Mojoj dragoj

supruzi Emiri
s postovanjem!
Dr sc. HASO BECIROVIC
NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA
Tuzla 2000.
Tehni(;t;i i o<igovorni urednik:
Dr sc. l1aso BcCirvvit\ d\)c<i;nt
R<:n:n:rcnti:
Dr .IC. Linaid Ra!in'ii'> dip!.inl.arh"
vanr.,dni fllkulteta
\ iniveo;itc\1I nDzemal tlijcdic" 11
/),- IT, ,\'cdzad RC{,('i<':, dipl,inl.,!T);I.L
v;mrcdni prokS\Jf rakIJ!tel;1 u Sarajcvu
Dr s'c. Sadlldill I-Iot/iic. ini,mas. i dipUnl.-rud .
rc(jp\,ll; pro[cs<'!"
taKujlct" \I Tlllli
L<'Klor;
Oilier ,\'a/i/. p'OfCSI'1
Knrc\:inj"
,j r,. i'C !::I;din Boj,.,'klornit;. dip1.inz.rud.
CrtCJ,c iI-radio
DI" sc. l/aso Be/'in)]'i/-. docent
obrurb:
1\11' sc J::lIdll1 Bajrckfarnii:. dirLilll..rud
Alrs(". Zijad Buhol"i,\
Kalalogi7"dj,1 u publikadji
Nacional"a i
BnSllc i fkrccg01'inc. Sarajevo
514 14-') (07).:") [(nil.!)
74,1 (07:'.8) (076. J)
BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
;:ada!ak;; Bdirovit
fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em' .
I
I COB!SSlDlll-1D7699718
--_____ -1
IIn;vcrzilclskog udihcllikn odohrilajc Komisija Zll litcra\\lfll Univcrzllela
u TlI/h hroj 03-- \ ():'iOf200(), oct 2'U):'i.2000
i?d,l\'nt: Ruri<lhko-gcn\n;kogr;;J(\evillo;ki f;lk\l1tct, Tuc:la
inh"JC;"; Dr s(". Sadwlfn re(\(n'ni pmfesol"
PREDGOVOR
Prilikom abrade groae za oVu b?iigu pridriovQo sam se nastavl10g plana i
programQ i TelmoloM4)gfakulteta u Tuz/i,
Knjiga je nastala kao rew[tar rada 11(1 predmelima nacrtfla
geometrija sa fe/micki", crtanjem i tehnicko crtal1je sa ""ermom gCOIlIl!trUof1l
II{] pOl1lellutim fakuitetima.
Ovom se knjigol1l fujeta zadovoljiti potreba ::a tim da SI! literarura i::. 01-"og
podrllcja upolpuni pedagoski111 udibenikom koji ce sadriavati i zadatke.
Svrha tak-vog udibenika je da proJiri saZIlClnja u stereometnjskom
I'je,favanju zadataka, vodeCi racuna 0 razliCitom predznallju s\'ojilr korisni!,o. te
kao takav da postane pomagalo stHdenlima Rudarsko-geolosko-gradevil1skog i
TehnoloXkogfakulteta,
lakoje graeta ove knjige odabrona U okviru jJotrebe slusalaca pomenutih
.faklilteta, mogu se ry'ome sluziti i sIu.fooci drugih te!mickih fakulteta, kao i
drugih visokih i svi drngi k(y'i ovu vr.:<;{u nauke.
Knjigu saCinjava dvanaest poglavija. 1z svakog poglavlja rUden jc ved
braj zadataka sa detaIjllim
Pored nj"eifenih zadataka, knjiga sadrii i zadatke za ':idavG1!ie, koji su
pret!zodflo provjereni i svaki ima svoje Ijdenje.
Zahvaljujcm dr .'lc. Vlasti .c:;curic-Cudovan, red. pro.fesoru Sveuc';ih<i(a 11
Zagrebu. te dr sc, Z. Ra{jevicu, vanr. profesoru, dr sc, N. Repcic:u, val1r. pro!'e-
soru i dr sc. S. Hodiicu, red. projesoru na ukazanim primjedhama i suges-tUoma.
Takoae, zahva(jujem svil11 saradnicima na pomoCi. da ova knjiga do(ic do
svojih korisnika.
U Tuzli, 02. IW1'cmbra 1999, god. Aut 0 r
SADRZAJ
Uvod.
1. Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice ."
1.2. Podjela duzine .
1.3. Simetrala i prenosenje ugJa .
1.4. Konstrukcije uglova pomocu sestara i trouglova .
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogouglova ..
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini .
2.2. Perspektivna afinost u ravnini , ..
2.3. Zadaci 1,a Ijduvanje .
3. Krivulje drugog reda
3.1. Elipsa.
3.1.1. Konstrukcija eJipse pomocu zurista ..
3 1.2. KonstrukciJa dipse POlTlo,:u ;":onccntricnih i..:ruznic.J .
3.1.3. Konstrukcija ehpse pomocll konjugiranih precnika .,
3.1.4. KonsTIlJkclj3 eupse pomocu iukova :t.akrivijenu:;.Li.
3.1.5. Rytzova konstrukcija elipse
3.1.6. Konstrukcija male osi eEpse .
3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola.
3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Projekcija tacke .
4.1,1. Ravnine projekcija,
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..
--1.
5
to
I '
1-'
, '
lS
2i
21
-1-.3.
4.2.3. I\llimoilazni pravci
4.2.4. Probodista i prikloni uglovi pravca .
Ravnina
4.3.1. Presjek dviju ravnina .
4.3.2. Pravuc u ravnini .'
.:L3.3. Sutraznice .
Lj-.3.4. Priklonice j prikloni uglovi ravnine ,
4.3.5. Prohodiste ravnine sa pravcem .......... .
4.3.6. Prelaganje ravnine .
OSllovni zadaci 0 polozajllim i metrickim odnosima
tacke. prnvca, ravnine i ravnog lika ,.
4.4.1. Rijeseni zadaci .. . ........... .
4.4.2. Zadaci za rjesavanje .
Hnkocrt i stranocrt (transformadja)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt .
5.2, Treei (rag ravnine i njegova sutraznica .
5.3. Stranocrtnn ravnina i stranocrt .
:')A. Rijeseni zadaci
5.5. Zadaci za rjdi.1vanje.
6, Okrrtallje Ui rot.adja
6.1. Okretanje llopste-.
'v'.2. Okretanje tackc ..
0 . .3. Okrclanje duzine ..
6A. Okretanje tijela .
7, rrojidranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste .
7 2. tijcla.
7.2.1. Kocka.
7.2.2. Prizma .
7.2.3. Pirarnida .
7.2.4. Tetraedar.
"7.'2.5. Oktaeclar.
"'-.2.(i. VaJjak .
r; I '7 Stozac .
7.2.8. Kugb.
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje ..
25
26
28
28
29
30
31
32
33
35
35
54
67
68
69
70
78
83
84
84
8S
86
86
86
89
94
98
102
104
108
111
113

,
8. Telmicki crtei i osnovni standardi
8.1. Vrste tehnickih crteta ..
8.2. Formati, zaglavlja, mjerila
8.2.1. Formati. . ......... .
8.2.2. Zag\avlja - sastavnice .
8.2.3. Mjerila ..
8.3. Vrste, debljioa i primjena lin!]a .
8.4. Tchnicko pismo.
8.5. Kotiranje .
8.5.1. Elementi kotiranja ..
3.52. Nacin kotiranja predmcta ..
8.5.3. Prikaz kotiranja tctive, duzine luka i ugla ..
9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji .
9.2. Ortogonalna aksonometrija .
9.2.1. Vrste ortogonalne ...
9.3. Kosa aksonometrija .
0.4. Kosa projekcija
9.5. Zadaci za JjcSavanje .
10. Projiciranje tehnickih predmeta
10.1. 0 projiciranju predmeta .
10.2. ZadJci za rjesavanjc .
11. Presjed geometrijsldh tijela ravninama
11. J. TangenciJalne ravmne .
11.1.1. 0 tangencija!nim ravninama.
11.1.2. Tangencijalna ravnina ..
11.1..3. Tangencijalna ravnina stoika ..
11.1.4. Tangencijalna ravl1tna kugle .
11.2. Presjeci prizme ravninom <.
11.2.1. 0 presjeku prizme ravninom ..
11.2.2. Presjek kose prizme opstom ravninom .
i 1.2.3. Presjek llspravne prizme opslom ravninom .
11.2.4. Presjek kose prizmc drugom
projicirajuGom ravninom .
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajuGol11 ravninolll .
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvOID
projicirajucom ravninom ..
11.3. Presjcci piramide ravninom ..
125
126
126
127
127
128
129
133
133
134
135
136
136
137
147
151
158
171
172
:08
208
208
209
211
212
212
214
218
219
220
2'1')
225
t 1.3,1. 0 presjeku pimmide ravninom . 225
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom . 226
11.3.3. Presjek uspravne piramick opstom ravninom .. 228
j 1.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom ..
11.3.5. Presjek uspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom .
11.3.6. Presjek uspravne piramide prvom
projicirajucom ravninom .'
11.3.7. Presjek uspravne piramide trecom
projicirajucom ravninom .
11.4. Presjeci stosca ravninom .
11.4.1.0 presjeku stoka ravninom .
11.4.2. Presjek kosog kruznog stoka opstom ravninom ..
1104.3. Presjek rotacionog srosca opstom ravninom ..
11.4.4. Presjek rotacionog stosca drugom
projicirajucom ravninom ..... .
l1A.5. Presjeci rotacionog_ stoka
projicirajucim ravninama .
11.5. Presjeci valika ravnlnom .
I! .5.1.0 presjeku valjka ravnlnom ..
11.5.2. Presjek kosog kruznog valjka opstom ravninonl .
11.5.3. Presjek fOtacionog valika opstom ravninom .
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastom plohom .
11.6. Presjeci kugle ravninom .
I 1.6.1. Presjek kugle opstom ravninom ...
11.6.2. Presjek kugle prvom projicirajucom ravninom .
1l.7. Zadaci za rjesavanje .
12. Prodori geometrijskih tijela
12.1. 0 prodorima uopste ..
12.2. Prodori uglatih tijela .
12.3. Prodori oblih tijela .
12A Zadaci za rjesavanje .
LITERATURA
229
23.!
234
236
237
237
:239
244
246
249
251
2)1
253
256
258
261
262
262
265
267
286
286
295
308
323
Uvod
1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi
grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;-
sobnih odnosa.
okom,
Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crte-
fa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
2. V rste projekcije
2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo jednim
onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
zrake presijecemo favninom,
anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
Slika 1.
projekcijll rng predmeta.
Na slid 1 pnkazana je pro-
jekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
tacke 0 na ravninu 7!.
Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n.
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
projiciranja.
Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod
2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo
heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom
se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom.
Na shci 2 prikazanaje p<lralelna projekcija A'B'C'D' cetverokuta ABeD
na r:lvnini n.
Slika 2. Stika 3.
Aka su zrake projicinmja okomite na ravninu projekcija predmeta se
;"t:l?l ,11 ortogondlna projekcija, a ako su _zrake projiciranja kose prema ravnini IT,
oncla se takvn naziva - .
To znacl da se paralclno projlciranje dijeli na ortogollaino i koso pro-
Na sJici:3 prikazanaje kosa projekcija A'B'ClD' cetverokuta ABeD.
L Osnovne geometrijske konstrukcije
1.1. Simetrala duzine i okomice
A 8
Slika 1.2 Okomica na pravac u tacki pravea
Slika 1 1 S.imetrala duzine
Slika 1.3 Okomica oa pravae iz tacke van pravea
1.2. Podjela duiine
Slika 1.4 Podjeta duiine najednake
dijelove

,/X,.
L /\.
A ,\, ../// _:__ , __ ', B
J'\. '

,
Slika 1.5 Podjela duziue u
zadaoom omjeru
1.3. Simetrala i prenosenje ugla
I
I
!
0" OJ i
'1:1
/ /
I \ \ I
J:-.!
A T A
Slika 1.6 Simetrala ugla Slika 1.7 Prenosenje ngla
1.4. Konstrukcije uglova pomocll sestara i trouglova
Slika 1.8 Konstrukcije uglova od 30'),
60 i 120
0
pomocll sestara
o
SEka 1.9 Konstrukcijc ug!ova od
45 i 90 pomocll sestara
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1 SO" pornocu rrouglova
________ -'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a
,
----------""
Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45, 75, 105 i 135 P011l0CU trouglu\'it
1.5. Konstrukcije pravilnih mnogougJova
c
p
A B
Slika 1 J2 Konstrukcija trougla
zadanom stranicom
o
\
A B
;k
Slika 1 14 Konstrukcija peterokura
zadanom stranicom
___


( \
A ;(
B
Stika 1.13 Konstrukcija kvudr;lta
zadanom stranicom
CD
Slika 1 15 Konsrrukcija
u zadanoj klUinici
G 1.0sl1ovnc geomerrijske konstrukcije
____ ____ _
F
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta
11 zadanoj kmznici
\
D \
\
Ie -----':-----.::r-
SEka 1, ti) Konstrukcip osmerokuta
u zadanoj kmznici
lila 1.20 (<.onstmkcija deseterokuta
u zadanoj kru7.nici
Slika 1
A
F
,
l7 Konstrukcija sedmerokuta
u zadanoj kruznici
H
,
E F
Slika j. j 9 KOnSU"llKcija deveterokura
u zadanoj kruznici
A
G
I I
Slika t .21 Konstrukcija jedanaesterokuta
u zadanoj kruznici
2. Kolineacija i afinost u ravnini
2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini
Zarnislimo da je u nekoj ravnini uspostavljen takav odnos da svakoj
tacki Ate ravnine bude pridruz.ena neka druga, samo jedna, tacka AI te ravnine i
bilo kame prnvcu p neki drugi, sumo jedan, pravac PI te ravnine. Dalje, da nekoj
tacki L na nekom pravcu I bude pridruzena tacka LI na plidruzenom pravcu ii, uz
daljnji uslov da u toj ravnini neka tacka-S i t<lcke bilo kog pravca 0 budu saml
sebi pridruzeni (s1.2.!). Svaki pravac .<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su
tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da
svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S,
posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
odabercmo par tacaka A, Ai onda je 9dn02.- ravnini uspostavljen.
pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i
kolfncrICUa_
Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja
koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno presli-
t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 3 pravce u pravcc. pri
cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . -
fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da pnjnic\1 RA
produzimo do njenog presjeka P
s pravcem o. Ovoj spojnici je
AI/
Slib2.
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
kolincacUe, {acka S je eClIlar
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C1
pridruiena tacki C.
8 2. Kolilleacija i ajlr/os! l/ ravnini
Zadatak. Zadan je pravilni se.Ylerokur ,<;a vrhom A(70.90) i sreditern
0(50.55), asa kolineacije 0 '= MN{M(20, 170), N(150, 105)] i sredisfl! kolineaClje
S(90)15). Odredi!i cacku AI na zraci SA izmedu S i Ai nacrJali perspektivl10
koliriearan sesterokut (sI2.2).
R j e sen j e: Spojeni su vrhovi .sesterokuta sa sredistem .)', Na zraci SA.
proizvoUno je odabrana tacka A,. Bilo kojoj tacki 8 odredit cemo pridm7enu
Slika 2.2
tacku B 1 taka da spojnicu BA
produiimo do l1jenog presjcb
G s pravcem o. Ovoj spojnici
je kolinearno pridrnzena spoj-
nica CAl, jer je tacka C sarna
sebi ptidruzeoa i Da njoj se
nal3Zi tacka B
I
. Omt se nabzi i
n:1 spojnici SB, dakle nabzi se
u presjeku spojnica GAl i SB.
AnaJogoo SU oa slici 2.2
odredeni i osta!i persrcktivno
kn1ineami vrhnvi sesterokuf::1.
J mc(tusobno spojeni odreduju
perspektivno kolinearan seste-
rokUL
2.2. Perspektivna afinost II ravnini
Ako se centar opisane kolineacije
uzme u beskonacno dalekoj tacki nivnine,
onda ce sve zrake kotineacije bit! para!e{ne.
Ovakav specijatni slucaj ko[ineacije zove
se perspekrivno odl/os iii ({til/iler
(sI.2.3).
Defillicija. Perspektivnu koLinea-
cija It ramini, kajo) je osa 0 prav({c II
kOIlClcnasti, a srediste S II beskollacno
feko} wcki rovniHe . .:ove se perspektivnCl
aJinosili ral'llini.
Slika 2.3
2.2 Perspektivrla afinost u ravnini 9
Kao primjer afinosti mozemo zamisliti trougao u nekoj proizvoljnuj
ravnini i njegovu sjenu na hori:wntalnoj ravnini kad paraklnih zraka svjc-tlosti.
Pravac svjetlosti je zraka afinosti, a osa afinosli je pravuG po Kum.,; se [e dvije-
ravnine sijeku. U nasem slucaju to je prvi trag ravnine u kojaj Se nalazi trongao.
Zadatak. Zadan je praviLan peterokut sa whom A(80,SOj i sredEtem
S( 55,55), zwim osa afinosti 0 "'" I'v1N[iVl( 30,130 ),N(130, 70)). Nacrtati
perspektivna afini peterokut, akaje Al na zraci izme(tu S i () (si. 2. 4)
Slika 2.4
Zadatak. ZadallL1 je
kruznica k sa sredistem S(40.45) i
tackom A (75, 40), zatim osa
aji"nosti
0" MN[M(10,120),N(90.75)].
A odabrana je pridruiena
tacka Ad85,50). Nacrtati perspek-
tivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).
R j e sen j e: zraci
SA odabrana je tacka. A.I kao
pridruzena lacki A. Bi!o
tacki E odredit cemo pridruzenu
tacku EJ tako da spojnicu EA
produzimo do njenog sjecisla F ';
pravcem o. Ovoj spojnici j(': arioo
pridruzena spojnica FA f jer je
tacka F sama sebi pridruzell!:l i l1a
njoj St nalazi tacka E! u prcsjcLu
sa zrakom atll10sn ,1Z WCKe E.
Analogno su na slici 2."\ oclre-
deni i ostali perspekliv!1o arilli
vrhovi pererokuw., a IDc;Jusobnu
spojeni odreouiu pl:':rSpckli\'I\C;
afini peterokUL
Slika 2.5
R j e sen j e: Kruznica k je podijeljena na proizvoljan braj dijelova jz
lac8ka povlacimo zrake afinosti paraielno zraku AAj
03 bismo odredili perspektivno aEnu knvulju kit postupak rjdenja
dlnlu\2:cm ie kao.u prethodnom zadatku.
l(od ovog zadatka je pravi primjer iz koga se vidi da se precnici
1;Pl:7.11ice /\l3 i CD preslikavaju u konjugirane precnike dipse A/Br i C,D;.
23. Zadaci za rjesavanje
L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). '
2. Zao,1ll je pravilan cctverokut ABCD kome je srediSte opisane kr'.lznice O(60.80J j
\-I'll A(l5.851. srediste kolineacije S=O i osa ko!ineacije 0 "" MN[M(20.f65J.
i'H145.(5)j. Odnbrnti Ai na zrnci SA izmedu S i Ai nacrtati perspektivno kolineantn
AJJ;Cr!.J,.
3. L:lckl!l ie pruvilan cClvcrokut ABeD, kome je sTediste opisane kmznicc 0(65,75) i
I'j) S(55AO) ; l;sa ko!ine::lcij;:; ,) := KL[K(!O,45), L(!?5,2fl ..I}.
(l,i;)hqli AI n<\ lfaci SA. i7.1uel'lH t; i A i !1tlCrt<lti persp>eKti-vno kolinearan CClvcrokut
'l,BiCDr.
..t. (leL.1Il ic pravilan pcterokut ABeDE, kome je srcdiste opisanc kruznice 0(65,100) i
,rh :"0 i. ,:;redistc S(S5. HI,' : n PR[pn"i /(JI R( 1 '{() .. <;;()J I.
Odahl"()ti (I na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati kolinearan
\.j},C
5, l.:l(\'!P je pl"(lvilnn peterokut ABCDE, sa vrhom A( } 5,65} i sredistem kruznice
0(50,55) npis<lne oko peterokuta. za!im <;rediste S:::: 0 i osa kolineacije
,) \(.\,'rU(r)Ji,5.l, N(J35,;O)). Odabrati /l, na zraci SA izmcdu S i A i nacrtati
pCi'''peKti\"fll' koiineaqn peterokut /\}B,C"D/Ej
0< "Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut
\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},
7:- je rrw ibn sesterokill 4BCDEF, kome je dijagonala ADIA(25.135J,
D/95.JOO)j, sredi.i3te S(85,20) i asa kolineacije () =0 PR[P(20,55). }?(Jj5.85J).
Oci:lh'di! ..\, ru If;1ci )'.'\ izmCGll S i f.' i nacr\a\i perspektivno kolinearan sesrerokut
I,D/COiE/FI.
---r-----------
2.3 Zadaci ;::0 11
8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
A F na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
kolinearan scdlllcrokut.
9. Zadan je pravilan sedmerokut sa vrhom A(80.95} i sreclistern S(60,60}, zatim asa
nfjnosti 0 "" MN[1vU.lO.1(5), N(160,lJO)]. Nacrtati perspeklivno afini sedmerokuc
ako je A; 113 zr:tci SA. izmcdu A i 0, udaljcnoj I () mm od A.
10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).
Nacrtflti perspektivno afinu krivulju le!.
11. ZadanCl ic kn!7,nica k S<l sredistem S(55.60i i tackom A(60,J()0), zatim osa afinosli
(! 2 KL/K(2U,125). L( f .15.15 ) 1. Tacki A odabrana je pridruzcna tacka Af( SO, 1<1-0).
Nacrtari j,crspektivno nfinu kl"ivulju 1<1
12. Zadana ic k sa .,rcdistem O(50,5()) i fackom A(85,45), zatim osa
o ,\1i\J{M{35.160j. N( 145,75) / i sredistc \':olincacije S( } 35.135), Odab[<ui A/ na
uaci SA izmcdu S i o. a zatim nacrtati perspeklivno kolillearnu krivulju k/,
13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 1 40,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
i.Wi<:t1U S I A j ;1tlCll(.lli p.:rsp.cJ...tiYIJ0 kolincarnu ,(',
14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.
3. Krivulje drugog reda
3.1. EIipsa
Dejinicija. Elipsa je geometrijsko mjesto tacaka u ravnini kojima je zhir
IIdab"enosti od dviju jiksnih tacaka te ravnine konstantal1. Fiksne tacke F; i F)
nazivaju se iarista Hi fokllSi elipse. Udaljenost pojedinih tacaka T elipse o(f
iarista su radij-vektori rl i r2. Konstantan zbir radij-vektora jednak je duzini
velike ose elipse: rl + r2 2a :::: d(A,B).
Elipsa ima dvije ose sirnetrije. Duzina AB je velika, a duzina CD je lIlala
osa elipse. Tacke ,4, B, C i D su vrhovi iIi tjemena dipse, a tacka 0 je njeno
srediste. Duzina OF, :::: OF2 :::0: e je lineami ekscentricitet elipse.
3.1.1. Konstrukcija eUpse pomocu :iariSta
Na shei 3.1 prikazana je konstrukcija elipse pomocu zarista. Zadana je
velika asa AB ;:::: 2a i mala Gsa CD :::: 2h elipse. Tacka () Je srediste ehpse. Radij-
-vektori tjemena C iednaki su polovini vel ike ose elipse, gdje je
CF;
2
Ako u sestar uzrnemo duzinu (I
sijece osu AB u foJeusima FJ i Fl'
i oko tacke C opisemo lnk k, taj Ink
Na velikaj asi, izmedu tacaka
o i F2, odaberemo bila koje tacke 1, 2
i 3. Uzme Ii se u sestar duzina
poluprecnika A2 i oka zarista FJ opise
!uk iznad i ispod ose AS, a s po!u-
precnikom B2 luk iz zarista Fi takode
iznad i ispod ose AB. Ta dva luka
sijeku se u tackama T i T
J
koje leie na
dipsi. Ako aka F
z
opisemo luk polu-
prccnika A2, a aka FJ luk poluprec-
nika E2, oba luka se sijeku, takoac, U
dvije tacke koje leze na elipsi.
o
Stika 3.1
n
______________ -"-3."-.1Etipsa
L-l
Aka oko F
J
i Fz opisemo lukove poluprccnika A1 i Bl, Jobil cemu n\)\"(
cetiri tacke elipse. Ponovimo Ii opisival1je lukova novim poluprccnicima A3 i B3
oko fokusa FJ i F2 dobit cemo jos celiri tacke na e1ipsi. Tako dobivene tacke
spajamo krivuljarorn i taka dabivamo elipsu.
U tacki T elipse povucena je tangenta t kao simetrala vaojskoi.l_ 112.1a a
sto ga zatvaraju radij-vektori rJ i r2_ Normala 11 na tangentu u tacki T je
kao simetrala unutrasnjeg ugh f3 sto ga zatvaraju radij--vektori r/ j 1'2
3.1.2. Konstrukcija eJipse pomocu koncentricnih krulniea
Zadana je elipsa sa vdikom i rnalom osom A.B i CD. Oko osa opikD1c)
koncentricne kruznice k; i k2 (s1.3.2). Aka se elipsi perspektivllo alinD pridl"U!.l
kruznica k, s precnikom AS, tada je AB -= o} osa [c afinosti. a l.rake afino'>Li
parale!ne su s precnikom CD. Analogno, ako se zadanoj clips! perspektiv\1o
afino pridruzi kruznica kz s precnikom CD, tada .ie CD -= 02 osa rc afinosIl, J
zrake afinosti paralelne su s precnikam AB.
Maze se dokazati da .ie
nekom pravcu p eJipse, koji
prolazi sredistem 0 i jednom i
drugom perspektivnom afinasri
pridmzen isti pravac P J p], koji
kruinteu kj sijece lJ tackama
T/,Gj, a kruinicu k2 u mckama
T
b
G
2
Tackuma T
1
,T
2
, kojima
pripada pravac Ph Pz, U obje
afinost! pridnliena je tacka T
pravca p,. a tackama Gj , G
2
kojima
pripada pravac P]' P2 pridruzena je
rack a C pravca p.
Zadanirn iE proizvoljnim
pravcima konstruisu se astale
A
SliIca 3.2
tacke elipse koje $1..1 perspektivno afino pridruzene presjecima tib
kntinicama kJ i k
2
_ Kaka su kmznica i elipsa dvije anne krivulj(3 kod kujih jc os;:\
AB OSa afinosti, anda tangenta t} kruznice kJ 1..1 tack! T! sijece asu atlnosti u tacki
K. Afino pridruzen pravac ovoj langenti bit ce tangenta t dipse u taZ:ki T, koja je
afino pridruzena ta6ki 1'1. Spojnica KTje, prema tome, tangenta r e!ipse 11 tacki T
3.1.3. KOlls(rukcija elipse pomocu konjugiranih precnika
Na slici 3.3 priblzana je
eJipse POlllOCll ko-
njugiranih precnika. Konjugi-
ranim precnicima JIN i PR kon-
panlelogram ABCD
knme su stranice paralelne s
l'rccnicimfl MNi PRo
T;,cbma 1. II, m. it,
podijelirno duiine na isti
jcdllakih dijclova, npr. cetiri
dijela. Spajanjcm tacaka,
npc /e1 sa If i N sa 2, dobiveni su
pralJci u cijcm prcsjcku je tack a T
loja je na elipsi. Tako su dobi-
\'cne i ostelle tacke elipse, koje
sf';ljarnn krivllijarom.
A
o
,
r
B
Slika 3.3
3,1.4. Konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljenosti
'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivlje-
11Vi[1 u njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se
.,.-' nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica
os\: AB \l (,lcki ;\1. a osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a
3;
NC :::: r2. To se vidi iz toga sto se
pravDugli trouglovi MBE i BOC
podudaraju u dva ugla, dakle slicni
SU, pa odatle imamo omjer
MB:BE=OC:OIJ iii MB:b=b:a. gdje
proizilazi
b'
MB "'" --,= r,. 1z pravo-
a '
uglog trougla NCE i aBC na Isti
nacin dobivamo
Slika 3.4 Vidimo, dakle, da su tacke MiN
sredisla LakrivUenosti u tjemenima
Ako iz zakrivljenosti Ai. M;, N i NI kroz vrhove B, A, C i D sa
3.1 Elipsa
15
poiuprecnicima r] :;::: ldB :::::: AJ1A i r2 0:::: NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
3.1.5. Rytzova konstrukcija cUpse
Na slici 3.5 prikazana je konstrukcija eJipse iz zadanih konjugiranih
precnik3 MN j PR, Na preenik A1N u simetralnoj tacki 0 povuee se okomica
poluprecnika OM, orise polukrug i dobije tacka G, Spajanjem tacaka G i P
dobivenje pravac. a zatim se odredi simetrala duii GP u tack! E.
M
STika 3.5
Poluprecnikom r ;;;:: OE lz tacke
E apise se polukrug koji sijece pravac
GP u tackama K i L Tackama KO i LO
povuku se pravci koj i 5U medu sobom
okomiti, a- na kojima jete ose elipse.
Kako je GK =: a i GL = b, te se duzinc
prenesu !1a pravce iz tacke 0, pa im<lmo
OA=OB=GJ(=a i OC=OD=GL=b. Taka
<:u dohivene velika AR=2n i mala CD"",2h
05a elipse zadane konjugiranim
;1icima. Elipsa se erta ila p02nati :1aCin
3.1.6. KOllstrukc\ja male ose
e!ipse
\
,
Zadana .ie velika osa AB=2a j
tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
po\'ucena je oko1111ca fla njlL
Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).
Slika 3.6
16 3, Krivulje drugog reda
3.2. Hiperbo\a
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna.
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iarita iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radljvektori r, i r2, a konstantna
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole:
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a
2
+b
2
=/, koja omogu6uje konstmk-
ciju imaginame ose hiperbole.
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a
i OF]=OF2=e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F
J
, takode iznad, i
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli.
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba
luka ce $e sje6i, takode, u
dvije tacke koje Ide na
hiperboli, jer za svaku njeou
tacku vrijedi isto kao npr.
za (acku T, gdje je TFr
TF,;AI-El ;AB;2a.
Pomoc:u tacke 2 na osi AB
do bit cerna, analogno, jos
cetiri nove tacke hiperbok
Opisu li se aka tacaka PI i Fl
lukovi poluprecnika AF2 i
BF], dobiju se tacke A i B
koje takode leze na hiperboii.
1z konstrukcije hiperbole vidi
Slika 3.7
IF,
/
se da je simetricna s obzirom na ose AB i CD. Krivulja ima dvije grane, a tacke
A i B su joj rjemena iE vrhovi.
Tangente krivulje u njenim neizmjemo da!ekim rackama nazivaju se
asimplate hiperboie. Kako je hiperbola krivuJja s dvijc neizmjerno daleke tacke,
ima civije asimptote 111; i 1112. One se konstruisu lao dijagonale pravougaonika sa
stranicama 2a, 2b I sredistem u tacki O. Zakrivljenost hiperbolc u njenim
33 Parabola
17
tjemenima dobijemo na stijedeCi nacin: ako se iz vrhova pravougaonika podignu
okomice na asimptote koje njima proiaze, te s njima presijece realna OS3
hiperbole, dobiju se sredista zakrivljenosti SI i 52 u tjemcnimaA i B biperbole,
U tacki T hiperbole konstriJisana je tangenta t kao simetrala unutrasnjeg
ugla a sto ga zatvaraju radij-vektori I"J i r2_ Normala n, koja je u tacki T okomita
ua tangentu, je normala hiperbole u tacki T, koja jc dobivcna kao simetrala
vanjskog ugla {3 5tO ga zatvaraju radij-vektori rl i rz
3.3. Parabola
Definicija. Parabola je gearnetrijsko fJ'U'es[O ta("{aka u ravnin[ su
jednako udaljene od jednogfiksnog pravca i jedne jiksne taike te ravnine. Fiksn)
pravac d naziva se ra.vnalicom iIi direktrisom parabole, a fiksna tacka F iaiBtern
iii jokusom parabole.
Konstrukcija parabole. Zadana je direktrisa d i zarisle F [3.ko eta je
d(F.d) ; p; 30.
Tackom F povtlcen je pravac FO okomito na direktrisu ii, koju un sijGcc
u tacki 0 (s1.3.8). Na pravcu je proizvoljno
odabrana tacka D U kojoj je povucena
okomica na OF. Uzme li se u Sestar duzina
OD i ako F apise luk. on okomicu u D
sijece u tackama TiT}. Te tackc leze na
paraboii, jcr aka se povuce TB ..:... d, onda je
lik OETD pravougli, pa je TE;OD, a du-
zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka
T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simet-
ralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
paraboJe se vidi da je ona simetricna s
obzirom na osu OF.
;; I 0 A
Slika 3.8
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.
l s _____ .. __ ._ ... ___ L. KrivlIlje dmgog reda
Zakrivljenost u tjemenu parabole se tako da za svaku tacku T,
ma kako bila blizu tjemena A, vrijedi MF = PN, te ce i u granicnom polozaju,
kad;) T padne u A, biti AF :::: FS, pa je S srediste zakrivljeno!';ti u tjemenu A.
11, h,ja:je II tach T okomita na tangentu, je nOlmala parabole u tacki 7:
a dobivenn je kao simetrala ugla f3 Hi apisivanjem luka poluprecnika FT ako F
kroz tacku T koji sijece aSU parabole u tackama MiN. Otuda je pravac MT
!:.lng'-'.'PUL ,1 ..\'T l10rmala parabole.
3A. Zadaci Z3 rjcsavanje
L :--i;;( r):)!i eiipSll kt.joj .ic ,'e1ika osa na pravcu p 20 A/l!f[A(20,60), l'd( 140.60)j. ,iedna
r]Gllle .u tacki /-L osa ABc;;;;JOO i jedna tacka dirse T( 100,30). U tacki T povuci
t:lngenlll i normnju clipse
2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.
J. "?'JantZlti elip:;u pomocu Zarista. kojoj je velika osa na pravcu p E AL{A(20.50),
I (_I N).l(]{) I r _iedno tjC111C u tacki A. a=50. e=35. Tz tacke T( I 50. 90) povuCi tangentn
:1Cl eiipsu,.,\ norrnaJe u dodirnim tatkama.
. !, "-Jacrlati elipsu n01llocu P,(30,7G). FJ90Ao) i tangenre t E il,IN[M(60.100i,
.V( 140.4(n]. t;- dodirnoj tacki povuti normalu elipse.
5. '.j;,crlati eiipsll po moen kotlcentricnih krugova kojoj je velika osa na praveu
p 2 KF.[I40,55J. F;(90,80n. ako je F] jedno zariste i langenta t'S TL[T(85.40),
!/ i-tn,80)f S'J dodimom tachlln T.
6, >;i1crwti -dipsu pornocu hrista F,.(45.70), ljemena C(90,55) i ekscentriciteta e=35.
t<lngente elipse koje su paralelnc s pravccm p E /HN[M(30,35), N(135,17.5)l i
n0lTDC1ic u dodirnim tacbma.
"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F1G{Fj (65,65},
Gr /(J(}l j. aka je Pj zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) J i
=: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J 35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.
3.4 Z.adaci za rjeSavQnje
19
9. 'Nacrtati e1ipsu pomocu koncentricnih knlgova kojoj je velika osa na praveu
p MN{il,1(25.125). N(]40, IOn tjcme u tacki C(50,40), a tacka elipse 1'(90,20). U
tacki Tpovuci tangentu j normalu elipse.
10. :--.Jacrtati clipSll pomocu tukovCl zakrivljcnosli kOjoj su z.ariSta FtC 40.80), FllOO,j 10)
i langenta t 0= PR[P(70.50), R(l50,l1O)].1J dodirnoj tacki povuCi normalu elipse.
.z@Nacdati elipsu kojoj osa paralclna apscisi. srediSte u tacki S(60AO), a=50 i
---' b=30. tangente elipse okol1lito i paralclno pravcu p :;0: KL{K(70.100).
U 15(),30)]. U q9dirnim tackarna poyuCi 110nnalc elipse.
12. ;0acrt<1ti C\ipsu pomocu Rytzove konstrukcije kojoj Sll spregnuti precnici MNo:::.90 na
pravcu l' "'- JfLUd(20.80). L(120,80J/ i PR:::.70, a ugao medu njima jc 120". U
proizvoUnoj lacki povuCi langentll na elipstl.
lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke
n 10.30,! povuci tangentc na elipsu. a nprmaJc u dodirnim tackama.
14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
u dodimim tackama.
15. clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .
16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; ,\'{ J Y1,90) J i (,=4
n
II pr0i71'01jn0j
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), (110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
hiperbole.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t, E GH[G( lOA5).
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( .
20. hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.
3.

