You are on page 1of 20

UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET
OPCE PRAVO

PRAVNE POSLJEDICE STECAJNOG POSTUPKA I POBIJANJE


PRAVNIH RADNJI STECAJNOG DUZNIKA
-seminarski rad-

Kandidat

Mentor

Dervisevic Haris

prof.dr.Arif Nanic

Broj indexa 1082\11

V.ass.Meliha Frndic-Imamovic

Novembar,2014.

Sadrzaj
Uvod .. 2.
Otvaranje stecajnog postupka I pravne posljedice stecaja . 4.
Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika 11.
Pobijanje aktivnih pravnih radnji 12.
Pobijanje propustanja 13.
Pobijanje izvrsnih naslova 14.
Pobijanje protivpravnih radnji ... 13.
Pobijanje pravnih radnji bez naknade I namjerno ostecenje . 14.
Pravne radnje koje se ne mogu pobijati ..... 15.
Zajam clanova drustva-duznika . 15.
Povezana lica . 15.
Zakljucak ... 18.
Literature ... 19.

Uvod
Donoenjem novih Zakona o stecajnom postupku i Zakona o likvidacionom postupku u pravnom
sistemu Bosne i Hercegovine,odnosno Federacije BiH, nastupile su izmjene u oblasti stecajnog I
likvidacionog prava koje ce zahtijevati i znacajne promjene u privrednom zivotu, pravosudju,
kao i brojnim institucijama koje neizbjezno pratenormalno odvijanje privrednih tokova. Izradu
predmetnih zakona supratile i odgovarajuce izmjene, odnosno usvajanje novih zakona u materiji
parnicnog i izvrnog postupka, s obzirom da se radi o pravnim disciplinama cija se pravila
supsidijarno primjenjuju u materiji stecajnog prava. Jedan od ciljeva svih ovih izmjena je
povecanje efikasnosti u sprovodjenju stecaja, kao i uskladjivanje domaceg zakonodavstva prema
zahtjevima medjunarodnih institucija i integracija, a to je opet jedan od preduslova za pristup
Bosne i Hercegovine ovim integracijama. Zbog postojanja nesaglasnosti ranijeg Zakona o stecaju
i likvidaciji u odnosu na rjeenja iz Zakona o privrednim drutvima izvrene su i
odgovarajuceizmjene Zakona o privrednim drutvima, a posebno odredbe procesnog karaktera
koje se odnose na sprovodjenje likvidacije privrednih drutava. Izmjene Zakona o privrednim
drutvima ( ZOPD) vrene su i iz drugih razloga.
U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine 1992. g. Preuzet je Zakon o stecaju i likvidaciji iz
pravnog sistema SFRJ. Odgovarajuce izmjene, odnosno izrada novog zakona je izvrena 1998., a
u toku 2002. g. pristupilo se izradi potpuno novih zakona. Sada je u potpunosti razdvojena
materija stecaja i likvidacije, tako da su usvojena dva potpuno nova zakona: Zakon o stecajnom
postupku ( ZOS) i Zakon o likvidacionom postupku ( ZOL). U pogledu procesnih pravila za
pitanja koja nisu uredjena ZOS-om supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom
postupku ( ZPP). Pored ovog u obzir dolazi i primjena pojedinih ex specialis po nacelu lex
specialis derogat legis generali. Radi se, prije svega, o primjeni nekih posebnih pravila vezanih
za sprovodjenje stecajnog i/ili likvadaiconog postupka poslovnih banaka i osiguravajucih
drutava.1
S obzirom da je materija stecajnog prava u entitetskoj nadleznosti postavlja se pitanje
uskla|enosti ovih zakona na nivou entiteta. Ovaj problem je rijeen kroz izbor medijatora i
nosioca aktivnosti u izradi ovih zakona. Njihova izrada je tekla u organizaciji njemackog
privrednog drutva GTZ zajedno sa lokalnim ekspertima iz oba entiteta i predstavnicima
njemackih advokata specijalista za stecajno pravo. Takav sistem rada doveo je do visokog
1

Veljko Trivun,Milos Trifkovic,Vedad Silajdzic,Jasmin Hoso;Nacionalno I evropsko pravo;Sarajevo,2007.

stepena uskladjenosti vecine pravnih instituta u zakonodavstvu oba entiteta. Predmetni zakoni su
u drugom entitetu usvojeni u toku 2002. g. Pored ovoga, treba napomenuti da su u oblasti
stecajnog prava usvojena osnovna rjeenja i principi germanske pravne kole.

