You are on page 1of 36

J. ule, D.

Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja


i stvarnost
UDK 343.8(4)EU
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013,061.1(4)EU
str. 715-750.

Primljeno 8. studenoga 2013.


Pregledni znanstveni rad

Josip ule *
Mr. sc. Danka Hrina **

PRIMJENA EUROPSKOG UHIDBENOG


NALOGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
- OEKIVANJA I STVARNOST
Europski uhidbeni nalog definira se kao nalog nadlenog pravosudnog tijela drave lanice za uhienje i predaju osobe koja se zatekne
u drugoj dravi lanici radi kaznenog progona ili izvrenja zatvorske
kazne ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode. Taj je nalog zamijenio postupak izruenja izmeu drava lanica postupkom predaje traene osobe izmeu pravosudnih tijela zasnovanim na naelu uzajamnog priznanja.
Promjenom Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj
76/10) stvorena je ustavna osnova za donoenje Zakona o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske unije
(Narodne novine broj 91/10, 81/13, 124/13) kojim je u hrvatsko zakonodavstvo implementirala Okvirna odluka Vijea Europske unije od
13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupku predaje
izmeu drava lanica (2002/584/JHA). Stupanjem na snagu tog Zakona 1. srpnja 2013. domaa pravosudna tijela, a posebno dravno
odvjetnitvo koje je preuzelo aktivnu ulogu u predmetima pravosudne
suradnje, suoila su se s novim oblicima pravosudne suradnje zasnovanim na naelu uzajamnog priznanja, naelu uinkovitosti i naelu
uzajamnog povjerenja.
Kako bi praktiarima olakali primjenu europskog uhidbenog naloga, autori u ovom radu analiziraju navedeni oblik pravosudne suradnje koristei se komparativnom i povijesnom metodom, kao i praksom
Suda Europske unije i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Josip ule, zamjenik glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske


Mr. sc. Danka Hrina, via dravnoodvjetnika savjetnica u Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske
**

715

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

1. UVOD
U uvodu e se ukratko prikazati predmet teme rada, metodologija koja e
se koristiti pri obradi teme i temeljeni razlozi zbog kojih je obraena navedena
tema.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji stupio je na snagu Zakon
o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske
unije (Narodne novine broj 91/10, 81/13, 124/13, dalje u tekstu ZPSKSD).
Tim Zakonom domae je zakonodavstvo usklaeno s pravnom steevinom
Europske unije (acquis communautaire) u dijelu kojim se regulira pravosudna
suradnja u kaznenim stvarima, odnosno u onom dijelu u kojem se primjenjuje
naelo uzajamnog priznanja na odluke stranih pravosudnih tijela donesene tijekom kaznenog postupka, kao i nakon njegova pravomonog okonanja. Prema
navedenom naelu, koje se smatra specifinou Europske unije i predstavlja
jednu od znaajnih originalnosti europskog prostora,1 odluka pravosudnog
tijela donesena u jednoj dravi lanici Europske unije (npr. EUN, odluka o
privremenom oduzimanju predmeta, odluka o privremenim mjerama osiguranja oduzimanja imovinske koristi, odluka o oduzimanju imovinske koristi,
presuda kojom je izreena zatvorska kazna ili druga mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode) izvrava se u drugoj dravi lanici Europske unije kao odluka njezinih pravosudnih tijela. Prema tome, pristupanjem Republike Hrvatske
Europskoj uniji Hrvatska je postala dio prostora slobode, pravde i sigurnosti u
kojem odluke pravosudnih tijela drava lanica Europske unije slobodno cirkuliraju izmeu pravosudnih tijela i izvravaju se sa to manje formalnosti.
Pravosudna tijela Republike Hrvatske suoila su se 1. srpnja 2013. s novim
oblikom pravosudne suradnje zasnovanom na uzajamnom povjerenju, koji je u
znaajnom dijelu zamijenio tradicionalnu meunarodnu pravnu pomo u kojoj
vanu ulogu kontrolora potovanja javnog poretka ima izvrna vlast. Upravo
su te okolnosti bile presudne u odabiru navedene teme s obzirom na izazove s
kojima su se suoila nadlena tijela Republike Hrvatske u podruju zaprimanja
i izvravanja europskog uhidbenog naloga, a posebice dravno odvjetnitvo
koje je preuzelo znaajnu ulogu u ovom novom obliku pravosudne suradnje.
Ova tematika smatra se relevantnom jer je pravosudna suradnja s dravama
lanicama Europske unije jo uvijek strana hrvatskim pravosudnim tijelima,
posebno praksa Suda Europske unije. Time je ujedno dan i odgovor na pitanje
koja je metodologija koritena pri izradi ovog rada: rije je o analizi domae
sudske prakse, prakse Suda Europske unije, statistikih podataka i komparativnih rjeenja.

Pradel, Jean, Corstens Geert, Vermeulen Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris, str. 607.

716

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

2. EUROPSKI UHIDBENI NALOG - POJAM I POSTUPAK


IMPLEMENTACIJE U OKVIRU EUROPSKE UNIJE
U ovom poglavlju pojmovno e se definirati europski uhidbeni nalog (dalje u tekstu: EUN) i prikazat e se razvoj ovog oblika pravosudne suradnje u
okviru Europske unije, uzimajui u obzir oblike meunarodne pravne pomoi
koje je on zamijenio. Ujedno e se upozoriti na probleme s kojima su se druge
drave lanice suoile prilikom implementacije Okvirne odluke o europskom
uhidbenom nalogu, kao i na zakonodavne promjene provedene u pojedinim dravama lanicama radi to dosljednije transpozicije odredaba Okvirne odluke
u nacionalna zakonodavstva.
2.1. Europski uhidbeni nalog - pojmovno odreenje i povijesni razvoj
Ovaj oblik pravosudne suradnje (ili kako ga neki autori nazivaju instrument pravosudne suradnje) nesporno je najbolji i najuspjeniji primjer primjene naela uzajamnog priznanja.2
Naelo uzajamnog priznanja u okviru Europske unije prvotno je prihvaeno
u presudi Suda Europske unije u predmetu Cassis de Dijon,3 a potom je njegova primjena proirena i na podruje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Ovo je naelo postupno razraeno poevi od sastanka Europskog vijea
odranog u Cardiffu 15. i 16. lipnja 1998., preko Programa mjera za primjenu
naela uzajamnog priznanja usvojenog u prosincu 2000., do Hakog programa
koji je razradilo Europsko vijee u Bruxellesu 4. i 5. studenoga 2004. Naelom
uzajamnog priznanja olakana je pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, to
je doprinijelo stvaranju prostora slobode, sigurnosti i pravde, definiranog lankom 29. Ugovora o Europskoj uniji, u kojem ne postoje granice izmeu drava
lanica koje ine jedinstveni pravosudni prostor u kojem odluke pravosudnih tijela slobodno cirkuliraju. Stoga vie ne postoje odnosi izmeu suverenih drava,
ve samo odnosi izmeu pravosudnih tijela drava lanica zasnovani na uzajamnom povjerenju.4 Vijee Europske unije osiguralo je donoenjem okvirnih odluka uinkovitu primjenu naela uzajamnog priznanja i time izbjeglo dugotrajni
postupak ratifikacije i mogunost stavljanja rezervi na pojedine odredbe.
2

Ibid., str. 611.


U ovoj presudi (broj 120/78 od 20. veljae 1979.) Sud Europske unije je utvrdio da svaki
proizvod zakonito proizveden u jednoj dravi lanici, u skladu s propisima i tradicionalnim
proizvodnim procesima u toj dravi lanici, bit e prihvaen na tritu svake druge drave lanice. (Pradel, Jean; Corstens, Geert; Vermeulen, Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris, str. 607.)
4
Pradel, Jean; Corstens, Geert; Vermeulen, Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.
DALLOZ, Paris, str. 608.
3

717

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Kada se govori o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika u postupku,


njihova primjena vee se uz naelo razmjernosti. Prema tom naelu tea mjera
nee se primijeniti ako se ista svrha moe postii primjenom blae mjere, a
to u konkretnom sluaju znai da se mjera istranog zatvora nee primijeniti
ako se prisutnost okrivljenika moe osigurati primjenom mjera opreza ili jamstva. Primjena naela razmjernosti na mjere osiguranja prisutnosti u kaznenom
postupku izreene osobama koje se nalaze na podruju druge drave lanice
Europske unije u okviru pravosudne suradnje osigurava se sljedeim okvirnim
odlukama: Okvirnom odlukom Vijea Europske unije 2002/584/PUP od 13.
lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje izmeu
drava lanica (dalje u tekstu: Okvirna odluka o EUN) te Okvirnom odlukom
Vijea Europske unije 2009/829/PUP od 23. listopada 2009. o primjeni naela
uzajamnog priznanja na mjere nadzora meu dravama lanica Europske unije
kao alternative privremenom pritvoru.
Okvirna odluka o EUN rezultat je pripremih radova zapoetih u srpnju
2000. ijem je relativno brzom okonanju pridonio teroristiki napad na
Sjedinjene Amerike Drave 11. rujna 2001.
Sukladno lanku 1. Okvirne odluke o EUN, europski uhidbeni nalog je
pravosudna odluka, odnosno nalog nadlenog pravosudnog tijela drave lanice za uhienje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj dravi lanici radi
kaznenog progona ili izvrenja zatvorske kazne ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode. Primjena tog instrumenta kaznenopravne suradnje zasniva
se na obvezi svake drave lanice da, temeljem naela uzajamnog priznanja i
sukladno odredbama Okvirne odluke, izvri propisano izdani EUN.
Ovom Okvirnom odlukom rije izruenje, tradicionalno povezana s izvrnom vlau, zamijenjena je rijeju predaja.
Okvirna odluka o EUN imala je cilj ujednaiti zakonodavstvo drava lanica Europske unije u podruju ekstradicijskog prava. Donesena je na temelju
lanka 31. stavka 1. toaka a i b Ugovora u Europskoj uniji.5 Stoga Okvirna
odluka o EUN u lancima 11. do 30. propisuje postupak predaje traene osobe izmeu drava lanica te se u tom smislu znatno razlikuje od Konvencije
Vijea Europe o izruenju iz 1957. godine koja je reguliranje postupka izruenja prepustila dravama strankama.
Iako je ova Okvirna odluka jedina okvirna odluka koju su implementirale
sve drave lanice, ona nije pravovremeno implementirana u svim dravama
lanicama Europske unije.6
5
Prema tim odredbama zajednika aktivnost drava lanica Europske unije na podruju
pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ukljuuje i pojednostavljenje postupka izruenja
izmeu drava lanica.
6
Okvirnu odluku Vijea Europske unije 2002/584/PUP nisu pravovremeno transponirale u domae zakonodavstvo Savezna Republika Njemaka, Francuska Republika i Talijanska

718

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Republika Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora, u okviru ispunjavanja


mjerila iz Poglavlja 24: Pravda, sloboda i sigurnost, koja se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, transponirala u svoje zakonodavstvo
osim Okvirne odluke o EUN, jo sedam okvirnih odluka Vijea Europske unije kojima se regulira jo est oblika pravosudne suradnje.7 Navedene okvirne
odluke transponirane su u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama Europske unije (dalje u
tekstu ZPSKSD). Taj je Zakona objavljen u Narodnim novinama broj 91/10,
izmijenjen je prije stupanja na snagu, odnosno prije pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji. Donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama
ZPSKSD objavljenog u Narodnim novinama u lipnju 2013., broj 81/13, u hrvatsko su zakonodavstvo transponirani sljedei akti Europske unije: Okvirna
odluka Vijea Europske unije 2009/829/PUP od 23. listopada 2009. o primjeni
naela uzajamnog priznanja odluka o mjerama nadzora meu dravama lanicama Europske unije kao alternative privremenom pritvoru, Odluka Vijea
Europske unije 2002/187/PUP od 28. veljae 2002. kojom se osniva Eurojust
s ciljem jaanja borbe protiv tekih kaznenih djela kako je posljednji put izmijenjena Odlukom Vijea Europske unije 2009/426/PUP od 26. prosinca 2008.
o jaanju Eurojusta i Direktiva 2012813/EU Europskog parlamenta i Vijea od
22. svibnja 2012. o pravu na obavijest u kaznenom postupku te je postupanje
pravosudnih tijela u predmetima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima
s dravama lanicama Europske unije usklaeno sa Zakonom o kaznenom
postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12,
56/13). ZPSKSD je ponovo izmijenjen tri mjeseca nakon stupanja na snagu.
Zakon o izmjenama i dopunama ZPSKSD objavljen je 4. listopada 2013. u

Republika (prema lanku 24. Okvirne odluke drave lanice bile su obvezne implementirati
ovu Okvirnu odluku do 31. prosinca 2003.).
7
Okvirna odluka Vijea Europske unije 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvrenju naloga za osiguranje imovine i dokaza u Europskoj uniji, Okvirna odluka Vijea Europske unije
2005/214/PUP od 24. veljae 2004. o primjeni naela uzajamnog priznanja novanih kazni,
Okvirna odluka Vijea Europske unije 2006/783/PUP o primjeni naela uzajamnog priznanja
naloga za oduzimanje, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/909/PUP od 27. studenoga
2008. o primjeni naela uzajamnog priznanja presuda u kaznenim stvarima kojima se izriu
kazne zatvora ili mjere koje ukljuuju oduzimanje slobode s ciljem izvrenja u Europskoj uniji, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/947/PUP od 27. studenoga 2008. o primjeni
naela uzajamnog priznanja presuda i uvjetnih osuda s ciljem nadzora uvjetnih mjera i alternativnih sankcija, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2008/978/PUP od 18. prosinca
2008. o europskim nalozima za pribavljanje predmeta, dokumentacije i podataka za koritenje
u kaznenim postupcima, Okvirna odluka Vijea Europske unije 2009/299/PUP od 26. veljae 2009. o izmjenama i dopunama okvirnih odluka 2002/584/PUP, 2005/214/PUP, 2006/783/
PUP, 2008/909/PUP i 2008/947/PUP radi jaanja procesnih prava osoba i promicanja primjene
naela uzajamnog priznanja odluka donesenih povodom suenja u odsutnosti.

