You are on page 1of 18

www.sajt.com.

hr

OSNOVE SUVREMENE PEDAGOGIJE


UREDNIK ANTUN MIJATOVI
HRVATSKI PEDAGOKO-KNJIEVNI ZBOR, ZAGREB, 1999.

www.sajt.com.hr
1. ISHODITA I ODREDITA SUVREMENE PEDAGOGIJE
/str.16 Osnove suvremene pedagogije, po definiciji naziva u dananje vrijeme pluralne
znanosti, raznolikih znanstvenih polazita i svjetonazornih paradigmi, slobode koja
neporecivo daje pojedincu pravo da vjeruje u pogrene stvari, daju iroke mogunosti
pristupa i ekskluzivne tvrdnje o pojedinim pitanjima. Suprotno takvom stanju "prava na
pogrene stvari", knjiga ima nakanu upozoriti na katastrofalne posljedice anarhinih i
voluntaristikih pokuaja da se nesustavno, nekritino i stihijski razgrauje supstanca jedne
znanosti, putem samovolje, nekompetentnosti, lobiranja i "samoupravnog dogovaranja to
znanost jest ili nije". Ukratko, demokratsko drutvo daje pravo pojedincu da misli i djeluje na
pogrean nain samo do one mjere koja je privatna, ali nikako iznad toga. Sve drugo iznad te
privatnosti to umanjuje, zaobilazi ili iskljuuje utvrena gledita, zakone, norme, etika
naela, profesionalnost i neprijeporne civilizacijske standarde, procedure i akademske norme
tvori samovolju, destrukciju i pomicanje barbarskog limesa na ve ustanovljena polja i prirodu
hijerarhije. str.16/
/str.19 ... u vrhunskoj znanosti javljaju se nove interdisciplinarne i transdisciplinarne veze koje
postaju sve ee i neizbjenije, a na njima se i osmiljava suvremena drutvena znanost.
Pedagogija je kao malo koja znanost doivjela nekoliko krupnih resistematizacija. Prva i
najznaajnija je bila kada se odvojila od filozofije i utemeljila kao samostalna i autonomna
znanost u okviru humanistikih znanosti, a druga je njeno resistematiziranje iz humanistikih
u drutvene znanosti. Svaka od tih promjena imala je za posljedicu dugotrajno i
neproduktivno razmatranje razloga za i protiv takvih podjela, to je, s povijesne toke
gledano, u velikoj mjeri pridonijelo svojedobnom zaostatku pedagogije u odnosu na
dinamian razvoj drugih podruja iosobito znanstvenih polja u drutvenim znanostima. str.19/
/str.20 Veina postojeih zemalja dananje zajednice naroda svijeta ima propisano
obvezatno obrazovanje raznolike duine trajanja (od tri godine do dvanaest godina
pohaanja obvezatnog obrazovanja), a prosjena obrazovanost cjelokupneili radnoaktivne
populacije u nacionalnim ili regionalnim zajednicama dosegnula je one razmjere za koje se ni
najsmioniji prognostiari ne bi mogli izjasniti na samom poetku dvadesetog stoljea. Broj
nepismenih od gotovo 54% na poetku stoljea u Europi smanjen je na zanemarujue
beznaajan postotak, a koliina znanja kojim danas rapolae prosjean stanovnik Europe o
razliitim podrujima znanosti i ljudske djelatnosti prelazi koliinu koju su nekada posjedovale
generacije kroz nekoliko stoljea. Nekad je kolovanje bilo povlastica malog broja odabranih,
a danas je univerzalna obveza koja se i zakonski utjeruje. str.20/
/str.21 Danas je kolstvo u svim nacionalnim sustavima najvea djelatnost. Izravno obuhvaa
oko 15 do 20% cjelokupne populacije drave, neizravno jo oko 40% populacije, a to je onda
i do 60% stanovnika jedne drave. kolstvo je danas jedina razvojna, projektivna i
investicijska vrijednost koja uobliava nau budunost, planira socijalne inovacije i priprema
za novu kvalitetu ivota. (...) Ta djelatnost nastoji osposobiti pojedinca za uvanje svojeg i
tueg zdravlja, zatitu svekolikih i svaijih prava, pripremiti ga za obiteljske, graanske,
kulturne i proizvodne funkcije, i to uvijek radi onoliko dobro kolika je cjelokupna socijalna
svijest o potrebi da se to kvalitetno postvari u razvoju mladog narataja. (...) Svaki sustav
odgoja i obrazovanja definitivno je odreen i ogranien shvaanjem kolstva u samom
drutvu u kojem djeluje. kola nikada ne moe biti bolja, pa ni mnogo loija od cjelokupnog
drutvenog sustava u kojem djeluje. Meutim, kola moe sijati mnogobrojne ideje i zamisli,
od socijalnih do tehnikih, usmjeravati pojedince i skupine na progresivne zamisli koje su
ispred konkretnog drutva, a ponekad i ispred svojeg vremena. str.21/
/str.24 Homo sapiens informaticus ... iskazuje se kao mislei ovjek, bie koje misli sebe,
svoju okolinu i svoje ogranienosti. Za razliku od svojih predaka, promiljanje vlastite
ogranienosti suvremenog ovjeka iskazuje sasvim novu i novovjekovnu osobitu mogunost,
a to je da svojim znanjem i sposobnou ovjek stvara uinkovite nadomjestke vlastitih
nesposobnosti i svojih naravnih nedostataka. ovjek se na taj nain osnauje, slojevito
proiruje u intelektualnom i fizikom smislu i stvara privid svoje goleme nepostojee snage
koja fascinira i obmanjuje ponajprije njega samoga. To ga dovodi do zaborava da je sve na
ovom planetu i u ovoj galaksiji bilo prije njega, da e ostati i nakon njega moda u

