You are on page 1of 14

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

Dragi itatelji,
veliko zadovoljstvo nam je predstaviti vam novi
broj biltena Europe Direct-a Informacijskog
centra Slavonsk i Brod i poeljeti toplu
dobrodolicu naim itateljima.
U ovom broju objavljujemo aktivnosti koje je
EDIC Slavonski Brod proveo u proteklom
periodu na lokalnoj i regionalnoj razini.

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

u EU - obrazovanju, stipendijama, poslovanju i


zapoljavanju u EU. Mjeseni e-bilten e
sadravati saeta izvjea o svim naim
aktivnosti te informacije o vanijim EU
zbivanjima, programima i fondovima.
Bilten je izraen uz pomo Ureda za udruge
Vlade Republike Hrvatske.
Moete nas pratiti i na drutvenim mreama:
Facebooku, Twiteru, Youtube-u.

Elektroniki bilten je redoviti dvomjeseni bilten


s vijestima o raznovrsnim aktivnostima Europe
Directa, ali i vijestima o Europskoj uniji, njezinim
politikama i institucijama.
Pokrenuli smo ovu publikaciju u svrhu to
objektivnijeg informiranja hrvatskih graana o
prilikama i pravima koja im se nude ulaskom RH

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod


EUROPE DIRECT Informativni centar Slavonski
Brod, vaa je lokalna kontakt toka za EU pitanja,
koja vam nudi informacije o EU.
EDIC Slavonski Brod dio je europske mree
informacijskih centara Europe Direct (EDIC),
osnovane u svrhu informiranja europskih
graana i promicanja graanskog sudjelovanja
na lokalnoj i regionalnoj razini.
EDIC su mjesta komunikacije svih institucija EUa s javnou i suradnje s drugim aktivnim

partnerima u informiranju; dopunjuju i podupiru


rad predstavnitava Europske komisije i
informacijskih ureda Europskog parlamenta na
lokalnoj i regionalnoj razini.
Tr e n u t n o i m a o k o 5 0 0 E u r o p e D i r e c t
Informacijskih centara u 28 zemalja lanica
Europske unije. Oni su veza izmeu stanovnika i
EU, osiguravaju graanima odgovore na sva
pitanja u svezi s EU. Mreom informacijskih
centara Europe Direct upravlja Europska
komisija.

europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

O JEZICIMA - JEZIK KOJI GOVORIMO DIO JE NAEG IDENTITETA

Europska unija potie svoje graane da govore i piu


vlastitim jezikom. Unija ujedno ohrabruje svoje
graane da ue i druge europske jezike, kako zbog
profesionalne i osobne pokretljivosti unutar
jedinstvenog trita, tako i zbog mogunosti
ostvarivanja meukulturalnih kontakata i
meusobnog razumijevanja.
Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24
slubena jezika bugarski, hrvatski, eki, danski,
nizozemski, engleski, estonski, nski, francuski,
njemaki, grki, maarski, irski, talijanski, latvijski,

litvanski, malteki, poljski, portugalski, rumunjski,


slovaki, slovenski, panjolski i vedski.
Prilikom pridruivanja Europskoj uniji svaka drava
odluuje koji e jezik upotrebljavati kao slubeni
jezik. Graani Europske unije tako mogu rabiti svoj
nacionalni jezik u komunikaciji s institucijama
Europske unije, kao to ga rabe u komunikaciji s
javnim slubama svoje drave.

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

PROMICANJE UENJA JEZIKA


Europski dan jezika temelji se na
inicijativi Vijea Europe i obiljeava se od
2001., koja je odlukom Europske unije i
Vijea proglaena Europskom godinom
jezika. U vie od deset godina koliko se
obiljeava Dan jezika svake godine
privlai zanimanje sve vie ljudi.

postanemo otvoreniji i tolerantniji


prema drugim kulturama, to je itekako
vano u sluaju Unije, koja se sastoji od
jezino, kulturno i povijesno razliitih
naroda. Samo potovanjem razliitosti
Europa moe imati bolju dijaloku
budunost.

Europska unija ima 24 slubena jezika,


60-ak regionalnih i manjinskih (kao to
su katalonski i velki) te vie od 175
imigrantskih jezika. Cilj je inicijative
Vijea Europe zatititi tu raznolikost i
poticati sve graane Unije da uz svoj
jezik naue bar jo jedan europski jezik.
To olakava ivot i rad u inozemstvu te
svakako poboljava interakciju i odnose
susjednih zajednica.

Poinje se od vrtia. Najpoznatiji EU


program EU koji neposredno potie
uenje europskih jezika jest Erasmus +;
on omoguuje studiranje u inozemstvu
za vie od 230.000 mladih svake godine.

Europski dan jezika podsjea nas na


vanost uenja jezika, potie nas na
uenje vie jezika kako lake
razumijevali razliite kulture, promie
bogatu jezinu i kulturnu raznolikosti
Europe te promovira cjeloivotno
uenje jezika u koli i izvan nje.