'21}.,lNacrtati hiperbolu kojaj su asimptote In "" GHrG( 1O,20),H( 130.100)],
("":
n;;;; KL[K(20,105), L{ 130,40)) i poluosa a=25. U jednoj taeki povuci tangentu i
normalu hiperbo!e.
22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u,
25. Zadana je osa paraboJe 0 E ABlA(50,7D), B( 120,70)) i tangcnta [ := i1,LV{M( 30,65),
N( 1 J 5,0)). Nacrtati parabolu ako jc njeno tjcme u lacki A.
26. Nacrtati parabolu kojoj je :ladana zarisle F(65.65) i tangenta I NT[N(30,60j,
T( 80,25)j,Jlko je njeno diraliste u taeki T.
27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
nannalu parabole u taeki T.
28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.:
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}}
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta ' s; GH!F;( It) 3()i
H( 85,45)) sa diratistem u tacki T( 115,-).
30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
F(60.40) j parametar p=30.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p GH{C(O,50),fl( f20.50))
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T.
<?--"
../'32)Nacrtati parabolu kojoj je zadano zariste F(70,60), tangenta t := GH{G(20,45),
H( 125,25)] i taeka parabole T(9/Y,JOO).
33. Nacrtati purabolll kojoj je osa na pravcu p = GH[G(O,60), H(150,60)j, zariste u tacki
F(90,60) j par:lmetar p-::::.4D. Iz taeke T(10,80) POVliC] tangente nn parabolll i ,)(!rediti
dodime tacke.
3ot. Nacrtati parabolu kojoj je zadano ZariSle F(70,70) i tacka 0(35,70), OF=p. 1z taeke
Tf5,75) povlici tangcnte na parabolu i odrcditi dodime tacke.
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Proje\{cija tacke
4.1.1. Ravnine projekcija
Ako zelimo jednu tacku u prostoru prikazati projekr.:ijom sarno nu jedrlll
ravninu, vidjecemo da.tacka time nije adrea-ena, jer nedostaje udaijctlOSI tacke
od te ravnine. Da bismo jednu tacku potpuno odrcdlli, potrebno je imat! jos
jednu ravninu, jer sarno dvije projekcije jedne tacke odreLtL(ju potpuna p%zaj te
tacke tI prostoru. Obieno se uzirna da je jedna ravnina 1I horizontal nom, a dlllga
u vertikalnam polozaju (s1.4.1).
II
/
III
Slika 4.1
I
IV
Horizontalnu ravnina sc-
oznacava sa 'lrl i naziva :it: hori-
zontafna ili prva r{ll'nina
('ije. Vertikalna ravnina sc ozna-
cava sa 1[1 i nazi va Se l."t;nikofn:/
ili dnlga ravniHCl projekcije. Pres-
jecnica ovih dviju ravnina naziva
st Gsa Y ; 0:znacav8 "H \ Pm"
jekcija preclmeta rw fCj lUl.i\'Q se
prva projekclja ill rIoert, a pro-
jekciju nu /[2 nazi va :sc Jrug([
projekclja iii IWcr! tog prc'Jmem.
Ako prelposL<Jvimo cia su
ravnine neogranlcene, onda ,lUc
dijele prostor nD. cetir; JijdD.,
se nazivaju kvadranri. l(vadro.ntJ
se oznacavaju rimskim brojevima:
1, II, III i IV. Uzima se da 3D
prednji dio ravnine 7[1 i gomji din
ravninc ;T;: poziti\ni.
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
4.1..2. Projiciranje lacke
Aka iz 18cke A povucemo okomicu oa J[, omla je Doz,iste A' te okomice
prva projekclja tacke A. AnaJogno tome, noziste okomice Air nn n;; predstavlja
drugu projckciju tacke A (51.42).
y
I
'A'
b)
Slika 4.2
1z sli-ke vidimo da je tacka udaljena od 7[1 toliko, koliko je ojena drug
a
projekcija udaljen3. od Dse .t, 3. ()d !r; toliko. koliko je 'ljena prva projekcija
udaljcna-od ose x. Ako se J[j prcklopi oko ose xu praveu strelica, kao flU slici
-1.2, u iT] ispud I)se x, umla A/I" rid :::.vum mjestu, dok ,-\' vpisuje
cclvrtinll kruznice i doJazi u n> Sada su obje projekcione ravnine n, i 1C2, te obje
projek.;::jie tacke A' j A." sjedinjene u 1C2 U kojaj pravac A'A" nazivamo
i)rriirw!()!11. Na slici 4.2b nacrtane S1.1 projekcije tacke A(A
r
, A
H
).
-4.1.3. Tacke u kvadrantima
Na sliei 4.J prikazane 5U tackc A. B, C i D j njihoyc projekcije, ako su
,we tacke u r, 11, rn i IV kvadrantu. Prcdnji dio ravnine 1[1 prc!ozimo oko ose x
preHlJ dolje, duk slraznji dio ravlline Jrj pokrivu tada gornji diD ravnine n]. pri
'.";;mll :.lzimamo dZl se rrr\'nina 7[2 poklJpa sa ravninom aIda ili slike (sI.4.3ri).
I .-
4.1 Projekczja tacke 23
1z slike 4.3b, na kojoj su nacr!.ane projekcije tacaka A, B, C i D, mozemo
zaKijucili slijedcce:
a. Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
x IA).
U. Kad jc tadka u !I k,.'adrantu, onda su ohJe projekcije iZl/ad ase x (B).
c. }(adje FaL'/W U 111 J,.'-vadranlU, ondajc prva projeKClju iZlltld, u Jruga ispo.1
ose x (C).
d. Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da SLl abje projeJecije ispad ose x (0).
4.1.4. Koorciinate taeke
Puce-tna lacka, iE islwdi.fte 0 (s1.4.2b), uzima se bilo gdje na 05i x, pa se
SCI .Y oznncava udaljenost ordinale od te tacke. Ta se udaljenost naziva apscisa
(x). Lldaljenost tacke u prostoru od 7r), koja se vidi kaa udaljenost prve
od ose x naziva se ordinma (yj. Udaljenost tacke u prostoru od n/, koja se vidi
kao udaljcnost uruge projekcije od ose x naziva se aplikara (::J. Apscisa, ordinata
i aplikala, llJzivaju sc zajednickim imcnom koordillote.
__________ Tacke, pra\'{.'i i rllvnin"
4.2. Dva pravca
Dva pravca u prostoru mogu bit! rnedusobno paralelni, mogu sjeci i
mogu se mimoijaziti.
4.2.1. Paralelni pravci
Aka su dva pravea meJlIsobno parole/na, undL! Sli mcdllsobllo pdrulelne
i istoimel1e projekC/je fili pravaca.
Na s!ici 4.4 prikazana su dva pamlelna pravca {[ j b i oznuCellCl su
njihova probodista A;,A] i B},ih Prva projicirajuca ravnina pravca at tj. A
2
/\;.4
1
,
paralelna je s prvol1l projicirajucom pravca b, lj. !32B;B/ i one sijeku
ravninu doena u pravcima a
f
i b', koji su lukodc mcc1u sobom paralclni.
b"
x
8
11i
I'
/
Slika 4A
Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l -:I, tj. A:A!A;,
pam!e!na je s drugom projicirajucom ravllinom pravca b, [j. B]B{B; i one sijeku
ravninu nacna u pravcima a" i !/', koji su meal! sobom paralelni. Pry.: i druge
projekcije paralelnih pravaca mogu pusli II isti pravuc, J. rnogu sc fcducinri u
dvije tacke, ako su oba pravca okomita na Jrj iii J[,. N:l slici 4.4b nacrune su
projekcije ((all i 1/,&" pravacu a i b koji su para!dnl.
4.? Dva pravca
4.2.2. Pravci se sijeku
Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i prJ.v<lca a i-h.
5"
aJ bJ
Prelaganjern ravnine nacrla oko ose x OLl ravninu llocrfa projekclje 1
S" tacke S moraju biti nn is[oj ordinal!, okomiLOj na OSH x. Samo tlrvt p!'0jekcijc
ili samo druge pj'ojekcije dva pravca koji se sijeku mogu pastl U btl P[",[\L\C,-al(u
im c;e nrv'C. odnosno druge ofoiiciraiuce ravnine podudaraju.
, Na 51ici 4.5b su projekcije {((Iff i h',b" it 1 SC
sijekll.
4.2.3. Mimoilazni pravci
Aka se pravci ne sijeku, a nisu ni paraldni, onda sc La PL.'\ '-:"
mimoilaze. Na slici 4.6 prikazana su dva mimoiiazna pravca u i h. "!\ljlhuvl Llc)(nl
at i h' sijeku se u tack!, koja je oznacena slovima C/l [)', jer jt 0nJ tl,)c:;-L
C pravca (/ i tlocrl tacke D pravca h. Tacke C i D su tack...: zakioni;;e 1ih pnw;I'':(l S
obzirom na ravninu tlocrta. Tacka U kojoj se sijcku W1Crt! a" i !f pr:l\'J.cJ. t! ; Ii
oznacena je- slovima A" i B", jer je ca tacka nacrt wcke A pravea a 1 113crt racke
B pravca h. Tacke A i B su tacke zaklonice tib pravuca s obzirOll1 na f8vninu
naCrla. PrelaganJem ravnine n,-tcrLa oko ose.\. Ita ravnillu i10cml, CC St meck
4. T(lcke, pmvci i v(/vnine
c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na

I
b"
0"
On
I
all
o.
OJ
Ie"
B e"
I
I
)-
x I
x
A'
I
A'
q'
B'
b'
c'

b'

0'
B'
Slika 4.6
Na slici -t.6b nacnane $U projekcije ([',a" i o',bl! dva mimoi1azna pravca
tl i b. Tacka D jc u prostoru iznad tRcke C. jer je -[5ffiZtlad e.if, zatc; se tacka C
-if" vick kada pn1VC(" (I i .1-) promatramn ndozgo. nknmito n3 Tf!. Tacka () )e U
-"ieli, ;} tach! C lle vidi. Tacka B je u prostoru ispred tacke A., jeT je
l( ispred /\'. zato se tack a A ne vid], kada promatrnmo pravce a j b sprijeda,
il:J Tacka B se u nac1'tu vidi, J tacb ,\ ne :idi.
4.2.4. ProbodiSta i prikloni uglovi pravca
Nu slid 4.7-"prikazan je pravac p koji probada It, u tacki Pr,"a 1[2 U tack]
T:lcke n3 pravclJ 11 Kojima taj pravac probada projekcione: ravnine nazivaju se
"i"'Jhodi,ftCi PI"(lVC17 i obiljdcna su S8. P. Po tome da li pravac u toj tach probada
Pl-':U. drugll ili projekcionu ravninu razlikujemo prvo (PJ), drugo (F'2) ill
[reet: probodistc (P;).
Probodiste pravca je tacka koja zajednicki pripada i pravcu j 1'avninl.
Prcrna tome, odrcditi probodiste znaci odrediti lacku na pravcu, koja istovre-
meno pnr'acia i ravnini koju pravac probada. Svaka tacka na pravcu ima svoj
1"1,1 [iocrtu pruVC3. a svoj nacrt na naCrlu pravca. Kada je tacka na pravcu.
njcZIli je docrr 11(1 rloerrl/. () !lOcrr na n((crtrl toga pravca.
T'r\'(.' prohodi.'ite P! pravca r je u ;rl. zuto je njegov tlocn P: u istoj tacki.
je p, na pravcu [!. mora njegov nacn biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako
je Pi U 1[,. njegov nacrt je U osi x. Prema tome, p( mora biti u presjeku nacrta
pravea pI! i ose x.
b)
_ .--i--
40
Slika 4.7
Druga probodi.fte P2 pravca p je 'tl ][2. NJegov nacn je u istoj l(lcki.
Tlocrt 17; drugog probodista mora biti na tlocnu pI pravca p_ Prema tome, r; je
1.1 presjekutIOCrW p' pravca pI ose x,
Uguo Cti, sto ga rruvac p zatvara S3 svojim tlocrtom 17 love se jJlTi
prikloni ligan, a ugao Ci], sto ga pravac p zalvara sa nacrtom pI!, Love se drugi
prikloni rigC/o pravca p. Sa projekcijama pI i p" pravca p odredicemo priklone
uglove tog pravca preJaganjem prJvouglih troug.lova. ito: prelaganjem trougla
oko kalcte PiP; U l[! dobicemo II prelozenom po!ozaju tog trougJa pravu
velicinu ugla (/./. Anaiogllo, prelaganjem pmvougJog trougla ako katele
P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc
p 1 pi"l. probodista Pi i P
2
sa projekcionim ravninar\-w i prikloni uglovi ex} j
prJ\'cap.
28 4. Tacke, provel i ravlJine
4.3. Ravnina
Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ
bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.
Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.
oj
Slika 4.8
Pravci po kojima ravnina presijeca projekcione ravninc lUlLivamo
tragovi iii frase.
Prvi trag e, je pravac po kome wvnina E sijece ra\11inu Jrl, a drugi trag
e, .ie pravac po kome ravnina E sijece ravninu IT), TI"agovi rnvnine 0' "ijekn se nil
osi x u tacki E::t-(sL4.8r- -
?\.fa ,Iici 4.:;Sh nacrtani <;u trag(wi ('. i qvnlile r
. 4.3.1. Presjek dviju ravnina
Dvije ravnine E i F sijeku se u praVCll p koji sc naziy<-t pre:c,jecllic(! tth
dvijL! ravnina. Presjecnica, kao i svaki drugi pravac, odredena jc sa Jvije tacke.
Te dvije tacke su probodista Pi i P2 presjecnice p. POSIO presjecnic.a !ei i u
jednoj i U drugoj ravnini, probodistajoj se nalaze presjeku istoil1lenih Iragov(1
till ravnina (51.4.9).
Na slici 4.9b n:lcrtane su projekcije p' j r/ prcsjei':nice p dviju ravnina
EiF.
4, i Ral'ninCl ________ --.:.:..c.==_." __ ., __
bj
\" /J

Slika 4.9
4.3.2. Pravac u ravnini
.. E d OJ'J'e'c'e ."ve pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Ako je pravacp u ravll1m on a on w .,
premaj'OIne i tragove- e; -J e2 Ll __ Te Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)
pravca p u ravnini E.
p({n:uc jli->' rm:Jlilli kud su JJl!i !f :5toimellil!!
ravnine.
oj bj
f-x
Stika 4.10
30
4,3.3. Sutrazilice
Pravci neke ravnine, koji su paralelni s jednim njenim tragom nazivaju
5C .mtrainice tc favninc. Pravac ravnine, kojije paralelan s njenim prvim tragom,
zove se sutrainica prvog traga (prve. skupine), a onaj, koji je paralelan s njenim
drugim tragom, zove se sutrainica drugog traga (druge skupine). Svaka ravnina
Ima mnogn sutraznica prvog i sutraznica drugog traga. Na slici 4.11 prikazanaje
jcrlna sutrazniC3 m prvog traga ravnine E.
0)
[772
I
e, I
I
mil :
-------'1
I
I
Slika 4.1 J
b)
m"
Ex x
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a
lljt;]10 pC'c'o PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.
iJosto Je s-mraz+1-I+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i
naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom ! -do prcsjeka sa osom x i odredene
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije p.; i P; drugog probodista P
z
te sutrainiee. Iz tackc
F'; povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj
:f.. 1 :z prika7an(l je sutrnznica 11(111',11") drugog traga ravnine E. Nacrt /1"
';1!ir:171liCe i) [:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog
',':1g] r,l':mne E.
4.3 Ravl1lna
31
b)
e,

p'
1I
0
_ I X
n'
Ex
Slika4.12
4.3.4. Priklonice i prikloni uglovi ravIline
Pravel ravnine E, okomiti na prvl c, iii drugi el trag te ravnine, nazivaju
se priklonice prO/og traga (prve skuprne), odnosno priklullice drugog traga
(drllge skupine). Svaka_ravnina ima mnogo priklonica prve i druge skupine, a
sve su priklonice iste skupine medu sobom parale!ne. Na slici 4.13 pribTzana je
ravnina 1(, i ravninn E. U ravnini E odabrana je tack a A i povucena prikionica p
oKomito na prvi trag eI ravnine E, odnosno odredene projekcije A' j p' tacke A I
priktonice p na ravninu 1[j.
Kako je priklonica p I1Komita
na prvi trag e f, a posto se trag e, nalazi -
Ll flit pravi ugau I'pej) projicira se i1n
nJ kao pravi ugao (pIe,).
_l2Ij
ravI11ue. Vidimo, tikone, da su prikio-
--'ni6;-pi sutraznica m iste skllpine u
nekoj tatki A ravnine E, kao i njihove
projekcije n3 1[1 iii 1[2. medusobno
okorniti pravci.
SEka 4_13
Uglovi sto ih neka ravnina E
gradi sa projekcionim ravninama
vaju se pnli w,. odnosno drugi
prikloni [{;;ao OJ: tc ravnme. Na slici 4.14 prikazane sn priklonice Pi i q2 prve i
druge skupine. Ugao OJ; sto ga priklonica PI ravnine E gradi sa svojom
projekcijom p:: jednak je priklonom uglu le priklonice. Posto Sll priklonica PI'
kao pravae ravnine E, i tioert p;, kao pravac ravnine !fl, okomirl na prvom tragu
i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E
sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla
PjP;P
1
oko tlocrta p; na ravninu tr/. Analogno je na 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n
drugi prikloni ugao W2, U pravoj velicini, !ito ga druga priklonica q, gracii sa
svojim nacrtom q; .
e,

, aJ
Ex
p"
2
X Ex
RII'
, :
,
w,
.
p,
7
'!l
Slika4,14
4.3.5. ProbodiSte ravnine sa pravcem
q'
'" 1
b)
Probodiste ravnine E sa pravcem p odredicemo tako cia pravcem p
polozimo jednu pomocnu ravninu L\ (obicno ravnina okomita na JIj iii J[;,) j rom
ravnu10m sijeccmo ravninu E u pl'avcu Q. Presjeciste 5 presjecnice a s pravcem p
je trazeno probodiste ravnine E sa pravcem p (51.4.15). Na sUe! .:I..lSb prik::aano
je probodiste ravnine E sa pravcem p.
Pry! trag til prve projicirajuce ravnine .:1, po!ozene pravcem p,". poklapa
se sa tlos;rtom p' pn.lVca p, dakle d
j
== p', a njen drugi trag d
2
okomit je na osu
x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"-
ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordi-
nale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce lloCH S' iackc S.
4.3.6. Prelaganje ravnine
A21 \ e
2 , ,
I \ a"
I '
! /' \5"
r : \
p"
I : \
".1 : \ x

",: :
d:
S' ,
Sl1ka4.i5
hi
Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef.
!T2

e'
k T
TcJiI'
pll
Slika 4.16
34 4. Tacke, pravci i ravnine
------
Na tragu f2 odabrana je bHo koja tacka T i odreden njen Hoert T'. Iz
tackc T povtlccna je priklonica p prvog traga tc ravnine, naertan je njen tlocrt
pI j Dznaccno jc njcno prvo probodistc Pi. Prclaganjem ravnine E oko njenog
prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj
iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja Pj 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci
pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao P
l
T'T aka katele
Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk poluprecnika po sjeCi ce trag II U
Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na
iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag 2 ravnine
E u 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E.
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije
bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke
prvog trag a ej, dok ona ne padne U IT). Nacrtan je tloer! p'i nacrt
prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,
bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T
<::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao (X; ravnine E.
Ako rotiramo tacku To oko tac-ke
P dohicemo na pr<lVCU II tacku (T)
taJ:ke T U :7[1 oka prvog traga PI, Pravae
T ) x-:::::( e;) jc prelozen drugi trag ('2 u
"" oko prvog 1l'8ga PJ ravnine E-
Kod prelaganja ravnine E oko
prvog traga ! ne mijenja se
met1usohna udaljcnost 1113 kojih dviju
njenih tRenka, pa zbog toga mora biti
(T ) Er-::::: lEx. Sada se prcloieni drugi
(e;:) moze nacrtati krace.
Slika 4,16c
4-4 OSI101l111 zadac) 0 polozajnim i melrickim odnosimd lacke, ... 35
1z tacke T (sL4.16b) opisemo kruznicu k2 sa sredistern u tacki Ex. U
presjeku te kruznice i pravca II je (T ) tacke T u 1f}, a pravac (T ) Ex=:;;;( ez) bice
prelozen drug! trag ez U Ifj uku prvog traga III ravnine E.
Nfl anaJogan nacin cemo preloziti ravninu E ako njenog drugog trag(1 e2
u ravninu 1[z, kao na slici 4.16c
4.4. OSllovni zadaci 0 polol'ajnim i metrickim
odllosima tacke, pravca, ravllille i ravnog Uka
4.4.1. Rijeseni zadaci
1. Zadatak. Odrediti probodme pral!(:a p ;:;;; MN[M( 1
N(70.5,55}j sa ,""lninom E AlJC[AIO.30,40),lJeO,]O,JO),C(40,('O, 70)] (31.4.17),
J
ot----
y
c"
" 5'
Slika -1-.17
N"/
2"
R j e sell j e: Da bismo
odredili probodiste pravea p
s ravllloom E zadanol1l sa tri
tacke pravcem p -moiemo
poloZiti prvu iii drugu proji-
cirajucli Elvninu. U zadatku
jc polozena prva projicira-
juca ravoina F(h J2), ciji sc
prvi trag II poklo.pa sa,.tlocr-
tom pravca p (1/;;; p'), u
drugi tragi? okomit na OSH x.
Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
odrediti PI'obodista 1 i 2 rav-
nine F sa stranlcama a i b
trougla, jer ce sa ta dva pro-
bodista biti odredena pre-
sjecnica. Nacrt q":::: {12"
presjecnice q sijece na,crt pff
pravca p u nacrtu S" pro-
bodista S. Njegov tlocn S'
je u presjecistu llocrta p'
pravca p i ordinale
ne nacrtom tacke S.
c3,,6'-_________ '-'..f." li.u;kt!., pravci i ravnil/e
Vidljivost pravca 11 odnosu na ravninu odredujemo kada ih promatramo
odozgo, odnosno sprijeda. Kada ih promatramo odozgo, viJljivoSI mozemo
odrediti na slijedeci !latin: pravac p i stranica a su dva mimodaZllLl pC:lYca.
Njihovi se tlocrti pI i a'sijeku u tacki koju oznacimo sa r i 3' , jer je Ol1:l tlocH
tacke 1 stranice a i tlocrt tacke 3 pravca p. Odredimo l.atim na nacrtLl pH pravca
p naert 3" tacke 3. Kako je 3
11
ispod r J zakljucujemo cia je [atka 3 pruvca p
ispod tacke 1 stranice a, pa, prema tome, necemo vidjeti anaj diD pravca p koji je
izmedu probodista S i tacke 3, kada pravac i trougao promatrall1o odozgo na Hi.
Zato je tlocrt toga dijela pravca nacrtan isprekidanom linijom. Da bismo odrediE
koji dio pravca zaklanja ravnilla u drugoj projekciji, promatramo ill
Odredimo zatim tacku II kojoj se sijeku nacrti e" i pH str::mic.? c i pravca p. Tu
tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti diD pravca p
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.
1. Zadat:lk. Odrediti IIdaUc!los[ !ucke T(11},40,65;
p = AB[A(20. 10. 10). B(50.45.45)).
Rj e s e nj e: Udaljenosl tacke od pravca predsravlja duzina na Ok0111ic1
povucenoj lZ tacke-T na pravw.:: p, Koja jc ugramcell<t luck-om T !
okomice S. Da bisillo odrediti tu udaUenost, tacko!l1 polozimo ravoinll
. E okomito nn pra\'.3c pep', pH). Ravnina E odre(1ena je njenim slIu.:J.zniCl.}ll1a III i.
11 koje sadrz.c tacku T. Da bismo odredili probodisle pravca p s [Om ravninoill,
po!oiimo pravcem p drugu projicirajucu ravninu F(f,. Gna sijece ravninu E u
pravcu q odredenom tackama j i 2 on sutraznicama lit i fl. U prcsjecislU doena
p'i q' pruvaca p i q nalazi tlocrt Sf trazcllog probodista S, <-1 U presjeku
ordinale povucene tlocrtom tacke S i nacrra prolvca p bice nuell ,')'" Lucke S.
Duzine d'::;: T'S' i (r::;: T"S" su projekcije udaljenosti taeke T od pravca p.
Pravu velicinu udaljenosti d? ::;: rS(i dobijemo pomocu projicirajuCih trapeza iii
diferencijalnih trouglova, kako je prikazuno na slici 4.18.
4,4 Osnovni zadaci 0 polozajllim i odnosilna ...
, :
y
c'
,
.0
oj
',M'
\
\pl

\
3. ZadatalL Odrediti IIduL/c'-
nost dva pamleinG pruvca:
Ll" AB[A( )0.50.10). B(50.15.5)}
b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).
R j e 5 e 11 j e a: Bilu koju
nina E(e},ez) poslavimu ukomito na Z{l-
dane pravce d(a',a").--i bib' . P'Jmc>
ell tragova j q
odredena su probodista JI j .V 0'
i b sa ravrlinom E. Ouline d' "'" kiN' i
(r = lVi'iv" su projtkcije udaljelro:.,(i
pravaca {t i b (sl.-4.19a). Pri1\,:t ','(;liLdL,
udaljc:nosti odretiena je kao u 2. za-
datku.
5'

R j e S e 11 j e h: Na praVCll h odabrana je tacka C(C',C") i odredcna
ud3Jjenost d == CS, tacke C od pravca CI. Kod odredivanja projekcija S' i
S'" probodista tackc S, prjmijenjenc su sutraznice min prve i druge skupine,
prve projicrrajuce ravnine A Ovu ravninu pravac a probada u tacki S. koja je
')drcdcna pomocu presjecnice p =- 1 Nacrt pIt =- 1"2" presjecnice p sijece nacrt
{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
vee fJoznati naCin (sIA.19b).
4. Zadaf.ak. Odredi6 udaljenost lacke 1"(40,45,45) od rm-'nine
E!65,45,55! (,11,4,20).
Stika 4.20
R j e sen j e: Udaljenost
tacke od ravnine je duiina
okomice povucene iz tacke
na ravninu. a ogranicena je
tom taGkom i probodistcm
okomice S. Udaljenost odre-
tako da iz tackc
reT: T''J povl1cemo okomi-
eli p(p', p") na ravninu
E( i{,e;'i- -Tom okomic'Om
polozena je ;'1"V3
rajuea ravnina F(fl,.h). Ray-
nina F sijece ravnlnu E u
presjecnici q. U presjeku na-
erta pff okomiee p sa
tom q" presjecnice q, dobi-
yen je naert S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i
d" = T"5" sU projekcije uda-
Uenosti tacke T od ravnine E.
Praya velicina udaljenosti
d(J= dobivena.ie n<l 30a1-
ogan naein kao u 2. zadatku.
4.1 OSf101'ni zadaci 0 polozajnim i melrickim odnosima tacke, ..
5. Zadatak. Odrediti tragove ravnine zadane paralelnim pravcima:
a ",ABb'l(25,20,20), B(45,30,40)] i b CD[C(35,50,'JO), D],
39
R j e sen j e: Tragove ravnine
E( ej,e2), koja je zadana sa dva
paralelua prw{ca a(a',a")
&(b',b") , odredima taka da se
naon prBbodista tih pravaca i
spoje istoimena probodista. Prva
probodi-Sta pravaca moraju biti
ua prvom. a druga na drugom
tragu ravnine. Probodista A{ i 8 1
odreduju pryi trag c{, a probo-
dista A2 j B2 drugi trag e2 ravnine
E. Tragovi c{ i el ravnine. E
moraju se sjeCi na osi x u tacki
Ex. Ravuina ima kallvergentne
tragove prikazane na 4.21.
6. Zadatak. Odrediti ortogonaine projekcije tacke T(25,60,60) nG
ravninu E kajaje zadall(1 sa dva paralelna pravca:
a =. AB[4(20,20.IO),B(65,5,50)] i b" CD{C(75,50,20), D].
R j e sen j e: Tragove ravninc odredujemo kao u S, zadatku. Zatim 5e
povuce okomica p(p', p") iz tacke na ravninu E( el.e)). Odrede se
probodi.sta tacaka j (/,,]" i i 2(2',2"). U prcsjeku naerta p" okomice p sa
nacrtom q" presjecniee q dobiven je D8Crt tacke Tr u kojoj okomica probada
ravninu. Tioert T.; jc u presjeku okomice tlocrta p'i ordinale povue-ene
nan tam T; tacke TE (51.4.22).
40
Ex
.:/, Tacke, pr':lvd i
A,
T
X

i\
\x
/"
'/
iI
T'
:)l!Ka -+.22
2"
8"
c"
7. Zadatak. OJ/:i:ditr tragove rctvitine z.adallc jJrdvcima:
(/ CEABIA(6(),,20,JO), B(9(),J5,J5)] i b = CD[C(40,60,J5j, DJ,
R j e sen j e: Tragove ravnine E(ej,c2), kojaje zadana sa dva paralelna
pravca a(c/,e/') i b(b',b
ff
) odredimo taka da se nadu probodislCl till pravaca i
spoje istoimena probodista, ana/agno kao Ll 5. zadatklL RavninJ inu divergentlle
tragove prikazane na slid 4.23.
ie.
4.4 Osnovni zadaci 0 poloiajnim j metrilkim odllosima tacke,.,
z
0
,
I
Ex
0'
\
r:
r '
I '
AX
,
\'
AX
fAl
, 2
Slika 423
"
c
x
a'
'i.lil'
'\
41
8. Zadatak. ZadaJ/Q su dva prat'ca koji se szjeku: a=' .4B[A(-JO,5,50),
B(lO.25,20)j i b "" RerB, C(-5,60,JO)). NaCi tragave ravnine ko/u Q"VC!
dva pravca, kao i pravu veiiCinu ugla Ito ga pravel :3:WVardju.
R j e sen j e: Tragove ravnine E( e J, ell, koja je z2danJ. iJra\'cinn 11 i h,
adredimo taka da se nadu probodista til! pravaca i spoje istoimena pWDoJisla,
kao u S. zadatku.
Prelaganjem ravnine oka njcnog prvog traga eJ u ravninu J[j, preJoieni
su i pravci a i b. Ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b) je prava ve!icillh ugl
a
():"
(s1.4,24),
4. Tacke, pravci i ravnine ___________ _
/
8,
Slika-4-.2.4 ,-
9, Zarlatak. Nacrtati projekcife I:stostranicnog trougla ABC, k ~ j leii u
ramini E(! 10. 70,55), kome je stranica a ""- AB[A( 10,-,10). B(55,-. ]0)] IW
:C'Ilirainici pn'og traga ral!nine ('51.4.25).
Da bismo rijeSili ovaj zadatak potrebno je odrcditi nepoznate koordinate
tacaka ..l. i B. Zatil11 cerna preloziti vrhove A i B oko traga ravnine trougla u
ra\:nillll projekcijc, konstruisati istostranicl1i trougao i odrediti njegove projek-
R j e sen j e: Nacn,om slltrainice In prvog traga, polozene nacrtorn
tilbka ;-\ i B, odreden je tlacrt tih tacaka. Pre!ozene su tacke A i B oko prvog
traga e; u ravninu IT;_ Sa stranicorn (a)::::(A){B) konstruisan je istostranicni
Lrougao (A){ B)( C). Pomocu afinosti i sutraznice n prvog traga odredene su
_ ____ 4-4 Osno\-'tli zadaci 0 polozaj/Jim i metrickim odnosima ([Jcke, ..
43
projekcije tacke C(C',CI!). Spajanjem vrhova istoimenih projekcija dobivene Sil
projekcije istostranicnog trougia.
z A" a"
Siika 4.25
8 '1 m"
.(B)
I
I
I
I
I ,
'\ i \0<;/
...... 4/ i
..... (e) J
,,,
I
I
Jt.f!.zL
I
10. Zadatak. Na prove" p ~ MN{M( 10.35,40), N(90, 20, 0)] lei!
dljagona/a In,admta. Nacrtati pmjekc(je kvadrata. akoje ta{ka A(40.50,OJjedan
njegov vrh.
R j esc n j e; Ravnina u kojoj lezl kvadrat odredena je zadanirn
pravcem p i polozenim pravcem II- kroz ta ..... Cku A. Oba pravca sadrze tacku N, jeT
Sll to dva pravca koji se sijcku. Kako tacke A iN leze u ravnini 1l" to je njihova
spojnica AN :::: J1 sutraznica prvag traga ravnine u kojoj leii trazeni lik. Oka
sutraznice 1I. kao pomocne ravnine, preJozen .Ie pravac p u polozaj (p) na
slijedeCi nae,in: sutraznica It prvog traga ravnine, koja prolazi tackama A i N ima
s'voj naCH Ill! = A"i'v'" U osi x, a njen tloert je /1' = A'N
I
. Kako pravac p probada
ravninu Tt! 11 tacki P" kad prelaganja ce ostati na istam mjestu p(= (PI)' Iz lacke
44 4. Tacke, pravci i ravlJinc;
M' peVUe! cerno okomicu M'G' ,
na n i nacrtati pravougli trougao Af'G'"H,j U
kojemje MM{) -=MxM".
. Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G
1
u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
(p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom
ITIjes[u A =(A). .
u"

.:
/
\ ....
\!reJ

- -!!'/
Sllka 4.26
o
PomOCll (AJ t_ (p) je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t' "h . k .. , . - !::o'
'k . . IS OlIHelll proJe C1JU doblVcne su projekcije kvadrara
pn azanog na she} 4.26. '
11. Zadatak. Romb (A) (Bi ('C) (D' )' k '" .. , .
J' "'"k - ,,OJ! eZI U ravrum 1[}, zadanje tac'!kom
pI eSJna {, uagona/a (S)(-30, () j 5) vrhom (' 7 () '0 i : I " '
R
' . , ' .' '., ':"J, ,-" __ I , ILIJ10m ::.rt'CllIlCi:! a"""-40
Of/ratt OVCI) romb u ravl/inu E( 15, -10,25 J. - .
\
4.4 Osnovni zadc:ci 0 polo.fajnim i metric/dm odllosimu _ ..__
Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall
samo jednu tacku iz ravnine Jt2 11 ravninu E.
R j e sen j e: Na osnovu zadanih demenald nacrtan je )"ollib
(AX B)( ex D) U 1rz. Izvrsena je 'antirotacija' tacke (S). Rotirana prikionica drugc:
skupine ravnine E, polozcna tackom (5), poklapa se sa svojim nacrtom (p):= pI!_
PomocLl prvog i drugog probodiSta P, i P
z
ove priklonice odredcn je njen
pre10zeni polozaj pO u ravninu 1[2. Rotirana je tacka (5) nll pi) u polozaj SD.
Vracanjem tacke S-O na nuert priklanice p, odreuen je naert tacke S. NacrL
A'" EN c"DK nacrtan je pomocu perspektivne afinosti, a Uoen pnlDOCLt ;;lllraznlca
dmge skupine ravnine kroz tacke AiD i Cinjenice da su projekcije paraJelnib
stranica ramba paralelne (s1.4<27).
Slika 4.27
4. Tacke, pravci i ravnine
12. Zadatak. Tacka S(30,30,20) je srediste pravilnog peterokuta.
."I,/acrtafi projekcUe peterokuta kame je poiuprecnik opisanog kruga r= 35, a
jedna strana leb na pravcu p ::z; MN[M(-lO,]OO.O), N{70,20.O}] (sl.4.28).
R j e sen j e: Ravnina peterokuta odredena je tackom sredista S i
pravcem p 0= p' koji ]di u ravnini IT",-_ pa je on i pry! trag te raynine pi:= e
J

Preloienaje ravnina z3jedno sa tackom S, oko traga e, u rayrunu nh pri cemuje
dobivena tacka (8). Konstlllisan je _pravilni peterokut (A)( B)( C)( D)( E) Cija jedna
s!rana (A)(B) leii na zadanom pravcu. 'Antirotacijom', perspektivllom afinosti i
prnhodisfem odreaene su projekcije vrhova peterokuta. Spajalljem vrhova
Jstoimenih projekcija odreucne su projekcije peterokuta. .
D"
C"
Siika 428
4.4 Osnovni zadaci 0 polozajnim i metrick"im odnosima tacke, ... 47
13. Zadatak. Nacrtati projekcUe presjecnice trougla ABC rA( 15,65,70),
B(70,15,1O), e(25,5,l5)] sa 'rauglam EFG[E(0,30,35),F(80,65,20),G(50,O, 70)],
Zadarak rijditi bez. upofrebe tragova ravl1ina trouglova.
Zadatke ovog tipa rjdl.lvamo taka da odredimo probodista dviju stranica
jednog trougla sa ravninom drugog. Isti se postupak primjenjuje kod
trougla i paralelograrna, presjeka dva paralelograrna, kao i presjeka ostahh
likova.
R j e sen j e: Konstruisano je probodiste P pravca AB i ravninc
odreaene pravcima FE 1 FG kao u 1. zadatku. Pravccm AS polozena je ,prva
projicirajuca ravnina F(j{,.i2}. Presjecnica p ravnine F i ravnjne prayaca FE 1 FG
konstruisflna je P011l0CU tacaka ] i 2 koje su probodiSta pravaca FE i FG sa
ravninom F (51.4.29).
A"
,
y
k/


x
Slika4.29
Tacka P je presjek
pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd strani-
ce Atlu' nacItu p" pro-
bodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIo-
erta p' presjecnice p i
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
R pravca AC i ravnine
trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom
cirajucom ravninom po-
\o,zenom pravcem AC
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost tro-
uglova odredena je po-
/' moen tacaka zaklonica
kao u 1. zadatku.
48
4. Tacke, pravci i raviline
14. Zadatak. Nqcrtati projekcije presjecnice ravnine pareie!ogranw
10,25,20), E(50,50,5), C(75,30.30), DJ sa ravilillom Irougla
EFG{E(O,35,30), F(30,60,60), G(70,10,10)] i IlLlZllaCili njillovu vidljivoSi.
R j e n j e:
U rjdavanju ovog za-
datka koristicemo pos-
tupak opisan u 1. za-
datku. Na slid 4.30
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i
EG trollgla probadaju
ravninu paraielograma.
Projekcije P' pH i
g" tacaka P i R
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i po-
mocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para-
lelogramom. Da bismo
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
kada ih
matramo odozgo, od-
nasoo sprijeda, moramo
najerije odrediti koji su
dijelovi stranica FC i
EG nevidljivi oka nji-
bovih probodista P i R.
To dokazujemo porno-
C:ll tacaka zaklonica, ka-
ko je objasnjeno u 1.
zadatku.
J-'
I
y
A'
F"
, G'
2'
, ,
"
B'
F'
Slika 4.30
4.4 OSflovni zadaci 0 polozajnim i metrickitn odnosim.: tacke, ..
15. Zadatak. Odrediti ugao .iila ga meausobna zarvaraju ravnine
E(70,65,80) i F(60,90,50) (sl.4.3J).
Odredi se presjecnica p zadanih ravnina E i F. Na presjecnici p odabcre
se tacka N i tom tackom polozi ravnina G okomito na presjecnicu p. Ravnina G
sijece zadane ravnine u pravcima a j b. Ta dva pravca_inc ugao koji je jeclnilk
uglu izmedu dvije ravnine.
R j e sen j e: Prelozlmo presjecnicu p aka njenog tlocrta p' lJ raVDHlll
77:,- Na prelozenoj presjecnici po odaberemo tacku No> u kojoj POVUCcHlO okomica
na prelozenu priklonice po- U presjeku te okornice sa tlocrtom p' presjecnice jJ je
[Iacrt M'tacke M. Tlocrtom tacke M povucemo pravac g, okomito llJ. llocrt
presjecnice p. Taj pravac je prvi trag postavlj'ene ravnine G. U prcsjeku prvog
traga g J ravnine G i istoimenih tragova ravnina E i F Sll tlocrti tacaka A i B,
B.
'"
B'
'i
/
. ! /
i,
e'
P, f,
Stika 4.31
50
4. Tacke, pravci i Tavnine
;..:.c.="--_____ _
,?komic.a je prelozena priklonica ravnine G. Tacka M je prvo
probodlste te pnklo111cc. Okomica iz tacke N na tlocn I y
o p presJecmce p odrcauJc
tlocrt. tacke Spojnice tacke N sa tackama A j B odreduju pravce a i b.
a, ::= NA' 1 b':;:o NY' Sll tlocrti presjecnica ravnina E iF sa ravninom C.
Pr:lagaoJcm ravl1ine G oka njenog prvog traga g j U ravninu 1[; tacka N ce pasti u
tackll (tV) nn tlocrtu p' presjecnice p. Duzina Mr;(N);;:.MoNo, dok tJocrti tacaka Ai
H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).
:(7 J ,', Tackom poloiiti ravnilltl F paralelno ravnini
1' (,00 .. )J I odl edltl pravu l'chclnu udal;cnosti Cill dvii . ( 14 12)
Slika 4.32
, ')u ravmna \s. ,_ .
Rjesenje:
Ako su dvije ravnine me-
du soborn paralelne, onda
su im i istoimeni tragovi
paralelni. Prema tome,
dovoUno je nati jednu
tacku prvog iii -' drugog
traga ravnine F da bi po-
lozaj njenih tragova bio
odreden.
Tatkom T polozi-
rna sutraznicu m prvog
traga ravnine F i vdredi-
rna probodiste M 2 ::;;:: M; .
Probodistern M2 povuci-
rilo pravac h pamIe!an s
drugim tragom e2 ravnine
E. Taj pravac je drug! trag
ravnine F. Zatim je odre-
den njen prvi tragf].
Da bismo odredi,
Ii udaljenost paralelnih
ravnina E i F poJozimo
prvu projicirajucu ravninu
G( g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
ravnine E i F u pre;;jec-
nlcama pi q.
_____ 4.,4 OsnOl'lli zadaci 0 polozajllim i melrickim odnosima tacke, ...
51
U presjeku okomice 11 sa presjecnicama p i q dobivene 3U tacke A i B. Duzjne
d'::::: A'B' i d";:::: A"E
N
odreduju projekcije udaljenosti dviju paralelnih ravnina.
Prava velicina udaljenosti do=-AoBo odredenaje na vee poznati naCin.
17. Zadatak. Nacrtati projekcije kruzn(t;.g ka}a} je srediste i
polupreenik 1'=35, aka 0110 lezi u ravl1il1i E(35,O-]0,40) (51.4,33).
Kako je mvnina kruznice k data_,.u opstcm polozaju prema ravninarna
projekcije, Hoert i nacrt kruinice bite elipse k' i k". Svaki precnik kruznice k
projicirat ce se u preenik clipse k'. odnosllo k". Od SVlh precnika kruinice
treba nacrtaLi docrt onog pura okomitih precnika knl:lnice k koji se projiciraju u
051 dipse k' i naert onog para okomitih precnika kruznice k koji se projiciraju u
OS1 elipse k" .
Velika osa elipse je njen najduzl precnik, a mala osa najkraci. U veHke
ose elipse projicirat ce se ani precnici kruzllice koji se u projekcijama ne
skracuju, dakie, precnici parale1ni s ravninama projekcije. Ti precnici lezc na
sutraznicama ravnine, cije skracenje je jednako nuh. U male ose eUpse
projiciraju se ani precnici kroznice koji se najvise skracuju, dakle, precnici koji
teze na pravcimn rnvnine sa najvecim priklonim uglom, a to su priklonice.
R j e sen J e: S obzirom na to da tacka S pripada ravnini E, pomocu
<:;utrainicc 111 te ravnine odreden je naCli tacke S'. Duiina SxS"::;:: S'S(l' Rotacijom
tacke S(I dobivenaje tacka (S). Oko tacke (5) nacrtanaje kruznica (k) i odredeni
pree:nici i (C)(D). Precnik AS kruZnice k, kcji leii na sutiaznici ...m prve
skupine, projicirat ce se u tJocrtu u pravoj velicini, odnosno precnik EF na
sutraznici n druge skupine projicirat ce se u nacrtu u pravoj veliCini. Oba
precnika se nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcfje, pa se
otuda precnici projiciraju kao velike ose dipsi k' i k" . Male ose C'D' eUpse k'
i G"H'" elipse k" su projekcije precnika CD i GlI kruznice k koji .Ieze. na
priklonicama PJ j P2 ravnine E. Duzine rnalih osa elipsi crtaju se prelaganjem
odgovarajucih priklonica u ravninu n" odncisno 7[2. Precnici AB i CD knrznice k
projiciraju se 1.1 nacrtu u par spregnutih preenika elipse k", a precnici EF i GH
projicirajll se u tlocrtu u par spregnutih precnika elipse k'. Crtanje elipsi izvodi
5e)13 jedan ad poznatih nacina. /
52
4. Tacke, pravci i rcll'nine
;l- __
"
i ,
m"
--'-
8'
,
I:
1
y
F'
'i
\
Slika 4.33
(= MN Zadatak. Nacrlati projekcije kruinice kojojje pravac
- f., ( 0,55,55), N(55,]0,45)] tangenta, a tacka A(30 10 10'\ '.'"
poluprecmka r=25 (s1.4.34). ' , / na Knenzel
Da bismo rijesili ova)' d t k -
P
reloziIi ok r . a a , potTebno Je zadanu rangentu i tucku
o raga ravnme kruznlce II a f . k ..
odrediti njene projekcije. . r. \ mnu proJe ClJe, nacrtati kruznicu i
4.4 Osnovni zadaci 0 po{ozajnim i metriCkim odnosima tacke .. 53
R j e sen j e; Ravnina E kruznice k odredena je pravcem I i tackom A.
tragovi e} i e2 nacrtani su pomocll pravca p koji prolazi kroz tacku .4, a
rparalelan je s pravcem t. Oka traga e2 pre/ozene su tacke lvi, N i ta6ka A.
Odreden je pravac (t) i oznaceno diraliSte (T) tangente (t). Nacrt sredista
kruznice S" odrec1en je pomocu afinostj, a tlOCli S' pomocu sutraznice m
-'am gog traga ravnine E. Ose elipsi k'i V konstruisane su kao Ll preL!1OUn;}1ll
a elipse najedan od poznatih naeina.
,
I
,
or' o ,
I
y
Silk. 4.34
54
4. Tacke, pravei i ravnine
4.4.2 Zadaci za rjesavanje
1. Nacrtafi projekcije. odrediti priklone uglove, probodiSta sa projekcionim ravninama
1 ozn<-lciti vidljivost pravca p "" ABIA( 10,50,30), B( 80,.20,30)).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
j i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)).
-'j., Nacrt<lti projekcije, odredili prikJonc ugJove, probodista sa projekcionirn ravninama
i oznaciti vidljivost pravca p =0 AB[A(-20, -30, 40), B(40,.1O,40)).
4:- Nacrtati projckcije. odredlli priklone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaclti vidljivost pravca p AB[A( lOAO. -10), B(70,.20,-50)].
5. OclreJili trago\'e ravnine zadane tackama ABC[A(20,30,20), B( 40,40,10),
C(40,90,40)).
.6. 'Odrediti tragove ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10,40).8(-10,45,20),
C(30,10.70J)'
I .. Odrediti fragove ravnine zadane tackamaABC[A(-30,30,20), B(20,70,30),
. no, iO,40)). ._-_.,,- .
8. Odrcditi twgovc ravnine zadane tackama ABC[A(20, 10, 70), B(80,20,50),
C(5(}, 60, 40)).
9? Odrediti tragoye dva pravca kOJl se slJekll:
. a AB[A(30.20,10). B(20.30.20)] i bE BC/B. C(0,10,30)j.
Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).
11. Odrediti tTi'lgove ravnine zadaJ1c paraie!nini-pravcima:
a = AB[4(30.}O,20). B(30.60.30)] i bE COr C( 10.40,15). DI
12. Odrediti probodiste pravca p AB[A( /0,40,40), B(50,5,15)] sa ravninom
E(15.15.-15),
13., Odrediti probodiste pravca p B(80,50,O)] sa nlVninom
(30,]0,7()),
14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}}
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.
4.4 Osnovlli zadaci 0 poloiajnim i mefriCJ. .. im odnosima tacke, ..
15. 1\i6kom T(30,25,30) poloziti ravninu E okomito na ravnine: A(
i B(=,65,-30).
16. TackDfll T(50,35.6{)) poioziu ravninu A okornito oa favnine: E(-30,-30,80)
i Fr=.40.50).
'1". 'r "', TfO )(LIO) polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105) , al,\'o.OlTI 1\ , __ "
i B(=,50,,65).
55
, is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, 10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.
1
" 1 .. AB( '(100 20 01 8(- JO 50 )0)] po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
'J. 'ravcenla=. _ /1 '" ., ,- ,
F(-30,-30,50) i odre(flli tragove ravlline E.
- \'J "(0 50 60) B(1 70 0 -40)), polo ziti ravninu E okomito nn ravninu
. 20 Pril\'ccrn a = " f VI , " .' -".
'F(30,-30,-50) i odrediti tragove ravnine E .
. 'IB['li,.1IJ.20.60). BI.90,-10,0)}, poloziti ravninu F okomito nn ravnint! 21, Pnl\'Ccm (l e;:,
(30,60,10).
22. Pravcem a :=, ABli\(30 . . 25), na ravninu
H(50,60, 80).
2.i Pravccm p AB[A( 10.0,20).
, ,ugan od 60".
B(70.55,80)], poloziti ravninu E koja sa ;Ii zatvara
c'i ',24.lravcem p 0= ABIA( 20, 90.50).
, Ligao ,'xl {;O"
"./
p AE[A( -30,50,60), B(60,25,O)], poloziti ravninu E okomilo no. ravninu
-'>./ F(-30,3o..60) i odrcditi tragave ravnine E. _. _' . , _.
26, TackmD T pravea p TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
-' pravac p.
Tackom [(0,50,60) poloziti ravninu E okomito na pravac p AB[A(-70,JO.70),
B(O,35, ]O)} i odrediti tragovc ravnine E.
'28: 1z tacKc T(30,0,0) POVUC! okomicu aa zadanu sa dva pravea koji se sijcku:
_i a AF{A(D,50,O}. 8(60,15,'70)} i b i.E BCrB. C(j40,40,0)]bez upotrebe tragova.
'9 O ditj l'fOj-ekcijc okomice po-vucene iz tacke. 7"('1'10.70.80) na ravninu zadanu sa
- .. me .. ' .' .. _ . 0 l' . = BC[B. Cil30.30.0JI
,iva pr:l\.'CI lOJl se SlJeku: a "'" AB[A(O.80,0/, B!60.15,7 ) I IJ
ladatak rije:siti bel. upotrebe tragova.
56
4. Tacke, pravc[ i ravl1i!1e
Odrediti prvi i drugi prikloni lIgao ravnine E(60AO,50).
drediti ugao izmedu dvu pravca kOJ"j se siJ'ckll,'
b a,=,j,lJ[4(20,20,15j, B(50,45,85,)j
, B Ae[A. C(50.30,10)].
pravu velicinu ug!a sto ga zutvaraju pravci:
.. ., a AB[A(40.60,10), B(70.20,30)1 i b CDIC(50,lO.50), D(60 .. 30)].
,-- J
'. __ pravu velicinu ugla sto ga zatvaraju pravci:
tl = ABIA(20,55,D), BI 75..65,40)J i b So BClB, C(90,20,OJ).
::. :-\ ..
34:1 Odred!t! pruyu ve,!icinu ugla sto 0a zatvaraJ'u d\" I" .. ,
-AS! 0_ dpra\<.;u (uo:>eSJJeKu
a = A(20.15,O), B(80JO,50J} I b = BC[B, C(J20,30.0jJ.'
35.,.odrediti pravu ve!iClnu ugla Sio ga zatvaraju pravci:
a"'" ABIA( -80,25,0), 8(-15.60,90) J J b '5i Se[B, C( 6(),]O,4{))}.
36. Odrcditi pravu ve1icinu 19l' '1 ' .
E
' l a :,to.ga mel usobno zarvur:lJu f"]vllipc
(-60.100,60) i F(60,50,90). . .
37. Odrediti pravll veLicinu ugl " j
. _ a:, 0 ga nIe, usobno zJ.l\araju fen'nine
E(-65,50,80} l F(3j,iJO,60). . .
38. Odrcditi prayu vcJi'::inli u! , , t ' .
E
' _, Il"" <l :::.lO g<l mel USOOIlU LaIVClf(ljU
(-60,90,.)0) I F(70,65,80j.
19. Odrediti pruvu velicinu uglu 3co. >;1 [Unr' ). . 'J
sa ravninom E(60,-40,80). ';:'"" dlidhh:/J=dl{A(iil.'7U.Jlj;,BI()(J,.-5U,.)uJj
40. Tackom T(30 10 30) p I 0" -
J J
."' 0 OZIt! ravnlllH paralclnn s ravninolll kOJ'u J'c odredcna s' .1""
para e nn pravca' (i ""AsrA( 30 c. v
, ,f __ I'.' ,30,10),8(10,10,50)) ib=e
CD
{C(-40,.f5,35},Dj.
41.!Tackom T(1002040) . --- ,
"k. . ' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./ . .
42 . .Tackom T(40 35 70) P ! ." -
. ., OOZlt! ravmnu E paralelnu ravnifli F Za(IaIlOJ' par.--,'"I
pravcHna: (/ 5,4B[A(30 1060' . . - ,-,-!e:; nlIn
,- , J, B( 100.,60.}0J!! b =" CDjC(SO,60,20i, D].
43. Tackom T(80 15 351 p t -'
1
)11 nl 1 <'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva
r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
-, "" (. ,JJ) ! /1"5 15,4(J), R,l.
44., faCkomT(120.15,30)pO!o2itir::1Vllinu . !,1 .. ,,' , ..
dva provea koji se si'ek " _ I,;,nu za.LnoJ f::lV!llUl kopjc 0dredena sa
J ll. a = AB{A(O, - J 0 J.l i b =e: Be(B, Ci 9(),Q,60 n

