrio je VII. svezak, tj. zavrena
je Mesnevija.
*
Ders Mesnevije je mijenjao svoje lice. Umrli su hadi Mehmed ef.
Handi, Dervi ef. Korkut-Ibnul Ajn, Rasimaga Zeevi i drugi.
Sluatelji su se mijenjali. Treba napomenuti, da je bilo vremena
kada se ders Mesnevije nije odravao, ali to nikada nije trajalo cijelu
godinu.
Kongres je otvoren u Hazreti Omerovoj damiji uoi Lejlei-Mirada
klanjanjem jacije namaza. Imam je bio iijski Mudtehid. Ovim se
aludiralo da trei Harem Bejti-Makdes treba da bude u
muslimanskim rukama i da sunnije mogu klanjati za iijskim
imamima. Hadi Mujaga je iz discipline klanjao u dematu, ali je radi
svake sigurnosti u stanu opet ponovio jaciju. On je u nekoliko
navrata posjetio Mudtehida, s njime razgovarao perzijski, to je
ovoga vrlo iznenadilo, i dao mu nekoliko kruaka i jabuka, koje je
ponio sa svoga imanja u Haliloviima.
sam. Podizao sam se nekoliko puta, ali
nisam mogao ustati. Dola je Fatima
da me zove i iznenadila se. Ona sama
nije me mogla podii pa je dovela
Nazminca i Ibrahima, brata Halid ef.
(Salihagia) i oni su me unijeli. I sutra-
dan su me donijeli ovamo.
Kad mi je ovo ispriao, bojao sam se
da se ne zamara, pa sam mu rekao da
emo prouiti hatmu. Dovu smo uinili
kod njega i on je pratio uenje. Rastali
smo se i to je bio na posljednji razgo-
vor. U ponedeljak u podne ispustio je
svoju plemenitu duu jedan od najbo-
ljih muslimana Sarajeva. Sutra dan
smo ga okupali i u efine zamotali. Na
teneiru i u efinima inilo nam se kao
da je s nama.
Abdulkadir efendija Mahmutovi,
imam i muderis iz Travnika, na glas da
je umro Hadi Mujaga pohrlio je u Sa -
ra jevo, i bio je prisutan kod tedhizu-te -
k fina. Gasul ga je inio po njegovoj opo-
ruci na Abdullah ef. Foak i njegov
mahalski imam hafiz Ibrahim ef. Pro -
ho. Ja sam molio da poljevam vodom.
Abdulkadir ef. je kaiprstom svoje de s -
ne ruke simbolino napisao na elu Bis -
mille i na prsima La-ilahe-illel-lah. Sta-
vili smo ga u tabut i predali narodu da
ga nosi pred Begovu damiju.
Narod ga je volio i na ruke digao.
Njegovu denazu su uvali pred dami-
jom nai drugovi s dersa i njemu dragi
ahbabi hadi Mustafa ef. Beglerbego-
vi i hadi Ali ef. Mai, Hasan ef. Kan-
tardi. Denazu mu je klanjao hafiz
Ibrahim ef. Proho. Kad su tabut spu-
stili na kabur, njegov uenik Mustafa
ef. Mehi je odrao krai govor i dervi-
i obavili zikir.
U kabur su ga spustila trojica hafi-
za koje je on volio, Sabrihafizovi, Pro -
ho i Silajdi, i najstariji zet Izet ef. Ma -
i. Kad je nasuta zemlja njegov unuk
Irfan je prouio svome dedi po poslje-
dnji put Esmaul-husna. Na njegovu ka -
bu ru je uilo mnogo osoba. Kad je
Imam ef. prouio talkin, s Hadi Muja-
gom su ostala samo djela koja je na
ovom svijetu radio.
Kroz minulih 16 godina ders Mesne-
vije je mijenjao svoje lice. Umrli su
hadi Mehmed ef. Handi, Dervi ef.
Korkut-Ibnul Ajn, Rasimaga Zeevi i
drugi. Sluatelji su se mijenjali. Treba
napomenuti, da je bilo vremena kada se
ders Mesnevije nije odravao, ali to
nikada nije trajalo cijelu godinu. Mesne-
vija je zapoeta i zavrena u ovoj sobi.
Uz rat jedno vrijeme ders je odravan u
nioj okrunoj medresi na Bendbai i
Tabakoj damiji. I poslije osloboenja
ders se neko vrijeme drao u Tabakoj
damiji. Nekoliko dersova je odrano i u
Carevoj damiji, jednu godinu ders je
odravan naizmjenino kod mene,
Abdulah ef. Foaka i Mehmed ef. Muje-
zinovia. Hadi Mujaga je u ruksaku na
leima nosio Mesneviju, jer je hodio sa
dva tapa. To dokazuje koliko je volio
Mesneviju.
Mesnevija ima 6 svezaka, iji je
autor Hazreti Mevlana Delaluddin Ru -
mi, a 7 svezak je kasnije dodat. Turci,
Perzijanci i muslimani u Pakistanu i
Afganistanu smatraju Mesneviju tre-
om knjigom na svijetu. Prva je Kurani
azimu-an, druga Pejgamberov Hadisi
erifi i trea Mesnevija Mevlana Dela-
luddinova. U Sarajevu se Mesnevija ka -
zi vala od njegova postanka.
U zadnjih 100 godina Mesneviju su
u Sarajevu kazivali: Isevi Mehmed
Emin ef., Uambarli Mustafa ef. Aza-
pagi, hadi hafiz Mehmed Tevfik, ef.
auevi, hadi Mehmed Demaludin
ef. i Merhemi Hadi Mujaga; u Tra-
vniku je Mesneviju kazivao hadi Mula
ef. Korkut, muftija, a u Visokom hadi
hafiz Husni ef., muftija.
Hadi Mujaga je elio da se preda-
vanje Mesnevije nastavi i poslije njego-
ve smrti i pred vama ovdje odredio da
ga ja zamijenim. U to ime poklonio mi
je svoju Mesneviju iz koje nam je on
kazivao ders. Dobri Hadi Mujaga pre-
cijenio je moju snagu i na moja lea
stavio tovar za koji ja nemam snage.
Ne elim da mu budem nezahvalan i
nepokoran, pa u se moliti Allahu d..
da me uzdri na pravom putu i da mi
dadne znanja i snage da stignem do
stepena sa kog se kazuje i tumai
Mesnevija. Tu u se inallah spremati,
a sad nek bude pauza. Dovu emo ini-
ti da ova pauza ne bude previe duga.
Ovo moje predavanje o Hadi Muja-
gi namijenjeno je vama, njegovim pri-
jateljima koji ste se oko njega kupili, a
drugi e o njemu pisati. Proitau vam
i prevesti dva epigrafa o Hadi Mujagi.
Jedan je hadi hafiz abit ef. Zaim,
muderis iz Vuitrna na turskom jezi-
ku, a drugi, na arapskom jeziku sasta-
vio je Muhamed ef. Mai iz Tuzle. Na
kraju u vam proitati i prevesti jednu
krau Hazreti Mevlana Delaluddino-
vu pjesmu, po kojoj se prva no u kabu-
ru moe nazvati ebi-Arus. n
U Sarajevu, 30. aprila 1959.
21 BEHAR116
UVODNE RIJEI
Desetak posljednjih
godina postio je
Davudov post, a jo vie
ima godina da nije
spavao u mekoj postelji.
Od svega gornjeg nas
ovdje najvie interesuju
Hadi Mujagini dersovi
koje je drao u svojoj
kui poam od 1934.
godine do smrti tj. 25
godina. Iako su Hadi
Mujagini prijatelji traili i
navaljivali da lino on
pone kazivati ders iz
Mesnevije, jer je ve
auevi bio i bolestan,
on je preko toga prelazio
i odgaao.
EUZU BILLAHI MINE-EJTANIR-RADIM
BIS MI LLA HIR-RAHMA-NIR-RAHIM
VE MA HAZIHIL-HAJA-TUD-DUNJA ILLA LEH-
VUN VE LEIB, VE INNED-DAREL-AHIRETE LE
HIJEL-HAJEVAN, LEV KJANU JALEMUN
SADAKALLAHUL-AZIM
Ovaj ajeti-kerim, koji smo prouili, nalazi se pri
kraju sure Ankebut, u 21. duzu Kuran i azimua-
na. U ove tri reenice, od kojih se sastoji ajet, Allah,
d.., nas opominje, da se ne bismo zanijeli dunjalu-
kom, pa zaboravili na Ahiret. I kae nam ovako:
Ovaj dunjaluki ivot, nije nita drugo, nego zaba-
va i igra!
A ivot na Ahiretu, na drugom svijetu, to je pravi
ivot! / Jer, ovaj ivot, na dunjaluku, je kratak i pro-
lazan, a budui ivot je vjean./
Samo, kad bie ljudi to znali! / Ali ne znaju i ne
shvataju./
Eto, u ovom smislu, po sadraju ovog ajeta, kretat
e se i ovaj na noanji ders iz Mesnevije. Ovaj ders,
koji emo noas ponoviti, odrao nam je Hadi Muja-
ga 10. novembra 1955. god. Teko je doarati nain
Hadi Mujaginog kazivanja, jer je to bila karakteri-
stika njegovog dersa. Tim specijalnim nainom kazi-
vanja, sa starinskim izrazima, koji su bili bliski
naem srcu, Hadi Mujaga je osvajao sluaoce. Ali,
nadamo se, da e nam ova hikaja, koju emo sada
prevesti, bar donekle pribliiti onu atmosferu, koja je
nekad vladala u Hadi Mujaginoj odaji, kad je on, za
svojom malom petahtom, kazivao dersove iz Mesne-
vije.
Predmet dersa je jedna hikaja iz VI. sveska
Mesnevije. Naslov toga poglavlja je malo dui, i glasi
ovako:
Pria o lovcu, koji se je umotao u travu, a na
glavu stavio (poput kape) struk cvijea rua
i lala i tako se prikrio i kamuflirao,
da bi obmanuo ptice i navukao ih u zamku.
Tema, koju obrauje ova hikaja jeste, iskrena tevba.
Ta tema, popraena je sa nekoliko lijepih nasihata i sli-
kovitih primjera. Prvi dio ove hikaje, koji emo mi sada pre-
vesti, ima 32 bejta.
Evo kako hz. Mevlana zapoinje tu hikaju:
1. bejt:
Doletje jedna ptica, na jednu pustu poljanu,
I opazi, kako je tu postavljena zamka, za lov na ptice.
2. bejt:
Nekoliko zrna, kao mamac, bilo je stavljeno na zemlju;
A lovac, koji je tu zamku postavio, sakrio se u zasjedi!
3. bejt:
Umotao se lovac u travu i lie, oekujui,
Ne bi li naletjela koja naivna ptiica, i pala u tu zamku.
4. bejt:
I zaista, naletje tuda jedna ptica,
Pa, iz radoznalosti, poe oblijetati i trkarati oko te
zasjede.
Komentar:
Ali, ova ptiica nije bila naivna. Ona je bila mudra i
pametna. Ona je naslutila, da se tu krije nekakva zamka.
Poto je dobro ispitala teren, uvjerila se u to: opazila je
ovjeka u zasjedi!
5. bejt:
(Ostajui na rastojanju, da je ovjek ne bi mogao dohva-
titi i uloviti,
ptica pribere svu snagu, pa se odvai i upita ga):
22 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Hadi Mujaga Merhemi
PRIA O LOVCU
(Prema reinterpretaciji Hadi hafiza Halid-ef. Hadimulia,
koji je revnosno biljeio dersove kod Hadi Mujage. Ovo poglavlje je
iz VI. sveska Mesnevije, bejtovi 435-466.)
Ko si ti, to si se u to zelenilo umotao?
ta trai u ovoj bezvodnoj pustinji, u ovoj divljini?
Pouka iz ovih nekoliko bejtova:
Obino se opasnost krije u onim stvarima, koje nas priv-
lae svojom spoljanjou. To su zamke, koje mi ne vidimo.
A zamke su skoro svuda postavljene, na naem ivotnom
putu. Latet anguis in herba! (Zmija se krije u travi!), tako
kau stari Rimljani.
I ovaj lovac, koji se je sakrio u travi, pokuao je da se
poslui varkom, da bi doao do plijena. Ali, poto je otkri-
ven, on mijenja taktiku. On se sad pretvara da je dobar, i da
se je povukao u samou, pobjegavi od hravih ljudi!
Ovo je samo jedan primjer pokvarenog i podlog ovjeka,
koji, pod platom pobonosti, krije svoje hrave namjere.
Ne treba zaboraviti, da je ovjek najopasnija zvijer!
Nikada i nikome, ne moe se slijepo vjerovati. Valja ovjeka
prouiti i upoznati!
Da se mi vratimo naoj hikaji!
Lovac odgovara ptici, kad ga je ona upitala: Ko si ti?
6. bejt:
Ja sam jedan poboni ovjek, koji se je odvojio
od svijeta i povukao u samou, kae lovac.
Meni je lijepo na ovom mjestu,
i dosta mi je ovo malo trave i lia, to ga ima oko mene!
7. bejt:
Ja sam odabrao zuhd i takvaluk, kae lovac.
Povukao sam se u samou i prihvatio za Din!
Jer, ve vidim, da je edel preda mnom!
/Pribliio se kraj ivota, valja putovati!/
8. bejt:
Smrt mojih blinjih, mojih komija i prijatelja, bila mi je
dobar vaija
/Tj. dala mi je dovoljno savjeta i opomena./
Ti udarci, sruili su moje planove,
razorili moju trgovinu i moj duan!
/Drugim rijeima: ta vrijedi vie trgovati i zaraivati,
kad svakog asa dolazi udarac iza udarca./
Komentar:
U prvom polustihu ovog bejta: Smrt mojih blinjih, dala
mi je dobru lekciju, hz. Mevlana aludira na hadisi-erif:
Mevtul dari kefa bike vaizan Smrt tvoga komije,
dovoljna je, da te poui i opomene!
Danas je pokucala na njegova vrata, sutra e pokucati
na tvoja!
Dalje, nastavlja svoju ispovijest onaj lovac, a ptica ga
slua.
9. bejt:
Kad se najposlije moram zatvoriti u kabur i ostati sam,
onda smatram da je bolje, jo za ranije,
prekinuti druenje sa svijetom!
/Jer nema koristi od tog druenja!/
10. bejt:
Kad se na koncu moram okrenuti zemlj i lei u mezar,
onda je bolje, da jo sada, okrenem lice svome Rabbu,
Jedinom Gospodaru svijeta.
/Jer se na koncu moramo svi Njemu vratiti!/
11. bejt:
E moj sinko, kae lovac ptici,
kad najposlije valja usta zatvoriti i zanijemiti,
Onda je bolje, da ih sad, kad jo mogu govoriti, manje
tvaram!
/Tj. da to manje govorim, a to vie utim!/
Tako kae ovaj lovac ptici, objanjavajui joj, zato se je
povukao u samou i sakrio u travu.
Ovaj dijalog, izmeu ptice i lovca, koristi Hazreti Mevla-
na, da nam uputi nekoliko iskrenih savjeta. Pa kae dalje:
12. bejt:
O ti ovjee, koji si nauio oblaiti
zlatom vezeno odijelo i nositi o pasu emer,
Imaj na umu, da e tvoja posljednja odjea
biti neiveni ogrta! /tj. efini/
13. bejt:
Na koncu nam valja lice okrenuti zemlji,
/tj. valja lei u zemlju/, iz koje smo i ponikli!
Zato onda da srce veemo za ove
lakoumne, nevjerne i nepouzdane ljude?
Ukratko: Postali smo od zemlje, opet se vraamo zemlji.
Komentar:
Ovim bejtom, pjesnik aludira na jedan ajet u suri Ta-ha.
Kae Allah, d.., u ovom ajetu: Esteizu Billahi:
Stvorio sam vas od zemlje, u zemlju u vas vratiti, i iz nje
u vas opet izvaditi, jednom drugom prilikom.
/Tj. na dan proivljenja poslije smrti, kad osvane Sudnji
dan/
Dalje, kae Hazreti Mevlana, upuujui nam savjete i
ukazujui na nae nedostatke i propuste:
14. bejt:
Nai djedovi, oevi, djeca i roaci
to su bia za koja smo mi srce vezali.
To su elementi, koji nas okruuju i u ijem
se drutvu mi ugodno osjeamo.
Komentar:
Ali, ti elementi, ti lanovi nae porodice, su kasnije doli
u nae drutvo. A naa stara akreba, nai roaci od praisko-
23 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
na, to su ona poznata etiri elementa, od kojih je sastavlje-
no nae tijelo: voda, zemlja, zrak i vatra.
Napomena:
Prema starinskom poimanju i uenju, od ta etiri ele-
menta izgraeno je nae tijelo. Ta etiri elementa zovu se
arapski: Anasiri-erbea. Sa ovim terminom, esto se susre-
emo kod orijentalnih klasika.
Pa kae dalje Hazreti Mevlana za ta etiri elementa:
15. bejt:
Godinama i godinama, ovo nae tijelo,
druilo se i bilo blisko sa ta etiri elementa!
Komentar:
Prema tome, stari, iskonski roaci naeg tijela, su ti ele-
menti, od kojih je ono sastavljeno.
Sada dolaze malo tei, misaoni bejtovi, u kojima se ogle-
da filozofija misticizma.
To je rasprava o dui. Razmatranje njene sutine. A to je
esta tema u Mesneviji.
16. bejt:
Dua ovjeija /ruh/, sadri
u sebi dva vana faktora: nefs i akl.
Nefs je ivot, akl pamet.
Komentar:
ivot i pamet, to su dva osnovna elementa, koji sainja-
vaju duu. To su darovi, koje dua, svojim dolaskom, unosi
u nae tijelo.
U toku ivota, tj. u toku boravka due u ovom naem
tijelu, razvijaju se u nama i druge sposobnosti, kao to je
dar govora, osjeaj, bistrina, memorija itd. Sve su to ele-
menti vezani za duu.
Ali dua, boravei u tijelu, udalji se od svoga izvora, pa
zaboravi na svoje porijeklo i svoj zaviaj. Zaboravi na svijet
dua, iz kojeg je potekla, i u koji se opet mora vratiti.
Da to malo bolje objasnimo. Znamo, da je u toku ovozem-
nog ivota, dua prisiljena, da boravi u ovom naem tijelu.
To je njeno zatoenitvo, njen zatvor. Ona je liena slobode.
Ona je stijenjena u naem grudnom kou, kao ptica u kafe-
zu. Ne moe da poleti, jer joj ne daju reetke!
Za to vrijeme, tj. za vrijeme boravka u naem tijelu,
dua je okruena sa novim elementima, od kojih se sastoji
nae tijelo. To su ova ve pomenuta etiri elementa.
Premda ti elementi nisu njoj srodni, ipak se ona, tokom
vremena, obikne u toj novoj sredini, pa zaboravi na svoj
zaviaj na svijet dua i na one svoje prave roake, tj. na
svoje srodne elemente. Kratko reeno: zanese je Dunjaluk,
pa zaboravi na Ahiret!
Zato kae hz. Mevlana u drugom polustihu ovog bejta:
Dua, ponekad zaboravi na izvor,
iz kojeg je potekla, na zaviaj,
u koji joj se valja opet vratiti!
Ovih nekoliko rijei o dui, bilo je potrebno iznijeti, da
bismo razumjeli ovaj bejt, u kojem se Hazreti Mevlana
digao visoko, u sfere apstrakcije.
Poto se tako dua ponijela, i zaboravila na sutranjicu,
stie joj ukor:
17. i 18. bejt
Napomena:
Ova su dva bejta u loginoj vezi, jer sainjavaju jednu
misao, jednu reenicu, pa emo ih zajedno prevesti.
Poto je dua zanemarila svoju dunost, zaboravila na
svoj amanet da mora ostati ista i da se ne smije uprljati,
dolazi joj opomena i ukor:
Pamet i savjest, kao njeni roaci,
njeni srodni elementi, opominju duu,
pa joj kau: Ej, bi ve fa!
O ti nesigurna i nepouzdana duo!
Ti si se, izgleda obiknula u tom tijelu,
i zaboravila na svoj zaviaj i na sutranjicu!
Drugim rijeima:
O ti ovjee, u kojeg je tako malo povjerenja i pouzdanja!
/Jer, dua je sad u nama! To je nama ukor!/
24 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Ti si naao nekoliko jarania, za ovo pet-est dana!
/Tj. za ovo kratko vrijeme tvoga boravka na zemlji./
A okrenuo si glavu od starih drugova i prijatelja.
Komentar:
Ovako naa dua, s vremena na vrijeme, dobiva opomene
i upozorenja iz jednog nevidljivog svijeta, iz svijeta dua, a od
strane jednog Univerzalnog Uma, tj. Svemonog i Sveznaj-
ueg Stvoritelja, koji je opominje, preko nae pameti i savje-
sti, da se probudi iz gafleta, da ostavi lane prijatelje, a da se
vrati svojim starim, pravim dostovima, koji joj dobro ele.
Pouka:
Eto, upravo je takav ovaj dananji, dunjaluki ovjek,
koji ivi u gafletu, u vrtlogu savremenog ivota, u obmana-
ma i iluzijama, zaboravljajui na sutranjicu i na teku
odgovornost koja ga eka.
ovjek, kao da je podjetinjio tako se ponaa!
On zatvara oi pred stvarnou i nastoji da prigui glas
razuma i savjesti.
Stanje dananjeg ovjeka, lii zaista na stanje jednog
djeteta!
ta radi dijete? Dijete voli da se igra, da provodi vrijeme
u zabavi i igri u carstvu snova.
I odrasli ljudi, danas, provode vrijeme u besposlici, u
gafletu, obmanjujui sami sebe.
Odrasli ljudi, ustvari su, velika djeca!
Da bi nam prikazao stanje tih ljudi, Hazreti Mevlana
iznosi jedan slikovit primjer:
19. bejt:
Premda se djeca, za vrijeme igre,
ugodno osjeaju i uivaju u igri,
tako da je ne bi nikad ostavili,
ipak, kad se primakne mrak,
povlae se sa igralita i
odlaze kui na konak.
20. bejt:
Jedno malo dijete, skinulo se,
i ostavilo odjeu u kraj, pa se predalo igri.
Ali iznenada, i neopaeno, privue se jedan kradljivac,
pa zgrabi cipele i kaput, i odnese ih! /Osta dijete bez
odjee./
21. bejt:
Dijete se toliko zanijelo u igri,
da je zaboravilo na svoje odijelo!
Kad tamo, nema ni kape ni koulje! /Doao kradljivac,
pa odnio!/
22. bejt:
No se primakla, igri doao kraj,
a dijete plae: nema ta obui!
Ne smije da ide kui,
jer e ga babo koriti i istui!
Pouka:
I ovaj Dunjaluk je, kao jedna poljana, kao jedno igrali-
te. A ljudi, zagrijani dunjalukim poslovima, lie na djecu,
zanesenu igrom.
Igri se primie kraj, a ljudi provode vrijeme u gafletu!
Valja ii na konak, /tj. lei u kabur/, a nema odjee, takva-
luka, nema dobrih djela!
Doao lopov, pa nam ukrao odijelo i cipele, i mi ostali i
goli i bosi!
Doao ejtan, pa nas odvukao na krivi put, i mi ostavili
ibadete: namaz, post, zekjat, sadaku.
Kako da izdrimo hladnu no, bez tople odjee?
Zato smo se toliko zaboravili, pa dozvolili lopovu, da
nam se primakne i da nas pokrade?
Na sve ovo, opominje nas Hazreti Mevlana, pa kae u
slijedeem bejtu:
23. bejt:
O ti ovjee, koji si zanesen Dunjalukom,
a zaboravio si na Ahiret!
Zar nisi uo i sluao kuranski ajet:
Ovaj dunjaluki ivot je kao igra i zabava!
25 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Ti si dozvolio, da ti vjetar odnese tvoju odjeu,
i sad si ostao bez pomoi i zatite; stoji iznenaen,
izgubljen i uplaen pred sutranjicom koja te eka.
Komentar:
Smisao bejta je jasan. Kao da nam Hazreti Mevlana kae:
O ovjee! Imaj na umu, da je ovaj ivot kratak i da e tako
brzo proi, kao to djeci prolazi vrijeme u igri. A ti si se, jad-
nie, zanio tim ivotom i ovom dunjalukom igrom, pa si
zaboravio na svoje odijelo. Tj. zaboravio si na takvaluk, osta-
vio si namaz i ostale ibadete, pa sada nema zatite!
No se primakla, valja lei u kabur, a ti nema dobrih djela!
I sada, uplaen i izgubljen, stoji pred tom neminovnom
sutranjicom. Kuda sad?
Da bi nam ukazao na izlaz iz te teke situacije, Hazreti
Mevlana daje nam slijedei savjet:
24. bejt:
Prije nego to padne no, ti potrai sebi odijelo!
Nemoj gubiti vrijeme u besposlenim razgovorima!
25. bejt:
/Vraa se opet Hazreti Mevlana na dijalog izmeu lovca
i ptice./
Kae lovac ptici:
Ja sam izabrao sebi mjesto
boravka u ovoj pustinji i u ovoj samoi.
Ja sam vidio i uvjerio sam se,
da me svijet potkrada i raznosi moju odjeu.
/Tj. upropasti mi moje slobodno vrijeme, svojim bespo-
slenim razgovorima./
Smisao bejta:
O vi mumini, koji ivite u pustinji ovoga svijeta! Pazite
da vam lopovi ne pokradu va imetak! Tj. pazite, da vas ovi
dunjaluki ljudi ne odvedu na krivi put, pa da izgubite svoj
kapital - svoj iman!
Pa nam onda Hazreti Mevlana iznosi, kolike tete i
gubitke trpimo, lutajui za dunjalukom i za ovim obezglav-
ljenim svijetom:
26. bejt:
Pola ivota proe nam u lutanju
za praznim eljama, u drutvu lanih prijatelja!
Pola ivota proe nam, trpei bolove i podnosei udarce,
koji nam dolaze od naih neprijatelja!
27. bejt:
Ovi lani prijatelji, koji nas okruuju,
upropastie nas i raznesoe nau odjeu:
Jedan nam odnese dubbe, drugi ullah!
A mi, zaneseni dunjalukom igrom,
ba kao mala djeca, i ne znamo da smo pokradeni,
da smo ostali bez odjee! /Toliko nas je gaflet poklopio!/
28. bejt:
I gle, najedanput,
primie se posljednja no naeg ivota!
Edel je tu! Smrt eka pred vratima! /Vidi li ti to, ovjee?/
Drugi polustih je na arapskom jeziku. Iz toga vidmo,
kako Hazreti Mevlana perfektno vlada arapskim, kao i svo-
jim maternjim, perzijskim jezikom.
Ostavi tu igru, koja te je upropastila!
Ne vraaj se vie u to kolo!
29. bejt:
Pazi! /Pamet u glavu! Trgni se!/
Jo ti preostaje jedna jedina ansa, a to je tevba!
/tj. iskreno pokajanje, povratak u krilo vjere./
Uzjai na tog ata,
i stigni onog lopova,
koji ti je ukrao odijelo!
Otmi od tog hrsuza svoje odijelo,
i ne ostavljaj vie toga ata /tj. tevbe/.
30. bejt:
At tevbe, to je jedan udan at!
On e te, za tren oka, iznijeti
iz ovih nizina u nebeske visine!
Komentar:
Ovdje je rije o iskrenoj tevbi, a to znai: Proi se svih
grijeha, i odluno prihvatiti za din! I ne obazirati se vie na
krivi put, kojim je ovjek dotle iao! Iskrena tevba to je
najodluniji korak u pravcu dobra, to je prekretnica u ivo-
tu ovjeka.
To je posljednja ansa za spas due!
31. bejt:
Ali toga ata, koji te je spasio
iz dunjalukih nizina i podigao
u visine tog ata dobro pazi!
uvaj ga od onog lopova,
koji ti je ukrao odijelo!
32. bejt:
Budi na oprezu i pazi, da ti onaj
koji ti je ukrao odijelo, ne ukrade i tog ata!
Pazi dobro toga ata, i stalno bdij nad njim!
Jer, ako ti onaj lopov,
ukrade i tog ata, onda si propao!
Onda nema vie nade ni spasa!
Drugim rijeima: Ne naputaj tevbu, ne vraaj se vie na
krivi put!
IN-NE NE-MES TU NE-REM-LES TU-NE-HAB
VAH-JI-HAK-VALLA-HU-A-LEM BIS-SA-VAB n
26 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
27 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Mevlana
Delaluddin Rumi
Izdaje: Katedra za Mesneviju
Hadi Mujaga Merhemi
Prevodilac:
Hadi hafiz Halid Hadimuli
Tuma:
Hadi Fejzullah Hadibajri
Tira: 50 komada
Sarajevo, 1981.
MESNEVIJA
III
Svezak
prevod
Hadi Fejzullah ef. Hadibajri:
I
DERS*
Uvodna rije
Emanet kazivanja Mesnevije u
Sarajevu, ostavio nam je rahmetli
Hadi Mujaga Merhemi, koji je prese-
lio na ahiret 23. marta 1959. godine.
Mene je zaduio tim emanetom, pa se
evo do danas taj njegov emanet uva i
odrava. Ja do ovog emaneta mnogo
drim, a pogotovo kada je u pitanju
jedan tako rijedak i dobar ovjek kakav
je bio na rahmetli Hadi Mujaga
1
Takoer, elim da ovaj emanet pre-
nesem na nekog mlaeg. Za to sam iza-
brao kao najpogodniju linost naeg
hadi hafiz Halid efendiju Hadimuli-
a, koji je odlian poznavalac perzijskog
jezika, vrstan hatib i maksimalno
dobar ovjek.
Ja sam ovaj emanet pokuavao pre-
nijeti na hafiz Halid ef. Hadimulia jo
kad smo htjeli zapoeti sa kazivanjem
drugog sveska Mesnevije u damiji
Jedileri (koncem 1973. godine), ali to je
dolo sada da se ostvaruje.
Nezgodno je nekoga u lice hvaliti,
ali ne treba niiju dobrotu ni zanemari-
ti! Kad se hafiz Halid ef. primi ovog
posla, ja bih se onda naao izmeu dva
rijetko dobra ovjeka: selefa Hadi
Mujage Merhemia, i halefa Hadi
hafiz Halid efendije Hadimulia. Sa
hafiz Halidom razgovarao sam i ovako
smo se sporazumjeli: da e se on prih-
vatiti prevoenja pismenog dijela, a da
u taj isti materijal prenositi na derso-
vima Mesnevije u tekiji, uz dodatak
tesavvufskog komentara iz tog dersa.
Pismeno prevoenje Mesnevije za nas je
vrlo vano, da ponovim tri puta: vrlo
vano! Ja u se pobrinuti da svoj dio
obavim to bolje, iako sam poostario a i
zdravlje me sada slabije slui. to se
tie pomagala oko ovog prevoenja,
hafiz Halid ef. ima prevod Mesnevije na
engleskom jeziku, ali mu treba nabavi-
ti prijevode na francuskom i njema-
kom jeziku. O tome e se pobrinuti
Katedra za Mesneviju. Lino se zadu-
uju hadi Ismet iga za njemaki i
hadi Muhamed Imamovi za francu-
ski prevod.
Nakon to hafiz Halid ef. pregleda
materijal minulog dersa, uredi ga i po p -
ra vi, u duhu knjievnog jezika, davat e
taj materijal meni na pregled i sravni -
va nje, a ja u onda taj ders predati ha -
di Abdullah efendiji na pisanje i preku-
cavanje (kao to smo to i do sada radili).
Taj bi materijal onda bio gotov za umno-
avanje, o emu bismo se kasnije dogo-
vorili. To bi bilo o Mesneviji.
Poto sam dosta angaovan u Fer-
hadiji damiji i Sinanovoj tekiji oko der-
sova, za koje smatram da su nuni, zato
emo dersove iz Mesnevije odravati
jednom u petnaest dana. Istu no e biti
obavljen zikir po mevlevijskom usulu.
Tako smo i ranije radili dok smo odra-
vali dersove po damijama: u Jedileri-
ma, Ferhadiji i na Mlinima. Ja sam
vodio naizmjenino: mevlevijski, kadi-
rijski pa onda nakibendijski zikir, s
tim to mi je kadirijski tarikat ostao
prvenstven jer mi je bio prvi.
U decembru ove godine na hadi
Abdullah ef. Foak otiao je u Stanbol i
u Konju. Tamo se sreo sa zvaninim
predstavnicima mevlevijskog reda i od
njih dobio dozvolu za vrenja mevlevij-
skog zikra i za irenje mevlevijskog
tarikata i to od izvora, tj. od elebije.
Mi smo o tome ovdje govorili dvije noi.
Prvu no nam je on opirno opisao taj
dogaaj, a drugu no mu je Tarikatski
centar priznao tu slubu. Ja sam govo-
rio o nainu zaduenja novog mevlevij-
skog vekila.
***
Sultan Mehmed Fatih doao je u
Bosnu 1463. godine, a prije njega na
godinu dana doao je mevlevizam u
Sarajevu. Tada je sagraena musafir-
hana sa mevlevijskom zavijom (tekijom)
na Bentbai, od tada pa sve do danas, u
Bosni postoji i djeluje mevlevijski tari-
kat uz manje pauze. Zato se uzdam u
obnavljanje i jaanje ovog tarikata od
strane novog vekila h. Abdulah ef. i u
njegove veze sa Konjom.
Ova tekija najprea je da preuzme
na sebe kao pravni nasljednik i ulogu
nestalih nakibendijskih tekija u Sara-
jevu, a isto tako i ulogu mevlevijske
tekije na Bentbai, jer je u neposrednoj
blizini (mahali), a tu je i novi vekil mev-
levijskog tarikata. O mevlevizmu se
vie interesuju ljudi na vani nego mi
ovdje. Tako je na Umbert iz Italije do
sada nauio perzijski toliko da mi je
napisao pismo na perzijskom jeziku, a
Mehmed ef. Mujezinoviu je napisao
pismo na naem jeziku. Godine 1930.
ukinuto je kod nas tevdihi dihat
28 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
*
Ovaj ders odran je u petak 13. marta 1981. godine, a 17.
dumadel-ula 1401. po Hidri u nakibendijskoj tekiji Halil-
baia 18, poznatoj pod imenom Nadmlini, iza jacije namaza.