Otvaranje stecaja I pravne posljedice stecajnog postupka


Steajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje se objavljuje u
Slubenim novinama Federacije Bili" i slubenom glasniku kantona (upanije). Rjeenje se
dostavlja: predlagatelju, steajnom duniku, instituciji koja vodi poslove platnog prometa i
javnom tuilatvu. Inae, prouzrokovanje steaja inkriminisano je kao posebno krivino djelo.'4)
injenica otvaranja steaja upisuje se u javne knjige: sudski registar, zemljine knjige i registar
prava industrijske svojine. Povjerioci, koji se obavjetavaju putem javnog oglasa,duni su u roku
od 30 dana do dana objavljivanja oglasa u slubenom glasilu Federacije i kantona izvriti
pn/avljivanje svojih potraivanja. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, u principu,
nastupaju poetkom dana kada je oglas o otvaranju steajnog postupka istaknut na oglasnoj ploi
(tabli) suda. Danom otvaranja steajnog postupka:
1.

prestaju prava poslovodnog organa (direktora, uprave), zastupnika (prokuratora, generalnih i


pojedinanih) i organa upravljanja (nadzornog odbora, skuptine, ulagaa) i u te
funkcije uvodi steajni upravnik;2

2.

prestaju radni odnosi zaposlenih radnika steajnog dunika, osim onih koje zadri steajni
upravnik;

3.

obrazuje se steajna masa koju ini cjelokupna imovina steajnog dunika, osim posebne
steajne mase (imovina na kojoj je steeno razluno pravo);

4.

gase se rauni dunika i prava lica ovlatenih na raspolaganje imovinom sa rauna, otvara se
novi raun na koji se prenose novana sredstva sa ugaenih rauna;

5.

u firmu dunika dodaje se oznaka ,,u steaju";

6.

potraivanja povjerilaca prema steajnom duniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim;

7.

povremena davanja (inidbe), novana i nenovana, pretvaraju se u jednokratna novana


potraivanja;

8.

prestaju tei kamate na potraivanja koja se izmiruju iz steajne mase;

9.

prekida se zastaijelost potraivanja od dunika (danom prijavljivanja potraivanja), a


zastarjelost potraivanja steajnog dunika po osnovu njegovih potraivanja ne tee
godinu dana od dana otvaranja steaja;

10. ne
2

moe se protiv steajnog dunika dopustiti individualna mjera obezbjedenja, niti

Milic Simic,Milos Trifkovic;poslovno pravo;Sarajevo 1999.

individualnog prinudnog izvrenja;


11.vri se prinudna kompenzacija dunikovih potraivanja sa potraivanjima povjerilaca, osim u
sluajevim izriito zakonom predvienih;3
12. za

izvrenje dvostrano teretnih ugovora zakljuenih prijeotvaranja steajnog postupka

vae specijalna pravila predviena u lanu 72. ZSL;


13. prestaju
14.

nalozi steajnog dunika koji se odnose na imovinu koja ini steajnu masu;

prestaju ponude uinjene duniku ili ponude koje je dunik uinio treim licima, ako nisu
prihvaene do dana otvaranja steajnog postupka;

15. prodavaili

dunik

komisionar mogu zahtijevati da se roba isporuena steajnom duniku vrati, ako

nije

cijelosti

platio

cijenu,

a robu

dunik

nije

preuzeo

do

dana

otvaranja steaja (pravo na potragu).


Zakonom o steajnom postupku Federacije BiH definisane su pravne posljedice otvaranja
steajnog postupka po privredna drutva. Rjeenja veoma slina ili identina nalaze se i u
Zakonu o steajnom postupku Republike Srpske, a situacija nije posebno drugaija niti kad je
rije o Srbiji. Ipak, u ovom tekstu fokusiraemo se na Zakon o steajnom postupku Federacije i
razmotriemo neke od osnovnih pravnih posljedica po privredna drutva i preduzetnike a koje sa
sobom povlai injenica pokretanja steajnog postupka.
Otvaranjem stecajnog postupka ogleda se u nastupanju mnogobrojnih pravnih posljedica koje
imaju razlicit pravni uticaj na pravnu I poslovnu sposobnost, odnosno na subjektivitet stecajnog
duznika.4
Opte dejstvo otvaranja steajnog postupka, sastoji se u tome da nastupanjem te pravne
injenice prestaju prava steajnog dunika (a steajni dunik je zapravo privredno drutvo
nad kojim je otvoren steaj) da upravlja i raspolae imovinom koja pripada steajnoj masi,
te sva prava organa, prokuriste, zastupnika i punomonika privrednog drutva prelaze na
steajnog upravnika.

Milic Simic,Milos Trifkovic;poslovno pravo;Sarajevo 1999.

