Novi poetak za Europu:

moj program za
zapoljavanje, rast,
pravednost i
demokratske promjene
Politike smjernice
za sljedeu
Europsku komisiju
kandidat za
predsjednika Europske komisije
Strasbourg, 15. srpnja 2014.
Jean-Claude Juncker
Jean-Claude Juncker
kandidat za
predsjednika Europske komisije












Novi poetak za Europu:
moj program za zapoljavanje, rast,
pravednost
i demokratske promjene


Politike smjernice
za sljedeu Europsku komisiju





Strasbourg, 15. srpnja 2014.








2



Proteklih je godina Europa prola kroz najgoru financijsku i gospodarsku krizu od
Drugog svjetskog rata. Institucije EU-a i nacionalne vlade morale su provesti dosad
nezabiljeene mjere za stabilizaciju gospodarstava u dravama lanicama,
konsolidaciju javnih financija i ouvanje rezultata viedesetljetnih europskih
integracija. Najgore je izbjegnuto. Unutarnje trite i cjelovitost europodruja ouvani
su. Gospodarski rast i povjerenje polako se ali sigurno vraaju u Europu.

Kriza je meutim imala svoju cijenu. Vie od est milijuna ljudi izgubilo je posao.
Nezaposlenost meu mladima dosegnula je rekordnu razinu. Nekoliko je drava
lanica jo uvijek daleko od odrivog rasta i primjerene razine ulaganja. U mnogim je
zemljama i povjerenje u europski projekt na povijesno niskoj razini.

Poduzete mjere mogu se usporediti s popravljanjem zrakoplova u plamenu tijekom
leta. Uglavnom su bile uspjene, no bilo je i pogreaka. Nedostajalo je socijalne
pravednosti. Budui da je mnogo novih instrumenata trebalo uspostaviti izvan
pravnog okvira Europske unije, ugroena je demokratska legitimnost. Nakon nekoliko
godina usredotoenosti na upravljanje krizom Europa esto nije pripremljena za nove
globalne izazove, primjerice pitanja digitalnog doba, utrku za inovacijama i
vjetinama, ogranienost prirodnih resursa, sigurnost hrane, trokove energije,
utjecaj klimatskih promjena, starenje stanovnitva te patnju i siromatvo na njezinim
vanjskim granicama.

Ulaskom u novi zakonodavni ciklus, koji je zapoeo nakon izbora za Europski
parlament u svibnju 2014., vrijeme je dolo za novi pristup.


Kao kandidat za predsjednika Europske komisije smatram da je moja kljuna
zadaa obnoviti mostove u Europi nakon krize. Vratiti povjerenje europskih
graana. Usredotoiti nae politike na kljune izazove s kojima se suouju
naa gospodarstva i drutvo. Jaati demokratsku legitimnost na temelju
metode Zajednice.


Nakon to sam u kampanji uoi izbora za Europski parlament sudjelovao kao vodei
kandidat Europske puke stranke za predsjednika Komisije uz Martina Schulza za
Stranku europskih socijalista, Guya Verhofstadta za Savez liberala i demokrata za
Europu te Europsku demokratsku stranku, Ska Keller i Josa Bova za Europsku
stranku zelenih te Alexisa Tsiprasa za Stranku europske ljevice Europsko me je
vijee 27. lipnja 2014. predloilo kao kandidata za predsjednika Europske komisije.
Tim je prijedlogom Europsko vijee u obzir uzelo rezultate izbora za Europski
parlament na kojima je moja stranka osvojila najvei broj zastupnikih mjesta
nakon to je odrano odgovarajue savjetovanje s predstavnicima Europskog
parlamenta.

Tako je prvi put uspostavljena izravna veza izmeu rezultata izbora za Europski
parlament i prijedloga za imenovanje predsjednika Europske komisije, za to se
Europski parlament nekoliko desetljea zalagao i na to pozivao. Takav korak moe

3
pridonijeti neophodnom jaanju demokratske legitimnosti u procesima odluivanja na
europskoj razini, u skladu s pravilima i praksom parlamentarne demokracije.
Istodobno je to i jedinstvena prilika za nov poetak.

Nakon sueljivanja u predizbornoj kampanji dolo je vrijeme za suradnju. Unato
naim razlikama postoji znatna konvergencija u stajalitima u pogledu glavnih
prioriteta koje treba rjeavati na europskoj razini. elim suraivati sa svima vama u
izgradnji irokog konsenzusa meu institucijama EU-a o tome to trebamo uiniti za
graane Europe, a zatim rijei potkrijepiti djelima i ostvariti to je dogovoreno.