Po!oziti ravnincA i B pumlelno ravnini E(i(),
, - ::;O.::O,i n<1 udaljtnosti d=25.
4,4 Osnovni zadaci 0 p%zajllim i merrickim odnosima tacKe, ..
f
e) Poloziti ravnine Ai B paralelno ravnini E( -40,30,40) na udaljenosti d=35.
/,,=--,
(.. ' .:l7.}Tackom 1'(-20,15,40) poJoziti rnvninu E paraJelnu ravnini tromda
L/' ABC[A(-40,0,30), B(-11O,80,10.), C(-90,20,70jj i odrediti njen; tmgove.
57
Tackom T(30,30,10) poloziti pravac paraielno ravniut trougla ABC[A( 20,55,20)
.; B(60.35,45), C(85,40,15)].
49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 . ..fU)
;=---'"'" van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.
'.> SO'. Odrediti udaJje!lost tacke 1'(50,50,90.) od pravci.\ p AB{A(O,O,20), B( 100,5U. i)(: i/
Sl>Odredili uda!jenost tacke T(140,75,S5) od pravca a == AJ31A(40,6(),95), H( !.f(t,(), __
, __,_/ bez llpotrebe tragova.
52. Odrediti udaljenost tacke 1'(40,20,60) cd pravc.a p == MN[M(60,70,20),
N(l1O,30,80)].
(51. Odrediti udaijenost tacke T(80,80,60) od pravca a == ABfA(-60,
BI.45,120.80)).
25,25),
,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN -20,20,30}, N(10,S(),6u)j.
-
55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
.'. pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.
'56:, Odrediti uda!jenost tacke ,4,{-30.--l-0,60) od ravnine (-40.40,45),
57.;Odredili tragove ravnine koja prolazi tackuD\ 7\20,50,30), a paralclnajc pra'Vcirna:
a"" AB[A[40,50,20), 8.(60.10,4(1) lib"" CD[C(6(J50,30 ), D(90,20,20jJ- Odrcditi
pn;:vu velicinu udaljenosti tacke A1(70,50,60J od te ravnine.
/-,------..,
{ 58. pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
. j se sljeku: a ABIA( 10.25,60), B(40,55,1O)] i b" BC[B, C(80,35,25)].

r 60J Odrediti udaljenost taeke T(55,70,90) od ravnine koja je zadana sa J\"Q pdl'ukllEi
. pravca: a B(40,60,O)} i b s CDIC(-30,-65,25), D].
61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J
58 4. Tar:.rke, provei i raVl1ille
/62)/Odrediti udaljenost tacke T(75,55,50) od ravnine koja je sa dva para!elna
" pnwc<l: (l "'" AB[A(0,-60,30). B(75,0,-30)) i b CD[C(50,40,30). Dj.
_.s.D Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna
pr,ncc" a Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b CD[C(40,4U,6U), DJ,
64. Odrediti lldal,,;cnost tacke T.(20",'O,A,Q) od l"Vnl'ne E' k' ,
u oJu Je zadana priklonicom
rhllgc, sku pine p =: MN[M( -70,-25,45). N(0,50.90)).
65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j
b =: CD[C(D, 50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju,
66. udaljenost dva paralelila pravca: a AB[A(20,30,O), 13(80,70.60)] i
IJ 2 (D[c(80,20,0). D j, bel. upotrebe tragova.
Odrediti udaJjcnosf dva paraieina pravca: a ""ABIA(20.40.0), B(95,90.;SOJI i
b .'3 CDlc( 95. 20,0), D J, bez upotrebe lragova.
68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,45,0)}, bez upotrebe slranocrta.
69. Odrediti udaljenost elva para!e!na pravca: a "'" AB{A(30,70.20), B(70.20,40)) i
b CDLe( 100. 10,30), DJ koristeCi pomocnu ravninu okomito na prav("e
70: Odl edill prnvu veliCinu najkra6c udaljenosti mimoilaznih
a 2 AB(A(O, 15. 70), B(65.35, 10.JJ i b CD{Cto.15.25). 0(45.0.]0)7, koristeCi
POJllI)CI1H nWlllnll kroz jiravae 11 paralelno pr,r"vcu b.
! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne (-60,40,90) i F koja pro!azi tackom
72. Odrcditi udaljenost dvije paraleJne ravninc_: A(70, 70;100) i B(O,-,- j.
73. Odrcditi tr;lgove ravnina koje Sll na udaljenosti paralclne sa ravninom
E(60.5(),40).
Na p "" MN[iVf(O,50.30), N(45,35.60)) odrediti tacku C koja je jednako
ucblJena od tacaka 11(30,70.0) i 8(60,50,50).
'3'. ndrediti lacku S 11<1 pravcll p == MN{M(-JO{),-J5,0), kOjajejednako
llclJl:CIl<1 od tacaka ,1(-]JO,30,30) i B(-60,90,8(}).
76. Odrediti onu til.cku pnlvea a "" AB[A(0.50,80), D( J 10, lO,O) 1. je jednako uda!jena
'd ,\1(00,80. 90) j ,\'( I JO,40,30).
59
, 77. pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
/drugog probodisla.
78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.
79. bdrcditi udaljcnost tackc T(20,-JO,] ]0) od ravnine trollg!a ABC{A(0,50,20),
B(oO,90,80), C( 100, IO,30)j, bel. upolrebe tragova.
80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( 40,10,50).
/B( 20.70,0). C(30,O,20)}, bez upotrebe tragova.
Odredilj udaljcnost lacke T(-30,65,]5) od ravnine trougln ABClA(-45.5.30! .
.' B(O,85. 70), C( 35,45,30)j. bez upotrebe lragava,
-"82'. Odrcdifi udaljenost tacke T( JO,80. JOO> od ravnine trougla ABC[A(30,O,30),
8(80.70.10). C(] JO.30,80)}, be? upotrebc tragova.
83, Odrcditi udaljenost tacke Tr20.5,80) od
'..._.. / 8( }OO,] O.40i. 060.80, 9(}) 1, bez. upotrebe tragova.
84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
if, !1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si ill 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.
}'i 85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
-. --tmgova r<i\:nine.
86. C tacki T(65,-,45) ravnine 1.: z<ldane tfDuglom ABC[A(O,JO,5U), H( lU5,YU,6j),
,. C(40,l0,5)} podiCi okomic1.l duzinc d=35 bez upotrebe tragova ravnlne.
8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.
-
88.i Odredlti udaljenost tackc T( -90,75,105) ad par.!;delograma ABCD[A( J ]0, ]0,30),
B( -70,60,0), C(O, iO,50), D 1 bez upottebe tragova ravnine.
R9., Odredjti udaijenost tacke [(65,85.70) od paraleJograma ABCD[A( -35, 90,45),
8(30,60.0). C(65,O,25), D1 bel. upotrcbe tragova ravninc.
9!i Odrediti udclljenost tacKe n i 5.65,15) oct ravnlne trougla ABC[fHO.5.30).
, [?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.
i'"
60
4. Tacke. pravci i I"{lVl1ille
91.)Odrediti projekcije presjeka ravnine E(-20.30]0) I ravnine F kojaje zadana sa Jva
" paraJeJna pravca: as': AB{A(60,80,25), B( 120,Q,-25)} i b =. CDLc( 100,0.40), D).

,/ ( 92) Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30). , /
,.="
presjek ravnina A( -45.35,55) i B( 10,20,5).
Odrediti presjek ravnina A( -35,20,25) i B( 15, ]0,-25).
9S .. 0drediti presjek ravnine trougla.ABCIA(-50,J5,O). B(O, 45, OJ, C(-105,70,90J}sa
ravninom E(-120,110,100).
96. Ddrediti presjek ravnine trougla ABC[A{-JO, lD,O}, B(20,]0,o), C( -60,70,50)] sa
ravninom (-80,80,50).
n_'
97f})dFediti presjek rnvnine troug!a ABC[.4(O,O, 15), B( 50. In.30), C( -40,60,80 lJ sa
"--,, ravninom E{-20,20,-20),
98. Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidtjivost:
B(80,70,80), C(llO,25,20)} i EFG[E{40,f5,70), F(l20,45,55i. C(70,SU15!}.
Odrediti medusol5ii!presjek (iva ttollgla I njihovu vidljivost: AHC[A(O,40,j()),
B(100,10"35), C(60"90"85)] i EFG[E(20.80S), F(J W50"20J. Gi4IJ5JIJiJ
--'--,
100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),
'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1 J Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7
101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).
}O.4-: Odred'iti medusobni presjek dva tmugla i njihovu vidljjvost: ABC[/\(-4030.U),
- B(0,65,80), C(80,15,60)} -j EFGLEt-25;'lS,6Sj: F(20.7SjO), G(70,45,45)).
I03;'Odrediti medusobni presjek dva trougla i njihovu vidljivost: ABCLA(.55,60,iJ),
B(G. 80. 90)" C(30JUO)] i EFG[E(-65.35"80), F(JO"85Jh G(lOJ),50g
'j
l04 lbdrediti medusobni presjek dva tl"Oug!a j njihOVll vldljivost: ABC(A(-40,70,Oj,
i /8(10)10"100)" C{50,/0"30J] i FC((-50"40" 90), F(50)1(W), G{20"u,70)}.
.-/
medusobni presjek dva trougla i njihovlJ vidljivost: AlJC[A(-75,70,lO),
B(O,30.40), C(-llO.20,SO)] i EFG[E(.J]0.45,OI, F(-40,Jo.WI, G(-lO,60,80)].
106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].
4.4 OsnovlIi () polozajnirn i metrickim .. 61
, .' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
'107),'Odredit! Pf)eS]Je. 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1-
" B{O"90)O), C(40,1),12() 1 " "" ,
--------, . ,-.' d' 'ou la i njihovu vidljivosl: AJJC[A{4-0,20,J.O).
(108.0drediti medusobm F(OO JOO), G(-60,100,O)1-
Ci"60"40,4 ) l' '. " __ ' ""
. '-1.BCD
r
A(!58065) B(lJOAO,40),
' - 10.9. Odrediti medusobni presJek paralelog1r 80' 10i F; 7{) I), I05},
C(J45,70,70), D(50,JjO,9?)!.sa _ J ,,. _. ,
O( 130,90,']5)] i njihovu vldlJIVOSt.
, .. ,,'.- , alelo ramaABCD{A(-15,6{).70). B(45,j()(j,j i.J),
Odreditl lnedusobnl plesJck 30 ?OJ F(90,60,50), (J(6,'!, IOLUOOjJ
,j C(90,50,40), D} sa troug!om {,,- "
i njihovu vidljivost.
//-----" .' '.'. lela mmaABCD!A(20,60.6V),
111. 9dredJtl rnedusobm presJek 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom J "
i njihovu vidljivost.
,--0::\ . ' '1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1 JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
/ C(145,70,40), D]sa rrouglom , "_"
"'''/ i njihovu vidljivost.
" , , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J nl'70 j(Y 60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
" dvaparalelnapravca:Cl':A1J[.4.{JO .. ,J), "
---." -'.-, "' -""4fJ[4(lO)6-;'O) B(35,3{),--I-O)jnarcnninu
11.;1. Odrediu proJckclJe pr,lvca p , ,_ ,;), ,
' E(!OO;60,80) _
?}/',,,,, .. ,.. . ""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
;';;115. -Odredltl proJckClJe pravca p -" " , \
'-x
,,', v' 1- ABIA ',504030) B(20,90,6U)J na ,an1inu
,on 16:' OJrediti proJekc!Je duzme t = ,( , , ,
c ("50,80"50) .
. '. t k .. J'edan v1'11 u \acki A{Cici,j),y()), 1
117 Nacrtati projekcije istostranog troug a __ _
"- - lr oh Be na pravcup;; /vfN[lYJ(O,}),l)). N(} W.W,..!5)).
suprotna strana oU
e
'
-, "\ , , S" "''') "
: " - - ugla lwji !eZ! II raVll!nt i.D,' (J,' v _ c
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko
g
trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce ,
A(55,-" 20)"
projekcije istokracnog trougla, koj,i l:;;zi u mvnini El90,55,65}, ;iku mu }:
bridABIA(O,-,50), B(25,,0)], a vrh C u raVfllnl 7[;,.
62
___ '_._1 (lc;ke,. pra1'ci f ravlline
------
120,- projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45, a krajnjc tacke su joj na
trag(lVlma ravnine. .
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl!
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20).
122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi (120.100,80), taka
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.
123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75 )}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30).
Odrediti praVll velici"rw trougla ABC[I-I(-70.80,30), B(0.20,80). C(50,50,O)J
okretanjem paralelno S ITI bez upotrebc tragova.
125. 'Odrediti pravu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15 Jl
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT}, .
126. Odrc.diti pnl\'U ve!icinu trouglaABCfA(10,.,20j, B(30,-.70), C(70, .. 0))koji lez! u
ravmnJ E(-40,30.4(}) prelaganjem oka prvog traga u nt,
127; U lezi trougao ABC[A(O,-.70j, B(-40,60,-), C(30,25,.)]. Odredi!i
pmvu VcllCll1U trougla prelaganjem "ko prv0g, a z3till1 oko drugog traga ravninc.
128. projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"
129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)]
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.
.130 .. pravu velicinu trougla ABC:A(30,20,45), S(7.5,65.80), C( 120,5,30)J _
okretanJcm paralclno's IT2 bez upotrebe tragova ravnine.
131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50 .. , . .30), E(20. 101 C( 20 70l]k 1 ,.
, J' " " , OJI eZl U
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u n
j
,
132" Odrcdil.i pravu vclicinu trougla ABC[A(20, 70,10), B(50.35.90), C( 130,50,30) J
0krctanJcm parnlelno S 1rj bez llpotrebe tragova ravnine.
projckciie kvadrala koji lezi II ravnini E(80, 70,90) kome je jCdna strana na
Cl1 p 'E ,\fiV[M(O, 65, 5 ), N(50,5.25)]. a tacka A(20, J 5,) jed an njegov vrh.
4.4 O;;lloVl1i zadaci 0 pnfoiajnim i metrickim odnosima tacke, .. 63
,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov
\Th.
projekcije kvadrata koji leii u ravnini 100), jedan mu je vrh 11
held A(25,45, .), a jedna stram na pravcu p ;;; PR[P( R(O,-,On
'13, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.
nIIN""",; projckcije kvadrata cijiJe jedan vrh u tae,ki A(SO;20,75), a dijagonaJa na
,,'h.e&' pra\"Cu p """ PR[P(O,O.60). R( 100,100,O)J. ,
';13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
dljagonala d:;;, C( 120,50, -)).
-'-', /' ----.....,
projekcije kvadrata koji Jdi u ravnini E(70,60,Sihsa, sredist.em u tacki
a jet.1an vrb mu je u .. tacke T(50.65,70)
na ravninu .
/ .._, . ,':,i \
14Q.' Nacrtati projekcije kvadrata koji Idi u ravnini E( je dijagonal
a
,,/ CliO".55)). , .. \ ':
,
'"t loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u "i3vnini. ..=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke na trago
v1ma
ravnlllC.
projekcije kvadfata ?ijaje strana'na pravcu ,.'
f . p:= PR[PfQ.SilJJ), Rr50,(},90}], 8. jedan wh 1) tacki
143. Odredili projekcije cctyerougla, tiji su vrhovi n3 pravciJ1\a:
a ABIA(10,50,l0), 1l(40,40,40)]; b = HC[B, .C(90,80,20)J
y
imajll duzinu d",40, dokjc,d,,?zina cetvrte
; ,,/,: " ,
144:' Nacrtati projekcije romba ABeD . .u.ravrt,ifif (:<10,-30,50), cij \" e
uijagonala d;;; A CrA( .70, .,60), C{ -50, ,20}), a vFb B je u IT,_
145; Nacrtati projekcije romba koji leZi \l ravnini. E(30,45,30), cijaje dijagonala
:;;,AC[A{O.65,-). C(7.5,25,-)], a ugao ac:::60".
projekcije romba koji lCi u ravnini E( 75,75,65), cija je strana
'AB fA( 4(}. 10.. i, R( -20,70.- lj. a ngaa a :0::45"'.
'"
c
H
,,-,
, ..
.

64,
4. Tac;ke. pravci i I,",a,,',n,i;,;e_____ _
'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( 5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_
<'\
148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
"- akoje njegova ravnina okomita na IT].
projekcije istokrakog trapeza eiji SCI, nhovi Iaeke ABCD[,1(25,30}O),
' B(75,}0,40), C(60,50,JO), D]
//.t;
150._ Odrediti pravu velicinu paratelograma ABCD{.4( 30.70.30). D(80,65, J(}j,
C( 115,20,45), D) okretanjem paraleJno S 1[J bez uporrebe tmgova mvnine,
151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).
152. projekcije pravilnog peterokuta koji le/i u ravnini (70.60.50), Cije je
srediSte u tacki n jedan njegov vrh u probodistu okomice povucene lz
tacke T(50,65,70) f1a ravninu E.
.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.
'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJA(5U,2V. ).
.-----ox:
155.'Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta koji lezi u ravnim E{20,15,-15), cije je
<;rediste u tacki 5[15",45), ajcJod ':;[r<1n'l ila pral-Cli P"" PR[P(-bU.-.Li), RiU,-.60)).
156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)].
, Nacrtati .pfojekcije-pmvilnog sesterokilta koji lezi l! 'ravnini E{ JOG, 70,60), Cije je
srediste u tacki S(30,25.), a tacka A(25,40,) jedan njegov vrh.
-iS8. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta kojt !eli II ravnini &30.-30,35) sa
sredistem u tacki S(25,40,) i vrhom II tacki AIO,30,-).
159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta.
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).
O . dac;opolozainim i odnosilllQ tackc,.
4.4 snOV!1l::.a _ " . 65
({Iii Nacrtati sve projekcije pravilnog koji 1.;z! ,U
;1' l\. d' l 'k 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, cl dViJ
\ )sre lste u ac ! '"
\ '-' / para!dne s nJ.
. ... ini Ei 60 '5060) sa srediSlcm u uLki
,_!2, 'iz.;;cke In u nlau
E,
.. k kruznice kOJ a nastaje rotacijom tacke 1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
k163.;Nacrtat! proJe clJe ,. "
'/' a =AB[A(.40, 10.20), B( 10,60,60)].
//.---, \ . k' 1' 'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
;1 ]64. Nacrtati projekclje kruznl:e OJ3 eZl
f,"., '5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.
" . ' '< ako trougla ABC[A(10,25,J5), fl(65]5,75),
i '.t65,},,Jacnati k!uznice
' ........ _--/ C(95, 10,45)).
/166. Nacrtati projekcije kruz.nice lez.i u. E(30,
. 5(15, ,60), a tacka T( 15,-,45) Je na kruzmcl.
20,20), cije jc sredgk It ucki
.' .. ( 907080) i dodiruje [I'j l1YlL
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja ravnll;l1 _ - ' .., ... !..
traga.
., . . '20 3D !U} ciJe je \l raCK]
168:'Nacrtati projekcije koja .u .raV1lll1l( ,- .- ,
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL
169: projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl iii./ Lv,,' : J,c)":; i
P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,)) u toj ravnml.
, 'E( 20 15 15), ciJ e jc sredi;lc u lac;(1
170,,N::l"crtati projekcije kruznice koja lezi u ravnml - , ,
S( /0,60,40), a r-;=45,
. , . ,... 'ste u t,cki S(50,35. to), po..liuprecniL
171> Nacrtati sve projekcije kruzmce C!JC Je srem, "0
" r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,
, projekcije kruznice koja !e2.i II ravRini _ E SJ osi x, tacb
/" .., , ''IF . v IS' 4(4030 ))}]poluprccmL
,. ,, __
(} .... v J v 'k -60 koja kzi 1.1 ravnini E(75,45, 75)."
Nacrt3ri projekcije lauzlllce po a r-
prolazi kroz tacke B(-J,60,,)j,
" .. k .. k inlee kOJ'a leii u ravllini E(-J30.nQ,J15)' JdJirujc uba
174, Nacrtatl proJe cIJe ru " .
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.
66
4. Taike, pravci i ravnfne
175. ,'Nacrtati projekcije kruznice koja Ie y'
, ___ a 'i.'iAB[A( 40,10,0), B( -30,50,90)J i ravmm E zadanoJ sa dva pravca:
S(lO,55,-) 1 pOluprecnikom r=40. CD[C(70,40,O), Dj, sa sredlstern u tacki
176.'-Nacrtati projekcije k ,7' k' ! v'
/, v' ruzfllce oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,ruJe Sre,I,s'le
KmZl1lCe Ie ud r d 40 . ' , ''"3-
_, _ <1 Jeno za:;::: ad 1Cb a oJen po!uprecnik r=30.
Nacrtati proJ'ckc" k ,. k' "--
. :' . lje ruZ11lce oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d" -- .
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
178. 1'<)' ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz 40 30)
(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j. " 1
179. kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .,
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}. . , "
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct .
Q""'ASf4( 20 ]020) B '). ! olruJepravce:
- "'. ,. '. C(40,90,0)].
181. NDCTt3.t.i p. rojckcije knlznice [S(75 _ 40) r=751 k . ,
< " " , - ola eZl u raVnlm E
VDVCCII1 a = B(60, 20. 65)} i tackom .1'(90,75,10).
zadanoj
182, N(Jcr{;1ti projekciJ'c kTIlz' k . .
. _:. _nice oJa nastaJc rotacljom tack T(2 - -'0 60) k
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J. e ),/. 00 pravca
'83 l'. .. d
. alloj paralelni.in a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i
( _ ,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) .
pnil'pl'eClllkom r-3" N rt' . .. ' ... _,1
- - . - . , - ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.
IfiLL ">Tacrt8ti projckci,'e k ,v' k .
" ' .' ruzmce oJ8Je zadana sredisfem S(-20 60 90)
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)). " 1 tangentom
'\
5. Bokocrt i stranocrt (transformacija)
5.1. Bokocrtna ravnina i bokocrt
Pored prve (,hurizontalile) i druge (vertikalne) projekcione ravnine
postoji i treea (baena) projekciona ravnina, koja se oznacava sa Ji3' Pravac po
kome ova ravnina sijece horizontalnu ravninu 'HJ nazivamo osa y, a pravac po
kome sijece vertikatnu raVll1l1U 1[2 nazivamo osa z. Taka je dobiven sistem ad tri
projekcione ravnine 1[,. 1[2 j 1[3 koje su medusobno okamite i sistern tri ose x, y i z
kaje su takooe okomite jedna na drugu, a prolaze kroz. tacku 0 koju nazivamo
isfwdi,{tcm koordinatnog sistema.
VI II
.4'"
-y Iz
"
il!

I
,
1
,
I
I
V I
I I
,
L, ,

y I
1-;
..". III
J
!

b)

\
-z j -
VI[] IV
Slika5.!
Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji
se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it! uku ose}c okrenemo prema dolje, a 7f; oko osi z lijevo u ravninu IT] (s!.5.1.1.
,
;!:-
,
,
5, Boko('f'( i Slranocrr
,
Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke -i(A' A"') k .
._ ' " ,oJa se
nal,azl u I oktantu, je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati v
tocebokocrtza 0 I 1" - '
p ZInvan y )lti lJevo, a za negatlvan y des no od ose z, -
5.2. Treci trag ravnine i njegova sutralnica
, Ra-:
nina
E projekcione ravnine J[j, [[2 i f{3 \l tragoyima ei, e; i eo,
Trag eJ naZlva se treel trag ravnine (s1.5.2). - .
.. U poglavlju 4.3.3 abradene su slltrainice, odJ'e smo vidJ'eli da u svalcoJ
ravnlm t' t '. ::0 '
pas ?Je.su razmce prve 1 druge skupine koje su paralelne s njenirn prvim,
odnosno S tlJemm drugim tragom (sl.4.11 i 4_12)
U ravnini postoje i sutraznice trecea [raga. Pravac nlvnjne- kOJiJe
paralelan s .,. ,b , '"
k
. nJenlm treclm tragom, naZlva sc sutraznica rreceg rraga (trece
s upme).
Ez
z

I
t'
S!ika 5.2
,. Na slid 52 prikazana je jedna sutraz-nica treceg traga ravnine E Kalo
trag e3 okomito projicira fla ravnine H, i 1[2 U osu y :;, 2: 1- x. in tlocrt
tn) I naert m'" sut az . k -. < '
) r nice III, u a amICI na OS1 x kao nJ slici :') "b 0 .
surraznica n'eni . d 'wk' ,< ' - <-. va Je
k
'd' , . .1 m we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b ? -;'
b
plO 0 lGte - 0= _ fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro odlste 1 "" j'" na d t " ,. .. c
t. '. ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E.
53 Stranocrtrw ravnina i stranoerl 69
5.3. Stranocrtna ravnina i stranocrt
Ako trecu projekcionu ravninu 7rj postavirno taka da buLle okomita samo
na nt, iIi sarno na Jr2, ooda ravninu H3 nazivamo stranocrtna ravnina iii treca
projekcija.
a)
b)
;X
z

A'
Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
;Tj' Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc pr\"o na Jr-1.1 Jt2, na i(;- Proizvoljno je ndahran ;
tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A f K), TackJ.
A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _ je .MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l
ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A .. flU tu r1Vniilu.
U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4
Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka
70
5. Bokocrt i stranoert (transjormac(;a)
lezc na suprotnim stranama ose IX3, onda i cetvrte projekcije tih tacaka Ide na
suprotnim stranama ose 3X4.
L
8"
a)
/
b)
"
Slika 5.4
Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.
Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
Natojsjici j LB
m
""" BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.
5.4, Rijeselli zadaci
1._Z.adatak. Odrediti pomocu udaljenost ta(:ke T(O,40.50) od
prmca p AE [AU 0,1 0,15). B( 40,45,50)] (sl.5.5).
R j e sen j e: Udaljenost tacke T od pravca p odredit cerno taka da
n8.jprije, ravninu lr] po!ozimo okomito oa ravninu Jr, i to paralelno s pravcen p.
Stranocrtna osa fX3 je paralelna s tl?crtorn p' pravca p. Zatim odredimo
treee projekcije T
m
i p"'" tacke T i pravca p( ,4"'Bhl' E pM) kao udaljenosti
njihovih drugih projekcija od ose '''2< Tada postavimo ravninu lr4 okomito na
pravac p, pa je osa 3.1:" okomita na pm.
5.1 Rijdeni ,.adaci __. __________ 71
" k" r
1
" J1i tacke T i pravea p dobivene su na osnovu udaljenosti
ProJe Cl.1
e
,c"".l ce okomica TS,
h 'h nrvih pro)' ekcIJa ad ose IX," K,lko Je pra vac p 1(4. to , .
nil OVI t 'T d ' b" ytVSIV - TS JCfJe
.. . lac'ke T n'j pravac I' bili paralelna s n4. a ace !tl -,
"pustenalz< ,-, .. , .'b.t"
' - la ce SIV biti u rr. Kako Je 7S paralelno S 1f4, mow 1 1
tacka S na pravcu h 1 ," .nr d 'ekci'e 5' na
T"'Sfl! takode paralelno 3 3.X4. Pomocu ordlllata 1Z S odre e se pro) . J. ".
I 0" "Taka J"e dobivena udaljenost tacke T od pravcap kroz ploJekclje,
P
1 ,) na p . .
" .. d - dW - TtI'SI,'
a prava -vehcma lldalJenostl JC ,0 - -
T"
B" /
Slika 5.5
I i
, .'/,a,locrta udaliel10st ta{ke T(45,45,50)
2. Zadatak. Or re( III pomocu , J
od ravninc (70,60.70) (5156). ",";"
R
- "e n J c: Aka treeu projckcionu ravninu 1[3 postavimo. lako da ona
\..1 e S . - "' ., b,' komHa 11a prvom
b
j
k
'a nil nvninn ]"[1 i ravmnu E, tada osa IX3 mora I 10
ll( e \1 "ornl, ". m. .. l ravnine E
. 'nine E TreeD projckciju T tacke T J trec} rag e3
tragu e I Hn " .... '} . k .. od ose x
od;caujemo na OSl10VU udaljenostl nJl110vlh d:'Ugll proJe .' /1 v, 0
, L>lalJ"enost tacke oJ ravnine odreduJemo tako da lZ tacke. T povucem
\. . vk T
m
treCt tm!! e I una
okomicu na wvninu E Okomica povucena lZ tac e n3 -..
probodiste u tacki Sm
77 5. Bokocrt i strmwcr( (rronsjOntUlcija)
..---
,-
i e\
I
id'"
, /
k
,"
Slika5.6
UdaljeflOS[ d"'::::: r"'S"/:::::; do
jC ujedno ! prava velicina udalje-
nosti tacke od r::lVninc, jer je TS...L E
1. el, dakle TS je paralelna S HI,
Pomocu ordinala iz S?" odrede se
projekcije Tacke Sf S',Sff). Duzine
d' = T's' i cr = T
'1
5" su projekcije
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,
_.---,
.,. -
i "'L-\; /
\--'-; X/Zadatak. Odreditipomo('u stranocria IIdalicllosl tar}ke T(5,25,55) ad
rCII'nine tmurda ABCfA(-2{J.Sn,5.), B(! 5,80,50), C(70,35,35)] bez i-Iputrebe
tragovQ (sf.5. 7).
Rj e s e nJ rijesen pomol:l! sutraZniL:Ll III i fI ruvnine trougla
4BC Tackom C( C/, C"; tJ01u2<.:!I<-t je Ill! II! ,ill 'i) prw skupine, ;J
tackom A{ A',AN) sutmznica 1/( 1(11") drugc skupine. Trcca projekciona
ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
,X3 okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r J' no.
A Iff B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; i d m =:., tfflsm su
projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j
prava velie ina te udaljenosti.
A"
d'
A'
"
8'
Slika 5.7

r<t .. Zadatak. (Jdrediti.pnlTlocu stra-
l10crla udaljenosl dva paraielnc{ pravca:
3'60 "(l Tn) 1;
u '! ,_'-',H> j'
b'2 CD{C(lO,20.20), D] (sl.5.8).
R . e sen j e: lidaljenost lzmedu
dva paraletna pravca odredit cemo taka. da
. , . 0 okomito na ravmnu
ruvmJ1U 7r3 postavuD .----"
. leI 10 s pravcima a i h. Tada Je osa
1f" a para ! ..
r na proizvoljno! udalJcnosti paralelna s
tJ
'"' ( 'j' b; pravaca alb. Trece
ocr om a
. k" III i bill pravaca a i b odredene
proJe 'CiJC U ... '.
su kao udaljenosti n]lhovJl1 druglh PlO-
jekcija od ose P;:2. . _,'
Postavijanjem ruvmne 7[4 okolmto
na n? odredit cemo celvrte projekcije pra-
Kako je ravnina 1[4 okomita na 1[3, Gna
,
T'"
/1
/,
\::,.
." ,
\
ti
73
74
5, Bokocrt i stranocrt (trallsformacijn)
mora biti okomita i na pravcima a . b" II' .
, ' . '. '. 1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa
udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'" .
Cetvne projekcije tv' YVl. . a 1 pravaca a t b,
. i ,_.. a 1, _ tl1 odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih
plo.;ekclJa ose ).t3 U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke 1
Duzma d
lV
;:;; atV bl\' d' " .',
- 0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn
paralelna prayea.
:"5. J:adatak. Zadm," ;'" d"" .' ./
--;;;-.. ,u, y fIlllnOl azna pravea: a =' ABrA(_ "'0 -() 0)
BrcCU.3',d)!i i b" CD[C'0400 ,. ".I ..
. I (.J, ,), D(60,30,30)). Odrediti najkr{[(,;u udaljen0'5t
')\IT Gwr pravca P(JIJlOCIi stranocrla (s1.5. 9), '
"'J ',_ f: j, c. sen j e: izmcdu dva mimoilazna pravca odredit cemo
luke, dd ],l\lllnu lL postavllllO okomito na r;)\'ninu !f, .. ;) 1 1
pnqc:l () ili h para e no s jednim od
B"
o
p' )f
-9 :
_.
: 0
R"
C'
x

/
P'

B"
"
C'
R'
lJ d J .
. _ za at(u JC favnina 1r.; postavljena paraldno praveu a Tad'] je asa \."
l,uraleln,i s rlocnom a' pravca a Oared , . .. ',,,. '<;'-'
. . ene ::.U trece proJekClje alb pravaca a
5.4 Rijdeni ;;adaci
75
i b. Kako je [aI/nina 7[,t okomita na ravninu n,l, Dna mora bi1'i okomita i na pravac
0, jer je lt
J
11 a. Tacta je osa Y':4 okoll1ita na trecll projekciju a/ff pravca a.
Odrcdenc Sll cetvne projekcije a[\- j hI\' pra'vaca u i b. tJ projekciji pravac
a s(, "ldi kao lacka, a pravClc IJ se panoyo projicira kao pravac. Okomica, spu-
stena iz projekcijc ail' 113 U
V
ima probodiste u tReki RN. Fallacll ardinaJe povu-
cene iz tacke RiI' odredenaje tacka RI1' na b'" . Kako je pravac a 1. 7I/. to ce oko-
mica PR, spustena iz tacke R na pravac a, biti paralelna s 1r-4. Tadaje PIlRIV =: PR,
jer su tacke P i R na pravcima a i h, pa ce pI\' bitl na aW, a R
1V
oa LF. Kako je PR
IllL, mora biti pMR--11< 1\ 3X4. p(}lnOCU ordina!a iz p'" i R'" odredene sU P'R' na
a'//. a ZalilD P"!?" na a'lJ". Duzine d' =: P'R', d" =: P"R", d'" =: pNYR"'i (r ::::
pIVR
i
\- Sll projekcijc udaljenosti dva mimoilazna pravca . ...gdje je d"' ::::; Pi\( R
Il
' ::::; do
ujedno i prava veliCinn te udaljenosti.
6\ Zadatak. Odrediti pomocl-i strl1wcrta presjek dL'a trollgla:
ABCLA(O,40, (I l. iJ{50. 90.70 i. C(S5. /5,25) ] i EFG [E(20.SOJJ). F(3G,15.60).
G(90,6r/JO)], bez IIpotrebe tragova (s1.5. f()).
R j e is e n j e: Oa bisrno rijesili ovaj zadatak treba nacrtati trece
rrojekcije troHglov<I i odrediti njihovu presjecnicll. Zadatak je rijesen POl1lOCll
sutraznicc m pr:.rc skupine, kao pomocne ravnine trougla ABC po!ozene taekom
C. Trecu projckcionu T3vninu 1[3 postavimo okomito na ravninu n, i na ravninu
trougla ABC Tada jc i)SQ. ,x_, okomita n3 tloert .'1/' '>utr:ri:nice- 'n Ie ravnine,
Odredene su trece projekcije A"'B"'C'" i E"'F"'C-'" trouglova ABC i EFG. Treca
projekcija Am nh'c"" trougia ABC JC pnkaZ3na kaoQuzina, JCf je njguva ravnina
okomita na ravninu Tr,. Odredene su trece projekclje pM 1 RIfT presjecnih tacaka
Pi R. POlUocn ordinaJa odredene su prve P'i R' :...?- zatim drugc projekdje ph i
R" presjecnih tacaka P i R. .
Projekcijc p'::::: P'[{, p" =: P"R" i p"':;:o ptrrR'" su projekcije presjecnica
dva trougla. Vidlji'vo::;t trouglova odreciena je na poznati IWiSin.
7. Zadatal{. lz pmje/.;cija. floC/to i naerta tehnickog predmeta, l;omoc(u
stranocrra !1acrtati predmet 11 cetvrtoj projekciji. StrwlOcrtno Gsa IX} je pod
uglom 6(J' U odllasu l1a OS[{ a osa JX" pod {{gram 3f]' 1I. odnosu na osu IX}
(sl.5. ] 1).
- ....... -----.------- .. ---... ---
il
:1
.J,
,I
,
" _,i,,'
76
5, Bokocrl i s/ranocrt ______ _
8"
F'
F
m
e"/.
y
8"
A',
8'
Sllka 5.1 0
R Le_3 e n j e; U ovom zadatku treba iZYrsiti dvije lransformfjcije
zadanog-predmeta. Potrebno je takode obiljeZiti sve njegove vrhovc 1 _ 20 ito u
rrvaj Jf - 20' i drugoj projekciji 1" - 20" . TreeD projekciju r _ 201'f i'ehnickog
predmeta odredujemo na osnovu udaljenosti njegovilJ vrhova druge projekcije
od ose ,X2, Cervrru projekciju JlF - 2{jl' odredujemo kao udaljenost njegovih
vrhova prve projekcije od ose ,X3.
Vidljivost predmeta u trecoj projekciji odretlujerno na osnovu njegove
prve projekcije, a vidljivost u cetvnoj proje-keiji odredujemo na osnovu njegove
trece projekcije, Bridovi pre-dmeta lCoji po laze iz onih vrhova koji su u
noj projekciji najbliz,e osi transformacije, u slijedecoj projekcionoj rnvnini se ne
vide, U trecoj projekciji nevid!jivi 511 bridovi 9"'13"', JO'"
1f
'.ff i 17'''j9''', au
cetvrtoj pTojekciji nevidljivi su oni bridovi koji po laze 1Z vrhova ()"i", 8i\', 1 'Oil
Jd
F
i 20
n
,
5.4 Rijdeni ::adaci
,.," ".,," ,,",,"
-,
.' IJ" ,,' ,,' JX, ___ _
6(J"
8. Zadatak. lz projekcUa,
tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),
B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[-
crtati koch!. Stranocrtna osa
jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
no OSll ,Xl> U osa 3X.j pod
uglom 45" 1-1 odnosu nQ aSH jX}
(sl.5.12).
\" ,I 30'
____
,,-
Slika 5.11
Slika 5.12
. 'd k' , '1-- 'II 'Ie kao I'l 7
R ' '" . "'. Postupak rjesavanJa ovog za al <l anu uga . ,
J \:; sen J t" '" , 'v' 1 (' k eke Odredene Sll l'rece
zadatku, U zadanirn projekcIJ,ama Spu.janj.:m \JrhulJJ
o'ekci'c till vrhova a zatun nJl10ve ce vr e '.,' , ,
redoslijedom dobivena je kocko., a nJclla IN.JC
odrcdena na poznati nacin,
78
5. Bokocrt i stranoert (transjorJnQcija)