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

To praktino znai da privredno drutvo, odnosno njegovi kljuni organi-direktor, zastupnik ili
neki trei punomonik, odnosno sam vlasnik privrednog drutva-vie nemaju pravnu mogunost
da upravljaju tim privrednim drutvom, niti da na bilo koji nain raspolau i upravljaju
imovinom tog privrednog drutva. Dakle, oni gube pravo da prodaju imovinu tog preduzea,
odnosno da njome raspolau na neki drugi nain. Takoe, oni vie nemaju pravnu mogunost niti
da koriste imovinu preduzea, jer je cijelo to preduzee, ukljuujui i njegovu imovinu kao
neodvojiv pravni dio privrednog drutva, otvaranjem steaja zapravo predato u pravnu vlast
steajnom upravniku.
Osnovni cilj i ideja samog steajnog postupka jeste namirenje povjerilaca preduzea. Time se
omoguuje realizacija osnovnog pravnog naela u naem pravnom poretku, a to je naelo
pravinosti. Jer, bilo bi nepravedno prema povjeriocima da izgube svaku mogunost da namire
makar dio svojih potraivanja u sluaju dospjevanja dunika u stanje nesolventnosti. Povjerioci
moraju imati mogunost da makar pokuaju da se namire, u potpunosti ili djelimino, a zavisno
od toga kad je njihovo potraivanje nastalo, ime je obezbjeeno i kolikog je obima. Isto tako,
razlozi pravne sigurnosti i predvidljivosti nalau da pravni poredak insistira na tome da postoji
povjerenje pravnih subjekata u pravni sistem, odnosno da sva potraivanja moraju imati pravnu
zatitu. 5
Prema tome, osnovna funkcija steajnog postupka jeste zatita imovine povjerilaca, te u tom
smislu na sam steaj ne treba gledati kao na nekakvu negativnu ili apokaliptinu pojavu koja nosi
dramatine ili posebno kompromitujue posljedice po privredno drutvo i njegovog vlasnika,
odnosno vlasnike, a to kod nas steaj zapravo nosi sa sobom kad je odnos veine privrednika i
samih graana prema istom u pitanju.
Stoga je veoma vano da vlasnici privrednih drutava, a kad je rije o malim i srednjim
preduzeima onda su vlasnici najee i direktori istih, zapravo shvate da se otvaranjem
steajnog postupka nad njihovom firmom nita dramatino loe, samo po sebi, nije desilo.
Jednostavno, njihovo preduzee je postalo nesolventno, vie nije u stanju da ispunjava svoje

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

obaveze prema povjeriocima, te je stoga pokrenut steajni postupak. Rezultat steaja uopte ne
mora biti i gaenje preduzea: ukoliko postoji ansa za to i ukoliko postoji dobra volja i vizija
kod povjerilaca, kao i ukoliko cijeli proces vodi kvalitetan i sposoban steajni upravnik, mogue
je i da se preduzee oporavi, odnosno da nastavi da radi i poslije steaja, odnosno da rezultat
steajnog postupka bude mnogo uspjenije i solventnije preduzee nego to je to bio sluaj prije
otvaranja steaja. Opet, o kvalitetima steajnih upravnika i viziji meu njima i povjeriocima
baviemo se u nekom od narednih tekstova na ovu temu.
Ukoliko, pak, steajni dunik izvri odreeno raspolaganje svojom imovinom po otvaranju
steajnog postupka-takvo raspolaganje bie bez pravnog uinka, osim ukoliko je rije o
prenoenju imovine na savjesno tree lice koje se pouzdalo u tanost informacija o predmetu
raspolaganja a koje se nalaze u javnim registrima (presumpcija tanosti podataka u javnim
registrima), te koje zbog toga ne moe da trpi tetu.
Sljedea bitna pravna posljedica otvaranja steaja nad privrednim drutvom jeste da u trenutku
otvaranja steajnog postupka dolazi do prekida svih sudskih postupaka i postupaka pred
arbitraama, a u kojima je steajni dunik jedna od strana u postupku.6 To praktino znai
da se otvaranjem steajnog postupka prekidaju svi parnini postupci u kojima je privredno
drutvo tuilac ili tueni, bilo da je rije o prvostepenom ili drugostepenom parninom postupku.
Takoe, a to je veoma znaajno po steajnog dunika i njegove povjerioce,otvaranjem steaja
nad privrednim drutvom prekidaju se i svi izvrni postupci protiv privrednog drutva kao
izvrenika.7 Dakle, ukoliko je u toku izvrni postupak namirenja nekog povjerioca steajnog
dunika na njegovoj imovini (primjera radi, na nekretnini), ma i u sluaju postojanja izvrne
notarske isprave od strane povjerioca (primjera radi-banke koja ima obezbjeenje u vidu
hipoteke na nekretnini steajnog dunika, a kao sredstvo obezbjeenja za kredit koji je
privrednom drutvu prethodno odobrila)-dolazi do prekida tog izvrnog postupka, a takvi