www.sajt.com.hr
zabrinjavajue jadnom stanju, da je bio i ostao prah koji se katkad stvara i njegovim vlastitim
pritiskom na crveni gumb meukontitentalnih nuklearnih projektila. str.24/
/str.26 Od prvih godina ovog (20. st) stoljea pedagogijska znanost se dijeli na dvije trajno
razdvojene komponente, od kojih jedna nastavlja duhovnoznanstvenu tradiciju sve do
razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, kada je i autentini, najui krug znanstvenika,
napustio duhovnoznanstvena odreenja u pedagogiji jednostavno zbog toga to su
povijesno-hermeneutiki pristup i metodologijska okosnica postali socijalnooilitiki preuski i
neprimjereni u odnosu na brzinu razvoja, brojne smjerove i sve guu masu novog znanja i
novih znanstvenih pristupa. (...) Na drugoj strani oceana jedna pozitivistika izvedenica trajno
se i definitivno odvaja od svoje europske matrice, a predvodi je J. Dewey. Rjeavajui
"gordijski uzao", Dewey ga rjeava u korist stvarnosti, progresivnog razvitka i nune koristi
koja iz odgoja i obrazovanja treba proizii za pojedinca i drutvo. Na tragu takvod pristupa
danas je velika i uvjerljiva veina dokaza o poloaju pedagogije u korist jednosmisleno
odreenog polja pedagogijske znanosti i njezinih brojnih grana i disciplina. str.26/
/str.28 Stoga je vrijedno upozoriti, raunajui na stanje u demokratskim zemljama, da se od
svih kritikih pristupa u pedagogiji redovito i bez iznimke najvie upozoravalo na opasnost
manipuliranja, ograniavanja slobode i slobodnog razvoja uenika, mnogobrojne zlouporabe
u dnevnopolitike svrhe, ideologizaciju i svekolike oblike ograniavanja slobode miljenja.
Bez sustezanja je potrebno i ovom prilikom posvjedoiti da takve opasnosti realno postoje i
potrebno im se oduprijeti svim silama, kako na razini teorije tako i na razini praktinog
funkcioniranja kole kao institucije. U takvom pristupu mogue je jasno vidjeti ve vie puta
naglaenu i nezamjenjivu ulogu filozofije odgoja i/ili obrazovanja, o ijem odgovornom,
suvremenom i budunosti usmjerenom propitivanju odgojne i obrazovne zbilje u veini
sluajeva ovisi i cjelokupno usmjerenje pedagogijske znanosti i pegagoke prakse. str.28/
/str.28 Socijalni progres ostvariv je jedino osobnom i socijalnom slobodom, a kola je
zapravo sam ivot. str.28/
/str.29 Nakon bive socijalistike drave, kada je bilo eksplicitno propisano cjelokupno
marksistiko usmjerenje drutva i njegove kole, danas bi u hrvatskoj pedagogiji bile
poeljne ozbiljne filozofske rasprave koje bi po mogunosti trebale biti iznad pedagoke
arheologije, tj, iznad pojednostavnjenog, netonog i zastarjelog prepriavanja i prekapanja
po marginalnim radovima nerelevantne orijentacije, ve bi trebale krenuti u susret sadanjim
i buduim problemima i prikljuiti se onim mjerodavnim nastojanjima u europskoj filozofiji
odgoja i/ili obrazovanja koja su zanimljiva i komplementarna i s naih gledita. U tom smislu
treba osobito naglasiti da svako kvalitetno filozofsko promiljanje sadanjosti i ovjekove
(radne, ekoloke, obiteljske, informacijske i svake druge) budunosti magistralno odreuje i
razinu teorije i prakse u pedagogiji. str.29/
/str.29 ...pedagogijska znanost ne bavi se nuno samo racionalnim problemima relevantnim
za praktinu pedagogiju. Pedagogijska znanost, a osobito filozofija ogdoja i/ili obrazovanja,
bave se i mnogobrojnim potpuno apstraktnim i hipotetinim pitanjima, propitivanjima,
istraivanjima i spekuliranjima. str.29/
/str.33 Svijet se razvija policentrino, s nekoliko regionalnokontinentalnih sredita iznimne
moi koja jo uvijek koegzistiraju i lagano nadmauju mirno i snoljivo postojanje. Kako se
pripremati za njihove pomirbe ili velike nesnoljivosti kao sastavni dio toga, danas ve
umreenog i vrsto povezanog svijeta? Kako nadmaiti mnogobrojna zaostajanja koja su
nam objektivno zadana i proizala iz brojnih povijesnih nepravdi, situacija, mirovnih
sporazuma i prevara? Kao sastavni i neodvojivi dio tog veliokg svijeta i Europe koja tei
ujedinjenju i potie i druge integracije na raznim stranama svijeta!
Uz sve to Hrvatska i sama odraava mnogobrojne komponente multikulturalne,
multikonfesionalne i multinacionalne stvarnosti koja je iz nae povijesne perspektive uvijek
bila prijetea i izazovna. Multikulturalna, interkulturalna i interkonfesionalna pedagogija te
brojni drugi sadraji i nazivi danas privlae pozornost suvremene pedagogije i suvremenog
kolstva kao neizostavna potreba odreenog uloga za neto snoljiviju, odreeniju

www.sajt.com.hr
budunost i manje iskljuive regionalne, nacionalne, vjerske, kulturne i sve druge
raznovrsnosti. str.33/
/str.34 Suvremeni pristup odgoju, obrazovanju i izobrazbi nije nita drugo nego odgovor na
brojna pitanja stvaranja, odraavanja i troenja intelektualnog kapitala. Intelektualni kapital,
kao i svaki drugi, ima svoju vrijednost i cijenu, zakone po kojima se stvara i svoje ope i
osobite vrijednosti. (...) Za razliku od drugih vrsta kapitala, ovaj kapital ima dvovrsnu
kakvou. On ima objektivnu i subjektivnu vrijednost, vrijedi za ono drutvo koje je u njega
uloilo, ali vrijedi i za sebe samoga. to vie vrijedi za druge, to vie vrijedi i samom sebi.
(...) ... suvremeno obrazovanje nije nita drugo nego stvaranje svojevrsnog intelektualnog
kapitala drave i nacije. str.34/
/str.35 Odgoj se u gotovo svim europskim zemljama smatra neotuivim pravom i obvezom
obitelji. U mnogim zemljama kolskim zakonima je izrijekom zabranjeno koli da odgaja, a u
nekim se zemljama ovome dodaje i zabrana bilo kakvog politikog djelovanja. S takvog
gledita moe se shvatiti i konzekventno imenovanje djelatnosti kole terminom obrazovanje.
Dakle, prema takvom gleditu kola ne odgaja, ve samo obrazuje. Od ovog stoljea, stvari
su se prilino izmijenile. str.35/
/str.35 Jo jedna iznimno vana pripomena o inovaciji koju uvaava i podrava ovaj pristup, a
to je polazite da je pedagogije eminentno futuroloka znanost. Za svako dijete koje krene u
prvi razred osnovne kole potrebno je unaprijed, usprkos svim rizicima i neizvjesnostima,
pedagoki artikulirati to, kada i kako e funkcionirati u odgoju i obrazovanju tog uenika za
sljedeih osam, dvanaest ili esnaest godina. Ta osobitost izdvaja vanost, vrijednost i
prijeko potrebnu pouzdanost pedagogijske znanosti prema ostalim znanostima i neizbjeno
otvara pedagogiju prema svim drugim komplementarnim i relevantnim znanostima. str.35/
2. RAZVOJ SUVREMENIH PEDAGOKIH IDEJA
/str.41 Povijest svake pedagogijske i pedagoke ideje, njezinog ishodita i konteksta, moe
se u osnovi odrediti putem temeljnih zamisli o svrsi i zadaama tako da se osigura
prenoenje svekolikog civilizacijskog i kulturolokog iskustva konkretne socijalne sredine na
mladi narataj koji je prirodni i bioloki sljednik svakog drutva. Od takve temeljne zamisli
tijekom itave ljudske povijesti ideje o odgoju i/ili obrazovanju razvijale su se u tri temeljna
smjera. Jedan je imao polazite u potrebi da se razviju svekoliko sposobnosti pojedinca, a
drugi je polazio od potrebe da se pojedinac to bolje osposobi za funkcije ivota u
konkretnom drutvu i konkretnoj dravi koje ga oekuju prema staleu, vremenu,
okolnostima i rangu. Trei je iskljuivo naglaavao potrebu da se sauva, prenosi i koristi
svekoliko duhovno, kulturno, znanstveno i empirijsko znanje i iskustvo ovjeanstva u
najirem smislu. str.42/
/str.44 Razumljivo, mnogobrojni znanstvenici i autori drukije pristupaju problemima temeljnih
ishodita i razvoju ideja odgoja i/ili obrazovanja, uzimaju drukije kriterije i vide druge
dominantne imbenike koji su djelovali u pojedinim epohama i presudno utjecali na razvoj
temeljnih zamisli odgoja i obrazovanja. Moglo bi se rei da je upravo u takvom raznolikom
pristupanju i shvaanju nastao niz mnogobrojnih razvojnih linija koji samo obogauje i u
osnovi oplemenjuje nae spoznaje i o razvoju ljudske misli i o razvoju pedagogijskih ideja.
str.44/
/str.49 ... jednako kao to u povijesnom i paradigmatinom smislu moemo pratiti razvoj ideja
odgoja i/ili obrazovanja, tako je mogue i potrebno pratiti i prikazivati razvoj ideja u podruju
izobrazbe koja u svakom povijesnom odreenju poinje dominantno maualnim privikavanjem
na operacije i manipulacije (materijal, alat, informacija, predmet rada, postupci, energija) te
od zanatske do predindustrijske, industrijske i postindustrijske izobrazbe mijenja sadraj,
postupke duinu trajanja i razine izvoenja. Danas pod izobrazbom podrazumijevamo sve
struno-teorijske i praktine razine stjecanja znanja od srednje kole do fakulteta,
mnogobrojne oblike manualnog i intelektualnog osposobljavanja i usavravanja na svim
razinama kolskih sustava ili u strunim i profesionalnim poslovima koji se ostvaruju u okviru
izobrazbe za potrebe trita rada, zakljuno s mnogobrojnim oblicima dokvalifikacija,
prekvalifikacija i specijalizacijama koje proizlaze iz brzih i temeljitih promjena u podruju