719

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Narodnim novinama broj 124/13 te sadrava samo jedan lanak o brisanju


lanka 132.a stavka 3. ZPSKSD kojim je vremenski ograniena primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj.8 Istie se da taj lanak stupa
na snagu tek 1. sijenja 2014.
Zakon o izmjenama i dopunama ZPSKSD izazvao je polemike u strunoj
javnosti budui da su odredbe okvirnih odluka kojima se propisuju razlozi za
odbijanje priznanja i izvrenja odreene odluke u podruju pravosudne suradnje (europskog uhidbenog naloga, naloga za osiguranje imovine ili dokaza,
naloga za oduzimanje imovine, odluke o novanoj kazni, probacijske odluke, odluke o mjerama nadzora, presude kojom je izreena kazna zatvora ili
mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode) implementirane tako da su pojedini
tzv. fakultativni razlozi normirani kao obligatorni razlozi za odbijanje izvrenja. Na opisani nain te su odredbe implementirane i u drugim dravama
lanicama Europske unije koje poput Republike Hrvatske pripadaju krugu
zemalja tzv. kontinentalne pravne tradicije kojima je imanentno naelo legaliteta (primjerice Savezna Republika Njemaka, Republika Austrija, Republika
Slovenija). Takva implementacija izazvala je otre kritike Europske komisije,
no to nije utjecalo na drave lanice da u svojima zakonodavstvima provedu
odgovarajue normativne promjene sukladno izvjeima Europske komisije.
Ovaj problem detaljnije e se obraditi u iduem poglavlju.

2.2. Implementacija Okvirne odluke o EUN


Na poetku ovog poglavlja potrebno je istaknuti da su Okvirnom odlukom
o EUN neka temeljna naela ekstradicijskog prava ukinuta (zabrana izruivanja za politika, vojna i fiskalna kaznena djela, zabrana izruivanja vlastitih dravljana) ili izmijenjena (ograniena primjena naela specijalnosti, naputanje
naela obostrane kanjivosti za 32 kaznena djela inkriminirana prema pravu
drave izdavanja iz lanka 2. stavka 2. Okvirne odluke, oslabljuje se naelo
obostrane kanjivosti u odnosu na kaznena djela za koja je prema pravu drave
izdavanja propisana kazna u trajanju od 12 ili vie mjeseci ili izreena kazna
zatvora u trajanju od etiri mjeseca ili vie, a koja su kanjiva prema pravu
drave izvrenja, neovisno o propisanom zakonskom maksimumu)9, zbog ega
je njezina implementacija u nacionalna zakonodavstva bila oteana.

8
lanak 132.a stavak 3. ZPSKSD (Narodne novine broj 91/10, 81/13): Europski uhidbeni nalog izvrit e se u odnosu na kaznena djela poinjena nakon 7. kolovoza 2002.
9
Krapac, Davor, Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006., str. 93.

720

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Ustavni sudovi pojedinih drava lanica10 proglasili su neustavnim nacionalne zakone kojima se normira postupak predaje na temelju europskog uhidbenog naloga kao zamjena za tradicionalni postupak izruenja zbog krenja
temeljenih ustavnih naela: zabrane izruivanja vlastitih dravljana i naela
zakonitosti.11
Vezano uz povredu naela zakonitosti (nullum crimen, nulla poena sine
lege), Sud Europske unije je u presudi od 3. svibnja 2007., broj: C-303/05, donesenoj u prethodnom postupku iniciranom na zahtjev belgijskog Arbitranog
suda, utvrdio da, iako lista kaznenih djela iz lanka 2. stavka 2. Okvirne odluke o EUN ne sadrava jasan i odreen opis kaznenih djela (lex certa i lex
stricta), time nije povrijeeno naelo zakonitosti budui da je rije o katalogu
kaznenih djela koji obuhvaa kaznena djela inkriminirana pravom drave izdavanja usklaenim s pravnim naelima iz lanka 6. Ugovora o Europskoj
uniji. Sud je ujedno utvrdio da takvim iskljuenjem obveze provjeravanja obostrane kanjivosti nije povrijeeno naelo jednakosti i zabrane diskriminacije
budui da je razliito postupanje prema osobama koje se trae zbog taksativno
navedenih kaznenih djela objektivno opravdano jer se radi o tekim kaznenim
djelima od posebnog interesa za Europsku uniju.
Osim zbog naputanja naela obostrane kanjivosti s obzirom na katalog djela iz lanka 2., ova Okvirna odluka izazvala je otre kritike i zbog
obveze predaje vlastitih dravljana,12 koja nije njome izriito regulirana,
10

Vrhovni sud Poljske je 27. travnja 2005. ukinuo zakon kojim je Poljska u svoje zakonodavstvo transponirala Okvirnu odluku o EUN, a Savezni ustavni sud Savezne Republike
Njemake je 27. srpnja 2005. ukinuo zakon kojim je u njemako zakonodavstvo implementirana ova Okvirna odluka.
11
lanak 2. stavak 2. Okvirne odluke o EUN taksativno navodi 32 kaznena djela za koja
se u dravi izdavanja moe izrei kazna zatvora ili mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode
u trajanju od tri godine ili vie i za koja e drava izvrenja izvriti zaprimljeni europski
uhidbeni nalog bez provjeravanja obostrane kanjivosti. Naime, rije je o kaznenim djelima
kojima se tite pravna dobra od posebnog interesa za Europsku uniju (ivot, tjelesni integritet,
spolni integritet, zdravlje, privatno vlasnitvo, kulturna dobra, gospodarstvo, okoli), a ukidanje obostrane kanjivosti izraz je visokog stupnja povjerenja i solidarnosti izmeu drava lanica. Kako su nazivi tih kaznenih djela vie terminoloki negoli pravni, i kao takvi nedovoljno
odreeni (npr. terorizam, varanje, sabotaa), neke drave lanice, poput Kraljevine Belgije,
prilikom implementacije te odredbe u domae zakonodavstvo precizirale su njihovo znaenje
pozivanjem na pojedine odredbe kaznenog zakonodavstva kako bi se izbjegli problemi prilikom supsumiranja odreenog injeninog opisa pod jednu od tih kategorija kaznenih djela.
12
Savezni ustavni sud Savezne Republike Njemake odlukom broj: 2 BvR 2236/04 od 18.
srpnja 2005. proglasio je njemaki zakon kojim je implementirana Okvirna odluka o EUN
protivnim lanku 16. stavku 2 (ovim lankom je ustavna zabrana izruivanja vlastitih dravljana ograniena tako da je njime propisana mogunost da se zakonom odrede iznimke od navedene zabrane radi predaje traene osobe na temelju europskog uhidbenog naloga ili njezina
izruenja nekom meunarodnom sudu ako je pritom zajamena vladavina zakona) i lanku
19. stavku 4. Saveznog ustavnog zakona i time nitavim. Povredu lanka 16. stavka 2. u vezi s

721

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

ve proizlazi iz lanka 4. toke 6. i lanka 5. toke 3. Okvirne odluke o


EUN. 13
Cjelovit i detaljan uvid u implementaciju i praktinu primjenu Okvirne odluka o EUN u nacionalna zakonodavstva drava lanica Europske unije daju
izvjea Europske komisije. Ta izvjea Europska komisija izrauje na temelju
lanka 34. Okvirne odluke o EUN prema podacima koje su drave lanice dostavile Glavnom tajnitvu Vijea Europske unije. Prema izvjeu Europske komisije o implementaciji Okvirne odluke o EUN iz 2007. godine (COM (2011)
11. travnja 2011.), uzimajui u obzir statistike podatke u razdoblju od 2005. do
2009. godine, drave lanice izdale su 54 689 odnosno izvrile 11 630 EUNova, pri emu je izmeu 51% i 62% traenih osoba pristalo na predaju, u kojim
je sluajevima postupak predaje trajao od 14 do 17 dana. Postupci predaje u
kojima osoba nije pristala na predaju trajali su u prosjeku 48 dana.
Usprkos navedenom, sustav europskog uhidbenog naloga daleko je od savrenog. Prema izvjeima Europske komisije iz 2005. godine i 2006. godine,
dio drava lanica ograniio je vremensko ili materijalno podruje primjene
europskog uhidbenog naloga.14 Iako je Okvirnom odlukom postupak predaje postao iskljuivo pravosudni postupak, pojedine su drave lanice, poput
Kraljevine Danske, odredile tijelo izvrne vlasti kao tijelo nadleno za izdavanje i izvrenje europskog uhidbenog naloga.
Izvjea su ujedno pokazala da su pojedine drave lanice implementirale
lanak 4. Okvirne odluke o EUN, koji propisuje tzv. fakultativne razloge za
lankom 20. stavkom 3. Saveznog ustavnog zakona Savezi ustavni sud utvrdio je u injenici to
je implementacijski zakon pravosudnim tijelima otvorio prostor diskrecijske ocjene ne odredivi pritom njezine okvire, a povredu lanka 19. st. 4. Saveznog ustavnog zakona utvrdio je u
injenici to je implementacijski zakon, sukladno Okvirnoj odluci, proirio diskrecijske ovlasti Glavnog dravnog odvjetnitva za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga, a nije
predvidio mogunost sudske kontrole odluke o izvrenju naloga. Krapac, Davor, Meunarodna
kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006., str. 94.
13
Prema toki 6. lanka 4. Okvirne odluke o EUN, ako je nalog izdan radi izvrenja kazne
zatvora, a traena osoba je dravljanin drave izvrenja ili prebiva u njoj, nadleno pravosudno
tijelo drave izvrenja moe odbiti izvrenje naloga ako drava izvrenja preuzme izvrenje te
kazne zatvora u skladu sa svojim domaim pravom. Prema toki 3. lanka 5. Okvirne odluke o
EUN, ako je osoba ija se predaja trai europskim uhidbenim nalogom radi voenja kaznenog
postupka dravljanin drave izvrenja ili prebiva na njezinu dravnom podruju, predaja osobe
moe, sukladno pravu drave izvrenja, biti uvjetovana njezinim premjetajem u dravu izvrenja radi izdravanja kazne zatvora koja joj je izreena u dravi izdavanja.
14
Pojedine drave lanice ograniile su primjenu europskog uhidbenog naloga protivno
Okvirnoj odluci, tako primjerice Ujedinjeno Kraljevstvo i Kraljevina Nizozemska nisu potovale odredbe Okvirne odluke kojima se regulira vrsta i visina izreene sankcije za koju se
moe izdati europski uhidbeni nalog. Nadalje, Poljska i Kraljevina Belgija proirile su katalog kaznenih djela u odnosu na koja se primjenjuje naelo obostrane kanjivosti, a Talijanska
Republika nije u svom implementacijskom zakonodavstvu ukinula primjenu naela obostrane
kanjivosti na katalog od 32 kaznena djela iz lanka 2. Okvirne odluke

722

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

odbijanje izvrenje europskog uhidbenog naloga, na nain koji je izazvao kritike Europske komisije. Naime, prilikom implementacije te odredbe, zakonodavci pojedinih drava lanica dispozitivnost su shvatili tako da su sve ili neke
od navedenih razloga za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga transponirali u domaa zakonodavstva kao obligatorne razloge. Na taj nain pojedine drave lanice poveale su broj obligatornih razloga za odbijanje izvrenja
naloga ograniivi time diskrecijske ovlasti nadlenih pravosudnih tijela.
Prema izvjeima Europske komisije, pojedine drave lanice, propisujui
razloge za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga, izale su iz okvira predvienih Okvirnom odlukom. Tako je dvije treine drava lanica kao
razloge za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga predvidjelo krenje ljudskih prava, odnosno postojanje diskriminacije (tzv. antidiskriminacijska klauzula). Zbog postojanje uzajamnog povjerenja izmeu drava lanica
Europske unije opisane okolnosti mogle bi se pojaviti kao razlozi za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga samo u izvanrednim okolnostima.
Govorei o proirivanju razloga za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog
naloga, valja napomenuti da su drave poput Kraljevine Danske, Talijanske
Republike, Malte, Kraljevine Nizozemske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva
kao razloge za odbijanje izvrenja EUN propisale politike razloge, zatitu
nacionalne sigurnosti te osobne okolnosti traene osobe (osobne ili obiteljske
prilike).
Izvjea Europske komisije pokazala su da drave lanice razliito pristupaju obvezi predaje vlastitih dravljana.15 Veina drava lanica dala je prednost preuzimanju izvrenja strane kaznene presude kojom je izreena kazna
zatvora vlastitom dravljaninu pred njegovom predajom radi izvrenja sankcije
(lanak 4. toka 6. Okvirne odluke), odnosno predaja vlastitog dravljanina
radi voenja kaznenog postupka u drugoj dravi lanici uvjetovana je njegovim premjetajem u dravu njegova dravljanstva nakon pravomonog okonanja postupka radi nastavka izdravanja kazne zatvora (lanak 5. toka 3.
Okvirne odluke).16
Nadalje, izvjea su upozorila na probleme u praksi vezane uz prosljeivanje europskog uhidbenog naloga. Naime, Okvirna odluka ne propisu15

U pojedinim dravama lanicama Europske unije Ustavni sudovi su ukinuli implementacijske zakone kao neustavne, to je rezultiralo prekoraenjem roka za implementaciju propisanog lankom 34. Okvirne odluke. Tako su primjerice poljski Ustavni sud, njemaki Ustavni
sud i Ustavni sud Cipra utvrdili da implementacijski zakoni navedenih drava nisu ustavni jer
doputaju izruivanje vlastitih dravljana.
16
Kraljevina Nizozemska uvjetovala je predaju vlastitih dravljana radi voenja kaznenog
progona u drugoj dravi lanici postojanjem obostrane kanjivosti. Ratio takve transpozicije
lanka 5. toke 3. Okvirne odluke je mogunost preuzimanje izvrenja strane kaznene presude
nakon pravomonog okonanja postupka, to ne bi bilo mogue ako djelo nije kanjivo po
pravu drave izvrenja.

723

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

je da se upozorenje NCB Interpola, za razliku od upozorenja poslanog tzv.


Schengenskim informacijskim sustavom (dalje u tekstu: SIS), smatra zahtjevom za privremeno uhienje. Problemi su uvjetovani injenicom to sve drave lanice Europske unije ne pripadaju schengenskom prostoru te stoga nisu
uvele Schengenski informacijski sustav pa se za odailjanje i zaprimanje europskog uhidbenog naloga i dalje koriste kanalima NCB Interpola.
S obzirom na ulogu Eurojusta17 u postupku izvravanja EUN-a, 19% svih
predmeta Eurojusta u 2008. i 2009. odnosi se na EUN. Problemi na koje
upozorava Eurojust mogu se svesti na: odbijanje predaje vlastitih dravljana,
nepostojanje pravne osnove za premjetaj vlastitih dravljana nakon pravomonosti osuujue presude, nedovoljnu primjenu naela razmjernosti u dravi izdavanja, pravne uinke naela specijalnosti, presude donesene in absentia,
razlike u pravnim sustavima u pogledu propisivanja doivotne kazne zatvora,
nepotpunu dokumentaciju, probleme s prijevodom, nepotovanje rokova za dostavu izvornika prevedenog EUN te na razlike koje proizlaze izmeu drave
common law pravne tradicije i drava kontinentalne pravne tradicije.