Eu ro p s k a u n i j a p o t ro i o t p r i l i k e
milijardu eura na godinu na taj i druge
programe Unije koji njezinim graanima
omoguuje da se odvae na struno
osposobljavanje i usavravanje u
inozemstvu te volontiranje.
Prosjean broj jezika koje uenici ue
tijekom srednjokolskog obrazovanja

Europska unija aktivno potie nastavu i


uenje stranih jezika kako bi graanima
pomogla da to lake i bolje
komuniciraju i razumiju jedni druge.
Viejezinost, kao sastavni dio drutva,
pomae Europskoj uniji u mirnom
suivotu ljudi iz razliitih dvojezinih
zajednica.
Uenje jezika takoer nas potie da

Izvor:
hplugin=1&ttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/refreshT
ableAction.do?tab=table&pcode=tps00056&language=
en

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

PROMICANJE UENJA JEZIKA - TOP 10 JEZIKA: ZNANJE KOJIM OSVAJATE CIJELI SVIJET
milijuna izvornih govornika ivi na cijelom svijetu, a
znanje jezika pomoi e vam ne samo u Latinskoj
Americi i panjolskoj ve i drugdje jer govornika ima
posvuda.
5) Arapski: meu najstarijim svjetskim jezicima
Oko 280 milijuna izvornih govornika arapskog jezika
ivi na svijetu u 26 razliitih zemalja. Razliitost
arapskih dijalekta ne olakava komunikaciju, no Bliski
Istok, Sjeverna Afrika, arapski poluotok i druge
islamske zemlje s otvorenim rukama doekat e vae
baratanje njihovim jezikom.
[URL] www.educentar.net/Vijest
Va mozak ne pita o kojem se jeziku radi, no odabir
moe bitno utjecati na posao, opu kulturu i bolju
komunikaciju sa strancima.
1) Kineski: jezik s najvie izvornih govornika
U Kini, Hong Kongu, Macau, Singapuru i na Tajvanu,
najmanje milijardu i 150 milijuna ljudi sporazumijeva
se na kineskom kao materinjem jeziku. Kineski koji se
ui diljem svijeta podrazumijeva mandarinski kineski
koji ete uiti u i hrvatskim kolama stranog jezika.
Poslovni svijet treba govornike ovog jezika, a s
jaanjem kineske ekonomije, raste i broj njihovih
turista.
2) Hindu je jedan od 22 slubena jezika u Indiji
Na hindu jeziku komunicira ak 366 milijuna ljudi uz
120 milijuna kojima je to drugi strani jezik. Pod
pojmom hindu jezika podrazumijeva se i
standardizirana verzija hindustanskog jezika koja je
1965. godine postala slubeni jezik Indije. Uiti ga
moete i u Hrvatskoj, no mali broj ljudi to (zasad) ini.
3) Engleski jezik dominira svjetskom
komunikacijom
Izvornih govornika ima oko 340 milijuna, no milijarde
govore engleski barem na osnovnoj razini i mnoge
ga liste svrstavaju u drugi jezik na svijetu. Zanimljivo
je da SAD, UK i Australija nemaju engleski kao
slubeni. Veina stanovnika zna engleski, a ukoliko to
nije sluaj, ovo je de nitivno pravi odabir za uenje.
Slubeno se govori u 105 zemalja na svijetu
4) Hablamos espanol? Najraireniji romanski
jezik na svijetu
panjolski jezik u Hrvatskoj su popularizirale
sapunice, a svi koji su nakon toga krenuli uiti jezik,
olakat e si komunikaciju u 21 zemlji. Od 322 do 358

6) Bengalski jezik govori se u Bangladeu, Indiji,


Nepalu i Singapuru
Jezik koji se kod gotovo ne koristi zasjeo je na esto
mjesto. Ima oko 207 milijuna govornika u osam
zemalja svijeta meu kojima je i Banglade.
7) Portugalski je slubeni jezik u 9 zemalja svijeta
Portugalski, jedan od omiljenijih jezika u Hrvatskoj,
govori se u 34 zemlje meu kojima su Brazil, Portugal
Angola i Mozambik. Ima 176 milijuna govornika.
Ukoliko krenete na teaj vjerojatno ete uiti
portugalsku varijantu koja se dijelom razlikuje od
one brazilske. (Saznajte vie o portugalskom).
8) Ruski je najei slavenski jezik
Najraireniji slavenski jezik na osmom je mjestu kao
slubeni jezik u etiri zemlje sa 167 milijuna
govornika, no koristi se diljem Sovjetskog saveza.
Takoer dobra poslovna opcija, posebice u turizmu
obzirom da Rusi nisu poznati kao vrsni poznavatelji
engleskog jezika.
9) Japanski je slubeni jezik samo u Japanu
'Jezik otok' mogli bi nazvati ovaj zanimljiv istonjaki
jezik koji u Hrvatskoj stjee svoje malobrojne, ali
predane poklonike. Ima 125 milijuna govornika,
odnosno milijun vie onih kojima je to drugi strani
jezik. (Saznajte vie o japanskom).
10) Njemaki je drugi najkoriteniji jezik na
internetu nakon engleskog
U Njemakoj, Austriji i Lihtentajnu njemaki je
glavni jezik, no postoji jo 40 zemalja gdje se govori.
Jednostavnost gramatike i sveprisutnost njemakog
jezika u naoj kulturi ine ga popularnim izborom koji
esto znai dodatnu prednost pri zapoljavanju.
Izvor: Nationsonline