www.sajt.com.hr
sredstava rada i njihovih naela funkcioniranja (mehaniki, hidraulini, elektrini, elektroniki,
mikroelektroniki, robotiki i sl.). str.49/
/str.51 Zanimljivo je naglasiti da u itavom razdoblju od ranih sedamdesetih godina pa do
devedesetih, koliko traje visoki rejting teme "kriza obrazovanja", za nastalo stanje nije
optuena administrativna prosvjetna hijerarhija koja je oduvijek odreivala cilj i zadatke,
propisivala nastanve planove i programe, fondove sati, propisivala udbenike i kolu
podvrgavala svekolikim standardima, normama, pravilima i kontrolama, ve je za stanje
optuena pedagogija, ak i u onim zemljama gdje je pedagogija desetljeima upozoravala na
neizbjean kolaps administrativne pedagogije. str.51/
/str.61 KRIZA OBRAZOVANJA je skupni naziv za identificirane nedostatke suvremenog
kolstva i mnogobrojne pokuaje prilagodbe nacionalnih kolskih sustava i sustava odgoja i
obrazovanja od konca ezdestih godina pa sve do danas. Kriza obrazovanja identificirana je
kao svjetski problem neodgovarajueg djelovanja kole i njezinih veoma sporih promjena
nasuprot brzim i u mnogim podrujima radikalnih promjena, promjena u sredstvima za
proizvodnju i strukturi rada kao i mnogim drugim strukturalnim promjenama suvremenog
drutva, osobito u industrijski razvijenim zemljama. Kriza obrazovanja usmjerila je
istraivanja i same promjene na podruje redefinicije svrhe, zadaa, sadraja, organizacije
rada, metoda rada i evaluacije djelovanja suvremene kole. str.61/
/str.76 Ako je zakljuiti prema sve veem interesu, progresivnom rastu broja objavljenih
radova i znanstvenoj utemeljenosti diskursa istraivanja na prijelazu u XXI. stoljee i tree
tisuljee, pedagogijska znanost e se djelomice usmjeriti na sve oiglednije probleme koji
proizlaze iz sve veeg broja zaposlenica u nacionalnim sustavima kolstva i njihovom
dominantnom utjecaju koji se ponekad pojednostavnjeno naziva i/ili identificira i kao
"feministika pedagogija", sve veim utjecajima koji proizlaze iz djelovanja ueg okruenja
koje se, u odnosu na izravne i neizravne posljedice, danas klasificira kao pitanje "urbane" i
"ruralne pedagogije". str.76/
3. RAZVOJ PEDAGOKE MISLI U HRVATSKOJ
4. PEDAGOGIJSKA ZNANOST I NJEZINA ODREENJA
/str.103 Izmeu brojnih odreenja pedagogije koja se nalaze u objanjenjima tog pojma
ovdje se prihvaa pojam pedagogije kao teorije odgoja i obrazovanja. Teorija se ovdje
podrazumijeva u njezinom najirem smislu: kao sustav spoznaja, stavova i miljenja o
odreenom predmetu.
Od ostalih odreenja pedagogije najee se javlja pedagogija kao znanost o odgoju i
obrazovanju odnosno odgoju i sl. str.103/
/str.106 Odgoj i obrazovanje su drutvene djelatnosti. Pedagogija kao teorija odgoja i
obrazovanja ulazi u drutvenu sferu, pa znanstveni aspekt njezine teorije ulazi u drutvene
znanosti. Neupitnost te njezine pripadnosti i formalno proizlazi iz dokumenata znanstvenih
formula hrvatske drave. Postoje, dodue, i varijante, primjerice pripadnost "drutvenohumanistikim" znanostima, no to su nebitne inaice nastale drukijom sistematizacijom
znanosti. Slino je i s tvrdnjom o pripadnosti pedagogije duhovnim znanostima, koja se javlja
u duhovno-znanstvenoj pedagogiji. str.106/
5. SVRHA I ZADAE ODGOJA I OBRAZOVANJA
/str.131 Uinkovit odgojni proces ukljuuje dva relevantna pitanja. Ta pitanja su: to? i kako?
Odgovor na prvo pitanje objanjava to odgojem treba postii, a odgovor na drugo pitanje
pokazuje kako to treba ostvariti. Prvo pitanje aktualizira problem pedagogijske teleologije, tj.
pitanje smisla, odgojnog ideala, odgojne svrhe i zadaa odgajanja. Bez njih odgojna
djelatnost ne bi imala perspektivu, bila bi stihijska, prakticistika, slijepa i nemona.
Pedagogijska teleologija je osmiljava, osvjetljava joj putove, pokazuje ivotnu vanost, daje
joj vrijednosno znaenje. str.132/

www.sajt.com.hr
/str.132 Prema semantikom znaenju rijei teleologija je znanost o svrhama, slobodnije
kazano teorija ili uenje o svrhovitosti. To uenje kazuje da sve to postoji i to se zbiva u
svijetu ima odreeni smisao i svoju svrhu. Sve pojave, dogaaji, htijenja i djelovanja upueni
su na neki konani cilj ili svrhu, na ostvarenje odreenog smisla ivljenja i svakog postojanja.
str.132/
/str.132 Danas je pedagogijska teleologija, najkrae reeno, teorija odgojne svrhe. Rije je
pedagogijskoj disciplini ili dijelu teorije odgoja koji se bavi odreenjem smisla i temeljne svrhe
odgajanja. S tim ciljem ona prouava i osmiljava odgojni ideal u najirem opeljudskom
znaenju iz kojeg se izvodi konkretnija i odgajateljima pristupanija svrha odgajanja i jo
konkretnije odgojne zadae. str.132/
/str.133 Aksikologija, semantiki znanost o vrijednostima, uenje o vrijednostima, teorija
vrijednostima, filozofijska disciplina koja se njima bavi, prouava vrijednosti. U irem
znaenju to je itav smjer filozofiranja to vrijednosnu sferu smatra temeljnom ne samo
etikom, nego i ontolokom i spoznajnom sferom. str.133/
/str.134 Po svojem bitnom ljudskom odreenju ovjek je ne samo spoznajno, nego i
vrijednosno bie. Vrijednosno gledite zauzima prema svemu to ga okruuje. Prema
vrijednosnim kriterijima procjenjuje, mjeri i usmjerava svoje postupke i tijekove povijesnoga
kretanja. Prema njima razlikuje dobro od zla, pozitivno od negativnoga, humano od
nehumanog. Bez osjeaja vrijednosti, bez vrijednosnih kriterija i doivljaja izgubio bi ovjek
sposobnost ljudskoga vrjednovanja, nestao bi osjeaj ljudskosti, ljudskoga dostojanstva,
potamnjeli bi ljudski ideali, ieznula bi ovjenost, to bitno ljudsko odreenje. Vrijednosni
kriteriji i sposobnost vrjednovanja potrebni su ovjeku isto toliko koliko i sposobnosti i
postignua ljudskoga spoznavanja jer je svijet u kojemu ivimo znakovit po tomu to istupa
kao svijet vrijednosti. Svaka pojava, dogaaj, ljudski in za nas ima neku vrijednost. A to su
vrijednosti?
Vrijednosti su trajni i vjeni putokazi duha, pokretai ovjekova djelovanja, "ideje
prema kojima se stvara sve to moemo nazvati kulturom", kriteriji prema kojima
vrjednujemo sve to postoji i tako odreujemo smisao svijeta i ivota. Oituje se u odnosu
ljudskoga bia prema dobru. One su poeljna dobra, mete ljudskih enji, neto za im se
tei, u emu se nalazi radost, "ono to ovjeka usreuje, izgrauje i oplemenjuje". S njima
nam se otkrivaju novi i sve iri vrijednosni horizonti. Vrijednosti osmiljavaju, obogauju i
produhovljuju ljudski ivot. U njihovom ostvarivanju sastoji se sav smisao i sadraj ivota.
Bez njih bi on bio prazan, pust, promaen, posve bezvrijedan, ivot "u tami vrijednosne noi".
A bezvrijednim se ivot moe teorijski zamisliti, ali se bezvrijedan ne moe ivjeti.
Vrijednosti se manifestiraju kao dobra potrebna za ivot i duhovni razvitak, ciljevi
prema kojima se kreemo, ideali kojima teimo, krajnje svrhe ljudskih nastojanja. Njihovu
osnovicu ine materijalne vrijednosti, a na vrhu vrijednosne ljestvice su vie duhovne
vrijednosti. Uz njih su etike, religijske, intelektualne, estetske, kulturne, ekonomske,
bioloke i druge.
S obzirom na ope znaenje, treba razlikovati univerzalne, generike ili opeljudske
vrijednosti, koje postavljaju opevaee moralne kriterije, socijetalne ili vrijednosti
konkretnoga drutva, gdje osobito znaenje imaju nacionalne vrijednosti, i potom, za
pojedinca naroito vane, personalne vrijednosti. Socijetalne i personalne vrijednosti moraju
potovati i njima nadreene opeljudske moralne kriterije. Tako se izgrauje aksikologijski
sustav vrijednosti nalik na piramidu iroke osnovice konkretnih dobara i visokog vrha kojeg
krase vrijednosti istine, dobrote, ljepote, ljubavi, pravde, svetosti i druge. Na samom vrhu je
najvia vrijednost, ope dobro prema kojemu se ravnaju sve druge vrijednosti.
Iz perspektive odgojnih nastojanja osobitu vanost imaju duhovne vrijednosti etike,
intelektualne, estetske, religijske, kulturne, potom nacionalne, personalne i obiteljske. A sve
vrednote u funkciji postizanja odgojne svrhe i zadaa s pravom nose nazim odgojne
vrijednosti. Mladima su potrebna odreena materijalna dobra za podmirenje ivotnih potreba,
ali vie od svega im je potrebna duhovna hrana i ljudska usmjerba. Potrebni su im ivotni
uzori, ideali, vrijednosti. I to je ono najbitnije i najvrjednije to su im roditelji, uitelji i
odgajatelji duni pruiti.
Smisao za vrijednosti je temeljna odrednica homo moralisa. Kao razumno i
vrijednosno bie, ovjek ne smije dopustiti da njegovo potomstvo luta bez kompasa i da se