Zbog toga, nakon razmjene stajalita sa svim politikim skupinama u novom sazivu
Europskog parlamenta, predlaem obnovu Europske unije na temelju programa za
zapoljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene, usredotoenog na
podruja na koja Europska unija moe konkretno utjecati.

Moj program usredotoen je na deset politikih podruja. Naglasak e biti na
konkretnim rezultatima u tih deset podruja. Druga politika podruja preputam
dravama lanicama, koje imaju veu legitimnost i raspolau primjerenijim
mehanizmima za uinkovite politike mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini, u skladu s naelima supsidijarnosti i proporcionalnost. elim da Europska
unija bude vea i ambicioznija u velikim temama, a manja i skromnija u manjim
temama.

U nastavku slijedi deset politikih podruja u okviru mojeg programa za
zapoljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene:


1. Novi poticaj za zapoljavanje, rast i ulaganja

Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit e jaati europsku konkurentnost i
poticati ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta. U roku od tri mjeseca od
poetka mandata i u kontekstu revizije Europe 2020. namjeravam predstaviti
ambiciozan paket za zapoljavanje, rast i ulaganja.

Ne vjerujem da odrivi rast moemo izgraivati na sve veem zaduivanju pouka je
to iz krize koju sad moramo uzeti u obzir. Svjestan sam i toga da radna mjesta
uglavnom stvaraju poduzea, a ne vlade ili institucije EU-a. Vjerujem meutim da
puno bolje moemo iskoristiti zajedniki proraun EU-a i Europsku investicijsku
banku (EIB). Moramo iskoristiti ta javna sredstva dostupna na razini Unije kako bismo
potaknuli privatna ulaganja u realno gospodarstvo. Kad je rije o primjeni tih javnih
sredstava, potrebni su nam pametnija ulaganja, bolja usredotoenost, manje propisa
i vea fleksibilnost. Prema mojoj procjeni, to bi omoguilo mobilizaciju dodatnih
javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo tijekom sljedee tri godine u
iznosu do 300 milijardi EUR.

Za to treba poboljati investicijsku klimu i jaati sposobnost apsorpcije sredstava.
Treba ojaati i proiriti pripremu projekata u EIB-u i Komisiji. Treba utvrditi i promicati
nove, odrive projekte koji pridonose otvaranju novih radnih mjesta i veoj europskoj
konkurentnosti. Da bi se projekti mogli realizirati, moramo razviti djelotvornije
financijske instrumente, meu ostalim i u obliku kredita ili jamstava za rizinija
ulaganja. Treba razmotriti i daljnje poveanje kapitala EIB-a.

4
Dodatna bi se ulaganja trebala usredotoiti na infrastrukturu, posebno
irokopojasne i energetske mree te prometnu infrastrukturu u industrijskim
sreditima, obrazovanje, istraivanje i inovacije te energiju iz obnovljivih izvora
i energetsku uinkovitost. Znatne iznose treba usmjeriti prema projektima za
zapoljavanje mlae generacije na prikladnim poslovima, dopunjujui tako napore
koji su ve uloeni u okviru Jamstva za mlade, iju primjenu treba ubrzati i postupno
proirivati.

Reviziju tekueg viegodinjeg financijskog okvira, predvienu za kraj 2016.,
treba iskoristiti za daljnje usmjerivanje prorauna EU-a na zapoljavanje, rast i
konkurentnost.

U pogledu iskoritavanja sredstava iz nacionalnih prorauna za rast i ulaganja
moramo u skladu s potvrdom Europskog vijea od 27. lipnja 2014. potovati Pakt
o stabilnosti i rastu te na najbolji mogui nain iskoristiti fleksibilnost koja je
ugraena u postojea pravila Pakta, u skladu s reformama iz 2005. i 2011. Konkretne
smjernice o tome namjeravam objaviti u okviru svojeg ambicioznog paketa za
zapoljavanje, rast i ulaganja.

Zapoljavanje, rast i ulaganja vratit e se u Europu samo ako uspostavimo
primjereno regulatorno okruenje te promiemo poduzetniku klimu i otvaranje
novih radnih mjesta. Ne smijemo koiti inovacije i konkuretnost pretjerano
preskriptivnim i detaljnim propisima, osobito kad je rije o malim i srednjim
poduzetnicima (MSP). MSP-ovi su temelj naega gospodarstva; u njima je otvoreno
85 % novih radnih mjesta u Europi, a mi ih moramo osloboditi tereta prekomjernih
propisa. Zato nadlenost za poboljanje regulative namjeravam prenijeti na jedan od
potpredsjednikih poloaja u Komisiji; to e ukljuivati mandat za utvrivanje, u
suradnji s Parlamentom i Vijeem, birokratskog tereta na europskoj i nacionalnoj
razini koji bi se jednostavno mogao ukloniti u okviru mojeg paketa za zapoljavanje,
rast i ulaganja.