5.5. Zadaci za rjesavanje
1. Odrediti pomocu siranocrta udaUenost tacke T(40,40,55) od pravca
p ASiA( 10,25,0),8(80,0,60)].
2. Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T(45,50,75) od pravca
p s MN[M(JO,40.60), N(80,20, 10)]. --
, , .
:t Odrediti pomocu stranocrta udaljenost tacke T( 20, [0,60) ad pravca
p MN{M(40, 60, 20), N(,40.10,70)}.
..k Odreui[i P0l110CU stranocrta udaljcnast tacke T( J0,45, 40) ad pravca
p =AB(,1(30,60,20), B(90,30,50)), a zatim naci pravu velie-inu uclaljenosti izmedu
tacaka A i B.
5. Odrcdifi pomocll stmnocrta llda1jenost tacke T(40.70,45) od ravf1ine (50,30,60).
6})drcditi pomoC:ll stranocrta udaljenost tacke T(-60,45,50) od ravnine E(-75.80,70).
7"pdrediti pomoc:u stranocrta udaljenost tacke T(50,1O,-30) od ravnine trougla
.. lO,70i, C(90,20,40)}hcz upolrebe tragova.
,8: Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa
- iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.
9. ddrcditi pomocu stranocrta udaljenost tacke T(25,90,JO) od ravnine trougJa
.1.RC[.-4!. -.;.0,]0.20), B()(), 10.35;, Cr - iU, 7U.60)j bez upotrebe lragova' ..
lO:()(!rcditi P0ll10'::U 5lT311ocrta udaijenost meke T(60.70,70) od ravnine paralelograma
ABCD[4(60.60.0), B(95. 0, 25), C(45,20,60), DJ bez upotrebe tragova.
A
/] 1'1' Odrc--cliti-pomoC:tl stranocrla udaljenost T(-SO,O,60) od ravnine paralelog!ama-
\J'-<J,BCD(i'-i(-90,50,20), B(-60,20.-10). C(-JO,40,50), D] bez upotrebe tragova.
l
/l?'bdl"Z:diii pomocu stranocrta udaljenost dva paralc1na pravca:
AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b CD[C(90,50,30), D].
13. Odrediti P011l0Cll slranocrta udaljcllost dva paralelna pravca:
0=,-I8(A(15,20,-20). B(55.5,25)} i CD[C(70,]0.15), DI
r
14. Odrediti P0n10Cll stranocrta uda!jcflost dva parale!na pravca:
(i B(60,SD.70)] i b;;;, CD[Cf80.20.40), DJ.
_______ 79

'17. ';Odrediti POlllOCU str<lIlocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'J' a AB[A( 10,70.10), 8(90,40.50)) i bE CD[C( 1O,}5,50). D(70.30,20)].
Uk Odrcditi pomoc.ll stnmocrta oajkracll udaljenost dva pravca:
',c. a E ABlA(O,20,O), B(,40,0,55)J i CD[C(35.JO,40), DI,IS,5,,25)),
19.)Odrediti pomocll straflocrta najkracu udaJ:!enost dva mimoitazna pravca:
_/ a AS[A(,30.40,25), B(0,50,50)) i b eD[C(,s,O, 10), D(30,35,lO)J.
11::;d}:'Odrediti'pomocu stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca:
'Cc/' a' AD[A(70,20,0). B(30,0.50)) i b CD[C)60,50,20), D( 1 }O,JO,40)J.
;: 21. :'Odrcditi P01l10Cll stranocrta najkracu udaljenost dva mimoilazna pravca: .
'.,,/ a /1(,20,5,60)) i b CD[C(,35.40,20), D(,20,lO,lO)).
(,.' pomo6u stranocrta pres]ek'lrougla --' ABC[A(60, 10,45), 8(90,60,0),
C(J 35,20,25)] sa ravninom E(60.70,-40).
23.) Odrediti pomocu stranGerta presjek trougJa ABC[A(O,30,45). 8(40,5,5),
C(55,70, 25)] sa ravninom (50,55,-45). .
24. "Oclrediti pomocu stranoerta prcsjek paralelograma
'Bk'15,45,'-I5), C(30,40,35}, D(2U,}5,}O)jsa ravnlllom E(-,-f),)U,_ ).
pomocu stranocrta presjek
" B(40,20.70), C(90.10,50). VIsa raVll1l10m (50,50,60).
. 26. O'dtediti pomoc1.l stranocrta pregjek troug!a ABC[A(0,40,JO), B( 100,10,35),
c(60,90,85)! 50 lroug!om EFG[E(20,80,5), F(} }O,50.20), G(40,5.70)J
i vidljivost u projekcijama.
pomocu slranoerta prcsjek lrnug!a ABC[A(15,!5.45).
;'" _______ C(95. 7(), 15)] sillrotlglom EFG[E(25,20,25), F(55,80,/O), G(lJ5,30,3 )]
28.
i njjhovu vidljivost u projekcijama.
Odrediti POIllOCll stranocrta prcsjek trougla ABC[Ar 20,15.10), B( 30. 70,
Cn05,30,30)) sa lrongiom EFG[E(30.30.401, F(70,JO,JOO), G(95,70,} )J
i njihovu vidljiyost u projekcijama.
/'"S"OC"T ______ .;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_____ . ___ _
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J 5,30) 1
--2. njihovu vldljivosr u projekcijama.
30. Odrediti pomocu stranocrta presjek paralclograma ABCD[A(20,35, 70),
B(95,20,55),C(J20,30,20j, D) sa trouglom F(;[(25,60,50), F(J00,70,85).
G(65,0,15)) i njihovu vidljiyost u projekcijama.
31: Na pravcu p ;;;;; MN[M(OJOJO), N(45,J5J))] kZl Gsa oktaedr:J.. Nacrtati projekcije
oktaedra pomocu stranocrtfl, aka je taeka A( 55.50,40) jedan njcgov vrh.
32. ~ a pravcu p e;;: MN[M(10,80,90J. N(80.10,Oj) lezi Gsa oktaedra. Nacrtali projckcije
oktaedra pornocll stranocrta, ako je {atka A(75, 70,65) jedall njegov vrh.
33." [z projekcija, tlocrta i nacrta tehnickog predmem, POlllO(;tl str::tJ]ocrta nacrtati
predmet II cetvrtoj projekcijL Osc tranSf0n11acije i-'3 i j ~ oJabr:lli po volji.
Projekcije tehnickih predmeta zadane su slikamfl broj I do 16.
8). ___ 5 B k '
_ _ ___ =' _______ _
6, Okretanje (rotacija)
6,1, Ol{retanje nopste
Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom
aka nekog pravca ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.
Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.
Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
Slika 6.1
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.
Obieno se tacka okrece aka
ase za neki zadani ugao i to na desnu
iIi Iijevu stranu.
Ako se taeka A akrene ulijevo
za ugao a, dalazi u polazaj AI. Ugao
a zove se ugao rotacije. Kod svake
rotacije mora biti zadana osa, ugao i
smjer rotacije. Obicno se uzima da jc
osa rotacije okomita na jednu od
projekcionih ravnina, 1T, iii IT] iii da je
II jedooj od tih ravnina.
84
6. Okrettlllje (rotacljrl)
6.2. Okretanje tacke
Aka tacka A rotira oko cse 0 ..L rei za ugna a::::; 120
0
($1.6.2a), ona ce
opisati kruzni luk k koji se na Tfj projicira u pravoj velicin.i kao luk e. Sredisre
je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj .4;. Nacrt Juka k,
koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.
0"

i a)
x
Slika 6.2
Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_
6.3. OkretanJe duz.ine
Neku duzinu rotirat, cerna oka osc () za ugao a taka da La taj ugan
rotiramo abje njene krajnje tacke (sI.6.3a). Duzina AB ahene se oka osc 0 tako
da se okrenu !crajnje tacke A j B za ugao a . Tim okretanjem tacka A dade u
tacku Af { A;, A;), a tacka B u tacku B
I
( B;, B;). .4; B; c=. d; je [Ioen, a
A;B; =: d; nacrt novog polozaja duzine d ::: AB.
Pomocu rotacije rnezemo odredifi i pravu veJiCinu neke duzine d ::;;: A B
na slijedeCi naein: aka se duiina to!iko okrece aka neke ose dn bude paralelna s
ravninom Jrj ili 1[2, Ona ce se na tu ravninu prajicirati u pravoj velicini. Radi
jednostavnijeg prikaza Uzet cemo da osa rotacije 0 ide wCkom .4 okomiro na JlI
(o':= AI, 0'" x), pa ceme duzinu .4B roticui aka te osc dok nc bude paralelna
6.4 OkreiallJe ________ _ 85
1
'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[). , . 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -' .
Slika 6.3
Kako je rotirana duzina AB, i I nt, njen tlocrt A'B; mora biti pamI.elan.s
osom x. Nacrt luka k BB, -je duiina B"B; II x, a naert rotiranc dUZlfl@---:Je
.4"B; AB (sL6.3b).
. 6.4. Okretanje tijela
Zadanu je kocka svojlm
jekcijama, cije su osnovc' paralelne s
IT" te osa o{ OI,Off) okomita na 1[2.
Oko te ose rotirali smo kocku za
upao a =: 120'. Ta rotacija vrsena je
tako Ja oka ose 0 rotira_;ivaki vrh
kocke za isti ugao. Kod takve
rotacije ne mijenjaju se oi oblik ni
velicina nacrta kocke, nego samo
njen polozaj. Tlocrt novog poloiaja
kocke je njena jasnija slika (s1.6.4).
c
/
II
,
1/
Ii
Stika 6,4
7. Projiciranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranju tijela uopste
Geomctrijska tijela ogranicena su plohama, bridovima i uglovima
(vrhovima). Projckcija tijela na projekcionu ravninu dobije se taka, 8[0 se na tu
ravnillu projiciraju sve plahe, kojima je tijelo ograniceno. Uglata tijela
ogranicena su ravnim plohama, a plohe su ogranicene bridovima i vrhovima.
Ako se vrhov( uglatih tije1a projiciraju na projekcione ravnine Da se te
spoje onaka kaka Sil spojcni vrhovi U ptOstoru, dobit ce projekcije
bndova 1 pI aha kojimaje tijclo ograniceno.
Projekcijc stosca i valjka bit ce odredene projekcijom vrlla i osnovc,
odneBiio projekcijama obiju os nova. Kod projekcijc tijela na ravninu vidljlve su
one pJohe kaje su okrenute prema oku, a nevidljive one koje su okrenute prema
TClvninJ projekcije. Bridovi koji dijele vldljivi dio ploha od nevidljiyog zovu se
kontumi bridovi tijela u toj projekciji. Konturni bridovi tijeia uvijek su vidljivL
Ako je neb vrb tijela unutar,konture vidIjiv, anda su vidliivi i bridovi koii iz tOg
.vrha-.izlaz.e.j obrnuto._NevldljlV je uvijek onaj k6ji projekciji
051 x, jer je tada daljc od naseg aka. Proiekciie vidliivih hridovn izv!ace sc
PUll1 1rJ, a nevidJjivih isprekidanim linijama. - - .
.. U OVOID je pogJavlju 11glavnom obuhvaceno projiciranje geometrijskih
tljCI3 u osngvni1Hyvejstava pravilnih uspravnih
tijeJa, kao i poznavanje konstruktivnih postupaka obradenih u 4.
pogJsylju, U ovom poglavlju lakse se l]davaju slozcniji prostomi problemi
, .
7.2. tijela
7.2.1. Kocka
je uglato tijelo ograniceno sa 6 jednakih
'.' 12 Jcdnabh bndova i 8 trostranih uglova koji cine vrhove kocke
(51./.11. l\ocka lma 3 jednake. meau sobom okomite. ose KL. ,HN, PR i ..j.
jednake dijagonaJe AG, Bf{, CE j DF. '
H G
Slika 7.1
7.2 Geometrijska t1jela 87
Osei dijagonale se sijeku u tacki 0 koja je
jednako udaljena od svih ploha, svih bridova i svih
vrhova, a zove $C srediste kocke. Kocka je pravilna
cetverostrana prizma.
7.Aldatak. Nacrfati projekcije kocke aja oSTlava ABeD leii u ravnini
sredistem 11 a tacka A(-40,-,25)jejedan njezln
vrh (sl. 7.2).
R j e sen j e: OS11o,va kocke je pravilan cetverokut kame je srediste.u
tack! S. Cetverokut osnove odrea-cn je vrhom A i sredistem S. Visina kocke Je
jedan njezin brid prave vcliclne.
Tloerti tacaka S i A odredeni su pU!110CU sutrainica min prvog traga.
Preloiene su tacke S A 11 ravninu H, oko prvog, traga e,
prelozenih facaka (5) i (A) konstruisan je kvadrat (A)(B)(C)(D) u pravoj velicini.
'Antirotacijom' i perspektivnom arinosti odredenje tloert. a sutraZmcama
trai,W nacrt os nove ABeD. Kako osnova kockc leli u ravnini E, njeni boem
bridovi su i)komili na tu ravninll. a proiekeije tih bridova morajll biti okomite na
15toimene tnlglive te ravnine. Posta je brid AE okomjt na ravnini E, on je okomit
: na priklonici P }Jr/og traga te ravnine., ide kroz tacku A. a ciji <;e tloc11 p'
poklapa sa tlocrtorn brida AI', Vrh E-odreden je nu slijedeci nacin: iz tacke A,v
povuccmo okomiCll na prelozenu priklonicu po i nanesemo ao=-AoEo Eo
povucemo parale!u prvom tragu ravnme e/. U presjeku tc paralele sa okonucom
pov'Ucenom iz tlocrta tacke A. je tloen tacke E. U presjeku ordinale poYUc:ne
tlocrtom tacke E i okomice iz !Jacrta tacke A je nac11 tacke E, Pomocu tacke
(',."") i cinjenice da su projekeije paralelnih strana kvadrata paralelne,
dobiveni su tlocrt i nacrt gomje os nove kocke EFGH. Redoslijedom spajanja
istoimcnih projekcija obijll osnova dobivene su projekcije kocke.
Vidljivost kocke kroz projekcije odredena je na slijedeCi oatin:
bridovi kocke, koji pripadaju konturi neke projekcije, vidljivi su u toj projekn)l 1
izvlacimo ih Dunom linijom. U konl11ri tlocrta kocke osta!i su tlocrti tacaka A i
G. Kako ie tackc G iznad naerta tacke A. u t!ocrtu tacka G se vidi, {acka /\
ne \/idi. vidljivi su 5vi bridovi koji idu iz vrha G i nevidljivi koji idu iz vrha A.
lInutar konlure nacna kocke os tali su nuerri vrhova D i F. Posto tioert tacke D
88
7. Projiciranje geometrijskih tijela
F, U oacrtu se tacka D viJi, tacka F ne vidi, a vidljivi su svi
kO]1 lZ ,v:ha D i kOj,i i,elu iz vrha F. Nevidljivi vIh sadrii
. JIve Ill,;e nevldlJIVI bndovl sljeku u nevidljivom vThu. Dijelove
r:., kOJl SU ostali ispod projekcija kocke, ne vidimo j izvlacimo ih
lspre 1 anom liOljOrn.
Slika 7.2
7.2 Geomelrijska tijela 89
2. Zadatak. Nacrtali projekcije kocke ciji jedaJ! brid lefi na pravcu
p ""- MN[M(65,55, JO), N(50, 10, 65)}, a tacka A(25,30,lS) je jedan njezin vrh
(s1.7.3 ).
R j e sen j e: Osnova kocke je pravilan ce'(verokut koji je odreden
vrhom A i uslovorn da jedan ojc2iD brid lezi na pravcu p. Visina kockc je jedan
njezin brid prave velieine.
Pravcem p(p',p") i tackom A(A',AN)odrc(lena je ravnina E(el,e2).
Prelozeni su pravac p i tacka A u ravninu TCI aka prvag traga e! ravnine E.
Pomoeu (p) i (A) konstruisaoje kvadrat (A)(B)(C)(Dl u pravoj velieioi. Kako so
tacke (8) i (C) na pravcu (p), a lacke (A) i (D) na pravcl1 (LJ), njihovi tlocrti ce
biti oa tlocrtu, a nacrti na nacrtu pravaca p i q. Dalji postupak rjesuvunjd.
analogan je kao u 1. zadatku.
Kako ravnina E ima konvergentne tragove, a kocka osnovom ABeD le:i.i
u toj ravnini, to cerno u tlocrtu i nacrtu vidjeti gornju SHanll kocke, a njezinu
osnovu necemo vidjeti. Necemo vitijeti ni dio prvog traga Cj, koji je ispou kocke,
kao ni diD drugog traga e], koji je iza kockc.
7.2.2. Prizma
Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po
obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja--
uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.
3. Zadatak. Haertati projekcije pravilne, uspravne, petostrune priz.1li2
eija osnova leii u ravnini E(J 5,45,) 0), sa sredistem u tal.:ki S(35,60<j,
poluprecnik osnovi opisane !.Tl.Jil1ice r=30, a vis ina prizme v=85. Jedon brid
asnove paralelan je s lC, (st, 7.4).
90, ______ _
\
\
/
(0,,: ....



\
7 Pro;iciranje r.:eometrijskih tijela J "
././,/
\
Slika 7.3
8"
p"
8'
'('
I
/
/
/
Fir ---;'(GII
'\
\
/"
\
\
\
I"
,:
,
iH"
/"
"
/ \
\. RGo
\ \/ \
i
,
j\ \
; \\
\
y
\
\
\
,
\
\
\
\
,
\
\
\
1\
,
\
x
Ex/
" ,I, ....
/.. \" 1\
/
/ \
,
IE)
Slika 7.4;
92 7. Projicirallje geometrijskih tijela
R j e sen j e: Prizma za Osnovu im3 pravilan peterokut kome je srediste
u tacki S: Peterokut osnove odreden je sredistem S i poluprecnikom r, pri cemu
je jedan njezin brid paralelan s ravninom IT). Zadana v1510a prizme nanosi se na
jedan njezin bocn! brid.
Pomocu sutraznice m prvog traga odreden je naert tacke S. Prelozena je
tacka S u ravninu 1[1 aka prvog traga ej ravnine E. Pomocu tacke (S) i
poluprecnika r konstruisan je pravilan lIeterokut (A)( B)( e){ D)( E) II pravClj
velicini, Ciji brid (A)(E) je paralelan prvom tragu ravnine E, posta je taj brid
paralelan s nt. 'Antirotacijom' Sll odredeni tlocrti vrhova dooje osnove prizme, a
sutrafuicama prvog traga nacrti. tih vrhova. Spajanjem vrhova ABCDE
istoimenih projekcija dobivene su projekcije donje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja analogan je kao u 1. zadatku. Kako mvnina ima divergentne
tragove, a osnova prizme leii u toj ravnini, vidljivost je slijedeca. kada se ona
promatra 1I smjeru nonnalnog projiciranja na ravninu 1[" vidjet ce se njezina
gornja os nova. a kada se ona prOImltra u smjeru . o'onnalnog projiciranja na
ravninu !fl, vidjet ce se njezina donja osnova. Zbog toga prizma u tlocrtu
zaklanja donJu osnovu pa se vrhovi tlocrta A i B i bridovi koji idu iz tih vrhova
ne vide. U nacnu je zaklonjena gornja osnova pa se vrhovi nacrta G i Hi bridovi
koji idu iz dh vrhova ne vide.
4. Zadatak. Nacrtari projekcije pravtine, ilspravnc, eSlOSlrwte
prizme cija osnova leii u ravnini E(-40,oo,30j, sa sredi.ftem u tadd S(-5,40,-).
A (0, 70,) je jedan njezin vrh, a visina prizme v=70 (sl. 7.5).
R j e sen j e; Osnova prizme je pravilan sesterokut kome je sredlste u
tacki S, Scsterokut osnove odreden je vrholU A j sredisr.em S. Zadana visina
prizme nanosi se na njezinu osu od tacke S, ili najecian njezin boeni brid.
Zadana svojom osnovQm Id:i u drugoj projicirajucoj ravnini.
Nacrti tacaka 5 i A su oa drugom tragu E. Prelozene su tacke S i A oko
prvog traga eJ U ravninu 7r:j. Pomocu tacaka (S) i (AJ konstmisana jc osnova
prizme. pravilan sesterokut (A)(B)(C}(D)(E){F). Pomocu perspekrivne afinosti i
'antirotacijom' odredeni su tlocrti vrhova donje osnove prizme, a medusobno
spojeni odreduju njezin tloert.
U presjeku drugog traga i ordinala povucenih vrhovima donje osnove je
njezin nacrt. U nacrtu se visina prizrne vidi u pravoj ve1icini vo:::: S"V", s
obzirorn na to da su njeni bocni brid9vi paralelni S 1[2_ Kako su osnove prizme
medu scborn paralelne, dobiveni su vrhovi nacrta gomje osnOve GHIll( j L. U
presjeku ordinal.a povucenih iz vrhova naerta gomje Qsnove S:1 okomicama
povllcenim iz vrhova tlocrta donje osnove je tloert gomje osnove prizme. Dalji
postupak rjesavanja je kao u prethodnim zadacirna.
7.2 Geometrijska tijela
9]
(8J
B'
e,
Slika 75
114 7. i-rojiciranje geometrijskih tijela
7.2.3. Piramida
Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera
po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.
5. Zadat.ak. Nacrtati projekq/e pmvilne. uspravlle. petostrane
piramide cUa osnova leii 11 ravnilli (50,35,45), sa sredLftem u taeld
30,-), taClw A(-J je jedtll1 njezin vrh, a vis ina piramide
'L!:;:;::80 (.1'1. 7. 6).
R j e sen j e: Osnova piramide je pravilan peterokut kome je srediste u
tacki S, Petcrokut osnove odreaen je vrhom A ..i __ S.-Zadana visina
piramide nanosi se na njezinu osu od tacke S.
Sutra:Z.nicama m j n prv0g traga polozenim tackama S i .'1 odreden je
nacrt tih taeaka. Prelozene Sll tacke S i A u ravninu JTj oko prvog traga ravnine E.
P(1ITlOCU r(lcaka (8) i (A) konstruisan je pravilan peterokut (Aj(B)(C)(D}(E) u
:->nrvnj velicini. 'Antirotacijom' i perspektivnom afinosti ..d
pomocu sutraznica prvog traga naert osnove ABCDE. S obzirom na to da tijelo
"snO':om lezi U fa'.mihi, njcgova jc okomj[a na (U ravnmu, a l1Jezme
pn'jckcije moraju biti okomite na istoimene tragove te ravnine.
KJko je osa okomita na wvnini , onaje okomita ina priklonici p prvog
traga te ravnine, koja ide tackom S,'a clji se tioert p' poklapa sa HOCftom ()se .
piramide. Vrh piramidc odrcden je na slijedeCi nacin: iz tacke Sa povucemo
okomicll no. prelozcnu priklonicu Po i nanesemo V(l:::::SoVa=:::80. Aka lz tacke Va
povlJcerno paralelu s duzinom 5
0
S;, u presjeku te paraJele sa okomicom
iz tlocrta tacke S, dobiven je llocrt vrha V. U presjeku ordinale
povucellc tlocrtom tacke Vi okomice povucene iz naerta tacke S je nacrt vrlla V
Spajanjem istoimenih projekdja njezinog vrha i vrbova njezine osnove dobivcne
su projekcijc piramide. I
K;:<ko ravnina E ima konvergentne tragove, a piraJl1ida osnovom leii u
IDj r;n:nini, to ccmo u tlocrtu i nacliu vidjeti gomju stranu piramide, a njezinu
osnovu nccemo vidjeti. Necemo vidjeti ni dio prvog traga e,., koji je ispod
piru.mide, k.1o ni dio drugog traga e2, koji je iza piramide.
7.2 Geometrijska tijela 95
Ex
Slika 7.0
96 7 Projiciranje geometrijskih (ijcla
6. Zadatak. Naertati projekcije pravilne, liJpravne, seslOstran
piramide tija osnova letl u ravnini E, kOjajednim bridom osnove dodinu"e
ravninu n:J, alw je njezina osa SVI5(0,55,35), "1/(75,15,85)) (sl. 7.7).
,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini , pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.
7.2 Geometrijska tijela
97
V"
c,
98 7, Prajieimllje geometrijskih rijela

7.2.4. Tetraedar
Tetraedar je geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka
i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove
tctracdra. Aka se u svakom kvadratu, kojim je ogranicena, povtlce po
jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.
A
Slika 7.3
Te su osc medu sobomjcdnake i okomite.
Sijeku se u tacki 0 i podudaraju sa osama kocke,
Aka je a brid kocke, onda je duzina ose tetraedra
jednaka G., a duzina brida tetraedra aJ2. Tetra-
edar moze biti praviJan iIi nepravilan. Pravilan
tetraedar je ggranicen sa cetiri jednaka istostrana
trougla, dok je nepravilau' tetraedar ogranicen sa 4
ncpravilna i traugla.
7. Zadatak. Nacrlati projekcije tetraedra cija osnova ABC leii u
1'G1:nini (-40,60.-30), ako mil je srediste oSl1ove u tacki Sr'-50.50.-J. a tacka
71f=60.J5,c-)jedan-njezin vrh (51.7.9),
R j e S e 11 j e: Osnova tetraedra je istostrani trougao sa sredistem u tacki
S. Trougao osnove odreden je vrhom A i S"recl:i-stem S. Visina tetraedra nanosi se
m] njegovu osu od tacke S. ,
Nacrti tacaka S i A odredeni su pomocll sutraznica min prvog traga.
Prelozene su tacke S i A u ravninu n, oko prvog traga e, ravnine E, Pomocu
prelozenih tacaka (Sj i (Aj konstruisan je istostrani trougao (A)(B)(C) u pravoj
velicini. 'Antirotacijom' odrcaen je tloert tacaka B i C, a sutraznieama prvog
::mga njihov nacrt.
Vis loa tetraedra odredena je konstruktivno. iz pravouglog trougla
(C)(S)(D) u kojem sU (C)(S) i (iJ)(S) katele. a (C)(D)=(C)(B) hipotenuza. Ako
taj trougao prelozimo oko katete (C)(S) u rei [(S)(D) 1. (C)(5), (C)(D)=(C)(BJj,
onda je DaJji postupak rjesavanjaje kao u 5. zadatku.
Kako ravnin<.l ima divergentne tragoVe. a tetraedar osnovom ldi 11 toj
ravnini, vidljivost je odredena na vee poznati
Slika 7.9
102 7. Projiciranje geomerrijskih tijela
7.2.5. Oktaedar
I
Oktaedar je pravilno geometrijsko nglato tijelo ograniceno sa 8 jednakih
istostranih trouglova. Tma 12 jednakih bridova j 6 cetverostranih uglova koji Cine
vrhove oktaedra. Oktaedar ima tn jednake, meau soborn okomite, ase KL, MN i
PR (s1.7.11). sijeku u zajednickoj tacki 0,
//1 koja se zove s-r-ediste oktaedra. Bridovi oktaedra
Slika 7.11
cine tri kvadiata, Gije su ravnine medu soborn
okomite Lsijeku se u osama oktaedra. Po dvije
ose ujedno su i dijagollille spomcnutih kvadrata, a
svaka od njih okomita je na jedan oJ kvadrata.
Oktaedar se sastoji od jvije jednake kvadratne
piramide sa zajednickom osnovom.
9. Zada'tak. Nacrtatf projekcije oktaedra, kome jedun b!"id leif na
pravcu p E MN[M(30,60,5), N(75,15,20)], a tacka S(45. 30, 45) je njegovo
srediste (sl.7.12).
Rj e s.e nj e: Oktaedar je pravjlno geometrijsko tijdo saslavljeno
od dvije jednake kvadratne piramide sa zujednickorn osnovom. Osnova je
!cvadrat ciji jedan brid lezi flit praVCL! p, a mtka S je njegoyo sredi$rc. V.isina
oktaedra je dijagonala osnog presjeka.
Pravcem p(p',p")j je ravnina E{e"ez). Prelo-
zenl su pravac p i tacka S u rav'ninu Tj aka PrV'og [raga e, ravninc E. PomoGu
pravca (p) j tacke (S). tj. spu5tanjem okomic-e iz tacKe (5) DU pravac (p) dc-bivena
je polovina brida (aoI2) oktaedra. Sa bridom ao=::::(A)(B) konsrruisan je kvadrat
(Aj(Bj(C)(D) u pravoj velitini. Kako su taCke (A) i (B) na praveu (p), njihovi
tioerti ce biti na tlocrtu, a nacrti na n3crtu pravca p. 'Antirotaeijom' odred'eni su
tlocrti tacaka C i D, a sutraznicama prvog traga njihovi naerti. Spajanjem vrhova
ABeD istoimenih projekcija dobiveni su tlocrt i naert kvadrata kao osni presjek
oktaedra. Vrbove E i F odredirno taka da tackam S povucemo pravac a okomito
na ravninu E. Ovaj pravac je osa oktaedra. Nanosenjem prave velicine polovine
dijagonale kvadrata (C)(S)=(d;; 12) nu prikIonicu prave velicine po iz tacke So,
dobivena je taCka Eo. Ako iz tacke Eo povucemo paralelu duzini 5
0
S', u
presjeku ie paralele i okomicqrovucene iz tloena tacke S je tloert tacke E. Tloert
vrba F dobiven je na osnovu reladje ES;:::SF. U presjeku ordina/a povuc-enih
tlocrtom tacaka E i F sa okomicom povllcenom iz naerta taeke S su nacrti meaka
E i F. Projekcije oktaedra dobijemo spajanjern istoirnenih projekcija njegovih
vrhova E i F sa vrhovima kvadrata ABeD kao osnog presjeka. Vidljivosl
oktaedraje odredena na vee poznati nacin.
7.2 Geometrijska rijela
I}
q"
,
Q\
A" ,
...... 7
i
y
'stika 7.12
104 7, Projiciranje geometnjskih lijela
7.2.6. Valjak
,
Aka za osnove prizme, umjesto mnogokuta uzmemo krufuice, tada
umjesto prizme dobivamo kruini valjak. Valjak ima dvije osnove i plast oblika
raralelograma. Kruzni valjak maze biti uspravni i kosi. Uspravni valjak je anaj
cija je Gsa okomita na osnove, a kosi valjak je anaj kame osa stoji koso /la
njegove osnove.
10. Zadatak. Nacrtati prolekcije uspmvnog, rotacionog valjka
eija OSllova leii u ravnini E(30,30,3Q), srediste gornje osnove u
tad<:i a tocka T(-20,15,25)je nCl dOl!joj osnovi (sl.7.13).
Osnove rotacionog valjka Sll civije jednake, medu soborn paraleille
kruznice, rastavijcllc visinom ase vaUka. Osa valjka je spojnica sredista tih
kruznica i okomita je oa ravninu osnovc. Osnova valjka'lczi u ravnini E Ona je
kruznica kojoj je srediste S u probodistu ravnine osnove E i okomice povucene
lZ tacke V. Srediste S i tacka T odreduju osnovu valjka.
R j e sen j e: Tackom V postav!jen je pravae 0 okomit na ravninu E.
Ovaj pravac je osa valjka, ciji se tlocrt poklapa sa tlocrtom priklonice prvog
[raga. a njezin naert sa nacrtom priklonice drugog traga ravuine E. Odredena su
probodista pravca () sa ravninom i projekc.ionom ravninom. Tlocrtom presjecnice
q odre{len je tlocrt sredista S. Sutrazniconi I7l prvog traga odreden je nacrt taeke
)' Prelazene su Lacke 5 i T u ravninu ;<;1 oko prvog traga ej ravnirie E. Pomocll
tacaka (5) i (T) konstruisana je kruznica (k) u pravoj veHeini -j odredeni su
precnici (A)(E) i (C)(V). Dalji postupak rjeSavanja analoganje kao u 17. zadatku
4. poglavlja. Projekcije gomje osnove valjka'su elipse, koje-su jednake i
rarale!ne sa istoimenim projekeijama donje os nove.
Konturne izvodnlce valjka su tangente na njegove osnove u njihovim
tjemenima na velikim osarna. Spajanjem istoimenih projekeija donje i gornje
osnove, na pomenuti 511 nacin dobivcne projekcije valjka. Kako ravnina irna
divergentnc tragove, a osnova leii u toj ravnini, vidljivost valjka je odredena ua
V!;::c poznati nacin.
7.2 Geometrijska tijela
G"
,/ /
__ '_'_"
//'i \".!)"
!
Slika 7.13
105
_1,,0,,6'-_______ -'-7'-. ,-,-Projiciranje geometnjskih fUe!Q:__________ _
11. Zadatak. Nacrlati pl'Ojekcije lIspravnog, rotacionog vaUka cija
osnova feb u ravninj E(80, 70,60), sreuis[e gornje u mad V(20,65, 70), a
poluprecnikosnove valjka r=30 (s1. 7.14).
R j e sen j e: Osnova valjka je kruznica kojoj je srediste S u probodistu
ravnine osnove E i okomice poyucene 1Z tacke V. Srediste S j po]uprecnik r
odreduju osnovu valjka.
Kako osnova valjka lei:i u ravnini E, srediste njegove osnove je
odredeno na slijedeci nacin: tlocrtom tacke V polo:ztna je prva projicirajuca
ravnina F(fj, iz) ciji se prvi trag!J poklapa sa tlocrtom p; priklonice p prvog
traga ravnine E. Odreden je presjek dvije ravnine E i F. Nacrtorn presjecnice q
odreden je naert sredista S. S_utraznicom m prvog traga odredcn je tlocn tacke S.
Dalji postupak rjes.avanja je kao u 10. zadatku.
Kako ravnina E imn konvergentne tragove, te je donja os nova valjka u
toj ravnini, a gamja s njam parulelna, to cerna u tlocr(ll j nacrtu vidjeti istu
stranu gomje osnove valjka, a njegovu donju osnovu necemo vidjeti. Neeemo
. vidjeti ni dio prvog traga ej, kaji je ispod valjka, kao ni dio drugog [raga el, koji
Je iza valjka. - -
---'-
m,'
0'
7.2 Geomefrijska ujeta
k' __
?'
/
./. \
I
Slika 7.14
107
x
Ex
108 7. Projiciranje geometnjskih tijela
7.2.7. Stoiac
Ako za osnovu piramide, umjesto mnogakuta uzmetno kruinicu, tada
umjesto plramide dobivamo kruzni stozac. Kruzni stazae za asnovu ima
kruznicu i plast U obliku krninog isjecka. Stozae, kao i piramida, moze bitt
uspravni i kosi. Uspravni stolae je onaj cija je osa okomita na osnovu, a kosi
kruzni stozac je ol1aj cija osa stoji koso lla njegovu osnovu.
12. Zadatak. Nacrtati projekcije uspravnog, rotacionog stoca cija
osnOl;Q lezi l{ ravnini E(lOO,85,95) sa u tacld S(25,-,35);polupre(Slik
osn01!( a "isina sto.fea v=60 (sl. 7.15).
Osnova roJacionog stosca je kruznica, poluprecnika r, sa sredistem u
Hlcki S. Osa stosca.ie spojnica vrha sa sredistem njegove osnove i okomita je na
ravninu osnove. Srediste S i poluprecnik r odreduju osnovu stosca.
R j e sen j e: Kako tacka S pdpacia raY.ntni E, pomocu sutrainice m te
ravninc odrcden je tlocrt tacke je tacka S u ravninu IT{ oko prvog
lraga ('/ ravnine E. Oko tacke (S) sa poluprecnikom r nacrtana je kruznica (k) i
odredeni precnici (A)(S) i (C)(D). Dalji postlJ.pak rjesavanja analogan je kao u
17. zadatku 4. pogJavlja.
Vrh stosca je odreden na slijedeCi naCin:_ iz tacke So jX?yugmo okomicu
ns prelozenu priklonicu po i nanesemo Iz ta6ke Vo poYUeemo
paDIclu s duzlllom 5
0
S?, u presjeku te paralele sa OkOIDlcom povucenom iz
tloo;;;rta tacke S je tJocrt vrha V. U presjeku ordinale povucene tJocrtom tacke Vi
okomice povucene iz naerta tackc S je nacrt vrha V.
U projekcijama; kontume su. izvodnice tangcnte iz vrha na osnovu.
Spnjanjem istoimenib projekcija vrha i osnove dobivene Sll projekcije stosea.
Kako rsvl1ina ima konvergentne tragove, a osnova stosca !ezi u [oj
ravnini, vidUlvost slOscaje odredena na poznati J'Jacin.
13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog stoca iUa osnova leii
u r'(71"i1fl1i (-30 .. 25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove.
(sl.7.J6r
I /
V,'
V
7.2 Geomelrijska tijela
v"
/
SJika 7,15
Ex
\
\
"
I
I
109
--- ---- -----
]]0
7. Projiciranje geometrijskih tije/a
R j e Ii e n j e: Osnova rotacionog stosca je kruznicil poluprecnika r, 6ije
je srediste S u probodiStu ravnine osnove E i okomice povucene i2 Tacke V
Kako stolae osnovom lezi u ravnini E, srediste pjegove os nove je
odredeno kao u 10. zadatku. .
Dalji postupak rjesavanja je analogan kao u 17. zadatku 4. poglavlja i
. 12. zadatku.
Kako ravnina ima divergentne tragove, a osnova stosca leii U 10] ravnini,
vidljivost stoscaje odredena na poznati naCin.
Slika 7.16
7.2 Geometnjska tijela ! 11
7.2.8. Kug\a
Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.
4 ~ Zadatak. Nacrtati projekcije hlgle cijeje sredi.te u tacki
5(30,45,45), a pravac p '" PR[P(40.90,70), R( 100,25,30)J je IIjma tangent" i
odrediti projekcije velikog kuglinog kruga (st.7.17).
Udaljenost tacke S od pravca p je poluprecnik kugle. D;.l. bismo odrcdili
til udaljcnost potrebno je tackom S posta viti ravninu okomito on pravac p i
odrediti probodiste pravea sa postavljenom ravninom. Rastojanje dohivenog
probodista i tacke S je trazena udaljenost.
R j e sen j e: Sutrainicama min prve i drugc skupine polozenih
tackorn S postavirno ravninu okornito na pravac p. Odredimo probodiste T
pravca p kroz ravninu koju odreduJu te sutrazlllce. Outina S T ~ r Je poluprecnik
kugle. Pravom veliCinom SnTn::::.rn duiine ST dobivena je prava veliCina
pOluprecnika kugle ro. Oko tacke S( S', SN) > sa poluprecnikom ro, naert.amo kuglu
tj. njene kontume kmgove. Veliki kuglin kmg prolazi tatkom S, :1 okomit je na
pravac p i lezi u ravnini koju obrazuju sutraznice 111 i 11. Poluprecnik tog kruga
jednak je poluprecniku kugle ro. Nanosenjem poluprecnika ro iz tacke S(5
'
,51/) na
tIoert sutralnice m i nacrt sutraznice 11, dobiveni su precnici AB u tlocnu i ;eF u
nacrtu. Kako se tiocrt sutraznice III i !lacrt sutraznice n vide u pruvoj velicinj, to
ce i precnici AB u tlocrtu i EF u nacrtu biti u pravoj velicini. Oba prccnika se
nalaze na sutraznicama koje su paralelne ravninama projekcije, p<1 se otuda uui
projiciraju kao velike ose eli psi.
Male ose CD u tlocrtu i GH u nacrtu elipsi, su projekcije precnika CD i
GH krugova koji jeze na priklonicama PJ i P2 ravnine E koju obrazuju sutrJ.znlCe
m i fl. Duzine malih osa elipsi dobivene su prelaganjem ou.govarajucih prikloni.::8.
U JfJ, odnosno 1[2. Crtanje elipsi izvodi se ua jedan ud poznatih l1acina.
Vidljivost velikog kugtinog kmga u prvoj projekciji odredujemo ,lil
05nOV11 njegove druge projekcije i obrnuto.
1.12
7. Projicimnje geometrijskih tijela
'-_-__ c"
/
-- ---.':.
R'
:c' p'
Slika 7.17
r
7.3 Zadaci za Ijdavanje
7.3. Zadaci za rjesavunje
:rracrtati projekcije kocke Cija osnova ABeD leii u ravllini E(90,60,80), a brid
B(40,15,25)].
'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na 7r)
3. projekcije kocke kojoj jedan brid osnove leii na pravcu
-, / P 50 A1N[1'I'J( -45,60.5), N( -90,15,20)1, aka je tacka S( -60,30,35) njezino srediste.
113
projekcije kocke cija osnova ieti 11 ravnini E( 130,1 10,80), sa vrhom A na n,
udaljen za d-:;:;40 od nJ, vrh B je na 1Tl, a brid kocke je a=50.
5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I ..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.
'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini (=,50.40), cijaje dijagonala
j d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,
7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini (30,=,;;5), cijaje dijagonala
C(2(),60,-)j.
3. Nacrtatt projekcije kocke koja 0snovom lefi il ravnini E(=,40,70), cijaje dijagonaiB:
d=AC/AIl5,,20), C(70,-,50)],
Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.
10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.
ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}
J 2. Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini (30,35,-30), akc je,. -, ---,
duzina d'2 AC[A( 15,45,-), C( 55,20. -)J njezina dijagonala,
_l}. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABCD lei! u mvoini E(60,50,=}, Cijaje
dijagonaJa d '2 A e[A( -10,-,20), C(45, .. , 70}].
114 7. Pfojiciranje geometrijskih [ijela
14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( 85,50), vrh A na
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O),
R(90,O,lO)l.

lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, 20,30), sa
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh.
"
16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,)).
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40
udaljeno ad n,_
18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40),
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.
---->,.
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini (60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50).
projekcije kockc Gija dva brida osnove leze na para!elnim pravcima:
In = MN[M(25,55,J5), N(35, 10. 75)}, ; n K}, aka je lackaA jedan
njezin vrh,
21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,), R(O,40.0)], tacka
A(2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,
, projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini
- (50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin
vrh, a visina prizme v= 70.
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j
b'5. PR[P(20, J 0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70.

.. "/'-
24: projekcije pravilne sestostrane prizme, kojoj je osa SV[S(20,50,40),
"-_/ v(80,80,80)/, polupretnik osnovi opisane kmznice r=45, ako jejedan briJ osnove
''"---.../ pamle tan S Jrj.