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

povjerioci mogu svoje zahtjeve da podnesu u toku steajnoj postupka, u kojem e obrazloiti
koja to potraivanja imaju i ime su ona eventualno obezbjeena.
Tako e, u sluaju da je rije o potraivanjima koja su obezbjeena izvrnom notarskom
ispravom kod ugovora o kreditu, a u vidu hipoteke na nekretnini steajnog dunika, ti povjerioci
zapravo imati razluno pravo na dijelu imovine steajnog dunika, odnosno na predmetnoj
nekretnini, a to praktino znai da se ostali povjerioci nee moi namirivati iz vrijednosti te
nekretnine, osim u sluaju da se ukupno potraivanje takvog razlunog povjerioca ne namiri iz
njene vrijednosti, te da potom preostane jo novca dobijenog njenom prodajom a koji ostaje
dijelom steajne mase iz koje se namiruju ostali povjerioci steajnog dunika. 8

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA


Uvod
Delikatnost odnosa povjerilaca i dunika konstantno je prisutna u ivotu i pravu. Na njihovom
odnosu se bazira i itavo ugovorno pravo. Ukoliko dunik ne vodi rauna o interesima
povjerilaca ili samo neke od njih neopravdano favorizuje, a to ima za posljedicu nemogunost
adekvatnog namirenja ostalih, oteeni povjerioci imaju pravo da se mijeaju u ta dunikova
imovinska raspolaganja. Pobijanje dunikovih pravnih radnji treba staviti u funkciju pune i vee
zatite povjerioca, jer je njegov poraz uvijek i poraz kompletnog privatnog prava, pa i prava
uopte. Ovo pobijanje je mogue vriti po optim pravilima obligacionog prava, ali ono ipak ima
naroit znaaj tek kad se nad dunikom otvori steajni postupak. Bez obzira na znaajne razlike
u regulativi, ovdje ipak postoji sutinsko jedinstvo. Odredbe o pobijanju dunikovih pravnih
radnji predstavljaju prinudne propise koji postoje u interesu povjerioca, ali i u optem interesu.
Vansteajno pobijanje ima za cilj namirenje samo jednog povjerioca, dok pobijanje u steaju
slui za namirenje svih steajnih povjerilaca. Mogunost pobijanja pravnih radnji steajnog
dunika ne znai da se povjerioci ne mogu uopte namirivati pred steaj, ve da to samo ne mogu
initi na tetu ostalih povjerilaca istog dunika. injenica je da ovo pobijanje otvara brojne
probleme i sporna pitanja, jer pravna sigurnost zahtijeva da se, prije svega, odri sve ono to je u
osnovi zasnovano na pravu, pa zato ovaj institut predstavlja jedno od najsuptilnijih pitanja
steajnog postupka. Radi se o posebnom pravu mijeanja u imovinska raspolaganja dunika u
odnosu na opte pravo da obligacioni odnosi djeluju izmeu stranaka. Pobijanje ne utie na
valjanost pravnog odnosa koji postoji izmeu dunika i treih lica, ve se samo trai da se toj
pravnoj radnji oduzme dejstvo u onom obimu koliko su njome oteeni povjerioci. Dakle, ono
nema ca cilj represiju, ve iskljuivo zatitu interesa povjerilaca u steaju. Inae, pod pravom
pobijanja se podrazumijevaju procesne radnje kojima je cilj osporavanje onih djelatnosti
steajnog dunika uinjenih u odreenom roku prije otvaranja steaja, a kojima se pojedini
povjerioci dovode u povoljniji poloaj od ostalih. Stoga se u teoriji pravo pobijanja tretira kao
oblik povratnog dejstva steaja.9 Cilj toga je da se otklone tetne posljedice tih radnji prema
povjeriocima, te da se stvore uslovi za njihovo ravnomjerno namirenje. Kada dunik padne u

