You are on page 1of 7

Vratite se natrag.

Sve
smo uneredili.

Pojmovi:
ovjekoliki majmun, homo sapiens, novi nagon-superiornost, izumi i napredak, evolucija i moderni ovjek, Luj XIV,
Machiavelli, voa, sljedbenici, okolnost, demokracija, ljudska prava i slobode, hodajua boanstva, svete krave,
osjeaji, pravna drava, mrkva i batina, odgovornost, etinost, pohlepa, dvosmjerna komunikacija.

Autor: Fabijan Joki


Zagreb 06.06.2012.

U pradavna vremena zemljom je gospodario ovjekoliki majmun-praovjek koji je


bio organiziran u oporima predvoen sirovom snagom i uroenim nagonima (nagon
za hranom, vodom, reprodukcijom i nagon za opstanak). Pripadnike iz drugog opora
su doivljavali prijetnjom i ugrozom egzistencije, pa je meu oporima vladala
netrpeljivost.
Primjer: Kada je jedan opor oglodao strvinu i zadovoljio nagon gladi, doao je do
izvora vode. Nakon to je zadovoljio nagon ei ostao je oko izvora i brkao se u
vodi. Drugi opor sa drugog teritorija, takoer edan, eli prii izvoru ali mu ovaj prvi
opor ne doputa. Urlali su i prijetili se jedni drugima sve dok nije nagon ei drugog
opora nadjaao sebinost prvog opora koji je ve zadovoljio svoju e. (kad
nagon slabi, prevladava razum).
Kada je ovjekoliki majmun postao
homo sapiens (mislei ovjek) odnosi
su se poeli mijenjati. On je dokuio da
kost oglodane ivotinje u njegovim
rukama ima nevjerojatan uinak. S
njom je u lovu bio uinkovitiji i iz nje je
crpio mo, pa u sljedeoj prilici sa
izvora vode, iako napit, nije htio
odstupiti, nego je demonstrirao svoju
superiornost i ubio ednog pripadnika
drugog opora, (mo se teko
kontolira).
Doao je do izraaja novi nagon - superiornost do spremnosti ubiti drugoga. (iz
filma: 2001 odiseja u svemiru).
Od uvjeta i odnosa opisanih u gornjem primjeru prolo je tisuama godina.
to je se promijenilo?
U tehniko-tehnolokom smislu izumi kao to su eljust, vatra, kota,.....) su znaili
napredak. Danas ovjek leti u svemir.
A to je s evolucijom umnih, karakternih i drutvenih osobina ovjeka? Usudim se
priznati i rei: neznatno su evoluirale.
Kada je se homo sapiens organizirao u prvobitnu zajednicu, poeo je stvarati vie
nego to mu treba za opstanak, vikove prisvajaju pojedinci, jedni izrabljivaju druge,
poslije je nastalo robovlasnitvo, stvarane su drave, donosili se zakoni i td.
Sve ove faze razvoja-transformacije ovjeka i njegove zajednice predvodile su voe,
koje su imali svoje vizije, uvjerenja i ciljeve, te koristili svoje sposobnosti i moi,
okolnosti i sljedbenike / skupinu u postizanju osobnih ciljeva, pa tek onda interesa
skupine. Uglavnom je to bila demonstracija nagona superijornosti).

Prema rijeima Machiavelli-ja (1469.


