You are on page 1of 10

Tina Z. Varga Oswald i Marko D.

Ek
tvarga@ffos.hr
(Uiteljski fakultet Osijek, Hrvatska)

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA


U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA
NA JEZIKU I PISMU MAARSKE
NACIONALNE MANJINE
108

SAETAK

Dvojezinost kao drutvena kategorija u kolskom sustavu zahtjeva


posebnu pozornost strunjaka. Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina sastavni je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja. Uenici maarske nacionalne manjine pripadnici i govornici dvaju jezika i kultura kojima ne vladaju podjednako, izazov su za onoga
koji poduava hrvatski jezik nasuprot materinskog maarskog jezika.
Nekoliko je vrsta i oblika aktivnosti od kojih su neke manje, a neke
vie uslune u izradi nastavne jedinice iz hrvatskog jezika prilagoene maarskoj nacionalnoj manjini. Rije je o nastavnim sredstvima i
pomagalima koji pospjeuju aktivno vladanje stranim jezikom prevladavanje jezinih prepreka. U radu je prikazan mogui nain metodikoga pristupa interpretaciji lirske pjesme Dragutina Tadijanovia
Dugo u no, u zimsku bijelu no koja je prema planu i programu nastave
hrvatskoga jezika uvrtena u sedmi razred osnovne kole.

KLJUNE RIJEI: hrvatski jezik, maarski jezik, dvojezinost, nastavna


sredstva, nastavna pomagala, korelacija, jezine prepreke.

ezini problemi s kojima se suoavaju uenici/ pojedinci odraz su problema s kojima se suoava cjelokupno drutvo u kojemu ive. Posljedica toga u prouavanje jezikoslovnih pitanja dvojezinosti niz je pokuaja njezinog definiranja. U svom lanku Dvojezinost kao
drutveni i osobni problem ameriki jezikoslovac Einer
Haugen navodi nekoliko definicija, pri emu razlikuje
uu i iru definiciju dvojezinosti (Haugen 1971: 311).
Ua definicija moe se prikazati na primjeru iznesenom
u jednom lanku Maxmiliana Brauna: Aktivno, potpuno ujednaeno vladanje dvama jezicima ili s vie jezika
(Braun 1937: 115130). Haugen dodaje kako je to samo
idealan ili teoretski model: u stvari to nitko zaista ne postie (Haugen 1971: 5). ira definicija ukazuje na njezinu
veu toleranciju; Robert A. Hall priznaje kao dvojezinost
govornika bilo koga tko posjeduje bar nekakvo znanje
i kontrolu nad gramatikim sustavom drugoga sustava
(Hall 1967: 1330). Niz se zavrava vlastitom Haugenovom definicijom dvojezinosti kod toke kada govornik
moe proizvoditi potpune, razumljive izraze drugog jezika (Haugen 1971).
Variranje definicije dvojezinosti, izmeu dvojezinosti u praksi i one rubne tj. poetne i zavrne dvojezinosti, ne ovisi samo o vladanju jezikom i udaljenosti
odnosno srodnosti dvaju jezika, nego u obzir valja uzeti
i drutveni i kulturni utjecaj okoline u kojoj se uenik/
pojedinac nalazi. U sredinama u kojima ive dvije skupine sa svojom vlastitom kulturom i vlastitim jezikom,
ponajvie ih razdvaja jezik. S obzirom na to da je u radu
rije o maarskoj nacionalnoj manjini koja u odnos naspram veinskog stanovnitva Republike Hrvatske stupa
podreeno, ona ne naputa svoj jezik, nego ga nastavlja
upotrebljavati u svakodnevnom ivotu, kod kue i meu
prijateljima, odnosno kao dio meusobne djelatnosti njezinih lanova na lokalnoj razini. Iako ua definicija dvojezinosti predstavlja vie njezinu popularnu sliku, ira
definicija o kojoj je ovdje rije zanimljiva je jer opisuje
ili dvojezinost u nastajanju ili dvojezinost u nestajanju.
Stoga upravo uenici maarske nacionalne manjine pripadnici i govornici dvaju jezika i kultura kojima ne vladaju podjednako, izazov su za onoga koji poduava hrvatski
jezik nasuprot materinskog maarskog jezika.

Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina


sastavni je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja
te se temeljni dokumenti obrazovne politike odnose i na
ovaj segment obrazovnog sustava. Pravo je pripadnika
nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na jeziku i
pismu nacionalnih manjina kojim se slue, a ostvaruje se
temeljem Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, 155/02.)
i Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih
manjina (Narodne novine, 51/00. i 56/00.). U Republici Hrvatskoj odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih
manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja
i provoenja nastave, i to:
Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na
jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje
hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se ui jezik
manjine. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave
provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je mogue provoditi u
ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku u posebnim
odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.
Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezino.
Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskome jeziku, a
drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine.
Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome
jeziku, ali u posebnim odjelima.
Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome
jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih sati namijenjenih
uenju (njegovanju) jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno
obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine,
geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.1)
etiri su osnovne kole s nastavom na maarskom jeziku (po modelu A) koje se tiu dvojezinosti u nestajanju.
Rije je o O Zmajevac, Zmajevac; O Lug, Lug; 2) Prosvjetnokulturnom centru Maara u Hrvatskoj, Osijek i O Koro,
Koro u kojima je zabiljeen pad broja uenika maarske
nacionalne manjine, dok je broj uenika u modelu B i C
(iji je broj kola znatno vei) stabilan ili u porastu.
1) Vidi: www.nacionalnemanjine.vlada.hr.
2) Znanstveno prouavanje teme ovoga rada temelji se na spoznajama steenim za vrijeme radnog odnosa u ulozi uitelja hrvatskog jezika (2005,
2006. i 2007.) u O Lug u Lugu.

