You are on page 1of 152

T.V.

: Entomologija specijalni dio - mali

TETNICI NA VOKAMA
TETNICI JABUKE
STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak
- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje
- jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja
EMPOASCA VITIS Lozin zeleni cvrak
- tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura
posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list
uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju
ponekad se na liu javljaju
crvenkaste toke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje
- osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir
- prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100
listova
- preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih
moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni
insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)
TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak
- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
PSYLLA MALI Jabuna buha
APHIS POMI Jabuna zelena u
- osim jabuke napada i kruku, te biljke iz rodova Crataegus, Mespilus, Sorbus, Cotoneaster i
Chaenomeles
- monoecijska i holociklika vrsta zimska jaja su odloena najee na jednogodinjim izbojima
- u vrijeme bubrenja pupova se javlja osnivaica, koja sie pupove sve daljnje generacije ive na
vrnom liu
- moe imati do 17 generacija
- vrno lie se zbog sisanja lagano deformira, ali ne mijenja boju
- siu i jo neodrvenjene vrkove izboja, pa se ti izboji iskrivljuju i zaostaju u porastu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

izluuje mnogo medne rose


pragom odluke se smatra 10 15 kolonija na 100 organa pregledanih vizualnom metodom
pirimikarb, tiometon, metildemeton, imidakloprid, pimetrozin

DYSAPHIS PLANTAGINEA Jabuna pepeljasta u


- heterecijska je i holociklika vrsta
- primarni joj je domain jabuka, a sekundarni domaini su biljke iz roda Plantago
- na jabuci stvara velike kolonije na naliju lia i vrhovima izboja
- lie se kovra oko srednje ile, prvo vrno lie, zatim uti i sui se
- izboji zaostaju u rastu, plodovi su krljavi i otpadaju
- sisanjem na cvjetovima izaziva deformacije plodova
- u intenzivno izluuje mednu rosu i time uzrokuje dodatne tete
- zbog velike tetnosti prag tolerantnosti vrlo je nizak samo 1 2 zaraena lisna prljena prije
cvatnje na 100 pregledanih organa vizualnom metodom
- postoje i sorte jabuka otpornije na ovu vrstu ui
DYSAPHIS SPP. Jabune ui ikarice
ERIOSOMA LANIGERUM Jabuna krvava u
- rado se naseljuje na brojnim ranama koje su nastale rezidbom
- na mjestima gdje siu stvaraju se izrasline, tzv. rak-rane
- hrane se na korijenju, razvijenim granama i mladim izbojima posljedica napada je suenje
grana i pucanje kore, te stvaranje rak-rana
- monoecijska i gotovo monofagna jer se uglavnom nalazi samo na jabuci
- postoje dosta velike razlike u otpornosti pojedinih sorti jabuka na napad te ui
- na jabuci je uvijek anholociklika
- prezime liinke na vratu korijena i debljem korijenju te u pukotinama debla i rak-ranama
- podnose i vrlo niske temperature do 27C
- ima 10 15 generacija godinje
- u jesen se javlja krilata generacija
- 1920.g. unesena je iz Amerike parazitska osica Aphelinus mali, koja se brzo proirila po cijeloj
Europi i znatno smanjila brojnost i tetnost ovog tetnika
- danas se zbog poteivanja ove osice forsiraju selektivni insekticidi na osnovi pirimikarba,
metildemetona, tiometona ili vamidotiona, koji dobro djeluju na krvavu u, a nemaju jai negativni
uinak na A. mali
- uinkovitim se smatraju i neonikotinoidi
- i zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima poteuje 80 85 % osica, pa se
preporuuje kao mjera suzbijanja krvave ui
- dodatak okvaivaa poboljava uinkovitost nekih insekticida
- u tijeku vegetacije najbolje je insekticid primijeniti pred cvatnju, kad postupno slabi aktivnost osice
- treba spomenuti i mogunost uzgoja jabuke na otpornijim podlogama, npr. M II, M XII, i M XIII ili
MM; mehaniko odstranjivanje jae zaraenih grana i premazivanje rana smanjuju tetnost
jabune krvave ui
- zaraza pod zemljom se moe smanjiti tretiranjem tla oko voke sredstvima na osnovi lindana i
drugim zemljinim insekticidima, te nagrtanjem tretiranog tla oko voke
RHOPALOSIPHUM INSERTUM Travna u jabuke
PARTHENOLECANIUM CORNI ljivina titasta u
- osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i
umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama
- prezime liinke drugog stadija na granama i stablu
- vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja
aktivnog ivota liinaka
- ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke
prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona
- za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke
liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na
plodovima
prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu
znatno smanjiti njihovu brojnost
ima samo jednu generaciju godinje
periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja
sokova milijuna uiju kojima su zaraena
dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn
prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola

QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u


- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
LEPIDOSAPHES ULMI Jabuna koma u
EPIDIASPIS LEPERII Crvena krukina titasta u
HOPLOCAMPA TESTUDINEA Jabuna osica
- prezimi u tlu kao liinka, gdje se kukulji
- odrasli oblik se javlja u proljee u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka odlae jaja u plodnicu
poluotvorenih ili otvorenih cvjetova
- pagusjenice se ubuuju u plodie, no esto se neko vrijeme kreu izmeu epikarpa i mezokarpa
pa se na povrini ploda vidi krivudavi hodnik oplutavjelog tkiva; plodovi otpadaju, a ako ostanu na
voki, deformirani su i mogu se koristiti samo za preradu
- suzbijanje se provodi na isti nain kao za ljivine osice rok se najee poklapa sa zavretkom
pune cvatnje i poetkom otpadanja latica
neposredno nakon cvatnje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

se preporuaju manje opasni insekticidi za pele: fosalon, endosulfan, triklorfon, deltametrin i


alfacipermetrin
u vrijeme opadanja latica pele veinom prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali
insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.
opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pele prestanu
letjeti
pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oteenih plodova
velika pomo u odreivanju potrebe roka suzbijanja su bijele ljepljive ploe koje privlae osice
te ploe se vjeaju 7 dana prije poetka cvatnje

MELOLONTHA MELOLONTHA Obini hrut


- odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim
godinama mogu izazvati golobrst
- njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka
- dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama
- razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine
- odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma
ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.
- liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke
najvee, pa rade najvee tete
- klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine
- gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije
ovipozicije na te povrine
- suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo
ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla njima se moe hraniti perad
- kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)
- grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi
vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m 2 u treoj, odn
3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2
grice po m2
- blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode
treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim
liarama zemljite treba 10 dana nakon poetka leta hruta temeljito obraditi jer u sasvim golo
zemljite enke nerado odlau jaja
- ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini
insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz
inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije
sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i
imidakloprida
TETROPS PRAEUSTA Vona strizibuba
SCOLYTUS RUGULOSUS Mali voni potkornjak / S. MALI Veliki voni potkornjak
XYLEBORUS DISPAR Voni sipac
PHYLLOBIUS OBLONGUS Smei listojed

(pipa kratkorila)

ANTHONOMUS POMORUM Jabuni cvjetar


(pipa dugorilai)
- prezime odrasli kukci u raznim skrovitim mjestima, rjee na samim stablima jabuka, a ee u
umama
- kada temperatura (srednja dnevna) prijee 10C, postaju aktivni i poinju dopunsku
ishranu izgrizanjem pupova
- liinke izgrizaju tuak i pranike
- razvoj napadnutog pupa prestaje, a latice posmee
oteeni pup izgleda kao da je ofuren mrazom
- napadnuti cvijet se potpuno osui i otpadne

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

cvjetara napada gljivica Beauveria sp. te brojne vrste parazitskih kukaca, naroito osa najeznica
izvjesni oblik preventivnog suzbijanja cvjetara je zimsko prskanje uljanim organofosfornim
sredstvima prije otvaranja pupova, ali tim se prskanjem prvenstveno suzbijaju drugi tetnici
obino se smatra da e suzbijanje biti potrebno ako se na jednom stablu nae (trenjom voke)
vie od 3 cvjetara
optimalni rok primjene insekticida je oko 14 dana nakon pojave prvih odraslih oblika ili u vrijeme
njihove masovne pojave
preporuuju se sredstva na bazi fosalona, fentiona, endosulfana, neki piretroidi i dr., koja se mogu
primijeniti sama ili u kombinaciji s bijelim uljima
rok primjene je od nalaza prvih liinki pa najkasnije do pred otvaranje prvih cvjetova
zapaanja pojave odraslog oblika i njegove ovipozicije u prirodi mogu se olakati praenjem tih
pojava u cvjetara u kavezima u jesen se stavljaju lovni pojasi (kao za savijaa) na debla da bi
se u njih na prezimljenje zavukli cvjetari
u sijenju se skidaju ti pojasi i stavljaju u kaveze koji se dre u vonjaku u visini kronje
mogue je promatrati poetak aktivnosti odraslih oblika

RHYNCHITES BACCHUS Jabuni svrdla


(pipa dugorila)
- est tetnik jabuka i ljiva, rjee drugih vrsta voaka
- najvee tete nanosi u godinama s hladnim proljeem, kad je razvoj voaka usporen
- osim primarnih teta ta vrsta prenosi spore gljivica Monilia vrsta
- prezime odrasli oblici ili liinke u otpalom liu, ispod kore ili u zemlji
- odrasli oblici se javljaju rano u proljee krajem oujka ili u travnju
- izgrizaju pupove, pa i koru mlaih granica oteeni pupovi se sue i otpadaju
- liinke se razvijaju u trulim i mumificiranim plodovima, u kojima bue hodnike
- dio svrdlaa ima jednu generaciju godinje, a dio treba za razvoj 2 godine
- suzbijanje se obavlja samo u sluaju jakog napada tretiranjem u rano proljee, u vrijeme otvaranja
pupova, sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.
CAENORHINUS AEQUATUS Mali jabuni svrdla

(pipa dugorila)

LEUCOPTERA MALIFOLIELLA Moljac krunih mina


- napada najee jabuku i kruku i moe biti vrlo tetan, jer se kod nas esto javlja u velikom broju
- prezimi kukuljica u kronji voke, na liu ili rijetko u tlu
- oko poetka cvatnje jabuka (travanj, svibanj ?) gusjenica se nakon izlaska iz jajeta odmah
ubuuje u list te stvara okruglastu minu dobro vidljivu s lica lista
- mina je slabo prozirna, a dobro se vide koncentrirani krugovi izmeta
- kukulji se obino na naliju lista, u bijelom kokonu
- ima 2 4 generacije godinje
PHYLLONORYCTER BLANCARDELLA Moljac tokastih mina
PHYLLONORYCTER CORYLIFOLIELLA Moljac vreastih mina
LYONETIA CLERKELLA Moljac vijugavih mina
STIGMELLA MALELLA Patuljasti moljac miner
YPONOMEUTA MALINELLUS Jabuni moljac (& YPONOMEUTA PADELLUS ljivin moljac)
- dosta je rijedak tetnik u Hrvatskoj napada jabuku
- prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu
- poetkom proljea, kad temperatura prijee 14C, izlaze gusjenice i poinju se hraniti prvo
lisnim pupovima, a zatim liem
- organe koje napadaju obavijaju preom
- gusjenice ive zajedniki u pauinastim gnijezdima zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaaju
itave granice
- suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima
unitavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i unitavanjem zapredaka zajedno s


gusjenicama i tretiranjem voaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te
piretroidima
uinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis
vaan prirodni neprijatelj je osica Ageniaspis fuscicollis

SYNANTHEDON MYOPAEFORMIS Jabuni staklokrilac


- vaan tetnik plantanih nasada jabuka, a napada i dunju, ljivu i druge voke
- leptiri lete od kraja svibnja pa do kraja kolovoza i najvie u srpnju
- gusjenica se ubuuje u drvo pravei plitke buotine ispod kore ive hranei se sokom voaka,
a hrane se i tijekom zime
- tetnik se suzbija preventivno premazivanjem rana fungicidnim sredstvima ili voarskim voskom,
prskanjem voaka nakon reza bakrenim sredstvima i ienjem kore voaka
- u preventivu pripada izbjegavanje mehanikih oteivanja voaka i suzbijanje jabune krvave ui
jer se u rane koje te ui izazivaju naseljava ovaj tetnik
- kada se tetnik pojavi u veoj mjeri, pristupa se hvatanju odraslih oblika u razliite posude s
jabunim sokom ili gnjilim voem gusjenice
- upotrebljavaju se fentrotion, diklorvos i neki drugi insekticidi, koji se premazivanjem i u
lokaliziranom prskanju zimi primjenjuju u 5 10 puta jaoj koncentraciji od uobiajene prag
odluke 100 400 gusjenica na 20 voaka
- pojava leptira se moe pratiti i feromonom
COSSUS COSSUS Vrboto
- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voaka, a posebno esto vrbu, brezu, topolu, brijest i
dr. najradije napada starija stabla debljeg debla
- enka esto odlae jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo
propada
- gusjenice se ubuuju u stablo ili deblju granu
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve iri iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori
ZEUZERA PYRINA Modro sitance (granoto)
- napada tanje grane, ali se moe nai i u debljim granama, pa i u stablu
- napada gotovo sve vrste voaka, ukljuujui i maslinu, nadalje brezu, javor
- leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
- gusjenice su heliofilne te se kreu prema svjetlu, prema vrkovima grana i izboja na kojima se
nalaze tamo se ubuuju u tanke granice, u kojima bue hodnik prema dolje
- napadnute se granice sue na dijelu iznad buotine
- katkad bue hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlae stablo, ono brzo
propada
- kroz izlazni otvor gusjenice ispada pilovina oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio
hodnika koji se moe prstom napipati
- nazonost jedne gusjenice u dvogodinjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
- naroito esto napada drvee koje trpi od sue i uope slabije njegovano i odravano drvee
- enka esto odlae jaja na isto stablo u kojem se razvila, pa mogu u nekom vonjaku ili drvoredu
pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaraena
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori voarskim voskom
grane zaraene granotoom ili vrbotoom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri emu treba
paziti da se odree i dio sa tetnikom
staro zaraeno drvee treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze

HEDYA NUBIFERANA Sivi savija pupova


ADOXOPHYES ORANA Savija koice ploda
- najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste
voa
- prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia,
ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore
- u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova
(deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije
izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja
- za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek
samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju
- gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se
nalaze od lipnja do poetka kolovoza
- gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi
dio biljke
- esto zapredaju lie uz plod
- izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi
- leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu
- gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane
zajedno s plodovima
- jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito
je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma
- jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije
smanjio broj parazita
- tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa
- zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje
prezimljuju na vokama
- najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee
- jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana
- treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja
gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja
- ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih
organofosfornih insekticida ili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja
kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.)
- pragom odluke 1 3 % oteenih plodova
ARCHIPS ROSANA Ruin savija
- napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke
- prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja
- tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije
oteuju lie i cvjetove
- rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se
uvlai u njega
- na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima
- esto povezuje plodie s liem

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih
listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza odlau jaja na kori
grana gdje i ona prezime
ima jednu generaciju godinje
napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica
Trichogramma cacoeciae
smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica
suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih
pupova
upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4
pupova po voki) nae 5 10 gusjenica
vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi
tetilo
pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon,
klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice

CYDIA POMONELLA Jabuni savija


- smatra se najvanijim tetnikom jabuka i kruaka u plantanim i u veini drugih nasada, a osim tih
voaka napada i orah i dunju, a rijetko druge vrste
- dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi zbog "crvljivosti" imaju znatno
smanjenu vrijednost; zaraene plodove esto zahvaa monilija tolerira se zaraza do 1 2 %
- jabuni savija je iskljuivo tehnoloki tetnik pa njegova oteuje iskljuivo plodove
- za suzbijanje ovog tetnika treba primjenjivati biotehnike insekticide (regulatore razvoja kukaca) i
uvoditi bioloku metodu primjenom ekoloki povoljnih bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili
virusa granuloze (Carpovirusine) ili jajnih parazita iz roda Trichogramma
- u odreenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu
- prezimi odrasla gusjenica u eliptinom kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu i debljim
granama
- izletanje leptira, u pravilu, poinje krajem travnja, u svibnju je mnogo intenzivnije, a traje
sve do kraja lipnja
- im izau iz jaja, gusjenice se ubuuju u plodove, obino kod ake ili na mjestu gdje se dodiruju
plod s listom ili dva ploda meusobno
- bui hodnik do jezgre te izgriza sjemenke hodnici su puni izmeta, a napadnuti plodovi otpadaju
- leptir druge generacije leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlae jaja na plodove,
a gusjenice se ubuuju u tada ve skoro zrele plodove isprva samo povrinski oteuju plod, a
zatim se ubuuju dublje do jezgre kroz otvor izbacuju izmet
- ima u Hrvatskoj redovito dvije generacije godinje
- smanjenje brojnosti ovog tetnika moe se postii tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili
druge generacije odlaze na kukuljenje odn. prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite
ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku
- ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom ili betanaftolom koji ubija gusjenice pa
se tada ne moraju skidati radi unitavanja tetnika u njima
- potrebno je prije poetka izletanja leptira (od onih gusjenica koje su se zaprele u skladitima)
unititi gusjenice na ambalai i u skladitima ili sprijeiti izletanje leptira iz njih (mree na
prozorima, tretiranje zidova diklorvosom i sl.)
- nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i unititi
- kod nas se smatra da je u velikim plantanim nasadima prag odluke 5 leptira po ferotrapu
- prvo suzbijanje savijaa u okolici Zagreba potrebno je najee krajem prve dekade lipnja ili
sredinom lipnja
- tretiranje treba obino ponoviti im prestane djelovanje insekticida za 10 14 dana

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

neto tonije mogu se rokovi suzbijanja signalizirati na temelju praenja srednje dnevne
temperature od 1. oujka svake godine uzima se u obzir samo efektivna srednja dnevna
temperatura via od 10C te se zbrajaju vrijednosti iznad te temperature
prava prognoza i signalizacija jabunog savijaa kakvu treba voditi svaki plantani nasad temelji
se na praenju leta leptira s pomou feromona jedan od najstarijih feromona koritenih kod nas
je Codlemone
feromoni se obino nalaze u kapsulama koje se stavljaju u ferotrapove u nasad velik 2 ha treba
razmjestiti najmanje 5 ferotrapova
svakodnevnim biljeenjem broja ulovljenih leptira moe se tono odrediti kad e nastupiti izlazak
gusjenica iz jaja, to je obino nekoliko dana nakon utvrenog masovnog leta leptira savijaa i
tada je rok za prvo tretiranje
populacija savijaa moe se smanjiti primjenom biolokih, biotehnikih i kemijskih
insekticida
jabuni savija ima mnogo prirodnih neprijatelja brojne vrste parazitskih osica, posebice jajni
paraziti iz roda Trichogramma, te grabeljivci poput zlatooke, stjenica, nekih vrsta kornjaa itd.
mogue je i bioloko suzbijanje jabunog savijaa
mjestimice se primjenjuju i bioinsekticidi na bazi B. thuringiensis
u bioloko suzbijanje se ubraja i mogunost primjene naturalita i biotehnikih insekticida za
suzbijanje jabunog savijaa
BIOTEHNIKE METODE primjena feromona metodom "privuci i ubij" ili metodom zbunjivanja
vjeanjem veeg broja ferotrapova s tim feromonom moe se znatnije smanjiti broj mujaka u
nasadu ako nema doleta sa strane
ferotrapovi koji se koriste za suzbijanje mogu, umjesto ljepila, imati povrine tretirane insekticidom
u svijetu se sve vie koristi i metoda zbunjivanja mujaka "oblaci" mirisa enki zbunjuju
mujake koji ne mogu pronai enke pa one ostanu neoploene (neoploena jaja su sterilna)
regulatori razvoja kukaca inhibitori tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona,
diflubenzurona, lufenruona koje treba primijeniti u poetku izlaska gusjenica iz jaja
KEMIJSKI INSEKTICIDI samo ako se ne mogu primijeniti navedeni toksikoloki i ekoloki
prihvatljiviji naini zatite
vrlo dobro djeluju insekticidi na bazi klorpirifosmetila,
fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, mnogi piretroidi (alfacipermetrin, cipermetrin,
deltametrin)
za prva tretiranja je bolje uzimati insekticide duljeg rezidualnog
djelovanja, a za zadnje, ovisno o datumu berbe, insekticide odgovarajue krae karence

LOXOSTEGA STICTICALIS Meavka (metlica)


OPEROPHTERA BRUMATA Mali mrazovac
- est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea
- prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja
- u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju
nitima
- kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie
- na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst
- plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice
- u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se
zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u
listopadu
- obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih
- zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja
mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja
- na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima
te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima
- orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova
ERANNIS DEFOLIARIA Veliki mrazovac
- napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

10

prezime u stadiju jaja


gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne
zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
suzbijaju se kao i mali mrazovac

CERATITIS CAPITATA Mediteranska vona muha


- karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu,
kaki, ak i rajicu itd.
- pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina
zriobe plodova
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove
- vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija
- u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje
se nalaze liinke
- vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog
tetnika
- pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze
hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio
svaki privuen primjerak muhe
- esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci
- zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim
tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje
napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona,
pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant
time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja tretiraju se samo
dijelovi kronje okrenuti prema jugu
PANONYCHUS ULMI Voni crveni pauk
- brza pojava rezistentnosti crvenih pauka na niz pesticida, naroito na najee koritene
organofosforne insekticide smatra se jednim od uzroka uestalih masovnih pojava crvenih pauka
- biotehniki insekticidi (regulatori razvoja kukaca) i specifini akaricidi, a posebice bioinsekticidi,
selektivni su te ne forsiraju razvoj crvenog pauka
- prezimi u stadiju zimskih jaja
- na vinovoj lozi najvie ih se nalazi na dvogodinjem drvetu, manje na jednogodinjem, a jo
manje na starijem drvetu
- na vokama su jaja poloena oko pupova jednogodinjih i dvogodinjih granica
- krajem oujka i u travnju poinje izlazak liinki iz jaja, obino nekoliko dana prije otvaranja
pupova, pa dio prvoizalih liinki ugiba zbog nedostatka hrane
- liinke odmah odlaze na prvo lie i siu na naliju
- vrsta ima 6 7 generacija godinje
- na brojnost i dinamiku populacije vonog crvenog pauka utjee mnogo imbenika vie
temperature (do 22C) povoljno utjeu na razvoj, a optimalna je relativna vlaga zraka 60 75 %;
vjetar jai od 1.5 m/sek pridonosi irenju
- svjetlo utjee povoljno pa se na dobro osvijetljenim biljkama nalazi vie pauka, vjerojatno i zbog
veeg sadraja asimilata u liu
- poveani sadraj duika u liu najee povoljno djeluje na ovog tetnika
- smatra se da se voni crveni pauk ne moe prenamnoiti pri omjeru grabeljivih grinja i crvenih
pauka manjem od 1:10
- obino je najjai napad posljednjih generacija
- najvee tete nastaju u vrijeme kretanja voaka i loze poveava se koncentracija paukova
na relativno maloj povrini pa se nalaze ne samo na naliju nego i na licu lista
- na napadnutom liu se prvo vide ukaste tokice koje ubrzo poprimaju ljubiasto-crvenkastu ili
ljubiasto-smeu boju, a najee su koncentrirane uz ile te se pjege spajaju i list se sui
- kasnije napadnuto tkivo nekrotizira ljeti lie posmei, sui se i opada

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

11

lie katkad dobiva bakrenastosmeu boju


posljedice napada oituju se i nenormalnim razvojem plodova i slabijim razvojem pupova, pa se
teta oituje i idue godine
akaricidi se primjenjuju tek pred kraj razvoja embrija jer tek tada embrij u jajetu uspostavlja kroz
stigme vezu s vanjskom atmosferom
pragom odluke smatra se 500 1000 jaja, na nekim kultivarima i vie jaja na duinski metar
rozgve ili granica
vrlo je vano uvesti sustavno praenje intenziteta pojave crvenih pauka u vonjaku ili
vinogradu uzimanjem uzoraka grana i izboja tijekom zime i brojenjem jaja na jednom duljinskom
metru toga uzorka
zimsko prskanje se provodi u vrijeme kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima i
mineralnim uljima tu mjeru zamjenjuje tretiranje selektivnim akaricidima u vrijeme kad je oko 30
% liinki izalo iz zimskih jaja
ovicidno, larvicidno i adulticidno djelovanje imaju amitraz, fenazakvin i brompropilat
samo na pokretne stadije djeluju fenpiroksimat i propargit
na jaja i liinke djeluje heksitiazoks, a na mlade liinke klofentezin
ako treba suzbiti i neke druge tetnike, mogu se koristiti i gotovo svi organofosforni insekticidi
neki fungicidi utjeu na smanjenje populacije vonog crvenog pauka
u Austriji i drugim zemljama zap. Europe u irokoj je primjeni bioloko suzbijanje crvenog pauka
unosom grabeljive grinje Typhlodromus pyri

VASATES SCHLECHTENDALI Hrasta grinja jabuke


TETNICI KRUKE
TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS Krukin trips
STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak
- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje
- jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja
TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak
- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
PSYLLA PYRI Obina krukina buha, PSYLLA PYRISUGA Velika krukina buha
- obina krukina buha najee se javlja u plantaama kruaka, posebno na niskim uzgojnim
oblicima nasada
- velika krukina buha je ea u slabo njegovanim vonjacima, no izrazito je manje vana od
obine krukine buhe
- odrasli oblici prezime na skrovitim mjestima obine buhe u kronji u pazucima pupova i
pukotinama kore, a velike buhe na razliitom bilju

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

12

krajem zime, im temperatura prijee 5C, aktiviraju se i siu na pupovima


nakon 1 3 tjedana izlaze liinke i prave kolonije blizu mjesta gdje su se izlegle siu sokove i
izluuju obilnu mednu rosu
budui da obina krukina buha ima vie, obino 5 generacija godinje, na vokama se nalazi
cijelu godinu
velika krukina buha ima samo 1 generaciju godinje, a u srpnju se seli s kruaka
tete prouzrokuje sisanje sokova koje izaziva zastoj u razvoju i deformaciju te suenje napadnutih
organa
buhe prouzrouju neizravne tete od gljiva aavica koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia i
oneiuju plodove
najvee izravne tete ini u proljee
ljetni ili ranojesenski napad moe biti posebice tetan i zbog bliske zriobe, to zbog nunosti
pridravanja karence, ograniuje primjenu insekticida
napad velike krukine buhe lako se zamjeuje po tome to uzrokuje kovranje lia
zimska primjena insekticida smatra se opravdanom kad se metodom 100 udaraca uhvati vie od
50 100 buha
najbolji uspjeh se postie kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili
mineralnim uljima, a uinkoviti su i piretroidi jer buha prezimljuje u odraslom stadiju
suzbijanje treba provesti prije ovipozicije, pri temperaturi vioj od 10C
za vrijeme vegetacije treba insekticide primijeniti u vrijeme pojave mladih liinki jer su starije
otpornije treba prvenstveno koristiti biotehnike insekticide regulatore razvoja kukaca na
osnovi heksaflumurona, fenoksikarba, teflubenzurona ili diflubenzurona ili akaricid amitraz uz
dodatak bijelog ulja
uinkoviti su i organofosforni insekticidi na osnovi malationa, klorpirifosmetila, pirimifosmetila ili
fosalona, piretroidi na osnovi cipermetrina, deltametrina, bifentrina i drugi
vrlo je uinkovit i insekticid na osnovi avermecitina koji se u tu svrhu primjenjuje u inozemstvu
pragom odluke smatra se zaraenost 10 20 % izboja
krukine buhe brzo postaju rezistentne na insekticide koji se ee primjenjuju treba izbjegavati
preestu primjenu insekticida, to se postie primjenom u optimalnim rokovima i samo kad je
prijeko potrebno
od prirodnih neprijatelja istiu se razliite vrste grabeljivih stjenica, boje ovice i zlatooke
osobito uinkovitom je grabeljiva stjenica Anthocoris nemorum koja dolijee u nasad u vrijeme
cvatnje
uinkovitost prirodnih neprijatelja je najvea tijekom ljeta, pa tada treba izbjegavati primjenu
kemijskih insekticida
smanjenje zaraze mogue je otkidanjem (pinciranjem) vrkova lia na kojima je odloen najvei
broj jaja i najjaa zaraza liinkama

APHIS POMI Jabuna zelena u


- osim jabuke napada i kruku, te biljke iz rodova Crataegus, Mespilus, Sorbus, Cotoneaster i
Chaenomeles
- monoecijska i holociklika vrsta zimska jaja su odloena najee na jednogodinjim izbojima
- u vrijeme bubrenja pupova se javlja osnivaica, koja sie pupove sve daljnje generacije ive na
vrnom liu
- moe imati do 17 generacija
- vrno lie se zbog sisanja lagano deformira, ali ne mijenja boju
- siu i jo neodrvenjene vrkove izboja, pa se ti izboji iskrivljuju i zaostaju u porastu
- izluuje mnogo medne rose
- pragom odluke se smatra 10 15 kolonija na 100 organa pregledanih vizualnom metodom
- pirimikarb, tiometon, metildemeton, imidakloprid, pimetrozin
DYSAPHIS PYRI Krukina branena u
MELANAPHIS PYRARIA Smea krukina u
RHOPALOSIPHUM INSERTUM Travna u jabuke

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

13

PARTHENOLECANIUM CORNI ljivina titasta u


- osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i
umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama
- prezime liinke drugog stadija na granama i stablu
- vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve
- ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke
prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona
- za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu
- najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke
- liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na
plodovima
- prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu
znatno smanjiti njihovu brojnost
- ima samo jednu generaciju godinje
- periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja
sokova milijuna uiju kojima su zaraena
- dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn
- prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u
- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
LEPIDOSAPHES ULMI Jabuna koma u
EPIDIASPIS LEPERII Crvena krukina titasta u
- napada naroito kruku, ali i jabuku, ljivu i brojno drugo drvee
- znaenje ovog tetnika je u porastu u mnogim zemljama, a pogotovo u vonjacima u kojima je
bioloki suzbijana kalifornijska titasta u, pa je otpala konkurencija te vrste

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

14

prezime odrasle enke


liinke se javljaju od kraja travnja do lipnja najee se zadravaju na granama, na kojima
mogu praviti prevlake debele vie slojeva posljedica je suenje grana, pa i cijelih stabala
od jaeg napada zaraena stabla mogu uginuti za 3 godine

HOPLOCAMPA BREVIS Krukina osica


- prezimi u tlu kao liinka, gdje se kukulji
- odrasli oblik se javlja u proljee u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka
- na zaraenom plodiu pocrni dio uz ulazno mjesto pagusjenice obino uz aku
- u plod ulaze izravno pa nema hodnika na povrini ploda
- rok suzbijanja se najee poklapa sa zavretkom pune cvatnje i poetkom otpadanja latica
- u vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pele
- neposredno nakon cvatnje se preporuaju manje opasni insekticidi za pele: fosalon, endosulfan,
trikloron, deltametrin i alfacipermetrin
- u vrijeme opadanja latica pele veinom prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali
insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid, itd.
- opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak, kada pele prestanu
letjeti
- pragom odluke za primjenu insekticida smatra se 3 % oteenih plodova
CALIROA CERASI Trenjina osica
- napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje
- karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i
ilica lista ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)
- oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee
- ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili
poetkom jeseni
- u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona,
dimetoata, deltametrina i dr.
- pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i
druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe
NEUROTOMA FLAVIVENTRIS Krukina osa predivica (& NEUROTOMA NEMORALIS breskvina osa
predivica)
- prezimi u tlu
- ose lete od poetka svibnja
- liinke izgrizaju lie, naroito na vrkovima stabala koje zapredaju
- krukina osa napada kruke, a breskvina osim breskve jo i marelicu, trenju i badem
- suzbijaju se insekticidima kao i ose listarice primjena insekticida fumigatnog (diklorvos) ili
sisteminog djelovanja (dimetoat)
JANUS COMPRESSUS Krukina osa srikarica
- u posljednje vrijeme sve je ei tetnik ubraja se u periodine tetnike
- ve i pri maloj zarazi tete su vrlo uoljive vrkovi izboja kruke su povinuti, lie je zakovrano,
a vrak i lie na njemu pocrni simptomi su lini simptomima bakterijske palei
- enka odloi jaje odmah iznad uboda oko izboja pa odatle poinje hodnik izbuen prema dolje,
pun grizotina i izmeta
- suzbija se rezanjem napadnutih izboja zajedno s liinkom te njihovim spaljivanjem ili zakapanjem
- primjena insekticida je rijetko kad potrebna suzbijanjem drugih tetnika u proljee se smanjuje i
zaraza ovim tetnikom
MELOLONTHA MELOLONTHA Obini hrut
- odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim
godinama mogu izazvati golobrst
- njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka
- dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

15

razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine


odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma
ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.
liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke
najvee, pa rade najvee tete
klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine
gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije
ovipozicije na te povrine
suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo
ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla njima se moe hraniti perad
kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)
grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi
vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m 2 u treoj, odn
3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2
grice po m2
blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode
treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim
liarama zemljite treba 10 dana nakon poetka leta hruta temeljito obraditi jer u sasvim golo
zemljite enke nerado odlau jaja
ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini
insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz
inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije
sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i
imidakloprida

TETROPS PRAEUSTA Vona strizibuba


XYLEBORUS DISPAR Voni sipac
AGRILUS SINUATUS Krukin prstenar
PHYLLOBIUS OBLONGUS Smei listojed

(pipa kratkorila)

CAENORHINUS AEQUATUS Mali jabuni svrdla

(pipa dugorila)

ANTHONOMUS PIRI Krukin cvjetar (pipa dugorila)


- vaan je tetnik kruaka kod nas, ali se tete tee opaaju
- krajem travnja i u svibnju javljaju se odrasli oblici oni se 2 3 tjedna hrane na mladicima i
peteljkama
- jedna enka poloi jaja u zimske pupove iz jaja izlazi liinka koja cijeli ivot provodi u pupu,
gdje se hrani zaecima buduih cvjetova
- u pupu liinka prezimi te se tek u proljee kukulji
- napadnuti pupovi se ne razvijaju uniten je cijeli prljen s cvjetovima i liem
- suzbijanje je mogue provesti u 2 navrata prvi put se suzbijanje moe provesti kad iz zaraenih
pupova u proljee izae mladi imago i ostane 2 3 tjedna na mladicima
- drugi put se suzbija u jesen, kad se probudi iz ljetne dijapauze, a prije odlaganja jaja treba
paziti da su prije tretiranja plodovi ve ubrani
- zbog uspjenog smanjenja brojnosti ovog tetnika prilikom suzbijanja drugih tetnika tijekom
proljea ovo jesensko suzbijanje je vrlo rijetko potrebno
- uinkovita su sredstva na osnovi fosalona, fentiona, piretroidi i dr.
ADOXOPHYES ORANA Savija koice ploda
- najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste
voa
- prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia,
ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

16

u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova
(deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije
izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja
za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek
samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju
gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se
nalaze od lipnja do poetka kolovoza
gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi
dio biljke
esto zapredaju lie uz plod
izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi
leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu
gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane
zajedno s plodovima
jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito
je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma
jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije
smanjio broj parazita
tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa
zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje
prezimljuju na vokama
najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee
jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana
treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja
gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja
ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih
organofosfornih insekticida ili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja
kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.)
pragom odluke 1 3 % oteenih plodova

ARCHIPS ROSANA Ruin savija


- napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke
- prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja
- tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije
oteuju lie i cvjetove
- rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se
uvlai u njega
- na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima
- esto povezuje plodie s liem
- izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
- kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih
listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza odlau jaja na kori
grana gdje i ona prezime
- ima jednu generaciju godinje
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica
Trichogramma cacoeciae
- smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica
- suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih
pupova
- upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4
pupova po voki) nae 5 10 gusjenica
- vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi
tetilo

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

17

pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon,
klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice

CYDIA POMONELLA Jabuni savija


- smatra se najvanijim tetnikom jabuka i kruaka u plantanim i u veini drugih nasada, a osim tih
voaka napada i orah i dunju, a rijetko druge vrste
- dio ranije napadnutih plodova otpada, a kasnije napadnuti plodovi zbog "crvljivosti" imaju znatno
smanjenu vrijednost; zaraene plodove esto zahvaa monilija tolerira se zaraza do 1 2 %
- jabuni savija je iskljuivo tehnoloki tetnik pa njegova oteuje iskljuivo plodove
- za suzbijanje ovog tetnika treba primjenjivati biotehnike insekticide (regulatore razvoja kukaca) i
uvoditi bioloku metodu primjenom ekoloki povoljnih bioinsekticida na bazi B. thuringiensis ili
virusa granuloze (Carpovirusine) ili jajnih parazita iz roda Trichogramma
- u odreenim uvjetima treba koristiti lovne pojase i tako smanjiti zarazu
- prezimi odrasla gusjenica u eliptinom kokonu ispod kore i u raznim pukotinama na deblu i debljim
granama
- izletanje leptira, u pravilu, poinje krajem travnja, u svibnju je mnogo intenzivnije, a traje
sve do kraja lipnja
- im izau iz jaja, gusjenice se ubuuju u plodove, obino kod ake ili na mjestu gdje se dodiruju
plod s listom ili dva ploda meusobno
- bui hodnik do jezgre te izgriza sjemenke hodnici su puni izmeta, a napadnuti plodovi otpadaju
- leptir druge generacije leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlae jaja na plodove,
a gusjenice se ubuuju u tada ve skoro zrele plodove isprva samo povrinski oteuju plod, a
zatim se ubuuju dublje do jezgre kroz otvor izbacuju izmet
- ima u Hrvatskoj redovito dvije generacije godinje
- smanjenje brojnosti ovog tetnika moe se postii tako da se u vrijeme kad gusjenice prve ili
druge generacije odlaze na kukuljenje odn. prezimljenje stavljaju lovni pojasevi od valovite
ljepenke na debla u koja se gusjenice zavuku
- ti lovni pojasevi mogu biti impregnirani nekim insekticidom ili betanaftolom koji ubija gusjenice pa
se tada ne moraju skidati radi unitavanja tetnika u njima
- potrebno je prije poetka izletanja leptira (od onih gusjenica koje su se zaprele u skladitima)
unititi gusjenice na ambalai i u skladitima ili sprijeiti izletanje leptira iz njih (mree na
prozorima, tretiranje zidova diklorvosom i sl.)
- nezrele plodove koji su otpali i u kojima se nalazi gusjenica treba skupiti i unititi
- kod nas se smatra da je u velikim plantanim nasadima prag odluke 5 leptira po ferotrapu
- prvo suzbijanje savijaa u okolici Zagreba potrebno je najee krajem prve dekade lipnja ili
sredinom lipnja
- tretiranje treba obino ponoviti im prestane djelovanje insekticida za 10 14 dana
- neto tonije mogu se rokovi suzbijanja signalizirati na temelju praenja srednje dnevne
temperature od 1. oujka svake godine uzima se u obzir samo efektivna srednja dnevna
temperatura via od 10C te se zbrajaju vrijednosti iznad te temperature
- prava prognoza i signalizacija jabunog savijaa kakvu treba voditi svaki plantani nasad temelji
se na praenju leta leptira s pomou feromona jedan od najstarijih feromona koritenih kod nas
je Codlemone
- feromoni se obino nalaze u kapsulama koje se stavljaju u ferotrapove u nasad velik 2 ha treba
razmjestiti najmanje 5 ferotrapova
- svakodnevnim biljeenjem broja ulovljenih leptira moe se tono odrediti kad e nastupiti izlazak
gusjenica iz jaja, to je obino nekoliko dana nakon utvrenog masovnog leta leptira savijaa i
tada je rok za prvo tretiranje
- populacija savijaa moe se smanjiti primjenom biolokih, biotehnikih i kemijskih
insekticida
- jabuni savija ima mnogo prirodnih neprijatelja brojne vrste parazitskih osica, posebice jajni
paraziti iz roda Trichogramma, te grabeljivci poput zlatooke, stjenica, nekih vrsta kornjaa itd.
- mogue je i bioloko suzbijanje jabunog savijaa
- mjestimice se primjenjuju i bioinsekticidi na bazi B. thuringiensis
- u bioloko suzbijanje se ubraja i mogunost primjene naturalita i biotehnikih insekticida za
suzbijanje jabunog savijaa

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

18

BIOTEHNIKE METODE primjena feromona metodom "privuci i ubij" ili metodom zbunjivanja
vjeanjem veeg broja ferotrapova s tim feromonom moe se znatnije smanjiti broj mujaka u
nasadu ako nema doleta sa strane
ferotrapovi koji se koriste za suzbijanje mogu, umjesto ljepila, imati povrine tretirane insekticidom
u svijetu se sve vie koristi i metoda zbunjivanja mujaka "oblaci" mirisa enki zbunjuju
mujake koji ne mogu pronai enke pa one ostanu neoploene (neoploena jaja su sterilna)
regulatori razvoja kukaca inhibitori tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona,
diflubenzurona, lufenruona koje treba primijeniti u poetku izlaska gusjenica iz jaja
KEMIJSKI INSEKTICIDI samo ako se ne mogu primijeniti navedeni toksikoloki i ekoloki
prihvatljiviji naini zatite
vrlo dobro djeluju insekticidi na bazi klorpirifosmetila,
fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona, mnogi piretroidi (alfacipermetrin, cipermetrin,
deltametrin)
za prva tretiranja je bolje uzimati insekticide duljeg rezidualnog
djelovanja, a za zadnje, ovisno o datumu berbe, insekticide odgovarajue krae karence

CYDIA PYRIVORA Krukin savija


OPEROPHTERA BRUMATA Mali mrazovac
- est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea
- prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja
- u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju
nitima
- kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie
- na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst
- plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice
- u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se
zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u
listopadu
- obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih
- zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja
mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja
- na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima
te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima
- orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova
ERANNIS DEFOLIARIA Veliki mrazovac
- napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee
- prezime u stadiju jaja
- gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne
zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
- suzbijaju se kao i mali mrazovac
CONTARINIA PYRIVORA Muica ikarica krukinih plodova
- dosta rairen tetnik kruaka kod nas
- najee se zadrava u istom nasadupa i na istoj voki, te se iz godine u godinu zaraza poveava
ee su napadnute rane sorte
- prezimi u tlu kao kukuljica
- muice lete prije ili u vrijeme cvjetne pupove kruaka
- liinke se ubuuju se u plodnicu sisanjem izazivaju ubrzani rast i deformaciju ploda, koji slii
tikvici; plodovi se smeuraju i omekaju i obino pocrne
- nekoliko tjedana nakon zavrene cvatnje zaraeni plodii otpadnu
- tetnik ima jednu generaciju godinje
- suzbijanje se provodi skupljanjem i unitavanjem otpalih plodova prije nego to liinke izau iz njih
- obradom tla ispod kruaka se unitavaju liinke i kukuljice tetnika ako se obrada provodi nakon
to su se liinke zavukle u tlo na prezimljenje, a prije izletanja muica u proljee
- postoji i mogunost tretiranja tla nekim "zemljinim" insekticidom ispod najjae zaraenih kruaka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

19

samo iznimno treba jae ugroene nasade ovim tetnikom tretirati prije cvatnje insekticidima na
bazi triklorfona, fosalona, diazinona, piretroidima i dr.

DASYNEURA PYRI Muica ikarica lia kruke


CERATITIS CAPITATA Mediteranska vona muha
- karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu,
kaki, ak i rajicu itd.
- pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina
zriobe plodova
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove
- vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija
- u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje
se nalaze liinke
- vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog
tetnika
- pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze
hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio
svaki privuen primjerak muhe
- esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci
- zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim
tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje
napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona,
pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant
time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja tretiraju se samo
dijelovi kronje okrenuti prema jugu
ERIOPHYES PIRI Krukina grinja
- dosta proiren tetnik kod nas
- javlja se u vie varijeteta, neki napadaju dunju, drugi oskoruu, a trei jabuku
- prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova
- vrlo rano u proljee naseljuju mlado lie i uvlae se u njegovo tkivo
- sisanjem izazivaju karakteristine sitne ali vrlo brojne nabrekline isprva svijetlozelene, katkad
ruiaste, a zatim posmee i pocrne
- pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne, a izboj zakrlja
- moe biti oteena i koica plodova, a time je omoguen ulaz mikroorganizama
- napadnuti plodovi deformiraju se te esto otpadaju prije zriobe
- napad je esto koncentriran samo na poneku granu ili stablo
- ima 2 generacije godinje
- suzbija se u vrijeme bubrenja pupova sumpornim fungicidima
- u poetnom dijelu vegetacije najbolje djeluju pripravci na osnovi endosulfana, tiometona,
demetonmetila te neki akaricidi (brompropilat, fenazakvin)
TETNICI OSKORUE
STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak
- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

20

jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne


treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u


- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje; snizuje i
koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste, ostanu na
tom mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
ERIOPHYES PIRI Krukina grinja
- dosta proiren tetnik kod nas javlja se u vie varijeteta
- prezime odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova
- vrlo rano u proljee naseljuju mlado lie i uvlae se u njegovo tkivo
- sisanjem izazivaju karakteristine sitne ali vrlo brojne nabrekline isprva svijetlozelene, katkad
ruiaste, a zatim posmee i pocrne
- pri jakom napadu list pocrni, deformira se i otpadne, a izboj zakrlja
- moe biti oteena i koica plodova, a time je omoguen ulaz mikroorganizama
- napadnuti plodovi deformiraju se te esto otpadaju prije zriobe
- napad je esto koncentriran samo na poneku granu ili stablo
- ima 2 generacije godinje
- suzbija se u vrijeme bubrenja pupova sumpornim fungicidima
- u poetnom dijelu vegetacije najbolje djeluju pripravci na osnovi endosulfana, tiometona,
demetonmetila te neki akaricidi (brompropilat, fenazakvin)
TETNICI LJIVE
TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS Krukin trips
TAENIOTHRIPS MERIDIONALIS Breskvin trips
- prisutnost tripsa zabiljeena je na breskvama, nektarinama, marelici, ljivi, karanfilima i drugom
bilju
- prezimi imago ispod kore i u pukotinama stabla
- u vrijeme cvatnje se hrani dijelovima cvijeta oteujui latice, pranike i dr.

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

21

liinke oteuju plodnicu i tek zametnuti plod


na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika
vee nekrotizirane povrine spreavaju pravilan rast ploda, a katkad puca tkivo na tim mjestima
se javlja smolotok
koica ploda postaje hrapava, a plodovi postaju izoblieni
tete su posebno vidljive na nektarinama
suzbijanje se provodi tretiranjem piretoridima ili fosalonom, ali posebno se pazi da se ne teti
pelama

STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak


- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje
- jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja
EMPOASCA VITIS Lozin zeleni cvrak
- tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura
posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list
uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju
ponekad se na liu javljaju
crvenkaste toke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje
- osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir
- prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100
listova
- preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih
moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni
insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)

BRACHYCAUDUS HELICHRYSI ljivina u uvijalica


- najvanija vrsta ui na suncokretu, a vrlo je tetna i na ljivi
- holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na Prunus vrstama, najvie na P. domestica, P. instititia i P. spinosa
- tetu poveava sposobnost prenoenja virusa arke ljive
- maksimum populacije dostie krajem svibnja i poetkom lipnja, kad je i najjai napad na
suncokretu
- napada sve dijelove suncokreta, no najee je nalazimo na liu i nerascvjetaloj glavi, a sie i na
cvjetovima
- preteno naseljava mlae lie
- na liu se javljaju ukaste pjege i ono se kovra; glavica se vie ne razvija i zaraene biljke
zaostaju u razvoju
- optimalni sklop i unitavanje korova smanjuje tete
- vrsti pogoduju podruja gdje se uz vee povrine suncokreta uzgaja i ljiva
- prenosi petnaestak virusa arka ljive, mozaik krastavaca i mozaik dalije

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

22

suzbijanje se provodi u trenutku jae pojave lisnih ui u pokusima u zap. Hrvatskoj (Igrc Bari)
utvrena je vrlo rana pojava ui na 10 20 cm visokom suncokretu dobru zatitu su pruili
sistemini granulirani insekticidi primjenjeni zajedno sa sjetvom radi zatite od injaka
za kasnije pojave ui moe biti potrebna folijarna primjena aficida

PARTHENOLECANIUM CORNI ljivina titasta u


- osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i
umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama
- prezime liinke drugog stadija na granama i stablu
- vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja
aktivnog ivota liinaka
- ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke
prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona
- za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu
- najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke
- liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na
plodovima
- prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu
znatno smanjiti njihovu brojnost
- ima samo jednu generaciju godinje
- periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja
sokova milijuna uiju kojima su zaraena
- dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn
- prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u
- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

23

EPIDIASPIS LEPERII Crvena krukina titasta u


HOPLOCAMPA MINUTA Crna ljivina osica & HOPLOCAMPA FLAVA uta ljivina osica
- javljaju se redovito svake godine, s manjim oscilacijama
- u godinama kada je cvatnja ljive slaba, tete mogu biti goleme i vie od 50 %
- prezime u tlu kao liinke, a krajem zime se kukulje
- osice lete na ljivu u vrijeme cvatnje, a hrane se peludom i nektarom
- izlazak liinki esto se poklapa sa zavretkom cvatnje liinka najee izae na vanjsku stranu
listia ake i preko njegova ruba ubuuje se u plodnicu
- pagusjenica izgriza tkivo ploda i sjemenke prelazi iz ploda u plod
- napadnuti plodovi otpadaju dok su veliki poput glavice gumbanice pa do veliine 4 5 mm na
otpalom plodu se vidi izlazna rupa
- intenzitet napada moe se utvrditi pregledom cvjetova i brojanjem depia s jajima
- suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme poetka izlaska pagusjenica iz jaja taj rok
se najee poklapa sa zavretkom pune cvatnje i s poetkom otpadanja latica
- u vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pele
- to je tretiranje blie cvatnji, vea je opasnost za pele, pa se neposredno nakon cvatnje
preporuaju manje opasni insekticidi za pele fosalon, endosulfan, triklorfon, deltametrin i
alfacipermetrin
- u vrijeme otpadanja latica pele veinom ve prestaju posjeivati cvjetove, pa se mogu koristiti i
ostali insekticidi diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid itd.
- opasnost za pele se znatno smanjuje ako se prskanje provodi u sumrak
CALIROA CERASI Trenjina osica
- napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje
- karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i
ilica lista ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)
- oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee
- ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili
poetkom jeseni
- u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona,
dimetoata, deltametrina i dr.
- pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i
druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe
CAPNODIS TENEBRIONIS ilogriz
- prezime odrasli oblici
- krajem oujka postaju aktivni, penju se na grane i izboje te grizu peteljke lia i mlade izboje,
no tete su vee samo na sadnicama i mladim vokama
- zadravaju se preteno na osunanim dijelovima kronje
- liinke ulaze u korijen voke iz korijena mogu prijei u stablo
- katkad ulaze kroz rane u vrat korijena
- kukulje se u korijenu ili u deblu uzrokuje se suenje i ugibanje vonih sadnica i mlaih voaka
- suenje poinje na vrnom dijelu voke
- suzbijanje ilogriza je potrebno provoditi na naem obalnom podruju svuda gdje se podiu novi
nasadi kotiavih voaka
- osnovno je preventivno tretiranje kojim se spreava ubuivanje liinki u korijenje
- pri sadnji, kao i za vrijeme prvih godina razvoja voaka (u lipnju), treba tretirati tlo 30 cm (za
sadnice) ili do 1 metra oko stabla sa 3 5 g aktivne tvari jednog "zemljinog" insekticida
(djelotvorni su klorpirifosetil i foksim) nakon tretiranja insekticid treba inkorporirati u gornji sloj
tla
- mogu se primijeniti granulirani insekticidi ili formulacije za prskanje tako tretirano stablo
zatieno je oko pedesetak dana nakon ega treba tretiranje ponoviti ako je zaraza jaka
- kurativne mjere mogu biti samo djelomino uspjene zalijevanje sadnica ili mladih voaka
insekticidima razrijeenim u vodi

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

24

osim zatite mladih nasada treba smanjivati brojnost tetnika skupljanjem odraslih oblika,
spaljivanjem zaraenih stabla odn. dijelova s liinkama, a obradom, gnojenjem i ostalim mjerama
treba stvoriti to povoljnije uvjete za razvoj mladih voaka

AGRILUS MACRODERUS ljivin prstenar


TETROPS PRAEUSTA Vona strizibuba
PHYLLOBIUS OBLONGUS Smei listojed

(pipa kratkorila)

RHYNCHITES AURATUS Vinjin svrdla


(pipa dugorila)
- vaan tetnik vinje i ljive
- prezimi odrasli oblik ili liinka posljednjeg stadija u tlu
- poetkom travnja, obino kad vinje cvatu, javljaju se odrasli oblici
- hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodiima
- u svibnju izlazi liinka zavlai se u koticu i izgriza je
- kad zavri razvoj, naputa koticu i sam plod, najee poetkom srpnja, te odlazi u tlo tu se
dio liinki kukulji, te daje odrasle oblike, a dio liinki prezimi i tek idue godine u kolovozu daje
mlade odrasle oblike
- suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodia ili u vrijeme pojave na pupovima sredstva na
osnovi fosalona, endosulfana, fentiona
YPONOMEUTA PADELLUS ljivin moljac (& YPONOMEUTA MALINELLUS Jabuni moljac)
- dosta je rijedak tetnik u Hrvatskoj napada ljivu
- prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu
- poetkom proljea, kad temperatura prijee 14C, izlaze gusjenice i poinju se hraniti prvo
lisnim pupovima, a zatim liem
- organe koje napadaju obavijaju preom
- gusjenice ive zajedniki u pauinastim gnijezdima zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaaju
itave granice
- suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima
unitavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno
- za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i unitavanjem zapredaka zajedno s
gusjenicama i tretiranjem voaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te
piretroidima
- uinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis
HEDYA PRUNIANA ljivin savija pupova
ADOXOPHYES ORANA Savija koice ploda
- najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste
voa
- prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia,
ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore
- u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova
(deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije
izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja
- za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek
samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju
- gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se
nalaze od lipnja do poetka kolovoza
- gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi
dio biljke
- esto zapredaju lie uz plod
- izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi
- leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

25

gusjenice te generacije mogu nastaviti oteivanje i nakon berbe u skladitu ako su ubrane
zajedno s plodovima
jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito
je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma
jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije
smanjio broj parazita
tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa
zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje
prezimljuju na vokama
najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee
jedna mogunost utvrivanja kretanja gusjenica je stavljanje ljepljivih pojasa oko grana
treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja
gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja
ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih
organofosfornih insekticida ili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja
kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.)
pragom odluke 1 3 % oteenih plodova

CYDIA FUNEBRANA ljivin savija


- jedan od vanijih tetnika ljive kod nas osim ljive moe napasti i marelicu
- uzronik je otpadanja nezrelih plodova i "crvljivosti" zrelih
- mnogo je tetnija druga generacija
- prezimi gusjenica zapredena u pukotinama kore, naroito u raljama grana, u zemlji ili ispod
raznih otpadaka u travnju se kukulji
- leptir se javlja u svibnju i leti jo i u lipnju
- gusjenice se ubuuju u plodove hrane se mesom ploda, katkad i sjemenkom
- zaraeni plodovi prijevremeno poplave, izluuju smolotoinu i jo nezreli otpadaju
- leptiri druge generacije lete od kraja lipnja do poetka kolovoza, a odlau jaja na plodove, opet
preteno na njihovu donju stranu
- gusjenice se ubuuju u plodove, hranei se mesom ploda, naroito oko koice
- u vrijeme zriobe u plodovima se nalaze gusjenice i hodnici puni izmeta
- ima 2 3 generacije godinje
- brojnost ljivina savijaa se smanjuje skupljanjem otpalih zaraenih plodova i njihovim unitenjem,
a manje je djelotvorno postavljanje lovnih pojaseva
- prvo tretiranje se obavlja u zadnjoj dekadi svibnja i ponavlja nakon desetak dana
- drugu generaciju svakako treba suzbijati tretiranjem sredinom srpnja i ponavljanjem tretiranja
prema potrebi insekticidi na bazi klorpirifosmetila, fosalona, fentiona, diazinona, triklorfona,
piretroidi
- optimalni rokovi suzbijanja utvruju se samo praenjem leta leptira feromonima
CYDIA PRUNIVORANA Smei ljivin savija
PERIBATODES RHOMBIDARIA Grba korak
MALACOSOMA NEUSTRIA Kukaviji suznik
- najee se hrani liem ljive, ali napada i druge kotiave voke i jabuku
- prezime jaja u jajnom leglu gusjenice se javljaju u svibnju i lipnju i hrane se liem voaka
- zadravaju se u skupini, esto na raljama debljih grana, gdje se presvlae pokrivene tankom
preom zatim se razilaze radi ishrane
- gusjenice esto napadaju njihovi prirodni neprijatelji, najee parazitske osice, no posebice su
podloni napadu raznih uzronika bolesti
- radi smanjenja zaraze mogu se rezati i spaliti granice s jajnim leglom, a smanjenju zaraze
pridonosi i zimsko prskanje voaka uljanim organofosfornim sredstvima
- izravno suzbijanje se obavlja na poetku jaeg napada insekticidima na osnovi klorpirifosetila,
triklorfona, piretroidima, a uinkoviti su i neki regulatori razvoja kukaca
TETNICI BRESKVE

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

26

TAENIOTHRIPS MERIDIONALIS Breskvin trips


- prisutnost tripsa zabiljeena je na breskvama, nektarinama, marelici, ljivi, karanfilima i drugom
bilju
- prezimi imago ispod kore i u pukotinama stabla
- u vrijeme cvatnje se hrani dijelovima cvijeta oteujui latice, pranike i dr.
- liinke oteuju plodnicu i tek zametnuti plod
- na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika
- vee nekrotizirane povrine spreavaju pravilan rast ploda, a katkad puca tkivo na tim mjestima
se javlja smolotok
- koica ploda postaje hrapava, a plodovi postaju izoblieni
- tete su posebno vidljive na nektarinama
- suzbijanje se provodi tretiranjem piretoridima ili fosalonom, ali posebno se pazi da se ne teti
pelama
STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak
- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje
- jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja
EMPOASCA VITIS Lozin zeleni cvrak
- tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura
posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list
uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju
ponekad se na liu javljaju
crvenkaste toke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje
- prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100
listova
- preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih
moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni
insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)
BRACHYCAUDUS PERSICAE Breskvina crna u
- najvee tete moe uiniti u rasadnicima
- prezime odrasle enke ili liinke na korijenju breskve
- poetkom proljea nastupa migracija s korijena na nadzemne dijelove voke
- formiraju brojne kolonije na mladim izbojima
- druga ili 3. generacija u svibnju je krilata i iri zarazu
- od srpnja poinje migracija prema korijenu u listopadu sve ui prelaze na korijenje, gdje
prezime
- tijekom godine ta vrsta moe imati 15 20 generacija
- na korijenju se zadrava u raljama ila i na mlaim ilicama, na kojima se stvaraju zadebljanja i
rak-rane
- na nadzemnim dijelovima napada vrkove izboja lie se slabo uvija, kora izboja puca i izboj se
deformira

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

27

kolonije te ui se mogu nai i na debljim granama, pa i na stablu, ali veinom na mjestima gdje je
postojala neka ozljeda
breskvina crna u obilno lui mednu rosu