www.sajt.com.hr
opredjeljuje za stavove koji negiraju ljudske teevine i vrijednosti. Drugim rijeima, odgoj nije
i ne smije biti vrijednosno neutralan. On je duboko vrijednosno angairan, a ta angairanost
nalae da je u funkciji postizanja istinski ljudskih, opeljudskih i nacionalnih vrijednosti. ivot
mora imati svoje vrijednosti i ideale. Oni mu daju ljudski smisao, duboko etiko znaenje i
ljepotu. To je iroko podruje prouavanja pedagogijske aksikologije koja se vrijednosnim
utemeljenjem odgojnog ideala najue povezuje s pedagogijskom teleologijom. str.135/
/str.137 ...za razliku od openito poeljnoga odgojnog ideala, svrha odgoja mora biti
odreenija, konkretnija, blia, za pedagoku praksu stimulativnija. Ona je na razini nastojanja
odreene drutvene zajednice, naroda, zemlje, drave, Crkve. Ne bi smjela proturjeiti
opem odgojnom idealu i njegovim genetikim vrijednostima, ali se mora oslanjati na prilike,
potrebe i pedagoke mogunosti izgraivanja ovjeka, ljudske osobnosti u konkretnim
uvjetima zajednice u kojoj se ostvaruje ili e se ostvarivati. str.138/
/str.139 Ne odgajamo ovjeka uope, nego konkretne, ive, pojedinane ljude. A kako je
svaki ljudski ivot poseban oblik ivota, i putovi realizacije odgojnih nastojanja moraju biti vrlo
brojni kako bi mogli odrati punou i bogatstvo ljudskoga ivota. Odgoj je raznovrstan i vrlo
bogat neogranienim mogunostima realizacije. To bogatstvo mogunosti realizacije otvara
iroko polje brojnih i raznovrsnih odgojnih zadaa.
Odgojne zadae su odreenije i praksi dostupnije od odgojne svrhe. One
konkretiziraju svrhu, ralanjuju je na vie sastavnica koje se posebno ostvaruju, a
realizacijom svih tih sastavnica, svih zadaa, postiemo i odgojnu svrhu. Zadaa, dakle,
uvijek ima vie. U pravilu, svrhu izriemo u jednini, a zadae u mnoini. Svrha se odnosi na
odgoj u cijelosti, a zadae na pojedine njegove dijelove. str.139/
6. TEMELJNE ZAKONITOSTI OBRAZOVANJA I ODGOJA
/str.152 ... znanstveno otkrie je spoznana zakonitost prema kojoj se odvijaju odreene
pojave u prirodi ili drutvu. Spoznane se zakonitosti formuliraju u obliku znanstvenih zakona.
U pravilu, oni opisuju i objanjavaju odnose izmeu dviju ili vie pojava (varijabli) unutar
odreenog istraivakog podruja. str.152/
/str.152 Zakonitosti obrazovanja i odgoja istrauju obrazovno-odgojne znanosti. Po definiciji,
znanost o obrazovanju/odgoju je ona znanstvena disciplina koja objanjava obrazovanje
odnosno odgoj. str.152/
/str.153 Prema Gastonu Mialaretu, edukacijske znanosti su oni dijelovi drutvenih i
humanistikih znanosti (peihologije, sociologije, ekonomije, antropologije, filozofije, povijesti i
drugih) koji se bave istraivanjem obrazovanja/odgoja. str.153/
/str.154 ...predmet istraivanja obrazovno-odgojnih znanosti sastoji se u istraivanju ciljeva
obrazovnoodgojnog sustava te istraivanju zakonitosti pomou kojih se oni mogu uspjeno
postii. str.154/
/str.155 ...znanstvenim se, u uem znaenju pojma znanost, zbog znanstvenog uvjeta
provjerljivosti smatra onaj koncept cilja to odraava fakticitet, jer znanost ne raspolae
metodologijom kojom bi mogla dokazati vrijednosnu nadmonost jednog cilja nad
alternativnim. Stoga ciljeve edukacije ne propisuju empirijske znanosti o obrazovanju/odgoju,
nego normativne discipline: filozofija, teologija i politika. str.155/
/str.156 Prikriveni kurikulum tvore prikriveni ciljevi edukacije te sredstva kojima se oni nastoje
postii. (...) Zbog postojanja prikrivenih, a ne samo vidljivih ciljeva obrazovanja/odgoja
redukcija koncepta obrazovnih/odgojnih ciljeva na vidljive smanjuje transparentnost
teleolokog sustava edukacije, oteava identifikaciju stvarnih ciljeva sustava i problema u
njihovom ostvarivanju, upravljanje sustavom te demokratsku kontrolu nad njim. str.156/
/str.158 Istraivanjima je utvreno postojanje suprotnosti izmeu razliitih edukativnih ciljeva.
Ponajprije su to suprotnosti izmeu psiholoko-razvojnih (samoostvarujuih) ciljeva i vanjskih
ciljeva obrazovno-odgojnog sustava. One su do te mjere zaotrene da proizvode pravu krizu