2.3. Potovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u postupku


predaje na temelju europskog uhidbenog naloga
Potovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u postupku predaje na temelju europskog uhidbenog naloga zajameno je lankom 3. stavkom 1. Okvirne
odluke o EUN. Prema tom lanku odredbama ove Okvirne odluke ne dovode
se u pitanje obveze drava lanica da potuju temeljna prava i pravna naela
zajamena lankom 6. Ugovora o Europskoj uniji i Poveljom Europske unije o
temeljenim pravima, posebno njezinom glavom VI.
Zanimljivo je da Okvirna odluka pitanje zatite ljudskih prava uglavnom
obrauje u svojoj preambuli (tokama 10., 12. i 13.).
Toka 12. preambule Okvirne odluke izriito propisuje da se odredbe
Okvirne odluke ne smiju tumaiti tako da se zabranjuje odbijanje predaje traene osobe ako postoje objektivne okolnosti koje upuuju na to da je EUN
17

Prema lanku 16. stavku 3. Okvirne odluke o EUN: U sluaju sukoba izmeu europskog uhidbenog naloga i zahtjeva za izruenje koji je podnijela trea drava, odluku o tome
ima li prednost europski uhidbeni nalog ili zahtjev za izruenje nadleno tijelo drave izvrenja donijet e uzimajui u obzir sve okolnosti, posebno one navedene u stavku 1. i mjerodavnim konvencijama. Prema lanku 17. stavku 7. Okvirne odluke o EUN: Kada u iznimnim
okolnostima drava lanica ne moe potovati rokove predviene ovim lankom, o tome e
izvijestiti Eurojust, navodei razloge za nepotovanje roka. Nadalje, drava lanica koja se u
postupku izvravanja EUN-a susrela s uestalim nepotovanjem rokova od strane druge drave
lanice o tome e obavijestiti Vijee radi ocjene implementacije Okvirne odluke Vijea EU na
razini te drave lanice.

724

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

izdan radi progona ili kanjavanja osobe zbog njezina spola, rase, vjeroispovijedi, etnikog porijekla, dravljanstva, jezika, politikog miljenja ili spolne
orijentacije odnosno da bi njezin poloaj mogao biti otean zbog nekog od tih
razloga. Ista toka preambule propisuje da Okvirna odluka ne sprjeava drave
lanice da primjenjuju svoja ustavna pravila koja reguliraju pravo na pravino
suenje, slobodu udruivanja, slobodu tiska i slobodu izraavanja miljenja.18
Prema toki 13. preambule Okvirne odluke, nitko ne smije biti udaljen, protjeran ili izruen u dravu u kojoj mu prijeti ozbiljna opasnost da e biti podvrgnut smrtnoj kazni, torturi ili drugom nehumanom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Dio ove toke sadrajno odgovara lanku 3. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda19 koja je esto predmet
prakse Europskog suda za ljudska prava u postupcima izruenja.
Toka 10. preambule Okvirne odluke propisuje mogunost suspenzije drave lanice iz lanstva Europske unije zbog opetovanog krenja ljudskih prava
zajamenih lankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji.
Slijedom navedenog, a s obzirom na to da tekst Okvirne odluke izriito ne
propisuje krenje ljudskih prava kao razlog za odbijanje izvrenja europskog
uhidbenog naloga, postavlja se pitanje mogu li pravosudna tijela drava lanica Europske unije odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga zbog krenja
ljudskih prava. Kako obveza potovanja ljudskih prava i sloboda propisana nacionalnim ustavima drava lanica i meunarodnim ugovorima ima po pravnoj snazi prednost pred odredbama Okvirne odluke, a posebno pred odredbama nacionalnog zakona kojima je ona implementirana, valja zakljuiti da su
nadlena pravosudna tijela drava lanica obvezna odbiti izvrenje europskog
uhidbenog naloga zbog krenja ljudskih prava.

3. PRIMJENA EUROPSKOG UHIDBENOG NALOGA U


REPUBLICI HRVATSKOJ
U ovom poglavlju prikazat e se primjena europskog uhidbenog naloga
u Republici Hrvatskoj od njezina pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013.
tako da e se prikazati tzv. pasivna i tzv. aktivna strana ovog oblika pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, kao i analizirati praksa Vrhovnog suda
18
Tokom 12. Preambule na navedeni je nain inkorporirana tzv. antidiskriminacijska
klauzula koja je tradicionalno dio ekstradicijskog prava mnogih drava. Stoga implementacijski zakoni nekih drava lanica predviaju navedenu klauzulu kao jedan od razloga za odbijanje izvrenje europskog uhidbenog naloga (npr. francuski Zakon o kaznenom postupku,
lanak 695-22).
19
lanak 3. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda regulira
zabranu muenja na sljedei nain: Nitko se ne smije podvrgnuti muenju ni neovjenom ili
poniavajuem postupanju ili kazni.

725

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Republike Hrvatske. Kako bi se dosadanja primjena europskog uhidbenog


naloga u Republici Hrvatskoj cjelovito prikazala, potrebno je opisati i ulogu
S.I.R.e.N.E. ureda20 u postupku izdavanja i izvrenja europskog uhidbenog naloga. Zakljuno u ovom e se poglavlju prikazati i najznaajnije presude Suda
Europske unije u podruju primjene europskog uhidbenog naloga, kao i znaajnije presude nacionalnih sudova pojedinih drava lanica Europske unije.

3.1. Izdavanje europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj


Kako bi se moglo upozoriti na probleme koji se u praksi pojavljuju u postupku izdavanja europskog uhidbenog naloga, potrebno je najprije prikazati
normativni okvir za postupanje. Kada se govori o pravnoj osnovi za postupanje, misli se pritom na odredbe ZPSKSD koje reguliraju nadlenost za
izdavanje i prosljeivanje EUN, uvjete izdavanja EUN i posebnosti u samom
postupku prosljeivanja EUN, odnosno na odredbe lanaka 6., 7. 10., 17., i 19.
ZPSKSD.
Prema lanku 6. ZPSKSD, europski uhidbeni nalog donose domaa tijela
nadlena prema domaem pravu i u skladu s tim pravom. Prema lanku 17.
ZPSKSD, europski uhidbeni nalog, osim za djela iz lanka 10. ZPSKSD,21
20
Prema lanku 2. toki 27 ZPSKSD, nacionalni S.I.Re.N.E. ured ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova koja je sredinje tijelo nadleno za razmjenu dopunskih
informacija vezanih uz upozorenja iz Schengenskog informacijskog sustava.
21
lanak 10. ZPSKSD: Ako je u dravi izdavanja propisana kazna zatvora ili mjera koja
ukljuuje oduzimanje slobode u najduem trajanju od tri godine ili vie, a u sluaju priznanja
novane kazne bez obzira na visinu propisane kazne, nadleno pravosudno tijelo iz lanka 7.
ovog Zakona izvrit e zaprimljenu odluku stranih pravosudnih tijela iz lanka 1. ovog Zakona
bez provjeravanja obostrane kanjivosti za sljedea kanjiva djela: pripadanje zloinakoj
organizaciji, terorizam, trgovanje ljudima, spolno iskoritavanje djece i djeja pornografija,
nedoputena trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima, nedoputena trgovina orujem, streljivom i eksplozivima, korupcija, prijevara, ukljuujui i one koje utjeu na financijske
interese Europskih zajednica u smislu Konvencije od 26. srpnja 1995. o zatiti financijskih
interesa Europskih zajednica, pranje novca, krivotvorenje valute, ukljuujui euro, raunalni
kriminalitet, djela protiv okolia, ukljuujui i nedoputenu trgovinu ugroenim ivotinjskim
vrstama i vrstama i sortama ugroenih biljaka, omoguavanje neovlatenog ulaska i boravka,
ubojstvo, teka tjelesna ozljeda, nedoputena trgovina ljudskim organima i tkivom, otmica,
protupravno oduzimanje slobode i dranje talaca, rasizam i ksenofobija, organizirana ili oruana pljaka, nedoputena trgovina kulturnim dobrima, ukljuujui starine i umjetnika djela,
varanje, reketarenje i iznuda, krivotvorenje i piratstvo proizvoda, krivotvorenje i trgovina
administrativnim ispravama, krivotvorenje sredstva plaanja, nedoputena trgovina hormonskim supstancama i drugim tvarima za poticanje rasta, nedoputena trgovina nuklearnim i
radioaktivnim materijalima, trgovina ukradenim vozilima, silovanje, podmetanje poara, kaznena djela iz nadlenosti Meunarodnog kaznenog suda, protupravno oduzimanje letjelica/
plovnih objekata i sabotaa.

726

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

nadleno domae tijelo moe izdati i za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u najduem trajanju od jedne godine zatvora ili vie ili je donesena
pravomona presuda na kaznu zatvora u trajanju od najmanje etiri mjeseca.
Nadleno tijelo izdat e EUN radi kaznenog progona ako je protiv osobe na
koju se taj nalog odnosi rjeenjem odreen istrani zatvor.
Prema lanku 7. stavku 1. istog zakona, upanijska dravna odvjetnitva
prosljeuju nadlenom tijelu drave izvrenja EUN koje su na propisanom
obrascu sama izdala, kao i one koje su izdala opinska dravna odvjetnitva
na podruju njihove mjesne nadlenosti. Prema lanku 7. stavku 2. ZPSKSD,
europski uhidbeni nalog na propisanom obrascu dostavljaju neposredno nadlenom tijelu drave izvrenja.
Prema lanku 19. ZPSKSD, europski uhidbeni nalog moe se proslijediti
neposredno ili posredstvom sigurnog telekomunikacijskog sustava Europske
pravosudne mree u kaznenim stvarima. Nadalje, ako nije poznato gdje se
odreena osoba nalazi, nadleno tijelo koje je izdalo EUN odaslat e posredstvom nacionalnog S.I.Re.N.E. ureda upozorenje putem SIS-a da potrauje
odreenu osobu radi izvravanja EUN. Takvo upozorenje popraeno podacima koje sadrava EUN ima isti uinak kao EUN.22 Meutim ako ne postoji
mogunost pristupa Schengenskom informacijskom sustavu, nadleno domae
tijelo moe, posredstvom nacionalnog S.I.Re.N.E. ureda, proslijediti EUN putem Interpola.
U veini sluajeva tijelo koje vodi postupak ne raspolae informacijama
gdje se okrivljenik nalazi, a to odreuje njegovo daljnje postupanje. Naime,
kada nadleno tijelo raspolae informacijama gdje se traena osoba nalazi,
EUN se alje izravno pravosudnom tijelu te drave, a kada nadleno tijelo ne
raspolae takvim informacijama, odailje se upozorenje. Stoga domaa pravosudna tijela (upanijska dravna odvjetnitva, opinski i upanijski sudovi)
samo u rijetkim sluajevima dostavljaju EUN nadlenom pravosudnom tijelu
drave izvrenja, neposredno ili posredstvom sigurnog telekomunikacijskog
sustava Europske pravosudne mree u kaznenim stvarima. Domaa pravosudna tijela odailju upozorenje23 posredstvom SIS-a odnosno putem Interpola budui da Republika Hrvatska jo uvijek nema pristup SIS-u. To upozorenje ima
22

Veina upozorenja za uhienje popraena je europskim uhidbenim nalogom. Prilikom


unosa upozorenja za uhienje radi predaje preslik originalnog EUN unosi se u SIS II. Mogue
je unijeti i preslik EUN preveden na jedan ili vie slubenih jezika Europske unije. Takoer, ako
su dostupni, upozorenju se dodaju fotografije i otisci prstiju osobe. Drave lanice takoer mogu
unijeti vie od jednog EUN po upozorenju za uhienje. S.I.R.e.N.E. prirunik, str. 41 i 42.
23
Odailjanje upozorenja posredstvom Schengenskog informacijskog sustava pokazalo
se jako korisnim sredstvom za lociranje i uhienje osoba za kojima je izdan EUN. Prema
dokumentu Vijea 751/4/10 COPEN 64, u 2009.godini 82,5% EUN izdano je posredstvom
Schengenskog informacijskog sustava, a broj upozorenja unesenih u Schengenski informacijski sustav porastao je sa 19 199 u 2007. godini na 28 666 u 2009. godini.

727

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

isti uinak kao EUN, a upanijska dravna odvjetnitva, kao nadlena dravna
odvjetnitva za prosljeivanje EUN, odailju ga tako da ispunjeni obrazac iz
lanka 18. ZPSKSD dostavljaju nacionalnom S.I.Re.N.E. uredu elektroniki
ili telefaksom.
U postupku izdavanja EUN pojavilo se pitanje odnosa europskog uhidbenog
naloga i meunarodne potrage. Naime, Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (Narodne novine broj 178/04) nije propisao postupak
raspisivanja meunarodne potrage, a ZPSKSD nije propisao odnos izmeu
meunarodne potrage i EUN te time definirao koji od tih instituta ima prednost.
Prema lancima 48. i 49. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima,
policija provodi traganje za osobom za kojom je raspisana tjeralica u skladu s
posebnim zakonom.24 Svrha je tog traganja prikupiti to vie korisnih podataka radi raspisivanja meunarodne potrage (primjerice fotografije osobe, otisci
prstiju, kretanje osobe, lociranje osobe). Kako se tzv. crvena tjeralica smatra zahtjevom za privremeno uhienje, NCB Interpol Zagreb nee zatraiti od
Glavnog tajnitva Interpola u Lyonu raspisivanje meunarodne potrage25 bez
prethodnog pozitivnog miljenja ministra pravosua Republike Hrvatske da e
Republika Hrvatska podnijeti molbu za izruenje u sluaju uhienja traene
osobe u inozemstvu. U praksi ministar pravosua navedeno pozitivno miljenje temelji na oitovanju tijela koje vodi postupak i koje je u konkretnom predmetu izdalo tzv. nacionalnu tjeralicu, sukladno lanku 40. stavku 1. Zakona o
meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima.26
24