109

Broj uenika u osnovnokolskom obrazovanju (model A, B i C) u 2007. i 2008:3)

110

Modeli

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

256

233

233

224

208

14

14

14

11

729

753

753

745

783

S obzirom na to da se u spomenutim kolama odvija


cjelokupna nastava na jeziku i pismu maarske nacionalne
manjine, hrvatski jezik kao predmet jedini je izvor aktivnog uenja hrvatskog jezika kao njima stranog jezika. Veina uitelja predmetne nastave odluila se za koritenje
odobrenih udbenika prethodno prevedenih, koji su najzastupljeniji u nastavi na hrvatskom jeziku, a za nastavu
materinskog maarskog jezika najee koriste udbenike
iz Republike Maarske. Iako nadleno ministarstvo kontinuirano potie maarsku manjinsku zajednicu u izradi
to veeg broja autorskih udbenika, danas ne postoji niti
se ukazao zahtjev za izradom udbenika iz hrvatskog jezika za maarsku nacionalnu manjinu. Uitelji hrvatskog
jezika koriste udbenike iz hrvatskog jezika, predviene
za uenike polaznike osnovnih kola u kojima se cjelokupna nastava odvija na hrvatskom jeziku.
Iz tih razloga valja ukazati na mogunost obrade kako
pojedine nastavne jedinice, tako i cjelokupnog udbenika
iz hrvatskog jezika, prilagoene jeziku i pismu maarske
nacionalne manjine.
Razna su istraivanja o tome da se ne moe uspjeno uiti strani jezik na nain da se samo slua uitelj, ma
kako on izvorni govornik bio, ili da se samo itaju knjige
o stranom jeziku, ma kako one dobro bile napisane. Za
uenje stranog jezika potreban je niz razliitih utjecaja i
okolnosti uporabe jezika. Za aktivno i pasivno uenje hrvatskog jezika prijeko potrebnog za ovladavanjem jezikom
govorom i pisanjem malo je nastavnih jedinica koji se
mogu upotrijebiti iz ponuenih udbenika. Nedovoljno
je uenike samo izloiti jeziku i nametati ponuenu nastavnu jedinicu prema planu i programu hrvatskog jezika, njih treba aktivno potaknuti da se s jezikom uhvate
u kotac i uine od njega orue koje e sluiti njihovim
3) Vidi: www.nacionalnemanjine.vlada.hr.

ciljevima. Zato valja pronai aktivne postupke pouavanja jezika koji e osigurati navedenu svrhu.

II
Nekoliko je vrsta i oblika aktivnosti od kojih su neke
manje, a neke vie uslune u izradi nastavne jedinice iz
hrvatskog jezika prilagoene maarskoj nacionalnoj manjini. Rije je o nastavnim sredstvima i pomagalima koji
pospjeuju aktivno vladanje stranim jezikom.
Nastavna sredstva materijalna su sredstva, didaktiki oblikovani predmeti, pomou kojih se utemeljuje
proces odgoja i obrazovanja. Nastavna sredstva slue i
kao izvori znanja i uenja (Rosandi 2005: 131). Pomou njih uenici lake shvaaju nastavne sadraje i primaju nove spoznaje. Svaki metodiar, uitelj zainteresiran
je za mogunosti koritenja i ulogu nastavnih sredstava
u svakodnevnim nastavnim aktivnostima. Pri upotrebi i
koritenju sredstava posebnu pozornost treba pridati njihovu pripremanju prije izvoenja samoga nastavnoga sata tako da se prilikom njihova pravilna koritenja dobiva
potpuna uspjenost sata. Njihovu kvalitetnu upotrebu i
uestalost koritenja takoer potvruju i krajnji rezultati
nastave (Kyriacou 1995: 39). U skladu s time treba napomenuti da pravilnim didaktikim oblikovanjem sredstava uenicima izvorna stvarnost postaje blia, a ujedno
nastupa i kao baza za razvijanje daljnje radne sposobnosti
(Poljak 1982: 5556). U literaturi postoje brojne podjele
nastavnih sredstava, meutim, ovom e se prilikom koristiti njihova najzastupljenija podjela, koja je predstavljena i u Metodici knjievnoga odgoja Dragutina Rosandia.
Dakle, nastavna sredstva dijele se na etiri skupine, to su
vizualna, auditivna, audiovizualna i tekstovna skupina
sredstava. Svaka skupina nastavnih sredstava posjeduje
mnogo svojih uzoraka.
Osim spomenute podjele nastavnih sredstava, postoji i podjela koju predlae metodiar Ante Been, a koja
je takoer vrlo dobro prihvaena u teoriji i praksi. Been
smatra da je primjerenije nastavna sredstva nazivati izvorima znanja ili izvorima odgojno-obrazovnih utjecaja (Been 1989: 54) prvenstveno zbog njihove aktivne uloge u
nastavi. Prema tome, izvori znanja u nastavi knjievnosti
dijele se na primarne i sekundarne. Primarni su izvori iskljuivo oni tekstualni, dok bi sekundarni obuhvaali sve

1. elektronski ureaji
a) videopomagala: dijaprojektor, epiprojektor,
grafoskop
b) audiopomagala: radijski prijamnik, kasetofon
c) audiovideo pomagala: televizijski prijamnik,
videorekorder
d) ureaji za uenje: raunalo, elektronika uionica
e) strojevi za preslikavanje i umnoavanje