www.sajt.com.hr
obrazovanja/odgoja, ponajprije kolovanja. Kriza kolovanja proizlazi iz nemogunosti
ujedinjenja konfliktnih ciljeva edukacije: pripremanja za trite rada i socijalne dimenzije
edukacije s jedne te individualnog razvoja s druge strane. Primjerice, znanja i vjetine koje
su potrebne za repetitivan rad ne pridonose razvoju linosti. str.158/
/str.159 Svrha obrazovanja/odgoja je zajedniki, opi, odnosno krajnji cilj edukacije. (... )
...svrha obrazovanja/odgoja je unaprjeivanje kvalitete ivota. str.159/
/str.161 ...sve ljudske osobine rezultat su meudjelovanja nasljedne osnove i okolinskih
imbenika. str.161/
/str.161 U razvoju razliitih osobina linosti nuni su i hereditet i aktivitet, ali njihov udio u
razvijenosti odreene osobine najee nije jednak. str.161/
/str.162 Razvoj motivativnih osobina linosti oituje se u usvajanju ili mijenjanju onih motiva
koji se ue. Motivi su ona svojstva koji usmjeravaju neije ponaanje, odreuju njegov
intenzitet i trajanje. Motivi se dijele na uroene i nauene. Uroeni motivi su univerzalni, tj.
nalazimo ih kod svih ljudi u razliitim drutvima i povijesnim razdobljima. (...) Naueni motivi
su vrijednosti, stavovi i navike. str.163/
/str.163 ...sustav vrijednosti kojima se reguliraju odnosi meu ljudima u nekoj zajednici
nazivamo moralom. (..) Bit je kognitivne teorije moralnog razvoja da moralni razvoj
poistovjeuje s razvojem moralnog rasuivanja, a moralno rasuivanje objanjava
kognitivnim razvojem, tj. intelektualnom razvijenou i obrazovanjem. str.163/
/str.165 Uenje je proces stjecanja razmjerno trajnih promjena subjekta, to je rezultat
njegove psihike aktivnosti, tj. spoznajnih i uvstvenih procesa to se odvijaju u osobi koja
ui. str.165/
7. ODGOJ
/str.177 Pod odgojem se najopenitije misli na a) cjelokupni proces razvoja ovjeka kao
ljudskog bia odnosno proces razvoja ovjekove osobnosti, ali i b) jedan od znaajnih, nuno
ne i presudnih, socijalnih imbenika razvoja osobnosti. (...) Intencionalni odgoj je socijalna
djelatnost, motivirana i legitimirana namjerom pomaganja, ubrzavanja i unaprjeivanja
ovjekovog razvoja, dok funkcionalni odgoj obuhvaa i one socijalne djelatnosti koje nisu
pokretane pedagokom namjerom, kao i sve one socijalne odnose i dogaaje koji utjeu na
formiranje ovjeka. str.177/
/str.182 Kao posrednik, odgajatelj je pred djecom i mladim ljudima predstavnik kulture, a s
druge strane u svijetu kulture sam nema vrsto mjesto. str.182/
/str.184 Odgajatelji i uitelji mogu ispuniti svoje zadae samo onda kad su stekli povjerenje i
potovanje svojih uenika. str.184/
/str.188 Pojam uenje, na koji se oslanja kritiko-racionalistika znanost o odgoju, ima
sljedea obiljeja:
Uenje se dogaa samo onda kad dolazi do promjene ponaanja.
Pod ponaanjem se podrazumijeva svaka opaljiva akcija ili reakcija organizma.
Promjena ponaanja mora biti relativno trajna; znai, ponaanje ne nastupa samo
jednom i nije nastupilo sluajno.
Promjena ponaanja rezultat je vjebe i iskustva; time je uenje razgranieno od
uroenih naina reagiranja, procesa sazrijevanja, koji su primarno organski uvjetovani, ili
od prolaznih i trenutanih stanja organizma kao to su umor, stres, drogiranost, bolest,
alkoholiziranost itd.
Uenje je proces koji se ne moe izravno opaati. str.189/

www.sajt.com.hr
8. OBRAZOVANJE
/str.205 Osnovna su znaenja pojma obrazovanja:
- obrazovanje kao drutvena djelatnost, institucija,
- obrazovanje kao proces,
- obrazovanje kao sadraj i
- obrazovanje kao rezultat. str.205/
/str.205 Obrazovanje je povijesna, drutvena kategorija koja je u izravnoj vezi s potrebama
proizvodnje materijalnih dobara, stupnjem razvoja znanosti i tehnike i s ideologijom koja u
njega ugrauje razne ciljeve. str.205/
/str.206 Obrazovanje najee znai proces. E. Durkheim odreuje obrazovanje kao voenje
mladih od strane starije generacije s ciljem razvoja fizikih, intelektualnih i moralnih svojstava
koje od njega zahtijeva drutvo i sredina za koju je spremano. str.206/
/str.207 Sadrajno gledite obrazovanja sadri odraz vremena u kojem jest. Predstavlja
shvaanje i prosudbu gospodarstvenih, kulturnih, socijalnih i tehnikih promjena uz odraz na
unutranji svijet. str.207/
/str.207 Obrazovanje stalno propituje stupanj ostvarenja postavljene svrhe, ciljeva,
primjerenost i cjelovitost procesa, funkcionalnost sadraja i krajnji rezultat. str.207/
/str.208 Obrazovanje je svrhovito usmjereno k subjektima koji ue. Svrha se postavlja
otvoreno, tako da se u potpunosti nikad nee ostvariti. Odrediti svrhu obrazovanja znai
odrediti ope smjernice. str.208/
/str.209 Opi ciljevi odnose se na odreivanje elemenata glede znanja, sposobnosti,
strunosti, svjetonazora i drutvene odgovornosti. Rije je o akademskim, profesionalnim i
drutvenim ciljevima. Vano je omoguiti stjecanje, razvijanje i unaprjeivanje tih ciljeva
svakom pojedincu (osobni cilj) kao i njihovo propitivanje od strane drutva. str.209/
/str.216 Kurikulum sjedinjuje ciljeve, sadraje, proces oblikovanja i vrjedovanje. (...) kolski
kurikulum sastoji se od predmeta koji se prouavaju. str.216/
/str.217 Pod pojmom obrazovni program misli se na dokument koji ukljuuje sadraje, cilj,
zadae i napomene o realizaciji. Programom se odreuju opseg, dubina i slijed prouavanja
nekog sadraja. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa su osnovne dimenzije
obrazovanja. str.217/
9. IZOBRAZBA
/str.225 Na temelju suvremenog poimanja izobrazbe moemo zakljuiti:
a) da suvremena izobrazba obuhvaa usvajanje suvremenih opih te zajednikih i
posebnih strukovnih znanja, vjetina i navika.
b) Da je umjesto opeg izraza "izobrazba" primjerenije upotrebljavati izraz "strukovna
izobrazba" i
c) da se strukovna izobrazba moe ostvarivati za sva podruja rada i zanimanja, na
svim obrazovnim stupnjevima i programskim putovima formalne i neformalne
izobrazbe redovitih uenika i studenata te svim vrstama i oblicima daljnje formalne i
neformalne strukovne izobrazbe zaposlenih i nezaposlenih odraslih osoba. str.225/
/str.231 Strukovna izobrazba prua ovjeku mnoge prednosti, od kojih emo navesti samo
neke:
1. bre osiguravanje radnog mjesta, to znai i osiguranje vlastite egzistencije i
egzistencije vlastite obitelji,
2. samostalnost u radu,
3. formiranje linosti,

www.sajt.com.hr
4.
5.
6.
7.

ulazak u poslovni svijet i struku,


razvoj svijesti o odgovornosti, dunostima i pouzdanosti,
mogunost daljnje izobrazbe,
osnivanje vlastitog poduzea (samozapoljavanje) i njegovo uspjeno voenje.
str.231/

