You are on page 1of 41

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

U NASTAVI TJELESNOG ODGOJA


Dr. Muriz Hadikaduni, red.prof.
www.pedagoskapraksa.ucoz.com
metodikatizo@hotmail.com
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

1. Uvod
Bitna pretpostavka svakog uspjenog nastavnog
procesa jeste njegova prethodna osmiljenost i
pripremljenost.
Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje
podrazumijeva
sveukupno
pripremanje
nastavnika za realizaciju programskih zadataka
u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja je
zakonska obaveza svakog nastavnika.
Planiranje i programiranje je dio njegove radne
obaveze koja se i struno i materijalno
valorizuje.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

Programiranje
je
specifian
intelektualno
stvaralaki in koji se temelji na nastavnikovim
teorijskim znanjima i iskustvima prethodne
prakse.
Struna osposobljenost nastavnika je znaajan
inilac uspjenog planiranja.
Temeljito osmiljavanje sadraja (tjelesnih vjebi i
kretanja) i predvianje didaktiko-metodikih
okvira u kojima e se dati sadraj realizovati,
nuno pretpostavljaju, poznavanje ciljeva i
zadataka koji se imaju ostvariti, moguih sadraja
sa obzirom na mogunosti uenika, prostornih i
materijalnih mogunosti kole, metoda i oblika
rada sa obzirom na uzrasne karakteristike
Muriz
Planiranje i programiranje
3
udr.

enika
i
li

ne
mogu

nosti
samog
nastavnika.
Hadikaduni

Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi.


Oni se afirmiu kroz praksu i mijenjaju u skladu
sa iskustvom prakse.
U svakom slijedeem planiranju nastavnik se
oslanja na koncepcijske osnove starog plana
dograujui ga na osnovu iskustva. Samo tako
planiranje nee biti formalno i samo sebi cilj.
U pristupu oformljenja svakog novog plana
nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova
i principa planiranja.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

2. Osnove i principi planiranja i programiranja u


nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja
Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je nizom
prethodnih pretpostavki koje ine osnovu planiranja.
Kao prvo, polazi se od nastavnog programa tjelesnog i
zdravstvenog odgoja za odreeni razred i od cilja i
zadataka utvrenih u njemu, koji se moraju temeljito
prouiti.
Slijedea pretpostavka planiranja, programiranja jeste
poznavanje vremenskih okvira i materijalnih uslova za
realizaciju programskih zadataka.
Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim
godinjim fondom asova u predmetu redovne nastave
i drugim
vidovima vannastavnog
rada, a koje odreuje
dr.
Muriz
Planiranje i programiranje
Had
ikaduni plan.
nastavni

Kod planiranja se mora uzeti u obzir i materijalna osnova


za izvoenje nastave. Ona bitno utie na mogunosti
planiranja nekih sadraja i primjenjenih naina rada.
Specifinosti uzrasta (uzrasne karakteristike), broj
uenika u odjeljenju, njihove motorike sposobnosti i
prethodna uvjebanost vani su elementi planiranja,
programiranja.
Da bi bi planiranje, programiranje bilo to uspjenije i da
bi doprinosilo efikasnosti nastavnog rada, svi oni koji se
njime bave, trebaju da se pridravaju nekih optih naela,
principa. Samo tako e pristup planiranju, programiranju
biti jedinstven bez obzira ko i gdje planiranje,
programiranje vri.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

3. Definicija planiranja, programiranja


(J. Relji), Planirati znai predvidjeti sredstva i
metode za realizaciju odreenih zadataka u
odreenim vremenskim segmentima. Planiranje
zadatka i sadraja nastave mora biti konkretno
aplicirano za svaku kolu, razred i uenika.
(Markovi), Programiranje je meuzavisni skup
metodolokih i metodikih operacija utvrivanja,
cilja transformacijskih procesa, razliitih stanja
subjekta, faktora ogranienja i modaliteta rada,
kao i naina realizacije i kontrole rada.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

4. Struktura programiranja

(Findak), struktura programiranja se dijeli u


etiri etape:

1.
2.
3.
4.