Tako se, primjerice, prema lanku 566. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku
(Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13) izdavanje tjeralice
moe naloiti kad je okrivljenik u bijegu, a postoji rjeenje o odreivanju pritvora ili istranog
zatvora. Izdavanje tjeralice nalae tijelo koje vodi postupak.
25
Pravna sluba Glavnog tajnitva Interpola ispituje svaki pojedini zahtjev, pa ako nema
okolnosti koje upuuju na povredu lanka 3. Statuta meunarodne organizacije policije Interpola (U organizaciji je strogo zabranjena svaka aktivnost ili intervencija u pitanjima ili
sluajevima koji imaju politiku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.) i ako su ispunjeni uvjeti
iz lanka 83. Pravilnika o obradi podataka (Zabranjuje se objavljivanje crvene tjeralice a)
ako je konkretno kazneno djelo povezano s kontroverzijama u odnosu na kulturne norme ili
obiaje, b) ako je konkretnim kaznenim djelom povrijeen zakon ili propisi administrativne
prirode ili su njime povrijeeni privatni interesi, c) ako se za konkretno kazneno djelo moe
izrei kazna lienja slobode u trajanju od dvije godine ili vie ili u sluaju osuujue presude,
ako je preostalo izvriti kaznu zatvora u trajanju od barem est mjeseci.), zahtjev se ve sljedeeg dana objavljuje preko globalnog sustava. Prema Rezoluciji Interpola AG-2010-RES-10,
posebna panja posveuje se raspisivanju meunarodnih potraga u predmetima ratnih zloina,
zloina protiv ovjenosti i genocida, ako je poinitelj navedenih kaznenih djela dravljanin
druge drave. Naime, u svakom takvom sluaju drava iji su dravljani predmet crvene meunarodne potrage poziva se da se oituje slae li se s raspisivanjem meunarodne potrage ili
e uputiti protest raspisivanju meunarodne potrage.
26
lanak 40. stavak 1. Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima
(Narodne novine broj 178/04): Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dravi vodi u

728

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Budui da raspisivanju meunarodne potrage prethodi prikupljanje svih


relevantnih informacija, pa i provjera osobnih podataka traene osobe, tijela
koja vode postupak, a koja su sukladno lanku 566. Zakona o kaznenom postupku izdala nalog za raspisivanje tzv. nacionalne tjeralice, trebala bi najprije
dostaviti oitovanje ministru pravosua u smislu lanka 40. stavka 1. Zakona
o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima kako bi NCB Interpol
Zagreb mogao, nakon pribavljanja pozitivnog miljenja ministra pravosua,
zatraiti raspisivanje meunarodne potrage. Tek nakon raspisivanja meunarodne potrage trebalo bi uslijediti izdavanje europskog uhidbenog naloga,
ime bi se izbjegle pogreke u ispunjavanju standardnog obrasca iz lanka 18.
ZPSKSD.27
Kako postupiti u predmetima u kojima je ve raspisana meunarodna potraga? Je li potrebno u svim predmetima u kojima je raspisana meunarodna
potraga izdati europski uhidbeni nalog? Odgovor na ta pitanja treba promatrati kroz prizmu naela razmjernosti. Ovdje je potrebno uputiti na miljenje Europske komisije iz Izvjea o implementaciji Okvirne odluke o EUN
od 2007. godine (COM (2011) 11. travnja 2011.). Prema tom miljenju, drave lanice trebale bi nastojati izbjei izdavanje EUN za laka kaznena djela
koja ispunjavaju uvjete iz lanka 2. Okvirne odluke Vijea Europske unije
2002/584/PUP (odnosno uvjete iz lanka 10. i lanka 17. ZPSKSD). Taj cilj
trebalo bi postii primjenom naela razmjernosti koje bi ukljuivalo rukovoenje odreenim kriterijima prilikom izdavanja EUN, poput teine kaznenog
djela, mogunosti primjene blaih mjera i tzv. cost-benefit analiza. Kada govorimo o primjeni blaih mjera, treba imati na umu Okvirnu odluku Vijea EU
2009/829/JHA o primjeni naela uzajamnog priznanja izmeu drava lanica
Europske unije na odluke o mjerama nadzora kao o alternativi istranom zatvoru, kojom se u dravama lanicama koje su je implementirale izgradio norRepublici Hrvatskoj kazneni postupak ili je takvoj osobi domai sud izrekao pravomonu presudu, ministar pravosua moe podnijeti zamolbu za izruenje na traenje domaeg pravosudnog tijela.
27
lanak 18. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama
Europske unije: Europski uhidbeni nalog mora sadravati sljedee podatke navedene u standardnom obrascu (Prilog 1.) koji je sastavni dio ovog Zakona:
1. identitet i dravljanstvo traene osobe,
2. ime, adresu, broj telefona i telefaksa, adresu elektronike pote tijela koje je izdalo nalog,
3. dokaz o postojanju izvrne presude, uhidbenog naloga ili druge izvrne sudske odluke
koja ima isti uinak, u smislu lanka 2. toke 8., te lanka 10. i 17. ovog Zakona,
4. pravnu oznaku i zakonski opis djela, posebno u smislu lanka 10. i 17. ovog Zakona,
5. injenini opis djela ukljuujui okolnosti pod kojima je djelo poinjeno, vrijeme i mjesto poinjenja, stupanj sudionitva traene osobe u poinjenju djela,
6. vrstu i visinu kaznenopravne sankcije izreene pravomonom presudom, odnosno vrstu
i visinu kaznenopravne sankcije za konkretno djelo propisane domaim pravom,
7. ako je mogue posljedice djela.

729

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

mativan okvir za preuzimanje mjera nadzora izreenih u dravi lanici u kojoj


okrivljenik nema prebivalite. Primjenom tog oblika pravosudne suradnje u
kaznenim stvarima ograniilo bi se izdavanje europskog uhidbenog naloga
samo na one postupke u kojima se prisutnost okrivljenika ne moe osigurati
primjenom blaih mjera.
Prilikom izdavanja EUN u praksi treba imati u vidu uinke naela specijalnosti. Naelo specijalnosti definirano je u lanku 38. stavku 1. ZPSKSD
tako da se protiv osobe koja je predana Republici Hrvatskoj na temelju izdanog
EUN ne moe voditi kazneni postupak niti izvriti kaznena sankcija za djelo
poinjeno prije predaje, osim za djelo za koje je osoba predana. Iznimke od tog
naela propisane su u stavku 2. istog lanka.28 Prema tome prilikom izdavanja
EUN za odreenom osobom mora postojati koordinacija izmeu tijela koje je
izdalo EUN i drugih pravosudnih tijela koja vode postupak protiv iste osobe
ili prema istoj osobi izvravaju kaznu zatvora ili drugu mjeru koja ukljuuje
oduzimanje slobode. Svrha te koordinacije je osigurati izdavanje jednog jedinstvenog EUN kojim bi se obuhvatili svi postupci koji se vode protiv odreene
osobe u Republici Hrvatskoj, kao i sve kazne zatvora koje se prema toj osobi
moraju izvriti, odnosno istodobno izdavanja vie EUN za istu osobu. U tom
postupku koordinacije vanu ulogu trebalo bi imati Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske budui da nacionalni S.I.Re.N.E. ured zaprima
uglavnom sve EUN, odnosno odailje upozorenja, a Ravnateljstvo policije raspolae evidencijom izdanih nacionalnih tjeralica. Stoga se Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske namee kao svojevrsni koordinator izdavanja EUN.
Prilikom izdavanja EUN potrebno je u obrascu iz lanka 18. ZPSKSD
navesti potpun injenini opis, ukljuujui okolnosti pod kojima je djelo po28
lanak 38. stavak 2 ZPSKSD: Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka sud moe
provesti kazneni postupak ili izvriti kaznenopravnu sankciju:
1. ako predana osoba, iako je imala mogunost, nije napustila teritorij Republike Hrvatske
u roku od 45 dana od putanja na slobodu ili se vratila u Republiku Hrvatsku
2. za kazneno djelo za koje domae pravo ne propisuje kaznu zatvora, a voenje kaznenog
postupka ne iziskuje primjenu mjere pritvora, istranog zatvora ili istranog zatvora u domu
3. za kazneno djelo za koje domae pravo propisuje novanu kaznu, neovisno o injenici da
takva kazna moe biti zamijenjena kaznom zatvora
4. ako je osoba pristala na predaju Republici Hrvatskoj i tom prilikom se odrekla primjene
naela specijalnosti iz stavka 1. ovog lanka
5. ako se predana osoba nakon predaje, u prisutnosti branitelja, dragovoljno i u potpunosti
svjesna posljedica svoje izjave, na zapisnik izriito odrekla primjene naela specijalnosti iz
stavka 1. ovog lanka
6. ako je nadleno tijelo drave izvravanja na zahtjev Republike Hrvatske sastavljen na
nain predvien u lanku 18. ovog Zakona, dalo suglasnost za voenje kaznenog postupka ili
za izvrenje kaznenopravne sankcije zbog djela poinjenog prije predaje osobe, a koje nije
obuhvaeno izvrenim europskim uhidbenim nalogom.

730

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

injeno, vrijeme i mjesto poinjenja, stupanj sudionitva traene osobe kako


bi se izbjegli pravni uinci naela specijalnosti. Vanost injeninog opisa navedenog u obrascu iz lanka 18. ZPSKSD pokazuje presuda Suda Europske
unije donesena u predmetu Leymann i Puskarov (broj C-388/08 od 1. prosinca
2008.). U toj presudi Sud Europske unije je utvrdio sljedee: U svrhu utvrivanja moe li se odreeno kazneno djelo smatrati drugim kaznenim djelom
u smislu lanka 27. stavka 2. Okvirne odluke o EUN (ova odredba je transponirana u domae zakonodavstvo lankom 38. ZPSKSD) potrebno je utvrditi odgovaraju li obiljeja tog kaznenog djela obiljejima kaznenog djela zbog
kojeg je osoba predana, kao i odgovaraju li podaci sadrani u EUN podacima
sadranim u kasnijoj procesnoj dokumentaciji. Promjene u injeninom opisu
kaznenog djela s obzirom na vrijeme i mjesto poinjenja djela doputene su
pod uvjetom da one proizlaze iz dokaza pribavljenih u postupku koji je voen
u dravi izdavanja EUN zbog kaznenog djela opisanog u EUN, kao i da se
njima ne mijenja priroda kaznenog djela niti stvaraju okolnosti zbog kojih bi
EUN mogao biti odbijen.

3.2. Izvravanje europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj


Kao to je prethodno navedeno, ako nije poznato gdje se odreena osoba
nalazi, tijelo koje je izdalo EUN odaslat e upozorenje putem SIS-a. Prema
lanku 26. stavku 1. Odluke Vijea 2007/533/JHA od 12. lipnja 2007. o uspostavi, operaciji i uporabi druge generacije Schengenskog informacijskog
sustava (dalje u tekstu: Odluka Vijea o SIS II), podaci o osobi koja se trai
radi uhienja na temelju EUN ili radi izruenja unose se u SIS na zahtjev pravosudnog tijela drave izdavanja. Meutim, kada drava smatra da izvrenje
raspisa mjere iz lanka 26. Odluke Vijea o SIS II nije u skladu s njezinim
domaim pravom, preuzetim meunarodnim obvezama ili temeljenim dravnim interesima, moe naknadno, prema lanku 24. stavku 1. Odluke Vijea o
SIS II, zatraiti da se raspisu mjere doda oznaka29(flag) koja znai da se mjera
predloena u raspisu nee poduzeti na njezinu dravnom podruju. Oznaku
dodaje S.I.Re.N.E. ured drave lanice koja je unijela raspis mjere.
Dodavanje oznake raspisu mjere za uhienje radi predaje ureuje lanak
25. Odluke Vijea o SIS II tako da se posebno ureuju situacije kada je doda29

Oznaka (flag) prema S.I.Re.N.E. priruniku definira se kao odgoda valjanosti na nacionalnoj razini koja se moe dodati upozorenjima. Kada je upozorenje oznaeno (flagirano),
radnja zatraena na temelju upozorenja nee se poduzeti na dravnom podruju te drave lanice. Prema tome, oznaavanjem potrage u SIS-u znai da se mjera uhititi mijenja u mjeru
priopiti adresu. Dravu koja je raspisala upozorenje obavjetava se da je mjera privremeno
suspendirana za podruje te drave.

731

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

vanje oznake obvezno, a kada fakultativno. Prema navedenoj odredbi, oznaka


koja sprjeava uhienje dodaje se raspisu tih mjera kada nadleno pravosudno
tijelo, u skladu s domaim pravom, odbije izvrenje EUN i zatrai dodavanje
oznake (obligatorno oznaavanje). Takoer, oznaka moe biti dodana raspisu
mjera za uhienje po nalogu nadlenog pravosudnog tijela, sukladno domaem
pravu, bilo na temelju ope upute ili u pojedinanom sluaju ako je oito da e
izvrenje EUN biti odbijeno (fakultativno oznaavanje).
Vano je naglasiti da fakultativno oznaavanje mjere uhienje radi predaje nema pravni uinak na odluku o EUN, odnosno u dravi izvravanja EUN,
unato stavljanju oznake, provest e se postupak izvrenja EUN i donijeti sudska odluka o osnovanosti EUN, samo to osoba predaja koja se trai nee biti
uhiena. U dravama lanicama Europske unije koje provode tzv. fakultativno
stavljanje oznake na mjeru upozorenja, ono se provodi tako da oznaku stavlja
S.I.Re.N.E. ured nakon konzultacija s nadlenim pravosudnim tijelom30 (npr.
u Malti, Bugarskoj i ekoj oznake se stavljaju nakon konzultacija s nadlenim pravosudnim tijelom odnosno nakon odluke suda/dravnog odvjetnika
o pritvoru). Neke drave lanice Europske unije, poput Republike Slovenije
i Poljske, provode samo tzv. obligatorno oznaavanje kada je sudska odluka
kojom se odbija izvrenje europskog uhidbenog naloga postala pravomona.
U Republici Hrvatskoj oznaavanje mjere uhienja radi predaje provodi policija odnosno S.I.Re.N.E. ured kada je rjeenje kojim se odbija izvrenje europskog uhidbenog naloga postalo pravomono. Opisano fakultativno oznaavanje mjere provodi S.I.Re.N.E. ured kada je oito da e biti odbijeno izvrenje
europskog uhidbenog naloga (npr. u sluaju iz lanka 20. toke 3. ZPSKSD,
odnosno ako traena osoba u trenutku poinjenja kaznenog djela nije navrila
14 godina ivota).
U sluaju upozorenja za osobama traenim radi uhienja sa svrhom izruenja, prema kojima se ne primjenjuje Okvirna odluka o EUN sukladno
lanku 132.a stavku 3. ZPSKSD, primjenjuje se posebni postupak propisan
S.I.Re.N.E. prirunikom. U takvim predmetima nacionalni S.I.Re.N.E. ured
zatrait e od drugih S.I.Re.N.E. ureda da upozorenjima odaslanim za njihovim dravljanima sustavno dodaju oznaku na temelju lanka 26. Odluke
Vijea o SIS II.
Za zaprimanje EUN u Republici Hrvatskoj nadlena su, prema lanku 5.
stavku 1. alineji 1. i stavku 2. ZPSKSD, upanijska dravna odvjetnitva prema mjestu gdje je osoba na koju se nalog odnosi zateena odnosno gdje ima
prebivalite ili boravite. Ako nije poznato gdje se traena osoba nalazi, za
30
Prema dokumentu Europske komisije COM (2011)175 od 11. travnja 2011., u devet drava lanica oznaavanje je u nadlenosti pravosudnih tijela, u etiri drave lanice oznaavanje
je u nadlenosti S.I.Re.N.E. ureda, a u tri drave lanice pravosudno tijelo se konzultira sa
S.I.Re.N.E. uredom.