2. svakodnevna nastavna pomagala


a) ueniki pribor za pisanje, risanje i slikanje:
olovke, flomasteri, tempere, vodene boje, kistovi, pastele, tu, glinamol, didaktiki neoblikovani materijali
b) uiteljski pribor: kreda, ploa, glazbeni instrumenti, Orffov instrumentarij.
Iz navedene se podjele uoava da nastavna pomagala
pokrivaju mnoga podruja suvremenih tehnikih dostignua. kola bi se trebala modernizirati kako bi mogla
pratiti razvoj znanosti i tehnologije. Takvi tehniki ureaji
ukljueni su i inae u svakodnevni ivot uenika i uitelja
pa se lako ukljuuju i u nastavu. U skladu s time, i uenici
i uitelji rado se koriste njima, a uitelji potvruju i racionalno koritenje vremena za izvorne nastavne aktivnosti
i rad. Uz to, imaju mogunost izbora meu pomagalima
pa je samim time lake i osmisliti nastavu.
Od videopomagala najpoznatiji i najuestaliji u koritenju je grafoskop, u najmanjoj mjeri zastupljeni su
dijaprojektor i epiprojektor. Radijski prijamnik i kasetofon kao audiopomagala pronalaze svoje mjesto u nastavi
knjievnosti. I to, radijski prijamnik kao mogunost sluanja radijskih emisija, a kasetofon su danas zamijenili
razni CD playeri koji su zanimljiviji jer se veina sadraja za sluanje nalazi na CD-ovima. Televizijski prijamnik
i videorekorder, audiovideo pomagala, i dalje pripadaju
pomagalima koja su u upotrebi. Televizijski prijamnik
omoguuje gledanje raznih filmova, emisija i ostaloga
programa knjievnoga sadraja, a videorekorder ostaje
kao medij pomou kojega se putaju filmovi i slini sadraji snimljeni na videokasetama. Videorekorderi i kasete jesu zastarjeli aparati, ali se ponekad mogu koristiti
ukoliko sadraji snimljeni na kasetama nisu preneseni na
disk. Naravno, DVD playeri mnogo su popularniji i jednostavniji za upotrebu pa i prevladavaju u koritenju. to
se tie ureaja za uenje, raunala i elektronike uionice, ponajvie su namijenjeni informatikim predmetima,
stoga se nastava knjievnosti moe posluiti raunalom
u smislu pomagala kao medijem koji uenicima prenosi
odreeni sadraj. Strojevi za preslikavanje i umnoavanje uvelike olakavaju pripremu nastavnoga sata, svi se
materijali koje uitelj osmisli mogu umnoiti pa svaki

111

ostale izvore: vizualne, auditivne i audiovizualne (Been


1989: 54). Been istie dodatan nain vrednovanja nastavnih sredstava, rije je o sljedeem kriteriju: podjela
prema medijima (tekstualni, govorni, auditivni, vizualni,
audiovizualni), prema stupnju obrazovanja (od predkolskog do visokokolskog), prema nainu primjene (statini,
dinamini) i prema obliku (knjiga, asopisi, ilustracije,
crtei, fotografije, itd.) (Been 1989: 54).
Nastavna pomagala Vladimir Poljak definira kao
orua za rad (Poljak 1982: 58) prema emu se lako moe
ustvrditi osnovna razlika izmeu nastavnih sredstava i nastavnih pomagala. Dakle, nije rije o istoznanicama, kako
bi se moglo pomisliti, nego o pojmovima koji pokrivaju
razliite sadraje u stvarnosti. Nastavna su sredstva, prema navedenom, izvori znanja, dok su nastavna pomagala
orua pomou kojih se izvodi nastava. Dakako, jasno je
da se u ostvarivanju nastavnih ciljeva sredstva i pomagala
isprepleu i meusobno ne iskljuuju. Upotrebom raznovrsnih nastavnih pomagala nastava postaje dinaminijom
i kreativnijom, a uenici su zainteresiraniji za rad.
Metodiarka Kata Lui u svojoj knjizi Proimanje
rijei, slike i glazbe: u metodici knjievnosti u razrednoj
nastavi iznosi izvrsne teorijske preglede o mnogim metodikim aspektima. U poglavlju Nastavni izvori i pomagala nalaze se osnovne definicije tih pojmova i njihova
podjela. Vrlo je korisno u metodikoj literaturi naii na
takva saznanja, s obzirom da zastupljenost pomagala u
teorijskim saznanjima i nije tako mnogobrojna. Lui
nastavna pomagala definira kao neposrednu opremu u
suvremenoj jezino-umjetnikoj nastavi. To su razliiti
ureaji i aparati uz iju se uporabu rabe i nastavni izvori
u suvremenoj nastavi. (Lui 2008: 57).
O razliitosti tih pomagala svjedoi i podjela koju je
Lui nainila u svrhu njihova grupiranja:

112

uenik koristi svoj, primjerice, nastavni listi. Strojevi za


preslikavanje i umnoavanje jo su jedna potvrda moderne tehnologije pomou koje se svakodnevni poslovi mogu
znatno olakati, a izvoenje nastave postaje modernije i
zanimljivije. U takvom sagledavanju teorije postoje ogranienja u praksi gdje se ne nailazi uvijek na dobru materijalno-tehniku opremljenost kole, to bi trebao biti
zadatak cijeloga sustava obrazovanja. Naalost, suvremena je tehnika skupa pa ne postoji mogunost njezina
maksimalna iskoritavanja i zbog tih razloga. Naravno,
kada za to postoje i minimalni uvjeti treba ih iskoristiti
u najboljoj moguoj mjeri.
Svakodnevna nastavna pomagala obuhvaaju ueniki i uiteljev pribor koji se koristi u nastavi i koji je
neovisan o ostalim pomagalima i sredstvima. U osnovnoj
koli razni pribori za crtanje i slikanje, pomou kojih se
razvija uenika mata i kreativnost, zastupljeniji su negoli u srednjim kolama kada se uenici uglavnom koriste priborom za pisanje. Flomasteri, tempere, pastele, tu,
glinamol mogu se ponekad koristiti kao oblici dodatnoga
rada, primjerice, u skupinama, kako bi se uenici kreativno izrazili. Uiteljev pribor obuhvaaju ona nastavna
pomagala koja su u svakodnevnoj upotrebi, najee su
to kolska ploa i kreda. Rije je o pomagalima koja se
koriste na svakome satu i samim time nisu neuobiajena.
Izvedba je nastave nemogua bez ploe i krede, unato
svim modernijim pomagalima.
Bez nastavnih sredstava i pomagala teko je zamisliti
suvremeni odgojno-obrazovni proces za uenike polaznike osnovnih kola u kojima se cjelokupna nastava odvija
na hrvatskom/ materinskom jeziku, a kamoli za uenike
polaznike osnovnih kola u kojima se cjelokupna nastava odvija na maarskom/ materinskom jeziku. Nastava
siromana sredstvima i pomagalima postaje jednolina,
samim time ona gubi na zornosti, vieosjetilnosti, zanimljivosti i kreativnosti. Izvore znanja i orua za rad potrebno je pojaano ukljuiti u nastavu hrvatskog jezika
maarske nacionale manjine, zastupati ih i iscrpiti na
svakome satu u redovitoj nastavi, ali i najee dopunskoj i manje ee dodatnoj nastavi gdje oni pomau za
uvrivanje teorijskih i znanstvenih vjetina.
Pristupiti hrvatskom jeziku kao stranome jeziku, jer
to on i jest u veini sluajeva za maarsku nacionalnu