Eksplicitno definiranje cilja programa,


Odreivanje sadraja programa,
Programiranje procesa vjebanja,
Praenje, provjeravanje, analiza dobijenih
saznanja o efikasnosti programa.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

5. Kriterij za programiranje
1. Procjena inicijalnog stanja, tj. procjena odreenih
dimenzija psihosomatskog statusa, konativnih i
kognitivnih sposobnosti uenika, i podatci o
zdravstvenom stanju uenika. Procjena fonda
motorikih informacija i motorikih dostignua.
2. Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja,
tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja,
nastavnik za svaki razred definira zadatke u
skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave
tjelesnog odgoja.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

3. Izbor sadraja u nastavi, tj. na osnovu definiranih


zadataka biraju se sadraji u nastavi i metode
rada na osnovu fonda sati, poznavanju
vrijednosti razliitih kineziolokih aktivnosti, na
osnovu materijlanih uslova, na osnovu klimatskih
uslova.
4. Praenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj.
provjeravanjem
finalnih
efekata
tjelesnog
vjebanja
putem
pouzdanih
mjernih
instrumenata.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

10

6. Faktori programiranja
Prilikom programiranja treba maksimalno potovati
tz. unutranje i vanjske faktore koji u manjoj ili veoj
mjeri utiu na izradu i ostvarivanje programa.
Kada je rije o unutranjim faktorima, treba voditi
rauna o zakonitostima razvoja i usvajanja
motorikih znanja.
Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i
ostvarenje programa, koji najvie zavise od
raspoloivog vremena za vjebanje i materijalnih
uvjeta rada.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

11

7. Principi programiranja
1. Princip uspjenosti, podrazumijeva da program
treba izraditi tako da osigura najbolje ispunjavanje
ciljeva i zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
2. Princip
primjerenosti,
podrazumijeva
izradu
programa koji potuje aktuelno stanje i sposobnosti
uenika.
3. Princip realnosti, podrazumijeva izradu programa
koji je usklaen sa autentinim potrebama uenika i
stvarnim materijalnim uslovima rada.
4. Princip
fleksibilnosti,
podrazumijeva
izradu
programa koji se tokom realizacije moe mijenjati
shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata
dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

12

5. Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu


programa koji se moe brzo i lako izraditi, a
takoer, koji moe da pretrpi odreene
intervencije tokom realizacije.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

13

8. Faze programiranja
1. Dijagnostika faza, sprovodi se na poetku kolske
godine. U ovoj fazi utvruje se dijagnoza aktuelnog
stanja antropolokog statusa svakog uenika.
2. Analitiko prognostika faza, sprovodi se sa ciljem
analize
rezultata
koji
su
dobijeni
prilikom
dijagnosticiranja
stanja
svakog
uenika
radi
prognoziranja daljeg rada.
3. Sintetiko programerska faza, provodi se nakon
detaljne analize inicijalnog stanja svakog uenika i
realne prognoze sa ciljem izrade programa za svakog
uenika posebno.
4. Verifikacijsko valorizacijska faza, provodi se tokom
realizacije programa. Ova faza se provodi tokom cijele
kolske godine, s ciljem uvida u realizaciju programa i
Muriz
Planiranje i programiranje
14
dadr.
se
program
po
potrebi
dopunjava
ili
mijenja.
Hadikaduni

9. Prva faza programiranja


Prvu fazu programiranja ini eksciplitno
definiranje
cilja
programa.
Ova
faza
programiranja je jedna od najvanijih operacija
u metodologiji programiranja, jer sam program
znai operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.
Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u
obzir uzeti:

1.
2.
3.

Spol uenika
Zdravstveno stanje uenika
Rezultate zavrnog (finalnog) provjeravanja

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

15

10. Druga faza programiranja

1.
2.
3.
4.

Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu


programiranja ini izbor sadraja (nastavnih cjelina i
nastavnih tema), izbor sadraja, podjelu sadraja.
Da bi smo to mogli odrediti potrebno je:
Utvrditi godinji fond sati nastave ( 2 sata x 35
nedjeljno = 70 sati godinje)
Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati + 6 sati na
kraju godine, ostaje na raspolaganju 58 sati.
Potom treba godinji fond sati pomnoiti sa brojem
nastavnih tema koje se pojavljuju u glavnom dijelu
sata
Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi prosjean broj
ponavljanja svake nastavne teme (kada podijlimo
ukupan broj frekvencija sa ukupnim brojem,
programom predvienih nastavnih tema.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

16

Sastavljanje nastavnih jedinica predstavlja


visoko stvaralaki posao. Da bismo to postigli
moramo imati na umu slijedee:

Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi


rauna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno
na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.
Prilikom
sastavljanja
nastavnih
trebamo osigurati postupnost u radu.

jedinica

Nastavne jedinice treba sastavljati od onih


nastavnih tema
koje osiguravaju svestran
uticaj tjelesnog vjebanja na organizam
uenika, i to na svakom satu.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

17

Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se


voditi rauna o njihovoj raznovrsnosti, da
uenicima budu zanimljivije i da ih motiviu
za rad.

Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je


voditi rauna o materijalnim i klimatskim
uvjetima rada u kojima se kola nalazi.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

18

11. Trea faza programiranja

Na osnovu prve dvije faze programiranja dobili


smo definirane ciljeve i zadatke programa,
sistematizirane nastavne cjeline, nastavne
teme i nastavne jedinice, poslije ega moemo
pristupiti programiranju procesa tjelesnog
vjebanja ili treu fazu programiranja.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

19

Ova etapa programiranja podrazumijeva


odreivanje volumena optereenja (doziranje,
podjelu i kontrolu optereenja) i utvrivanje
uvjeta u kojima e se programirani proces
tjelesnog vjebanja ostvarivati, odnosno
organizaciju
tog
procesa
(metodiko
organizacijske oblike rada, metode rada,
metodike postupke i drugo).
Za uspjenu realizaciju nastavnog procesa
moramo voditi rauna o izboru primjerenih
sadraja, kao i o odreivanju primjerenog
optereenja.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

20

Izbor primjerenih
sadraja i optimalnog
optereenja tokom procesa tjelesnog vjebanja
obezbijeuje dosta jak uticaj na promjene
funkcija organizma kao i stvaranje uvjeta za
adaptacione promjene u organizmu.
Sa kojim emo intenzitetom i volumenom
optereenja poeti zavisi od cilja koji se
programom eli ostvariti, kao i o aktualnom
stanju antropolokog statusa.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

21

Da bi se tokom tjelesnog vjebanja osigurali


adaptacioni
procesi,
moramo
osigurati
primjerene podraaje
njihovim postupnim,
odnosno progresivno - diskontinuiranim
optereenjem, jer kod ovjeka ne postoji samo
potreba za radom ve i za odmorom.
Programirano vjebanje treba da osigura takav
proces vjebanja za vrijeme kojeg e znaaj i
veliina
primjenjenih
optereenja
biti
usaglaena
sa
stepenom
adaptacionih
sposobnosti svakog uenika.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

22

Programirano vjebanje takoer treba da


osigura primjerene sadraje pomou kojih
emo osigurati i postii (uz primjenu
primjerenih optereenja) ne samo eljene nego
i potrebne reakcije organizma na primjenjena
optereenja u cilju ouvanja ili poveavanja
sposobnosti prilagoavanja na ista ili slina
optereenja.
Primjena primjerenog volumena optereenja
najvie zavisi od nastavnika, jer je on zaduen
za organizaciju nastavnog procesa. Uspjenost
nastavnog procesa zavisi i o kvalitetu i
kvantitetu sata tjelesnog i zdravstvenog
odgoja. Ako se na satu eli dozirati i postii
primjereno optereenje, jedan od osnovnih
uvjeta je dobra priprema i realizacija sata.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

23

To optereenje treba biti usaglaeno sa


sposobnostima i potrebama svakog pojedinog
uenika,
to
je
temeljni
uvjet
za
individualizaciju
nastavnog
procesa
i
savremenu realizaciju cjelokupne nastave
tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
Veoma znaajno pitanje nastavnog procesa je
kontrola o efektima doziranja i distribucije
volumena optereenja na antropoloki status
uenika. Kontrola efekata jedan je od bitnih
faktora ne samo ove faze programiranja nego
cjelokupnog procesa programiranja.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

24

Organizacija nastavnog procesa vrlo je vana djelatnost


nastavnika, ne samo sa stanovita doziranja volumena
optereenja, nego i za cjelokupan uspjeh u radu.
Nastavnik je potpuno samostalan, u izboru metoda
rada, u izboru metodikih postupaka. Osnovni kriterij za
izbor metodikih organizacijskih oblika rada, metoda
rada i metodikih postupaka trebaju biti:

1. Cilj programa odnosno sata za koji se


nastavnik priprema,
2. Aktuelno stanje uenika,
3. Materijalni uvjeti rada.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

25

1. Prvo treba poeti od operativnog cilja


programa, odnosno sata tjelesnog i
zdravstvenog odgoja za koji se nastavnik
priprema, jer pojedini metodiki organizacijski
oblici rada ili metode rada nisu podjednako
prikladni za uspjenu realizaciju svih
sadraja.
2. Drugo, treba uzeti aktuelno stanje uenika,
kao daljnji vaan kriterij tj. nastavnik treba da
se odlui za one metode rada za koje se zna
ili pretpostavlja da najvie odgovaraju
pojedinim uenicima ili homogeniziranim
skupinama.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

26

3. Tree, za izbor metodikih organizacijskih


oblika rada, metoda rada ili metodikih
postupaka treba uzeti u obzir i materijalne
uvjete rada (prostor, oprema, sredstva), zatim
raspoloivo vrijeme i line mogunosti, tj.
spremnost svakog nastavnika da sve
materijalne uvjete iskoristi na najbolji mogui
nain.