/str.236 Strukovnu izobrazbu provode nastavnici koji po svojoj strunoj izobrazbi mogu biti
profesori, inenjeri, lijenici, ekonomisti, pravnici, veterinari, dakle visokokolski profili inih
struka. Po tome se strukovna izobrazba ve od srednjokolske razine bitno razlikuje od
opeg obrazovanja na istoj razini. str.236/
/str.237 Svrha strukovne izobrazbe je osigurati strunost odnosno takve strunjake koji e
moi stalno i uspjeno pratiti promjene na tritu rada i biti orijentirani na, uglavnom rjee,
kompetencije preko kojih e lake nalaziti zaposlenje i biti bolje plaeni. str.237/
/str.240 Definiranje ciljeva je prva i iznimno vana etapa racionalnog odreivanja vrijednosti
izobrazbe. Precizno odreen i, to je jo vanije, dostian cilj, od presudnog je znaaja za
nastavni program i izobrazbu u cjelini.
Ciljeve izobrazbe obino dijelimo na ope i posebne. Tako je, primjerice, opi cilj
izobrazbe za zanimanja u obrtnitvu stjecanje znanja, vjetina i navika koje e polazniku
omoguavati da po svretku obrazovanja samostalno obavlja poslove i radne zadae
zanimanja, uz minimalno vrijeme uvoenja u rad. str.240/
/str.240 ...ope zadae naukovanja:
stjecanje osnovnih profesionalnih znanja, vjetina i navika temeljem kojih je mogu
daljnji razvoj,
stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebne komunikacije
sa suradnicima, kao i drutvom u cjelini,
spoznavanje vlastitih mogunosti i dosega,
spoznaja radnih, ekonomskih, politikih i socijalnih odnosa,
usklaivanje vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline,
provoenja pune zatite vlastitog zdravlja, sigurnosti i zatite okolia. str.240/
/str.242 Za kurikulum kao cjelokupno planirano uenje iznimno je vano svladavanje
planiranih sadraja. Oni se svladavaju u organiziranom procesu, usmjerenom na usvajanje
znanja i iskustva. Teorijom nastave bavi se didaktika koja prouava njezine ope zakonitosti.
Kako se nastava vee uz mnoge grane znanosti, umjetnosti i djelatnosti odnosno uz mnoge
nastavne predmete, tako su se razvile metodike vezane uz pojedine nastavne predmete.
Metodike opeobrazovnih nastavnih predmeta vrlo su razvijene, ali strukovnih slabo. str.242/
10. RAZVOJNI SMJER KOLSKIH TEORIJA
/str.249 Saeto kazano, teorije kole opisuju i objanjavaju osobitosti kole kao institucije,
odnosno itavog kolskog podsustava na kojemu su utemeljeni nastava i kolski odgoj. One
znanstvenim metodama propituju prolost kole i njezinu svakodnevicu te utvruju veze
kole i drutva (meuutjecaj). str.249/
/str.259 Reprodukcijska funkcija kole podrazumijeva ponajprije ciljanu reprodukciju
postojeih sadraja i oblika drutva kao nastojanje za ouvanjem postignutog i, na osnovama
toga, daljnji razvoj i dogradnju drutva. str.259/
/str.260 Od kole se oekuje da djeluje tako kako bi one koji odrastaju uinila valjanima i
poslunima. kola nije samo mjesto uenja, nego i mjesto ivljenja uenika i uitelja. str.260/
/str.261 kola slui odgoju narastajue generacije za samostalnost i zrelost. Ova se zadaa
uzima kao pedagoka funkcija kole, a ide za oslobaanjem ovjeka za samoga sebe
ovisno, dodue o "drutvenoj potrebi obrazovanja". Utoliko je ispunjenje odgojne funkcije
kole kamen kunje demokratizacije kolskog sustava. str.261/

www.sajt.com.hr

11. NASTAVNI SADRAJI I ZNANJE


/str.269 Nastavni plan: Uz raspored sati i ispitne odredbe nastavni se planovi ubrajaju u
najvanije okvirne odredbe o kolskoj nastavi, za ije je donoenje nadlena drava. (...) Oni
u pravilu sadre ope odgojne i obrazovne ciljeve i utvruju ciljeve i sadraje uenja u
nastavi (nastavno gradivo). U skladu s tim, u njima se opisuje to bi trebalo pouavati i uiti u
nastavi, koje bi se teme i sadraji trebali obraivati te sadre propise o opsegu, redoslijedu i
rasporedu sadraja prema pojedinim goditima. str.269/
/str.280 Za nastavu su konstitutivna tri imbenika. Oznaavaju se i kao didaktiki trokut:
moraju postojati uenici koje se pouava, nastavnik koji pouava i sadraj koji tvori predmet
nastavnikovih didaktikih napora odnosno uenikovih napora pri uenju. Nedostaje li jedan
od ovih triju imbenika, ne moe se zapravo vie govoriti o nastavi. str.280/
12. SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA
/str.293 Sustavom odgoja i obrazovanja smatramo sve one elemente (sredstva, sadraj,
organizaciju, metode rada i oblike evaluacije, opremu i uitelje) koji na izravan i neizravan
nain, dinamiki i vremenski unaprijed poznato, djeluju prema ostvarivanju svrhe i zadaa u
okviru kolskog sustava i svih njegovih oblika na postvarivanju odgoja, obrazovanja i
izobrazbe mladog narataja na raznolikim razinama. str.293/
13. OSNOVICA SOCIJALNE PEDAGOGIJE
/str.342 Pod funkcionalnim odgojem i obrazovanjem danas podrazumijevamo sve one
pozitivne i/ili negativne utjecaje na kognitivni, konativni i afektivni razvitak djece koji u
neplaniranoj namjeri vre odreene osobe, roditelji i/ili roaci, literatura i drugi umjetniki
doivljaju, razliiti i mnogobrojni materijali koji se distribuiraju iz komercijalnih ili idejnih
razloga, televizija i audiomediji, asopisi i stripovi, vrnjaci i organizirane skupine
istomiljenika, pokreti ili trendovi, pasivno i aktivno sudjelovanje u portu i mnogobrojne
druge planirane ili spontane aktivnosti u slobodnom vremenu i izvan kole u kojima sudjeluju
uenici i na koje spomenuti neplanirani imbenici stalno djeluju. str.342/
/str.343 U situacijama kad su funkcionalni odgoj i obrazovanje u cjelini pozitivni i sukladni
ciljevima intencionalnog odgoja i obrazovanja uinkovitost i djelotvornost intencionalnog
obrazovanja bit e vea i kvalitetnija. Razumljivo, i obratno: ako su funkcionalni odgoj i
obrazovanje suprotni i negativni u odnosu na ciljeve intencionalnog odgoja i obrazovanja,
uinak intencionalnog u cjelini e biti manji i loiji. str.343/
/str.349 Kakva god bila obitelj, ona djeluje u stvarnom okruenju i preko nje se odraavaju
svakovrsni realiteti ivota u koji je uronjena zajedno sa kolom... str.349/
14. UENICI S POSEBNIM POTREBAMA
/str.369 ovjekov razvoj nerijetko odstupa od onoga to nazivamo prosjenim. To odstupanje
veinom nije podjednako u svim podrujima, a moe se javiti uobliku natprosjenog ili
ubrzanog razvoja, ispodprosjenog ili usporenog, nepravilnog ili ak ogranienog razvoja.
Kad je rije o djeci (i mladei), u pravom je sluaju rije o natprosjenoj i talentiranoj, a u
drugom o djeci sa smetnjama u razvoju te onoj s tekoama uenja. Te dvije skupine djece
nalaze se na suprotnim krajevima kontinuiteta, a u stranoj, osobito amerikoj literaturi
nazivaju ih iznimna djeca i njihovu odgojno-obrazovnu problematiku sve ee situiraju i
razmatraju unutar individualnih razlika meu uenicima. U naoj pak odgojnoj teoriji i praksi
te su se populacije uglavnom prouavale i obrazovale odvojeno, tj. unutar ope odnosno
specijalne pedagogije: djeca s natprosjenim sposobnostima unutar populacije prosjenih u
redovitim kolama, sa sve izraenijom tendencijom da se sustavno uoavaju, uvaavaju i
zadovoljavaju njihove specifine odgojno-obrazovne potrebe; djeca sa smetnjama u razvoju
unutar sustava specijalnih kola i ustanova, ali se i u odnosu na njih sve vie afirmira i