Na poetku dersa ejh Fejzullah efendija Hadibajri je
dodao da e on dati krai uvod, zatim e H. hafiz Halid ef.
Hadimuli prevesti d i b a d u (uvod u III svezak Mesne-
vije ) a na kraju e hadi Abdullah ef. Foak voditi mevle-
vijsku mukabelu.
1
Sejarat Mesnevija, njeno itanje i tumaenje u Sarajevu,
dio je magistarskog rada Dr. Ivana Hojania iz Frajburga, koji
je preveo sa njemakog Resi Idris, profesor Gazi Husrevbego-
ve medrese u Sarajevu, a umnoio Tarikatski centar Kate-
dra za Mesneviju u Sarajevu 1978. god.
Ovaj rad sadri sva obavjetenja o radu oko Mesnevije do ove
godine, a mi emo od sada podnijeti novi izvjetaj o programu
predavanja Mesnevije. Eto, za nau Mesneviju se zna i van
naih granica, i to ne samo u Turskoj nego i na Zapadu. Drugi
svezak Mesnevije je zavren, (tj. njegovo kazivanje i prevoe-
nje), 3. maja 1980. godine i sada je na korekturama, a prvi
svezak eka tampanje od 1973. godine.
29 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
nizam nama po kojoj je sluba u teki-
ji ila s oca na sina, a uz to i novana
nagrada, to je prestalo. Ali, evo da se
sluba opet obnavlja, ali nije nasljedna.
Kad sam 1965. godine iao u Tur-
sku, naao sam u Konji Gorpinarliju. On
mi je dao izun dozvolu za kazivanje
Mesnevije. Godine 1969., naao sam u
Konji ejha h. Husejn ef. Holata, kojeg je
i h. Abdulah ef. sada upoznao. On me je
uputio na ejha u Medinu, gdje sam
dobio izun za mevlevijski zikir.
Nova su vremena i doao je novi
vekil, ali s tim ne prestaje vanost
izuna zateenih starih vekila kao to su
Fikri efendija sin ejh Ruhi ef. i Kadi
Mufid ef. koji su vezani za Haki ef.
ejha mevlevijskog tarikata iz Skoplja,
dok je novi vekil uspostavio izvornu
vezu sa Konjom.
Duni smo potovati nae pretke i
potovati svoje starije, a mladim pokolje-
njima davati vanost. Poto je h. Abdu-
lah efendija primio ovaj emanet od De-
maluddin elebije, koji je potomak
Hazreti Mevlanin, a donio je i dokumen-
te koji je na sudski prevodilac opravo-
snaio, to je on danas i legitimni vekil.
On e nam odravati mevlevijski
zikir i to sjedei za sada bez sema a,
dok se demat ne osposobi ili od nekoga
ne podui. Znamo da se u ovoj tekiji
poodavno ui mukabela, tj. ui se
Kuran a.. gledajui, i to emo uenje
od sada malo drugaije urediti. Naime,
podijelit emo se na: uae, sluaoce,
pratioce uenja u Kuranu.
Iz pratioca i sluaoca postepeno,
kada se ko osposobi, prevoditi ga u
uae, tako da neemo svi uiti nego
samo oni koji znaju i mogu uiti.
***
Sada e nam hafiz hadi Halid efen-
dija prouiti dibadu uvod u trei
dild Mesnevije. Taj uvod je vrlo teak,
a na arapskom je jeziku. Kad nam je H.
Mujaga poeo Mesneviju, uvod s arap-
skog je prevodio rahmetli hadi efendi-
ja Handi. Ja nemam ta ovu dibadu
posebno komentarisati i dopunjavati.
Nju je hfz. Halid ef. tako lijepo preveo i
obradio da je svaki komentar suvian.
Sad emo njega sluati, a za 15 dana
mi emo se inallah ponovo vidjeti. n
Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli:
PRISTUP
EUZU BILLAHI MINE-EJTANIR-RADIM
BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM
El-hamdu-lillahi rabbil - alemin,
Er-rahmanir-rahim,
Maliki jev-middin.
Ijjake nabudu ve ijjake nestein.
Ihdines-siratal mustekim,
Siratallezine enamte alejhim,
gajril-magdubi alejhim
ve led-dalin.
Amin!
Es-selamu alejkum,
ve rahmetullahi,
ve berekatuhu!
Evo, sastali smo se ovdje, u ovoj
tekiji, u drutvu naeg alima i Mesne-
vi-hana, hadi Fejzullah-efendije, koji
ve preko dvadeset godina svojom
dobrotom i susretljivou da bi ui-
nio hizmet dini-Islamu dri, kao
emanet, katedru Mesnevije u naem
lijepom eher Sarajevu.
Bilo je predvieno, da se ovaj ders,
prvi uvodni ders, odri u uem krugu,
u kui hadi Fejzullah-efendije, iz
potovanja prema njemu i iz zahval-
nosti na njegovom trudu i zaslugama
za odravanje ove katedre. Da ga
Allah d.. poivi dugo godina, te da se
i dalje koristimo njegovim znanjem i
nasihatom, a naroito njegovim van-
rednim poznavanjem perzijskog jezika
i perzijskih klasika.
Ali, eto, preovladalo je miljenje
sluaa da, ovdje u ovoj tekiji, odrimo
i taj uvodni ders, i tako otvorimo vrata
kazivanju treeg sveska Mesnevije
sveska kojeg komentatori nazivaju
malim srcem Mesnevije.
Da se uzgred podsjetimo i na jedan
dogaaj od prije 35 godina. Nekako
odmah poslije rata, u proljee 1946.
godine, da ne bi kod nas zamrla ova
lijepa perzijska knjievnost, zapoeo
nam je prof. dr. akir Sikiri kazivati
popularno didaktiko djelo Pend-
namu od ejha Feriduddina Atara.
Taj prvi ders, odran u kui naeg
hadi Fejzullah-efendije. Tom prili-
kom, uvodei nas u ovo malo, ali klasi-
no djelo, Pend-namu, dr. akir nam
je progovorio nekoliko rijei o vanosti
nauke, traenja i sticanja znanja.
Izrekao je tada ove znaajne rijei:
Svako uivanje, u ovom naem
zemaljskom ivotu, povlai za sobom
bol, jedino uivanje bez bola, to je
nauka!.
I mi danas, prelazei na trei sve-
zak Mesnevije, predajemo se tome
uivanju, da bismo, bar za koji trenu-
tak zaboravili na brige, probleme i
tegobe, koje podnosimo u svakodne-
vnom ivotu, borei se za svoju egzi-
30 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
stenciju i za jedan poten i ist islamski ivot.
Ovi sastanci, nas, ljubitelja Mesnevije nadamo se pri-
bliit e nas jedne drugima, ojaati nae veze i doprinijeti da
lake zajedniki podnesemo brige, nevolje i udarce, koji nas
prate, a istodobno e unijeti atmosferu razumijevanja,
susretljivosti i saradnje meu nama. Ovo e biti nai razgo-
vori, razgala i hrana naoj dui, koja ivi kao zatoenik u
ovom naem tijelu i trai svoju hranu. Mi joj esto puta, tu
hranu uskraujemo i ona trpi.
Kazivanje Mesnevije traje i po vie godina. Jer, nije
mogue jedno tako ogromno djelo, od preko 25.000 stihova,
kazati za kratko vrijeme!
To su mudrosti u kojima treba i uivati! Zato ne treba
uriti, da se to prije zavri.
Prva dva sveska Mesnevije hadi Fejzullah-efendija je
ve preao i protumaio, pa su njegova izlaganja sauvana i
prekucana u nekoliko primjeraka, tako da se oni najvjerniji
sluai mogu posluiti i podsjetiti na pojedina poglavlja koja
su uli. Lijepa je to i korisna praksa, da se pie ono to se
kazuje, da bi ostalo nekog traga. Neka se i drugi mogu poslu-
iti onim to nisu imali priliku da uju.
Zapoinjui trei svezak Mesnevije, mi emo danas uti
samo uvod u taj svezak. To e biti na prvi as. To je jedna
cjelina i ona e predstavljati prvi ders. Svaki svezak Mesne-
vije a njih je est ima svoj poasni uvod, koji se zove
Dibada. To je kao jedno poglavlje sr svih poglavlja, koja
su sadrana u dotinom svesku. Te su dibade na arapskom
i perzijskom jeziku.
Hazreti Mevlana je odlino vladao sa nekoliko jezika,
posebno sa perzijskim i arapskim. Te su dibade vrlo teke
za prevoenje, jer su uzori stila ta dva klasina jezika, naro-
ito arapskog. Teko ih je prevoditi zbog oskudice i siroma-
tva naeg jezika, koji nema odgovarajuih izraza da bi se
mogle prenijeti one visoke misli i vjerno predstaviti naem
ovjeku. Ipak, pokuat emo da prenesemo te misli do
naeg uha, makar i sa onim naim skromnim znanjem
arapskog i perzijskog jezika, i sa onim oskudnim fondom
rijei, kojima na jezik raspolae.
U Dibadi treeg sveska, govori se o nauci, znanju i
mudrosti. Po obiaju hazreti Mevlana najprije citira ajet iz
Kurana, pa onda, u duhu toga ajeta, daje nam vazu-nasihat.
Dibada treeg sveska kree se u okviru ajeta iz sure
El-Bekare:
(Esteizu Billah) - JUTIL HIKMETE MEN JEA VE
MEN JUTELHIKMETE, FE KAD UTIJE HAJREN
KESIRA VE MA JEZZEKERU ILLA ULULELBAB (Sade-
kallahul azim).
to znai: Allah d.. daje znanje i mudrost onome kome
On hoe. A onaj kome je znanje dato, darovan je neizmjer-
nim, nepromjenjivim blagom!
Shvatiti ove velike i duboke mudrosti, pa pouku uzeti
mogu samo oni koji su razumom obdareni.
(Bekare, 269)
Kao to rekosmo, u duhu ovog ajeta, kree se izlaganje
ove Dibade ovog poasnog uvoda u trei svezak Mesnevi-
je koje je, ustvari, jedan lijep vazu-nasihat. Tekst ove Diba-
de zapoinje ovako:
DIBADEI MUDELLEDI SALIS EZ
MUDELEDATI MESNEVI
DIBADA
Poasni uvod u trei svezak Mesnevije
BISMILLAHIR-RAHMAN-NIRAHIM
El-hikemu
dunudullahi fil erdi
Mudrosti su
Allahove vojske na zemlji.
Jukavvi biha ervahel
muridin
Preko njih,
Allah d.. daje snagu
i ojaava due murida
(uenika i slualaca).
Ve junezzihu ilmehum
an aibetil-dehli
Pomou njih, pomou mudrih rijei
i iskrenih savjeta Allah d..
ono znanje, koje su uenici stekli,
isti od starog, ustajalog i
okorjelog dehaleta (neznanja).
Ve adlehum an
aibetiz-zulmi
isti njihovu pravednost
od uroenog zuluma nasilja i
nepravde.
Ve Hilmehum
an aibetis-sefehi
isti njihovu blagost, uljudnost
i lijepu narav od otrcanih gluposti
i fraza.
Ve jukarribu ilejhim ma
beude anhum min fehmil
ahireti
Pomou tih mudrosti, Allah d..
pribliava ljudima ono to im
je odmaklo, pobjeglo i daleko od njih otilo.
(Ono od ega su se oni, u svom gafletu i nemarnosti uda-
ljili,
a to je: shvatanje ahireta, razmiljanje o
ahiretu o buduem, vjenom ivotu.)
Ve jujessiru lehum ma
esure alejhim minet-
taati vel idtihadi
Pomou mudrih rijei i savjeta,
Allah d.. olakava ljudima trud
oko privikavanja na ta-at (na disciplinu, na pokornost i
privrenost Islamu), i na idtihad (stalnu borbu i rad na
putu nauke istraivanja i otkrivanja istina/).
Vehije min bejjinatil
enbijai ve delailihim
Te mudrosti su sluile i pejgamberima
u njihovoj misiji, kao jasni
dokazi istinitosti njihovog poslanstva
da bi ubijedili one, koji sumnjaju, ili ne vjeruju.
Tuhbiru an esrarillahi
teala, ve sultanihi,
el mahsusi bil arifine
Te mudrosti otkrivaju nam Allahove
tajne, Njegovu mo i Njegovu neogranienu vlast
tajne, koje su ve otkrivene i poznate arifima (upueni-
ma),
tj. onima, koji su doli do spoznaje o veliini Stvoritelja.
Ve idaretihil felekin
nuranijji, er rahmanijji,
ed durrijji
Otkrivaju nam tajne kretanja nebeskog
svoda, osvjetljenog Allahovim nurom,
milou i bisernim svjetiljkama (zvijezdama).
El Hakimi alel felekid
duhanijji el kurevijji
Otkrivaju nam tajne Mudrog Stvoritelja,
koji suvereno vlada nad
svijetom magline i nebeskih tijela
koji su u obliku kugle (lopte).
Kema ennel akle hakimun
ales suverit turabijje
Allah d.. suvereno vlada nad tim svjetovima,
vidljivim i nevidljivim,
kao to pamet vlada i upravlja
nad naim tijelima od zemlje i praha.
Ve havassiha,
ez zahireti vel batineh
I nad naim osjetilima,
(vanjskim) vidljivim i (unutarnjim) nevidljivim.
Fe devranu zalikel
felekir ruhanijji, hakimun
alel felekid duhanijji
Kretanje ovog duhovnog svijeta,
usmjerava, djeluje i upravlja nad
kretanjem ovog vidljivog, materijalnog svijeta.
Ve uhubiz zahireti
Nad ovim plamenovima i krijesovima,
koji ponekad bljesnu preko neba.
Ves surudil munireti
Nad ovim sjajnim svjetiljkama (tj. blistavim zvijezdama).
Ver rijahil munieti
Nad vjetrovima, koji, u odreenim
razmacima, nestaju i vrijeme mijenjaju.
Vel eradid duhijje
Nad ovim zemaljskim prostranstvima,
koji se pruaju u nedogled.
Vel mijahil mutaredeh
I nad vodama (potocima i rijekama),
koji stalno teku.
NefeAllahu biha ibadehu
Da Allah d.. dadne i omogui,
da se ljudi koriste tim darovima i nimetima.
Ve zadehum fehmen
Te da im dadne vie razuma i pameti
(pa da razmiljaju o tim nimetima i da Mu budu zahval-
ni na tim darovima).
Ve innema jefhemu kullu kari in ala kadri nuhjetihi
Svaki italac Mesnevije (i svaki slualac ovih dersova),
shvatie i razumjeti iz ovih knjiga onoliko,
koliki je domet njegove pameti
(koliko to moe njegov razum primiti).
Ve jensikun nasiku ala
kadri kuvvetidtihadihi
Svaki poboan, pametan i promiljen ovjek
(ovjek koji misli na posljedice, kad neto radi),
svaki takav ovjek razumjee i
shvatiti iz Mesnevije i dobiti ono to trai
prema snazi svoga idtihada
(tj. prema vrijednosti uloenog truda i nastojanja, da to
bolje razumije ono to proita ili uje).
Ve juftil mufti
meblega rejihi
Muftija daje fetve (erijatsko-pravna rjeenja)
u okviru svoga znanja, miljenja i shvatanja.
31 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Ve jetesaddekul mutesaddiku
bi kadri kudretihi
Ko hoe sadaku da podijeli, on e
dati siromahu onoliko, koliko
je u mogunosti dati i podijeliti.
.
Ve jedudul bazilu
bi kadri mevdudihi
Ko je dareljiv i otvorene ruke,
on e dati i podijeliti (u dobrotvorne svrhe),
onoliko, koliko ima imetka na raspolaganju
(koliko se je u tome asu, kod njega zateklo, ne moe vie
dati. Moda bi on elio i vie dati, jer uiva u dijeljenju ime-
tka, unosei radost u srca onih, kojima je potrebna pomo.
Posebno je zadovoljstvo drugoga obradovati).
Ve jaktenil - medudu
alejhima arefe min fadlihi
A onaj kome se daje, (ko prima sadaku ili pomo),
zadovoljit e se onim to je dobio.
(Smatrajui to dobrotom i plemenitou onoga ko mu tu
pomo prua. Moda tome nevoljniku i vie treba, ali svaka
pomo, dobro mu doe, kao ublaenje njegove nevolje).
Ve la kin muftekidul mai
fil mefezeti, la jaksuru
bihi an talebihi marifetuhu
ma fil bihari
Onaj, kome je na putu kroz pustinju ponestalo vode,
nee odustati od traenja vode!
To jeste i dalje e je neprestano traiti,
sve dok je ne nae, jer mu je to problem ivota!
On zna da se u velikim rijekama i jezerima
nalaze velike koliine vode, ali treba do njih doi!
Zato nikada nee napustiti toga abuhajata,
vode koja ovjeku produava ivot i daje mu nove snage.
(Ovo je aluzija na duu koja oskudijeva u svojoj hrani, i
koju smo mi liili njenog napitka).
Ve jediddu fi talebi
mai hazihil hajati
Potrudit e se da potrai i nae vodu,
koja mu je potrebna za ovaj ivot.
Kable en jekta ahul meau
bil itigali anhu
Potrait e izvor vode, prije nego
to ga zaokupe brige oko egzistencije,
oko odravanja ivota tijela!
(Onda, kada ga brige zaokupe, nee imati vremena za
ivot due, da njoj pribavi njenu hranu).
Ve juavvikahu
el illetu vel hadetu
Potrait e izvor vode.
(Prije nego to ga u tome sprijee druge, tee brige; sla-
bost, nevolje i potrebe, siromatvo, oskudica! I razni drugi
ivotni problemi, koji se u tekim vremenima srue na ovje-
ka pa ga pritiu kao mora).
Ve tehlul aredu bejnehu
ve bejne ma jeteserreu ilejhi
Navalit e, iznenada, razne prepreke
i potekoe, i sruiti se na ovjeka!
(Onda, on pod njihovim teretom, nee imati ni vremena
ni volje, da razmilja o potrebama due).
Ve len judrikel ilme
musiru heven
Nee doi do potrebnog znanja i
obrazovanja onaj, ko se povodi za
praznim eljama i strastima;
Ve la rakinun ila deatin
niti onaj ko se predaje ljenarenju,
besposliarenju i tjelesnim uivanjima;
Ve la munsarifun an talebihi
niti onaj, ko odustane od traenja nauke!
(Ko se lahko umori, zastane na pola puta, pa se vrati
unazad).
Ve la haifun ala nefsihi
Niti onaj koji se boji potekoa
na putu traenja nauke.
(Nee da uloi truda, nego se nada, da e mu nauka doi
nekako s lahke strane. A nema znanja bez truda, rtava i
odricanja).
Ve la methemmun
li meietihi
Niti je do nauke onome, koga su
pritisle brige oko egzistencije,
oko odravanja golog ivota!
(Jer, to je najpree: ivotna sigurnost, zalogaj hljeba, pa
onda nauka).
Illa en jeteavveze billahi
Jedino e ovjek moi rijeiti te
probleme i olakati sebi put do nauke,
ako se obrati Allahu d..
i zatrai njegovu zatitu i pomo.
Ve jusiru dinehu
ala dun jahu
Ako pretpostavi din dunjaluku
(Tj. ako bude smatrao i sebi stavio u zadatak da mu
32 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
vjera, dini Islam, bude prea i vanija od ovosvjetskih ui-
taka, pa i briga i potekoa).
Ve jehuze min kenzil-
hikmeti el-emvalel-azimete
Treba da uzme, da zacrpi, iz riznice mudrosti,
ona ogromna, nesluena bogatstva.
El-leti la tuksedu
Bogatstva kojih nee nestati,
(Jer su to Allahove riznice, a one su neiscrpne).
Ve la turesu mirasel-emvali
bogatstva, koja se ne nasljeuju
kao ovaj miraz, koji mi dobijemo,
kao ova materijalna dobra,
koja ostaju drugima u nasljedstvo.
Vel-envarel-delilete
Iz tih riznica mudrosti,
ovjek moe koristiti ona velianstvena svjetla.
Vel devahirel-kerimete
Onaj blistavi devahir
(ono plemenito drago kamenje).
Ved-dijaas-semenijete
Ona skupocijena dobra
(one koristonosne posjede i neprocjenjiva imanja, na koji-
ma ovjek uiva, okruen mnogobrojnim Allahovim nimeti-
ma).
akiren li fadlihi
Zahvaljujui Allahu d.. na
Njegovoj bezgraninoj dobroti,
plemenitosti i velikodunosti.
Muazzimen li kadrihi
Veliajui Njegovu snagu i mo,
(na koju mu ukazuje Njegovo savreno ureenje svijeta).
Mudellilen li hatarihi
Istiui znaaj zikra sjeanja
na Allaha d.. spominjanja i
uzdizanja Njegovog imena.
Ve jesteize billahi
min hasasetil-huzuzi
Pritom, razmiljajui o veliini,
dobroti i plemenitosti Svemonog Stvoritelja,
(ovjeku e bez sumnje, zadrhtati srce od strahopotova-
nja i uzbuenja. Treba iskorisiti taj trenutak, da se ovjek
obrati Allahu d.. pa da Ga zamoli, da njega ovjeka, siu-
nog roba On uzme u Svoju zatitu. Tu ovjek treba da
otvori svoje srce i da prizna, pred Svemoguim Stvoriteljem,
svoju malenkost, svoju siunost i svoj sitni, neznatni udio u
postojanju i kretanju ovog materijalnog i duhovnog svijeta,
kojim upravlja Allah d..).
Ve min dehlin
Tu ovjek treba da prizna svoj
dehalet, svoje neznanje, svoje
nepoznavanje stvari, svoju grubost,
neodgojenost i drskost u
pojedinim momentima.
Jesteksirul kalile
mimma jera fi nefsihi
Kada ovjek pod utjecajem ejtana i svoga kibura
oholosti i umiljenosti drsko podie glavu,
pa za ono malo ibadeta i dobrih djela
koja je uinio kae da je on od sebe
mnogo dao i da je druge zaduio.
Ve jestekillul kesirel
azime min gajrihi
U svojoj umiljenosti, da je on neto,
a drugi nisu nita ovjek ide i dalje,
pa podcjenjuje i omalovaava ona dobra
i one usluge koje njemu drugi ine,
a koje on, u svojoj oholosti ne vidi i ne priznaje.
A naroito je drzak i nezahvalan na nimetima
koje uiva, a koje mu Allah d.. daje.
On zaboravlja ta dobra!
Zatvara oi pred stvarnou!
Ve judebu bi nefsihi
ma lem jezen lehul Hakku
U svojoj zanesenosti, ovjek ne
vidi sam sebe!
A to mu Allah d.. nije dozvolio.
(To je tzv. udb samodopadanje. To je jedno od pokue-
nih svojstava).
Ve alel alimit - talibi
en jetealleme ma lem jelem
ovjeku, koji je neto nauio,
i posjeduje neko znanje, dunost
je da se i dalje bavi naukom,
da stalno trai nova znanja,
da ui, saznaje i otkriva ono, to jo ne zna.
Ve en juallime
ma kad alime
Dunost mu je, takoer, da ono
to je nauio i otkrio prenese drugome,
mlaem od sebe-
(Da mu olaka put do nauke).
33 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Ve jerfeka bi zevid dafi fiz zihni
Da blago i lijepo postupa
sa slabima i nemonima!
(Naroito sa onima koji slabije shvataju, a eljni su
nauke i znanja)
Ve la judebemin beladeti
ehlil beladeti
Neka se ovjek ne udi, i neka
ne bude iznenaen nad zaostalou
i primitivizmom pustinjskog ivlja
i seoskog stanovnitva
(koje ivi u zabaenim naseljima, daleko od grada i civi-
lizacije).
Ve la juannife
ala kalilil fehmi
Neka ne bude strog i bezobziran prema
onima, koji su zaostali i koji slabo shvaaju.
Pa i on je bio prije takav: nita nije znao,
pa mu je Allah d.. dao znanje
uzdigao ga, u tom pogledu nad ostalima.
Treba da je zahvalan na tom daru.
Neka se podsjeti na onaj Kuranski ajet,
gdje nam Allah d.. ovako lijepo kae:
Esteizu Billah KEZALIKE KUNTUM MIN
KABLU FE MENNELLAHU ALEJKUM
I vi ste prije bili takvi (zaostali, primitivni, nita niste
znali!), pa vam je Allah d.. iz svoje dobrote i milosti, znanje
podario!.
Subhanellahi ve teala
min ekavilil mulhidin
Allah d.. je daleko i visoko od
ovih grubih rijei, uvreda i ponienja,
kojima ga pokuavaju omalovaavati,
ili zanijekati mulhidi, otpadnici od vjere!
Ve irkil murikin
Allah d.. je ist i daleko od irka murika.
(Od zamiljanja i pripisivanja Mu druga i ortaka to rade
idolopoklonici).
Ve tenkisin nakisin
Allah d.. je visoko i daleko od
nedostatka i manjkavosti, koje Mu
pokuavaju pripisati oni, koji su
u pameti manjkavi; kojima nedostaje
sposobnost da pravilno shvate veliinu
i savrenstvo Bia Svemonog Stvoritelja;
ili da barem priznaju svoju nesposobnost
u tom pogledu, pa da ute!
Ve tebihil muebbihin
Allah d.. je ist od svega onoga,
emu Ga prispodabljaju oni,
koji pokuavaju da nau
makar neto slino Njegovom Biu.
Ve suil evhamil mutefek kirin
Allah d.. je ist i daleko od krivih misli
i pogrenih predstava koje o Njemu
pokuavaju dati mutfekirini.
(oni koji mnogo umuju, pa u tome umovanju esto grani-
cu preu i u stranu skrenu).
Ve kejfijjatil mutevehhimin
Allah d.. je ist i daleko od
onih iluzija i vizija koje o Njemu imaju mutevehhimini.
(Nekakvi vizionari, koji misle da mogu sve dokuiti i
objasniti! Sva ta nepotrebna umovanja vode u zabludu. Jer
u Kuranu izriito stoji: LEJSE KEMISLIHI EJUN!
Nita Njemu nije slino).
Ve lehulhamdu velmeddu
ala telfikil kitabil Mesnevi
Neka je hvala Allahu d..
koji je omoguio i dao sposobnost
autoru da sastavi i da nam u stihovima
predstavi ovo velianstveno djelo Mesneviju.
El ilahijji, er rabbanijji
Koje je proeto nadahnuem Svemonog Stvoritelja.
Ve huvel muveffiku
Allah d.. upuuje ovjeka,
pravog i iskrenog vjernika, i pomae mu,
da nae pravi put, da radi dobra djela
i da postie uspjehe u svom radu.
Vel mutefeddilu
Allah d.. iz svoje dobrote i plemenitosti,
obilno dijeli ljudima Svoje darove i nimete.
Ve lekut tavlu vel mennu
On raspolae snagom i moi, On
je Svemoan! Ali, istodobno On je i
Velikoduan, Plemenit i Dareljiv.
On je izvor dobrote i milosti.
La sijjema ala ibadihil arifine
A naroito je dobar i susretljiv
prema onim svojim robovima koji su
upueni, koji su doli do spoznaje,
kojima su se proirili vidici,
kojima su otkrivene izvjesne istine i tajne.
34 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Koji Allaha d.. istinski poznaju.
Ala ragmi hizbin:
JURIDUNE EN JUTFIU NURALLAHI
BI EFVAHIHIM
Sve te darove i dobrote i milosti
Allah d.. ukazuje prema svojim
iskrenim i odanim robovima muminima,
i pored nastojanja i truda ali uzaludnog truda
one razorne grupe nepokornih i
neobuzdanih odmetnika od vjere,
koji bi htjeli da svojim brbljanjem ugase Allahovo svjetlo.
VALLAHU MUTIMMU NURIHI
VE LEV KERIHEL KAFIRUN
Uprkos tome Allah d.. e pojaati
Svoje svjetlo pa makar
to bilo mrsko nevjernicima! (Saff, 8)
Ne mogu oni Kuranu nita nauditi,
niti njegovo svjetlo zasjeniti ili ugasiti.
(Jer, Allah d.. uva na Kitab i garantuje nam, da e on
ostati sauvan u svom originalu. Ta garancija data je u
ajetu: Esteizu Billah INNA NAHNU NEZZELNEZ
ZIKRE VE INNA LEHU LEHAFIZUN Mi smo Kuran
objavili kao opomenu, i Mi emo ga uvati i nad njim bditi!
(Hidr, 9)
I ovaj vazu nasihat, ova Dibada zavrava jo jednim
ajetom:
Fe men beddelehu bade ma
semiahu, fe innema ismuhu
alellezine jubeddiluneh,
Innellahe semiun alim
Ko pokua neto u Kuranu izmijeniti,
nakon to je uo i razumio sadraj
njegovih ajeta, to je veliki grijeh,
koji pada na teret onih koji
to sebi dozvoljavaju i to rade.
(Na njih e se izliti Allahova srdba, i sigurno e ih stii
zasluena kazna).
Innellahe semiul alim
Allah d.. sve uje, vidi i zna,
ta ljudi rade, kakve su im pobude i namjere.
(Od Njega se ne moe nita sakriti. Bekare , 181).
Hasbunallahu ve nimel vekil,
Nimel mevla ve nimen nesir!
Subhane Rabbike Rabbil izzeti amma jesifun,
Ve selamun alel murselin,
Vel hamdu lillahi Rabbil alemin
EL-FATIHA! n
13 - 25. 3. 1981.
35 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Mesnevija
Trei svezak drugi dio
Uvod
Ovaj ders je odran 27. marta 1981. godine.
(21. Dumadel ula 1401.) u nakibendijskoj
tekiji Nad Mlinima, iza jacije namaza. Prisutno
oko 30 osoba. Prije dersa odran je zikr koji je
vodio h. Abdullah Foak po mevlevijskom
usulu.
Hadi Fejzullah efendija Hadibajri:
O Katedri Mesnevije
elim da istaknem da je pristanak hadi hafiz Halid
efendije Hadimulia da primi emanet prevoenja
Mesnevije znaajan datum u istoriji Katedre Mesnevije
u Sarajevu, a meni lino, to je veliko zadovoljstvo i
uspjeh. Njegova skromnost je poznata, a obziri prema
ljudima su maksimalni. Hatibska sluba u damiji, naj-
asnija je vjerska sluba, a Hadimuli je danas, kao
imam i hatib Careve damije, najpriznatiji hatib u
Sarajevu.
Ali on nee da sjede za petahtu Mesnevije u irem
dematu slualaca! Jo vie, nee da ulazi u tesavvufsko
tumaenje Mesnevije! Stoga u ja itati njegove prijevo-
de i davati svoj tesavvufski komentar, u granicama
mojih mogunosti i dok mi to zdravlje doputa.
Pismeno prevoenje Mesnevije i umnoavanje toga
prijevoda za simpatizere Mesnevije korisnije je od
samog prevoenja u krugu malog tekijskog demata,
tzv. kazivanja Mesnevije danas.
Ovakvim sporazumnim rjeenjem bit e zadovoljan i
na umrli uitelj Hadi Mujaga Merhemi. Po elji ue-
nika H. Mujage Merhemia i sluaa Mesnevije, odlui-
li smo, da se, ubudue, ova katedra zove KATEDRA
MESNEVIJE HADI MUJAGA MERHEMI U
SARAJEVU.
Ovo inimo iz zahvalnosti prema naem uitelju H.
Mujagi Merhemiu, koji nam je dugi niz godina kazivao
Mesneviju, pa je najzasluniji za osni-
vanje ove katedre i njenu stalnu aktiv-
nost.
Ovom prilikom elim da izreknem
javno priznanje hadi Abdullah efendi-
ji Foaku, vekilu Nakibendijsko
mevlevijske tekije na Mlinima u Sara-
jevu, na njegovoj ljubavi prema Mesne-
viji i trudu koji je ulagao za snimanje
dersova iz Mesnevije, svezak 1 i 2.
Svezak prvi ve podue eka svoj
red za tampanje u biblioteci Logos u
Sarajevu, a Svezak drugi je na korek-
turi. Hadi Abdullah efendija e se i
dalje truditi o snimanju i prijevodu
dersova iz treeg sveska Mesnevije, kao
i o sabiranju i uvanju tesavvufskog
rjenika.
Sadanja privremena pravila za
Mesneviju iz februara 1975. godine i
kriterij slualaca, treba prilagoditi
naim novim uslovima i kretanjima iz
djelokruga Tarikatskog centra u sasta-
vu Islamske zajednice, pod nadzorom
Starjeinstva iz Sarajeva.
Katedri Mesnevije Hadi Mujaga
Merhemi u Sarajevu, elim mnogo
uspjeha u radu, a hadi hafiz Halid
efendiji elim da uspije prevesti i sve
ostale sveske Mesnevije.
Meni ini ast, i od Stvoritelja
milost, da sluim Mesneviji. n
ejh Fejzullah Hadibajri
36 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli:
Nekoliko napomena prilikom pristupanja i ulaska u trei svezak Mesnevije.
Mesnevija je remek djelo perzijske knjievnosti. Nastala je kao rezultat jednog
bolnog rastanka, koji je doivio njen autor rastanka sa uiteljem emsuddi-
nom. Znamo te detalje iz biografije hazreti Mevlanatove. Poslije tog rastanka
Mevlana se je povukao u samou i dugo nije izlazio. Trebalo je preboljeti taj
rastanak.
Na molbu njegovog uenika Husamuddina, da opie svoje susrete sa em-
suddinom i sauva nauku, koju mu je ovaj prenio, hazreti Mevlana je odbijao i
teko se na to odluio.
Ipak, jednog dana, iznenadio je i obradovao svoga uenika, donio je napisa-
nih prvih osamnaest bejtova i izdiktirao ih Husamuddinu. Tako je i poelo pisa-
nje Mesnevije. Na vie mjesta u ovom svom djelu hazreti Mevlana spominje ovog
svog uenika Husamuddina i iznosi njegove vrline. I na poetku treeg sveska
spominje se ime Husamuddinovo.
Husamuddin nije bio samo uenik nego i nasljednik hazreti Mevlanatov.
ivio je jo samo jedanaest godina iza smrti svog uitelja i umro 684. godine po
Hidretu (1285. godine po Miladu).
Mezar mu se nalazi pored Hazreti Mevlanatova mezara u zajednikom tur-
betu u Konji.