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

27

12. etvrta faza programiranja


etvrtu fazu programiranja ini rad na
praenju, provjeravanju i analiziranju o toku i
efektima tjelesnog vjebanja programa.
Zato je potrebno stalno provoditi praenje
(tranzitivnim provjeravanjem), kako bi se
utvrdilo da li je dolo do promijena odreenih
osobina, sposobnosti, motorikih znanja i
dostignua u cilju utvrivanja ciljanih efekata i,
ako je potrebno, izvriti korekciju programa, da
bi se program realizovao
u optimalnim
uvjetima.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

28

Pratiti i provjeravati efikasnost programa


moemo na osnovu uporeivanja kriterija,
odnosno normi koje smo utvrdili za pojedine
osobine, sposobnosti, motorika znanja i
motorika dostignua na poetku kolske
godine.
Norme se utvruju u svakoj koli posebno. Ako
su norme u nekoj koli za neki razred mnogo
manje od prosjenih vrijednosti, npr. u opini,
kantonu ili na nivou drave, tada vee
vrijednosti mogu biti korektor (vee norme se
uzimaju kao ciljevi koje se trebaju postupno
ostvarivati s uenicima uz pomo izraenih
programa rada).
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

29

Praenje stanja antropolokih obiljeja trebaju


se provoditi tokom cijele kolske godine putem
periodinih ili tranzitivnih provjeravanja. Ta
provjeravanja provode se u takvim vremenskim
razmacima za koje se pretpostavlja da su u
normalnim uvjetima dovoljni da ostvare
promijene stanja u pojedinim antropolokim
dimenzijama.
Koliko e se puta tranzitivno provjeravanje
izvoditi, odluuje sam nastavnik. Motorika
znanja, odnosno motorika dostignua treba
takoer provjeravati tokom cijele kolske
godine. Najbolje je da ih provjeravamo
periodino, odnosno nakon svake obraene
nastavne cjeline. Tokom kolske godine
tranzitivnim
provjeravanjem
trebalo
bi
obuhvatiti
sve
programom
predviene
dr. Muriz
Planiranje i programiranje
30
nastavne
cjeline
.
Hadikaduni

Proces praenja i provjeravanja programa


sastoji se u izboru, provoenju i razvijanju
takvih kontrolnih postupaka pomou kojih
emo provjeriti jesu li uenici ostvarili
postavljene ciljeve i zadatke programa, koji uz
tranzitivno i finalno provjeravanje ini sastavni
dio ove etape programiranja.
Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu
nam potrebni i korisni samo za objektivno
sagledavanje ukupnih efekata rada u tekuoj
kolskoj godini ve i kao orijentacijske
vrijednosti u odreivanju cilja programiranja u
iduoj kolskoj godini. Stalno praenje i
provjeravanje programa potrebno je u cilju
dobivanja bitnih informacija, ne samo o
efektima programa, nego i o njihovim ciljevima.
O efektima programa potrebno je obavijestiti
sve sudionike nastavnog procesa.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

31

Prednosti ovog naina programiranja proizlaze


zbog toga to ovaj nain programiranja
omoguava da se globalni, operativni i
izvedbeni programi mogu modelirati na razliite
naine (s obzirom na stvarne potrebe svakog
uenika u procesu uvjebavanja, s obzirom na
stvarne materijalne uvjete rada, stepen
obrazovanja i nivoa znanja strunih kadrova).
On istovremeno omoguava kontinuitet u radu,
sistematsko
rasporeivanje
programskih
sadraja tokom cijele kolske godine, spreava
improvizaciju u nastavi, stvaranje uvjeta za
stvaralaki rad i pedagoko djelovanje
nastavnika, kao i niz drugih prednosti.
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

32

PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA


Broj nastavnih
cjelina

Opis sadraja

Broj nastavnih
sati

1.

Upoznavanje sa godinjim programom rada

2.

Inicijalno stanje: tjelesni razvoj, motorike sposobnosti

3.

Rad na poboljanju opeg zdravstvenog stanja i razvoju motorikih


sposobnosti

4.

Atletika

5.

Sportska gimnastika

6.

Ritmiko-sportska, korektivna gimnastika

7.

Odbojka

8.

Koarka

9.

Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motorikog


znanja

10.