MYZUS PERSICAE Zelena breskvina u


- prenosi mnogo perzistentnih i neperzistentnih virusa
- u naelu je holociklika vrsta i tada prezimi kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama, a
u toplijim krajevima i u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) prezimi odrasla enka
anholociklika
- heterecijska je vrsta
- fundatrix moe izai ve krajem sijenja, a u drugim krajevima u veljai
- prije selidbe na ljetne domaine nanosi vrlo velike tete breskvama
- vrno lie se jako kovra i prekriveno je obilnom medom rosom
- najtetnija je krumpiru, paprici, rajici, krastavcima, a velike tete moe nanijeti u zatienom
prostoru
- tijekom lipnja prevladavaju krilati oblici i tada obino nastupa prvi maksimum leta (proljetni
maksimum) razdoblje intenzivnog irenja virusa
- krajem rujna i u listopadu vraaju se enke na breskvu
- ako se utvrdi rezistentnost preporuuje se kasno zimsko prskanje uljanim organofosfornim
insekticidima
- tijekom vegetacije treba stalno mijenjati skupinu primijenjenih insekticida na osnovi
imidakloprida, tiakloprida, pimetrozina
- tamo gdje jo nema rezistentnosti mogu se koristiti klasini aficidi na osnovi pirimikarba,
tiometona (ne na povru), metildemetona (ne na povru)
- vrlo je vano izbjei primjenu univerzalnih insekticida i tako sauvati prirodne neprijatelje,
posebice boje ovice i zlatooke
MYZUS VARIANS Breskvina u uvijalica
- obino je heterecijska i holociklika vrsta
- sekundarni domain su biljke iz roda Clematis, a moe biti i monoecijska
- prenosi neke viruse, a meu njima i arku ljive
- prezimi kao zimsko jaje na breskvi
- ui ive na naliju lista i vrlo intenzivnim sisanjem uzrokuju uvijanje rubova lista prema dolje, te list
dobiva oblik cigarete napada mlado vrno lie
- dosta rano, ve od svibnja, migriraju ui na ljetne domaine zeljaste biljke, no dio ui cijeli
razvoj provede na breskvi
PTEROCHLORIDES PERSICAE Bademova lisna u
- monoecijska je i anholociklika vrsta
- najvee tete nanosi breskvi zadrava se na debljim granama i na stablu
- ui siu sokove iz kore grane uzrokuju pucanje kore i stvaranje rak-rana
- osim breskve ova vrsta moe oteivati badem, marelicu, ljivu i trenju, rijetko dunju, a u vruim
krajevima je naena i na agrumima
- izluuje vrlo mnogo medne rose pada i na tlo, gdje privlai razne kukce, a naseljuju je gljive
aavice pa zemlja izgleda kao polivena naftom
PARTHENOLECANIUM PERSICAE Breskvina titasta u
NEUROTOMA NEMORALIS Breskvina osa predivica

CAPNODIS TENEBRIONIS ilogriz


- prezime odrasli oblici
- krajem oujka postaju aktivni, penju se na grane i izboje te grizu peteljke lia i mlade izboje,
no tete su vee samo na sadnicama i mladim vokama
- zadravaju se preteno na osunanim dijelovima kronje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

28

liinke ulaze u korijen voke iz korijena mogu prijei u stablo


katkad ulaze kroz rane u vrat korijena
kukulje se u korijenu ili u deblu uzrokuje se suenje i ugibanje vonih sadnica i mlaih voaka
suenje poinje na vrnom dijelu voke
suzbijanje ilogriza je potrebno provoditi na naem obalnom podruju svuda gdje se podiu novi
nasadi kotiavih voaka
osnovno je preventivno tretiranje kojim se spreava ubuivanje liinki u korijenje
pri sadnji, kao i za vrijeme prvih godina razvoja voaka (u lipnju), treba tretirati tlo 30 cm (za
sadnice) ili do 1 metra oko stabla sa 3 5 g aktivne tvari jednog "zemljinog" insekticida
(djelotvorni su klorpirifosetil i foksim) nakon tretiranja insekticid treba inkorporirati u gornji sloj
tla
mogu se primijeniti granulirani insekticidi ili formulacije za prskanje tako tretirano stablo
zatieno je oko pedesetak dana
kurativne mjere mogu biti samo djelomino uspjene zalijevanje sadnica ili mladih voaka
insekticidima razrijeenim u vodi
osim zatite mladih nasada treba smanjivati brojnost tetnika skupljanjem odraslih oblika,
spaljivanjem zaraenih stabla odn. dijelova s liinkama, a obradom, gnojenjem i ostalim mjerama
treba stvoriti to povoljnije uvjete za razvoj mladih voaka

ANTHONOMUS AMYGDALI Bademov cvjetojed

(pipa dugorila)

ADOXOPHYES ORANA Savija koice ploda


- najee napada jabuke i kruke, no moe oteivati i ljive, breskve, kajsije i neke druge vrste
voa
- prezimi mlada gusjenica drugog ili treeg stadija na vokama, najee iza zapredenog lia,
ispod ljusaka pupova, ispod kore ili u pukotinama kore
- u travnju i svibnju napada pupove na njima pravi tete sline tetama od savijaa pupova
(deformaciju listova i izboja, a pupovi esto izgledaju kao da su oteeni od mraza), a kasnije
izgriza lie koje zapreda, naroito lie na vrkovima izboja
- za topla i suha vremena moe ve napasti i plodove, na kojima izgriza manje ili vee, ali uvijek
samo plitke udubine kasnije postanu plutaste ili za vlana vremena gnjiju
- gusjenice ljetne generacije, napadaju lie na vrhovima izboja, a naroito plodove, na kojima se
nalaze od lipnja do poetka kolovoza
- gusjenica izgriza koicu ploda, najee poev od peteljke ili tamo gdje se ploda dotie neki drugi
dio biljke
- esto zapredaju lie uz plod
- izgrizena povrina ploda je nepravilna oblika i esto viestruko razgranata kasnije oplutavi
- leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu gusjenice te generacije mogu nastaviti
oteivanje i nakon berbe u skladitu
- jaja i gusjenice savijaa koice ploda napadaju razni paraziti, preteno ose najeznice naroito
je djelotvoran jajni parazit osica Trichograma
- jae se javlja u plantaama u kojima se primjenom nedovoljno selektivnih insekticida znatnije
smanjio broj parazita
- tijekom zime razne vrste ptica se hrane gusjenicama ovog savijaa
- zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima unitava se dio gusjenica koje
prezimljuju na vokama
- najvaniji rok suzbijanja je rano u proljee
- treba pratiti let leptira (pomou feromona Adoxomone) i suzbijanje provesti u vrijeme izlaska iz jaja
gusjenica ljetne generacije u 2. polovici lipnja i poetkom srpnja
- ako je potrebno samo suzbijanje kapue provesti e se tretiranje jednim od brojnih doputenih
organofosfornih insekticida ili piretroida, no preporuuju se ekoloki prihvatljiviji regulatori razvoja
kukaca i bioineskticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (B.t.k.)
- pragom odluke 1 3 % oteenih plodova
ANARSIA LINEATELLA Breskvin moljac
- karantenski tetnik A2 liste za Europu
- prva generacija bui izboje, a ostale su uglavnom tetnici ploda

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

29

vrlo esto oteuje ljivu, rjee jabuku, trenju


uzronik "crvljivosti" ploda
prezimi kao sasvim mala gusjenica na granama
u proljee postaje aktivan prije savijaa
prvo se hrani u pupovima, a kasnije se ubui u vrkove izboja u izboje se ubuuje samo na
breskvi
napadnuti izboji poinju venuti, lie na njima uti, a konano se sasvim osue i pocrne
gusjenice druge generacije rjee napadaju izboje, a ee se ubuuju u plodove, najee na
mjestima gdje dodiruju 2 ploda ili plod s listom
gusjenice izgrizaju meso plodova, buei sve do kotice, a hodnike pune izmetom
ima 2 generacije godinje
suzbija se odrezivanjem i spaljivanjem zaraenih vrkova izboja im se opazi njihovo venjenje, a
prije nego to pocrne
zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima unitavaju se male gusjenice moljca, no
ta mjera ne koristi protiv savijaa
krajem travnja ili poetkom svibnja (kad izboji potjeraju) treba u mladim nasadima provesti
tretiranje insekticidima protiv moljaca
suzbijanje se smatra potrebnim ako je zaraeno vie od 5 % izboja
toniji rok suzbijanja utvruje se na osnovi praenja leta leptira s pomou feromona (Orfamone)
prag odluke neki smatraju ulov od 10 leptira u tjedanu
obino tretiranje poinje krajem lipnja i ponavlja se prema potrebi
uinkoviti su ekoloki prihvatiljiviji regulatori razvoja kukaca
zadovoljava i primjena insekticida na osnovi Bacillus thuringiensis
od kemijskih insekticida za suzbijanje ovih tetnika dozvolu imaju sredstva na osnovi
klorpirifosmetila, dimetoata, fentiona, fosalona, alfacipermetrina, deltametrina, lambda cihalotrina

CYDIA MOLESTA Breskvin savija


- karantenski tetnik A2 liste za Europu
- uz breskvu esto oteuje i marelicu, jabuku, kruku, dunju i ljivu
- uzronik je "crvljivosti" plodova
- prezimi kao odrasla gusjenica u zapretku ispredenom na skrovitim mjestima voke i oko nje
- prvi leptiri se pojavljuju u svibnju jaja odlau na nalije vrnih listova ili kod vrha mladica
- gusjenice se ubuuju u vrhove izboja breskve, koje kod ostalih vrsta voaka ne napadaju u
izboju bui hodnik prema dolje
- leptiri se javljaju krajem lipnja i u srpnju gusjenice druge generacije napadaju vrkove
izboja ili rjee plodove
- gusjenice izgrizaju meso plodova, buei sve do kotice, a hodnike pune izmetom
- ima 3 5 generacija godinje, koje se do jeseni isprepliu
- kasnije generacije napadaju uglavnom samo plodove
- znatno su jae napadnute kasne sorte
CERATITIS CAPITATA Mediteranska vona muha
- karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu,
kaki, ak i rajicu itd.
- pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina
zriobe plodova
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove
- vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija
- u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje
se nalaze liinke
- vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog
tetnika
- pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze
hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio
svaki privuen primjerak muhe

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

30

esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci


zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim
tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite
suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje
napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona,
pirimifosmetila i dr.
bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant
time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja tretiraju se samo
dijelovi kronje okrenuti prema jugu

VASTATES FOCKEUI Hrasta grinja ljive


TETNICI TRENJE
TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS Krukin trips
MYZUS CERASI Crna trenjina u
- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domain su trenja i vinja
- sekundarni domaini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trenji ili vinji
- u proljee stvara brojne kolonije beskrilnih ui na mladim izbojima i vrnom liu te uzrokuje
njihovo jako kovranje
- tete mogu biti vrlo velike
- lui obilje medene rose koju naseljuju gljive aavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i
transpiracija
CALIROA CERASI Trenjina osica
- napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje
- karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i
ilica lista ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)
- oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee
- ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili
poetkom jeseni
- u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona,
dimetoata, deltametrina i dr.
- pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i
druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe
CAPNODIS TENEBRIONIS ilogriz
- prezime odrasli oblici
- krajem oujka postaju aktivni, penju se na grane i izboje te grizu peteljke lia i mlade izboje,
no tete su vee samo na sadnicama i mladim vokama
- zadravaju se preteno na osunanim dijelovima kronje
- liinke ulaze u korijen voke iz korijena mogu prijei u stablo
- katkad ulaze kroz rane u vrat korijena
- kukulje se u korijenu ili u deblu uzrokuje se suenje i ugibanje vonih sadnica i mlaih voaka
- suenje poinje na vrnom dijelu voke
- suzbijanje ilogriza je potrebno provoditi na naem obalnom podruju svuda gdje se podiu novi
nasadi kotiavih voaka
- osnovno je preventivno tretiranje kojim se spreava ubuivanje liinki u korijenje
- pri sadnji, kao i za vrijeme prvih godina razvoja voaka (u lipnju), treba tretirati tlo 30 cm (za
sadnice) ili do 1 metra oko stabla sa 3 5 g aktivne tvari jednog "zemljinog" insekticida
(djelotvorni su klorpirifosetil i foksim) nakon tretiranja insekticid treba inkorporirati u gornji sloj
tla
- mogu se primijeniti granulirani insekticidi ili formulacije za prskanje tako tretirano stablo
zatieno je oko pedesetak dana nakon ega treba tretiranje ponoviti ako je zaraza jaka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

31

kurativne mjere mogu biti samo djelomino uspjene zalijevanje sadnica ili mladih voaka
insekticidima razrijeenim u vodi
osim zatite mladih nasada treba smanjivati brojnost tetnika skupljanjem odraslih oblika,
spaljivanjem zaraenih stabla odn. dijelova s liinkama, a obradom, gnojenjem i ostalim mjerama
treba stvoriti to povoljnije uvjete za razvoj mladih voaka

PHYLLOBIUS OBLONGUS Smei listojed

(pipa kratkorila)

LYONETIA CLERKELLA Moljac vijugavih mina


OPEROPHTERA BRUMATA Mali mrazovac
- est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea
- prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja
- u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju
nitima
- kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie
- na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst
- plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice
- u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se
zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u
listopadu
- obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih
- zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja
mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja
- na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima
te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima
- orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova
ERANNIS DEFOLIARIA Veliki mrazovac
- napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee
- prezime u stadiju jaja
- gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne
zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
- suzbijaju se kao i mali mrazovac
RHAGOLETIS CERASI Trenjina muha
- uzronik je "crvljivosti" treanja, vianja i maraske najvaniji tetnik tih voaka
- uzrokuje lou kakvou plodova trenje i manju koliinu soka od vianja i maraske
- najradije napada srednje i kasne sorte
- odrava se i na plodovima divlje trenje, lonicere, utike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u povrinskom sloju dubokom 3 5 cm
- sredinom svibnja izlijeu odrasle muhe
- jaja su uloena u depi napravljen leglicom enke u plodu na tom mjestu plod omeka i
podloan je truljenju
- liinka prodire dublje u plod sve do kotice
- zaraza trenjinom muhom u iduoj godini moe se smanjiti potpunim obiranjem voaka, ime se
unite liinke u plodovima, te unitavanjem divljih treanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod treanja unitava se dio kukuljica
- osnovna mjera zatite od trenjine muhe je primjena insekticida
- rokovi tretiranja mogu se odrediti:
a) Pregledom napretka razvoja kukuljica u tlu u proljee moe se utvrditi datum izletanja
muhe
b) Ulovom muha na ljepljive ute ploe ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant
(amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlae te muhe
c) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima takoer se moe odrediti
optimalni rok tretiranja

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

32

tamo gdje nema mogunosti za precizno odreivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 %
plodova izgubi zelenkastu boju i poinje utjeti ili rumeniti
mogu se primijeniti ute ploe, osim za odreivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje
metodom "privuci i ubij" prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
ute ploe ne treba vjeati na sjevernu stranu kronje, a visiti moraju slobodno bez dodira s
liem, da bi bile to uoljivije
optimalan rok primjene insekticida u svakom je sluaju dosta blizu berbe
ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
ako je rok krai koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana na bazi heptenofosa,
triklorfona ili deltametrina
u kasnih sorti katkad e biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kie
oprale insekticid i odgodile zriobu
u novije vrijeme se preporuuje lokalizirano tretiranje suzbijaju se odrasle muhe prije nego
to odloe jaja tretiranjem samo nekoliko grana s june strane te debla i tla ispod kronje
insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlaenje muha
tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na spreavanje
ulaska liinki u plodove
TETNICI VINJE

MYZUS CERASI Crna trenjina u


- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domain su trenja i vinja
- sekundarni domaini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trenji ili vinji
- u proljee stvara brojne kolonije beskrilnih ui na mladim izbojima i vrnom liu te uzrokuje
njihovo jako kovranje
- tete mogu biti vrlo velike
- lui obilje medene rose koju naseljuju gljive aavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i
transpiracija
CALIROA CERASI Trenjina osica
- napada trenje i kruke, rjee vinje, ljive i dunje
- karakteristian je i izgled teta liinke izgrizaju samo zelene dijelove parenhima izmeu ila i
ilica lista ostaje samo prozirna koica u obliku mreice (ipke)
- oteeni dijelovi lia nekrotiziraju i posmee
- ima 2 generacije godinje osim u proljee pagusjenice se javljaju na liu i krajem ljeta ili
poetkom jeseni
- u sluaju jaeg napada suzbija se insekticidima na bazi fosalona, diazinona, malationa, fentiona,
dimetoata, deltametrina i dr.
- pri primjeni insekticida treba voditi rauna o pridravanju karenci jer se prva generacija na trenji i
druga generacija na krukama suzbija blizu roka zriobe
RHAGOLETIS CERASI Trenjina muha
- uzronik je "crvljivosti" treanja, vianja i maraske najvaniji tetnik tih voaka
- uzrokuje lou kakvou plodova trenje i manju koliinu soka od vianja i maraske
- najradije napada srednje i kasne sorte
- odrava se i na plodovima divlje trenje, lonicere, utike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u povrinskom sloju dubokom 3 5 cm
- sredinom svibnja izlijeu odrasle muhe
- jaja su uloena u depi napravljen leglicom enke u plodu na tom mjestu plod omeka i
podloan je truljenju
- liinka prodire dublje u plod sve do kotice
- zaraza trenjinom muhom u iduoj godini moe se smanjiti potpunim obiranjem voaka, ime se
unite liinke u plodovima, te unitavanjem divljih treanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod treanja unitava se dio kukuljica
- osnovna mjera zatite od trenjine muhe je primjena insekticida

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

33

rokovi tretiranja mogu se odrediti:


a) Pregledom napretka razvoja kukuljica u tlu u proljee moe se utvrditi datum izletanja
muhe
b) Ulovom muha na ljepljive ute ploe ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant
(amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlae te muhe
c) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima takoer se moe odrediti
optimalni rok tretiranja
tamo gdje nema mogunosti za precizno odreivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 %
plodova izgubi zelenkastu boju i poinje utjeti ili rumeniti
mogu se primijeniti ute ploe, osim za odreivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje
metodom "privuci i ubij" prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
ute ploe ne treba vjeati na sjevernu stranu kronje, a visiti moraju slobodno bez dodira s
liem, da bi bile to uoljivije
optimalan rok primjene insekticida u svakom je sluaju dosta blizu berbe
ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
ako je rok krai koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana na bazi heptenofosa,
triklorfona ili deltametrina
u kasnih sorti katkad e biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kie
oprale insekticid i odgodile zriobu
u novije vrijeme se preporuuje lokalizirano tretiranje suzbijaju se odrasle muhe prije nego
to odloe jaja tretiranjem samo nekoliko grana s june strane te debla i tla ispod kronje
insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlaenje muha
tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na spreavanje
ulaska liinki u plodove

ANTHONOMUS RECTIROSTRIS Maraskin svrdla


(pipa dugorila)
- vrsta dosta proirena u Dalmaciji
- prezimi odrasli oblik
- rano u proljee postaje aktivan te grize pupove, zatim kopulira i poinje odlagati jaja, a katkad
oteuje i plodie
- liinka ivi u plodiu oko 30 dana, a potom se kukulji
- odrasli oblik se javlja ljeti, hrani se na raznom bilju i zatim odlazi na prezimljenje
- prisutnost kornjaa se utvruje trenjom stabala ili metodom udaraca
- za jaeg odlaganja jaja preporuuje se tretiranje endosulfanom, fosalonom, fentionom
RHYNCHITES AURATUS Vinjin svrdla (pipa dugorila)
- vaan tetnik vinje i ljive
- prezimi odrasli oblik ili liinka posljednjeg stadija u tlu
- poetkom travnja, obino kad vinje cvatu, javljaju se odrasli oblici
- hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodiima
- u svibnju izlazi liinka zavlai se u koticu i izgriza je
- kad zavri razvoj, naputa koticu i sam plod, najee poetkom srpnja, te odlazi u tlo tu se
dio liinki kukulji, te daje odrasle oblike, a dio liinki prezimi i tek idue godine u kolovozu daje
mlade odrasle oblike
- suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodia ili u vrijeme pojave na pupovima sredstva na
osnovi fosalona, endosulfana, fentiona
TETNICI MASLINE
LIOTHRIPS OLEAE Maslinin resiar
- prezimi imago u hodnicima potkornjaka
- liinke i odrasli oblici siu na mladom liu, cvjetovima i plodovima
- na liu se vide bjelkaste tokice, a napadnuti se organi deformiraju
- cvjetovi ostaju neoploeni, a plodovi postaju kvrgavi
- ima 3 4 generacije godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

34

suzboja se pravilnom njegom maslina, a naroito ienjem i obrezivanjem kronje


zaraza se smanjuje i primjenom insekticida protiv drugih tetnika ili izravno insekticidima dimetoat,
fention, diazinon i dr.
ICERYA PURCHASI Naranin crvac
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voke i brojno ukrasno bilje
- izluuje obilnu mednu rosu
- ima 3 generacije godinje poetkom i krajem proljea, te krajem ljeta
- naseljuju nalije lia i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog aavica
naseljenih na mednu rosu; prirod je smanjen ili izostaje
- grane se poinju suiti, a na kraju ugiba cijela biljka
- uspjeno se suzbija biolokom metodom uvoenje boje ovice Rodolia cardinalis
- zbog velike uinkovitosti boje ovice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo
selektivne koji e potedjeti ovog korisnog kukca
-

PSEUDOCOCCUS CITRI Limunov crvac


- napada i agrume, maslinu, smokvu i mnoge ukrasne biljke
- prezimiti mogu svi oblici
- najvee tete poini sisanje kasnijih generacija na grozdovima
- ima 3 5 generacija godinje
- izluuje obilnu mednu rosu, pa napadnuti organi biljke pocrne zbog razvoja gljiva aavica na
slatkastom supstratu
- sisanje prouzrouje suenje lia, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i snienje kvalitete
plodova i sl
- periodiki tetnik toplo i suho vrijeme pogoduje njegovoj pojavi
- ima mnogo prirodnih neprijatelja: boje ovice, ose najeznice, muhe tahine i dr.
- suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem okota te primjenom insekticida za vrijeme
vegetacije
- radi inkubacije i nedovoljnog djelovanja insekticida na jaja tretiranje treba obino ponoviti
EUPHYLLURA OLIVINA Maslinina buha
POLLINIA POLLINII Maslinina titasta u
- prisutna je u naem obalnom podruju
- jedna je od rijetkih monofagnih vrsta jer napada samo maslinu
- sie na kori, pa kora puca, a lie se na zaraenim granama deformira
- ima dvije generacije godinje
- masline oslabjele od napada ovog tetnika esto napadaju potkornjaci, koji do kraja unite takva
stabla
SAISSETIA OLEAE Maslinin medi
- osim masline napada i vinovu lozu i neke druge june voke, oleandere i drugo ukrasno bilje; est
je na ukrasnom bilju u zatvorenom prostoru
- ime je dobio po obilnom izluivanju medne rose
- kod nas ima 2 generacije godinje
- mogu prezimiti svi stadiji
- mlade liinke se javljaju 2 puta u najveem broju u svibnju i lipnju, te opet od kolovoza do
listopada
- ljetne sue, a poglavito hladne zime nepovoljno djeluju na ovog tetnika
- od prirodnih neprijatelja vrlo je brojna osica Metaphycus flavus (predlae se za bioloko suzbijanje
ovog tetnika), a vane su i boje ovice i zlatooke
- potrebno je tetnike masline suzbijati lokaliziranom primjenom kemijskog insekticida ili
bioinsekticidima
- ui smatra pragom odluke jednu liinku na svaki cm duljine granice ili 2 3 primjerka po listu
- suzbijanje se provodi bijelim uljem, a u vrijeme pojave liinki i nekim drugim organofosfornim
insekticidima ili imidaklopridom

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

35

LEPIDOSAPHES ULMI Jabuna koma u


HYLESINUS OLEIPERDA Crni maslinin potkornjak
PHLOETRIBUS SCARABEOIDES Maslinin smei potkornjak
- napada prvenstveno tanke granice masline, no moe se nai i u debljim granama najradije
napada oslabljela stabla
- ima 3 generacije godinje, pa se u povoljnim uvjetima brzo razmnoava i tete mogu biti velike
- tete se oituju u ranom otpadanju ili krljanju plodova te suenju grana, pa i cijelog stabla
- odrasli oblik se javlja u proljee i tada pone buiti hodnike u granicama
- ima 3 generacije
- brojnost tetnika moe se smanjiti vjeanjem svenjeva svjee odrezanih granica tretiranih
insekticidom u kronju poetkom proljea
- grane se tretiraju umakanjem u deltametrin ili neki drugi insekticid svenjevi granica privuku
odrasle oblike, a insekticid ih ubije
OTIORHYNCHUS ALUTACEUS Crna vinova pipa & OTIORHYNCHUS ALUTACEUS A. VITTATUS Prugasta
vinova pipa
(pipe kratkorilai)
- opasni tetnici u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini
- posebno je jako tetna aberacija O. alutaceus vittatus u Istri (Britvec)
- rano u proljee izgrizaju pupove loze pa pojedine mladice uope ne tjeraju
- jako tete i maslinama pa mogu izazvati golobrst lia sadnica
- vrlo su otporne na insekticide i zato to izgrizaju unutranje dijelove pupova pa otpada jaa
mogunost eluanog djelovanja
- uinkovita su bila (sada vie nemaju dozvolu) sredstva na bazi acefata, metamidofosa
- ove velike pipe mogu se unitavati i skupljanjem
OTIORHYNCHUS CRIBRICOLLIS Maslinina pipa
(pipa kratkorila )
- ubraja se u vanije tetnike masline
- hrani se mlaim liem masline, izgrizajui rubove
- za jae pojave smanjuju rast izboja
- naroito su velike tete na maslinama koje se obnavljaju zbog starosti ili nakon poara
- liinke ive u tlu, gdje se hrane korijenjem razliitih biljaka, ne pravei zamjetne tete
- u maslinike u kojima nema kamenja i slinih sklonita mogu se porazmjestiti kamene ploe, pod
koje e se zavui pipe pa se tada mogu skupiti i unititi
- budui da pipa ne leti, napad se moe sprijeiti stavljanjem ljepljivih pojasa oko debla u poetku
pojave tetnika, to je najee u travnju
- samo iznimno treba u vrijeme pojave prvih teta u posebice ugroenim maslenicima primijeniti
insekticide na osnovi fentiona ili piretroide
OTIORHYNCHUS CORRUPTOR arena vinova pipa

(pipa kratkorila)

CAENORHINUS CRIBRIPENNIS Maslinin svrdla


(pipa dugorila)
- javlja se krajem travnja i poetkom svibnja
- hrani se pupovima i liem masline, a kasnije cvjetovima i plodovima
- u plodovima pravi duboke rupice
- plodovi se deformiraju, a esto i otpadaju
- ljeti odlau jaja u plod liinke bue plod i izgrizaju sjemenku
- odrasli oblik ostaje u tlu do proljea
- suzbija se u trenutku jae pojave klorpirifosmetil, dimetoat, fenitrotionom, fosalonom
- najee se suzbija usput primjenom insekticida protiv drugih vanijih tetnika masline
PRAYS OLEAE Maslinin moljac
- uz maslininu muhu najvaniji je tetnik masline
- oligofagni je tetnik, napada maslinu, no moe se razviti i u listovima filireje, jasmina i ligustruma
- ima 3 generacije godinje prva napada cvijet, druga napada plod, a trea napada lie

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

36

odrasli oblik prve generacije javlja se krajem travnja i u svibnju


gusjenice izgrizaju cvjetove zapredajui ih svojom preom
odrasli oblici druge generacije leti u lipnju, a odlae jaja na plodove
gusjenice se ubuuju u plod, u kojem izgrizaju meso i sjemenku ti plodovi kasnije otpadnu, pa
mogu nastati vrlo velike tete
krajem kolovoza i u rujnu se javlja odrasli oblik tree generacije
gusjenice rade hodnike u liu, a kasnije se slobodno hrane na njemu
najvee tete nanose prve 2 generacije unitavanjem cvjetova i oteivanjem plodova
obino je najjaa zaraza na kultivarima krupnih plodova, a manja na kultivarima sitnih plodova
napadaju ga brojni prirodni neprijatelji Ageniaspis fuscicollis, Chelonus eleaphilus i
Trichogramma embeyophagum
neki se mogu koristiti i za bioloko suzbijanje kod nas prouavana primjena osice Ageniaspis
fuscicollis
u uinkovitije grabeljivce se ubrajaju zlatooke koje se hrane jajima, osobito karpofagne
generacije
prvim tretiranjem protiv antofagne generacije moljca ne spreavaju se samo izravne tete od te
generacije, nego se spreava i jaa pojava karpofagne generacije
protiv karpofagne generacije se obino jedno tretiranje obavlja u srpnju, a ponavlja se u kolovozu
preporuuje se primjena biolokih pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis soj kurstaki
samo iznimno treba primijeniti kemijske insekticide protiv karpofagne generacije
primjenjuju se samo ako se kasni u suzbijanju jer ta sredstva, naroito dimetoat i fention, imaju
izvjesno dubinsko djelovanje
mogu se koristiti i diazinon, triklorfon i neki drugi kemijski insekticidi

ZEUZERA PYRINA Modro sitance (granoto)


- napada tanje grane, ali se moe nai i u debljim granama, pa i u stablu
- napada gotovo sve vrste voaka, ukljuujui i maslinu, nadalje brezu, javor
- leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
- gusjenice su heliofilne te se kreu prema svjetlu, prema vrkovima grana i izboja na kojima se
nalaze tamo se ubuuju u tanke granice, u kojima bue hodnik prema dolje
- napadnute se granice sue na dijelu iznad buotine
- katkad bue hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlae stablo, ono brzo
propada
- kroz izlazni otvor gusjenice ispada pilovina oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio
hodnika koji se moe prstom napipati
- nazonost jedne gusjenice u dvogodinjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
- naroito esto napada drvee koje trpi od sue i uope slabije njegovano i odravano drvee
- enka esto odlae jaja na isto stablo u kojem se razvila, pa mogu u nekom vonjaku ili drvoredu
pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaraena
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori voarskim voskom
- grane zaraene granotoom ili vrbotoom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri emu treba
paziti da se odree i dio sa tetnikom
- staro zaraeno drvee treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze
LOBESIA BOTRANA Pepeljasti grozdov moljac & EUPOECILIA AMBIGUELLA uti grozdov moljac
BATROCERA OLEAE Maslinina muha

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

37

najvaniji tetnik maslina kod nas o pojavi tog tetnika ovisi prinos maslina i kakvoa ulja odn.
maslina za jelo
zaraza muhom uzrokuje velike gubitke priroda i jako smanjuje kakvou ulja
liinke izgrizanjem mesa ploda pospjeuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina
liinke omoguuju zarazu plijesnima, koje, zajedno s izmetom, uzrokuju ranketljivost i miris po
pljesnivoi
prezime kukuljice u tlu, dijelom i odrasle muhe na skrovitim mjestima
krajem lipnja i u srpnju odlau jaja u plodove maslina
obino ve nakon 2 dana izlazi liinka koja se ubuuje u mezokarp ploda
kasnije prodire do endokarpa i opet se vraa prema povrini
plodovi smee ili postaju ljubiasti i otpadaju
druga generacija muha leti u kolovozu i odlae jaja u plodove u njima se razvija liinka ove
generacije slino liinki prve generacije, no kukulji se u tlu
trea generacija muha javlja se u jesen
odrasle muhe se javljaju od poetka godine
napadnuti plodovi se smeuraju, trule ili otpadaju
ovaj tetnik kod nas ima 3 4 generacije godinje
napada iskljuivo maslinu (izrazit je monofag)
kemijsku je zatitu mogue provoditi tretiranjem cijelog maslinika samim insekticidima, ili se
insekticidu dodaju atraktanti, pa se tretira samo manji dio objekta
suzbijanja treba temeljiti na praenju leta muhe koriste se lovne posude u koje muhe ulijeu, ali
vie ne mogu izai
te posude sadre otopinu olfaktornog atraktanta, npr. biamonfosfata ili hidroliziranih proteina
osim olfaktornih sve se ee koriste vizualni atraktanti ute ljepljive ploe plastine ploe
premazane fluorescentnom utom bojom i ljepilom
ako se utvrdi vie od 5 % zaraenih plodova, obavlja se prva lokalizirana primjena insekticida uz
dodatak atraktanta
prvo tretiranje obavlja se obino u srpnju, a ponavlja u kolovozu
od insekticida se preporuuju sredstva na bazi dimetoata, fentiona, triklorfona, deltametrina i dr.
obino se istovremeno s muhom suzbija i maslinin moljac
LOKALIZIRANO TRETIRANJE atraktant privlai muhe s netretiranih na tretirane dijelove i tu one
uginu kako je ovo tretiranje usmjereno protiv muha da bi se sprijeilo odlaganje jaja, provodi se
neto ranije, tj. poetkom srpnja
vrlo se intenzivno prouava i mogunost suzbijanja maslinine muhe uporabom njezinih prirodnih
neprijatelja, uglavnom osa najeznica
ose vrste Opius concolor uzgajala se i kod nas u laboratoriju Instituta za jadranske kulture
uzgojene osice putane su u prirodu
istrauje se i mogunost primjene tzv. autocidne metode suzbijanja isputanjem velikog broja
steriliziranih mujaka u maslinike uzgajaju se u laboratoriju i steriliziraju gama zrakama

BREVIPALPUS LEWISI Izaziva crne peteljke


TETNICI SMOKVE
EMPOASCA VITIS Lozin zeleni cvrak
- tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura
posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, u bijelih kultivara list
uti, a kod crvenih dobije tamnocrvenu boju
ponekad se na liu javljaju
crvenkaste toke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje
- osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir
- prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke rje 100 cvraka na 100
listova

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

38

preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih


moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni
insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)
TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak
- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
-

METCALFA PRUINOSA Medei cvrak


- vrsta je izraziti polifag najvee tete nanosi vinovoj lozi, no est je i na smokvama, kakiju,
breskvama, agrumima, soji, grahu i mnogim drugim biljkama
- osim prijenosa vozilima iri se i prijevozom sadnog materijala
- sie na granama, granicama, izbojima, liu, rjee na plodovima
- izravne tete se oituju slabijim porastom biljaka
- vee su neizravne tete koje nastaju zbog obilnog izluivanja medne rose
- jako zaraene biljke se lako uoavaju po bijelim votanim prevlakama tetnika i zamazanom
izgledu od aavica
- oneieni plodovi gube svaku trinu vrijednost
- prezime jaja odloena u drvenaste biljke
- od sredine svibnja poinje izlazak liinki penju se na najmlae organe
- vrlo je vano sprijeiti uvoz sadnog materijala iz zaraenih rasadnika
- za kemijsko suzbijanje u Italiji rabe se kvinalfos, piridafention, dimetoat, malation i piretroidi
ICERYA PURCHASI Naranin crvac
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voke i brojno ukrasno bilje
- izluuje obilnu mednu rosu
- ima 3 generacije godinje poetkom i krajem proljea, te krajem ljeta
- naseljuju nalije lia i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog aavica
naseljenih na mednu rosu; prirod je smanjen ili izostaje
- grane se poinju suiti, a na kraju ugiba cijela biljka
- uspjeno se suzbija biolokom metodom uvoenje boje ovice Rodolia cardinalis
- zbog velike uinkovitosti boje ovice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo
selektivne koji e potedjeti ovog korisnog kukca
PSEUDOCOCCUS CITRI Limunov crvac
- napada i agrume, maslinu, smokvu i mnoge ukrasne biljke
- prezimiti mogu svi oblici
- najvee tete poini sisanje kasnijih generacija na grozdovima
- ima 3 5 generacija godinje
- izluuje obilnu mednu rosu, pa napadnuti organi biljke pocrne zbog razvoja gljiva aavica na
slatkastom supstratu
- sisanje prouzrouje suenje lia, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i snienje kvalitete
plodova i sl
- periodiki tetnik toplo i suho vrijeme pogoduje njegovoj pojavi
- ima mnogo prirodnih neprijatelja: boje ovice, ose najeznice, muhe tahine i dr.
- suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem okota te primjenom insekticida za vrijeme
vegetacije
- radi inkubacije i nedovoljnog djelovanja insekticida na jaja tretiranje treba obino ponoviti
HOMOTOMA FICUS Smokvina buha
- est je tetnik smokve kod nas

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

39

prezime jaja na smokvi


liinke se javljaju poetkom kretanja vegetacije u poetku siu na listiima, a kasnije na
naliju lia
na licu se vide brojne bjeliaste tokice, a za jaeg napada lie uti i sui se
periodini tetnik
primjenjuju se uljana organofosforna sredstva prije poetka kretanja vegetacije
za vegetacije se primjenjuju insekticidi na osnovi ometoata, diazinona, malationa u najnioj
preporuenoj koncentraciji
smokva je vrlo osjetljiva, pa reagira odbacivanjem lia na previsoke koncentracije ili na neke
insekticide koji nisu doputeni za primjenu na smokvi

CEROPLASTES RUSCI Smokvin medi


- osim smokve moe napasti i agrume, vinovu lozu i neke vrste ukrasnog drvea i grmlja
- ima jednu generaciju godinje
- prezime najee odrasle enke, koje tijekom proljea legu jaja ispod tita
- liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju raznosi ih vjetar
- nalaze se s gornje strane lia, a esto i na plodovima
- intenzivno izluuje mednu rosu
- prouzrouje suenje lia, katkad i cijelih stabala, koja su prekrivena crnom ljepljivom prevlakom
gljiva aavica razvijenih na mednoj rosi
- suzbijanje se obavlja zimi uporabom uljanih organofosfornih sredstava
- za vrijeme vegetacije treba vrlo oprezno upotrebljavati insekticide jer je smokva vrlo osjetljiva na
njih
- ako je prijeko potrebna primjena insekticida za vrijeme vegetacije, preporuuju se insekticidi na
osnovi diazinona, malationa, a naroito ometoata, u asu pojave liinki, dakle krajem svibnja i
tijekom lipnja
HYPOBORUS FICUS Smokvin potkornjak
TETNICI RIBIZA I OGROZDA
CRYPTOMYZUS RIBIS Ribizlova lisna u
- jedan od najvanijih tetnika i ribizla, a moe napasti i ogrozd
- prenosi neke viruse, ali ne viruse ribizla
- heterecijska je i holociklika vrsta
- prezime zimska jaja na izbojima ribizla
- u vrijeme otvaranja pupova izlaze ui osnivaice, koje naseljuju nalije lia
- i ostale generacije ive na naliju lia, ono se nabora
- na licu lista stvaraju se nabrekline purpurno crvene boje
- poetkom ljeta ui migriraju na sekundarne domaine, no manji broj ui moe u odreenim
uvjetima cijeli svoj razvoj provesti na ribizlu
NASOVIA RIBIS-NIGRI Salatina lisna u
- primarni domain su vrste iz roda Ribes (ribez i ogrozd)
- sekundarni domaini su brojne biljke iz porodice Compositae, Scrophulariaceae i Solanaceae
- heterecijska je holociklika vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na ribizu i ogrozdu, a potom u proljee seli na ljetne domaine
- najee oteuje salatu, endiviju, duhan, a od ukrasnih biljaka petuniju
- sie na naliju lia i na cvjetnim stapkama; prenosi neke viruse
PTERONUS RIBESII uta ogrozdova osa listarica & PRISTIPHORA PALLIPES Crna ogrozdova osa
listarica
- ovi tetnici napadaju lie ogrozda i ribiza izgrizaju ga drei se u skupinama
- te ose se javljaju u travnju, odlau jaja na liu koje pagusjenice izgrizaju
- imaju 2 3 generacije godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

40

suzbijaju se tretiranjem sredstvima na bazi malationa, diazinona, triklorfona, piretroidima

QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u


- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
COROEBUS RUBI Malinov krasnik
- javlja se u svibnju
- odlae jaja na izboje
- bui hodnik u izboju i to prema dolje
- prezimi u vratu korijena ili korijenu
- poslije prezimljenja kree se prema gore i kukulji u izboju
- hrani se liem
- ima jednu generaciju godinje
- u slobodnoj prirodi odrava se na divljim ruama i na kupini
- u zaraenih izboja vegetacija ne kree i lako se lome
- za jaeg napada moe biti uniteno i do 90 % rodnih izboja
- suzbija se rezanjem i spaljivanjem zaraenih izboja, a treba paziti da se odree dio u kojem se
nalazi tetnik; tijekom zime treba otkopati zaraeni vrat korijena te odrezati i spaliti zaraene
izboje
- prije odlaganja jaja moe se tretirati insekticidima na bazi endosulfana, fenitrotiona, fentiona,
piretroidima i dr.
SYNANTHEDON TIPULIFORMIS Ribizov staklokrilac
- napada crveni i crni ribiz i ogrozd
- prezime gusjenice u izbojima; leptiri se javljaju poetkom lipnja
- gusjenica se ubuuje u izboj i prodire u sriku, a povremeno prelazi iz jednog izboja u drugi
prema jeseni bui prema dolje
- napad se zapaa po otvorima na izbojima iz kojih gusjenice izbacuju izmet
- zaraeni izboji potamne, lako se lome i sue se

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

41

suzbija se odrezivanjem i spaljivanjem zaraenih izboja u toku itave godine, a treba paziti da se
odsijee i dio s gusjenicom
ERIOPHYES RIBIS Ribizova grinja
- napada pupove pupovi nabreknu, deformiraju se, ostaju zatvoreni i na kraju se posue
- prenosi opasne uzronike bolesti ribiza
- prezime odrasli oblici u pupovima
- zaraeni su pupovi hipertrofirani
- poetkom proljea prelaze na najmlae lie, no poetkom ljeta ve se zavlae u pupove
- suzbija se vrlo teko djelomini uspjeh se postia zimskim prskanjem, a u vrijeme migracije
grinja na lie najbolje rezultate daju tretiranja endosulfanom
- za uspjeh je presudna kvaliteta tretiranja
- u rezidbi treba odstranjivati izboje sa zaraenim pupovima
-

TETNICI MALINE I KUPINE


APHIS IDAEI Mala maslinina u
AMPHOROPHORA IDAEI Velika malinina u
TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak
- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
COROEBUS RUBI Malinov krasnik
- javlja se u svibnju
- odlae jaja na izboje
- bui hodnik u izboju i to prema dolje
- prezimi u vratu korijena ili korijenu
- poslije prezimljenja kree se prema gore i kukulji u izboju
- hrani se liem
- ima jednu generaciju godinje
- u slobodnoj prirodi odrava se na divljim ruama i na kupini
- u zaraenih izboja vegetacija ne kree i lako se lome
- za jaeg napada moe biti uniteno i do 90 % rodnih izboja
- suzbija se rezanjem i spaljivanjem zaraenih izboja, a treba paziti da se odree dio u kojem se
nalazi tetnik; tijekom zime treba otkopati zaraeni vrat korijena te odrezati i spaliti zaraene
izboje
- prije odlaganja jaja moe se tretirati insekticidima na bazi endosulfana, fenitrotiona, fentiona,
piretroidima i dr.
AGRILUS AURICHALCEUS Malinov prstenar
- javlja se od druge polovice svibnja hrani se liem sve do berbe, a odlae jaja na izboje
- bui kruni hodnik oko izboja maline ili beztrne kupine te se na tom mjestu javlja zadebljanje, a
izboji se lako lome plodovi iznad takvih oteenja su bezvrijedni
- prezimi liinka u izbojima
- ima 1 generaciju godinje
- suzbija se rezanjem i spaljivanjem zaraenih izboja, a treba paziti da se odree dio u koje se
nalazi tetnik
- treba koristiti zdrav sadni materijal da se u novi nasad ne unese zaraza

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

42

prije odlaganja jaja moe se tretirati insekticidima na bazi endosulfana, fenitrotiona, fentiona,
piretroidima i dr.

ANTHONOMUS RUBI Malinin cvjetar


(pipa dugorila)
- prezime odrasli oblici ispod starog lia i drugih biljnih otpadaka
- naputaju sklonita kad srednja dnevna temperatura prijee 13 14C
- jedna enka odlae jaja u neotvorene cvjetne pupove, osobito u one na vrkovima izboja
otete stapku cvijeta tako da se pup objesi, po emu se tete koje ini ovaj cvjetar lako prepoznaju
- liinka se razvija unutar pupa i tu se pretvara u odrasli oblik
- suzbija se unitavanjem divljih biljaka hraniteljica u blizini nasada malina i jagoda, prikupljanjem i
unitenjem zaraenih pupova te kemijskim suzbijanjem
- na potrebu kemijskog suzbijanja upuuje zaraza od 2 5 % pupova
- ono se provodi u vrijeme ishrane odraslog oblika u proljee, kad ponu oteivati pupove, i ljeti
nakon berbe ako su brojni odrasli oblici
- od insekticida se koriste sredstva na bazi fosalona, endosulfana i piretroidi
- proljetnu primjenu treba obavljati pred veer, kad ptice ne lete
PHYLLOCOPTES GRACILIS Malinina grinja
- ei tetnik maline
- prezime enke u pupu, na takvu pupu se vide smee pjege
- otvaranjem pupova se sele na peteljke i nalije lia na liu se vide svijetle pruge, koje kasnije
poute
- nastaju mjehurasta izboenja na licu lista, mlado lie se kovra, a izboji sue
- ima vie generacija godinje
- najefikasniji su pripravci na bazi endosulfana i neki sistemini organofosforni insekticidi
ACALITUS ESSIGI Kupinina grinja
TETNICI JAGODE
APHIS FORBESI Jagodina mala lisna u
CEROPUTO PILOSELLAE Jagodina votana titasta u
- mjestimice najopasniji tetnik jagoda
- prezime liinke na starom liu
- krajem zime se poinju hraniti i prelaze na mlae lie najbrojnije su na starijem liu
- zadravaju se na naliju, no za jake zaraze prelaze i na lice lista
- u toku vegetacije ima dvije generacije
- liinke prve generacije se javljaju krajem svibnja, a liinke druge generacije krajem srpnja,
no najee se zbog dugog razdoblja leenja mladih obje generacije preklapaju
- najee napadaju jae zakorovljene jagode zaraene biljke se sue i ugibaju
- zaraza se iri u krugovima
- suzbija se u vrijeme poetka napada malationom, diazinonom, fosalonom i sl. insekticidima
- na manjim povrinama se suzbija unitavanjem zaraenog lia pa i cijelih biljaka da bi se
sprijeilo irenje zaraze
ANTHONOMUS RUBI Malinin cvjetar
- prezime odrasli oblici ispod starog lia i drugih biljnih otpadaka
- naputaju sklonita kad srednja dnevna temperatura prijee 13 14C
- jedna enka odlae jaja u neotvorene cvjetne pupove, osobito u one na vrkovima izboja
otete stapku cvijeta tako da se pup objesi, po emu se tete koje ini ovaj cvjetar lako prepoznaju
- liinka se razvija unutar pupa i tu se pretvara u odrasli oblik
- suzbija se unitavanjem divljih biljaka hraniteljica u blizini nasada malina i jagoda, prikupljanjem i
unitenjem zaraenih pupova te kemijskim suzbijanjem
- na potrebu kemijskog suzbijanja upuuje zaraza od 2 5 % pupova
- ono se provodi u vrijeme ishrane odraslog oblika u proljee, kad ponu oteivati pupove, i ljeti
nakon berbe ako su brojni odrasli oblici
- od insekticida se koriste sredstva na bazi fosalona, endosulfana i piretroidi

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

43

CAENORHINUS GERMANICUS Pipa jagodine peteljke


(pipa dugorila)
- tetnik jagode, rjee maline
- prezimi u stadiju odraslog oblika
- javlja se od kraja oujka i hrani se liem glavne tete radi odlaganjem jaja u peteljke listova
i cvjetne stapke, u kojima rilom izbui nekoliko rupica, kojima prekine kolanje sokova te list ili cvijet
pone venuti
- s donje strane svinute peteljke ili stapke bui komoricu u koju odloi jaje
- liinke ostaju u organu u koji je poloeno jaje do kraja razvoja
- odrasle liinke naputaju biljku i uvlae se u zemlju gdje se kukulje i daju odrasle oblike
- naroito su velike tete na vrstama koje rano cvatu, kao i na najranijim cvjetovima
- suzbija se tretiranjem jagodnjaka ubrzo nakon kretanja vegetacije u proljee, a prije cvatnje
unitavaju se odrasli oblici prije nego to odloe jaja
- koriste se insekticidi na bazi fosalona, fenitrotiona, diazinona i neki drugi insekticidi preporueni za
tu svrhu
- obino je potrebno provesti i drugo tretiranje 8 12 dana nakon prvog tretiranja
ACLERIS COMARIANA Jagodin savija
- zelena gusjenica se pojavljuje ve u travnju te se hrani mladim liem kojemu sljepljuje plojke
unutar tako sljepljena lista nalazi se gusjenica
- prezime jaja na naliju lia
- u sluaju jaeg napada insekticide treba primijeniti to ranije prije cvatnje da bi se izbjegla
opasnost to prije
TARSONEMUS PALLIDUS Jagodina grinja
- javlja se preteno u vlanim podrujima i u vlanim godinama zbog potrebe za visokom relativnom
vlagom zraka (80 100 %)
- zadrava se na liu na kojem se pojavljuju pjege koje se naglo poveavaju
- mlado lie zaostaje u rastu, naborano je i deformirano
- za jaka napada lie uti, smei i ugiba, a uskoro ugiba i cijela biljka dogaa se redovito u
aritima koja se naglo poveavaju
- prezime odrasle enke u sredinjem dijelu biljke
- liinke siu na liu i za desetak dana preobrazuju se u odrasle grinje
- tetnik ima 5 7 generacija godinje generacije se meusobno isprepliu
- na zaraenim biljkama plodovi ostaju sitni i ne dozrijevaju
- zaraza jagodinom grinjom se spreava nabavom i sadnjom nezaraenih sadnica ili moenjem
njihovih nadzemnih dijelova prije sadnje u sredstva na bazi endosulfana korijen se ne smije
namoiti u sredstvo
- suzbija se i prskanjem jagoda rano u proljee ili poslije berbe insekticidima endosulfanom i
diazinonom
- pragom odluke neki navode 15 20 grinja po listu
- osim navedenih insekticida djeluju i neki akaricidi (brompropilat, dikofol), te sumporna sredstva
- tretiranje za vrijeme vegetacije treba ponoviti nakon 3 5 dana
TETNICI VINOVE LOZE
DREPANOTHRIPS REUTERI Lozin trips
- hrani se i na lijeski, hrastu i drugom drveu
- napada vinovu lozu u poetku vegetacije sie na mladim izbojima koji zaostaju u rastu, a
kasnije sie na plojki i peteljci lia, te na mladom grozdiu
- oteeno mjesto na plojki poprima svijetloukastu boju, a kasnije nekrotizira
- plojka se deformira, a na peteljci se vide tokaste nekroze na mjestima sisanja, na kraju se list
osui
- napadnuti dijelovi cvijeta se sue pa su grozdovi rehuljavi
- tete na razvijenim bobama se ogledaju u tokicama na mjestu sisanja
- prezimi odrasla enka na okotima loze i na drugom bilju
- u proljee poinje ishrana na prvim izbojima
- tetnik ima vie generacija godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

44

u inozemstvu se suzbija pripravcima na osnovi dimetoata, kvinalfosa, fosalona, pirimifos metila i


nekim drugim insekticidima, a pragom odluke smatraju se 2 3 liinke na jednom mjestu

STITOCEPHALA BISONIA Rogati cvrak


- napada jabuke, kruke, trenje i druge voke, vinovu lozu
- teti vokama i lozi zarezivanjem kore zbog ovipozicije nastali zarezi se rastom poveavaju i
lie teti od udarca zrna tue
- na mjestima oteenja se lake lome grane, a kroz otvore je olakan ulaz tetnih
mikroorganizama pojavljuje se smolotok
- pri jaem napadu sadnice gube trinu vrijednost tehnoloki tetnik
- prezime jaja odloena u skupinama pod koru
- ima jednu generaciju godinje
- jaja su esto parazitirana od osice Polynema striaticorne
- treba nabavljati nezaraeni sadni materijal, u vonjaku nije dobro uzgajati mahunarke kao
potkulture, prilikom zimskog reza treba odstranjivati grane na kojima su odloena jaja

EMPOASCA VITIS Lozin zeleni cvrak


- tete nanosi sisanjem sokova iz ila na naliju lia time ometa kolanje sokova, pa nervatura
posmei; zatim cijeli listovi mijenjaju boju, rubovi se kovraju prema dolje, ponekad se na liu
javljaju crvenkaste toke i pjege uglata oblika
- simptomi se prvo javljaju na starijem liu od srpnja nadalje
- osim loze napada i breskve, jabuke, ljive, smokve, mahunarke, krumpir
- prezimljuje odrasli oblik u etinjaama i zimzelenom bilju
- u vinograd prelazi u travnju
- ima 3 generacije godinje glavnu tetu ine I. i II. generacija (od svibnja do kolovoza)
- pojava i brojnost moe se pratiti utim ljepljivim ploama prag odluke je 100 cvraka na 100
listova
- preporuuje se primjena sisteminih ili kontaktnih insekticida doputenih za suzbijanje grozdovih
moljaca na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni
insekticidi, te piretroidi (lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin)
SCAPHOIDES TITANUS Ameriki cvrak
METCALFA PRUINOSA Medei cvrak
- vrsta je izraziti polifag najvee tete nanosi vinovoj lozi, no est je i na smokvama, kakiju,
breskvama, agrumima, soji, grahu i mnogim drugim biljkama
- osim prijenosa vozilima iri se i prijevozom sadnog materijala
- sie na granama, granicama, izbojima, liu, rjee na plodovima
- izravne tete se oituju slabijim porastom biljaka
- vee su neizravne tete koje nastaju zbog obilnog izluivanja medne rose
- jako zaraene biljke se lako uoavaju po bijelim votanim prevlakama tetnika i zamazanom
izgledu od aavica
- oneieni plodovi gube svaku trinu vrijednost
- prezime jaja odloena u drvenaste biljke
- od sredine svibnja poinje izlazak liinki penju se na najmlae organe
- vrlo je vano sprijeiti uvoz sadnog materijala iz zaraenih rasadnika
- za kemijsko suzbijanje u Italiji rabe se kvinalfos, piridafention, dimetoat, malation i piretroidi
ICERYA PURCHASI Naranin crvac
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voke i brojno ukrasno bilje
- izluuje obilnu mednu rosu
- ima 3 generacije godinje poetkom i krajem proljea, te krajem ljeta
- naseljuju nalije lia i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog aavica
naseljenih na mednu rosu; prirod je smanjen ili izostaje
- grane se poinju suiti, a na kraju ugiba cijela biljka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

45

uspjeno se suzbija biolokom metodom uvoenje boje ovice Rodolia cardinalis


zbog velike uinkovitosti boje ovice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo
selektivne koji e potedjeti ovog korisnog kukca

LECANIUM PERSICAE Breskvina titasta u


SAISSETIA OLEAE Maslinin medi
- osim masline napada i vinovu lozu i neke druge june voke, oleandere i drugo ukrasno bilje; est
je na ukrasnom bilju u zatvorenom prostoru
- ime je dobio po obilnom izluivanju medne rose
- kod nas ima 2 generacije godinje; mogu prezimiti svi stadiji
- mlade liinke se javljaju 2 puta u najveem broju u svibnju i lipnju, te opet od kolovoza do
listopada
- ljetne sue, a poglavito hladne zime nepovoljno djeluju na ovog tetnika
- od prirodnih neprijatelja vrlo je brojna osica Metaphycus flavus (predlae se za bioloko suzbijanje
ovog tetnika), a vane su i boje ovice i zlatooke
- potrebno je suzbijati lokaliziranom primjenom kemijskog ili bioinsekticidima
- prag odluke je jedna liinka po cm duljine granice ili 2 3 primjerka po listu
- suzbijanje se provodi bijelim uljem i nekim drugim OP insekticidima ili imidaklopridom
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u
- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
VITEUS VITIFOLIAE Filoksera (trsov uenac)
- napada razliite organe amerike i europske loze
- na amerikoj lozi i na veini hibrida oteuje samo lie, jer se samo na njemu moe razviti
- u matinjacima moe nanijeti vee tete jer usporava rast i odrvenjavanje rozgve pa se ona lake
smrzne tijekom zime
- na naliju lia nastaju nabrekline u kojima ive ui, a na licu lista se nalazi malen otvor

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

46

korijen veine amerikih vrsta loze (Vitis riparia, V. berlandieri, V. rupestris i dr.) te korijen mnogih
hibrida je otporan ili tolerantan na napad filoksere pa ona ne uzrokuje tete na tom korijenu
na europskoj lozi filoksera napada samo korijen
sisanjem na korijenu uzrokuju krupne izrasline tuberozitete i sitnije izrasline nodozitete
te izrasline onemoguavaju kolanje sokova pa se okot sui
na amerikoj lozi prezimi zimsko jaje na nadzemnim dijelovima
iz njega izlazi osnivaica koja stvara kolonije na naliju lia
na liu se razvija jo nekoliko generacija tih ui koje nazivamo ui ikarice
na EUROPSKOJ LOZI sve se generacije ui razvijaju na korijenju (korjenaice) partenogenetski
prezime liinke
kod nas ima 4 9 generacija godinje
na cijepljenoj lozi suzbijanje nije potrebno
u matinjacima amerike loze napad ui ikarica se suzbija prskanjem tijekom mirovanja
vegetacije sredstvima za zimsko prskanje koja ubijaju jaja te u poetku stvaranja iki na liu
prskanjem nekim insekticidima preporuenim za tu svrhu

OTIORHYNCHUS LIGUSTICI Lucernina pipa


(pipa kratkorila)
- odrasli oblici prezime na luceritima i djetelitima
- javljaju se u rano proljee
- hrane se lucernom, djetelinom i drugim mahunarkama, no u rano proljee esto prelaze na tek
iznikle usjeve eerne repe i na vinovu lozu
- na eernoj repi izgrizaju kotiledone i lie s rubova, katkad do same peteljke kako su u to
vrijeme biljke eerne repe jo malene, najvee, ak totalne tete su zabiljeene na toj kulturi
- u vinorodnim podrujima migriraju na vinovu lozu, gdje se hrane pupovima, a kasnije liem
- liinke se hrane korijenjem tih biljaka pa mogu i njima nanijeti vee tete
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- lucerninom pipom se hrane brojne ptice, a napadaju je i entomopatogene gljivice
- kako ne moe letjeti, pipa se ranije uspjeno suzbijala kopanjem lovnih kanala
- dobro je prii njihovom unitavanju bacaima plamena ili insekticidima
- lucernina pipa je vrlo otporna na kemijske insekticide treba ih koristiti samo iznimno i tada se
preporuuju fention, feitrotion, a piretroidi i drugi noviji insekticidi nisu provjereni
OTIORHYNCHUS ALUTACEUS Crna vinova pipa & OTIORHYNCHUS ALUTACEUS A. VITTATUS Prugasta
vinova pipa
(pipa kratkorila)
- posebno je jako tetna aberacija O. alutaceus vittatus u Istri (Britvec)
- rano u proljee izgrizaju pupove loze pa pojedine mladice uope ne tjeraju
- jako tete i maslinama pa mogu izazvati golobrst lia sadnica
- vrlo su otporne na insekticide i zato to izgrizaju unutranje dijelove pupova pa otpada jaa
mogunost eluanog djelovanja
- uinkovita su bila (sada vie nemaju dozvolu) sredstva na bazi acefata, metamidofosa
- ove velike pipe mogu se unitavati i skupljanjem
OTIORHYNCHUS CORRUPTOR arena vinova pipa
(pipa kratkorila)
- javlja se kasnije u proljee pa glavne tete nanosi oteivanjem lia
- osim loze napada i maslinu
- zbog kasnije pojave lake se suzbija jer osim kontaktnog moe doi do izraaja i eluano
djelovanje upotrijebljenih insekticida
- uinkovita su bila (sada vie nemaju dozvolu) sredstva na bazi acefata, metamidofosa
- brojnost ove vrste moe se smanjiti skupljanjem i unitavanjem kornjaa, koji se dobro vide na
okotima, te stavljanjem ljepljivih pojasa na stabla masline
- sve vinove pipe se esto zadravaju ispod gruda zemlje u blizini okota pa se mogu i tamo
skupljati
- kako ne lete, sve se vinove pipe mogu suzbijati i sipanjem granula ili praiva raznih insekticida
oko okota
BYCTISCUS BETULAE Cigara
(pipa dugorila)
- tetnik vinove loze i kruke, rjee ljive i nekih drugih vrsta voaka, a oteuje i brezu i neke vrste
ukrasnog drvea

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

47

prezime odrasli oblici na raznim skrovitim mjestima


javljaju se poetkom proljea i hrane se pupovima, a kasnije liem, pravei crtiave grizotine
iznimno mogu otetiti i vrkove izboja
uskoro poinju nagrizati peteljku lista, to izaziva venue lista pa ga enka moe nogama smotati
u tuljac cigaru liinke ive unutar tuljca
suzbijanje se obavlja skidanjem i unitavanjem tuljaca zajedno s jajima i liinkama time se
smanjuje napad idue godine
i odrasle pipe su dobro uoljive pa se mogu skupljati i unitavati
obino je najpovoljniji rok za suzbijanje u svibnju
od insekticida koriste se endosulfan, fention, fosalon, fenitrotion i neki drugi insekticidi