manjinu, moe uvelike pomoi u otklanjanju potekoa s


kojima se susreu uenici polaznici osnovnih kola u kojima se cjelokupna nastava odvija na jeziku i pismu maarske nacionalne manjine. Zasluga nastavnih sredstava i
pomagala nije samo u tome to uenike ini aktivnim ve
oni podravaju i druge procese uenja poput proirivanja
govornog konteksta ili raznovrsnosti primjera.
Uitelj hrvatskog jezika4) pri pripremi nastavnoga
sata mora promiljati i odrediti uspjenu primjenu nastavnih sredstava i pomagala u pojedinim fazama nastavnoga sata ovisno o cilju, nastavnim metodama te metodikom sustavu. Njegov je prioritet u kolama maarske
nacionalne manjine omoguiti ponajprije razumijevanje
nastavnog sadraja, a tek potom obraditi i interpretirati
nastavnu jedinicu. Tako upotreba raznovrsnih nastavnih
sredstava i pomagala moe potvrditi njihov pozitivan odnos prema drugim metodama i postupcima nastavnoga
sata, korelaciju s drugim srodnim predmetima, kao i uenikim konanim dostignuima.

III
Nakon to je prikazan teorijski pristup dvojezinosti
i dan pregled nastavnih sredstva i pomagala, treba vidjeti
kako se dvojezinost kao odraz svakodnevne zbilje moe
premostiti u konkretnim situacijama u nastavi hrvatskoga
jezika. Kako bi se uenicima tematski i jezino pribliila odreena nastavna jedinica, uitelj se moe koristi raznovrsnim nastavnim sredstvima i pomagalima koja mu
pomau pri prijenosu informacija i uenikom shvaanju
gradiva. Takav je rad prisutan, gotovo najzastupljeniji, na
nastavi knjievnosti, ali i jezika gdje se uenici susreu s
mnogim knjievnim tekstovima koji su im esto nerazumljivi. Interpretacija lirskih pjesama, ili pjesniki odgoj
prema Rosandiu, jedna je od najznaajnijih komponenti
nastave knjievnosti na osnovnokolskoj pa i srednjokolskoj razini. Osim razvijanja lirskih recepcijskih sposobnosti, lirske memorije, lirskoga izraavanja i tumaenja
lirske pjesme, obogaivanja misaonoga svijeta i razvijanja ljubavi prema poeziji, uenici ue odrediti bit lirske
pjesme, vrstu i strukturu. Tako je u nastavi interpretacije lirske pjesme bitno uenike zainteresirati, prevladati
4) Uvjet pri zapoljavanju na radno mjesto uitelja hrvatskog jezika jest poznavanje maarskog jezika.

5) Dragutin Tadijanovi (19052007) hrvatski je knjievnik nazvan ivim


klasikom hrvatskog pjesnitva (Z. Zima) u razdoblju modernizma.

obuhvaaju: makete, skulpture, zbirke, a etvrtu, posljednju, podskupinu vizualnih sredstava ine trodimenzionalna dinamina sredstva, toj skupini pripadaju: slagalice,
raunaljke, strojevi, dinamini aparati (Rosandi 2005:
131). Iz navedenoga vidi se da vizualna nastavna sredstva mogu pronai svoje mjesto u gotovo svim fazama nastavnih sati. Za motivaciju prije interpretacije ove pjesme
moe se koristiti dvodimenzionalno statino sredstvo kao
to je slika. Primjerice, slika poznatog hrvatskoga slikara
naivne umjetnosti Ivana Lackovia Croate6) Zima. Pokazivanjem slike Zima uenici pridonose svoje asocijacije
i govore na to ih one podsjeaju, a svoje dojmove i rezultate mogu zabiljeiti u svoju biljenicu te ih kasnije
predstaviti ostalim uenicima. U takvoj vrsti motivacije
uenici mogu poneto nauiti i o slikaru Ivanu Lackoviu Croati te na taj nain uspjeno povezati knjievnost i
likovnu umjetnost. Takav oblik motivacije naziva se estetskom, a takoer ju moemo definirati kao opekulturnim
izvorom znanja (Rosandi 2005: 310)
Nakon motivacije slijede najava teksta i njegova lokalizacija, a potom interpretativno itanje. Nakon sluanja pjesme uenici zapisuju dojmove, osjeaje, misli, ali i
nepoznate rijei. Da bi doivljaj bio potpuniji, uenici itaju pjesmu u sebi i tako se jo jednom susreu s tekstom
te na taj nain pokuavaju shvatiti temu pjesme i njezin
sadraj. Objava doivljaja moe uslijediti razgovorom:
uenicima treba postavljati pitanja o nepoznatim rijeima
u pjesmi, ako je potrebno pjesmu valja i prepriati, ponuditi mogue sinonime u hrvatskom jeziku, ali sam prijevod
valja izbjegavati. Nakon toga slijedi faza interpretacije pjesme. Prije negoli se otpone interpretacija, uenicima se
moe pokazati knjiga u kojoj se nalazi pjesma. Knjiga kao
vizualno sredstvo s kojim se itatelj susree moe utjecati na buenje zanimanja za itanje. To je razlog zato se
knjiga na nastavi knjievnosti treba uestalo koristiti. Treba ju pokazati kada god je mogue, a ne samo na satima
lektire. Ukoliko je tema nastavnoga sata obrada ulomka
nekog romana ili pjesma iz neke zbirke, tada treba doni6) Ivan Lackovi Croata roen je 1. sijenja 1932. a preminuo 29. kolovoza
2004. Samouki je slikar, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, ponajvie je slikao tehnikom ulja na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih
naivnih umjetnika sjevernih krajeva. Croata najee crta pejzae, figuralne kompozicije, cvijee, mrtve prirode i prikaze zbivanja iz seoskoga
ivota. Iz njegova bogata umjetnikoga rada proizile su mnoge slike koje
se danas smatraju umjetniki i kulturno visokovrijednima.