Rad u homogeniziranim skupinama

Ukupno sati
dr. Muriz
Hadikaduni

70
Planiranje i programiranje

33

Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog


odgoja (model za IV razred)
Sedmini fond sati

Fond sati za godinu

70

Ukupan broj nastavnih cjelina

10

Ukupan broj nastavnih tema

70

Broj frekvencija nastavnih tema

159

Broj frekvencija za homogenizirane skupine

20

Ukupan broj frekvencija

179

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

34

PLAN I PROGRAM TJELESNOG I


ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO CIKLUSIMA
MODEL ZA IV RAZRED
Nastavna
cjelina

Sadraj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata

Broj
nastavn
ih tema

Broj
frekven
cija

Upoznavanje sa godinjim programom rada redovne nastave,


vannastavnih aktivnosti, takmienjima, obavezama,
dunostima, ciljevima i zadacima

2
3
4
5
6
7

Inicijalno stanje: tjelesnog razvoja i motorikih sposobnosti


Baterija eurofit testova

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

35

Rad na ope zdravstvenom stanju i razvoju motorikih


sposobnosti

dr. Muriz
Hadikaduni

Kompleksi aerobnih vjebi sa i bez rekvizita

Razvoj motorikih sposobnosti fleksibilnost

10

Razvoj motorikih sposobnosti snaga, brzina

11

Razvoj motorikih sposobnosti spretnost

12

Razvoj motorikih sposobnosti ravnotea

13

Razvoj motorikih sposobnosti-preciznost

14

Razvoj motorikih sposobnosti- izdrljivost

15

Poligon razvoja motorikih sposobnosti

Planiranje i programiranje

36

Atletika

16

Tehnika tranja

17

Niski start

18

Skok u dalj iz zaleta

19

Skok u vis: kare stredl

20

Niske prepone

21

Tehnika bacanja kugle:sa lopticom

22

Atletski poligon

23

Provjeravanje usvojenosti motorikih znanja

24

Provjeravanje motorikih sposobnosti

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

37

Sportska gimnastika
25

Akrobatika - kolut naprijed

26

Akrobatika kolut nazad

27

Stav o akama stoj na rukama

28

Premet strance premet sa uporom

29

Preskok zgrka

30

Preskok raznoka

31

Osnovni elementi na gredi

32

Gimnastiki poligon provjera

33

Gimnastiki poligon provjera

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

38

Ritmiko sportska i korektivna gimnastika


4

34

A Tehnika rada sa loptom djevojice


B Kompleksi vjebi sa medicinkama- djeaci

35

A Tehnika rada sa obruem djevojice


B Kompleks vjebi na ripstolu djeaci

A Tehnika rada sa vijaom djevojice


B Razvoj eksplozivne snage sa vijaama dje.

A Tehnika rada sa unjevima djevojice


B Preciznost kuglanje djeaci

A Tehnika rada sa trakom djevojice


B Poligon spretnosti 1 djeaci

A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj.


B Tehnika vodjenja lopte nogomet dje.

A Kratki sastavi sa obruem uz muziku djevoj.


B Tehnika dodavanja nogomet djeaci

A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj.


B Poligon spretnosti 2. djeaci

A Kratki sastavi sa vijaom uz muzikudjevoj.


B poligon spretnosti 3 djeaci

36
6
37
38
39
40
41
42
dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

39

43
44
45
46
47
48
49
50
51

Odbojka
Gornje odbijanje lopte u mjestu prstima
Donje odbijanje lopte eki- u mjestu
Odbijanje lopte sa valjanjem
Donji kolski servis
Kombinacija gornje. donje odbijanje u kretanju
Kombinacija donje, gornje odbijanje u kretanju
Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja
Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja iz ciklusa odbojka
Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja iz ciklusa odbojka

4
4
2
3
4
4
1
1
1

52
53
54
55
56
57
58
59
60

Koarka
Koarkako vodjenje lopte u mjestu
Dodavanje lopte u koarci u mjestu u visini grudi, o tlo, iznad glave
Dodavanje lopte u koarci u kretanju
Tehnika ut skoka iz mjesta
Kombinacija voenja i dodavanja u koarci
Kombinacija dodavanja voenja i ut skoka u koarci
Koarkaki poligon 1
Koarkaki poligon 2
Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja u koarci

3
3
3
2
3
3
1
1
1

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

40

Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motorikih sposobnosti

10

61
62
63
64
65
66

Baterija eurofit testova


Baterija eurofit testova
Baterija eurofit testova
Baterija eurofit testova
Baterija eurofit testova
Baterija eurofit testova

2
2
2
2
1
1

67
68
69
70

Rad u homogeniziranim grupama


Rad u homogeniziranim grupama
Rad u homogeniziranim grupama
Rad u homogeniziranim grupama

2
2
1
1

dr. Muriz
Hadikaduni

Planiranje i programiranje

41