732

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

zaprimanje EUN nadleno je upanijsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu. U


veini sluajeva kopije EUN ili upozorenja iz SIS-a zaprima nadleno upanijsko dravno odvjetnitvo posredstvom policije. U predmetima u kojima su
EUN izdani za hrvatskim dravljanima koji prebivaju ili borave na podruju
jednog upanijskog dravnog odvjetnitva, a zateeni su na podruju drugog
upanijskog dravnog odvjetnitva, pojavilo se pitanje koje je upanijsko dravno odvjetnitvo mjesno nadleno za postupanje. U praksi je opisani sukob
nadlenosti rijeen tako da je postupak izvrenja EUN pokrenulo upanijsko
dravno odvjetnitvo nadleno prema mjestu prebivalita ili boravita traene
osobe.
Pitanje jezika na kojem mora biti sastavljen zaprimljeni EUN regulirano
je odredbom lanka 9. ZPSKSD. Prema tom lanku nadleno upanijsko
dravno odvjetnitvo pokrenut e postupak izvrenja EUN ako je preveden
na hrvatski jezik, a u hitnim e sluajevima, uz uvjet uzajamnosti, prihvatiti
prijevod na engleski jezik.
Zakonodavac nije propisao rok u kojem mora biti dostavljen prijevod EUN
niti je propisao koje je tijelo nadleno za zahtijevanje dostave prijevoda.
lankom 23. stavkom 3. ZPSKSD propisano je postupanje upanijskog
dravnog odvjetnitva koje je neposredno zaprimilo nepotpuni EUN ili EUN
kojem nije priloen prijevod. U takvom sluaju upanijsko dravno odvjetnitvo odredit e tijelu koje je izdalo EUN primjereni rok za dostavu prijevoda
odnosno dodatnih podataka potrebnih za izvrenje EUN, a taj rok ne moe biti
dulji od sedam radnih dana. S obzirom na to da u veini predmeta nadlena
upanijska dravna odvjetnitva zaprimaju EUN posredstvom policije, pojavilo se pitanje koje je tijelo i u kojem roku duno zahtijevati dostavu prijevoda
EUN s obzirom na odredbu lanka 23. stavka 2. ZPSKSD prema kojem je
dravni odvjetnik duan, nakon to primi obavijest od pritvorskog nadzornika
o pritvaranju, ispitati uhienika te, ako ne odredi mjere opreza, naloiti da se
traena osoba u roku od 48 sati od trenutka uhienja dovede sucu istrage.
Stoga u praksi S.I.Re.N.E. ured obavjetava nadleno tijelo drave izdavanja o potrebi dostavljanja prijevoda EUN na hrvatski odnosno na engleski jezik
u roku od 48 sati od trenutka uhienja traene osobe.31
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, upanijska dravna odvjetnitva zaprimila su 84 upozorenja izdana za hrvatskim dravljanima
koji su se nalazili na podruju Republike Hrvatske, a koji su se godinama koristili blagodatima ustavne zabrane izruivanja vlastitih dravljana32 i uspjeno
31
Europska komisija je u dokumentu COM (2011)175 od 11. travnja 2011. preporuila dravama lanicama da odreuju rok od est radnih dana kao optimalni rok za dostavu prijevoda
EUN.
32
lanak 9. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske: Dravljanin Republike Hrvatske ne
moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti

733

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

izbjegavali kaznenu odgovornost zbog kaznenih djela poinjenih na podruju


Europske unije. Od navedena 84 upozorenja njih 19 odnosilo se na kaznena
djela poinjena prije 7. kolovoza 2002. za koja se nije mogao izvriti EUN.
Od navedenih 19 upozorenja samo se njih 10 odnosilo na osobe koje prebivaju
na podruju Republike Hrvatske prema kojima se mogao pokrenuti postupak
izruenja na temelju Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim
stvarima. Od preostalih 65 upozorenja, 31 upozorenje odnosilo se na osobe
koje prebivaju na podruju Republike Hrvatske te je protiv njih pokrenut postupak izvrenja EUN.
S obzirom na to da je veina EUN bila izdana nekoliko godina prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pravosudna tijela drava lanica u
nekim su predmetima povukla EUN nakon uhienja traene osobe. Postavilo
se pitanje naknade tete tim osobama zbog neosnovanog uhienja, odnosno
koja je drava duna nadoknaditi tu tetu. ZPSKSD ne daje odgovor na to
pitanje. Meutim, kako su te osobe uhiene u postupku izvrenja EUN koji
je izdalo pravosudno tijelo druge drave lanice, tetu bi tim osobama trebala
nadoknaditi drava izdavanja EUN.
Nadalje, u nekim su predmetima pravosudna tijela drava lanica istodobno
izdala EUN i ustupila kazneni progon hrvatskim pravosudnim tijelima. Takvo
postupanje protivno je naelu razmjernosti, kao i smislu i svrsi instituta predaje traene osobe (okrivljenika) na temelju EUN radi osiguranja njezine prisutnosti u postupku koji se vodi zbog teeg kaznenog djela.33
Kada govorimo o predaji vlastitih dravljana, u veini su predmeta dravljani Republike Hrvatske koji prebivaju na podruju Republike Hrvatske, a
ija je predaja traena radi voenja kaznenog postupka, izrazili interes da izdravaju izreenu kaznu u Republici Hrvatskoj sukladno lanku 22.a stavku 1.
ZPSKSD.34 Sud je u takvim predmetima uvjetovao predaju hrvatskih dravni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u
skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije.
33
U postupku koji se protiv R.G. vodio pred Pokrajinskim sudom za kaznene predmete
u Grazu, zbog kaznenih djela pronevjere iz l. 153. st. 1. i 2. austrijskog Kaznenog zakonika, navedeni sud je izdao EUN, broj: 9 Hv55/11 a/456 od 22. oujka 2013., radi predaje
imenovanog Republici Austriji, a Dravno odvjetnitvo u Grazu zatrailo je od pravosudnih
tijela Republike Hrvatske preuzimanje kaznenog progona. upanijsko dravno odvjetnitvo u
Varadinu nije preuzelo kazneni progon jer se protiv R.G. vodi kazneni postupak za isto kazneno djelo u Republici Hrvatskoj, temeljem lanka 13. stavka 1. i 2. Zakona o meunarodnoj
pravnoj pomoi u kaznenim stvarima. Stoga je upanijski sud u Varadinu donio rjeenje,
broj: 22 Kv I EUN -195/13 od 2. rujna 2013., kojim se odobrava predaja R.G. Republici Austriji,
s tim da se ona odgaa dok se protiv R.G. ne dovre kazneni postupci koji se protiv njega vode
u Republici Hrvatskoj, odnosno dok on ne izdri kaznu zatvora koja e mu biti eventualno
izreena u tim postupcima.
34
lanak 22.a ZPSKSD: (1) Ako je europski uhidbeni nalog izdan u svrhu voenja
kaznenog postupka, a traena osoba je dravljanin Republike Hrvatske koji ima prebivalite na

734

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

ljana njihovim vraanjem u Republiku Hrvatsku radi izdravanja kazne izreene im u dravi izdavanja. U praksi se pokazala problematinom primjena
odredbe lanka 22. a stavka 2. ZPSKSD. Tom odredbom regulira se predaja
vlastitih dravljana koji imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj radi izvrenja
kazne zatvora ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode, a koji su suglasni
s izdravanjem kazne u Republici Hrvatskoj. Prema navedenoj odredbi, sud
e u opisanom sluaju odgoditi odluivanje o europskom uhidbenom nalogu
te od drave izdavanja EUN zatraiti dokumentaciju potrebnu za preuzimanje
izvrenja strane kaznene sankcije. Zakonodavac je propustio propisati trajanje
odgode odluivanja o EUN, ime je dovedeno u pitanje maksimalno trajanje mjere osiguranja prisutnosti traene osobe u postupku predaje na temelju
EUN. Nadalje, zakonodavac je propustio regulirati i postupanje domaih pravosudnih tijela u sluaju kada nadleno tijelo drave izdavanja odbije dostaviti potrebnu dokumentaciju odnosno kada ne postoji interes navedenog tijela
da nadlenost za izvrenje svoje kaznene presude prenese na nadleni sud
Republike Hrvatske. Nadalje, kako veina drava lanica Europske unije nije
implementirala u svoje zakonodavstvo Okvirnu odluku Vijea 2008/909/PUP
od 27. studenoga 2008. o primjeni naela uzajamnog priznavanja presuda u
kaznenim predmetima kojima se izriu kazne zatvora ili mjere koje ukljuuju
oduzimanje slobode radi njihova izvrenja u Europskoj uniji, postavlja se pitanja pravne osnove za preuzimanje izvrenja strane kaznene presude. U takvim
predmetima pravni temelj za iniciranje egzekvature ine Dopunski protokol
uz Europsku konvenciju o transferu osuenih osoba iz 1997., mjerodavni bilateralni ugovori koje je sklopila biva Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija koje primjenjuje i Republika Hrvatska temeljem ope sukcesije te
domae zakonodavstvo, odnosno Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u
kaznenim stvarima (Narodne novine broj 178/04).
U praksi se ujedno nametnulo pitanje: Kakvu odluku sud treba donijeti ako
nadleno tijelo drave izdavanja ne dostavi molbu za preuzimanje izvrenja
stane kaznene presude zajedno s prateom dokumentacijom? odnosno: Ima
li prednost volja osuenika da izdrava kaznu zatvora u dravi svoga dravljanstva pred interesom drave izvrenja da osigura izvrenje svoje kaznene
presude na svom dravnom podruju, odnosno ima li socijalna rehabilitacija
njezinu podruju, sud e predaju osobe uvjetovati njezinim vraanjem u Republiku Hrvatsku
radi izdravanja sankcije izreene u dravi izdavanja, ako je osoba pristala izdravati izreenu sankciju u Republici Hrvatskoj. (2) Ako je europski uhidbeni nalog izdan u svrhu izvrenja kazne zatvora ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode, a traena osoba je dravljanin
Republike Hrvatske koja ima prebivalite na njezinu podruju i suglasila se s izdravanjem
kazne u Republici Hrvatskoj, sud e odgoditi odluivanje o europskom uhidbenom nalogu.
Radi preuzimanja izvrenja sankcije sud e od drave izdavanja naloga zatraiti dokumentaciju. Nakon pravomonosti odluke o preuzimanju izvrenja strane sankcije, sud e odbiti
izvrenje europskog uhidbenog naloga.

735

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

osuenika prednost pred generalnopreventivnom i retributivnom svrhom kanjavanja? Ta su se pitanja pojavila jer je zakonodavac propustio precizirati
donosi li sud u takvom sluaju rjeenje kojim se odbija izvravanje EUN ili
nastavlja postupak izvravanja EUN.
Nadalje, postavlja se pitanje kako e domai sudovi postupiti u sluaju izdavanja EUN za osobom koja ima hrvatsko dravljanstvo i prebiva na podruju Republike Hrvatske, a koja je suglasna s izdravanjem kazne u Republici
Hrvatskoj izreene joj presudom in absentia. Naime, presudu donesenu u odsutnosti nije mogue preuzeti sukladno Zakonu o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima35 niti naknadno ZPSKSD.36
Sud Europske unije u predmetu C-306/09 I.B.v. Vijee ministara donio je
presudu 21. listopada 2010. u kojoj je zauzeo sljedee stajalite: Drava lanica koja je u svoje zakonodavstvo implementirala lanak 5. stavak 1.37 i lanak
35
lanak 74. Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima: Sudska
presuda stranog suda nee se izvriti ako:
1. je nastupila zastara izvrenja kazne po hrvatskom pravu,
2. poinitelj podlijee i hrvatskoj sudbenosti, a prema hrvatskom pravu se poinitelju iz
drugih razloga ne moe izrei kaznena sankcija,
3. stranu sankciju nije izreklo nadleno pravosudno tijelo, a u sluaju novane kazne ako
ju je izreklo upravno tijelo protiv ije odluke je doputena alba sudu koji ima nadlenost u
kaznenim stvarima,
4. osuena osoba u postupku na kojem se temelji strana odluka nije sasluana odnosno nije
imala priliku braniti se.
36
lanak 94. stavak 2. toka 4. ZPSKSD: Sud moe, rukovodei se naelima uinkovite suradnje, svrhovitosti i prava na poteno suenje, odbiti priznanje presude i izvrenje kazne
ako:
...4. iz potvrde u smislu lanka 103. stavka 1. ovog Zakona proizlazi da osuenik nije osobno prisustvovao raspravi na kojoj je presuda donesena, osim ako je u potvrdi navedeno da je u
skladu sa zahtjevima propisanim nacionalnim pravom drave izdavanja:
a) osueniku bio pravodobno i osobno uruen poziv s naznakom mjesta i vremena odravanja rasprave na kojoj je donesena presuda ili da je zaprimio slubenu obavijest o mjestu i
vremenu odravanja rasprave na nain iz kojeg se nedvojbeno moe zakljuiti da je znao za
odravanje rasprave, te da je upozoren na mogunost donoenja odluke u njegovoj odsutnosti
u sluaju nedolaska,
b) osuenika na raspravi zastupao opunomoeni branitelj ili branitelj kojeg mu je postavio
sud po slubenoj dunosti,
c) osueniku nakon to mu je osobno uruena presuda donesena u njegovoj odsutnosti uz
pouku da ima pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili albu na temelju kojih se moe
provesti postupak u kojem e imati pravo sudjelovati, u kojem e se preispitati utvreno injenino stanje i izvesti novi dokazi, a to bi moglo dovesti do preinaenja ove presude, izriito
izjavio da ne osporava odluku donesenu u njegovoj odsutnosti, odnosno nije u primjerenom
roku podnio zahtjev za obnovu postupka ili albu.
37
Navedenim lankom reguliraju se jamstva u sluaju predaje osobe radi izvrenja presude donesene in absentia. Ovaj lanak je naknadno brisan i zamijenjen lankom 4.a koji je
transponiran u hrvatsko zakonodavstvo odredbom lanka 21. stavka 2. ZPSKSD.