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

JEZICI I EU
Devedeset milijuna, odnosno 18 % stanovnika
Europske unije, izvornih je govornika njemakog
jezika, ali njegova upotreba nije rairena izvan
Njemake i Austrije. Govori ga oko 90 miliona ljudi,
odnosno 18 % stanovnitva Europske unije. Stoga je
njemaki jezik na prvom mjestu kao materinji jezik u
Europskoj uniji. Preko 60 milijuna graana EU govori
francuski, engleski i talijanski jezik kao materinji jezik.
Kada je u pitanju uenje stranih jezika, onda je
engleski na prvom mjestu kao prvi strani jezik, jer ga
govori otprilike treina graana EU-a koristi se
daleko vie nego njemaki i ostali jezici Unije. Svega
10% populacije EU-a govori francuski i njemaki kao
pr vi strani jezik . K ao rezultat povijesnih i
zemljopisnih imbenika, ruski jezik je prvi ili drugi
strani jezik koji se govori u veini zemalja.
Nedavna istraivanja pokazuju da gotovo polovina
stanovnitva Europske unije dovoljno dobro poznaje
engleski jezik kako bi na njemu mogla komunicirati.
Zbog njegove prihvaenosti od strane mladih
engleski je postao lingua franca u Europskoj uniji.
Iako veina Europljana ui engleski kako prvi strani
jezi, te potom njemaki i francuski, to nije uvijek
najbolji izbor. Zbog poslovnog komuniciranja,
putovanja i najbre razmjene informacija, jezik
susjedne zemlje mogao bi biti najbolji izbor. Zato
Europska unija potie da ue dva strana jezika,
ukoliko mogu.
prema anketama Eurobarometra, 26% ispitanika
izjavilo je da uz materinji jezik govori jo dva
europska jezika, ali anketa pokazuje i to da vie od
polovice graana EU zna samo jedan jezik i na dri
uenje jo jednog jezika potrebnim.

multinacionalne kompanije trae viejezine


strunjake, a strani jezik je esto u internoj uporabi
iako su svi zaposleni, recimo, graani Hrvatske.
Znanje engleskog jezika gotovo da se
podrazumijeva, koliko i znanje materinskog, pa nita
od uspjeha bez poznavanja bar jo jednog svjetskog
jezika. Najmanje to se oekuje od graana Europske
unije je poznavanje, i u govoru i u pismu, dva strana
jezika, a tei se poznavanju etiri jezika!
Graanin EU trebao bi vladati materinskim,
engleskim, jezikom susjedne zemlje i jo jednim
jezikom EU, najbolje jezikom najjaeg poslovnog
partnera. Ali kao to Neil Madden, honorarni novinar
iz Strasbourgu kae jezina sposobnost donosi vie
od ekonomske koristi.
To nas potie da budemo vie otvoreni prema
drugima, njihovim kulturama i stavovima, a takoer
promie veu mentalnu eksibilnost doputajui
nam da imamo razliite sustave predoavanja i
eksibilnost perspektive. Ne bi trebali podcjenjivati
vrijednost uenja jezika koji nam daje uvid u ljude,
kulturu i obiaje drugih zemalja.
Ljudi koji mogu pouzdano komunicirati s ljudima
drugih kultura su vjerojatno tolerantniji. I zapamtite
da jednojezinost je biti ovisan o jezinoj
kompetenciji i dobroj volji drugih. Nauiti koristiti
neki drugi jezik je vie od usvajanja ove korisne
vjetine ono re ektira stav, potovanje identiteta i
kulture drugih i tolerancije razliitosti.

Globalizirani svijet, mobilnost, migracije, sve


zahtjevnije trite rada trai visokoobrazovane i
viejezine ljude. Osim europskih institucija, i

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

UZ EUROPSKI DAN JEZIKA

Odbor ministara odluio je proglasiti Europski dan


jezika koji se slavi 26. rujna svake godine. Odbor je
preporuio da se Dan organizira na decentralizirani i
eksibilan nain u skladu sa eljama i resursima
drava lanica, ime bi se omoguilo bolje de niranje
svojih vlastitih pristupa, te da Vijee Europe predloi
zajedniku temu svake godine. Odbor ministara
poziva Europsku uniju da se pridrui Vijeu Europe u
ovoj inicijativi. Za nadati se da e se Dan obiljeiti
suradnjom svih relevantnih suradnika.
Odluka Odbora ministara Vijea Europe, Strasbourg
(776. susret 6. 12.2001.) Da bi naglasili vrijednost
uenja jezika, Vijee Europe ustanovilo je Europski
dan jezika (EDL), koji se slavi svake godine 26. rujna.
Ideja EDL-a je ohrabriti 'viejezinost'. Nikada nije bilo
vie mogunosti za raditi ili studirati u drugoj
europskoj zemlji - ali nedostatak jezine
kompetencije sprjeava mnoge ljude da iskoriste ove
pogodnosti.
Globalizacija i oblici poslovnog vlasnitva znae da
graani sve vie trebaju poznavati vjetine stranih
jezika da bi uinkovitije radili u svojim zemljama.
Poznavanje samo engleskog jezika vie nije dovoljno.
Europa je bogata jezicima - postoji preko 225
autohtonih europskih jezika; i jo ih se vie govori
meu graanima ije su obitelji podrijetlom s drugih