113

jezinu prepreku te im pokuati ukazati na sve aspekte


koje lirika prua. Meutim, uenicima dvojezine kole
to esto moe biti oteano zbog nerazumijevanja stihova.
U daljnjem dijelu rada bit e prikazan mogui nain metodikoga pristupa interpretaciji lirske pjesme Dragutina
Tadijanovia5) Dugo u no, u zimsku bijelu no koja je prema planu i programu nastave hrvatskoga jezika uvrtena
u sedmi razred osnovne kole (BeenaJambrec 2009).
Primjer jednog od naina interpretacije pjesme ponudit e se kroz oblik interpretativno-analitikoga metodikog sustava unutar kojega knjievni tekst postaje temeljnim sadrajem nastavnoga procesa, a interpretacija
djela najvanijim oblikom nastavnoga rada. Doivljajnospoznajnom motivacijom uenika se usmjerava prema
svijetu djela te se njegovo intelektualno, moralno i spoznajno iskustvo integrira u svijet djela. Na taj je nain
uenik podignut na razinu estetskog subjekta, aktivni je
sudionik nastavnoga procesa, a uitelj, treba napomenuti,
vie nije u ulozi predavaa nego organizatora nastavnoga
procesa. U takvu nainu primanja knjievnoga djela oituju se doivljajni i spoznajni procesi, a uenici razvijaju
svoju knjievnu kulturu te razvijaju vlastiti stav i kritiko
miljenje (Rosandi 2005: 204). U interpretaciji pjesme
pokuat e se uestalim koritenjem raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala pomoi uenicima u razumijevanju teksta pjesme koja se nalazi ispred njih.
Motivacija na satima lirskoga odgoja uistinu moe
biti raznolika i zanimljiva. Budui da Tadijanovieva pjesma Dugo u no, u zimsku bijelu no izmeu ostaloga prikazuje i zimski ugoaj, doivljajno-spoznajna motivacija
moe se osloniti na vizualno nastavno sredstvo. Vizualna
sredstva obuhvaaju ona nastavna sredstva koja slue iskljuivo za vizualno predoenje i oblikovanje odreenih
slika u pamenju, a utjeu i na primanje, razumijevanje i
interpretaciju knjievnoga djela. Postoji i podjela vizualnih nastavnih sredstava koja se dijeli u etiri podskupine.
Prva podskupina dvodimenzionalna su statina sredstva
koja obuhvaaju: slike, crtee, fotografije, dijagrame, plakate, dijafilmove. Druga su podskupina dvodimenzionalna
dinamina sredstva poput: aplikacija, dinaminih slika,
televizijske emisije. Trodimenzionalna statina sredstva

114

jeti pripadajuu knjigu na nastavu. Na taj nain nastava


postaje zanimljiva i budi zanimanje kod uenika. Ukoliko
se govori o stvaralatvu nekog autora, korisno je donijeti
sve njegove knjige koje su uitelju dostupne kako bi uenicima bilo zanimljivije pratiti nastavni sadraj, a tako se
moe vidjeti i o kojoj knjizi uitelj govori.
Interpretacija pjesme sredinji je dio nastavnoga sata
u kojemu bi uenici trebali shvatiti o emu pjesma govori,
prepoznati temu i osnovne motive te njezinu strukturu.
S obzirom na to da su uenici samo djelomino shvatili pjesmu zbog jezinih nejasnoa, uitelj sada detaljnije
prolazi s uenicima kroz cijelu pjesmu pokuavajui im
doarati njezin smisao. Takav bi se oblik interpretacije
mogao oblikovati kao usporedba svake strofe sa slikama
ili crteima koji predstavljaju pjesnikovu pisanu rije. Kako bi se lake predstavio takav nain rada treba prikazati
pjesmu na vidljivo mjesto da svi uenici vide tekst. To se
moe uiniti aktivacijom grafoskopa kao nastavnoga pomagala. Grafoskop je, odmah nakon kolske ploe, najomiljenije i najee primjenjivano nastavno pomagalo u
suvremenoj nastavi. Metodiarka Zora Itkovi napominje da grafoskop omoguuje uiteljima da svoja predavanja poprate biljekama, crteima pa i slikama (Itkovi
1997: 311). Slika se projicira na za to predvienu i povienu povrinu iza uiteljevih lea. Ono na to bi uitelj u
pripremi prozirnice trebao paziti jest jasnoa napisanoga
ili nacrtanoga i dovoljna veliina teksta ili slike. Ukoliko
je sadraj na prozirnici umanjen, kao i u sluaju kolske
ploe, uenicima je oteano prepisivanje. Treba paziti i na
mjesto postavljanja grafoskopa; ono bi trebalo biti postavljeno tako da svi uenici mogu vidjeti projicirani sadraj.
Na taj se nain moe prikazati tekst pjesme Dugo u no,
u zimsku bijelu no kako bi svi uenici istodobno mogli
gledati tekst pjesme i usporeivati ga sa slikama koje je
uitelj pripremio za usporednu analizu i lake razumijevanje teksta. Kao simboliki prikaz majke koja u tiini
noi veze platno moe posluiti slika Celestina Medovia7) Moja majka koja pokazuje sliku ene prosjede kose.
Uenicima se pri prikazivanju slike moe predstaviti po-