Nacrtati sve projekcije pravilne cetverostrane prizme, knjoj je os nova u ruvnmi
(70,50.-70), cija je dijagonala d ; AC[A.( 50, ,,30.), 090, ,.50 J./, a visinu prizme
v=50.
....... _. ____ .... L. __
to:>-/ --'1""-

A'/'h'.3 z,.1';y . /.
73 Zadac! za rjeSavarlje __ 115
",/ .--.....
':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
'. cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla

1/---'"
: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p PR[P( -30,80,0),
....-.-/ R( 50,}0,90), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
:::-'.:::----'
iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini
E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a
visina prizme v=70.
AI ytfr'J
(JNacrtati projekcije praviInc sestostrane cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
visina prizme v= 70.
._-\,
30 .. ,Nacrtatj projekcije kvadratne prizme, cija osnova je u ravnini (20,70, DO) sa
,- sredistem u tacki S(10.-.40), jedan njezin vrh u tacki A(J5,-,55), a visina prizmc
----"w;;;;50.
)'},
/31. projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1) /E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
v;:;;40.
avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
,$U vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
33.' Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme, Cljd O;:i1l0V:1 Idi U
',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
vrh, a visina prizme v=70.
3-:r.1J{!ynati projekcije pravilne uspravne cetverostrane prizme cija osn-ova lezi u
E(oo,70,70j, sa sredistem u tacki S(40,35,'), tacka A( 10,25,-) jttll1n lljtzin
a visina prizme v=80.
projekcije pravilnc' sestostrane prizme, cUa 05nova kzi II ravnini
(20,15.-15), sa sredistem u tacki 5(25",+15,), jedan njezin brid na pravcu
p '5. MN[lvf(-60,-,O), N(0,-,60)], a visina prlzme v:::o90.
, 1 _"
! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i
..,_._.". vrh u tackiA, a visina prizme


1-16 7. Projiciranje geometrijskih rijela
?o7. Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane pirarnide cija je 03nOVa u ravnini
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a
"vlsiml piramide \/:::80.
38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini
E ADP[A (] 0, 60,70), D(70,50,20), P(40, JO, JOO)], aka je AD dijagonala osnove, a
piramide 1'=100.
39. Nacrtati sve proje,kcije pravilne uspravne cetverostrane piramide cija mmova lezi u
raYllini (70, -50,50 J. kojoj je brid a =- ABlA(50,-.60), 8(60,-,80)], a visina piramide
\/:::80.
-to. Nacrtalj projekclje uspravne kvadralne piramidc kojoj je mmova u ravnini
(20,-25, -20 >. dijagolla!a osnove d "" AC[A(55,] 5,-). C( 115,55.-)j, a visina
piramide v:::75.
41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20),
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid
fMra1e!,m S 7fj.
42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE
u ravninj (30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan
njezin vrh, a visina piramide v:::::80.
"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl.
44. projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi
u- rnvnini (30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( dijagonaJa
OSIlOVe, a visina piramide v=60.
45. Nacrtati projekcije pravilne uspravne cetVerosfrane piramide cUa osnovaABCD leii
\l ravnini ,(=,70,50), kojojje duzina dEi\C[A(-35,55,-), C(30,20,-)]dijagonaJa
os nove, a visina pirarnide 1'=70.
-tn. tJ ravnini (30,30,-30) lezi kvadrat ABeD sa dijagonaJom d EAC[A(20,-, 70),
C(-20,55,)]. Postavit] na kvadrat piramidu, visine v:::::60; a ispo{Lkvadrata
prizmu visine \1:::30. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometriJskog
tijcla.
,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.
7,3 Zadoci za rjdQvQnje
117
lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),
'--''((-10.60,-)]. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu visine v=65 i nacrtati njezine
<::S.:_projekcije,
6 E( 35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,,45) j
c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
v=80 i nacrtati njezine projekcije,
50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
'- .... E(30,60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
__ vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'
51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
'/E( 40.60,-30), sa u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'
;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
bridova .5=-70.
'53
r
' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).
)LV(70,-80, 10)), duiina-bocnih bridova s=75, a osnovnj brid AB je IT].

Nacrtati projekcije pravilne osmostrane p-iramide eija je boena pIoha
B(60,70,0), V(50,JO,0) Ju IT"
:Iticrtali pn'jekcije pravihlc cetverostrane piramide cija osnova ABeD lezi u ravnini
.,"-,./ '(40,.10,45), sa's-n;;i:lisrefifu tacki 5"(30,30,';, tacka A( 60,50, -) je jedan njezin vrh, a
'- ':rh piramide 1I 1"[:
,/j
56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
ravnini (80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), ,
piramide 11= 100, - .
projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
10,10,-5), sa sredistem u tacki 5,'(0,70,-), tacka A(-40,80,-) jedan njezin vrh. a
visina piramide 1'=100.
58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
ravnini (.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka A? --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.
118 7. Projiciranje geomerrijskih tije/a
59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna
sa trt-
60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka 20,65, -) jedan njezin vrh, a
_ yisioa pirnmide v=80.
61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)],
a_Ylh,p.iramide u tacki V.

"'------CiiJJNacrtati projekcije tetraedra ABC V koji JeZi u ravnini datoj pravcem
J a MN[M(20,60,0), N(75,5, 15) i tackom C(25,20,50), kome jedan brid osnove lez!
na pravcu a, pri cemu je tacka C jedan njczin vrh,
l '
j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J 5 j, cije je srediste 1.1
, tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb.
-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, 50,50I, ciji je brid
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh.
Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac
p a N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.
67. projekcije tetraedra, kome jedan brid lezi na pruvcu p MN[M(45,60,5),
a tacka C( 35,20,70) jelhu! vrh omove.
68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na
,,L pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60.

projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 1 0,10,30), sredistc suprNne strane
'--- l\a pravcu p so:: AB[A(50,70, 10), B( 100,30,70)7, visina tetraedraje uda!jenost tacke V
od prllvca p, a jed an brict mu je paraleJan S Jrlo
70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J.
a jedall njezin vrh.
7.3 Zadaci (.Q rjdavanje
71. U ravnini E(-30,30,-30) lezi istostrani trougao ABC sa sredistem u tacki
a tacka jedan njegov vrh. Nacrtati projekcije tetraedra pOsTav!jcnog
trougao.
72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2
73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini (80,60,70), kOfDe je
srediste plohe u tacki S(20,20, a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Iei u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1 jedan brld.
Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).
Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
A a B(}05,O,40Jl ; b CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan
, vrh osnove:
Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll S H"
'(78;,)Nacrtati projekcijc oktaedra Kome tlijagonala OS!log prcsJcka d == tciA{ -00,20,-1.
<.:/ C(-J40,45,-)}'-leii u ravnini E(-30,25,-30).
79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p kJN [M(u,s:), N{ ou, j 5.D))
predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.
80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
oktacdra u tacki A.
81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini '(6U,75, ()()i, aku
duzina d is AC[A( 35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.
82. Nacrtati projekcije oktaeJra kame dijagona\a oSllog presjeb d ""
C(-50,95,-)] leii u ravnini E(-40.80,-60.).
83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'
120 7. ProjitJrallje geometrijskih (ijeln
35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini
(40,-50,=) i predSlJvlja osni prcsjck oktaedra. Nacrtatj projekcije oktaedra.
86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji
o::ni pr::sjek .. Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u
taClq aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).
87. U ravnini E(30,30,35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki
S( 10,60.-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.
88. Nacrtati projckcijc rotacionog valjka cija donja osnova lezi u ravnini zadanoj sa dva
paraleinJ pravC<l: a == AB{A(30, 15. JOJ,. B(-20,45.75)j i h = CD[C(70AO,O), D! sa
srcdistclT1 u t(1cki S(20, 75" J, po!uprecnik osnove r=3/5 i visinn vaUkn v=65. .
projekcije rolacionog valjka, kame je osa S\'[S(60,45,50), V(25,80,85)J i
p()itlprecnik osnove r=40.
90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Iei U r<lvnini tije
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35),
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc -oSrlOve, tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
n vi5in8 vaUka 1'=80.
92, svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)].
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa zatvaru ugno od 30".
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od
bO", a visj-n,l valjka v=70.
94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50 .
IlS, sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60},
srediSte aSH 01'1;; U tacki tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka

\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a
njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka
1'=80. ---=
7. ? Zadaci za fjdal'Qllje
121
97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.
98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini (30,00,40), aka je
njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.
99. Nacrtati projckctie rotacionog valjka Cija je osa SV{S(-40,60,70);-V(20,40,40)), a
poluprecnik osnove r=35.
100. Nacrtflti p.ojekcije rotacionog valjka kome je osnOV3 U ravnlni E(80,80,60}, srediste
osnove ,'),(20,3(),-). poluprecnik r-=-25 i visina vllljka v=40.
101. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog valjka. visine v::::.50, cija je osnova u ravnini
(70.50,40) i koja dodiruje sve tri projekcione ravnine.
102. U ravnini (-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
103. U ravnini (30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
.... na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.
j 04. U ravnini ( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
valjka.
lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 .. '10.30) cije je
sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.
,
106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini (-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
/\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
na plastu valjka.
- .;::<0::','\
prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).
110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini (45.-30,60).;l izvodnicc sa osnovom ugaa od 60".
122 7. Projicirtll1je __________ _
Ill. Nacrtati projekcije rotacionog cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sreditem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
112. yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu J[i U
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.
113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl..
/f'\,
, projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
pmyac p MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.
116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce:
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.
117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()).
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, Jko je: Juzina jzq)dnkc
s=85.
IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld.
ABC{A(50,50,IO), 8(140,JOO,50), C(SO,20,9(J}.
j.'1l\)jkkcijc: (l)[UCillilUg "lO;Ca hutfl<.: J'-' "rcJi::.r.; u,,['u\-"; LL ;;,,::\'-,1 Si __
precoik R=50, osnovu okomita na [[2 i sa 1[;-zalvara ugao od 30", a visiiia
v=6U.
120. Nacrtati sve projekcije rotacionog stosca komc je osnova L! Ei ,70,80, 50), a
dodiruje ][11 1[2: precnik osnove R=-+O i vislTI1TSWsca 1'",,60.
j',29U E('70,60,55.l1di kruznicn cijc je srediSte u tacki 5(-25.,)0,-), poiuprecnik
r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.
122. Nncrtati projekcije geometrijskog tije!a kaje Ilastaje ratacijol11 lroue:la
ABCjA(40, 70,30), B( 100,10,60), e{70.30,30] oko slranice riB. -
123. NacrtaLi projekcije rotacionog kame je vrh V(-60,30,]O), srediste 0snove
S(0,60.50} i izyodnicam =0.: ilk!!,!!', J1(-10.JO,60)].
_ ____________ .".c73 _Zadaci ?a rjdaVCl/lje 123
124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.
125 . ../N"acrtati projekcije rotacionog stosca kome je osa na pravcu p "" JI'VIM(3())O,65),
- V(-30,70,O)), vrh u tacki V, a osnovaprolazi tackomA(10,65,70).
126. V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.
,
127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
, (70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.

-/}Z' _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.
129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini
srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
v:::::50.
130. Nacrtati projekcije istostranog stosca cija OSI10V<I lez.i u ravnini (40,35,30), ako jc
vrh stosca luacki V( -]0,80, 95).
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i 30,20, 7D 'J
nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00.
stosca.
, 132
y
NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki "
___/./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
Vlsml stosca. _.

, .
133
y
Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/
sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40
134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',
R:::::40.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
.",
projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'
'<,-:::-:<. sredistc na pravcu p "" M1
I
l[M( 10,4-0,60), N{-40,20,O)J.
137. Nacnaci projekcije kugle, kojoj je sreLliste :5(30,-15,45) i tangem<1
[2 PR[P(20,1 10,80), R(lOD,25,35)l
1'14 7. Pmjiciranje geol11etri}skih t(iela
1.38. Nacrtati projckcije kugle, koja prolazi tackama: A(40,50,40), B( -20,80,60),
C( 10,50,70), kojoj je srediste u nwnini (50,50,40).
139. Nactiati projekcije kugle, koja pro!azi tackama: A(50,20,40), B(O,45,1O),
Ct J 0,80,50), iI dodiruje favninu (40,30,60).
14(L N:1Crtati najmanju kuglu, koja dodiruje mimoilazne pravce: a;;;: MN[M(JO,I25,60j,
N(-70,45,85)] i b '" PR[P(O,40,0), R(85,O,Jl5)],
1.'41', Nacrtati projekcije kugle kojoj je srediste S(70,80,80) i tangenta
t = MNl't(40,50,40), N! 10,20,10)),
142, Nacrtali projekcije kug\e kojo] je S na pravcll p =: MN[M(O,40,50).
N( 140,110, JOO)}, il tctiv<l S =0 CD[C(50,30,20). D( I 10,90, 100)].
, .................
8. Telmicki crtei i osnovni stalldardi
iLl. Vrste tchnickih erteza
Tehnicki crtcZ je sredstvo sporazumijevanja kao i govor.
Sve vrste tchnickih crteza propisuje standard (preuzet JUS), a mogu se
S\,Istati u nekoliko grupa. i to: po nacinu sadriini, i nacil1u
iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim
projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.
h. Po saarziiti crtezi rnogu biN:
sklopni, koji prikazuju neki tehnicki uredaj - lDasinu u cijelom sastavu ili
dijelovim<L
detaljl1i, koji prikazuJu jedan dio pojedinacnog sk!opa.
c Po nallyem cne::, se d(jeie l1a: ___ ._
crtei projekta, koji sluzi za studije i kalkulacije. na osnovu koga se
ostvaruje osnovn{crrei. Ova] crtet se zatnTI upotrebijava za izraLil1 razniit
vidova projekta.
radionicki crtei, prema kome radnici izraduju nacliani predmet, a
prikazuje stvarni trodimenzionalni objekt bez obzira na to"' sto . se
primjenjuje dvodimenzionalna slika, tj_ ortogonalne projekcije.
montaini crtez. je crtez prema kome se sklapaju i postavljaju sklopovi
urednja.
instalacioni end, na osnovu koga se polazu cjevovodi i postavJjaju
elektTicni vodovi.
sifUacioni ertet, za utvrdivanje mcousobnog polozaja masina u fabrickirn
halama .
. sematski enei
,
za funkcionalno prikazivanje uredaja masina, aparata,
instrumennta i citavog postrojenja pomocu simbola i sctnntskih znakova.
crtei i<;poruke. koji sluzi kao dokument za isporuku.
206 1 n. Proji6rwve tehnicki;' prednmo
~ ~ ~ = ~ = = ~
IU2 Zadaci za rjdawlI1jf' 207
144.
140.
142.
147.
.. =1:
IL geometrijskih tijela ravninamlll\
'-I
11.1. T:mgend,ialne ravnil1e
n.1.1. 0 tangencijainim ravninama
Kxoz tacku T neke plohc q) prolazi beskonacno mnogo krlvulja tc plohe.
'r !,mgcnte poJozcnc tackom T na sve ave krivulje leze u jed.lloj ravnini koju
riaZiV,mlO rangendjafnom ili dinwIH ravninom te plahe (jj u tacki T.
Neki praVQC poiozen lack om T okomito 113 tangencijalnu ravninu nazi va
sc i!{'nlw{om p[ohe r:p u tacki T.
Da bisill() u nekoj tacki plobe konstruisali tangencijaJu ravninu, potrebno
jc clnto1l1 tackom odrediti dva ravninska presjeka te plahe i tangente tih presjeka
u datoj tacki. Ovc'tangente odreduju tangencijalnu ravninu. .
Kako svakom tackom neke plohe prolazi jedna izvodnica, tangencijalna
,"i1\-'nina takve plohe u bila kojoj njezinoj tacki sadrii tu izvodnicu. Svaka
r:mgencijulna ravnina valjkaste iii stozaste plohe dira tu piohu duz cijele
izvodnice, tj. svakaje tacka izvodnice diraliste iste tangencijalne ravnine.
li fH.,:koj ".Lacki presjecne krivufje oblog geomctrijskog lije1a 'moie se
konstruisati tangenta pomocll tangencijalne ravninc toga tlje1a u toj tacki. Zato
upoznatl kako sc odreduju tangencljalne ravnine oblih gcometrijsklh lijela.
11.1.2. Tangencijalna ravnina valJka
Odrediti tangencijall1u ravninu kosog kndnog va!jka u tacki
rr55.40,-j, c{ja osnova leii u ravnini Jr:J. Valjak je zadan OSOI11 SV[S(50,25,O)
v( j (),40,. 50)] ipoluprecnifwm OSflO1-:e r:= 20 (srI 1.1).
Rj e sen j e: Izvodnica a7 af,a
U
) vaUka, koja prolazi tackorn T pripada
I.faienoj iangenci.lalno.l ravnini. Da hismo nasH .los .ledan pravac te tangencijalne
rilYDine. polozirno paralelu k( k'.k") toga valjka, koja prolazi tackom T. Aka je
.'Ii, tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
1'13 duz:nll O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.
11_1 Tal1f{cllc(jalne ral'lline 209
" ',-
..
_ '5":S:
OJ A"; .
Y
Slika I L I
Trazena tangencijalna ravnina
<-.1 odrcdcna jc izvodnicom a i
tangentam m. Kako je tangenta
m paralelna s ravninom 7f!,
ona je sutraznica prvog traga
ravnine it Ako treba odrediti
jos i tragove d
l
i d
z
ravnine ;j,
anda sc nade prvo probodiste
A( A',A") izvodllice a i drugo
probodiste M
2
{M;,M;) tan ..
gente m. Tada prvi trag d
l
pralazi tackotn A' paralelno s
m' , a drugi trag d
2
odreden je
tackama,1.xi M2 =M;.
11.1.3. Tangcncijalna- ravllina stosca
t. Zadatak. Od,-edrtl rangenci/ainu mVllillU rOlUciullug SlU!Scu u t'm;h.i
Tt25.-,:JO), Cija oSl!ova Zeii u ravnini Jr{, sa srediJrem u tacld S(40,35,0)
pofuprdnika r = 30 i vi5;frw stdca v = 60 (sf. J 1.2).
R j e s e 11 j e: lzvodnica o( a',a") toga stosca, ko.la ide tackom T,
pripada trazenoj langencijalnoj ravnini 6. Kako je potrebno imati jos jedan
pravac tangencijalne ravnine, paJozimo paralelu- k( k',k")- -toga stoSca koja
prolazllackom T. Aka je 1Il( tangenta te para[ele u tacki T, onda njezin
tJocrt m' prolazi tackom T' okomito na duzinu O'T', a njezin nacrt /II" prolazi
tack om r" . parale!na sa osom x.
S 1a dva pravca ravnina ,1 je potpuDO odredena. Njezin prvi trag dJ
prolazi tack om ,4' pam1elno sa 111' , a njezin drug! trag d2 odreden je tackama At
i lvl?.
TnIRO\-'e ravnine L1 rnozemo konstruisati i bez upotrebe paraleie k i
tangente m tacki T. Njezin prvi trag d
i
je tangema tiocrta osnove stosca u tacki
;1', a njezin drugi trag d
2
odreden je tack om .J.x i drUgiffi probodisrem N2
sutrrrinice n prvog traga ravnine.1. koja ide vrhom stoSca .
210
11. Presjeci geometrU,;kih tljela.:..:.cr'::."CC"::lil,,'"::,::"::"_________ _
x
Slika I L2
2. Zadat-ak. Odrediri rangel'lcljainu ravl1Inu iwsog Icruznog u
tacki T(35,-, 25), kame je osnova paraleLna s ravninom aka mu ;e Gsa
SV{S(20,10,30), V(70,45,45)1 i po{uprecnik osnove r 10 (,1'1.11.3).
R j e sen j e: Tangenc!jalna ravnina L1 odredena jc izvodnicom
(I{ ([',a") na kojaj je tacka T i tangentom m( "{,fit) u tacki T pm-aIde k( k',k")
koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
izvodnice a paralelno S !II , a HJezm pry! trag d
j
odreden JC tdckama il.x 1
M, "5iM;.
Tragove ravnine L1 mozemo konstmisati i bez uporrebe paralele k i
tangente fII U tacki 1'. Tangenta tt( nl,n") osnove stosca u tacki A jest sutraznica
drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag dJ odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N!
sutraznice n drugog traga.
11.1 Tangel1cijalne ravnine
k" ,
m'
5'
Slika 1 L3
11.1.4. Tangencijalna ravnina kugle
Zadatak. Odrediti taJlgencijalliu rr/1'l1inu kugle u tacki T(40,-,5),
je srediste 5(30,35,25) i poluprecnik r = 25 (sl.1!. 4).
111
R j e sen j e a: Nacrtaju se projykcije e i k" paraJele .1<, koju. ide
tackom T i projekcije k; i k; sporedne k" koja je paruldnCl s ravninum
1[2 i- pnJlti.zi tom tackorn. atinlKonstruisem6 'pcojekcije m
'
i mil tangente !!i
paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice kj U luj
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. je tangema III
prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d
2
ide [3ckom
/vi 2 paraleino s n
H
, Ti tragovi moraju se sjeci na osi.r u tacki llx.
R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:cc-
nil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.
Slika 11 A
11_ PrrsJeci geometrijskih tijela ro-vl1il1oma
Tal1gencijalna ravnina kugle u tacki T
okomita je, prema tome, na poluprecnik
r-:;;:;.ST, pa se njezini tragovi odrede na slije-
deci naCin: konstruisll se projekcije m' i mil
sutraznice m prvog traga koja proJazi tackom
T' okomito oa S'1"i odredi njezino drugo
probodiste M 2 'S M;. Tackom toga
bodista povuce se dmgi trag d
l
okomito na
rll -:;;:;. s"rh do ose x, a ad tacke t::b: prvi trag dl
ravnine L1 okomito na r' = S'T'. Hi se oacr-
taju projekcije sutrazmce n( n',n
ll
) drugog
traga koja prolazi tackom Til okomjto oa
r", pa se odredi njezino prvo probodiste
N
j
. Tackom /vI po"\'Uce se prvi trng dl
okomito na r' = S'T' do .1x, a tackom Ll.1""
prolazi drugi trag d
z
ravnine ,tj okomito oa
r"=SJlTIJ .
11.2. Presjeci prizme ravninom
11:.2..1. 0 presjeku. prizme ravninom
o. Presjek prizme kojoj je-osnova npr. cetverokut ABeD u ravnini 1[
(51.11 .5) ravninom , koja je paralelna ravnini n, je opet cetverokut 1-2-3-4, koji
je jedllak osnovi',
Vrhovi tog cetverokuta su prob6dista
n\'llinE' E s bocnim bridovima prizme, a nje-
gove strane su presjecnice nlvnine E s tim
hridovima.
Presjek s1'oke prizme ravninoln, koja
jl!. para/dna s njezinom OSlWVOlll, je I1mogo-
!':!if 1<0j1 je jedl10k OSIWVi.
Slika 11.5
:T
11.2 Pres.jeci prizme ravnil10m 213
_. ______ .. ____ ..!'2
b. Presjek prizme kojoj je osnova npr. trougao ABC u ravnini n (s1.11.6)
ravninom E, koja je paralelna s bocnirn bridovima prizme, je paralelogram
1-2-3-4, kame Sll dvije ",tranc paralelne <; tim bridovima (1-3 i 2-4), a dvije
njegove strane su poprecne na te bridove (1-2 i 3-4).
Presjek svak.e prizme ravllinom, koja
je parale/na s njezinim bocnim hridavima, je
paralelogram. kame su dvUe !ilrane paralelne
lim bridovima. (l dvije S11 poprecne na le
bridove.
S!ika 11.6
c. Presjek prizme kOJoj je os nova npr. cetverokut ABeD u ravnini n,
ravninom E, koja nije paraJelna s njezinom osnovom niti je paralelna s njezinim
bocnim bridovima (sl.11.7};-je cetverokut 1-2-3-4 koji nije jednak asnovi
prizl1lc. Osnova i cetverokut presjeka imaju karakteristicna svojstva:
N3 svakom bocnom bridu
me nalazi se jedan vrh os nove i je-
..dan. vrh presJcka prizme v-1 i_), B i
2, C i 3, D j 4), za koje se kaze da
su pndruzcm yrhoYl likoya ABeD 1
1 Posto s1.1 bocni bridovi priz-
me medusobno para!e!ni, to . .1.t:;.J2.riti-
ru2eni Vrl101'i osnove l presjeka na-
luze na parafelniTn pmrciJl1a.
Na svakoj bocnoj plohi pnzme
nalazi se jcdna strana osnove i jedna
stroma presjeka prizme (AB i 1-2, Be
i 2-3. CD i 34. DA i 4!). koje
nazivul110 pridruzenim slral1icama
likova i 1-2-3-4. Kako rav-
Slika 11.7
nina svake plohe prizme sijece presjecnicu e ravnina Jt i E u nckoj tacki, kojom
mora prolazlti jedna 511'an8 osnove i jedna strana presjeka, koje su na toj ravnini
(tackom 1 idu AB i j -2, tackom II idu Be i 2-3, tackom III idu CD i 3-4, a
214 1 f, Presjeci geometrijskih raVnirUlIl1{/
tackom IV idu DA i to se prodllienja pridruienih srmna [iII likova sijekll it
tackama, koje su fla tragu e.
Ova dva svojstvH su karakteristicna za perspektivllll afinos! likova
ABCD i 1-2-3-4.
05110va svake prizme i preYdek te prizme ravninofJ1, koja ruj' pamielrw s
njezinom asnavam, nili je paralelna s hoenim bridovima. perspeklivllo
su afini likovi, za kOje Sli bocni bridovi prizme zmke ajirlOsli, a osu af/nosN je
presjecnica ravnine osnove i ravnine presjeka.
11.2.2. Prcsjek kose prizme opstom ravninmn
1. Zadatak. KoStl petostranll priZlIlll, kojojje OS}WWl
ABCDE(A(lO,40,O), B(35,20,O), C(60,30,O), D(45,55, 0), (20,60,0)) ,; ravllilli Jr}
i bocni brid AF[A, F( 55, 75,60)}, presje!:i ravninolJl E(J } Q, j J 0, 90) (sf.! j. 8),
z
I 0"
,
o A'
Y
A' /
Slika 11.8
F" J" Gil I"
G'
J'
H"
R j e sen j e: Presjck
nekog geometrijskog tijela
opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postup-
kom ili pomocll SwmQCf-
la. U zadatkll, prcs-
jeh: petostranc prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,
tllpkom, [J. probodistem
pujcdinih uucnih ::.
ravninom E. Vrh prcsjeka
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu
E, odreden jc pomocu dru-
ge projicirajuce ravnine
.:1(d,,1
2
) potoiene tim bri-
dum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi
odrediti vrhovi presjeka 2,
3, -I i 5, di je za njihova
odredivanje upotrijebljena
perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta
11.2 Presjeci prizme ravninom ?15
osnove A'B'CID'E' i tlacrta l'f3'4'S' tog presjeka. 12 tlacrta presjeka adrea-en
je njegov nacrt 1//2
8
3
8
4
8
5
8
vrhova 1, 2, 3, 4 i 5 pomocll ordinal a povucenih
vrhavima tlocrta okamito na aSH x.
Vidljivost prizrne i njezinog presjeka odredenaje na vee poznati nacin.
2. Zadatak. KasH trostranu priz,mu, kajaj je osnova ABC[A(5(),55,O),
B(75,70,O), C(90,50,O)] It ravn;n; Jr, i bocn; brid AD/A. D(20,15,60)), presj""i
ravninom (100,65,-90) (,1.1 1.9).
D" F"
y
D'!----/\
Slika 11.9
8'
R j esc n j e:
Postupak rjeS'avanja (jvug
zadatka analogan je rjese,
nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma
oa ravninom koja irna eli
vergentne tragove.
3. Zadatak. Kosu (5etverostranu prizmu, kojojje osnova
ABCD[A(30,30,O), B(60,15,0), C(40, 5, 0), D(20, 10,0)] u ravnini [[I l hrU
AE[A, E(S0,70,SO)}, presjeCi ravninom E(JO{),125,100) i odrediti mreiu te
prizme (sl.11.1 0).
__ _ 11. Presjeci geomernjskih rijeia ravninama
R j e sen j e: U ovom zadatku treba odrediti normalan presjek
cerverostrane kose prizme ravninom E(e"ez). Pod normalnim presjekorn prizrne
podnlzumijeva se presjek le pdzme ravninom koja je okomita na njene bacne
lwidcl'..'c.
Ovaj zadatak je rijeScn na aba nacina: direktnim postupkom i pomocli
stranocrta. Vrhove presjeka J, 2. 3 i 4 odredimo kao probodista ravnine E sa
bocnim bridovima prizme. Zbog toga polozimo tim brldovima druge
ravnine. Ravnina /1(d
r
,d2} koja je okomita na 1[2, a polozena je
hridol11 BF, sljece ravninu E u pravcu q(Q),Q2), koji presijeca taj brid u tacki 2.
DnJge tri projicirajuce ravnine, kaje poloiirno bridovima AE, CG i DH,
paraklne .<it! s mvninom 1.\. pa ravninu E u pravcima [1, r i s, koji su
paralelni s pravccm tj, Dakle i njihove projekcije pl,qt,r' i s' koje polaze iz
13cakCi P;.Q;,R; i mcc1usobno su paralelne.
Kako su likovi A'B'C'vti 1'2'3'4' perspektivno afini, a za njih je osa
lfinosti pravac ell dok su tloerti bocnih bridova zrake afinosti produzenja
:'ljihoyih pridruzenih straniea treba da se sijeku fla OS! afinosti. Zbog toga se
pridrnzenc stranice Ere i 2'3', ako je konstmkcija tac-no izvedemi, moraju sjeci
1!C1 pravcll (.c. kao i sve ostale pridIUzene stranice perspektivno afinih likova.
------Na is-toj-slicitn:ikazan je i drugi na6n rjeScnja toga zadatkrr;i'1o pomocu
Tragovi ravnine E, koja je okomita na bocne bridove prizrne, moraju
bill okoJ1l1ti j na istoimene projekclje lih bridovu. Posto :se zadatak ljesava
pomocu stranocn3, upotrijebit cemo stranocrtnu ravninu 'lr3 koja je okomita na
\"(\\/ninu IT} i na ravninu E. Tako se ravnina E i sve sto se u njoj nalazi, dakle i
tra7;cnl prcsjck, projlc.p;:a---H-a lT3 u trag-e). Kako je ravnina ltJ ukomita: lla ravninu
E, Srral10crtnu DSll ,Xl moramo postaviti okorrrito na e,. a kako ie ravnina 1[,
paralc:Jna s bocnim bridovima prizme, Gsa IXj je paralelna s tim bridovima.
Don]3 OSnova ABeD projicira se u osu IX], a gornja osnova u pravae
EFGH kcji je pGralel3-l1 Sri QSom ,X]" bridovi prizrne pfojioir-aju- se na 7[,3 u
pravoj veIiCini jer su paralclni s 1[3. Stranocrt 1"'2"'3"'4'" presjeka nalazi se u
Trccern tragu e" Pomocu ordinala, okomitih na }X3, dobiven je tlocrt 1'2'3'4'. a
romocu orclinaln okomitih na /X2 dobiven je nacrt 1""2""3""4" presjeka 1-2-3-4
prizme sa ravninom E, Ako ravninu E preiozimo oko traga e] u nJ, dobit cemo
pnI\;U velicinu lo2r;-.1r;4n presjeka 1-2-3-4 (J'''' If!' 2"'2
0
, 3""'3
0
, 4r9 4() jednako je
uchlljenosli tacaka 1'2'3'4' od ose /X3),
Pomoc:u nonnalnog presjeka 1-2-3-4 konstruisat cerna i mrew date
prizme. Kako je ravnina E okomita na bacne bridove, to Sil i stranice presjeka
1-2-3-4 okomite na odgovarajuce bocne bridove prizme.

-.),.--
1
,
y
D" A"
11.2 Presjeci prizme ravninom
l

"
C" / 1J' R.z,.Q.i l
x
2 Ex
,:_"'G''-'--''--l'=
!
0
(E' A
Slika 1 L 10
217
a)

H
2 J
B
C A
D
A
D
Aka se strane prizmerazv\ju u ravninu, nonnaini presjek ce se prikazati
kao pravac koji je okomit na bocne bridove. Razvijena mreza (sI.11, lOa) date
kose prizme dobit ce se na sJijedeci nacin:, .
Na pravac n prenese se 1-2=1020' 2-3=203' 3-4=3((1(/ 1
Tackarna 1,2,3,4, 1 povuku se pravci okomiti na pravac nina njih
istu straml prave veliCine ol1i11 dijelova bocnih Ide 11a
ravninc E. Te veliCine imamo u stranocrtu, pa ce se 1Z shke 11.10 premJetl na
'" "" "., 2
m
B" 2F 2
m
F" 3C ,mC"
sliku A E I
3G:;;;; 3
m
C
m
, 4D:;;;; 4'" D'" i 411= 4'" H
m
. Doda li se razvijenoj mreZi pIoha prizme
obje osnove,_ dobit cerna mreiu kose prizme s normalnim presjekom.
218 11. Presjeci geometrijskih lijela. ruvmnama
11.2.3. Presjek uspravne prizmc opstom ravninom
Zadatak. Uspravnu cetverostranu prizmu, kojoj je OSrlova
ABCD{A(35,10,0), B(55.5,0), C(70,20, 0), ])(45,35,0)] u ravllilli 1[1 i visiua v=.50,
presjeCi ravninom E(100,90,70) (sl.11.11).
R j e 5 e n j e: Zadatak je rijden na dva J1acina: direkmim postupkom i
pomocll stranocrta.
a. direktnim postupkom: Kako su bocni bridovi prizme okomiti na ravninu tr],
poklopit ce se tloert (2'3'4' presjeka 1-2-3-4 s tlocrtom prizme lfB'C'D'.
Nacrt toga presjeka odredujemo tako, da pomoc:u sutraznica ravnine E odredimo
nacrte vrhova presjeka. Na taj naein, a pomocu sutraznica fll i n prvog fraga,
odredeni Sil naclti 2# i 3
D
vrhova 2 i 3. Nacrt tog presjeka mozemo odrediti jos i
tako, da pomocu presjecnica ravnine E s ravninama polozeoim bocnim
stranicama odredimo nacrte stranica presjeka. Na taj 11acin, a pomocu ravnine
L\(df,d2), po!ozene bocnom stranom ADHE, odredenje nacrt ]'14" stranice 1-4.
H":"
G'"
/
/
/
~ E" H" F" G"
Silka ll.i 1
11.2 Presjeciprizme mVllinom 219
Pravac p( p', pit) je pr(fsjecnica ravnina E i ,1, a na nacrtu p" te presjecnice
nalazi se nacrt ]"4# stranice 1-4. U naCltu se vide sarno stranice 3-4 i 74 toga
presjeka, jer su na stranama koje se u nacrtu vide, dok se ostale stranice 3 ~ 2 i 1-2
ne vide.
b. pomocu stranocria: Posto je prizma presjecena opstom ravninom, to jc
potrebno ravninu E, pomocu stranocrtne ravnine nJ, transformisati u
projicirajucu ravninu. Zato treba slranocrtnu ravninu 7rJ postaviti okomito 113
ravninu E. Zbog toga je na slici 11.11 upotrijebljena takva stranocrtna ravnina
1i." koja je okomita oa ravoiou nj ina ravninu E. Kako je ravnina 1fJ okomiw nn.
ravninu E, stranocrtna osa JXJ mora biti okoinita na prv] trag el ravninc E. Na vee
poznati naCin konstmisan je stranocrt prizme, kao i treei trag e3 ravnine E. Posto
je ravnina E okomita na n3, to se stranocrt ]"'211131/14
1
)1 presjeka 1 -2-3-4 nalazi na
trecem tragu e3 ravoine E. Tlocrt J'Z'3
1
4'tog presjeka poklapa se sa tlocrtom
prizme, -jer su njezini- bocoi bridovi okomiti oa ravninu '/[j, a Duert r2
1
'jiY 4"
presjeka odredi se pomocu tlocrta i stranocrta tako da se uradi If" r;:: A''']"''' ,
B"2":;:::;B"'2
1H
, C
lt
3"':::: C'''3/Hi D"4":::;; DJN4,",.
11.2.4. Presj"k kose prizme drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Kosu trostranu prizmu. kojo) je OSl1ova ABC[A(10,30,O),
B(30.45, 0), C(50,20,O)] u ravnini ff; i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i
ravninom E(80,=,55) (sI.11.12): , . ~ - ~ . ~
R j e sen j e: Posto je ravnina E druga projicirajuca ravnina, nacrt
r2"'f presjeka 1-2-3 je l! njezinorn drugom tragu.e2_ 'Tloert presjeka OdTG,di se--
tako da se nadu tlocrti svih vrhova presjeka pa se medu soborn spoje. Kako je
vrh 1 na bocnom bridu AD, to se njegov tlocrt t nalazi oa presjecistu Ilocrm
KDI toga brida j ordinale povucene tackom r. Na isii Dacin Se odrede tll)Crli
2' i 3
1
vrhova 2 i 3 toga presjeka.
U tlocrtu se vide stranice 1-2 i 1-3 toga presjeka, jer se nalaze n3.
plohama, koje se u tlocrtu vide, dok se stranica 2-3 ne vidi, jer se nalazi nJ plohi
koja se u tlocrtu ne vidi.
Kako je vec napomenuto da su presjek prizme ravninom i osnova prizml'
perspektivno afini likovi, za koje su bocni bridovi prizme zmke atl0osri, a osa
afinosti je presjecnica ravnine os nove i ravnine prcsjcka, III afinoSl muz...;
posluziti kao kontrola tacnosti konstrukcije llocrta presjeka.
220 ] 1. Pre.'Ijeci geometrijskih tijela ravninama
Zata se pridruzene stranice A'S' i 1'2', aka je konstlllkcija tacna
izvedena, moraju sjeCi na prayeu eJ, kao i sve druge pridruzene stranice
perspcktiYllo 3finih likova. U zadatku je kOnSllllisana jos i prava yelicina
presjeka lo2(So prelaganjem raynine E oko njezinog prvog traga el na ravninu reI
e,
z
,
ot
A" 8"
y
A'
Slika 11.l2
11.2.5. Presjek uspravne prizme drugom
projicirajucom ravninom
1. Zadatak. Z(ldallO je pravilna petostrana uspravno prizma sa
inm'(l!!1 AHCDE II ravnini nj lwjaj je jedna strana CDIC(10,40,O), D( 10,20,0)]
visina pri7.l11c v"",,40. Odrediti pre,\:jek prizme ravnino11l E(50, 00,35) i
kOl1struisati mreiu s pre,yje{nim !ikom (sl, 1 '- J 3)
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na
drugom tragu e2 te ravnine.
e,
\A
m
3'
/I'
2'
I
5'
J 1.2 Presjeci prizme raVilinom
z
Ez
:p'" \E'" 0 C"! 0" B"iE" A":IX
E' J'
0': l' 5',
"
.2
8' G'
2'
aJ
C'
SlJka 1 Ll3
D'
221
Ex
Ie,
I
l'
E'
222 11. Presjeci geometrijskih tl}ela rm'ninama
Aka ta probodista oznaCimo sa 1,2,3, 4 i 5, to tacka ]# treba da bude u
presjecistu drugog traga ez ravnine E i nacrta brida AF, a tacka 2'" je u
presjeciStu traga e2 i llaerta brida BG itd. Nacrt presjeka jc od tacke r do tacke
3'" := 4" , a tlocrt presjeka prizme poklapa se sa tlocrtom prizme, jer su svi bocni
bridovi prizme okomiti na ravninu Rj. Na slid 11.13 prikazan je i lijevi bokocrt
dijela prizme ko]i je ispod ravnine presjeka. Odredena je i prava veliCina
presjeka 12345 prelaganjem ravnine E aka traga e1 u ravninu 7[2 na naCin
r 1 0::: J'lx itd. Na slid 11.13a nacrtana je mreza donjeg dijela prizme koja se
sastoji od mreze bocnih ploha osnove i prave veliCine presjeka. Donji dio prizme
je prerezan po bridu Al i razvijen na ravninu slike. Za konstrukciju te mrde
dobiju se prave veliCine bridova osnove jz tlocrta (Ao So::.:::: A'B', BiJC
D
::::: B'e
l
itd.l, a prave velicine bocnih bridova nalaze se u nacrtu (Ao 1 = A'j',
BO 2 ::::: B
8
2" itd.). Ako takvoj mrezi dodamo pravu veliCinu presjeka, dobit
celTIo mreZu dijela prizrne izmedu ravnine 1C i ravnine E.
2. Zadatak. Zadana je pravilna sestos{rallQ uspravllfJ prizma sa
osnovom ABCDEF u ravnini 7r} kojojje srediste u tack(QO,}5 ..0fjedan yrh u
tacki A(J0,35,O) i visina prizme v=50. Odrediti pre:ojek prizme ra"vninom
(65, tXl, 65) i konstruisati mrezu s presjecnim lik(lm 14)
R j e sen j e: Postupak rjeSavanja ovog zadatb :ma]ogu!1 __
zadutka kao na slici I f.13.
11.2.6. Presjek uspravne prizme prvom
projicirafucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu petoslranu L/spravnu prizmu, ko)a))e OSJIova
ABCDE u ravnini 1C." presjeii ravninorn E i konstruisati mreiu S presjecnim
!ikom. Elementi prizme i presjecne ravnine datf su na slici 11.15.
R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
tacke f 5 2' do tacke 4
1
na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom
ravninom.
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.
-of-
11.2 Presjeci prizme ral'nillom
z
. ____ __________
5
111
3'" ' 6'"
7'"
1
m
smi
0 Alii BH:Ft(
F'JI
4' 5'
7'
."
5"
3'

)'
A'
D' E' F'
Slika 11.14
CO
I 2"
.1
, 5'1
1
" 1
. r".:- --.-cl),
;,,1
7
" /
1"
e
z
/
X
/
/
C":E" ID" Ex
: l'
0'
e,
E' 2'
6'
a)
7"
)'
8'
Co DO
Co
D'
223
ii. Presjeci geometrijskih tijela ravninama
13'"
z
1
o
,
OIMENZIJE (mm)


d h k
dO

50 60 20 <5
2 52 , 58 20 30
3 60 '0 15 <5
r
70 70 5 60 Y
5 58 72 20
"
i 5
"
78 5 60
7 60 70 26
"
8 72 82 18
" ,
" "
5 60
['i'o 56
"
15
"

."
+--"f------
is''
---
4';
/
/
r'
.
,
5,4-
..:.:;1 i 0-
,
1J e,
\
\
, \
:,1"
x
Ex