EUROPSKI JEZINI PORTFOLIO


Europski jezini portfolio osmislilo je Europsko vijee,
tj. Odjel za jezinu politiku u Strasburgu. zamisao je
bila lansirati portfolio, u originalu ELP ili European
Language Portfolio, tijekom Europske godine jezika
(2001.) kao alat koji bi u europskim zemljama
djelovao kao potpora viejezinosti i
viekulturalnosti.
Europski jezini portfolio slui za dokumentiranje
vlasnikove jezine vjetine i iskustva u drugim
jezicima na sveobuhvatan, informativan,
transparentan i vjerodostojan nain; instrumenti
koje dokument sadri pomau vlasniku da prikae
svoj stupanj jezine kompetencije u uenju jednog ili
vie stranih jezika to mu moe pomoi da o tome
obavijesti onoga kome je to potrebno na detaljan i
meunarodno prihvaeni nain.
Zamiljeno je da se jezini portfolio koristi kao
pokazatelj vlasnikove jezine kompetencije u

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

kontinenata. To je vaan resurs koji treba priznati,


koristiti i njegovati.
Uenje jezika donosi pogodnosti i starima i mladima nikada niste prestari za nauiti jezik i uivati u
mogunostima koje to otvara. ak i ako samo znate
nekoliko rijei zemlje koju posjeujete (npr. tijekom
odmora), dovoljno vam je za uspostaviti nova
prijateljstva i kontakte.
Uenje jezika drugih naroda pomae nam u boljem
meusobnom razumijevanju i prevladavanju
kulturolokih razlika.
Ako elite razviti svoje jezine vjetine i saznati vie o
Europskom danu jezika, sljedee web stranice nude
korisne informacije:
www.coe.int/edl
- Europski dan jezik ukljuujui odjeljak za prijavu
dogaanja i mnogo korisnih sugestija i informacija;
www.coe.int/lang
- Odjel za jezinu politiku Vijea Europe, Strasbourg;
www.coe.int/portfolio
- Europski jezini portfolio;
www.ecml.at
- Europski centar za moderne jezike (Graz, Austria);
www.europass.cedefop.eu.int
- stranica Europass-a pri EU;
www.coe.int/minlang
- Europska povelja o regionalnim ili manjinskim
jezicima.

jednom ili vie stranih jezika pri promjeni kole,


prijelazu u vii stupanj kolovanja, na poetku teaja
stranog jezik a, na sastank u s agentom za
profesionalnu orijentaciju ili pri zamolbi za posao. U
svakom sluaju, moe koristiti i kao draga uspomena
vlasniku na jezike koje je uio i na stupanj jezine
kompetencije koji je svojim trudom sam postigao.
Osnovni princip jezinog portfolija jest da se svaka
vjetina vrjednuje, bez obzira je li steena u
formalnom ili neformalnom obrazovanju. Iskljuivo
je vlasnitvo uenika stranog jezika i on sam odluuje
to e stajati u portfoliju i koje e svoje radove priloiti
u jezini dosje.
Portfolio je usko povezan s jedinstvenim europskim
jezinim okvirom koji sadri opis sve etiri jezine
vjetine na est razliitih stupnjeva jezine
kompetencije prema kojima uenici na vrlo
jednostavan nain sami opisuju svoja postignua.
Jezini portfolio sastoji se od tri dijela: jezine
putovnice, jezine biogra je i dosjea.

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

EUROPSKA OZNAKA JEZIKA


Agencija za mobilnost i programe EU (Agencija)
raspisuje natjeaj za dodjelu Europske oznake jezika
za inovativne projekte u nastavi i uenju jezika.
Europska oznaka jezika za inovativne projekte u
nastavi i uenju jezika je nagrada koja potie nove
inicijative u podruju uenja i pouavanja, nagrauje
nove tehnike pouavanja jezika, promie i potie
uvoenje dobre prakse.
Priznanje je dostupno svim oblicima obrazovanja i
osposobljavanja, bez obzira na dob polaznika ili

UZ EUROPSKI DAN JEZIKA


U sedam zemalja Unije (Belgija, Nizozemska,
Njemaka, Italija, Luksemburg, Velika Britanija)
postoje tzv. europske kole Schola Europaea, u
kojima se glavni predmeti od 1. razreda osnovne
kole do mature predaju na slubenim jezicima EU.
Uenici u 2. razredu osnovne kole biraju drugi strani
jezik (engleski, njemaki, francuski...), a u trei
razredu trei strani jezik (nude se slubeni jezici EU).

NETO VIE O ENGLESKOM

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

primijenjenu metodu te se oslanja na poticanje


inovativnih pristupa u uenju jezika. Podupiranjem
inovativnih projekta na lokalnoj i nacionalnoj razini,
ovo priznanje ima svrhu podii standarde uenja
jezika u Europi.
Inicijativu koordinira Europska komisija, ali priznanje
dodjeljuje drava lanica koja s nacionalnim
odborom odluuje o kriterijima. Hrvatska se
pridruila inicijativi 2014. godine.
Za vie pogledaj na
http://www.mobilnost.hr/nio.php?n=221

Kao izborni mogu birati etvrti ili peti strani jezik. Na


kraju obrazovanja dobiva se europska matura,
priznata u svim zemljama lanicama, te u vicarskoj i
SAD-u. Meu zemljama lanicama vodee mjesto, s
obzirom na postotak stanovnika koji uz materinski
jezik ue dva ili vie stranih jezika, zauzimaju
Luksemburg, Nizozemska, Danska i eka (gotovo
100 posto graana), slijede Finska, Slovenija,
Slovaka i Rumunjska, a najmanje ih je u Velikoj
Britaniji (6,1 posto).