Mesnevija ima est svezaka, sa ukupno oko 25.000 stihova. Broj stihova po
pojedinim svescima, izgleda ovako :
I svezak: 4.003 stiha
II svezak: 3.810 stihova
III svezak: 4.810 stihova
IV svezak: 5.855 stihova
V svezak: 4.238 stihova
VI svezak: 4.914 stihova
Ukupno: 25.630 stihova bejtova
Prvi stih kojim Mesnevija poinje, je onaj poznati bejt Binev:
BINEVEZNAJ UNHIKAJET MIKUNED
EZUDAJI HASIKAJET MIKUNED
Posluajte naj: ta on govori,
A ta govori ?
Tui se na rastanak !
Ovo je alegorija.
Smisao je:
Posluajte pla svoje due !
Primaknite uho na srce: kako ono kuca, kad-kada i lupa, kad je uzbueno!
To su otkucaji due! Jer, srce samo ne bi moglo kucati. Dua ga pokree i daje
mu impulse.
A ta nam kae naa dua preko naeg srca?
Kae nam :
Obratite panju malo i na mene! Ja sam garib u tuini, rastavljena od svoga
O MESNEVIJI
drutva! Ja udim za tim, da se vratim u svoj
zaviaj, u svoje drutvo da naem svoga druga !
To je pla due! Teko drugu bez druga !
ta obrauje Mesnevija?
Jedna od glavnih tema u Mesneviji, jeste
dua: njen ivot, njeno kretanje iz jednog svijeta
u drugi, njena osamljenost i udnja za slobodom
i uivanjem. Pamet zavidi dui na njenoj tajan-
stvenosti, kae hazreti Mevlana, i pokuava da
neto vie kae o dui, u emu i uspijeva!
Druga tema koja se u Mesneviji istie i esto
ponavlja, jeste ljubav. ta je hazreti Mevlana
rekao o ljubavi, kako ju je opisao i opjevao, te visi-
ne jo niko nije dokuio! Majstor je u toj umjetno-
sti. Ukratko: bez ljubavi nema ivota! Doivjeti
ljubav pravu, iskrenu ljubav to je iskonska
srea u ivotu. A ivot bez ljubavi, to nije ivot! To
je ivotarenje, potucanje i patnja!
Trea tema koju hazreti Mevlana obrauje je
pamet, razum dar, kojim je Allah d.. obdario
samo ovjeka. U kakve sve sfere, i u kolike se visi-
ne ovjek moe uzdignuti putem razuma! Kakve
sve tajne otkriva! Ali svi ovi darovi, bez vjere,
gube svoju vrijednost. Vjera (iman) to je temelj
svemu.
I to je etvrta i najvanija tema u Mesneviji.
Kako od nevjernika postaje vjernik, kako hazreti
Mevlana nastoji i uspijeva spasiti duu od propa-
sti i uz Allahovu pomo vratiti sa krivog puta
onoga ko je zalutao to vam je na najljepi nain,
pristupano i razumljivo, ocrtano u bejtovima i
hikjajama Mesnevije.
Sve su ove teme meusobno povezane, umjet-
niki obraene i usklaene, pa ine djelo vrlo jako
privlanim i zanimljivim.
Sluajui Mesneviju ovjek uiva i toliko se
zanese da kad-kada zaboravi da je na ovom svije-
tu! On za trenutak zaboravi, da se nalazi u ovoj
Dolini suza, da kroz nju mora ii do kraja ivota.
Mesnevija mu u tom pogledu daje utjehu i
unosi razgalu i vedrinu u duu.
Zato ovjek moe nai uivanje u tom zabo-
ravu.
Posljednji bejt u posljednjem estom svesku
glasi:
DERDILIMEN ANSUHANZAN MEJMENEST
ZANKIEZDIL DANIBIDIL ROZENEST
U mom srcu, rije dolazi kao izraz one sree
koju u dui osjeam.
Jer, zaista, ima put od srca srcu!
Ovakvi su Mevlanini stihovi puni topline i lju-
bavi. n
37 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
U ovom dersu, hadi Fejzullah efendija je pristupio samom tekstu
bejtova iz treeg sveska Mesnevije. Zapoeo je prvi odlomak iji je
naslov Mesmela. Ovaj odlomak ima 68 bejtova, ali nam je hadi Fej-
zullah efendija danas preveo samo sedam prvih poprativi ih komen-
tarom.
1. BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM
EJDIJAUL HAKHUSAMUD DINBIJAR
INSIJUMDEF TERKISUNNET UDSEBAR
Hazreti Mevlana naziva svoga uenika Husamuddina svjetlom
istine, pa mu ovako kae:
O ti, svjetlo istine, Husamuddine!
Doi ovamo! Prii meni!
Da zaponemo trei svezak Mesnevije!
Jer, sunnet je obiaj je Pejgamberov
do tri puta jednu stvar ponoviti, (ili jednu rije kazati, da se ona
bolje upamti).
Komentar:
Aludira na dva prola sveska koja je izdiktirao, a koja hoe da
dopuni ovim treim sveskom. Meutim, tek kasnije su se otvorile riz-
nice mudrosti, pa je Mesnevija dobila ak est svezaka. O ovom sun-
netu, obiaju i preporuci Pejgamberovoj da je lijepo do tri puta jedan
posao obnoviti, pregledati i dotjerati, ima mnogo primjera iz Pejgam-
berova ivota.
Tako, naprimjer, prilikom uzimanja abdesta, farz je jedanput lice
umiti, ali oprati lice tri puta, to je sunnet. Imam-zade, jedan od veli-
kih uenjaka, u djelu iratulislam, kae ovako: Kad bi hazreti Pej-
gamber selam nazivao, nazivao bi ga tri puta: Esselamu alejkum,
Esselamu alejkum, Esselamu alejkum!
A kad bi govorio neto vano ili izgovarao jedan hadis, izgovorio bi
te rijei tri puta. Naprimjer: jedan ovjek trai savjet od hazreti Pej-
gambera i moli ga da mu neto preporui, a hazreti Pejgamber mu
Mesnevija
Trei svezak drugi dio
Drugi ders
(7 bejtova)
27. mart 1981.
odgovara: La tegdab! Ne ljuti se!
I nekoliko puta je Alejhisselam ponovio te rijei, da ih
ashabi dobro uju i upamte. Prilikom objeda, Alejhisselam je
uzimao jelo jednom rukom, sa tri prsta. I tako dalje. Ima
mnogo primjera iz Alejhisselamova ivota.
Dalje, u drugom bejtu kae hazreti Mevlana svome ue-
niku Husamuddinu:
2. Berguagen dineies rarira
Dersijumdef terbhila zari ra
Prevod:
Otvori nam riznicu tajni u treem dildu!
Odbaci sve isprike!
Komentar:
Tj. nemoj se ispriavati, da ne moe nastaviti pisanje
Mesnevije po mome diktatu, premda je tvoj rad teak i napo-
ran, nemoj ga izbjegavati i ustezati se od njega!
To kae uitelj ueniku. Kao da se je Husamuddin htio
povui, a da ga neko drugi zamijeni u tom poslu. To mu ui-
telj ne dozvoljava. Jer, dobar i vrijedan uenik je inspiracija
uitelju. Ako nema takvog uenika, onda ni uitelj ne moe
dati od sebe ono to se od njega oekuje.
U treem bejtu kae uitelj ueniku:
3. Kuv-ve-tet-ez kuv-ve-ti-hak mi-de-hed
Nez-u-ru-ki kez-ha-ra-ret mi-de-hed
Prevod:
Tebi snaga dolazi od Allaha d.., a ne iz vrele krvi , koja
krui tvojim krvnim ilama.
4. In-i-ra-gi em-si-kjo-ro en-bu-ved
Nez-fe-ti-lu pen-be-vu-ru gan-bu-ved
Prevod:
Sunce ne da gledati u sebe,
zbog svoje bljetave svjetlosti;
Ali ono ne dobiva tu svjetlost ni od ulja,
ni od fitilja, niti od loja!
Komentar:
Poput ovog Sunca, koje u vanjskom svijetu sja, ima i
jedno unutranje, nevidljivo svjetlo, koje u nama sja i osvje-
tljava nam puteve, a to je pamet. Pamet je jedno sunce koje
nau duu osvjetljava i ukazuje nam na pravi put, kojim
treba da idemo.
5. Sak-fi-ger-dun kjo-u-nin-da jim-bu-ved
Nez-ti-na-bu us-tu-ni-ka jim-bu-ved
Prevod:
Ovaj nebeski svod, koji stalno stoji iznad nas (kao ador),
ne odrava se ni pomou konopaca, ni pomou stubova
(kolaca).
Komentar:
Aluzija na ajetikerim (Esteizu billah): Allah d.. je
uzdigao nebesa (i ona stoje) bez ikakvih vidljivih stubova!
(Rad, 2)
6. Kuv-ve-ti-dib ri-li-ez-mat bah-ne-bud
Bu-di-ez-di da-ri-hal-la ki-vu-dud
Prevod:
Meleku Dibrilu nije snaga dola iz kuhinje!
(Melek ne dobiva snagu preko hrane kao ovjek).
Dibrilu je snagu dao Stvoritelj svijeta.
Komentar:
A kolika je snaga meleka Dibrila, to je on pokazao kad
je po nalogu Allaha d.. iupao iz zemlje i u vis podigao
naselje Lutovog naroda, gradove Sodomu i Gomoru, pa ih
prevrnuo i bacio nazad, i tako ih unitio.
7. Hem-u-nan-in kuvve-ti-eb da-li-hak
Hem-zi-hak-dan nez-ta-a-mu ez-ta-bak
Prevod:
Sa istog mjesta (i iz istog izvora)
snaga dolazi ebdalima,
a nikako iz hrane i iz sahana (tanjira)!
Komentar:
Ebdali su odabrani ljudi iz naroda, duhovni velikani, koji
posjeduju veliku snagu, koju im Allah d.. daje. Njih ima
etrdeset. Preko njih nam dolazi nafaka, pa bereket i ostali
Allahovi nimeti.
Kad jedan od ebdala preseli na bolji svijet, zamijeni ga
drugi iz niih redova. Ebdali su skrivene halife nasljedni-
ci Pejgamberovi, koji uvaju erijat i bdiju nad muminima,
titei ih.
Njihova su srca poput srca Ibrahim alejhisselama. To su
mirni, blagi i pitomi ljudi.
To su ljudi vanredne duhovne i tjelesne snage. Jedan
ebdal posjeduje snagu koliko tri stotine drugih ljudi. On bi
mogao sa Allahovim odobrenjem brda podignuti i pokrenu-
ti.
Sjetimo se samo snage koju je posjedovao hazreti Alija
kada je izvadio vrata od tvrave Hajber koja su bila teka
vie tona. Tu je pokazao svoju dinovsku snagu.
In-ne-ne-mes tu-ne-ram-les tu-ne-hab
Vah-ji-hak-val la-hu-a-lem bis-sa-vab n
6. 4. 1981.
38 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
39 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Iz rukopisne ostavtine Hadi hafiza Halida ef. Hadimulia,
MESNEVIJA - Svezak III - Poglavlje 56 (1490-1509)
40 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
41 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Produenje kazivanja Mesnevije
UVOD
Draga moja brao, sluai i poto-
vaoci Mewlana Delaluddina!
Evo, doao je dan, da nastavimo
kazivanje Mesnevije.
Pred nama je Mevlud, pa neka to
bude praznik ponovnog otvaranja ovog
kitaba treeg ilta.
Dunost nam je, na prvom mjestu,
da zahvalimo Allahu, d.., na Njego-
vim nimetima, na dini-imanu, na
zdravlju, na snazi i sposobnosti da
radimo i uimo, a posebno da Mu bude-
mo zahvalni, to nam je omoguio, da
se ovako sastajemo i ove nasihate slu-
amo.
A onda da zahvalimo i naem
mesnevi-hanu, hadi Fejzullah-efendi-
ji, koji nam ve dugi niz godina kazuje
Mesneviju, i koji na svojim pleima
nosi teret ove katedre.
42 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Moj PRVI DERS
iz Mesnevije
Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli
odran u tekiji Nad Mlinima,
u petak 21. oktobra 1988. g.
/10. Rebi-ul-evvela 1409./,
iza jacije (19 h)
Da ga Allah, d.., jo dugo poivi i da sluamo njegove
rijei i nasihate!
Zasad mu je potreban jedan odmor i predah, pa nek se
malo odmori. Ali nek nas ne ostavlja, neka nam i dalje dola-
zi na dersove! Jer njegovo prisustvo, za nas, mnogo znai!
Preuzimajui, privremeno, ovaj amanet, i ovaj Kitab, iz
njegovih ruku, mi samo produavamo onu tradiciju kaziva-
nja Mesnevije, koja ivi u naem lijepom eher Sarajevu, jo
od osnutka i podizanja mevlevijske tekije na Bendbai.
Hvala svima, koji su na tom polju hizmeta uinili, u toku
nekoliko stotina godina.
A posebno hvala mesnevi-hanima (specijalno Hadi
Mujagi Merhemiu), koji su, kazujui nam nasihate iz
Mesnevije, nas, gafile, budili iz gafleta i uvrivali iman u
naim srcima.
Mesnevija je jedno zaudno djelo! Ona je u stanju da
ovjeka preporodi, i da ga, sa krivog puta, vrati na pravi put.
U to se mogu uvjeriti svi, koji sluaju ove nasihate.
Zasluga je hadi Fejzullah-efendijina, to imamo ve
tampana dva prva sveska Mesnevije, pa se sada svak moe
upoznati sa tim mudrostima i savjetima. To nije uinio kod
nas nijedan mesnevi-han prije njega! I na taj nain mi smo
sada jo blie Mevlani i Konji. Duhovno smo vre poveza-
ni. Ponosni smo na ovaj uspjeh, koji je hadi Fejzullah-efen-
dija ostvario i postigao!
A sad, da preemo na stvar, i da uz Allahovu pomo
nastavimo zapoeto djelo.
U posljednjem dersu, koji nam je, na uvaeni mesnevi-
han, h. Fejzullah-ef., odrao 1. aprila ove godine (a to je bilo
prije Ramazana na treu mubarek veer, Lejlei-Berat), bilo je
govora o ejhu Dekukiji: naputaju ga jedileri, i on ostaje
sam. Ovdje Hazreti Mevlana prekida hikaju o ejh Dekukiji.
Da citiramo samo posljednji bejt iz te hikaje, bejt
2305/III, u kojem je iskazana jedna velika mudrost, a taj bejt
glasi:
to znai:
Ko je ista srca,
dova mu je kabul!
Ovo je posljednji bejt, koji je h. Fejzullah-ef. izrekao u
posljednjem, 203. dersu, odranom 1. aprila 1988.g. /Lejlei-
Berat 1408./
Zapamtite dobro ovaj bejt: u njemu je istaknut uslov za
primanje dove isto srce. Ne smijemo to zaboraviti kad
dovu inimo!
A sad, da nastavimo tradiciju i zapoeto djelo.
Pred nama je novo poglavlje i novi naslov:
Da se podsjetimo:
Ovu hikaju, zapoeo je Hazreti Mevlana jo u 54. poglav-
lju III sveska. A ovo poglavlje, koje je sada pred nama, po redu
je 104. Dakle, skoro 50, drugih tema i naslova, prolo je dok
se Mevlana nije vratio na ovu hikaju, a bejtova, u tih pedeset
poglavlja, ima oko 850, tanije: 1450-2305=855 bejtova.
Podsjetimo se i na to, da ovaj trei svezak Mesnevije
ima 4810 bejtova. Prema tome, mi se sada primiemo polo-
vini treeg sveska. Na redu nam je bejt pod brojem: 2306.
Dakle, jo tano sto bejtova do polovine!
Rezime prvog poglavlja, kojim je Hazreti Mevlana zapo-
eo ovu hikaju:
Jedan siromah moli Allaha, d.., da mu dadne nafaku
bez truda i rada. I uporan jeu svojoj dovi, nikako ne presta-
je, dan no dovu ini. Prolaznici se smiju i izigravaju se s
njim. A ozbiljni i pametni ljudi opominju ga, da to tako ne
moe biti, jer se nafaka, i halal-lokma, stie trudom i pote-
nim radom. Ali, on nikog ne slua, nego stalno dovu ini. I
na koncu, dova mu bude usliana!
Jednog dana, desilo se udo: jedan vo, zaletio se, provali
mu vrata i uleti u kuu! A siromah, ne gubei ni asa, uzme
no, pa vola prikolje!
vrsto je vjerovao, da mu je, na taj nain dova bila kabul
i dola nafaka!
Ve u naslovu hikaje spominje se, da se je ovaj dogaaj
desio u doba Davud-pejgambera. Kad je ivio Davud-alejhis-
selam, u povijesti je to zabiljeeno. Davud-alejhisselam je
ivio hiljadu godina prije Isa-alejhisselama. A vladao je 40
godina: od 1010. do 970. godine prije nae ere, tj. prije roe-
nja Isa-alejhisselama.
Novi naslov
Sad Hazreti Mevlana, nastavlja ovu hikaju, pa nam obra-
zlae, kako je dova ovog siromaha bila primljena i usliana.
Naslov ovog slijedeeg poglavlja, kako rekosmo, je:
43 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Prevod naslova:
Opet se vraa Hazreti Mevlana na hikaju o onom fakiru
siromahu, koji je, u vrijeme Davud-pejgambera, traio od
Allaha, d.., da mu dadne nafaku hranu (halal-lokmu),
bez muke i truda, i kako je njegova dova usliana! To hoe
da nam objasni Hazreti Mevlana.
Ovako zapoinje Hazreti Mevlana ovo nae dananje
poglavlje koje ima samo devet bejtova:
Bejt: 2306/III
Kae Hazreti Mevlana:
Doe mi u sjeanje (pade mi na pamet) ona pria,
kako je onaj dervi (onaj fakir),
dan-no, plakao, pomagao i jadikovao,
(molei) da mu Allah dadne nafaku bez truda i rada.
Bejt: 2307/III
On je od Allaha, d.., traio i molio,
da mu dadne halal nafaku,
bez truda i rada, bez prenoenja
(i teglenja te hrane, s mjesta na mjesto).
Bejt: 2308/III
Prije ovoga, mi smo poneto rekli
o njegovom halu-ahvalu, /o njegovim doivljajima/,
ali to je bilo isprekidano, iz nekoliko razloga,
/zbog nekih smetnji/.
Bejt: 2309/III
Opet da progovorimo o njemu i
njegovom halu, o njegovim doivljajima,
jer je enabi-Hakk (Allah, d..)
njegovu dovu primio i usliao,
i na njega prolio oblak svoje dobrote,
milosti i mudrosti.
Bejt: 2310/III
Vlasnik vola, vidjevi ovog fakira, ree mu:
Ti si zaklao moga vola, i meni nepravdu uinio!
Bejt: 2311/III
Ej ti glupane, (ahmae jedan)!
Zato si zaklao moga vola?
Kai mi, pravdu hou!
Bejt: 2312/III
Ree mu ovaj siromah, koji je zaklao vola:
Ja sam stalno molio Allaha, d..,
(da mi dadne halal-nafaku, bez truda i rada),
i tu sam svoju dovu ukrasio i okitio lijepim,
biranim rijeima!
Bejt: 2313/III
Ta moja stalna dova, bila je usliana!
Onaj vo, bio je meni nasib (odreen), i zaklao sam ga!
Eto, to ti je odgovor!
Bejt: 2314/III
A ovaj, (vlasnik vola), uvi odgovor ovog fakira,
razljuti se, dohvati ga za jaku i udari mu,
bez milosti, nekoliko amara.
Ovako zavrava ovo kratko poglavlje.
Drugi dio prvog dersa
/19 bejtova/
Slijedi poglavlje, koje ima oko 66 bejtova. Mi emo ga
samo zapoeti, da nam noanji ders ne bi bio suvie kratak.
Naslov toga novog poglavlja je:
Oba ova parniara dolaze pred Davud-pejgambera
/da im on presudi i rijei njihov spor/.
Bejt: 2315/III
Onaj vlasnik vola, dohvati ovog siromaka,
dovue ga i dotjera do Davud-pejgambera, govorei:
Vamo hodi, baksuze jedan, ti, ahmaino jedna!
Bejt: 2316/III
Ostavi te svoje glupe dokaze, o ti, varalico jedna!
Pamet u glavu, sebi doi i pravo govori!
Bejt: 2317/III
Kakve su to u tebe rijei, kakva je ta tvoja dova?
Ne igraj se sa mnom!
Nemoj mene ismijavati i od mene
ruglo praviti, o ti, nitkove jedan!
Tako ga je korio i grdio, vukui ga na sud pred Davud-
pejgambera
44 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Bejt: 2318/III
Fakir mu ree:
Ja sam puno dovu inio i Allaha molio,
/da mi olaka nafaku/.
U tim dovama, mnogo sam gorkih,
krvavih suza prolio!
Bejt: 2319/III
Ja sigurno znam, i ubijeen sam,
da mi je dova kabul! A ti, razbij glavu o kamen,
i pukni od muke, kad me tako vrijea,
i kad tako rune rijei govori!, ree mu fakir.
Bejt: 2320/III
Onaj ovjek, (vlasnik vola),
stade svijet sazivati i vikati:
O vi, dobri ljudi, ovamo doite,
da vidite ovog budalaa, ta govori!
Bejt: 2321/III
O vi, brao muslimani!
Kako moe jedna dova, moj imetak,
uiniti njegovim imetkom?
Odgovorite mi na ovo pitanje, ako Boga znate!
Bejt: 2322/III
Kad bi tako bilo, na ovom svijetu,
onda bi svi muslimani, jednom dovom,
prigrabili i odnijeli imetak i posjede drugih ljudi!
Bejt: 2323/III
Kad bi tako bilo, onda bi svi ovi slijepi prosijaci,
bili velikai, i uivali u sjaju, kao carevi!
Bejt: 2324/III
Dan-no, oni dovu ine i govore:
- Ja Rabbi, Ti nama podaj!
Bejt: 2325/III
Ako nam Ti ne da, ko e nam dati?
Nama, Tvojim slabanim robovima,
Ti otvori kapiju dobrote, ja Rabbi!, govore oni.
Sad Hazreti Mevlana daje svoj rezime i pouku iz ovog
dijaloga, pa kae:
Bejt: 2326/III
Posao prosjaka je, da plau i mole!
A ta za to dobiju? Komad hljeba!
Komentar:
Ovo je ukor nama, to ne pazimo sirotinju, to joj ne daje-
mo njezin hakk, nego jo zakidamo od sirotinje, da bismo
uveali svoj imetak!
ivimo na raun sirotinje, ne brinemo se ima li sirotinja
ta pojesti i popiti! Tolika je pohlepa bogataa!
Pa kako e oni na Sudnjem danu, dati evab Allahu,
d.., zato nisu pazili fukaru?
Jesmo li ikada, sami sebi, postavili takvo pitanje?
Ovaj bejt je zakljuak dijaloga onog fakira i nezasitog
bogataa, vlasnika vola. Ali, vidjeemo kako e se stvari
dalje odvijati!
Bejt: 2327/III
Narod e na to, odobravajui bogatau:
Ovaj ovjek pravo govori!
A onaj, to prodaje dove,
on je petljanac i varalica!
Bejt: 2328/III
Kako dova moe biti put i sredstvo,
da se doe do tueg imetka?
To, po eriatu, nije aiz! /to nije doputeno/.
Ko moe dati takav hukum /takvu presudu/?
Pa dalje raspravljaju sakupljeni ljudi:
Bejt: 2329/III
Imetak moe biti tvoje vlasnitvo:
- ako si ga stekao trgovinom;
- ili, ako ti ga je neko oporuio /vasijjet uinio/;
- ili, ako si ga dobio na dar, kao nagradu;
- ili, na neki drugi slian nain.
/Ali dovom prigrabiti tue, to ne moe biti!/
Bejt: 2330/III
U kojoj se to knjizi nalazi taj tvoj novi eriat?
Vola vamo daj, ili hajde u havst!
Tako je govorio narod, osuujui onog fakira.
Bejt: 2331/III
Onaj siromah, ostajui usamljen
(niko ga ne slua, niko ga ne uzima u zatitu),
okrenu lice prema Nebu i ree:
Ja Rabbi! /Gospodaru moj!/
Ono, to se desilo meu nama,
to ne zna niko osim Tebe!
Bejt: 2332/III
Ja Rabbi, Ti si onu dovu udahnuo u moje srce!
/Ti si mene nadahnuo, da ja onu dovu inim/.
Ta dova je pobudila, u mome srcu, stotinu nada!
Bejt: 2333/III
Ja nisam uzalud, ni u prazno, inio onu dovu!
Ja sam, poput Jusufa, jasno vidio na snu ono,
to e se na javi dogoditi!
Tako u dovi, razgovara onaj siromah sa Stvoriteljem i
45 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
jedino nadu u Njega polae.
Sada e nam Hazreti Mevlana, govoriti o Jusufovom
prvom snu, u koji je Jusuf vrsto vjerovao da e se ostvariti.
Taj san, i ta vrsta vjera, davala je snagu Jusuf-alejhis-
selamu, da hrabro i veselo izdri i podnese sve nevolje i
udarce, koji e ga kasnije zadesiti.
A to je i nama pouka, da i mi, kao mumini, budemo vr-
sti, i da nas nita ne omete i ne pokoleba na pravom putu.
Pa, da ovdje stanemo i da prekinemo ovu hikaju!
Nastaviemo, ako Bog da, idui put!
Poslije dersa
Poslije dersa, povela se diskusija o tome, da li nam je
Mesnevija potrebna kad imamo Kuran i Hadis. /Neko je od
prisutnih nabacio to pitanje./
Na to su ustali u obranu Mesnevije hadi Fejzullah-efen-
dija i hfz. Kjamil-efendija Silajdi.
Pa, Mesnevija je tuma Kurana!
Hazreti Mevlana, na svoj nain, tumai nam kuranske
ajete i objanjava njihov smisao i to jezikom i primjerima,
koji su nama pristupani i koje emo mi najbolje razumjeti.
To je otprilike rezime odgovora ove dvojice naih istaknu-
tih alima. Oni su to potkrijepili i primjerima:
Hfz. Kjamil je citirao dva ajeta iz Kurana, a hadi Fej-
zullah-efendija je podsjetio na Mevlaninu strofu od etiri
stiha, koja poinje rijeima: Ja sam rob Kurana, to kae
Hazreti Mevlana.
Prvi prilog: Kuran i nauka (vazu-nasihat)
Dva ajeta dvije kuranske mudize, koje predskazuju
dva nauna otkria:
parovi u ivotu i prirodi,
jagodice vrhovi prsta
Ajet 1 (parovi):
Slava Onome, koji je u svemu stvorio parove, kako meu
rastinjem, koje zemlja prozvodi, tako i meu vama, ljudima,
pa i meu stvarima, koje oni ne poznaju.
(Ja-sin, 36; prevod po Karabegu)
Ajet 2 (jagodice benane):
Misli li ovjek, da Mi neemo sakupiti njegove kosti? Da,
Mi smo u stanju i moemo, ne samo to, nego ponovno i tano
urediti njegove jagodice!
/Tj. krajeve i vrhove njegovih prsta/
(Kijameh, 3 i 4; prevod po aueviu)
Veliina Kurana
Kuran je Kosmos, koji govori; a Kosmos je Kuran,
koji uti!
/arapska mudra izreka/
Ove ajete je kazao hafiz Kjamil Silajdi poslije dersa.
Drugi prilog: Mevlana sluga Pejgamberov
Men bendei Kuranem
eger can darem,
Men haki rehi
Muhammedi Muhtarem,
Eger nakl kuned cuz in
kes ez guftarem,
Bizarem ezo,
ve zan suhan bizarem.
Prevod:
Ja sam rob Kurana,
dok je due u meni,
/dok traje ivot moj/;
Ja sam prah na putu
(pod nogama) odabranog
Muhammeda!
Ako neko drukije prenese
i protumai ove moje rijei,
/a ne ovako, kako sam ja rekao/,
ja sam uvrijeen,
/to mi je neprijatno/,
i takva rije
/takvo pogreno tumaenje/,
mene vrijea!
(Mevlana)
Na dersu je bilo oko pedeset osoba! Meu njima dva
istaknuta uenjaka:
Dr. Fehim Nametak, knjievnik i istoriar, i prof. Salih
Trako, orijentalista, iranolog. n
Sarajevo, 21. 11. 1988.g.
46 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
47 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
Rabbi--rahli sadri ve jessirli emri...
Naslov veeranjeg dersa je:
Pria o caru koji je vasijjet uinio trojici svojih sinova: Na
vaem putu kroz moje regije, na tom i tom mjestu sklapajte
takav sporazum, a na tom i tom mjestu postavite takve
naibe (opunomoene predstavnike). Ali, Allahom vas zakli-
njem, prema toj i toj tvravi ne idite nego je zaobiite.
Evo, poinjemo sa hikjajom, priom koja se nee zavriti
sve do kraja ovog VI. ilda. Bie prekidana priama koje e
ubacivati hz. Mevlana, ali emo, inaAllahu-teala, sa njom
zavriti VI. svezak.
1. bejt:
Bio car koji je imao tri sina,
Sva trojica su bila inteligentna i pronicljiva.
2. bejt:
Svaki je u dareljivosti, borbi i hvalisavosti
Bio osobitiji od drugog.
3. bejt:
Pred carem, prinevi su stajali zajedno-
Careve one zjenice, poput tri svijee.
4. bejt:
Skrivenim putem iz dva izvora (iz dva oka) svakog sina,
Vukla je vodu palma tog oca.
5. bejt:
Dok od sina, voda ovog izvora hitro tee
Prema bai majke i oca,
6. bejt:
Svjea biva baa roditelja,
Njihov izvor tee iz ova dva vrela.
7. bejt:
Kad vrelo od bolesti oslabi,
Sasui se lie i grane te palme.
/Hoe da nam kae, ne dopustite da vam presahne vrelo
ivota./
8. bejt:
Suhoa njegove palme oito govori,
Da je od sina to stablo vlanost izvlailo.
9. bejt:
Koliko mnogo je skrivenih kanala tako
Povezano s vaim duama, o nemarni!
10. bejt:
O ti, koji si iz neba i zemlje supstance
Izvlaio, da bi tvoje tijelo postalo debelo!
/Dakle, obraa se ovjeku. Jer, ono sve to ima u vanj-
skom svijetu od toga smo sazdani i mi pa smo uzeli, tj. Allah
je ugradio u nau strukturu, neto od zemlje, a neto od
neba./
Hadi hafiz Mehmed Karahodi
Jedan ders iz Mesnevije
VI. svezak, bejtovi:
3583-3629
48 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
11. bejt:
Posudba je to. Manje se treba pretrpavati,
Jer ono to si uzeo, mora namiriti.
/Dakle, sve e se to vratiti svom aslu, svom korijenu./
12. bejt:
Osim udahnem, jer to je dolo od Vehhaba.
Budi uz ruh, druge stvari su nitavne!
/Aluzija na ajeti-kerim: Esteizu-billah: I kada mu dam
lik (Adem, a.s.), i u nj udahnem duu, vi mu se poklonite.
(Sura El-Hidr, ajet 29.)
Znai, ova rije osim udahnem, to je nefaht, a ovo ime
Uzvienog stvoritelja El-Vehhab (Darivatelj) znai Onaj koji
daje sve ono to je nekome potrebno, i to bez naknade i inte-
resa sada ili kasnije. Dakle, vidite, osim udahnem, to smo
dobili od Vehhaba, ovo emo sve ostalo vratiti, pa nam onda
kae hz. Mevlana: Budi uz ruh druge stvari su nitavne!
Ovdje nam kae hz. Mevlana, koja je uloga muridi-kjamila,
a to je da on nae teite sa tijela, pomjeri ka ruhu, da bude
uz ono to si dobio kao dar od Stvoritelja. Da nam to bude
jasnije, evo jednog primjera, jedna lijepa hikjaja.
Jedan ovjek izdravao se tako to je odlazio u umu i sje-
kao drva, i to prodavao. U umi je ivio jedan ovjek potpu-
no predan Stvoritelju, i on je posmatrao njega svaki dan
kako dolazi, marljivo radi, umara se po raznim vremenskim
prilikama. Jednog dana taj ovjek ga zovne i pita: Zato ne
bi uao malo dublje u umu? A on njemu odvrati: Zato bih
to radio, kad ovdje imam dovoljno drva, jer ako uem dublje,
jo vie se moram umoriti, jer iz vie udaljenosti moram
izvlaiti drva. On njemu ree: Nisam mislio na to, tamo ima
jedan rudnik bakra, pa uzee malo bakra. Ovo drva to
danas nasjee moe ti biti jedan dan, a to bakra to malo
ponese moe ti biti sedam dana. I ovaj ovjek ga poslua i
ue dublje u umu i nae stvarno taj rudnik i onda mu doe,
a on ga doeka: Da si malo dublje uao u umu... Pa tek sam
naao bakar ree ovaj ta u onda s njim raditi. Probaj malo
dublje ui, tamo ima rudnik srebra, jer sad ono tamo to e
nai moi e ti zaklopiti tri mjeseca. I ovaj ode. Kad se opet
vratio do njega on mu opet ree: Da si bogdo jo malo dublje
uao u umu.../pogledajte kako pomjera to teite kod svog
uenika/, naao bi, kae, rudnik zlata. I on ode i nae i to
(zlato). Kad se je vratio onaj mu opet kae: Jo malo dublje
da ue rudnik dijamanata te eka i onda e se obezbijedi-
ti za sav svoj ivot. I ovaj ode i nae dijamante. Vrati se sav
sretan sa nekoliko tih skupocijenih dragulja, koji ga sada
liavaju svakog posla na dunjaluku, a onda mu ovaj ree:
Sad si se obezbijedio za ovaj ivot, ali moda se mi vie nee-
mo vidjeti, pa u ti ja sada otkriti jednu tajnu: Pravo blago je
u tebi, pa ako hoe ostani ovdje sa mnom, a to sve ostavi jer
si se eto obezbijedio to se tie materijalnih sredstava, pa
ako hoe da nae ovo blago (koje je u tebi, blago koje ja
imam), ostani ovdje. I sad ovaj kae njemu: Ja sam cijelo vri-
jeme razmiljao, kako ti pored svega ovoga ega si svjestan,
ivi tako tu ispod nekog drveta, zato li ne uzme to. Ja u
zaista ostati uz tebe, jer ja znam ui u umu, prodirati u
njenu dubinu, a ne znam se potpuno predati Stvoritelju. To
hou od tebe da nauim. Eto, to je ta glavna uloga muridi-
kjamila, da to nae teite sa tijela prenese na ruh. Pa nam
to tako lijepo veli hz. Mevlana: Budi uz ruh!