HOLOCACISTA RIVILLEI Lozin lisni miner


LOBESIA BOTRANA Pepeljasti grozdov moljac & EUPOECILIA AMBIGUELLA uti grozdov moljac
- moljci prezime u stadiju kukuljice na raznim skrovitim mjestima na okotu i oko okota
- leptiri se pojave kada kroz desetak dana srednja dnevna temperatura prelazi 10C
- enke prve generacije odlau jaja na cvjetne pupove, peteljkovinu i peteljke, a potom na cvjetove
vinove loze gusjenice oteuju cvijet loze i zapredaju ga
- leptiri druge generacije se javljaju u Dalmaciji poetkom lipnja, a u kontinentalnim krajevima u
srpnju
- enke odlau jaja na zelene bobice groa
- glavni napad gusjenica ove generacije se u Dalmaciji odvija u lipnju i srpnju, a u ostalim
krajevima u srpnju i kolovozu
- gusjenice ulaze u bobice, izgrizaju ih iznutra tako da katkad ostane samo sjemenka
- leptiri nove generacije javljaju se u Dalmaciji krajem srpnja i u kolovozu, a u ostalim krajevima u
drugoj polovici kolovoza i u rujnu oni odlau jaja na ve skoro zrele bobe groa
- gusjenice se hrane bobama, pa se u njima nalaze esto i u vrijeme berbe
- napad ove generacije omoguava zarazu i pogoduje irenju sive plijesni botritisa
- uti moljac ima 2 generacije godinje, za razliku od pepeljastog moljca koji ima 3 generacije
- pepeljasti grozdov moljac zahtjeva toplo vrijeme, a potrebna mu je samo osrednja vlanost zraka
- uti grozdov moljac za razvoj treba visoku vlanost zraka, ali ima manje zahtjeve na toplinu
- grozdovi moljci jae napadaju vinograde u kojima je prozraivanje slabo zbog gustoe nasada,
prevelike bujnosti, smjera redova i sl. sve agrotehnike mjere koje pogoduju strujanju zraka u
nasadu smanjuju napad moljca
- i kad napad ove (prve) generacije nije prejak i ne oekuju se vee tete, dobro je katkad provesti
suzbijanje da bi se unitenjem prve generacije smanjio napad ostalih generacija
- pojava gusjenica druge i tree generacije na bobama se tee zapaa ili se zapaa kad je ve
kasno za suzbijanje u vrijeme leta u vinogradima treba pratiti pojavu leptira feromonima
- praenjem dinamike ulova signalizira se optimalni rok provedbe suzbijanja 4 8 dana nakon
najveeg broja leptira
- pri izboru insekticida za tretiranje nasada treba ponajprije birati takve koji to manje forsiraju
pojavu crvenog pauka i poteuju prirodne neprijatelje najbolji su bioinsekticidi na bazi B.t.k.,
kojima za bolju uinkovitost treba dodati 0.5 % eera kad se koriste za suzbijanje prve generacije
gusjenica
- ekoloki prihvatljiva svojstva imaju i neki naturaliti spynosini
- povoljniji su i biotehniki insekticidi na osnovi fenoksikarba, teflubenzurona i drugi insekticidi ove
skupine, koje treba primijeniti vie ili manje preventivno u poetku pojave gusjenica ili jo ranije, u
vrijeme masovnog leta leptira
- od kemijskih insekticida uinkoviti su insekticidi na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i
mnogi drugi kontaktni organofosforni insekticidi, te mnogi piretroidi
- kemijski insekticidi mogu se primijeniti i kurativno
- za suzbijanje posljednje generacije moljaca uzimaju se insekticidi krae karence kakvi su od
organofosfornih insekticida klorpirifosmetil, a od piretroida lambdacihalotrin, betaciflutrin,
alfacipermetrin i deltametrin
- svim ovim insekticidima karenca je 21 dan ili manje
- pri suzbijanju gusjenica u zbijenim grozdovima bolje djeluju insekticidi s fumigantnim djelovanjem

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

48

najee je u jednoj godini dovoljno jedno tretiranje da bi se sprijeila teta, no u godinama jake
pojave grozdovih moljaca bit e potrebno suzbijati dvije ili ak sve tri generacije, dakle provesti 2
3 tretiranja kod nas se najee suzbija prva generacija

SPARGANOTHIS PILLERIANA Grozdov savija


PERIBATODES RHOMBIDARIA Grba korak
NOCTUA PRONUBA Lozina sovica
CALEPITRIMERUS VITIS Akarinoza
- prezime enke ispod kore na okotu ili ispod ljuski na pupu
- sisanje unutar pupa moe prouzrokovati posmeenje i uginue pupa ili pojavu izboja sa
skraenim internodijima ("court noue")
- zbog oteenja glavnog pupa izbija izboj i iz postranog pupa, pa se javljaju dvostruki izboji
- zbog sisanja na liu na njemu se vide ubodi okrueni dekoloriranom zonom, katkad zvjezdolika
oblika ti ubodi se mogu posuiti i ispasti, pa je list proupljen
- ee je list deformiran, karakteristinog tamnog uzdignutog ruba i arene plojke
- pri napadu krajem ljeta list poprima tamnu boju od brojnih tamnih tokica na listu
- moe imati 3 5 i vie generacija godinje
- najvanije tete nastaju kad je u proljee razvoj loze usporen zbog hladnog vremena, jer su
tada grinje dulje koncentrirane na maloj lisnoj povrini
- ako je broj grinja u pupu velik tijekom zime, tada su tete velike bez obzira na vremenske prilike,
jer se izboj sporije razvija zbog oteenja izazvanih sisanjem grinja unutar pupa
- proljetna pojava grinja odn. njihovo kretanje po lozi moe se pratiti stavljanjem uskih ljepljivih
pojaseva na rozgvu
- zimsko prskanje okota je vrlo uinkovito
- insekticide treba koristiti u vrijeme otvaranja pupova vrlo su uinkovita uljana organofosforna
sredstva i sumporna sredstva
- odmah poslije poetka vegetacije loze, poetka kretanja grinja po lozi i njihova napada na lie
najefikasniji su pripravci na osnovi endosulfana i neki selektivni akaricidi (brompropilat,
fenazakvin)
- grinje unitavaju i neki sistemini organofosforni insekticidi
- imaju puno prirodnih neprijatelja grabeljive grinje
- esto se prenosi zaraenim sadnim materijalom
COLOMERUS VITIS Erinoza
- prvenstveno uzrokuje pojavu nabreklina na licu lia, u kojima se na naliju nalazi vunasta
prevlaka
- zbog tih najee bjeliastih pjega na naliju lia neki vinogradari zamjenjuju pojavu tog tetnika
s peronosporom
- moe u prilikama ekstremne visoke ili niske vlage oteivati lozu na 3 naina:
1) Klasini tip simptoma erinoza
- ubrzo nakon listanja mogu se s gornje strane lia vidjeti mjehuraste nabrekline velike poput zrna
graka ili graha
- esto su isprva crvenkaste ili ljubiaste, no kasnije postaju zelene kao da su posebno bogate
klorofilom
- s nalija su udubljeni dijelovi nabrekline obloeni vunastom prevlakom nitastih tvorevina nastalih
hipertrofijom stanija epiderme zbog djelovanja grinja ike
- starenjem ike sui se tkivo u njoj i grinje iz nje prelaze na mlade dijelove biljke
2) Oteenja pupova
- tete kratkim izbojima sa skraenim internodijima, u oteenjima na zelenoj kori izboja,
plosnatosti izboja, uginuu pupova na izboju, tvorbi "vjetiinih metli", rastu izboja u cik-caku
- grinje prezimjele u pupu u normalnim bi uvjetima brzog razvoja loze izale iz pupa i napale lie
tijekom zime nisu uspjele unutar pupa prodrijeti do zametka jer ga pokrivaju gusto sloene
ljuske
- za jakog napada, odn. velikog broja grinja u pupu, pup uope ne istjera ili su izboji jako zakrljali,
kratki i brzo se posue

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

49

3) Uvijanje lia bez tvorbe vunastih prevlaka


ti simptomi nastaju zbog sisanja grinja na ilama lia
list se uvija na obje strane prema dolje oblik je lista poput lice ili cilindra
pri otvaranju lista tkivo puca
najjai simptomi su na vrnom liu lie uti, smei i otpada
uzronik erinoze ima do 7 generacija godinje u jednom pupu u vrijeme zime se moe nai i
stotinjak grinja
proljetna pojava grinja odn. njihovo kretanje po lozi moe se pratiti stavljanjem uskih ljepljivih
pojaseva na rozgvu
zimsko prskanje okota je vrlo uinkovito
u vrijeme dok su pupovi jo zatvoreni malo e sredstva prodrijeti u njih, pa insekticide treba
koristiti u vrijeme otvaranja pupova vrlo su uinkovita uljana organofosforna sredstva i
sumporna sredstva
odmah poslije poetka vegetacije loze, poetka kretanja grinja po lozi i njihova napada na lie
najefikasniji su pripravci na osnovi endosulfana i neki selektivni akaricidi (brompropilat,
fenazakvin)
grinje unitavaju i neki sistemini organofosforni insekticidi
imaju puno prirodnih neprijatelja grabeljive grinje
esto se prenosi zaraenim sadnim materijalom

PANONYCHUS ULMI Voni crveni pauk


- brza pojava rezistentnosti crvenih pauka na niz pesticida, naroito na najee koritene
organofosforne insekticide smatra se jednim od uzroka uestalih masovnih pojava crvenih pauka
- biotehniki insekticidi (regulatori razvoja kukaca) i specifini akaricidi, a posebice bioinsekticidi,
selektivni su te ne forsiraju razvoj crvenog pauka
- prezimi u stadiju zimskih jaja
- na vinovoj lozi najvie ih se nalazi na dvogodinjem drvetu, manje na jednogodinjem, a jo
manje na starijem drvetu
- na vokama su jaja poloena oko pupova jednogodinjih i dvogodinjih granica
- krajem oujka i u travnju poinje izlazak liinki iz jaja, obino nekoliko dana prije otvaranja
pupova, pa dio prvoizalih liinki ugiba zbog nedostatka hrane
- liinke odmah odlaze na prvo lie i siu na naliju
- vrsta ima 6 7 generacija godinje
- na brojnost i dinamiku populacije vonog crvenog pauka utjee mnogo imbenika vie
temperature (do 22C) povoljno utjeu na razvoj, a optimalna je relativna vlaga zraka 60 75 %;
vjetar jai od 1.5 m/sek pridonosi irenju
- svjetlo utjee povoljno pa se na dobro osvijetljenim biljkama nalazi vie pauka, vjerojatno i zbog
veeg sadraja asimilata u liu
- poveani sadraj duika u liu najee povoljno djeluje na ovog tetnika
- smatra se da se voni crveni pauk ne moe prenamnoiti pri omjeru grabeljivih grinja i crvenih
pauka manjem od 1:10
- obino je najjai napad posljednjih generacija
- najvee tete nastaju u vrijeme kretanja voaka i loze poveava se koncentracija paukova
na relativno maloj povrini pa se nalaze ne samo na naliju nego i na licu lista
- na napadnutom liu se prvo vide ukaste tokice koje ubrzo poprimaju ljubiasto-crvenkastu ili
ljubiasto-smeu boju, a najee su koncentrirane uz ile te se pjege spajaju i list se sui
- kasnije napadnuto tkivo nekrotizira ljeti lie posmei, sui se i opada
- lie katkad dobiva bakrenastosmeu boju
- posljedice napada oituju se i nenormalnim razvojem plodova i slabijim razvojem pupova, pa se
teta oituje i idue godine
- akaricidi se primjenjuju tek pred kraj razvoja embrija jer tek tada embrij u jajetu uspostavlja kroz
stigme vezu s vanjskom atmosferom
- pragom odluke smatra se 500 1000 jaja, na nekim kultivarima i vie jaja na duinski metar
rozgve ili granica
- vrlo je vano uvesti sustavno praenje intenziteta pojave crvenih pauka u vonjaku ili
vinogradu uzimanjem uzoraka grana i izboja tijekom zime i brojenjem jaja na jednom duljinskom
metru toga uzorka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

50

zimsko prskanje se provodi u vrijeme kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima i


mineralnim uljima tu mjeru zamjenjuje tretiranje selektivnim akaricidima u vrijeme kad je oko 30
% liinki izalo iz zimskih jaja
ovicidno, larvicidno i adulticidno djelovanje imaju amitraz, fenazakvin i brompropilat
samo na pokretne stadije djeluju fenpiroksimat i propargit
na jaja i liinke djeluje heksitiazoks, a na mlade liinke klofentezin
ako treba suzbiti i neke druge tetnike, mogu se koristiti i gotovo svi organofosforni insekticidi
neki fungicidi utjeu na smanjenje populacije vonog crvenog pauka
u Austriji i drugim zemljama zap. Europe u irokoj je primjeni bioloko suzbijanje crvenog pauka
unosom grabeljive grinje Typhlodromus pyri

TETRANYCHUS URTICAE Koprivina grinja (obian crveni pauk)


- izraziti polifag, a hrani se s najmanje 200 vrsta razliitih biljaka
- vrlo je vaan tetnik povra i ukrasnog bilja u zatienom prostoru
- najvaniji je tetnih hmelja, a oteuje i soju, rjee kukuruz na polju, te voke i vinovu lozu
- na vokama i vinovoj lozi se javlja obino tek od sredine ljeta i dalje, kad na njih prelazi sa
zeljastih biljaka
- najvee tete treba oekivati u suhim i toplim uvjetima
- stvara mnogo pauine na naliju lia
- jaja su u proljee esto odloena na korove, pa se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od
ovog tetnika
- prezimi u stadiju imaga
- u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja se razmnoavati i tijekom zime
- ima 6 10 generacija godinje
- zaraeno lie je puno sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju, lie postaje proarano, slino
mramoru
- nervatura ostaje najdulje zelena
- kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada
- na jae zaraenim biljkama prirod je nii, plodovi sitniji i slabije kakvoe
- tetnik je slabo mobilan pa se sporo iri
- suzbijanje obinog crvenog pauka se obavlja preventivnim higijenskim mjerama uklanjanje
korova iz objekata i oko njih, redovito iznoenje i spaljivanje biljnih ostataka, a u zatienom
prostoru i u podizanju vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s
lia i sl.
- kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze diklorvos (za povre), pirimifosmetil,
malation, diazinon, piretroidi (bifentrin, esfenvalerat), selektivni akaricidi na osnovi
brompropilata, klofentezina
- u zatienom prostoru u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama proirena je bioloka
metoda suzbijanja grabeljivom grinjom Phytoseiulus persimilis koja sie liinke i odrasle oblike
crvenog pauka potrebna je relativna vlaga 60 85 %
- koristi se i druga vrsta grabeljive grinje Amblyseius cucumeris
TETNICI AGRUMA
DIALEURODES CITRI titasti moljac agruma
- liinke su na naliju lia hrane se sisanjem lia, to slabi i iscrpljuje stablo
- za jaeg napada lie otpadne
- izluuje obilnu mednu rosu, pa aavica smanjuje asimilacijsku sposobnost lia
- plodovi zamrljani aavicom imaju manju trinu vrijednost
- najjaa zaraza zahvaa guste nasade i donje dijelove kronje, gdje je poveana vlanost i
zasjenjenje
- gnojenje i zalijevanje pogoduje pojavi ovog tetnika
- osim agruma ima i mnogo drugih domaina lijeska, kaki, jasmin, pistacija, mirta
- ima 3 generacije godinje
- prva se najee javlja krajem travnja i u svibnju, druga polovicom kolovoza i u rujnu, a u
toplim jesenskim mjesecima javlja se i trea generacija
- prezimljuju liinke etvrtog, manjim dijelom i treeg stadija
- zatita se provodi prskanjem bijelim uljima u veljai i oujku, kada se suzbijaju liinke

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

51

u kasno proljee u inozemstvu se koriste metidation, imidakloprid, piretroidi i bijela ulja


votane nakupine na moljcu smanjuju uinkovitost insekticida, pa treba kvalitetno prskati,
posebice nalije lia, poveanom koliinom kropiva
prorjeivanje kronje pogorava uvjete za razvoj tetnika, a uzgoj potkultura koje se zalijevaju
poboljava uvjete za njegov razvoj
titastog moljca privlae ute ljepljive ploe, na koje se hvata pa se i time moe smanjiti njegova
brojnost

APHIS CITRICOLA Zelena lisna u agruma


ICERYA PURCHASI Naranin crvac
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voke i brojno ukrasno bilje
- izluuje obilnu mednu rosu
- ima 3 generacije godinje poetkom i krajem proljea, te krajem ljeta
- naseljuju nalije lia i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog aavica
naseljenih na mednu rosu; prirod je smanjen ili izostaje
- grane se poinju suiti, a na kraju ugiba cijela biljka
- uspjeno se suzbija biolokom metodom uvoenje boje ovice Rodolia cardinalis
- zbog velike uinkovitosti boje ovice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo
selektivne koji e potedjeti ovog korisnog kukca
PSEUDOCOCCUS CITRI Limunov crvac
- napada i agrume, maslinu, smokvu i mnoge ukrasne biljke
- prezimiti mogu svi oblici
- najvee tete poini sisanje kasnijih generacija na grozdovima
- ima 3 5 generacija godinje
- izluuje obilnu mednu rosu, pa napadnuti organi biljke pocrne zbog razvoja gljiva aavica na
slatkastom supstratu
- sisanje prouzrouje suenje lia, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i snienje kvalitete
plodova i sl
- periodiki tetnik toplo i suho vrijeme pogoduje njegovoj pojavi
- ima mnogo prirodnih neprijatelja: boje ovice, ose najeznice, muhe tahine i dr.
- suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem okota te primjenom insekticida za vrijeme
vegetacije
- radi inkubacije i nedovoljnog djelovanja insekticida na jaja tretiranje treba obino ponoviti
PHYLLOCNISTIS CITRELLA Lisni miner agruma
- teti samo drugom porastu mladica izboja, koji najee poinje koncem srpnja i u
kolovozu
- zaraza ometa rast biljaka i dozrijevanje plodova
- najvee tete su na sadnicama agruma i u mladim nasadima
- leptirii odlau jaja pojedinano na nalije mladog lia
- gusjenica bui krivudavi hodnik u mladom liu usporedno s glavnom ilom ne oteuje
pokoicu koja kasnije posmei
- na jednom listu obino se nalazi samo jedna mina, osim pri jakom napadu
- zaraza se moe katkada nai i na sonim zelenim izbojima, koji izgledaju kao da su ofureni od
mraza
- smatra se da u Hrvatskoj ima 3 generacije godinje
- izrazito velika smrtnost tijekom zime spreava vee tete od prve generacije
- zasad se preporuuje tretiranje biotehnikim insekticidima regulatorima razvoja kukaca koji ne
ugroavaju prirodne neprijatelje pripravci na osnovi teflubenzurona, tebufenozida ili lufenurona
- preporuuje se prva primjena u poetku napada krajem srpnja ili tijekom kolovoza
- neki kemijski insekticidi, ubijaju i gusjenice i odrasle oblike pripravci na osnovi imidakloprida,
deltametrina, diazinona, esfenvalerata
- primjenu insekticida treba provesti u sumrak
- u nekim se dravama ovaj tetnik na sadnicama i mladim stablima suzbija premazivanjem debla
sisteminim insekticidom (imidaklopridom)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

52

sadnice uzgajane u kontejnerima mogu se zatiti i mehaniki, mreama gustih okaca koje se
stavljaju kad se zapaze prvi leptirii

CERATITIS CAPITATA Mediteranska vona muha


- karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu,
kaki, ak i rajicu itd.
- pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina
zriobe plodova
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove
- vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija
- u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje
se nalaze liinke
- vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog
tetnika
- pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze
hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio
svaki privuen primjerak muhe
- esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci
- zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim
tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje
napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona,
pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant
time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja tretiraju se samo
dijelovi kronje okrenuti prema jugu
PANONYCHUS CITRI Crveni pauk agruma
- oteuje sve vrste agruma
- sie na liu, zelenim izbojima i plodovima
- na napadnutim organima se vide brojne bjeliaste tokice, koje se spajaju, a kasnije lie poprima
olovno srebrnkastu boju
- lie, katkad i plodovi, prijevremeno otpadaju
- suzbija se selektivnim akaricidima
TETNICI LIJESKE I ORAHA
DREPANOTHRIPS REUTERI Lozin trips
CALLAPHIS JUGLANDIS Velika orahova lisna u
- monoecijska i holociklika vrsta
- ui ive na licu lia oraha poredane uz glavnu ilu
- napadnuto lie uti, smei, vene i otpada, plodovi su manji, a razvoj mlaih stabala zaostaje
CHROMAPHIS JUGLANDICOLA Mala orahova u
MYZOCALLIS CORYLI Lijeskina lisna u
OBEREA LINEARIS Lijeskova strizibuba
- javlja se u svibnju kad enka odlae jaja u mlade ljetoraste
- liinka bui hodnik unuter ljetorasta u jesen prema gore, a u proljee prema dolje
- od lipnja se zamjeuje uvelo lie na vrkovima zaraenih ljetorasta, a kasnije se na njima lie
osui
CURCULIO NUCUM Ljeskoto
(pipa dugorila)
- najvaniji tetnik lijeske uzronik otpadanja plodova i "crvljivosti" ljenjaka
- postotak oteenih plodia lijeske kod nas se kree od 10 40 %

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

53

prezime odrasli oblici u tlu


javljaju se na lijeski obino poetkom svibnja, kad nanose tete izgrizajui male rupice u liu,
a poglavito buei mlade tek zametnute plodie koji otpadaju
oteene plodie napadaju razliite gljivice
obino se u jednom plodu nalazi samo po jedna liinka izgriza jezgru i puni plod izmetom
suzbijanje je potrebno ako se po grmu ili stablu lijeske nalazi vie od 3 4 pipe provodi se od
poetka pojave odraslih pipa (od poetka svibnja), sredstvima na osnovi metiokarba, fentiona,
fosalona, diazinona i dr.
napad ljeskotoa moe se smanjiti i tretiranjem tla oko lijeske sredstvima na osnovi foksima i
klorpirifosetila i nekim drugim sredstvima nakon primjene se inkorporiraju u tlo
tete od ljeskotoa smanjuju i sve mjere koje pogoduju razvoju lijeske i razvoju to veeg broja
cvjetnih pupova

CYDIA POMONELLA Jabuni savija


CYDIA AMPLANA Orahov savija
- prezime odrasle gusjenice ispod kore
- leptirii u proljee polau jaja na nalije lia
- gusjenice uzrokuju uvijanje listova prema unutra
- mogu napasti i mlade plodie koji otpadaju
- leptiri se opet javljaju sredinom ljeta i odlau jaja na plodove
- gusjenica uzrokuje njihovu "crvljivost"
- jedna gusjenica moe otetiti nekoliko plodova
- ima 2 generacije godinje
- katkada se javlja na orahu zajedno s jabunim savijaem
- moe napasti i plodove lijeske i pitomog kestena

PHYTOCOPTELLA AVELLANAE Lijeskova grinja


- vrlo je est tetnik lijeske u Istri, ali i u veini drugih krajeva Hrvatske
- uzrokuje nabreknue pupova unutar kojih ivi pa se oni ne otvaraju ili se iz njih razvije
deformirano lie koje se sui
- iz zaraenih pupova tijekom vegetacije grinje prelaze na nove pupove
- imaju vie generacija godinje
- najee su za hladna i vlana proljea
- suzbijaju se tretiranjem endosulfanom, sumpornim sredstvima ili nekim akaricidima u vrijeme kad
na novom ljetorastu bude formirano 3 5 novih pupova
- ako je potrebno, tretiranje se ponavlja nakon petnaestak dana
TETNICI KESTENA
CURCULIO ELEPHAS Kestenova pipa (pipa dugorila)
- uzrokuje "crvljivost" pitomog kestena, slina je ljeskotou
CAMERARIA OHRIDELLA Kestenov moljac miner
- monofagna vrsta hrani se samo na liu divljeg kestena
- uzrokuje potpuno unitenje posmeenje lia ve u srpnju na pojedinim stablima tetno je jer
prestaje svaka korisna funkcija ovog ukrasnog drvea
- rojevi leptiria ometaju stanovnike, pa se i ta vrsta svrstava u molestante
- prezimi kao gusjenica ili kukuljica u otpalom liu
- ima 3 4 generacije godinje
- gusjenica isprva radi okruglu minu, a kad se proiri do prve poprene ile postaje uglasta,
omeena ilama
- smanjenje zaraze se postie temeljitim skupljanjem i unitavanjem otpalog lia tijekom zime
- ta osnovna mjera moe se nadopunjavati primjenom toksikoloki i ekotoksikoloki povoljnih
insekticida (regulatori razvoja) treba se dobro pokriti lice lia insekticidom
- najee napada kestene koji cvatu bijelo

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

54

CYDIA SPLENDANA Kestenov savija


- gusjenica napada plodove pitomog kestena

TETNICI DRVEA I GRMLJA


TETNICI RUE
HELIOTHRIPS HAEMORRHOIDALIS Cvjetni resiar
FRANKLINIELLA OCCIDENTALIS Kalifornijski trips
- u Hrvatskoj najvie oteuje papriku, neto manje krastavce i salatu, a od cvijea gerberu,
krizantemu, ruu, afriku ljubicu, ciklame, itd. tete nanosi samo u zatienom prostoru
- simptomi zaraze ovise o vrsti biljke napadnuto lie je puno bjeliastih tokica i crtica koje
ubrzo nekrotiziraju; nekroze se spajaju, pa dijelovi lista posmee
- esto se javlja srebrnolikost lia
- za jake zaraze lie se posui i visi na stabljici
- sisanjem na pupovima i na plodovima, posebice paprike, izaziva njihovu deformaciju takvi
plodovi nisu za prodaju
- na cvijeu oteuje cvjetove pa oni gube svoju estetsku vrijednost
- u zatvorenom prostoru imaju 12 15 generacija godinje, ovisno o stupnju zagrijavanja objekta
- trips se hvata na plave ljepljive ploe, neto manje na ute ploe
- stalno objeene ploe slue praenju brojnosti tetnika, a ako je takvih ploa mnogo, mogu
uinkovito smanjiti zarazu
- bioloko suzbijanje je mogue predatorima grabeljive stjenice roda Orius, stjenica vrste
Anthocoris nemorum, a uinkovito ih unitavaju i liinke zlatooke (Chrysoperla carnea)
- u svijetu se najee suzbija bioloki primjenom grabeljivih grinja vrsta Amblyseius cucumeris i
A. barkeri dnevno isiu 2 5 tripsa
- pri primjeni tih grabeljivaca treba obustaviti svaku primjenu za njih opasnih sredstava za zatitu
bilja namijenjenih suzbijanju drugih tetoina
- smanjenje zaraze se postie unitavanjem korova u krugu staklenika i plastenika

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

55

kemijska zatita se provodi insekticidima doputenim za tu svrhu u zatienom prostoru


insekticidi na osnovi malationa, za ukrasno bilje alfacipermetrin
pripravci na osnovi tiociklama doputeni su na rajici te na ukrasnom bilju u zatienom prostoru
da bi se usporila pojava rezistentnosti, treba esto mijenjati skupinu insekticida koja se primjenjuje

TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak


- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
MACROSIPHUM ROSAE Ruina lisna u
METOPOLOPHIUM DIRHODUM Ruina u
- holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na vrstama roda Rosa, koje naputa uglavnom poetkom lipnja i seli se
na razne vrste iz porodice Gramineae
- kod nas je vrlo esta na strnim itaricama
- nalazimo je na svim dijelovima biljaka, iako su glavni napadi ipak na naliju donjih listova
- njezinom razvoju i razmnoavanju naroito pogoduju vie temperature i relativna vlaga zraka,
posebno visoka vlaga u gustim sklopovima biljaka
- prenosi BDYV

TRIALEYRODES VAPORARIORUM Cvjetni titasti moljac


- sisanjem uzrokuju blijeenje lia, nekrozu tkiva i odumiranje
- na obilnoj mednoj rosi javljaju se aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, a
plodove i cvijee oneiuju tako da gube trinu vrijednost
- smanjuje prirod i kakvou proizvoda
- najvee tete su na rajici, no velike su i na krastavcima, paprici i patlidanu, te gerberama i
brojnim drugim vrstama cvijea
- tetnik se iri prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim
liinkama
- odrasli oblici se lako zamijete ako se potrese biljka s koje tada odlepraju
- ima najee 10 12 generacija godinje
- one su ispremijeane pa se istovremeno nalaze svi stadiji
- vano je tetnika pravovremeno zamijetiti i poeti mjere zatite za utvrivanje pojave i brojnosti,
ali i za suzbijanje koriste se ute ljepljive ploe
- vano je i izbjei preestu primjenu insekticida, pogotovo insekticida istih skupina, jer cvjetni
titasti moljac brzo postaje rezistentan na upotrebljene insekticide
- pragom odluke za primjenu insekticida se smatra nalaz jednog odraslog moljca na 100 biljaka
- za suzbijanje cvjetnog titastog moljca na povru u zatienom prostoru doputeni su insekticidi
na osnovi diklorvosa, pirimifosmetila, inhibitor hitinaze buprofezin, piretroidi (bifentrin,
alfacipermetrin, deltametrini lambda cihlaotrin) samo za rajice i krastavce te imidakloprid i
tiociklam
- diklorvos se primjenjuje tretiranjem prostora iznad biljaka, a ne po biljkama
- problem zatite se najbolje rjeava biolokim suzbijanjem primjenjuje se parazitska osica
Encarsia formosa (uzgaja se kompercijalno "En-strip"), a distribuira se u obliku "crnih pupa"
primjena osice E. formosa posebica je uspjena na rajicama i paprikama, a manje na
krastavcima, jer njihovo dlakavo lie ometa aktivnost osice

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

56

postoji i bioinsekticid na osnovi gljivice Verticillium lecanii primjenjuje se folijarno


ostatke biljaka treba spaljivati, unitavati korove oko objekata, u objekt unositi samo nezaraene
sadnice, a tijekom proizvodnje u samom objektu treba unitavati uginule biljke, odrezane ili
otkinute biljne dijelove i korove

ARGE ROSAE, ARGE PAGANA Ruine osice


- odlaganjem jaja u izboje s pupom prijee razvoj cvjetova, a pagusjenice tete ishranom liem
- prezime kukuljice ili liinke posljednjeg stadija u tlu ili ispod otpalog lia
- odrasli oblici se pojavljuju koncem svibnja i u lipnju
- pagusjenice odlaze na lie izgrizaju ga drei se u skupini
- A. rosae ima dvije, a A. pagana tri generacije godinje
- odrezivanje i unitavanje izboja u koje su odloena jaja vaan je nain smanjenja teta, skupine
pagusjenica mogu se mehaniki sabrati i unititi
- u inozemstvu se primjenjuju insekticidi u trenutku pojave pagusjenica na osnovi trikorfona,
fosalona ili piretroida
BLENNOCAMPA PUSILLA Ruina osa uvijalica
TROPINOTA HIRTA Dlakavi ruiar
ARCHIPS ROSANA Ruin savija
- napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke
- prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno pedesetak jaja
- tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije
oteuju lie i cvjetove
- rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se
uvlai u njega
- na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima, esto povezuje
plodie s liem
- izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
- kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih
listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza odlau jaja na
kori grana gdje i ona prezime
- ima jednu generaciju godinje
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica
Trichogramma cacoeciae
- smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica
- suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih
pupova
- upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4
pupova po voki) nae 5 10 gusjenica
- vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi
tetilo
- pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon,
klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
- veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice
CACOECIMORPHA PRONUBANA Obini kliniev savija
- karantenski tetnik za Hrvatsku lista A2
- proiren je u mnogim objektima zatienog prostora, a zaraza ograniava promet, tj. izvoz
- tete u zatvorenom prostoru, osobito na karanfilu, mogu biti vrlo visoke
- tetnik napada i rue, te druge kulture i korove koji rastu u zatvorenom prostoru, a u junim
krajevima i masline i druge biljke u slobodnoj prirodi
- vrsta ima 4 5 i vie generacija godinje
- odrasli oblici brzo kopuliraju i odmah ponu odlagati jaja
- gusjenice iskazuju pozitivnu fototaksiju pa se penju na vrkove biljaka
- finom preom zapredaju vrno lie i pupove koje izgrizaju

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

57

optimalna relativna vlanost zraka je 40 70 %, podnosi vrlo nisku vlanost, ali pri vlanosti zraka
vioj od 90 % smrtnost je velika
irenje treba sprijeiti pridravanjem karantenskih mjera
upotreba feromona omoguuje rano otkrivanje zaraze
zaraza se suzbija primjenom insekticida, a u inozemstvu se najvie koriste piretroidi
TETNICI UKRASNOG DRVEA

TYPHLOCYBA ROSAE Ruin cvrak


- izraziti je polifag napada i malinu, jabuku, kruku, smokvu i druge voke
- na liu se na mjestima sisanja vide isprva pojedinane bjeliaste tokice koje se zatim spajaju,
list postaje iaran, a na kraju poblijedi (deklorofilacija) i kovra se
- prezime jaja ispod kore domaina, najee rue, jabuke, kruke i gloga
- poetkom proljea liinke izlaze iz jaja, prelaze na lie, gdje siu sokove
- druga generacija je znatno brojnija od prve najvee tete, rujan
- zatita se provodi rezanjem zaraenih izboja zimi, ime se smanjuju tete
- zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima unitava jaja tetnika
- pragom odluke se smatra vie od 50 tetnika na 100 listova
TETRANEURA ULMI Brijestova lisna u
- obino je holociklika i heterecijska vrsta
- primarni domain je brijest, a sekundarni domaini su brojne biljne vrste iz porodice Gramineae
- na sekundarnim domainima dolazi na korijenju korijenje biljaka oteeno od ui ne moe za
takva suha vremena opskrbljivati biljke potrebnim hranivima
- prezimi u stadiju jaja na brijestu
- hrani se sisanjem na ilicama korijenja kukuruza i drugih napadnutih biljaka
- moe imati desetak generacija godinje
- znaajne tete mogu nastati uglavnom samo na kukuruzu za topla i suha vremena s niskom
relativnom vlagom
- najvee tete nastaju od potomstva prezimjelih enki, koje na korijenju daju brojne kolonije
- prenosi MDV maize dwarf virus na kukuruz
- na liu brijesta uzrokuje ike velike oko 1 cm
ICERYA PURCHASI Naranin crvac
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voke i brojno ukrasno bilje
- izluuje obilnu mednu rosu
- ima 3 generacije godinje poetkom i krajem proljea, te krajem ljeta
- naseljuju nalije lia i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog aavica
naseljenih na mednu rosu; prirod je smanjen ili izostaje
- grane se poinju suiti, a na kraju ugiba cijela biljka
- uspjeno se suzbija biolokom metodom uvoenje boje ovice Rodolia cardinalis
- zbog velike uinkovitosti boje ovice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo
selektivne koji e potedjeti ovog korisnog kukca
PSEUDOCOCCUS CITRI Limunov crvac
- napada i agrume, maslinu, smokvu i mnoge ukrasne biljke
- prezimiti mogu svi oblici
- najvee tete poini sisanje kasnijih generacija na grozdovima
- ima 3 5 generacija godinje
- izluuje obilnu mednu rosu, pa napadnuti organi biljke pocrne zbog razvoja gljiva aavica na
slatkastom supstratu
- sisanje prouzrouje suenje lia, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i snienje kvalitete
plodova i sl
- periodiki tetnik toplo i suho vrijeme pogoduje njegovoj pojavi
- ima mnogo prirodnih neprijatelja: boje ovice, ose najeznice, muhe tahine i dr.
- suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem okota te primjenom insekticida za vrijeme
vegetacije
- radi inkubacije i nedovoljnog djelovanja insekticida na jaja tretiranje treba obino ponoviti

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

58

PARTHENOLECANIUM CORNI ljivina titasta u


- osim ljive napada i sve druge vrste voaka, nadalje vinovu lozu, bagrem i razno ukrasno i
umsko drvee i grmlje, a dolazi i na zeljastim biljkama
- prezime liinke drugog stadija na granama i stablu
- vrlo su otporne na niske temperature, osim na kasne mrazeve koji se jave nakon razdoblja
aktivnog ivota liinaka
- ve krajem zime, im pone kolanje sokova u biljkama, dio liinki iz kojih e se razviti enke
prelazi u III.stadij i kree prema vrkovima kronje na izboje kojima je kora tanka i sona
- za vrijeme hranjenja izluuju obilnu mednu rosu
- najee sredinom lipnja ispod titova uginulih enki izlaze mlade liinke
- liinke odlaze na lie i na njihovom se naliju hrane sisanjem sokova mogu se naseliti i na
plodovima
- prijevremeni mrazevi, koji uzrokuju otpadanje lie, prije nego se ui povuku na grane mogu
znatno smanjiti njihovu brojnost
- ima samo jednu generaciju godinje
- periodini tetnik za vrijeme gradacija veliki broj stabala propada jer se osue zbog sisanja
sokova milijuna uiju kojima su zaraena
- dio stabala propadne zimi od smrzavanja jer je zbog sisanja tetnika u zimu uao neotporn
- prirodni neprijatelji boje ovice i ose najeznice, bolest Isaria lecaniicola
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u
- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
UNIASPIS EVONYMI Zimzelenova titasta u
- jedna od najrasprostranjenijih titastih ui kod nas na drvenastom ukrasnom bilju
- oteava uzgoj zimzelena, a vrlo je esta i na pitosporumu
- lui obilnu mednu rosu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

59

ASPIDIOTUS HEDERAE Oleandrova ili brljanova titasta u


TETROPS PRAEUSTA Vona strizibuba
SAISSETIA OLEAE Maslinin medi
- osim masline napada i vinovu lozu i neke druge june voke, oleandere i drugo ukrasno bilje; est
je na ukrasnom bilju u zatvorenom prostoru
- ime je dobio po obilnom izluivanju medne rose
- kod nas ima 2 generacije godinje
- mogu prezimiti svi stadiji
- mlade liinke se javljaju 2 puta u najveem broju u svibnju i lipnju, te opet od kolovoza do
listopada
- ljetne sue, a poglavito hladne zime nepovoljno djeluju na ovog tetnika
- od prirodnih neprijatelja vrlo je brojna osica Metaphycus flavus (predlae se za bioloko suzbijanje
ovog tetnika), a vane su i boje ovice i zlatooke
- potrebno je tetnike masline suzbijati lokaliziranom primjenom kemijskog insekticida ili
bioinsekticidima
- ui smatra pragom odluke jednu liinku na svaki cm duljine granice ili 2 3 primjerka po listu
- suzbijanje se provodi bijelim uljem, a u vrijeme pojave liinki i nekim drugim organofosfornim
insekticidima ili imidaklopridom
POPILLIA JAPONICA Japanski pivac
- karantenski tetnik za cijelu Europu na A1 listi
- najvea opasnost prijeti u blizini uzletita na koja slijeu zrakoplovi koji dolijeu s atlanske obale
SAD-a
- odrasli oblik se hrani liem oko 300 razliitih biljnih vrsta, najee voaka, ukrasnog drvea te
zeljastih biljaka posebno preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Castanea, Glycine,
Juglans, Malus, Platanus, Populus, Prunus, Rosa, Rubus, Salix, Tilia, Ulmus i Vitis
- vrlo je prodrljiv te izgriza lie, ostavljajui samo ile
- moe otetiti i razliite plodove
- liinke se hrane korijenjem ratarskih i povrtlarskih biljaka, livadskog ali i drvenastog bilja, takoer
pravei velike tete
- prezime liinke drugog ili treeg stadija u tlu na 5 15 cm dubine
- kukulje se u tlu
- krajem lipnja javlja se odrasli oblik
- enke odlau jaja u tlo
- za sada treba samo pojaati napore za pravovremeno otkrivanje zaraze, posebice u blizini
uzletita
- ako se otkrije, treba provesti radikalne mjere iskorjenjivanja eradikacije
- nakon udomaenja, odrasli oblici i liinke suzbijat e se insekticidima na slian nain kao obini
hrut
HYLESINUS OLEIPERDA Crni maslinin potkornjak
XYLEBORUS DISPAR Voni sipac
IPS TYPOGRAPHUS Smrekin pisar
AGELASTICA ALNI Johina zlatica
CRYPTORHYNCHUS LAPATHI Johina arena pipa
(pipa dugorila)
- najvee tete nanosi mladim nasadima koarake vrbe
- napada i johu, topole, jablane i breze
- javlja se ljeti
- enka odlae jaja na deblo, grane, a na koarakoj vrbi na glavu korijena
- ovipozicija traje od sredine ljeta sve do veljae istovremeno se nalaze i jaja i liinke i odrasli
oblici
- najee prezimi u stadiju jajeta

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

60

liinke bue hodnike unutar vrbine ibe i grana te u glavi korijena, ovisno o mjestu ovipozicije
izbue brojne rupice kroz koje ispada pilovina
mladi nasadi propadaju
razvoj jedne generacije traje 2 godine
suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme poetnog razvoja veine liinki, dok jo nisu
ule duboko u drvo, najee krajem zime i poetkom proljea
mogu se suzbijati i odrasle pipe u trenutku masovne pojave
mjestimice se spaljuju glave vrba u kojima prezimi tetnik

HYLOBIUS ABIETIS Velika borova pipa


PRAYS OLEAE Maslinin moljac
- uz maslininu muhu najvaniji je tetnik masline
- oligofagni je tetnik, napada maslinu, no moe se razviti i u listovima filireje, jasmina i ligustruma
- ima 3 generacije godinje prva napada cvijet, druga napada plod, a trea napada lie
- odrasli oblik prve generacije javlja se krajem travnja i u svibnju
- gusjenice izgrizaju cvjetove zapredajui ih svojom preom
- odrasli oblici druge generacije leti u lipnju, a odlae jaja na plodove
- gusjenice se ubuuju u plod, u kojem izgrizaju meso i sjemenku ti plodovi kasnije otpadnu, pa
mogu nastati vrlo velike tete
- krajem kolovoza i u rujnu se javlja odrasli oblik tree generacije
- gusjenice rade hodnike u liu, a kasnije se slobodno hrane na njemu
- najvee tete nanose prve 2 generacije unitavanjem cvjetova i oteivanjem plodova
- obino je najjaa zaraza na kultivarima krupnih plodova, a manja na kultivarima sitnih plodova
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji Ageniaspis fuscicollis, Chelonus eleaphilus i
Trichogramma embeyophagum
- neki se mogu koristiti i za bioloko suzbijanje kod nas prouavana primjena osice Ageniaspis
fuscicollis
- u uinkovitije grabeljivce se ubrajaju zlatooke koje se hrane jajima, osobito karpofagne
generacije
- prvim tretiranjem protiv antofagne generacije moljca ne spreavaju se samo izravne tete od te
generacije, nego se spreava i jaa pojava karpofagne generacije
- protiv karpofagne generacije se obino jedno tretiranje obavlja u srpnju, a ponavlja se u kolovozu
- preporuuje se primjena biolokih pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis soj kurstaki
- samo iznimno treba primijeniti kemijske insekticide protiv karpofagne generacije
- primjenjuju se samo ako se kasni u suzbijanju jer ta sredstva, naroito dimetoat i fention, imaju
izvjesno dubinsko djelovanje
- mogu se koristiti i diazinon, triklorfon i neki drugi kemijski insekticidi
COSSUS COSSUS Vrboto
- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voaka, a posebno esto vrbu, brezu, topolu, brijest i
dr. najradije napada starija stabla debljeg debla
- enka esto odlae jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo
propada
- gusjenice se ubuuju u stablo ili deblju granu
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve iri iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori
ZEUZERA PYRINA Modro sitance (granoto)
- napada tanje grane, ali se moe nai i u debljim granama, pa i u stablu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

61

napada gotovo sve vrste voaka, ukljuujui i maslinu, nadalje brezu, javor
leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
gusjenice su heliofilne te se kreu prema svjetlu, prema vrkovima grana i izboja na kojima se
nalaze tamo se ubuuju u tanke granice, u kojima bue hodnik prema dolje
napadnute se granice sue na dijelu iznad buotine
katkad bue hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlae stablo, ono brzo
propada
kroz izlazni otvor gusjenice ispada pilovina oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio
hodnika koji se moe prstom napipati
nazonost jedne gusjenice u dvogodinjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
naroito esto napada drvee koje trpi od sue i uope slabije njegovano i odravano drvee
enka esto odlae jaja na isto stablo u kojem se razvila, pa mogu u nekom vonjaku ili drvoredu
pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaraena
preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori voarskim voskom
grane zaraene granotoom ili vrbotoom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri emu treba
paziti da se odree i dio sa tetnikom
staro zaraeno drvee treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze

ARCHIPS ROSANA Ruin savija


- napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke
- prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja
- tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije
oteuju lie i cvjetove
- rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se
uvlai u njega
- na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima
- esto povezuje plodie s liem
- izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
- kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih
listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza odlau jaja na kori
grana gdje i ona prezime
- ima jednu generaciju godinje
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica
Trichogramma cacoeciae
- smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica
- suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih
pupova
- upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4
pupova po voki) nae 5 10 gusjenica
- vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi
tetilo
- pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon,
klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
- veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice
TORTRIX VIRIDANA Hrastov savija
GYPSONOMA ACERIANA Topolin savija

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

62

EVETRIA BUOLIANA Borov savija


HYPHANTRIA CUNEA Dudovac
- pogoduje mu poveana relativna vlanost zraka uz umjerenu tempeturu
- izraziti je polifag daje prednost liu duda, no gotovo se istim intenzitetom hrani i liem svih
vrsta voaka, ukljuujui i orah, brojno umsko i ukrasno drvee, vinovu lozu, pa i neke zeljaste
biljke
- prezime kukuljice na skrovitim mjestima pukotina kore, izmeu letvi na putovima, na zidovima
kua i sl.
- krajem travnja, ee poetkom svibnja izlijeu leptiri
- gusjenice u poetku ive zajedniki, isprva skeletirajui lie, a kasnije mogu poderati cijelu
plojku, ostavljajui samo najdeblje ile
- lie kojim se hrane zapredaju gustom preom u zapredak unutar kojeg se nalaze isprva taj
zapredak obuhvaa samo nekoliko listova, no ubrzo zahvaa cijele granice, a zatim i grane
- kad skupina gusjenica podere lie na jednoj grani, prelazi na susjednu
- gusjenice tijekom druge polovice kolovoza, ee u rujnu, ponovno deru lie, jer taj tetnik
ima kod nas 2 generacije godinje
- vrlo je uinkovito mehaniko suzbijanje dudovca skidanjem i unitavanjem malih zapredaka punih
gusjenica
- dudovac je periodiki tetnik i njegova pojava esto iznenadi, pa se suzbijanju pristupa prekasno
- klasine lovne svjetljke vrlo dobro privlae leptire dudovca
- vrlo su dobri rezultati postignuti suzbijanjem dudovca bioinsketicidima na bazi bakterije Bacillus
thuringiensis
- primjena bioinsekticida posebice je uputna u malim vonjacima i na ukrasnom drveu u blizini
nastambi da bi se izbjegla opasnost od trovanja ljudi, ivotinja i pela te izbjeglo oneienje
okoline
- kemijsko suzbijanje se prvodi istovremeno sa suzbijanjem drugih vanijih tetnika (npr. jabunog
savijaa), pa nije potrebno izravno tretiranje protiv dudovca
- u sluaju jaeg napada gusjenica mogu se suzbiti tretiranjem insekticidima na bazi klorpirifosetila,
fentrotiona, piretroidima i dr.
OPEROPHTERA BRUMATA Mali mrazovac
- est tetnik trenje, jabuke, kruke i drugih vrsta voaka, te lipe, breze i drugog ukrasnog drvea
- prezime jaja na vokama u skupinama od 5 50 jaja
- u proljee izlaze iz jaja gusjenice izgrizaju pupove, mlado lie i cvjetove, koje opredaju
nitima
- kasnije napadaju i starije lie voaka, a kod trenje oteuju i plodie
- na liu prave velike rupe nepravilna oblika, a mogu prouzroiti i golobrst
- plodiima trenje izgrizaju meso sve do kotice
- u malim vonjacima je suzbijanje mogue stavljanjem ljepljivih pojaseva oko debla na koje se
zalijepe enke ti pojasevi se sastoje od papira ili plastike premazane lijepkom, a stavljaju se u
listopadu
- obradom tla tijekom ljeta oko stabla mogu se unititi kukuljice u tlu ili sprijeiti izlazak leptira iz njih
- zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima ili mineralnim uljima unitavaju se jaja
mrazovca ako su dobro oprskani vrni dijelovi na koje su najee odloena jaja
- na poetku jaeg napada gusjenice se suzbijaju tretiranjem biolokim ili biotehnikim insekticidima
te kemijskim insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, fosalona, piretroidima
- orijentacijskim pragom odluke za suzbijanje se smatra 10 % zaraenih cvjetova
ERANNIS DEFOLIARIA Veliki mrazovac
- napada gotovo sve vrste voaka, hrast, lipu, brezu i drugo ukrasno drvee
- prezime u stadiju jaja
- gusjenice se javljaju od travnja, pravei tete sline tetama od malog marazovca, samo to ne
zapredaju nitima napadnute biljne dijelove
- suzbijaju se kao i mali mrazovac
TETNICI PLATANE

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

63

CORYTHUCA CILIATA Mreasta stjenica platane


- napada iskljuivo lie platana, pa je primjer monofagnog kukca
- uzrokuje deklorofilaciju lia i smanjenje asimilacije
- ve u kolovozu mnoge se platane vie ne zelene nego su bijele boje time je izgubljena njihova
funkcija gradskog zelenila, tj. uloga proiavanja zraka, te estetskog i umirujueg djelovanja
zelene boje
- mlaa stabla polaganije rastu
- stjenice lete (lepraju) pa ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata u blizini
platana
- prezimi odrasli oblik ispod kore platane, ali i u busenju trava i u drugim skrovitim mjestima u blizini
platana
- kad pone listanje platane, izlaze iz skrovita te odlijeu na lie na njemu sisanjem
uzrokuju bjeliaste tokice i pjege
- liinke se zadravaju na naliju, gdje izluuju crni sekret, vidljiv u obliku tokastih nakupina
- isprva siu uz glavnu ilu, zatim prelaze i na ostale dijelove plojke
- na licu lista zapaa se blijeenje, isprva uz glavnu ilu, a kasnije na cijeloj plojci
- u srpnju se javlja nova generacija stjenice, pa se tete naglo poveavaju
- jako zaraeno lie nekrotizira i posmei
- u nekim godinama je mogua i pojava tree generacije
- naa su istraivanja pokazala vrlo visoku uinkovitost brojnih insekticida (piretroidi, OP insekticidi)
- visoke platane onemoguavaju primjenu na vrne dijelove, a zanoenje (drift) insekticida
ugroava ljude, kune ljubimce, golubove i druge ivotinje ne preporuuje se folijarna zatita
cijele kronje insekticidima u vrijeme napada stjenica
- tretira se deblo do visine dometa 5 6 m, krupnijim kapljicama, koje smanjuju zanoenje
tretiranje se provodi lenim rasprivaem ili motornom prskalicom
- dobri su rezultati postignuti kombinacijom diklorvosa i deltametrina
- u novije je vrijeme uvoenje u iru primjenu neonikotinoida opet oivjelo postupak upricavanja
insekticida u deblo pa se u inozemstvu mogu nabaviti posudice za uvoenje imidakloprida u deblo
- jedina mogunost za trajno uspjeno smanjenje brojnosti mreaste stjenice platane na
toksikoloki i ekoloki prihvatljiv nain je njezino bioloko suzbijanje
- brojni autohtoni grabeljivci, a vjerojatno i paraziti, ve prilagodili na tog tetnika
- stjenicama se hrani i vie vrsta bojih ovica, neke stjenice te mnogi drugi predatori proireni u
nas

POPILLIA JAPONICA Japanski pivac


- karantenski tetnik za cijelu Europu na A1 listi
- najvea opasnost prijeti u blizini uzletita na koja slijeu zrakoplovi koji dolijeu s atlanske obale
SAD-a
- odrasli oblik se hrani liem oko 300 razliitih biljnih vrsta, najee voaka, ukrasnog drvea te
zeljastih biljaka posebno preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Castanea, Glycine,
Juglans, Malus, Platanus, Populus, Prunus, Rosa, Rubus, Salix, Tilia, Ulmus i Vitis
- vrlo je prodrljiv te izgriza lie, ostavljajui samo ile
- moe otetiti i razliite plodove
- liinke se hrane korijenjem ratarskih i povrtlarskih biljaka, livadskog ali i drvenastog bilja, takoer
pravei velike tete
- prezime liinke drugog ili treeg stadija u tlu na 5 15 cm dubine
- kukulje se u tlu
- krajem lipnja javlja se odrasli oblik
- enke odlau jaja u tlo
- za sada treba samo pojaati napore za pravovremeno otkrivanje zaraze, posebice u blizini
uzletita
- ako se otkrije, treba provesti radikalne mjere iskorjenjivanja eradikacije
- nakon udomaenja, odrasli oblici i liinke suzbijat e se insekticidima na slian nain kao obini
hrut

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

64

COSSUS COSSUS Vrboto


- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voaka, a posebno esto vrbu, brezu, topolu, brijest i
dr. najradije napada starija stabla debljeg debla
- enka esto odlae jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo
propada
- gusjenice se ubuuju u stablo ili deblju granu
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve iri iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori
PHYLLONORYCTER PLATANI Platanin moljac miner
- povremeno se javlja na platanama
- radi vreaste mine na licu lia, a one uzrokuju izoblieni rast lia i pucanje tkiva
- zaraza jaa prema jeseni
TETNICI TOPOLE I JABLANA
ANAREA CARCHARIAS , COMPOSIDIA POPULNEA Velika i mala topolina strizibuba
SCOLYTUS SCOLYTUS Veliki brijestov potkornjak
AGELASTICA ALNI Johina zlatica
- oteuje vrbe, topole, breze, ali i voke
CRYPTORHYNCHUS LAPATHI Johina arena pipa
(pipa dugorila)
- najvee tete nanosi mladim nasadima koarake vrbe
- napada i johu, topole, jablane i breze
- javlja se ljeti
- enka odlae jaja na deblo, grane, a na koarakoj vrbi na glavu korijena
- ovipozicija traje od sredine ljeta sve do veljae istovremeno se nalaze i jaja i liinke i odrasli
oblici
- najee prezimi u stadiju jajeta
- liinke bue hodnike unutar vrbine ibe i grana te u glavi korijena, ovisno o mjestu ovipozicije
izbue brojne rupice kroz koje ispada pilovina
- mladi nasadi propadaju
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- suzbijanje se provodi primjenom insekticida u vrijeme poetnog razvoja veine liinki, dok jo nisu
ule duboko u drvo, najee krajem zime i poetkom proljea
- mogu se suzbijati i odrasle pipe u trenutku masovne pojave
- mjestimice se spaljuju glave vrba u kojima prezimi tetnik
POPILLIA JAPONICA Japanski pivac
- karantenski tetnik za cijelu Europu na A1 listi
- najvea opasnost prijeti u blizini uzletita na koja slijeu zrakoplovi koji dolijeu s atlanske obale
SAD-a
- odrasli oblik se hrani liem oko 300 razliitih biljnih vrsta, najee voaka, ukrasnog drvea te
zeljastih biljaka posebno preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Castanea, Glycine,
Juglans, Malus, Platanus, Populus, Prunus, Rosa, Rubus, Salix, Tilia, Ulmus i Vitis
- vrlo je prodrljiv te izgriza lie, ostavljajui samo ile
- moe otetiti i razliite plodove

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

65

liinke se hrane korijenjem ratarskih i povrtlarskih biljaka, livadskog ali i drvenastog bilja, takoer
pravei velike tete
prezime liinke drugog ili treeg stadija u tlu na 5 15 cm dubine
kukulje se u tlu
krajem lipnja javlja se odrasli oblik
enke odlau jaja u tlo
za sada treba samo pojaati napore za pravovremeno otkrivanje zaraze, posebice u blizini
uzletita
ako se otkrije, treba provesti radikalne mjere iskorjenjivanja eradikacije
nakon udomaenja, odrasli oblici i liinke suzbijat e se insekticidima na slian nain kao obini
hrut

COSSUS COSSUS Vrboto


- napada deblo i deblje grane raznih vrsta voaka, a posebno esto vrbu, brezu, topolu, brijest i
dr. najradije napada starija stabla debljeg debla
- enka esto odlae jaja upravo na stablo iz kojeg se razvila, pa zbog kumuliranja zaraze ono brzo
propada
- gusjenice se ubuuju u stablo ili deblju granu
- porastom gusjenice i hodnik postaje sve iri iz njegova otvora ispadaju grizotine i curi biljni sok
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori
ZEUZERA PYRINA Modro sitance (granoto)
- napada tanje grane, ali se moe nai i u debljim granama, pa i u stablu
- napada gotovo sve vrste voaka, ukljuujui i maslinu, nadalje brezu, javor
- leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
- gusjenice su heliofilne te se kreu prema svjetlu, prema vrkovima grana i izboja na kojima se
nalaze tamo se ubuuju u tanke granice, u kojima bue hodnik prema dolje
- napadnute se granice sue na dijelu iznad buotine
- katkad bue hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlae stablo, ono brzo
propada
- kroz izlazni otvor gusjenice ispada pilovina oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio
hodnika koji se moe prstom napipati
- nazonost jedne gusjenice u dvogodinjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
- naroito esto napada drvee koje trpi od sue i uope slabije njegovano i odravano drvee
- enka esto odlae jaja na isto stablo u kojem se razvila, pa mogu u nekom vonjaku ili drvoredu
pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaraena
- preventivno suzbijanje je mogue u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad
gusjenice povremeno izlaze iz svojih buotina preporuuju se sredstva s izvjesnim dubinskim
djelovanjem da bi se unitile i one gusjenice koje su se ve ubuile, a nalaze se jo plitko ispod
kore, npr. fosfamidon (vie nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te
piretroidi
- kurativno suzbijanje se sastoji u unitenju gusjenice u grani ili deblu utrca se sredstvo na
osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah
zatvori voarskim voskom
- grane zaraene granotoom ili vrbotoom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri emu treba
paziti da se odree i dio sa tetnikom
- staro zaraeno drvee treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

66

PHYLLONOTYCTER POPULIFOLIELLA Topolin lisni miner


- vrlo je est tetnik na topolama i jablanima
- u Zagrebu je zabiljeeno desetak mina na svakom listu i potpuno unitenje desetak starijih listova
na svakoj grani
- veliki rojevi leptiria ulijeu u stanove i ometaju stanovnike molestanti
- upotreba insekticida se ne moe preporuiti u urbanim sredinama
GYPSONOMA ACERIANA Topolin savija
- gusjenice se hrane samo na topolama oteuju terminalni lisni pup, pa se izboji razvijaju u
obliku metle, nagrizaju lie s nalija i ubuuju se u izboje
- preporuuje se zimi tretirati diklorvosom, a tijekom vegetacije treba primijeniti organofosforne
insekticide ili piretroide
SESIA APIFORMIS Strljenka
LYMANTRIA DISPAR Gubar
- zrazito je periodini tetnik
- glavni imbenici koji reguliraju dinamiku populacije su razni prirodni neprijatelji paraziti i
predatori, posebice uzronici bolesti, a i klimatske prilike i prikladnost biljaka hraniteljica
- gubar je primarni tetnik hrastovih uma, iako se moe hraniti i drugim drveem, npr. topolom,
brezom, javorom i drugim vrstama
- vrlo esto napada i vonjake i u njima se hrani jabukom, ljivom, trenjim i drugim vrstama voaka
- osim lia moe izgrizati cvjetove, a i povrinu plodova, npr. marelica
- prezime jaja u jajnom leglu
- gusjenice izlaze iz jaja krajem travnja te nekoliko dana ostanu na jajnom leglu, a zatim se
razilaze
- tijekom svibnja i prve polovice lipnja prave tete hranei se liem
- krajem lipnja i u srpnju, razvijaju se leptiri
- zbog velike prodrljivosti gusjenica pri njihovoj masovnoj pojavi nastaje golobrst cijelih uma,
drvoreda ili vonjaka
- brojnost leptira se moe pratiti seksualnim mamcima koji privlae mujake

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

67

suzbijanje gubara se obavlja struganjem i spaljivanjem jaja iz jajnih legala ili njihovim
premazivanjem sredstvima za zimsko prskanje ili petrolejom
gusjenice gubara mogu se suzbijati koritenjem bioinsekticida na osnovi bakterije Bacillus
thuringiensis kurstaki koriste se dok su gusjenice u drugom stadiju
ekoloki je prihvatljiva i primjena biotehnikih insekticida regulatora razvoja kukaca poput
diflubenzurona, teflubenzurona ili tebufenozida dok su gusjenice u prva 2 stadija svog razvoja
kod ogranienih zaraza je mogue uporabom veeg broja seksualnih atraktanata uloviti i unititi
brojne mujake ili izazvati njihovo dezorijentiranje i time onemoguiti suzbijanje gubara
isputanjem sterliziranih mujaka
od kemijskih insekticida najvie se koriste insekticidi na bazi klorpirifosetila, triklorfona,
deltametrina, alfacipermetrina i drugi
TETNICI GOLOBRSTA

MELOLONTHA MELOLONTHA Obini hrut


- odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim
godinama mogu izazvati golobrst
- njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka
- dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama
- razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine
- odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma
ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.
- liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke
najvee, pa rade najvee tete
- klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine
- gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije
ovipozicije na te povrine
- suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo
ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla njima se moe hraniti perad
- kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)
- grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi
vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m 2 u treoj, odn
3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2
grice po m2
- blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode
treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim
liarama zemljite treba 10 dana nakon poetka leta hruta temeljito obraditi jer u sasvim golo
zemljite enke nerado odlau jaja
- ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini
insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz
inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije
sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i
imidakloprida
MALACOSOMA NEUSTRIA Kukaviji suznik
- ubraja se u tetnike golobrsta
- najee se hrani liem ljive, napada i druge kotiave voke i jabuku
- prezime jaja u jajnom leglu gusjenice se javljaju u svibnju i lipnju i hrane se liem voaka
- zadravaju se u skupini, esto na raljama debljih grana, gdje se presvlae pokrivene tankom
preom zatim se razilaze radi ishrane
- gusjenice esto napadaju njihovi prirodni neprijatelji, najee parazitske osice, no posebice su
podloni napadu raznih uzronika bolesti
- radi smanjenja zaraze mogu se rezati i spaliti granice s jajnim leglom, a smanjenju zaraze
pridonosi i zimsko prskanje voaka uljanim organofosfornim sredstvima
- izravno suzbijanje se obavlja na poetku jaeg napada insekticidima na osnovi klorpirifosetila,
triklorfona, piretroidima, a uinkoviti su i neki regulatori razvoja kukaca
APORIA CRATAEGI Glogov bijelac

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

68

ubraja se u tetnike golobrsta, a njegove gusjenice u masovnoj pojavi mogu do gola obrstiti
pojedine voke, pa i cijele vonjake
prezime gusjenice u grupi, u suhom listu privezanom preom na granu voke
u vrijeme bubrenja pupova gusjenice izlaze iz tog zapretka i izgrizaju pupove, a kasnije mlado
lie
obino u lipnju se javljaju leptiri, enke odlau jaja na donju stranu lia
gusjenice izlaze iz jaja jo tijekom ljeta, skeletiraju list gusjenice su esto parazitirane od brojnih
parazitskih osica i drugih nametnika
suzbijanje glogova bijelca se vrlo uinkovito provodi skidanjem i spaljivanjem zapredenog lia
tijekom zime, kad je ono dobro vidljivo na vokama
izravno suzbijanje se provodi im pone jai napad tetnika, a esto je potrebno insekticide
koristiti ve u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova
od insekticida se koriste insekticidi na osnovi klorpirifosetila, triklorfona, piretroidi, a dolaze u obzir
i diflubenzuron i neki drugi regulatori razvoja kukaca

LYMANTRIA DISPAR Gubar


- izrazito je periodini tetnik
- glavni imbenici koji reguliraju dinamiku populacije su razni prirodni neprijatelji paraziti i
predatori, posebice uzronici bolesti, a i klimatske prilike i prikladnost biljaka hraniteljica
- gubar je primarni tetnik hrastovih uma, iako se moe hraniti i drugim drveem, npr. topolom,
brezom, javorom i drugim vrstama
- vrlo esto napada i vonjake i u njima se hrani jabukom, ljivom, trenjim i drugim vrstama voaka
- osim lia moe izgrizati cvjetove, a i povrinu plodova, npr. marelica
- prezime jaja u jajnom leglu
- gusjenice izlaze iz jaja krajem travnja te nekoliko dana ostanu na jajnom leglu, a zatim se
razilaze
- tijekom svibnja i prve polovice lipnja prave tete hranei se liem
- krajem lipnja i u srpnju, razvijaju se leptiri
- zbog velike prodrljivosti gusjenica pri njihovoj masovnoj pojavi nastaje golobrst cijelih uma,
drvoreda ili vonjaka
- brojnost leptira se moe pratiti seksualnim mamcima koji privlae mujake
- suzbijanje gubara se obavlja struganjem i spaljivanjem jaja iz jajnih legala ili njihovim
premazivanjem sredstvima za zimsko prskanje ili petrolejom
- gusjenice gubara mogu se suzbijati koritenjem bioinsekticida na osnovi bakterije Bacillus
thuringiensis kurstaki koriste se dok su gusjenice u drugom stadiju
- ekoloki je prihvatljiva i primjena biotehnikih insekticida regulatora razvoja kukaca poput
diflubenzurona, teflubenzurona ili tebufenozida dok su gusjenice u prva 2 stadija svog razvoja
- kod ogranienih zaraza je mogue uporabom veeg broja seksualnih atraktanata uloviti i unititi
brojne mujake ili izazvati njihovo dezorijentiranje i time onemoguiti suzbijanje gubara
isputanjem sterliziranih mujaka
- od kemijskih insekticida najvie se koriste insekticidi na bazi klorpirifosetila, triklorfona,
deltametrina, alfacipermetrina i drugi
EUPROCTIS CHRYSORRHOEA Zlatokraj
- prouzrokuje golobrst voaka i nekih vrsta ukrasnog drvea
- prvenstveno je tetnik uma, posebno hrastovih uma, a od voaka najee napada jabuke i
ljive
- prezime male gusjenice u zapretcima koji se sastoje iz nekoliko suhih listova povezanih gustom
preom
- zapretci vise na granama, a razlikuju se od glogova bijelca po tome to se sastoje iz vie listova
vrsto povezanih preom, s mnogo gusjenica
- rano u proljee, odmah nakon gusjenica glogova bijelca, poinju i gusjenice zlatokraja izlaziti iz
zapretka hrane se izgrizanjem pupova i mladog lia
- glavni napad se odvija krajem travnja i u svibnju
- u lipnju lete leptiri enke odlau jaja u skupinama, na naliju lia
- gusjenice skeletiraju lie, tj. izgrizaju lisno tkivo na naliju lista, ostavljajui neoteenu gornju
pokoicu i nervaturu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

69

najee se nalaze na vrnom liu, a sredinom ljeta zapredaju lie u zapredak


suzbija se kao i glogov bijelac skidanjem zapredaka zimi ili kemijski kao gubara

HYPHANTRIA CUNEA Dudovac


- pogoduje mu poveana relativna vlanost zraka uz umjerenu tempeturu
- izraziti je polifag daje prednost liu duda, no gotovo se istim intenzitetom hrani i liem svih
vrsta voaka, ukljuujui i orah, brojno umsko i ukrasno drvee, vinovu lozu, pa i neke zeljaste
biljke
- prezime kukuljice na skrovitim mjestima pukotina kore, izmeu letvi na putovima, na zidovima
kua i sl.
- krajem travnja, ee poetkom svibnja izlijeu leptiri
- gusjenice u poetku ive zajedniki, isprva skeletirajui lie, a kasnije mogu poderati cijelu
plojku, ostavljajui samo najdeblje ile
- lie kojim se hrane zapredaju gustom preom u zapredak unutar kojeg se nalaze isprva taj
zapredak obuhvaa samo nekoliko listova, no ubrzo zahvaa cijele granice, a zatim i grane
- kad skupina gusjenica podere lie na jednoj grani, prelazi na susjednu
- gusjenice tijekom druge polovice kolovoza, ee u rujnu, ponovno deru lie, jer taj tetnik
ima kod nas 2 generacije godinje
- vrlo je uinkovito mehaniko suzbijanje dudovca skidanjem i unitavanjem malih zapredaka punih
gusjenica
- dudovac je periodiki tetnik i njegova pojava esto iznenadi, pa se suzbijanju pristupa prekasno
- klasine lovne svjetljke vrlo dobro privlae leptire dudovca
- vrlo su dobri rezultati postignuti suzbijanjem dudovca bioinsketicidima na bazi bakterije Bacillus
thuringiensis
- primjena bioinsekticida posebice je uputna u malim vonjacima i na ukrasnom drveu u blizini
nastambi da bi se izbjegla opasnost od trovanja ljudi, ivotinja i pela te izbjeglo oneienje
okoline
- kemijsko suzbijanje se prvodi istovremeno sa suzbijanjem drugih vanijih tetnika (npr. jabunog
savijaa), pa nije potrebno izravno tretiranje protiv dudovca
- u sluaju jaeg napada gusjenica mogu se suzbiti tretiranjem insekticidima na bazi klorpirifosetila,
fentrotiona, piretroidima i dr.