,
,
,
,
'');.20
.. !
, I
_:30
-- /
",\,---
40
50
QJ
10
Slika 11.15
113 Presjecipiramide ravllinom
225
11.3. Presjed piramide ravninom
11.3.1.0 presjeku piramide ravninom
a. Presjek piramide kojoj je osnova npr. pelerokut ABCDE u ravuini 1t
(sU 1.16) ravninom E, koja je paralelna ravnjni n, je opet peterokut
koji je sliean osnovi.
Sllka 11 16
Vrhovi tog peterokuta su probo-
dista ravnine E s bocnim bridovima pira-
mide, a njegove strane Sll presjecnice rav-
nine E s tim bridoyima
Presjek svake piral11ide ravnino/11,
koja je parolelno s nfezinom oSl1ovom je
nmogokut, kojije slican toj osnovi.
b. Presjek pi;amide kojoj je osnov<1 npr. peterokut ABCDE u ravnini n
(sL11.17) ravninom E, koja prolazi vrhom piramide. je trougao 1,2, V, kojem
dvije strane I Vi 2- V idu vrhom piramide. a njcgova treca strana je poprecna
na te dvije.
Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11je-
gava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.
Sllka 11.17
c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,
ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:
226
11. Presjeci geometrijskih tljeJa ravninama
Na svakom bocnorn bridu piramide nalazl se jedan vrh osnove i jedan
vrh presjeka te piramide (A i I, B i 2, C i 3, D i 4), za kojc se kaze da 511
pridruieni vrhovi likova ABeD i 1,2,3,4.
Kako bocni bridovi piramide idu njezinim vrhom V, to se pridruieni vrhovi
osnove i presjeka nalaze na pravcima, koji idu istom tackom V ..
Na svakoj boenaj plohi piramide nalazi se jedna stnma osnove I Jcdna
strana presjeka te piramide (AB i 1-2, Be i 2-3, CD i 3-4, DA i kaje
nazivamo pridruzenim stranicama likova ABeD i J -2-3-4. Kako ravnma svake
plohe piramide sijece presjecnicu e ravnina J[ i E u nekoj t3cki, kojom mora
prolaziti jedna strana os nove i jedna strana presjeka, koje su na raj ravnini
(tackom I idu AB j ]2, tackom II idu Be i 2-3, tackom IIi idu CD i 3-4, a
tackom IV idu DA i 4-1), to se produienja pridruzenih strana til! likova sijeku u
tackama, kaje S1l na tragu e.
Ova dva svojstva su ka-
rakteristicna za perspektivnu koli-
nearnost. Bocni bridovi piramide,
na kojima leze po dva pridruzena
vrha, zovu se zrake kolilleac!je,
tacka kojom idu nake kolineacije
zove se srediste kolineacije, to je
vrh V piramide. a presjecnica e
ravnlna n i E je Gsa kolineacije.
Osnova svake piramide i
pre:,jek te piramide ravninom, ko-
Ja nije paraleina s njeZlllom OSIlO-
vom, niti prolazi njezinim vrhom,
perspeJctivna su kolinearni likovi, za kOje su bo{ni bridovi piramide zrake
kolineacije, vrh piramide je sredisie kolineaclj'e, a osa kolineacije je presjecnica
ravnine asnove i ravnine
11.3.2. Presjek kose piramide opstom ravninom
Zadatak. Kastl cetverostranu piramidu koja) je osnova
ABCD[A(-10,10,0), B(O,30,0), C(25,25,0), D(l5,5,O)} "ravnin; IT;; I'rh
V(50, 50, 45), presjeCi ravninom (70,60,50) (sl.J 1.19).
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.
11.3 Presjeci piramide ravnirwm
Vrh presjeka 1, u kojem bocni brid AV prohada ravninl.1 E,
odreden je pomocu dmge projicirajuce ravnine iJ.(thdiJ- polozene tim
Pravac p(P j, P2), u kojem se sijeku ravnine E i 6., presijt;;ca brid u vrhu j.
Na isti nacin mogli bi se odrediti vrhovi presj:eka 2, 3 i 4, ali je 72
njihova odredivanje upotrijebljena perspektivna koja postoji
tlocrta osnove--A'S'C'D' i tlocrta 1'2'3'4' toga __ Produ'zenjQ stnmiC8
kolineamih Hkova, tj. A'B'i 1'2', S'C'i 2'3' itd., moraJu, se sjeci Da tragu eJ.
Nacrd J"2"'3# 4
8
vrhova 1-2-3-4 odredeni su pomocu poloztnih tacknmi.l
J'2'3'4'-:--Stranice 2-3 i 3-4 tog presjeka ne vide se u tlocrhi,-,a stranice 1-2.iI ..4
su vidljive, jer su bocne plohe vidljive. U nacrtu, 5tranice' f2 i 2-3 su v-rdJjive, a
stranice J -4 i 3-4 su nevidlji ve.
v'
Slika 11.l9
1!. Presjeci geomelrijskih tUcla ravninama
Kada zadatak treba rijesiti pamaeu stranocrta, anda se upatrijebi takva
stranocrtna ravnina nj, koja je okomita na ruvninu 111 i na ravninu presjeka E.
Kako je ravuina ;1:3 okomita n<1 ruvninu E, 5tranocrtna osa IXj mora biti okomita
na prvi trag el te ravnine. Nacrta se zatim stranocrt piramide i treci trag ej
ravnine E na vee poznati naCin, Na tragu e3 nalazi se stranocrt J'"2//13
m
4
if1
presjeka ],2-3-4 i to od tacke )11/ do tacke 3
M
1z stranocrta presjeka odredi se
njegov tJocrt j' 2
1
3'4/ pomoeu ordinala povucenih vrhovima stranocrta
/"2'1'._5
M
4
i1f
okomito na osu ,X.h a iz tlocrta presjeka odredi se nacrt i"2"3
ft
4Jr
pomocu ordinal a povucenih vrhovima tlocrta okomi1.o na osu x,
11.3.3. Presjek uspravne piramide opstom ravninom
Zadaiak. [ispravllll petostrallu piramidu, kojoj je osnova
ABCDE[A( "20.20,0), B(-JO.40,O), C(20,40,O), D(30,20,O), E( }O, 5, 0)] u ravllini
n! sa sredisrem If tacki S(5,25,0) i visina piramide v
!i(70, 70,40) (sU UOr
45, pres jed ravninom
R j e sen j e: U ovom je zadatku presjek petostrane uspravne piramide
()dreocn 118 qh3 nacin8, tj. direktnim postupkom i pomo{:u stranocrta.
Vrh presjeka 1, u kojcm bocni brid A V te piramide probada ravninu E,
ndredell jc pomocu dmgc projicirajuce ravnine j( dj,d
2
) polozene tim bridom.
Pr.::c,:1(:: kojc!J1 s_t;:. sijeku ravoine E i J, presijeca-taj brid u vrhu 1, Xa
isri n<lcin l11og1i bi se odrediti vrhovi presjeka 2, ), 4- i 5, ali je za njihovo
udredivanjc llpolrijebljena perspektivna Kolineacija, Koja postoji izmedu doerta
os nove it' B' C'D'' i tlocrta ]'2'3'4'5' toga presjeka. Produzenja stranica
kol1ncarnih likova, tj: A'E' i 1't, B/C'i 2'3', C'D' i 3'4' itd., moraju se sjeei
(1;) lragll Cj, Tako smo dobill-tiocr'te 2,3,4 i 5. Nacrte 2"3"4"5"
lih '.ThoY(l odrcdimo pomocl1 ordinala polozenih tackama 2'3'4'5' okomito na
osn x. Vidlji-yost pir3mide i njezinog presjeka odreoena je na vee poznati nacin.
\/ec smo vidjeli kada se zadatak rjesava pomocu stranocrta, stranocrtllu
ravninu J[,. 1rcba postaviti okomito na ravninu IT, i na ravninu E. Kakoje ravnina
okornita na ravninu E, stranocrtna osa j.l:3 mora biti okQmita na prvi trag e, te
ravninc. Nacrtan je srranocrt piramide bo i trec] trag e3 ravnine E. Stranoert
presjeka 1-2-3-4-5 naJazi 5e 11a trecem rr-agu e} ravnine E. 1z
::tnnocrt8 pre;-;jek3 odredi se njegov tlocrt 1'2'3'4'5' pomocll ordinaia povucenih
vri1(Wim8 stranocr(a 111f2
M
3'"4'"'5''' okomito nn osu {t'", a iz tlocrta presjeka odredi
:of' _0'" rZ'" 3" -/-"5" pornocu ordinala povucenih Hhovima tlocrta okomito na
:.EU .!_-_
I
I
I
I
I
1
1
11,3 Presjeci piramide ravilillom
Slika 11.20
11.3.4. Presjek kose piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. KOSl1 cetvcrostraJ1U piramidu kojojje osnova
ABCD[A(50"25.0), B(30,1O,0), C(20,20,0), 0(40,35.0)] II ravnini IT, i vrh
229
V(O, 25,40). presjeci raminom (5, =,-5) i odrediti mreiu pit'amide 5 presjecnim
poligol1om (:;1. ! J .21 ).
230 11. Presjed geometrijskih fijele< mvo/namu
R j e sen j e; Kako je ravnina presjeka dnrga projicirajuca ravnina,
Ilacrt presjeka 1-2-3-4 je u njezinom drugom tragu ez' i to od tacke
]" do tacke 3", a tlocrt t2'3'4' toga presjeka dobija se pomocll ordinala, koje se
povuku od vrhova njegovog naerta.
Tloert A'B'C'D' osnove te piramide i rlDert ty 3'4' njezinog presjeka
1-2-3-4 Sll perspektivno kolinearni likov!, kojin"!i.\---Je tacka V'srediSte koli-
neacije, a trag el osa kolineacije. Zbog toga se produzenja pridmzenih stranica
tih Iikova, tj. A'B' i f2', B'C' i 2'3', C'D' i 3'4', te DIA' i 4']' sijeku u
tackama koje moraju biti na tragu e,_ -
Za konsrrukciju mrcie te pimmide (sUl.2 J a) potrebne Sll nam prave
velieine njezinih bocnih bridova. Prava velicina brida AV jednaka je njegovom
nacrtu A"" V" , jer je taj brid paraleJan s ravninom 1[2, a prave veliCine ostalih
bocnih bridova odrede se (s1.11.21) okretafljem tih bridova oko vertikalne me
VT, dok ne postanu paralelne s ravninom 1r:2. Duzina B;V" je prava velicina brida
BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao a donjegatro-
A
O
DOV
o
( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV
o
=- ( DO CO ::::: D'C", VO CO ::::: V"'C;) pa se mreza zavrsi trouglol1l CO BO VD :::: ( CO BO
= C'8', VO n = V"'B; ). A1:.o mreii bocnih ploha kose cetverostrane piramide
dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke va na
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", B
n
\/" c---0V(" Prava velicma duzine-Vl
jednuka je njezinom nacrtu V
U
(', jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina u
tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za
vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V
U
1; je prema rome prava
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V
U
2;) V
H
3; odnosno Y"'4
1
;,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha
te piramide V
O
1{j ::::: V'" 1;, Va 2 =- V
n
2;, VO 3 ::::: V" 3; i Vi! 4 :::: Vo 4; , pa se tac-
ke J
V
, 2.3 ,4 i J
O
spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te pi-
ramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.
l
.1
11.3 Pres.jeci piramidl:: mvtlinOIll
V"
11.3.5. Presjck llspravne piramide drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu sestosrranu {l.1;praVllll piral1lidu,
OSllova ABCDEF u ravnini nl> presjeCi ravninom E i konslntisafi mre-:fu s
presjec:nim likom. Elementi piramide i presjeclIe J'(1l'niJle zadLllli ,YU ilL!
slici J J .22.
II. Prqjeci geometrijskih tijela raminama
R j e sen j e: Kako je ravnina E druga projicirajuca ravnina, ana sijece
t\l piramirlu u seslerokutu kome je nacrt u drugom lragu te ravnine i
\.I., ud tacke j" 2: 6'Y do tacke 3/t;:=- 4". Tloert toga presjeka odredi se tako sto se
]"!(Klu tlncrti syih vrhova presjeka, pa se redom mean soborn spoje. Aka je tacka
l" =:0: 6
tf
nacrt-tacke I;:=- 6, u kojoj ravnina E sijece bocne bridove CV i DV, onda
jc t!ocrt 1'i 6' tih tacaka u presjecistu tlocrta C'V'_LD'v' tih bridova i ordinale
povw:-:ene tackom t =:0: 6" . Na isti nacin nadu se-tiocrti ostalih vrhova presjeka.
lJ sve tri projekcije istaknut je debljirn linijama onaj dio piramide koji .Ie izmedu
ravnina JT i E.
Perspektivna kolineacija, koja postaji u prostoru lzmedu osnove
pirrtmide i nekog njezinog presjeka ravninom, postoji izmedu tloerta osnove i
tioCrla svakog njezinog presjeka, Jer se normalnim projiciranjem dva
perspektivno kolillcarna lika ne gube njihova karakteristicna perspektivno
kolinGlrna svojstva. Zbog toga Sl1 tloert asnove A'B'C'D'E'F'i tlocrt presjeka
kolinearni likovi, za koje je tlocrt vrha V'srediste
knlineacije. a prvi tr<lg t! ravnine E Gsa kolineacije. Kad tacna izvedene
kons(T-ukcije tlocrta presjeka, moraju se, prema lome, produzenja pridmzenih
strana tih likova sjeci u tackama, ko.je su na tTagu el. Taka se pravci A'S'i 2'3',
Fi'e' i ]'2', kao_ i astaE perspektivno kolineami likovi, sijeku na prvom tragu
1;';. Pro.va veiicina togo presjeka piramide odredena je na slici 11.22 prelaganjem
r,--n-niIlt F oko traga e
c
nn rayninu 7[;:; tako sto se u nacrtu !" pos.tavl okomica na
co, i nanese (".Ie ::;.; Lri' Na isti naCin se nadu tacke 2, f', .j.n, SCI j ft vrhova 2, 3,
,( .5 i 6 pa sc tako dobijc pamlelogram {' 21' 3 4
1
) 5 i 61) koji je prava vebeina
pmale1of.-rrama f. 2, 3,4,5 i 6. Naslici 1 L22a-H.acrtana .Ie: mreZa piramide s-
prc;;jecnim poligonom. Ta mreza se sastoji ad sest jednakih istokracnih
rWlJg!ova, Kojima Sll OSl1ove jednake bndu osnove plramlde, a kraci jednaki
njezinom bocnolTl bridu. Prava velicina jednog bocnog brida, npr. AV, odredcna
je na toj slici pornoclI pravouglog trougla AOSoVOu'kojemu je AOS
o

SoV 0 "'" S"Vff , a hipotenuza AOV
o
toga trougla je prava veiicina brida A V. Prava
veJicina 5vakog brida osnove piramide nalazi se u tlocrtu njezine osnove
i-loBo = A'B', E./C
o
::::: S'C' itd.
Na mrezi bocnih ploha nacrtaju se stranice presjeka tako da se odrede
pra-ve veli(:ine duzina VI, 1l2, .. i V6, pa se prenesu od tacke V na odgovarajuce
bocnc bridove /\ V, BY- i FV. Prave velicine tih duzina nadu se na slijedeci
nacin: ako se tackom r povucc pamieJa sa osom x i njome presijece duiina
u tackj 11}, onda je duzina \To t) prava veliCina duzine VJ, jer je tacka 1 u
i,rostonl na hipotenuzi A V pravouglog trougla ASV, a udaljena je od njegove
katete AS taliko, ko!iko je tacka I udaljena od ravnine Tr" tj. koliko je tacka
! Jcbljell;J od ose x.
",'


0,

2
3

5
6
7
,
9
'0
11.3 Presjeci piramide ravninom
233
Dt!-1ENZIJE (mm J
; I h1
0 d"

"
]5 IJ,Z I t2
"
37 1 72 1
35 71. :'0 50
35 I 70

" " I 50
37 _ I 1.5 I 35
34 J 76-1.
:.0
36 I 70 75
60
0, oj
F,
80 Ao c,
Slika l1.22 Ao
B,
______ -,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci geumdrijskih tijcla ramillama
Aka se, prema tome, tackama ]" =: 6
P
, 2#;;0; 5/1 if"'" 4# poyuku paralelc
s osom xis njima presijece duzina AOV
o
u tackama l = 6", 2 0= 5 i 3 =- 4 ,
onda je VO 1 :::; V 1, VO 2 ::::: V 2,. i VO 6 ::::; V 6. Kada se na mrdi oznace tac-
ke 6
o
.i
o
,2(p,.,5
o
i 6
o
,rakodaje Vol
o
:;;:VOjO,Vo2i.l::::.:V<J2v, ... , Vj 6
a
::::;V'
i
6,
a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.
11.3.6. Presjek uspravue piramidc prvom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Zadanu pravilnu seSlostranu l!.SPNH'llU piramidu, cija je
OSIlOI'G ABCDEF u ravJJini TrJ, pre::.je("i ravninom E i konstruis(lli mreiu.
Elementi piramide i presje6ne ravnine zudani SII no slid j J .23.
R i e sen j e: Kako tloert presjeka piramide prvol11 projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine. to je tlocrt toga prcsjeka duzina
r 4' na tragu e,. Tacke r i 4' su Hoeni taeaka J i 4 u kojima ravllina E sijece
bridove 05nove piramide A8 i CD. a tacke 2
J
i 3' 'ill tlocrti mcaka 2 i 3 u kojima
ta ravnina sijece bocne bridove BV i CV Pomo(;u tlocrta tin srr
Iljiliu'vj nacrti 3" i -:/."
Dalji post'upak rjdavanja 51iean je rjdenju zadatka kao na sUe! 11.22, S
tim sto je ova piramida sjecena pI'lOm projicirajucom ravninom.
Na slic} n,23 dataje tabela sa-jos,deset zadataka za rje.saNanje.-
--- ---- ------'--- ------------
71.3 Presjeci piramide mvninom
________ -'--13'5
-] r
I

I
I
[fili om \ B"';E"". Alii Flii 0
.... DfHENZlJE (mm)

r han d'
31. 86 1.2 H 55
55
. ___
52
I 53
50
l
55
6,
Y
i/
4
1
?5
1 2l; 76 39
3 31 90 1.0.
--s5" 100 ;; 5
5 35 96
"
39
6
"
80 '2 '0
7 36
"
'0 '2
,
28 78 25
'0
9 37 82
"
50
'0
-"
"
<L
"
Yo
2,
I,
oj
Slika 11.23
236
1 J. Presjeci geometrijskih tijela ravnirtal1lo
11.3.7. Prcsjck uspravne ph'amide trecom
proj'icirajucom ravninom
Zadatalc Uspravnu cetverostranu piramidu kojo} je osnova
ABeDlA( .50.5.0), B( 40,35.0). C( 10,30,0). D( 20.1 0,0)] !l ravl1ini ",.
<;reditc 0.5110VC II II tackiS(-30.2(),O) i visina piramide v = 40, presjeCi
."mllinom (,."".45,25) i naCi pravu veliCinu presjeka (8L11.24).
R j e sen j e: Kako bokocrt presjeka te ravninc. trecom
r;:l'vninorn mora biti 1.1 trecem tragu te ravnine, naertan Je na ShC1 11.24 deslll
bokocrt te piramide i tree! trag e3 ravnine E. U presjeku toga bokocrta i traga e.:
naJazi se bokocrt ]""2"'3"'4'" trazenog presjeka J -2-3-4. Pomocu bokocrta 1
odinab okomitih nu OSH Z konstruisan je nacrt ]'12"3"4" toga presjeka, iz
nacrt8, 8 pomocu ordinala okomitih na 08U x, dobiven je njegov tloert J 2 j 4 .
y
Slika 11.24
:tc'. . .
/1 '..,
.'.
"
//
,/ "
\ ./:' Ell
\;/c, __ /
.: JO /
i
/
/
1 J.4 Presjeci stoim rm,'Ilinom
Tloert A'B' C'D' osnove piramide i tloen 1'2'3'4' presjeka te piramide- 511:
perspektivno kolinearni likovi kojima je tacka V' srediste, a trag e, osa;"
kolineaeije. Zato sc pridruzujuce stralllce irB' i 1'2', 8'C' i 2'3', CD' i 3'4'--,
fe LiA' i 4'1' mo!"a.lu sjeci na tragu e/.
Na slici jc odredena .los i prava velicina j023
G
4 nadenog presjeka
prelaganjem ravnine E oko njezinog treceg traga e3 u ravninu-7[3 na slijedeci'
nae-in: Ravllinu E zajedno s prcsjekom prelozirna ako treceg fraga eJ u ravninu'
1[3 T acku J
O
vrha 1, preiozenu aka traga e3 na H}, naderno tako sto u njezin
bokocrt 1
m
postavimo okomicu na CJ i prenesemo Jm _]0 -:= ]" -1 Z , jer je duzina
j - 1''' u prostolll jednaka duzini r -1 z.. Na isti naCin nadu se prelozene tacke
2 , 3 ,4
U
vrhova 2,3.4 pa dobijemo cetverokllt 1(), 2() ,3 ,4() koji je prava
\"clicina cetverokuta j, 2, 3, 4.
p.4. Presjeci stosca ravninom
Pod presjekom neke plohe ravninom podrazumijeva se skup tacaka koje
Sll zajectYlicl<e toj plohi i ravnini.-
11.4.1. 0 presjeku stosea ravIlinom
KDd- crtanJ3 tehnlckih predmeta I, uopste, pn Izradj -tehnickih crteia
primjenju.lu 8e razne vrste krivuJja. Posebuo se isticu one koje se dobijll kada se
rotacioni stazae sijece ravninom. Kada rotaeioni stozac sijecemo ravninom, koja
ne pro]azi njegovim vrhom, dobivamo prcsjecnll krivulju: kruinicll, elipsu,
parabolu.-Lhiperbolu. Te krivlllje zovu se s(oJca.
.. Ra"\:nina E koja ne prolazi vrhom rotaeionog stosca sijece taj stozac u:
Q. ATuinici, ako sijec.e sve njcgove izvodnice, a paralelna je s njegovom
osnovom (sI.11.25):
b. {'{ipsi, ako sijece sve njegove izvodnice, a nUe paraleina s njegovom
osnovom (51.11.26);
c. paraboli, ako je paralclna s je.dnom njegovom izvodnicom (s1.11.27);
d. hiperboli. ako je paralelna s dvije njegove izvodnice (s1.1L28).
238 J 1. Presjeci geometrijskih tijela ravninama

----T----"
-- - -i---
Slika l! .25 Slika 11.26
Slika 11.27
Slika 11.28
Kad ravnina E prolazi vrhom rotaclonog stosca, ona moze imati sa
stoi3cem zajednicki:
a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca,
b. jednu izvodnicu, ako je a
izvodnici,
c. dvije izvodnice. aka je ex > [3.
/3, tada ravnina dodiruje stozac u toj
239
11.4.2. Presjek kosog kruinog stosca opstom ravninom
1. Zadatak. Kosi kruzl'li stozac, cijaje aSCI SV[S(55,55,O), \l( 15,0, 75)J,
osnova u ravnini TTl i poluprecnik amove r = 28, presjeh ravninom
(40,75,-30) i odrediti projekcije presjeka. U proizvoljnoj taad kOlls!n.tisati
tangentu..7Ulpresjecnu krivulju (sl.11.29),
R j e sen j e; U ovom cerno zadatku projekcije presjeka 0dl-edili
pomoeu stranocrta. Stranocrtna ravnina n3 mora hiti okomita na f2tvninu 1[1 i na
ravninu , pa je stranocrtna Gsa IX3 okomita na prvi [rag e f te ravnine. Odredi triO
stranocrt toga stosca A'"B''''V''' j stranocrtni trag e} Tavnine E. U stranocrtu se
presjecna krivulja em projicira na treci trag e} ravnine E. Iz stranocrta se vidi da
je presjecna krivu!ja elipsa, 5 obzirom nll to da prcsjecna ra\'nina sijcce SVt
izvodnice tog stosca, a nije parale!na S tljegovom 0$110V0{11. POrllOCLt sLranocr(a
(" , 2Hr racaka 1 i 2, te t{oena i nacrta izvodniea A Vi BV odredimo tlocrte t2'.
zatim nacrtc 1"2
h
tih tacaka. Duzina 1-2 je precnik presjecne krivu!je. Da je
duzina J -2 jedan precnik eiipse, dokazat cemo na slijedeCi nacin: kako je pf"vi
trag tangencijatne nivnine u tacki A pravae A'A''', koji je s prvirrr-
tragom e, ravnine E, to je presjecnica tih ravnina, koja je rangenta elipse e u
tack! " sLltraznica prvog {raga ravnine E. Tangema dipsc e u La6ki ::: je
sut..raznica prvog traga te ravnine. Kaleo SLl tangente e!ipse e II tacbm:l 1 i 2
sutraznice prvog traga, one su meau sobom paratelne, pa je dU:litla J 2 precnik, U
simetralni.i" tacka Ie duzine je srediste U elipse e. ;\a sumtZDlC) II! prvog {rag-'d,_,
koia prolazi sredistem 0, bit ce 3-4 presjecne elipse e, koji je spregmni
precnik precniku 1-2, saddi tacku 0 i okomiL je na mvninu Te;. Zbog .ie
stranocli precnika 3-4 tacka flY, koja se pok!apa sa tackam O'/f _ Tlocrr
3/4' i naert - 3"4" precnika 3-4.. odredeni su pomQGu ordillala i pr0jekcijCl_
izvodnica CV i DV, kaje pro[aze njegovim krajnjim raCkal1l3. ty i 3'4'
su spregnuti precniei tloerta e
l
, a duzine j"-Y i 3"':;" su sprcgtlllti precntci naena
e" elipse e.
Posta su ravnine n, i E perspektivno kolineamo pridruzene u prl)S[Onl,
osa r.e kolineacije je pry! [rag eJ ravnine E, a sredisl.e kolineacije je vrh V stosca.
1'3 se perspektivna kolineacija u tlocrtu projicira u tal'llinsku perspek6vnu
kOlineaciju sa sredistem V'i os om ej. Kruinica osnove k i presjecna krtvuiJZl e
perspektivno su kolinearno pridruienc, pa su pridruzeni i njihovi tlocrti Je' j /.
Sredis'ta S i 0 pridruzenih krivu!ja nisu rnedllsobno pridruzene tackc.
240 ____ -'I"I".c.Pc.c:resjeci geometrijskih tijela ravninam=a ________ _
k'
d,
H'
A'
t:
);"1
Slika 11.29
I'
I
I
j".
I
,
,
I','
11.4 Presjeci sto,{ca ravllinom
241
Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV
m
tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke T; krufuice k', a
tangenta t' ehpse e' u tac,ki T' je slika tangente f; kruznice k' u tacki T;. Nacrt
t" tangente (jc spojnica tacke T" i nacrta prvog probodista tangente t.
2. Zadatak. Kosi kruini siozac, cljaje osa SV[S(95,40,O), V(55,20,60)j.
osnova u ravnini 1[, i poiuprecnik oSl1ove r = 30, presjeci ravninom
E(J 5,-20, - j 0) i konstruisati rnrezu dijela omotaca stosca ad ravnine 1[; do
presjecne ravnilJe. U proizvoljnoj lm:'ki presjeClle krivulje povutt tallg!11tu
(.11./1.301.
R j e sen j e: Projekcije presjeka kosog kruznog stosca mozemo
odredii:l P01110CU stranocrta i direktnim postupkoJn, kako je rijei3en ova] z a d ~ ~
Presjek U ovom zadatku je DQ_ clins] .ier ravnina E sijece sve izvodnice toga
stoSca, a nije paralelna s njegoyom osnOVOln. Ako se odrede probodista ravnine
sa izvodnicama A V i B\l, koje polaze sa precnika osnove okomitog na trag et.
dobit cemo tacke presjeka 1 i...2 tih izvodnic3. Duz.ina 1 2 je precnik presjecne
krivu1je, pa je tlocrt 1'2' precnik tlocrta e', a nacrt 1"'2'" precnik nacrta ~
elipse e.
Da bismo oJredili drugu osu 3-4 presjeclle elipse e i njene projekcije,
polozimo simetralnol11 tackol11 O( 0'. 0"') duzine 1-2 horizonta1nu ravninu L,
kojoj drugi trag S2 ide tackom all paralelno sa os om x. Ravrnna L sijece rotacloni
stozae u usporedniku k( k',k') cije je srediste u tach O( 0',0'), a ravninu E u
sutraznici m( m',m") prvog traga. Usporednik k i sutraznica m sijeku se u
krnjnjim tflckama J i 4 druge ase elipse e. Tloert 3'4' ose 3-4 je precnik tIocrta
e'. a nacrt 3""4"'je prec.nik nacrta e" ehpse e. Duzine 1-2 i 3-4 su ose presjecne
e!ipse (" :1 pfojckcije tih osa dajll parc)"\:e spregnlltih precnika projekcija te elipse.
240 11. Pre:,jeci geomelrijskih tijela ravniiluma
v"
x
B"!C'J i K"
I
Sllka 11.30
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj.
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
J3
N
i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo
kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d
1
osnove kminice k
J
u taeki D. Tacka
e' je perspektivno kolinearna slika Tacke D' kmznice _ a tangenta t'
dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.
11.4 Presjeci srosca ravnil10m 2:n

Nacrt til tangente t je spojnica tacke 6" i nacrla prvog probodist::t
tangente t, Tu tangentu mozemo konslruisati i kao presjecnicu r ravnine E i
tangeneijalne ravnine L1 stosea 1I tacki 6, kojaj je pravac Li, prvi trag, lclckulJ.\
:= r; u kojoj se sijeku tragovi e, i dj , i tackom 6{ 6',6" j lJdrcdcna je rangenta
t( (,t") eJipse e( e',e
ll
).
Mrdu omotaca sa presjecnom krivuJjom konstruisemo lab) S[U l)::,llUVU
Slosca podijelimo nll sto veci broj jednakih dijclova, U ovorn zadatku osnova je
podijeljena na osam dijelova, Nacrtani SU doen! i nacrli izvodnica koje idu lZ
podionih tacaka. Za konstrukciju mreie potrcbne S'LI nam prave vehcine
izvodnica, Izvodnice prave velicine C;V''', D;VH, E.;'\/", J,;I/h dobijemo
okJetanjem izvodnica ako vertikalne ose, koja zamislimo kao vrh slosca, dok nc
budu paralelne s ravninom n2. Zatim naacmo udaljcnosti od vrha V, Tacke
presjeenc krivulje, kaje su na tim izvodnicama. Te udaljcnosli jeJnake SH
duzinama V
h
5/), V"6{), V
h
7 ,. V
h
]2/).
Konstrukcija mrde omotaca stosca, koji je prerezun du:z.tllom izvodnl<..:e
CV i razvijen na ravninu, izvodi se na slijedeci nucln: nacrta se duzin3 prave
velicine C;V'" "'" CoVa najkracc izvodnice GV (sLll.30a). Da bismo dob:di
razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\' aka V
IJ
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN
za duzinu juka ----:::: MN, Na isti naCin se konstruisu ostale izvocini":':G 1
2
su ;').-1 C.!, Krivulja spujc.na ,D
iJ
, En
FO. Go), H
U
./iJ ,jD i CiJ je ra"Zvijena krivulja k;. Ako odredimo pravu ve!icinu
spregnutih precnika i pornocu l1jih konstruisemo elipsu, dobit cemo pravu
velicinu presjecne krivulje e
D
Kad razvijenom omotacll dodamo osn0V11 i
presjecnu krivu!ju, dobi.t cemo mrezu dijela stosca izmedu dije ravrrITrc, ravninc
IT1 i presjecne ravnine E.
Tangenta d
J
krivulje k
J
u tacki D i tangenta t krivulje e U Lack; 6 :ill
stranice trougla D6T" koji je u tangencijalnuj ravnini A Aka konstruiSetnO
trougao D06r/, (s1.11.30a), koji je shean trouglu D6T
J
, njegova stnmica
D()r/) :::: d; bit ce tangenta krivulje k; n tacki DO, a njegova str3nica
6r/::::: CO je tangenta krivulje eO u tacki 6'-', Trougao D
0
6
J
T/' kOl1S[ruiseruu
pomocu pravih velicina njegovih stranica, a te su D
0
6, D{JT/::::: l
T{06 =T/6
1J
(6'6 =6x6"}.
Il. ravnil1ama
V"
J'
ki' aJ

SEka 1l.30a
11.4.3. I'resjck rotacionog stosca opstom ravninom
Zadntak. Rotacioni stozac ('ijaje Gsa SV[.S(O,30,O), V(O,-30,50)],
OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r = 25 u ravllini 1fh pi'esjeCi ravninom
Fi7(JJ5.45} (.1/.1131). .
c
R j e is c n j e: Da blsmo odredili presjek toga stosca opstom ravninom,
polozirno prvu ravninu ,1( d
1
,d
2
). To je ujedno ravnina sirnetrije,
jeT je zamisljena osom rotacionog stosca okomitog oa ravninu E Njezin prvi trag
d! ide tackom vrha V' okornito na prvi trag e, ravnine E, a drugi trag d1 okomit
je na OSLl x. Ta ravnina sijcre rotacioni stozac u izvodnicama A V i BV, a ravninu
E u priklonici prvog traga p( pI, pH) . Izvodnice A Vi BV sijeku se s priklonicom
p n tac.'kama 1 i 2 kojc su dva ljemena presjecnc clipse e. Duzina 1-2 je velika
osu Ie ejipse, pa je njezin tloert 1'2' precnik tloerta e', dok je njezin naerr
precnik nacrta e.'-' elipsc e.
] fA PresJeci stasca ravllilIom 245

Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu
ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")
prvog traga. Paralela k i sutraznica m sijeku Se u tackama 3 j 4 druge ose elipse
e. Tloert 3
f
4' ose 3-4 je precnik elipse e
f
, a njezin naert 3"4" je preenik
elipse elf .
Slika 11.31
Duzine 1-2 i su
osc presjeene elipse e, a
projekcije tih osa daju
parove spregnutih precni-
ka projekcija te eJipse,
kako je u nacrtu elipse e.
Ako su projekcije tih osa
meuu soborn okomite,
kako je u tlocrtu te clipse,
onda one daju veliku i
malu osu te projekcije,
----.P-il bismo odredili
tacke 5" i 6", u kojima
nacrt elf e!ipsc e dodiruje
konturu nacrta toga
ca, polozimo ravninu B
konturuim izvodnicama
CVIDV. Njezin prv! trag
b
j
ide tac-koHl
leI no sa osom x. Ta
ina sijece ravninu E u
sutra:inici 11.( Il', /1")
gog traga, koja sijece
izvodnicu CV u tacki
5( ), a izvodnicll DV
u tacki 6(6',6').
Vidljivost stosca i
njegovog presjeka
dena je na vee poznati
!laCin.
246
J 1. Presjecl geometnjskih lijela ral'lIillWna
11.4.4. Presjek rotaciollog stosca drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotaciani stoiac, kame je 05110va u ravnini ITII srediste OSllove
[{ tach S(35,35,O), poluprecnik r = 25 i visinet stosen v = 60, pre::'jd'i ravninom
E(65, 00,65). Uproizvoljnoj tacld presjeclle krivufje kOllstruisati wngentll j mreZu
omotaca sa presjecnom krivuljom (st.l1.32).
R j e sen j e: S obzirom na to da treba konstruisa[i mrdu omotaca toga
stosca s presjecnom krivuljom, podijetimu njego\'u osnovu na nekoliko jednakih
dijetova, npr. 8 dijelova. Nacrtajmo zatim projekcije izvodnica koje ielu iz tih
podionih tacaka. Ravnina E sijece te izvodnice u tackama 1,1,5,6,7 i 10 cije su
druge projekcije na drugom tragu e2 te ravnine. Projekcije tacaka 3 1 90dredimo
pomocll pm-ale1e u koja proJazi tim tackama. Pomocu nacrta presjecnih tac,aka
odredimo njihov tloert, a na osnovu tlocrta i nacrta, bokocrt tih tacaka.
Velika Gsa presjecne clipse je duiina 1-6, a njena simetr:-llna tacka je
srediste 0 te eJipse. Mala osa 4-8 presjeene elipse e ide tackom 0 okomitu na
ravninu ][2_ Njezin nacrt 4" = 8
1t
je u simet:mmoj .ta6ki_O" nacrta r 6
17
velike osc
te elipse. Tloert 4"'8' male ose odredimo pomocll t1ocr"ta k' paralele k na kojoj se
nalaze nJczine krajnje tacke 4- i d. T!oen presjeclll:': t'lipsc: jt: ,/) k0joj jc
velika osa duzina 1'6', a mala Gsa duzina 4'8'. Bokocrt presjecne elipsc je
elipsa e
P1
kojoi je velika osa duiina 1"'6'" , a mala duzina 4
H1
S/P .
Bokocit rotacionog stoka nacrtan je tako kao 'chr je-,J"dstranjen dio--3-to$-
e<l, koji je iznad r(lvnine presjeka. pa se presjecna c]ipsa u bokocrlu vidi elida.
Objamjeno je ranije da su osnova stosca - kruz.nica /.:.{ i prcsjecna
krivulja e toga stoku perspektivno kolinearni !ikovi u prostoru, kojima je
srediste kolineacije vrh stosca; a Gsa kolil!eacijc.jc presjeenica ravninc njego-ve
osnove i ravnine presjeka. U toj perspektivnoj kolincaciji pridruiena je, npr.
tacki D' tacka 5', a tangenti Ii kruznice k; u tacki DI pridruzen8 je tangenta
t' elipse e' u tatki 5', pa se te pridntzene tangenlc sijeku u tacki T:, koja mora
blti na osi ko1ineacije e). Oakle, pomocu perspektivnc kolineacije mozemo Ll
svakoj tacki dipse e' odrediti njezinu tangentlL
Mreia omotaca s presjecllOlH krivuljom. Ako omotac stosca razre.zcmo
duzinom izvodnice EV, pa ga razvijemo u ravninu crteza, dobit cemo mrezu toga
omoraca (5I.11.32a). Tu mrezu nacrtamo tako 5tO oka tacke ,,0 opiSemo luk
kruznice k: poluprecnika AOV
o
::;;: A"V" . Kako jc raz!ika izmeduluka kru:znice i
pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k;
tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku
11.4 Pre!Jjeci SfOSC(I ravninolll
kruznice k: i dobijemo luk A
O
EO na kruznici koji je priblizllo jednak luLu
A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice odrcdimo na roj
kruznici tacke Co, DO i E
iJ
desno, te }j0, GO, FO i EO lijevo od tacke
A( A
O
So::::: BOC
iJ
= COD
o
= DO EO = A
O
H
O
"" HOOo = GO pO = F
O
EO) .Ako tacke
EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi izvodnicom A V iii EV. Kad se
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5
V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV
u
mreze ornotaca toga V"5 =V05. Na isti nacin dobijemo mcke 2
u
,
3
0
, 9-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6
v
-nc-mora
vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom; _ne mij<enja sc
razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
Povuce se tackom DO okomica sa DOV
o
, pa se prenese ;;:; D/T,' , a kako je
duzina DT
j
u ravnini fCl, to je Dli = . Kad se spoje taeke 5i Tj, dobije se
pravougaoni rrougao 5DaTI' koji je jednak trollglll 5DT, u prostOrLl, pa je
njcgova hipotenuza 5TI trazena tangenta krivulje eO u tacki 5 .
Kako je tangenta presjecne krivulje e u tacki 1, odnosno 6, okomiw !l,1
izvodnicu sroka, koja prolazi tom tackom, tangenta krivulje eO u tacki j!),
odnosno 6
0
, mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom
Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
stosca u tacki K.
248 fijela
z
x
C'''
G'
DINENZIJE (mm)
Q,
" 0 d 0,
b-- 60 60 <0 I JO
A'
l,J
70 70
"
JO
L-'
80 80 50 JO
H-
60 58 J5
"
70 58 '0 JO
C'
"
EE 72
70 '0 <5
6'
a ! 80
70 50 30


80 Jfj
"
10 - ;,(, 70 43 '5
E'
,/7'
r,
C'
Slika 11.32
11.4 Presjeci stosca ravllinol1!
1z tacke K povuce se okomica na ravninu presjeka E i .
, d' 'I ' P [) , i'P' ' s nJom p, , "
lZVO mea A V u tac (1 ., uZlna ::: r) Je poluprecnik lullZ" kr' 'I'e' o"o-'st(
nice za IV J ,_ .. ;,_,_ -
krivulje eO u tacki 1. --',
Analognom kOllstrukcijom dobija se poluprecnik '1 kruznice
nosti krivuUe eO u tacki 6 .
Na istoj slici data je tabela sajos deset zadataka za rjeavanje.
11.4.5, Presjeci rotacionog stosca drugiru
projicirajucim ravninama
1. Zadatak. 1z nacrta rotacionog cija je osnova u ravnini rt:"
presjecenog drugim projicirajuCim mvninama, l1acrtati tlvert i lijevi bokocrt
ol1og dUe/a sto.fca kameje kanHira llacrla deblje izvucel1a. Na tome dijelu stosea
/1o!aze se kOl1tl1mi prqjeci po." elipsi, hiperholi, paraboli i kruzTtici (sl.11.33).
R j e sen j\ e: a. Ravnina, koja sijece sve izvodnice stosca, a nije
paralelr:l-t1._s njegovom osnov9m, ima presjek po eiipsi, kojoj je velika_Qsa duzina
1-2, mala osa duzina 3-4, a tacke 5 i 6 u bokocrtu naJaze se na konturnim
lzvodnicama toga slOSca.
Nacrt c1ipsc jc duzina 11/]/t, a njezin tioert je elipsa kojaj je velika osa
duzina /2', a mala osa 3'4'. U bokocrtu je takode elipsa. kojoj je velika osa
_.:;!"-/-'" , a mala ,!sa Juzina ]""2
m
koja Jo,:iiruje konturu .bokocrta stoSca u
tackarna 5''' i 6$.
h. Ravl1ina, koja sijece stozac paraJelno s ravninom 1[), ima presjek po
ltiperboli. Na zadanom stoscu nalazi se sarno jedna grana hiperbole kojoj je
II. Na njoj imarno jos istaknute tacke 7, 8, 9 i 10. Nacrt hiperbole
je duzina 7"1 r, a njen tloert je duzina 7'8'. Bokocrt je jedna grana hiperbole,
kojoj je tjemc u tacki 1]"', a n3 njoj su tacke 7
m
, 8
m
, 9'" i 10
m
Na ovoj grani
hiperbo1e imarno samo lukove i 8-10.
c. Ravnina, koja je paralelna s lijevom konturnom izvodnicom u nacrtu,
sijcce stozac po paraboli, kojoj je tjeme u tacki 18, osa paralelna s ravninom 'Trz,
a na njQj Sli istaknute jos tacke 12, 13, 14, 15, 16 i 17. Nacrt para bole je duzina
12/tJ8
1f
, njezin tlocrt je parabola, kojoj je u tatki 18', osa paralelna sa
osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
bokocrta u tackama 16
m
i 17
M
, a 11a njoj su jos tacke 12"', 13
m
, 14
m
i 15"'. Od
pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.
250 11. Presjeci geometrijskih tijela TiI::::":::":::"="':::""",,'________ _
V'"
!