13. bejt:
Nazivam ih nitavnim u odnosu na ruh,
A ne u odnosu na Njegovo savreno stvaranje.
/Jer svaka stvar ima svoj smisao./
Novo poglavlje: Objanjenje arifova traenja pomoi od
Izvora vjenog ivota i njegove neovisnosti od traenja pomo-
i i privlanosti iz izvora nepouzdanih voda. Alamet za to je
odricanje od Kue obmane, jer kad se ovjek oslanja na pot-
poru tih izvora, oslabi u traenju vjeno-stalnog izvora.
(u naslovu imamo jo dva bejta):
Djelo iz nutrine tvoje due je nuno.
Od posudbi vrata ti se nee otvoriti.
Jedan izvor vode unutar kue,
Bolji je od potoka koji iz vana dolazi.
/Ovdje nam spominje arifa. Kakav je njihov hod na dunja-
luku, tih istinskih poznavalaca Stvoritelja. Evo jedan pri-
mjer: izvjesni rob, jedan od dobrih Allahovih robova, zvao se
Abdullah ibni Zejd kuddise-sirruhu, ivio je krajem 11. i
poetkom 12. stoljea. On kazuje kako je krenuo u Bejtul-
Makdis na zijaret. Izgubim, kae, put kad naiem na enu i
ja je upitah: O jadnice, jesi li i ti izgubila put?! A ona mi
odvrati: Kako e jadan biti onaj ko poznaje Allaha, a kako da
bude izgubljen onaj koji Ga voli! I pria dalje Zejd, prui mi
tap i ree: Uzmi za vrh ovog tapa i idi ispred mene. I ja sam
krenuo. Nisam napravio ni sedam koraka kad se naoh u
Bejtul-Makdisu. Trljam oi, ne mogu da vjerujem gdje sam,
ali vidim da sam tamo gdje sam i krenuo, evo me u haremu,
vidim ona stoji tu pored mene. I sad ona, da mi objasni ree:
Tvoj put je put zahida (onaj koji se odrie od svega), a moj put
je put arifa (onih koji istinski poznaju Stvoritelja). Zahid
hoda, a arif leti. Gdje e onaj koji hoda, stii onoga koji leti! I
ona mi se gajb uini. Ja je ne vidjeh vie. Eto takav je hod tih
arifi-billah ljudi, istinskih poznavalaca Stvoritelja.
14. bejt:
Kako je lijep kanal koji je izvor stvr,
On te oslobodi od onih drugih kanala.
/Koji ide direkt sa izvora, koji nije prikljuen na druge,
sporedne izvore./
15. bejt:
Ti iz stotinu vrela pie izvlai,
Koji god od tih stotinu opadne, okrnji se tvoje raspoloenje.
/Znai ovo znanje koje mi skupimo, sa raznih izvora uzi-
mamo, pa poto nije ono znanje koje je u tvom vlasnitvu,
uvijek moe nestati./
16. bejt:
Kada iznutra provrije Uzvieni izvor,
Postaje neovisan od kraa s drugih vrela.
/Taj ti izvor vie niko ne moe uzeti./
/Jednom je Ebu Jezid el-Bistami, kuddise-sirruhu,
rekao, govorei o ljudima koji su se ponosili svojim velikim
znanjem sakupljenim iz raznih knjiga: Vi skupljate znanje
mrtvi od mrtvih, a mi ga uzimamo od ivog, koji nikad ne
umire./
17. bejt:
Kada radost tvoga oka bude od vode i gline,
Plaa ove radosti bude srana bol.
18. bejt:
Kada tvravi voda dolazi s vana,
U vrijeme sigurnosti bude je i previe.
19. bejt.
im je duman opkoli, da bi joj posadu
U njihovoj krvi potopio,
20. bejt:
Vanjsku vodu presijee ta vojska,
Da tvrava ne bude utoite od njih.
21. bejt:
Tada je jedan slani bunar iznutra,
Bolji od sto slatkih Dejhuna (Amu Darja) iz vana.
22. bejt:
Sjeka uzroka i vojske smrti,
Poput deja dolaze da osijeku grane i lie.
(dej je deseti mjesec iranske solarne godine, od 22. 12. do
20. 1.)
23. bejt:
Na dunjaluku nema im pomoi od proljea,
Osim ako je u dui proljee lica Prijatelja.
/Osim ako u dui zrake Toga Sunca nisu oblacima skri-
vene, onda ima lini izvor i neovisan si od vanjskih./
24. bejt:
Odatle nadimak zemlje je postao Kua obmane,
Jer ona povlai nogu na Dan prelaska.
/Ovdje hz. Mevlana upuuje na jedan hadisi-erif, u
kojem je hz. Pejgamber rekao: Kada nur ue u srce, ono se
raspoloi (prema islamu) i rasprostrani se. Prisutni ga pita-
ju ta je alamet, ta je znak toga? On odgovara: to je odrica-
nje od ove Kue obmane, i okretanje Vjenoj kui i priprema
za smrt prije nego to ona nastupi./
25. bejt:
A prije toga trala je oko tebe (ta Kua obmane, dunja-
luk),
Lijevo i desno, govorei:
Odstraniu tvoju bol!, a nita ne odstrani.
26. bejt:
Ona ti je u vaktu briga govorila:
Daleko od tebe bila patnja i deset brda bilo meu vama!
27. bejt:
Kada doe vojska boli, dah e zaustaviti,
I nee rei: Ja sam te prije vidjela.
28. bejt:
Hakk je ovako naveo primjer ejtanova djelovanja:
On te u borbu vodi sa obmanom,
29. bejt:
Govorei: pruiu ti potporu. Ja sam s tobom.
U opasnostima u, pred tobom trati.
30. bejt:
Biu tvoj tit pred strijelama od bijelog jablana,
Biu tvoje utoite u vaktu tjeskobe.
31. bejt:
ivot u za tebe rtvovati, da bih te spasio,
O Rusteme, o lave hej, mukarac budi!
32. bejt:
Sa ovim koketerijama prema kufru e ga odvesti,
Ta vrea obmane, spletke i lukavtine.
33. bejt:
Kad zakorai i u hendek padne, on e (ejtan)
Usta otvoriti i grohotom se nasmijati.
34. bejt:
Obmanuti e povikati: Hej, dolazi! Od tebe sam mnogo
oekivao!
Ovaj e odvratiti: Idi, idi gadi mi se!
/Ovim upuuje hz. Mevlana na rijei iz Kurani-kerima,
kad ejtan ovjeka navede na kufr pa mu kae na kraju: Ti
se mene vie ne tie./ (Sura El-Har, ajet 16.)
35. bejt:
Ti se nisi bojao od Stvoriteljeve pravde,
A ja se bojim. Dii ruke od mene.
/Svi ovi bejtovi upuuju na ajeti-kerim: I kada im je ej-
tan kao lijepe njihove postupke predstavio i rekao: Niko vas
danas ne moe pobijediti, i ja sam va zatitnik! onda je on,
kada su se dva protivnika tabora sukobila, natrag uzmak-
49 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
nuo, i rekao: Ja nemam nita s vama, ja vidim ono to vi ne
vidite, i ja se bojim Allaha, jer Allah strano kanjava.
(Sura El-Enfal, ajet 48.)
Ovo se desilo za vrijeme bitke na Bedru, kada se je ej-
tan sa svojom vojskom pojavio u suretu osobe koja se zvala
Suraka ibni Malik, koji je bio poznat kao veliki ratnik, i onda
je on njih bodrio: Ne bojte se, neete izgubiti bitku. Ali kada
je ejtan ugledao Dibrila kako dolazi sa svojom vojskom,
uzmakao je natrag i rekao: Pa ja nemam nita s vama, pobo-
jao se i pobjegao sa poprita bitke./
36. bejt:
Hakk ree: On je sebe udaljio od dobrote
(tj. taj koji se poveo za tvojim spletkama),
A kad e tebe spasiti ove prepredenosti?! (Obraa se ej-
tanu.)
37. bejt:
Poinilac i rtva, u Danu obrauna,
Bie osramoeni i kamenovanju izloeni.
38. bejt:
Po Boijoj odluci i pravdi, pokradeni i razbojnik
e biti u jami udaljenosti i u groznom boravitu.
/Sa ovim krajem bejta bi sel mihad, hz. Mevlana ukazu-
je na ajeti-kerim:
Reci onima koji nee da vjeruju: Biete pobijeeni i u
Dehennemu okupljeni, a on je grozno boravite!
(Sura AliImran, ajet 12.)
39. bejt:
Zabludjeli i demon koji ga je zaveo,
Trebaju se prestati nadati spasu i uspjehu.
40. bejt:
Kako magarac, tako i ulovitelj magarca,
Ovdje su u blatu. Ovdje nemarni, a tamo propali.
/Na jednom drugom mjestu hz. Mevlana govorei o toj
drubi (oni koji su se priklonili ejtanu), kae takvima: Vi i
vai prijatelji nalik ste Faraonu, dok se tamo davite u Crve-
nom moru vlastite krvi. Sprijateljite se sa Musaom i vidjee-
te drugaiju rijenu vodu. Mi znamo da je voda Benu-israe-
lianima bila pitka, a krvava Koptima./
41. bejt:
Osim onih koji su se okrenuli od toga(obmane)
I u blagonaklono proljee doli iz jeseni.
42. bejt:
I pokajnik, a Bog prima pokajanje.
Prihvativi se Njegove naredbe, a On je divan Naredbodavac.
Ovdje nas hz. Mevlana upuuje na ajeti-kerim: A onaj ko
se bude pokajao i dobra djela inio, on se uistinu Allahu
iskreno vratio. (Sura El-Furkan, ajet 71.)
43. bejt:
Kada od postienosti zajecaju (ovi pokajnici),
Ar se potrese od uzdaha grijenika (pokrene se more
Allahove milosti)
44. bejt:
Trese se poput majke nad djetetom,
Uzima ih za ruke i vue u visine.
/A kolika je ta ljubav Allaha Uzvienog prema svom
robu, to nam hz. Mevlana na jednom mjestu slikovito kae:
Ljubav majke prema svom djetetu, u odnosu na ljubav Alla-
ha, d.., prema svom robu je od pjenine pjene pjene pjena./
45. bejt:
I kae (Ar): O vi koje je Bog oslobodio od obmane,
Gledajte bau dobrote, i gledajte Gospodara Koji prata!
/Upuuje na ajet, koji kae: Toga dana e neka lica bli-
stava biti, u Gospodara svoga e gledati. (Sura El- Qijameh,
ajeti 22. i 23.)
46. bejt:
Nakon ovog, primaete vjenu opskrbu i hranu,
Koja e biti iz have Hakkove, a ne iz oluka (nee biti
posrednika, ve direktno).
/Upuuje na ajeti-kerim: Da se oni pridravaju Tevrata i
Indila i onog to im objavljuje Gospodar njihov (tj. Kurani-
kerima) imali bi ta da jedu i od onoga to je iznad njih
(ovdje se govori o darovanom znanju, kad Vehhab daje bez
rauna) i od onoga to je ispod nogu njihovih (e to bi bilo ono
steeno znanje) (Sura El-Maida, ajet, 66.)
Vidite, ova opskrba iz have Hakkove, imali smo taj pri-
mjer, spominjali smo ga i prije i jo e se spominjati. Benu-
israeliani lutaju pustinjom 40 g. Allah d.. im bez ikakvog
posrednika alje hranu. To je selva i menna (za mennu kau
da je to ko medna rosa, ko hljepii neki da su bili, a selva
ptice poput prepelica, peene; i vidite, dolazi im hrana bez
posrednika, ali ljudska slabost je takva i oni nakon izvjesnog
vremena kau: O Musa, moli svoga Gospodara, ovo nam je
jednolina hrana, pa ne bi li nam dao ono to nie iz zemlje:
od povra, itarica, luka, krastavica, lee. Pa im Musa a.s.
postavlja pitanje: Zar elite ono to je bolje, zamijeniti za ono
to je slabije?! Evo na ovom primjeru vidimo da nije svako
predisponiran za tu nebesku hranu, nego trai ono to iz
zemlje nie./
I posljednji bejt,
47. bejt:
Zato to je more ljubomorno na posrednike,
edan poput ribe, odbaci mjeinu.
(tj. tvoje stanite je more, ta e ti mjeina.)
In ne ne mes / tu ne rem les / tu ne hab
Vah ji Hak val/ la hu alem / bis sa vab. n
Ders odran 24. 04. 2012. g.
u kui h. hfz. Halid-ef. Hadimulia
50 BEHAR116
DERSOVI MESNEVIJE
HAZRETI ME VLA NA
NJEGOVA PORODICA I PRIJATELJI
te me ljem vje ro dos toj nih his to rio graf skih
i bio graf skih izvo ra
SIRA
52 BEHAR116
SIRA
HAZRETI ME VLA NA,
NJEGOVA PORODICA I PRIJATELJI
te me ljem vje ro dos toj nih his to rio graf skih i bio graf skih izvo ra
Naslov originala:
Ahmed Efe
HZ. ME VL NA VE AILE SI
Mevlna his family and friends in miniatures
Preveo:
Edin Urjan Ku ka vi ca
Originalne minijature:
Ahmet Efe
Po e lji Ha di ha fi za Ha li da ef. Ha di mu lia
53 BEHAR116
SIRA
54 BEHAR116
SIRA
55 BEHAR116
SIRA
56 BEHAR116
SIRA
57 BEHAR116
SIRA
A
hmed-de de iz Val la ia, me vle vij ski ejh i izni mno do bar po zna va -
oc me vle vij ske his to ri je, ko ji je i vio u 14. sto lje u, u svom dje lu
Me na ki bul-ari fin, u ko jem je sa ku pio sve ra spo lo i ve po dat ke i
in for ma ci je o ha zre ti Me vla ni nom i vo tu, izri i to tvrdi da je da tum ro e -
nja pi ra ta ri kat-i me vle vij je 6. re biul-evel 604. go di ne po Hi dri, odno sno
30. sep tem bar 1207. go di ne po Mi la di Isaa (a.s.). Svo ju tvrdnju te me lji na
iz vje ta ju o Ha rezm-a ho voj op sa di Se mer kan da o ko joj se go vo ri u ha zre -
ti Me vla ni nom dje lu Fi hi ma fih, te pri tom na vo di i ri jei zna me ni tog auto -
ra ovo ga dje la: Bi li smo u Se mer kan du ka da je Har ezm-ah Ala ed din Mu -
ham med op ko lio i na pao grad sa svo jom voj skom... Bu du i da je po zna to
ka da se spo me nu ti his to rij ski do ga aj do go dio, ha zre ti Me vla na je mo rao
ima ti naj ma nje se dam ili osam go di na da bi se to ga ja sno sje ao. Ahmed-
de de ovo ra u na nje i tvrdnju ve li ki broj kla si nih i sa vre me nih auto ra pri -
hva ta kao naj po uz da ni ji izvor za odre i va nje da tu ma ha zre ti Me vla ni nog
ro e nja, te sto ga 1207. go di nu pri hva ta ju kao go di nu nje go vog ro e nja. S
dru ge stra ne, his to rio graf ski i bio graf ski izvo ri dru gih auto ra pot vru ju da
je ha zre ti Me vla na Bel hi Ru mi ve bio mla di kad je sa ba bom na pus tio
Belh, te je pre ma to me, mo gao ima ti oko 28 go di na kad je kro io na tlo
Konje.
U vri je me ka da je na nje go va ple a pao sav te ret mjes ta i ulo ge ko ju je
pri je to ga za uzi mao nje gov otac, jo uvi jek je nje go vim ti je lom i du om
pro vi ja vao mla da la ki za nos, ali je ve ta da, bio pri znat, po to van i ci je -
njen kao zreo ue njak, te me ljem e ga su mu svi sta ri ji slje dbe ni ci i ue ni -
Hazreti Mevlana
DE LA LUD DIN BEL HI RU MI
1207. - 1273.
ci nje go vo ga oca uka za li pu no po vje re nje.
Dje tinj stvo je pro veo u Bel hu ma hom u dru tvu svo ga oca i nje go vih der -
vi a, na pa ja ju i se i na da hnju ju i za ma mnim i pri vla nim zvu ci ma du ho -
vne mu zi ke, ila hi ja i po ema ko je su se es to mo gle u ti na me dli si ma nje -
go vo ga oca, ha zre ti Be ha ud di na Ve le da, Sul ta na ue nja ka.
Pri sus tvo vao je go to vo svim oe vim pre da va nji ma, va zo vi ma i der so -
vi ma, a za nje go vo obra zo va nje i du ho vnu pri pre mu za ulo gu za ko ju se
slu ti lo da e pre uze ti, sta ra li su se na ju e ni ji, na jis ku sni ji i na jo da ni ji Be -
ha ud di no vi der vi i, i ja je znan stve ni ka i ue nja ka sla va da le ko pre la zi -
la gra ni ce Bel ha, Tur kme nis ta na pa i Ana do li je. Na kon odlas ka iz Bel ha i
ne ko li ko du ga kih pu to va nja, ko ja su se, uz krat ke odmo re i pre da he, pre -
me tnu la u je dno, sa ko na nim odre di tem u Konji, ha zre ti Me vla na e
upo zna ti i broj ne naj zna me ni ti je ue nja ke i po zna te su fi je svo ga vre me na,
te pri sus tvo va ti nji ho vim raz go vo ri ma sa nje go vim ocem, ka ko onim na
ko je je pris tup bio do pu ten na ro du, ta ko i oni ma ko ji su vo e ni u in ti mi
me u ue nja ci ma i ja bi sa dri na za si gur no zbu ni la obi ne lju de. Na kon
ba bi nog pre se lje nja na Bo lji svi jet, ha zre ti Me vla na je bio uvje ren da je
nje go vo ko na no odre di te Konja u ko joj mu je bio ba bin me zar.
Ha zre ti Me vla na se sa svo jom su pru gom i si no vi ma smjes tio u ne ko li -
ko skro mnih oda ja unu tar me dre se, ko ju je za nje ga sa gra dio emir Be drud -
din Dev her ta. U me u vre me nu, slje dbe ni ci i ue ni ci nje go vog oca oku pi -
li su se oko nje ga kao je di nog du ho vnog i fi zi kog na slje dni ka ue nja i ko -
le Sul ta na ue nja ka. e lje li su ui ti od nje ga, ali on se ni je osje ao spre -
mnim pop tpu no pre uze ti ulo gu svo ga oca. Svim je bi lo po zna to da je ha -
zre ti Be ha ud din Ve led ko rak po ko rak uvo dio Me vla nu u svo je svje to ve
zna nja, ot kri va ju i mu, je dan po je dan, pu te ve spo zna je, te ski da ju i ko -
pre ne sa nje go vih oi ju i srca. u dnja za du bljom spo zna jom po ta kla je ha -
zre ti Me vla nu da dio du ho vnog si mira ja po tra i u osa mi, te je, ka u nje go -
vi naj po uz da ni ji bio gra fi, u sa mo i pro vo dio mno ge da ne i no i. Ni ta mu
se ni je ra di lo od ka da je os tao us kra en za oe vu po mo. U ovom vre me nu
oa ja nja sti gle su no vos ti o do las ku no vog sun ca pro svi je e nos ti u Ana do -
li ju, Sej ji da Bur hna ud di na iz Tir mi za.
58 BEHAR116
SIRA
Sultanul ulema
HA ZRE TI BE HA UD DIN VE LED
(Hazreti Mevlanin otac)
1150. - 1231.
H
a zre ti Me vla nin otac, Be ha ud din Ve led, je dan
od naj zna meni ti jih mu te sav vi fa svo ga do ba,
po zna ti ji je po na dim ku Sul ta nul ule ma, dok
nje go vo pu no ime gla si Mu ham med Be ha ud din Bel hi
ibn Hu se jin Ha ti bi ibn Ahmed Ha ti bi. Pre tpos tav lja se
da je ro en 1150-51. go di ne, te da je odras tao u Bel hu, u
pro vin ci ji Ho ro san, gra du u mo der nom Af ga nis ta nu,
ko ji je ne ko bio po znat kao Ku be tul islam. Pre se lio je
u Konji u do bi od 80 go di na.
Po zna to je da je nje gov otac, Hu se jin, sin Ahme ta
Ha ti bi ja, bio po zna ti ue njak svo ga vre me na, te da mu
je u do bi od sa mo 2 go di ne nje go va maj ka po ka za la dje -
la nje go vo ga pre mi nu log oca i re kla: Si ne, lju di su tvo -
me ocu za hval ni za dje la ko ja je os ta vio za so bom, te i
me ni is ka zu ju za hval nost to sam ih sa u va la. I ti e bi -
ti ve li ki o vjek ko ji e se odli ko va ti ogro mnim zna njem.
i ni se da je Be ha ud di no va maj ka ima la zna aj nu ulo gu
u nje go vom po e tnom obra zo va nju i us mje re nju ka da -
ljem ko lo va nju i stje ca nju zna nja, te na taj na in pos ta -
vi la te me lje nje go vog bu du eg ugle da. Iako se tvrdi da je
nje go va maj ka bi la pri pa dni ca di nas ti je Ha rezm-a ha,
ni je po zna to ime nje nog oca, ta ko da je ne mo gu e ut -
vrdi ti ko jeg je sul ta na po tom stvo.
Jo u vri je me dok je bio u Bel hu, Be ha ud din je oe -
nio ker ku emi ra to ga gra da, Mumi ne-ha tun i sa njom
imao tro je dje ce, Fa tmu, Ala ud din Mu ham me da i De -
la lud din Mu ham me da. Pre tpos tav lja se da je nje go va
su pru ga po to mak em sul Eim me-i Se ra hsi ja, je dnog od
naj ve ih ha ne fij skih fa ki ha svo ga vre me na. Ta ko er se
tvrdi da je Be ha ud din Ve led, ko ji se kao ve oma mlad po -
eo po jav lji va ti po su fij skim i dru gim hal ka ma, bio i u
to vri je me u ven po svo jim go vo ri ma, ko ji su mu pris -
krbi li go le mu sla vu, ta ko da mu se us ko ro, pri dru io ve -
li ki broj lju di iz Bel ha i oko li ne, te da je Belh na pus tio i
upu tio se pre ma Ana do li ji zbog su ko ba sa ne kim od naj -
zna aj ni jih dra vni ka i ue nja ka svo ga vre me na i pros -
to ra. i ni se ipak vje ro va tni jim da je ovaj o vjek izni -
mno ga ugle da i zna nja, svoj ro dni grad na pus tio pred
pri je tnjom od Mon gol ske in va zi je. Na ime, ne du go na -
kon to su Be ha ud din Ve led i sku pi na nje mu na jo da ni -
jih i naj bli ih ue ni ka i slje dbe ni ka na pus ti li Belh, grad
su za uze li Mon go li, ve li ki broj lju di je iz gu bio i vo te,
uklju u ju i i Ne dmud di na Ku braa, na i ju i vo tnu i
du ho vnu mi sao se Be ha ud din Ve led umno go me osla -
njao.
U vri je me ka da je Be ha ud din Ve led na pus tio Belh,
nje gov sta ri ji sin Ala ud din imao je oko 7, a mla i De -
la lud din (ha zre ti Me vla na) oko 5 go di na. Nje go va ker -
ka Fa tma-ha tun, bi lo zbog to ga to se u me u vre me nu
uda la ili pak to je pre se li la (umrla) pri je Be ha ud di no ve
hi dre iz Ho ro sa na u Ana do li ju, ni je bi la di je lom sku pi -
ne ko ja je s njim kre nu la na put.
59 BEHAR116
SIRA
Sku pi na iz bje gli ca kre nu la je pre ma Hi da zu pre ko
Ni a pu ra, Ba gda da i Ku fe, da bi pro mi je ni li odre di te i
upu ti li se pre ma Da mas ku u a mu (Si ri ja), te se pri vre -
me no za us ta vi li u Ka ra ma nu (ne ko po znat i kao La ren -
de, u sre di njoj Tur skoj). Dru gi izvo ri na vo de da je ka -
ra van pro ao kroz Ma la ti ju, ne ko vri je me se za us ta viv i
u Er zin dan Ake hi ru i ko na no sti gao u La ren de (ka -
sni je, Ka ra man). Be haud din Ve led je u Ka ra ma nu pro -
veo na re dnih se dam go di na, a po tom je pre se lio u
Konju, gdje e pro ves ti po slje dnje dvi je go di ne svo ga
i vo ta i tu bi ti uko pan. U vri je me dok je bio u Ka ra ma -
nu, nje go va su pru ga, sta ri ji sin Ala ud din Ve led i sna ha
Dev her ha tun, pre se li li su na Bo lji svi jet.
Be ha ud din Ve led o ko je mu je glas i ugled pri je nje ga
sti gao do Konje, omi lio se sta no vni ci ma ovo ga gra da, ali
i vla da ru ci je le ze mlje sul ta nu Ala ud di nu Kej ku ba du I.
Pri ao je Sul tan Ve led da je Ala ud din Kej ku bad I. es to
po sje i vao nje go vog oca, a la la (oso bni ui telj) sul ta na
Emi ra Be drud di na Gu her ta a, bio je to li ko za lju bljen i
oa ran nje go vim zna njem, da mu je sa gra dio me dre su.
Nas ta vio je dra ti pre da va nja, va zo ve i go vo re ko je je
pri vre me no pre ki nuo zbog pre se lje nja, ali se po sve tio i
obra zo va nju svo ga mla eg si na De la lud di na. Pre se lio
je u pe tak, po sli je aka ma, 12. ja nu ara 1231. go di ne (18.
re biul-ahi ra 628) i uko pan je na mjes tu na ko jem se nje -
gov me zar i da nas na la zi. Na nje go vom ni a nu, ko je ga je
vje ro va tno dao izra di ti Ala ud din Kej ku bad, pi e: Ovo
je mjes to na ko je mu Mu ham med, sin Hu se ji nov, sin
Ahme dov iz Bel ha, na prvak i ui telj sa dra e riata, vre -
lo mu dros ti, obno vi telj sun ne ta, do ki da telj bidata, ko -
je ga smo slu a li i ko je mu smo se po ko ra va li, ko ji je slu -
ao i po ko ra vao se Al la hu, alim i pros vje ti telj, sul tan
ue nja ka, muf ti ja Is to ka i Za pa da, obno vi telj Vje ro za -
ko na i Vje re, ejh isla ma i mu sli ma na, le i.
Be ha ud din Ve led, i je su broj ne ide je, i vo tni i vjer -
ski sta vo vi te zna nja i spo zna je sa u va ni i do na eg vre -
me na pre ne se ni u dje li ma nje go vog si na ha zre ti Me vla -
ne Ru mi ja, unu ka Sul tan Ve led Si pa hsa la ra, te vje ro va -
tno naj po zna ti jeg i naj zna aj ni jeg bio gra fa i ko men ta -
to ra i tu ma a Me sne vi je, Efla ki ja, bio je kru pan i sna an
o vjek, gus te bra de i otrog i pro ni clji vog po gle da. Nje -
go vo je di no sa u va no dje lo Mearif sna no je utje ca lo na
i vot i i vo tno dje lo nje go vog naj po zna ti jeg po tom ka,
ha zre ti Me vla ne De la lud di na Ru mi ja. Pre ma ne ki ma,
Sej jid Bur ha nud din Tir mi zi, Be ha ud di nov oda ni slje -
dbe nik i ue nik i ha zre ti Me vla nin la la to li ko je in sis ti -
rao na Meari fu, je di nom sa u va nom dje lu svo ga pri ja -
te lja i ui te lja Be ha ud di na Ve le da, da je ha zre ti Me vla -
na ci je lo dje lo na uio na pa met.
MUMINE-HATUN
(Hazreti Mevlanina majka)
? - 1227. ?
S
u pru ga Be ha ud di na Ve le da i ha zre ti Me vla ni na
maj ka, Mumi ne-ha tun ro e na je u Bel hu (Bal -
kh) u Ho ro sa nu, kao ker ka sul ta na Bel ha Emi ra
Ru knud di na. Uda la se za Be ha ud di na Ve le da i ro di la
60 BEHAR116
SIRA
mu tro je dje ce, ker ku Fa tmu-ha tun i dva si na, Mu ham -
me da Ala u ddi na i Mu ham me da De la lud di na, ha z re ti
Me vla nu Ru mi ja. Za je dno sa svo jim su pru gom na pus ti -
la je Belh i do se li la u La ren de (Ka ra man), gdje je i pre -
se li la (umrla), te uko pa na u tur be tu ha zre ti Me vla ni ne
maj ke (Ma der-i Me vla na Tur be si), po zna tom i kao da -
mi ja Va li de Sul tan.
Na ni a nu Mumi ne-ha tun ne ma na tpi sa, ta ko da ni -
je po znat ta an da tum ro e nja i pre se lje nja ha zre ti Me -
vla ni ne maj ke, ali je ope pri hva e na tvrdnja da je pre se -
li la izme u 1222. i 1228. go di ne, bu du i se sma tra da je
Be hud din Ve led pre se lio u Konji 1230. ili 1231. go di ne,
te da je u ovaj grad do se lio 1228. a u Ka ra man, go di ne
1221. ili ma lo ka sni je, te da je tu os tao se dam go di na.
Na is tom mjes tu uko pan je i njen sta ri ji sin Mu ham -
med Ala ud din, a pre tpos tav lja se da je tu ta ko er uko -
pa na i prva ha zre ti Me vla ni na su pru ga, Dev her-ha tun.
Pre no si se da je ker ka Be ha ud di na Ve le da i Mumi -
ne-ha tun, Fa ti ma-ha tun, pre se li la (umrla) dok je po ro -
di ca jo uvi jek i vje la u Bel hu, a pre ma dru gim iz vo ri ma
da se u me u vre me nu uda la te ni je ui ni la hi dru sa
svo jim ro di te lji ma i bra om.
Mumi ne-ha tun sma tra se izni mno in te li gen tnom,
mu drom i obra zo va nom e nom, ko ja je, kao ker ka
emi ra ima la pri li ku ui ti od naj bo ljih ui te lja svo ga do -
ba, te da je, ako ne pre su dno a ono za si gur no zna aj no
utje ca la na ha zre ti Me vla ni no obra zo va nje i nje go vo i -
vo tno, vjer sko i du ho vno us mje re nje. i nje ni ca da se
uda la za Be ha ud di na Ve le da, Sul ta nul ule ma, ne dvoj -
be no naj zna aj ni jeg ue nja ka svo ga do ba, go vo ri u pri -
log toj tvrdnji. Po vrh to ga, i nje ni ca da je pris ta la os ta -
ti uz svo ga su pru ga, izlo i ti se i po dni je ti sve te ko e hi -
dre, ne da e i ne vo lje du ga kog pu to va nja ko je je po -
tra ja lo go di na ma go vo ri u pri log tvrdnji da je bi la sta -
bil na, strplji va i sa su dbi nom po mi re na e na, te je osli -
ka va naj lje pim ni jan sa ma oso bi na e ne svje sne svo ga
mjes ta i ulo ge.
Tur be po nad me za ra u ko jem je uko pa na u Ak Tek -
ke (Bi je loj te ki ji) iz gra dio je Ibra him-beg, po to mak Ka -
ra ma no glua i slje dbe nik ha zre ti Me vla ne i nje go ve po -
ro di ce, go di ne 1371. te pred stav lja je dno od naj po sje e -
ni jih mjes ta zi ja re ta u Ka ra ma nu. Kom pleks oko me za -
ra i tur be ta Mumi ne-ha tun, ko ji se sas to ji od da mi je,
me za ra, der vi kih oda ja i me zar ja, ne ko je slu i lo kao
me vle vij ska te ki ja, po zna ta i kao Ka le mi ja-za vi ja po
Ahi Mu ham med Be ku, si nu Ka le mi ja, ko je ga je ov dje
po slao Ulu Arif elebi, u ko joj su se re do vno odra va li
du ho vni kon cer ti i obre di se maa. Na na tpi su po nad
ula za, ispi sa nim naj lje pim pi smom to ga vre me na i
arap skim je zi kom, sto ji: Ala ud din, sin Ha li la Ka ra -
mao glu Me hme da, ko ji je bio ve li ki sul tan, sje na Bo i ja
na ovom svi je tu, vla dar za je dni ce mu sli ma na, go spo dar
arap skih i per zij skih sul ta na, otac bit ki u ko ji ma su su -
zbi ja ni tla i te lji, upor no i is traj no, za ti ra telj ne vjer ni ka
i mno go bo a ca ne ka Al lah ui ni nje go vu vlast vje -
nom za po vi je dio je iz gra dnju ovog sve tog mjes ta po -
sve e nog ve li ko du nos ti i da re lji vos ti nje go ve su pru ge
i me za ru po bo nog o vje ka i e hi da Sej fud di na Su lej -
man-be ga si na Ha li la Ka ra ma no glu Me hme da, prva ka
ue nih, sul ta na za lju blje ni ka, sla ve na ro da i Vje re (ha -
zre ti Me vla ne) ne ka Al lah po sve ti nje go vu taj nu ne do -
ku i vu.
ALAUDDIN MUHAMMED
(Hazreti Mevlanin stariji brat)
1205.? - 1226.?
H
a zre ti Me vla nin sta ri ji brat, sin Be ha ud di na
Ve le da i Mumi ne-ha tun, ro en u Bel hu. Ka ko
ni nje gov ta an da tum ro e nja ni je po znat, pri -
nu e ni smo za klju i va ti te me ljem po zna tih i nje ni ca.