10

www.sajt.com.hr
provodi ideja odgojno-obrazovne i ire socijalne integracije. Djeca s tekoama uenja, iako
najbrojnija skupina, kod nas su jo uvijek na margini interesa kole i odgoja. str.369/
/str.369 Meu razlozima razvoja natprosjenih sposobnosti, posebice darovitosti i
talentiranosti, istie se nasljee pa se tvrdi kako daroviti roditelji imaju vei broj darovite
djece od roditelja koji nisu daroviti. (...) Ipak se djetetove sposobnosti uvjetovane nasljeem i
okolina u kojoj se ono razvija ne mogu izolirano promatrati jer su ta dva initelja u
meusobnoj interakciji, meusobno se uvjetuju i dopunjavaju. To se vidi i po tome to,
primjerice, daroviti roditelji od najranijeg djetinjstva osiguravaju svojem djetetu povoljnije
uvjete razvoja od roditelja koji nisu daroviti. Osim toga, natprosjeno dijete ne nasljeuje
gotove natprosjene sposobnosti, nego samo dispozicije iz kojih se, pod povoljnim uvjetima
djelovanja okoline, te sposobnosti mogu razviti. str.370/
/str.370 Uzroci smetnji u razvoju (ispodprosjean, usporen, naruen ili nepravilan razvoj) i
tekoa uenja veoma su razliiti i brojni, a prema razliitim kriterijima mogu se podijeliti na
nasljedne i steene, endogene i egzogene, organske i funkcionalne itd. Premda je svaka od
tih i slinih podjela donekle artificijelna jer se ti uzroci esto meusobno proimaju, ipak se
ini prikladnom podjela na nasljedne, organske i socijalno-kulturne uzroke. str.370/
/str.370 Najmanje poznata skupina na koju se... jo uvijek ne moe uinkovito djelovati,
genetski su uzroci... str.370/
/str.370 Organske uzroke moemo svrstati u one koji nastaju prije roenja (prenatalni),
tijekom poroaja (perinatalni) i nakon poroda (postnatalni). Ti su uzroci najbrojniji i na njih se
medicinskim i drugim preventivnim mjerama moe uspjeno djelovati. str.370/
/str.371 Meu uzrocima koji se javljaju u ranom djetinjstvui kolskom razdoblju este su
ozljede u igri, kolskim aktivnostima, prometu, na radnom mjestu i u slobodnim aktivnostima,
bolesti praene visokom temperaturom, tekoe metabolizma, posljedica neodgovarajue
prehrane, ekoloki imbenici (zagaenost vode, zraka i hrane tetnim kemikalijama), trovanje
lijekovima, zraenje, neodgovarajui ambijetalni, fiziki, psiholoki i socijalni initelji itd.
str.371/
/str.371 Odstupanja od prosjenog razvoja manifestiraju se u razliitim oblicima i razinama, a
usmjerena su ili u smjeru natprosjenog, ispodprosjenog ili nepravilnog razvoja. str.371/
/str.380 Odstupanja u smjeru ispodprosjenog ili nepravilnog razvoja. Takva odstupanja
obino nazivamo smetnjama u razvoju. Spektar tih odstupanja vrlo je irok, a njihova
frekvencija u populaciji osjetno varira. Tako razlikujemo:
smetnje vida,
smetnje sluha,
smetnje glasa i govora,
smetnje motorike,
smetnje inteligencije (mentalna retardacija),
smetnje ponaanja i
viestruke smetnje. str.380/
/str.395 Djecu s tekoama uenja moemo prepoznati prema sljedeim simptomima:
kratkotrajna i slaba pozornost,
konstantan nemir (hiperaktivnost),
slabo memoriranje slova i rijei,
slaba sluna memorija,
tekoe ili nemogunost razlikovanja slova, brojeva i glasova,
slabo pisanje,
tekoe ili nemogunost itanja,
tekoe ili nemogunost slijeenja sloenih uputa,
dnevno osciliranje vjetina i sposobnosti,
impulzivnost,

11

www.sajt.com.hr
slaba koordinacija,
usporen ili zakanjeli razvoj grube i fine motorike,
tekoe snalaenja u vremenu ili razlikovanja lijeve i desne strane,
zakanjeli razvoj govora ili nezreli govor,
tekoe shvaanja znaenja rijei i pojmova,
tekoe imenovanja poznatih ljudi i stvari (govori o jednoj, a misli na drugu stvar),
neodgovarajue reagiranje u mnogim situacijama,
slabo prilagoavanje promjenama itd.
Termin tekoe u uenju zajedniki je naziv za sve subkategorije tog pojma. Neke od tih
tekoa postupno nestaju tijekom razvoja, a neke se mogu zadrati cijelog ivota. Tekoe u
uenju izazivaju zabrinutost roditelja i uitelja, zbog ega se ini opravdanim zahtijevati da ih
se i u naim uvjetima pravodobno prepoznaje i struno tretira.
Najei oblici oitovanja tekoa u uenju su: tekoe itanja (disleksija i aleksija),
tekoe pisanja (disgrafija i agrafija) i tekoe raunanja (diskalkulija i akalkulija). str.395/
15. UITELJ TEMELJNI NOSITELJ SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
/str.401 Odgoj, obrazovanje i ovjek jednako su stari i meuzavisni. Razvitak ljudske
zajednice i pojedinca ovisi o odgoju i obrazovanju, procesu (djelatnosti) koji omoguava
spoznavanje, razvijanje i primjenu cjelokupnog ljudskog iskustva. U tome je osobito vaan
ovjek, onaj tko upriliuje, prije svega, proces spoznavanja cjelokupnog ljudskog i prirodnog
svijeta, a to je uitelj. str.401/
/str.402 ...u odreivanju pojma uitelj naglaavaju se neke bitne osobine, a najee struna
sprema, pedagoka, metodika i didaktika osposobljenost i organizacijske osobine. Istie
se, osim toga, da je uiteljeva funkcija odgajati i obrazovati uenike ostvarujui cilj i zadae
odgoja i obrazovanja.
Prema tome, uitelj je strunjak koji organizira odgojno-obrazovni proces i svojim
opim obrazovanjem, poznavanjem pedagoke, didaktike, metodike i psiholoke njegove
osnove, u zajednikom radu s uenicima, ostvaruje cilj i zadae odgoja i obrazovanja.
str.403/
16. CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE
/str.425 Polazei od razliitih periodizacija i krivulja tjelesnih i intelektualnih ovjekovih
uinaka tijekom njegova ivotnog vijeka, ljudski ivotni vijek se moe ralaniti na tri etape:
Etapa temeljnog odgoja i obrazovanja prva je etapa primarnog razvoja sposobnosti,
koja traje od roenja do donje starosne granice mogueg profesionalnog zapoljavanja (15
godina), odnosno do navrene 22 do 25 godina ivota. Dakle, ta etapa obuhvaa razdoblje
predkolskog odgoja i obrazovanja (obiteljski i izvanobiteljski) te osnovnokolsko,
srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje;
Etapa odgoja i obrazovanja tijekom druge ivotne dobi druga je etapa maksimalnih
tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, koja traje od navrene 22 do 25 godina, pa sve do
navrenih 55 godina za ene i 65 godina za mukarce;
Etapa odgoja i obrazovanja tijekom tree ivotne dobi trea je etapa smanjenih
tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, koja traje od navrenih 55 godina za ene i 65 godina
za mukarce pa do njihove smrti. str.425/
/str.426 ... prema UNESCO-u cilj je cjeloivotnog obrazovanja "razvijati autonomiju i osjeaj
odgovornosti ljudi i zajednice, jaati sposobnost suoavanja s promjenama koje se dogaaju
u gospodarstvu, kulturi i drutvu u cjelinni, promicati koegzistenciju, toleranciju te informirano
i stvaralako sudjelovanje graana u svojim zajednicama, ukratko, omoguiti ljudima i
zajednicama da preuzmu kontrolu nad svojom sudbinom i drutvom kako bi se mogli suoiti
s izazovima koji ih oekuju.
Zadae su cjeloivotnog odgoja i obrazovanja:
1. Ponuditi ljudima razliit, drukiji put od ratnog, kriminalnog, ravnodunog i puta
nerazvijenosti. Treba im ponuditi put jedinstva, razumijevanja, mira i solidarnosti. Taj
put treba zapoeti osposobljavanjem pojedinca za razumijevanje sebe na temelju