veznica sa stihovima pjesme: Dugo u no, u zimsku gluhu


no/ Moja mati bijelo platno tka/ Njen pognut lik i prosjede
njene kose/ Odavna je ve zalie suzama. Iz stihova se moe
prepoznati lik starice sa slike Celestina Medovia. Uenicima se mogu postaviti pitanja vezana uz sliku majke
prikazane u dvama medijima; oni takoer mogu iznositi
svoja razmiljanja. Treu bi se strofu, kao najduu u pjesmi, moglo predstaviti kroz dva osnovna motiva: seosko
dvorite prekriveno snijegom i malo dijete. Motiv seoskoga dvorita moe se doarati poznatom slikom Ivana
Generalia8) Selo zimi na kojoj je prikazano seoce s nekoliko kua, drvea i ptica u zimskoj idili. U tu se sliku mogu vrlo lako ukljuiti stihovi: Trak lampe s prozora pruen
je itavim dvoritem/ Po snijegu to vani pada/ U tiini bez
kraja, u tiini bez kraja. Bijela boja koja prevladava Generalievom slikom s malim seoskim kuicama i njihovim
dvoritima posve se moe poistovjetiti sa stihovima koji
ukazuju na spokojnost zimske noi. Motiv maloga djeteta koje spava moe se prikazati slikom Vlahe Bukovca9)
Sanak. Rije je o slici na kojoj je prikazan djeai koji
spava na bijelom jastuku, bijela boja jastuka, kao i njena pozadina oslikana toplim bojama, simboliziraju mir,
tiinu i sigurnost, to uenici jednako mogu prepoznati
i u stihovima. Uenicima se moe predloiti da zamisle
svoju sliku usnulog djeteta te ju pokuaju realizirati nekom slikarskom tehnikom te se i na taj nain mogu raditi
usporedne analize dvaju medija. Metodika interpretacija lirske pjesme moe se zavriti posljednjim stihovima:
O, majko alosna! Kai to to sja/ U tvojim oima. Uenici
mogu sami odgonetnuti to znai taj stih i slijedom asocijacija zakljuiti da je rije o suzi u majinu oku. Tunu
staricu izvrsno prikazuje slika Slavka ohaja10) Starica koja

7) Celestin Medovi roen je 17. studenoga 1857, a preminuo 20. sijenja


1920. Jedan je od najznaajnijih slikara hrvatske moderne. Medovieve
slike vrlo esto prikazuju povijesne kompozicije (Dolazak Hrvata, Splitski
sabor), prihvatio je ideje Vlahe Bukovca i prikljuio se afirmiranju hrvatske
umjetnosti u svijetu.

10) Slavko ohaj roen je 8. lipnja 1908. a preminuo 1. oujka 2003. Studirao
je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Vladimira
Becia i Ljube Babia. Svoj slikarski talent dodatno je oplemenio boravei
u Parizu od 1931. do 1932. godine. ohajevo slikarstvo nastalo je pod velikim utjecajem francuskih slikara Paula Czannea i Henrija Matissea.

8) Ivan Generali roen je 21. prosinca 1914. a preminuo 27. studenog 1994.
Zaetnik je suvremene hrvatske naivne umjetnosti, sredinja osoba i mentor druge generacije hlebinske slikarske kole. Usavrio je tehniku slikanja
na staklu. Njegov uitelj bio je Krsto Hegedui, hrvatski majstor-slikar.
9) Vlaho Bukovac roen je 4. srpnja 1855. a preminuo 23. travnja 1922. Studirao je u Parizu, a dugi niz godina bio je profesorom na Likovnoj akademiji
u Pragu. Njegovo zagrebako slikarsko djelovanje obiljeeno je poetkom
novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Danas se smatra zaetnikom i
glavnim predstavnikom hrvatske moderne, kao i hrvatskoga slikarstva uope.

11) Attila Jzef (19051937), maarski knjievnik koji je uz Endrea Adyja najvii domet maarske knjievnosti 20. stoljea.

i sintagmama (manje u reenicama) kojima se najee


oblikuju natuknice (Visinko 2010: 273). Naravno, osim
natuknica i biljeaka na slikokazima se mogu nai i slike,
crtei i sl., kao to je navedeno u primjeru interpretacije
Tadijanovieve pjesme.
Pri kraju interpretacije uenike se moe pitati to su
saznali o pjesmi i kako su ju doivjeli. Takoer bi trebali
moi odrediti temu pjesme, osnovne motive i vrstu. to
se tie stilskih sredstava, u pjesmi uenici mogu pronai asonancu, aliteraciju, ponavljanje, metaforu, alegorija. Ritam pjesme uenici mogu povezati sa slikama koje
su vidjeli i zakljuiti da je ritam usporen i polagan te ga
mogu povezati s uspavankom. Sve te biljeke uitelj bi
trebao zabiljeiti na kolsku plou, a uenici u svoju biljenicu. Openito, kolska je ploa jedan od openitih
simbola kole, zasigurno jedan od najstarijih nastavnih
pomagala, ali nikako nije zastarjela. Ploa kao i ostala
nastavna pomagala ima ulogu prijenosnika gotovih sadraja, a njezina uloga u nastavi opravdava se nastavnim
situacijama, metodama i sustavima (Been 1989: 68). Metodiarka Itkovi u svojoj Metodici posveuje potpoglavlje kolskoj ploi i izmeu ostaloga upozorava da uitelj
treba, ukoliko se odlui za koritenje ploe pri izvoenju
nastavnoga sata, paziti na sistematinost i red zapisanoga na ploi (Itkovi 1997: 322). Time se ogleda uiteljeva
sposobnost zapisivanja bitnoga te smisao za pisanje i crtanje, ukoliko je potrebno. Svaki uitelj koji koristi kolsku plou u svome radu zna da ono to je na njoj zapisano mora biti dovoljno jasno vidljivo iz posljednje klupe,
tako svi uenici vide ono to uitelj tumai i istodobno
biljei na plou. Ukoliko sadraj napisan na ploi nije
vidljiv svim uenicima tada je beskoristan i ploa kao nastavno pomagalo nema svoju opravdanu ulogu. kolsku
plou treba maksimalno iskoritavati jer se time potvruje uiteljeva aktivnost u izvoenju nastavnoga sata. K
tome, ono to uitelj biljei na plou, uenici prepisuju
u svoju biljenicu. Time im ostaje pisani trag o obraivanoj nastavnoj jedinici to kasnije jami sigurno polazite
u uenju gradiva. kolska ploa uvijek mora biti uredna,
ona je ogledalo rada uitelja, ali i uzor uenicima kako
e ju preslikati u svoju biljenicu.
Nakon interpretacije pjesme slijedi sinteza koja ima
svrhu uopavanja i usustavljivanja procesa doivljaja, us-