do 1527.): ljudi nisu skloni biti dobri
osim ako ih se prisili, bolje razumiju
strah nego potovanje, a cilj opravdava
sredstvo.
Luj XIV (francuski kralj od 1643. do
1715.) poznat po svojoj izjavi drava
to sam ja imao je apsolutnu vlast u
svim dravnim poslovima i odnosima u
francuskom drutvu.
I kao vaan izum za vodstvo i ureenje odnosa u ta vremane konstruirana je giljotina
(u uporabi od 1792 do 1977.)
Danas je se moderni ovjek organizirao u moderne drave, napokon je uveo
demokraciju i njom se kiti, iako je pojam star oko 500 g.p.k.), a umjesto dekreta
demokratski donosi zakone iji je cilj pravino ureenje odnosa i ostvarivanje
osnovnih prava i sloboda svakog pojedinca koji smiju sezati sve dok ta prava i
slobode ne ugoavaju prava i slobode drugih. Perfektno!
Danas smo moderni ljudi, humana bia, obzirnije se ponaamo i pametnije se
organiziramo.
Umjesto apsolutne vlasti imamo demokratsku vlast i vodstvo koje narod (skupina /
sljedbenici) biraju. To su izabrane voe i menaderi.
Imamo zakone i sudstvo.
Imamo izvrnu vlast koja je odgovorna onima koji su je izabrali.
Umjesto pojma prisila, koristimo pojam uvjet ili uvjetovanje neto kao mrkva i
batina
Umjesto pojma morati, uveli smo pojam biti odgovoran.
Umjesto pojmova nerazumnost i bezobzirnost, uveli smo pojam etinost (moral,
savjest, brinost i suosjeajnost).
Umjesto reima, imamo slobode i prava.
Jeli to tako i to to zapravo znai?
injenice oko nas i nae ponaanje nam govori kako si utvaramo da smo razumna i
humana bia, utvaramo si da znamo to zani rije odgovornost i utvaramo si da
znamo to znai rije etinost. Svi primjeujemo da treba i voljni smo mijenjati svijet,
a nitko ne bi mijenjao sebe. A zapravo je preduvjet humanog napretka razumjeti
sebe, druge oko sebe i uvjete koji nas sve skupa okruuju. No. Mi jo uvijek ne
poznamo dovoljno ni prirodu ni drurvo.
Istina je da nismo skloni biti dobri osim ako nas se prisili (zbog dananjeg mentalnog
sklopa bolje nam se uklapa rije uvjetovati).

Dekreti, naredbe ili prisile nam se takoer ne uklapaju u na nivo svijesti ali nam taj
isti nivo svijesti ne prihvaa zakone i ne omoguuje razumijevanje pojma
odgovornost. A pojam etinost nije dovoljno stara ili je za nau svijest preuranjena da
bi smo je prakticirali kao to je to sa rijeim demokracija koja je za mnoge i dan
danas teko razumljiva.
Npr. kada narod (sljedbenici/skupina) izraava svoje miljenje i kritizira vlast
(vou/managere) ona to tretira kao pokuaji destabilizacije i ruenja drave
(organizacije).
Voe su nam poput Luj-a XIV,
hodajua boanstva koja koriste
mo poloaja i onim najodanijima
ustupaju pozicije u kojima e obostrano
priskrbiti materijalnu korist za svoje
postojee ali i za jo neroene
potomke.

Zakoni su nam kao pauina koja slui


za hvatanje malih muha, dok velike
komotno prolaze kroz njih (Honore de
Balzak -1799-1850.).

Sudci su svete krave koje nitko ne


smije kritizirati jer je to uplitanje u
neovisnost sudstva, dok se oni
meusobno dokazuju tko je sposobniji
u istom sudskom predmetu napisati
jednako uvjerljivo obrazloenje i za
sluaj oslobaajue i za sluaj
osuujue presude, demonstrirajui pri
tome strpljenje ekanjem na plavu
kovertu
za
motivaciju
breg
rjeavanja predmeta.

Posljedicom toga, ova osiromaena drava i veliki broj poduzea imaju prebogate
voe/managere koji e prije umrijeti nego im se dokazati da luksuz i skupocjene
poklone svojim ljubavnicama su plaali ili jo uvijek plaaju novcem koji je otet od
skromnih i obespravljenih graana/sljedbenika. Jer njihov cilj opravdava sredstvo.
Zakoni imaju relatvivno znaenje i selektivno se primjenjuju. Svi ljudi nisu jednaki
pred zakonom. Manipulira se sa ovjekovim ivotom. ivoti nisu jednako vrijedni
(ivot embrija, dijeta, kolarca, studenta, radnika i umjirovljenika).
Neki imaju pravo na ivot i ivotne uvjete dostojne ovjeka, neki to nemaju. Jer se u
mnogim sluajevima daje prednost i podrka udnim slobodama na raun prava
na hranu i ivot (npr. parada uasno glasne manjine koju osigurava 900 policajaca i
solidarna prisutnost uglednih politiara i njihovo davanje podrke i prednosti pravu
na izbor i razliitost nasuprot mnotvu pretraivaa kontenjera za smee koji su po
zasluzi i volji politiara/managera i sudaca tamo gdje jesu, a imaju jednostavan
problem: tihi su i ne honoriraju medije, ne bave se politikom i nisu organizirani).