Ka ko je bio sta ri ji brat ha zre ti Me vla ne Ru mi ja, pre tpos -
ta vi ti je da je ro en pri je 1207. go di ne; pre tpos tav lja se
da je pre se lio u do bi od oko dva de set go di na, i to u Ka ra -
ma nu, te je tu i uko pan u tur be tu Ma der-i Me vla na kraj
svo je maj ke Mumi ne-ha tun. U vri je me ise lje nja Be hud -
di na Ve le da iz Bel ha, ko je se, pre ma ve i ni bio gra fa do -
go di lo ma lo pri je 1214. go di ne, Ala ud din elebi je imao
oko se dam go di na, te ka ko je Be ha ud di nov ka ra van u
Ka ra man sti gao oko 1220-1221. go di ne, te po tom, se -
dam go di na ka sni je, pre ao u Konju, pre tpos tav lja se da
je Ala ud din u vri je me svo ga pre se lje nja na Bo lji svi jet
imao oko dva de set go di na, ili pak ne to ma nje.
61 BEHAR116
SIRA
Ni je po zna to da li se sti gao oe ni ti ili ni je, ni ti da li je
imao po tom stvo. O nje mu pu no ne go vo re ni sam ha zre -
ti Me vla na, ni ti nje gov sin Sul tan Ve led, pa ni os ta li me -
vle vij ski ili bio graf ski izvo ri. Ka ko je pre se lio pri je pre -
se lje nja svo ga oca u Konju, ma lo je vje ro va tno da je sa
svo jim ocem do pu to vao u pri jes tol ni cu Sel du ka. Po -
zna to nam je da je ha zre ti Me vla na svo jim si no vi ma
ko je je ro di la nje go va su pru ga Dev her-ha tun u Ka ra -
ma nu sta ri jem dao ime po svo me ocu, a mla em po
svo me ra no pre mi nu lom sta ri jem bra tu, te je sto ga pre -
tpos ta vi ti da je Ala ud din Mu ham med pre se lio pri je ro -
e nja svo ga bra ti a i ime nja ka Ala ud di na, i to pri je
1227. go di ne.
Ka ko je, ta ko er, po zna to da je on na pus tio Belh sa
svo jim ocem, te da je na kon du gog pu to va nja do se lio u
Ka ra man, mo e se za klju i ti da je obra zo va nje sti cao od
svo ga oca i nje go vih naj bli ih i na jo da ni jih ue ni ka i
slje dbe ni ka to kom du go go di njeg pu to va nja. Pre tpos -
tav lja mo da je za ovaj za da tak bio oso bi to za du en La la
e re fud din Se mer kan di, a u vri je me pro ve de no u Bel hu,
Bur ha nud din Tir mi zi, ko ji su bi li za du e ni i za ha zre ti
Me vla ni no po du a va nje i obra zo va nje.
Na nje go vom me za ru u Bi je loj te ki ji (Ak Tek ke) ne -
ma na tpi sa. Na la zi se li je vo od ula za, ne tom ispod mjes -
ta pre dvi e nog za muez zi na, u sku pi ni me za ra pri pa -
dni ka ha zre ti Me vla ni ne po ro di ce i po to ma ka.
Po za po vi jes ti Ulu Arif elebi je u ovu te ki ju je po slat
me vle vij ski ha li fa, te je mjes to du go slu i lo kao me vle -
vij ska za vi ja, a ne ki do ku men tar ni za pi si svje do e da je
tu bi la i me dre sa ko ja je ra di la sto lje i ma na kon iz gra -
dnje. Evli ja elebi, ko ji je u ovaj grad do pu to vao go di ne
1684., ka e da me dre sa ha zre ti Me vla ni ne maj ke cvje ta
i da kroz nju pro la zi ve li ki broj na da re nih ue ni ka i stu -
de na ta.
Osman ski sul tan Re ad po slao je Kaaben ski Pre kri -
va na dar tur be tu ha zre ti Me vla ni ne maj ke, od ko je ga
je za me za re ha zre ti Me vla ni ne maj ke i nje go vog sta ri -
jeg bra ta skro jen i sa i ven pre kri va.
DEVHER-HATUN
(Hazreti Mevlanina prva supruga)
? - 1228.?
H
zre ti Me vla ni na prva su pru ga Dev her-ha tun
bi la je ker ka Ho da (pro fe so ra) e re fud di na
La le iz Se mer kan da, li nos ti izni mnog ugle da
u La ren deu (Ka ra man); bi la je maj ka Sul tan Ve le da i
Ala ud di na elebi ja. Pre se li la (umrla) je kao ve oma mla -
da, i naj vje ro va tni je da je uko pa na u Bi je loj te ki ji u La -
ren deu (Ka ra man).
Njen otac e re fud din La la bio je ue nik i bli zak pri -
ja telj Sul ta nul ule maa, Be ha ud di na Ve le da, sa ko jim je
i na pus tio Belh i upu tio se u ne po zna to sli je de i svo ga
ui te lja. Ka ko je on bio ha zre ti Me vla nin la la, ui telj i
sta ra telj, od nje go vog naj ra ni jeg dje tinj stva, u Be ha ud -
di no voj po ro di ci sma trao se go to vo la nom. Nje go va
ker ka Dev her, ro e na je naj vje ro va tni je u Bel hu, te je,
62 BEHAR116
SIRA
pre ma sve mu su de i, odra sla za je dno sa ha zre ti Me vla -
nom, te sa za nje ga i uda la ka da su se Be ha ud di no va po -
ro di ca i pri ja te lji odlu i li os ta ti u La ren deu. Po uz da no
je po zna to da je vjen a nje obav lje no go di ne 1225. jer je
Sul tan Ve led ro en 1226. a Ala ud din elebi, go di nu ili
dvi je ka sni je.
Ve i na izvo ra sla e se da je Dev her-ha tun u vri je me
uda je za ha zre ti Me vla nu Ru mi ja ima la osa mna est go di -
na, te ka ko se tvrdi da je na Bo lji svi jet pre se li la dok je
jo do ji la Ala ud di na, pre tpos tav lja se da je u vri je me
svo ga pre se lje nja ima la oko dva de set go di na. Bri gu o
nje noj dje ci pre uze la je ne ka ple me ni ta e na, i je ime
na a lost his to ri ja ne bi lje i, a ko ja je pre se li la u Ka ra -
ma nu; u li te ra tu ri se ova e na ime nu je kao Kiryai Bu -
zrug Sta ri ja Ki ra, ka ko bi se ra zli ko va la od ha zre ti Me -
vla ni ne dru ge su pru ge, Ki re-ha tun, ko ju je ha zre ti Me -
vla na oe nio na kon pre se lje nja u Konju, a ko ja je sa
svo jom da di ljom Ki ra ma nom, pre uze la bri gu o dje ci.
Po zna to nam je da su nje na dva si na Sul tan Ve led i Ala -
ud din elebi, po sla ni u Da mask u pra tnji nji ho vo ga dje -
da e re fud di na La le.
Ka ko Dev her-ha tun na svo me ni a nu ne ma ni ka -
kvog na tpi sa, ta no vri je me nje nog pre se lje nja do slo -
vno je ne mo gu e ut vrdi ti, a i sa mo mjes to nje nog uko pa
pre dmet je broj nih spo re nja. Pre ma I. Hak ki Konja li ju,
pre se li la je u Ka ra ma nu, te uko pa na u Bi je loj te ki ji. Na -
da lje, is ti autor tvrdi da bu du i da u na tpi su na te ki ji ni -
je pre ci zi ra no ime ni je dne od ovih ple me ni tih e na, te
da u stva ri sre di nji me zar pri pa da Dev her-ha tun, da
bi se i te ki ja i tur be tre ba li zva ti Zevc-i Me vla na Tur be -
si, umjes to Ma der-i Me vla na Tur be si. I Ab dul ba ki Gol -
pi nar li mi lje nja je da je Dev her-ha tun uko pan u ovom
po zna tom tur be tu. U tom slu a ju, pre tpos ta vi ti je da
Dev her-ha tun ni je bi la sa Be ha ud di nom Ve le dom i
svo jim su pru gom ha zre ti Me vla nom De la lud di nom to -
kom pu to va nja iz Ka ra ma na u Konju. Is to ta ko ni je po -
zna to od e ga je umrla; ni ha zre ti Me vla na, ni Sul tan
Ve led, pa ni Ala ud din elebi, ne nu de ni ta vi e po da ta -
ka od ovih ko je ov dje izno si mo. Naj ra ni ji na ime, naj sta -
ri ji me vle vij ski izvo ri go to vo da ne spo mi nju Mumi ne-
ha tun ni Dev her-ha tun.
Ima ju i na umu tvrdnju da je Dev her-ha tun odra sla
za je dno sa ha zre ti Me vla nom, da kle u okri lju Be ha ud di -
no ve ku e i pod blis kom pas kom nje go vih naj bli ih i na -
ju e ni jih pri ja te lja i slje dbe ni ka, te da se u ko na ni ci
uda la za ha zre ti De la lud di na, mo e se pre tpos ta vi ti da
je bi la izvan re dno obra zo va na mla da e na. Naj po zna ti -
ji i vje ro va tno na ju pu e ni ji bio gra fi i po zna va oci Be ha -
ud di no ve ku e, po ro di ce i naj bli eg okru e nja, Si pa hsa -
lar i Efla ki, ne ra spo la u ni sa in for ma ci ja ma o e re fud -
di nu La li, iako je ne dvoj be no ja sno da je e re fud din
imao ve li ki, ako ne pre su dan utje caj na Sul ta na Ve le da i
na ha zre ti Me vla ni nog sre dnjeg si na, Ala ud di na elebi -
ja, bu du i su njih dvo ji ca, od svo ga dje tinj stva do mla -
dos ti stje ca li zna nja i obra zo va li se u Da mas ku pod bu -
dnim okom svo ga dje da. Ni smo, iako smo ulo i li ogro -
man trud, bi li u pri li ci sa zna ti gdje je pre se lio kao ni
gdje je uko pan La la e re fud din. Mo gu e je da je dan od
me za ra za ko je se tvrdi da pri pa da ju ne ime no va nim ho -
ro san skim sve tim lju di ma pri pa da ba nje mu.
63 BEHAR116
SIRA
KIRA -HATUN
(Hazreti Mevlanina druga supruga)
? - 1291.
K
i ra-ha tun je bi la ple me ni ta e na ko ju je ha zre ti
Me vla na oe nio u Konji na kon pre se lje nja svo je
prve su pru ge Dev her-ha tun; ona je bi la maj ka
Emir Ali ma i Me li ke-ha tun. Po zna to nam je da je bi la
uda ta pri je vjen a nja sa ha zre ti Me vla nom, te da je nje -
nom prvom su pru gu bi lo ime Mu ham me dah, sa ko jim
je ima la je dnog si na po ime nu Emir em sud din Ja hja.
Pre ma na tpi su na nje go vom ni a nu pre se lio je 7. re biul-
ahi ra 692. go di ne po Hi di, odno sno 1292. go di ne po Mi -
la di Isaa (a.s.), a pre ma ve i ni auto ra uko pan je u ha zre -
ti Me vla ni nom tur be tu za je dno sa naj bli im i na jo da ni -
jim la no vi ma po ro di ce i slje dbe ni ci ma, odmah uz ha zre -
ti Me vla ni nog sre dnjeg si na Ala ud di na elebi ja.
Ime ove e ne je na iz vjes tan na in iza zi va la i jo uvi jek
iza zi va po se bnu pa nju bio gra fa, his to ri a ra i is tra i te lja
ha zre ti Me vla ne i nje go ve fa mi li je. Ne ki tvrde da je bi la
Per zi jan ka te je s tim u skla du i nje no ime per zij sko, ne ki
tvrde da je tur sko pa je sa mim tim ona Tur ki nja, a ne ki
pak da je Arap kinja pa je nje no ime arap sko. Ta hsin Yazi -
ci, ko ji je sa brao i uspo re dio sva mi lje nja, tvrdi da je ime
u stva ri grko, te da se uo pe ne ra di o ime nu ne go o na -
slo vu u zna e nju go spo a (ha nim), na ime, e na ple me -
ni tog po ri je kla, plem ki nja, ko ja je u to vri je me bi la u i -
ro koj upo tre bi, to pot vru je i u svo me pred go vo ru dje lu
Me na ki bul ari fin, Ahme da Efla ki ja, ko je je ovaj autor
pre veo na tur ski je zik. U skla du s tim, da di lju i do ji lju
Sul tan Ve le da i Ala ud di na elebi ja zva li su Ki ra ma na,
ha zre ti Me vla ni nu sna hu, Fa tmu-ha tun Ki ra ke, u zna -
e nju mla da Ki ra, ka ko bi ove e ne me u so bno ra zli ko -
va li. Osim to ga, i e na ko ju je Ala ud din elebi oe nio
zva la se Ki ra, a bi la je ker ka u ve nog ana dol skog ve zi ra
sel du kih sul ta na Sa hib Ata Fa hrud di na.
Ka ko se iz go vor ime na odno sno na slo va Ki ra ra zli ku je
na tur skom, per zij skom i arap skom je zi ku, ne ki auto ri ime
ove ta ni je, ovih e na, pi u Gu ra, Ge rate Ker ra.
I. Hak ki Konyali, u svo me dje lu Konya Ta ri hi (His to ri -
ja Konje) tvrdi da nje no ime mo e bi ti izve de ni ca iz tur -
ske ri je i i poj ma gur u zna e nju obi lje, izo bi lje, buj -
nost. Na da lje, is ti autor tvrdi da je ovo en sko ime bi lo
es to u upo tre bi kod Sel du ka i ra nih Osman li ja; pri zna -
ju i mo gu nost da Ki ra mo e bi ti i grka ri je u zna e nju
go spo a ili plem ki nja, ovaj autor ka e: Bu du i su u vri -
je me osman lij ske upra ve, Tur ci i Grci i vje li izmi je a no i
za je dno, mo gu e je da su Tur ci ne ka ime na po zaj mi li od
Grka. Ta ko da je ovo ime mo gu e iz go va ra ti kao Ki ra.
Ab dul ba ki Gol pi nar li, tvrdi da i nje ni ca da je ime
grko ni po to ne mo ra zna i ti da je ova i dru ge e ne is tog
ili sli nog ime na bi la Grki nja, na vo de i pri tom ne ko li ci -
nu sli nih slu a je va. Ovaj autor pot crta va da je ker ka Sa -
la hud di na Zer ku ba i su pru ga Sul ta na Ve le da Fa tma-ha -
tun bi la po zna ta i kao Ki ra ke; ovo mi lje nje di je li i Ta -
hsin Yazi ci. Is to ta ko, i nje ni ce da su ker ku Ulu Arif
elebi ja Me li ke zva li De spi na, a ha zre ti Me vla ni nu ker -
ku Me li ke-ha tun Efen di pu la, oba na dim ka su grke ri je -
i, pot vru je ovo mi lje nje.
Ki ra-ha tun, osim po to va nja ko je je ui va la kao i su -
64 BEHAR116
SIRA
pru ga ha zre ti Me vla ne Ru mi ja te kao po maj ka dvo ji ci ha -
zre ti nje go vih si no va iz prvog bra ka, ima la je i izni man
oso bni ugled, ka ko od stra ne nje nog su pru ga ta ko i od
nje go vih naj bli ih i pri ja te lja. Ha zre ti ems-i Ta bri zi ve -
oma es to je spo mi nje, pa ak i na vo di nje ne ri je i u svo -
me dje lu Ma ka lat, a Efla ki pre no si ve li ki broj zgo da u ko -
ji ma se ona spo mi nje kao sre di nja li nost. Po zna to nam
je da su joj ve oma ne dos ta ja li Sul tan Ve led i Ala ud din
elebi na kon to su po sla ti u Da mask na ko lo va nje, da je
ui va la kla nja ti i i ni ti se ma sa ha zre ti Me vla nom, te da je
njen su prug je dnom pri li kom stro go uko rio zbog nje nog
in sis ti ra nja da pri sus tvu je ru faij skom zi kru.
Pre se li la je de ve tna est go di na po sli je ha zre ti Me vla ne
Ru mi ja, a u me u vre me nu se ni je uda va la ni za ko ga dru -
go. Pre ma na tpi su na nje nom ni a nu, pre se li la je 13. ra -
ma za na 691. go di ne po Hi dri (1291., po Mi la di Isaa,
a.s.), ali ka ko nam ni je po zna ta go di na nje nog ro e nja ne
mo e mo ni do ku i ti ko li ko je go di na ima la ka da je pre se -
li la. U na tpi su na nje nom ni a nu, ispi sa nom arap skim je -
zi kom i sel du kim pi smom, ova e na se mno go hva li, te
se o njoj go vo ri kao o dru goj Mer jem, mo ru du e i pri -
mlje noj kod Al la ha.
BEHAUDDIN SULTAN VELED
(Hazreti Mevlanin stariji sin)
1226. - 1312.
S
ta ri ji sin ha zre ti Me vla ne De la lud di na Ru mi ja,
Sul tan Ve led, ro e n je 24. apri la 1226. go di ne u
Ka ra ma nu. Nje go va maj ka bi la je ker ka La la e -
re fud di na iz Se mer kan da, Dev her-ha tun. Ime je do bio
po svo me dje du Sul ta nu ue nja ka, te sto ga nje go vo pu -
no ime gla si Be ha ud din Sul tan Ve led.
Bu du i mu je maj ka pre se li la u vri je me dok je Sul tan
Ve led imao tek go di nu ili dvi je, ot hra ni la ga je i po di gla
nje go va da di lja Ki ra ma na i dru ga su pru ga nje go vog oca
Ki ra-ha tun. Ka da je Sul tan Ve led, ko je ga je nje gov otac
ja ko vo lio, do spio u go di ne ka da je bi lo vri je me po e ti po -
ha a ti ne ku zva ni nu ko lu, ha zre ti Me vla na Ru mi ga je
po slao naj pri je u Ha lep, a po tom i u Da mask u Si ri ji, za -
je dno sa nje go vim, go di nu ili dvi je mla im bra tom Ala -
ud di nom, pod sta ra telj stvom nje go vog dje da La la e re -
fud di na, gdje je pro veo ne ko li ko go di na obra zu ju i se i
stje u i zna nja. Sa u va no je je dno pi smo ko jim ha zre ti
Me vla na upo zo ra va i po zi va svo je si no ve na pu nu pa nju,
po slu nost i po to va nje pre ma nji ho vom dje du. Po za -
vret ku obra zo va nja u me dre si, Sul tan Ve led se vra tio u
Konju; na kon po vrat ka, ka u da se ni je odva jao od svo ga
oca, bio mu je pri ru ci i na hi zme tu, a ti me je una pri je i -
vao i svo je oso bi ne, za ra zli ku od svo ga bra ta Ala ud di na
elebi ja.
Odras tao je uz naj bli e sa ra dni ke i pri ja te lje svo ga oca,
nje go ve prve ha li fe, Sej ji da Bur ha nud di na, ems-i Ta bri -
zi ja, Sa la hud di na Zer ku ba i elebi Hu sa mud di na. Odnos
izme u Sul tan Ve le da i ems-i Ta bri zi ja ha zre ti Me vla -
na je oso bno svo ga si na pre po ru io em su za ue ni ka
go to vo da je pos tao le gen da ran. Na kon to je ha zre ti Me -
65 BEHAR116
SIRA
vla na uo da je ems izne na da na pus tio Konju, te po to je
uo da je vi en u Da mas ku, po slao je Sul tan Ve le da za svo -
jim dra gim pri ja te ljem da ga za mo li da se vra ti u Konju,
to je Sul tan Ve led i ui nio; na pu tu pre ma Konji, ems
ko ji je ja hao ko nja po zvao je Sul tan Ve le da, ko ji je iao
pje i ce po red nje ga, da uzja e za je dno s njim, na to je
ovaj od go vo rio: Moj Hu da ven di ga re! Go spo dar i rob na
is tom ko nju! Gdje to ima?
Vri je dan spo me na je i Sul tan Ve le dov odnos i ve za,
te nje go vo po to va nje pre ma prvom ha li fi svo ga oca, Sa -
la hud di nu Zer ku bu; nje go vo po to va nje prema ovoj li -
nos ti do vo ljno po ka zu je i nje ni ca da je na kon pre se lje -
nja svo ga oca upra vo nje mu dao be jat, bez ob zi ra na i -
nje ni cu da je ovaj o vjek bio i nje gov pu nac. U svo me
dje lu Ip ti da na me Sul tan Ve led pi e da je nje gov otac re -
kao: Od sa da na da lje, bu di bli zak Sa la hud di nu Zer ku -
bu. Vo li ga i nje ga oda be ri za svo ga ui te lja; vas dvo ji ca
se uza ja mno pri vla i te, ima te pu no to ga za je dni kog,
dru i te se, hi zme ti mu, pa e, s Bo i jom po mo i, do se -
gnu ti vi so ke de re de, na to je Ve led od go vo rio: Pri -
hva tam da bu dem rod Sa la hud di na Zer ku ba.
Po zna to je da je Sul tan Ve led oe nio ker ku Sa la hud -
di na Zer ku ba, po ime nu Fa tma-ha tun, ne gdje izme u
1250.-1259., te da je s njom imao si na Ulu Arif elebi ja,
ha zre ti Me vla ni nog naj dra eg unu ka. Ona mu je ro di la i
dvi je ker ke Mu tah ha ru Abi de i e ref Ari fe. Sta ri ja ker -
ka Mu tah ha ra-ha tun uda la se za Su lej man-a ha i sa njim
ima la dva si na, Hi dra i Bur ha nud din Ili jas-pa u. Iako ni -
je po zna to za ko ga se uda la Sul tan Ve le do va dru ga ker -
ka, e ref-ha tun, po zna to je da je i ona ima la dva si na,
Mu zaf fer Ahmed-pa u i Emir-a ha.
Na kon pre se lje nja Fa tme-ha tun, Sul tan Ve led je oe -
nio dvi je ple me ni te e ne, Nu sret-ha tun i Sun bu le-ha tun,
te sa nji ma imao tri si na, Abid elebi ja sa Nu sret-ha tun, a
Emin Za hi na i elebi Va di da sa Sun bu le-ha tun.
Na kon pre se lje nja nje go vo ga oca, ha zre ti Me vla ne
Ru mi ja, nje mu je po nu e no da preu zme post da pos -
ta ne ha li fa svo ga oca ali je on, po ka zu ju i ne upo re div
stu panj dos to jan stva i po to va nja pre ma odre dba ma
svo ga oca, re kao da e post ra di je pre pus ti ti i da ti be jat
Hu sa mud di nu elebi ju. Tek na kon Hu sa mud di no vog
pre se lje nja go di ne 1284. Sul tan Ve led je pris tao pri hva -
ti ti post ta da je imao 58 go di na, a i vjet e pu nih 86
te ko na no pre se li ti kao ha li fa svo ga oca, go di ne 1312. i
bi ti uko pan u Konji, u tur be tu svo ga oca, odmah uz nje -
ga.
Sul tan Ve led je, pre ma svim his to rij skim svje do an -
stvi ma, bio vri je dna i is traj na li nost, ko ji je us tro jio i or -
ga ni zi rao slje dbe ni ke ue nja svo ga oca i nje go vih prvih
ha li fa u je din stve nu or ga ni za cij sku cje li nu i stru ktu ru
ta ri kat-i me vle vij je, us ta no vio na e la, uspos ta vio ve li ki
broj te ki ja, za vi ja i se ma-ha na i rom Ana do li je i islam -
skog svi je ta. Ope je pri hva en kao je dna od de vet naj zna -
aj ni jih li nos ti ta ri kat-i me vle vij je; os ta lih osam su: Sul -
ta nul ule maBe ha ud din Ve led, ha zre ti Me vla na De la lud -
din, ems-i Ta bri zi, Sa la hud din Zer kub, elebi Hu sa -
mud din, ejh Ke ri mud din Be kte mur i Ulu Arif elebi.
Na da hnut li kom i dje lom svo ga oca na pi sao je Di van, tri
me sne vi je na zva ne Ip ti da na me, Re ba pna me i In ti ha na -
me, te te sav vuf sko te orij sko dje lo pod na zi vom Mearif.
Sul tan Ve led je ui vao ve li ki ugled i sla vu u svo je vri je me,
te je bio ra do vi en gost i na dvo ro vi ma ono vre me nih vla -
da ra, to je svo je vrsno svje do an stvo da, or ga ni zi ra ju i
ta ri kat-i me vle vij je ni je od stu pio od bi lo ko jih uspos tav -
lje nih i ope pri hva e nih nor mi i pra vi la, ali ni osje tlji ve
vo lje vla da ra. Po zna to je da je ve li ku pa nju po sve i vao
obra zo va nju i po du a va nju Ulu Arif elebi ja, ko ji e pre -
uze ti me vle vij ski post na kon pre se lje nja Sul tan Ve le da.
Ha zre ti Me vla ni no po tom stvo is ho di ugla vnom iz
lo ze ko ju je os ta vio Sul tan Ve led, bu du i da su sve os ta -
le krvne li ni je ve oma brzo nes ta le, a da je Ala ud din
elebi izo pen iz fa mi li je zbog na vo dne po ve za nos ti sa
nes tan kom ems-i Ta bri zi ja.
66 BEHAR116
SIRA
ALAUDDIN ELEBI
(Hazreti Mevlanin srednji sin)
1227. - 1261.
H
a zre ti Me vla nin sre dnji sin Ala ud din elebi ro -
en je u Ka ra ma nu go di ne 1227. Nje go va maj ka
bi la je ker ka La la e re fud di na Dev her-ha tun.
Bu du i mu je maj ka pre se li la u vri je me dok je on bio do -
jen e, ot hra ni la ga je i od go ji la nje go va da di lja i dru ga
ha zre ti Me vla ni na su pru ga Ki ra-ha tun; na kon to je pri -
spio za ko lu, po slan je, za je dno sa svo jim sta ri jim bra -
tom u Ha lep i Da mask u Si ri ji na ko lo va nje. Ala ud din
elebi je ste kao zna ko vi to obra zo va nje u ta mo njim me -
dre sa ma te do bio ida zet (di plo mu) ko ji je bio pot vrda da
je do vo ljno obra zo van da sa mos tal no po du a va dru ge.
Za ra zli ku od svo ga sta ri jeg bra ta Sul tan Ve le da, Ala ud -
din elebi je po po vrat ku u Konju os tao uz svo ga dje da
La la e re fud di na, te ni je bio na hi zme tu svo me ocu.
Ala ud din elebi je, pre ma svim his to rij skim izvo ri ma,
u na re dnim go di na ma imao ve ze i ues tvo vao u nes tan ku
ems-i Ta bri zi ja; iako naj ra ni ji me vle vij ski izvo ri po put
Si pa hsa la ra i Efla ki ja otvo re no i ne dvoj be no tvrde da je
Ala ud din elebi imao ve ze sa nes tan kom (ili ubis tvom)
ems-i Ta bri zi ja, M. Nu ri Geno sman, pre vo di lac em so -
vih pi sa ma (Ma la kat), osla nja ju i se na i nje ni cu da se ta -
kvo to ne spo mi nje u Sul tan Ve le do vom dje lu Ib ti dna me,
tvrdi da je Ala ud din, u stva ri, bio ne vin. U sva kom slu a ju
i nje ni ca je da je ovaj o vjek zbog ne e ga ste kao lo ugled,
ne sa mo kod ha zre ti Me vla ni nih naj bli ih slje dbe ni ka ne -
go i uo pe; zbog to ga je izo pen, ne sa mo iz po ro di ce, ne go
i ope ni to iz svih me vle vij skih hal ki i do ku men tar nih za pi -
sa, ta ko da je ne mo gu e do i do va lja nih i po uz da nih in for -
ma ci ja o nje mu. Is to ta ko ni je mo gu e ut vrdi ti ni kad ni
gdje je pre se lio (ili pak ubi jen), kao ni i me se ba vio ni gdje
je i vio. Mi ka il Bayram, u svo me dje lu Ahi Evren ve Ahi
Teki la ti, tvrdi da su Ala ud di na elebi ja za je dno sa Ahi
Evre nom u Kir e he ru ubi li voj ni ci Nu rud di na Dade, te
da je nje go vo ti je lo po sla no u Konju. Po zna to je da ni je
uko pan u ha zre ti Me vla ni nom tur be tu u Konji. Na nap ti -
su na nje go vom ni a nu pi e da je bio mu der ris, te da je pre -
se lio u mje se cu ev va lu 660. go di ne po Hi dri, odno sno
1261. go di ne po Mi la di Isaa (a.s.). Iz to ga sli je di da je Ala -
ud din elebi pre se lio kao ve oma mlad, u do bi od 34, 35 go -
di na. Pre ma ra spo lo i vim po da ci ma bio je oe njen Sa hip
Ata Fa hrud din Ali je vom ker kom Ki rom i sa njom je
imao dje cu. Bu du i da su i nje go vi po tom ci izo pe ni iz ha -
zre ti Me vla ni ne fa mi li je, o nji ma go to vo ni ta ni je po zna -
to. Fe ri dun Na fiz Uzluk, ko ji nu di dos ta in for ma ci ja o ovoj
te mi, ka e da on ni je bio u sta nju do ku i ti za to Efla ki Ala -
udi na elebi ja na zi va Kir e hri, pri pi su ju i to mo gu nos ti
da je Ala ud din i vio u tom gra du gdje je bio po znat kao
uman i obra zo van mu der ris. Uzluk ta ko er tvrdi da je Ala -
ud din uda ljen iz bli zi ne svo ga oca ha zre ti Me vla ne zbog
su ko ba sa em som ko ji e se tra gi no za vri ti, da ni je pri -
sus tvo vao ni nje go voj de na zi, ali i da je ne ko li ko go di na
na kon pre se lje nja po sje tio me zar svo ga si na i tu i nio do ve
67 BEHAR116
SIRA
za nje ga i obja vio da mu je opros tio. Uzluk, is to ta ko, tvrdi
da je Ala ud din elebi bio per de a u he le bar dist na Sel -
du kom dvo ru, ali ovu tvrdnju ne pot vru ju os ta li his to -
rio graf ski izvo ri. Pre ma Uzlu ku, Ala ud din se te ko ra zbo -
lio, bo lest se po ka za la smrto no snom, te je od nje us ko ro i
pre se lio, ali i ova in for ma ci ja se i ni tek kao na ga a nje.
Fe ri dun B. Ahmed-i Si pa hsa lar u svo me dje lu, ko je se
sma tra je dnim od naj po uz da ni jih izvo ra in for ma ci ja o
me vle vi ja ma, tvrdi da Ala ud din elebi ni je bio u do brim
odno si ma sa em som Ta bri zi jem jer je ovaj bio lju bo mo -
ran na nje ga zbog nje go ve li je pe i mla de su pru ge Ki mje-
ha tun. Ovaj in ci dent se spo mi nje u ne ko li ko his to rio graf -
skih dje la, ali i to sa mo krat ko ne pri da ju i mu pre ve li ki
zna aj, ali se ni u je dnom ne spo mi nje da je ems ubi jen;
ta kvo to ne spo mi nje ni Sul tan Ve led ni ti u je dnom od
svo jih dje la; me u tim, Efla ki u svo me Me ana ki bu otvo re -
no tvrdi da su ems-i Ta bri zi ja ubi li Ala ud din elebi i ne -
ko li ci na nje mu oda nih slje dbe ni ka i to na kon sli je de eg
do ga a ja. Je dnom pri li kom je Ala ud din do ao svo me ocu
da mu po lju bi ru ku, ka da ga je ems ogor e no pre ko rio;
ovaj je to sao pio svo jim dru go vi ma ko ji su ve bi li lju ti
na em sa, te su odlu i li da ga ubi ju. Efla ki ovaj do ga aj
pre pri a va u zna ko vi to tra gi ni jem ma ni ru, tvrde i da su
em sa ubi la es te ri ca a ki ja(sa ki, ra zboj ni ka) ko ji su mu
pri je to ga bi li blis ki.
Jo uvi jek je pre dme tom ra zli i tih spo re nja i ras pra va
ta je Ala ud din ra dio do svo je smrti (15 go di na na kon
em so vog ubis tva ili nes tan ka), da li je bio u Ki e he ru, da
li je tu pre se lio ili ubi jen, te da li je nje go vo ti je lo po sla no
u Konju. Me u tim, bio gra fi i hsto ri a ri su je dno gla sni u
tvrdnji da su on i nje go vi po tom ci izo pe ni iz fa mi li je, te
i iz me vle vij skih hal ki na kon em so vog nes tan ka. Je dnu
od na ju pe a tlji vi jih epi zo da iz tog his to rij skog pe ri oda
Efla ki ju je pri ao sam Ulu Arif elebi. Na ime, je dnog da -
na Ulu Arif elebi je ras prav ljao sa oso bom po ime nu
Ala ud din Hi a vend iz Ki e he ra, ko ji re e: I ja sam iz po -
tom stva ha zre ti Me vla ni nog; pa za to i me ni ne po sve ti te
pa nju? Zar je pra vo ne vo di ti ra u na o si nu zbog oe ve
po gre ke? Ulu Arif elebi mu od go vo ri: Ti si bo le sno
tki vo ko je smo isje kli iz ove po ro di ce i fa mi li je. Tvo ja gra -
na je od sje e na sa drve ta. Al lah ka e: ...iz po ro di ce tvo je
on ni je, jer on je dje la lo e ga!. Ala ud din Hi a vend se ra -
zlju ti i re e: ta ti mi sli ko si? Ka ko se usu u je pri di ko -
va ti me ni i odno si ti se pre ma me ni kao da si bo lji od me -
ne? Is ti ajet pro uio je ha zre ti Me vla na Ru mi za svo ga si -
na Ala ud di na elebi ja na kon to je uo za em sov nes ta -
nak (ili ubis tvo).
Ab dul ba ki Gol pi nar li, na kon obje di nja va nja i srav -
nje nja svih pro ti vur je nih in for ma ci ja iz ra zli i tih izvo -
ra, tvrdi da se Ala ud din elebi uvi jek pro ti vio po na a nju
svo ga oca ha zre ti Me vla ne i svo ga bra ta Sul tan Ve le da; is -
to ta ko on tvrdi da Efla ki Ala ud di na op tu u je za kra u, te
za lo e odno se sa Hu sa mud di nom elebi jem. U Efla ki je -
vom dje lu sto ji i da je ha zre ti Me vla na Ala ud di no vog
pun ca sma trao bu da lom, to ne dvoj be no uka zu je na
Efla ki jev lo stav pre ma Ala ud di nu elebi ju i nje go voj
po ro di ci i po tom stvu. His to ri a ri pot vru ju da u Efla ki -
je vom dje lu ima ne ko li ko ozbi ljnih ma te ri jal nih gre a ka;
na da lje, Fu run zan fer tvrdi da Efla ki ni je pro i tao dje la
svo ga ej ha Sul tan Ve le da, jer da jes te, ne bi o em su go -
vo rio na na in na ko ji je go vo rio. I. Hak ki Konyali u
Konya Ta ri hi, ozbi ljno kri ti zi ra Efla ki ja ri je i ma: Efla ki
je bio o vjek izni mno sla be me mo ri je te je ra zu mlji vo da
je ne pres ta no za bo rav ljao i imao pro ble ma sa ime ni ma.