Engleski je zvanini jezik u 45 zemalja ali je govorni i


mnogim drugim zemljama.

Engleski je germanski jezik indo-europske porodice.


Po broju ljudi koji govore ovaj jezik on je drugi u
svijetu. Smatra se da postoji 300 miliona ljudi kojima
je engleski izvorni (native speakers), 300 miliona onih
kojima je on drugi i jo 100 miliona onih koji ga
koriste kao strani jezik.

Mandarin (kineski) govori najvie ljudi, meutim


engleski jezik je najraireniji i najvaniji jezik u svijetu.
Kada ovaj broj od 45 zemalja usporedimo sa 27, u
koliko drava je govorni jezik francuski,te 20 gdje je
panjolski, i 17 gdje je arapski govorni jezik, moemo
uvidjeti koliko je engleski jezik dominantan.

To je jezik nauke avijacije, raunarstva, diplomacije i


turizma. Polovina svih poslovnih ugovora je
sklopljena na engleskom, takoer, dvije treine
naunih dokumenata je pisana ovim jezikom.

Moda se oni koji govore francuski, panjolski i


arapski nee sloiti, ali engleski je na putu da postane
neslubeni meunarodni jezik cijelog svijeta.

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

UENJE RUSKOG JEZIKA


Koje jezike bi trebalo uvesti u obrazovni sustav radi
potreba trita rada, istraio je portal EduCentar na
vie od 450 ispitanika.
Veina ispitanika (39%) zalae se za uvoenje ruskog
jezika u kole jer je Rusija 'znaajno i veliko trite'.
Rusi zapoinju ekspanziju pa ga ve uim
komentira jedan od ispitanika, dok se drugi
nadovezuje da je u pitanju 'sve popularniji jezik'.
Treina ispitanika (30%) je meu ponuenim
odgovorima odabralo 'neto drugo', navodei pritom
jezike kao to su panjolski, talijanski, francuski i
njemaki.

UENJE KINESKOG JEZIKA


Groznica kineskog jezika'' postala je u Sloveniji sve
jaa jo otkako se 2010. otvorio Konfucijev institut u
ijim godinjim djelatnostima vezanim uz kinesku
kulturu sudjeluje vie od 4 000 ljudi.
Prva Konfucijeva uionica u Sloveniji otvorila se u
svibnju 2013. godine u Mariboru, a osnivanje
uionice u Ljubljani oznaava novi napredak u
uenju kineskog jezika u osnovnim i srednjim
kolama te djejim vrtiima u toj zemlji.

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

Zanimljiv je komentar jednog ispitanika koji smatra


da je potrebno uvoenje jezika koji vie nisu 'ivi'
kako bi se smanjila nepismenost: Dosta
nepismenosti. Latinski i starogrki, ne samo u
gimnazije nego u sve kole.
Malo vie od petine ispitanika (23%) je za uvoenje
kineskog jezika. Mislim da bi ga ve sada trebalo
uvesti u kole jer e u budunosti zasigurno biti 'broj
jedan' poslovni jezik.
Tek 8% ispitanika smatra da je u sadanjem ili
buduem poslovnom okruenju nuno poznavanje
japanskog jezika.

Uz to, kako navodi list Dnevik, uenje kineskog jezika


stimulira i Europska unija, kineski je nakon
panjolskog jezik koji kao strani jezik ui najvie ljudi
u SAD-u, u Rusiji ga ue u veini kola, a isto je
nedavno najavila i vedska vlada.
Izvor: /liderpress.hr/poslovna-znanja/slovenskiskolarci-ucit-ce-kineski-jezik/

Izvor: http://croatian.cri.cn/
Osim toga slovenski osnovci i gimnazijalci od idue
e kolske godine moi uiti kao fakultativni izborni
predmet kineski jezik, koji kao materinji upotrebljava
3 milijarde ljudi, a u kolama ga diljem svijeta ui jo
oko 40 milijuna.

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

EUROPSKI DAN JEZIKA OBILJEEN U BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI


26. rujna 2014. u Velikoj vijenici Brodsko-posavske
upanije, u Slavonskom Brodu, sveano su uruene
nagrade pobjednicima natjeaja Europska jezina
raznolikost izvor ogranienja ili bogatstva,
organiziranog povodom obiljeavanja Europskog
dana jezika.
Jezik se danas smatra kljunim elementom u
bogatstvu kulturnog nasljea Starog kontinenta, a
jezina razliitost poticateljem i uvarom europske
multikulturalnosti. Svake se godine 26. rujna diljem
Europe slavi Europski dan jezika - organiziraju se
razliita dogaanja, natjecanja, jezine uionice,
konferencije i medijski programi.
U obiljeavanju Europskog dana jezika sudjeluje
Republika Hrvatska, a od ove godine i Brodskoposavsk a upanija. Tim povodom, Europski
informacijski centar Slavonski Brod u suradnji s
Europskim domom Slavonski Brod, Brodskoposavskom upanijom, radijskom kuom Soundset
Brod, Pukim otvorenim uilitem Libar, Pukim
otvorenim uilitem Auto moto Nova Gradika i
kolom stranih jezika Lingua organizirao je
natjecanje u pisanju sastava za uenike osnovnih i
srednjih kola s podruja Brodsko-posavske upanije.

poslali svoje radove s jednom od predloenih tema.