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

70

TETNICI RATARSKIH KULTURA


TETNICI ITARICA
LIMOTHRIPS CEREALIUM itni trips
HAPLOTHRIPS TRITICI Penini trips
prezimi odrasla liinka u ostacima bilja na tlu
kada temperature u proljee porastu na 8 10C poinje aktivnost najee se javlja u
vrijeme poetka klasanja penice
liinke siu na pljevicama, koje pobijele, te na zrnju dok je u mlijenoj i votanoj zrelosti
katkada su klasovi turi, zrnje ostaje manje
na ranim sortama zrnje katkada sazrije prije nego to liinke dou u zadnji stadij razvoja pa
mnoge uginu
ima 1 generaciju godinje, a razvoju pogoduje toplo i suho vrijeme i monokultura strnina
obrada strnita odmah poslije etve znatno smanjuje brojnost tetnika idue godine
pragom odluke se smatra 10 20 tripsa po klasu u mlijenoj odn. 30 40 jedinki po klasu u
votanoj zrelosti
EURYGASTER i AELIA vrste itne stjenice
itne stjenice prezime na obroncima brda, na uzvisinama ili kosinama pokrivenim liem
najee su na rubovima uma, u vonjacima, pa i uz vinograde na povienim poloajima
u proljee stjenice postaju aktivne na poloajima izloenim junom suncu katkad ve
poetkom travnja
osim penice, manje naseljavaju i druga strna ita, te neke trave
liinke se najee javljaju sredinom svibnja prolaze 5 stadija razvoja
liinke siu na zrnu u mlijenoj i votanoj zriobi obavljaju neku vrstu izvaneluane probave
time to u zrno utrcavaju proteolitske enzime koji razgrauju bjelanevine, a to stjenice usisavaju
razgradnja bjelanevina zrna je glavna teta jer zrno gubi kakvou rade iz tvrde meku penicu
pri jakoj zarazi i velikom broju tzv. stjeniavih zrna kruh gubi svojstvo pecivosti te se tijesto "ne
die"
ako liinke napadnu u vrijeme cvatnje ili ubrzo nakon nje, gubi se i na prirodu
klasovi su djelomino prazni, a zrna su zakrljala
na zrnju se vidi tokica uoljiva ako se zrno promatra osvijetljeno sa suprotne strane (metoda
prosvjetljivanja)
tijekom razvoja liinki su jo prisutni i prezimjeli odrasli oblici katkad siu vlat pa prekinu dovod
sokova, a klas pobijeli i prazan je
odrasli oblici siu i na zrnju, poveavajui tete liinki
pragom odluke se smatra 4 5 liinki po m2
vrlo velik utjecaj na pojavu itnih stjenica imaju njihovi prirodni neprijatelji veinom parazitske
osice iz roda Asolcus, koje parazitiraju jaja
treba paziti s koritenjem insekticida kako se ne bi unitili paraziti treba koristiti selektivne
insekticide (triklorfon)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

71

u sluaju potrebe, od insekticida bi trebalo primjeniti triklorfon, fention, fenitrotion, eventualno i


piretroide, ali samo ako ima malo prirodnih neprijatelja ili nakon razdoblja njihove masovne pojave
brza etva uz to manje osipanje, smanjit e zarazu idue godine

RHOPALOSIPHUM PADI Sremzina lisna u


moe biti anholociklika i tada prezimi kao odrasla enka na raznim gramineama
ako je holociklika, prezimi kao zimsko jaje na Prunus padus (sremza)
fundatrix izlazi iz jaja uglavnom u oujku
prve generacije se razvijaju na sremzi, ljivi i drugom drvenastom bilju
krilate generacije se javljaju krajem travnja ili u svibnju
migracija na strnine se uglavnom odvija u svibnju i lipnju; na strninama je posebice brojna
u jesen
naseljava list, stabljiku i klas, gotovo jednakomjerno
ljeti ivi na samoniklim itima, travama i kukuruzu prije nego se vraa na sremzu naseljuje
ozime tek iznikle itarice, gdje moe uiniti velike tete, naroito prenoenjem virusa
najvaniji je prenosilac najopasnijeg virusa itarica BYDV (barley yellow dwarf virus)
MACROSIPHUM EUPHORBIAE Mljeikina lisna u
SCHIZAPHIS GRAMINUM Penina lisna u
SITOBION AVENAE Zobena lisna u
monoecijska (uzak krug domaina) i holociklika vrsta, a u krajevima s blagom zimom
anholociklika
prezimi kao zimsko jaje ili odrasla enka na ozimim itaricama ili viegodinjim klasastim travama
migrira unutar porodice Poaceae
krilata generacija se javlja uglavnom u prvoj dekadi travnja
migracija na trave i samonikla ita se odvija uglavnom krajem svibnja ili poetkom lipnja
sie na listu, stabljikama i klasu uglavnom se koncentrira na klasu gdje ini i najvee tete, te
na gornjim listovima (Igrc Bari)
njezinom brem razvoju i razmnoavanju pogoduju vee temperature, via relativna vlaga zraka
te pojaana gnojidba duikom
prenosilac virusa BYDV
METOPOLOPHIUM DIRHODUM Ruina u
- holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na vrstama roda Rosa, koje naputa uglavnom poetkom lipnja i seli se
na razne vrste iz porodice Gramineae
- kod nas je vrlo esta na strnim itaricama
- nalazimo je na svim dijelovima biljaka, iako su glavni napadi ipak na naliju donjih listova
- njezinom razvoju i razmnoavanju naroito pogoduju vie temperature i relativna vlaga zraka,
posebno visoka vlaga u gustim sklopovima biljaka
- prenosi BDYV
ZABRUS TENEBRIOIDES Crni itarac, zabrus
- u vrijeme mlijene i votane zrelosti se javljaju odrasli kornjai hrane se zrnjem, ali pri
tome ne nanose vee tete
- u rujnu izlaze liinke koje ivot provode u tlu hrane se nadzemnim dijelovima liem penice,
tako da se (uglavnom nou) penju na biljke te vrne dijelove lia oteuju na karakteristian
nain trgaju ili ihaju vrkove, te poderu mekane dijelove izmeu ilica, a ilice se zbog
gubitka turgora zakovraju
- kovranje preostalih ilica na vrnom dijelu lia, naroito vanjskog lia, te uvuenost vanjskog
lia u tlo omoguuju prepoznavanje napada liinki
- liinke crnog itarca nanose tete u jesen, tijekom listopada i studenog, zatim se njihova
aktivnost smanjuje ili potpuno prestaje
- krajem zime i poetkom proljea liinke nastavljaju ishranu i tada ine najvee tete
- prirodni neprijatelji su im neke gljivice, parazitske muhe gusjeniarke tahine te drugi trci
- osnovna i dovoljna mjera suzbijanja je pravilna plodosmjena u kojoj se ne ponavlja uzgoj penice
poslije penice

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

72

pojavu tetnika smanjuje brzo zaoravanje strni, spreavanje osipanja sjemena, brzo odnoenje ili
unitenje etvenih ostataka i unitenje samonikle penice i travnih korova
prognoza intenziteta pojave je mogua na temelju prisutnosti odraslih kornjaa na klasovima
itarica te na strnitu nakon etve
kurativno suzbijanje provodi se ako po m2 ima vie od 3 5 liinki prvog i drugog razvojnog stadija
insekticidi na osnovi klorpirifosa ili piretroidima
preventivno suzbijanje je mogue primjenom granulata na osnovi klorpirifosa ili drugih zemljinih
insekticida

OULEMA MELANOPUS Crveni itni balac, OULEMA LICHENIS Plavi itni balac
- prezime odrasli oblici u ostacima strnih ita u tlu te na rubovima parcela obraslih travom
- prvi odrasli oblici se pojavljuju kad srednja dnevna temperatura 15-dnevnog razdoblja
prijee 7C, a dnevna temperatura dosegne 10C
- odrasli oblici hrane se intenzivno progrizajui list u obliku uskih pruge ne ostavljajui epidermu
- maksimalni napad se najee zbiva u drugoj polovici svibnja, eventualno u prvoj dekadi
lipnja
- liinke se hrane izgrizanjem (ne progrizanjem) uskih pruga u liu ostavljajui epidermu nastaju
bijele pruge
- za jake zaraze one se spajaju pa cijelo lie pobijeli, to se izdaleka zapaa
- novi odrasli oblici se javljaju u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja
- odrasli oblici se mogu, osim na samoniklim strnim itaricama i nekim vrstama trava, hraniti i na
kukuruzu
- imaju vie prirodnih neprijatelja najei je jajni parazit osica Anaphes flavipes, te paraziti
liinaka osice roda Tetrastichus i Lemophagus curtus
- liinke napadaju i muhe tahine, a od grabeljivaca stjenice i boje ovice
- napada ih i gljivica Beauveria bassiana
- balci najradije napadaju zob, pa jeam, no vrlo rado i penicu
- morfoloki uvjetovana otpornost se sastoji u jaoj dlakavosti lia pojedinih kultivara koja oteava
ovipoziciju, dlake oteuju leglicu enki pa one ugibaju
- jai napad se razvija tamo gdje itni balci stalno nalaze dovoljno hrane u podrujima gdje strna
ita zauzimaju velike povrine
- suzbijanje odraslih oblika je prijeko potrebno za njihova vrlo jakog napada na jare usjeve ili slabo
razvijene ozime usjeve napad od stotinjak odraslih oblika po m2 u takvom sluaju moe
prouzrokovati vee tete pa je primjena insekticida svakako potrebna
- smatra se opravdanim tretirati mjesta koncentracije odraslih oblika (lokalna primjena insekticida)
- osnovno suzbijanje balaca se obavlja primjenom insekticida protiv liinki
- optimalni rok primjene je kad je barem 10 15 % liinki izalo iz jaja
- prag odluke za prirod manji od 5 t/ha vie od 2 liinke po zastavici
za prirod od 5 6 t/ha vie od 1 1.5 liinke po zastavici
za prirod vei od 6 t/ha vie od 0.5 1 liinka po zastavici
- od insekticida djelotvorni su brojni organofosforni insekticidi (npr. klorpirifos, kvinalfos), neki
karbamati, veina piretroida, te derivati nereis toksina (djeluju samo na liinke)
- treba nastojati to vie provoditi lokalizirano suzbijanje
CNEPHASIA PASCUANA itni savija
Sovice pozemljue:
AGROTIS SEGETUM Usjevna sovica
- prezimi potpuno odrasla gusjenica (mlade gusjenice ugibaju tijekom zime) u tlu, odrasle gusjenice
ne prave tete
- leptiri lete tek u svibnju, a masovni let se zbiva najee krajem svibnja
- gusjenice usjevne sovice napadaju usjeve najee tijekom lipnja
- vrlo su prodrljive, a prodrljivost raste geometrijskom progresijom
- imaju dvije, a nekad ak i tri generacije
- pragom razvoja se smatra 10C
- usjevna sovica se javlja periodino u masi razdoblje masovne pojave traje 1 2 godine
AGROTIS IPSILON Sovica ipsilon

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

73

- izraziti je migrant, k nama dolijee s juga


- mogu prezimjeti gusjenice zadnjih stadija ili kukuljice ili rano u proljee doletjeti leptiri i odloiti jaja
- jaja i mlade gusjenice ugibaju tijekom zime
- vrsta ima 2 3, a vjerojatno i vie generacija
- vrsta je higrofilna i ea u vlanijim, pogotovo plavljenim podrujima i vlanim godinama
- gusjenice su polifagne
- pragom razvoja se smatra 8 9C
EUXOA TEMERA Proljetna sovica
- prezimljuje gusjenica u ljuski jaja, tzv. jajna gusjenica, u tlu
- tete nastaju tijekom travnja
- razvoj traje do 2 mjeseca pa se tete proteu i u svibanj
- ova vrsta ima jednu generaciju godinje
- takoer je vrlo polifagna vrsta
- u usjevu se esto iri frontalno ili pravi oaze oteenih biljaka, a katkada masovno naputa
unitene parcele u potrazi za novom hranom
EUXOA TRITICI Penina sovica
- prezimljuju gusjenice u ljusci jajeta, slino proljetnoj sovici
- napadaju kukuruz, povre i druge usjeve
- vrsti odgovaraju suniji uvjeti (kserofilna vrsta)
-

gusjenice pozemljue pregrizaju vrat korijena, katkad i stabljiku, hrane se prizemnim liem,
uvlae se u stabljiku kukuruza i drugih biljaka, nagrizaju gomolje krumpira koji su plitko u zemlji,
itd.
napadnute biljke ugibaju ili se lome, sklop im je rijedak, lie izgrieno, gomolji imaju smanjenu
vrijednost
kod nas su esti tetnici kukuruza krajem proljea, katkad i eerne repe, suncokreta, raznih vrsta
povra, a poetkom jeseni i ozimih strnih ita ili uljane repice
od agrotehnikih mjera veliki utjecaj na brojnost sovica pozemljua ima prisutnost korova
korovi privlae leptire svojim cvjetovima, jer bez ishrane nektarom leptiri nisu plodni
na nezakorovljenom usjevu ima manje gusjenica, ali tete od jedne gusjenice su mnogo vee jer
se hrane samo kulturnom biljkom (jer nema korova)
ranija sjetva, dobra priprema tla i njega usjeva te optimalna gnojidba ubrzavaju dolazak biljaka u
stadij kad su tete od gusjenica pozemljua manje
od biolokih mogunosti suzbijanja dosadanje formulacije bakterije B. thuringiensis nisu
zadovoljile
preostaje mogunost uzgoja i isputanja parazitske osice roda Trichogramma
kod nas su poznate godine jakih napada i velikih teta na kukuruzu, eernoj repi, duhanu,
suncokretu i razliitim vrstama povra, a bilo je teta i u jesen na strnim itaricama i uljanoj repici
odrasle gusjenice, zbog votane prevlake na tijelu, su otporne na kontaktno djelovanje insekticida,
a za digestivno djelovanje je potrebno da poderu dosta hrane za zatitu je presudno
pravovremeno kurativno suzbijanje, dok su gusjenice jo u drugom ili treem stadiju razvoja
kratkorona prognoza brojnosti gusjenica mogua je samo djelomino na temelju praenja
brojnosti leptira dosadanja iskustva ne pokazuju sigurnu korelaciju izmeu brojnosti leptira
leptiri se mogu loviti lovnim svjetiljkama
veliki napredak je postignut pronalaskom feromona svojim mirisom privlae mujake samo
jedne vrste
pragom odluke se smatra 1 2 gusjenice po m2
ve primjena granuliranih sisteminih insekticida za suzbijanje injaka moe smanjiti tete od
onih vrsta sovica koje brzo poslije sjetve napadaju usjeve insekticidi na osnovi karbofurana,
terbufosa i neki drugi
i tretiranje tla nesisteminim insekticidima klorpirifosetil, foksim (koji su jedini doputeni u
povru) smanjuje broj gusjenica
biljice koje izrastu iz sjemena tretiranog sisteminim insekticidom bit e takoer manje oteene
od tih tetnika

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

74

osnovna mjera zatite od pozemljua je kurativna folijarna primjena insekticida prskanjem


piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin) primjena kojih je doputena i u
povru
na ostalim kulturama se mogu primijeniti i neki organofosforni insekticidi (klorpirifosetil, kvinalfos),
a uinkoviti mogu biti i neki regulatori razvoja kukaca (diflubenzuron)
djelotvorna, ali najskuplja mjera zatita je rasipanje zatrovanih mamaca mamci od mekinja
kojoj se doda 5 % eera insekticid na osnovi klorpirifosetila ili triklorfona

TIPULA OLERACEA Tipule-komari


MAYETIOLA DESTRUCTOR Hesenska muica
- prezimi odrasla liinka u oziminama
- leti u proljee; odlae jaja na lice lia
- liinke prodiru u vlat i zadravaju se u najdonjem internodiju
- zaraena vlat, a esto i lie se sue vlat se moe i prelomiti
- vrsta ima 2 generacije godinje
- u vrijeme sjetve ozimina pojavljuje se jesenska generacija muica ta generacija odlae jaja, te
liinke u jesen prave tetu i prezime
- temeljito unitavanje strni smanjuje zarazu
OPOMYZA FLORUM uta penina muha
HAPLODIPLOSIS MAREINATA Sedlasta muica ikarica
SITODIPLOSIS MOSELLANA Crvena penina muica ikarica
- ima 1 generaciju godinje
- prezimi liinka u tlu
- imago se javlja krajem svibnja i u lipnju
- jaja odlae na osnove cvjetova u klasu
- liinka se hrani cvjetovima i plodnicom napadnuti klasovi su turi
- tehnoloki je tetnik
CONTARINIA TRITICI uta penina muica ikarica
- napada sve vrste strnih itarica i trava
- oteuje klasove
- ima jednu generaciju godinje
- prezime liinke u kokonu plitko u tlu; u tlu se i kukulji
- odrasli lete u svibnju, no njihova pojava moe biti vrlo razvuena i zbivati se i u lipnju leti
kasnije, pogotovo u brdskim podrujima, a u njima je ovaj tetnik osobito est
- liinke se hrane dijelovima cvjetova na jednom klasu ih se obino nalazi mnogo dijelovi klasa
ovrsnu, deformiraju se i pretvaraju u izrasline ike
- dio liinki koji prezimljuje moe ostati u dijapauzi nekoliko godina
- suni poetak proljea uzrokuje visoku smrtnost liinki koje se kukulje
DELIA PLATURA, DELIA FLORILEGA Korijenove muhe
- polifagan tetnik zabiljeene su tete na penici, grahu, soji i kukuruzu, a mogu napasti i
graak, krastavce, luk, rajicu, pinat, parogu i drugo povre, zatim duhan, crvenu djetelinu,
konoplju, eernu repu itd.
- prezime najee kao kukuljice u tlu, rjee kao liinke ili odrasli oblici
- prezimjela generacija obino leti rano u proljee (travanj)
- liinke oteuju nabubrjelo sjeme, izgrizajui ga iznutra, klicu, kotiledone dok su jo u tlu,
podzemne dijelove stabljike, korijenje ili vrat korijena, pa biljke ne niu ili tek iznikle biljke ugibaju
- esto se ubuuju u kotiledone, vrat korijena ili u izniklu biljku
- tetnik ima 2 3 generacije godinje, no najvanija je prva generacija
- sve agrotehnike mjere koje ubrzavaju nicanje smanjuju tete od korijenovih muha
izbjegavanje sjetve u vrijeme jaeg leta muha smanjit e zarazu
- tretiranje sjemena insekticidom ili primjena zemljinih insekticida protiv tetnika u tlu moe
radikalno smanjiti tete

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

75

u inozemstvu se pragom odluke za suzbijanje najee smatra jedna liinka po biljci ili sjemenu

DELIA COARCTATA Siva itna (ozima) muha


- najee napada penicu, a moe napasti i jeam i ra
- prezime sazrela jaja u tlu
- liinke izlaze iz jaja od sijenja
- uvlae se u biljke penice, gdje se hrane sonim tkivima, naroito vegetacijskog vrha
- kukulje se u bazi busa ili u tlu
- muhe lete od kraja proljea, katkad sve do kolovoza
- najvee tete nastaju na kasno zasijanoj ozimoj penici, a pogotovo na rano zasijanoj jaroj
penici
- srano lie uti, lako se moe izvui
- ovisno o razvojnom stadiju napadnutih biljaka i broju liinki dolazi do ugibanja biljaka i pojave
pljeina
- ima samo jednu generaciju godinje
- suzbijanje se provodi sjetvom sjemena tretiranog insekticidima
PHORBIA SECURIS Crna penina muha

OSCINELLA FRIT vedska muha


- prezime odrasle liinke unutar ozimih itarica te se, najee u travnju, preobrazuju u odrasle
muhe prve generacije
- idua generacija leti u lipnju, odlae jaja na klas i u njemu se razvija liinka
- krajem ljeta i u jesen moe se razviti jo jedna ili 2 generacije jer tetnik kod nas ima 3 4
generacije godinje
- tete u oziminama preteno pravi liinka koja prezimi u njima pa se tete manifestiraju vrlo
rano, ve krajem zime
- tete na jarim strninama i kukuruzu ini prva proljetna generacija najee u svibnju
- napadnute biljke strnina imaju poutjeli i esto zakovrani srednji list, a katkada uti i ostalo lie
i vlat se moe osuiti
- na kukuruzu su znaci napada liinki vedske muhe vrlo razliiti lie je na vrkovima
raserupano, esto posmei, kao da je ofureno mrazom, stabljika je pri tlu odebljala, lie se ne
izvlai iz rukavca
- biljke zaraene u mlaem stadiju razvoja ili s vie liinki zaostaju u razvoju, mnoge uope ne daju
klip
- rjei uzgoj ugroenih kulturnih biljaka na istim povrinama smanjuje intenzitet napada; na jae
zaraenim poljima treba unitavati ostatke biljaka ili ih duboko unositi u tlo
- rana sjetva jarih usjeva smanjuje tete, tovie uz povoljne vremenske prilike rano zasijani usjevi
mogu izbjei svaku tetu
- pojava muha moe se pratiti utim ljepljivim ploama koje privlae muhe ili koenjem keerom u
vrijeme leta
- tretiranje sjemena kukuruza sisteminim insekticidima protiv tetnika u tlu (vidi kod injaka) moe
smanjiti ili ak potpuno sprijeiti tete od vedske muhe, a slino mogu djelovati i granulirani
sistemini insekticidi primijenjeni uz sjeme u sjetvi
- osnovnu tekoa za kurativno suzbijanje predstavlja periodinost tetnika te nedovoljno
poznavanje nekih elemenata potrebnih za prognozu jaine pojave
CHLOROPS PUMILIONS Klorops
AGROMYZA LUTEITARSIS uti miner penice, A. NIGRELLA Crni penini miner.. LISNI MINERI
STRNIH ITA

imaju 1 generaciju godinje, a prezimljuju u tlu kao kukuljice


odrasli oblici se javljaju u oujku i travnju
jaja odlau najee potkraj svibnja enke odlau jaja na list najblii klasu (na zastavicu)
liinke se odmah ubuuju u parenhim lista
mine se ire postupno, kako liinke rastu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

76

glavnina mina se nalazi na vrnom dijelu ili u gornjoj treini lista


krajem svibnja i poetkom lipnja liinke zavravaju razvoj, naprave rupicu u epidermi lista te
padaju na tlo
kukulje se plitko u tlu i tamo prezime
zbog vanosti vrnog lista za nalivanje zrna, visina teta prvenstveno ovisi o veliini mine, tj. mina
na vrnom listu
na pojavu lisnih minera strnih ita vei utjecaj imaju prirodni neprijatelji, posebice neki parazitski
dvokrilci te parazitske osice

DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda


- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
ANGUINA TRITICI Penina nematoda
- zbog ove oligofagnosti pojava uvelike ovisi o plodosmjeni
- lie zaraenih biljaka je popreno jako zakovrano ("ondulirano"), te spiralno uvijeno svo lie
zaraene biljke je takvo
- biljke zaostaju u rastu, krljave su i ne klasaju
- gale su neto ire od zrna, pa pljevice stre, to se lako uoava
- zaraza se iri galama
- ima jednu generaciju godinje
- suzbijanje se provodi izbjegavanjem ponavljanja sjetve strnine na strninu te sjetvom aprobirane
sjemenske penice
- usjev se ne priznaje sjemenskim ako aprobator u njemu nae makar jednu biljku zaraenu
peninom nematodom
- gale se mogu odvojiti od sjemena i mehaniki, uobiajenim ienjem sjemena
TETNICI KUKURUZA
GRYLLOTALPA GRYLLOTALPA Rovac
- ivi u hodnicima koje kopa u tlu
- odrasli kukci izlaze iz tla u lipnju i srpnju i trae suprotni spol
- nakon kopulacije, enka se zavlai u dublje slojeve, gdje odlae jaja
- rovac esto za prezimljenje trai hrpice stajskog gnoja zakopane u tlu ili na povrini tla, ili se
uvlai u hrpe komposta i sline materijale u kojima je toplije zbog razgradnje organske tvari
- rovci esto kopaju hodnik tik ispod povrine tla esto se kreu uzdu redova zasijanih biljaka
gdje je tlo, zbog prolaza sijaeg rala, neto rahlije, pa pregrizaju vrat korijenja mladih biljica koje
im smetaju u prolazu
- unitenje nekoliko biljica kukuruza, eerne repe ili suncokreta jedne za drugom u redu je tipina
slika teta od rovca na biljicama se ne zapaaju tragovi ishrane, samo su pregriene
- tipine tete rovac nanosi i gomoljima krumpira u kojima izgriza duboke rupe
- prilikom oranja se mnogi rovci izbacuju na povrinu tla, gdje se mogu ubiti, a esto ih pojedu ptice
koje se skupljaju iza pluga
- prisutnost jednog rovca na 2 3 m 2 povrine na koju se sije ratarski usjev ili na 4 m 2 povrine na
koju dolazi povre upuuje da je potrebna preventivna zatita

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

77

preventivna zatita je jedino mogua prije ili u vrijeme sjetve zemljinim insekticidima foksim,
klorpirifosetil, karbofuran
za primjenu u povru doputeni su samo insekticidi na osnovi foksima i klorpirifosetila
moe se suzbijati u vrijeme izlaska iz tla (lipanj, srpanj) i rasipavanjem mamca na osnovi
metiokarba
treba pregledati rubove gnojita i pronaene rovce unititi

RHOPALOSIPHUM MAIDIS Kukuruzna lisna u


RHOPALOSIPHUM PADI Sremzina lisna u
moe biti anholociklika i tada prezimi kao odrasla enka na raznim gramineama
ako je holociklika, prezimi kao zimsko jaje na Prunus padus (sremza)
fundatrix izlazi iz jaja uglavnom u oujku
prve generacije se razvijaju na sremzi, ljivi i drugom drvenastom bilju
krilate generacije se javljaju krajem travnja ili u svibnju
migracija na strnine se uglavnom odvija u svibnju i lipnju
naseljava list, stabljiku i klas, gotovo jednakomjerno
ljeti ivi na samoniklim itima, travama i kukuruzu
prije nego se vraa na sremzu naseljuje ozime tek iznikle itarice, gdje moe uiniti velike tete,
naroito prenoenjem virusa
na strninama je posebice brojna u jesen
najvaniji je prenosilac najopasnijeg virusa itarica BYDV (barley yellow dwarf virus), a prenosi i
druge viruse itarica, kukuruza i drugih kultura
SITOBION AVENAE Zobena lisna u
monoecijska (uzak krug domaina) i holociklika vrsta
prezimi kao zimsko jaje ili odrasla enka na ozimim itaricama ili viegodinjim klasastim travama
migrira unutar porodice Poaceae
krilata generacija se javlja uglavnom u prvoj dekadi travnja
migracija na trave i samonikla ita se odvija uglavnom krajem svibnja ili poetkom lipnja
sie na listu, stabljikama i klasu uglavnom se koncentrira na klasu gdje ini i najvee tete, te
na gornjim listovima (Igrc Bari)
njezinom brem razvoju i razmnoavanju pogoduju vee temperature, via relativna vlaga zraka
te pojaana gnojidba duikom
prenosilac virusa BYDV
ELATERIDAE Klisnjaci, injaci
- injaci se ubrajaju u najvee tetnike naih ratarskih usjeva tete kukuruzu, eernoj repi,
suncokretu, krumpiru, povru, a povremeno su toliko brojni da tete i strnim itaricama
- kod nas je prisutno vie vrsta injaka (klisnjaka) prema zailjenom konusnom zatku lako se
prepoznaju liinke najtetnijeg roda Agriotes
- razvoj traje 3 4 godine odn. odvija se za 4 5 kalendarskih godina
- zbog ulova odraslih od travnja do rujna izgleda da mogu prezimjeti razliiti stadiji
- liinke se hrane organskom tvari koja se nalazi u tlu oteuju korjenie razliitog bilja
- ovisno o razvoju, koji moe trajati 3 5 kalendarskih godina, druge godine najvee tete prave
liinke koje se u treoj godini preobrazuju u odrasle oblike
- liinke privlai korijenje koje izluuje CO2, pri emu osjeaju i vrlo niske koncentracije u tlu
- liinke se hrane kaom u koju pretvaraju korijenje kojim se hrane hrane se korijenjem, izgrizaju
i uvlae se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen mrkve i repe, a katkad i u
sjeme
- glavna teta nastaje prorjeivanjem sklopa, no i mnoge preostale biljke, ako imaju oteen
korijen, zaostaju u razvoju
- najvee tete nanose injaci usjevima rijetkog sklopa najugroeniji je kukuruz, eerna repa i
suncokret, nadalje duhan, krumpir te povre
- u jednogodinjim usjevima ugroenost pojedine kulture ne ovisi toliko o usjevu koji je tu bio
prethodne godine, nego o usjevima koji su bili 2 ili 3 godine ranije
- na odluku o suzbijanju moe utjecati i poznavanje povijesti table (parcele)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

78

tona slika o brojnosti injaka, a time i o potrebi suzbijanja, dobiva se samo utvrivanjem stanja
zaraze u tlu mogue je uiniti pregledom tla
u zapadnim vlanijim podrujima, gdje radi dostatne vlage jedna jedinka napravi neto manje
tete, pragom odluke smatra se 3 5 injaka na m 2 pred sjetvu kukuruza, eerne repe,
suncokreta, povra, rasaivanje duhana i povra te sadnju krumpira, a u istonim aridnim
podrujima ta je brojka znatno manja i iznosi 1 3 injaka na m2
otkriem feromona koji privlae klisnjake otvaraju se nove mogunosti lakeg utvrivanja brojnosti
i suzbijanja odraslih oblika
postavljanjem svjetloutih ili bijelih ljepljivih ploa to nie uz zemlju takoer je mogue donekle
pratiti brojnost klisnjaka tijekom ljeta
na brojnost injaka djeluju mnoge agrotehnike mjere svaka mehanika obrada negativno
utjee na njihovu brojnost, a manje smeta njihovim najvanijim prirodnim neprijateljima trcima
neke kulturne biljke smanjuju brojnost injaka: heljda, lan, konoplja, proso, grah
od prirodnih neprijatelja najvaniji su trci (rodovi Carabus, Pterostichus, Poecilus, Nebria,
Amara i dr.)
prilikom obrade mnoge injake unitavaju ptice, naroito vrane
kad je brojnost injaka iznad praga odluke, jedina mogunost spreavanja teta je primjena
"zemljinih" insekticida primjenjuju se u obliku granulata, u kombinaciji s mineralnim gnojivom,
u formulacijama za prskanje ili primjenu u koncentriranom obliku, te u formulaciji za tretiranje
sjemena
najea primjena "zemljinih" insekticida kod nas je sjeme u brazdu
tretiranje sjemena najracionalniji je nain primjene "zemljinih" insekticida, a i ekoloki je
najpovoljniji
najbrojniji su organofosforni insekticidi od sistemika takav je samo terbufos, insekticid jako
otrovan za ljude (koristi se odvojeno od sjemena)
nesistemini insekticidi klormefos
za primjenu na seljakim gospodarstvima prikladniji su manje otrovni klorpirifosetil, foksim i
kvinalfos
svi "zemljini" insekticidi karbamati su sistemini karbofuran, karbosulfan, furatiokarb,
metiokarb i bendiokarb
od piretroida bifentrin se koristi za tretiranje sjemena, a teflutrin za prskanje tla i za tretiranje
sjemena nisu sistemici
najnoviji zemljini insekticidi su imidakloprid i fipronil
na povru su dozvoljeni samo klorpirifosetil i foksim

TETRANEURA ULMI Brijestova lisna u


- obino je holociklika i heterecijska vrsta
- primarni domain je brijest, a sekundarni domaini su brojne biljne vrste iz porodice Gramineae
- na sekundarnim domainima dolazi na korijenju
- prezimi u stadiju jaja na brijestu
- hrani se sisanjem na ilicama korijenja kukuruza i drugih napadnutih biljaka
- moe imati desetak generacija godinje
- znaajne tete mogu nastati uglavnom samo na kukuruzu za topla i suha vremena s niskom
relativnom vlagom
- korijenje biljaka oteeno od ui ne moe za takva suha vremena opskrbljivati biljke potrebnim
hranivima
- najvee tete nastaju od potomstva prezimjelih enki, koje na korijenju biljaka daju vrlo brojne
kolonije
- prenosi MDV maize dwarf virus na kukuruz
- na liu brijesta uzrokuje ike velike oko 1 cm
GLISCHROCHILUS QUADRISIGNATUS etverotokasti kukuruzni sjajnik
- prezime odrasli oblici u tlu ili ostacima bilja i na slinim skrovitim mjestima
- rano u proljee aktiviraju se, trae biljne ostatke u procesu truljenja
- liinke se razvijaju u tim ostacima, a kukulje se u tlu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

79

kornjai nove generacije javljaju se u prvoj polovici ljeta te odlijeu na polja kukuruza, voke,
povre i druge kulture na tim biljkama se zadravaju sve do jeseni pravei tete, a zatim odlaze
na prezimljenje
ima jednu generaciju godinje
kod nas su utvrene tete samo na klipovima kukuruza
izgriza neoteeno zrnje kukuruza u mlijenoj zriobi, pa moe ogoliti polovicu i vei dio klipa
zaraza se uoava po razmaknutoj i rasperjanoj komuini koja izgleda kao da je oteena od ptica
tete poinju od vrha klipa
opadanjem vlanosti zrna smanjuje se intenzitet ishrane jer se sjajnik ne moe hraniti na suhom
zrnu
insekticidi za tretiranje sjemena ubijaju sjajnika prisutnog na sjemenu

OULEMA MELANOPUS Crveni itni balac, OULEMA LICHENIS Plavi itni balac
- prezime odrasli oblici u ostacima strnih ita u tlu te na rubovima parcela obraslih travom
- prvi odrasli oblici se pojavljuju kad srednja dnevna temperatura 15-dnevnog razdoblja
prijee 7C, a dnevna temperatura dosegne 10C
- odrasli oblici hrane se intenzivno progrizajui list u obliku uskih pruge ne ostavljajui epidermu
- maksimalni napad se najee zbiva u drugoj polovici svibnja, eventualno u prvoj dekadi
lipnja
- liinke se hrane izgrizanjem (ne progrizanjem) uskih pruga u liu ostavljajui epidermu nastaju
bijele pruge
- za jake zaraze one se spajaju pa cijelo lie pobijeli, to se izdaleka zapaa
- novi odrasli oblici se javljaju u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja
- odrasli oblici se mogu, osim na samoniklim strnim itaricama i nekim vrstama trava, hraniti i na
kukuruzu
- imaju vie prirodnih neprijatelja najei je jajni parazit osica Anaphes flavipes, te paraziti
liinaka osice roda Tetrastichus i Lemophagus curtus
- liinke napadaju i muhe tahine, a od grabeljivaca stjenice i boje ovice
- napada ih i gljivica Beauveria bassiana
- balci najradije napadaju zob, pa jeam, no vrlo rado i penicu
- morfoloki uvjetovana otpornost se sastoji u jaoj dlakavosti lia pojedinih kultivara koja oteava
ovipoziciju, dlake oteuju leglicu enki pa one ugibaju
- jai napad se razvija tamo gdje itni balci stalno nalaze dovoljno hrane u podrujima gdje strna
ita zauzimaju velike povrine
- suzbijanje odraslih oblika je prijeko potrebno za njihova vrlo jakog napada na jare usjeve ili slabo
razvijene ozime usjeve napad od stotinjak odraslih oblika po m2 u takvom sluaju moe
prouzrokovati vee tete pa je primjena insekticida svakako potrebna
- smatra se opravdanim tretirati mjesta koncentracije odraslih oblika (lokalna primjena insekticida)
- osnovno suzbijanje balaca se obavlja primjenom insekticida protiv liinki
- optimalni rok primjene je kad je barem 10 15 % liinki izalo iz jaja
- prag odluke za prirod od 5 6 t/ha vie od 1 1.5 liinke po zastavici
za prirod vei od 6 t/ha vie od 0.5 1 liinka po zastavici
- od insekticida djelotvorni su brojni organofosforni insekticidi (npr. klorpirifos, kvinalfos), neki
karbamati, veina piretroida, te derivati nereis toksina (djeluju samo na liinke)
- treba nastojati to vie provoditi lokalizirano suzbijanje
DIABROTICA VIRGIFERA VIRGIFERA Kukuruzna zlatica
- glavne tete nanose liinke izgrizanjem korijenja kukuruza
- liinke su oligofagne mogu se hraniti i korijenjem pirike, vrstama roda Setaria, jemom i nekim
drugim vrstama porodice Poaceae
- oteivanje korijenja smanjuje prinos, no glavna teta je u tome to to oteivanje izaziva
povaljivanje biljaka
- biljke se povaljuju kad nadzemni dio biljke razvojem klipa toliko otea da je oteeni korijen ne
moe zadrati uspravnom, posebice na vjetru
- injaci uzrokuju rijetki sklop, kukuruzni moljac lom stabljike, a kukuruzna zlatica povaljivanje
cijele biljke
- drugi, mnogo manje vaan nain oteivanja, jesu tete koje odrasle zlatice ine izgrizanjem svile
klipa

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

80

oteenje 2/3 duljine svile spreava oplodnju pa klip ima malo zrnja
treba prekinuti izbjegavati ponovljenu sjetvu, a pogotovo monokulturu kukuruza, a tamo gdje to
nije mogue, bit e potrebno koristiti odreene insekticide, to e poveati trokove proizvodnje
prezime jaja u tlu
dosta kasno u proljee poinje izlazak liinki iz jaja prvu pojavu liinki treba najee
oekivati izmeu 15. i 30. svibnja
liinke se razvijaju hranei se korijenjem kukuruza
razdoblje glavne tetnosti je lipanj srpanj
izmeu 15. lipnja i 5. srpnja treba oekivati poetak pojave odraslih oblika
hrane se peludom na metlici i svili, svilom, a izgrizaju i lie kukuruza
odrasli oblici se koncentriraju na poljima gdje cvate kukuruz, a kasnije na silani kukuruz
mogu se nai i na cvjetovima biljaka iz porodice Cucurbitaceae na soji i cvjetovima suncokreta
izbjegavanje ponavljanja sjetve i monokulture kukuruza je najvaniji nain smanjenja teta od
kukuruzne zlatice
provodi se monitoring s pomou feromonskih mamaca koji privuku mujake pa se zalijepe na
ljepljive ploe na kojima se nalazi feromon
liinke se suzbijaju tretiranjem trake uz sjeme u vrijeme sjetve granuliranim (klorpirifos, terbufos,
karbofuran) ili tekuim (klorpirifos, karbofuran, imidakloprid, fipronil) insekticidima
zbog kasnijeg napada na ve razvijeno korijenje tretiranje traka daje bolju zatitu nego primjena u
brazdu kakva se preporuuje pri suzbijanju injaka
primjenjuje se naelo "attract and kill" uporabom insekticida zajedno s mamcem

TANYMECUS DILATICOLLIS Kukuruzna pipa


(pipa kratkorila)
- osim kukuruza napada i eernu repu i suncokret, a moe tetiti i strninama
- prezimi u tlu (na dubini od 60 cm)
- izlazi iz tla kada temperature zraka dosegnu 10 11C obino krajem oujka, ee u
travnju
- hrani se vrlo intenzivno izgrizanjem lia, a oteuje ih preteno na rubovima
- katkad izgrize vrne dijelove kukuruza to su biljke manje tete su vee
- nakon 5 15 dana ishrane spolno sazriju, dolazi do kopulacije, a enke poinju ovipoziciju
- liinke se hrane sitnim korijenjem razliitih biljaka, a ne prave vee tete
- iako je veliki polifag, gospodarski je znaajan u kulturama rjeeg sklopa, posebno u kukuruzu,
eernoj repi i suncokretu
- tetnik je osobito brojan pri uzgoju kukuruza u monokulturi
- navodnjavanje radikalno smanjuje brojnost tetnika
- nepovoljne vremenske prilike, koje usporavaju razvoj biljaka, znatno poveavaju tetnost
- pri donoenju odluke o primjeni insekticida mogu pomoi i podaci da prisutnost jedne pipe po biljci
opravdava primjenu insekticida ako biljice imaju 1 2 lista
- suzbijanje se provodi prskanjem, iznimno zapraivanjem, insekticidima na osnovi fentiona,
fenitrotiona, piretroidima itd.
TANYMECUS PALLIATUS Siva repina pipa (pipa kratkorila)
OSTRINIA NUBILALIS Kukuruzni moljac
- uzrokuje snienje prinosa od 2 25 %, a mjestimice prosjeno oko 7 %
- prezime gusjenice u kukuruzincu
- krajem zime na tim se mjestima kukulje kad temperatura prijee 15C
- prvi leptiri se mogu pojaviti poetkom svibnja, no glavnina se javlja tek u lipnju
- mlade gusjenice se zadravaju krae uz jajno leglo, a zatim migriraju prema osnovi lista tu se
hrane u pazucu lista ili kreu prema mladom jo smotanom liu kojim se hrane
- kako bue smotani list, kada se list razvije, vide se na njemu 4 pravilno razmjetene rupice
- oteuju i glavnu ilu lista, pa se list moe slomiti na tom mjestu
- mogu oteivati jo neotvorenu metlicu, te otetiti stapku klipa tako da se kasnije prelomi
- tek poslije treeg presvlaenja, katkad i ranije prodiru u stabljiku bue hodnike, te time
smanjuju njezinu vrstou, pa se moe i slomiti
- prelomljene metlice su oiti znak prisutnosti gusjenica kukuruznog moljca
- u sjevernijim podrujima moljac ima samo 1 generaciju, a u junim i 3 4 generacije

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

81

najvaniji imbenici koji pogoduju brojnosti i tetnosti moljca su monokultura kukuruza, nepotpuno
unitavanje kukuruzinca i zaoravanje trljaka tijekom zime, uporaba kukuruzinca za stelju, vea
vlaga, poglavito navodnjavanje, via toplina u srpnju i kolovozu, gui sklop biljaka, otsutnost
prirodnih neprijatelja
pri jaem oteenju poetnog dijela vretena moe izostati nalijevanje zrna, a moe otpasti i itav
klip
oteenja koja rade gusjenice moljca pogoduju prodoru razliitih gljivica dokazana je poveana
zaraza gljivicom Fusarium graminearum na svim oteenim dijelovima, posebno na vrkovima
izgrizenih klipova
zarazu prve generacije moe se ocijeniti krajem srpnja, poetkom kolovoza, prema stupnju
oteenosti lia (brojem i veliinom perforacija)
kukuruzni moljac je izrazit je polifag osim na kukuruz, leptir odlae jaja na brojne druge biljke,
kojima se gusjenice mogu hraniti
kukuruzni moljac napada i konoplju, proso, sirak, suncokret, hmelj, pa i sjemenske eerne repe,
a zabiljeene su i tete na plodovima rajice i paprike
gusjenice moljca oteuju i cvijee, primjerice krizanteme u njezinoj stabljici bue hodnike
kukuruznog moljca napadaju brojni neprijatelji, naroito parazitski kukci, pa je utvreno vie od
stotinu vrsta parazita i manji broj predatora muha gusjeniarka Lydella stabulans grisescens i
osica Campoplex alkae
agrotehnike mjere se sastoje u pravilnom izboru plodosmjene jer ponovljena sjetva kukuruza
jako pogoduje intenzitetu napada moljca
ranija sjetva smanjuje tete
mehaniko unitavanje gusjenica u kukuruzincu za vrijeme prezimljenja osnovna je mjera
zatite od moljca
nakon berbe treba raihati kukuruzinac posebnim strojevima, kako postoje na nekim naim
velikim imanjima, te takav kukuruzinac zaorati
treba temeljito zaorati trljke kukuruza na starom kukuruzitu jer se iz trljaka nepokrivenih
zemljom mogu razviti leptiri moljca
napad na papriku i drugo povre, na krizanteme i plodove voa, moe se smanjiti samo
unitavanjem kukuruzinca u iroj okolini te provedbom i ostalih mjera suzbijanja moljca na
kukuruzu u neposrednoj blizini ugroenih povrina
uzgoj otpornih hibrida je vrlo vana mjera koja moe sprijeiti velike tete od moljaca
pridravanjem plodosmjene, rigoroznim mehanikim mjerama suzbijanja i forsiranjem
sjetve otpornijih hibrida mogle bi se prepoloviti postojee tete od kukuruzbog moljca bez
uporabe drugih metoda suzbijanja
genetikim preinaavanjem u neke je hibride ucijepljeno svojstvo proizvodnje endotoksina
bakterije Bacillus thuringiensis soj kurstaki koji se koristi u bioinsekticidima na toj osnovi
B.t. hibridi intoksicirani su toksinom pa se gusjenice kukuruznog moljca (a i neke druge vrste
gusjenica) ubrzo prestaju hraniti tim biljkama i ugibaju
prognoza intenziteta napada i signalizacija optimalnog roka suzbijanja brojnost moljca
utvruje se pregledom kukuruzinca tijekom zime i brojenjem naenih gusjenica u prezimjelom
kukuruzincu te ulovom leptira
leptiri se love na lovne svjetiljke, no vrlo je muno izdvojiti moljce jer se moe tijekom jedne noi
uloviti i tisuu drugih kukaca
postoje i feromoni za kukuruznog moljca, no oni zasad jo ne daju tako sigurne podatke kao za
niz drugih tetnika
pojava leptira moe se orijentacijski prognozirati praenjem srednjih dnevnih temperatura iznad
10C od poetka godine
bioloka metoda mnogi ve i primjenu genetiki preinaenih B.t.hibrida smatraju biolokim
nainom suzbijanja
tek posljednjih tridesetak godina u svijetu se poinje iriti primjena bioinsekticida na osnovi B.
thuringiensis soj kurstaki
jo je bolja perspektiva biolokog suzbijanja kukuruznog moljca primjenom parazitskih osica roda
Trichogramma vrsta Trichogramma maidis paraziti jaja
biotehnike mjere se za sada ubrajaju u potencijalne mjere zatite od kukuruznog moljca
kemijsko suzbijanje preventivnom mjerom se moe smatrati uporaba sisteminih insekticida
pri sjetvi (na sjeme, u obliku granula uz sjeme), koji intoksiciraju biljke, pa bi u vrijeme napada
gusjenica prve generacije trebali biti uzrok njihove poveane smrtnosti

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

82

od insekticida dozvolu u Hrvatskoj imaju pripravci na osnovi deltametrina i bifentrin


najvie se preporuuju nekemijske mjere zatite, a daljnja istraivanja trebaju omoguiti primjenu
kemijskih insekticida s veom uinkovitou i manjim negativnim popratnim pojavama
kemijsko suzbijanje se ve i sada isplati na sjemenskim usjevima i na kukuruzu eercu zbog
njihove vee vrijednosti

Sovice pozemljue:
AGROTIS SEGETUM Usjevna sovica
- prezimi potpuno odrasla gusjenica (mlade gusjenice ugibaju tijekom zime) u tlu, odrasle gusjenice
ne prave tete
- leptiri lete tek u svibnju, a masovni let se zbiva najee krajem svibnja
- odlau jaja na tlo, na prizemne dijelove biljaka ili na suhe biljne ostatke
- gusjenice usjevne sovice napadaju usjeve najee tijekom lipnja
- vrlo su prodrljive, a prodrljivost raste geometrijskom progresijom
- nakon zavretka razvoja gusjenice usjevne sovice se zavlae u tlo, gdje se kukulje nakon 3
tjedna daju novu generaciju leptira
- leptiri lete u kolovozu
- imaju dvije, a nekad ak i tri generacije
- pragom razvoja se smatra 10C
- usjevna sovica se javlja periodino u masi razdoblje masovne pojave traje 1 2 godine
AGROTIS IPSILON Sovica ipsilon
- izraziti je migrant, k nama dolijee s juga
- mogu prezimjeti gusjenice zadnjih stadija ili kukuljice ili rano u proljee doletjeti leptiri i odloiti jaja
- jaja i mlade gusjenice ugibaju tijekom zime
- vrsta ima 2 3, a vjerojatno i vie generacija
- vrsta je higrofilna i ea u vlanijim, pogotovo plavljenim podrujima i vlanim godinama
- gusjenice su polifagne
- pragom razvoja se smatra 8 9C
EUXOA TEMERA Proljetna sovica
- prezimljuje gusjenica u ljuski jaja, tzv. jajna gusjenica, u tlu
- tete nastaju tijekom travnja
- razvoj traje do 2 mjeseca pa se tete proteu i u svibanj
- pa leptiri proljetne sovice lete tek sredinom ljeta
- nakon ishrane na cvjetovima, najee korova, odlau jaja u tlu jaja prezime
- ova vrsta ima jednu generaciju godinje
- takoer je vrlo polifagna vrsta
- u usjevu se esto iri frontalno ili pravi oaze oteenih biljaka, a katkada masovno naputa
unitene parcele u potrazi za novom hranom
EUXOA TRITICI Penina sovica
- prezimljuju gusjenice u ljusci jajeta, slino proljetnoj sovici
- napadaju kukuruz, povre i druge usjeve
- vrsti odgovaraju suniji uvjeti (kserofilna vrsta)
-

gusjenice pozemljue pregrizaju vrat korijena, katkad i stabljiku, hrane se prizemnim liem,
uvlae se u stabljiku kukuruza i drugih biljaka, nagrizaju gomolje krumpira koji su plitko u zemlji,
itd.
napadnute biljke ugibaju ili se lome, sklop im je rijedak, lie izgrieno, gomolji imaju smanjenu
vrijednost
kod nas su esti tetnici kukuruza krajem proljea, katkad i eerne repe, suncokreta, raznih vrsta
povra, a poetkom jeseni i ozimih strnih ita ili uljane repice
od agrotehnikih mjera veliki utjecaj na brojnost sovica pozemljua ima prisutnost korova
korovi privlae leptire svojim cvjetovima, jer bez ishrane nektarom leptiri nisu plodni
na nezakorovljenom usjevu ima manje gusjenica, ali tete od jedne gusjenice su mnogo vee jer
se hrane samo kulturnom biljkom (jer nema korova)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

83

ranija sjetva, dobra priprema tla i njega usjeva te optimalna gnojidba ubrzavaju dolazak biljaka u
stadij kad su tete od gusjenica pozemljua manje
od biolokih mogunosti suzbijanja dosadanje formulacije bakterije B. thuringiensis nisu
zadovoljile
preostaje mogunost uzgoja i isputanja parazitske osice roda Trichogramma
kod nas su poznate godine jakih napada i velikih teta na kukuruzu, eernoj repi, duhanu,
suncokretu i razliitim vrstama povra, a bilo je teta i u jesen na strnim itaricama i uljanoj repici
odrasle gusjenice, zbog votane prevlake na tijelu, su otporne na kontaktno djelovanje insekticida,
a za digestivno djelovanje je potrebno da poderu dosta hrane za zatitu je presudno
pravovremeno kurativno suzbijanje, dok su gusjenice jo u drugom ili treem stadiju razvoja
kratkorona prognoza brojnosti gusjenica mogua je samo djelomino na temelju praenja
brojnosti leptira dosadanja iskustva ne pokazuju sigurnu korelaciju izmeu brojnosti leptira
leptiri se mogu loviti lovnim svjetiljkama
veliki napredak je postignut pronalaskom feromona svojim mirisom privlae mujake samo
jedne vrste
pragom odluke se smatra 1 2 gusjenice po m 2, no taj broj moe biti i neto manji pri nicanju
usjeva, odn. znatno vei na razvijenom usjevu
ve primjena granuliranih sisteminih insekticida za suzbijanje injaka moe smanjiti tete od
onih vrsta sovica koje brzo poslije sjetve napadaju usjeve insekticidi na osnovi karbofurana,
terbufosa i neki drugi
i tretiranje tla nesisteminim insekticidima klorpirifosetil, foksim, koji su jedini doputeni u
povru) smanjuje broj gusjenica
biljice koje izrastu iz sjemena tretiranog sisteminim insekticidom bit e takoer manje oteene
od tih tetnika
osnovna mjera zatite od pozemljua je kurativna folijarna primjena insekticida prskanjem
piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin) primjena kojih je doputena i u
povru
na ostalim kulturama se mogu primijeniti i neki organofosforni insekticidi (klorpirifosetil, kvinalfos),
a uinkoviti mogu biti i neki regulatori razvoja kukaca (diflubenzuron)
djelotvorna, ali najskuplja mjera zatita je rasipanje zatrovanih mamaca mamci od mekinja
kojoj se doda 5 % eera insekticid na osnovi klorpirifosetila ili triklorfona