2. Povezano jedinstveno digitalno trite

Vjerujem da moramo puno bolje iskoristiti velike mogunosti digitalnih tehnologija,
koje ne poznaju granice. Da bismo to uinili, moramo smoi hrabrosti da svladamo
nacionalne prepreke u podruju regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim
pravima i zatiti podataka, upravljanja radiovalovima i primjene propisa o trinom
natjecanju.

Ako to uinimo, moemo osigurati da se europski graani uskoro koriste svojim
mobilnim telefonima irom Europe bez naknade za roaming. Moemo osigurati da
potroai s pomou svojih elektronikih ureaja mogu pristupiti uslugama, glazbi,
filmovima i sportskim dogaanjima, neovisno o tome gdje se u Europi nalaze i
neovisno o granicama. Moemo stvoriti ujednaene uvjete tako da svi poduzetnici
koji nude svoju robu i usluge u Europskoj uniji podlijeu jednakim propisima za
zatitu podataka i potroaa, bez obzira na mjesto posluitelja. Stvaranjem
povezanog jedinstvenog digitalnog trita moemo tijekom mandata sljedee
Komisije postii dodatni rast u iznosu od 250 milijardi EUR, otvarajui pritom
stotine tisua novih radnih mjesta, osobito za mlae osobe u potrazi za poslom, te
pridonijeti stvaranju dinaminog drutva utemeljenog na znanju.

5
Da bi se to postignulo, u roku od est mjeseci od poetka mandata namjeravam
poduzeti ambiciozne zakonodavne korake u smjeru povezanog jedinstvenog
digitalnog trita, i to brzim zakljuivanjem pregovora o zajednikim europskim
propisima za zatitu podataka; ambicioznijom tekuom reformom propisa o
telekomunikacijama; modernizacijom propisa o autorskim pravima u svjetlu digitalne
revolucije i promjene u potroakom ponaanju te modernizacijom i
pojednostavnjivanjem potroakih propisa o elektronikoj i digitalnoj kupnji. To bi
trebalo biti popraeno naporima za poticanje digitalnih vjetina i uenja u svim
slojevima drutva te za lake osnivanje inovativnih poduzea. ira primjena digitalnih
tehnologija i mrenih usluga trebala bi postati horizontalna politika kojom bi se
obuhvatili svi gospodarski sektori i javni sektor.


3. vrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

Zbog trenutane geopolitike situacije prisilno smo se podsjetili na to da je Europa
previe oslonjena na uvoz goriva i nafte. Stoga europsku energetsku politiku elim
reformirati i reorganizirati u novu europsku energetsku uniju. Moramo udruiti
resurse, kombinirati infrastrukturu i ujediniti pregovaraku snagu u odnosu na tree
zemlje. Moramo diversificirati energetske resurse i umanjiti veliku energetsku
ovisnost nekoliko naih drava lanica.

elim da europsko energetsko trite i dalje bude otvoreno naim susjedima.
Meutim, , ako cijena energije s Istoka postane previsoka, u komercijalnom ili
politikom smislu, Europa bi trebala moi brzo prijei na druge kanale
opskrbe. Ako bude potrebno, moramo moi preusmjeriti energetske tokove.

Moramo poveati i udio energije iz obnovljivih izvora na naem kontinentu. To nije
samo pitanje odgovorne klimatske politike nego je istodobno i imperativ industrijske
politike ako u srednjem roku elimo zadrati dostupnost energije po povoljnim
cijenama. Duboko vjerujem u potencijal zelenog rasta. elim stoga da europska
energetska unija zauzme vodee mjesto u svijetu u podruju energije iz
obnovljivih izvora.

elim i znatno poveati energetsku uinkovitost, premaujui ciljeve za 2020.,
osobito u vezi sa zgradama, te se zalaem za ambiciozan i obvezujui cilj koji
bi tomu pridonio i kojim bi se nastavio trenutani put razvoja energetske
uinkovitosti. elim da Europska unija bude na elu borbe protiv globalnog
zagrijavanja uoi parikog sastanka Ujedinjenih naroda 2015. i nakon toga, u skladu
s ciljem ograniavanja porasta temperature za najvie 2C u odnosu na
predindustrijsku razinu. Dugujemo to buduim generacijama.