NAGRAENI SU uenici osnovnih i srednjih kola:
1. mjesto - Maja Wiena Beni, Elektrotehnika i
ekonomska kola, Nova Gradika
2. mjesto - Domagoj Lovri, Tehnika kola, Slavonski
Brod
3. mjesto Nia Banjeglav, Elektrotehnika i
ekonomska kola, Nova Gradika
1. mjesto - Ivan etka, Osnovna kola "Bla
Tadijanovi", Slavonski Brod
2. mjesto - Petar Voinac, Osnovna kola "Josip
Kozarac", Slavonski amac
3. mjesto - Ema Mijatovi, Osnovna kola "Ivan
Filipovi", Velika Kopanica
Nagraenim uenicima nagrade je predali su
predstavnici Brodsko-posavske upanije - gospodin
Davor Vlaovi, zamjenik upana i Vladimir tefanek,
proelnik upravnog odjela za obrazovanje, sport i
kulturu, uz prisutnost lanova Parlamenta mladih
grada Slavonskog Broda, predstavnika Europskog
doma Slavonski Brod, Europskog informacijskog
centra Slavonski Brod i predstavnika medija.

Cilj je bio saznati miljenja uenika o tome je li jezina


raznolikost u Europi izvor ogranienja ili izvor
bogatstva? Kako jezici maloga govornoga podruja,
kakav je i hrvatski jezik, mogu opstati u procesima
globalizacije i jezine dominacije jezika velikoga
govornoga podruja? Smatraju li viejezinost
kulturnim bogatstvom koje moe obogatiti sve koji
ive u takvome okruju?
Veliki broj kola s podruja nae upanije odnosno
njihovi uenici su sudjelovali na ovom natjeaju i

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

JEZINA RAZNOLIKOST U EUROPI IZVOR OGRANIENJA ILI IZVOR BOGATSTVA?


Europska unija danas sadrava 28 zemalja lanica, 3
pisma, te uz to 24 slubena jezika. Prvi slubeni jezici
Europske unije proglaeni su jo 1958. godine: to su
bili nizozemski, francuski, njemaki i talijanski. Kako
se poveavao broj zemalja lanica, tako se kasnije
poveavao i broj slubenih jezika.
je speci ni dio odreene kulture koji svakom
podruju daje znaaj, posebnost i autonomiju.
Potjee iz davnina, a iz povijesnih izvora znamo da ga
nikada nije bilo lako iskorijeniti s podruja gdje je i
nastao. Spoznajui to, dolazimo do shvaanja da se
svaki jezik treba jednako potivati, upravo iz razloga
jer potivanje jezine raznolikosti predstavlja temelj
vrijednosti Europske unije. Zbog takvih, a i drugih
razloga, Vijee Europske unije odluilo je da se
institucije u Europskoj uniji mogu sluiti jezicima koji
su priznati u ustavima svih drava lanica pa ak i ako
to nisu slubeni jezici Europske unije.
No, sada se pitamo, predstavlja li nam ta viejezinost
problem ili prednost? Ogranienost ili svestranost?
to ako se nismo angairali u uenju stranih jezika,
mora li to odmah znaiti da e nam, prvenstveno, biti
puno tee pronai posao? Koje se kvalitete vie
gledaju i zar je zaista to toliko potrebno? Jeli ispravno
misliti da previe jezika u jednoj zajednici predstavlja
problem pri komunikaciji i da bi bilo najbolje odrediti
jedan slubeni jezik?Ta ista pitanja postavljaju se
kako u zaposlenju, tako i u obrazovanju.
Danas se sve vie upuuje na bitnu stranu uenja
stranih jezika. Jednostavno se ne moe odrediti samo
jedan ili dva slubena jezika iz razloga to bi to bilo
protiv ideologije koju zastupa Europsku uniju, a to je
da je svaki jezik jednako vaan. Odabravi samo
pojedini jezik kao glavni, dolazi do diskriminacije
ostalih jezika, smatrajui ih manje bitnima, to je
nedopustivo.
Koliko god jezici bili bitni, pria oko odabira samo
jednog slubenog jezika takoer proizlazi iz prie o
velikim trokovima na prevoenje i prevoditelje. Ono
to je s kulturnoga aspekta veliko bogatstvo, u
politikim sferama esto zna biti teret. Ta pria
dodue jo nije de nirana.
Ipak, uz sve to, pojedine zemlje, usprkos tome to su
lanice Europske unije, nisu u mogunosti da svim
svojim dravljanima omogue uenje stranih jezika.