MAMESTRA TRIFOLII Djetelinska sovica


HELICOVERPA ARMIGERA uta kukuruzna sovica
- periodina je vrsta ima sposobnost migracije na velike udaljenosti
- izraziti je polifag, najee oteuje svilu i klip kukuruza, te lie i generativne organe duhana
- gusjenice se zavlae i u plodove paprike i rajice i izgriza ih iznutra, poznati je tetnik pamuka
- ima 2 generacije godinje
- prezimi u stadiju kukuljice u tlu, katkad na biljkama
- leptiri lete u travnju, svibnju i ponovno krajem ljeta
- gusjenice druge generacije esto se hrane zrnjem kukuruza na klipovima te generativnim
organima drugih biljaka
SESAMIA CRETICA Kukuruzna sovica
- ima 2 generacije godinje
- gusjenice bue stabljiku i hrane se na klipu
- leptiri lete krajem travnja i u svibnju, te ponovno u kolovozu
- prezime u ostacima biljaka
OSCINELLA FRIT vedska muha
- prezime odrasle liinke unutar ozimih itarica te se, najee u travnju, preobrazuju u odrasle
muhe prve generacije
- polau jaja na biljke
- idua generacija leti u lipnju, odlae jaja na klas i u njemu se razvija liinka
- krajem ljeta i u jesen moe se razviti jo jedna ili 2 generacije jer tetnik kod nas ima 3 4
generacije godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

84

tete u oziminama preteno pravi liinka koja prezimi u njima pa se tete manifestiraju vrlo rano,
ve krajem zime
tete na jarim strninama i kukuruzu ini prva proljetna generacija najee u svibnju
napadnute biljke strnina imaju poutjeli i esto zakovrani srednji list, a katkada uti i ostalo lie
i vlat se moe osuiti
na kukuruzu su znaci napada liinki vedske muhe vrlo razliiti lie je na vrkovima
raserupano, esto posmei, kao da je ofureno mrazom, stabljika je pri tlu odebljala, lie se ne
izvlai iz rukavca
biljke zaraene u mlaem stadiju razvoja ili s vie liinki zaostaju u razvoju, mnoge uope ne daju
klip
rjei uzgoj ugroenih kulturnih biljaka na istim povrinama smanjuje intenzitet napada; na jae
zaraenim poljima treba unitavati ostatke biljaka ili ih duboko unositi u tlo
kasnija sjetva ozimina e smanjiti napad, no nepovoljno moe utjecati na prirod
rana sjetva jarih usjeva smanjuje tete, tovie uz povoljne vremenske prilike rano zasijani usjevi
mogu izbjei svaku tetu
pojava muha moe se pratiti utim ljepljivim ploama koje privlae muhe ili koenjem keerom u
vrijeme leta
tretiranje sjemena kukuruza sisteminim insekticidima protiv tetnika u tlu (vidi kod injaka) moe
smanjiti ili ak potpuno sprijeiti tete od vedske muhe, a slino mogu djelovati i granulirani
sistemini insekticidi primijenjeni uz sjeme u sjetvi
zasad postoji samo teoretska mogunost zatite prskanjem insekticidima u vrijeme odlaganja jaja
prve generacije
osnovnu tekoa za kurativno suzbijanje predstavlja periodinost tetnika te nedovoljno
poznavanje nekih elemenata potrebnih za prognozu jaine pojave

TETRANYCHUS URTICAE Koprivina grinja (obian crveni pauk)


- izraziti polifag, a hrani se s najmanje 200 vrsta razliitih biljaka
- vrlo je vaan tetnik povra i ukrasnog bilja u zatienom prostoru
- najvaniji je tetnih hmelja, a oteuje i soju, rjee kukuruz na polju, te voke i vinovu lozu
- na vokama i vinovoj lozi se javlja obino tek od sredine ljeta i dalje, kad na njih prelazi sa
zeljastih biljaka
- najvee tete treba oekivati u suhim i toplim uvjetima
- stvara mnogo pauine na naliju lia
- jaja su u proljee esto odloena na korove, pa se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od
ovog tetnika
- prezimi u stadiju imaga
- u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja se razmnoavati i tijekom zime
- ima 6 10 generacija godinje
- zaraeno lie je puno sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju, lie postaje proarano, slino
mramoru
- nervatura ostaje najdulje zelena
- kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada
- na jae zaraenim biljkama prirod je nii, plodovi sitniji i slabije kakvoe
- tetnik je slabo mobilan pa se sporo iri
- suzbijanje obinog crvenog pauka se obavlja preventivnim higijenskim mjerama uklanjanje
korova iz objekata i oko njih, redovito iznoenje i spaljivanje biljnih ostataka, a u zatienom
prostoru i u podizanju vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s
lia i sl.
- kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze diklorvos (za povre), pirimifosmetil,
malation, diazinon, piretroidi (bifentrin, esfenvalerat), selektivni akaricidi na osnovi
brompropilata, klofentezina
- u zatienom prostoru u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama proirena je bioloka
metoda suzbijanja grabeljivom grinjom Phytoseiulus persimilis koja sie liinke i odrasle oblike
crvenog pauka potrebna je relativna vlaga 60 85 %
- koristi se i druga vrsta grabeljive grinje Amblyseius cucumeris
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

85

odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka


prenosi neke uzronike biljnih bolesti
odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI KRUMPIRA

GRYLLOTALPA GRYLLOTALPA Rovac


- ivi u hodnicima koje kopa u tlu
- odrasli kukci izlaze iz tla u lipnju i srpnju i trae suprotni spol
- nakon kopulacije, enka se zavlai u dublje slojeve, gdje odlae jaja
- rovac esto za prezimljenje trai hrpice stajskog gnoja zakopane u tlu ili na povrini tla, ili se
uvlai u hrpe komposta i sline materijale u kojima je toplije zbog razgradnje organske tvari
- rovci esto kopaju hodnik tik ispod povrine tla esto se kreu uzdu redova zasijanih biljaka
gdje je tlo, zbog prolaza sijaeg rala, neto rahlije, pa pregrizaju vrat korijenja mladih biljica koje
im smetaju u prolazu
- unitenje nekoliko biljica kukuruza, eerne repe ili suncokreta jedne za drugom u redu je tipina
slika teta od rovca na biljicama se ne zapaaju tragovi ishrane, samo su pregriene
- tipine tete rovac nanosi i gomoljima krumpira u kojima izgriza duboke rupe
- prilikom oranja se mnogi rovci izbacuju na povrinu tla, gdje se mogu ubiti, a esto ih pojedu ptice
koje se skupljaju iza pluga
- prisutnost jednog rovca na 2 3 m 2 povrine na koju se sije ratarski usjev ili na 4 m 2 povrine na
koju dolazi povre upuuje da je potrebna preventivna zatita
- preventivna zatita je jedino mogua prije ili u vrijeme sjetve zemljinim insekticidima foksim,
klorpirifosetil, karbofuran
- za primjenu u povru doputeni su samo insekticidi na osnovi foksima i klorpirifosetila
- moe se suzbijati u vrijeme izlaska iz tla (lipanj, srpanj) i rasipavanjem mamca na osnovi
metiokarba
- treba pregledati rubove gnojita i pronaene rovce unititi
THRIPS TABACI Duhanov resiar (trips)
- prezimi odrasli oblik u zemlji, u biljnim ostacima i na korovima na duhanitu
- liinke i odrasli oblici siu na liu najvie uz ile lista nastaju brojne sitne bjeliaste tokice,
koje se ubrzo spajaju te list uz ile lista
- u listu se smanjuje sadraj razgradivih ugljikohidrata, bjelanevina i polifenola, ime se kakvoa
lia moe smanjiti i za vie od 50 % vrijednosti
- duhanov trips ima do 5 generacija godinje
- za vrueg i suhog ljeta moe na polju napasti krumpir, rajice, krastavce, paprike, lubenice, tikvice
i luk, poriluk i soju
- od sisanja na ilama nalija lista nastaju isprva blijede, kasnije utosmee kvrice kupus gubi
trinu vrijednost
- teti pogoduje suho i toplo vrijeme
- pored izravnih teta, duhanov trips uzrokuje tete i neizravno prenoenjem vrlo opasnog virusa
TSWV (Tomato Spotted Wilt Virus), koji izaziva bronanu boju lista nazvanu broncavost duhana (i
rajice) prenosi ga na perzistentan nain
- zaraza se smanjuje unitavanjem ostataka duhana i drugih zaraenih biljaka, te zaraenih korova
odmah poslije berbe

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

86

insekticide treba na duhanu primjenjivati kad se na listu nae prosjeno vie od 1 2 tripsa u
podrujima ee pojave viroza, a inae 3 5 tripsa
treba koristiti insekticide na osnovi dimetoata, malationa, diazinon, pirimifos metila, imidakloprid,
piretroide i dr., a na povru piretroide i druge insekticide doputene za pojedinu kulturu
orijentacijskim se smatra ulov od 10 resiara u jednom danu na jednu obojenu (plavu) ljepljivu
plou
treba voditi rauna da je duhanov trips napadnut od neprijatelja zlatooke, nekih stjenica i
grabeljivih vrsta tripsa

APHIS FABAE Crna repina ili bobova u


- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
- jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
- ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
- krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
- tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
- na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
- pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
- na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
- suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
- sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene

AULACORTHUM SOLANI Krumpirova lisna u


- izrazito je polifagna, a najvanija je na krumpiru i u zatienom prostoru
- biologija te vrste, a ni njezino prezimljenje nisu potpuno jasni i razjanjeni
- moe biti holociklika i anholociklika
- prenosi vie od 40 virusa
MACROSIPHUM EUPHORBIAE Mljeikina lisna u
MYZUS PERSICAE Zelena breskvina u
- prenosi mnogo perzistentnih i neperzistentnih virusa
- u naelu je holociklika vrsta i tada prezimi kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama, a
u toplijim krajevima i u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) prezimi odrasla enka
anholociklika
- heterecijska je vrsta
- fundatrix moe izai ve krajem sijenja, a u drugim krajevima u veljai
- prije selidbe na ljetne domaine nanosi vrlo velike tete breskvama
- vrno lie se jako kovra i prekriveno je obilnom medom rosom
- najtetnija je krumpiru, paprici, rajici, krastavcima, a velike tete moe nanijeti u zatienom
prostoru
- tijekom lipnja prevladavaju krilati oblici i tada obino nastupa prvi maksimum leta (proljetni
maksimum) razdoblje intenzivnog irenja virusa
- krajem rujna i u listopadu vraaju se enke na breskvu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

87

ako se utvrdi rezistentnost preporuuje se kasno zimsko prskanje uljanim organofosfornim


insekticidima
tijekom vegetacije treba stalno mijenjati skupinu primijenjenih insekticida na osnovi
imidakloprida, tiakloprida, pimetrozina
tamo gdje jo nema rezistentnosti mogu se koristiti klasini aficidi na osnovi pirimikarba,
tiometona (ne na povru), metildemetona (ne na povru)
vrlo je vano izbjei primjenu univerzalnih insekticida i tako sauvati prirodne neprijatelje,
posebice boje ovice i zlatooke

MELOLONTHA MELOLONTHA Obini hrut


- odrasli hrutevi se hrane liem voaka, vinove loze te umskih i ukrasnih liara u letnim
godinama mogu izazvati golobrst
- njihove grice ive u tlu te oteuju korijenje raznih biljaka
- dosta tete nanose krumpiru, povru, jagodama i bobiavim vokama
- razvoj traje najee 3 godine protee se na 4 kalendarske godine
- odrasli hrutevi se javljaju u travnju i svibnju hrane se liem, najee s rubnog drvea uma
ili vonjaka, drvoreda ukrasnog drvea i sl.
- liinke se hrane korijenjem biljaka 1. godine gotovo da nema tete, a 3. godine su liinke
najvee, pa rade najvee tete
- klimatski imbenici uzrokuju masovnu pojavu hruteva u pojedinim godinama letne godine
- gdje je mnogo liara, a malo obradivih povrina, vee su tete od grica zbog koncentracije
ovipozicije na te povrine
- suzbijanje odraslih hruteva rijetko kad je potrebno tresu se s drvea ujutro kad su hrutevi jo
ukoeni od hladnoe pa padaju sa stabla njima se moe hraniti perad
- kemijsko suzbijanje se obavlja samo za jakog napada klorpirifos, triklorfon, piretroidi (fosalon)
- grice se suzbijaju preventivno svuda gdje se oekuje jai napad ili gdje se pregledom tla utvrdi
vei broj grica pragom odluke pred sadnju krumpira se smatra 2 3 grice po m 2 u treoj, odn
3 5 grica u drugoj godini njihova razvoja za voe i lozne rasadnike prag odluke je 1 2
grice po m2
- blizu objekata namijenjenih za voni i lozni sadni materijal (rasadnici, nove plantae) ili jagode
treba u letnim godinama spreavati odlaganje jaja suzbijanjem odraslih oblika na oblinjim
liarama
- ako se ipak razvije zaraza gricama preko navedenog praga odluke mogu se koristiti zemljini
insekticidi klorpirifosetil, foksim, karbofuran, klormefos i drugi insekticidi i to ili irom uz
inkorporaciju ili se unose u redove pri sjetvi ili sadnji biljaka odn. primjenjuju oko sadnih rupa prije
sadnje krumpira se mogu upotrijebiti pripravci na osnovi karbofurana, klorpirifosetila, foksima i
imidakloprida
ELATERIDAE Klisnjaci, injaci
- injaci se ubrajaju u najvee tetnike naih ratarskih usjeva tete kukuruzu, eernoj repi,
suncokretu, krumpiru, povru, a povremeno su toliko brojni da tete i strnim itaricama
- kod nas je prisutno vie vrsta injaka (klisnjaka) prema zailjenom konusnom zatku lako se
prepoznaju liinke najtetnijeg roda Agriotes
- razvoj traje 3 4 godine odn. odvija se za 4 5 kalendarskih godina
- zbog ulova odraslih od travnja do rujna izgleda da mogu prezimjeti razliiti stadiji
- liinke se hrane organskom tvari koja se nalazi u tlu oteuju korjenie razliitog bilja
- ovisno o razvoju, koji moe trajati 3 5 kalendarskih godina, druge godine najvee tete prave
liinke koje se u treoj godini preobrazuju u odrasle oblike
- liinke privlai korijenje koje izluuje CO2, pri emu osjeaju i vrlo niske koncentracije u tlu
- liinke se hrane kaom u koju pretvaraju korijenje kojim se hrane hrane se korijenjem, izgrizaju
i uvlae se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen mrkve i repe, a katkad i u
sjeme
- glavna teta nastaje prorjeivanjem sklopa, no i mnoge preostale biljke, ako imaju oteen
korijen, zaostaju u razvoju
- najvee tete nanose injaci usjevima rijetkog sklopa najugroeniji je kukuruz, eerna repa i
suncokret, nadalje duhan, krumpir te povre
- u jednogodinjim usjevima ugroenost pojedine kulture ne ovisi toliko o usjevu koji je tu bio
prethodne godine, nego o usjevima koji su bili 2 ili 3 godine ranije
- na odluku o suzbijanju moe utjecati i poznavanje povijesti table (parcele)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

88

tona slika o brojnosti injaka, a time i o potrebi suzbijanja, dobiva se samo utvrivanjem stanja
zaraze u tlu mogue je uiniti pregledom tla
u zapadnim vlanijim podrujima, gdje radi dostatne vlage jedna jedinka napravi neto manje
tete, pragom odluke smatra se 3 5 injaka na m 2 pred sjetvu kukuruza, eerne repe,
suncokreta, povra, rasaivanje duhana i povra te sadnju krumpira, a u istonim aridnim
podrujima ta je brojka znatno manja i iznosi 1 3 injaka na m2
otkriem feromona koji privlae klisnjake otvaraju se nove mogunosti lakeg utvrivanja brojnosti
i suzbijanja odraslih oblika
postavljanjem svjetloutih ili bijelih ljepljivih ploa to nie uz zemlju takoer je mogue donekle
pratiti brojnost klisnjaka tijekom ljeta
na brojnost injaka djeluju mnoge agrotehnike mjere svaka mehanika obrada negativno
utjee na njihovu brojnost, a manje smeta njihovim najvanijim prirodnim neprijateljima trcima
neke kulturne biljke smanjuju brojnost injaka: heljda, lan, konoplja, proso, grah
od prirodnih neprijatelja najvaniji su trci (rodovi Carabus, Pterostichus, Poecilus, Nebria,
Amara i dr.)
prilikom obrade mnoge injake unitavaju ptice, naroito vrane
kad je brojnost injaka iznad praga odluke, jedina mogunost spreavanja teta je primjena
"zemljinih" insekticida primjenjuju se u obliku granulata, u kombinaciji s mineralnim gnojivom,
u formulacijama za prskanje ili primjenu u koncentriranom obliku, te u formulaciji za tretiranje
sjemena
najea primjena "zemljinih" insekticida kod nas je sjeme u brazdu
tretiranje sjemena najracionalniji je nain primjene "zemljinih" insekticida, a i ekoloki je
najpovoljniji
najbrojniji su organofosforni insekticidi od sistemika takav je samo terbufos, insekticid jako
otrovan za ljude (koristi se odvojeno od sjemena)
nesistemini insekticidi klormefos
za primjenu na seljakim gospodarstvima prikladniji su manje otrovni klorpirifosetil, foksim i
kvinalfos
svi "zemljini" insekticidi karbamati su sistemini karbofuran, karbosulfan, furatiokarb,
metiokarb i bendiokarb
od piretroida bifentrin se koristi za tretiranje sjemena, a teflutrin za prskanje tla i za tretiranje
sjemena nisu sistemici
najnoviji zemljini insekticidi su imidakloprid i fipronil
na povru su dozvoljeni samo klorpirifosetil i foksim

LEPTINOTARSA DECEMLINEATA Krumpirova zlatica


- osim krumpirom, zlatica se hrani patlidanom, koji moe jako otetiti, a manje se hrani rajicom
tipian oligofag
- prezimi kornja u tlu, ima 2 generacije
- za vrijeme zime mnoge zlatice uginu u tlu, naroito na teim i vlanijim terenima, od gljivice
Beauveria bassiana i drugih, preteno abiotskih imbenika
- iz tla poinju izlaziti kada temperatura u dubini 10 cm poraste na 14.5C
- odrasle zlatice prve generacije se javljaju najee u srpnju, a razvoj se ponavlja odlaganjem
jaja, razvojem liinki i odlaskom u tlo na kukuljenje
- liinke druge generacije prave manje tete jer je krumpir bujan, tvorba gomolja (tuberizacija) jako
uznapredovala, a vegetacija se uskoro prekida prirodnim putem u ranijih kultivara, zbog zaraze
plamenjaom ili zbog sue
- ima 2 generacije godinje
- smatra se da unitenje cime do 20 % uope ne utjee na snienje priroda krumpira
- njezina jaja siu neke vrste grabeljivih stjenica, a napadaju ih i trce te boje ovice
- dok se nalaze u tlu, zlatice napada gljivica Beauveria bassiana i mikrosporidije roda Nosema
- za primjenu biolokog suzbijanja najvee izglede prua parazitska osica amerikog poodrijetla
Edovum puttleri, te stjenica Perilus bioculatus
- na manjim krumpiritima i tamo gdje ima radne snage treba od samog poetka napada
povremeno skupljati sve stadije zlatice i unitavati ih

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

89

usporkos svih ovih mogunosti zlatica se najee suzbija razliitim insekticidima


odrasle zlatice ljetne generacije treba suzbijati samo ako se na svakom busu nae vie od 5
zlatica, a liinke druge generacije samo kad ih ima vie od 20 30 na jednom busu
ekoloki su najprihvatljiviji bioloki i biotehniki insekticidi, tzv. regulatori razvoja
od bioinsekticida kod nas dozvolu ima jedan mikrobioloki insketicid (na osnovi bakterije Bacillus
thuringiensis soj tenebrionis pripravak Novodor) i jedan naturalit (na osnovi spinosada
pripravak Laser)
u biotehnike insekticide dozvoljene kod nas ubrajaju se regulatori razvoja kukaca inhibitori
tvorbe hitina na osnovi heksaflumurona, teflubenzurona i lufenurona uinkoviti su samo na
liinke zlatice (linke prvog i drugog stadija)
ti insketicidi se moraju upotrijebiti znatno ranije
krumpirova zlatica je vrlo podlona pojavi populacija rezistentnih na kemijske insketicide
kemijske insekticide treba primijeniti kada je barem 30 50 % liinki izalo iz jaja
na neke manje primjenjivane ili novije skupine kemijskih insekticida rezistentnost jo nije utvrena,
ali se ta pojava brzo oekuje u sluaju njihove este primjene insekticidi na osnovi nereis
toksina (bansultap, tiociklam) larvicidi koji ne djeluju na odrasle zlatice
rezistentnost jo nije dokazana ni na nove kemijske insekticide imidakloprid, tiametoskam,
tiakloprid, acetamiprid
da bi se usporila pojava rezistentnosti treba povremeno mijenjati ne samo insekticid, nego i
skupinu insekticida, premda bi i ranije koriteni insekticid jo neko vrijeme dobro djelovao
najpravilniji nain zatite krumpira od krumpirove zlatice je integrirana zatita unutar koje se
kombiniraju sve navedene mogunosti uz to rjeu primjenu insekticida, posebice onih kemijskih

PHTHORIMAEA OPERCULELLA Krumpirov moljac


- nanosi velike tete uskladitenom krumpiru
- leptiri najee prezime u skladitima krumpira, a izlijeu pri 8C
- enke leptira odlau jaja na biljke
- gusjenice isprva miniraju lie, zatim se ubuuju u stabljiku
- obino imaju 4 6 generacija
- osim krumpira, napadaju rajicu, patlidan i duhan, no tete su zanemarive
- vano je sprijeiti razmnoavanje u skladitima krumpira, ne samo zbog velikih teta, nego i zato
to u skladitima prezimljuju tisue leptiria koji u proljee prenose zarazu na
- uskladitavati treba nezaraeni krumpir, zidove skladita treba prije unoenja krumpira oprskati
insekticidima na osnovi pirimifosmetila, malationa, klorpirifosmetila i slinim dozvoljenim
insekticidima
- male hrpe gomolja dobro je pokriti pijeskom, a zaraene gomolje je najbolje to bre potrotiti za
stonu hranu
AUTOGRAPHA GAMMA Sovica gama
- ova sovica je migrant slian pozemljui sovici ipsilon
- proljetna migracija jo krajem zime poinje u sjevernoj Africi preko junih obala Mediterana u nae
podruje, pa i dalje prema sjeveru
- krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu, opet preko naih podruja do sjeverne Afrike
- signalizacija masovne pojave u npr. junoj Italiji moe biti znak skore masovne pojave u
panonskoj nizini
- dio prezimi kao gusjenice razliitih razvojnih stadija, a dio doleti iz junih podruja
- ima 3 4 generacije, a one se esto isprepliu
- periodini tetnik
- najprikladnija hrana su im korovi roda Chenopodium, Convolvulus, Sonchus, Taraxacum i
Plantago, te kulturne biljke eerna repa, suncokret, mahunarke, duhan, krumpir, donekle i
kukuruz
- migracija kod nas pridonosi brojnosti najmanje za 50 %
- visoka vlaga je potrebna u vrijeme leta leptira, razvoja jaja i razvoja prvih stadija gusjenica, no ona
katkad vlada u mikroklimatskim uvjetima
- topli i vlani svibanj pogoduje razmnoavanju ovog tetnika
- napada ju vie od 100 vrsta parazita, zatim je napadaju i grabeljivci, te uzronici bolesti
Entomophthora gammae

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

90

bioinsekticidi Btk, piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, betaciflutrin) doputeni na povru,


klorpirifosetil, kvinalfos, diflubenzuron

GLOBODERA ROSTOCHIENSIS Zlatna krumpirova nematoda, GLOBODERA PALLIDA Blijedouta


krumpirova nematoda
- karantenski tetnik na A2 listi za Hrvatsku
- brzo se pretvaraju u ciste koje sadre prosjeno 500 jaja
- liinke odlaze u tlo, gdje se hrane korijenjem u koje se ubuuju
- enke su bijele kod vrste G. pallida, dok u vrste G. rostochiensis postanu zlatnoute zatim
ugibaju, koa ovrste i postaju ciste unutar kojih su jaja dobro zatiena od vanjskih utjecaja
- obje vrste napadaju krumpir, nadalje patlidan i rajicu, te brojne druge biljke iz porodice
pomonica
- simptomi krljav razvoj, blijedo lie, ugibanje biljaka i pojava pljeina
- sliino kao i za repinu nematodu, vea se tetnost spreava samo rigoroznom plodosmjenom,
zakonskim propisima koji odreuju uestalost uzgoja krumpira na istoj parceli i zabranjuju ili
ograniavaju promet krumpira s karantenskog podruja, uzgojem otpornih kultivara i nekim drugim
mjerama
- uinkovitom preventivom smatra se plodosmjena u kojoj se krumpir ponavlja svake etvrte ili pete
godine
- daljnje preventivne mjere suzbijanja se sastoje u sustavnom pregledu tla u podrujima intenzivnog
uzgoja krumpira te u strogoj karantenskoj kontroli uvoza krumpira, lukovica i ivih biljaka koje ne
smiju biti oneiene zemljom ako se uvoze iz zemlje ili podruja gdje postoji zaraza krumpirovom
nematodom
- kurativne mjere se sastoje u propisivanju razdoblja za vrijeme kojeg se na zaraenoj povrini ne
smije uzgajati krumpir
- postojea zaraza radikalno se smanjuje tek kada se sedam godina ne uzgaja krumpir na istoj
parceli
- radi spreavanja lokalnog irenja provodi se dezinfekcija kotaa traktora i ratila, pa i cipela,
vruom parom ili posebnim sredstvima
- primjena nematocida moe skratiti rok izostavljanja uzgoja krumpira, no kod nas dozvolu ima
samo jedan dazomet
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI DUHANA
ANACRIDIUM AEGYPTUM Egipatski skakavac
TETTIGONIA VIRIDISSIMA Zeleni konjic
THRIPS TABACI Duhanov resiar (trips)
- prezimi odrasli oblik u zemlji, u biljnim ostacima i na korovima na duhanitu
- liinke i odrasli oblici siu na liu najvie uz ile lista nastaju brojne sitne bjeliaste tokice,
koje se ubrzo spajaju te list uz ile lista

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

91

u listu se smanjuje sadraj razgradivih ugljikohidrata, bjelanevina i polifenola, ime se kakvoa


lia moe smanjiti i za vie od 50 % vrijednosti
duhanov trips ima do 5 generacija godinje
za vrueg i suhog ljeta moe na polju napasti krumpir, rajice, krastavce, paprike, lubenice, tikvice
i luk, poriluk i soju
od sisanja na ilama nalija lista nastaju isprva blijede, kasnije utosmee kvrice kupus gubi
trinu vrijednost
teti pogoduje suho i toplo vrijeme
pored izravnih teta, duhanov trips uzrokuje tete i neizravno prenoenjem vrlo opasnog virusa
TSWV (Tomato Spotted Wilt Virus), koji izaziva bronanu boju lista nazvanu broncavost duhana (i
rajice) prenosi ga na perzistentan nain
zaraza se smanjuje unitavanjem ostataka duhana i drugih zaraenih biljaka, te zaraenih korova
odmah poslije berbe
insekticide treba na duhanu primjenjivati kad se na listu nae prosjeno vie od 1 2 tripsa u
podrujima ee pojave viroza, a inae 3 5 tripsa
treba koristiti insekticide na osnovi dimetoata, malationa, diazinon, pirimifos metila, imidakloprid,
piretroide i dr., a na povru piretroide i druge insekticide doputene za pojedinu kulturu
orijentacijskim se smatra ulov od 10 resiara u jednom danu na jednu obojenu (plavu) ljepljivu
plou
treba voditi rauna da je duhanov trips napadnut od neprijatelja zlatooke, nekih stjenica i
grabeljivih vrsta tripsa
u zatiti rasada duhana i manjih povrina luka i poriluka vrlo je djelotvorno pokrivanje mreom

LYGUS PRATENSIS, LYGUS RUGULIPENNIS i druge LYGUS vrste Poljske ili arene stjenice
- Lygus rugulipennis napada i soju, uljanu repicu, duhan, ostale mahunarke itd.
- zabiljeene su i tete na krizantemama u poljskom uzgoju oteuju lisne i cvjetne izboje, listii
postaju naborani, izboji iskrivljeni, cvatovi sitni
- oteuje i krastavce u zatvorenom prostoru
- toj vrsti pogoduje toplo i suho vrijeme, vee povrine pod mahunarkama i suncokretom, te vea
zakorovljenost
- prezime odrasli oblici na skrovitim mjestima, odakle u proljee prelijeu na usjeve
- i liinke i odrasli siu na liu, no mogu sisati i na generativnim organima, npr. na sjemenkama
suncokreta
- suncokretu mogu jako otetiti sjeme, posebice ako napad slijedi tijekom prve dvije dekade nakon
cvatnje
- godinje imaju 2 3 generacije
- odrasli prve generacije se javljaju u lipnju, a druge generacije u kolovozu
- najvee tete nastaju ako korovi privuku stjenice u usjev i tada korovi budu uniteni herbicidom
- za kemijsko suzbijanje mogu se koristiti dozvoljeni organofosforni insekticidi, karbamati i piretroidi
- pragom odluke smatra se 4 5 stjenica po biljci prije i u vrijeme cvatnje, a kasnije desetak
stjenica
- naroito velike tete mogu stjenice nanijeti sjemenskom usjevu suncokreta, kojem je najee
potrebna kemijska zatita
APHIS FABAE Crna repina ili bobova u
- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
- jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
- ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
- krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
- tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
- na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

92

pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene

MYZUS PERSICAE Zelena breskvina u


- prenosi mnogo perzistentnih i neperzistentnih virusa
- u naelu je holociklika vrsta i tada prezimi kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama, a
u toplijim krajevima i u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) prezimi odrasla enka
anholociklika
- heterecijska je vrsta
- fundatrix moe izai ve krajem sijenja, a u drugim krajevima u veljai
- prije selidbe na ljetne domaine nanosi vrlo velike tete breskvama
- vrno lie se jako kovra i prekriveno je obilnom medom rosom
- najtetnija je krumpiru, paprici, rajici, krastavcima, a velike tete moe nanijeti u zatienom
prostoru
- tijekom lipnja prevladavaju krilati oblici i tada obino nastupa prvi maksimum leta (proljetni
maksimum) razdoblje intenzivnog irenja virusa
- krajem rujna i u listopadu vraaju se enke na breskvu
- ako se utvrdi rezistentnost preporuuje se kasno zimsko prskanje uljanim organofosfornim
insekticidima
- tijekom vegetacije treba stalno mijenjati skupinu primijenjenih insekticida na osnovi
imidakloprida, tiakloprida, pimetrozina
- tamo gdje jo nema rezistentnosti mogu se koristiti klasini aficidi na osnovi pirimikarba,
tiometona (ne na povru), metildemetona (ne na povru)
- vrlo je vano izbjei primjenu univerzalnih insekticida i tako sauvati prirodne neprijatelje,
posebice boje ovice i zlatooke
ELATERIDAE Klisnjaci, injaci
- injaci se ubrajaju u najvee tetnike naih ratarskih usjeva tete kukuruzu, eernoj repi,
suncokretu, krumpiru, povru, a povremeno su toliko brojni da tete i strnim itaricama
- kod nas je prisutno vie vrsta injaka (klisnjaka) prema zailjenom konusnom zatku lako se
prepoznaju liinke najtetnijeg roda Agriotes
- razvoj traje 3 4 godine odn. odvija se za 4 5 kalendarskih godina
- zbog ulova odraslih od travnja do rujna izgleda da mogu prezimjeti razliiti stadiji
- liinke se hrane organskom tvari koja se nalazi u tlu oteuju korjenie razliitog bilja
- ovisno o razvoju, koji moe trajati 3 5 kalendarskih godina, druge godine najvee tete prave
liinke koje se u treoj godini preobrazuju u odrasle oblike
- liinke privlai korijenje koje izluuje CO2, pri emu osjeaju i vrlo niske koncentracije u tlu
- liinke se hrane kaom u koju pretvaraju korijenje kojim se hrane hrane se korijenjem, izgrizaju
i uvlae se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen mrkve i repe, a katkad i u
sjeme
- glavna teta nastaje prorjeivanjem sklopa, no i mnoge preostale biljke, ako imaju oteen
korijen, zaostaju u razvoju
- najvee tete nanose injaci usjevima rijetkog sklopa najugroeniji je kukuruz, eerna repa i
suncokret, nadalje duhan, krumpir te povre
- u jednogodinjim usjevima ugroenost pojedine kulture ne ovisi toliko o usjevu koji je tu bio
prethodne godine, nego o usjevima koji su bili 2 ili 3 godine ranije
- na odluku o suzbijanju moe utjecati i poznavanje povijesti table (parcele)
- tona slika o brojnosti injaka, a time i o potrebi suzbijanja, dobiva se samo utvrivanjem stanja
zaraze u tlu mogue je uiniti pregledom tla
- u zapadnim vlanijim podrujima, gdje radi dostatne vlage jedna jedinka napravi neto manje
tete, pragom odluke smatra se 3 5 injaka na m 2 pred sjetvu kukuruza, eerne repe,

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

93

suncokreta, povra, rasaivanje duhana i povra te sadnju krumpira, a u istonim aridnim


podrujima ta je brojka znatno manja i iznosi 1 3 injaka na m2
otkriem feromona koji privlae klisnjake otvaraju se nove mogunosti lakeg utvrivanja brojnosti
i suzbijanja odraslih oblika
postavljanjem svjetloutih ili bijelih ljepljivih ploa to nie uz zemlju takoer je mogue donekle
pratiti brojnost klisnjaka tijekom ljeta
na brojnost injaka djeluju mnoge agrotehnike mjere svaka mehanika obrada negativno
utjee na njihovu brojnost, a manje smeta njihovim najvanijim prirodnim neprijateljima trcima
neke kulturne biljke smanjuju brojnost injaka: heljda, lan, konoplja, proso, grah
od prirodnih neprijatelja najvaniji su trci (rodovi Carabus, Pterostichus, Poecilus, Nebria,
Amara i dr.)
prilikom obrade mnoge injake unitavaju ptice, naroito vrane
kad je brojnost injaka iznad praga odluke, jedina mogunost spreavanja teta je primjena
"zemljinih" insekticida primjenjuju se u obliku granulata, u kombinaciji s mineralnim gnojivom,
u formulacijama za prskanje ili primjenu u koncentriranom obliku, te u formulaciji za tretiranje
sjemena
najea primjena "zemljinih" insekticida kod nas je sjeme u brazdu
tretiranje sjemena najracionalniji je nain primjene "zemljinih" insekticida, a i ekoloki je
najpovoljniji
najbrojniji su organofosforni insekticidi od sistemika takav je samo terbufos, insekticid jako
otrovan za ljude (koristi se odvojeno od sjemena)
nesistemini insekticidi klormefos
za primjenu na seljakim gospodarstvima prikladniji su manje otrovni klorpirifosetil, foksim i
kvinalfos
svi "zemljini" insekticidi karbamati su sistemini karbofuran, karbosulfan, furatiokarb,
metiokarb i bendiokarb
od piretroida bifentrin se koristi za tretiranje sjemena, a teflutrin za prskanje tla i za tretiranje
sjemena nisu sistemici
najnoviji zemljini insekticidi su imidakloprid i fipronil
na povru su dozvoljeni samo klorpirifosetil i foksim

PHTHORIMAEA OPERCULELLA Krumpirov moljac


- nanosi velike tete uskladitenom krumpiru
- leptiri najee prezime u skladitima krumpira, a izlijeu pri 8C
- enke leptira odlau jaja na biljke
- gusjenice isprva miniraju lie, zatim se ubuuju u stabljiku
- obino imaju 4 6 generacija
- osim krumpira, napadaju rajicu, patlidan i duhan, no tete su zanemarive
- vano je sprijeiti razmnoavanje u skladitima krumpira, ne samo zbog velikih teta, nego i zato
to u skladitima prezimljuju tisue leptiria koji u proljee prenose zarazu na
- uskladitavati treba nezaraeni krumpir, zidove skladita treba prije unoenja krumpira oprskati
insekticidima na osnovi pirimifosmetila, malationa, klorpirifosmetila i slinim dozvoljenim
insekticidima
- male hrpe gomolja dobro je pokriti pijeskom, a zaraene gomolje je najbolje to bre potrotiti za
stonu hranu
AUTOGRAPHA GAMMA Sovica gama
- ova sovica je migrant slian pozemljui sovici ipsilon
- proljetna migracija jo krajem zime poinje u sjevernoj Africi preko junih obala Mediterana u nae
podruje, pa i dalje prema sjeveru
- krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu, opet preko naih podruja do sjeverne Afrike
- signalizacija masovne pojave u npr. junoj Italiji moe biti znak skore masovne pojave u
panonskoj nizini
- dio prezimi kao gusjenice razliitih razvojnih stadija, a dio doleti iz junih podruja
- ima 3 4 generacije, a one se esto isprepliu
- periodini tetnik
- najprikladnija hrana su im korovi roda Chenopodium, Convolvulus, Sonchus, Taraxacum i
Plantago, te kulturne biljke eerna repa, suncokret, mahunarke, duhan, krumpir, donekle i
kukuruz

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

94

migracija kod nas pridonosi brojnosti najmanje za 50 %


visoka vlaga je potrebna u vrijeme leta leptira, razvoja jaja i razvoja prvih stadija gusjenica, no ona
katkad vlada u mikroklimatskim uvjetima
topli i vlani svibanj pogoduje razmnoavanju ovog tetnika
napada ju vie od 100 vrsta parazita, zatim je napadaju i grabeljivci, te uzronici bolesti
Entomophthora gammae
bioinsekticidi Btk, piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, betaciflutrin) doputeni na povru,
klorpirifosetil, kvinalfos, diflubenzuron

MAMESTRA TRIFOLII Djetelinska sovica


HELICOVERPA ARMIGERA uta kukuruzna sovica
TETNICI SUNCOKRETA
LYGUS PRATENSIS, LYGUS RUGULIPENNIS i druge LYGUS vrste Poljske ili arene stjenice
- Lygus rugulipennis napada i soju, uljanu repicu, duhan, ostale mahunarke itd.
- zabiljeene su i tete na krizantemama u poljskom uzgoju oteuju lisne i cvjetne izboje, listii
postaju naborani, izboji iskrivljeni, cvatovi sitni
- oteuje i krastavce u zatvorenom prostoru
- toj vrsti pogoduje toplo i suho vrijeme, vee povrine pod mahunarkama i suncokretom, te vea
zakorovljenost
- prezime odrasli oblici na skrovitim mjestima, odakle u proljee prelijeu na usjeve
- i liinke i odrasli siu na liu, no mogu sisati i na generativnim organima, npr. na sjemenkama
suncokreta
- suncokretu mogu jako otetiti sjeme, posebice ako napad slijedi tijekom prve dvije dekade nakon
cvatnje
- godinje imaju 2 3 generacije
- odrasli prve generacije se javljaju u lipnju, a odrasli druge generacije u kolovozu
- najvee tete nastaju ako korovi privuku stjenice u usjev i tada korovi budu uniteni herbicidom
- za kemijsko suzbijanje mogu se koristiti dozvoljeni organofosforni insekticidi, karbamati i piretroidi
- pragom odluke smatra se 4 5 stjenica po biljci prije i u vrijeme cvatnje, a kasnije desetak
stjenica
- naroito velike tete mogu stjenice nanijeti sjemenskom usjevu suncokreta, kojem je najee
potrebna kemijska zatita
ADELPHOCORIS LINEOLATUS Lucernina stjenica
- stjenice siu ne samo na lucerni, nego i na crvenoj djetelini, grahorici i drugim krmnim
mahunarkama, soji, tete i suncokretu, a mogu se nai i na eernoj repi, krumpiru, maku i drugim
biljkama
- na suncokretu stjenice mogu jako otetiti sjeme te smanjiti prirod i kakvou ulja
- prezime jaja u stabljici ili korijenovu vratu lucerne
- liinke se javljaju poetkom svibnja, u junim krajevima neto ranije
- za topla vremena i u junijim krajevima moe se razviti i trea generacija
- stjenice siu na vrnim njenijim dijelovima biljaka, posebice na cvjetnim pupovima, koji potom
otpadaju na sjemenskoj lucerni i odrasli oblici i liinke siu na mahunama
- sjeme ostaje krljavo, a klijavost i energija klijanja su jako smanjeni
- za jaeg napada biljke ostaju krljave, slabo cvatu i daju manje zelene mase i sjemena
- eom niskom konjom, uz brzo odnoenje otkosa s polja, unitava se veina odloenih jaja i
smanjuje zaraza pa se ta mjera smatra najvanijom u zatiti lucerne od stjenice
- pragom odluke za primjenu insekticida na krmnoj lucerni smatra se 30 40 stjenica na m 2 ili 50
80 stjenica na 10 zamaha keerom
- na krmnom usjevu treba koristiti samo insekticide doputene za krmno bilje, poput malationa,
fentrotiona, piretroida
BRACHYCAUDUS HELICHRYSI ljivina u uvijalica
- najvanija vrsta ui na suncokretu, a vrlo je tetna i na ljivi
- holociklika je i heterecijska vrsta

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

95

prezimi kao zimsko jaje na Prunus vrstama, najvie na P. domestica, P. instititia i P. spinosa
tetu poveava sposobnost prenoenja virusa arke ljive
maksimum populacije dostie krajem svibnja i poetkom lipnja, kad je i najjai napad na
suncokretu
napada sve dijelove suncokreta, no najee je nalazimo na liu i nerascvjetaloj glavi, a sie i na
cvjetovima
preteno naseljava mlae lie
na liu se javljaju ukaste pjege i ono se kovra; glavica se vie ne razvija i zaraene biljke
zaostaju u razvoju
optimalni sklop i unitavanje korova smanjuje tete
vrsti pogoduju podruja gdje se uz vee povrine suncokreta uzgaja i ljiva
prenosi petnaestak virusa arka ljive, mozaik krastavaca i mozaik dalije
suzbijanje se provodi u trenutku jae pojave lisnih ui u pokusima u zap. Hrvatskoj (Igrc Bari)
utvrena je vrlo rana pojava ui na 10 20 cm visokom suncokretu dobru zatitu su pruili
sistemini granulirani insekticidi primjenjeni zajedno sa sjetvom radi zatite od injaka
za kasnije pojave ui moe biti potrebna folijarna primjena aficida

APHIS FABAE Crna repina ili bobova u


- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
- jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
- ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
- krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
- tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
- na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
- pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
- na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
- suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
- sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene
AULACORTHUM SOLANI Krumpirova lisna u
- izrazito je polifagna, a najvanija je na krumpiru i u zatienom prostoru
- biologija te vrste, a ni njezino prezimljenje nisu potpuno jasni i razjanjeni
- moe biti holociklika i anholociklika
- prenosi vie od 40 virusa
MACROSIPHUM EUPHORBIAE Mljeikina lisna u
MYZUS PERSICAE Zelena breskvina u
- prenosi mnogo perzistentnih i neperzistentnih virusa
- u naelu je holociklika vrsta i tada prezimi kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama, a
u toplijim krajevima i u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) prezimi odrasla enka
anholociklika
- heterecijska je vrsta
- fundatrix moe izai ve krajem sijenja, a u drugim krajevima u veljai
- prije selidbe na ljetne domaine nanosi vrlo velike tete breskvama

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

96

vrno lie se jako kovra i prekriveno je obilnom medom rosom


najtetnija je krumpiru, paprici, rajici, krastavcima, a velike tete moe nanijeti u zatienom
prostoru
tijekom lipnja prevladavaju krilati oblici i tada obino nastupa prvi maksimum leta (proljetni
maksimum) razdoblje intenzivnog irenja virusa
krajem rujna i u listopadu vraaju se enke na breskvu
ako se utvrdi rezistentnost preporuuje se kasno zimsko prskanje uljanim organofosfornim
insekticidima
tijekom vegetacije treba stalno mijenjati skupinu primijenjenih insekticida na osnovi
imidakloprida, tiakloprida, pimetrozina
tamo gdje jo nema rezistentnosti mogu se koristiti klasini aficidi na osnovi pirimikarba,
tiometona (ne na povru), metildemetona (ne na povru)
vrlo je vano izbjei primjenu univerzalnih insekticida i tako sauvati prirodne neprijatelje,
posebice boje ovice i zlatooke

APHIS GOSSYPII Pamukova lisna u


ELATERIDAE Klisnjaci, injaci
- injaci se ubrajaju u najvee tetnike naih ratarskih usjeva tete kukuruzu, eernoj repi,
suncokretu, krumpiru, povru, a povremeno su toliko brojni da tete i strnim itaricama
- kod nas je prisutno vie vrsta injaka (klisnjaka) prema zailjenom konusnom zatku lako se
prepoznaju liinke najtetnijeg roda Agriotes
- razvoj traje 3 4 godine odn. odvija se za 4 5 kalendarskih godina
- zbog ulova odraslih od travnja do rujna izgleda da mogu prezimjeti razliiti stadiji
- liinke se hrane organskom tvari koja se nalazi u tlu oteuju korjenie razliitog bilja
- ovisno o razvoju, koji moe trajati 3 5 kalendarskih godina, druge godine najvee tete prave
liinke koje se u treoj godini preobrazuju u odrasle oblike
- liinke privlai korijenje koje izluuje CO2, pri emu osjeaju i vrlo niske koncentracije u tlu
- liinke se hrane kaom u koju pretvaraju korijenje kojim se hrane hrane se korijenjem, izgrizaju
i uvlae se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen mrkve i repe, a katkad i u
sjeme
- glavna teta nastaje prorjeivanjem sklopa, no i mnoge preostale biljke, ako imaju oteen
korijen, zaostaju u razvoju
- najvee tete nanose injaci usjevima rijetkog sklopa najugroeniji je kukuruz, eerna repa i
suncokret, nadalje duhan, krumpir te povre
- u jednogodinjim usjevima ugroenost pojedine kulture ne ovisi toliko o usjevu koji je tu bio
prethodne godine, nego o usjevima koji su bili 2 ili 3 godine ranije
- na odluku o suzbijanju moe utjecati i poznavanje povijesti table (parcele)
- tona slika o brojnosti injaka, a time i o potrebi suzbijanja, dobiva se samo utvrivanjem stanja
zaraze u tlu mogue je uiniti pregledom tla
- u zapadnim vlanijim podrujima, gdje radi dostatne vlage jedna jedinka napravi neto manje
tete, pragom odluke smatra se 3 5 injaka na m 2 pred sjetvu kukuruza, eerne repe,
suncokreta, povra, rasaivanje duhana i povra te sadnju krumpira, a u istonim aridnim
podrujima ta je brojka znatno manja i iznosi 1 3 injaka na m2
- otkriem feromona koji privlae klisnjake otvaraju se nove mogunosti lakeg utvrivanja brojnosti
i suzbijanja odraslih oblika
- postavljanjem svjetloutih ili bijelih ljepljivih ploa to nie uz zemlju takoer je mogue donekle
pratiti brojnost klisnjaka tijekom ljeta
- na brojnost injaka djeluju mnoge agrotehnike mjere svaka mehanika obrada negativno
utjee na njihovu brojnost, a manje smeta njihovim najvanijim prirodnim neprijateljima trcima
- neke kulturne biljke smanjuju brojnost injaka: heljda, lan, konoplja, proso, grah
- od prirodnih neprijatelja najvaniji su trci (rodovi Carabus, Pterostichus, Poecilus, Nebria,
Amara i dr.)
- prilikom obrade mnoge injake unitavaju ptice, naroito vrane
- kad je brojnost injaka iznad praga odluke, jedina mogunost spreavanja teta je primjena
"zemljinih" insekticida primjenjuju se u obliku granulata, u kombinaciji s mineralnim gnojivom,
u formulacijama za prskanje ili primjenu u koncentriranom obliku, te u formulaciji za tretiranje
sjemena

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

97

najea primjena "zemljinih" insekticida kod nas je sjeme u brazdu


tretiranje sjemena najracionalniji je nain primjene "zemljinih" insekticida, a i ekoloki je
najpovoljniji
najbrojniji su organofosforni insekticidi od sistemika takav je samo terbufos, insekticid jako
otrovan za ljude (koristi se odvojeno od sjemena)
nesistemini insekticidi klormefos
za primjenu na seljakim gospodarstvima prikladniji su manje otrovni klorpirifosetil, foksim i
kvinalfos
svi "zemljini" insekticidi karbamati su sistemini karbofuran, karbosulfan, furatiokarb,
metiokarb i bendiokarb
od piretroida bifentrin se koristi za tretiranje sjemena, a teflutrin za prskanje tla i za tretiranje
sjemena nisu sistemici
najnoviji zemljini insekticidi su imidakloprid i fipronil
na povru su dozvoljeni samo klorpirifosetil i foksim

DIABROTICA VIRGIFERA VIRGIFERA Kukuruzna zlatica


PSALIDIUM MAXILLOSUM Repin vilinjak, repina pipa (pipa kratkorila)
- izraziti je polifag smanjenju teta pogoduje sposobnost ishrane na korovima
- prezimjeli odrasli oblici se javljaju vrlo rano, jo krajem zime
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- liinke ive u tlu, hranei se korijenjem razliitih vrsta biljaka
- u drugoj polovici ljeta idue godine preobrazuju se u odrasle oblike
- liinke ne nanose vee tete
- pragom odluke za suzbijanje se smatra 2 4 odrasla oblika na m2, ovisno o vrsti i razvoju usjeva
- repin vilinjak na je najotporniji kukac na insekticide
- kako ne leti, suzbijanje treba provoditi lovnim kanalima
- sve mjere koje ubrzavaju razvoj biljaka smanjuju tete od vilinjaka
- prisutnost se utvruje pregledom tla na povrinama na koje e se sijati naroito ugroeni usjevi
eerna repa i suncokret, a koji se obavljaju i zbog drugih tetnika
TANYMECUS DILATICOLLIS Kukuruzna pipa
(pipa kratkorila)
- osim kukuruza napada i eernu repu i suncokret, a moe tetiti i strninama
- prezimi u tlu (na dubini od 60 cm)
- izlazi iz tla kada temperature zraka dosegnu 10 11C obino krajem oujka, ee u
travnju
- hrani se vrlo intenzivno izgrizanjem lia, a oteuje ih preteno na rubovima
- katkad izgrize vrne dijelove kukuruza to su biljke manje tete su vee
- nakon 5 15 dana ishrane spolno sazriju, dolazi do kopulacije, a enke poinju ovipoziciju
- liinke se hrane sitnim korijenjem razliitih biljaka, a ne prave vee tete
- iako je veliki polifag, gospodarski je znaajan u kulturama rjeeg sklopa, posebno u kukuruzu,
eernoj repi i suncokretu
- tetnik je osobito brojan pri uzgoju kukuruza u monokulturi
- navodnjavanje radikalno smanjuje brojnost tetnika
- nepovoljne vremenske prilike, koje usporavaju razvoj biljaka, znatno poveavaju tetnost
- pri donoenju odluke o primjeni insekticida mogu pomoi i podaci da prisutnost jedne pipe po biljci
opravdava primjenu insekticida ako biljice imaju 1 2 lista
- suzbijanje se provodi prskanjem, iznimno zapraivanjem, insekticidima na osnovi fentiona,
fenitrotiona, piretroidima itd.
TANYMECUS PALLIATUS Siva repina pipa
HOMEOSOMA NEBULELLA Suncokretov moljac
- nekad je bio najvaniji tetnik suncokreta neznatne vanosti, zbog uzgoja tzv. pancirnih sorti
suncokreta
- osim na suncokretu, tetnik se odrava i na divljim glavoikama
AUTOGRAPHA GAMMA Sovica gama

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

98

ova sovica je migrant slian pozemljui sovici ipsilon


proljetna migracija jo krajem zime poinje u sjevernoj Africi preko junih obala Mediterana u nae
podruje, pa i dalje prema sjeveru
krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu, opet preko naih podruja do sjeverne Afrike
signalizacija masovne pojave u npr. junoj Italiji moe biti znak skore masovne pojave u
panonskoj nizini
dio prezimi kao gusjenice razliitih razvojnih stadija, a dio doleti iz junih podruja
ima 3 4 generacije, a one se esto isprepliu
periodini tetnik
najprikladnija hrana su im korovi roda Chenopodium, Convolvulus, Sonchus, Taraxacum i
Plantago, te kulturne biljke eerna repa, suncokret, mahunarke, duhan, krumpir, donekle i
kukuruz
migracija kod nas pridonosi brojnosti najmanje za 50 %
visoka vlaga je potrebna u vrijeme leta leptira, razvoja jaja i razvoja prvih stadija gusjenica, no ona
katkad vlada u mikroklimatskim uvjetima
topli i vlani svibanj pogoduje razmnoavanju ovog tetnika
napada ju vie od 100 vrsta parazita, zatim je napadaju i grabeljivci, te uzronici bolesti
Entomophthora gammae
bioinsekticidi Btk, piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, betaciflutrin) doputeni na povru,
klorpirifosetil, kvinalfos, diflubenzuron

MAMESTRA TRIFOLII Djetelinska sovica


VANESSA CARDUI Strikov arenjak
TETNICI EERNE REPE
GRYLLOTALPA GRYLLOTALPA Rovac
- ivi u hodnicima koje kopa u tlu
- odrasli kukci izlaze iz tla u lipnju i srpnju i trae suprotni spol
- nakon kopulacije, enka se zavlai u dublje slojeve, gdje odlae jaja
- rovac esto za prezimljenje trai hrpice stajskog gnoja zakopane u tlu ili na povrini tla, ili se
uvlai u hrpe komposta i sline materijale u kojima je toplije zbog razgradnje organske tvari
- rovci esto kopaju hodnik tik ispod povrine tla esto se kreu uzdu redova zasijanih biljaka
gdje je tlo, zbog prolaza sijaeg rala, neto rahlije, pa pregrizaju vrat korijenja mladih biljica koje
im smetaju u prolazu
- unitenje nekoliko biljica kukuruza, eerne repe ili suncokreta jedne za drugom u redu je tipina
slika teta od rovca na biljicama se ne zapaaju tragovi ishrane, samo su pregriene
- tipine tete rovac nanosi i gomoljima krumpira u kojima izgriza duboke rupe
- prilikom oranja se mnogi rovci izbacuju na povrinu tla, gdje se mogu ubiti, a esto ih pojedu ptice
koje se skupljaju iza pluga
- prisutnost jednog rovca na 2 3 m 2 povrine na koju se sije ratarski usjev ili na 4 m 2 povrine na
koju dolazi povre upuuje da je potrebna preventivna zatita
- preventivna zatita je jedino mogua prije ili u vrijeme sjetve zemljinim insekticidima foksim,
klorpirifosetil, karbofuran
- za primjenu u povru doputeni su samo insekticidi na osnovi foksima i klorpirifosetila
- moe se suzbijati u vrijeme izlaska iz tla (lipanj, srpanj) i rasipavanjem mamca na osnovi
metiokarba
- treba pregledati rubove gnojita i pronaene rovce unititi
PHILAENUS SPUMARIUS Pjenua
APHIS FABAE Crna repina ili bobova u
- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

99

jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene

PEMPHIGUS FUSCICORNIS Repina korijenova u


- javlja se na korijenu eerne repe
- anholociklika je vrsta
- prezimi beskrilna odrasla enka u tlu na ostacima repe ili na raznim korovima
- razmnoavanje je vrlo brzo prosjeno se jedna generacija stvara za 2 tjedna
- iz tla izlaze obino krajem travnja, a izlazak traje cijelo ljeto i jesen, sve do kraja listopada,
katkad i do poetka studenog, kad odrasle enke odlaze u tlo na prezimljavanje
- masovno razmnoavanje se odvija tijekom srpnja i kolovoza, kad jaki napad moe poiniti totalnu
tetu na eernoj repi
- tijekom godine ima 8 13 generacija
- jako zaraene biljke slabo se ili se uope ne razvijaju, lie vene, sui se i na kraju nekrotizira, te
itava biljka propadne
- propadanje repe se uoava prvo u oazama, a potom se iri po cijelom repitu im se uoi
venue pojedinih biljaka, potrebno ih je iupati i pregledati korijen
- osim eerne repe moe napasti stonu repu, ciklu, te korove iz porodice Chenopodiaceae
BLITOPHAGA UNDATA Crni repar
ATOMARIA LINEARIS Atomarija
- prezimi kao odrasli oblik na starom repitu ili oko njega
- javlja se vrlo rano u proljee, im temperatura prijee 7C
- glavne tete nanosi imago, koji napada klicu, korjenie, no najvee tete nanosi na podzemnom
ili prizemnom dijelu stabljike mlade biljke pravi grizotine (rupice) promjera oko 1 mm; grizotine
potamne
- klice uginu prije pojave na povrini tla, a biljice s nagrizenom stabljikom polegnu i uginu
- kod poleglih biljki je karakteristian stanjen i tamniji izgrizen dio stabljike
- im biljke dobiju 2 3 para stalnih listia opasnost prestaje
- novi odrasli oblici se javljaju sredinom ljeta, a njihova brojnost upuuje na jainu napada idue
godine zatim odlaze na prezimljenje
- pravilna plodosmjena znatno utjee na smanjenje brojnosti ovog tetnika najtetniji je tamo
gdje se esto ponavlja uzgoj eerne repe na istoj parceli
- uvoenjem sjetve na stalno mjesto znatno je poveana tetnost atomarije i kod nas, a ranije je
ovaj tetnik smatran vanijim samo u sjevernijim europskim zemljama dolazi u obzir kemijsko
suzbijanje i to tretiranjem sjemena sisteminim insekticidima
CASSIDA NEBULOSA Repin titasti kornja
- oligofagna je vrsta, koja teti eernoj repi, a hrani se i korovima iz porodice loboda
(Chenopodiaceae)
- odrasli oblik prezimi u tlu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

100

javlja se u travnju
liinke se javljaju u svibnju, zadravaju se na naliju lia
ishranom unitavaju parenhim na naliju, ostavljajui gornju pokoicu netaknutom, no uskoro se
pokoica kida pa zaostaju rupe nepravilna oblika
veinom ima 2 generacije godinje
druga generacija liinki radi tete u srpnju i kolovozu
pragom odluke se smatra prisutnost 5 6 liinki po biljci s 4 5 listova
kao preventivna mjera preporuuje se to temeljitije unitavanje korova iz porodice loboda ne
samo na repitu nego i oko repita

CHAETOCNEMA TIBIALIS Repin buha


- prezime plitko u tlu na obraslim povrinama u blizini prologodinjeg repita
- izlaenje iz tla se poklapa s nicanjem eerne repe, tj. sredinom oujka
- to je vrijeme toplije, buhai su aktivniji, te bre nasele nova repita
- hrane se eernom i stonom repom, ciklom, blitvom te nekim korovima iz porodice
Chenopodiaceae
- po poniku repe izgrizaju kotelidone i prvo pravo lie, a katkad mogu pregristi i stabljiku
- to je bri razvoj biljaka, teta je manja, pa osim vremenskih prilika na tetnost buhaa negativno
utjeu agrotehnike mjere
- na povrinama koje se navodnjavaju tete su neznatne
- prema nekim podacima prosjek od 3 rupice na povrini od 1 cm 2 pokazuje da predstoji masovni
odlazak buhaa na prezimljenje te da u sluaju normalne zime treba oekivati jak napad idueg
proljea
- pragom odluke smatra se prisutnost 5 8 buhaa na duljinskom metru repe
- tretiranje sjemena eerne repe sisteminim insekticidima takoer moe smanjiti brojnost i tete
od buhaa
- u svrhu folijarne primjene insekticida se mogu koristiti brojni organofosforni insekticidi i piretroidi
- tete od buhaa smanjuju rana sjetva i sve mjere koje pogoduju brzom prolazu biljki kroz kritino
razdoblje kotiledona i 2 4 prava lista
- odrasli oblici prezime na luceritima i djetelitima
- javljaju se u rano proljee
- hrane se lucernom, djetelinom i drugim mahunarkama, no u rano proljee esto prelaze na tek
iznikle usjeve eerne repe i na vinovu lozu
- na eernoj repi izgrizaju kotiledone i lie s rubova, katkad do same peteljke kako su u to
vrijeme biljke eerne repe jo malene, najvee, ak totalne tete su zabiljeene na toj kulturi
- u vinorodnim podrujima migriraju na vinovu lozu, gdje se hrane pupovima, a kasnije liem
- liinke se hrane korijenjem tih biljaka pa mogu i njima nanijeti vee tete
- odrasli oblici izlaze iz tla idueg proljea
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- lucerninom pipom se hrane brojne ptice, a napadaju je i neke entomopatogene gljivice
- kako ne moe letjeti, pipa se ranije uspjeno suzbijala kopanjem lovnih kanala
- dobro je prii njihovom unitavanju bacaima plamena ili insekticidima
- kanali se kopaju izmeu lucerita, gdje su pipe prezimile, i izmeu novih repita ili vinograda
- lucernina pipa je vrlo otporna na kemijske insekticide treba ih koristiti samo iznimno i tada se
preporuuju fention, feitrotion, a piretroidi i drugi noviji insekticidi nisu provjereni
PSALIDIUM MAXILLOSUM Repin vilinjak, repina pipa
(pipa dugorila)
- izraziti je polifag
- prezimjeli odrasli oblici se javljaju vrlo rano, jo krajem zime
- razvoj jedne generacije traje 2 godine
- liinke ive u tlu, hranei se korijenjem razliitih vrsta biljaka
- u drugoj polovici ljeta idue godine preobrazuju se u odrasle oblike
- liinke ne nanose vee tete
- pragom odluke za suzbijanje se smatra 2 4 odrasla oblika na m2, ovisno o vrsti i razvoju usjeva
- repin vilinjak na je najotporniji kukac na insekticide
- kako ne leti, suzbijanje treba provoditi lovnim kanalima
- sve mjere koje ubrzavaju razvoj biljaka smanjuju tete od vilinjaka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