EMIR ALIM ELEBI
(Hazreti Mevlanin najmlai sin)
? - 1276.
E
mir Alim elebi je ha zre ti Me vla nin sin ko je ga je
ro di la nje go va dru ga su pru ga Ki ra-ha tun; ni je
nam po zna to kad je ro en, ali je mo gu e pre tpos -
ta vi ti da je pre se lio kao vrlo mlad, jer je pre se lio e ti ri go -
di ne po sli je pre se lje nja svo ga oca, ha zre ti Me vla ne Bel hi -
ja Ru mi ja, a pe tna est go di na pri je svo je maj ke.
Ope ni to, o ovom ha zre ti Me vla ni nom si nu izvo ri ne
nu de ni do vo ljno, a ka mo li obi lje po da ta ka. Ni je po zna to
ak ni da li je bio sta ri ji ili mla i od svo je ses tre Me li ke-ha -
tun. Sve ra spo lo i ve in for ma ci je o nje mu dos tu pne su sa -
mo iz ha zre ti Me vla ni nih pi sama, te dje la Ahme da Efla ki -
ja. Pre ma ovom auto ru, ha zre ti Me vla na se ja ko obra do -
vao nje go vom ro e nju, ko jim po vo dom je is pje vao ga zel
68 BEHAR116
SIRA
(odu): Se lam, o za lju blje ni ci! On je ro en u tom mje se cu
go di ne; spre mi te se za ra zo no du i za ba vu, jer ro en je
on, te je is tim po vo dom or ga ni zi rao se dmo dne vni ne -
pres tal ni se ma. Osim to ga, po vo dom nje go vo ga ro e nja
sul ta ni, ve zi ri i emi ri ha zre ti Me vla nu, nje go vu su pru gu i
no vo ro e nog si na da ro va li su sku po cje nim i broj nim da -
ro vi ma, o ko ji ma se du go pri a lo, a ha zre ti Me vla na je dio
po di je lio me u mu zi a ri ma i pje va i ma, a os ta tak sta vio
na ra spo la ga nje svo joj su pru zi Ki ri-ha tun, ne os tav lja ju i
ni ta za se be oso bno.
Po no vo pre ma Efla ki ju, Emir Alim elebi pos tao je
sul ta nov ri zni ar, dok se u dru gim dje li ma pre no si da je
pos tao dvor ski slu be nik bez pre ci zi ra nja fun kci je.
Emir Alim elebi spo mi nje se, kao to smo ve re kli, u
ha zre ti Me vla ni nim pi smi ma, od ko jih je je dno po sla to
sel du kom ve zi ru emi ru Muinud di nu Su lej ma nu Per -
va neu, a ko jim se tra i la iz vje sna fi nan sij ska po mo za
Emir Ali ma, ko ji se oi gle dno na ao u ma te ri jal nim te -
ko a ma. I u dru gom ha zre ti Me vla ni nom pi smu po sla -
nom is tim ve zi ru, ha zre ti Me vla na opi su je ma te ri jal no
sta nje svo ga si na kao po tpu no si ro ma tvo, te po no vo
mo li za iz vje snu fi nan sij sku po tpo ru, po no vo ne za se be,
ne go za svo ga si na. U jo je dnom pi smu upu e nom ugle -
dnom dvor skom li je ni ku Ekme lud di nu Ta bi bu, ha zre ti
Me vla na pi e da je nje gov sin ta ko si ro ma an da ni je u
sta nju iz dra va ti svo ju broj nu po ro di cu, te mo li da se
nje go va mol ba za fi nan sij sku po tpo ru pro sli je di i po dri
kod emi ra Per va nea.
Iz ovih pi sa ma sa zna je mo da je Emir Alim bio oe njen
i da je imao po tom stvo, te da je, bu du i je bio obi ni
dvor ski slu be nik, imao zna ko vi tih fi nan sij skih pro ble -
ma. Iz je dnog dru gog pi sma sa zna je mo da je Emir Alim
elebi bio u su ko bu sa ne kim blis kim pri ja te lji ma i slje -
dbe ni ci ma svo ga oca, te da se je dnom su ko bio ak i sa
elebi Hu sa mud di nom. U pi smu ko je je ha zre ti Me vla na
upu tio svo me si nu, po ja nja va mu da je elebi Hu sa mud -
din dao ogro man do pri nos i po ma gao ko li ko god je mo -
gao ne sa mo nje mu ne go i ci je loj po ro di ci, te da mu ne bi
tre bao lo mi ti srce zbog zlih na mje ra i na go vo ra ne kih lju -
di, te da bi se sva ka ko tre bao izvi ni ti Hu sa mud di nu.
Je dno od pi sa ma u ko je mu se spo mi nje Emir Alim ot -
kri va i ne ke dru ge stva ri o nje mu; u ovom pi smu, ko je je
ha zre ti Me vla ni upu tio je dan od nje go vih pri ja te lja i blis -
kih slje dbe ni ka, ka zu je se da se Emir po tpu no odre kao
ovos vje to vnih stva ri te da je na pu tu da pos ta ne der vi, te
na kra ju pre no se se la mi Emir Ali ma svo me ocu pre ko
ovog o vje ka. Iz ovih na vo da mo e se za klju i ti da Emir
Alim, po put ha zre ti Me vla ni nog sre dnjeg si na Ala ud din
elebi ja, ne ko vri je me ni je iao pu tem nji ho vo ga oca, da
je bio pod sna nim utje ca jem ne kih ne do bro na mjer nih
lju di, te da se svo me ocu i nje go vo me pu tu vra tio pot kraj
svo ga i vo ta.
Emir Alim elebi je pre se lio u Konji i uko pan je u ha -
zre ti Me vla ni nom tur be tu. Iz na tpi sa na nje go vom ni a -
nu, pre kri ve nom sel du kim por cu la nom, sa zna je mo da
je pre se lio 6. du ma del-ula 676. go di ne po Hi dri. U pri -
je vo du Ab dul ba ki Gol pi nar li ja, na tpis gla si: Ovo je me -
zar Emir Ali ma, si na Me vla ne Mu ham me da iz Bel ha, si na
Mu ham me da, si na Hu se ji na; sul ta na pri ja te lja, sla ve isla -
ma.
69 BEHAR116
SIRA
MELIKE-HATUN
(Hazreti Mevlanina kerka)
?- 1303.
M
e li ke-ha tun je bi la ha zre ti Me vla ni na ker ka
ko ju mu je ro di la dru ga su pru ga Ki ra-ha tun;
u izvo ri ma se na zi va ime ni ma Me li ke, Me lek i
Efen di pu la, te Hu da ven di gar za de. Efen di pu laje u stva ri,
grka ti tu la (na slov) u zna e nju sin/ker ka go spo da ra.
Ni je nam po znat da tum nje nog ro e nja, a sa na tpi sa
na nje nom ni a nu sa zna je mo da je pre se li la 12. aba na
703. go di ne po Hi dri, odno sno 1303.-1304. po Mi la di
Isaa (a.s.); to zna i da je pre se li la dva na est go di na po sli -
je svo je maj ke Ki re-ha tun i pu nih tri de set go di na na kon
svo ga oca ha zre ti Me vla ne Bel hi ja Ru mi ja. Nje zin me zar
na la zi se u ha zre ti Me vla ni nom tur be tu, odmah uz me zar
nje nog bra ta Emir Ali ma.
Po zna to nam je da je Me li ke-ha tun bi la uda ta za Ha -
di i ha bud din Ru gan Ke ra mi da, trgov ca iz Konje ko ji
je bio po znat i kao i ha bud din Tud dar. Ta ko er je po -
zna to da je i ha bud din, ko ji je po slom pu to vao u Si vas i
dru ge ana dol ske gra do ve, bio ve oma bo gat, ali i krt, ve -
oma te ak na pla a nju du go va, te da se umno go me osla -
njao na ha zre ti Me vla ni nu po mo, pri e mu se ni je us te -
zao ni da od nje ga tra i da se pi smom obra a dra vnim
slu be ni ci ma za la u i se za nje ga i tra e i fi nan sij sku po -
tpo ru za svo ga ze ta. U skla du s tim, me u ha zre ti Me vla -
ni nim sa u va nim pi smi ma je i je dno ko je je na slov lje no i
upu e no emi ru Per va neu u ko je mu ha zre ti Me vla na o i -
ha bud di nu go vo ri kao o svo me dra gom si nu, po no su
trgo va ca, ko ji bi e lio bi ti der vi ali mo ra bi ti trgo vac
zbog svo je broj ne po ro di ce, na ime ve li kog bro ja dje ce.
i ha bud di na spo mi nje i Efla ki u svo me dje lu; ovaj
autor ka e da se Me li ke-ha tun a li la svo me ocu zbog i na
krtost svo ga su pru ga, te da je ha zre ti Me vla na za je dno
sa svo jim pri ja te lji ma u ne ko li ko na vra ta odla zio nji ho -
voj ku i ka ko bi iz gla dio si tu aci ju.
Efla ki es to spo mi nje Me li ke-ha tun; on ka e da su je
zva li Efen di pu la; da je na kon pre se lje nja svo ga oca, nje -
go vu ma ku, ko ja je crkla se dam da na ka sni je, umo ta la i
uko pa la u dvo ri tu, te da je tom pri li kom ak na pra vi la i
hal vu za pri ja te lje i slje dbe ni ke svo ga oca. Osim to ga
Efla ki tvrdi da je Me li ke-ha tun ui va la ve li ki ugled i po -
to va nje zna me ni tih lju di to ga vre me na, na pri mjer Ka -
mi la Ta bri zi ja, ko ji joj je es to izla zio u su sret ra zli i tim
po vo di ma; da je bi la ve oma na klo nje na Ulu Arif elebi ji;
da je je dnom njen otac pre ko rio zbog nje nog lo eg odno -
sa pre ma slu ga ma, te da se svo me ocu a li la na krtost
svo ga su pru ga.
Mo e mo pre tpos ta vi ti da je njen otac, ha zre ti Me vla -
na, ja ko vo lio oso bi to sto ga jer mu je bi la je di na ker ka,
te da se po bri nuo da ona do bi je naj bo lje mo gu e obra -
zo va nje. Te me ljem ha zre ti Me vla ni nih pi sa ma, sa zna je -
mo da je ima la mno go dje ce; ali ni na ko ji na in ni smo
mo gli do i do nji ho vih ime na ili dru gih po da ta ka o nji -
ho vo me i vo tu.
70 BEHAR116
SIRA
ULU ARIF ELEBI
(Hazreti Mevlanin unuk)
1272.- 1320.
H
a zre ti Me vla nin unuk Ulu Arif elebi, bio je
Sul tan Ve le dov sin iz bra ka sa ker kom Sa la -
hud di na Zer ku ba Fa tma-ha tun. Ro en je 8.
zul-kaade 670. go di ne po hi dri ili 6. ja nu ara 1272. go -
di ne po Mi la di Isaa (a.s.). Nje go vo pra vo ime je Fe ri dun
a na di mak De la lud din. Ha zre ti Me vla na je od svo jih
naj bli ih i pri ja te lja tra io da ga ne zo vu dru ki je ne go
Emir Arif, ali su ka sni je me vle vi je Emir za mi je ni li sa Ulu,
te je ta ko u his to ri ji os tao po znat pod ime nom Ulu Arif
elebi.
Ulu Arif elebi, ko ji je ui vao ogro mnu lju bav i pa -
nju svo ga dje da ha zre ti Me vla ne Bel hi ja Ru mi ja, ras tao je
pod ne pres tal nom pas kom svo ga oca Sul tan Ve le da i dru -
gih prvih me vle vi ja. Osim to ga, po se bno mjes to ko je je
ovaj mla di ui vao me u la no vi ma svo je fa mi li je i pri ja -
te lji ma i slje dbe ni ci ma svo ga dje da, po naj vi e mo e za -
hva li ti izni mnoj fi zi koj sli nos ti sa svo jim dje dom, ha -
zre ti Me vla nom, ali i go to vo ide al no usvo je nom na i nu
po na a nja i vla da nja. Bu du i su mu ove oso bi ne do ni je le
oso bit ugled, u ra nom dje tinj stvu po ne kad bi mu se zna -
lo do go di ti da ui ni stva ri ko je se ni su sma tra le pri kla -
dnim. Po zna to nam je da je imao ne vje ro va tnu me mo ri -
ju te da je sva dje la svo ga dje da znao na pa met, da je pi sao
ko men ta re i tu ma e nja po je di nih bej to va i na vo da iz ha -
zre ti Me vla ni nih dje la, te da je ak na pi sao je dan di van
po ezi je na per zij skom je zi ku. Te me ljem na vo da iz di va na
mo e se za klju i ti da je i vot pro i vio kao si ro ma ni pje -
snik.
Ka da je Ulu Arif elebi poo dras tao i za mo mio se, na
in sis ti ra nje i pre po ru ku svo ga oca Sul tan Ve le da, oe nio
je De vlet-ha tun, ker ku Emi ra Kaj se ra (Kayser) iz Ta bri -
za, sa ko jom je imao dva si na i ker ku.
Po pre se lje nju nje go vo ga oca, go di ne 1312. pre uzeo je
ha zre ti Me vla nin post, u do bi od etrde set go di na. Na kon
to je osam go di na slu io kao ha li fa, pre se lio je u do bi i -
vo ta ko ja se ni po to ne mo e sma tra ti sta ro u, od bo les -
ti od ko je je bo lo vao ne kih dva de se tpet da na. Uko pan je
u ha zre ti Me vla ni nom tur be tu, uz svo ga dje da, Sul ta nul
ule maa Be ha ud dina Ve le da. Na nje go vom me za ru ne ma
na tpi sa.
His to rij ski i bio graf ski izvo ri se sla u da je Ulu Arif
elebi pu no pu to vao, te da je bio oso ba sklo na ue nju i
pro ua va nju ko ja je umno go me do pri ni je la i re nju ta ri -
kat-i me vle vij je. Ne ko li ko pu ta je bo ra vio u Ta bri zu, po -
sje tio je il ha nid sku pri jes tol ni cu Sul ta ni ju, bio do bro do -
ao u do mu Ga zan-ha no ve su pru ge Il te mi, te Ge ja tu ove
su pru ge Pa a-ha tun, ko je su se ka sni je pri klju i le me vle -
vi ja ma. Po zna to je da je Ulu Arif elebi uvi jek bio u do -
brim odno si ma sa mon gol skim vla da ri ma, te se zbog to -
ga ta ri kat-i me vle vij je lah ko i rio u po dru ji ma pod nji -
ho vom kon tro lom.
71 BEHAR116
SIRA
Dje lo Ahme da Efla ki ja Me na ki bul Ari fin, ko je je ovaj
na pi sao na zah tjev i in sis ti ra nje Ulu Arif elebi ja, ovo me
ej hu po sve u je ve li ki odje ljak. Ta ko sa zna je mo da su ga
nje gov otac Sul tan Ve led i nje go va maj ka Fa tma-ha tun
hva li li u sva koj pri li ci; ta vi e, nje go va maj ka je po ka zi -
va la ve li ko po to va nje pre ma svo me si nu, te da je je dnom
pri li kom ne kim e na ma re kla: Gle da ju i nje ga ja vi dim
ha zre ti Me vla nu. Nje go vo svje tlo si ja u mo joj du i, i po -
ne kad mi je te ko iz dra ti sjaj to ga svje tla. Zbog to ga ga
to li ko po tu jem i ne sma tram ga svo jim si nom, ne go svo -
jim ej hom.
Ulu Arif elebi ja je ja ko vo lje la i mno go po to va la i
ha zre ti Me vla ni na dru ga su pru ga Ki ra-ha tun, ali i nje na
ker ka Me li ke-ha tun (Me li ke Ha tun), ko ja je re kla: Na
nje mu osje tim ha zre ti Me vla nin mi ris, te je i ona bi la je -
dan od nje go vih oda nih slje dbe ni ka i der vi a.
Efla ki iz vje ta va da je Sul tan Ve led svo ga si na zvao
ej hul Er vah, ejh du a, te da je ne ri jet ko us ta jao na no -
ge kad bi se po ja vio nje gov sin, kao da bi u pros to ri ju ula -
zio nje gov otac.
SEJJID BURHANUDDIN
(Hazreti Mevlanin uitelj)
1170. - 1241.
S
ej jid Bur ha nud din iz Tir mi za bio je ue nik i slje dbe -
nik ha zre ti Me vla ni nog oca, Sul ta na ue nja ka, ha -
zre ti Be ha ud di na Ve le da; du go je i vio u Bel hu i bio
je ha zre ti Me vla nin la lasta ra telj i ui telj; bio je ue na oso -
ba sklo na ek sta ti kim izlje vi ma emo ci ja, a po zna to je da je
vo lio sa mo u.
Pre ma Si pa hsa la ru i Efla ki ju i vio je po vu e nim i vo -
tom u svo me ro dnom gra du Tur mi zu, ka da je nje gov
mur id Be ha ud din Ve led na pus tio Belh. Na kon to je uo
da je Sul ta nul ule mapre se lio, do ao je u Konju, oko go -
di ne 1231-1232. e lio je svo je sje a nje na svo ga ej ha pre -
ni je ti nje go vom dra go cje nom na slje dni ku, te se po bri nu -
ti za nje go vo du ho vno obra zo va nje i uz di za nje. U to vri -
je me, ha zre ti Me vla na je bio u Ka ra ma nu (La ren de), te
mu je Sej jid na pi sao pi smo po zi va ju i ga da do e u
Konju. im je pri mio pi smo od svo ga la le, pre ma ko je -
mu je ga jio ve li ko po to va nje i ve oma ple me ni te osje a je,
ha zre ti Me vla na se is to ga tre na upu tio pre ma Konji i
odmah po do las ku u grad i me dre su dao mu svoj be jat.
Pro ve li su za je dno go to vo de vet go di na. Sej jid je ha zre ti
Me vla ni po ko zna ko ji put i tao dje lo nje go vo ga oca Be -
ha ud di na Ve le da, Mearif; izra zio je svo ju e lju da za je -
dno otpu tu ju u Ha lep i Da mask u Si ri ji, gdje bi ha zre ti
Me vla na do da tno una pri je dio svo je du ho vno zna nje i
obra zo va nje. Na pu tu pre ma Da mas ku, Sej jid se za us ta -
vio u Kaj se ri ju; os tao je tu da pre da je u Hu nat-ha tun Me -
dre si, ko ja je u to vri je me bi la je dna od naj po zna ti jih me -
dre sa. U me u vre me nu, glas o nje go voj sla vi i ugle du sti -
gao je i do dvor skih slu be ni ka i ugle dni ka po put ve zi ra
em sud di na Isfa ha ni ja, ko ji su pos ta li nje go vi der vi i
(mu rid).
72 BEHAR116
SIRA
Ha zre ti Me vla na se u me u vre me nu vra tio iz Da mas -
ka, te je nas ta vio svo je du ho vno na pre do va nje pod bu -
dnim okom Sej ji da Bur ha nud di na. Po zna to je da je ha zre -
ti Me vla na, po sli je pre se lje nja svo ga oca, bio is kre no na -
klo njen i ve zan za ovo ga svo ga ej ha i ui te lja, te se ve oma
te ko ras ta jao od nje ga. Bi li su za je dno u Konji ka da je
Sej jid Bur ha nud din je dnom pri li kom izne na da re kao da
je nje gov za da tak za vren, te da bi e lio nas ta ni ti se u Kaj -
se ri ju. Ha zre ti Me vla na se to me es to ko us pro ti vio te upi -
tao za to nje gov ui telj odje dnom ta ko ar ko e li na pus ti -
ti Konju. Ovaj mu je na to re kao, ne spo mi nju i ime, da e
ems-i Ta bri zi us ko ro do i u Konju, te da on ne ma ra zlo -
ga du e se za dra va ti u ovom gra du; ta ko se i od se lio i i -
vot nas ta vio u Kaj se ri ju.
Na kon to je ha zre ti Me vla na, ne gdje oko 1241. go di -
ne uo da je nje gov vo lje ni ui telj pre slio u Kaj se ri ju, oti -
ao je zi ja re ti ti nje gov me zar, po bri nu ti se za nje go ve
oso bne stva ri, po klo nio je ne ko li ko nje go vih knji ga em -
sud di nu Isfa ha ni ju, a os ta tak do nio u Konju.
Auto ri dje la Me na kip hva le ga ri je i ma i po a snim na -
slo vi ma Seyyid-i Sir dan, Fa hrel Mecyubin te mud de kik i
mu hak kik, te spo mi nju nje go ve broj ne ke ra me te. Ab dul -
ba ki Gol pi nar li ko ji, te me ljem ana li ze Sej ji do vog dje la
Ma ka lat, tvrdi da je Sej jid Bur ha nud din imao svo zna nje
svo ga vre me na, bu du i da se ovo dje lo ba vi te me ma po -
put fi lo zo fi je, fik ha, tef si rai ha di sa, ali i me di ci nom i ke -
mi jom, te za ni mlji vim i za blu dje lim se kta ma i slje dba ma
pre dme tnog vre me na.
Pre ma ve i ni izvo ra Sej jid Bur ha nud din je ro en 1170.
go di ne u Ti nu, a ka ko je pre se lio 1241. go di ne u Kaj se ri ju,
i ni se da je i vio pre ko se dam de set go di na. Nje gov me zar
na la zi se u is to nom di je lu Kaj se ri ja, u me zar ju ko je je po -
tom pro zva no nje go vim ime nom. Pre ma ne kim izvo ri ma
on je za i vo ta izra zio e lju da se nad nje go vim me za rom ne
po di e ni ka kva gra e vi na, te da se nje gov me zar osim na j -
o sno vni jeg ne obi lje a va ni ka kvim do da tnim ukra si ma;
me u tim, ne tom po nje go vom pre se lje nju Sa hib em sud -
din po eo je sa iz gra d njom tur be ta, ali se sve to je sa gra e -
no ubrzo sru i lo, sa mo od se be, Sej jid Bur ha nud din se
em sud di nu ja vio u snu, na kon e ga se odus ta lo od bi lo ka -
kve iz gra dnje.
Sej ji dov me zar, nad ko jim u to vri je me ni je bi lo tur be -
ta, obno vio je 1892. go di ne, me vle vij ski a rih (arih - tu -
ma) Abi din-pa a ko ji je u to vri je me bio upra vi telj An -
ka re. Nad vra ti ma tur be ta ispi sa na je pje sma u ko joj se
me u os ta lim, kao go di ne ro e nja i pre se lje nja spo mi nju
1170. i 1240. ali je, po sti lu, ja sno da je pje sma na pi sa na
zna tno ka sni je.
Sej jid Bur ha nud din ui vao je izni mno na klo nost ha -
zre ti Me vla ne Bel hi ja i nje go vo ga si na Sul tan Ve le da, kao
i svih ka sni jih me vle vi ja, o e mu svje do i i i nje ni ca da je
ope pri hva en kao je dan od de vet naj zna aj ni jih me vle -
vi ja svih vre me na.Me vla na svo ga ui te lja i nje go vo dje lo
spo mi nje ka ko u svo joj Me sne vi ji ta ko i u dje lu Fi hi ma
fih, pre no se i nje go ve sa vje te ko je je ovaj ejh di je lio lju -
di ma oko se be bu du im ge ne ra ci ja ma. Izbor Sej ji da Sa la -
hud di na Zer ku ba za naj bli eg pri ja te lja (hem dem) na -
kon odlas ka ems-i Ta bri zi ja, dje li mi no ot kri va ha zre ti
Me vla ni nu lju bav pre ma svo me ej hu.
Sul tan Ve led, u svo me dje lu Ib ti da na me, po re di ga sa
sjaj nim mje se com me u zvi jez da ma, te tvrdi da ga je bi -
lo mo gu e sa gle da ti i shva ti ti sa mo nje go vom vanj ti -
nom, dok nje go vu stvar nu pri ro du i su ti nu sa mo Al lah,
Uzvi e ni zna. Pre ma Efla ki ju, Sej jid Bur ha nud din bio je
je dan od lju di ko je je Sul tan Ve led naj vi e po to vao ka da
je imao pe tna es tak go di na; Od nje go vog je srca se bi na -
i nio ki blu. Vo lio ga je i po to vao ka ko se to ni za mi sli ti
ne mo e.
73 BEHAR116
SIRA
EMS IZ TABRIZA
(Hazreti Mevlanin bliski prijatelj)
1185. - 1247.?

ems-i Ta bri zi i je su mi sli i i vo tni sta vo vi za si gur -

no os tva ri li naj du blji i naj ja i utje caj, kao to se to
mo e i za klju i ti iz ime na ko jim ga je na zvao ha -
zre ti Me vla na oso bno, bio je iz Ta bri za. Pre ma ve i ni
izvo ra ime nje go vog oca bi lo je Me li kbad sin Ali jev; a
pre ma ne pot vre nim izvo ri ma nje gov otac bio je slje dbe -
nik ismailit skog mez he ba.
ems, ko ji je ro en 1185. go di ne i i je je pra vo ime bi -
lo em sud din Mu ham med, osje tio je pri vla nu mo te -
sav vu fa jo kao ve oma mlad, a pre ma ne kim izvo ri ma bio
je mu rid ej ha po ime nu Ebu Bekr Sel le baf. No sio je odje -
u ka kvu su obi no no si li trgov ci, pu no je pu -
to vao, a no i pro vo dio ugla vnom po ka ra van-
sa ra ji ma. iz nje go vog dje la Ma ka lat sa zna je mo
da je vo lio i vje ti na svoj na in, ni ka da se ne
smi ru ju i ni za dra va ju i du e na je dnom
mjes tu, da je bio umje re na i skro mna oso ba sa
ve oma ja kim utje ca jem na sve lju de sa ko ji ma
se su sre tao i raz go va rao. U smi slu iz dra va nja
po ne kad je pre da vao, ali se ba vio i dru gim ra -
znim po slo vi ma.
Od svo ga dje tinj stva po eo je po sje i va ti te -
ki je i za vi je, te je tu svo je pri ro dno zna nje obo -
ga tio tef si rom, ha di som, fik hom, fi lo zo fi jom i
ke la mom, te dru gim zna nos ti ma. Pre ma M.
Nu ti Geno sma nu, ko ji je za go ne tni Ma ka lat
pre veo na tur ski je zik, ems je, pro ti vno us ta -
lje nom mi lje nju, bio ve om o tro uman znan -
stve nik i ue njak, za lju blje nik u is ti nu, mu dra
li nost, te vrlo vjet ejh.
ems-i Ta bri zi se u Konji po ja vio go di ne
1244-1245. gdje je sreo ha zre ti Me vla nu, ko je -
ga je k se bi pri vu kao za ma mnim go vo rom i
opoj nom pri vla no u. Bu du i je nji ho vo pri -
ja telj stvo uzro ko va lo po ja vu broj nih gla si na,
te da se tvrdi lo da se ne ka od nje go vih ue nja
pro ti ve ope pri hva e nim po li ti kim i te sav -
vuf skim to ko vi ma, ems je na pus tio Konju, ali na ha zre -
ti Me vla ni no upor no i ne pres tal no in sis ti ra nje ne du go
po tom se i vra tio. Oe nio se ha zre ti Me vla ni nom po svo -
je nom ker kom Ki mja-ha tun, a ne du go po nje nom pre -
se lje nju, du bo ko oa lo e n i po tpu no osi ro ma en, ubi jen
je u za vje ri u ko joj je, pre ma ve i ni po uz da nih i vje ro dos -
toj nih izvo ra ues tvo vao i ha zre ti Me vla nin sre dnji sin,
Ala ud din elebi. i nje ni ca da nje go vo ti je lo ni ka da ni je
na e no, uzro ko va la je broj ne ras pra ve i spo re nja, da li je
ili pak ni je bio rtva ubis tva, a ne ki su se lju di za kli nja li
da su ga vi dje li ka ko taj no na pu ta Konju i odla zi u ne -
po zna tom prav cu. ak i da nas u Ira nu, In di ji te u ne ko li -
ko gra do va u Tur skoj pos to ji ne ko li ko me za ra za ko je se
tvrdi da su po slje dnja po i va li ta ems-i Ta bri zi ja.
ems-i Ta bri zi, o ko je mu ni na ju pu e ni ji ha zre ti Me -
vla ni ni bio gra fi ne zna ju go to vo ni ta, je dan je od naj -
zna aj ni jih me vle vij skih li nos ti (je dan od de ve te ri ce).
74 BEHAR116
SIRA
SALAHUDDIN ZERKUB
(Hazreti Mevlanin prvi halifa)
? - 1259.
S
a la hud din Zer kub, ko je ga je ha zre ti Me vla na oda -
brao za svo ga naj bli eg pri ja te lja i ha li fu na kon
odlas ka ili ubis tva ha zre ti ems-i Ta bri zi ja ro en
je u ri bar koj po ro di ci u se lu Ka mi le, na oba li je ze ra Be -
ge her; nje gov otac zvao se Yagi ba san, a maj ka La ti fe.
Sa la hud din se u ra nom dje tinj stvu do se lio u Konju,
gdje je ra dio kao e grt u ju ve lir skoj ra di oni ci gdje je i
zbog e ga i do bio na di mak Zer kub, zla tar ski e ki. U
Konji je po sje i vao pre da va nja ve li kog ej ha Bur ha nud -
di na, ko ji je u Konju do ao ka ko bi se po sve tio ha zre ti
Me vla ni nom du ho vnom i dru gom obra zo va nju, te pos -
tao je dan od nje go vih na jo da ni jih i na ju e ni jih ue ni ka i
slje dbe ni ka, za hva lju ju i e mu je do ao i u kon takt sa ha -
zre ti Me vla nom Bel hi jem Ru mi jem.
Sa la hud din Zer kub, ko ji se u svim his to rio graf skim i
bio graf skim dje li ma, ko ja se ba ve ha zre ti Me vla ni nom
po ro di com i pri ja te lji ma, pred stav lja kao ulju dna, pris -
toj na (adib), skro mna i uz dra na (za hid) li nost, ko ja je
pu no pa nje po sve i va la fi nim ni jan sa ma e riata, kao
strpljiv i za hva lan o vjek ko ji je go vo rio ma lo ali izni mno
mu dro i pro dor no. U vri je me ka da je nje gov ejh bio u
Kaj se ri ju, a ha zre ti Me vla na u Da mas ku na ko lo va nju,
vra tio se u svo je se lo, oe nio se i ste kao po ro di cu i po tom -
stvo. Go di na ma ka sni je, po no vo je do ao u Konju i pri -
sus tvo vao je dnom od ha zre ti Me vla ni nih pre da va nja ko -
je je na nje ga os ta vi lo ta ko du bok uti sak da je is to ga tre -
na odlu io ovo me o vje ku da ti svoj be jat. To kom tog pre -
da va nja ne ko je, naj vje ro va tni je Sa la hud din, od ha zre ti
Me vla ne za tra io da is pri a ne ko li ko zgo da o svo me (nji -
ho vom) ej hu Bur ha nud di nu, te ka e ne to o nje go vom
po na a nju i vla da nju. Na kon pre da va nja ha zre ti Me vla na
Ru mi i Sa la hud din Zer kub su se za grli li i os ta tak nji ho -
vog za je dni kog i vo ta ni su se raz dva ja li.
Is to ta ko pre no si se da je Sa la hud din bio zla tar u
Konji, te da je ha zre ti Me vla na je dnom pri li kom, pro la -
ze i is pred nje go vog du a na, na da hnut kuc ka njem e ki -
a ui nio svoj prvi se ma, te da je Sa la hud din za po vi je dio
svo jim e grti ma i kal fa ma da nas ta ve kuc ka ti svo jim e -
ki i ma ne ra zmi lja ju i o zla tu, izi ao pred du an i ba cio
se ha zre ti Me vla ni pred no ge; ka sni je je svu svo ju imo vi -
nu raz di je lio si ro ma si ma i po tre bi tim i stu pio u ha zre ti
Me vla ni nu slu bu.
Nje go va is kre na i to pla pa nja, pris toj na oda nost i lju -
ba zno pri ja telj stvo os ta vi li su du bok utje caj na ha zre ti
Me vla nu Ru mi ja, te su njih dvo ji ca os ta tak za je dni kog
i vo ta pro ve li ne odva ja ju i se je dan od dru gog. Ko na -
no, ha zre ti Me vla na je upra vo ovog o vje ka oda brao da
bu de nje gov ha li fa, te da preu zme nje gov post i bri gu o
nje go vim slje dbe ni ci ma, ue ni ci ma (mu ridima) i der vi i -
ma. Ne mo e se re i da se ha zre ti Me vla ni nim ue ni ci ma
svi dje la ide ja da ne pi sme na oso ba zau zme post i bu de ha -
75 BEHAR116
SIRA
li fanji ho vog izni mno ue nog ej ha, ali su se na kon iz vje -
snog vre me na, to kom ko je ga su se uvje ri li u sve kva li te te
Sa la hud di na Ze ru kba, slo i li sa ha zre ti Me vla ni nom
odlu kom uvi a ju i nje nu oprav da nost. Sa la hud din Zer -
kub je svo ju ljud sku ve li i nu po ka zao je dna kim odno som
pre ma ue ni ci ma ko ji su ga pri hva ti li od prvog tre nut ka
i oni ma ko ji ma je tre ba lo vre me na da uvi de oprav da nost
odlu ke nji ho vog ui te lja. Je dnom pri li kom se, na vi jest
da se spre ma uro ta ko ja bi se mo gla za vri ti nje go vom
smru, sa mo na smi je io i re kao: Bez Al la ho vog do pu te -
nja ni slam ka se ne mo e po mje ri ti. Ko me to mo e ubi ti
bez Bo i je za po vi jes ti?