736

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

5. stavak 3. Okvirne odluke o EUN, obvezna je tumaiti odredbe lanka 4.


stavka 6. i lanka 5. stavka 3. Okvirne odluke o EUN38 tako da izvrenje EUN
izdanog radi izvrenja presude in absentia donesene protiv osobe koja je dravljanin drave izvrenja ili prebiva na njezinu teritoriju moe biti uvjetovano
vraanjem te osobe u dravu izvrenja radi izdravanja kazne zatvora izreene
presudom koja je donesena u dravi izdavanja u obnovljenom postupku, provedenom u njezinoj prisutnosti.
Kada se govori o vremenskom ogranienju primjene EUN na kaznena djela
poinjena poslije 7. kolovoza 2002. (lanak 132.a stavak 3. ZPSKSD), potrebno je naglasiti da je odredba lanka 132.a stavka 3. ZPSKSD izraz implementacije lanka 32. Okvirne odluke o EUN u domae zakonodavstvo. Tu
odredbu treba tumaiti tako da se na kaznena djela poinjena prije navedenog
datuma primjenjuje postupak izruenja reguliran meunarodnim ugovorima
(Konvencija Vijea Europe o izruenju iz 1957. s tri dopunska protokola iz
1975., 1978. i 2010., kao tzv. majka Konvencija, te mjerodavni bilateralni
meunarodni ugovori) i Zakonom o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima. Prema tome, osobe ija se predaja trai zbog kaznenih djela
poinjenih prije navedenog datuma bit e izruene dravi moliteljici temeljem
meunarodnog ugovora ako su ispunjene pretpostavke predviene tim meunarodnim ugovorom, sukladno postupku propisanom Zakonom o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (Narodne novine broj 178/04).
Na jednak nain odredbu lanka 32. Okvirne odluke Vijea Europske unije
2002/584/PUP tumai i Sud Europske unije u presudi broj: C-296/08 PPU,
Santesteban Goicoechea. U toj presudi Sud Europske unije zauzeo je sljedee stajalite: Odredba lanka 32. Okvirne odluke o EUN tumai se tako da
ona ne iskljuuje primjenu Konvencije o izruenju sklopljene izmeu drava
lanica Europske unije od 27. rujna 1996., iako je ta Konvencija stupila na
snagu u dravi izvrenja nakon 1. sijenja 2004. Primjena konvencija koje reguliraju postupak izruenja izmeu drava lanica Europske unije ni na koji
nain ne utjee na primjenu sustava europskog uhidbenog naloga uspostavljenog Okvirnom odlukom o EUN budui da je prema lanku 31. stavku 1.
te Okvirne odluke primjena konvencija ograniena na sluajeve na koje se ne
primjenjuje EUN.39 Prema tome, Sud Europske unije je potvrdio da navedenu
odredbu treba tumaiti tako da drave lanice mogu nastaviti primjenjivati
oblike suradnje usvojene u okviru Vijea Europe, Europske unije ili EPC pre38

Navedeni lanci Okvirne odluke 2002/584/JHA transponirani su u hrvatsko zakonodavstvo lankom 22.a ZPSKSD.
39
Radi jasnog utvrivanja pravne osnove za primjenu EUN, odnosno postupka izruenja,
Vijee Europske unije usvojilo je zakljuke prema kojima su drave lanice Europske unije
obvezne podnijeti slubenu izjavu Vijeu Europe prema kojoj u meusobnim odnosima nee
primjenjivati konvencije Vijea Europe (Vijee Europske unije, doc 12431/03, 11. rujna 2003.).

737

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

ma kaznenim djelima poinjenim prije odreenog datuma, u odnosu na one


drave lanice koje su ograniile vremensku primjenu ove Okvirne odluke.40
Zakljuno, gledano statistiki, nadlena tijela Republike Hrvatske zaprimila su do 18. listopada 2013. godine 128 EUN za hrvatskim dravljanima, od
kojih se 26 odnosi na kaznena djela poinjena prije 7. 8. 2002. Do navedenog
datuma domaa pravosudna tijela izdala su ukupno 33 EUN (21 EUN izdali
su sudovi, a 12 EUN izdala su dravna odvjetnitva), a izvrila 37 zaprimljenih EUN. Na temelju EUN koje su izdala domaa pravosudna tijela Republici
Hrvatskoj predane su dvije osobe.
3.3. Praksa Suda Europske unije, praksa domaih sudova i praksa
sudova Savezne Republike Njemake u predmetima izvravanja
europskih uhidbenih naloga
U postupku izvravanja EUN domai sud utvruje jesu li ispunjene pozitivne zakonske pretpostavke za predaju traene osobe te ne postoje li tzv. negativne pretpostavke, odnosno razlozi za fakultativno ili obligatorno odbijanje
izvrenja EUN, koji su u domaem zakonodavstvu propisani lancima 20.41 i
40

Francuska Republika, Talijanska Republika i Republika Austrija primijenile su vremensko ogranienje. Austrija je ograniila primjenu Okvirne odluke na vlastite dravljane tako da
je propisala mogunost odbijanja predaje vlastitih dravljana na temelju europskog uhidbenog
naloga ako u konkretnom predmetu ne postoji obostrana kanjivost (primjena tog dodatnog
uvjeta za predaju vlastitih dravljana vremenski je bila ograniena, odnosno primjenjivala se
do kraja 2008.).
41
lanak 20. ZPSKSD kojim su propisani razlozi za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga:
(1) Osim za djela iz lanka 10. ovog Zakona, nadleni sud e izvriti europski uhidbeni
nalog za djelo za koje je u dravi izdavanja propisana kazna zatvora u najduem trajanju od barem jedne godine zatvora ili vie ili je donesena pravomona presuda kojom je izreena kazna
zatvora ili mjera koja ukljuuje oduzimanje slobode u trajanju od najmanje etiri mjeseca, pod
uvjetom da to djelo sadri bitna obiljeja kaznenog djela i prema domaem pravu, neovisno o
zakonskom opisu i pravnoj kvalifikaciji kanjive radnje navedenim u zaprimljenom nalogu.
(2) Sud e odbiti priznanje europskog uhidbenog naloga:
1. ako je europski uhidbeni nalog izdan za djelo koje je u Republici Hrvatskoj obuhvaeno
amnestijom, a na temelju zakona postoji nadlenost domaeg suda,
2. ako je sud obavijeten da je traena osoba ve pravomono osuena u nekoj od drava
lanica za isto djelo pod uvjetom da je kaznena sankcija izvrena ili se trenutano izvrava ili
se vie ne moe izvriti prema pravu drave u kojoj je donesena presuda,
3. ako traena osoba u trenutku poinjenja kaznenog djela nije navrila 14 godina ivota,
4. ako djelo iz lanka 17. stavka 2. ovog Zakona na koje se odnosi europski uhidbeni nalog
ne predstavlja kazneno djelo prema domaem zakonu. Za fiskalna djela izvrenje europskog
uhidbenog naloga ne moe se odbiti samo iz razloga to domae pravo ne propisuje istu vrstu
poreza ili pristojbi ili to ne sadri iste odredbe o porezima, pristojbama, carinama ili mijenjanju valute kao i pravo drave izdavanja,

738

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

21.42 ZPSKSD. U ovom e se poglavlju kroz praksu domaih sudova, sudova pojedinih drava lanica i Suda Europske unije prikazati kako navedena
pravosudna tijela tumae pojedine razloga za odbijanje izvrenja europskog
uhidbenog naloga.
5. ako se u Republici Hrvatskoj protiv osobe za kojom je izdan europski uhidbeni nalog vodi
kazneni postupak zbog istog djela zbog kojeg je nalog izdan, osim ako su se dravni odvjetnik i
nadleno tijelo drave izdavanja sporazumjeli da postupak vodi pravosudno tijelo drave izdavanja,
6. ako je domae pravosudno tijelo odluilo da nee pokrenuti kazneni postupak za djelo za
koje je izdan europski uhidbeni nalog jer je osumnjienik ispunio obveze koje su mu naloene
kao uvjet za nepokretanje postupka,
7. ako je prema domaem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili izvrenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadlenost Republike Hrvatske na temelju domaeg prava,
8. ako je sud zaprimio obavijest da je traena osoba ve pravomono osuena u treoj dravi zbog istog djela, a sankcija je izvrena ili se trenutano izvrava ili se vie ne moe izvriti
prema pravu drave u kojoj je donesena presuda.
42
lanak 21. ZPSKSD kojim su propisani razlozi za tzv. fakultativno odbijanje izvrenja
europskog uhidbenog naloga:
(1) Sud moe, rukovodei se naelima uinkovite suradnje, svrhovitosti i prava na poteno
suenje odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga:
1. ako je domae pravosudno tijelo odluilo da nee pokrenuti kazneni postupak za djelo
za koje je izdan europski uhidbeni nalog ili je kazneni postupak obustavljen ili je donesena
pravomona presuda protiv traene osobe u nekoj od drava lanica za isto djelo;
2. kada se europski uhidbeni nalog odnosi na djela koja:
a) su u cijelosti ili djelomino poinjena na podruju Republike Hrvatske,
b) su poinjena izvan teritorija drave izdavanja, a domae pravo ne doputa kazneni progon za ta djela kada su poinjena izvan teritorija Republike Hrvatske.
(2) Sud moe odbiti izvrenje europskog uhidbenog naloga izdanog u svrhu izvravanja
zatvorske kazne ili mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode izreene presudom donesenom u
odsutnosti, osim ako iz podataka navedenih u obrascu u smislu lanka 18. ovog Zakona proizlazi da, u skladu s pravom drave izdavanja:
1. je traenoj osobi bio pravodobno i osobno uruen poziv s naznakom mjesta i vremena
odravanja rasprave na kojoj je donesena presuda u odsutnosti, ili da je zaprimila slubenu
obavijest o mjestu i vremenu odravanja rasprave na nain iz kojeg se nedvojbeno moe zakljuiti da je znala za odravanje rasprave, te da je upozorena da presuda moe biti donesena u
odsutnosti u sluaju nedolaska na raspravu,
2. je traenu osobu na raspravi zastupao opunomoeni branitelj ili branitelj kojeg je postavio sud po slubenoj dunosti,
3. je traena osoba izriito izjavila da ne osporava presudu donesenu u njezinoj odsutnosti
ili nije pravovremeno podnijela zahtjev za obnovu postupka ili albu, iako je nakon osobnog
uruenja presude donesene u njenoj odsutnosti pouena o pravu na podnoenje zahtjeva za
obnovu postupka ili albe slijedom kojih bi se postupak mogao ponovno provesti u njezinoj
prisutnosti, te preispitati utvreno injenino stanje i izvesti novi dokazi, a to bi moglo dovesti
do preinaenja prvotne presude,
4. e traenoj osobi, kojoj presuda donesena u odsutnosti nije bila osobno uruena, ista biti
osobno uruena odmah nakon predaje osobe dravi izdavanja, uz pouku da u zakonom propisanom roku ima pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili albu slijedom kojih se moe
provesti postupak opisan u toki 3. ovog stavka.

739

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

3.3.1. Praksa Suda Europske unije


Sud Europske unije donio je u podruju pravosudne suradnje u kaznenim
stvarima, u okviru prethodnog postupka, znaajne presude u kojima je zauzeo
stajalita o tumaenju pojedinih odredbi Okvirne odluke o EUN. Stoga e se
u nastavku teksta izloiti presude Suda Europske unije u kojima je Sud zauzeo
stajalite o tome kako treba tumaiti odredbe lanka 3. i lanka 4. Okvirne
odluke o EUN koje reguliraju razloge za odbijanje izvrenja EUN.
U predmetu Gasprini Sud Europske unije donio je presudu (broj: C-467/04
od 28. rujna 2006.) u kojoj je dao tumaenje razloga za odbijanje izvrenja
EUN koji su u nae zakonodavstvo transponirani odredbom lanka 20. stavka
1. toke 2. i toke 7. ZPSKSD.43 Sud Europske unije upozorio je na razlike
izmeu dvaju razloga za odbijanje izvrenja EUN: zastare kaznenog progona
prema domaem pravu i pravomone presude kojom je optuenik osloboen
zbog nastupa zastare. Naime, Sud je utvrdio sljedee:
- naelo ne bis in idem iz lanka 54. Konvencije o primjeni Schengenskog sporazuma44 primjenjuje se na presude ugovornih stranaka donesene u kaznenom postupku u kojem je okrivljenik pravomono osloboen zbog nastupa zastare;
- odredba lanka 4. stavka 4. Okvirne odluke o EUN (ova odredba sadrajno odgovora odredbi lanka 20. stavka 2. toke 7. ZPKSD) propisuje mogunost odbijanja izvrenja EUN ako je nastupila zastara kaznenog progona
prema pravu drave izvrenja ako postoji sudbenost te drave u odnosu na
konkretno djelo, iako u dravi izvrenja nije donesena oslobaajua presuda
zbog nastupa zastare;
- pravomona oslobaajua presuda donesena za isto kazneno djelo u drugoj dravi lanici zbog nastupa zastare predstavlja poseban razlog za odbijanje
izvrenja EUN propisan lankom 3. stavkom 2. Okvirne odluke o EUN (ova
odredba sadrajno odgovora odredbi lanka 20. stavka 2. toke 2. ZPSKSD).
43

Zauuje propisivanje zastare kaznenog progona ili izvrenja kazne zatvora prema pravu drave izvrenja kad postoji sudbenost te drave kao razloga za odbijanje izvrenja EUN.
Naime, s obzirom na to da je institut zastare dio javnog poretka, razliiti pravni poredci predviaju razliite rokove zastare. Iznenauje da se prema Okvirnoj odluci o EUN pojedinac ne
moe pozvati na zastaru prema pravu drave izdavanja kao razlog za odbijanje izvrenja EUN,
ve da predaja moe biti odbijena samo ako je nastupila zastara prema pravu drave izvrenja. Pradel, Jean; Corstens, Geert; Vermeulen, Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris, str. 611.
44
lanak 54. Konvencije o primjeni Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. izmeu
vlada drava gospodarske unije Beneluxa, SR Njemake i Francuske Republike o postupnom
ukidanju kontrole na zajednikim granicama iz 1985.: Osoba koja je pravomono osuena u
jednoj od ugovornih stranaka ne moe biti kazneno gonjena u drugoj dravi stranci za ista djela
ako joj je izreena kazna koja je izvrena ili se trenutno izvrava ili ne moe biti vie izvrena
prema pravu drave presuenja.