4. Bolje povezano i pravednije unutarnje trite s jaim industrijskim temeljima

Nae unutarnje trite najvea je vrijednost Europe u vremenima sve izraenije
globalizacije. Stoga elim da sljedea Komisija bude izgraena na snazi naeg
unutarnjeg trita i da u cijelosti iskoristi potencijal tog trita u svim njegovim
dimenzijama. Moramo upotpuniti unutarnje trite proizvoda kao ishodite naim
poduzeima i industriji za rast u globalnom gospodarstvu, to se odnosi i na
poljoprivredne proizvode.

6

vrsto vjerujem da moramo odravati jake i visoko uinkovite industrijske temelje
naeg unutarnjeg trita i uiniti ih jo jaim, jer naivno je razmiljati da se rast u
Europi moe temeljiti samo u podruju usluga. Do 2020. moramo vratiti udio
industrije u BDP-u EU-a na 20 % sa sadanjih manje od 16 %. To bi osiguralo da
Europa zadri svoje globalno vodstvo u stratekim sektorima s poslovima visoke
vrijednosti, kao to su automobilska, aeronautika, inenjerska, svemirska, kemijska i
farmaceutska industrija. Kako bismo to postigli, moramo poticati ulaganja u nove
tehnologije, poboljati poslovno okruenje, olakati pristup tritima i financijama,
osobito MSP-ovima, te osigurati da radnici imaju vjetine potrebne industriji.

Prioritet nam je i dalje zavriti postupak rjeavanja problema u sektoru bankarstva i
potaknuti privatna ulaganja. Snano podupirem razvoj stroih kontrola banaka s
pomou jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog mehanizma rjeavanja s
jedinstvenim fondom za rjeavanje koji e se postupno graditi. Moja Komisija aktivno
e i paljivo djelovati kako bi se osigurala potpuna provedba novih pravila nadzora i
pravila za rjeavanje, ime bi europske banke postale jae te ponovno poele
kreditirati realno gospodarstvo.

Mislim da bismo s vremenom trebali dopuniti nova europska pravila za banke unijom
trita kapitala. Kako bi se poboljalo financiranje gospodarstva, trebali bismo raditi
na daljnjem razvoju i integraciji trita kapitala. Time bi se smanjili trokovi
prikupljanja kapitala, osobito za MSP-ove, i pomoglo bi se smanjiti visoku ovisnost o
bankovnom financiranju. Isto bi se tako poveala privlanost Europe za ulaganja.

Slobodno kretanje radnika oduvijek je bio jedan od kljunih stupova unutarnjeg
trita i ja u se za njega zalagati, potujui prava nacionalnih tijela u borbi protiv
zlouporabe i lanih potraivanja. Smatram da slobodno kretanje treba gledati kao
gospodarsku priliku, a ne kao prijetnju. Stoga bismo trebali promicati mobilnost
radne snage, osobito u podruju trajno nepopunjenih radnih mjesta i neusklaenosti
vjetina. Istovremeno u osigurati da se Direktiva o upuivanju radnika strogo
provodi i pokrenut u ciljanu reviziju te Direktive kako bi se osiguralo da u Europskoj
uniji nema socijalnog dampinga. U naoj Uniji isti rad na istom mjestu trebao bi
se isto platiti.

Treba nam vie pravednosti na unutarnjem tritu. Priznajui nadlenost drava
lanica u podruju sustava oporezivanja, trebali bismo uloiti vee napore u borbi
protiv utaja poreza i poreznih prijevara kako bismo svi dali isti doprinos. Posebno
u poticati administrativnu suradnju meu poreznim tijelima i raditi na donoenju
zajednike konsolidirane osnovice poreza na dobit i poreza na financijske transakcije
na razini EU-a. Predloena pojaana pravila Unije u podruju pranja novca trebalo
bi brzo donijeti te bi ih osobito trebalo usredotoiti na identifikaciju stvarnih vlasnika i
poboljanje dubinskog snimanja stranaka.









7
5. Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

U sljedeih pet godina elim nastaviti reformu nae ekonomske i monetarne unije
kako bi se ouvala stabilnost nae jedinstvene valute i pojaala konvergencija
ekonomskih i fiskalnih politika te politika trita rada meu dravama lanicama koje
dijele jedinstvenu valutu. To u initi na temelju izvjea etiriju predsjednika i
Komisijina nacrta za snanu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju, uvijek mislei na
europsku socijalnu dimenziju.

Kriza je samo trenutano zaustavljena. Moramo iskoristiti taj trenutak da
konsolidiramo i dopunimo nezabiljeene mjere poduzete tijekom krize, da ih
pojednostavnimo i uinimo socijalno legitimnima. U provedbi potrebnih strukturnih
reformi socijalna pravednost jednako mi je vana kao i stabilnost nae jedinstvene
valute te solidnost javnih financija.