to proizlazi iz toga? Proizlazi nemogunost


komuniciranja u stranim zemljama, to utjee i na
zapoljavanje, odnosno nezapoljavanje izvan
vlastite drave, a ak i unutar nje. Poveava se
ogranienje drutvene integracije, problema pri
obrazovanju u stranim dravama i mnogih drugih
stvari.
Naravno, za ljude koji su se nali u navedenim
situacijama, viejezinost predstavlja ogranienje, ali
razmiljajui globalno, ne moemo sloiti s tim.
Danas vie nije dovoljno znati samo materinji jezik,
ve se moramo prilagoditi ako elimo biti to
uspjeniji. Znanjem dvaju ili vie stranih jezika
otvaraju nam se razne mogunosti na svjetskom
tritu, pogotovo u ovo doba velike nezaposlenosti.
Ono nam omoguuje i konkurentnost na tritu te
daje stabilnost.
Prisjetimo se izreke 'na mladima svijet ostaje'. Iz tog
razloga se njima najvie treba omoguiti znanje vie
stranih jezika. Time je uvelike olakano i poboljano
obrazovanje, meusobno sporazumijevanje te
uvaavanje kulturolokih razlika. Jaaju se vjetine
mladih i gradi se vei potencijal. Upravo to su
prednosti koje se trebaju iskoristiti poto nam je
omogueno slobodno kretanje Europom.
Nakon gotovo svih nabrojanih koristi koje stjeemo
upoznavi se s razliitim jezicima, istaknula bih sada
na onu istinsku ljepotu i zanimljivost stranih jezika.
Svaki sa sobom nosi dio prie svoje zemlje, svaki je
poseban na svoj nain i koliko god neki bili slini,
opet su sami po sebi znaajni. Takoer je bitno
promicati razliitosti te poticati meukulturni
dijalog. Ne moemo viejezinost nikako nazvati
ogranienjem, svaki jezik ima svoje bogatstvo, a ako
se znamo koristiti s njih vie i mi postajemo bogatiji
znanjem i iskustvom. U nama je problem ako to
nismo spoznali,ne u postojanju vie jezika u jednoj
zajednici. Europska unija nam je omoguila da
budemo u doticaju s gotovo svim europskim
dravama i kada smo ve u svezi s toliko zemalja,
uenjem njihovih jezika pokazujemo odreeno
potovanje prema njima. To nikako ne treba
zanemariti.
Maja Wiena Beni, 1.mjesto

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

10

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

JEZINA RAZNOLIKOST EUROPE KAO KULTURNO BOGATSTVO SVIH KOJI IVE U TAKVOM OKRUENJU
Jezik svake lanice EU usko je povezan s narodom i
njegovom tradicijom. Mislim da jezik nije samo
sredstvo komunikacije nego i sredstvo spoznaje. Pa
tako na primjer mogu tvrditi da himna svake zemlje
ne bi zvuala tako sveano i ponosno na nekom
drugom jeziku kao na vlastitom.

plodovima u njemu, svaka voka ba kao svaka


lanica EU ima svoje slasne plodove, poutjelog lia,
koje opada kada zapue vjetar ili kakva druga
prirodna nepogoda. Sve se voke i meusobno tite
u nepogodnostima jer su pomno birane kao susjedi i
kao zajednica.

Ni na kojem drugom jeziku ovjek ne moe izraziti


svoju osobnost i kreativnost, pa ni osjeaje kao na
svom vlastitom jeziku. Iako smo svi uli da je francuski
jezik stvoren za zaljubljene, talijanski za raspjevane ili
da se na njemakom najbolje zapovijeda, miljenja
sam da je dobro sve to znati, prihvatiti, potovati i
posluiti se tim u nekom odreenom trenutku, ali
svoj jezik nikada ne zaboraviti.

Sunca im ne nedostaje, pa iako je neka voka vilja,


deblja, tanja, ira nia ili ak grmolika i bodljikava to
uope ne smeta da se ona druga savreno razvija. U
vonjaku se ljudi, ptice, kukci i svi drugi sluajni ili
namjerni posjetitelji ugodno osjeaju bilo da su tu u
prolazu ili ostaju due vremena.

Vjerujem da e te se sloiti sa mnom da svaka osoba,


ne samo u EU, ve u svijetu, u svakoj izgovorenoj rijei
htjela ona to ili ne unosi i dio sebe, nema glume, to
smo mi. Kod nauenog stranog jezika to znai
drugaije. I kad netko dobro vlada stranim jezikom,
to je pohvalno, i kad se trudi da to postigne i to je
pohvalno. Jezinu raznolikost treba zadrati.
Dobro je to jer onda svaka zemlja lanice EU na
vlastitom jeziku sudjeluje u raspravama i donoenju
odluka, zakona i slino. Na taj nain zapoljavaju se
prevoditelji pa se smanjuje nezaposlenost, a
odgovornim je osobama u svakom sluaju lake
misliti na materinjem jeziku. EU e se i u budunosti,
vjerujem iriti i primati nove lanice. Zadrati sva
svoja nacionalna obiljeja , ouvati kulturu, tradiciju,
jezik u takvom okruenju malih i velikih zemalja,
razliitih i istih interesa svakako nije jednostavno.
Treba puno mudrosti, rada i upornosti da se uspije. Ali
to i je ivot. Tako i mi mladi imamo izgleda za bolju
budunost, savladavajui razne prepreke, pomou
stranih jezika, pomaemo i drugima da naue i
upoznaju nae vrijednosti .