Sa la hud din Zer kub, i ja pa nja pre ma ha zre ti Me vla ni -
nim pre da va nji ma i der so vi mate ko da je upo re di va sa bi -
lo i jom, za uz vrat je do bi jao is kre nu lju bav i blis kost. Ha -
zre ti Me vla na, ko ji je u Sa la hud di nu Zer ku bu vi dio du bo -
ke tra go ve svih po zi ti vnih oso bi na svo jih ej ho va, Sej ji da
Bur ha nud di na i ems-i Ta bri zi ja, na pi sao je pre ko 70 ga -
ze la(oda) na da hnut oso bno u ovog svo ga ha li fe, u sva koj
od njih ali i u sva koj pri li ci go vo re i o nje go voj ljud skoj
i ue nja koj ve li i ni i nje go voj du ho vnoj po tpu nos ti. Is to
ta ko, ha zre ti Me vla ni na pa nja i lju bav pre ma Sa la hud di -
no voj dje ci na iz vjes tan na in do ka zu je nje go vu ve li ku pri -
vre nost ovom o vje ku. Po slje di no i oe ki va no, nje gov
sin Sul tan Ve led oe nit e se Sa la hud di no vom naj sta ri jom
ker kom, Fa tma-ha tun, a kao vjen a ni za vjet svo ga oca do -
bit e za po vi jest da ni ka da ni u ko jem slu a ju ne smi je po -
vri je di ti nje ne osje a je, to je ha zre ti Me vla na ne ko li ko pu -
ta i po no vio u svo jim pi smi ma upu e nim Sul ta nu Ve le du i
svo joj sna hi Fa tma-ha tun.
Dru ga Sa la hud di no va ker ka uda la se za dvor skog ka -
li gra fa po ime nu Ni za mud din, a izni mno vi so ke tro ko ve
ovog vjen a nja iz oso bnih sred sta va po kri la je su pru ga
ve zi ra Emi raSu lej ma na Per va nea, Gur du-ha tun.
Na kon de set go di na vjer nog i ne rep ki dnog slu e nja kao
ha zre ti Me vla nin ha li faSa la hud din Zer kub se ra zbo lio i na -
kon du ge bo les ti pre se lio u Konji, go di ne 1259. Ha zre ti
Me vla na, du bo ko po tre sen nje go vim pre se lje njem, za po vi -
je dio je da ovaj o vjek bu de uko pan odmah po red nje go vog
oca, ha zre ti Be ha ud di na Ve le da, Sul ta na ue nja ka. Si pa -
hsa lar pre no si da ha zre ti Me vla nu ni ka da ni su vi dje li tu ni -
jeg i sje tni jeg ne go na de na zi nje go vog pri ja te lja Sa la hud -
di na, ko joj su pri sus tvo va li svi zna aj ni ji lju di Konje i sul -
ta na ta. Tom pri li kom izre ci ti rao je ga zel na pi san po vo dom
pre se lje nja dra gog pri ja te lja: O Sa la hud di ne! Zbog tvo je
smrti ne be sa pla u, a mo je srce ci je pa tu ga, um mi je za pre -
ten a du a cvi li...
Sa la hu din Zer kub, ko ji slo vi kao je dan od de ve te ri ce
naj ve ih me vle vij skih ugle dni ka, uko pan je u ha zre ti Me -
vla ni nom tur be tu; na na tpi su na nje go vom ni a nu hva li
se kao sun ce ari fa (ue nih), Al la hov nur (svje tlo), mo -
re taj ni i Du nejd svo ga do ba. Pre se lio je po et kom
mje se ca mu har re ma go di ne 657. po Hi dri, odno sno
1259. po Mi la di Isaa (a.s.).
ELEBI HUSAMUDDIN
(Hazreti Mevlanin drugi halifa)
1225. - 1284.

e le bi Hu sa mud din ko je ga je ha zre ti Me vla na oso -

b no oda brao i ime no vao svo jim dru gim ha li fom,
dru gom i blis kim pri ja te ljem (hem dem), pu nim
ime nom Hu sa mud din Ha san ibn Me hmed ibn Ha san, ro -
en je u Uru mi ji. Ro en je na kon pre se lje nja svo ga oca u
Konju, go di ne 1225. Odras tao je me u za na tli ja ma (ahi),
a bez oca je os tao u ra noj mla dos ti. Na kon to je iza bran za
prva ka ahi ja, za je dno sa oni ma ko ji su nje mu bi li na klo -
nje ni pri klo nio se ha zre ti Me vla ni, svu svo ju imo vi nu stav -
lja ju i na ra spo la ga nje ha zre ti Me vla ni i prvim me vle vi ja -
ma. Ha zre ti Me vla na se oso bno uvje rio u elebi jev ihlas i
edep (adab), te ga je upra vo zbog ovih oso bi na oda brao za
blis kog pri ja te lja. Po zna to nam je da se ha zre ti Me vla ni ni
ue ni ci i der vi i ni su pro ti vi li nje go vom ime no va nju za ha -
li fui pos tav lje nju na post na ko jem je pri je nje ga sje dio Sa -
la hud din Zer kub, bu du i su svi bi li svje do ci nje go ve ue -
nos ti i po bo nos ti. Po znat je i pod ime nom Ahi Tur ko glu
za hva lju ju i pri pa dnos ti svo ga oca, a i svo joj, ovoj zna aj -
noj pred-ta ri kat skoj or ga ni za ci ji.
elebi Hu sa mud din je sa ha zre ti Me vla nom pro veo
pe tna est, a nje gov ha li fa je bio pu nih je da na est go di na,
bri nu i se i vo de i ra u na o svim ma te ri jal nim i ne ma te -
ri jal nim stva ri ma ha zre ti Me vla ni nog der gja ha, u me u -
vre me nu ime nu ju i ne ko li ci nu ej ho va u ra zli i tim ha ni -
ka hi ma, nas to je i i tru de i se sve pro ble me i pi ta nja ri je -
76 BEHAR116
SIRA
i ti na na ji de al ni ji mo gu i na in.
Ka da je elebi Hu sa mud din, ko ji je mi slio da nje gov
ui telj ha zre ti Me vla na tre ba iza se be os ta vi ti dje lo
po put ejh At ta ra ili Se naia, izre kao ovo svo je mi lje nje,
ha zre ti Me vla na je is to ga tre na iz svo ga sa ru ka izvu kao
list pa pi ra na ko jem je bi lo ispi sa no u ve nih prvih 18 bej -
to va Me sne vi je. Od to ga tre nut ka, ha zre ti Me vla na je di -
kti rao a Hu sa mud din za pi si vao Me sne vi ju.
Ne ka ko ne po sre dno po za vret ku prvog sves ka Me sne -
vi je, pre se li la je Hu sa mud di no va su pru ga te je po sao u ve zi
sa Me sne vi jom od go en iz vje sno vri je me, da bi se na kon
pe ri oda tu ge nas ta vio i svih est sve za ka, 26.000 bej to va, iz -
di kti ra no i za pi sa no. na po et ku sva kog sves ka, ha zre ti me -
vla na hva li svo ga ha li fu, go vo re i o nje mu i nje go vim oso -
bi na ma bi ra nim i naj lje pim ri je i ma.
Po zna to je da je Hu sa mud din bio u do brim odno si ma
sa vla dar skim i ku a ma vi so kih ugle dni ka i du no sni ka te
da je nje go vom za slu gom ta ri kat-i me vle vij je do spio u po -
dru ja u ko ji ma ga do ta da ni je bi lo. Po pre se lje nju svo ga
ej ha Hu sa mud din je e lio post pre pus ti ti ha zre ti Me vla -
ni nom naj sta ri jem si nu Sul tan Ve le du, ali iako je ovaj
imao bli zu 58 go di na, ni je pri hva tio pri je dlog dru gog ha -
li fe svo ga oca, pris toj no ga odbi ja ju i ri je i ma: Moj otac
te pos ta vio, a ja u ti oda no slu i ti do svo je smrti.
Hu sa mud din elebi je u po tpu nos ti ispu nja vao po vje -
re ne za dat ke sve do svo je smrti, go di ne 1284; uko pan je
po red svo ga ej ha na kon ve li an stve ne de na ze ko joj su
pri sus tvo va li svi zna aj ni ji lju di to ga vre me na i pros to ra.
elebi Hu sa mud din se sma tra je dnim od de ve to ri ce
na jis ta knu ti jih ugle dni ka ta ri kat-i me vle vij je, a hva le ga
svi od Sul tan Ve le da do Si pa hsa la ra i Efla ki ja. Na nje go -
vom san du ku sto ji mer mer ni na tpis na ko je mu je ispi sa -
no sa mo nje go vo pu no ime, Hu sa mud din Ha san ibn Mu -
ham med ibn Ha san al-Ma ruf Ahi Turk. Pre se lio je u sri -
je du 12. aba na 683. go di ne po Hi dri, 1284. po Mi la di
Isaa (a.s.), u do bi od 60 go di na.
Ka ko je i sam pri pa dao pre dme tnom vre me nu, Fe ri -
dun ibn Ahmed Si pa hsa lar i nje go vo dje lo, kao je dan od
prvih i naj ra ni jih me vle vij skih izvo ra, za uzi ma po se bno
mjes to u svim his to rio graf skim i bio graf skim ra do vi ma o
Ha zre ti Me vla ni, nje go voj po ro di ci i naj bli em kru gu
pri ja te lja; go vo re i o Hu sa mud di nu elebi ju (i ji je der -
vi bio i Si pa hsa lar), ka e da se Hu sa mud di no va ve li i na
ogle da i u i nje ni ci da je on na po se bio je dan od po vo da
pi sa nja Me sne vi je: U stva ri, on je (elebi Hu sa mud din)
bio odraz na eg Hu da ven di ga ra (ha zre ti Me vla ne) a Me -
sne vi ja je iz di kti ra na i na pi sa na na nje gov zah tjev i mol -
bu. Ni ko od nas ne mo e po ka za ti do vo ljno za hval nos ti
pre ma ovom o vje ku. Si pa hsa lar go vo ri i o vrli na ma
svo ga ej ha sma tra ju i ga dobros ti vom i da re lji vom oso -
bom. i nje ni ca da ha zre ti Me vla na ni ti o je dnom od svo -
jih ha li fa ne go vo ri sa ta kvom lju bav lju i na klo no u kao
o Hu sa mud di nu, po ja a va i sa zna nje da je, u stva ri, ha -
zre ti Me vla na bio Hu sa mud di nov ue nik.
77 BEHAR116
SIRA
I.
Bijae neka, preko devedeset godi-
na stara baba, namrekanih i poput
voska utih obraza, a kao luk zgrblje-
na tijela. Toliko je bila omatorila ta
aduzija, da nije imala ni jednog zuba
niti jedne crne dlake, ve bijae sijeda
kao ovca. Ukratko, svo joj tijelo bijae
izoblieno i unakaeno.
Ova ena sliila je kakvoj ptici,
koja u nevrijeme pjeva ili kakvom
brdovitom orsokaku,
II. Neobuzdana.
ovjeka koji hoe da se broji u
mukarce nita nije u stanju toliko
poniziti i tako unititi kao razuzda-
nost i neutaivost nefsa. To se osobito
ini ogavnim i odvratnim, kada tomu
bijesu podlijee ovjek u starosti ili u
poodmaklim godinama, da se to ne
pristoji ak ni neznabocima i idolo-
poklonicima. Najvei miljenilk Alla-
hov Muhamed a. s. zapovijedio je, da
se takovi ljudi imaju prokleti.
Kada pas ostari i ostane bez zuba,
umjesto da laje, grize i strai ljude, on
se zadovoljava time, da dere neist i
druge otpatke. Doim pogledaj ove
sedamdesetgodinje pse, kako su uvi-
jek spremni i otre zube, da bilo koga
ugrizu. Osim to deru harama, koji
je poganiji od izmetine, oni nepresta-
no otre svoje krnjatke, da bi prodrli
ovjeije meso. Reui kao psi, pate i
mue Ehli-hak Ijude. Pogledaj one
pse, odjevene u ohi i svili, kako koji
dan stare, tako ovjeka jo vie pate i
vrijeaju. Takvi su stvorovi gori od
pasa, radi njihove ljubavi i pohlepe za
ovozemnim uivanjima.
Poznato nam je da kako pas stari,
tako mu i dlaka opada. Jadnik se ou-
gavi i ogoli mu koa . Ali, ako pogle-
da u lice starih pasa, ogrnutih u
svilu i ohu vidjee, da im, kakogod
postaju stariji, dlaka sve vie i vie
raste.
Gramzivost i pohlepa njihova za
zlatom i udnja da ugode svome
nefsu, vea je nego kod pasjeg roda.
Ovakav je ivot glavnica za pakleni
oganj.
Ovakvom Ehli-dunja-u ako rek-
ne: Dugo e ivjeti, ako Bog da, on
se obraduje i zna da mu je ovo hajr-
dova. Takav nee da otvori svoje due-
vne oi. Nee da podigne glavu iz gaf-
78 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
Ibni Adem (Adem ef. Karaozovi)
Prvi tiskani prijevod Mesnevije u BiH
Dunja kao stara
runa baba
Mistino-alegorina pria u stihu iz Mesnev-i-erifa
(Prevod u prozi)
Islamski svijet, broj 124., Zabavni prilog, str 17.-18., 1935.
Hazreti Mevlana
Delaluddin Rumi veliki
islamski pjesnik i filozof
rodio se 6. rebi-ul-evela u
gradu Havarizenu (Balth) u
Iranu, a umro je 692. u Konji.
Mesnevija je najvee
njegovo djelo ispjevano u
72.000 stihova u perzijskom
jeziku. Prevedeno je na sve
vee jezike. Hazreti Mevlana
je osniva i ideolog
dervikog reda Mevlevija,
koji je veoma cijenjen u
cijelom Islamu. Njegova
grobnica u Konji u Turskoj
smatra se veoma asnim
mjestom u cijelom
islamskom svijetu, koju
veoma rado posjeuju
muslimani cijeloga svijeta.
letskog sna. Da zna, ovaki stari pas,
kakav ga je gadan ivot obuzeo, da je
vidio makar koliko vrh od igle od ahi-
retskog ivota, te da je makar koliko
prohino zrno poao ahiretu, rekao bi
onome, ko bi mu dovu uinio, da dugo
ivi: Ovakav ivot neka je tvoj, kao
to je Hoda-i-Dejlanije jednom pro-
sjaku rekao.
III. Hoda-i-Dejlani.
Jednog dana neki nezasitan, pro-
drljiv, bezobrazan i do grla pohlepan
prosjak sa zembiljem u ruci prosjaio
je. Poto je dobio i od Hoda-i Dejla-
nije komad hljeba, podie ruke i izre-
e ovakvu dovu: O, ti Allahu! Uini
da ovaj Hoda poe svojoj domovini i
kui i neka se tamo u veselju sastane
sa svojim prijateljima.
Hazreti Hoda-i Dejlani poto je
znao da mu je u Dejlanu cio imetak i
sve to se zove njegovo uniteno i u
harabat pretvoreno, odgovori prosjaku:
uj me, bezobraznie! Neka je tebi
ovakova dova! Neka tebe Allah d. .
tamo uputi...
Kad bi jedan od Ehli-dunja-a
znao, da mu je ivot viran i harabat
kao to je i u tog prosjaka bio, odgovo-
rio bi onome, ko bi mu Ako Bog da,
dugo e ivjeti, isto tako, kao to je
Hazreti Dejlanija onom prosjaku
odgovorio i ne bi se radi ovakve dove
obradovao, ve bi se zgrozio.
IV. Aduzija.
Ova nadobudna aduzija, slina
cioj zimi, htjela je na svaki nain
postati mladom nevjestom. Ona je
sebi iupala sve bijele dlake iz obrva,
a obrve nacrnila rastukom. Ona sje-
dne pred ogledalo, naslae po licu
ogromnu koliinu bjelila i rumenila i
duboke bore na licu sakrije minkom.
Ova ena, da bi se prikazala ljepoti-
com nad ljepoticama i sebi uinila ko
bojagi to ljepom, otkide nekoliko
pozlaenih takica sa stranica Musha-
fi-erifa, koje se nalaze izmeu ajeta i
prilijepi ih po svome naboranom licu.
Ona se je ovim uljepavanjem nadala
postii to da svaki ko je tako gizdavu i
naindurenu ugleda, odmah pomisli,
da je ona mehur ljepotica. Ona je
mislila, da e ovako imati prednost
pred drugima, te da e se svaki
mukarac otimati za njezinu dra.
Dok je ona popravljala jemeniju
na glavi, spadoe joj pozlaene taki-
ce s lica. Ona ih pljuvakom prilijepi,
a kad ponovno htjede namjestiti
jemeniju, takice opet spadoe. To se
je nekoliko puta ponovilo, ali pozlae-
ne takice ne htjedoe ostati na licu
ve bi uvijek opale. Ona se zbog toga
vrlo naljuti i ko bajagi stee uvjere-
nje, da joj ovo avo ini, te gorko
uzdahnu:
Neka je stotinu prokletstava na
ejtana!
U tom asu ejtan joj se prikae i
ree:
O nesretna, gadna, stara babetino!
Ja sam u svom ivotu svaku varku
inio. Ovakvu prepredenu varku i ova-
kvu podlost do danas nijesam vidio kod
nijedne uliarke. Jo nikad nijesam
uo da je kakva devedesetgodinja
ena kidala iz Mushafi-erifa pozlae-
ne takice, koje su izmeu ajeta te ih
79 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
p
lijepila po svom runom i zmeuranom
licu, da bi se tako ko bajagi poljepala!
Ovakva varka i podlost ne moe nikom
na pamet doi! Ovakvu gnjusnu
podlost do danas nije niti jedan podlac
smislio! O prokletnice ! S ovim tvojim
odvratnim poslom, posijala si jedno
strano sjeme! Nisi ostavila u miru niti
jednog Mushafi-erifa a da iz njega nisi
pokrala pozlaene take. O, ti vrhovni
Iblise! Ti zamjenjuje stotine nas! O,
aduzijo! Ostavi me na miru i proklinji
samu sebe!
V. Pouka iz prie.
(po ulzari-hakikatu.)
Dokle e, o ti muraijo i krivotvo-
ritelju pejgamberskih, evlijanskih i
Allahovih junaka, uzvi-
ene rijei krasti, iz
pojedinih kitaba (knji-
ga) i tim rijeima
svoju linost kititi i
sebe svijetu proda-
vati. Klanja se
svim ovo-
zemnim dobrima, koja ti se u bilo
kojem obliku daju i hoeldum im
kae. Srce ti neprestano udi za
tuom svjetskom sofrom i jedva eka
da te bilo ko pozove, pa da se na istoj
nadere. Ukusna i fina jela ne jede
ve ih naprosto dere! Kad god poku-
a da nakiti svoje Iice i usta uzvie-
nim lijepim rijeima Allahovih juna-
ka, znaj da nee tuim perjem sebe
nakititi niti e tvoje duevno lice
postii pravu ljepotu.
O, Ti, koji si duevnog stanja adu-
zija, prodave samog sebe, muraijo!
Doi e jedan dan pa e susresti i
vidjeti smrt i u tom asu spasti e sa
tvoga lica pozlaene takice iz Musha-
fi-erifa. To znai, one rijei koje si uzi-
mao iz uzvienih ajeta i hadisa i sebe
sa istima kitio i gizdao, izdavajui se
svijetu za alima (duhovnog hodu) ili
muridi-kjamila (nepogreivi putovo-
a) najedanput e potpuno nestati i
spasti sa tebe! Onoga
asa pokazae se tvoje
unutranje odvratno li -
ce. Toga dana, nee
biti u stanju da sebe
nagizda. Nee moi
da svoju neistou
pokrije. Onoga asa,
kada se sa ovoga na
onaj svijet putuje,
kada nastanu samrt -
ni hropci, sve nauke,
sve vjetine padaju i
nestaju! Tada, svi
sastavci, svi sistemi,
sve filozofije, vjetina
govornitva i sve ve li -
ke rijei nestaju, bi vaju
nita. Nastupa svijet
utnje! Prije nego
to ti se to dogodi,
zauti ti sam!
Znaj, da je sva -
ki dan poslje-
dnji.
Ej, ti,
Ade mov
sine!
80 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
- koji naginje i kome je zalo u navi-
ku da govori onakve rijei i brbljarije
i vjeite besposlice! Naii e tvojom
glavom na svijet utnje! Dok nije taj
dan doao privikni se sam utnji. Jao
onima, koji se ne budu, na svom
dvodnevnom ivotu navikli utnji.
Jao onima koji ne budu sustezali
svoje jezike od nestvarna govora.
alosno je za ovjeka da se vjeito
bavi brbljarijama i u tom uiva i
naslauje se, a zaboravlja na smrt,
koja sve unitava.
Kad efleha men zekjkja-ha:
Zasigurno onaj, koji sebe i svoju duu
oisti i popravi, naao je spas.
Bar za dva-tri dana oisti svoje
srce, da bude kao ogledalo bistro od
mrnje i prikrivenog neprijateljstva.
Srce neka ti bude ogledalo, u kom e
se odraavati tvoj kitab kog se mora
drati. U tom ogledalu proitaj sebe i
svoje tajne! Kada bude dua ista, a
srce sjajno, otpoee u tebi duevna
otkrivenja raznih slika i pravo zna-
enje postojeih oblika.
O, Ti aduzijskog duevnog sta-
nja! Ako eli da svoje srce i duu kao
ogledalo oisti i razbistri, priblii se
jednoj osobi uzviene udi, ije je srce
kao ogledalo isto i bistro. Uslijed
tvoga blienja, ovakvom jednom
savrenom i bistra srca kjamilu,
nestae u tebi aduzijske udi i pre-
porodie se u istinskog mladia.
VI. Denabi Jusuf i Zulejha
Poznato nam je to se je desilo sa
Zulejhom radi njenog ljubavnog zano-
sa za Jusufom. Ona je od toga ostar-
jela, lice joj se je smeuralo, a oi
uvehle. Od njenog lijepog lica, zano-
snog tijela, ne ostade vie nita. U
oima svijeta, bila je ona sada samo
ruevina.
Jednog dana sjela je Denabi
Zulejha kao prosjakinja na putu,
kuda e Jusuf a.s. proi. Kada je
Jusuf pejgamber proao pokraj nje u
pratnji svojih dvorjana, vidje pokraj
puta jednu staru enu, te u udu
upita:
- Ko je ta stara i slaba ena?
- O, ti Allahov poslanie! - odgovo-
ri mu jedan od dvorjanika.
- Ova je ena oboljela i ostarjela
zato jer neizmjerno je u tebe zaljub-
ljena. Zove se Zulejha ...
Kad ovo u hazreti Jusuf vrlo se
iznenadi i u udu ree:
- Fesubhanallah, zar je ovo Zulej-
ha?... Zar joj je lice sada ovakav oblik
poprimilo?
Ovakvo Zulejhino stanje pobudi
kod Jusufa veliku samilost i on joj brzo
prie i sa sa v r e -
nom milo u
i neizmjernim merhametom raspitivao
se za njezino stanje do u sitnice.
Kad Zulejha vidje toliku hazreti
Jusufovu milost i poast, koju joj on
lino ukaza, naglo stee novi ivot i
potpuno se pomladi. I lice i tijelo
poprimi joj mladenaki oblik i aro-
bnu mo.
Po jednoj tvrdnji uinak hazreti
Jusufovih rijei i molitve bio je taj da
Denabi Zulejha postade iznova ljepo-
ticom i osamnaestgodinjom pravom
djevicom!
Jedini lijek!...
O ti ovjee, aduzijskog duevnog
stanja!
Ako i ti doe da bude u
sjeni i himmetu (biti nekome
sklon srcem) istinitog i
nepatvorenog Jusufa, pa
ako uzme njegovu Hair-
dovu (sretnu blaenstvenu
molitvu) i ako njegov de-
mal (ljepota lica) bude ogle-
dalo itave tvoje nutrine -
stei e i ti novi ivot kao i
Zulejha i istog e asa
postati pomlaen, njean,
ist, dostojanstven i krasan
mladi. n
81 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
Hazreti Bestaminog vremena,
ree nekom kjafiru musliman:
Sluaj, ako prihvati ti iman,
na oba svijeta bie Hakku ti odan
i saznae Vjeitu sreu za vremena vjena.
O muslimane! Kjafir mu na to ree:
to mi kae o imanu, to li je,
onaj iman hazreti Bestamije?
ije imansko svjetlo jo vee je,
od borbe Ljubljenih! Reci, da li je!
U stanju nijesam da budem ja,
na stupnju Bestamine vjere i
imana
I ako sam u vjerskim poslima ja,
dahil i neimam kakva znanja,
al znam, naspram njegova imana
da sam neizmjerno odan ja.
Ba ja njegovu vjeru drim svojom,
koja opija, blaenou krasnom,
i zaista, sjaj imana mu,
rasvijetlio je vasionu svu.
82 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
Hazreti Mevlana Delauddin Rumi
Istiniti iman
(Dragulji iz velianstvene Mesnevije)
Prevod posveen Mevlana H. Mehmedu Demaluddin ef. aueviu, pripadniku
tarikata Hazreti MevIanatovog, kao skromni dar, povodom Njegovog navretka 65.
godina ovozemnog ivota od Ibni Adema (Adem ef. Karaozovi)
Demaluddin ef. auevi
83 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
Ako ehadet kjelimu ne viem ja
glasno i ne trubim okolo mumin sam,
al unutrinom, kao to iman Bestamin
zasigurno vrstu vjeru ja imam.
Ako je onakva vjera vaa,
kakvom je ti zna i ispovijeda,
ja za takvu vjeru neimam ba
ni elje ni kakva osjeaja - haa.
Kad bi vidio jedan, to je edan imana,
hal i slabost Vaeg din-imana
dosadnim bi mu taj iman bio
i napustio bi ga bez amana.
Ah, jer onaj, koji imanu naginje
Kod vas e spaziti samo trnje,
imansku sliku i jedino ime.
Ali ne i svrhu imana i muminluka
od muminskog lijepog ahlaka.
Bilo bi, da ste mumin Vama rei
opasnu pustinju spasom nazvati.
Jer u vaem tijelu po nesrei,
ime samo je od imana. Reci,
Zar se smije istinu ne rei!
Ljudi koji imaju tee, znajte
imanskog znaenja kod vas ne vide.
Prelaz im u iman ogavnim postade.
Kjafiri, kad na va iman bace poglede
Kad u ki jednog neznaboca,
ruan glas nekog mujezina
(prilikom uenja podnevskog ezana)
elju za iman napusti bez daljnjega.
Kao Bestamiji, jedinstvenim lavovima,
neka je blaenstvo i aferin!
koji u putu Boanskog aka
dokazae i ispoljie mukost svoju.
Bijae obim dina Bestaminog,
jedinstvenog stupnja savrenog.
Da kad bi jedna kaplja kanula
iz Njegovog Mora imanskog,
na povrinu okeana svjetskog,
u tren oka bi usahnuo od
ara Ljubavnog
Preveo: Ibni Adem
Napomena: Ovo je izvadak iz jedne prie u Mesneviji od velikog muslimanskog filozofa i misti-
ara Mevlana Delaluddini Rumije, u kojoj se govori o vjetini pravog imana. Kako je itava
Mesnevija koja sadri preko 47 hiljada stihova isprepletena slinim alegorikim priama, to se i u
ovoj alegoriji o istinitosti imana govori o povrnosti imana, koji ne prodire u dubine srca, nego
ostaje samo na povrini. Kao uzor savrenog imana istie se veliki uenjak i sufija Ebu Jezid Bista-
mija, koji je na razne naine od neuke mase bio proganjan i zlostavljan, koja je bila hukana od
nazovi uenjaka, koji su vjeru upotrebljavali kao sredstvo za zadovoljenje materijalnih prohtjeva.
TERDUME-I-MESNEVI
Binew ez ney un hikayet mikuned,
Ez guda yiha ikayet mikuned.
uj od naja kako priu kazuje,
Od rastanka alosno se tuguje.
Kez neysistan tamera bubride end,
Ez nefirem merduzem nalide end.
Od kako se ja iz gaja osjekoh,
Rasplako sam vriskom muko i ensko.
Sine hawa hem erha ez firaq,
Ta biguyem erhi derdi itiyaq.
Jer se hoe od alosti ispriati,
Dok iskaem jaku elju-deverat.
Her kesi ku dur (i) mand ez asli hwi,
Baz guyed ruzigari wasli hwi.
Ko se od svog roda dugo rastane,
Sve izgleda kako da se sastane.
Men beher gem iyyeti nalan udem,
Gufti hu halanu bed halan udem.
Ja ti cvilim jadan svagdje i plaem,
Tuna blaim, a veselu pomaem.
II varijanta
Ja ti jadan svagdje plaem i cvilim,
S tunim opim, a mogu i s veselim.
84 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
UVODNI STIHOVI
MESNEVIJE
Preveo: Muderris Alija Sadikovi
Takvim za 1324./1906. godinu
85 BEHAR116
ARHIVA prvi tiskani prijevodi Mesnevije u BiH
Her kesi ez zanni hud ud yari men,
Ez deruni men negust esrari men.
Svako leti osejriti ferjad moj,
Al za uzrok nik ne pita, Boe moj.
Sirri men ez nelei men dur (i) nist,
Lik(i) emu gu(i) ra an nur(i) nist.
Moj je dirad pokraj vriska ublizu,
Al osjetit ne ide oku ni uhu.
Ten zigan wu gan zi ten mestur(i) nist,
Lik(i) kes ra didi gan destur(i) nist.
U tijelu je dua, ali vidi ti,
Nikom nije dato duu vidjeti.
Ateest in bangi nay wu nisti bad,
Her ki in ate nedared nist(i) bad.
Daba nije ova cika njegova,
Vatreno je teka elja njegova.
Atei iqasti kander naj futad,
Gu ei iqasti kander mej futad.
U naja je pala vatra zanosna,
U vinu je stala struja ljubavna.
II varijanta
U naja je pala vatra zanosna,
A u vinu vrije maja ljubavna.
Naj harifi her ki ez yari burid,
Perde haye perde hayi ma derid.
Od kako se naj od gaja rastao,
Svojom tajnom sve mi tajne otkrio.
II varijanta
Kako nekud na dalj pade tuni naj,
Sve mi perde svojom perdom otkri, vaj!
Hemu nay zehri wu tiryagi ki did,
Hemu nay demsazu mutaqi ki did.
Vidjel kogod otrov i lijek ujedno,
ak i enju, ko u naja zajedno.
Nay hadisi rahi pur hun mikuned,
Qissahayi ili Megnun mikuned.
Kad zajeca tada suza rominje,
Jer(a) ljubav i Mednuna pomene.
II varijanta
im zajeca nama suza rominje,
Jer(a) Lejlu i Mednuna pominje.
Mahremi in hu(i) duz bihui nist,
Mer zebanra muteri duz gui nist.
Otkud moje tajne da mi doznaju,
Osim onih koji za se ne znaju.
1. Uvod
S velikom sigurnou moe se istai
da danas skoro da ne postoji dio svijeta
u kojemu znaajan broj obrazovanih
osoba, naroito mladih ljudi, nije uo za
Mawlnu Rmja, i za njegovo, vjerova-
tno najpoznatije, djelo Me s ne viju
(Matnaw Manaw). U ovome, naravno,
nije izuzetak ni Bosna, naroito uzevi u
obzir da je kod nas tradicija mesnevi-
hnstva, tj. prevoenja i tu maenja
Me s nevije uz duhovno ov la enje
(idn), stara vie od pet vijekova. Meu-
tim, s obzirom na evidentne promjene
nastale u psihikoj i duhovnoj konstitu-
ciji savremenoga ovjeka, a u kontekstu
opih globalnih inoviranja, naroito pro-
mjena u dimenziji dru tvenih odnosa i
tehnologije, smatramo iznimno vanim
skrenuti panju na razliite naine pri -
hvatanja ali i razumijevanja sad r aja
Mawlninog uenja, koji izravno zavise
od duhovno-psihikog profila recipijenta
ali, jednako tako, i od smoga razloga
pri h va tanja Mawlninog nauka u kon-
kretnoj sredini. Kako emo vidjeti,
mogue je napraviti opu podjelu pri
analizi modusa prihvatanja Maw l -
ninog uenja koja podrazumijeva otva-
ranje za pa dnoevropske i amerike ug la -
v nom akademske javnosti za R m jevo
uenje krajem XVIII i poetkom XIX vi -
jeka, potom tradicijsko tumaenje R -
m jevog intelektualnog nasljea kod
nas u Bosni, i, konano, odnos savreme-
nih mladih generacija prema uenju
Ma wlne.
Naravno, reenu podjelu mogue je
uraditi i na drugi nain ali smatramo
da je ovakva podjela za nas naroito
bitna, budui da brojne grupe i po je -
dinci u Bosni danas Mawlni prilaze
sasvim drugaije negoli je to bio sluaj
u prethodnim vijekovima, ali, takoer,
vlastito interpretiranje u znatnoj mjeri
boje i tradicijskim nasljeem kojem
prilaze na odve selektivan nain.
2. Recepcija Rmjevoga
nauka na Zapadu
Dobro je poznato da Turci, openi-
to govorei, smatraju da su sve sla-
boumne osobe inspirirane boanskim
duhom. Stoga ludaci imaju svoje mje-
sto u damiji. Strani isani predmet
su uvaavanja i strahopotovanja; der-
vii potpadaju pod ovu kategoriju s
obzirom na njihov ples, koji je vrsta
samomuenja. vau neku vrstu opoj-
noga korijena, koji poveava njihov
delirijum.
1
Ples, u skladu s jednolinom muzi-
kom, svemu daje karakter priguenoga
ludila, koje vie utjee nego to samo
uznemiruje due. Kompletna izvedba
teko da moe biti pouna: vie mi lii
na neki balet, doim mi je ples dervia
u Skadru ostao u sjeanju kao neka
scena iz ludnice.