U prvoj godini mandata elim pokrenuti zakonodavne i nezakonodavne inicijative
kako bi se ojaala naa ekonomska i monetarna unija. Njima bi bila obuhvaena
revizija zakonodavstva u okviru paketa est mjera i paketa dviju mjera usmjerena
k stabilnosti (kako je predviena u tom zakonodavstvu), prijedlozi za poticanje daljnjih
strukturnih reformi, ako je potrebno s pomou dodatnih financijskih inicijativa i
ciljanog fiskalnog kapaciteta na razini EU-a, te prijedlog za uinkovitije vanjsko
predstavljanje nae ekonomske i monetarne unije.

Mislim da srednjorono moramo ponovno uravnoteiti nain dodjele uvjetne potpore
za stabilnost dravama u europodruju koje imaju potekoe. U budunosti bismo
trebali moi zamijeniti trojku demokratski legitimnijom i odgovornijom strukturom
utemeljenom na europskim institucijama te pojaanoj parlamentarnoj kontroli na
europskoj i nacionalnoj razini. Isto tako predlaem da u budunosti svaka potpora i
program reforme podlijeu ne samo ocjeni fiskalne odrivosti ve i ocjeni socijalnog
utjecaja. O socijalnim uincima strukturnih reformi mora se javno razgovarati, a
borba protiv siromatva mora biti prioritet. Istinski vjerujem u socijalno trino
gospodarstvo. injenica da su bogatai i pekulanti tijekom krize sve bogatiji, a
umirovljenici se vie ne mogu sami uzdravati, nije u skladu sa socijalnim trinim
gospodarstvom.


6. Razuman i uravnoteen sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om

Tijekom mojeg predsjedanja Komisija e, u duhu zajednike i uzajamne dobrobiti te
transparentnosti, zavriti pregovore o razumnom i uravnoteenom sporazumu sa
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Naplaivanje carine na proizvode izmeu
Europljana i Amerikanaca u 21. stoljeu pravi je anakronizam. Njih bi trebalo brzo i u
cijelosti ukinuti. Isto tako smatram da moemo napraviti korak dalje k meusobnom
priznavanju standarda proizvoda ili stvaranju transatlantskih standarda.

Meutim, kao predsjednik Komisije, isto u tako jasno dati do znanja da neu
ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zatite i zatite
podataka ili nau kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine. Osobito
sigurnost hrane na naim stolovima i zatita podataka Europljana za mene kao
predsjednika Komisije nee moi biti predmet pregovora. Isto tako, neu prihvatiti da
je nadlenost sudova drava lanica EU-a ograniena posebnim reimima za

8
sporove ulagaa. Vladavina prava i princip jednakosti pred zakonom moraju se
primjenjivati i u tom kontekstu.

Tijekom pregovora u ustrajati na poveanoj transparentnosti u odnosu na
graane i Europski parlament koji e, u skladu s ugovorima EU-a, imati zadnju rije
pri sklapanju sporazuma.


7. Podruje pravosua i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

Naa Europska unija nije samo veliko zajedniko trite. Ona je i unija zajednikih
vrijednosti koje su izraene u ugovorima i Povelji o temeljnim pravima. Graani
oekuju od svojih vlada da im osiguraju pravdu, zatitu i pravednost uz potpuno
potovanje temeljnih prava i vladavine prava. Za to je potrebno i zajedniko europsko
djelovanje utemeljeno na zajednikim vrijednostima.

Namjeravam iskoristiti ovlatenja Komisije da, u okviru podruja svoje nadlenosti,
zastupam nae zajednike vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajui u
obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 drava lanica. Jednom povjereniku
namjeravam dati posebnu nadlenost za Povelju o temeljnim pravima i vladavini
prava. Taj e povjerenik biti nadlean i za zavretak pristupanja Unije Europskoj
konvenciji o ljudskim pravima, koje je prema Ugovoru EU-a obvezatno.

Diskriminacija u Uniji ne smije postojati, bilo na temelju nacionalnosti, spola, rase,
etnikog podrijetla, religije, uvjerenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije ili
pripadnosti manjini. Stoga u zadrati prijedlog za direktivu u tom podruju i pokuat
u uvjeriti nacionalne vlade da odustanu od trenutanog pruanja otpora u Vijeu.