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

steaj, pravo pobijanja pravnih radnji se moe posmatrati kao dio ukupnih dejstava otvaranja
steajnog postupka.10
Pobijanje pravnih radnji u steaju u Republici Srpskoj regulisano je odredbama lanova 80-87.
Zakona o steajnom postupku (ZSP RS). Identina rjeenja u ovom pogledu postoje i u Zakonu o
steajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZSP Federacije BiH). Sadraj ovih zakona
je veoma slian, jer se prilikom njihove izrade vodilo rauna da je intencija da se Bosna i
Hercegovina pravno uredi kao jedinstveni privredni prostor, kako bi se olakao pristup stranim
investicijama i ostvarila proklamovana sloboda kretanja lica, robe, usluga i kapitala. Moemo
konstatovati da postojea pravila donekle odstupaju od ranijih rjeenja iz ove oblasti i da je
steajno pobijanje sada potpunije regulisano.
Pravo pobijanja imaju samo povjerioci i dunik, odnosno steajni upravnik koji ga zastupa.
Postoji miljenje da steajni upravnik moe podnijeti tubu tek na osnovu odobrenja koje daje
steajni sudija, te da to odobrenje predstavlja procesnu pretpostavku na koju sud pazi po
slubenoj dunosti. Svrha ovoga bi bilo da se izbjegnu nepotrebni sporovi. Ipak, smatramo da se
taj stav ne bi mogao prihvatiti, jer ovakva formulacija ne postoji u ZSP, iako bi to bilo poeljno.
Povjerioci mogu pobijati pravne radnje dunika, pod uslovom da steajni upravnik na poziv
povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca. Rok za
podnoenje tube je dvije godine od otvaranja steajnog postupka. Pravna radnja moe se
pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici. U tom sluaju navedeni rok ne vai.
Pasivno legitimisano je ono lice prema kome i u iju korist je pobijana radnja i preduzeta, a tuba
za pobijanje se moe podii prema njegovim nasljednicima i pravnim sljedbenicima. Ukoliko
pobijanje uspije, protivnik pobijanja odgovara kao nesavjesni dralac stvari ili kao nesavjesni
posjednik. Ovo je presumptio iuris et de iure, jer se ne utvruje njegova stvarna savjesnost ili
nesavjesnost i on nema mogunosti da se brani bilo kakvim dokazivanjem suprotnog. U tom
sluaju protivnik pobijanja snosi i sve parnine trokove u vezi sa pobojnom parnicom, ali ima
pravo da mu dunik nadoknadi trokove koje je uinio u korist stvari koju je drao.

10

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999.

10

Pobojna pravna radnja


Za uspjeh pobijanja potrebno je da budu ispunjene sve zakonske pretpostavke. Predmet pobijanja
je ona pravna radnja steajnog dunika koja umanjuje vrijednost steajne mase, a time dovodi i
do oteenja pojedinih povjerilaca. Pobijati se mogu sve radnje koje imaju ovakve posljedice,
bez obzira na nain njihova izvrenja. Sa pravnom radnjom je izjednaeno proputanje kao i
mjere prinudnog izvrenja. Pojam pravne radnje obuhvata svaku radnju koja je pravno relevantna
i dovodi do promjena u dunikovoj imovini, a na tetu povjerilaca. Pobijati se mogu ne samo
pravne radnje steajnog dunika, ve i one radnje treeg lica koje se tiu dunikove imovine.
Pojam pravne radnje je ui od pojma pravne injenice, iako i pravne radnje ulaze u pravne
injenice. Pravna radnja je izraz djelovanja steajnog dunika na osnovu njegovog ponaanja i
kao takva dovodi do odreenih pravnih posljedica. S druge strane, pojam pravne radnje je znatno
iri od pojma pravnog posla, jer se pod pravnim poslom podrazumijevaju izjave volje upravljene
na zasnivanje ugovora kao i jednostrane izjave volje usmjerene na stvaranje odreenih pravnih
posljedica. Ukoliko se neko dunikovo raspolaganje sastoji iz dva odvojena akta, dovoljno je da
se bilo koji od tih akata pobija. Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju
njena pravna dejstva. Kod pravne radnje ograniene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir
nastupanje uslova ili roka. Pravilo je da pravna radnja ne smije biti na tetu ni dunikove aktive
ni pasive.11
Prema ZSP RS i ZSP Federacije BiH pobijati se mogu sljedee pravne radnje koje su omoguile
povjeriocu osiguranje ili namirenje:
a) ako su preduzete u posljednjih est mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka, ako je u vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je
povjerilac u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao;
b) ako su preduzete nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako
je povjerilac u vrijeme radnje znao za platenu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje
steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao.