,
I 70
Silka 1 U3
d. Ravnfna, koja je paralelna sa -o50m, sijece stozac po kruinici, na kojoj
Sll tacke 9, 10, 14 i J 5. Nacrt krumice je duzina paralelna sa osom x, a na njoj su
tacke 9
6
=:: 10
K
i 14" == 15". Njezin tloert je kruznica na koja] $U tacke 9/, 10',
14' i 15', a bokocrt joj je duzina na kojoj su tacke 9
1h
, lO"', 14'" i 15' .... Od
kruznice imamo sarno Iukove 9-14 i 10-15.
2. Zadatak. Iz nacrta rotacionog stosca, cija je 05;nova 1/ ravninl 1[},
presjecenog dntgim projicirajuCim ravninama, nacrtati rlocr! i lijevi bokocrl
onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu
prethodnog zadalka.
____________ I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.'_'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'__________ 251
Slika 11.34
11.5. Presjeci valjka ravninom
11.5.1. 0 presjeku valjka ravninom
a, Ravnina E koja je okomita na osu rotacionog valjka, H kojoj je drugi
trag e2, sijece taj valjak po kruznici k( k',kN), ciji je presjek jcdnak osnovi
valjka (s1.l1.35).
Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
jednak toj osnovi.
b. Ravnina E koja je paralelna sa osom rolacionog valjka sijeec valjak
po paraleJogramu EFGH. Dvije strane toga paralelograma EH i FG su izvodmcc
valjka, a druge dvije strane EF i GH su tetive njegovih osnova (s1.11.36),
252 11. Presjeci gemnetrijskih tijela ravninama

D'".'
OW,R"
I
i
'5" x
--lC;p;'-, -+, B'....,.,.
k"
Slika 1135
x
Slika 11.36
c. Aka rotacioni valjak presijecemo ravninom, koja nije ni okornita ni
paralelna sa osom valjka, presjek ce biti eiipsa (51.11,37).
d. Ravnina E, kojoj je drugi trag prav3c e2, a kojaje okomita na osu toga
valjka, sijece ga u elipsi, kojoj je nacrt duzina M"'N" 1 a koja zove normalni
presjck kosog kruznog valjka (s1.1 1 .38).
Svaka mvn{na kOja je ('komita na izvodnice kosog kntirlOg valjka sijece faj
valjak I,t elipsi. Tdh'i pre/Jed se zovu normaiHi presjeci kosog kruinog
valjka.
Sl.'a/;:.a rf!.ynina kOja je paralelna sa vSI1Q+"Oln kosog kruinog va(jka .s-ijd!e tal
lafjak u kruinici kojajejednaka o'snov(
D" C"
0" c"

I
R'
- - F?"
N'
'"
5" x x
D'

'R'
Slika 1 J.37 Slika 11.38
f1.5 Presjeci valjka ravninoll1
253
11.5.1. Presjek kosog l<ruznog valjka opstom ravninom
Zadatak. Kosi kruini valjak kome je OSI101'O u ravnini H" OS(1
MN[lW-65,30,O), N(-5,60,60)] i poluprecnik osnove r 25, presjeCi
ravnil10lJl 2:(20,40,20) i konstruisati projekcije presjeka. Nacrtali mreiu
riolljeg dijda va/jl\a od tamine 1[1 do presjecne ravl1l'ne. U proizvo!jnoj tacki
'- presjecl1c krinL{je povuCi tallgcntu (51.11.39).
P. j c sen j e: Presjecna ravnina je zadana taka da je okomita na
lzvodnice- vaUb. Svaka ravnina koja je okomita na izvodnicc kosog kruznog
\'aJjka sijece taj valjak u elips! i takve prcsjeke nazivamo nOfmalnim.
Presjek valjka ravninom L mogao bi se odredili direktnirn postupkom, tj.
da se pot raze probodista pojedinih izvQdllica valjka .s tom ravninom. Posto je
potrebna dobiti i mrezu vaJjk.a;- odredit celTIO projekcije normalnog presjeka e
kosog kruznog vaJjka kome je donja osnova U 1[/. Kod normalnog presjeka,
presjecna ravnina 1: okomita jc na OSH /vfN valjka, pa je trag 51 l..MN', a
.1'2.1 M !v" . Kod odredivanja tlocrta e'i n<lcrta e" elipse e, treba tim elipsama
uvijek 0drediti \'eliku j malu OSU, iIi par spregnutilLprecnik-a pomotu kojih se
one mogu tacno konstruisati,
O'v-dje je presjck v::!ljka odre-oen pomoeu stranocrta i uzeli smo cia je
ravnin'-l nJ ..L n/, dakle jX} i. Sf, pa je ,1'3 J..M""N"'. Tako su dobivene sve
izvodnice 1..1 pravoj velicini, kao i treea projekcija tacaka presjecne krivulje.
Kontmllc-ll.vodnice CP i DR stranocrta sljcce ravmna Eu tatkama-.-t+4,.-ksje Sil
krajnie tackc icunog e!ipse e jer Ide na dijametralnim izvodllicama
valjka. Tangente u tim tackama okomite su na n), pa ce na ravninu n3 biti okomit
i s\;regnuti precnik, pre611iku 3-4. Konturne izvodnice tlocrta AH i BG padaju u
stranocrtu zajcdno u stLanocrt Ai iv'" ose MN. Presjecne ta.eke 1,2 tih izvodrdca
s ravninom X padaju u stranocrhl takone zajedno, pa je duzina 1-2 spregnuti
prccnik, prccniku 3-4. Kako je jX.l II AI lY'..L s{ to ce 1'2'.13'4', rj. ova su
vclikct i lllala osa elipse e'.
Sutraznicama prenesemo tacke 1,2,3 i 4 u naert gdje nam odreduju par
spregnutih precllika {'X" i 3"4" eJipse e". Tioerti k; i e' osnove i
njcgova presjeka Sll afil1i likovi za trag 5, kao OSll, a tlocrt M'N' ose MN kao
smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.
Tackama 7' 8' pridmzene tacke na k; Sll tlocrti E' p' nozista E, F kontumlb
izvodnica naerta. Spojnica E'F' sijece OSli S I U tacki V;, a sjJojnica tacke V; sa
0' sijcc-e tiocrte izvodnica iz l.aCaka E i F u tackarna 7' i 8
f

254
11. Presjeci geometrijskih rijela ravllinwna
Nacrti tacaka 7 i 8 leze na spojnici V/O" i fla konturnim izvodnicuma nacrta
valjka. PomoeD perspektivne afinosti odredcne Sll na isti nacin projekcije
tangente t presjeka e u tacki T.
Slika 11.39
11.5 Presjeci valjka ravninom
'55
Ako elipsu e prelozimo ako prvog traga 3
J
U ravninu 1[}, onda ce ona
doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7 ~ T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.
8'
C'
!2" I to l 5 ~ 7" 'J"
T'
A'
I
14'
---.-.+.-.----- AO
I
I
C'
Slika 11.39a
k' ,
aJ
256
J 1. Presjeci geometrijskih rijela ravninama
Na pravac p (s1.l1.39a) prenesu se tetive te elipse, tj. uradi se:
11"2"=(11)(2),
7 3 = (7 )( 3 ). U tackama 3, 9, 11, _ ....... 7(} i J) povuku se pravci okomiti
na pravac p, pa se ua te pravce prenesu prave veil cine, koje se dobUu iz
smmocrta tih izvodnica.
Kako su izvodnice valjkaJI"7r3, one se 11a tu ravninu projiciraju u pravoj
velicini, a projiciraju se u pravoj velicini i dijelovi tih izvodnica koje se nalaze
n3 razlicitim stranama ravnine. Zato se uzima 3Co:::;;; 3"'C'" ,
3iJ pi! = 3
M
pm; 7
11
EO = 7
M
E"', 71) /1) = 7
m
['''; 1AI) = 2SO:::: 1'" A"',
/' HI) = 2
0
G
o
=l
m
H"': 8
0
FO = 8!ffF'" , 81) f) =8
111
]'''; ,4DO =4"'D"'.
4 I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje
osnove u razvijenom omotacu valjka.
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K
O
LI) na kojoj lezi
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T
"
ondaje T,oK
IJ
tangenta to U
tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u
ra 'ninl.1 trnugla KTf" = KVT'i'(,fi.
11.5.3. Presjek rotacionog valjka opstOlll ravru.nom
Zadatak. Rotaciol1i vaUak komeje OSl1ova poluprecnika r = 20 /.t
rmmni TCf, sredi,fte os-nove u tacki 5(0,30 ..0) i visinQ v = -45, presjeCi ravninom
[} 7(JJS0.4()) (sl. J ] .40).
R j esc n j e: Posto je valjak uspravan i osnova mu leil u ravnini Jr], osa
valjka je okomita na tu ravnint!. Kako su i izvodnice okomite na ravninu ITI,
tiocr! e! pre:-0ec.ne c1ipse e poklapa se s tloertom k' osnove kruznice k toga
vaJjka. Nacrt e" elipse e moze se odrediti tako sto se nadu nacrti probodista
favnine E s nekoliko izvodnica valjka, zatim se ti nacrti medu sobom spoje. Taj
!:':KTt e'l elipse e moze se ta(:nije nacrtati ako se odredi bar jedan par njegovih
sprcgnutih precnika.
-""-,-
11.5 Presjeci valjka ravninom
257
U tu svrhu polozena je sutraznica m prvog traga ravnine E, koja sijece
OSll toga valjka. Na toj sntraznici nalaze se dvije tacke elipse e J( I',]") i
2( 2',2"), kao i njezino srediste O( 0',0") u kojem La sutraznica sijece osu
valjka. Zatim se llaertaju projckcije p'i p" priklonice p prvog traga ravnine E.
koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d
J
ravnine L\
okomito na pry! trag { ravnine E, a njezin naert je p"( P,",O"'). Na toj
priklonici nalaze se dmge dvije tacke elipse e, i to 3( 3',3") i 4( 4',4'" ), kao i
njezino srediste O. Kako su u prostoru duzine 1-2 i 3-4 meau soborn okomite, a
pro laze sredistem presjecne eJipse e, one su ose te elipse, a naerti tjh duZina
('2" i 3"4" su spregnuti precnici naerta e" te eiipse.
Da bi se dobile tacke 5 i 6 elipse e, koje Sil na konturnim jzvodnicama
Ae i BD, polozena je sutrainica 11 traga ravoine E koja sijece osu valjka i
te izvodnice. Na njezinom tlocrtu n', koji ide paralelno sa osom x, nalaze se
tlocrti tacaka 5 i 6 . a na nacrtu n" koji je paraleJan tragu e
z
nalaze se nacrti
tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira na ravninu 11:/ kao produzena
duzina A"C
T
, odnosllo B"D".
x
Slika lUll
258 11. Presjeci seometrijskih fljela ravninama

Nacrt tangente elipse e u tackama 5 i 6 poklapa se sa duzinom A # C" i
BIYDff. Tacke 7(7',7'''') i S( S',SH) Sli odrcdene pomocu dviju sutraznica dmgog
traga. Nacrti 5"'6
11
i rS
H
cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
presjecna krivulja.
11.5.4. Presjek rotacionog valjka drugom
projicirajucom ravninom
Zadatak. Rotacioni valjak, kome je osnova u ravnilIi !fj, osnove
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41). -
R j e sen j e: Presjecna ravnina sijece valjak po elipsi e, kojoj je velika
osa v j s 1(2.i jednaka duzirri-r'" 5" " a lljezttn:r mala asa 7 jednaka je
valJka. b.lsmo dobi!i tacke presjecne krivu!je, osnovu valjka treba
nekol.lko dijelova, npr. na <:5 jedoakih dijclova, pa Bacrtamo
lzvodilica kOJc Idu podionim tuckama A, 8, C, '" .. i H. Ravnina E
slJece te izvodnice u tackama ], 2, 3, .... i 8, kaje se nalaze na presjecnoj elipsi
Tioc.rt l' tacke 1 je u tacki A" tacke A, a naCr1-r-tacke-i- je u nacrta
lzvodm<;:.e valjka koja ide tack om A i druf!:o!! traQa ravnine P, BnkoCfr ('"
J .dobije se iz njezinog tlocrta i Na ist.i sc od;ede
tacaka presjecne elipse. Tacke 1 i 5 su nu konturnim izvodnicama' naena
vaIJka,.a :acke 3 7 su konturnim izvodnjcama bokmTta toga valjka. -
. . 1 Jocrt". te se s [locrtom k' osnove kruznice vaUka,
HJezm Hacrt e Je duzma 1 5 ,koja je II tragu e;;, a bokocrt em je elipsa, kojoj
je duzina 3""7f# velika, a duzina r 5.h>" mala osa.
. Na. slici l1.41a nacrtanaje mrda onog dijela toga valjka, koji je izmeou
ravnma E I n: 0 t .. d" "
. : .,. .na se sas OJ1 a mreze omotaca toga valJka, nJcgove osnove i
?resJec.ne knvulJc. Aka ornotac donjeg dije!a toga valjka razrezemo duz
A1, pa ga razvijema na ravninu s!ike, dobijemo mre:Zll toga omolaca.
konstruisemo taka sto nacrtamo duzinu ,..1') All .:::: 4 G'9, koja je iednaka
OblffiU os nove krui . . d'" . .
mee, pa Je po lJehmo Da 8 Jednakih dijelova. Podionirn
tackama All BO CO H'" (J" '"
,v " ,.. ".. 1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica
11,5 Pre'>jeci valjka ravninom 259

valjka, kaje su bile naznacene u njegovim projekcijama, preneserno prave
velicine onill dijetova tih izYodnica, koje su izmeuu osnove kruznice i presjeka.
Te prave velicine nalaze se u nacrtu valjka, pa ih iz naerta na
razyijene izYodnice, a to su duzine AD 1
0
:::: A" r, BO 2 ::;:: B"'211", CO 3 = C"3
7f
itd. Tacke 1, 2, 3 ,. 8
0
i jV odreduju krivulju e
V
, koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd
J
prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1
d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I' njezin nacrt na trag ('2', a
bokocrt na pravac 4'" . Ugao ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,
koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc
SP,Qjt tacke 41) i D
J
P.ravougli. [fOugao .;J.[J D.!l D{, koji se na naCin dobije,
jednak je trouglu 4D
f
D iz tangencijalne ravnine tacke 4, pa je njegovd
hipO(enuza 4 .o}' koja s kcnccom D"-4(' zalvUJ"J. ugao IX, trazena tangenta
krivulje eO u tacki 4 .
. Odredena je ! kruz,nica zakrivljenosti krivulje f.
G
II tacki 5. odnosno
POluprecnik kruznice zakrivljenosti elipse u tacki 5 bit 'ce prema fOI11mli:
r
r{
rtgj3
Ako se iz tacke !Vf" postavi okomica na trag e;; i .njome
izvodnica valjka na kojaj je tacka 5, dobije se pravougli trougao 5";\'1''K'" . Iz tog
[rougla iz1az1 da je 5# K'" = 5"'lvl"" cotgf3 ::;: r cotgf3 , pa je prcIllU lome r! ::;: 5.
1
K'" .
Poluprecnik 1'} krufuice zakrivljenosti krivulje eO u tacki 5, kao i u meb /. <
jednak je duzini 5" K
U
, pa je 5S, = j{) SI ;:::;. f K". Konstrukcija toga
poluprecnika izvodi se na slijedeCi naCin: Tackorn 5 presjecne eiipse e POSL1\'i sc
ravnina okomita na izvodnicu, koja ide tom tackoffi, pa se torn ravninom
presijece osa valjka u tacki 111. lz tacke Al povuce se okomica na presjecnu
ravninu E, pa se rom okomicom presijece spornenuta izvodnica u tacki K.
Duzina 5K =5"KH na toj izvodnici jednaka je po!uprccniku kruznice
zakrivljenosti eel u tackama 5" i 1'.) <
Na istoj slici dataje tabela sujos deset zadataka Zil rjesavanje.
_______ ______ .
d
e,
1' em ,m +-1_",' t" I
li"1
8
"."

I -3-
11
1
K"
I I ,
I
DINENZUE (mm)
d
50
2 42
L..'.
"
h
70
60
72
]0
30
30
45 70
54 58 33
I 5 -:;-I 68 36
dO
<5
30
50
30
45
40
40
30
1-- : : 6::;6+.:.3.:.4+=--{
I 66 i 32_,
9 46 74 33 <5
30
,0
BO C'
A'
+
"
D'
I
cot -
Slika 11.41
,
k" !S"
. __ ._.
.'
/ 7"
oj
..... -, ...
,
8'
H'
.,
d
,,-
t'
s,
A'
x
Ex
e,
V
I'
1/.5 Prpsjeci valjka ravllillOI1l
11.5.5. Presjeci rotacionog valjka drugim projicirajucim
ravninama i valjkastolll plohom
Zadatak. Iz nacrta mtacionog valjka, cija je OS/1ova u ravnini 1[f,
presjecenog drugim projicirajuCirn ravninGma i t}aUkastom plohom, nacrtati
{locrt i lUevi bokocrt (sl.11.42) .
261
R j c sell J c: Valjak je presjecen drugom projicirajucom ravninol11 E,
kojoj je drugi lrag pravac e
2
i ima presjek po elipsi. U nacrtu je prikazana kao
duzin8 j"' ...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
kojoj je dtlzina J"'2
M
velika, a 3
m
4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.
'.r.............c.'--".' ..
i : i i
I 1'- i
! i l'J...J
;;;i ! i
! , I
'I
, I
__ . __ -'
Slika 11.42
,
; 5'
__10;- _.-
,
I _ II'
9'
II' 7'
,
"
/3'
262 11. Presjeci geomelrijskih tijela ravninama
Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d
2
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*.
Na kraju imamo presjek sa valjkastom plohom, kojoj je osa okomita nll
ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i
nacrta tacaka te krivulje.
11.6. Presjeci kugle ravninorn
11.6.1. Presjek kugJe opstom ravnillom
Zadatak. Odrediti presjek kllgle, kojoj je sredisre u lUi .. rki S(O,35,40) i
poluprecnik r=30, ravninom E(75, 9(), 50) /sl.11.43 i 11 . ../.;/.),
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
k( k'.k
H
) Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. ravninu A jC 'dmgi trag Q
2
paralelan sa 0som x.
Ravnina A sijece kugJu u ekvatoru e( e',e 4), a ravninu E u njezinoj sutraznki
m( 11I',m") prvoga traga. Ekvator i sutraznica sijeku se II tackama A( A',AH) i
B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S
I
po+oimo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi
trag hi paraJelan sa osom x. Ravnlna B sijece kug!u u meridijanu g( g',gN), a
ravninu E u sutraznici n( n',n"') dmgoga traga. tvJeridijan i surraznica sijeku se u
tackama C( C',C''') i D( D/,D"'). Vertikalna osa kugle 0(0/ == Sf, o/Iokomita na
osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag e
J
,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga
traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F
odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala
11.6 Presjeci kugle ravninom
263
paralelna s ravninom 1!1_ Glavna klUZniea I dosla je u polozaj lor ,I;) i
poklopila se sa glavnim rneridijanom g( g',g"') kugle. Prvo probodistc Pi
priklonice p doslo je u polozaj P,o( P;o ,PI; ), a priklonica u polozaj Po (p,;
paralelna osi x, p; spajanjem Pi; i LIT). Kruinica 10 == gil i prav3c p; sijeku se
tackama E; i Foil, pomocu kojih se na pravcu p'" dobiju tacke EN i F# i na
pravcu p'tacke EI i F'. Kako je ravnina F ravnina simetrije kugle i ravnine E,
to je ona ravnina simetrije i njihove presjecnice k. 2ato je duzina EF jedan
precnik kruznice k, a simetralna tacka te duiine je srediste O( 0", Off) kmznicc.
Ovim sredistem polozimo horizontalnu ravninu C kojoj je drugi trag c,
paralelan sa osorn x. Ravnina C sijece luglu u paraleli u( l/,U'" ), a ravninu E u
sutraznici h( h
l
,Il"'). ParaleJa u i sutraznica 11 sijclm se u lackama Gr (/,C;") j
H( H',HIT) kruinice.
,
,
:0"
'-': gc;-"---t _____
P"
y
Stika 11.43

J 1. Presjeci geomelrijskih /ijela mvllinam'3..._ .. _______ _
Duzina GH je precnik kruznice k jer prolazi njezinim Sil
EF i GH U Drostoru mean sobom okomiti, oni .su spregnuti pIee-mel kruzlllce k, a
niihove proJekcljc su spregnuti precnlci projekcija kruinice. Tlocrti tih precnika
mechl sobom OkOlUiti, tako da je duzina G'R' velika, a duzina E'F' mala osa
elipse (/. U llocrtu se vidi anaj dio kruznice k koji je l1a
piohe, ij. ACrB. U nac::rtu se vicli sarno Iuk koji je l1a prednjoJ pOloVtnl kuglme
tj. CAGED.
b. Pomocu stranocrta: Ravnina nJ polozena jc okomito na ravninu E, tj.
sh"zmClCr1.na osa 1.'(' je okomita na prvi trag e! ravnine E (sl.ll.44). U tom slucaju
kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e
3
" Kako je ravnina E
okomita na ravninu TC3, stranocrt presjeka, duzina C"'D/"If, je u tragu e3 Ta
cll1zina jedna.ka je precniku presjeka. Aka se iz sredista kugle postavi
l."!krnnic,] na r"Vl1lllU, Olla tu ravninu sijece u tacki 0'" presjecne kruzmcc. Tacka
0'" leii u sredistu duzinc C"D".
Slika 11.44
" ______ 1 ,,1.,,"-,P_'-,P2sjeci kugle ravninoll1 265
Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
prvi1l1 tragom e
j
" Duzina A' B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B
H
i
C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
1.1 tackama ' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m
H
glavnog
meridijana u tackarna G" i H". Tako Sl1 dobivene tacke na konturi u tloertu i
lwcrtU.
11.6.2. Presjek kugle prvom projicrraJucom ravnmom
Zadatak. Odredifi presjek kugle kojoj je sredi,i}te u tacki S(20,35.30) i
poiuprecnik r=25, raVl1illOl11 E(60, 70..
00
) (sf.] lA5).
R j c :; e n j- e: Presjccna ravnina sijece kugiu !J kruinici k. kojoj je prva
projekcija k' u prvom tragu c
1
te ravnine, a njezina druga projekcija k" je
elipsa. Ravnina E sijece ekvator kugle e u tackama A( A',A") i B( B',B
H
), a
glavni meridijan g u tackama- C(C',C" ) j D{ D',!)"). Tacke A, S, C i D
su na presjecnoj kruzniei k. Kako je ravnina ekvatora ravnina simetrije kugle i
ravnine E, ona je i ravnina simetrije kruznice k, pa je duiina AS precnik te
Krllz,nicc, a simetralna tack a O( 0',0" ) te duzine je njezino srediste.
Tloert k' kruznice k je II prvom tragu e
l
ravnine E, i to od tacke A' do
tacke 8'. Prccnik EF klllznice k, koji je spregnut precniku AB, okomit je na
ruvninu 1f!, pa se njegov tlocrt ' "'" F' poklapa sa tlocrtom 0' srediSta 0 te
kruinice, a njegov nacrt EHFff mOTa biti jednak precniku AB, zato je
OffEff = (fp" :;0: o'A' iii O'B'.
Duzine AffS" j E"P" su spregnuti precnici nacrta e kmznice k, a kako
su medu sobom okomitl. to je duzina "F
If
velika osa, a duzina A" B" mala osa
266 11. Presjeci geometrUskih tijela ravnillama
dipse e . Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.
"
I,
. ,,8'

g' 5'
Slika 11045
Da bismo nasli tangentu pres-
jecne kn!.znice u nekoj njezinoj tac-
ki, npr. u tacki K, moramo konstru-
isati presjecnicu ravnine E i tangen-
cijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij
kugle II tacki K okomita na polu-
precnik kugle, koji spajn tacku K i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se naj-
prije projekcije toga
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi
d
l
i d
2
ravnine ,d.
Tackorn K povuce se sutraz-
mea fIl prvoga rraga ravnine .d
(m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i-
!l0 Jrugu pr0boJi;le J'I? Drugi
trag d
2
mora prolaziti tackom ;U 1
okomito nu /1 do tacke ft\". 3. od (e
tackc ide prvi tr<J.g d
J
okomito na
Presjecnica t[ [' = ( T/,l":; J,
t"" = (T/',T; r] raVlltna E i Lije tra-
zena tangcnm presje6Jlc kl1lznice k
u tacki K
11.7 Zadaci za
167
11.7. Zadaci za rJesavanje
1. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog knLznog valjka u lack[ Tt 30,80, -), c:ij,l 0:::illO, CJ.
ldi u ravnini Jr,. Valjak je zadan svojom osom SI/[,','(-30,25,0), V(JO,40,40J] i
poluprecnikom osnove r = 20.
2. Odrediti tangencija!nu ravninu kosog kruznog valjka u tacki 1'(40,.,10), cija o:mova
lezi u ravnini ]fl.. Valjak je zadan svojom osom SV[S(60,O,40L 1/(75,40,20)) i
poluprecnikom osnove r 15.
3. Nacrtati projekcije kr1.1znog valjka, cija osnova leii u ravnini "rei, ako je osa
vaUka SVIS(30.25,0). V{85AO,50)/ i poluprecnik osnove r = 20, Prolzyoljno Llzeti
tlocrt T'tacke T, njegovog gornjeg dijeJa omotaca, pa odrediti njezin naert Tit i
komtruisati [ragove tangencijalne ravninc toga valjka u tack] T.
4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog cija jc osnova pamlelna s
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
- - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli
ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.
7. rangencija!nu rav!11nu na kosi kruzni swzac, GiJa JC
osnova u ravnini Jf], ako je osa stosca SV[S(30,0.3D), V(95.40.45jj i pol(lprcenik
osnove r=25.
8. Odrediti tangencijalnu ravninu kuglc u proizvoljno U2etOj tacki T, kojoj je srcdistc
S(40,40,45) i poluprecnik r =- 30.
9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), (75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].
10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 .. ":'5. ! 5)] i
/ boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).
__ __ ,-P,-,=escoj=.e"cI,, 8'-'"n_m_..':.-'_""l-",k_ih ____fl,,iJec.I:.."_'c."_..v_n_ill_a_m_" ________ _
11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10) i
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama:
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)].
12. C'etverostrann plizmu, kojoj j e osnova ABCD[A(65. 20,5 ),B(85,25,0),
C( I 10,10,25), DJ i boeni briq CE[C, (65,55,65)], presjeci ravninom odredenom
"iblna MNP[M(1O.40,20j, ,';(80,5,60), P(l20,55,40)J.
n. t:c!Ytroslranu kosu priztnu, kojoj je osnova ABCD{A(60.20.0), B(70,60,0),
C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme.
14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( 50, 90,D),B( -20,70,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom
E(8(J,80,45).
,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach
5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi
( 130,1 30,90).
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom "(90.50.-65).
17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/
lS. Pet{}straml kosu prizmu. kojoj je f)snOva A BCDE[Af ln3.0.rn 8(30.90.01.
C(70. 70,0), D(90,30.0), E(50,10,0)] i bocni brid AG[A,. G( JiO,]20,90)], presjeci
rZlVnillOln E. Taeka Ex je udaijena 100 od, koordinatnog pocetka, eJ zatvara sa x
osom uga\) od 60
n
, a e2 ugao ad 45(). NaCi pravu ve1ici!l.u presjeka.
19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, ravninom
(80,=,50).
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je
ilelA. G(80,60,60)].
. =L t'r;l.\'llnu pctQstranu prizmu. kojQi je nsnova ABCDE u rnvnini Jrl, srediste u tacki
S(40,30,C}). tacka 1i(40,Jo.O) jedan njen vrh 1 visina pnzme v ::::: 60, presjeCi
E(=,60.5())
. -..
11.7 Zatiaci ::.a IjdavGnje
----
269
22. Kosu petostranu prizl11u cija jc osnova ABCDE[A(O,45,0), B(10,65.0), C(35,60;O)t
D( 40,35.0!, E{ 15, 25.0)} i bocni bnd AG[A, (;(35,20,65)], presjeci ravninom
EfQO.ll0.1(JO)
23. Kosu cctverostranu prizlUu cija je osnova -40,0, J 5), B(0,O,35),
C( -20,0,60), D( -55.0,50)) I bocni brid AG[A, 0(125,85,15 )}. presjcCi ravninom
E(. 105.! OQ, - JO()).
24, ('ctverostranu kOE;U prizHlu cija je osnova rlBCD{A( -50,0,80), 8(20,0,90),
C(1O,0,50}, D(-40.0,4())] i boeni brid AGlA, G(10,60,50)}, presjeci
(25.15,-25).
25. C'ct'iicrostranu koslJ prizmu cija je osnova ABCD[A(70,75,0). B(90,55,0),
C(120.60,Oj. D( 100.85,0).1 i boc!)i brid AC{A. C(25,30JO)}, presjeci ravninom
E( 13(},80, .. 100).
In. Trostranu piramidu ABC, 11[,4(20.30,0). 8(80,20.0). C(45.70,0), V(55,35,70)]
prcsjcci ruvninom koja je odrcdcna tHckama: ;\INP [M(35, 10,40), N(80,60,30),
P( 1 00. 4(}, 65)].
Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30 .. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O),
presjeti ro\"ninOln E(1'(),(){J,..f,{J).
28, piramid\l ABeD. VrA(-402o.0i. 8(-30. 70.01. Cf40.50.0l,
DCO. 10.0). \'"( 0.90)80) 1 presjeci ravninorn E( -50, 95.20),
- pmunidu, kojoj jc osnOVfl k\CatSrat zadanc stramce
AB (A( 20.5,0), B(70.10.0) 1 U T{, i vrh n 1 ] 0.60. 90) presjeCi ravninom E( /30.130. 70).
30, Cctverostranu piramidu, kojoj je os nova ABCD{A(35,85._). B( 100, J 10,-), C(80,50,-),
lJ(4.?65,.J] II ra,:,n,ini (35.=,-10) i vrh 1/(0.1575), presjeCi ravninom odredenom
. tackama: P( I 15,25,0)].
31. Pcto:;trailll kOSll piramidll, kojoj je osnova ABCDEIA(55,85.0), B(65,65,0),
C( lOO,50,()}, Vi 1 10,80,0),(85,]00,0/u 7[1 i vrh \1(20,20,80), presjcCi ravoinom
odrecicnom tackama: MNP[M(20.50.30). N(80,90.80), P(]30.4(),IO)}.
32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
(acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom
E( 60, 75, (iO J.
33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.
\
270 11> Presjeci geometrijskih tijeta ravflinama
34. Petostranu kosu piramidu, kojoj je osnovuABCDE{A(30,30,O). B(6D,25,O),
C(90,60,O), D(60,95,O), B(30.70,O)] i vrh V(-20,JOO,80), presjeci r3vninom
(60,85,35).
,/'-''-,
'( 35. kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u
\", ____,-.facki S(0,50,0), tacka A( 30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90),
ravninom E( 110,1 30,70).
36. Cetverostranu kOSll piramidu, kojoj je osnova ABCD(.4(O,O,30j. B( 45,{),45},
C(70,O,l5), D(20,O,O)) u nj i vrh V(90,45,80), presjeCi ravninom E( 125,45,80).
37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom
EI 100,60. =).
38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom
Ei 160.140.1 10).
r?--
Tetraedar. koji plohom ABC leZ:i _u lrf> sa vrhom .-'1.(15,15,0) i sredistem u
"--,---,)S(65,55,0), presjeCi ravniiiCiffi
tacki
40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50),
ravninom E(
41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O),
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).
42. Cetverostranu kosu piramidu, cija je osnova ABCD{A(O.50,Q), B(30,90,O),
e(70,50,0), D(50,40,O)) U 1C} i vrh V( 120, /30,90), presjeci ravninom odredenom sa
dva para Ie Ina pravca: a ""' lvlN[M(0,llO,25), N(.l35,85,O)} i b s; PR[P(O,80,55), Hj.
43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()).
tacka A( 10, J 5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik
r=40, presjeci ravninom (130,130,80) i naci provu veticini presjeka.
45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom (-5030,50).
11.7 Zadaci 1.a rjefavanje
271
46. Kosi kruzni. c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J 10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
r::::::35, E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.
47. Kosi ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
tangentu i na6i pravu velicini presjeka. ..- .
48. Rotacioni valjak, eija je osa SV[S(30,60,40), V(100,30,40)] i poillprecnik osnove
r=30, presjeci ravninom
49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
tangentu.
so. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV{S(0,30,0), V(55,50,60)) i poluprccnik OSIlOVC
r=25, presje6i ravninom E(80,90,60). U jeduoj tack! presjecne konstruismi
tangentu.
51. Kosi kmzni valjak, eija je osa
r=25, ravninom E(-50,-50,JO).
V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75) i JJOluprecnik O$novc
r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).
53. kmzni valjak, elja je osa V(15,55,60)J i poiuprecnik OSllUVe
r=30, presJecl ravnmom (50,50.45). . .
54. Uspravni va!jak visine v=::;70, sa sredistem osnove u racki 5(35,30,0; i
poluprecnikom osnove r=25, presjeci ruvninom E( 100,110,70.),
55. Rotacioni sto:Zac, eijaje osnovn u tr}, srediste u tack; S(40.40,o.), polupreenik osnove
r=25 i visina stoSca 11:::::60, presjeCi ravninom E(=,8o.,60).
56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom (80,60,=).
/'-', \
. ,
57:-X;hi kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
presjeci ravninom E(80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i

58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.
27"2 ! 1. Presjeci geometrijskih rijela rQvllinOl11l1
59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove
1"=40, presjcCi ra'vninom (85,-80,80).
,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
r=35, presjeci ravninom E(20,20, 15).
fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J 30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje
k0n'-;1ruisali langcnttL
< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove
1'=30, presjcci ravninom E(120,165,100). U jcdnoj tacki presjecne krivulje
b)tFtn.lisaii tange-ntu. -
64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove presjeCi rav-ninorn (80.-100,50).
65. I(osi kllltni Stoi3C, j0 j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati
tangenlu.
fl6. Ko<:j kruzni stoZac, cija je 0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove
1'=30, presjeci ravninOlll (80,70,50).
67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe
r=_W. presJcei ravmnom ( 100.1 10,60). _ r
03. Kllglu, sredista S(5030,35) i poluprecnika /":::::25, presjeCi ravninom Ef-65,40,50).
69. Kliglu. srerlista :W50,50,45) i po!uprecnika 1'=35, presjeci rnvninom E( -40.70,50),
70. Kuglu. srcdista S(50.40.50) i poluprecnika r=35, presjeCi ravninom odredenom
(,,,'kama ABC[AlO,O.25), 13(50,70,5). C(85A5,60J/.
n. Kuglu. sredist8 S(40,45.45) i pOluprecnika 1':::::35, presjeci ravninom (55,40,-40).
/2, KugilL sredista S( 15,40,45) i poluprecnika 1'=35, prcsjeCi ravninom E( 40,-65,80).
5(50.30,80) i poluprecnika r=35. presjeci ravninom (00.60.60).
7-:1. S:."gi1.L srtdista S(O,50.40) i poluprccnika r=40, presjeci ravninom (60,=,60),
____________ Zadaci 1.(1 lfe.<avanJe
273
75. Kuglu, sreciisla 5(80,40.45) i po!uprecnika 1'=35, presjeti ravninom E(50,-20,60).
76. Kuglu. sredista S(o.40.35) i poluprccnika r=30. presjeci ravninom (55,55,60).
77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom (-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.
78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b MP{M, P( 100,30,70)],
79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom (60,30,-35). U
jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.
80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.
82. Kl1glu, sredista S(-50.40,-/5) i poluprecnika r=30, presjeCi' ravninoln (-30,20,-25).
U jedooj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentH.
83. Kuglu, sredisla S(40.45,35) i r=30, presjeci ravninom (75,65,-70).
84. Kuglu. S(oOAn.35) i poluprecnika r=30. presjeci ravninom E(50,-45,40). U
jednoj tacki prcsjecne krivulje kOTlstnlisati tangentu.
85. Kuglu. Sf40.50.30) i poluprecnika 1"=25. presjeci ravninom E(80.=,90).
/
R6. KugJu. S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).
87. Nacrtati sve projckcije presjeka i rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.
88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.
274
1.
4.
, ,
, ,
J 1, Presjeci geometrijskih tije/a mVnill{//IlU
1
1
"'I
,
, ,
1 '
,
,
,
T
, ~ ' - - - T
5. " i \ I
/' \ J
:' \ '-01
B.
,
,
,
,
,
,
,
,
it,
,
I
,
,
,
,
\
\
t
!
I
,
!
:;;1
,
! ,
,
,
n ,
r
",I
<"\11
I
j
3.
6.
,
,
/
,
/
,
/
,
/
____________ :.:11.7 Zadaci za /jdQvanje 275
k----
J">. !
II \ '
,
~
I
\ I
i ,
01
,
'1
,
,
,
3i7'
'. _1
71. Presje6 geolnf'frijskih tijela ravnillama
,1;---'
"
20. / i \
, '
, '
/ '
, 'a
\ '"
28.
31.
34.
l-.L.-
a:
"''':
i
a!
"':
11.7 L.{lrinci 7.0 rjdavanje
29.
32.
"
/1\
, '
,
277
~ .
,\'\ I
30
' . \
' I '
., , , I
! I '. Oil
I
I
SSi
i
278
40.
11. Presjeci geomerrijskih tijela ravninama
f-.--I--.L .:'+-1
L - - t i Q ~
11.7 Zadaci::(1 Ijdavanje 279
42.
280 II. geomelrijskih (ijela ravlliflama
q, 40
I
I
rr- ---I ------:;t
I
I 60.
:;; I
I
!:el
-p
.,------
,
,
,
!

I
i
,.-L-.+-
40
--"- 'f
11.7 Zadac! ;:a rjeSawmje
!
ii51 66.
T
T" --.,-.
!
"I
69.
5
e,
10
x
r
,
cl

281
282 1 J. Pre;-,jeci geomemjskih rljeia rLlvllinama
e,
I \e,
70.
0
:;::1
'"
71.1

l I
x
50
80
e,
x
T
e'l
,
0
21
,
x
x
r
__________ -"11::.,::.7::Zil::,::ia::c.:..iza , ______ ---'2,,8"'3
,
g

Ie,
e,
x
80 10

T
21
e,
I
I
,
[Ji
i
.L
e,
1-'-
'"
/
1
3'1
-r
ro!
\".oj
!
1/
"- l
5',
!
50 I
e, -,
e,
1--
!
!
x
...L+ __ x
-1--
S5)
284 II. Presjeci geometnjskih tijela ravl1i/!ama

i
01

I
84_
"e'l
r
I I
I I,,,
, i '
x.L

/ 6'!