115

prikazuje staru enu tuna lica. Kao jo jedna mogunost


doaravanja sredinje teme pjesme javlja se u korelaciji
s maarskim jezikom. Uenicima valja proitati pjesmu
maarskog knjievnika Attile Jzefa11) Mama. Rije je o
knjievniku koji je poetoloki i generacijski slian hrvatskom knjievniku Dragutinu Tadijanoviu. Silina rijei i
tona, lirsko ozraje opisa majine veliine, prizivanje tako nedostajale i nenadoknadive, sjeta koja oivljava pokojnu, umirujui motiv uspavanke, samo su neka od zajednikih obiljeja obostrano prisutnih.
Slijed pet umjetnikih slika i pjesma maarskog knjievnika Attile Jzefa Mama koji su pripomogli uenicima shvatiti pjesmu Dragutina Tadijanovia Dugo u no,
u zimsku bijelu no pokazuje visoki stupanj razvijenih
mogunosti korelacije s likovnom umjetnosti, ali i maarskom knjievnosti. Uenici na taj nain ne uspijevaju
samo jasnije shvatiti bit pjesme nego i nauiti poneto o
likovnoj umjetnosti i poznatim imenima hrvatskoga slikarstva, ali podsjetiti se na nastavano gradivo iz maarskog jezika koje se takoer obrauje u sedmom razredu.
Na taj se nain slika i pjesma kao nastavno sredstvo izvrsno uklopila na sat hrvatskoga jezika i knjievnosti u
sedmome razredu osnovne kole koju pohaaju uenici
kojima se nastava odrava na maarskome jeziku i kojima koritenje hrvatskoga jezika esto zadaje potekoe.
Slike koje su koritene tijekom interpretacije pjesme mogu se pripremiti na prezentaciji odnosno slikokazu koja se uenicima pokazuje putem raunala. Na taj nain
na sat je ukljueno jo jedno nastavno pomagalo, to je
izuzetno bitno. Upotreba raunala na nastavi najea je
pri prikazivanju PowerPoint prezentacija, slikokaza koje
uitelji mogu koristiti u razne svrhe. Slikokazi najee
pomau pri obradi nastavnoga gradiva kada se na njima
ispisuje sadraj vezan uz nastavnu jedinicu u obliku biljeaka ili natuknica koje uenici mogu zapisivati u svoje
biljenice. Isto tako, na slikokazima se mogu nai i zadatci za vjebu i ponavljanje. Koritenje slikokaza u nastavi knjievnosti, ali i nastavi openito, postalo je uestalo, stoga treba odrediti njegov osnovni nain koritenja.
Metodiarka Karol Visinko istie da je PowerPoint prezentacija izvrsna inaica saimanja biti izlaganja u rijei

116

poreivanja, istraivanja i zakljuivanja onoga o emu je


bilo rijei. Kako bi uenici jo jednom uli pjesmu, utvrdili njezin ritam, nakon pojanjenih manje poznatih rijei,
uoene teme i motiva, moe posluiti zvuni zapis pjesme.
Zvuni su zapisi uvijek dobrodoli na satima knjievnosti
jer uenici mogu uti jo jedan oblik govorne interpretacije pjesme. Zvuni zapisi pripadaju auditivnim nastavnim
sredstvima. Osim ljudskoga glasa, u nastavu knjievnosti unose se razna auditivna nastavna sredstva pomou
kojih se upotpunjuje nastavni sadraj. Putem auditivnih
sredstava prenose se umjetniki tekstovi, informacije o
piscima, knjievnim teorijama i pojavama. Uenicima
su takvi oblici zanimljivi jer sluaju nepoznati glas koji
im tumai novo gradivo ili daje informacije u svezi s nastavnom temom. Autor knjige Didaktika Vladimir Poljak
napominje da sluni izvor znanja u uenicima budi zanimanje za sluanje i uoavanje novoga, ali da nikako ne
treba zanemariti najvaniji auditivni izvor znanja ivu
rije uitelja i ostalih osoba ukljuenih u izvoenje nastave (Poljak 1982: 57). Govor je temeljna metoda rada
u nastavi pomou koje se razvija odnos izmeu uitelja i
uenika, pri emu treba napomenuti da se dijalogu daje
prednost ispred monologa. Kada je zvuni zapis u ulozi
sinteze, onda je njegova uloga podsjetiti na ono to je u
pjesmi reeno, uti jo jednom pjesmu nakon to je interpretirana te na taj nain uenika jo jednom podsjetiti
na njezinu poruku i smisao.