Zatita podataka temeljno je pravo koje je osobito vano u digitalnom dobu.
Potrebno je brzo zavriti zakonodavni rad u podruju zajednikih pravila o zatiti
podataka u Europskoj uniji te to pravo zastupati i u vanjskim odnosima. U svjetlu
nedavnih otkria o masovnom nadziranju bliski partneri, poput Sjedinjenih Amerikih
Drava, moraju nas uvjeriti da su trenutani sporazumi o sigurnoj luci zaista sigurni
ako ele da se ti sporazumi nastave. Isto tako SAD mora jamiti da graani EU-a
imaju pravo ostvariti prava o zatiti podataka na sudovima SAD-a, ivjeli oni na tlu
SAD-a ili ne. To e biti osnova kako bi se vratilo povjerenje u transatlantske odnose.

Borba protiv prekograninog kriminala i terorizma zajednika je europska
odgovornost. Moramo primijeniti otre mjere protiv organiziranoga kriminala, kao to
su trgovina ljudima, krijumarenje i kibernetiki kriminal. Moramo rijeiti problem
korupcije i boriti se protiv terorizma i radikalizacije, istovremeno jamei temeljna
prava i vrijednosti, ukljuujui postupovna prava i zatitu osobnih podataka.

Budui da graani sve vie studiraju, rade, posluju, sklapaju brakove i imaju djecu
diljem Unije, postupno se mora poboljati pravosudna suradnja meu dravama
lanicama EU-a i to povezivanjem razliitih pravosudnih sustava, jaanjem
zajednikih alata poput Eurojusta, daljnjim radom na novim alatima poput Ureda
europskog javnog tuitelja, koji je osmiljen kao alat za borbu protiv prijevara na tetu
prorauna EU-a, te meusobnim priznavanjem presuda kako bi graani i poduzea
mogli lake ostvarivati svoja prava diljem Unije.


9
8. Put prema novoj migracijskoj politici

Nedavni strani dogaaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje
upravljanje migracijom, i to u svakom pogledu. Rije je prije svega o humanitarnom
prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti kako
bismo osigurali da se situacije poput one na Lampedusi nikada ne ponove.

Snanom zajednikom politikom azila duni smo, na temelju zajednikih
vrijednosti, zatititi one kojima je pomo potrebna. Potrebno je u potpunosti provesti
nedavno dogovoreni zajedniki sustav azila i ukloniti razlike u njegovoj provedbi na
nacionalnoj razini. Namjeravam i istraiti mogunost koritenja Europskim potpornim
uredom za azil kako bi se pruila pomo nadlenim tijelima treih zemalja i drava
lanica pri obradi zahtjeva izbjeglica i traitelja azila u izvanrednim situacijama,
prema potrebi u treoj zemlji na koju se to posebno odnosi.

elim promicati novu europsku politiku u pogledu zakonitih migracija. Takvom
politikom mogla bi se pruiti potpora u rjeavanju problema manjka posebnih vjetina
i privui talentirane osobe u cilju pruanja boljeg odgovora na demografske izazove u
Europskoj uniji. elim da Europa postane migracijska destinacija koja e biti barem
toliko privlana kao to su Australija, Kanada i SAD. Prvi korak k tome moja je
namjera revizije zakonodavstva povezanog s plavom kartom i nezadovoljavajueg
stupnja njezine provedbe.

Vjerujem i da trebamo odlunije rjeavati problem nezakonitih migracija, posebno
boljom suradnjom s treim zemljama, meu ostalim u pogledu ponovnog prihvata.

Povjereniku s posebnom nadlenosti za migraciju povjerit u rad na tom pitanju
zajedno sa svim dravama lanicama i treim zemljama na koje se ono najvie
odnosi.

Na kraju je vano napomenuti i da moramo zatititi europske granice. Naa
zajednika politika azila i migracijska politika funkcionirat e ako sprijeimo
nekontrolirani priljev nezakonitih migranata. Stoga je potrebno poveati operativne
kapacitete europske agencije za granice FRONTEX. Proraun od samo 90
milijuna EUR godinje svakako nije dovoljan kako bi se provela zadaa zatite
europskih zajednikih granica. Moramo objediniti vie sredstava meu dravama
lanicama kako bismo unaprijedili rad agencije FRONTEX i osposobili timove
europske granine patrole za brzi razmjetaj u zajednikim operacijama i brzim
intervencijama na granicama agencije FRONTEX. To je zajednika odgovornost svih
drava lanica, kako sjevernih tako i onih junih, koja se treba preuzeti imajui na
umu solidarnost.

Takoer moramo primjenjivati i strogo provoditi naa nova zajednika europska
pravila kako bi se kaznili trgovci ljudima. Vano je da kriminalci koji iskoritavaju bol
i potrebe ljudi u potekoama ili proganjanih ljudi znaju sljedee: Europa je uvijek na
oprezu i predat e ih u ruke pravde.