Ipak je priroda oko nas najsavrenije ustrojena, zato


se onda ne truditi da ju preslikamo meu nas? Ve
tisuljeima daje izvrsne rezultate.
Svakako u ovom ubrzanom ivotnom ritmu, gdje
globalizacija nemilosrdno kao poplava rui sve to joj
smeta, treba sauvati sve ama ba i one najmanje
jezike. Ako globalno to i nema neki veliki znaaj,
onome ije je to obiljeje identiteta i te kako puno
znai.
To je kao kap u moru. Ta jedna kap u moru nema neki
osobit znaaj u odnosu na njegovu mo i snagu,
dubinu i irinu, ali moda ba ta kap nosi kisik koji
ivot znai podvodnom ivotu, ili more bez te kapi
gubi slanost.
Neka stoga u Europskoj uniji, kao trajno bogatstvo
svih zemalja lanica zauvijek ivi svaki i najmanji jezik
na ponos onoga naroda komu pripada i na ponos
unije to je u tome uspjela.

Ivan etka, 1.mjesto

Dok ovo piem kroz prozor moje sobe pogled mi


see u vonjak i gle, pa to je ba kao EU. Dobro
odravani vonjak, velik,raznolik. Jesen bogata

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

11

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

RJENIK TURCIZAMA
Europski dom Slavonski Brod objavio je Rjenik
turcizama u okviru projekta Balkan Babel United
(Mladi na djelu suradnja sa susjednim zemljama
Europske unije multilateralne razmjene mladih).
Tijekom 8-dnevne razmjene mladi iz Hrvatske,
Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Grke, Turske te
Bosne i Hercegovine istraivali su europsko
graanstvo na regionalnoj razini, pronalazili rijei

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

koje se svakodnevne koriste u njihovim jezicima, a


koje su posuene iz turskog jezika za vrijeme
otomanskog razdoblja.
Takoer su istraivali ulogu otomanskog naslijea u
kontekstu europskog graanstva. Razmjena se
sastojala od predavanja, radionica, okruglih stolova i
svih oblika neformalnog druenja. Jedan od rezultata
njihovog zajednikog rada je rjenik turskih rijei
koje postoje u jezicima sudionika multilateralne
razmjene.

Publikaciju moete vidjeti na sljedeoj stranici: http://europski-dom-sb.hr/publikacije/rjecnik-turcizama/

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

12

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod

E-bilten, broj 6, studeni 2014.

Za vie informacija ili odgovore na sva pitanja vezana uz EU posjetite stranice sredinje informacijske
slube Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili nazovite 00 800 6 7 8 9 10 11.
Radno vrijeme EDIC-a Slavonski Brod za korisnike
ponedjeljak petak: 8.00 15.00 sati
Kontakt
EUROPE DIRECT Informacijski centar SLAVONSKI BROD
Antuna Barca 30, 35000 Slavonski Brod
Telefon: +385 35 415 190 | Mob: +385 99 555 1115
E-mail: europedirect@usrcu.eu

Web stranica EUROPE DIRECTA Slavonski Brod


Na web stranici moete pronai informacije o politikama, programima, fondovima i institucijama
Europske unije,internetskom pristupu web stranicama Europske unije,vaim pravima u Europskoj uniji,
lokalnim informacijskim/kontakt dogaajima vezanim uz EU, dokumentima i publikacijama EU-a,
drugim izvorima informacija, suradnji s drugim EU kontakt tokama na lokalnoj, regionalnoj i europskoj
razini,radionicama i teajevima prilagoenima potrebama graana.
Na njoj ete pronai i informacije o vanijim zbivanjima i dogaanjima koje smo organizirali ili ih
namjeravamo organizirati samostalno ili u suradnji s drugima.
Vie informacija potraite na sljedeoj poveznici: http://europedirect.usrcu.eu/

Web stranica Europe Directa Slavonski Brod

EUROPE DIRECT Informacijski centar Slavonski Brod | europedirect.usrcu.eu

13

EUROPEDIRECT

EUROPEDIREC T.USRCU.EU
Bilten ima samo informativni karakter i
ne odraava bezuvjetno zvanini stav
Europske unije niti Predstavnitva
Eu ro p s k e k o m i s i j e u R e p u b l i c i
Hrvatskoj. Sadraj biltena predstavlja
isk ljuivo odgovornost Europe
D i r e c t a I n fo r m a c i j s k o g c e n t r a
Slavonski Brod.
Bilten se moe nai na internetskoj
adresi http://europedirect.usrcu

Europe Direct Informacijski centar


Slavonski Brod su nancira Europska
unija.

KONTAKT
EUROPE DIRECT Informacijski centar
SLAVONSKI BROD
Antuna Barca 30, 35000 Slavonski Brod
Telefon: +385 35 415 190
Mob: +385 99 555 1115
E-mail: europedirect@usrcu.eu
Web: europedirect.usrcu.eu
FACEBOOK.com/EuropeDirectSlavonskiBrod

14