11

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

11

Zakonska presumpcija je da je povjerilac znao ili zbog grube nepanje nije znao za nepovoljno
ekonomsko-finansijsko stanje dunika. Ovo je oboriva pretpostavka, a dokazivanje odsustva ovih
injenica tereti protivnika pobijanja.
Isto tako, pobijati se mogu i pravne radnje koje su omoguile povjeriocima neuobiajeno
namirenje ili namirenje koje oni nisu mogli da ostvare, odnosno da zahtijevaju u to vrijeme. Radi
se o sljedeim pravnim radnjama:
a) onim koje su preduzete u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka ili nakon podnoenja ovog prijedloga;
b) onim koje su preduzete u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja prijedloga
za otvaranje steajnog postupka, a steajni dunik je u vrijeme izvrenja ovih radnji bio
nesposoban za plaanje.
Kod ovih pravnih radnji se pretpostavlja da je prema svim okolnostima sluaja povjerilac znao
da se izvrenom pravnom radnjom tete ostali povjerioci, odnosno, relevantno je da je u vrijeme
preduzimanja pravne radnje bio povezano lice sa dunikom.
U sluaju usvajanja razloga za pobijanje protivnik pobijanja ima pravo da zahtijeva da mu se
vrati ono to je dao za pobijanu radnju i njegovo potraivanje ponovo oivljava. On nema pravo
da vri prebijanje svoje obaveze prema steajnoj masi sa zahtjevom koji ima prema toj masi, jer
je to u suprotnosti sa svrhom pobijanja. Ukoliko je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata
prije otvaranja steajnog postupka, onda on ima pravo na naknadu kao steajni povjerilac, a ako
je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata poslije otvaranja steaja, tada on ima status
povjerioca steajne mase. 12
Vrste pobijanja
Pobijanje aktivnih pravnih radnji
Aktivne pravne radnje su izjave volje usmjerene na preduzimanje odreenog obligacionopravnog
ili stvarnopravnog posla, kojima se preuzima obaveza ili se vri raspolaganje imovinom. Pod
ovim se podrazumijevaju sva dunikova raspolaganja koja se odnose na njegovu imovinu. To
12

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

12

mogu da budu raznovrsni pravni poslovi putem kojih se prenosi pravo svojine ili neki drugi oblik
raspolaganja stvarima sa steajnog dunika na druga lica. Ovdje spadaju i procesne radnje kao
to su odustanak od tubenog zahtijeva, povlaenje tube, priznanje tubenog zahtijeva i tome
slino. Predmet prava pobijanja su aktivne pravne radnje dunika koje su prouzrokovale
oteenje steajnih povjerilaca i remeenje njihovog zakonskog namirenja.
Pobijanje proputanja
Proputanje je svjesno nepreduzimanje neke pravne radnje, koje je dovelo do promjene u
dunikovoj imovini. Prema tome, to neinjenje je imalo negativan uticaj na stanje dunikove
imovine, jer u nju neto nije ulo ili je iz te imovine izalo neto to joj pripada. Primjera radi,
relevantna proputanja postoje ako na vrijeme nije stavljen prigovor zastare, zatim ako nije
podnesen prigovor na utvrene materijalne nedostatke isporuene robe,

ukoliko prilikom

prijema dunik nije bez odlaganja obavijestio drugu ugovornu stranu da zadrava pravo na
ugovornu kaznu, itd.13
Pobijanje izvrnih naslova
Predmet ovog pobijanja nije samo izvrna isprava, ve pravna radnja zbog koje je ona dobijena i
koja je utvrena izvrnom ispravom (npr. postoji neistinito priznanje). I sudska praksa se
izjasnila u tom pravcu, naravno pod uslovom da se time remeti ravnomjerno namirenje steajnih
povjerilaca. Uslov za to je da se takvom radnjom svjesno ilo na njihovo oteenje. Ukoliko se
utvrdi da je takva radnja bez dejstva, prestaje uinak izvrnog naslova prema steajnim
povjeriocima.
Pobijanje protivpravnih radnji
Protivpravne radnje mogu biti predmet pobijanja samo ukoliko je oteenje ili unitenje
predmeta nekome koristilo, odnosno ako je izgubljena vrijednost stvari ula u imovinu nekog
drugog lica. Primjera radi, unitena isprava o dunikovom pravu, kao to su hartije od vrijednosti
(mjenica, ek, akcija i tome slino). Razumljivo je da predmet pobijanja ne mogu biti ona
djelovanja koja nikome ne koriste i gdje nema protivnika pobijanja. Predmet pobijanja ne mogu
biti ni simulovani pravni poslovi, jer oni ne dovode do promjena u dunikovoj imovini, a ni
13