740

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

U predmetu Gaetano Mantello Sud Europske unije donio je presudu 16.


studenoga 2010., broj: C-261/09, u kojoj je dao tumaenje pojma isto djelo,
vezano uz razlog za odbijanje izvrenja EUN koji je u domae zakonodavstvo
transponiran odredbom lanka 20. stavka 2. toke 2. ZPSKSD. U toj presudi
Sud Europske unije zauzeo je stajalite da je rije o tzv. autonomnom pojmu
prava Europske unije te se on mora uniformno tumaiti u svim dravama lanicama Europske unije. Taj se pojam odnosi na prirodu djela koje ini skup
konkretnih okolnosti koje su neraskidivo povezane, neovisno o njegovoj pravnoj kvalifikaciji ili pravnom dobru koje se njime titi.
U predmetu Miraglia Sud Europske unije donio je presudu broj: C-469/13
u kojoj je zauzeo stajalite da se naelo ne bis in idem iz lanka 54. Konvencije
o primjeni Shengenskog sporazuma ne primjenjuje na odluke pravosudnih tijela drava ugovornica kojima je obustavljen kazneni postupak nakon to je dravni odvjetnik odluio odustati od kaznenog progona jer se protiv istog okrivljenika za isto djelo ve vodi kazneni postupak u drugoj dravi ugovornici.
U spojenim predmetima Gozutok i Brugge Sud Europske unije donio je
presudu 11. veljae 2003., broj: C 187/01 i C385/01, u kojoj je zauzeo sljedee
stajalite: Odluka javnog tuitelja jedne drave lanice kojom odustaje od
kaznenog progona nakon to je okrivljenik ispunio odreene obveze (plaanje
odreenog novanog iznosa) predstavlja okolnost koja iskljuuje kazneni progon zbog istog kaznenog djela u drugoj dravi lanici.
U predmetu Turansky Sud Europske unije donio je presudu, broj: C-491/07
od 22. prosinca 2008., u kojoj je utvrdio da odluka kojom su tijela jedne drave odluila da nee pokrenuti postupak u toj dravi ne predstavlja procesnu
smetnju za pokretanje kaznenog postupka u drugoj dravi. To se odnosi samo
na one odluke koje prema pravu drave u kojoj su donesene ne predstavljaju
okolnost koja prijei ponovni kazneni progon zbog istog kaznenog djela.
Na kraju ovog poglavlja potrebno je naglasiti da je radi pravilnog tumaenja
naela ne bis in idem kao razloga za odbijanje izvrenja EUN potrebno uzeti u
obzir i presude Suda Europske unije kojima su tumaene odredbe Schengenske
konvencije koje reguliraju naelo ne bis in idem.
Naelo ne bis in idem, prema praksi Suda EU, ima etiri komponente: vremensku, prostornu, personalnu i materijalnu. Sud EU je u pogledu vremenske komponente utvrdio sljedee: Iako nije propisana vremenska primjena
odredaba Schengenske konvencije koje reguliraju naelo ne bis in idem, drava koju obvezuju navedene odredbe ne smije pokrenuti kazneni progon zbog
kaznenog djela za koje je ve zapoet kazneni progon u drugoj dravi u vrijeme kada ta drava jo nije poela primjenjivati ta pravila.45 (presuda u predmetu Van Esbroek). Vezano uz prostornu komponentu navedenog naela Sud
45

Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 840.

741

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Europske unije zauzeo je znaajno stajalite u predmetu Bourquin u kojem je


prvu presudu donio francuski sud u Aliru u vrijeme dok je Alir bio francuska kolonija. U tom predmetu Sud je utvrdio sljedee: Na primjenu lanka
54. Schengenske konvencije ne utjee mjesto gdje se nalazio sud drave koja
je postala strankom Schengenske konvencije koji je donio presudu zbog istog
kaznenog djela.46 Nadalje, vezano uz primjenu tzv. ekstrateritorijalne nadlenosti drava lanica Europske unije, Sud Europske unije zauzeo je stajalite da
se naelo ne bis in idem primjenjuje neovisno o mjestu poinjenja kaznenog
djela, pa i kada je poinjeno izvan podruja Europske unije.47

3.3.2. Praksa domaih sudova


U predmetima izvravanja EUN u Republici Hrvatskoj pojavila su se razliita tumaenja pojedinih odredbi kojima se reguliraju pozitivne i negativne
pretpostavke za izvrenje EUN, a posebno pitanje utvrivanja obostrane kanjivosti za kaznena djela iz lanka 20. stavka 1. ZPSKSD, utvrivanje zastare
kaznenog progona ili izvrenja kaznene sankcije prema domaem pravu za
kaznena djela za koja postoji nadlenost Republike Hrvatske (lanak 20. toka
7. ZPSKSD), kao i opseg iskljuenja obveze provjeravanja obostrane kanjivosti za kaznena djela iz lanka 10. ZPSKSD.
Naelo obostrane kanjivosti (naelo identiteta norme)
S obzirom na to da je ovo naelo jedno od temeljnih naela ekstradicijskog prava, za pronalaenje odgovora na pitanje kako se utvruje obostrana
kanjivost uzet e se u obzir rjeenja domaih sudova donesena u postupcima
izruenja koji su pretea postupka predaje na temelju EUN.
Naelo obostrane kanjivosti (identiteta norme) u okviru postupka izruenja obradili su mnogi autori, a o njegovu tumaenju spore se praktiari ne
samo u Republici Hrvatskoj ve i u drugim europskim zemljama. Naime, razlog tome jest injenica da se drave znatno razlikuju u nainu utvrivanja
obostrane kanjivosti,48 pa u tom smislu teorija razlikuje dvije metode ispitiva46
Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 840.
47
Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 841.
48
Na 36. plenarnom sastanku PC-OC (Odbora Vijea Europe koji se bavi problemima
primjene konvencija koje reguliraju materiju meunarodne kaznenopravne pomoi) upozoreno
je na probleme s kojima se drave lanice susreu prilikom utvrivanja obostrane kanjivosti,
kao i na razliitu praksu drava lanica Vijea Europe. Tako, primjerice, Njemaka i Rusija
utvruju obostranu kanjivost in concreto, odnosno u konkretnom predmetu izruenja utvr-

742

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

nja obostrane kanjivosti: metodu ispitivanja obostrane kanjivosti in abstracto i metodu ispitivanja obostrane kanjivosti in concreto.
Prva metoda zahtijeva ispitivanje istovjetnosti inkriminacija nekog ponaanja u zakonodavstvu jedne i druge drave podvoenjem injeninog opisa
navedenog u zahtjevu za izruenje pod odgovarajuu pravnu normu zamoljene drave (u teoriji se govori o tzv. analognoj transpoziciji injenica). Druga
metoda, osim utvrivanja postojanja istovjetnosti inkriminacija u oba zakonodavstva, ukljuuje utvrivanje postojanja okolnosti koje iskljuuju krivnju ili
protupravnost djela, postojanja razloga za oslobaanje od kazne, okolnosti koje
iskljuuju kazneni progon (djelo je obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem,
nastupila je zastara kaznenog progona, nepostojanje prijedloga ili odobrenja za
progon, ne bis in idem, nepostojanje zahtjeva ovlatenog tuitelja).
Neki autori razlikuju tzv. tri naina utvrivanja postojanja obostrane kanjivosti:
1. utvruje se samo je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo,
2. utvruje se je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo i postoje
li zakonske pretpostavke za kazneni progon,
3. utvruje se je li ponaanje zbog kojeg se trai izruenje kanjivo, postoje
li zakonske pretpostavke za kazneni progon i postoji li dovoljno dokaza za donoenje osuujue presude (takav pristup karakteristian je za drave common
law pravne tradicije).
Naelno na zakonodavac i praksa prihvaaju naelo utvrivanja identiteta
norme in abstracto, budui da sud utvruje odgovara li bitno smisao i sadraj
kaznenog djela za koje se traena osoba tereti u dravi moliteljici smislu i
sadraju bilo kojeg kaznenog djela iz domaeg zakonodavstva. Meutim, sud
ujedno ispituje postoji li zastara po domaem zakonu (okolnost koja iskljuueu
kazneni progon, a time i kanjivost djela za koje se trai izruenje), kao i pitanje primjene naela ne bis in idem, to je karakteristino za utvrivanje identiteta
norme in concreto. Prema tome, sukladno domaem pravu, sud u konkretnom
predmetu utvruje je li odreena radnja kanjiva i nepostojanje smetnje za njezin
kazneni progon. Rije je o pristupu koji je naveden pod tokom 2.
Prilikom provjeravanja postojanja obostrane kanjivosti vaan je trenutak
koji e se uzeti kao mjerodavan za njezino utvrivanje. Opeprihvaeno je stajalite da se obostrana kanjivost utvruje s obzirom na trenutak odluivanja
o zahtjevu za izruenje, a ne s obzirom na vrijeme poinjenja djela zbog kojeg
se zahtijeva izruenje. Naime, injenica da predmetno djelo nije bilo kanjivo
uju sve elemente kaznenog djela (radnju, bie kaznenog djela, elemente krivnje, nepostojanje razloga koje iskljuuju protupravnost i tzv. objektivne uvjete kanjivosti). S druge strane
Belgija, Danska i vicarska utvruju obostranu kanjivost in abstracto, odnosno utvruju je li
odreeno ponaanje kanjivo neovisno o njegovoj pravnoj kvalifikaciji (nomen juris) ili postojanju okolnosti koje iskljuuju kanjivost.

743

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

prema pravu zamoljene drave u vrijeme njegova poinjenja, ve je to postalo


kasnije, nije smetnja za izruenje.49
49
Analiza prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokazala je nedosljednost u nainu
na koji se utvruje obostrana kanjivost u ekstradicijskim predmetima, odnosno da se ona
utvruje na dva naina:
1. Obostrana kanjivost i zastara utvruju se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme
poinjenja kaznenog djela za koje se trai predaja osobe
Rjeenje VSRH, broj: II 8 Ks 1/06 od 25.1.2006. Prvostupanjski sud pogreno upuuje
na primjenu u ovom sluaju l. 193. st. 2. vaeeg KZ (KZ/97) jer se prema l. 3. tog Zakona
prema poinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela,
a ako se nakon poinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili vie puta izmijeni, obvezno e
se primijeniti zakon koji je blai za poinitelja. U vrijeme kada je poinjeno kazneno djelo
(1994. g.) bio je na snazi Krivini zakona RH Donoenjem novog KZ (KZ/97) stavak 2. l.
193. KZ odnosi se na bludne radnje poinjene nad djetetom. Meutim KZ za ovaj oblik tog
kaznenog djela predvia strou kaznu od one koja je Krivinim zakonom RH bila predviena
za osnovni oblik tog kaznenog djela. I OKZ RH kao zakon koji je bio na snazi u vrijeme
poinjenja kaznenog djela u svom l. 91. st. 1. za kaznena djela za koja se moe izrei zatvor
u trajanju do 5 godina predvia rok zastare u trajanju od 5 godina od poinjenja tih kaznenih
djela (jednako kao KZ u svom l. 19.), a u l. 91. st. 6. propisuje nastupanje apsolutne zastare
kaznenog progona protekom dvaput onoliko vremena koliko se zahtijeva za relativnu zastaru
kaznenog progona. Stoga je apsolutna zastara kaznenog progona za radnje kaznenog djela
iz l. 85. Krivinog zakona RH koje bi bile poinjene tijekom 1994. i primjenom navedenih
odredbi OKZ RH nastupila 2004. Slijedom navedenog ve u asu uhienja nastupila je po
citiranim zakonima RH apsolutna zastara kaznenog progona za kazneno djelo koje je predmet
optube
2. Obostrana kanjivost i zastara utvruju se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme
donoenja odluke o izruenju poinjenja kaznenog djela za koje se trai predaja osobe
Rjeenje VSRH, broj: II 8 Kr-62/02 od 31. sijenja 2002. ...izvanraspravno vijee suda
prvog stupnja je na temelju opisa djela koje je poinjeno u Dubaju tijekom 1995. godine
nalo da zakonski opis kaznenog djela za koje se trai izruenje odgovara kaznenom djelu
zlouporabe eka i kreditne kartice iz l. 226. st. 1. KZ. Kako se u konkretnom predmetu radi
o kaznenom djelu za koje je propisana novana kazna do 150 dnevnih dohodaka ili kazna
zatvora do 6 mjeseci te je sukladno l. 20. st. 6. u svezi s l. 19. st. 1. al. 6. KZ, u odnosu na
to djelo nastupila apsolutna zastara pokretanja kaznenog postupka prije nego je imenovani
stranac pritvoren odnosno ispitan.
Isto stajalite VSRH je zauzeo u rjeenju broj: II 8 Kr-1/12 od 27. oujka 2012. ...izruenik
se tereti da je poinio osam kaznenih djela teke krae iz l. 204. Kaznenog zakona Republike
Srbije stavljena mu na teret optunicom Opinskog javnog tuiteljstva u Niu U optunici
se navodi da su kaznena djela poinjena u vremenu od sijenja 1992. do listopada 1994. Ova
kaznena djela je mogue podvesti pod kazneno djelo teke krae iz l. 217. st. 1. u vezi s l. 216.
Kaznenog zakona RH/97 sa zaprijeenom kaznom od 6 mjeseci do 5 godina. Odredbom l.
19. st. 1. al. 4. Kaznenog zakona RH propisano je da se kazneni progon ne moe poduzeti kada
protekne pet godina od izvrenja kaznenog djela za koje se prema zakonu moe izrei kazna
zatvora tea od tri godine. Odredbom l. 20. st. 6. Kaznenog zakona RH propisano je da zastara
kaznenog progona nastupa u svakom sluaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se
prema zakonu zahtijeva za zastaru kaznenog progona. U konkretnom sluaju za kazneno djelo
teke krae iz l. 217. KZ RH propisana je kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina,

744

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Zabrana retroaktivne primjene kaznenog zakona zamoljene drave ne


primjenjuje se u postupku izruenja budui da mu je svrha pruanje pravne
pomoi drugoj dravi kako bi ostvarila svoje pravo kanjavanja. Naprotiv, ako
je zabrana retroaktivne primjene kaznenog zakona povrijeena u dravi moliteljici, zamoljena e drava, pozivajui se na zatitu svoga javnog poretka
(klauzula ordre public), odbiti zahtjev za izruenje jer bi drugaija odredba
bila protivna temeljnim naelima pravnog poretka zamoljene drave. Naime,
zabrana retroaktivne primjene kaznenog zakona jedno je od temeljnih naela
pravnog poretka svake suvremene drave zajameno odredbama ustavnog i
meunarodnog ranga.
Navedene zakljuke o pravu mjerodavnom za utvrivanje obostrane kanjivosti, kao i opseg provjeravanja postojanja identiteta norme (in abstracto/
in concreto) treba uzet u obzir prilikom utvrivanja obostrane kanjivosti u
postupcima predaje traene osobe (lanak 20. stavak 1. ZPSKSD).
Iskljuenje obveze provjeravanja obostrane kanjivosti (lanak 10.
ZPSKSD)
Potreba za uinkovitom pravosudnom suradnjom, s jedne strane, te postojanje uzajamnog povjerenja izmeu drava slinih pravnih standarda i pravne
tradicije, s druge strane, rezultirali su kritiziranjem naela identiteta norme
i njegovim postupnim naputanjem (katalog od 32 kaznena djela iz Okvirne
odluke o europskom uhidbenom nalogu odnosno l. 10. Zakona o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama EU).
Polazei od gore opisanog naina utvrivanja obostrane kanjivosti u praksi domaih sudova, iskljuenje obveze provjeravanja obostrane kanjivosti
znai iskljuenje obveze provjeravanja je li odreeno ponaanje kanjivo prema domaem pravu in abstracto, odnosno moe li se ponaanje zbog kojeg se
trai predaja odreene osobe podvesti pod zakonski opis nekog kaznenog djela
iz domaeg kaznenog zakonodavstva.
Zastara kao razlog za odbijanje izvrenja EUN
Prema lanku 20. stavku 2. toki 7. ZPSKSD, zastara kaznenog progona ili izvrenja kaznene sankcije koja je prema domaem pravu nastupila za
kaznena djela za koja je izdan EUN, za koja postoji nadlenost Republike
Hrvatske, razlog je za odbijanje izvrenja EUN.
Ova negativna pretpostavka za izvrenje EUN razlikuje se od zastare kao
negativne pretpostavke za izruenje po tome to se uzima u obzir samo zastara
pa je protekom roka od deset godina za predmetno kazneno djelo nastupila apsolutna zastara
kaznenog progonaU konkretnom sluaju zastara kaznenog progona za najmlae kazneno
djelo nastupila je istekom listopada 2004.