Ili primjer embrija gdje pojedinci odluuju koji embrij e imati budunost, kada i gdje.
Ili primjer bogatog sudenta kojem nije humano dosuditi zasluenu kaznu to je skrivio
smrt dviju mladih osoba u prometu, jer je perspektivan i mora nastaviti studij u
inozemstvu.
Nesrea je dodatno u tome to ljudi imaju uroenu manu. Vrlo su osjeajni
zahvaljujui svojim osjetilima, a kad posjeduju vlast odnosno mo tada mijenjaju ud.
Razumiju i osjeaju to je glad ili e, to je bol ili patnja, to je tuga ili oaj, to je
mo ili nemo ali na alost samo kada su osobno u pitanju.
Dakle, nije dovoljno osjeati, nuno je suosjeati, a to je mogue kroz strpljivu
dvosmjernu komunikaciju.
Ispred i iznad svih pojmova istiem pojam ODGOVORNOST koja je temelj modernog
drutva, a etinost je zie toga drutva. A ako nema pravne drave nemamo gdje
graditi temelje.

U naem drutvu je neodgovornost sveprisutna, slabo poznata, kronina i teko


izljeiva bolest skoro svakog pojedinca - modernog ovjeka. Najodgovorniji u drutvu
peru ruke kao Puncije Pilat.

Pravna drava i dosljedna primjena i


provoenje zakona je bolnica za
navedenu bolest. I tek nakon
izljeenja moemo razumjeti i poeti
prakticirati pojam etinost s kojom
danas ongliraju i na nju se spotiu
ili na njoj gube verodostojnost mnogi,
pa i oni koji ele rei da se njihovo
djelovanje bazira na etinosti.

Ljudi posjeduju potencijal da budu dobri. Isto tako poznata je stara narodna izreka:
prilika ini i kurvu i lopova. Zato treba onemoguiti i sankcionirati nemoral i lopovluk,
zakonima stvoriti i pravosuem odravati okvir u kojem e odgovornost biti conditio
sine qua non, a povjerenje cjeloivotna graevina ugodna za stanovanje na kojoj
rade svi i svi je brino uvaju.
Poznata je narodna izreka: Daj ovjeku vlast, pa e vidjeti kakav je. Voe ne
smiju zloupotebljavati mo poloaja, okolnosti i ukazano im povjerenja za svoje
osobne interese, nego sluiti ciljevima i interesima skupine, kako se i predstavljaju, i
biti odgovorani za narod/sljedbenike/skupinu. Oni ne smiju rtvovati ciljeve skupine
radi svojih osobnih interesa (prodaja HT, Banaka, INA-e...), nego biti hrabri i priznati
svoje slabosti i pogreke, te se pravovremeno dobrovoljno odrei asti dodjeljenog im
povjerenja i uloge voe u sluaju kada zadaci nadmauju njihove sposobnosti.
Ljudi/sljedbenici moraju vjerovati u dobro, dobrom se nadati i za dobro se rtvovati. I
napokon nainiti znaajan odmak od karakteristika i ponaanja ovjekolikog
majmuna.
Moramo se svi zalagati i u naem drutvu, ustupiti prednost vladavini prava,
zaboraviti na privilegirane poloaje i na izmiljeni moderni institut doker zovi
Trebam dopustiti da nam institucije drave, bez izuzetka, demonstriraju vladavinu
prava, pa makar po principu mrkve i batine. Jer bez toga, bojim se da jo dugo na
nivo svijesti nee razumjeti i prakticirati znaenje rijei etinost.

U protivnom, ovome drutvu e trebati ljudi poput Matije Gubca i njegovih


sljedbenika, koji e dananjim feudalcima jasno pokazat da ovaj narod, ovi
poljoprivrednici, ribari i ovi radnici, ovi studenti bez budunosti i ovi umirovljenici koji
ne ele prerano umrijeti nisu kmetovi i da ne prihvaaju feudalno ureenje u kojem
smo danas naivno i protiv svoje volje dovedeni zahvaljujui hodajuim boanstvima,
paukovim mreama, svetim kravama, te najveim nagonom i porokom POHLEPI.

Krajnje je vrijeme da svoje nagone obuzdamo i drimo pod kontrolu, a pohlepu i


neodgovornost bez izuzetka sankcioniramo, te na taj nain ustupimo prostor
etinosti.

Fabijan Joki
Zagreb, 06.06.2012.