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

13

apsolutno nitavi pravni poslovi, jer takvi poslovi ne proizvode nikakvo pravno dejstvo prema
povjeriocima.
Pobijanje pravnih radnji bez naknade i namjerno oteenje
ZSP RS i ZSP Federacije BiH predviaju da se mogu pobijati i pravne radnje preduzete bez
naknade ili uz neznatnu naknadu, kojima se oteuju pojedini povjerioci, ako su preduzete u
posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka. Raspolaganje
imovinom dunika uz neznatnu naknadu ocjenjuje se uporeivanjem realne vrijednosti prodate
imovine u odnosu na cijenu po kojoj je imovina prodata u vrijeme kada je pravna radnja
uinjena, a ne u vrijeme donoenja sudske odluke. Ukoliko se radi o prigodnom poklonu
neznatne vrijednosti, tada se ta pravna radnja ne moe pobijati. Ve na prvi pogled se moe
uoiti da e biti vrlo teko pouzdano utvrditi kada se radi o takvom poklonu u pogledu koga ne
postoji mogunost pobijanja, pogotovo ukoliko je uinjen bliskim osobama. Ovdje se radi o
faktikom pitanju, na koje se odgovor moe dobiti tek kada se izvri sveobuhvatna analiza svih
relevantnih okolnosti. Posebna odredba u ZSP RS i ZSP Federacije BiH postoji u sluaju kada je
dunik imao namjeru da oteti povjerioca, pa je zbog toga preduzeo odreenu pravnu radnju. U
tom sluaju, takva radnja moe biti predmet pobijanja ako je preduzeta u posljednjih pet godina
prije podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka. Pretpostavka je da je druga
ugovorna strana, koja ima odreenu korist od pomenute pravne radnje, znala za namjeru dunika,
ukoliko je imala saznanje za njegovu nesposobnost za plaanje. Miljenja smo da ove odredbe
zakona vae i kod pravnih radnji dunika sa njemu bliskim (povezanim) osobama. Smatra se da
je raspolaganje uz neznatnu naknadu opravdano ako je uinjeno u cilju spreavanja nastupanja
vee tete (npr. prodaja kvarljive robe ili robe koja nije podesna za uvanje, odnosno rasprodaja
sezonske ili demodirane robe, da bi se nabavila druga roba, u pogledu koje se moe oekivati da
e se zaradom nadoknaditi gubitak).14 Procjenu o kakvom se raspolaganju radi vri sud imajui u
vidu sve krucijalne okolnosti. Kod raspolaganja bez naknade dolazi do objektivizacije
prepostavki pobijanja i ona su sama po sebi pobojna. Ideja o zatiti povjerilaca od ovakvih
raspolaganja dunika odavno postoji, jer je jo rimsko pravo poznavalo pravilo da se ne mogu
initi pokloni na raun svojih povjerilaca.

14

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

14

Pravne radnje koje se ne mogu pobijati


Naelno, mogu se pobijati sve pravne radnje uinjene u odreenom periodu vremena prije
steaja, ako su ispunjene zakonske pretpostavke pobijanja. No, ovo opte pravilo ima i odreene
izuzetke kada se pobijanje ne moe vriti. Izuzeci se tiu prirode i znaaja odreenih pravnih
radnji za pravni promet, tako da su zakonodavstva smatrala potrebnim da se u odreenim
sluajevima iskljui pravo pobijanja. ZSP RS i ZSP Federacije BiH ne navode precizno koje se
pravne radnje ne mogu pobijati. Meutim, kada se imaju u vidu neka opta pravila, smatramo da
se ne mogu osporiti:15
a) pravne radnje koje dunik obavlja uz saglasnost steajnog upravnika, kao i poslovi
koje je dunik izvrio u okviru tekueg poslovanja;
b) pravne radnje koje su izvrene u sluaju da je podnesen steajni plan kao osnova
postupka reorganizacije dunika i
c) isplate po mjenicama i ekovima, ako je druga strana morala da primi isplatu da ne bi
izgubila pravo na regres protiv ostalih mjeninih ili ekovnih obveznika.
Ne mogu se pobijati ni faktike radnje raspolaganja koje nikome ne koriste, kojima se ne stvaraju
prava i obaveze i gdje nema protivnika pobijanja.

Zajam lanova drutva dunika

Ukoliko je neki lan drutva dao zajam drutvu u situaciji kada je neophodno da lanovi drutva
ulau vlastiti kapital, predmet pobijanja moe biti ona pravna radnja koja omoguava da se tom
lanu drutva daje osiguranje. Uslov je da je ona preduzeta u posljednjih pet godina prije
podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka. Isto vai i za pravnu radnju kojom se

15

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

15

omoguava namirenje lana drutva koji je dao zajam, pod uslovom da je ta radnja preduzeta u
posljednju godinu prije podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka.
Dakle, u ovim sluajevima se radi o davanju zajma za dopunjavanje kapitala drutva koje je
zapalo u finansijske probleme i koje ne bi moglo uzimati zajam pod uslovima koji su uobiajeni
u poslovanju. lanovi drutva, koji su u ovoj situaciji uloili kapital u drutvo, shodno
navedenom, ne mogu imati povoljniji poloaj u odnosu na druge povjerioce. Znanje lana
drutva za insolventnost ili neku drugu okolnost nije pretpostavka pobijanja. U ovim sluajevima
nije jasno kako dunik moe garantovati za svoju vlastitu obavezu, a ne moe se poi od
pretpostavke da je rije o jemstvu tree osobe za dunika, jer u tom sluaju povjerioci ne bi bili
oteeni.
Povezana lica
Povezana lica su ona lica koja su bliska duniku. Radi se o osobama koje su ili u srodstvu sa
njim ili su lanovi odbora, odnosno nekog drugog njegovog organa.
ZSP RS i ZSP Federacije BiH prave distinkciju izmeu povezanih lica dunika pojedinca i
povezanih lica dunika pravnog lica, odnosno ortakluka.
Povezanim licima steajnog dunika pojedinca se smatraju:
a) brani drug dunika, ak i u sluaju da je brak sklopljen poslije pravne radnje koja se
moe pobiti, pa i ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje;16
b) srodnici steajnog dunika ili branog druga dunika (iz prethodne take) u pravoj
liniji, kao i braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre dunika ili njegovog branog druga,
kao i brani drugovi tih lica i
c) lica koja ive u domainstvu sa dunikom ili su u posljednjoj godini, prije
preduzimanja odreene radnje, ivjela u domainstvu sa dunikom pojedincem.
Kao povezana lica steajnog dunika-pravnog lica ili ortakluka odreuju se:

16

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

16

a) lanovi upravnih i nadzornih tijela i lino odgovorni lanovi steajnog dunika, kao i
lica koja u kapitalu dunika uestvuju sa vie od 10%;
b) lice ili drutvo koje zbog svoje poloajno pravne ili radno-ugovorne veze sa
dunikom dobro poznaje stanje steajnog dunika (podrazumijeva se da je drutvo ili lice, koje je
na ovaj nain povezano sa dunikom, moglo ili jo uvijek moe da utie na poslovanje dunika);
c) lice koje je u linoj vezi sa jednim od lica koja su navedena u ovom dijelu, koji se
odnosi na povezana lica dunika pravnog lica ili ortakluka, obavezano na uvanje tajne o
poslovima steajnog dunika (ovdje se misli na branog druga, srodnike i lica koja ive ili su
ivjela u domainstvu sa tim licima) i17
d) trea lica koja su faktiki u poziciji da na dunika vre uticaj koji je izjednaen sa
uticajem lana drutva sa veinskim udjelom u kapitalu ili lana organa za zastupanje (ukoliko se
kod navedenih treih lica radi o pravnim licima i ortaklucima, to vrijedi i za organe ovlaene za
zastupanje treeg lica).
Ovo je novina u naem steajnom zakonodavstvu. Smatramo da je u svakom sluaju korisna i da
ima svoju svrhu. Naime, do sada su zaista postojale mnogobrojne zloupotrebe od strane dunika
koje su imale za cilj da umanje steajnu masu i doprinesu oteenju povjerilaca, pa je sasvim
razumljivo da je zakonodavac to elio da sprijei navedenim odredbama. Za povezana lica se
pretpostavlja da su informisana o dunikovom poslovanju i stoga se njihovo znanje za odreene
okolnosti koje su pretpostavka pobijanja pretpostavlja.

17

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

17

Zakljucak
Stecaj pravnih preduzeca nasa je svakodnevnica koja za posmatrano sa pravne strane vuce za
sobom razne pravne posljedice. Stecajni duznik treba da zna da niko ne cini nista na svoju volju,
nego je sav postupak legalan i u velikoj mjeri u njegovu korist jer bi u suprotnom vjerovatno
zapao u jos vece dugove i nasao se jos u goroj situaciji. Ovako, posmatrajuci stecaj privrednih
drustava, mnogo je bolje imovinom drustva pokriti dugovanja, namiriti povjerioce i ugasiti
privredno drustvo. Pravne posljedice stecaja su materijalne i procesne prirode. Otvaranjem
stecaja pravno vise ne postoji privredno drustvo samom cinjenicom da ne postoje njegovi organi
upravljanja, nerelavantna je volje preduzeca, svi procesi na sudu se stopiraju i na mjesto organa
upravljanja dolazi stacajni upravnik. Medjutim, fizicka lica koja manifestuju volju preduzeca,
svjesna da ce ili bi moglo doci do stecaja cesto pokusaju raznim malverzacijama da sacuvaju
imovinu preduzeca a na racun povjerilaca, sto je zakonodavac preduhitrio uvrstavanjem u zakon
o stecaju clanove koji zakonskom regulativom omogucavaju povjeriocima pobijanje pravnih
radnji stecajnog duznika, odnosno pravnog lica, jer su te radnje uvijek preduzete prije zvanicnog
otvaranja stecajnog postupka, tako da se pobijati mogi i one pravne radnje koje je pravno lice
cinilo i do dvije godine prije otvaranja stecajnog postupka.

18

Literatura
Veljko

Trivun,Milos

Trifkovic,Vedad

Silajdzic,Jasmin

Hoso;Nacionalno

evropsko

pravo;Sarajevo,2007.

Tomica Delibasic;Pobijanje duznikovih pravnih radnji;Beograd,1999

Sefkija Covic;Poslovno pravo;Sarajevo,2003.

Milic Simic,Milos Trifkovic;poslovno pravo;Sarajevo 1999.

19

You might also like