101

prisutnost se utvruje pregledom tla na povrinama na koje e se sijati naroito ugroeni usjevi
eerna repa i suncokret, a koji se obavljaju i zbog drugih tetnika

TANYMECUS DILATICOLLIS Kukuruzna pipa


(pipa kratkorila)
- osim kukuruza napada i eernu repu i suncokret, a moe tetiti i strninama
- prezimi u tlu (na dubini od 60 cm)
- izlazi iz tla kada temperature zraka dosegnu 10 11C obino krajem oujka, ee u
travnju
- hrani se vrlo intenzivno izgrizanjem lia, a oteuje ih preteno na rubovima
- katkad izgrize vrne dijelove kukuruza to su biljke manje tete su vee
- nakon 5 15 dana ishrane spolno sazriju, dolazi do kopulacije, a enke poinju ovipoziciju
- liinke se hrane sitnim korijenjem razliitih biljaka, a ne prave vee tete
- iako je veliki polifag, gospodarski je znaajan u kulturama rjeeg sklopa, posebno u kukuruzu,
eernoj repi i suncokretu
- tetnik je osobito brojan pri uzgoju kukuruza u monokulturi
- navodnjavanje radikalno smanjuje brojnost tetnika
- nepovoljne vremenske prilike, koje usporavaju razvoj biljaka, znatno poveavaju tetnost
- pri donoenju odluke o primjeni insekticida mogu pomoi i podaci da prisutnost jedne pipe po biljci
opravdava primjenu insekticida ako biljice imaju 1 2 lista
- suzbijanje se provodi prskanjem, iznimno zapraivanjem, insekticidima na osnovi fentiona,
fenitrotiona, piretroidima itd.
TANYMECUS PALLIATUS Siva repina pipa
LIXUS JUNCI Blitvina pipa

(pipa kratkorila)

(pipa dugorila)

LIXUS SCARABRICOLLIS Mala repina pipa

(pipa dugorila)

BOTHYNODERES PUNCTIVENTRIS Repina pipa (pipa dugorila )


- poznata je kao periodini tetnik masovno se pojavi nakon nekoliko godina u kojima su vladale
povoljne klimatske prilike
- smatra se da prag odluke za suzbijanje iznosi 0.2 pipe na m 2 prosjena brojka za napad pipe u
trenu nicanja eerne repe
- prezime odrasli oblici u tlu
- pojavljuju se na povrini tla kad se tlo zagrije na 8 10C
- kad naiu na pogodne biljke, odrasli oblici se intenzivno hrane, pri emu se, osim eerne repe,
mogu hraniti i nekim korovskim biljkama iz porodice Chenopodiaceae
- to je vrijeme toplije i sunanije, a oborina ima manje, pipa je prodrljivija pa su tete vee
- enke polae stotinjak jaja plitko u tlo blizu biljaka
- liinke se uvlae u ve odebljali korijen te se cijeli ivot hrane u njemu
- liinke nanose tete, jer oteeni korijen ima manju masu, a olakan je ulazak sekundarnih
parazita uzronika truljenja ili gnjiloe
- u jesen je potrebno napraviti dugoronu prognozu intenziteta pojave kopanjem jama na starim
repitima
- slaba zaraza je do 0.5 odraslih pipa po m2, od 0.6 3 jedinki zaraza je srednja, od 3 10 jedinki
zaraza je jaka, a vie od 10 odraslih pipa po m2 pokazuje da je zaraza vrlo jaka
- tijekom zime je dosta velika smrtnost pipa u tlu najee je tome uzrok zaraza gljivicama
Beauveria bassiana i Tarichium cleoni
- kukce izbaene na povrinu pri obradi unitavaju ptice
- izmeu starih i novih repita se kopaju lovni jarci (kanali), bilo uz staro repite, bilo na rubu novog
repita, na strani prema starom repitu
- kod nas se eerna repa na vie od 90 % povrina tretira "zemljinim" insekticidima pri sjetvi
ako se pri tome koriste sistemini insekticidi, npr. karbofuran ili terbufos, tada e mlade biljice biti
intoksicirane, pa e pipe nakon izvjesnog razdoblja ishrane ugibati
- repina pipa je prirodno vrlo otporna na insekticide, pa treba koristiti iskljuivo insekticide
provjerene za tu svrhu fention, fenitrotion, fosalon, neki piretroidi ili kombinacije OP insekticida i
piretroida

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

102

SCROBIPALPA OCELLATELLA Repin moljac


- prezimljuje na starom repitu u stadiju odrasle gusjenice ili kukuljice
- leptiri izlijee vrlo rano od kraja oujka
- kako vrsta ima 4 5 generacija one se isprepliu pa se leptirii nalaze sve do jeseni
- izgrizaju najradije centralno lie, ubuuju se u peteljke i dopiru do glave korijena te ulaze u nju
- peteljke pocrne, a glave korijena se izduuju i gnjile
- mogu oteivati korijen repe dok eka preradu (u trapu)
- naroito jak napad moe napraviti zadnja generacija krajem ljeta i poetkom jeseni
- pragom odluke za suzbijanje se smatra najmanje 70 % biljaka zaraenih s prosjeno 4 5
gusjenica po zaraenoj biljci
- suzbijanje se provodi pravilnom plodosmjenom, unitavanjem ostataka biljaka na starom repitu,
spreavanjem irenja zaraze na izvaenom korijenju repe te primjenom insekticida kad brojnost
gusjenica prijee prag odluke
- od insekticida se koriste organofosforni, no djelotvorni su i piretroidi, te neki drugi insekticidi
- najvanijom mjerom suzbijanja se smatra navodnjavanje
Sovice pozemljue:
AGROTIS SEGETUM Usjevna sovica
- prezimi potpuno odrasla gusjenica (mlade gusjenice ugibaju tijekom zime) u tlu, odrasle gusjenice
ne prave tete
- leptiri lete tek u svibnju, a masovni let se zbiva najee krajem svibnja
- odlau jaja na tlo, na prizemne dijelove biljaka ili na suhe biljne ostatke
- gusjenice usjevne sovice napadaju usjeve najee tijekom lipnja
- vrlo su prodrljive, a prodrljivost raste geometrijskom progresijom
- nakon zavretka razvoja gusjenice usjevne sovice se zavlae u tlo, gdje se kukulje nakon 3
tjedna daju novu generaciju leptira
- leptiri lete u kolovozu
- imaju dvije, a nekad ak i tri generacije
- pragom razvoja se smatra 10C
AGROTIS IPSILON Sovica ipsilon
- izraziti je migrant, k nama dolijee s juga
- mogu prezimjeti gusjenice zadnjih stadija ili kukuljice ili rano u proljee doletjeti leptiri i odloiti jaja
- jaja i mlade gusjenice ugibaju tijekom zime
- vrsta ima 2 3, a vjerojatno i vie generacija
- vrsta je higrofilna i ea u vlanijim, pogotovo plavljenim podrujima i vlanim godinama
- gusjenice su polifagne
- pragom razvoja se smatra 8 9C
-

gusjenice pozemljue pregrizaju vrat korijena, katkad i stabljiku, hrane se prizemnim liem,
uvlae se u stabljiku kukuruza i drugih biljaka, nagrizaju gomolje krumpira koji su plitko u zemlji,
itd.
napadnute biljke ugibaju ili se lome, sklop im je rijedak, lie izgrieno, gomolji imaju smanjenu
vrijednost
kod nas su esti tetnici kukuruza krajem proljea, katkad i eerne repe, suncokreta, raznih vrsta
povra, a poetkom jeseni i ozimih strnih ita ili uljane repice
od agrotehnikih mjera veliki utjecaj na brojnost sovica pozemljua ima prisutnost korova
korovi privlae leptire svojim cvjetovima, jer bez ishrane nektarom leptiri nisu plodni
na nezakorovljenom usjevu ima manje gusjenica, ali tete od jedne gusjenice su mnogo vee jer
se hrane samo kulturnom biljkom (jer nema korova)
ranija sjetva, dobra priprema tla i njega usjeva te optimalna gnojidba ubrzavaju dolazak biljaka u
stadij kad su tete od gusjenica pozemljua manje
od biolokih mogunosti suzbijanja dosadanje formulacije bakterije B. thuringiensis nisu
zadovoljile
preostaje mogunost uzgoja i isputanja parazitske osice roda Trichogramma
kod nas su poznate godine jakih napada i velikih teta na kukuruzu, eernoj repi, duhanu,
suncokretu i razliitim vrstama povra, a bilo je teta i u jesen na strnim itaricama i uljanoj repici

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

103

odrasle gusjenice, zbog votane prevlake na tijelu, su otporne na kontaktno djelovanje insekticida,
a za digestivno djelovanje je potrebno da poderu dosta hrane za zatitu je presudno
pravovremeno kurativno suzbijanje, dok su gusjenice jo u drugom ili treem stadiju razvoja
kratkorona prognoza brojnosti gusjenica mogua je samo djelomino na temelju praenja
brojnosti leptira dosadanja iskustva ne pokazuju sigurnu korelaciju izmeu brojnosti leptira
leptiri se mogu loviti lovnim svjetiljkama
veliki napredak je postignut pronalaskom feromona svojim mirisom privlae mujake samo
jedne vrste
pragom odluke se smatra 1 2 gusjenice po m 2, no taj broj moe biti i neto manji pri nicanju
usjeva, odn. znatno vei na razvijenom usjevu
ve primjena granuliranih sisteminih insekticida za suzbijanje injaka moe smanjiti tete od
onih vrsta sovica koje brzo poslije sjetve napadaju usjeve insekticidi na osnovi karbofurana,
terbufosa i neki drugi
i tretiranje tla nesisteminim insekticidima klorpirifosetil, foksim, koji su jedini doputeni u
povru) smanjuje broj gusjenica
biljice koje izrastu iz sjemena tretiranog sisteminim insekticidom bit e takoer manje oteene
od tih tetnika
osnovna mjera zatite od pozemljua je kurativna folijarna primjena insekticida prskanjem
piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin) primjena kojih je doputena i u
povru
na ostalim kulturama se mogu primijeniti i neki organofosforni insekticidi (klorpirifosetil, kvinalfos),
a uinkoviti mogu biti i neki regulatori razvoja kukaca (diflubenzuron)
djelotvorna, ali najskuplja mjera zatita je rasipanje zatrovanih mamaca mamci od mekinja
kojoj se doda 5 % eera insekticid na osnovi klorpirifosetila ili triklorfona

MAMESTRA BRASSICAE Kupusna sovica, MAMESTRA OLERACEA Povrtna sovica


- prezime kukuljice u tlu
- leptiri se javljaju kad srednja dnevna temperatura dosegne 17C, to se najee zbiva u drugoj
polovici svibnja
- nakon kopulacije enke odlau jaja na eernu repu, kupusnjae, leguminoze i brojne korovske
biljke
- gusjenice se hrane razliitim biljkama
- napad ove generacije obino se odvija u lipnju
- kukulje se u tlu
- nova generacija leptira leti ve krajem srpnja i poetkom kolovoza, zatim odlae jaja, a napad
gusjenica se zbiva krajem kolovoza i u rujnu
- kod nas je obino druga generacija gusjenica brojnija
- gusjenice prvo izgrizaju rupe u liu, a kasnije pojedu sav list, ostavljajui peteljke i glavne ile
- mogu izgristi i rupe u vratu korijena repe
- vee tete ine povru i time to ga oneiuju izmetom
- glave kupusa oteuju ubuivanjem u njih, pa kupus postaje neuporabiv
- vani su jajni paraziti iz roda Trichogramma
- broj gusjenica smanjuju i grabeljivci, naroito trci i ptice
AUTOGRAPHA GAMMA Sovica gama
- ova sovica je migrant slian pozemljui sovici ipsilon
- proljetna migracija jo krajem zime poinje u sjevernoj Africi preko junih obala Mediterana u nae
podruje, pa i dalje prema sjeveru
- krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu, opet preko naih podruja do sjeverne Afrike
- signalizacija masovne pojave u npr. junoj Italiji moe biti znak skore masovne pojave u
panonskoj nizini
- dio prezimi kao gusjenice razliitih razvojnih stadija, a dio doleti iz junih podruja
- ima 3 4 generacije, a one se esto isprepliu
- periodini tetnik
- najprikladnija hrana su im korovi roda Chenopodium, Convolvulus, Sonchus, Taraxacum i
Plantago, te kulturne biljke eerna repa, suncokret, mahunarke, duhan, krumpir, donekle i
kukuruz
- migracija kod nas pridonosi brojnosti najmanje za 50 %

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

104

visoka vlaga je potrebna u vrijeme leta leptira, razvoja jaja i razvoja prvih stadija gusjenica, no ona
katkad vlada u mikroklimatskim uvjetima
topli i vlani svibanj pogoduje razmnoavanju ovog tetnika
napada ju vie od 100 vrsta parazita, zatim je napadaju i grabeljivci, te uzronici bolesti
Entomophthora gammae
bioinsekticidi Btk, piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, betaciflutrin) doputeni na povru,
klorpirifosetil, kvinalfos, diflubenzuron

PEGOMYIA BETAE Repina muha


- liinka minira list radei u njemu isprva hodnike, a zatim prouzrokuje mjehurasto izdignue
epiderme ispod koje nema parenhima pa je bijele ili svijetlije boje
- prezime kukuljice u tlu
- muha ima 2 3 generacije godinje, no opasna kod nas moe biti samo prva generacija na jo
malenom usjevu repe (4 8 listova)
- suzbija se OP insekticidima u vrijeme pojave veeg broja jaja
- pragom odluke za suzbijanje se smatra 7 jaja po biljci u stadiju 4 lista, manje u mlaih, a znatno
vie kod starijih biljaka
- suzbijanje nije potrebno ako u vrijeme pojave jaja relativna vlanost zraka padne ispod 70 %
- primjena zemljinih insekticida, osobito sisteminih insekticida, moe jako smanjiti ranu zarazu
repinom muhom
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
HETERODERA SCHACHTII Repina nematoda
- na pojedinim parcelama prinos korijena je bio smanjen, no najvea teta je bila u smanjenju
digestije na 10 11 % (umjesto 15 17 %)
- radi preventive eernu repu nikada ne bi trebalo sijati ee nego svake etvrte godine na istu
parcelu jer ve u trogodinjoj plodosmjeni treba oekivati porast brojnosti ovog tetnika
- napadaju korijenje liinke se ubuuju u korijen unutar kojeg se razvijaju
- zbog sisanja nematoda korijenje ugiba, stvara se novo korijenje te nastaje tzv. "korijenova brada"
- jae napadnute biljke ugibaju stvarajui ogoljela mjesta pljeine
- kod nas ova vrsta ima 2 generacije godinje
- repina nematoda se jo hrani i brojnim drugim biljkama iz porodice Chenopodiaceae, posebno
korovima, a od kulturnih biljaka oteuje jo pinat i ciklu
- zarazu moe smanjiti i pravilan izbor ostalih usjeva
- nepovoljni usjevi su uljana repica i heljda
- neke biljke su poput kukuruza, lucerne, rai i konoplje nepovoljne za ovog tetnika
- primjena "zemljinih" insekticida protiv tetnika u tlu koji imaju nemostatino (karbofuran) ili
nematocidno djelovanje (mocap nema vie dozvolu kod nas)
TETNICI ULJANE REPICE
BREVICORYNE BRASSICAE Kupusna lisna u

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

105

meu kupusnjaama najvee tete nanosi zelenom kupusu, cvjetai i glavatom radiu
na napadnutim biljakama uzrokuje kovranje i deformiranje lia koje uti i sui se
biljke zaostaju u rastu te propadaju
zbog ranog i jakog napada na kupus ne formiraju se glave
osim izravnih teta prenosi i viroze vie od 20 virusa: prstenastu nekrozu kupusa, mozaik
cvjetae, mozaik celera, uvijenost lista krumpira, Y virus itd.
monoecijska vrsta; u hladnijoj klimi je holociklika, a anholociklika je u toplijoj klimi i u zatienom
prostoru
prezimi u obliku zimskih jaja na kupusnjaama i njihovim ostacima
u svibnju se krilati oblici sele na kupusnjae u polju
ima petnaestak i vie generacija godinje
ui se zadravaju najee na naliju donjeg lia, gdje stvaraju brojne i guste kolonije pokrivene
branenim, voskastim prevlakama
razvoju pogoduje suho i toplo proljee
napad ograniavaju brojni prirodni neprijatelji stjenice, zlatooke, boje ovice, parazitske osice)
ako do zriobe ima jo dosta vremena, moemo primijeniti pripravke koji sadre pirimikarb,
diazinon, dimetoat, malation, triazamat, alfacipermetrin ili cipermetrin
kada do zriobe preostaje 14 ili manje dana, preporuuju se pripravci s karencom od 7 14 dana
na osnovi diklorvosa, heptenfosa, pirimifos metila, betaciflutrina, lambda-cihalotrina ili
deltametrina
za uspjeno suzbijanje kupusne lisne ui potrebno je posebno kvalitetno tretiranje jer se ona
uglavnom nalazi na naliju lia i zatiena je votanom prevlakom

ATHALIA ROSAE Repiina osa listarica


- napada je u jesen
- prezime odrasle pagusjenice u tlu, ali im je velika smrtnost
- izrazito je najbrojnija trea generacija
- odrasli te generacije lete u rujnu, a pagusjenice ine tete od kraja rujna od druge polovice
listopada
- katkad ima samo 2, a ne 3 generacije godinje
- pagusjenice se hrane liem
- poetni napad se ni ne zapaa, a ve za 2 3 dana teta je velika
- najvee tete su ako je u vrijeme pojave liinki toplo i suho
- unitavanjem samonikle repice tijekom ljeta smanjuje se mogunost ishrane druge generacije
- kad se utvrdi prisutnost jedne ili vie osa po m2, treba se pripremiti za suzbijanje
- ose se mogu registrirati hvatanjem u ute posude opisane kod repiinog crvenoglavog buhaa
- suzbijanje je potrebno ako se po biljci nae prosjeno vie od 0.5 pagusjenica
- veina piretroida je visoko uinkovita, a dobro djeluju i OP insekticidi na osnovi klorpirifosa,
kvinlfosa, fentiona
- dozvoljena su i sredstva koja sadre furatiokarb
MELIGETHES AENEUS Repiin sjajnik
- najvaniji tetnik uljane repice
- prezimi odrasli u tlu uz rubove polja, puteve i na slinim mjestima
- im temperatura tla poraste preko 8C, a zraka preko 12C, odrasli oblici se aktiviraju
- ubrzo pronalaze polja uljane repice gdje poinje razvoj cvjetnih pupova
- oteuju pupove i dok su potpuno zatvoreni u zbijenom cvetu pokrivenom liem
- hrane se pupovima, bue ih i izgrizaju iznutra, esto ulazei u njih
- oteeni pupovi ne cvatu
- sjajnik odlae jaja u pupove liinka se razvija unutar njih
- krajem svibnja i u lipnju se javljaju mladi kornjai, katkad u rojevima
- ima jednu generaciju godinje
- teta je vea to je raniji napad na cvjetne pupove uljane repice
- teta ovisi o zarazi terminalnog cvata te o fazi razvoja pupova u vrijeme poetka napada
- kad pupovi postanu vidljivi, no jo su stisnuti zajedno i nediferencirani prag odluke je 1 1.5
sjajnik po terminalnom cvatu
- kad pone diferencijacija pojedinih pupoljaka, prag odluke raste na 2 3 sjajnika

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

106

vee tete su na slabim nedovoljno gnojenim usjevima, kojima je sposobnost regeneracije


smanjena
osim uljnoj repici, sjajnik nanosi tete i drugim krstaicama koje uzgajamo za sjeme (uljana rotkva,
sjemenski usjevi)
postalo je mogue koristiti djelotvornije, makar za pele opasnije insekticide klorpirifosetil,
kvinalfos, fention, piretroidi (deltametrin i aldacipermetrin)
piretroidi ili njihove kombinacije danas najvie koriste za suzbijanje sjajnika
opasnost za pele jako se smanjuje primjenom insekticida u sumrak ili rano ujutro, dok pele ne
lete

PHYLLOTRETA ATRA, P. CRUCIFERAE, P. DIADEMATA, P. NEMORUM, P. UNDULATA, P.NIGRIPES Kupusni


buhai
- uljanoj repici tete samo ujesen kad repica nie, a nova generacija odraslih oblika trai hranu prije
odlaska na prezimljenje
- kupusni buhai nanose najvee tete za topla i suha vremena
- prave tipine okrugle rupice na liu, a porastom lia one postaju sve vee
- rubovi nekrotiziraju, a za jaeg napada rupice se spajaju i lie se sui
- buhai prezime kao odrasli oblici u tlu
- rano u proljee izlaze iz tla i trae kupusnjae
- liinke nekih vrsta kupusnih buhaa hrane se organskom tvari i korijenjem u tlu, a druge prave
hodnike mine u listu, izgrizajui parenhim, no tete su neznatne
- veina vrsta ima jednu generaciju godinje
- uljanu repicu izniklu iz sjemena tretiranog insekticidima (karbosulfan, furatiokarb, metiokarb,
imidakloprid i dr.)
- primjena insekticida smatra se opravdanom ako zaprijeti unitenje vie od 10 % povrine mladih
biljaka
- na povru je dozvoljena primjena brojnih piretroida, nadalje malationa, pirimifos metila i nekih
drugih insekticida
- rasad te manje povrine povrtnice i nekih drugih povrtnih kupusnjaa uspjeno se zatiuju od
napada buhaa i nekih drugih tetnika pokrivanjem posebnim mreama, koje prijee njihov
dolazak na biljke
PSYLLIODES CHRYSOCEPHALA Repiin crvenoglavi buha
- odrasli oblici izgrizaju lie pravei sline tete kao kupusni buhai, no ta teta nije znatna; liinke
se penju na biljke i ubuuju u peteljke
- od kraja rujna mogu se nai prve liinke u biljkama hrane se unutar peteljki, a kasnije
unutar stabljike, pravei hodnike prema vrnom (terminalnom) pupu
- tete se nastavljaju i tijekom zime
- upljine koje su liinke izbuile se mogu napuniti vodom, pa za jaeg mraza biljke raspucaju
- novi odrasli oblici se pojavljuju u svibnju hrane se liem i komukama, pa oteenja
grizotine komuki upuuju na pojavu i brojnost ovog buhaa
- ima jednu generaciju godinje
- suzbijanje repiine ose listarice ili kupusnih buhaa moe radikalno smanjiti brojnost crvenoglavog
repiinog buhaa
- insekticidi koji se koriste protiv repiine ose listarice djeluju i protiv buhaa piretroidi, klorpirifos,
fention itd. djeluju preventivno (na odrasle oblike)
- za unitenje liinki trebali bi drugi, vjerojatno sistemini insekticidi, kakvi zasad nisu poznati, pa je
potrebno izbjei preveliku brojnost liinki u biljkama pravovremenim suzbijanjem odraslih oblika
prije glavnog razdoblja ovipozicije
- prag odluke kad broj po duljinskom metru prelazi 0.5 odraslih oblika
kad broj po m2 prelazi 2 primjerka
- ute posude se mogu koristiti u uljanoj repici za registraciju pojave veeg broja tetnika, a opisane
su kod proljetnih pipa (kupusni buhai, repiin crvenoglavi buha, pipa terminalnog pupa i repiina
osa listarica)
CEUTORHYNCHUS PLEUROSTIGMA Kupusna pipa ikarica
- postoje 2 rase ovog tetnika: proljetna i jesenska
- proljetna rasa prezimi kao odrasli oblik u tlu

(pipa dugorila)

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

107

pojavljuje se u rano proljee, a u travnju i svibnju odlae jaja na vrat korijena krstaica
liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju, pa tako nastaju izrasline, neka vrsta iki
u lipnju se javlja odrasli oblik hrani se cvjetovima krstaica te kasnije odlazi u tlo, gdje prezimi
jesenska rasa prezimi u obliku liinki u ikama korijena
u svibnju i lipnju se javljaju odrasli oblici intenzivno se hrane
ta rasa napada kasni kupus i mladi usjev uljane repice
brojnost pipe smanjuje se temeljitim unitavanjem ostataka biljaka, koje treba ostaviti da se
prosue pa ih tada spaliti
samo iznimno treba primijeniti insekticide, ponajprije pri jesenskom uzgoju na rasadu i na mladim
biljkama mogu se upotrijebiti piretroidi

CEUTORHYNCHUS PICITARSIS Pipa terminalnog pupa


(pipa dugorila)
- na mladom, tek izniklom, usjevu uljane repice odmah se u jesen pojavljuju pipe izgrizaju
lie, ne nanosei vee tete
- od rujna nadalje, za toplijih zimskih dana sve do oujka, odlau jaja u udubine napravljene ispod
epiderme na bazi peteljke
- u listopadu se ve nalaze prve liinke razvijaju se i hrane u peteljci i glavnoj ili listu, odn.
unitavaju terminalni pup
- najvee tete nanose liinke uljanoj repici jo u jesen
- tete se sastoje u spreavanju razvoja glavne stabljike, suenju napadnutog lia i pucanju
zaraene stabljike
- jako zaraene biljke dobivaju bunast izgled zbog formiranja postranih stabljika ili ugibaju nakon
zime
- intenzitet napada utvruje se brojem pipa ulovljenih u ute posude ili keerom uz poznati broj
zamaha
- za sada se suzbija usput suzbijanjem repiine ose listarice i crvenoglavog repiina buhaa
piretroidi, klorpirifos, fention itd. djeluju preventivno (na odrasle oblike)
Proljetne repiine pipe:
CEUTORHYNCHUS NAPI Velika repiina pipa, C. PALLIDACTYLUS Mala repiina pipa
(pipe
dugorilai)
- odrasli oblici prezime u tlu ili ispod lia
- izlaze iz tla vrlo rano, poetkom oujka, im temperature prijeu 9 10C
- im dolete na krstaice, poinju ishranu grizui rubove listova, ile lia na naliju i peteljku
- liinke bue hodnike u stabljici, kreui se prema gore ili dolje, odn. u peteljkama i ilama listova
- imaju jednu generaciju godinje
- glavne tete ine liinke buenjem organa biljke
- na povrtnim kupusnjaama ve svojom prisutnou smanjuju kakvou ili proizvod ine
neprikladnim za trite
- ve 24 sata nakon ovipozicije biljke reagiraju histolokim promjenama, a kasnije se usporava
razvoj biljke iznad napadnutog mjesta, deformira se stabljika, koja se svija ili postaje spiralna
oblika, a tkivo puca
- biljka stvara postrane izboje i dobiva bunast
- liinke male repiine pipe uzrokuju uenje i otpadanje lia, smanjuju prirode zaraenih biljaka, a
vrlo rijetko uzrokuju i ugibanje biljaka
- smatra se da takvu tetu moe nanijeti 6 12 liinki po m2
- od liinki izbueni dijelovi glavica pocrne, pa je proizvod neupotrebljiv
- rane sorte, rana sjetva i sve mjere koje pogoduju brzom razvoju biljke smanjuju tete, jer to su
biljke u trenutku napada vee, tete su manje
- odrasli oblici se love u ute posude boje cvijeta repice
- suzbijanje treba provesti unutar osam dana od prvog ulova vie od 10 20 primjeraka
- na uljanoj repici kod nas se oba tetnika donekle suzbijaju primjenom insekticida protiv repiina
sajnika, pogotovo u ranijim rokovima te primjene
- piretroidi ili njihove kombinacije danas najvie koriste za suzbijanje
CEUTORHYNCHUS OBSTRICTUS Repiina pipa komuarica
- prezime odrasli oblici ispod listova i plitko u tlu na suhim junim ekspozicijama
- aktivnost poinje tek kad temperatura prijee 13C

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

108

hrane se pupovima dijelovima cvata, komukama, pa i sjemenkama, no tete od odraslih oblika


nisu velike
enka odlae jaja u mlade, jo mekane komuke, rijetko u cvijetove
u svibnju se javljaju liinke njihov razvoj traje 15 25 dana, a potom izbue rupu u komuki, te
odlaze u tlo na kukuljenje
krajem lipnja se javljaju mladi odrasli oblici
vee tete na pupovima nastaju od rane pojave pipa
glavne tete ine liinke u komukama jedna liinka oteti 2 6 sjemenki
izlazni otvor i grizotine imaga olakavaju ulaz u komuku nekim gljivicama, pa i muici Dasyneura
brassicae
vrsta ima mnogo prirodnih neprijatelja
pipe se love u ute posude, te se prema dnevnom ulovu moe pratiti intenzitet pojave
suzbijanje se provodi ako se utvrdi vie od 0.5 1 pipe po biljci
pri suzbijanju repiinog sjajnika unitava se i dio pipa koje su se ranije pojavile

DASYNEURA BRASSICAE Repiina muica komuarica


- prezimi liinka u tlu, gdje se i kukulji
- enka odlae jaja u komuku liinke se hrane na unutranjoj stijenki komuke, a ne
sjemenkama
- komuka uti, zatim posmei, sui se, puca, sjemenke ispadaju
- ima 3 4 generacije godinje
- prag odluke je 20 enki/m2
- koristi se endosulfan
TETNICI HMELJA
PHORODON HUMULI Hmeljova lisna u
- heterecijska i holociklika vrsta prezimi zimsko jaje na Prunus vrstama
- sekundarni domain je hmelj najznaajniji je tetnik
- vrlo brzo razvija rezistentnost na insekticide
- prag odluke 100 ui na 50 listova
- za suzbijanje se najvie koriste piretroidi i neonikotinoidi
- prenosi 15-ak virusa (mozaik hmelja)
NEOPLINTHUS PORCATUS Hmeljova pipa
(pipa dugorila)
- liinka se zavlai u korijen gdje radi hodnike, a ubuuje se i u izdanke
- napadnute biljke se slabije razvijaju, katkad i zakrljaju
- tete nisu velike
HEPIALUS HUMULI Hmeljov korjenar
- izraen je spolni dimorfizam
- gusjenica ivi u tlu
- hrani se korijenjem hmelja, ali i jagode, salate, kukuruza, krumpira i drugih kultura
- kod nas se javlja pojedinano ne radei vee tete
TETRANYCHUS URTICAE Koprivina grinja (obian crveni pauk)
- izraziti polifag, a hrani se s najmanje 200 vrsta razliitih biljaka
- vrlo je vaan tetnik povra i ukrasnog bilja u zatienom prostoru
- najvaniji je tetnih hmelja, a oteuje i soju, rjee kukuruz na polju, te voke i vinovu lozu
- na vokama i vinovoj lozi se javlja obino tek od sredine ljeta i dalje, kad na njih prelazi sa
zeljastih biljaka
- najvee tete treba oekivati u suhim i toplim uvjetima
- stvara mnogo pauine na naliju lia
- jaja su u proljee esto odloena na korove, pa se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od
ovog tetnika
- prezimi u stadiju imaga
- u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja se razmnoavati i tijekom zime
- ima 6 10 generacija godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

109

zaraeno lie je puno sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju, lie postaje proarano, slino
mramoru
nervatura ostaje najdulje zelena
kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada
na jae zaraenim biljkama prirod je nii, plodovi sitniji i slabije kakvoe
tetnik je slabo mobilan pa se sporo iri
suzbijanje obinog crvenog pauka se obavlja preventivnim higijenskim mjerama uklanjanje
korova iz objekata i oko njih, redovito iznoenje i spaljivanje biljnih ostataka, a u zatienom
prostoru i u podizanju vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s
lia i sl.
kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze diklorvos (za povre), pirimifosmetil,
malation, diazinon, piretroidi (bifentrin, esfenvalerat), selektivni akaricidi na osnovi
brompropilata, klofentezina
u zatienom prostoru u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama proirena je bioloka
metoda suzbijanja grabeljivom grinjom Phytoseiulus persimilis koja sie liinke i odrasle oblike
crvenog pauka potrebna je relativna vlaga 60 85 %
koristi se i druga vrsta grabeljive grinje Amblyseius cucumeris
TETNICI SOJE

LYGUS PRATENSIS, LYGUS RUGULIPENNIS i druge LYGUS vrste Poljske ili arene stjenice
- Lygus rugulipennis napada i soju, uljanu repicu, duhan, ostale mahunarke itd.
- zabiljeene su i tete na krizantemama u poljskom uzgoju oteuju lisne i cvjetne izboje, listii
postaju naborani, izboji iskrivljeni, cvatovi sitni
- oteuje i krastavce u zatvorenom prostoru
- toj vrsti pogoduje toplo i suho vrijeme, vee povrine pod mahunarkama i suncokretom, te vea
zakorovljenost
- prezime odrasli oblici na skrovitim mjestima, odakle u proljee prelijeu na usjeve
- i liinke i odrasli siu na liu, no mogu sisati i na generativnim organima, npr. na sjemenkama
suncokreta
- suncokretu mogu jako otetiti sjeme, posebice ako napad slijedi tijekom prve dvije dekade nakon
cvatnje
- godinje imaju 2 3 generacije
- odrasli prve generacije se javljaju u lipnju, a odrasli druge generacije u kolovozu
- najvee tete nastaju ako korovi privuku stjenice u usjev i tada korovi budu uniteni herbicidom
- za kemijsko suzbijanje mogu se koristiti dozvoljeni organofosforni insekticidi, karbamati i piretroidi
- pragom odluke smatra se 4 5 stjenica po biljci prije i u vrijeme cvatnje, a kasnije desetak
stjenica
- naroito velike tete mogu stjenice nanijeti sjemenskom usjevu suncokreta, kojem je najee
potrebna kemijska zatita
METCALFA PRUINOSA Medei cvrak
- vrsta je izraziti polifag najvee tete nanosi vinovoj lozi, no est je i na smokvama, kakiju,
breskvama, agrumima, soji, grahu i mnogim drugim biljkama
- osim prijenosa vozilima iri se i prijevozom sadnog materijala
- sie na granama, granicama, izbojima, liu, rjee na plodovima
- izravne tete se oituju slabijim porastom biljaka
- vee su neizravne tete koje nastaju zbog obilnog izluivanja medne rose
- jako zaraene biljke se lako uoavaju po bijelim votanim prevlakama tetnika i zamazanom
izgledu od aavica
- oneieni plodovi gube svaku trinu vrijednost
- prezime jaja odloena u drvenaste biljke
- od sredine svibnja poinje izlazak liinki penju se na najmlae organe
- vrlo je vano sprijeiti uvoz sadnog materijala iz zaraenih rasadnika
- za kemijsko suzbijanje u Italiji rabe se kvinalfos, piridafention, dimetoat, malation i piretroidi
SUBCOCCINELLA VIGINTIQUATUOR-PUNCTATA Dvadesetetiri-tokasta boja ovica
- vaniji je tetnik lucerne i crvene djeteline, no hrani se i liem soje, eerne repe i drugim
kulturama

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

110

izgled tete je karakteristian kukac gnjei tkivo lista i iz njega uzima sokove
nastaju paralelne pruge izgnjeenog tkiva, odn. izblijedjele epiderme koja izgleda kao ipka, odn.
tzv. "prozorska" slika oteenja lista samo izmeu ilica
prezime odrasli oblici
aktiviraju se u proljee, kad temperature porastu preko 8C
ima 2 generacije druga generacija se javlja ljeti
jai napad se razvija na vlanijim terenima i u vlanijoj godini jer je u suhim uvjetima smrtnost jaja
velika
u sluaju potrebe treba koristiti insekticide dozvoljene na krmnom bilju, primjerice insekticide na
osnovi fosalona, malationa ili bensultapa, te piretroide

DIABROTICA VIRGIFERA VIRGIFERA Kukuruzna zlatica


ETIELLA ZINCKENELLA Sojin moljac
- prezimi odrasla gusjenica u tlu
- leptiri se javljaju najee u lipnju lete u sumrak i nou
- izgriza zrnje u mahuni soje, na kojoj se esto vidi ulazni, odn. izlazni otvor
- njezin izmet uzrok je gnjiloe ostalih zrna u mahuni, to poveava tetnost
- osim soje moe otetiti i grahoricu, grah, lupinu, leu i druge mahunarke
- ima 2 3 generacije godinje
- ubraja se u periodine tetnike kojima posebice pogoduje toplo i suho proljee
VANESSA CARDUI Strikov arenjak
TETRANYCHUS URTICAE Koprivina grinja (obian crveni pauk)
- izraziti polifag, a hrani se s najmanje 200 vrsta razliitih biljaka
- vrlo je vaan tetnik povra i ukrasnog bilja u zatienom prostoru
- najvaniji je tetnih hmelja, a oteuje i soju, rjee kukuruz na polju, te voke i vinovu lozu
- na vokama i vinovoj lozi se javlja obino tek od sredine ljeta i dalje, kad na njih prelazi sa
zeljastih biljaka
- najvee tete treba oekivati u suhim i toplim uvjetima
- stvara mnogo pauine na naliju lia
- jaja su u proljee esto odloena na korove, pa se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od
ovog tetnika
- prezimi u stadiju imaga
- u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja se razmnoavati i tijekom zime
- ima 6 10 generacija godinje
- zaraeno lie je puno sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju, lie postaje proarano, slino
mramoru
- nervatura ostaje najdulje zelena
- kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada
- na jae zaraenim biljkama prirod je nii, plodovi sitniji i slabije kakvoe
- tetnik je slabo mobilan pa se sporo iri
- suzbijanje obinog crvenog pauka se obavlja preventivnim higijenskim mjerama uklanjanje
korova iz objekata i oko njih, redovito iznoenje i spaljivanje biljnih ostataka, a u zatienom
prostoru i u podizanju vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s
lia i sl.
- kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze diklorvos (za povre), pirimifosmetil,
malation, diazinon, piretroidi (bifentrin, esfenvalerat), selektivni akaricidi na osnovi
brompropilata, klofentezina
- u zatienom prostoru u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama proirena je bioloka
metoda suzbijanja grabeljivom grinjom Phytoseiulus persimilis koja sie liinke i odrasle oblike
crvenog pauka potrebna je relativna vlaga 60 85 %
- koristi se i druga vrsta grabeljive grinje Amblyseius cucumeris

TETNICI MAHUNARKI
TETNICI LUCERNE I DJETELINE

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

111

LYGUS PRATENSIS, LYGUS RUGULIPENNIS i druge LYGUS vrste Poljske ili arene stjenice
- Lygus rugulipennis napada i soju, uljanu repicu, duhan, ostale mahunarke itd.
- zabiljeene su i tete na krizantemama u poljskom uzgoju oteuju lisne i cvjetne izboje, listii
postaju naborani, izboji iskrivljeni, cvatovi sitni
- oteuje i krastavce u zatvorenom prostoru
- toj vrsti pogoduje toplo i suho vrijeme, vee povrine pod mahunarkama i suncokretom, te vea
zakorovljenost
- prezime odrasli oblici na skrovitim mjestima, odakle u proljee prelijeu na usjeve
- i liinke i odrasli siu na liu, no mogu sisati i na generativnim organima, npr. na sjemenkama
suncokreta
- suncokretu mogu jako otetiti sjeme, posebice ako napad slijedi tijekom prve dvije dekade nakon
cvatnje
- godinje imaju 2 3 generacije
- odrasli prve generacije se javljaju u lipnju, a odrasli druge generacije u kolovozu
- najvee tete nastaju ako korovi privuku stjenice u usjev i tada korovi budu uniteni herbicidom
- za kemijsko suzbijanje mogu se koristiti dozvoljeni organofosforni insekticidi, karbamati i piretroidi
- pragom odluke smatra se 4 5 stjenica po biljci prije i u vrijeme cvatnje, a kasnije desetak
stjenica
- naroito velike tete mogu stjenice nanijeti sjemenskom usjevu suncokreta, kojem je najee
potrebna kemijska zatita
ADELPHOCORIS LINEOLATUS Lucernina stjenica
- stjenice siu ne samo na lucerni, nego i na crvenoj djetelini, grahorici i drugim krmnim
mahunarkama, soji, tete i suncokretu, a mogu se nai i na eernoj repi, krumpiru, maku i drugim
biljkama
- na suncokretu stjenice mogu jako otetiti sjeme te smanjiti prirod i kakvou ulja
- prezime jaja u stabljici ili korijenovu vratu lucerne
- liinke se javljaju poetkom svibnja, u junim krajevima neto ranije
- tijekom lipnja se javlja odrasli oblik
- za topla vremena i u junijim krajevima moe se razviti i trea generacija
- stjenice siu na vrnim njenijim dijelovima biljaka, posebice na cvjetnim pupovima, koji potom
otpadaju na sjemenskoj lucerni i odrasli oblici i liinke siu na mahunama
- sjeme ostaje krljavo, a klijavost i energija klijanja su jako smanjeni
- za jaeg napada biljke ostaju krljave, slabo cvatu i daju manje zelene mase i sjemena
- eom niskom konjom, uz brzo odnoenje otkosa s polja, unitava se veina odloenih jaja i
smanjuje zaraza pa se ta mjera smatra najvanijom u zatiti lucerne od stjenice
- pragom odluke za primjenu insekticida na krmnoj lucerni smatra se 30 40 stjenica na m 2 ili 50
80 stjenica na 10 zamaha keerom
- na krmnom usjevu treba koristiti samo insekticide doputene za krmno bilje, poput malationa,
fentrotiona, piretroida
ACYRTHOSIPHON PISUM Zelena grakova lisna u
- kod nas se masovno javlja na graku, bobu, grahu, lei, djetelini, lucerni, itd.
- izravne tete nanosi sisanjem sokova na liu i stabljikama, a za jaeg napada tete mogu biti
velike
- prenosi vie od 30 virusa, naroito neperzistentne viruse graka, graha, lee i djeteline prenosi
i vrlo este i vane perzistentne viruse: uvijenost lista graka (PLR) i mozaik graka (PEM)
- prezimi kao zimsko jaje blizu korijenova vrata viegodinjih leguminoza ili na biljnim ostacima
- krilate ui se javljaju krajem svibnja i sele se na graak
- u ima velik potencijal razmnoavanja i do 19 generacija godinje
- upotrijebiti se mogu insekticidi navedeni za suzbijanje kupusne lisne ui kada zrioba nije blizu
mogu se koristiti pirimikarb, diazinon, dimetoat, malation, triazamat, alfacipermetrin ili cipermetrin
- kada do zriobe preostaje 14 ili manje dana, preporuuju se pripravci s karencom od 7 14 dana
na osnovi diklorvosa, heptenfosa, pirimifos metila, betaciflutrina, lambda-cihalotrina ili
deltametrina
APHIS FABAE Crna repina ili bobova u

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

112

redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene

THERIOAPHIS TRIFOLII Lucernina lisna u


SUBCOCCINELLA VIGINTIQUATUOR-PUNCTATA Dvadesetetiri-tokasta boja ovica
- vaan tetnik lucerne i crvene djeteline, no hrani se i liem soje, eerne repe..
- izgled tete je karakteristian kukac gnjei tkivo lista i iz njega uzima sokove
- nastaju paralelne pruge izgnjeenog tkiva, odn. izblijedjele epiderme koja izgleda kao ipka, odn.
tzv. "prozorska" slika oteenja lista samo izmeu ilica
- prezime odrasli oblici aktiviraju se u proljee (temperature preko 8C)
- ima 2 generacije druga generacija se javlja ljeti
- jai napad se razvija na vlanijim terenima i u vlanijoj godini jer je u suhim uvjetima smrtnost jaja
velika
- u sluaju potrebe treba koristiti insekticide dozvoljene na krmnom bilju, primjerice insekticide na
osnovi fosalona, malationa ili bensultapa, te piretroide
GONIOCTENA FORNICATA Lucernina zlatica (fitodekta)
- prezimi odrasli oblik u tlu, uglavnom u luceritu
- izlazi iz tla kad se tlo zagrije iznad 12C
- zlatice se hrane, intenzivno se kreu, lete te kopuliraju
- liinke se intenzivno hrane, pa budui da su u vrijeme njihova razvoja prisutni jo i prezimjeli
odrasli oblici, u to vrijeme nastaju najvee tete najee se dogaa tijekom svibnja
- zabiljeen je i takav golobrst lia da su ostale samo stabljike
- ima jednu generaciju godinje
- tete od lucernine zlatice najvee su kad se prezimjeli odrasli oblici pojave rano, dok je lucerna jo
malena ili odmah nakon prvog rano provedenog otkosa
- prema nekim podacima na mladim luceritima pragom odluke smatra se 5 zlatica na etvorni
metar, a na veem usjevu tete moe nanijeti tek dvadesetak zlatica na m2
- rani otkos uz brzo iznoenje zelene mase smanjuje brojnost zlatice
- ako je konja blizu, preporuuje se pouriti s njom, a primjenu insekticida valja provesti im se
otkos pokupi spreavaju se nedozvoljeni rezidui insekticida u stonoj krmi
- djelotvorni su na zlaticu, a dozvoljeni na krmnom bilju insekticidi na osnovi malationa, bensultapa,
te neki piretroidi, a na sjemenskom usjevu i pripravci fosalona
OTIORHYNCHUS LIGUSTICI Lucernina pipa
(pipa kratkorila)
- odrasli oblici prezime na luceritima i djetelitima
- javljaju se u rano proljee

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

113

hrane se lucernom, djetelinom i drugim mahunarkama, no u rano proljee esto prelaze na tek
iznikle usjeve eerne repe i na vinovu lozu
na eernoj repi izgrizaju kotiledone i lie s rubova, katkad do same peteljke kako su u to
vrijeme biljke eerne repe jo malene, najvee, ak totalne tete su zabiljeene na toj kulturi
u vinorodnim podrujima migriraju na vinovu lozu, gdje se hrane pupovima, a kasnije liem
liinke se hrane korijenjem tih biljaka pa mogu i njima nanijeti vee tete
razvoj jedne generacije traje 2 godine
lucerninom pipom se hrane brojne ptice, a napadaju je i entomopatogene gljivice
kako ne moe letjeti, pipa se ranije uspjeno suzbijala kopanjem lovnih kanala
dobro je prii njihovom unitavanju bacaima plamena ili insekticidima
kanali se kopaju izmeu lucerita, gdje su pipe prezimile i izmeu novih repita ili vinograda
lucernina pipa je vrlo otporna na kemijske insekticide treba ih koristiti samo iznimno i tada se
preporuuju fention, feitrotion, a piretroidi i drugi noviji insekticidi nisu provjereni

SITONA vrste Pipe mahunarke


(pipe kratkorilai)
- najzastupljenija je vrsta mala lucernina pipa Sitona humeralis, a jo su este S. sulcifrons, S.
lineatus
- prezimljuju odrasle pipe na povrinama na kojima se nalaze mahunarke
- u rano proljee izlaze i izgrizaju lie mahunarki pravei ureze u rubove lia tako da list moe biti
"nazubljen" uokrug svog oboda
- tete mogu biti dosta velike jer odrasli oblici u to vrijeme imaju veliku potrebu za hranom da bi
spolno sazreli
- najee ine tete na graku, grahorici, lucerni, crvenoj djetelini, grahu i drugim mahunarkama
- to je napadnuti usjev mlai, teta je vea
- odrasle prezimjele pipe mogu se nai do polovice ljeta
- to je vrijeme toplije, tete su vee jer enke odlau vie jaja, a liinke se intenzivnije hrane
- potkraj kolovoza i u rujnu se javljaju mladi kornjai koji odlaze na prezimljenje
- prag odluke je oteenje od 10 % lisne mase ili prisutnost 2 3 odrasla oblika po m 2 graka, odn.
10 odraslih oblika po m2 lucerne i djeteline
- pipe su osjetljive na veinu insekticida, no pri izboru treba voditi rauna da se suzbijaju veinom
na povru i krmnom bilju mogu se primijeniti fosalon, alfacipermetrin, bifentrin i veina drugih
piretroida
HYPERA POSTICA Lucernina lisna pipa
(pipa dugorila)
- liinka lucernine lisne pipe ne ivi unutar biljnih organa, nego na biljci, a zavlai se izmeu lia i
plitko u lisni pup
- odrasli oblici i liinke se hrane liem, preteno lucerne, rjee soje, grahorice, graka i drugih
mahunarki
- prezimi odrasli oblik ispod biljnih ostatka
- prve tete nastaju ve u oujku
- odrasli oblik izgriza lie preteno s rubova
- liinke se hrane liem i to najmlaim liem, uvlaei se u lisne pupove
- novi odrasli oblik izlazi poetkom ljeta, neko se vrijeme hrani te potom odlazi na prezimljenje
- zabiljeene su i totalne tete, pri emu su na luceritu zaostale samo stabljike
- pragom odluke za suzbijanje smatra se 1 odrasli oblik ili 6 liinki po zamahu keerom ili 5 odraslih
oblika na etvorni metar
- to je lucerna manja, to su ove brojke nie, i obrnuto, za napredni usjev mogu biti i neto vie
- suzbijanje se provodi insekticidima dozvoljenim na krmnom bilju, poput fentrotiona, fosalona,
nekih piretroida itd.
- ako se zaraza utvrdi prekasno, blizu konje, bilje je lucerite pokositi, a tretirati strnite nakon
prvog otkosa
TYCHIUS FLAVUS Pipa lucernina sjemena
(pipa dugorila)
- vaan je tetnik u sjemenskoj proizvodnji lucerne, a lucerni namijenjenoj za stonu ishranu ne
teti
- liinka se razvija 10 20 dana, izgrizajui sjeme u mahuni
- jedna liinka oteti 2 4 sjemenke
- vrsta ima jednu generaciju godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

114

prema francuskim podacima prag odluke za primjenu insekticida je kada se svakim zamahom
keera u vrijeme cvatnje uhvati jedna pipa suzbijanje se provodi odmah nakon cvatnje, vodei
rauna da se koriste za pele manje opasni insekticidi (fosalon, neki piretroidi)

APION AESTIVUM, A. APRICANS Djetelinski cvjetoder (apion) (pipa dugorila)


- najvaniji su tetnici sjemena crvene djeteline u nas
- liinka se hrani sjemenkom, a jedna moe otetiti 4 10 sjemenki
kao orijentacija navodi prag odluke za suzbijanje od 2 odrasla oblika po zamahu keerom
- suzbijanje se provodi primjenom insekticida pred poetak cvatnje, u vrijeme pojave jo zelenih
cvjetnih pupova
- preporuuju se insekticidi manje opasni za pele, poput fosalona, deltametrina ili alfacipermetrina
- ea konja smanjuje tete od svih vrsta cvjetodera
MAMESTRA TRIFOLII Djetelinska sovica
CONTARINIA MEDICAGINIS Lucernina cvjetna muica
- najvaniji tetnik pri proizvodnji sjemena lucerne
- liinke se hrane plodnicom, koja zadeblja i pretvara se u izraslinu iku ili galu te ike se ne
otvaraju, sue se i otpadaju
- ima 3 generacije godinje
- pojava lucernine muice je periodina, pa do masovne pojave dolazi samo u nekim godinama
pojavi pogoduje vlano proljee
- kod nas je zabiljeeno smanjenje prinosa sjemena i do 50 %
- na intenzitet napada druge generacije na sjemenski usjev moe uputiti brojnost zaraenih pupova
prvog otkosa ili ulov muica na svakih 10 zamaha keera
- preporuuju se insekticidi manje opasni za opraivae poput fosalona, deltametrina ili
alfacipermetrina
- tete se mogu jako samnjiti prostornom izolacijom od prologodinjeg sjemenskog usjeva lucerne,
a i vremenskom izolacijom
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI GRAHA I GRAKA
KAKOTRIPS ROBUSTA Grakov resiar
ACYRTHOSIPHON PISUM Zelena grakova lisna u
- kod nas se masovno javlja na graku, bobu, grahu, lei, djetelini, lucerni, itd.
- izravne tete nanosi sisanjem sokova na liu i stabljikama, a za jaeg napada tete mogu biti
velike
- prenosi vie od 30 virusa, naroito neperzistentne viruse graka, graha, lee i djeteline prenosi
i vrlo este i vane perzistentne viruse: uvijenost lista graka (PLR) i mozaik graka (PEM)
- prezimi kao zimsko jaje blizu korijenova vrata viegodinjih leguminoza ili na biljnim ostacima
- krilate ui se javljaju krajem svibnja i sele se na graak

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

115

u ima velik potencijal razmnoavanja i do 19 generacija godinje


upotrijebiti se mogu insekticidi navedeni za suzbijanje kupusne lisne ui kada zrioba nije blizu
mogu se koristiti pirimikarb, diazinon, dimetoat, malation, triazamat, alfacipermetrin ili cipermetrin
kada do zriobe preostaje 14 ili manje dana, preporuuju se pripravci s karencom od 7 14 dana
na osnovi diklorvosa, heptenfosa, pirimifos metila, betaciflutrina, lambda-cihalotrina ili
deltametrina

APHIS FABAE Crna repina ili bobova u


- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
- jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
- ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus
- krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
- tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
- na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
- pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
- na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
- suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
- sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene
THERIOAPHIS TRIFOLII Lucernina lisna u
APHIS CRACCIVORA Crna u leguminoza
ACANTHOSCELIDES OBTECTUS Grahov iak
- u poetku je bio samo skladini tetnik, a danas ga ima i na polju
- osim graha, oteuje bob, graak i leu
- grahov iak napada grah cijele godine
- na polju odlae jaja u poluzrele mahune graha
- liinka izjeda ovalnu komoricu, a pri kraju razvoja izjeda sjemenjau
- zaraza se zapaa po ovalnim ili okruglastim mrljama na sjemenu graha
- u nezagrijanim skladitima razvija 3 4 generacije, a u skladitima s povoljnom temperaturom
razmnoava se neprestano
- napadnuto zrnje moe biti potpuno izjedeno
- zaraeno zrnje nije za ljudsku prehranu, a takav se grah ne preporuuje ni kao sjemenski, iako
grahov iak najee ne oteti klicu
- na polju je rijetko kad potrebno provoditi zatitne mjere, osim ako je napad jai (vie od 5 jaja ili
liinki na 100 mahuna)
- za suzbijanje treba upotrijebiti pripravke navedene za suzbijanje grakova ika
- u skladitima se suzbija tako da se prije nego to se u njih spremi grah zidovi skladita poprskaju
insekticidima koji su dozvoljeni za primjenu u skladitima namirnica malationa, klorpirifosmetila,
deltametrina, pirimifosmetila i sl.
BRUCHUS PISORUM Grakov iak
- napada graak za ljudsku i stonu hranu
- zaraeno zrno nije pogodno za ishranu, a ni za sjetvu jer tetnik u veoj mjeri oteuje klicu zrna
- grakov iak ima samo jednu generaciju godinje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

116

odrasli oblik prezimljuje u zrnima graka u smonicama i skladitima, ali i u prirodi, pod korom
drvea ili u polju na otpalom zrnju
u proljee, u vrijeme cvatnje najraznijih sorti graka, kornjai s mjesta prezimljenja dolijeu
na biljke te se oko 2 tjedna vrlo intenzivno hrane peludnim prahom u to vrijeme lako se
uoavaju na cvjetovima graka
rupica kroz koju se ubuila liinka brzo zaraste, te se izvana takva mahuna ni po emu ne
razlikuje od zdrave, nenapadnute mahune liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa
zaraena zrna se prepoznaju po okruglim prozoriima
od napada grakova ika naroito strada graak u blizini uma, vonjaka i drvoreda, tj. u blizini
mjesta prezimljenja
dobri rezultati postiu se suzbijanjem grakova ika u polju jer se iak razmnoava samo u
polju, a ne i u skladitu
tretiranje je potrebno ako se na m2 nalazi vie od 60 jaja ili tragova ovipozicije
primijeniti se moe jedan od insekticida na osnovi fosalona, alfametrina ili deltametrina im se na
prvim mahunama zamijeti napad
zaraza tim tetnikom smanjuje se i unitavanjem biljnih ostataka na polju, izbjegavanjem sjetve
graka u blizini uma, vonjaka i drvoreda te u blizini povrina koje su godinu dana prije bile jae
zaraene

CYDIA NIGRICANA Crni grakov savija, CYDIA LUNULANA Grakov pjegavi savija
- prezime potpuno razvijene gusjenice u kokonu plitko u tlu
- u vrijeme cvatnje graka enke odlau jaja na lie, cvjetne ake i mlade mahune (svibanj
kolovoz)
- gusjenice isprva prave mine u listovima, a kasnije se ubuuju u mlade mahune, u kojima oteuju
zrnja, a pri tome zapredaju zrna i oneiuju mahunu svojim izmetom
- tetnici imaju samo jednu generaciju godinje
- i vrlo mala zaraza graka namijenjena za konzerviranje iziskuje temeljito izdvajanje gusjenica i
oteenog zrnja
- rana i brza berba smanjuje broj gusjenica koje odu na prezimljenje, a time i zarazu idue godine;
zarazu smanjuje i sjetva ranozrelih kultivara, koji su manje podloni napadu
- nakon berbe treba to prije ukloniti sve biljne ostatke i spaliti ih, a zemlju preorati
- samo u sluaju opasnosti od jaeg napada ili uzgajanja graka za konzerviranje preporuuje se
primjena insekticida u vrijeme cvatnje te 14 dana kasnije insekticidi na osnovi fosalona,
alfacipermetrina ili deltametrina
- pojava i brojnost leptira moe se pratiti feromonom
VANESSA CARDUI Strikov arenjak
AUTOGRAPHA GAMMA Sovica gama
- ova sovica je migrant slian pozemljui sovici ipsilon
- proljetna migracija jo krajem zime poinje u sjevernoj Africi preko junih obala Mediterana u nae
podruje, pa i dalje prema sjeveru
- krajem ljeta poinje jesenska migracija prema jugu, opet preko naih podruja do sjeverne Afrike
- signalizacija masovne pojave u npr. junoj Italiji moe biti znak skore masovne pojave u
panonskoj nizini
- dio prezimi kao gusjenice razliitih razvojnih stadija, a dio doleti iz junih podruja
- ima 3 4 generacije, a one se esto isprepliu
- periodini tetnik
- najprikladnija hrana su im korovi roda Chenopodium, Convolvulus, Sonchus, Taraxacum i
Plantago, te kulturne biljke eerna repa, suncokret, mahunarke, duhan, krumpir, donekle i
kukuruz
- migracija kod nas pridonosi brojnosti najmanje za 50 %
- visoka vlaga je potrebna u vrijeme leta leptira, razvoja jaja i razvoja prvih stadija gusjenica, no ona
katkad vlada u mikroklimatskim uvjetima
- topli i vlani svibanj pogoduje razmnoavanju ovog tetnika
- napada ju vie od 100 vrsta parazita, zatim je napadaju i grabeljivci, te uzronici bolesti
Entomophthora gammae

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

117

bioinsekticidi Btk, piretroidi (alfacipermetrin, bifentrin, betaciflutrin) doputeni na povru,


klorpirifosetil, kvinalfos, diflubenzuron
MAMESTRA PISI Grakova sovica
- prezime kukuljice
- ima 2 generacije godinje
- od agrotehnikih mjera svaka obrada u vrijeme kada su u tlu kukuljice unitava dio tih kukuljica
- to se kukuljice obradom unesu dublje, manje e iz njih izai leptira
- ako ima vie od 1 3 kukuljice po m2, moe se oekivati vea brojnost leptira
- kao orijentacija vrijedi i prag odluke od 8 10 gusjenica na m2
- bioinsekticidi na osnovi B. thuringiensis kurstaki su uinkoviti i na ostale vrste lisnih sovica
- od biotehnikih insketicida primjenjuje se diflubenzuron i neki drugi regulatori razvoja kukaca
- od kemijskih insekticida, koji se koriste iskljuivo kurativno, dolaze u obzir insekticidi navedeni za
kurativnu folijarnu primjenu za sovice pozemljue (alfacipermetrin, bifentrin, deltametrin,
betaciflutrin, klorpirifosetil, kvinalfos)
-