10
9. Jai globalni imbenik

Kada je u pitanju vanjska politika potrebna nam je snanija Europa. Kriza u Ukrajini i
zabrinjavajua situacija na Bliskom istoku dokaz su vanosti europskog zajednitva u
pogledu vanjske politike. No pred nama je jo dug put.

Vjerujem da ne moemo biti zadovoljni s trenutanim funkcioniranjem svoje vanjske
politike. Potrebni su nam bolji mehanizmi kako bismo mogli rano predvidjeti
dogaanja i brzo utvrditi zajednike odgovore. Potrebna nam je vea uinkovitost u
pogledu objedinjavanja instrumenata europskog vanjskog djelovanja. Trgovinsku
politiku, potpore za razvoj, nae sudjelovanje u meunarodnim financijskim
institucijama i nau susjedsku politiku treba kombinirati i aktivirati slijedei jednu te
istu logiku.

Sljedei visoki predstavnik Europe za vanjske poslove i sigurnosnu politiku bit
e snaan i iskusan igra koji e na uinkovitiji nain nego dosad kombinirati
nacionalne i europske instrumente te sve instrumente koji su na raspolaganju u
Komisiji. On ili ona mora djelovati u skladu s europskim povjerenicima za trgovinu,
razvoj i humanitarnu pomo te u skladu sa susjedskom politikom. Stoga e visoki
predstavnik u veoj mjeri morati obavljati svoju dunost u okviru Kolegija povjerenika.
Kako bih to omoguio, namjeravam drugim povjerenicima u podruju vanjskih
odnosa povjeriti zadau zamjenika visokog predstavnika kada je u pitanju rad
Kolegija, ali i na meunarodnoj razini.

Takoer vjerujem da moramo raditi na snanijoj Europi i kada je rije o pitanjima
sigurnosti i obrane. Da, Europa je preteno blaga sila. Ali ak i najjae blage sile
ne mogu dugorono opstati bez barem nekih integriranih obrambenih kapaciteta.
Ugovorom iz Lisabona predvia se mogunost da drave lanice, ako ele, mogu
udruiti svoje obrambene kapacitete stalnom strukturiranom suradnjom. To znai da,
ako je to potrebno i ako ele, drave lanice mogu sudjelovati u zajednikim misijama
EU-a u kriznim podrujima, kao to je bilo potrebno od samog poetka u Maliju i
Junom Sudanu. Drave lanice trebale bi stvoriti i vie sinergije kada je u pitanju
nabava za potrebe obrane. U vremenima kada su sredstva ograniena, potrebno je
uskladiti ambicije i sredstva u cilju izbjegavanja dvostrukih programa. Danas se vie
od 80 % ulaganja u opremu za potrebe obrane i dalje troi na nacionalnoj razini.
Stoga je najvanije unaprijediti suradnju u pogledu nabave za potrebe obrane, u
najmanju ruku iz fiskalnih razloga.

U pogledu proirenja, u potpunosti sam svjestan da je rije o povijesnom postignuu
koji je naem kontinentu donio mir i stabilnost. Meutim Unija i njezini stanovnici
sada se moraju prilagoditi injenici da su se u posljednjih deset godina pridruilo 13
novih drava lanica. Uniji neko vrijeme treba predah od daljnjeg irenja kako bismo
uvrstili ono to smo postigli meu 28 lanica. Zbog toga e se tijekom mojeg rada u
svojstvu predsjednika Komisije pregovori u tijeku nastaviti, posebno e drave
zapadnog Balkana trebati zadrati europsku perspektivu, no daljnjeg proirenja u
sljedeih pet godina nee biti. Potrebno je unaprijediti blisku suradnju, udruivanje
i partnerstvo s naim europskim susjedima poput Moldove i Ukrajine kako bismo jo
vie ojaali nau ekonomsku i politiku povezanost.




11
10. Unija demokratskih promjena

U svjetlu rezultata izbora za Europski parlament predlaganje i izbor predsjednika
Europske komisije svakako je vano, ali rije je tek o prvom koraku prema
unaprjeenju demokracije u itavoj Europskoj uniji. Europska komisija pod mojim e
vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim
parlamentom, kako je utvreno Okvirnim sporazumom iz 2010. Umjesto
tehnokratskog, s vama elim voditi politiki dijalog. Na vane pregovore u okviru
trijaloga namjeravam uvijek slati politike predstavnike, a od Vijea oekujem jednak
pristup.