IV
Prema navedenim spoznajama, uoava se da nastavna sredstva i pomagala imaju veliku vanost za uspjeno
provoenje nastavnoga procesa. Osim umanjivanja jezine prepreke, uz njih uenici usvajaju osnovna, ali i dodatna znanja, produbljuju svoj odnos prema knjievnoj
umjetnosti, i hrvatskoj i maarskoj, razvijaju sve grane
knjievne znanosti, ali i vlastito kritiko miljenje. Nastavna sredstva i pomagala slue kao izvorita iz kojih
uenici dobivaju nove informacije, proiruju svoj rjenik,
i u tome su sluaju sredstva i pomagala koja su uz ivu
rije uitelja vrlo bitna. Budui da se nastava knjievnosti, kao ujedinjenje umjetnosti i znanosti, ukljuuje u sve
oblike odgojno-obrazovnoga procesa (redovitu i izbornu
nastavu, izvannastavne pa i izvankolske aktivnosti), vr-

lo je lako povezati ju i s drugim umjetnostima i znanostima. U ostvarivanju takvih nastavnih korelacija, to je


svakako tekovina suvremene metodike, bitno je ukljuiti sve izvore koji se temelje na novim spoznajama: glazbena i slikarska djela, knjige, radni listii i sl. Uestalim
koritenjem nastavnih sredstava i pomagala uenicima
se maarske nacionalne manjine omoguuje da se kompleksnije estetski i emocionalno razvijaju i izraavaju, da
uoavaju raznovrsne mogunosti stvaralakoga reagiranja i da svestranije promatraju svekolike ivotne pojave
prenesene u umjetniki i znanstveni izriaj na njima razumljiviji i blii nain.
Prema saznanjima do kojih se dolo u istraivanju
o provoenju nastave hrvatskoga jezika u kolama maarske nacionalne manjine uoava se da je takva nastava
vrlo sloena zbog jezinih prepreka kod uenika. Model
A prema kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i
pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje hrvatskog
jezika u istom broju sati u kojem se ui jezik manjine, a
uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane
za manjinsku zajednicu, najsloeniji je oblik takvog provoenja dvojezinosti. Nastavu hrvatskoga jezika esto je
nemogue provoditi uobiajeno pa u takvom radu treba
omoguiti to jednostavniji prijenos informacija i novih
znanja. To se moe poboljati uestalim koritenjem nastavnih sredstava i pomagala koja pojaavaju uenikovu
zainteresiranost za nastavno gradivo, ali i dodatno pojanjavaju ono manje jasno. Takav je oblik rada prikazan na
interpretaciji pjesme Dugo u no, u zimsku bijelu no koja
svojim stihovima moe privui panju uenika i zainteresirati ih pri interpretaciji. Kako bi se bit pjesme jasnije
prikazao te kako bi se lake dolo do teme pjesme, njezinih motiva i stilskih sredstava u interpretaciji pjesme mogu se koristiti dodatna nastavna sredstva i pomagala koja
pojanjavaju stihove. U takvu tumaenju lirske pjesme
koritena su sljedea nastavna sredstva: zbirka pjesama
u kojoj je objavljena pjesma Dugo u no, zvuni zapis pjesme, pjesma maarskog knjievnika Attile Jzsefa Mama
te slike hrvatskih likovnih umjetnika, i to sljedeim redom: Ivan Lackovi Croata Zima, Celestin Medovi Moja
majka, Ivan Generali Selo zimi i Slavko ohaj Starica. Od
nastavnih pomagala pri metodikoj interpretaciji koriteni su grafoskop, kolska ploa i prezentacija.

LITERATURA

Tina Z. Varga Oswald i Marko D. Ek

TEACHING MATERIALS AND EQUIPMENT


OF CROATIAN LANGUAGE LECTURE
IN THE LANGUAGE AND SCRIPT OF
HUNGARIAN NATIONAL MINORITIES
Summary

Bilingualism, as a social category within the educational


system, requires special attention of professionals. Education in the language and script of national minorities is a part of an overall educational system. Pupils
belonging to Hungarian minority in Croatia speak two
languages, which they do not master equally, and are
therefore considered as a challenge group to a teacher
who teaches Croatian language opposite to native Hungarian language. There are several types of teaching
activities that can be used for preparation of Croatian
language lecture units for Hungarian minority pupils.
These refer to teaching aids (teaching materials and
equipment), which contribute to successful learning of
foreign language and overcoming of linguistic obstacles.
This paper presents a possible methodological approach
to interpretation of the Dragutin Tadijanovis lyric Dugo
u no, u zimsku bijelu no, which is taught to pupils in the
7th elementary grade, according to the plan and teaching
program for the Croatian language teaching.

Key Words: Croatian language, Hungarian language,


bilingualism, teaching materials, teaching equipment,
correlation, linguistic obstacles.

117

Been, Ante (1989). Znanstveni sustav metodike


knjievnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolske novine.
Been, Ante i Jambrec, Olga (2009). Hrvatska itanka,
za VII razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak.
Braun, Maxmilian (1937). Beobachtungen zur Frage der
Mehrsprachigkeit. Gttingische Gelehrte Anzeigen 199.
Hall, Robert A. (1967). Bilingualism and Applied Linguistics.
Z. f. Phonetik und allgemeine Sprachwisswnschaft 6.
Haugen, Einer (1971). Dvojezinost kao drutveni i osobni
problem. U: Rudolf Filipovi (ur.) Aktivne metode i moderna
pomagala u nastavi stranih jezika: predavanja i referati odrani
na 10. kongresu FIPLV u Zagrebu, 59. 4. 1968. Zagreb:
kolske novine.
Haugen, Einer (1953). The Norvegian Language in America:
A Study of Bilingual Behavior. Philadelphia: University of
Pennsylvania Press.
Itkovi, Zora (1997). Opa metodika nastave.
Split: Knjievni krug.
Kyriacou, Chris (1995). Temeljna nastavna umijea,
Metodiki prirunik za uspjeno pouavanje i uenje
(prevela: Boica Jakovlev). Zagreb: Educa.
Lui, Kata (2008). Proimanje rijei, slike i glazbe: u metodici
knjievnosti u razrednoj nastavi. Zagreb: kolske novine.
Poljak, Vladimir (1982). Didaktika. Zagreb: kolske novine.
Rosandi, Dragutin (2005). Metodika knjievnog odgoja, Temeljci
metodiko-knjievne enciklopedije. Zagreb: kolske novine.
Visinko, Karol (2010). Pisanje, jezino izraavanje u nastavi
hrvatskoga jezika. Zagreb: kolske novine.
www.nacionalnemanjine.vlada.hr