\ I 'If/.
' -"
e,
\----- __ 50
x
I

,
I
:83.
I
I ,
e,
e,
\
____ . ______ IJ. 7 Zadaci za /jdavanje
'II
e, 90.
JVi-.1
, .. e,
j
1
____
180
1----'---
1
I
:;;1
_l_
I

oj
<01
j
-"---i---"
e,
285
Prodori geometrijskih
12.1. 0 prodorima uopste
Prodor iii presjek dviju ploha je simp svih lacaka kaje su zajednicke tim
plohama. Proctor dviju uglatih ploha (prizme, piramide) je prostomi poligon kaji
maze biti iz jednog iIi dva dijela. Prodor uglate i oble plohe je prostomQ
izlomljena linija koja se sastoji od lukova ravninskih krivu{fa kaje se meousobno
presijecaju u probodistima bridova uglate S oblom plohom. Aka jedno tijelo
potpuno prodire u drugo, tj. jedno tijelo dopire do drugog, zatim u njemll
nestane, pa iz njega izade na drugoj strani, onda kazemo da imamo pOtpll11
prodor tih tijeJa. U tom slucaju prodomi poligon, odnosno prodoma krivulja,
sastoji se od dva zatvorelJa-peLigona, odnosno dvije zatvorene krivuije.
Kad jedno tijelo sarno zadire u drugo, tj. jedno tijelo samo jednim
svojim dije!om prodire II drugo, tada imumo nepotpun prodor tih tijcla. U
takvom se slucaju prodorni poligon, odnosno proJorna krivulja, sastoji od
jednog zatvorenog poligona, odnosoo odjedne zatvorene krivulje.
12.2. Prodori uglatih tijela
1. Zadat!lk. Odre.fJ..iJili"odor kose trostralle prizme, tijaje
ABC[A(65,6),0), 8(100,55,0), C(90, 70,0)] u lCj i lioeni brid
CF[C, F( 30.40,65)], sa kosom trostral/om prizmoJll GHI[C'( 10,80,0),
H(25,55,O), 1(50, 65, O)}. kojoj je OSllOVO 11 '" i bocl1i brid
GJrG, J(70,30,65)}.
R j e sen j e: Na slici 12.1 odreden je prodor dviju kosih troslranih
prizmi kojima su osnove U 1C,. Da bismo odredili probodiste kose prizme J, sa
nekim bridom kose prizrne ll, marama tim bridam potoziti ravninu paraletnu s
bocnim bridovima prizme 1. 15to taka, za odredivanje tacaka prodora prizme II
sa bridovirna prizme I, postavijarno kroz tc bridove pomocne ravnine paralclne s
bocnim brtdovima prizme II. 1z posrnpka odredivanja pomocnih ravnina
tijela 287
proistice da su te ravnine U oba slucaja paralelne s bocnim bridovima jcdne i
druge prizme.
Prvi trag p J jedne takve ravnine P nil ravninu 1[1 odredujemo D3
slijedeci nacin: kroz proizvoljno uzetu t.acku S( S',S/I) polozimo pravae
m( m',lI{) pamIelno bocnim bridovima prizme II i pravac n( n',n") paralcluc
bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
0" F" E"
1
z
I
J"
/
L"
, :
" ' ,
/ II
K"

x
!A" L't [C" :8-"--
I
y
G'
: 1\'
Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2
288
J 2. Prodori geometrijskih tUeln
Ravnina A presijeca plohe prizme II u pravcima koji idu tackama 1 i 2 ,
a paralelni su brldovima te prizme. Ti pravci sijeku brid AD prizme 1 u
p,,'!,ociistima I( j'f) i 2( 2',2').
Na isti naCin, pomocu ravnine B i njezinog prvog traga hI' odrede se
[,1'obodisl8 tCiCaku 3( 3',3" ) i 4( 4',4" ) prizme II sa bocnim bridom BE prizme L
Ravnina Z, Ciji je prvi trag zJ po!ozen bridom CF paralelno s
P. nc sijece stranice osnove prizme II, sto znaci da brid CF ne probada tu
Za odreoivanje tacaka prodora prizme I sa bocnim bridovima prizme II,
polazll se pomocnc ravnine bridovima prizme If. Ravnina D, Ciji je prvi trag d!,
l'n!nicna je bridom GJ prizme 1I kroz tacku G paralelno tragu PI ravnine P.
Trag d{ sijece stranice osnove prizme 1 u tackama :5 i 6. Ravninap presijeca
plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se
tncaka 7( 7"'}#') i 8( 8',8") pritm-e I sa bocnim bridom HK prizme lJ.
R:Finirm F, ('1ji jc prvi lrag fi _ poioiena bridom IL paralelno s tragom P,
fdsnine p, nc sijece stfanice osnove prizme 1, sto znaCi da brid IL ne probada tu
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, daju
pn1dnlll! pn!igon u_proje.kcijama. Rcdoslijed spajanja tacakaje 1,5,2,4,6,8,3.
7 i 1. --
Vidijivosr iinija prodomog poiigona vdredena je -,idljivoscu pioha
prizmi n" krjima se one nalaze.
2. Zadatak. Odrediti prador kose trostrane pimmide, cija jf'. osnova
ABC/A(S5,80,O), B(50,55,0), C(J{)O,2(),O)J a lTJ i vrh F(3(),10,50), sa trosfranom
'osun! DEE{D(20JO.cJ), E(40. 60, 0), n /0,50,0)] kojaj je 051101'0 U llj i
ElliE. H(9D, 10,55) 1 _
R j e sen j e: Na sEci j 2.2 prikazan je prodor trostrane pirarnide sa
:rnstnmom prizlTIom. Ravnine pomoeD kojih se odreduju presjeci bocnih bridova
Jc:dnog lijela sa drugim moraju imati pomocni pravac m( m',rn"). Taj pravac
Vrh()Dl \if v'y"') piramide. paralclno s bocnim bridovima prizme. Prvi
12.2 Pmdori UR'atih tfjela
289
tragovi svih pomocnih ravnina idu probodistem M! pravca m( rn',ml1') i prvim
probodistem brida, za koji se trail presjek.
Da bi se odredile presjecne tacke 1 i 2 brida A V, polozi se ravnina A
tim bridom i pravcem "L Pravac a
J
= M jA! je pry! trag ravnine A koji sijece
stranice OSllOVe prizmc u tackama 1 i 2. Ravnina A presijeca plohe prizme
pravcima kojl iau tackama Y ii, a paralelni su s bridovima prizme. Ti prayci
sijeku brid A V pimmide u probodistima l( j',J" ) i 2( 2',2'" ).
v"
__ .-;,H"
4'
Slika 12.2
Na isti nacln, P01110CU ravnine B i njezinog prvog traga b
1
, odrede se
proboJista tacaka 3( 3'.3"} i 4( 4'.4" ) prizme sa bocnim bridom BV piramide.
Za odrcdivanje tacaka prodora piramide sa bocnim bridovima prizme,
pOiilZU se pomocne ravnine bridovirna prizme.
290 12. Prodori geometrijskih tijela
Ravnina E, Ciji je prvi trag e
j
> polozena je bridom prizme EH j pravcem
m. Trag e I sijece stranice osnove piramide u tackama "5 i (5. Ravnina E
pTesijeca plohe piramide u pravcima 5V'i 6V' . Ti pravci sijeku brid prizme EH
u tackama 5( 5',5') i 6( 6',6' ),
Na isti na.cin, pomocll ravnine F i njezinog prvog traga if' odrede se
probodista tacaka 7(7',;") i 8( 8',8") piramide sa bocnim bridom prizmc Fl.
Tacke probodista istoimenih projekcija, medusobno spojene, Jaju prodomi
poligon u projekcijama. Redoslijed spajanja prodomih tacaka je (, 5, 3, 7,4-, 2,
8,6 i 1,
Vidljivost linija prodornog poiigona odredena je vidljivoscu ploha tije!a
na kojima se nalaze.
3. Zadatak. Odrediti prador trostmne prizme cija je osnova
ABC[A(80,65,0), B( 100,35,0), C{ 110,65,0)]" "I I bocnl brld AD[A, D( 5,30,80)J
sa cetverostranom piramidom kojojje osnova GHIJ[G(O,60,O), 1-1(35,90,0),
1165,55,0),1(40,25,0)) It re, i vrh Vl75,15,85J,
R j e sen j e: Na slici 12.3 prikaz::m je prodor trostrane prizme sa
celverostranom piramidom. Rjesenje zadatka sJicno je rjdenju zadatka kao na
s1ici 12.2.
12.2 Prodori IIglatih lijela
V"

D" E" F"

' .._x
iC" '
Ii'
Slika 12.3
. 4. Zadatak. Odr'e-zliti-p;C;dor cetverostrane ph'amide cija je OSJlova
ABCDIA(0,50,O), B( ]0,20,0), C(65,j(),O), D(40,lO,O)J" "I i vrh V(! 30,85,65)
sa cetveroSiranom prizmom cijaje osnova EFGH[E(95,40,O), F( 125,25.0),
G(105,W,O), H(70,20,O)J " "I I hoeni brld FJfF, J(85,95,70)J,
191
Rj e S e nj e: Na slici 12.4 prikazanje prodor cetverostranc pirallliJc S8
cetverostranom prizmom. Rjesenje zadatka je sticna rjdenju zadataka Da slika-
rna 122 i 12.3.
292
12. prodori geometrijskih ujeta
J'
"
Slika 12A
5. Zadatak. Odrediti procTor praviliie cetverostrane pirmnide
ala ,e osnoWl ABeD[A( 35,5,0), B(65,35,0), C( 35,65,0), D( 5,35,0)J" '" i vrh
"5,15, (5). sa pmvfl710m cetverostranom priz/1wm kojoj je osnova
EFGllfE(I.35,40), F(0,20,25), G(0,35, 10), H(0,50,25)) i bocni brid
E/[C 1{70,35AO)!.
E j. ..c sen j e: Na shei 12.5 prikazan je potpun prodor pravil,ne
celve-rQslrane piramide sa osnovorn u nJ i pravilne pnzme Clje, su
usnove pmalelne s n1. Ose piramide i prizme sijeku se pod uglOD1 .. Tack
e
pT(ldc)rDcg poligonJ ] < 3. 2 i 4 odrede se pomocu presjeka bndova pnzme s
h-j,jc'\'Jrna piramide.
$"
12.2 Prodori uglatih ti}ela
293
Da bismo odredili ostalc tacke prodomog poligona, polozena je ravnina
B po bridu prizme F'J' , a paralelno ravnini 1r2. Prvi trag te ravnine je pravac b
l
,
a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid A V u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
5", 7
fT
i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.
v
lfl
V"
/
e'"
c'
Slika 12.5
6. Zadatuk. Odrediri prodor pravifne uspravne sestustralle prizme cija
Je 0511()V(l if rovnil1i n1 sa pravilnom trostral1om prizmom je oSl1ova
paraldna s ml'llrnO/il Jr:'.
294
12. Prodori geomerrijskih lijela
R j e sen j e: Na slid 12.6 prikazan je prodor sestostrane prizme
trostranom prizrnom, Rjesenje ovog zadatka shena je rjdenju na
12.5. Na slici 12.6a je prikazana linija prodora na sestostranoJ pnznn poslljc
iZdvajanja trostrane prizme. Na osnovu rijdenog zadatka, a prema prilozenoj
tabeli, postoji jos dvnnaest kombinacija kaje traba rjesavati kao zadatke za
vjezbu.
S1i.ka 12.6
,-;
1.2.3 Prodori oblih tijela
295
----------------
12.3. Prodori oblib tijela
7. Zadatak. Odrediti pradoI' rotaciol1og valjka cija je o,';nova ukolJlit(l
na ravninl/ n; i krnjeg rotacionog ::l10sca sa OSJWVOIJ! u ravnini IT], kojiflla se use
sijeku pod pravim uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.7 prikazan je nepotpun prodor valjka i stosca.
Prador je jedna zatvorentr krivulja. Tacke prodorne krivulje odredc se taka, sto
oba tijela presijecamo ravninama, koje su paraIe]ne ravnini n!. Svaka takva
ravnina sjeCi ce omotac vaUka u dvije izvodnice zato sto je paralelna s njegovom
osom. Ravnina ce sjed omotac stosca u jednoj paraleli zato S10 je okomita na
asu stosca. Izvodnice i paralela ce se sjeei u cetiri tacke prodorne krivulje. Ose
valjka i sto5ca sijeku se pod pravim uglom.
Ravnina .4 koju ove ase odreduju, paralelna je s ravninam lf2, tiji prvi
trag .ie pravac SI , a treei trag sJ' Ova ravnina sijece oba tijela u konturnim
izvodnicama njihovih nacrta, koje se medu sobom sijeku u tackama 1 i 2
prodome krivulje k. 1z naerta tacaka 1" i 2" odrede se tlocrti 1'i 2' i bokoCfti
ri 211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka
1
, Ciji je drugi trag
pravac hz, a trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama U 1 b
njegovog tloca. Ravnina sijece omotac stosca u paraleli tI]. Bokocrli izvodnica
a""i bIN i paralde. u; nalaze ,se-.na tragu b
3
. Porno{:u nacrta u;ili bDkocna
odreden je tlocrt paralele LJ I. Kminica u; sijece c/ i b' u tack:drna
3' i 4', 12 tlocrta tih tacaka odrede se njihovi nacrti 3'" 4iY i bokocni 3
llY
i 4'" .
Horizontalna ravnina A, Ciji je drugi trag pravac (/2' a tree! trag C/3'
sijece-omotac valjka u izvodnicama e i d, a omotac sto-s-ca u paraleli u
2
. PomocLl
bokocrta izvodnica em i dIU i paraleJe u; odrede se tlocrli c
l
, d' i koji ')e
meau sobom sijeku u tackarna 5 i 6. lz tlocrta tacaka S'i 6' odrede se nanti 5"' i
6"ibokocrti 5'"'\ 6"'.
Na isti nacin odrede se projekcije tacaka 9 i 10 prodornc kri\'uJjc k
pornocu horizontalne ravnine G, kojoj je drugl trag pravac g2' a treCi trag gj.
Iz vrha stosca na valjak su postavljene dvije wngencijalne ravnine E i F
kojima su treci tragovi e
j
i .t:1' a prvi i!f i U tim ravninama nalaze se
karakteristicne prod orne krivu!je. Ravnina E sijece ::ito'zac u iZYOllni(;3.111:.l
A. V( A'V',A"'V"',A"'V"" ) i BV( B'l,l'.B"'V",B""I,//iY) , a d0diruje \'uJjak u i.zv()dni-:i
296 12. Prodori geomctrijskih tijela

e( /,ep.e'" ). lzvodnice BV( B'V', SNV", BII1V"') i e( e',e",e/l"l) sijeku se u tacki
/( 7" r.T'"') prodorne krivulje k. lzvodnicaje tangenta krivulje ku tacki 7.
RZlvnina F sije.ce stozac u izvodnicama eV( e'v', C''V''', C"V""') i
DV( a dodilUje v.ljak u izvodnici f( Izvod-
nice DV(D'1,/',L)"V"',D
m
l/"'j i f(f',f",fl#) sijeku se u tacki 8(8',8",8"')
!,!-r_'(l!,rrlf' kriyulje k. Jzyodnicaje tangenta krivuJje Ie u tack] 8.
I,
k"
10"
;
H
"'. +--+-++1-11--\+
A'"8'" , , ,
Slika 12.7
--- -r
"
,

J
i
I
-
I
I',
"
e'
r
t
T'
j ..
12.3 Prodori ohfih tije/a
297
----------
Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tan-
gencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(dp d
2
).
Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' ),r"
prodorne krivulje k u tacki-10.
K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
dvanaest koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.
8, Zadatak. Odrcditi prado,. dvaTotacionG valjka razliCitih
poluprecnika, kojim(1 se ose sljeku pod pravilll uglom.
R j e sen j e: Na slici 12.8 prikazan je nepotpun proctor dva rotaciona
valjka. U tom slucaju prodor jc jcdna zatvorena krivuJja. VaUku, kame je pravac
0
1
( 0; .0;) osa, tioert jc knrznica, a nacrt i bokocrt su pravougaonici. Va!jak,
kome je pr[j\'3c 02( ,0; ) os a, u tlocrtu i nacrtu je pravougaonik, a u bokocnu
kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn n.!< Ose valjaka sijeku se pod
'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\
Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a
omotac uzeg valjka u izvodnicama CC i D15. lzvodnice se sijeku u tackama
l( /, ]",)'" ) i 7( 7'.7",7'" ) prodorne krivulje k.
Horizontalna ravnina F, polozena 050m valjka
2
, ciji je drugi trag 1
2
,
sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.
298
12. Prodori geomerrijskih njela
Prvi trag e, ravnine E sijece ornatac sireg va!jka u izvodnici GG, a
uzeg valjka u izvodnicama MM i NN . Nacrt i1.vodnice GO je D': Lacke
G' ::; G u kojoj su presjecne tacke 9' ill'. Nacrti izvodnica A1M i NN dobiju
se iz bokocrta. U bokocrtu tre6i trag e
3
sijece kruinicu uzeg valjka u tackama
9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa
GG i NN sa GG. Na slici 12.8 odredene su jos dvije tacke 3 i 5 prodorne
kriv'U\je pomocu ravnine T. Ova ravnina je paraleina s ravninom 1:; a od nje je
jednako udaljena kao ravnina E. Tloerti tacaka 3' i 5' su u presjeku [raga [! i
krufuice, a njihovi nacrti poklapaju se sa nacrtima onih tacaka prodome krivulje
koje su u ravnini E.
J"

<\ 1
--
N"
m"
A"
-I,
8" -
L_
i
i
i I
:C
fI
._1.
2-
0
, i
,
(JIMEN-rJ;JE-{mm)

"
:8'
0,
'0
0 h d I,
"
0'
'0 50 '0 30 30
b,
2
"
"
35 27 3/ 0; C'
5,
3
"
58 38 29 3<
0'
,
"
52
"
26 38
I' J',,_oJ
5
"
58
"
19 35 /of' N'
B,
5
"
55 38 28 10
A'
50 50 50 10 1.

51 58
" "
'0 y
9
"
50
"
30
"
'0
" "
38 27 35
Slika 12.8
1i
1'-'

;-,
12.3 Prodori oblih 299
Da bismo odredili jos dvije tacke prodorne krivulje k, presijeku se aba
valjka ravninom A, koja je paralelna sa osama valjaka. Prvi trag favnine (11
sijece omotac sireg valjka u izvodnici liii, a uzeg valjka u izvodnicama Ii i
Jj. Nacrt izvodnice HH je na ordinali taeke H' "" IF u kojaj su presjecne tacke
8' i 12'. Nacrti izvodnica IIi JJ dobiju se 1Z bokocrta. U bokocrtu. treei trag
a
3
sijece krumicu uzeg valjka u tackama 8'''' i 12'" izvodnica I i.J. Nacrti
tacaka 8" i 11''' su u presjcku izvodnica II sa HH i JJ sa HH _ Odredene su
jos dvije tacke 2 i 6 prodome krivulje pomocu ravnine B. Ova ravnina jc
paralelna s ravninorn X, a od nje je jednako udaljena kao ravnina A. Tloerti
tacaka Xi 6' su u presjeku traga b
J
i kruznice, a njihovi naeni poklapaju se sa
nacrtima onih tacaka prodome krivulje koje su u ravnini A.
Tangenta u tacki 11 prodorne krivulje k konstmisana je pomoctl
nonnata va!jka u toj tacki. Normala Itl 5ireg valjka u tacki /1 prolazi tom
tackom okomito l1a OSli 0, toga valjka. Projekcije normale n; 0;:;: J ]'0; i n;
okomite Sll na 0;. Normala n
2
uzeg valjka u tacki 11 prolazi tom tack om
okomito na osu O
2
toga valjka. Projekcije su okomite, n; na 0; i 11; na 0;. Te
dvije nonnale odreduju norrnalnl!- rayninu krivulje k u tacki 1].
Kako tangeota t u tacki 11 mora biti okomita oa ravninu 4), projekcije
tangente su okomite oa istoimene tragove te ravnine. Ako ravDlllu 2:. koja je
paralelna s ravninom nl> probada oormala 11, u tacki K( K",Kff), a nonnala il2
u tacki L( L/, L
K
), ooda je pravac Kl. sutraznica drugoga traga ravnine cP. Nacrt
t
lf
tangente 1 u tacki 11 mora biti okoirrihTa--pravac K"LI< :-Tlocrt [1- tangente [
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!
prvoga traga ravoine iP.
Na osnovu rijesenog -zgdatka, a prema prilozenoj labeli, postoji .los dcset
kombinacija koje trcba rjdavatf'k&.? zadatkc La vjeibu.
9. Zadatak. Odrediri prodor polo vine kugle, sa srediDem Ii rLll'llilil Jr
i
polovine rotacione valjkaste piahe, kaja prelazi II vertikaine {ungclIL-'ijuLnc
ravnine FiT, ako je ravnina L Iljihova zajednil.--'ka ravl1ina simelrije, u parolelno
je s ravninom Jr2.
12. Prodori geometrijskih tijela
R j e seD j e: Na slid 12.9 prikazan je prodor polovine rotacione
val,ika;;te plohe sa poloviuom kugle. Ravnina L sijece kuglu u glavnorn
mcridijanu g, a valjblstu plohu u gornjoj konturnoj izvodnici c njezinog nacrt,!:
Meridij2.n i izvodnica sijeku se u tatki 1 prodorne krivuljc. Iz naerta tacke 1
odredimo tlocrt i bokocrt.
U borizontalnoj ravnini nl nalazi se ekvator kug1e e i prvl II i
f; nlVnina FiT, koji se sijeku u tackama 2 i 3 prodorne k. 11. tloerta
t?,Cakfl :2' i 3' odrede se naetti i bokocrti.
/\ko kugln sijece ravnina F u sporednoj kruznici U-;, a ravnina T u
krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti,
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n . ."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.
I I. : 2'
, ,\1 \
I \
d, a" k' \
I \
"1! ... _. __
b, //\ Ilr, : 9,1 f
"/ ..>MI, IIlI !
i :::'s;::::'0'::;6'
'L.__ :;
" "
"
,
"
Slika 12,9
t
r
}2,3 Prodori oblih tijela
301
Tangenta u tacki 7 prodornc krivulje k konstruisana je pomocu l10nnale
11,{ 11;,11;) valjkaste plohe 1 normale 1l
2
( 11;,11;) kngle, Te nonnale odreduju
normalnu ravninu tP krivuljc k u tacki 7, Prayac MN ravnine <P, ciji je nacrt
lJi ''N'' paraleJan sa osom x, sutraznica je prvoga traga tc ravnine. TIoert t'
lraz,ene tangente mora biti okomit na pravac ,\IN'. Prayae SN ravnine t:P ciji je
tloert S';V' pmaldan sa osorn x, sutraznica je drugoga traga ravl1ine q:" Nacrt
tangente t" mora biti okomit na pravac SHN".
Nn 03110\-1.1 rijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji jos deset
kombinacija koje lreba rjesavati kao zadatke loa vje.zbu,
10. Zadatak. Odrediti prodor (;etvrtine Wl"llsa, eya je osa okomita na
ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
forUSQ.
R J e 5 e n j e: Na slici 12.10 prika1.an je prodor cetvrtine torusa i
uspravnog 'laljkn. Tacke prodome krivuljc k odrede se tako, sto oba tijela
presijeeamo ravninama, koje 8U paralelne ravnini 1[2. Svaka takva ravnina sijece
torus u paraleli, a valjnk 1.1 'izv;odnicarna-, lzvodnice i paraicia sijeku se u tackama
prodorne krivulje,
Vertikalna ravnina simetrije torusa, ciji JC pry! trag pravac hi' a tree}
trag /),. sijece torus 1..1 para!eli h( [/,b"). PataIda i izvodnice valjka sijeku se u
} i :2 prodorne krlyuljc._ Tl_opii tacaka 1 2 nalaze sc. u presjeku p1"Y og
lraga hi sa tlocrtom omotaca valjka. tacaka -7 i 2 nalaze se na drugoj
projekciji b paralele h. 1z (Iocrta j' j 2 j naerta r I 2" odrede se bokocru
t"'j 2""'lacakal i2,
Ven.ikalna A, ciji je p!"Vi tr&g prav<!c .a+,.a .treci trag a.?> __ ... _
torus II paraJeli o( a',al>" ). ParaJeJa presijeca konturne izyodnice valjka u
tackarna 5 j 7 prodorne krivuUe. Tlocrti tacaka 5 i 7 nalaze se u presjeku pryog
traga 0.
1
sa tiocrtom ornotaca va1jka. Nacrti tacaka 5 i 7 nalaze se na drugoj
projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5
r1
i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
7'" tacaka krivulje k.
Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
.sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.
302
12. Prodori geometnjskih rijela
b, G,

J
/
Z
6'11' I

"I

3
'
1/
I

k'd 7
111
2111
I
I

/
',1. I
,
,
I
a
,
cig
DtMEN;lfJE (mm)
0
0 d h R

W 3'
80 50
1
"
'0
90
"
-+--
3 38
"
80 50
-l
.<.
"
,.
'"
52
"
"
90 55

,
3'
36 78 ..

"
36 ao 50
U '0
90 52
. .JL.
b,
Y
9 38
."
78 50
10 42 30 80 52
/I
" "
90 53
12 J6 J6 78
"
Slika 12.10
11. Zadatak. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme cUa je OSl1OV1
u ravnini lrl i polo ville kugle sa sredistem u ravnini n,_
12.3 Prodori oblih tijela
303
R j e sen j e: Na slici 12.11 prilazan je prodor uspravne trostrane
prizme sa polovinorn kugle. Rjesenje zadatka je slicno rjesenjirna prethodnih
zadataka. Tacke prodome krivulje odrede se tako, sto oba tije!a presijecamo
ravninama, koje su paralelne s ravninom 1C2.
Na osnovu rijdcnog zadatka, a prema prilozcnoj tabeli, postoji jos dcset
kombinacija koje treba rjesavati leao zadatke za vjezbu.
, a,
k
---- . "-'''''''
,
,
,"

,II
I
,
{ "
I
]11:

<I
,
-"'-1 1';
I
,
I
1,,,

CfNENZIJ ( rom )
.,
D k,. h
--1--;-

I
"
25
",
" "
" "

"
" "
.55
"
"
90 I"
"
"
5Z
" "
" "
Slika 12.11
12. Zadatak. Odrediti prador dviju polovinCl rotaciol1ih vuljkaslih plultii
kaje prelaze u vertikalne. tangencijalne ravnine. Osnava jedne je u ravnini Jh a
druge u prvoj projekcionoj ravnini E( ef,e? )cijaje osapara/elna S nlvninum ;ri.
Ose vaLjkastih ploha 0
1
i 02 sijeku se u tacki S( Sl, S8 ).
'.04
12. Prodori geollletnjskih tije!a
R j e sen j e: Na slici 12.12 prikazanje proctor dvije polovine rotacionih
valjkastih ploha. Prodoma krivulja k( k',k
n
) sastoji se od dvije zatvorene grane.
Prv-e projckcije tih grana sastavljaju hiperbolu. Tacke prodome krivulje odrede
<::.c (ako. SlO obje krivulje presijecamo ravninama, koje su paraJelne s ravnioom
Horizontalna ravnina F, polozena osama valjkastjh ploha je drugi
lr(-lg (2' sijece te plahe u kanturnim iz"\'odnicama.Te izvodllice u tlocrtu sijeku
Sf" !.<lCLim;:J. l' -,2',3' ,4' prodorne krivulje k. Nacrtl t', 211', 3'" i 4" tacaka 1,
2. 3 i 4 nalazc se rw osi 0;. Konturne izvodnice valjkastih ploha u nacrtu sijeku
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'" prodorne krivulje k. T10erti 5' i 6' tacaka 5 i 6 nalaze se oa
0:';1 iIi izvodnici e!e'.
Da bi se odredile tacke 7, 8, 9 i 10 prodorne krivulje k, presijeku se
yaljkaste plohe ravninom A koja je paralelna s. njihovim osama ciji je
trag praY<lC {/2' Valjkastu plohu. kojoj je osa
2
, ray-nina sijece u
Ii'TTc1nicama DD i EE. Valjkastu plohu, kojoj je osa
1
, ravnina sijece u
':;- r-.r.nicarna GG j Hfj. Te izvodniee sijeku se meau sobom u tackama 7, 8, 9 i
/0. TlnCl1j ill lacaka Sll u presjecima tlocrta izvodnica, a naerti 11 presjeku
';1 1 krivulje k"".
Tangenla u tacki 8 prodome krivulje k konstruisanaje na isti naCin kao u
;;-)\1:ltku 11::\ slici 12.8.
Nfl 05nO"l.'l1 rijesenog zaclatka, a prema prilozenoj tabeli, posloji jos deset
CT.hcn:.",", koje treha rjdavati kao zadatke za vjezbu.
13. Zadatak. Odrediti prador uspravnag valjka, cijaje osnova Ii ravnini
rotacione va{;kaste pfohe koja prelazi u tangencijalne ravnine.
1Z j e s e 0 j e: Na slici 12.13 prikazan je proctor lIspravnog valjka sa
;1',,1\1\ inom rotacione va!jkaste plohe. J\jesenje zadatka je slieno rjesenju zadatka
ru "'lici 12.12
Na osnovu fijdenog zadatka, a prema prilozenoj tabeh, postoji jos deset
koje treba rjes3vati kao zadatke za vjezbu.
",\.
If
,
12.3 Prodori ohlih tijela 305 __ ______________
H' G'

h
B R 0 J ZADATKA

I 2 3
!
,
5
,
7
'i 30J 35 ':0 i 30 35 '0
[-"
25! 30 35 25. 30
35 30
! 25 20
15 25
ao 30 I 301' 30 I 25 j 25 25 20
Slika 12.12
"
,
9
'0
3.
35 25
20 2.
20 15
/0
35
3.
15
15
'8'
OT .......... ,
", \
", .\ Do
306
12. Prodori geometrijskih tijela

,.'
,
DINENZIJE ( rom)


d h k d.
0
:
8'0
:
'0 '0 50
"
"
,D'
2 50
"
'0 2' 75
"
,
,
52 8 OS 20 75 '0 A'
<6 '0 55
"
70 50
5 50
"
'0 12 78 52
6 55 9
"
25 71 35
7
"
8
"
]6 80 30
8 55 7 70
"
82 '0
9 50
"
70 25
"
'0
'0 56 '0 65
"
7,
'0
Slika 12.13
;
;
l' L"
.'/1
;
/n;
D,
: 8'
c,
12.3 Prodori oblih tJjeZa 307
______ _____ ,_. __
14. Zadatak. Odrediti prodor lIspraVl10g rOlaciorwg valjka lzja je
osnova Ii ravnini 1Cf sa pravilnom troslranom prizmom Cija je osnova par,:tlelna Y
ravninom 7rj.
R j e sen j.....e: Na slid 12,14 prikazan je prodor rotacionog valjka sa
trostranom pri:zmom. RjeSenje zadatka s1ieno je rjesenju zadatka na slici 12.6.
Na slici 12.14a prostorno je prikazafl prodor prizme kroz valjak.
I
'"
I 2"
I
3
J1
( 5" ----t t 5"
-- --,_.:!...,
, ,
,
7/1 ! :10
1
'
! 11'" 12,1 i
13.' r i",::u
, . ,
!
I
I 7

r
I
_I
I
0
,-
Slika 1214
12. Pmdori geometrijskih (ijcla
11.4. Zadad za rjesavallje
1. Odreditj J)rodor trostranc piramide, jc osnova ABCLA(25,80,O), B(70,15,O),
('(730, 6()JJ Jj U 7f, i vrh V(80,55,85). sa trostrunom pinHnidom osnova
DEF[D( 4(),35,Q), E( 110.25,0), F(75,90,OJ] u nj i vrh V(60,50,70).
2. ndrediti prodor uspwvne cetverostnme prizme, kojoj je osnova KLMN[K( 30,15,0),
}I1O,4(J,OI, M(60,4rJ,rJ}, N(70,25,Oj] U Jrj i bocni brid KG[K, G(30,15,60)),
sa pc!ostr:mom pinnnidorn Cija je osnova ABCDE[A(20,20,O), 13(40,60,0),
(-(00,,(,0,0). D(80.]0.0), E(50,5,0)]u rtl i vrh V(50,30,30),
3. e'dredi!) prodor cctvcroslrane prizme, kojoj je os nova KUylN[K(0,60,40),
L(0,25,55I, i"\I(O.1O,J5), iy'(0,20.5)} U 'ffJ i bocni brid KG[K. G(80,60.40)j,
';:-1 pmvilt1C)l'H llspravnolll scstostranom piramidom Cija jc osnova un"
lkr) je \Th piramide \/(40,35,65). ajedan vrh njene o:move tacka A( 1535,0).
,j. C)dredili pl'odur troslr<lne piramide Cija je osnova ABC{A( 10,10,30 j, B(30,45,1O),
C(75,2(/,25)) i vrh V( 130, 90,95), sa ('rostra nom prizmo1ll kojoj je" osnova
DEF[O( 145.75.55), E( 14q.40. 75), F(}20.35AO)] j bocni brid DGLD. G(45,90,60)].
-, Odrediti I_'fo(k.ll" l1spravne trostrane prizme kojoj je osnova ABC{A(50,50,O),
p(f'-,t\. C:O(!.25.0)] U J[! i \'IS1n<l v;;;:WI; sa kosom trostranom prizmom Cija
j--: 'YfHl'-;a nEF[D(:O.O,60), (-10.0,30), F(20,C,55)] i bocni brid
DGLl), G( ;(0)70,'10)).
ti. Od1'<"oili p'[()cior'i.lspr:-1vne trostr5ne prizme kojoj je osnova ABC[t't{20,30,O),
3(65.30,0;. U50,75.0)] U 7[;. i '.'i:::ina 1':=Q5. q kug\nm [S(40.45.50]' r=357.
7> Odrediti prodor uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova EFGH[E(50,20,O),
(;(5/1,60.0). fI(25AO,O)J-u 7[, i visina v=15. tt:oS--t:J::a+:i.om prizmom kojoj
jc-,Ymov[l .'1 Be[A( 105,20,35),8(85,55,30), ('(80,35.10)] i hoeni brid
Inri\. DCO,2(),65,l}_
s. Odrec!iti prodor uspravnc trostrane prizme. cija je osnova ABC[A(20.45.0).
B(35.20.01, C(60,30.0)lu 1ft i visina 1'=70, sa trostranom prizmom kojojje osnova
(!EF{D(.--'J).25J. [;(40.0,45), F(25,O, 15)] i bocni brid DG[D, G(5,60,25)).
9_ ('drediti pn'dor uspravne cetverostrane prizme, eija je osnova paralelogram
ABCl)[,-V--!O .. '/5,O). B(75.25,O). C(JOS,55.0), D(65]O,O}ju IT; i visina v=90, sa
prizlTlom kojoj je osnoVll EFGH[E(20,20,45), F{20,40.65),
'20 6( ,45). H(J0.4().25Jj i boeni brid EK[E, K( 125,20.45)).
12.4 Zadaci za rjdavanje
10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
EG [E, G(25,50,50)].
11. Odrediti prod or kose trostranc prizme kojoj je osnova ABC[!\(20,55,O).
B(30,70.0). a---'55,65,0)] u It! i bocni brid AGrA, 0(80.25.65)], sa kosom
trostranom j:'irizmorn DEF{D(70,65,O), E( J 10,80,0), F(95,55,O)] Cijaje osnova
U JTj i boeni brid DKrD, K(JO,J5,65)j.
309
12. Odrcditi prodor kose trostrane prizme cijaje 05nova ABC[A(90,70,O). 8(70.60,0),
C( JOO.50/n] U ITI i bocn! brid AG[A. 0(40,20,55)], sa kosolTl trostranom
piramidoll1. kojoj je osnCl"va DEF[D(25, 80, 0), E(60,55,0), F( 10,20.0) un, i vrh
V( 80, J 0.50).
13. Odred!ti prodor kose trostrane piramide kojoj je 05nOV8 ABC[A(l40,75.0r
B(60, J j().O). C( 1 ()O.] 35,0)] u n, i vrh \i( ](),15.95), sa kosom trostranom
prizmom lJEp[TJ(0,80,O), E( 15.120,0). Fr55, 105,0)] cijaje osnova u 7r, i
bC'cni brid DG[D, G{ 75,5. 75)].
14. Oorediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, cija je osnova
ABCD(,A(45.1O,O), B(20,45.0), C(55,70.0), D(80.35,0)ju ITI i bocni brid
.:lJr[A, (-;r45,(l_751j. <:{1 cetverostranom priz.mom kojoj je osnova
KLHN{K(O,65,30}, L(O,50,50). Af(O.lO,60), :V(0,30,!5)}u IT3 i bocni brid
KF{K, F(lOO.65.30U
15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
(i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.
16. Odrediti prador k05e celverostrane prizme cijaje osnovaABCD[A(55,1O,0).
B(70,40.0), C( 30,55,0 j, D) U rt1 i boeni brid AG[A, G( 120,60.60)], sa trorostranom
kosonI prizmom kojoj je os nova KLM[K(95,J 5,0), L{115,30,0), M(85,45,O), U IT,
i bocni brid KN[K. N(20. 70,60)].
17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u nl ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ? 5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].
310 12. Prodori geometri}skih tijeld
19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B( 50,80,0),
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid
EK[E, K(50,120,75)J
20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10 .10,0),
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7t
J
-i boeni brid
EG[E, G(,JO,80,60)).
21. Odrediti prodor kose trostranc piramide, ctja jc osnova ABC[4.(35.75,O},
B( 10,10,0), C(60,25,O)]u n, i vrh V( 110.75,70), sa trosrranom prizmorn
kojoj je osnova DEF[D(80, 15,0), ( 125,35,0), F( lOa,55,O)} II 1[, i boctli brid
DG[D, G(45,65,50)).
22. Odrediti prodor trostrane piramide kojoj je osnova ABClA(0,70,O), E(20,130,O),
C(105, 95,0)J i vrh \f( 140.10.105), sa cetverostranom piramidom clja je osnova
DEFG[D(95,5,O), E(30,J5,O), F(20,45,O), G(75.3D,OJ] I,,), V(J20,90,105).
Oba tije!a osnovama leze u 1C}.
23. Odrediti prodor kose prizmc, kojaj je osnova
B(l5,JO,O), Cl50,5,O), D(30,30,O)]u n, I bocnl b,idAK[A, K(85,70,65)j, sa
kosom trostranom prizmom cija je osnova EFG{E( 140.0.25). F( 115,0,50),
G(80.0,15J U 1rl i bocni brid EL{E, L(70,70,55)).
24. Odiedifi prodor trostrane piramide kojaj je asnova-ABC[A( 75 .J{).1 Si,JJ( 12U, liJ, J j j.
cr 13S.25.60)} i vrh F( 10,110,90). sa trostranom prizmorn eUa je osnova
EFG[E( /5,65,20), F(55,25,20), G(20,JO.65)} I bocnl b,ld EK/E, K(80,J40.90)j.
,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 1 50,0,30), B( j 10,0, (5),
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), (25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
FG[F, G( 120,60,50)}.
27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj,
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
DEF[D(35.0,50). (100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).
F
ji
-i'
12.4 Zmlaci za rjeS(lvanje 311
28. Odrediti prodor pravilne uspravne cetverostrane prizme, kojoj je osnova
ABCD[A(l0,35,O), B(35,60,O), C(60,35,O). D(35,.l0,O))u 1[, i bocni brid
AE[A_, E( 10,35,55], sa trostranom prizmom cija je osnova KLM[K( 15,55,10),
L(15,40,40), M( 15,25,10)) paralelna s n) i boeni brid KL{K, L(70,55,1O)).
29. Odrediti prodor trostrane piramide cija je osnova ABClA(O,30,40j, B( -40, i 0,1 UJ,
C( 15,55,lOjj i vrh V(90,85,llO), sa lrostranom prizmom kojoj je osnova
DEF[D(70,25, 10), E( 110,]0,30), F 1 OS, 45,S)} i bocni brill F'G[F, G{25, JIO,9u)I
30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
C(70,3S,O) u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.
31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
leze U 1Cj.
32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).
33. Odrediti prod8f--Wtaciol'log-stosGa tome je srediste osnove LS( 60,55,OJ
v= 100 j i rotacionog valjka Cije je srediste osnove[M( 45,85,0}, r:;::;20, v=75}
34. Odrediti proJor rotucionog stosca kame je srcdiste osnove II tack! S( -60,50.1.)),
po!uprecnik osnove r=35 i visina stosca 1-':;::;90, sa rotacionim valjkom kome
je OSllova paralelna S '.'7:_0, cije je srediste \l taeki AN -lrJ,60,40). pO!l1precnik
r:::::-20 ! visina valjka -
35. Odreciiti prodor rotacionog va!jka kome je osa AIN[M( 30.50,25), NO cfu,5U/j() j J 1
poluprccnik osnove r:;::;25, sa rotacionim stoscem kome je srediste osnove u tad-.l
S{85.,5(),O), poluprecnik osnove i stc:sca y::=100,
36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
i kosog stosca cija je osa ')V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik r=30.
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65 .. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
osnovama Ide U Trf.
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.
317. 12. Prodori geomefrijskih tijeln
39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;': i F'RIP(4(),65,75), R(lOO.65,20), r=:.25].
:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije.
41. (Jdn,,-diri rrodor r(l\,lCjonih valjaka: [M(O,40,0), N(0.40,9(n r=20] i
PRfpi".<5,20.2(h R(35.60.7(!), 1'0::..20).
i,t?. '_''-.lrcdjti plOd or rotaciollog stlJsca kame je asa 5 V[S(60, 45, 0), V(60,45,95), r=351 sa
[S(75,<15,35). r=3()/ Nacrtati sve tri projekcije.
'+3, '>.1, editi Fwduf uspnmlc trostranc prjzmc cija jc osnoya ABC{A(20. J 5, }.
0-/5,50. 11 u rnvtlini E(55,co,95) j visina prizme sa kuglam
F('('5, .fO.6." I, r=4() /.
('d1'cdi:i rrndnr "aljka komc je osa iHN{MW60,40). N(60,60.40), sa kug!om
r'-;,:(j(' r=:40}.
Otlre:(!i1j produr rotacionog vaJjka kame je srediste osno-.,,:e [M(60,50.0), ;'=35,
_,no;. sa Luglom .')'(80,65 .. 50), r=40).
-\7. i'!Tj'h-:ije prociol":l geometrijskih koj::t na slibma braj
.: dn '73.
I,' i
12.4 Zadaci za rjdaval1je
J
'"I
4.
i-2IJ...\

.
11:.'0 \ I
--, : '7-' .---.---
,
$30
! 2.
5.
313

x
6.
x
1-_",6'-_1
314
80
80
12, Prodori geometnjskih tljela
X._,
~
I
"i
~
~ I
JL-''-....::r::.---'-_'-
J
I
12.4 Zadaci ::;a
...----+=::--1-1
~ I
,
81
L_-+ __ ..i_,l
80
12. Prodori geomelrijskih njela
01

x

80
,-------
____ ____ --
33.
r+--+--1 37.
i
gi
I

] 2.4 Zadaci za Ijesawmje
x _.L_'---lLi.
43.

J.,m 50.'-.
lW
317
318
40

ill

1\
12. Prodori geometr(iskih tlje!n
48

T--+---+--J
J

I
T

"I
"', 0"

J __

T
I
I
f.--.-.C/J50
55., -
.54
f--------
I
61.
' !
r
1
+- ,I
1 I i
g I
. f
I : ,

12,4 Zadaci za rjdQvanje
320
12_ prodori geometrijskih tijeia
Al
' "
f' ,


I -4.
/ I
__ J,. x _
66.
67.
; 2 . ...f. Zculaci.:;a Ijdavdllje
8" ,.'
-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
,
A" ---j---
D"
I

B' -
D' ,-\- -/-
\;L..:...-::d
C'
i
C" I 1_
, '
, I
8" ----I
I I
I I

x 69.
70.
._--"---
522 12. Prodori geometnjskih tijela
x
71.
,
x
72.
73.
x
,
LITERATURA
L Babic ... : Konstmktiviltl geometrija, Zagreb, 1994.
J. Boiicevi6 : Deskriprivl1Q geometnja, Zagreb 1948.
S. K. Bogoljubov: Zadacnikpo Cerceniju, Moskva, 1967.
L. Dubikajtis: Geometrii wykreslnej, PWN, Warszawa, 1963.
V. Durovic: Nacrtna geometrija, Beograd, 1987.
Z. Glazer, L. Wysokinski : Geometrija wykreslna, P\VN,
Warszawa,1976.
J. Justinijanoyic : Nacrtna geometrija I i II diG, Zagreb, 1963.
D. Jankovic, R. Ljubojevic : Praktikum iz cnanja,
Gradevinska knjiga, Beograd,
C. Koludrovic : Tehnicko ertan)e u slici. Beograd, 1985.
wykreslna, PWN, \Varszawa,
V. Nice: Deskriptivna geometrija, Zagreb, 1974.
V. Nice. Deskriplivllu geo!1lelrija I i 1I dia, Zagreb,.l980.
F. Otto, E. Ouo : Podrecznik geometrii wvkreslneJ, PWN,
Warszawa, 1977. . ,
D. Palman : Pr6lji:i.raaJ--e i mel&r.i<:-.lILlCmW :st::urru:lrije, tnjga,
Zagreb, 1982.
1. PaJ: Nacrma geomerrija u anagiijskim stikama, Budapesr, 1966.
Preveo Dr V. Nice.
T. Panteli6 : Tehnicko crtanje, Beograd, 1987.
T. Rachwal: Georrfetnja'l,vykres7na,'PWN, Warszawa, [977.
M. Tatic, P. Kovacevic: Zbirka zadataka iz nacrtne geometrije sa
tehnickim crtanjem, Sarajevo, 1967.
M. Vavra, J. Vasicek: Tehnicko pismo, Sarajevo 1982.
'C:llij\'ll 1\'1isljenja Federalnog millistarstva olJrazovanja, nauke. kulture i
"c:'rI,i -i-"i 8d 06'()6.2000. 'Jdzbenik je porezg, na
;'::>11'],:1 "'"PrintCom" n.o.o. Tuzla
Zikrijah UadZimehmcdovic - Zico

ii
Knjiga je stampana :;;a/zvaljujuCi donatorima:
lvlodmllja Fadil- p,.zjedor,
kJesic Afehmed -- Prijedor,
DJL "Dipon" - TII:}a,
R/''v[C Bal1ovici, d.o,u ..
DD Elektroremonf _.- BanoviCi,
Rudnik Ugnita Bukinje - Tuz/a,
Rudars/J'o-geoloHo-graaevinski !aku!tel ..- Tu::.la,
fakultel - Tuzta,
Tu:)anski kanton "TlIzla,
OpCina lirzla,
Bosna Tuzla,
Tu:danska bmzka DD Tuzla,
Rudnici lignita - Tllzla. do.a"
PK - Duraevik,
"Tuzla-krarc" - Tuzla.
"TuJm1i" - fuda,
K!inicki rentor - Tilda,
Po(jooprenw Iillja{a {I_do, i
li(nim uCeScem.
(,
I"