CONTARINIA PISI Grakova muica


- tetniku pogoduje vea koliina padalina u proljee
- tetnik prezimi kao kukuljica u tlu
- enka prve generacije odlae jaja na unutranju stranu ake cvjetnih pupoljaka ili na vrne izboje
- napadnuti izboji zaostaju u razvoju, cvjetovi zadebljaju i iz njih se ne razviju mahune
- enke druge generacije odlau jaja u mahunu napadnuto sjeme je zakrljalo
- napadnute biljke ili organe treba spaliti
- najuinkovitije se smanjuju tete od grakove muice pridravanjem dugih plodosmjena i
izbjegavanjem sjetve graka u blizini prologodinje povrine zaraene tim tetnikom
- samo iznimno dolazi u obzir primjena insekticida (uglavnom piretroida) doputenih na tim
usjevima
DELIA PLATURA, DELIA FLORILEGA Korijenove muhe
- polifagan tetnik zabiljeene su tete na penici, grahu, soji i kukuruzu, a mogu napasti i
graak, krastavce, luk, rajicu, pinat, parogu i drugo povre, zatim duhan, crvenu djetelinu,
konoplju, eernu repu itd.
- prezime najee kao kukuljice u tlu, rjee kao liinke ili odrasli oblici
- prezimjela generacija obino leti rano u proljee (travanj)
- liinke oteuju nabubrjelo sjeme, izgrizajui ga iznutra, klicu, kotiledone dok su jo u tlu,
podzemne dijelove stabljike, korijenje ili vrat korijena, pa biljke ne niu ili tek iznikle biljke ugibaju
- esto se ubuuju u kotiledone, vrat korijena ili u izniklu biljku
- tete su najvee kad hladno vrijeme uspori nicanje biljaka
- tetnik ima 2 3 generacije godinje, no najvanija je prva generacija
- sve agrotehnike mjere koje ubrzavaju nicanje smanjuju tete od korijenovih muha; izbjegavanje
sjetve u vrijeme jaeg leta muha smanjit e zarazu
- tretiranje sjemena insekticidom ili primjena zemljinih insekticida protiv tetnika u tlu moe
radikalno smanjiti tete

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

118

TETNICI POVRTNIH KULTURA


TETNICI KUPUSA
THRIPS TABACI Duhanov resiar (trips)
- prezimi odrasli oblik u zemlji, u biljnim ostacima i na korovima na duhanitu
- liinke i odrasli oblici siu na liu najvie uz ile lista nastaju brojne sitne bjeliaste tokice,
koje se ubrzo spajaju te list uz ile lista
- u listu se smanjuje sadraj razgradivih ugljikohidrata, bjelanevina i polifenola, ime se kakvoa
lia moe smanjiti i za vie od 50 % vrijednosti
- duhanov trips ima do 5 generacija godinje
- za vrueg i suhog ljeta moe na polju napasti krumpir, rajice, krastavce, paprike, lubenice, tikvice
i luk, poriluk i soju
- od sisanja na ilama nalija lista nastaju isprva blijede, kasnije utosmee kvrice kupus gubi
trinu vrijednost
- teti pogoduje suho i toplo vrijeme
- pored izravnih teta, duhanov trips uzrokuje tete i neizravno prenoenjem vrlo opasnog virusa
TSWV (Tomato Spotted Wilt Virus), koji izaziva bronanu boju lista nazvanu broncavost duhana (i
rajice) prenosi ga na perzistentan nain
- zaraza se smanjuje unitavanjem ostataka duhana i drugih zaraenih biljaka, te zaraenih korova
odmah poslije berbe
- insekticide treba na duhanu primjenjivati kad se na listu nae prosjeno vie od 1 2 tripsa u
podrujima ee pojave viroza, a inae 3 5 tripsa
- treba koristiti insekticide na osnovi dimetoata, malationa, diazinon, pirimifos metila, imidakloprid,
piretroide i dr., a na povru piretroide i druge insekticide doputene za pojedinu kulturu
- orijentacijskim se smatra ulov od 10 resiara u jednom danu na jednu obojenu (plavu) ljepljivu
plou
- treba voditi rauna da je duhanov trips napadnut od neprijatelja zlatooke, nekih stjenica i
grabeljivih vrsta tripsa
- u zatiti rasada duhana i manjih povrina luka i poriluka vrlo je djelotvorno pokrivanje mreom
EURYDEMA VENTRALE Crvena kupusna stjenica, EURYDEMA OLERACEUM Zelena kupusna
stjenica
- sisanjem na liu izazivaju pojavu bijelih tokica, kojima je za jaeg napada proaran itav list
- unutar tih tokica tkivo nekrotizira, a za jakog napada osui se cijeli list pa i biljka
- prezime odrasli oblici na skrovitim mjestima ispod ostataka biljaka
- javljaju se od kraja oujka
- liinke takoer siu na liu
- poetkom ljeta javlja se druga generacija ima 2 generacije
- tete su najvee na mladim biljkama, u klijalitu i nakon presaivanja, no pri jakom napadu moe
biti teko oteen i stariji nasad kupusa i nekih drugih kupusnjaa
- pojavi tetnika pogoduje toplo i suho vrijeme
- preporuuje se primjena insekticida na osnovi malationa, dimetoata i nekih drugih OP insekticida,
te piretroide
BREVICORYNE BRASSICAE Kupusna lisna u
- meu kupusnjaama najvee tete nanosi zelenom kupusu, cvjetai i glavatom radiu
- na napadnutim biljakama uzrokuje kovranje i deformiranje lia koje uti i sui se
- biljke zaostaju u rastu te propadaju
- zbog ranog i jakog napada na kupus ne formiraju se glave
- osim izravnih teta prenosi i viroze vie od 20 virusa: prstenastu nekrozu kupusa, mozaik
cvjetae, mozaik celera, uvijenost lista krumpira, Y virus itd.
- monoecijska vrsta; u hladnijoj klimi je holociklika, a anholociklika je u toplijoj klimi i u zatienom
prostoru
- prezimi u obliku zimskih jaja na kupusnjaama i njihovim ostacima

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

119

u svibnju se krilati oblici sele na kupusnjae u polju


ima petnaestak i vie generacija godinje
ui se zadravaju najee na naliju donjeg lia, gdje stvaraju brojne i guste kolonije pokrivene
branenim, voskastim prevlakama
razvoju pogoduje suho i toplo proljee
napad ograniavaju brojni prirodni neprijatelji stjenice, zlatooke, boje ovice, parazitske osice)
ako do zriobe ima jo dosta vremena, moemo primijeniti pripravke koji sadre pirimikarb,
diazinon, dimetoat, malation, triazamat, alfacipermetrin ili cipermetrin
kada do zriobe preostaje 14 ili manje dana, preporuuju se pripravci s karencom od 7 14 dana
na osnovi diklorvosa, heptenfosa, pirimifos metila, betaciflutrina, lambda-cihalotrina ili
deltametrina
za uspjeno suzbijanje kupusne lisne ui potrebno je posebno kvalitetno tretiranje jer se ona
uglavnom nalazi na naliju lia i zatiena je votanom prevlakom

PHYLLOTRETA ATRA, P. CRUCIFERAE, P. DIADEMATA, P. NEMORUM, P. UNDULATA, P.NIGRIPES Kupusni


buhai
- uljanoj repici tete samo ujesen kad repica nie, a nova generacija odraslih oblika trai hranu prije
odlaska na prezimljenje
- kupusni buhai nanose najvee tete za topla i suha vremena
- prave tipine okrugle rupice na liu, a porastom lia one postaju sve vee
- rubovi nekrotiziraju, a za jaeg napada rupice se spajaju i lie se sui
- buhai prezime kao odrasli oblici u tlu
- rano u proljee izlaze iz tla i trae kupusnjae
- liinke nekih vrsta kupusnih buhaa hrane se organskom tvari i korijenjem u tlu, a druge prave
hodnike mine u listu, izgrizajui parenhim, no tete su neznatne
- veina vrsta ima jednu generaciju godinje
- uljanu repicu izniklu iz sjemena tretiranog insekticidima (karbosulfan, furatiokarb, metiokarb,
imidakloprid i dr.)
- primjena insekticida smatra se opravdanom ako zaprijeti unitenje vie od 10 % povrine mladih
biljaka
- na povru je dozvoljena primjena brojnih piretroida, nadalje malationa, pirimifos metila i nekih
drugih insekticida
- rasad te manje povrine povrtnice i nekih drugih povrtnih kupusnjaa uspjeno se zatiuju od
napada buhaa i nekih drugih tetnika pokrivanjem posebnim mreama, koje prijee njihov
dolazak na biljke
CEUTORHYNCHUS PLEUROSTIGMA Kupusna pipa ikarica (pipa dugorila)
- postoje 2 rase ovog tetnika: proljetna i jesenska
- proljetna rasa prezimi kao odrasli oblik u tlu
- pojavljuje se u rano proljee, a u travnju i svibnju odlae jaja na vrat korijena krstaica
- liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju, pa tako nastaju izrasline, neka vrsta iki
- prerezom ike vide se hodnici s liinkom prerezom ike se vide hodnici s liinkom
- u lipnju se javlja odrasli oblik
- hrani se cvjetovima krstaica te kasnije odlazi u tlo, gdje prezimi
- jesenska rasa prezimi u obliku liinki u ikama korijena
- u svibnju i lipnju se javljaju odrasli oblici intenzivno se hrane
- ta rasa napada kasni kupus i mladi usjev uljane repice
- brojnost pipe smanjuje se temeljitim unitavanjem ostataka biljaka, koje treba ostaviti da se
prosue pa ih tada spaliti
- samo iznimno treba primijeniti insekticide, ponajprije pri jesenskom uzgoju na rasadu i na mladim
biljkama mogu se upotrijebiti piretroidi
BARIS LATICOLLIS Crni barid, BARIS CHLORIZANS Zeleni barid (pipe dugorilai)
PLUTELLA XYLOSTELLA Kupusni moljac
- isprva izgrizaju samo parenhim izmeu lisnih ilica pa nastaju "prozorii" ili "srebrnkasta ipka"
neto vee gusjenice izgrizaju list pravei u njemu nepravilne rupe
- lie je oneieno izmetom gusjenica

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

120

naroito velike tete radi u Istri i vranskom bazenu


najvee tete radi kad napadne kupus koji ve formira glave jer zbog oteenja i oneienja
takav kupus gubi trinu vrijednost
napada i cvjetau, kojoj se ubuuje u cvijet, a minira i lie uljane repice i drugih krstaica
prezimi kao kukuljica na raznim mjestima
u travnju izlijeu leptiri, a lete u sumrak
kupusni moljac ima 3 4 generacije
tete nanose sve vrijeme vegetacije
jaoj pojavi moljaca pogoduju suno vrijeme i vie temperature
ima vrlo mnogo prirodnih neprijatelja, a o njihovu broju ovisi estina napada
zaraene biljke koje se uklanjaju pri prorjeivanju treba odmah unititi
kemijsko suzbijanje je potrebno kad se na svakoj biljci nalazi vie od 0.5 gusjenice, no u nekim
sluajevima ovaj broj moe biti i manji
kad se zaraza uoi dovoljno rano, preporuuje se upotreba za ljude i okoli bezopasnih biolokih
insekticida na bazi Bacillus thuringiensis kurstaki, kojima je karenca 7 dana (za zelje za kiseljenje
21 dan jer ometaju proces kiseljenja)
od kemijskih insekticida preporuuju se insekticidi na osnovi klorpirifosmetila, diazinona,
malationa, alfacipermetrina, esfenvalerata, lambda-cihalotrina
za blii rok zriobe ili kad treba zahvatiti zaklonjene gusjenice, preporuuju se sredstva koja sadre
diklorvos ili beta ciflutrin

PIERIS BRASSICAE Veliki kupusar, PIERIS RAPAE Mali kupusar


- za jakog napada ostaju samo peteljke i glavne ile lia
- napadaju sve vrste kupusnjaa i brojne korovske krstaice
- prezime u obliku kukuljice na drveu, na ogradama i slinim mjestima
- leptiri lete potkraj travnja i poetkom svibnja
- gusjenice obje vrste izgrizaju lie, radei u njemu velike rupe
- leptiri idue generacije lete potkraj lipnja i u srpnju
- imaju 2 3 generacije godinje
- toplo i sunano vrijeme pogoduje pojavi tih tetnika
- mnogo prirodnih neprijatelja, naroito parazitskih osica, napada gusjenice i jaja kupusara
- suzbijati ih treba dok su gusjenice jo malene, a svakako prije nego to se ubue u glave kupusa
- od insekticida se posebno preporuuju bioloki, na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis soj
kurstaki
- bioloko suzbijanje je mogue i isputanjem osica trihograma parazitiraju jaja kupusara i drugih
tetnika leptira na kupusu
- od kemijskih insekticida djelotvorni su insekticidi koji sadre klorpirifosmetil, diazinon, piretroidi i
dr.
MAMESTRA BRASSICAE Kupusna sovica, MAMESTRA OLERACEA Povrtna sovica
- prezime kukuljice u tlu
- leptiri se javljaju kad srednja dnevna temperatura dosegne 17C, to se najee zbiva u drugoj
polovici svibnja
- nakon kopulacije enke odlau jaja na eernu repu, kupusnjae, leguminoze i brojne korovske
biljke
- gusjenice se hrane razliitim biljkama
- napad ove generacije obino se odvija u lipnju
- kukulje se u tlu
- nova generacija leptira leti ve krajem srpnja i poetkom kolovoza, zatim odlae jaja, a napad
gusjenica se zbiva krajem kolovoza i u rujnu
- kod nas je obino druga generacija gusjenica brojnija
- gusjenice prvo izgrizaju rupe u liu, a kasnije pojedu sav list, ostavljajui peteljke i glavne ile
- mogu izgristi i rupe u vratu korijena repe
- vee tete ine povru i time to ga oneiuju izmetom
- glave kupusa oteuju ubuivanjem u njih, pa kupus postaje neuporabiv
- vani su jajni paraziti iz roda Trichogramma
- broj gusjenica smanjuju i grabeljivci, naroito trci i ptice
- gusjenice lisnih sovica napadaju i razne bolesti, posebno viroze i mikoze

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

121

DELIA RADICUM Kupusna muha


- prorjeuje sklop biljaka, smanjuje broj biljaka koje oblikuju glavu i uzrokuje smanjenje glava
- napadnutoj biljci potamni vrat korijenja i korijenje ti dijelovi gnjile, a u njima se nalazi vie liinki
muhe
- mlade biljke propadaju, starije zaostaju u rastu, ne formiraju glavu ili je glava malena, a lie
postaje olovnosivo ili plavoljubiasto
- biljke venu i polijeu, a lako se upaju iz tla
- osim kupusa, esto napada cvjetau, a moe napasti i kelj, korabu, rotkvu, rotkvicu i hren, te
uljanu repicu
- prezimljuje kao kukuljica u tlu
- im temperatura poraste iznad 12C, izlijeu muhe
- liinke se ubuuju u vrat korijena i korijenje te cijeli ivot provode u tim organima, izjedajui ih i
uzrokujui spomenute simptome
- kupusna muha ima 3 4 generacije godinje
- prezimjele muhe najee lete u travnju, a idue generacije krajem lipnja i u kolovozu
- uljanu repicu najvie oteuju liinke posljednje generacije
- visoka vlaga tla nepovoljno utjee na pojavu ovog tetnika, ali i u suvie suhom tlu vrlo mnogo jaja
propada
- dinamika populacije tetnika moe se pratiti utim ljepljivim ploama
- odlaganje jaja u blizinu presaenih biljaka moe se sprijeiti stavljanjem ovratnika od katranskog
papira oko biljaka koji pokrivaju desetak cm tla oko biljaka te mehaniki, ali i zbog mirisa, odbijaju
muhe od ovipozicije
- ako se na jednoj biljci nae prosjeno po jedno jaje ili liinka treba provesti kemijsku zatitu
- suzbijanje se provodi:
a) U klijalitu se tretira cijela povrina prije sjetve, uz plitku inkorporaciju
insekticida, ili se u uzgoju rasada u posudama zemlja mijea s granulama insekticida (koriste se
insekticidi na osnovi klorpirifosetila ili diazinona)
b) Bez obzira jesu li provedene mjere navedene pod a) preporuujue se
da se uoi presaivanja rasad zalije insekticidima ili da se odmah nakon presaivanja biljke zaliju
insekticidima ili da se oko vrata korijena svake biljke raspu granulati koriste se insekticidi na
osnovi klorpirifosetila, imidakloprida, dimetoata ili diazinona
c) U tijeku razvoja biljaka, a u vrijeme leta i odlaganja jaja kupusove
muhe, treba prskati insekticidima sa to vie vode
d) Zaraza uljane repice se moe smanjiti tretiranjem sjemena doputenim
insekticidima za tu svrhu
- u najnovije vrijeme se prouava mogunost primjene gljivice Beauveria bassiana
HETERODERA CRUCIFERAE Kupusna nematoda
TETNICI PAPRIKE I RAJICE
THRIPS PALMI Palmin trips
- nalazi se na listi A1 karantenskih tetnika za Hrvatsku i cijelu Europu
- otkriven je ve 4 puta u Nizozemskoj, ali se uvijek uspjelo rigoroznim mjerama unititi tog tetnika
(eradikacija) i tako sprijeiti tirenje
- izraziti je polifag najee napada biljke iz porodica Cucurbitaceae i Solanaceae, pa su vrlo
velike tete zabiljeene na dinjama, patlidanu, paprici i krastavcima
- u Europi prvenstveno prijeti biljkama u zatienom prostoru
- sie na liu, stabljici, cvjetovima i plodovima napadnuti organi se deformiraju, a biljke se sue i
ugibaju
- prenosi se biljkama i njihovim organima

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

122

FRANKLINIELLA OCCIDENTALIS Kalifornijski trips


- u Hrvatskoj najvie oteuje papriku, neto manje krastavce i salatu, a od cvijea gerberu,
krizantemu, ruu, afriku ljubicu, ciklame, itd. tete nanosi samo u zatienom prostoru
- simptomi zaraze ovise o vrsti biljke napadnuto lie je puno bjeliastih tokica i crtica koje
ubrzo nekrotiziraju; nekroze se spajaju, pa dijelovi lista posmee
- esto se javlja srebrnolikost lia
- za jake zaraze lie se posui i visi na stabljici
- sisanjem na pupovima i na plodovima, posebice paprike, izaziva njihovu deformaciju takvi
plodovi nisu za prodaju
- na cvijeu oteuje cvjetove pa oni gube svoju estetsku vrijednost
- u zatvorenom prostoru imaju 12 15 generacija godinje, ovisno o stupnju zagrijavanja objekta
- trips se hvata na plave ljepljive ploe, neto manje na ute ploe
- stalno objeene ploe slue praenju brojnosti tetnika, a ako je takvih ploa mnogo, mogu
uinkovito smanjiti zarazu
- bioloko suzbijanje je mogue predatorima grabeljive stjenice roda Orius, stjenica vrste
Anthocoris nemorum, a uinkovito ih unitavaju i liinke zlatooke (Chrysoperla carnea)
- u svijetu se najee suzbija bioloki primjenom grabeljivih grinja vrsta Amblyseius cucumeris i
A. barkeri dnevno isiu 2 5 tripsa
- pri primjeni tih grabeljivaca treba obustaviti svaku primjenu za njih opasnih sredstava za zatitu
bilja namijenjenih suzbijanju drugih tetoina
- smanjenje zaraze se postie unitavanjem korova u krugu staklenika i plastenika
- kemijska zatita se provodi insekticidima doputenim za tu svrhu u zatienom prostoru
insekticidi na osnovi malationa, za ukrasno bilje alfacipermetrin
- pripravci na osnovi tiociklama doputeni su na rajici te na ukrasnom bilju u zatienom prostoru
- da bi se usporila pojava rezistentnosti, treba esto mijenjati skupinu insekticida koja se primjenjuje
TRIALEYRODES VAPORARIORUM Cvjetni titasti moljac
- sisanjem uzrokuju blijeenje lia, nekrozu tkiva i odumiranje
- na obilnoj mednoj rosi javljaju se aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, a
plodove i cvijee oneiuju tako da gube trinu vrijednost
- smanjuje prirod i kakvou proizvoda
- najvee tete su na rajici, no velike su i na krastavcima, paprici i patlidanu, te gerberama i
brojnim drugim vrstama cvijea
- tetnik se iri prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim
liinkama
- odrasli oblici se lako zamijete ako se potrese biljka s koje tada odlepraju
- ima najee 10 12 generacija godinje
- one su ispremijeane pa se istovremeno nalaze svi stadiji
- vano je tetnika pravovremeno zamijetiti i poeti mjere zatite za utvrivanje pojave i brojnosti,
ali i za suzbijanje koriste se ute ljepljive ploe
- vano je i izbjei preestu primjenu insekticida, pogotovo insekticida istih skupina, jer cvjetni
titasti moljac brzo postaje rezistentan na upotrebljene insekticide
- pragom odluke za primjenu insekticida se smatra nalaz jednog odraslog moljca na 100 biljaka
- za suzbijanje cvjetnog titastog moljca na povru u zatienom prostoru doputeni su insekticidi
na osnovi diklorvosa, pirimifosmetila, inhibitor hitinaze buprofezin, piretroidi (bifentrin,
alfacipermetrin, deltametrini lambda cihlaotrin) samo za rajice i krastavce te imidakloprid i
tiociklam
- diklorvos se primjenjuje tretiranjem prostora iznad biljaka, a ne po biljkama
- problem zatite se najbolje rjeava biolokim suzbijanjem primjenjuje se parazitska osica
Encarsia formosa (uzgaja se kompercijalno "En-strip"), a distribuira se u obliku "crnih pupa"
primjena osice E. formosa posebica je uspjena na rajicama i paprikama, a manje na
krastavcima, jer njihovo dlakavo lie ometa aktivnost osice
- postoji i bioinsekticid na osnovi gljivice Verticillium lecanii primjenjuje se folijarno
- ostatke biljaka treba spaljivati, unitavati korove oko objekata, u objekt unositi samo nezaraene
sadnice, a tijekom proizvodnje u samom objektu treba unitavati uginule biljke, odrezane ili
otkinute biljne dijelove i korove
APHIS GOSSYPII Pamukova lisna u

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

123

AULACORTHUM SOLANI Krumpirova lisna u


- izrazito je polifagna, a najvanija je na krumpiru i u zatienom prostoru
- biologija te vrste, a ni njezino prezimljenje nisu potpuno jasni i razjanjeni
- moe biti holociklika i anholociklika
- prenosi vie od 40 virusa
MYZUS PERSICAE Zelena breskvina u
- prenosi mnogo perzistentnih i neperzistentnih virusa
- u naelu je holociklika vrsta i tada prezimi kao zimsko jaje na breskvi i drugim Prunus vrstama, a
u toplijim krajevima i u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) prezimi odrasla enka
anholociklika
- heterecijska je vrsta
- fundatrix moe izai ve krajem sijenja, a u drugim krajevima u veljai
- prije selidbe na ljetne domaine nanosi vrlo velike tete breskvama
- vrno lie se jako kovra i prekriveno je obilnom medom rosom
- najtetnija je krumpiru, paprici, rajici, krastavcima, a velike tete moe nanijeti u zatienom
prostoru
- tijekom lipnja prevladavaju krilati oblici i tada obino nastupa prvi maksimum leta (proljetni
maksimum) razdoblje intenzivnog irenja virusa
- krajem rujna i u listopadu vraaju se enke na breskvu
- ako se utvrdi rezistentnost preporuuje se kasno zimsko prskanje uljanim organofosfornim
insekticidima
- tijekom vegetacije treba stalno mijenjati skupinu primijenjenih insekticida na osnovi
imidakloprida, tiakloprida, pimetrozina
- tamo gdje jo nema rezistentnosti mogu se koristiti klasini aficidi na osnovi pirimikarba,
tiometona (ne na povru), metildemetona (ne na povru)
- vrlo je vano izbjei primjenu univerzalnih insekticida i tako sauvati prirodne neprijatelje,
posebice boje ovice i zlatooke
LEPTINOTARSA DECEMLINEATA Krumpirova zlatica
OSTRINIA NUBILALIS Kukuruzni moljac
HELICOVERPA ARMIGERA uta kukuruzna sovica
LYRIOMYZA TRIFOLII, L. BRYONIAE , PHYTOMYZA HORTICOLA Muhe lisni mineri u zatvorenom
prostoru
- liinke prave hodnike mine tako to izgrizaju parenhim lista, ostavljajui epidermu netaknutu
- hodnici imaju karakteristian izgled za svaku vrstu
- u minama se vidi liinka muhe i njezin izmet
- mine vrste L. trifolii nalaze se na licu lista isprva su uske, a kasnije se naglo proire u
nepravilan kruni ili ovalni oblik
- mine P.horticola su na naliju i licu lista uske, zmijolike, samo na kraju malo proirene, a mogu
biti duge vie centimetara
- pri jakoj zarazi moe na jednom listu biti mnogo mina svih vrsta pa onda gube karakteristini oblik
- najvie oteuju krastavce, rajice, patlidane i tikvice, nadalje krizanteme, gerbere i mnoge druge
vrste povra i cvijea
- kod nas su uglavnom tetne samo u zatvorenom prostoru, iako mogu zaraziti mnoge kulturne i
korovne biljke na polju
- iri se prenoenjem zaraenih sadnica, a na male udaljenosti i letom
- to su termofilne vrste koje imaju najkrai razvoj pri temperaturi vioj od 23,0C
- imaju veliki broj generacija godinje
- budui da razdoblje odlaganja jaja traje desetak dana, pojedine se generacije preklapaju pa su
istovremeno prisutni svi stadiji ovih tetnika
- osnovna je preventivna mjera kojom se spreava unoenje tetnika nabava nezaraenih sadnica
- trganjem prvih zaraenih listova usporava se irenje zaraze

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

124

mreama se uspjeno zatiuju kulture od zaraze tim tetnicima


ute ljepljive ploe privlae muhe pa slue za utvrivanje poetne zaraze, ali pri vjeanju veeg
broja ploa slue i za smanjenje zaraze
na poetku zaraze muhama uinkovito je bioloko suzbijanje unoenjem prirodnih neprijatelja u
arita tetnika parzitske osice Dacnusa sibirica i Dygliphus issae komercijalno se proizvode
pri izboru insekticida treba imati na umu da su za primjenu na povre dozvoljena samo neka
sredstva, primjerice ciromazin, diklorvos i lambda cihalotrin
na cvijeu se mogu primijeniti i neki drugi insekticidi, npr. avermektin i tiociklam

MELOIDOGYNE vrste Nematode korijenovih guka


- ne tvore ciste
- u najnovije vrijeme sve su ee zaraze povra u Istri zabiljeene na rajici, lubenicama, dinjama i
perinu, a od ratarskih usjeva vane su kod nas samo na duhanu
- ive kao endoparaziti u biljnom tkivu
- ubuuju se u korijenje i tamo se intenzivno hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva na
korijenju nastaju izrasline (guke, gale ili kvrice) koje su okruglasta ili izduena oblika zaraeno
korijenje ugiba, pa biljka vene i osui se
- zaraza nematodama korijenovih guka pogoduje ulasku uzronika nekih bolesti u korijen
- u zatvorenom prostoru najee su na rajici, krastavcima, paprici, nadalje na karanfilu i drugim
vrstama povra i cvijea nema mogunosti suzbijanja plodosmjenom
- osnovna mjera suzbijanja u zatvorenom prostoru treba biti termika sterilizacija, koja se provodi
povremeno, svake tree, etvrte godine
- u prirodi se moe zaraza smanjiti solarizacijom (pokrivanjem tla tamnim folijama), a
najdjelotvornija je takva plodosmjena u kojoj su zastupljene biljke koje tetnik ne napada
- mogu se suzbiti primjenom granuliranog nematocida na osnovi dazometa ili tekuim nematocidom
na osnovi metama, ili metilbromidom (dozvoljen samo do 2005.godine)
- neke biljke djeluju na smanjenje zaraze tim nematodama Tagetes i Asparagus
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI MRKVE
APHIS FABAE Crna repina ili bobova u
- redovito se javlja na eernoj repi, bobu, krumpiru (naroito na sjemenskom krumipru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, parogi, vrlo esto i na grahu, graku, kukuruzu, soji, stonoj repi itd.
- kao i sve ui izravne tete nanosi sisanjem biljnih sokova, to uzrokuje promjenu boje listova i
njihovo kovranje
- jedna je od ui koja prenosi najvei broj virusa (vie od 150) perzistentni virusi utica eerne
repe i uvijenost lista krumpira te neperzistentni Y virus krumpira i duhana, vie virusa rajice i
graka, mozaik krastavaca
- ima potpuni razvojni ciklus holociklika je i heterecijska vrsta
- prezimi kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee na Viburnum opulus

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

125

krilate generacije poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperature dosegnu 15C, a to je
najee u drugoj polovici travnja
tijekom godine moe imati 13 19, katkad i vie generacija
na zimskog domaina prelazi obino u rujnu, tamo enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja
pregled repita i ocjena potrebe suzbijanja radi se po Banksu ili uvrivanjem postotaka zaraenih
biljaka uobiajeno je da se suzbijanje provodi kad se utvrdi da je 20 30 % biljaka repe
zaraeno kolonijama ui
na velikim parcelama prvo se tretiraju samo rubovi parcela
suzbijanje ui na eernoj repi provodi se klasinim sistemicima, kao to su metildemeton,
tiometon, pirimikarb ili triazamat, te kontaktnim piretroidima
sistemini insekticidi kojima se tretira sjeme, npr. imidakloprid i fipronil ili sistemini insketicidi koji
se primjenjuju uz sjeme u vrijeme sjetve (karbofuran i terbufos) smanjuju zarazu eerne repe
lisnim uima i do 50 60 dana nakon primjene

CAVARIELLA AEGOPODII Mrkvina lisna u


- najvie napada mrkvu, zatim celer, perin, pastrnjak i neke druge kultivirane titarke
- lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje rasupano, a esto mijenja i boju u utu ili
crvenkastu
- zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti
- kako ui dolaze na mrkvu uglavnom u drugom ili treem tjednu svibnja, esto strada mrkva
koja je ranije sijana i nalazi se u ranom stadiju
- osim tih teta, nanosi i tete prenoenjem virusa
- vrlo obilno lui mednu rosu, pa listovi znaju biti potpuno prekriveni i oneieni
- prezimi uglavnom kao zimsko jaje oko pupova vrbe
- razvoj ui i brojnosti populacije pogoduje toplo i suho vrijeme
- hladno i kino vrijeme moe potpuno zaustaviti njihov dolazak na mrkvu
- za suzbijanje treba koristiti insekticide navedene kod kupusne lisne ui na osnovi diklorvosa,
heptenfosa, pirimifos metila, betaciflutrina, lambda-cihalotrina ili deltametrina
- male povrine se mogu zatititi mreom
PSILA ROSAE Mrkvina muha
- najvaniji tetnik mrkve kod nas
- napada i drugo povre celer, pastrnjak, perin, kim i kopar, a zapaene su tete i na repi i
kupusnjaama
- osim izravnih teta u obliku buotina, zapravo hodnika punih izmeta vidljivih na korijenu mrkve,
tete nastaju i zbog kvalitativnih promjena mrkva poprima lo miris i gorak okus, pa nije
prikladna za upotrebu
- takva mrkva je podlona truljenju i propadanju
- biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i
osui se
- ima 2 generacije godinje prva generacija se javlja poetkom svibnja i u lipnju, a druga u
srpnju
- druga generacija je obino brojnija i tetnija od prve generacije
- prezimi u stadiju kukuljice u bavastom kokonu u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u
povrtnjaku ili trapu
- odlaganje jaja poinje potkraj svibnja
- hodnici u celeru su boje hre, a korijen poprima ljubiastu boju
- liinke druge generacije ine tete od kolovoza do rujna, esto na istim mrkvama koje su
napale i liinke prve generacije
- tete se smanjuju pridravanjem ire plodosmjene, u kojoj se mrkva sije na istoj povrini tek svake
etvrte godine
- zaraza je slabija pri uzgoju mrkve na prozranim poloajima; tete se smanjuju i ranom ili vrlo
kasnom sjetvom mrkve
- sjetva luka izmeu redova mrkve odbija muhe svojim mirisom
- sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba to prije izvaditi i unititi
- na malim povrinama uspjenu zatitu prua pokrivanje usjeva mreama
- mrkvu namijenjenu za djeju hranu ne smije se uope tretirati insekticidima
- dozvoljeni su pripravci na osnovi klorpirifosetila i foksima

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

126

mlade biljke mogu se zatititi zalijevanjem ili prskanjem u vrijeme ovipozicije tetnika insekticidima
na osnovi dimetoata ili diazinona

DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda


- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI LUKA I ENJAKA
ACROLEPIOPSIS ASSECTELLA Lukov moljac
- hrani se lisnim parenhimom, a kasnije prodire u glavicu
- na listu se vide srebrnkaste pruge nastale izgrizanjem zelenila, a epiderma je neoteena
- prezime odrasli oblici
- ima 2 3 generacije godinje
- suzbijanje je potrebno kada je zaraeno vie od 5 % biljaka
- primjena insekticida provodi se u vrijeme ovipozicije
- od insekticida se koriste alfacipermetrin, deltametrin i drugi piretroidi, uz pridravanje propisane
karence
- na mladom luku se ne provodi suzbijanje ovog tetnika
DELIA ANTIQUA Lukova muha
- posebice je tetan kad proljee vlano
- osim luka, moe napasti enjak i poriluk
- prezimi kukuljica u tlu
- izlijee rano u proljee, obino tijekom travnja
- liinka se ubuuje u stabljiku, kasnije u lukovicu i tamo se hrani
- mlade biljice ugibaju
- prvi znak zaraze je uenje i suenje sredinjeg lista takav list se lako izvlai, no ubrzo se sui i
cijela biljka, a zaraene lukovice gnjile
- tijekom godine tetnih ima dvije, katkad i tri generacije
- idua generacija leti u lipnju i poetkom srpnja, a posljednja generacija, koja se javlja u povoljnim
godinama, u kolovozu
- najtetnija je prva generacija
- zaraza se moe bitno smanjiti ako se luk uzgaja to dalje od povrine na kojoj je luk uzgajan
prole godine
- vrlo ranom ili pak kasnom sjetvom ili sadnjom moe se, katkada, izbjei jai napad sve mjere
koje ubrzavaju poetni razvitak biljaka smanjuju tete
- tijekom vegetacije treba upati i unitavati zaraene biljke
- sigurnu zatitu prua uzgoj luka ispod mrea nepropusnih za lukovu muhu
- prije sjetve sjemena odnosno prije sadnje luica moe se rasipati granulirane insekticide ili prskati
insekticidima na osnovi klorpirifosetila ili foksima uz njihovu inkorporaciju u tlo
- napad se suzbija i moenjem luica u pripravcima imidakloprida
- suzbijanje se moe provesti i zalijevanjem mladih biljica insekticidima na istoj osnovi ili
dimetoatom i diazinonom
- pri zalijevanju utroak tekuine treba biti najmanje 80 ml po biljci

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

127

karenca za veinu navedenih primjena je 63 dana

HELOMYZA LURIDA enjakova muha


- moe se zaraziti i crveni luk, ali tete su znatno manje
- prezimi odrasli oblik na raznim skrovitim mjestima
- pojavljuje se ve kad temperatura prijee 4C, a leti pri temperaturi vioj od 10C
kopulacija se zbiva vrlo rano, jo tijekom ili krajem zime
- liinka se ubuuje u tkivo sredinjeg lista i poinje ishranom
- izgriza tkivo u pravcu prema lukovici
- centralni listovi uvenu i osue se, a postrani ostaju
- izgrieno tkivo se raspada i trune, a stabljika i lie se lako odvajaju od lukovice
- krajem proljea javljaju se odrasli oblici koji se hrane nektarom i prezime
- ima jednu generaciju godinje
- suzbijenje je slino suzbijanju lukove muhe, pri emu prednost treba dati preventivnim higijenskim
mjerama, a izbjegavati kemijske postupke
- prije sjetve sjemena odnosno prije sadnje luica moe se rasipati granulirane insekticide ili prskati
insekticidima na osnovi klorpirifosetila ili foksima uz njihovu inkorporaciju u tlo
- napad se suzbija i moenjem luica u pripravcima imidakloprida
- suzbijanje se moe provesti i zalijevanjem mladih biljica insekticidima na istoj osnovi ili
dimetoatom i diazinonom
LIRIOMYZA CEPAE Lukova minirajua muha
- pojavi pogoduju obilne kie u proljee
- vrsta je monofag te napada samo luk
- prezimi kukuljica u tlu
- sredinom proljea izlijee odrasli oblik dopunski se hrani, pravei tokasta oteenja na
vrnim dijelovima lia
- liinke se ubuuju u list, pravei isprva usku, zatim sve iru minu
- vrsta ima 2 3 generacije godinje
- suzbijanje insekticidima moe biti samo iznimno potrebno ako se na mladim biljicama opazi jak
poetni napad minera
- mogu se primijeniti pripravci na osnovi dimetoata, alfacipermetrina, deltametrina i sl. primjena
insekticida nije doputena na luku koji se prodaje kao mladi luk
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
TETNICI ZATIENIH PROSTORA
THRIPS PALMI Palmin trips
- nalazi se na listi A1 karantenskih tetnika za Hrvatsku i cijelu Europu
- otkriven je ve 4 puta u Nizozemskoj, ali se uvijek uspjelo rigoroznim mjerama unititi tog tetnika
(eradikacija) i tako sprijeiti tirenje

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

128

izraziti je polifag najee napada biljke iz porodica Cucurbitaceae i Solanaceae, pa su vrlo


velike tete zabiljeene na dinjama, patlidanu, paprici i krastavcima
u Europi prvenstveno prijeti biljkama u zatienom prostoru
sie na liu, stabljici, cvjetovima i plodovima napadnuti organi se deformiraju, a biljke se sue i
ugibaju
prenosi se biljkama i njihovim organima

HELIOTHRIPS HAEMORRHOIDALIS Cvjetni resiar


FRANKLINIELLA OCCIDENTALIS Kalifornijski trips
- u Hrvatskoj najvie oteuje papriku, neto manje krastavce i salatu, a od cvijea gerberu,
krizantemu, ruu, afriku ljubicu, ciklame, itd. tete nanosi samo u zatienom prostoru
- simptomi zaraze ovise o vrsti biljke napadnuto lie je puno bjeliastih tokica i crtica koje
ubrzo nekrotiziraju; nekroze se spajaju, pa dijelovi lista posmee
- esto se javlja srebrnolikost lia
- za jake zaraze lie se posui i visi na stabljici
- sisanjem na pupovima i na plodovima, posebice paprike, izaziva njihovu deformaciju takvi
plodovi nisu za prodaju
- na cvijeu oteuje cvjetove pa oni gube svoju estetsku vrijednost
- u zatvorenom prostoru imaju 12 15 generacija godinje, ovisno o stupnju zagrijavanja objekta
- trips se hvata na plave ljepljive ploe, neto manje na ute ploe
- stalno objeene ploe slue praenju brojnosti tetnika, a ako je takvih ploa mnogo, mogu
uinkovito smanjiti zarazu
- bioloko suzbijanje je mogue predatorima grabeljive stjenice roda Orius, stjenica vrste
Anthocoris nemorum, a uinkovito ih unitavaju i liinke zlatooke (Chrysoperla carnea)
- u svijetu se najee suzbija bioloki primjenom grabeljivih grinja vrsta Amblyseius cucumeris i
A. barkeri dnevno isiu 2 5 tripsa
- pri primjeni tih grabeljivaca treba obustaviti svaku primjenu za njih opasnih sredstava za zatitu
bilja namijenjenih suzbijanju drugih tetoina
- smanjenje zaraze se postie unitavanjem korova u krugu staklenika i plastenika
- kemijska zatita se provodi insekticidima doputenim za tu svrhu u zatienom prostoru
insekticidi na osnovi malationa, za ukrasno bilje alfacipermetrin
- pripravci na osnovi tiociklama doputeni su na rajici te na ukrasnom bilju u zatienom prostoru
- da bi se usporila pojava rezistentnosti, treba esto mijenjati skupinu insekticida koja se primjenjuje
APHIS GOSSYPII Pamukova lisna u
AULACORTHUM SOLANI Krumpirova lisna u
- izrazito je polifagna, a najvanija je na krumpiru i u zatienom prostoru
- biologija te vrste, a ni njezino prezimljenje nisu potpuno jasni i razjanjeni
- moe biti holociklika i anholociklika
- prenosi vie od 40 virusa
BREVICORYNE BRASSICAE Kupusna lisna u
TRIALEYRODES VAPORARIORUM Cvjetni titasti moljac
- sisanjem uzrokuju blijeenje lia, nekrozu tkiva i odumiranje
- na obilnoj mednoj rosi javljaju se aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, a
plodove i cvijee oneiuju tako da gube trinu vrijednost
- smanjuje prirod i kakvou proizvoda
- najvee tete su na rajici, no velike su i na krastavcima, paprici i patlidanu, te gerberama i
brojnim drugim vrstama cvijea
- tetnik se iri prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim
liinkama
- odrasli oblici se lako zamijete ako se potrese biljka s koje tada odlepraju
- ima najee 10 12 generacija godinje
- one su ispremijeane pa se istovremeno nalaze svi stadiji

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

129

vano je tetnika pravovremeno zamijetiti i poeti mjere zatite za utvrivanje pojave i brojnosti,
ali i za suzbijanje koriste se ute ljepljive ploe
vano je i izbjei preestu primjenu insekticida, pogotovo insekticida istih skupina, jer cvjetni
titasti moljac brzo postaje rezistentan na upotrebljene insekticide
pragom odluke za primjenu insekticida se smatra nalaz jednog odraslog moljca na 100 biljaka
za suzbijanje cvjetnog titastog moljca na povru u zatienom prostoru doputeni su insekticidi
na osnovi diklorvosa, pirimifosmetila, inhibitor hitinaze buprofezin, piretroidi (bifentrin,
alfacipermetrin, deltametrini lambda cihlaotrin) samo za rajice i krastavce te imidakloprid i
tiociklam
diklorvos se primjenjuje tretiranjem prostora iznad biljaka, a ne po biljkama
problem zatite se najbolje rjeava biolokim suzbijanjem primjenjuje se parazitska osica
Encarsia formosa (uzgaja se kompercijalno "En-strip"), a distribuira se u obliku "crnih pupa"
primjena osice E. formosa posebica je uspjena na rajicama i paprikama, a manje na
krastavcima, jer njihovo dlakavo lie ometa aktivnost osice
postoji i bioinsekticid na osnovi gljivice Verticillium lecanii primjenjuje se folijarno
ostatke biljaka treba spaljivati, unitavati korove oko objekata, u objekt unositi samo nezaraene
sadnice, a tijekom proizvodnje u samom objektu treba unitavati uginule biljke, odrezane ili
otkinute biljne dijelove i korove

CACOECIMORPHA PRONUBANA Obini kliniev savija


- karantenski tetnik za Hrvatsku lista A2
- proiren je u mnogim objektima zatienog prostora, a zaraza ograniava promet, tj. izvoz
- tete u zatvorenom prostoru, osobito na karanfilu, mogu biti vrlo visoke
- tetnik napada i rue, te druge kulture i korove koji rastu u zatvorenom prostoru, a u junim
krajevima i masline i druge biljke u slobodnoj prirodi
- vrsta ima 4 5 i vie generacija godinje
- odrasli oblici brzo kopuliraju i odmah ponu odlagati jaja
- gusjenice iskazuju pozitivnu fototaksiju pa se penju na vrkove biljaka
- finom preom zapredaju vrno lie i pupove koje izgrizaju
- optimalna relativna vlanost zraka je 40 70 %, podnosi vrlo nisku vlanost, ali pri vlanosti zraka
vioj od 90 % smrtnost je velika
- irenje treba sprijeiti pridravanjem karantenskih mjera
- upotreba feromona omoguuje rano otkrivanje zaraze
- zaraza se suzbija primjenom insekticida, a u inozemstvu se najvie koriste piretroidi
EPICHORISTODES ACERBELLA Afriki kliniev moljac
- karantenski tetnik A2 karantenska lista
- zaraza ovim tetnikom ometa izvoz i unutranji promet
- polifagna vrsta posebice joj pogoduje karanfil
- ima 5 6 i vie generacija godinje
- jaja su odloena u skupinama
- gusjenice se najprije hrane na listu, a kasnije napadaju cvjetove i miniraju stabljiku
- napadnute dijelove zapredaju finom preom i oneiuju zelenim izmetom
- feromonima trena otkrivati pojavu
- u inozemstvu se primjenjuju razliiti piretroidi, a bitno je provoditi i karantenske mjere
LYRIOMYZA TRIFOLII, L. BRYONIAE , PHYTOMYZA HORTICOLA Muhe lisni mineri u zatvorenom
prostoru
- liinke prave hodnike mine tako to izgrizaju parenhim lista, ostavljajui epidermu netaknutu
- hodnici imaju karakteristian izgled za svaku vrstu
- u minama se vidi liinka muhe i njezin izmet
- mine vrste L. trifolii nalaze se na licu lista isprva su uske, a kasnije se naglo proire u
nepravilan kruni ili ovalni oblik
- mine P.horticola su na naliju i licu lista uske, zmijolike, samo na kraju malo proirene, a mogu
biti duge vie centimetara
- pri jakoj zarazi moe na jednom listu biti mnogo mina svih vrsta pa onda gube karakteristini oblik
- najvie oteuju krastavce, rajice, patlidane i tikvice, nadalje krizanteme, gerbere i mnoge druge
vrste povra i cvijea

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

130

kod nas su uglavnom tetne samo u zatvorenom prostoru, iako mogu zaraziti mnoge kulturne i
korovne biljke na polju
- iri se prenoenjem zaraenih sadnica, a na male udaljenosti i letom
- imaju veliki broj generacija godinje
- budui da razdoblje odlaganja jaja traje desetak dana, pojedine se generacije preklapaju pa su
istovremeno prisutni svi stadiji ovih tetnika
- osnovna je preventivna mjera kojom se spreava unoenje tetnika nabava nezaraenih sadnica
- trganjem prvih zaraenih listova usporava se irenje zaraze
- mreama se uspjeno zatiuju kulture od zaraze tim tetnicima
- ute ljepljive ploe privlae muhe pa slue za utvrivanje poetne zaraze, ali pri vjeanju veeg
broja ploa slue i za smanjenje zaraze
- na poetku zaraze muhama uinkovito je bioloko suzbijanje unoenjem prirodnih neprijatelja u
arita tetnika parzitske osice Dacnusa sibirica i Dygliphus issae komercijalno se proizvode
- pri izboru insekticida treba imati na umu da su za primjenu na povre dozvoljena samo neka
sredstva, primjerice ciromazin, diklorvos i lambda cihalotrin
- na cvijeu se mogu primijeniti i neki drugi insekticidi, npr. avermektin i tiociklam
TETRANYCHUS URTICAE Koprivina grinja (obian crveni pauk)
- izraziti polifag, a hrani se s najmanje 200 vrsta razliitih biljaka
- vrlo je vaan tetnik povra i ukrasnog bilja u zatienom prostoru
- najvaniji je tetnih hmelja, a oteuje i soju, rjee kukuruz na polju, te voke i vinovu lozu
- na vokama i vinovoj lozi se javlja obino tek od sredine ljeta i dalje, kad na njih prelazi sa
zeljastih biljaka
- najvee tete treba oekivati u suhim i toplim uvjetima
- stvara mnogo pauine na naliju lia
- jaja su u proljee esto odloena na korove, pa se suzbijanjem korova smanjuje opasnost od
ovog tetnika
- prezimi u stadiju imaga
- u toplim uvjetima zatienog prostora nastavlja se razmnoavati i tijekom zime
- ima 6 10 generacija godinje
- zaraeno lie je puno sitnih bjeliastih tokica koje se spajaju, lie postaje proarano, slino
mramoru
- nervatura ostaje najdulje zelena
- kasnije se lie sui, nekrotizira i otpada
- na jae zaraenim biljkama prirod je nii, plodovi sitniji i slabije kakvoe
- tetnik je slabo mobilan pa se sporo iri
- suzbijanje obinog crvenog pauka se obavlja preventivnim higijenskim mjerama uklanjanje
korova iz objekata i oko njih, redovito iznoenje i spaljivanje biljnih ostataka, a u zatienom
prostoru i u podizanju vlage zraka estim zalijevanjem biljaka, mehanikim ispiranjem pauka s
lia i sl.
- kemijsko suzbijanje treba provesti na poetku zaraze diklorvos (za povre), pirimifosmetil,
malation, diazinon, piretroidi (bifentrin, esfenvalerat), selektivni akaricidi na osnovi
brompropilata, klofentezina
- u zatienom prostoru u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama proirena je bioloka
metoda suzbijanja grabeljivom grinjom Phytoseiulus persimilis koja sie liinke i odrasle oblike
crvenog pauka potrebna je relativna vlaga 60 85 %
- koristi se i druga vrsta grabeljive grinje Amblyseius cucumeris
-

MELOIDOGYNE vrste Nematode korijenovih guka


- ne tvore ciste
- u najnovije vrijeme sve su ee zaraze povra u Istri zabiljeene na rajici, lubenicama, dinjama i
perinu, a od ratarskih usjeva vane su kod nas samo na duhanu
- ive kao endoparaziti u biljnom tkivu
- ubuuju se u korijenje i tamo se intenzivno hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva na
korijenju nastaju izrasline (guke, gale ili kvrice) koje su okruglasta ili izduena oblika zaraeno
korijenje ugiba, pa biljka vene i osui se
- zaraza nematodama korijenovih guka pogoduje ulasku uzronika nekih bolesti u korijen
- u zatvorenom prostoru najee su na rajici, krastavcima, paprici, nadalje na karanfilu i drugim
vrstama povra i cvijea nema mogunosti suzbijanja plodosmjenom

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

131

osnovna mjera suzbijanja u zatvorenom prostoru treba biti termika sterilizacija, koja se provodi
povremeno, svake tree, etvrte godine
u prirodi se moe zaraza smanjiti solarizacijom (pokrivanjem tla tamnim folijama), a
najdjelotvornija je takva plodosmjena u kojoj su zastupljene biljke koje tetnik ne napada
mogu se suzbiti primjenom granuliranog nematocida na osnovi dazometa ili tekuim nematocidom
na osnovi metama, ili metilbromidom (dozvoljen samo do 2005.godine)
neke biljke djeluju na smanjenje zaraze tim nematodama Tagetes i Asparagus
TETNICI KARANFILA

TAENIOTHRIPS MERIDIONALIS Breskvin trips


- prisutnost tripsa zabiljeena je na breskvama, nektarinama, marelici, ljivi, karanfilima i drugom
bilju
- prezimi imago ispod kore i u pukotinama stabla
- u vrijeme cvatnje se hrani dijelovima cvijeta oteujui latice, pranike i dr.
- liinke oteuju plodnicu i tek zametnuti plod
- na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika
- vee nekrotizirane povrine spreavaju pravilan rast ploda, a katkad puca tkivo na tim mjestima
se javlja smolotok
- koica ploda postaje hrapava, a plodovi postaju izoblieni
- tete su posebno vidljive na nektarinama
- suzbijanje se provodi tretiranjem piretoridima ili fosalonom, ali posebno se pazi da se ne teti
pelama
TAENIOTHRIPS SIMPLEX Trips gladiole
- osim gladiole, napada i kale, karanfil, irise, amarilis, frezije i narcise
- posljedice napada su neotvaranje cvjetnih pupova, promjene u boji te suenje i ugibanje dijelova
cvjetova
- prezimi ispod ljuskica lukovice, koje takoer oteuje pa ljuskica smei i postaje ljepljiva
- ima vie generacija godinje
- preporuuje se odvojeni uzgoj gladiola na vie udaljenijih povrina, unitavanje zaraenih biljaka,
a posebice nabava i sadnja nezaraenih lukovica
HELIOTHRIPS HAEMORRHOIDALIS Cvjetni resiar
FRANKLINIELLA OCCIDENTALIS Kalifornijski trips
- u Hrvatskoj najvie oteuje papriku, neto manje krastavce i salatu, a od cvijea gerberu,
krizantemu, ruu, afriku ljubicu, ciklame, itd. tete nanosi samo u zatienom prostoru
- simptomi zaraze ovise o vrsti biljke napadnuto lie je puno bjeliastih tokica i crtica koje
ubrzo nekrotiziraju; nekroze se spajaju, pa dijelovi lista posmee
- esto se javlja srebrolikost lia
- za jake zaraze lie se posui i visi na stabljici
- sisanjem na pupovima i na plodovima, posebice paprike, izaziva njihovu deformaciju takvi
plodovi nisu za prodaju
- na cvijeu oteuje cvjetove pa oni gube svoju estetsku vrijednost
- u zatvorenom prostoru imaju 12 15 generacija godinje, ovisno o stupnju zagrijavanja objekta
- trips se hvata na plave ljepljive ploe, neto manje na ute ploe
- stalno objeene ploe slue praenju brojnosti tetnika, a ako je takvih ploa mnogo, mogu
uinkovito smanjiti zarazu
- bioloko suzbijanje je mogue predatorima grabeljive stjenice roda Orius, stjenica vrste
Anthocoris nemorum, a uinkovito ih unitavaju i liinke zlatooke (Chrysoperla carnea)
- u svijetu se najee suzbija bioloki primjenom grabeljivih grinja vrsta Amblyseius cucumeris i
A. barkeri dnevno isiu 2 5 tripsa
- pri primjeni tih grabeljivaca treba obustaviti svaku primjenu za njih opasnih sredstava za zatitu
bilja namijenjenih suzbijanju drugih tetoina
- smanjenje zaraze se postie unitavanjem korova u krugu staklenika i plastenika
- kemijska zatita se provodi insekticidima doputenim za tu svrhu u zatienom prostoru
insekticidi na osnovi malationa, za ukrasno bilje alfacipermetrin

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

132

pripravci na osnovi tiociklama doputeni su na rajici te na ukrasnom bilju u zatienom prostoru


da bi se usporila pojava rezistentnosti, treba esto mijenjati skupinu insekticida koja se primjenjuje

TRIALEYRODES VAPORARIORUM Cvjetni titasti moljac


- sisanjem uzrokuju blijeenje lia, nekrozu tkiva i odumiranje
- na obilnoj mednoj rosi javljaju se aavice koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lia, a
plodove i cvijee oneiuju tako da gube trinu vrijednost
- smanjuje prirod i kakvou proizvoda
- najvee tete su na rajici, no velike su i na krastavcima, paprici i patlidanu, te gerberama i
brojnim drugim vrstama cvijea
- tetnik se iri prodajom sadnica zaraenih njegovim nepokretnim, pa stoga teko uoljivim
liinkama
- odrasli oblici se lako zamijete ako se potrese biljka s koje tada odlepraju
- ima najee 10 12 generacija godinje
- one su ispremijeane pa se istovremeno nalaze svi stadiji
- vano je tetnika pravovremeno zamijetiti i poeti mjere zatite za utvrivanje pojave i brojnosti,
ali i za suzbijanje koriste se ute ljepljive ploe
- vano je i izbjei preestu primjenu insekticida, pogotovo insekticida istih skupina, jer cvjetni
titasti moljac brzo postaje rezistentan na upotrebljene insekticide
- pragom odluke za primjenu insekticida se smatra nalaz jednog odraslog moljca na 100 biljaka
- za suzbijanje cvjetnog titastog moljca na povru u zatienom prostoru doputeni su insekticidi
na osnovi diklorvosa, pirimifosmetila, inhibitor hitinaze buprofezin, piretroidi (bifentrin,
alfacipermetrin, deltametrini lambda cihlaotrin) samo za rajice i krastavce te imidakloprid i
tiociklam
- diklorvos se primjenjuje tretiranjem prostora iznad biljaka, a ne po biljkama
- problem zatite se najbolje rjeava biolokim suzbijanjem primjenjuje se parazitska osica
Encarsia formosa (uzgaja se komercijalno "En-strip"), a distribuira se u obliku "crnih pupa"
primjena osice E. formosa posebice je uspjena na rajicama i paprikama, a manje na
krastavcima, jer njihovo dlakavo lie ometa aktivnost osice
- postoji i bioinsekticid na osnovi gljivice Verticillium lecanii primjenjuje se folijarno
- ostatke biljaka treba spaljivati, unitavati korove oko objekata, u objekt unositi samo nezaraene
sadnice, a tijekom proizvodnje u samom objektu treba unitavati uginule biljke, odrezane ili
otkinute biljne dijelove i korove
CACOECIMORPHA PRONUBANA Obini kliniev savija
- karantenski tetnik za Hrvatsku lista A2
- proiren je u mnogim objektima zatienog prostora, a zaraza ograniava promet, tj. izvoz
- tete u zatvorenom prostoru, osobito na karanfilu, mogu biti vrlo visoke
- tetnik napada i rue, te druge kulture i korove koji rastu u zatvorenom prostoru, a u junim
krajevima i masline i druge biljke u slobodnoj prirodi
- vrsta ima 4 5 i vie generacija godinje
- odrasli oblici brzo kopuliraju i odmah ponu odlagati jaja
- gusjenice iskazuju pozitivnu fototaksiju pa se penju na vrkove biljaka
- finom preom zapredaju vrno lie i pupove koje izgrizaju
- optimalna relativna vlanost zraka je 40 70 %, podnosi vrlo nisku vlanost, ali pri vlanosti zraka
vioj od 90 % smrtnost je velika
- irenje treba sprijeiti pridravanjem karantenskih mjera
- upotreba feromona omoguuje rano otkrivanje zaraze
- zaraza se suzbija primjenom insekticida, a u inozemstvu se najvie koriste piretroidi
EPICHORISTODES ACERBELLA Afriki kliniev moljac
- karantenski tetnik A2 karantenska lista
- zaraza ovim tetnikom ometa izvoz i unutranji promet
- polifagna vrsta posebice joj pogoduje karanfil
- ima 5 6 i vie generacija godinje
- jaja su odloena u skupinama
- gusjenice se najprije hrane na listu, a kasnije napadaju cvjetove i miniraju stabljiku
- napadnute dijelove zapredaju finom preom i oneiuju zelenim izmetom

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

133

feromonima trena otkrivati pojavu


u inozemstvu se primjenjuju razliiti piretroidi, a bitno je provoditi i karantenske mjere

MELOIDOGYNE vrste Nematode korijenovih guka


- ne tvore ciste
- u najnovije vrijeme sve su ee zaraze povra u Istri zabiljeene na rajici, lubenicama, dinjama i
perinu, a od ratarskih usjeva vane su kod nas samo na duhanu
- ive kao endoparaziti u biljnom tkivu
- ubuuju se u korijenje i tamo se intenzivno hrane izazivajui pojaani rast biljnog tkiva na
korijenju nastaju izrasline (guke, gale ili kvrice) koje su okruglasta ili izduena oblika zaraeno
korijenje ugiba, pa biljka vene i osui se
- zaraza nematodama korijenovih guka pogoduje ulasku uzronika nekih bolesti u korijen
- u zatvorenom prostoru najee su na rajici, krastavcima, paprici, nadalje na karanfilu i drugim
vrstama povra i cvijea nema mogunosti suzbijanja plodosmjenom
- osnovna mjera suzbijanja u zatvorenom prostoru treba biti termika sterilizacija, koja se provodi
povremeno, svake tree, etvrte godine
- u prirodi se moe zaraza smanjiti solarizacijom (pokrivanjem tla tamnim folijama), a
najdjelotvornija je takva plodosmjena u kojoj su zastupljene biljke koje tetnik ne napada
- mogu se suzbiti primjenom granuliranog nematocida na osnovi dazometa ili tekuim nematocidom
na osnovi metama, ili metilbromidom (dozvoljen samo do 2005.godine)
- neke biljke djeluju na smanjenje zaraze tim nematodama Tagetes i Asparagus
TETNICI AMPINJONA
SCIRIDAE ampinjonske muice, PHORIDAE ampinjonske muhe
- tete ine i liinke i odrasli oblici
- liinke ive u supstratu na kojem se uzgajaju gljive, ali i u gljivama
- hrane se micelijem i plodnim tijelima gljive, ali i njenim korjeniima spreavaju rast micelija, u
gljivi rade hodnike, gljive posmeuju i ugibaju
- odrasli oblici prenose i ire zarazu grinjama, nematodama, bakterije
- osnovne mjere zatite su preventivne mjere odravanje istoe u uzgojnim komorama, treba
koristiti pasterizirani kompost i sterilizirani pokrovni sloj; prije svakog punjenja treba obaviti
dezinfekciju formalinom; sjetvu micelija treba obaviti u zatvorenom prostoru
- u sluaju potrebe povrinu komposta ili pokrovnog sloja moe se prskati prije sjetve micelija
ciromazinom, upotreba grabeljivih grinja
- kurativna mjera kad se na rasvjetnim tijelima nae vie od 10 tetnika trena se primijeniti
(nakon berbe) diklorvos
Nematode tetne viim gljivama
- u uzgajalitima gljiva su prisutne miceliofagne i saprofagne nematode
- ostaju prazna mjesta bez gljiva, neugodna mirisa
- suzbijaju se kvalitetnom pasterizacijom ili dezinfekcijom supstrata formalin
- mogu ih prenositi ampinjonske muice
TETNICI PAROGE
CRIOCERIS ASPARAGI parogina zlatica, CRIOCERIS DUODECIMPUNCTATA 12-tokasta parogina
zlatica
- tetnici su paroge u svim uzgojnim podrujima te kulture, a naroito su tetne na mladim
usjevima
- liinke oteuju nadzemne dijelove paroge, izjedaju lie i izboje, a moe doi i do golobrsta
- imaju 2 generacije godinje
- prezimljuju odrasli oblici u ostacima bilja na tlu
- u svibnju enka odlae jaja liinke izlaze naokon 5 12 dana, u lipnju se javlja odrasli oblik
- na manjim nasadima i pojedinanim gredicama dovoljno ih je stresati u ranim jutarnjim satima i
unititi ih mehaniki
- mlade nasade treba esto pregledavati
- u inozemstvu se koriste insekticidi na osnovi betaciflutrina, deltametrina, lambdacihalotrina

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

134

PARAHYPOPTA CAESTRUM parogin kornja


- vaan tetnik paroge, posebno na otoku Brau
- gusjenica oteuje jestive podzemne dijelove
- prezime polurazvijene gusjenice u izdancima paroge u tlu, koje u proljee nastavljaju ishranu
najvee tete su u svibnju
- enke u srpnju odlau jaja oko korijena paroge gusjenice izlaze nakon 3 tjedna
- suzbijanje se provodi unitavanjem gusjenica i kokona
- pri jaem napadu treba berbu zavriti ranije, te nakon toga zalijevati nasad 2 3 puta u
razmacima po 10-ak dana OP-insekticidima i/ili piretroidima
PLATYPAREA POECILOPTERA parogina muha
- nanosi tete na zelenim izbojima izboji se krive, nepravilno rastu, ute i venu, donji dio izboja
trune
- najvee tete su u mladim nasadima
- muhe lete u vrijeme intenzivnog porasta izboja (od travnja svibnja)
- enka odlae jaja iza ljuica na izbojima ili u mekane vrkove starijih izboja
- rezanjem dospjelih izboja unitava se vei broj jaja i liinki, a ostale zaraene izboje treba odrezati
i spaliti
- da bi se sprijeilo odlaganje jaja mogu se do kraja travnja na biljke postavljati valjci nepromoiva
papira
DELIA PLATURA, DELIA FLORILEGA Korijenove muhe
- polifagan tetnik zabiljeene su tete na penici, grahu, soji i kukuruzu, a mogu napasti i
graak, krastavce, luk, rajicu, pinat, parogu i drugo povre, zatim duhan, crvenu djetelinu,
konoplju, eernu repu itd.
- prezime najee kao kukuljice u tlu, rjee kao liinke ili odrasli oblici
- prezimjela generacija obino leti rano u proljee (travanj)
- liinke oteuju nabubrjelo sjeme, izgrizajui ga iznutra, klicu, kotiledone dok su jo u tlu,
podzemne dijelove stabljike, korijenje ili vrat korijena, pa biljke ne niu ili tek iznikle biljke ugibaju
- esto se ubuuju u kotiledone, vrat korijena ili u izniklu biljku
- tetnik ima 2 3 generacije godinje, no najvanija je prva generacija
- sve agrotehnike mjere koje ubrzavaju nicanje smanjuju tete od korijenovih muha
izbjegavanje sjetve u vrijeme jaeg leta muha smanjit e zarazu
- tretiranje sjemena insekticidom ili primjena zemljinih insekticida protiv tetnika u tlu moe
radikalno smanjiti tete
- u inozemstvu se pragom odluke za suzbijanje najee smatra jedna liinka po biljci ili sjemenu
TETNICI ARTIOKE
GORTYNA XANTHENES Sovica artioke
- radi hodnike u artioki
- zaraza se moe smanjiti unitavanjem starih biljaka odmah nakon berbe
AGROMYZIA APHELBECKII Lisni miner artioke
- minira lisnu plojku i ile artioke
LARINUS sp.

