Veina pojedinaca koji bi nakon dueg promiljanja o odreenim temama ili

pitanjima stekli dojam, doli do zakljuka ili zauzeli neki stav inzistirat e da taj
dojam, zakljuak ili stav bude uvaen i to toliko upornije to su manje svesni
postojanja puno vanih injenica koje nisu uzimali u razmatranje prije promiljanja
ili analize i donoenja zakljuka.
U ovome sluaju priznajem da nisam dobar poznavatelj prilika i svih okolnosti niti
sam mogao sagledati sve vane injenice pa neu insistirati da se uvai moje
promiljanje o kompleksnoj temi iz ovoga pisma. S druge strane oekujem da
itatelj ovoga sadraja nije pojedinac spomenut u prvoj-uvodnoj reenici. Drugim
rijeima ovo je
JEDAN DOJAM
Svako vrijeme je toliko bremenito da veina ljudi moraju ulagati veliki dio svoga
vremena i potencijala u vlastitu ili obiteljsku svakodnevnu egzisteniciju. No. Ako
izuzmemo institucije drave i njihove deklarirane uloge, hvala Bogu, oduvjek je
bilo, a i danas ima pojedinaca, zajednica ili institucija koji se nesebino zalau za
vrijednosti ireg druvenog znaaja motivirani neijom ili osobnom plemenitou, te
se rtvuju za duhovnu i drutvenu dimenziju usmjeravajui i obogaujui pojedince,
skupine, zajednice te drutvo u cjelini. Ovaj dojam upuujem njima.
Danas u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, drava, njene isntitucije i veina
nevladinih organizacija nisu na visini bremena i ne samo da ne postiu ono to se
od njih oekuje ili ono to su obeali, nego naprotiv. Teko je pobrojati i imenovati
sve teke posljedice i okolnosti proizvedene u politikim i protunarodnim
radionicama. Svjedoimo injenici da se izravno i neizravno progoni ovjek, obitelj i
narod sa Bogom danih prostora, unato tome to je rat zavrio prije vie od 20
godina. Namee se pitanje to je sa dravom kao institucijom kojoj nestaje njen
narod kao najvaniji dio ili kao svrha postojanja? Do kada e drava biti sama
svojom svrhom? Kome ona slui? Odgovori na ova pitanja ne ohrabruju.
A to je sa crkvom kao institucijom u ovim okolnostima kada joj intenzivno nestaje
iva crkva? Moe li crkva primjerom Isusove rtve doprinijeti uskrsnuu - ivotu u
sredinama koje odumiru?
Bez osjeaja dostojnosti kritiziranja ili dranja lekcije Crkvi iznosim dojam u kojem
me neki crkveni slubenici / sveenici podsjeaju na promatrake plave kacije iz
vremena rata. Kada su svjedoile i bile sudionik dogaaja bez utjecaja na
dogaaje i pisanim izvjetajima ili govorom u kamere pripovijedali o krenju
konvencija i nastalim rtvama i to toliko neutralno da se niti njihove emocije nisu
dale primijetiti.
Jasno. Crkva nije niti zakonodavna, niti sudbena, a niti izvrna vlast i ne kreira
pravni i gospodarski ambijent drutvu, a niti je politika stranka koja moe doi na
vlast. Isto tako crkva i sveenstvo ne mogu biti samo stanari, domari ili domaini
koji stanuju ili brinu ili ugouju posjetitelje / vjernike u crkvenim graevinama i bez
obzira to bi je dravna vlast najradije zadrala u tome okviru.
I zbog injenice da joj pripada toliko velik broj graana i toliko velik broj zabrinutih i
toliko velik broj ponienih, Crkva ne moe prihvatiti pasivnu ulogu ili utjeti, ma
koliko neki centri moi htjeli to. Teko je prihvatiti da se uloga sveenika svodi na

ispraaje jednih u inozemstvo, a drugih na groblja. Teko je prihvatiti ulogu

sveenika da samo kritiziraju vjernike zbog konzumerizma i neshvaanja uloge
ovjeka pojedinca u drutvu i crkvenoj zajednici. Teko je prihvatiti da sveenici
nemaju posla i bez obzira na mali broj vjernika u pojedinim upama.
Niske grane na koje je palo ovo drutvo, kao i nedostatak sveenika nije samo
problem ovog drutva, a niti vjernika-ive crkve ve je i rezultat rada prethodnih
generacija sveenika, koji nisu iza sebe ostavili dovoljno dojmljiv i upeatljiv trag,
odnosno nadahnue mladima za sveeniki poziv.
to je crkva i koja je njena uloga najbolje ona zna. Ali treba to uporno i dosljedno
pokazati.
Ja sam va put, istina i ivot, govori Gospodin.
Misija Petrove crkve je provedba kranskog nauka meu kranima koji zapoinje
od raanja i traje do ispraaja njegovih dua prema kraljevstvu Gospodnjem.
Sveenici trebaju rasvjetljivati put istinu i ivot vlastitim primjerima i poticajima
jaati, nadu, vjeru i ufanje, opirati se pasivnou (propustima), poticati na aktivno,
promiljeno, te nesebino djelovanje svakog pojedinca. Crkva i crkvena zajednica
mora imati aktivniju ulogu u svakodnevnom drutvenom ivotu. Sveenici bi trebali
imati intezivniju interakciju sa svim upljanima, a to znai i sa onim raseljenim. A
dijaspori davati do znanja da financijske ili materijalne pomoi nisu ono najvanije
to oni mogu ili trebaju dati, nego njihova aktivnija uloga u poticaju na ivot gdje
god se kretali ili boravili. Isus je podnio rtvu radi ivota i njegovo uskrsnue je
pobjeda ivota nad smrtim.
Svaki pojedinac moe i treba dati doprinos i poticaj ivotu. Kako?
Govori nam Evanelje, a tumai nam i vodi nas Petrova crkva u koju upiremo svoje
oi, vjerovanja i nade. Dok je tome tako, sveenstvo ima puno posla i puno
odgovornosti - od suprostavljanja odumiranju do rtve za ivot.
Zagreb, 24.04.2014.
Fabijan Joki

Kroz naa promiljanja i rasprave trebamo imati na umu, bez obzira koliko nam
vano djeluju nae titule i funkcije i koliko god mislili da imamo znanja ili utjecaja,
da nismo savreni i da ponekad i u dobroj namjeri inimo pogreke. Zato je vano
da u raspravama o najvanijim pitanjima svoje argumente iznosimo na nain koji
e uvaiti ljudsko dostojanstvo osobe s kojom se ne slaemo te da bez obzira na
sve razlike pokuamo nai suglasje oko tema vanih za nas, hrvatski narod u
cjelini i sve hrvatske graane.