2
Ove rijei poznatog pisca, autora i
kod nas rado itanih bajki, Hansa
Christiana Andersena, jedni su od naj-
ranijih iskustava mevlevijskoga zikra
86 BEHAR116
POST SCRIPTUM
Samir Beglerovi
TRI RAZLIITA PRISTUPA
INTELEKTUALNOM NASLIJEU
MAWLNE ALL AD-DNA RMJA
Iako je sasvim mogue da su pojedinci itali Rmja nezavisno od
tradicije mesnevihanstva u Bosni, ipak, Mesnevija je najvie tumaena
unutar te tradicije, kao i kroz kurseve iz tzv. lijepe perzijske knjievnosti,
koji su se odravali u privatnim kuama. Ovakav pristup
podrazumijevao je sasvim specifian odnos slualaca, ne i italaca,
prema Rmjevom nasljeu. Takoer, kao trei osnovni vid prenoenja
Rmjevog nauka u Bosnu obavezni smo istai djelovanje dervikoga
reda mevlevija, koji je zasigurno prisutan u Bosni jo od XV vijeka,
meutim, koji je nestao koncem XX vijeka. Nasuprot recpeciji
Mawlninog nasljea u ova tri vida, savremene generacije do Rmja
dolaze na esencijalno drugaiji nain.
1
Hans Christian Andersen, A Poets Bazaar:
Pictures of Travel in Germany, Italy, Gree-
ce, and the Orient, New York, Hurd and
Houghton, 1871., str. 236.
2
Ibid, str. 242.
uz kretnje tijelom sema, predoenih
itaocima na Zapadu. Pored ostaloga,
mogu nam posluiti i kao dobar poka-
zatelj ne samo velikoga nepoznavanja
ve i nekompatibilnosti tadanjega
mentaliteta zapadnoevropskih istrai-
vaa, s jedne strane, i muslimanskog
tra dicijskog naslijea, nasuprot tome.
Ipak, misli i djela Mawlne Rmja na -
la su svoje mjesto i u tome dijelu svi-
jeta, i to s kraja XIX i poetkom XX
vijeka. Moemo rei da su tri osnovna
ra z loga omoguila smijetanje Rm -
jevih djela u biblioteke zapadne Evrope
i njihovo izuavanje.
U prvome redu, mada moe para-
doksalno zvuati, jedan od kljunih fa -
k tora koji su utjecali da sadraji R -
mjevih radova budu tako snano rai-
reni u zemljama Zapada, djelo je prote-
stantskih teologa, naroito onoga prav-
ca iz kojega e, kasnije, nastati pokret
puritanizma. Rije je o pietizmu nasta-
lom kao reakcija na beivotni prote-
stantizam, kako su ga kritiari karak-
terizirali, koji se javio u XVII vijeku,
postao jedan od najutjecajnijih teolo-
kih pravaca u zemljama zapadne
Evrope u XVIII vijeku, nakon ega mu
je utjecaj oslabio, da bi se krajem pro-
loga milenijuma skoro u potpunosti
ugasio. Tragajui za moguim osvjee-
njem, dodatnim inspirativnim izvorom
vjerskoga ivota, protestantski teolozi,
slijedei, ujedno, opi trend tadanjega
vremena, panju su usmjerili na vjer-
ske tradicije istoka. Tako jedan od naj-
poznatijih teologa toga doba August
Tholuck (u. 1877. godine) pie knjigu
pod naslovom: Ssufismus sive theo-
sophia persarum pantheistica (Sufi-
zam ili panteistika teozofija Perzija-
naca) 1821. godine. Iako u njoj kri ti ku -
je Rmjev nauk, kao odraz manihej-
skog uenja, simboliziranog kroz temu
odnosa due i fizikoga tijela kao za -
tvorenika i elije, koju Mawln, stva r -
no, esto problematizira
3
, ipak, Tho-
luck je ovime skrenuo panju in te le -
ktualnoj javnosti na Rmjevo milje-
nje. To e, izmeu ostaloga, utjecati i
na Hegelovo opredjeljenje da u svojoj
po znatoj Enciklopediji filozofskih zn a -
nosti tretira Mawlnino uenje o je di -
n stvu due s Gospodarom kroz princip
ljubavi, karakterizirajui ga kao naji-
stiju formu svjesnosti egzistencije Jed-
noga, svojstvenu samo muslimanima.
To duhovno jedinstvo transfiguracija je
prirodnoga i duhovnoga, u kojoj su iz -
va njskost i prolaznost ovoga svijeta iz -
bri sani i apsorbirani.
4
Pored ovoga, postoji i drugi razlog
zbog kojega su zapadnoevropski kr a -
n ski teolozi i izravno uveli Rmjev
nauk u iri kontekst. Konac XVIII vije-
ka, pored ostaloga, obiljeen je i dubo-
kom krizom institucionalnog, eklezijal-
nog kranstva. Nakon to je sm zapo-
eo proces odvajanja Tradicije od Pi s -
ma, protestantizam, odnosno crkve
reformacije, nali su se pred izazovom
praktinih posljedica insistiranja na
principu sola scriptura. Sve vei broj
vjernika u zapadnoevropskim zemlja-
ma osjeao je pojaanu potrebu za
duhovnou koja im je, ve prvoga vije-
ka nakon uspjeha reformacije, oigle-
dno poela nedostajati. Na taj nain,
slijedei ranije spomenutu tradiciju
pietizma, ali i prosvjetiteljstva, zapad-
noevropska drutva posebno e njego-
vati principe prenaglaenog indivi-
dualizma, tolerancije te postepenoga
izdvajanja etike od dogme. Iz prvoga
principa razvit e se praksa individual-
ne pobonosti, tolerancija e oznaiti
razvoj trendova eklekticizma, sinkret-
izma ali i religijskog ontoloki zasnova-
nog pluralizma, doim e primat etike
nad kranskom dogmom biti ubrzo
tretiran kroz rasprave o procesu seku-
larizacije.
Na ovaj nain drutva razvijenih
zemalja Zapada otvorit e se utjecaji-
ma mistinih, u smislu egzotinih
vjerskih tradicija sa istoka. Posebnu
panju posvetit e stihovima Omera
Hajjama, koji su, u nekim sluajevima,
modernim piscima, npr. u oblasti knji-
evnosti, sluili ak kao misao vodilja.
5
Utjecaj stihova Omera Hajjama,
namjerno kaemo stihova ne i uenja,
predstavljat e veliku opasnost za
kranski identitet zapadne Evrope s
obzirom da se njihov sadraj tumaio
kao tematiziranje vjerskoga indiferent-
izma i agnosticizma. S obzirom da je
javnost naprosto bila opijena Hajja-
mom, protestantski intelektualci,
meu njima npr. William Hastie, teo-
log i pastor Crkve kotske, ponudili su
svojim vjernicima Mawlnu kao zamje-
nu za Omera Hajjama. Kako je Hastie
jasno naglasio, makar bila rije i o ne -
kranskoj tradiciji, ipak, Mesnevija
barem izravno potvruje smisao vjere i
vjerovanja te line pobonosti.
6
Drugi faktor koji je utjecao na uvo-
enje i kasniju veliku popularnost
Rmjevoga djela na Zapadu jesu
prijevodi Mawlninih radova koji su
uradili orijentalisti. U prvome redu,
radi se o prijevodima na engleski i nje-
maki, djelima Arthura Johna Arber-
rya, Reynolda Alleynea Nicholsona,
Friedricha Rckerta, Hellmuta Ri tte -
ra, i Fritza Meiera.
7
Rmjeva djela
prevoena su i na druge jezike, ali su
ovi autori za nas posebno vani s obzi-
rom da su njihovi prijevodi prisutni
skoro istovremeno s njihovim objavlji-
vanjem i na naim prostorima, a danas
jedan broj zaljubljenika djelu Mawlne
pristupa upravo kroz ove prijevode, o
kojima jo nije uraeno ozbiljna i teme-
ljita studija.
Trei faktor koji je utjecao na
popularnost Rmija na Zapadu djelo je
brojnih organizacija i kola nastalih
unutar fenomena new agea, odnosno,
87 BEHAR116
POST SCRIPTUM
3
U dijelu o perzijskim djelima, Tholuck na prvome mjestu predstavlja
Mesneviju i Rmjevo uenje. Vidi poglavlje: Persici, str. 1.-3., u knji-
zi: August Tholuck, Ssufismus; Sive, Theosophia Persarum Pantheistica
Quam e Mss, Berlin, Libraria Ferd. Duemmleri,1821., (reprint Harvard
College Library, bez god.), str. 59.-61.
4
Usporedi: Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Enciklopedija filozofijskih
znanosti, Sarajevo, Veselin Maslea Svjetlost, 1987., str. 479.-480.
5
Vidi npr. uvodnu stranicu djela: Oscar Wilde, The Picture of Dorian
Gray, London, Penguin Classics, 2003. Takoer i interpretaciju Omera
Hajjama kroz rijei jedne od glavnih linosti ovoga djela Lorda Henrya.
6
Ovaj Hastiev utjecaj bit e vidljiv i u narednoj generaciji zapadnoevrop-
skih istraivaa koji su do kraja otvoreno i objektivno pisali o tesavvufu
i Mawln Rmju a koji su kod nas, uglavnom, ostali nepoznati. U jed-
nome od najvanijih djela iz toga perioda, autor Hadlan Davis u uvodu
naglaava da je u svome radu, izmeu ostaloga, koristio i djelo Hastia:
The Festival of Spring from the Divan of Jelaleddin. Vidi: F. Hadlan
Davis, Wisdom of the East: The Persian Mystics: Jalalud-Din Rumi,
London, Cambridge University Press, 1912., str. 7.
7
Vidi: Franklin D. Lewis, Rumi: Past and Present, East and West The
Life, Teachings and Poetry of Jall al-Din Rumi, Oxford, Oneworld,
2003., str. 531.-536.; i 540.-542.
88 BEHAR116
POST SCRIPTUM
kasnije, nove religioznosti. Shodno
naravi ovih pokreta, naglaen mistini
pristup u interpretaciji Mawlninog
uenja te njegovo inkorporiranje u pra-
ksu brojnih new age kola i njihovih
batinika, sjajno je posluio kao nado-
mijetenje ve ranije spomenutog osje-
aja nedostatka duhovne komponente,
potrebne svakome ovjeku.
Tako je interpretacija Rmja, i
uope tesavvufa, zauzimala kljuno
mjesto u predavanjima i spisateljskom
opusu jednoga Georgea Ivanovitcha
Gurdjieffa (u. 1949. godine). Da podsje-
timo, Gurdjieff je, zajedno sa Pyotr De -
mianovich Ouspenskiiem (u. 1947.
godine), i izravno i posredno, Maw l ni -
no djelo predstavio nizu utjecajnih za -
pa dnoevropskih autora (Kennethu Wa -
l keru, J. G. Bennetu, Johnu Wilkinso-
nu), a na toj tradiciji difuzne, neinsti-
tucionalne religoznosti nastala su broj-
na i danas veoma aktivna drutva, iji
su osnivai, u nekim sluajevima, pori-
jeklom muslimani, poput: Threshold
Society, osniva Kabira Edmunda
He lminskog i Camille Helminski, Me -
v levi Order of America, osnivaa Jela -
lu ddina Lorasa, sina Sleyman Dedea,
Is lamia Ruhaniat Society, iji se la -
no vi veu za Hazrat Inayat Khana (u.
1927. godine), Samuela L. Lewisa Un -
cle Sam (u. 1971. godine), i Pira Moi-
neddina Jablonskog (u. 2001. godine).
8
Djelovanje ovih udruenja, odnosno
njihovih lanova, izuzetno je znaajan i
za kontekst savremene Bosne, s obzi-
rom da su se djela koja su oni napisali,
cjelovita ili samo neki njihovi fragmen-
ti, sada pojavila i u prijevodu na bosan-
skom jeziku. Takav je sluaj sa knjiga-
ma Idriesa Shaha (u. 1996. godine), u
Bosni veoma popularnim, koje su obja-
vili i neki tradicijski orijentirani tekij-
ski demati u Bosni, potom Idrisa
Lahorea, Chandre Mohana Jaina poz-
natijeg kao Osho (u. 1990. godine), i sl.
3. itanje Rmja u Bosni:
nekada i danas
Iako je sasvim mogue da su
pojedinci itali Rmja nezavisno od
tradicije mesnevihanstva u Bosni, ipak,
Mesnevija je najvie tumaena unu-
tar te tradicije, kao i kroz kurseve iz
tzv. lijepe perzijske knjievnosti, koji
su se odravali u privatnim kuama.
Ovakav pristup, a neke od njegovih
karakteristika spomenut emo u
zakljuku, podrazumijevao je sasvim
specifian odnos slualaca, ne i
italaca, prema Rmjevom nasljeu.
Takoer, kao trei osnovni vid
prenoenja Rmjevog nauka u Bosnu
obavezni smo istai djelovanje dervi-
koga reda mevlevija, koji je zasigurno
prisutan u Bosni jo od XV vijeka,
meutim, koji je nestao koncem XX
vijeka.
Nasuprot recpeciji Mawlninog
nasljea u ova tri vida, savremene ge -
ne racije do Rmja dolaze na esencijal-
no drugaiji nain. Koristei se skoro
neogranienom slobodom izraavanja
na internetu, mlade osobe podigle su
veliki broj internetskih dnevnika blo-
gova, koji im omoguavaju ne samo
pre zentiranje za njih specifinih se g -
menata Mawlninog opusa, ve i raz-
mjenu miljenja, koja nerijetko popri-
ma oblik autoritativnog tuma e nja
Rmjevih misli. Naravno, ovakav pri-
stup skoro po pravilu iskljuuje upotre-
bu znanstvenoga instrumentarija u
tumaenju.
Pored toga, zahvaljujui izraenoj
sklonosti novih generacija, shodno nji-
hovom promijenjenom mentalitetu ali i
drutveno-historijskim okolnostima,
veliki broj mladih u mogunosti je ita-
ti tekstove na engleskom i njemakom
jeziku pa, s obzirom na postojee prije-
vode Mesnevije na ta dva jezika, to
temeljno Mawlnino djelo itaju izra-
vno, oslanjajui se na razumijevanje
zapadnoevropskih orijen talista prema
Rmju. I, u to nema nikakve sumnje,
za razliku od ranijih generacija, mladi
su sada u velikoj mjeri upoznati i sa
sadrajima drugih Mawlninih djela,
poput njegovoga Divana, knjige Fhi
m fhi, te Rmjeve biografije koju je
napisao Aflk, koja je odavno prevede-
na na francuski jezik. Do sada su
fragmenti ovih Rmjevih dijela u
tekijskim krugovima u Bosni uglav-
nom prenoeni citiranjem uzreica,
navoenjem razliitih formi pravila
duhovnog odgoja i sl., pri emu znatan
broj prenosilaca, a smim time ni slu-
alaca, nije ni znao da se zapravo radi
o Mawlninim mislima.
Premda je tradicija mesnevihanstva
u Bosni odravana bez prekida, ipak, u
postratnom periodu poprimila je u odre-
enoj mjeri formu ekskluzivnosti, s
obzirom da predavanjima iz Mesnevi-
je nije mogao prisustvovati svako ko bi
iskazao interes. Iako se to pravdalo pro-
mijenjenim zdravstvenim stanjem tada-
njega mesnevihana hadi hafiza Hali-
da-efendije Hadimulia, ipak, injenica
je da su organizatori predavanja jo
mnogo prije te promjene polahko zatva-
rali krug slualaca. Ovo je vano napo-
menuti iz razloga to tradicija mesnevi-
hanstva podrazumijeva interes osobe za
sadraj Mesnevije a potom slobodan
pristup predavanjima, a, treba opet
naglasiti, esto su ta predavanja u pro-
losti odravana ak i u privatnim kua-
ma. Nasuprot tome, odreeni stepen
restrikcije imao je za posljedicu dodatno
okretanje zainteresiranih osoba, naroi-
to mladih, drugim, uslovno reeno
alternativnim izvorima. Ranije spo-
menuti prijevodi Mesnevije na engle-
ski i njemaki jezik sjajno su posluili u
ovome kontekstu to je, posljedino,
isprovociralo nastanak novih kruoka
(halki) tumaenja Mesnevije, koji su,
negdje u veoj a negdje u manjoj mjeri,
usvojili tradicijski pristup odravanja
predavanja, ili, pak, uspostavili sasvim
nove oblike kako odnosa prema Mesne-
viji tako i razumijevanja njenoga sadr-
aja. Takoer, vano je istai da je i prvi
cjelovit prijevod Mesnevije na bosan-
ski jezik uraen sa engleskog a ne sa
perzijskog jezika. Ovo ne znai da je
novonastala praksa nuno loa, niti
nuno pozitivna, tek, vano ju je nagla-
siti.
9
Pored reenoga, praksa pozivanja
na neizvorne jezike Mesnevije istodo-
8
Informacije o svim ovim udruenjima
lahko je pronai na internet stranicama.
9
U ovome kontekstu vidi npr. intervju s jed-
nim od prevodilaca Mesnevije s engleskog
na bosanski jezik, Imamoviem, koji vrlo
kritiki govori o tada aktuelnoj formi
mesnevihanstva u Bosni i prilino argumen-
tirano obrazlae razlog zbog kojega je ofor-
mio vlastiti kruok. Naravno, kao i svako
tako i to obrazloenje moe biti tumaeno
kroz brojne aspekte: Intervju: Velid Ima-
movi Cijeli svijet moe itati Mesneviju,
razgovarao: Filip Mursel Begovi, Behar
asopis za kulturu i drutvena pitanja, god.
XVI, I-IV 2007., br. 80-81, str. 25.-30. Tako-
er i kritiku prijevoda sa neoriginalnih jezi-
ka: Ahmed Zildi, Poslanica o prijevodu,
prevodiocima i jo poneemu, Odjek, prolje-
e-ljeto 2006., br. 1-2, str. 163.-172.
bno je znaila i otklon od tradicijskoga
razumijevanja autoriteta i odnosa
prema autoritetu, i to u svakome seg-
mentu, a kao jedna od posljedica toga
je neprihvatanje nunosti makar
temeljne znanstvene upoznatosti s izu-
avanim fenomenom. I to, to je veoma
zanimljivo, nije postalo evidentno
samo u krugovima mladih znatieljni-
ka ve, u jednakoj mjeri, i meu veli-
kim brojem eksperata u pojedinim
znanstvenim oblastima pri emu ti
znanstvenici vide vlastiti diskurs kao u
potpunosti dostatan, tavie, i jedini
legitiman vid razumijevanja i tumae-
nje Mesnevije. Naprosto, smo poz-
navanje jezika (arapskog, perzijskog,
turskog, i sl.), odnosno poznavanje raz-
liitih konteksta unutar kojih je reali-
zirana tradicija mesnevihanstva (kul-
turna povijest, tesavvuf, i sl.), namee
se kao osnovni ali, vrlo esto, i jedini
kriterij u tumaenju Mawlninog
nauka, to je, zapravo, vrsta akadem-
skog ekskluzivizma.
Ova, u savremenom bosanskom
drutvu vie nego primijetna, tendenci-
ja dodatnoga naglaavanja ranije inici-
ranog ekskluziviteta kruoka, i aka-
demskih i neznanstvenih, na kojima se
tumai Mesnevija, rezultira, izmeu
ostaloga, isputanjem temeljitog, pluri-
perspektivnog i kritikoga itanja i
sadraja Mesnevije ali i kompletnog
Mawlninog nauka. Veliki broj objavlje-
nih radova, ak i metodoloki struno
uraenih, zapravo su samo razliite
forme prepriavanja onog vie-manje
poznatog o Rmju i njegovom najpoz-
natijem djelu. Stoga se, sma po sebi,
namea zadaa prije svega ozbiljnog
znanstvenog valoriziranja lanaka i
studija o Rmju i Mesneviji, i to ne
samo onih napisanih na bosanskom ve
i onih prevedenih s drugih svjetskih
jezika. Slobodni smo ustvrditi da i pored
velikoga broja radova o Mawlni i
Mesneviji, bosanska javnost ve due
vrijeme zapravo nije ula niti proitala o
tome skoro nita sutinski novo.
Zakljuak
Nakon svega prethodno izloenog,
moemo izvesti tri za na diskurs pose-
bno vana zakljuka.
a) tradicijsko tumaenje Mesnevije
u Bosni kroz instituciju mesnevihanstva
zapravo je znaio posredno prilaenje
Rmjevom nauku s obzirom da su pre-
davanja Mesnevije usmjeravana
komentarima na to djelo, naroito
komentarima turskih autora. Iz toga
razloga nije nimalo neobino da je veliki
broj slualaca zapravo usvajao ope
principe tesavvufa, dodue prilino
tonirane naukom Mawlne, a rijetko ko
je pamtio sm sadraj Mesnevije, vie
se koncentrirajui na njeno tumaenje.
Nasuprot tome, sadanje generacije
sadraju Mesnevije prilaze uslovno
reeno direktno, pozivajui se, uglav-
nom, ili na prijevode na engleskom i nje-
makom jeziku, ili se sluei prijevodi-
ma s ta dva jezika, naroito sa engle-
skog, na bosanski jezik. Tako se deava
da mlae generacije mogu citirati
izravno Mawlnu, ne ideje nekog njego-
vog tumaa, ne postavljajui, pri tome,
Rmjeve rijei u opi kontekst islama,
napose tesavvufa, ve jo, shodno ten-
denciji postmodernistikog odnosa ita-
laca prema tekstu, ne itajui stihove
Mawlne kao konkretnu duhovnu
poduku ve im dajui ona znaenja koja
im u tome trenu djeluju kao najblia,
koja im u tome trenu mogu posluiti
kao argument, opravdanje trenutnog
stanja njihovoga uma i due.
b) razlika izmeu posrednog i izrav-
nog pristupa sadraju Mesnevije u
prvi plan postavlja problem odnosa
prema autoritetu, odnosno razumijeva-
nja autoriteta. Starije generacije kroz
tradiciju mesnevihanstva Rmjev nauk
usvajale su kroz linost smog mesnevi-
hna vrsto vjerujui da je pored for-
malno dobivenog ovlatenja na tumae-
nje, svaki mesnevihn istodobno
duhovno povezan i sa Mawlnom. Tako
su osobe zainteresirane za nauk
Mawlne u linostima npr. reisul uleme
Demaludina-efendije auevia, hadi
Mujage Merhemia, Fejzulaha-efendije
Hadibajria, hadi hafiza Halida-efen-
dije Hadimulia, i kadije Ahmeda-
efendije Meia, da navedemo samo
neke od njih, prije svega vidjele primjer
ozbiljenih i duhovno zrelih, odgovornih
vjernika (insn kmil). No, jednako
tako, ne treba zaboraviti ni ope pravilo
tradicije mesnevihanstva da naredni
ciklus tumaenja Mesnevije ne zavisi
od mesnevihna ve prvenstveno od zre-
losti, odnosno raspoloenosti zajednice,
demata, da slua i da se odgaja slua-
njem Mesnevije. Savremene generaci-
je, nasuprot tome, itanjem, ne vie slu-
anjem, Mesnevije postavljaju sme
sebe kao autoritet, prekidajui tu
zbiljsku duhovnu vezu s Rmjem, i,
kako je reeno, sadraju Mesnevije
esto daju neautentina, ak i antitradi-
cijska znaenja. Ovaj pluralizam tuma-
enja Mesnevije podrazumijeva i plu-
ralnost autoriteta u naem vremenu
tako da i ovo djelo ali i Mawlnin nauk
uope poprimaju razliite sinkretistike
oblike to se, skoro jednakim intenzite-
tom, odraava i na dananju praksu
dervikog reda mevlevija, odnosno na
razumijevanje principa toga reda (ul).
Navodei kao primjer djela ve spome-
nutog Idriesa Shaha, Oshoa i drugih,
prevedena na bosanski jezik, tesavvuf
se sada percipira kao forma modernoga
spiritualizma, iji je osnovni cilj uvesti
svakog duhovnog putnika u proces svo-
jevrsne spiritualne samorealizacije,
koji, u konanici, podrazumijeva brisa-
nje ontoloke razlike izmeu dragoga
Boga i ovjeka. Naprosto, svaki ovjek
je, po tome nauku, potencijalno i Bog, i
ustvari u takvom iskrivljenom kontek-
stu autori citiraju poznate tesavvufske
autoritete: Halla, Bismja, Ibn
Arabja, Rmja i brojne druge.
c) Ono to je takoer zanimljivo
naglasiti odnosi se na starosnu struktu-
ru potovalaca Mesnevije. Na osnovu
evidencije koju je jedan od bosanskih
mesnevihna Fejzulah-efendija Hadi-
bajri vodio, moemo zakljuiti da su
raniji sluaoci Mesnevije uglavnom
bile osobe srednje i starije starosne
dobe.
10
S druge strane, u naem vreme-
nu taj odnos je izmijenjen pa, to moe-
mo zakljuiti na osnovu rasprava na
internet forumima, veinu potovalaca
Mesnevije ine mlade osobe. Osim
toga danas Mesneviju u velikom broj
itaju i ene, za razliku od ranijeg perio-
da kada su bile u znantnoj manjini.
Sve ovo, sasvim sigurno, u bitnome
mijenja uvrijeenu percepciju sadraja
Mesnevije ali i trai od savremenih
generacija jedan kritiki i sasvim nov
odnos prema nauku i djelu Mawlne
Rmja, ali i tesavvufa uope. n
89 BEHAR116
POST SCRIPTUM
10
Fejzulah Hadibajri, Dnevnik Mesnevi-
je, neobjavljeni rukopis.
90 BEHAR116
SJEANJE
Od sarajevskih tekija svaka slii Kabi
u davanju oprosta svojim posjetiocima.
Njihovi ejhovi su vlasnici duevnih otkrivanja i inspiracija;
svaki je od njih stoer oko koga se okree svijet.
Od skupine tekija je izvor boanske nauke,
koji slii Kabi za stanovnike gradova.
Najvee mjesto za riznicu nauka,
tekija rumskog mule (Mevlane).
Kakav je ono sjaj u stilu njene graevine!
Kakav je ono sjaj koji slii sjaju Haverneka (stari arapski kraljevski dvorac).
Sasvim je bila lijepa i mila;
svako njeno mjesto kao ljepotica obljubljeno je bilo.
Sasvim skladna kao pjesnika misao;
ukraena poput izmatanog stiha.
Usred nje tee ema u bazen (adrvan),
a naokolo zgrada kakve u Raju nema.
To je bio pravi raj glavom;
sobe njene bile su rajske sobe.
Tlo bijae isto poput vieg svijeta;
voda poput due, a zrak lijep i ugodan.
Na izgled to je kua mevlevija,
ali u bitnosti gnijezdo meleka (anela).
Poploani mramor odsijavae poput ogledala;
i onome koji posmatra predstavljae slike likova.
Damija joj bijae poput svete kue;
to je bilo mjesto, u kome su klanjali sveti.
Kada jutrom grane na tom mjestu sunce
cio hanikah poput Ara utopi se u svjetlu.
Baa tekije bijae slina bai vieg svijeta;
ista od tjelesnog...
Ko bi je u mati izjednaio s iremskim baama
uinio bi pravu tetu.
Njen ejh, koji je jedan od onih koji Boga spoznaju (arifi-billah),
poznaje svrhu i mudrost stvaranja.
Kada se taj velianstveni ejh popne na propovjedaonicu (urs)
ini ti se kao da je na Sidri sjeo hazreti Debrail.
Njemu priznaju sposobnost svi ueni
kao i svi oni to nauku trae.
Kada onaj ronilac po moru Mesnevije
pone prosipati biser mesnevijskih mudrosti,
Ui svih prisutnih, visokih i niskih,
kao koljke budu pune istog bisera.
Na predavanju plemeniti dervii poredani u redove
kao konjica meleka u najljepem i najugodnijem redu.
Kada zapoji na mahfilu pjeva hvalospjeva Pejgamberu,
ini ti se da pjeva slavuj ije je gnijezdo Ar.
Kada potegne jedan dah svira uz naj poput Kaknusa,
pojavi se stotinu hiljada melodija.
Kada se prsti po rupicama naja ponu micati,
ta upljina daje stotinu zvukova.
Ono nije ema, nego slavljeni Gospodar
izlijeva na ono mjesto bijelo svjetlo.
Ko jedanput baci pogled na isti bazen
pomisli da je suneva kugla na zemlju pala!
Sva odjeljenja su bez primjera;
rajski hladnjak poput livade je lijep.
Mahfil joj je jedna arska petlja
iako naoko izgleda ovozemnog oblika.
Loa za pjevaa je izraeni kafas,
glas pjevaa je dah papagajev.
Mjesto sluanja (semahana) koliko je sjajno bilo;
isto bijae poput srca zaljubljenih.
Kada iscvatu i pokau se rue,
razne vrste svjetla potope cijelu bau.
Plodovi te bae su u slasti kao nobe-eer (ueereno voe);
to nije eer nego najslai ivot.
Svako stablo bilo je kao svjetlo proljetnog dana;
grane su bile kao dua odmjerene.
Ono to pada sa stabla izgledae kao ptice u zraku,
a slabo drmanje grana je kao jutarnji povjetarac.
Kada proljee pone provoditi svoje veselje i postavi svoje prijestolje,
svako se stablo ini kao okiena palma.
Kada svaki list pokae nebu svoje znakove,
on jezikom svoga stanja poziva Bogu i istini.
Zeleno povre u baama je
kao zelena rajska svila.
Objeenim levhama na zidu, ispisanim
najljepom kaligrafijom, nisu prilini ni rubinski komadi.
Ispisati onaka pisma sloena kao biser
nije mogue, Reide, nema za to pisara.
Napomena: Sarajevo je 1697. g. zadesila strana katastrofa. Austrijski
vojskovoa Princ Eugen Savojski sa 7-8000 vojnika protutnjao je Bosnom
i 24. listopada/oktobra stigao u Sarajevo i ognjemi maem, kako je u pri-
jeteem pismu poruio Sarajlijama, spalio i unitio skoro cijeli grad. Tom
prilikom je stradala i Mevlevijska tekija na Bendbai. Sarajevski pjesnik,
svjedok tih dogaaja, Muhamed Reid-efendija plaui nad sudbinom
grada, spjevao je jednu duu elegiju u kojoj opisuje ljepote Sarajeva
koje su preko noi nestale. Iz te elegije je i ovaj opis Mevlevijske tekije
preuzet iz Handieve studije, Sarajevo u turskoj pjesmi. n
Opis Mevlevijske tekije na
Bendbai iz 1697. godine
od sarajevskog pjesnika Muhamed Reidefendije
91 BEHAR116
SJEANJE
Atik-dede (konac 16. i prva polovina 17. stoljea)
Tevekkuli-dede (prva polovina 17. stoljea). Dugi niz
godina kazivao Mesneviju. Baagi kae da je bio odli-
an pjesnik. Ukopan je u haremu Careve damije
Sultan Ahmed (prije 1662.)
Abdul Mahmut (prije 1662.)
ejh Abdulfetah (umro 1709.)
Zuko Kablar (umro 1757.)
ejh Starac (umro 1757/58.)
ejh Ataullah (umro 1759/60.)
ejh Sara Ahmed-ef. (umro 1770; u 110. godini ivota)
Mustafa Mlivar, bio je prvo mujezin Tabakog mesdi-
da (umro 1777.)
eho elenger-Bravar (umro 1798/99.)
ejh Salih dede (Osman-dede, umro 1813/14.)
ejh Lutvullah (umro 1860.)
Muhamed ejh Fikrija (umro 1879.)
ejh Ruhija sin ejh Fikrije ehovia, posljednji mevle-
vijski ejh u Sarajevu (umro 1923/24.), a Mustafa-ef.
Vareanovi (imam ), posljednji je mevlevijski dervi u
Sarajevu. Umro je iste godine kad i Hadi Mujaga
(1959.)
EJHOVI MEVLEVIJSKE
TEKIJE NA BENTBAI
(OD 16. DO 20. STOLJEA)
Krajem ovog mjeseca poee ruenje tekije sa musa-
firhanom na Bentbai, jer e taj dio grada, po urba nis -
ti kom planu, biti pretvoren u veliki rekreativni centar.
Nj egovom izgradnjom, na prostoru izmeu Vijenice i
Ko zje uprije, Sarajevo e dobiti jo jedan vrlo vaan
objekat drutvenog i turistikog znaaja. Da bi se u pot -
punosti realizovala ova ideja potrebno je bilo sruiti ovaj
nesumljivo vrijedan istorijski spomenik jer se ni na koji
nain nije mogao uklopiti u novu sredinu.
Izgradnjom puta, podizanjem brane i nasipa obje-
kat je priguen i djelomino zatrpan, tako da je ve
samim tim izgubio mnogo od svoga spomenikog
karaktera. Tekija je bila kao kulturni spomenik pod
zatitom drave, pa je bilo potrebno da se revidira rje-
enje o zatiti. Zavod za zatitu kulturnih spomenika
donio je prije nekoliko dana rjeenje o skidanju zati-
te sa tekije i musafirhane na Bentbai.
Razgovarajui sa direktorom Zavoda efikom
Belagiem i profesorom Derviom Tafrom doznali
smo da je tekija najstarija graevina ove vrste u Bosni i
Her ce govine (sagraena je 1460. godine).
Zavod je krajem ovoga mjeseca izveo kompletno tehni-
ko i fotografsko snimanje objekta. To e, zajedno sa ma -
ketom koju treba da izradi investitor, Narodni odbor
Optine Stari Grad dati kompletan elaborat, koji e pos -
luiti kao istorijski dokumenat o postojanju tekije sa
musafirhanom. (Branko Tomi) n
Osloboenje. 18. august, 1958.
Poslije pet stoljea postojanja
Poruie se tekija sa musafirhanom na Bentbai
BERIET RIJEI
Koliko god sam se trudio da naem ko -
mentar Mesnevije, nisam naao nita to
bi mi odgovaralo. Ali da je Mesnevija sva
otvorena i jasna, ne bi bila zanimljiva.
To e vas natjerati, ove nejasne stvari, da
se posvetite Mesneviji, da je studirate i
izu avate.
O, alosti, kad se ne kazuje Mesnevija!
teta bi bilo da ovako lijep grad, kao na -
e Sarajevo, nema mjesto gdje se kazuje
Mes nevija.
Zato, kad vidite u pustinji mjesto gdje se
neto zeleni, znajte da tu ima i vode (to
kae Hazreti Mevlana u Mesneviji), to jest
znajte da tu ima neko (ovjek) ko kazuje
Mesneviju.
Hadi hafiz Halid ef. Hadimuli,
10. 09. 2004.