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

135

KARANTENSKE LISTE
Karantenska lista A1
THRIPS PALMI Palmin trips
- nalazi se na listi A1 karantenskih tetnika za Hrvatsku i cijelu Europu
- otkriven je ve 4 puta u Nizozemskoj, ali se uvijek uspjelo rigoroznim mjerama unititi tog tetnika
(eradikacija) i tako sprijeiti tirenje
- izraziti je polifag najee napada biljke iz porodica Cucurbitaceae i Solanaceae, pa su vrlo
velike tete zabiljeene na dinjama, patlidanu, paprici i krastavcima
- u Europi prvenstveno prijeti biljkama u zatienom prostoru
- sie na liu, stabljici, cvjetovima i plodovima napadnuti organi se deformiraju, a biljke se sue i
ugibaju
- prenosi se biljkama i njihovim organima
BEMISIA TABACI Duhanov titasti moljac
- nalazi se na listi karantenskih tetnika svih europskih zemalja pa i Hrvatske
- moe imati vei broj generacija
- teti izravno sisanjem sokova, a posljedica je srebrolikost listova
- neizravno teti izluivanjem medne rose, prijenosom brojnih biljnih virusa, te moguim
ograniavanjem prometa biljaka uzgojenih u zatienom prostoru
POPILLIA JAPONICA Japanski pivac
- karantenski tetnik za cijelu Europu na A1 listi
- najvea opasnost prijeti u blizini uzletita na koja slijeu zrakoplovi koji dolijeu s atlanske obale
SAD-a
- odrasli oblik se hrani liem oko 300 razliitih biljnih vrsta, najee voaka, ukrasnog drvea te
zeljastih biljaka posebno preferira biljke iz rodova Acer, Aesculus, Betula, Castanea, Glycine,
Juglans, Malus, Platanus, Populus, Prunus, Rosa, Rubus, Salix, Tilia, Ulmus i Vitis
- vrlo je prodrljiv te izgriza lie, ostavljajui samo ile
- moe otetiti i razliite plodove
- liinke se hrane korijenjem ratarskih i povrtlarskih biljaka, livadskog ali i drvenastog bilja, takoer
pravei velike tete
- prezime liinke drugog ili treeg stadija u tlu na 5 15 cm dubine
- kukulje se u tlu
- krajem lipnja javlja se odrasli oblik
- enke odlau jaja u tlo

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

136

za sada treba samo pojaati napore za pravovremeno otkrivanje zaraze, posebice u blizini
uzletita
ako se otkrije, treba provesti radikalne mjere iskorjenjivanja eradikacije
nakon udomaenja, odrasli oblici i liinke suzbijat e se insekticidima na slian nain kao obini
hrut

UNIASPIS YANONENSIS
- napada samo agrume, i to plod, list i mlade granice
- u Francuskoj se suzbija unosom prirodnih neprijatelja, no do sada bez veeg uspjeha
Karantenska lista A2
QUADRASPIDIOTUS PERNICIOSUS Kalifornijska titasta u
- ubraja se u karantenske tetnike (lista A2)
- najee se nalazi na jabukama, krukama, ribizu, oskorui, ali i na svim ostalim vrstama voaka,
napada i vinovu lozu, a od ukrasnih biljaka napada glog, japansku dunju, jasmin, kuriku, kalinu,
jorgovan, lipu i mnoge druge vrste
- uzrokuje suenje stabala tipina je slika suenje koje poinje na periferiji kronje
- snizuje i koliinu i kakvou ploda
- kalifornijska titasta u prezimi kao liinka najee II. stadija, rjee I. stadija
- prve liinke se javljaju krajem svibnja i u lipnju mlae liinke kad se privrste ostanu na tom
mjestu do kraja svog razvoja
- vrlo su osjetljive na osunanost (insolaciju) i nisku relativnu vlagu zraka
- kod nas obino ima 3 generacije
- druga generacija liinki se javlja se krajem srpnja i u kolovozu, a trea generacija krajem
kolovoza i u rujnu
- vrlo se esto preklapaju se pojedine generacije pa se istovremeno mogu nai svi razvojni stadiji
tetnika
- zbog kratkog trajanja pokretnog stadija liinke aktivno irenje tetnika ogranieno je na susjedna
stabla kojima se grane dodiruju
- glavni nain irenja tog tetnika je putem zaraenog sadnog materijala nalaze se na kori izboja,
grana i debla, mogu se nai i na liu i plodovima
- na plodovima su koncentrirane u udubljenjima ake i peteljke
- na mjestima uboda ovog tetnika voke reagiraju pojaanom tvorbom antocijana pa se oko mjesta
uboda javljaju crvene pjege
- kad je plod zaraen s vie uiju, gubi na svojoj estetskoj pa zato i prodajnoj vrijednosti
- prirodni neprijatelji razne ose najeznice i boje ovice, vrsta osica Encarsia perniciosi ?
- kalifornijsku u napada jo i vie drugih vrsta parazitskih osica
- kemijsko suzbijanje se provodi zimskim prskanjem ili primjenom insekticida u vrijeme pojave liinki
prvog stadija za vrijeme vegetacije
- u nasadima u kojima se provode redovite mjere zatite od ostalih tetnika, usput se uspjeno
smanjuje i zaraza kalifornijskom titastom ui
- jako zaraene rasadnike treba likvidirati spaljivanjem zaraenog materijala
TROGODERMA GRANARIUM Trogoderma
- karantenski je tetnik za nau i mnoge druge europske zemlje
- termofilna vrsta koja se brzo razvija na temperaturi 32 35C, ali je vrlo otporna i na niske
temperature
- tek pri 5C joj prestaje aktivnost
- starije liinke mogu oteivati i zdravo zrno pa pripada u primarne tetnike
CACOECIMORPHA PRONUBANA Obini kliniev savija
- karantenski tetnik za Hrvatsku lista A2
- proiren je u mnogim objektima zatienog prostora, a zaraza ograniava promet, tj. izvoz
- tete u zatvorenom prostoru, osobito na karanfilu, mogu biti vrlo visoke
- tetnik napada i rue, te druge kulture i korove koji rastu u zatvorenom prostoru, a u junim
krajevima i masline i druge biljke u slobodnoj prirodi
- vrsta ima 4 5 i vie generacija godinje
- gusjenice iskazuju pozitivnu fototaksiju pa se penju na vrkove biljaka

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

137

finom preom zapredaju vrno lie i pupove koje izgrizaju


optimalna relativna vlanost zraka je 40 70 %, podnosi vrlo nisku vlanost, ali pri vlanosti zraka
vioj od 90 % smrtnost je velika
irenje treba sprijeiti pridravanjem karantenskih mjera
upotreba feromona omoguuje rano otkrivanje zaraze
zaraza se suzbija primjenom insekticida, a u inozemstvu se najvie koriste piretroidi

EPICHORISTODES ACERBELLA Afriki kliniev moljac


- karantenski tetnik A2 karantenska lista
- polifagna vrsta posebice joj pogoduje karanfil
- ima 5 6 i vie generacija godinje
- gusjenice se najprije hrane na listu, a kasnije napadaju cvjetove i miniraju stabljiku
- u inozemstvu se primjenjuju razliiti prietroidi, a bitno je provoditi i karantenske mjere
CERATITIS CAPITATA Mediteranska vona muha
- karantenski tetnik naveden na listi A2 za Hrvatsku
- napada oko 200 biljnih vrsta, najradije breskvu, marelicu, kruku, jabuku, agrume, kivi, smokvu,
kaki, ak i rajicu itd.
- pojavi ovog tetnika pogoduju podruja u kojima su zastupljene razne kulture nejednakih termina
zriobe plodova
- prezime kukuljice u tlu ili odrasli oblici na zaklonjenijim toplijim mjestima
- prve muhe se javljaju krajem svibnja odlau vie stotina jaja i to u plodove
- vona muha kod nas ima vei broj generacija godinje, najee 4 5 generacija
- u plodovima se zadravaju blizu povrine pa se pipanjem mogu ustanoviti mekanija mjesta gdje
se nalaze liinke
- vonu muhu napada vei broj parazita, koje se jo nije uspjelo iskoristiti za ire suzbijanje ovog
tetnika
- pojava i let vone muhe se prati utim ljepljivim ploama ili lovnim posudama u kojima se nalaze
hidrolizirani proteini, ulje od angelike, razni sintetski atraktanti uz dodatak insekticida, da bi se ubio
svaki privuen primjerak muhe
- esto se u istom vonjaku koriste i vizualni i olfaktorni mamci
- zaraza vonom muhom moe se smanjiti i skupljanjem i unitavanjem plodova zaraenih tim
tetnikom to se smatra jednom od najvanijih mjera zatite
- suzbijanje se obavlja tretiranjem cijelog nasada koji elimo titi, a eventualno i okolnih biljaka koje
napada taj tetnik, insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona,
pirimifosmetila i dr.
- bolje je i protiv ovog tetnika tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan atraktant
time se smanjuju oneienje okolia i plodova te trokovi suzbijanja tretiraju se samo
dijelovi kronje okrenuti prema jugu
DITYLENCHUS DIPSACI Stabljikina nematoda
- nalazi se na listi A2 karantenskih tetnika u Hrvatskoj
- odlikuje se izrazitom polifagnou jer napada blizu 500 vrsta biljaka
- odrava se u ostacima biljaka i u podzemnim i nadzemnim dijelovima ivih biljaka
- rano u proljee liinke se ubuuju u biljke, gdje razaraju tkivo i razmnoavaju se
- razvoj jedne generacije traje 3 5 tjedna, a tijekom godine ima vie generacija
- ako biljka propadne, mogu preko tla dospjeti do susjedne biljke
- zaraene biljke zaostaju u rastu, postaju krljave, pojedini se dijelovi deformiraju, odebljaju, lie
se uvija
- napadnute itarice dobivaju grmolik izgled i ne klasaju
- napadnute lukovice luka odebljaju i postaju spuvaste, a lie odeblja
- osnova lia mrkve zadeblja, korijen smei i raspucava se
- napadnute biljke esto ugibaju pa nastaju pljetine; prenosi neke uzronike biljnih bolesti
- postoje visoko otporne sorte lucerne i crvene djeteline na stabljinu nematodu
- vano je saditi nezaraeni sadni materijal
GLOBODERA ROSTOCHIENSIS Zlatna krumpirova nematoda, GLOBODERA PALLIDA Blijedouta
krumpirova nematoda

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

138

karantenski tetnik na A2 listi za Hrvatsku


liinke odlaze u tlo, gdje se hrane korijenjem u koje se ubuuju
enke su bijele i tako ostanu kod vrste G. pallida, dok u vrste G. rostochiensis postanu zlatnoute
zatim ugibaju, koa ovrste i postaju ciste unutar kojih su jaja dobro zatiena od vanjskih
utjecaja
obje vrste napadaju krumpir, nadalje patlidan i rajicu, te druge biljke iz porodice pomonica
simptomi krljav razvoj, blijedo lie, ugibanje biljaka i pojava pljeina
sliino kao i za repinu nematodu, vea se tetnost spreava samo rigoroznom plodosmjenom,
zakonskim propisima koji odreuju uestalost uzgoja krumpira na istoj parceli i zabranjuju ili
ograniavaju promet krumpira s karantenskog podruja, uzgojem otpornih kultivara i nekim drugim
mjerama
uinkovitom preventivom smatra se plodosmjena u kojoj se krumpir ponavlja svake etvrte ili pete
godine
daljnje preventivne mjere suzbijanja se sastoje u sustavnom pregledu tla u podrujima intenzivnog
uzgoja krumpira te u strogoj karantenskoj kontroli uvoza krumpira, lukovica i ivih biljaka koje ne
smiju biti oneiene zemljom ako se uvoze iz zemlje ili podruja gdje postoji zaraza krumpirovom
nematodom
kurativne mjere se sastoje u propisivanju razdoblja za vrijeme kojeg se na zaraenoj povrini ne
smije uzgajati krumpir
postojea zaraza radikalno se smanjuje tek kada se 7 godina ne uzgaja krumpir na istoj parceli
radi spreavanja lokalnog irenja provodi se dezinfekcija kotaa traktora i ratila, pa i cipela,
vruom parom ili posebnim sredstvima
primjena nematocida moe skratiti rok izostavljanja uzgoja krumpira, no kod nas dozvolu ima
samo jedan dazomet
TETNICI KOJI RADE PREDIVO

NEUROTOMA FLAVIVENTRIS Krukina osa predivica (& NEUROTOMA NEMORALIS breskvina osa
predivica)
- prezimi u tlu
- ose lete od poetka svibnja
- liinke izgrizaju lie, naroito na vrkovima stabala koje zapredaju
- krukina osa napada kruke, a breskvina osim breskve jo i marelicu, trenju i badem
- suzbijaju se insekticidima kao i ose listarice primjena insekticida fumigatnog (diklorvos) ili
sisteminog djelovanja (dimetoat)
APORIA CRATAEGI Glogov bijelac
- ubraja se u tetnike golobrsta, a njegove gusjenice u masovnoj pojavi mogu do gola obrstiti
pojedine voke, pa i cijele vonjake
- prezime gusjenice u grupi, u suhom listu privezanom preom na granu voke
- u vrijeme bubrenja pupova gusjenice izlaze iz tog zapretka i izgrizaju pupove, a kasnije mlado
lie
- krajem travnja ili poetkom svibnja zavravaju razvoj te se kukulje na voki
- krajem svibnja, obino u lipnju se javljaju leptiri
- enke odlau jaja u skupinu na donju stranu lia
- gusjenice izlaze iz jaja jo tijekom ljeta, skeletiraju list na koji je jajno leglo odloeno, a i neke
susjedne listove, no ubrzo zapredaju list u kojem prezime
- gusjenice su esto parazitirane od brojnih parazitskih osica i drugih nametnika
- suzbijanje glogova bijelca se vrlo uinkovito provodi skidanjem i spaljivanjem zapredenog lia
tijekom zime, kad je ono dobro vidljivo na vokama
- izravno suzbijanje se provodi im pone jai napad tetnika, a esto je potrebno insekticide
koristiti ve u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova
- od insekticida se koriste insekticidi na osnovi klorpirifosetila, triklorfona, piretroidi, a dolaze u obzir
i diflubenzuron i neki drugi regulatori razvoja kukaca
HYPHANTRIA CUNEA Dudovac
- pogoduje mu poveana relativna vlanost zraka uz umjerenu tempeturu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

139

izraziti je polifag daje prednost liu duda, no gotovo se istim intenzitetom hrani i liem svih
vrsta voaka, ukljuujui i orah, brojno umsko i ukrasno drvee, vinovu lozu, pa i neke zeljaste
biljke
prezime kukuljice na skrovitim mjestima pukotina kore, izmeu letvi na putovima, na zidovima
kua i sl.
krajem travnja, ee poetkom svibnja izlijeu leptiri
gusjenice u poetku ive zajedniki, isprva skeletirajui lie, a kasnije mogu poderati cijelu
plojku, ostavljajui samo najdeblje ile
lie kojim se hrane zapredaju gustom preom u zapredak unutar kojeg se nalaze isprva taj
zapredak obuhvaa samo nekoliko listova, no ubrzo zahvaa cijele granice, a zatim i grane
kad skupina gusjenica podere lie na jednoj grani, prelazi na susjednu
gusjenice tijekom druge polovice kolovoza, ee u rujnu, ponovno deru lie, jer taj tetnik
ima kod nas 2 generacije godinje
vrlo je uinkovito mehaniko suzbijanje dudovca skidanjem i unitavanjem malih zapredaka punih
gusjenica
dudovac je periodiki tetnik i njegova pojava esto iznenadi, pa se suzbijanju pristupa prekasno
klasine lovne svjetljke vrlo dobro privlae leptire dudovca
vrlo su dobri rezultati postignuti suzbijanjem dudovca bioinsketicidima na bazi bakterije Bacillus
thuringiensis
primjena bioinsekticida posebice je uputna u malim vonjacima i na ukrasnom drveu u blizini
nastambi da bi se izbjegla opasnost od trovanja ljudi, ivotinja i pela te izbjeglo oneienje
okoline
kemijsko suzbijanje se prvodi istovremeno sa suzbijanjem drugih vanijih tetnika (npr. jabunog
savijaa), pa nije potrebno izravno tretiranje protiv dudovca
u sluaju jaeg napada gusjenica mogu se suzbiti tretiranjem insekticidima na bazi klorpirifosetila,
fentrotiona, piretroidima i dr.
dudovac je periodiki tetnik i njegova pojava esto iznenadi, pa se suzbijanju pristupa prekasno,
kad gusjenice izlaze iz zapredaka i razilaze se posvuda, a tada su i visoko otporne na veinu
insekticida

YPONOMEUTA MALINELLUS Jabuni moljac (& YPONOMEUTA PADELLUS ljivin moljac)


- dosta je rijedak tetnik u Hrvatskoj napada jabuku
- prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu
- poetkom proljea, kad temperatura prijee 14C, izlaze gusjenice i poinju se hraniti prvo
lisnim pupovima, a zatim liem
- organe koje napadaju obavijaju preom
- gusjenice ive zajedniki u pauinastim gnijezdima zapretcima koji pod kraj razvoja obuhvaaju
itave granice
- suzbijanje se provodi zimskim prskanjem voaka uljanim organofosfornim insekticidima
unitavaju gusjenice u jajnim leglima ako se mjera provede kvalitetno
- za vrijeme vegetacije se suzbijanje provodi skidanjem i unitavanjem zapredaka zajedno s
gusjenicama i tretiranjem voaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa te
piretroidima
- uinkoviti su i bioinsekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis
ELACHISTA TRIATOMAEA Moljac mumulice
- napada ukrasni grm mumulicu Cotoneaster sp.
- gusjenice se zadravaju u svijetlim tuljcima koje ispredu
- brste i zapredaju lie, a to lie posmei
KUKCI KOJI RADE CIGARE
MYZUS VARIANS Breskvina u uvijalica
- na zatku ima veliku crnu pjegu
- obino je heterecijska i holociklika vrsta
- sekundarni domain su biljke iz roda Clematis
- moe biti i monoecijska pa cijeli razvoj zavrava na breskvi
- prenosi neke viruse, a meu njima i arku ljive

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

140

prezimi kao zimsko jaje na breskvi


ui ive na naliju lista i vrlo intenzivnim sisanjem uzrokuju uvijanje rubova lista prema dolje, te list
dobiva oblik cigarete
napada mlado vrno lie
dosta rano, ve od svibnja, migriraju ui na ljetne domaine zeljaste biljke, no dio ui cijeli razvoj
provede na breskvi

BLENNOCAMPA PUSILLA Ruina osa uvijalica


- pagusjenice ishranom uvijaju lie rue oko srednje ile
- suzbijanje se obavlja skidanjem uvijenog lia u kojem se nalaze liinke osice
- samo iznimno je potrebna primjena insekticida fumigatnog (diklorvos) ili sistematinog (dimetoat)
djelovanja
BYCTISCUS BETULAE Cigara
(pipa dugorila)
- tetnik vinove loze i kruke, rjee ljive i nekih drugih vrsta voaka, a oteuje i brezu i neke vrste
ukrasnog drvea
- prezime odrasli oblici na raznim skrovitim mjestima
- javljaju se poetkom proljea i hrane se pupovima, a kasnije liem, pravei crtiave grizotine
- iznimno mogu otetiti i vrkove izboja
- uskoro poinju nagrizati peteljku lista, to izaziva venue lista pa ga enka moe nogama smotati
u tuljac cigaru liinke ive unutar tuljca
- suzbijanje se obavlja skidanjem i unitavanjem tuljaca zajedno s jajima i liinkama time se
smanjuje napad idue godine
- i odrasle pipe su dobro uoljive pa se mogu skupljati i unitavati
- obino je najpovoljniji rok za suzbijanje u svibnju
- od insekticida koriste se endosulfan, fention, fosalon, fenitrotion i neki drugi insekticidi
ARCHIPS ROSANA Ruin savija
- napada osim jabuke i kruke i trenju i razno drugo drvee, grmlje, cvijee i druge zeljaste biljke
- prezimi na vokama u jajnom leglu koje sadri prosjeno na pedesetak jaja
- tijekom travnja gusjenice napadaju lisne i cvjetne pupove u koje esto prodiru, a kasnije
oteuju lie i cvjetove
- rado se uvlae u cvjetove i izgrizaju ih iznutra
- obino povezuju preom izgrizene dijelove biljke gusjenica savija list u obliku cigare te se
uvlai u njega
- na poetku se hrane samo parenhimom lista, a kasnije i ostalim lisnim dijelovima
- esto povezuje plodie s liem
- izgrizeni dio koice ploda oplutavi to je uzrok deformaciji ploda u njegovu daljnjem razvoju
- kukulji se izmeu lia, najee na suhom listu koji je preom privren uz nekoliko zelenih
listova leptiri se pojavljuju od sredine tog mjeseca pa sve do kolovoza odlau jaja na kori
grana gdje i ona prezime
- ima jednu generaciju godinje
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji, a naroito veliku ulogu ima jajni parazit osica
Trichogramma cacoeciae
- smatra se da nalaz jednog ili vie legla po voki upuuje na veu opasnost od gusjenica
- suzbijanje ruina savijaa provodi se u poetku pojave gusjenica, odn. prije otvaranja cvjetnih
pupova
- upotreba insekticida se smatra opravdanom kad se na 100 cvjetnih pupova (pregleda se 2 4
pupova po voki) nae 5 10 gusjenica
- vano je tretiranje provesti prije izletanja iz jaja parazitske osice T. cacoeciae da se toj osici ne bi
tetilo
- pri izboru insekticida treba voditi rauna da oni budu to selektivniji, kao to su fosalon,
klorpirifosmetil, triklorfon ili regulatori razvoja kukaca i bioinsekticidi
- veliku ulogu u smanjenju brojnosti populacije ruina savijaa imaju ptice

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

141

TETNICI U SKLADITIMA
SITOPHILUS GRANARIUS itni iak
- enka izbui rupu u cijelom neoteenom zrnu i u nju odloi jaje, a zatim otvor zatvori sluzastom
tvari koja se stvrdne
- liinka cijeli ivot provede u zrnu, hranei se njegovim sadrajem u zrnu podere oko 2/3
endosperma
- moe se hraniti neoteenim zrnjem itaricama i drugih strnina, a hrani se i zrnjem kukuruza i rie,
kestenom i tjesteninama
- brzina razvoja najvie ovisi o temperaturi optimalna je od 21 25C
- itni iak moe imati 3 4 generacije u negrijanim objektima, a 6 8 generacija u grijanim
objektima
- vrlo je otporan na niske temperature pa ugiba tek ako je tri dana izvrgnut temperaturi od 12 do
15C
- optimalna je vlaga zrna 17 20 %
SITOPHILUS ORYZAE Riin iak
- najea je vrsta u silosima i drugim velikim skladitima kod nas
- riin iak ima vee potrebe za toplinom, pa se bolje razvija u velikoj gomili zrnja u kojoj se zimi
manje snizuje temperatura optimalna temperatura za razvoj liinki iznosi 24 28C
- hrani se slinom hranom kao i itni iak, ali i zrnjem uljarica te veim brojem drugih
prehrambenih proizvoda
- liinka itnog ika moe se razvijati samo u neoteenom zrnu, a liinka riina ika moe svoj
razvoj zavriti i u oteenom zrnu
- kod nas ima najmanje 3 4 generacije godinje
SITOPHILUS ZEAMAYS Kukuruzni iak
ACANTHOSCELIDES OBTECTUS Grahov iak
- u poetku je bio samo skladini tetnik, a danas ga ima i na polju

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

142

osim graha, oteuje bob, graak i leu


grahov iak napada grah cijele godine
na polju odlae jaja u poluzrele mahune graha
liinka izjeda ovalnu komoricu, a pri kraju razvoja izjeda sjemenjau
zaraza se zapaa po ovalnim ili okruglastim mrljama na sjemenu graha
u nezagrijanim skladitima razvija 3 4 generacije, a u skladitima s povoljnom temperaturom
razmnoava se neprestano
napadnuto zrnje moe biti potpuno izjedeno
zaraeno zrnje nije za ljudsku prehranu, a takav se grah ne preporuuje ni kao sjemenski, iako
grahov iak najee ne oteti klicu
na polju je rijetko kad potrebno provoditi zatitne mjere, osim ako je napad jai (vie od 5 jaja ili
liinki na 100 mahuna)
za suzbijanje treba upotrijebiti pripravke navedene za suzbijanje grakova ika
u skladitima se suzbija tako da se prije nego to se u njih spremi grah zidovi skladita poprskaju
insekticidima koji su dozvoljeni za primjenu u skladitima namirnica malationa, klorpirifosmetila,
deltametrina, pirimifosmetila i sl.

BRUCHUS PISORUM Grakov iak


- napada graak za ljudsku i stonu hranu
- zaraeno zrno nije pogodno za ishranu, a ni za sjetvu jer tetnik u veoj mjeri oteuje klicu zrna
- grakov iak ima samo jednu generaciju godinje
- odrasli oblik prezimljuje u zrnima graka u smonicama i skladitima, ali i u prirodi, pod korom
drvea ili u polju na otpalom zrnju
- u proljee, u vrijeme cvatnje najraznijih sorti graka, kornjai s mjesta prezimljenja dolijeu
na biljke te se oko 2 tjedna vrlo intenzivno hrane peludnim prahom u to vrijeme lako se
uoavaju na cvjetovima graka
- rupica kroz koju se ubuila liinka brzo zaraste, te se izvana takva mahuna ni po emu ne
razlikuje od zdrave, nenapadnute mahune liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa
- zaraena zrna se prepoznaju po okruglim prozoriima
- od napada grakova ika naroito strada graak u blizini uma, vonjaka i drvoreda, tj. u blizini
mjesta prezimljenja
- dobri rezultati postiu se suzbijanjem grakova ika u polju jer se iak razmnoava samo u
polju, a ne i u skladitu
- tretiranje je potrebno ako se na m2 nalazi vie od 60 jaja ili tragova ovipozicije
- primijeniti se moe jedan od insekticida na osnovi fosalona, alfametrina ili deltametrina im se na
prvim mahunama zamijeti napad
- zaraza tim tetnikom smanjuje se i unitavanjem biljnih ostataka na polju, izbjegavanjem sjetve
graka u blizini uma, vonjaka i drvoreda te u blizini povrina koje su godinu dana prije bile jae
zaraene
RHIZOPERTHA DOMINICA itni kukuljiar
STEGOBIUM PANICEUM Kruar
LAISODERMA SERRICORNE Duhanar
TROGODERMA GRANARIUM Trogoderma
- karantenski je tetnik za nau i mnoge druge europske zemlje
- termofilna vrsta koja se brzo razvija na temperaturi 32 35C, ali je vrlo otporna i na niske
temperature
- tek pri 5C joj prestaje aktivnost
- starije liinke mogu oteivati i zdravo zrno pa pripada u primarne tetnike
DERMESTES LARDARIUS Slaninar
TENEBRIOIDES MAURITANICUS Mauritanski branar
- oteuje zrnje itarica izgrizanjem klice najvee tete su na sjemenskoj robi
- obino se javlja pojedinano, no prisutan je u gotovo svakom skladitu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

143

moe oteivati i ambalau i drvene dijelove raznih postrojenja, a i svilena sita u mlinovima
ima jednu generaciju godinje

ORYZAEPHILUS SURINAMENSIS, O. MERCATOR Surinamski branari


TENEBRIO MOLITOR Veliki branar
TRIBOLIUM CONFUSUM, T. CASTANEUM Mali branari
- pripadaju meu najee sekundarne tetnike itarica kod nas
- esti su i u skladitima sjemena suncokreta termofilni su
- mogu oteivati i neoteeno zrno, samo ako je zrno vlano pa su tada primarni tetnici
- najradije oteuju klicu zrna, no napadaju i najrazliitije druge proizvode
- imaju 2 generacije godinje
CRYPTOLESTES vrste Hrasti itar

SITOTROGA CEREALELLA itni moljac, sitotroga


- odlae jaja na zrnje ili u blizinu zrnja
- gusjenice se ubuuju u zrno te se hrane njegovim sadrajem
- kad u zrnu ponestane hrane prelaze u drugo zrno
- razvoj prestaje na temperaturi nioj od 10C
- ima najee 2 4 generacije godinje
- moe izvesti zarazu i na polju
- kod nas je jako proiren na kukuruzu u koevima

NEMAPOGON GRANELLA Ambarski moljac


- sve je ei u skladitima
- u zrnju najprije pojedu klicu
- hranei se zapredaju proizvode nitima u hrpice
- uzrokuju lo zadah napadnute robe
- ima 2 4 generacije godinje
EPHESTIA ELUTELLA Kakaov moljac
PLODIA INTERPUNCTELLA Bakrenasti braneni moljac
- vrlo je est u trgovinama prehrambenih proizvoda i u smonicama
- svu hranu kojom se hrane zapredaju gustom preom pa mogu njome zapresti i cijele vree
- optimalna temperatura za razvoj je izmeu 20 24C
- vrlo dobro podnosi niske temperature
- ima najee 3 generacije godinje
- u smonicama je najei u kukuruznom branu, zobenim pahuljicama i slinim proizvodima,
branu, tjestenini, suhom vou i gljivama
PYRALIS FARINALIS Braeneni plamenac
- uz razliite druge proizvode ee napada i sijeno lucerne i djeteline, livadsko sijeno i prekrupu
- sve proizvode koje napada obavija preom unutar koje se kree, a u njoj se nalazi i izmet
- ima 3 4 generacije godinje
CORCYRA CEPHALONICA Riin moljac
Zatita uskladitenih poljoprivrednih proizvoda

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

144

u svakom objektu u kojem se uvaju, prerauju i dorauju poljoprivredni proizvodi treba provoditi
sustav preventivnih mjera kojima e se sprijeiti jaa pojava tetnika i time provedbu kurativnih
mjera uiniti nepotrebnom
preventivne mjere relativno su jednostavne i jeftine, ne zahtijevaju usluge drugih osoba i
organizacija, a osiguravaju najbolji uspjeh jer spreavaju samu pojavu tetnika, pa tako nema niti
poetnih teta
PRAVILNA IZGRADNJA OBJEKATA u objekte treba biti onemoguen ili otean prodor tetnika
(mree na prozorima i otvorima kanalizacije, drvena vrata obuena u deblji lim itd.)
zidovi objekata moraju biti glatki, da se na njima to manje zadrava praina i ne smiju imati
pukotine u koje bi se sklanjali tetnici
elektrine i druge instalacije trebaju biti ugraene da se iza njih ne bi skrivali tetnici
svi strojevi i ureaji se moraju dati lako rastaviti i istiti
UTVRIVANJE I KONTROLA ZARAZE tetnici se najee unose u neki objekt zaraenim
proizvodima ili ambalaom, pa je potrebno pregledavati sve proizvode i ambalau koji se unose u
skladita i ostale objekte
uzeti uzorci pregledavaju se prosijavanjem kroz sustav sita, od kojih jedno treba imati otvore
neto vee od dimenzija robe koja se pregledava da bi na njemu ostali vei tetnici, a drugo sito
ima otvore neto manje od robe, da bi manji tetnici propali kroz sito i odvojili se od robe koja se
pregledava
skrivena zaraza tetnicima u zrnu utvruje se raznim metodama metodom bojenja (oboji se
samo ep u rupici u koju je enka ika odloila jaje), metodom flotacije (zaraena zrna su laka
od zdravih), metoda inkubacije (u uzorku ita se gleda da li ima skrivene zaraze izlaskom kornjaa
iz zrna nakon 40 dana), rengenske zrake
u skladitima i silosima treba stalno pregledavati ve uskladitenu robu
najvee mogunosti za rano otkrivanje zaraze pruaju feromoni
REGULIRANJE VLAGE I TEMPERATURE za praksu su najpristupanije i najvanije mjere
spreavanja pojave tetnika u skladitima
velika veina tetnika uskladitenih proizvoda ima optimalnu temperaturu razvoja izmeu 25 i
30C, a neki izmeu 20 25C svako jae odstupanje od tih optimalnih temperatura znatno
utjee na smanjenje pojave tih tetnika
etvom ili berbom u vrijeme kad je zrno suho ili naknadnim suenjem vlanog zrnja moemo
smanjiti ili ak otkloniti svaku opasnost od pojaane pojave tetnika (a i mikroorganizama)
da bi se sprijeilo povienje vlage u uskladitenim proizvodima potrebno je obavljati
provjetravanje u vrijeme kad se u vanjskom zraku nalazi manji sadraj vodenih para nego u
skladitu
OSTALE FIZIKALNE MJERE fizikalni insekticidi ili inertna praiva primjijenjeni na zrnje itarica
oteuju epikutikulu kukaca tako da poinju gubiti vlagu iz tijela i uginu od degidracije
posebice je perspektivna metoda hermetikog uskladitenja ita i nekih drugih proizvoda u
kontroliranoj atmosferi, u kojoj je najvei dio kisika zamijenjen ugljinim dioksidom ili duikom, pa
nema uvjeta za razvoj tetnika za sada se primjena CO2 preporuuje za posebice vrijedne
namirnice, primjerice za ljekovito bilje
OPA HIGIJENA treba stvoriti to neprikladnije uvjete za razvoj i razmnoavanje tetnika, te unititi tetnike prisutne u vrijeme provedbe
cijeli objekt treba temeljito istiti, po mogunosti dvaput, a najmanje jednom godinje treba
skupiti i svu neistou iz skrivenih mjesta, npr. izmeu dasaka, iz pukotina u zidovima i sl. sve
skupljene otpatke treba odmah spaliti
nakon ienja treba sadrom ili bukom zatvoriti sve pukotine te okreiti svu povrinu zidova da bi
se zatvorile i manje pukotine i povrina postala to glaa
KEMIJSKE MJERE svrha njihove primjene treba biti preventivna, tj. spreavanje poetka ili
proirenja iole jae zaraze, a ne suzbijanje jake zaraze
insekticidi se mogu koristiti za vlanu dezinsekciju, za tretiranje prostora i za tretiranje proizvoda i
ambalae
vlana dezinsekcija se obavlja tretiranjem svih povrina u nekom objektu sredstvima duljeg
rezidualnog djelovanja stvara se depozit insekticida djelotvoran katkad i 3 pa i vie mjeseci na
tetnike koji se kreu po njemu
za vlanu dezinsekciju se koriste insekticidi na osnovi malationa, metilpirimifosa, metilklorpirifosa,
deltametrina i neki drugi specijalno preporueni insekticidi za tu svrhu

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

145

tretiranje prostora provodi se u praznom skladitu pomou specijalnih aparata (rasprivaa,


atomizera), koji raspruju tekui insekticid u vrlo sitne kapljice
od insekticida se koriste jae volatilni insekticidi, kojima se sitne kapljice jo u zraku isparuju i
pretvaraju u plin koji prodire u razne pukotine i u njima ubija tetnike na osnovi diklorvosa
za izravno tretiranje proizvoda doputen je samo mali broj insekticida
za tretiranja zrnja itarica dozvoljena su sredstva na osnovi diklorvosa, uz tolerancu od 2 ppm i
karencu od 14 56 dana; dozvoljena je i primjena kombinacije malationa i bifenitrina (karenca 35
dana) i sredstva na osnovi pirimifosmetila (karenca 63 dana), te deltametrina (karenca 21 dan)
u svijetu se za izravno tretiranje zrnja itarica koriste insekticidi na osnovi biljnog insekticida
piretrina
FUMIGACIJA najuinkovitija mjera suzbijanja ve postojee zaraze tetnicima, ali nema nikakvo
rezidualno djelovanje izrazito kurativna mjera
to je via temperatura djelovanje fumigantata je bolja obino se provodi na temperaturi vioj
od 15 20C
veina fumiganata su vrlo jaki otrovi i vrlo opasni u primjeni metilbromid i cijanovodik
zahtijevaju potpunu hermetizaciju prostorije, a pripravci na osnovi fosforovodika trebaju
hermetizaciju samo ako se ne stavljaju u proizvode nego oko njih
u Hrvatskoj doputenje imaju slijedei fumiganti cijanovodik, metilbromid, fosforovodik

KUNA GAMAD
HYLOTRUPES BAJULUS Kuna strizibuba
- liinka bui u graevinskom drvetu, u stropnim gredama, drvenini vrata i prozora itd. napada
borovinu, jelovinu i smrekovinu te ari
- slabo je pokretna pa jaja odlae najee u blizini mjesta odakle je izala jaina zaraze se
stalno poveava, a samo sporo iri na druge objekte
- bui hodnike najee usporedno s godovima u kojima je vrsto nabijena crvotoina prisutnost
se zapaa po izlaznim otvorima ovalna oblika
- razvoj strizibuba traje vie godina
- zaraza se spreava impregnacijom drva sredstvima koja sadre neki dozvoljeni insekticid ako
iz otvora ispada piljevina moe se u otvor utrcati neki insekticid (diklorvos) namijenjen suzbijanju
gamadi u kuanstvu, te otvor zatvoriti prozorskim kitom ili gumom za vakanje
MUSCA DOMESTICA Kuna muha
- enka odlae jaja u organsku tvar koja se raspada, pa se liinke najee nalaze na gnojitima i
slinim mjestima
- muhe najee imaju 6 10 generacija godinje
- prenose uzronike bolesti kolere, dizenterije, trbunog tifusa, tuberkuloze i dr.
MONOMORIUM FARAONIS uti faraonski mrav
- esto su prava napast stanovnicima nekih novih naselja u Zagrebu i u nekim drugim gradovima

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

146

radnici odnose hranu liinkama u mravinjak pa se na tome osniva mogunost suzbijanja


izlaganjem mamaca zatrovanih kemosterilizantom, inhibitorom razvoja (metopren) ili insekticidom
s odgoenim djelovanjem (neopitroid)

LEPISMA SACCHARINA Srebrna ribica


- zadrava se na vlanim mjestima, u podrumima i na slinim mjestima
- hrani se razliitim otpacima, ali i papirom, strvinama i sl.
BLATTODEA ohari
- pratitelji ovjeka ubrajaju se u gamad jer ive u obitavalitima ovjeka
- njima jo vie pogoduje neistoa i nehigijenske prilike, jer u takvim uvjetima lako dolaze do hrane
- omnivori su, ali se najradije hrane otpatcima namirnica i ostacima hrane najei su u
skladitima prehrambenih proizvoda i u smonicama
- trebaju dosta vode pa se nalaze i u kupaonicama, kuhinjama i sl.
- termofilni su organizmi, a zadravaju se u mraku
- gospodarsku vanost imaju u ugostiteljskim objektima, gdje njihova prisutnost naruava ugled
objekta, ali i drugdje gdje svojom prisutnou oneiuju hranu
- smatra se da prenose klice nekih bolesti ovjeka
- odrasli oblici ive vrlo dugo do 3 godine
BLATELLA GERMANICA Smei ohar
- u grijanim prostorima ima 2 generacije godinje
BLATTA ORIENTALIS Crni ohar
- plodniji je od smeeg ohara
- razvoj jedne generacije traje vie godina
PERIPLANETA AMERICANA Ameriki ohar
-

suzbijanje ohara se provodi higijenskim mjerama odravanja istoe svih prostora gdje se uva
ili rukuje namirnicama i hranom
ohare se moe hvatati u posebne klopke (Blatstop, Roachtrap) u kojima se nalazi feromon
agregacije koji privlai ohare te ljepilo na koje se zalijepe
od biotehnikih tvari se preporuaju regulatori razvoja koji ometaju razvoj liinki ili hidropren koji
sterilizira mujake
Empire, K-Othrine WP 25, Safrotin EC-20 itd.

MUS MUSCULUS Kuni mi


- hrani se raznom hranom, najradije onom koja sadri krob
- koti se 3 6 puta godinje u leglu ima 6 10 mladih
- mehanike klopke i lovke korisne su za manjih zaraza
- vrlo je uinkovito koritenje posebnog ljepka na koji se hvataju mievi
- najvanije je suzbijanje glodavaca mamcima zatrovanim rodenticidima zrnje itarica kojem se
dodaje radi boljeg ljepljenja rodenticida brano, dekstrin ili eer uz slabo vlaenje
- za trovanje tvornikih mamaca ili mamaca vlastite izrade koriste se rodenticidi iz skupine
antikoagulanata za viestruko uzimanje su oni na osnovi kumarina i klorfacinona
- antikoagulanti za jednokratno uzimanje imaju za osnovu brodifakum, bromadiolon, flokumafen i
difetialon

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

147

TETNI GLODAVCI
MICROTUS ARVALIS Poljska voluharica
- razlikuje se od poljskog mia po 3 temeljne karakteristike: rep je uvijek krai od polovice tijela, a
kod mia je dulji od tijela; uke su ovalne, a kod mia su iljate; njuka joj je tupa, a kod mia je
iljata
- najradije se zadrava na otvorenim, ravnijim povrinama, u meama, djetelitima, luceritima,
koje se rijetko ili nikako ne obrauju, a povrine koje se esto obrauju ne odgovaraju im
- nepovoljne vremenske prilike mogu jako smanjiti njihovu brojnost
- vlane, kiovite i maglovite jeseni i zime im ne odgovaraju, a godine s dugom, toplom jeseni,
blagom i suhom zimom i suhim proljeem su vrlo pogodne za voluharice
- vrlo je plodna koti se 3 5 puta
- ne skuplja rezervnu hranu za zimu pa su tete naroito oite tijekom jeseni, zime i proljea
- u jesen oteuje i konzumnu eernu repu, a tijekom zime ozime usjeve
ARVICOLA TERRESTRIS Vodena voluharica
- vaan tetnik vonjaka i vinograda, posebice mlaih nasada, u sjevernozapadnoj Hrvatskoj
- velike tete moe nanijeti zatravnjenim vonjacima koji se ne obrauju, a trava se kosi i mulira
- enka okoti 3 5 puta na godinu dvoje do osmero mladih
- hrani se iskljuivo biljnom hranom

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

148

zimi i u proljee troi hranu ispod povrine zemlje, i u to vrijeme priinjava najvee tete
podzemnim biljnim organima
od povra oteuje repu, ciklu, mrkvu, perin, celer, razne vrste kupusnjaa i salatu, nagrizajui i
unitavajui njihove podzemne organe
oteene voke se sue i lako se vade iz tla

APODEMUS AGRARIUS Prugasti poljski mi


- enka koti 3 4 puta
- hrani se zelenim biljnim dijelovima, korijenjem i plodovima
- posebice esto oteuje krastavce, mrkvu, dinje, lubenice krumpir i repu
- skuplja rezervnu hranu
TALPA EUROPEA Krtica
- moe kopanjem hodnika i izdizanjem tla jako otetiti povre, osobito rasad u klijalitu, no teti i
tratini i livadama
- zbog ishrane tetnicima te prozraivanja tla krtica se smatra korisnom ivotinjom, no kod vee
brojnosti ini tete svojim krtinjacima kojima izbacuje kulturne biljke iz tla, oteava konju i
oteuje kosilice
- krtice se hvataju mehanikim zamkama slino kao i voluharice
-

o ZATITA
suzbijanje poljskih glodavaca stalna je mjera zatite bilja
treba ih suzbijati kad ih je najmanje, dok se zadravaju samo na ogranienim najpovoljnijim
stanitima rezervatima neobradive povrine nasipa, razliitih kosina, rubovi cesta i putova,
neki travnjaci i livade, te djetelita i lucerita
kvalitetna i brza obrada tla, brzo odnoenje ljetine s polja, to manje osipanje zrnja pri etvi i
brojne druge agrotehnike mjere nepovoljno utjeu na brojnost glodavaca
u podrujima ugroenim od poljskih glodavaca trebaju se obiljeiti mjesta izlaganja zatrovanih
mamaca mamci se nalaze u komadima cijevi ili upljim opekama, da do njih ne bi mogla
doprijeti divlja ili domae ivotinje
trovanjem poljskih glodavaca postie se to vei uspjeh to se ono provodi na veoj povrini
od rodenticida se u slobodnom prostoru koriste mamci razliitog oblika i formulacije zatrovani
djelatnim tvarima klorfacinon, bromadiolon i difetialon

KORISNI KUKCI
KORISNI HETEROMETABOLE
Grabeljive stjenice
- dominantne vrste u naim vonjacima su ORIUS MINUTUS, DERAECORIS LUTESCENS i MALACOCORIS
CHLORIZANS osobito vani neprijatelji crvenog vonog pauka, ali i brojnih drugih tetnika
- grabeljive vrste stjenica se ubrajaju u porodice Nabidae, Anthocoridae, Miridae i dr.
ORIUS MINUTUS, O. INSIDIOSUS, O. LAEVIGATUS
- hrane se gusjenicama, lisnim uima, resiarima i drugim tetnicima
ANTHOCORIS NEMORUM
- sie na crvenom pauku, resiarima , lisnim uima i drugim tetnicima
HIMACERUS APTERUS
- velika je stjenica koja sie crvene pauke, lisne ui, male gusjenice i jaja raznih tetnika
PERILUS BIOCULATUS

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

149

hrani se jajima krumpirove zlatice

PICROMERUS BIDENS, PODISUS MACULATUS


- napadaju krumpirovu zlaticu
- jako im tete svi piretroidi, klorpirifos, malation i metidation
- osrednje im tete diazinon, diklorvos, fenoksikarb i fosalon
- ne tete im bioinsekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis i veina selektivnih akaricida
KORISNI HOLOMETABOLE
Entomofagne osice
- s obzirom na stadij koji parazitiraju mogu biti jajni paraziti, paraziti liinke, paraziti kukuljice ili
paraziti odraslih oblika
- osice odlau svoja jaja u domaina ili na domaina ili pak jaja odlau na hranu koju domain
ishranom unosi u svoj organizam
- s obzirom na poloaj gdje parazitiraju podijeljene su na endoparazite, koji parazitiraju unutar
domaina i ektoparazite, koji parazitiraju na domainu
ICHNEUMONIDAE
- najee parazitiraju liinke i kukuljice
BRACONIDAE
- vrlo je brojna porodica sitnih parazitskih osica, s vie od 40 000 poznatih vrsta
- poznat je rod Apanteles s vrlo mnogo vrsta koje parazitiraju gusjenice raznih vrsta leptira,
ukljuujui sovice i kukuruznog moljca
- APANTELES GLOMERATUS napada kukuruznog moljca
- OPIUS CONCOLOR prouavana i isputana u prirodu radi suzbijanja maslinine muhe
- DACNUSA SIBIRICA parazitira liinke lisnih muha minera roda Liriomyza
APHIDIIDAE
- najbrojniji je rod Aphidius vrsta APHIDIUS MATRICARIAE odlae jaja pojedinano u lisne ui
ENCYRTIDAE
- vrsta OENCYRTUS KUWANAE parazitira leptire
- LITOMASTIX TRUNCATELLUS poznata je po poliembrioniji, tj. svojstvu da se iz jednog jajeta razvije
vie stotina pa i tisua liinki
- AGENIASPIS FUSCICOLLIS parazitira ljivina i jabunog moljca, maslinina moljca i neke druge
tetne gusjenice

APHELINIDAE
- APHELINUS MALI regulira populacije krvave ui jabuke te je krajem tridesetih godina 20. stoljea
uzgajan u Zavodu za zatitu bilja u Zagrebu, a granice jabuka zaraene krvavom ui
parazitiranom ovom osicom prodavane su kao "afelinizirani materijal"
- ENCARSIA BERLESI parazitira dudovu titastu u i ona je jedan od prvih primjera uspjene
introdukcije prirodnog neprijatelja s drugog kontinenta za bioloko suzbijanje nekog tetnika
- ENCARSIA FORMOSA vrlo se mnogo koristi u Europi za suzbijanje cvjetnog titastog moljca, a u
novije vrijeme i duhanova titastog moljca u zatvorenom prostoru
TRICHOGRAMMATIDAE
- u ovu porodicu se ubraja poznati rod Trichogramma
- TRICHOGRAMMA SP. jajni paraziti
u pomanjkanju domaina osice ugibaju pa ih se samo malo odri u
prirodi
EULOPHIDAE
- EDOVUM PUTTLERI prouava se za bioloko suzbijanje krumpirove zlatice

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

150

DIGLYPHUS ISAEA parazit muha lisnih minera rodova Liriomyza i Phytomyza u zatvorenom
prostoru

MYMARIDAE
- ANAPHES FLAVIPES najei je parazit itnog balca
SCELIONIDAE
- najvaniji jajni paraziti itnih stjenica kod nas, koji imaju veliki utjecaj na reguliranje populacije
ovog tetnika
KORISNI COLEOPTERAE
CARABIDAE Trci
- grabeljivci su i odrasli oblici i liinke se hrane gusjenicama, liinkama krumpirove zlatice,
gricama hruta, injacima i drugim tetnicima
- ive u tlu, pa se ubrajaju u najvanije neprijatelje brojnih vrsta tetnika koji takoer ive u tlu,
posebice injaka i grica
- najee predatorske vrste traka ubrajaju se u rodove Carabus, Calosoma, Poecilus,
Pterostichus, Nebria i dr.
CALOSOMA SYCOPHANTA smatra se prvim kukcem koritenim za bioloko suzbijanje tetnika
STAPHYLINIDAE Kusokrilci
- karnivorne vrste
CANTHARIDAE Mekokoci
- veina ih je karnivorna, pa se hrane i tetnicima
LAMPYRIDAE
- tu spadaju krijesnice grabeljivci koji se hrane manjim puevima, ali i kukcima
- opstanak krijesnica ugroen je sve brojnijim izvorima svjetlosti koji ometaju mujake da pronau i
oplode enke
COCCINELLIDAE Boje ovice, bubamare (entomofagne vrste)
- hrane se tetnim kukcima i grinjama, napadajui njihova jaja i liinke, katkad i kukuljice i odrasle
oblike
- prema vrsti domaina koje preferiraju pojedine vrste bojih ovica moemo ih podijeliti na
afidifagne, kokcidifagne i akarifagne
- najpoznatiji su neprijatelji lisnih ui pa esto zarazu uima nalazimo uoavajui brojne boje
ovice na biljkama
- COCCINELLA SEPTEM-PUNCTATA Sedamtokasta bubamara najpoznatija; hrani se lisnim
uima
- ADALIA BIPUNCTATA Dvotokasta bubamara hrani se lisnim uima
- EXOCHOMUS QUADRIPUSTULATUS Crna boja ovica hrani se titastim uima
- STETHORUS PUNCTILLUM vrlo djelotvorno unitavaju tetne crvene pauke i druge fitofagne grinje
(preferira vrstu Tetranychus urticae)
- RODOLIA CARDINALIS koristi se za bioloko suzbijanje naranina crvca
- CRYPTOLAEMUS MONTROUZIERI proizvode se i prodaju u 40 drava za suzbijanje naranina
crvca i drugih crvaca
- HIPPODAMIA CONVERGENS u velikom se broju uvozila i jo uvijek uvozi iz SAD u Njemaku i
neke druge drave za suzbijanje duhanova resiara, ali i lisnih ui
- HARMONIA AXYRIDIS ubraja se u afidifagne boje ovice
CHRYSOLINA GEMMELATA
- unitila je velike povrine pod krovom gospina trava
ZYGOGRAMA SUTURALIS Ambrozijina zlatica
- hrani se korovom vrste Ambrosia artemisifolia

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali

151

MYRMELEONTIDAE Mravojedi
- vani predatori mrava, iako se hrane i drugim manjim kukcima
- kod nas je najea vrsta kod nas Myrmeleon formicarius
CHRYSOPIDAE Zlatooke
- prezime odrasli oblici, esto u zatvorenim prostorima
- liinke su grabeljivci hrane se i resiarima, lisnim buhama, titastim moljcima, jajima kornjaa i
leptira itd.
- CHRYSOPERLA CARNEA godinje ima 3 4 generacije
svi stadiji su vrlo osjetljivi na insekticide koji jako
smanjuju brojnost zlatooka cipermetrin, klorpirifos, metidation, diazinon...
esto se koriste u zatienom prostoru
KORISNE DIPTERAE (MUHE)
CECIDOMYIDAE Muice ikarice
- APHIDOLETES APHIDIMYZA predator je mnogih vrsta lisnih ui
ASILIDAE Grabeljive muhe
- odrasli oblici love kukce hvatajui ih prednjim nogama
TACHINIDAE Muhe gusjeniarke (tahine)
- liinka ivi u tijelu rtve i u njemu se hrani na njezin raun
- EXORISTA LARVARUM, COMPSILURA CONCINATA parazitiraju gubara, zlatokraja, sovice i druge
tetnike
SYRPHIDAE Osolike muhe
- rado se hrane lisnim uima
- vaan je rod Syrphus
BOMBYLIIDAE Dlakave muhe zujalice
- parazitiraju jaja, liinke i kukuljice raznih vrsta kukaca
- najei rod je Anthrax
-

KORISNE GRINJE
grabeljive grinje, vani prirodni neprijatelji fitofagnih grinja, te mnogih tetnih kukaca
imaju 4 7 generacija godinje
pripadaju u prirodne regulatore brojnosti populacije vonog crvenog pauka
TYPHLODROMUS PYRI; PHYTOSEIULUS PERSIMILIS; AMBLYSEIUS CUCUMERIS; A. BARKERI; ZETZELLIA
MALI

rod METASEILUS, CHEYLETUS

SOCIJALNI KUKCI
ISOPTERA Termiti (istokrilci)
- ive u termitnjacima koji mogu biti visoki vie metara, u starim stablima drvea, okotima vinove
loze, u graevinskom drvetu
- termitima smeta svjetlost izlaze samo nou
- u Hrvatskoj su prisutne 2 vrste:
- RETICULITERMES LUCIFUGUS zemni termit prvenstveno oteuje tehniko drvo zaraeno
drvo se iznutra pretvara u prainu, a izvana se jo potpuno zadrava njegova struktura
- CALOTERMES FLAVICOLLIS utovrati termit nalazi se u cijelom naem obalnom podruju, u
starim okotima, u maslinama, smokvama, empresima
zaraenim okotima sue se izboji
sve mjere intenziviranja proizvodnje bolja
gnojidba i obrada, koje pogoduju vitalnosti okota, smanjuju opasnost
- suzbijanje termita kod nas je potrebno samo pri zarazi graevinskog drveta u nekim objektima

T.V.: Entomologija specijalni dio - mali


-

152

postojea zaraza moe se unititi fumigacijom uz prethodno pokrivanje cijelog objekta plastinim
folijama najee se primjenjuje metilbromid
u nekim dravama se koriste mamci koji sadre inhibitor tvorbe hitina heksaflumuron

FORMICIDAE Mravi
- poznate su tete od mrava na poniku suncokreta i kukuruza, starijim biljkama suncokreta, na
vinovoj lozi, lubenicama i dinjama
- FORMICA RUFA Crveni umski mrav ubraja se u uinkovite prirodne neprijatelje tetnika u
umama osobito mogu biti korisni za smanjenje populacije moljaca jelovih iglica
- MONOMORIUM FARAONIS uti faraonski mrav ubrajaju se u gamad
- mravi ive zajednikim ivotom u mravinjacima
- radnici odnose hranu liinkama u mravinjak pa se na tome osniva mogunost suzbijanja
izlaganjem mamaca zatrovanih kemosterilizantom, inhibitorom razvoja ili insekticidom s
odgoenim djelovanjem
VESPIDAE Ose
- prave gnjezda osinjake u zemlji, na bilju, kuama i drugim skrovitim mjestima
- neke su vrste tetne mekanim plodovima voa, naroito grou, krukama i smokvama
- ee su vrste Vespula vulgaris (obina osa), Polistes gallicus (piknjasta osa), Vespa crabro
(stren) izdubljuju bobe groa, pa ostaje prazna koica, koja u bijelih sorti posmei, a
izbuuju i u druge plodove voa, zavlae se u njih te ih ine bezvrijednim
- suzbijaju se teko jer napadaju zrelo voe pa se insekticidi obino ne mogu primijeniti
- osinjaci se mogu unititi spaljivanjem uz oprez da se ne izazove poar ili tretiranjem insekticidnim
sprejom ili praivom, odn. prskanjem insekticidom
- tete se smanjuju lovljenjem osa u boce s uskim grlom u koje se stavlja octikavo vino, gnjeeno
voe, ostaci piva i sl.
APIDAE Pele
- u ovu porodicu se ubraja APHIS MELLIFERA (Pela medarica)
- korist koju pele medarice ine opraivanjem viestruko nadmauje izravne koristi koje ovjek ima
od meda i drugih pelinjih proizvoda
- APHIS MELLIFERA CARNICA Siva pela postoji program poboljanja gospodarskih odlika sive
pele u proizvodnji meda, tolerantnosti na bolesti, mirnoi i smanjenju rojidbenog nagona
- gotovo svi insekticidi su jako otrovni za pele, a opasni mogu biti i neki fungicidi i herbicidi
- neopasni su insekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis, te regulatori razvoja, koji se radi
opasnosti za leglo, ne smiju koristiti u vrijeme cvatnje biljaka koje posjeuju pele
- manje su opasni endosulfan, fosalon, triklorfon, alfacipermetrin i deltametrin
- zabranjeno je sredstvima otrovnim za pele tretirati vonjak u cvatu, polje uljane repice,
suncokreta, djeteline ili lucerne u vrijeme cvatnje, a takoer i polja kojima cvatu korovi ako njihov
cvat posjeuju pele
- pelama prijeti opasnost i pri tretiranju biljki jako zaraenih lisnim uima ako na njihovu mednu
rosu dolijeu pele, te pri prolijevanju sredstava otrovnih za pele jer na prolivenu tekuinu one
esto dolijeu
BOMBIDAE Bumbari
- ive u zajednicama
- razlikuju se kraljica, mali i veliki radnici, enke i trutovi
- neke vrste se gnijezde u tlu, a druge na bilju
- posebno su vani opraivai crvene djeteline i nekih drugih mahunarki