Predan sam i cilju vee transparentnosti kada je rije o obraanju dionicima i
lobistima. Nai graani imaju pravo znati s kim se povjerenici i osoblje Komisije,
zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici Vijea sastaju u kontekstu
zakonodavnog postupka. Stoga u Parlamentu i Vijeu predloiti meuinstitucijski
sporazum u cilju stvaranja obveznog registra lobista kojim e biti obuhvaene sve tri
institucije. U tom e postupku Komisija voditi svojim primjerom.

Namjeravam revidirati i zakonodavstvo koje se primjenjuje na izdavanje
odobrenja za genetski modificirane organizme. Prema mojemu miljenju zaista
nije u redu da je Komisija, na temelju postojeih pravila, zakonodavstvom obvezana
odobriti nove organizme za uvoz i preradu iako je velika veina drava lanica protiv
toga. Komisija bi veinskom stajalitu demokratski izabranih vlada u najmanjoj mjeri
trebala biti u mogunosti dati jednaku vanost kao i miljenjima znanstvenika,
posebno kada je rije o sigurnosti hrane koju jedemo i okolia u kojem ivimo.

Odnos s nacionalnim parlamentima smatram iznimno vanim, posebno u pogledu
primjenjivanja naela supsidijarnosti. Istrait u naine poboljanja interakcije s
nacionalnim parlamentima kojom e se Europska unija pribliiti svojim graanima.


* * *

Ako budem izabran za predsjednika, moj program za zapoljavanje, rast, pravednost
i demokratske promjene bit e temelj godinjeg i viegodinjeg programiranja Unije.
U tome emo se moi osloniti i na Strateki program za Uniju u vrijeme promjena
koji je Europsko vijee donijelo 27. lipnja 2014. i smjernice koje e u narednim
mjesecima dati Europski parlament.

Vjerujem da se politiki program Europe mora oblikovati u bliskom partnerstvu
Europske komisije i Europskog parlamenta te u suradnji s dravama lanicama.
Politiko odreivanje prioriteta kao temelj za bolju i usredotoeniju Uniju
funkcionirat e samo ako se provodi u partnerstvu institucija Unije i drava
lanica, u skladu s metodom Zajednice.


12
Uloga je predsjednika Komisije zastupati opi interes Europe. To ukljuuje suradnju
sa svima, bez obzira na to je li rije o europodruju, sudioniku u Schengenskom
sporazumu, pristalici dublje integracije ili ne. vrstog sam uvjerenja da moramo ii
naprijed kao Unija, ali pritom ne moramo nuno svi ii istom brzinom; ugovorima
se takvo to predvia, a imali smo priliku i uvjeriti se da moemo djelovati u okviru
razliitih mehanizama. Onima koji ele ii dalje i bre, to je potrebno i omoguiti. To
je osobito vano u europodruju, gdje dubljom integracijom moramo i dalje jaati
temelje eura. To bi se trebalo ostvariti uz ouvanje integriteta jedinstvenog trita i
zatite prava onih koji su izvan europodruja. Kao u svakoj obitelji, i ovdje e
ponekad biti trzavica i neslaganja. Tijekom kampanje jasno sam dao do znanja da
sam spreman sluati razloge za zabrinutost svake drave lanice i pomoi u
pronalaenju rjeenja.

Rad nove Komisije namjeravam preusmjeriti na temelju svojeg programa za
zapoljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene i deset prioriteta preuzetih iz
tog programa, a novu Komisiju namjeravam organizirati na nain kojim se odrava tih
deset prioritetnih podruja te u svima jame brzi i uinkoviti rezultati.

Dat u sve od sebe kako bih osigurao ravnoteu spolova pri odabiru vodeeg
osoblja Komisije na politikoj i administrativnoj razini. Ravnotea spolova nije
luksuz, ve politika dunost te bi trebala biti jasna svima, meu ostalim i osobama
na vodeim poloajima u glavnim gradovima naih drava lanica koje imaju zadau
predloiti lana nove Komisije. Rije je o testu predanosti vlada drava lanica
novom, demokratskijem pristupu u vremenu promjena.

Na temelju svojeg programa za zapoljavanje, rast, pravednost i demokratske
promjene i deset prioriteta iz tog programa od Europskog parlamenta danas traim
da me izabere. to je vea veina koja danas podupire mene i moj program, to u
imati vie prostora za stvaranje nove Komisije te u biti uinkovitiji u brzom postizanju
rezultata u okviru tog programa.

Ovaj je put drukije bio je slogan Europskog parlamenta u izbornoj kampanji.
Zajedno pokaimo da to obeanje moemo ostvariti. Da zajedno moemo zaista
promijeniti i obnoviti Europu. I da emo zajedno raditi na obnovi povjerenja graana u
europski projekt. Dat u sve od sebe kako bi ovaj put zaista bilo drukije.





Jean-Claude Juncker