745

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

prema pravu drave izvrenja, i to samo u predmetima u kojima postoji sudbenost Republike Hrvatske na temelju odredbi o prostornom vaenju kaznenog
zakonodavstva.
Praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske znatno se razlikuje u pogledu
utvrivanja zastare kao negativne pretpostavke za izvravanje EUN:
1. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rjeenju broj: K-eun-11/13 od 20. rujna 2013. utvrdio je da prema odredbi l. 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u
kaznenim stvarima s dravama lanicama EU, iskljuenje provjere dvostruke
kanjivosti, domai sud kao sud izvrenja prilikom odluivanja o europskom
uhidbenom nalogu ne provjerava dvostruku kanjivost, dakle ne primjenjuje
domae pravo niti na temelju njega ocjenjuje o zastari kaznenog progona.
2. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rjeenju broj: K-eun 2/13 od 26. srpnja 2013. utvrdio je sljedee: Naime, prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski
sud je pravilno utvrdio da bi tereena kaznena djela, da se provjerava dvostruka kanjivost prema domaem Kaznenom zakonu, imala obiljeja kaznenog
djela iz l. 217. st. 4. KZ/97 za koje je zaprijeena kazna zatvora u trajanju od
1 do 8 godina, to u situaciji kada prema njemakom Kaznenom zakonu za ta
djela nije nastupila zastara, sukladno odredbi l. 20. st. 6. u vezi s l. 19. st.
1. al. 3. KZ/97, nije nastupila zastara niti po domaem kaznenom zakonu, pri
emu treba rei da je u konkretnom sluaju KZ/97 blai za traenu osobu jer
bi po KZ/11 tereena kaznena djela bila kvalificirana kao kazneno djelo iz l.
229. st. 1. t. 1. u vezi s l. 329. st. 1. t. 3. KZ/11 za koje je zaprijeena kazna
zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina, to je evidentno stroe kazneno
djelo. Prema tome u ovom rjeenju Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo
je suprotno stajalite od onog koje je zauzeo u prethodno navedenom rjeenju
(broj: K-eun-11/13 od 20. rujna 2013.). Unato tome to je predaja osobe traena zbog kaznenog djela iz l. 10. (oruana ili organizirana pljaka), Vrhovni
sud Republike Hrvatske ne samo to je provjeravao obostranu kanjivost ve
je utvrivao i nastup zastare po domaem pravu, iako je utvrdio da zastara nije
nastupila po pravu drave izdavanja europskog uhidbenog naloga (Savezne
Republike Njemake).
Dakle, iz navedenih rjeenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da praksa ne razlikuje zastaru kao posebnu, tzv. procesnu pretpostavku za
predaju na temelju EUN od obostrane kanjivosti kao tzv. materijalne pretpostavke za predaju na temelju EUN.
Naime, rije je o dvjema razliitim pretpostavkama za priznanje i izvrenje EUN koje su usko povezane. Dok se provjerom obostrane kanjivosti in
abstracto utvruje je li odreeno ponaanje kanjivo prema domaem pravu,
provjerom nastupa zastare prema domaem pravu utvruje se postoje li smetnje za kazneni progon. Stoga i govorimo o materijalnoj i procesnoj pretpostavci za izvrenje EUN.
746

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

lanak 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama EU navodi kaznena djela za koja se nee provjeravati obostrana kanjivost. Rije je o tekim kaznenim djelima od posebnog interesa za
Europsku uniju, koja su uglavnom inkriminirana u svim dravama lanicama
Europske unije. Tom odredbom eljelo se omoguiti predaju osobe zbog kaznenog djela navedenog u l. 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima s dravama lanicama EU, neovisno o tome je li to djelo kanjivo u
dravi izvrenja. Tako je u sluaju izvravanja EUN za kazneno djelo koje nije
kanjivo u Republici Hrvatskoj, a nalazi se na navedenom popisu, Republika
Hrvatska duna traenu osobu predati ako su ispunjene ostale pretpostavke.
Naravno, u takvom sluaju sud nee provjeravati postojanje zastare zato to
sudbenost Republike Hrvatske i ne postoji.
Meutim, ako u konkretnom predmetu postoji sudbenost Republike
Hrvatske, a EUN je izdan za kazneno djelo iz l. 10. Zakona o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama EU, domai je sud duan
utvrditi postojanje zastare kaznenog progona.
Sudbenost Republike Hrvatske postojat e samo u pogledu onih kaznenih
djela za koja su ispunjeni uvjeti iz lanaka 14.-18. Kaznenog zakona Republike
Hrvatske (Narodne novine broj 125/11, 144/12).
Nadalje, analizom prakse domaih sudova uoeno je da esto rjeenja upanijskih sudova o predaji iz lanka 28. i lanka 29. ZPSKSD nisu sastavljena sukladno navedenim odredbama, odnosno este su bitne povrede odredaba
kaznenog postupka iz lanka 468. stavka 1. toke 11. Zakona o kaznenom
postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12).
Naime, izreka navedenih rjeenja je nerazumljiva i ne sadrava potrebne podatke (naziv drave kojoj se traena osoba predaje, osobne podatke traene
osobe, injenini opis djela za koje se izvrava predaja, uvjete iz lanka 22.a
ZPSKSD), a obrazloenje ne sadrava razloge o odlunim injenicama, odnosno ne obrazlae se postojanje pozitivnih i negativnih pretpostavki za izvrenje EUN).

3.3.3. Praksa sudova Savezne Republike Njemake


Kako je ve prije navedeno, u praksi domaih sudova pojavila su se razliita tumaenja odredbe lanka 20. stavka 2. toke 7. ZPSKSD.
U svrhu pravilnog tumaenja te odredbe, u daljnjem tekstu prikazat e se
znaajnije odluke njemakih sudova donesene u postupku izvrenja EUN, u
okviru primjene komparativne metode tumaenja zakonskih odredbi.
U odluci od 3. rujna 2009., broj: EuGRZ 2009, 686-691, Ustavni sud
Savezne Republike Njemake zauzeo je sljedee stajalite: Zastara kaznenog progona prema njemakom pravu razlog je za odbijanje izvrenja EUN
747

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

izdanog za njemakim dravljanima, kao i za njemakim dravljanima koji


imaju dravljanstvo drave izdavanja, jer u takvim predmetima postoji sudbenost Savezne Republike Njemake. Zastaru prekidaju samo radnje koje su
poduzimala njemaka pravosudna tijela, tako da se radnje koje je poduzimala
drava izdavanja nee razmatrati.
Isto stajalite zauzeo je Ustavni sud Savezne Republike Njemake u odluci
od 18. veljae 2010., broj: 4 Ars 16/09-N St Z-RR 2010, 177: Nee se odobriti
predaja Poljskoj, na temelju EUN, osobe koja ima njemako i poljsko dravljanstvo zbog kaznenih djela poinjenih u Poljskoj ako je u Saveznoj Republici
Njemakoj nastupila zastara. Radnje kojima je prekidana zastara u dravi izdavanja i kojima bi bila prekinuta zastara u Saveznoj Republici Njemakoj ne
uzimaju se u obzir.

4. ZAKLJUAK
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji stupio je na snagu
ZPSKSD kojim se ureuju razliiti oblici pravosudne suradnje u kaznenim
stvarima koji su izraz primjene naela uzajamnog priznanja sudskih odluka i
uzajamnog povjerenja u pravne sustavne drugih drava lanica Europske unije.
Kako je europski uhidbeni nalog jedini oblik pravosudne suradnje koji su u
svoja zakonodavstva implementirale sve drave lanice Europske unije, domaa pravosudna tijela u praksi uglavnom izdaju i izvravaju EUN, a znatno se
rjee koriste ostalim instrumentima pravosudne suradnje.
Iako se EUN relativno kratko primjenjuje u Republici Hrvatskoj (samo etiri mjeseca), praksa je upozorila na pravne praznine i na nesavrenosti ovog
oblika pravosudne suradnje. Pristupanjem nae zemlje Europskoj uniji oekivanja praktiara bila su velika, jer je tzv. posrednu suradnju, u kojoj znaajnu
ulogu ima Ministarstvo pravosua kao sredinje tijelo, trebala zamijeniti tzv.
neposredna suradnja pravosudnih tijela zasnovana na uzajamnom povjerenju.
Na opisani nain dugotrajni i sloeni postupak izruenja u kojem izvrna vlast
ima diskrecijsko pravo odbiti izruenje traene osobe unato tome to je sudska
vlast utvrdila postojanje svih zakonskih pretpostavki, trebao je biti zamijenjen
sudskim postupkom predaje traene na temelju EUN u kojem su mogunosti
odbijanja predaje znatno ograniene, a rokovi za postupanje kratki. Meutim,
kako su mnoge drave lanice Europske unije implementirale Okvirnu odluku
o EUN tako da su proirile razloge za odbijanje izvrenja EUN, zadrale tijela
izvrne vlasti kao sredinja tijela te preuzela ovlast ocjene naela razmjernosti,
postupak predaje na temelju EUN nije u cijelost ispunio oekivanja praktiara.
U Republici Hrvatskoj primjena ovog oblika pravosudne suradnje izazvala
je razilaenja sudske prakse u pogledu tumaenje odredbi kojima se propisuju
razlozi za odbijanje izvrenja EUN, iako je veina tih razloga bila predviena
748

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

domaim zakonodavstvom i meunarodnim ugovorima koji reguliraju postupak izruenja. Naime, postupak predaje na temelju EUN zamijenio je postupak izruenja, ali se od njega ne razlikuje u tolikoj mjeri da bi se napustili ili
stubokom promijenili stavovi koje je zauzela dugogodinja sudska praksa u
pogledu ocjene postojanja pretpostavki za izruenje koje su u bitnom sline
pretpostavkama za izvrenje EUN. Djelomino naputanje nekih temeljenih
naela ekstradicijskog prava (poput naela obostrane kanjivosti), ije je znaenje i opseg jasno utvren kroz sudsku praksu u postupcima izruenja, rezultiralo je u praksi tumaenjem pojedinih odredbi ZPSKSD (poput odredbe
lanka 10. ZPSKSKD) koja su dijametralno suprotna svim prihvaenim stavovima prakse i teorije, iako to nije opravdano samom injenicom da je rije o
postupku predaje, a ne postupku izruenja, budui da je postupak predaje u biti
pojednostavljeni i ubrzani postupak izruenja. Takvim tumaenjima dovode se
u pitanje temeljna naela postupka predaje kojima se tite interesi traene osobe (npr. zakonom propisana dobna granica za kaznenu odgovornost), drave
izvrenja (npr. naelo teritorijalnosti), kao i sprjeava povreda nekih temeljnih
pravnih naela poput naela ne bis in idem, kao i prava zajamenih Poveljom
Europske unije o temeljnim ljudskim pravima.
Primjena ovog Zakona u praksi je ujedno upozorila na odreene pravne
praznine koje esto nije mogue premostiti teleolokim tumaenjem pojedinih odredbi ZPSKSD i Zakona o kaznenom postupku, tako da e zakonodavac morati te praznine popuniti normativnom regulacijom prilikom sljedee
izmjene ZPSKSD radi usklaivanja domaeg zakonodavstva s acquis communautaire.

LITERATURA
1. apeta, T., urevi, Z., Goldner Lang, I., Lapa, D., Mataija, M., Periin, T., Podolnjak,
R., Rodin, S., Selanec, G., Vasiljevi, S., Reforma Europske unije, Lisabonski ugovor,
Pravna biblioteka europsko pravo, svibanj 2009.
2. Pradel, Jean, Corstens Geert, Vermeulen Gert, Droit pnal europen, 3edition, 2009.,
DALLOZ, Paris
3. Krapac, Davor, Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006.
4. Council Sirene Manual (2003/C 38/01)
5. Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs Law, Third Edition, Oxford University Press,
Ujedinjeno Kraljevstvo, 2011., str. 841.
6. Zbirka zakona iz kaznenog procesnog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2013.
7. Instruments on judicial cooperation in criminal matters of the European union and other
essential international instruments on judicial cooperation, Drugi dio, V. izdanje

749

J. ule, D. Hrina: Primjena europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj - oekivanja i stvarnost
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 20, broj 2/2013, str. 715-750.

Summary
APPLICATION OF THE EUROPEAN ARREST WARRANT
IN THE REPUBLIC OF CROATIA EXPECTATIONS AND REALITY
The European arrest warrant is defined as a judicial decision issued by a Member State
with a view to the arrest and surrender by another Member State of a requested person, for the
purposes of conducting criminal prosecution or executing a custodial sentence or detention
order. This warrant replaced the extradition procedure between Member States, by means of
surrendering the wanted persons between judicial authorities based on the principle of mutual
recognition.
The amendments to the Constitution of the Republic of Croatia (Official Gazette no.
76/2010) created the constitutional grounds for the adoption of the Act on Judicial Cooperation
in Criminal Matters with the Members States of the European Union (Official Gazette no.
91/10, 81/13, 124/13), by which the Croatian legislation transposed the Council Framework
Decision 2002/584/JHA of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender
procedures between Member States. The coming into force of this Act on 1 July 2013 placed
national judicial bodies, and in particular the State Attorney Office, which assumed an active
role in judicial cooperation cases, in a situation where they have to manage new forms of judicial cooperation based on the principles of mutual recognition, efficiency and the principle
of mutual trust.
With a view to facilitating the application of European arrest warrants by practitioners, the
authors analyse in this paper this particular form of judicial cooperation by using the comparative and historical method, as well as the case law of the European Court of Justice and of the
Supreme Court of the Republic of Croatia.

750