12

www.sajt.com.hr
znanja, promiljanja i samokritike kako bi pojedinac na toj osnovi bio uinkovit lan
obitelji, proizvodnje i drutva.
2. Obrazovanje ne smije zanemariti posljedice znanosti i tehnologije koje se
manifestiraju na svim podrujima rada, ali ni potrebu zatite i potovanja ovjekove
samobitnosti i integriteta.
3. Obrazovanje mora pridonositi gospodarskom i drutvenom razvoju i smanjenju
nezaposlenosti. str.426/
/str.437 Sustav cjeloivotnog odgoja i obrazovanja ima zadatak omoguavati potpuni procvat
svakog pojedinca kao lana obitelji i drutva, kao dravljanina i proizvoaa i kao
pronalazaa i stvaralakog sanjaa. On omoguava osobni razvoj pojedinca od njegovog
roenja do kraja ivota, koji vodi do upoznavanja samog sebe i drugih osoba, pripremanja za
drutvene uloge (radnu, kulturnu, potroaku i dr.) i za preuzimanje odgovornosti. Usto
omoguava prijenos znanja i kulture izmeu generacija i razvoj demokracije te
osposobljavanje pojedinca za gospodarstvo budunosti. str.437/
17. FINANCIRANJE KOLSTVA
/str.463 Danas su uglavnom svi suglasni da se obrazovanje u znanstvenom i tehnolokom
procesu razvija u neposrednu snagu drutva i da postaje odluujui imbenik gospodarskog i
drutvenog procesa. str.463/
/str.463 Moderna nacija kao drutvena zajednica moe opstati i moe se razvijati samo ako
ovlada potrebnim znanjem. Upravo je zbog toga investiranje u obrazovanje postalo bitan
imbenik s kojim se rauna u poveanju razvoja i opeg prosperiteta svake zajednice.
Za gospodarski razvoj potrebni su prirodni resursi, kapital i ljudi. Najveim kapitalom
danas smatramo ovjeka. ovjek je glavni imbenik razvitka. str.463/
/str.463 Obrazovanje je osnovni preduvjet gospodarskog i politiko-drutvenog razvoja
zajednice. Privredni se razvitak ne sastoji samo u unaprjeivanju materijalnih dobara, nego i
u razvijanju kvalitete ljudskog rada jer je vrijednost proizvodnje zapravo vrijednost ljudskog
rada. str.463/
/str.464 Danas svaki peti graanin svijeta polazi neku obrazovnu instituciju. Zato se o
obrazovanju govori kao o "velikoj industriji" jer su u obrazovnim organizacijama angairana
znaajna sredstva i zaposlen je velik broj ljudi. Broj zaposlenih u obrazovnoj djelatnosti vei
je nego u pojedinim privrednim granama.
Obrazovanje je vano podruje djelatnosti i za njega su potrebna golema sredstva.
str.464/
/str.465 Ekonomika obrazovanja kao predmet na studiju ili oblicima permanentnog
obrazovanja i usavravanja ima zadatak upoznati sudionike obrazovanja sa zakonitostima i
uvjetovanou drutveno-ekonomskog razvitka i obrazovanja, sustavom financiranja
obrazovanja, ulaganjem u obrazovanje i raspodjelom financijskih sredstava, standardima i
cijenom obrazovanja, materijalnim poloajem obrazovanja i standardom djelatnika u
obrazovanju te uputiti sudionike u teorijske osnove ekonomike obrazovanja i praktino ih
razraditi u odgojno-obrazovnim ustanovama. str.465/
/str.465 Ekonomski i financijski podaci pokazuju izdvajanje za obrazovanje iz nacionalnog
dohotka, materijalni i financijski poloaj odgoja i obrazovanja, izvore sredstava za
obrazovanje, obrazovne izdatke, financijsko poslovanje ustanova odgoja i obrazovanja,
strukturu sredstava za obrazovanje i dr. str.465/
/str.466 U naoj zemlji drava je nositelj razvoja obrazovne djelatnosti. Ona utvruje
obrazovne potrebe i odvaja potreban dio sredstava iz dravnog prorauna za potrebe
obrazovanja. Taj se dio sredstava iz prorauna posredstvom ministarstva prosvjete i znanosti
rasporeuje na pojedine odgojno-obrazovne ustanove za njihovu redovitu djelatnost i
investicije. str.466/

13

www.sajt.com.hr
/str.469 Financiranje kolstva odreeno je injenicom da se kolstvo ubraja u javne potrebe,
a u okviru njih u drutvene djelatnosti. str.469/
/str.470 Openito je privhaeno da je obrazovanje zajednika odgovornost obitelji i drave.
Uloga drave je ovdje vrlo vana. Dravna izdvajanja kreu se oko 75% za javne potrebe, a
ostalo se osigurava financiranjem obrazovanja od razliitih donacija, sponzorstva,
zajednikih projekata i sl. str.470/
/str.471 Nigdje nema potpuno besplatnog kolovanja. str.471/
/str.471 Budui da se kolstvo uglavnom financira iz dravnog prorauna, izvori sredstava su
porezi. Drugi izvori financiranja kolstva u Hrvatskoj (sponzorstvo, dotacije, subvencije,
kolarine i sl.) minimalni su. str.471/
/str.471 Zakoni kojima se reguliraju financijski oblici kolstva jesu: sustavski zakoni koji
reguliraju financijski status i nain financijskog funkcioniranja kolskih ustanova i posebni
kolski zakoni koji uspostavljaju financijsku regulaciju unutar pojedinih dijelova kolskog
sustava i odreuju sadraj financiranja. str.471/
/str.472 Skupoa obrazovanja je na odreeni nain relativna... (...) Ukoliko se obrazovni
kadrovi racionalno koriste (i ne obrazuju za "drugoga" migracije intelektualaca i talenata) i
naroito posveuje pozornost talentima, tada nijedan sustav obrazovanja ne moe biti skup.
str.472/
/str.484 Postoje mogunosti da jednim utvrenim tempom Republika Hrvatska izgradi novi
sustav financiranja obrazovanja na europskim iskustvima i specifinostima hrvatskog
identiteta koristei iskustva drugih zemalja, ali i svoju praksu. Na taj e nain europski
standardi obrazovanja biti postignuti i u Hrvatskoj.
U tom sklopu Republika Hrvatska mora teiti izgradnji kompatibilnog sustava
financiranja javnog sektora, ukljuujui i obrazovanje, ali pritom je potrebna posebna
strategija...
Po razini izdvajanja sredstava za obrazovanje u drutvenom brutoproizvodu Hrvatska
znatno zaostaje za prosjenim izdvajanjem za obrazovanje u Europi i svijetu. Hrvatska
izdvaja za te potrebe oko 3%, europski prosjek izdvajanja je 5,6% od drutvenog
brutoproizvoda, a u svijetu 6%. str.484/
/str.485 Potrebna je djelotvornija, ravnopravnija i trajnija raspodjela javnih ulaganja u
obrazovanje. str.485/
/str.485 Izdvajanja za obrazovanje treba razmatrati s obzirom na kljunu ulogu koja se
pripisuje obrazovanju u drutvenom razvitku. Investiranje u obrazovanje i znanost
investiranje je u budunost. str.485/
18. DIDAKTIKA I OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA
/str.489 Didaktika kao grana pedagogije nastoji otkriti to, kako i zato se dogaa u odgojnoobrazovnom procesu. Ona istrauje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa koji se odvija u
nastavi i koli. str.489/
/str.494 Nastava predstavlja organizirani zajedniki rad uenika i uitelja. Uenici i uitelji su
glavni subjekti nastavnog procesa i imaju tono odreene uloge. Uiteljeva osnovna uloga je
pouavanje, a uenikova uenje. Osim toga, uiteljeva je zadaa i odgovornost za stvaranje
brojnih nastavnih situacija koje e odgojno djelovati na uenike. str.494/
/str.495 Izraz kurikulum sadrajno obuhvaa konkretizirane ili operacionalizirane ciljeve i
sadraje uenja, nastavne metode (medije i putove), nastavne situacije, nastavne strategije
te evaluaciju procesa i ostvarenih ciljeva. str.495/
/str.497 ...nastavne strategije u tri skupine: strategije primjerene radu s velikim skupinama,
strategije primjerene radu s malim skupinama i strategije za individualni rad. str.497/

14

www.sajt.com.hr
/str.497 Pod velikim skupinama uenika podrazumijevaju (se) skupine s vie od dvadeset
uenika. Takva je obino veina razrednih odjela osnovnih i srednjih kola. U takvim se
skupinama obino primjenjuje predavaka nastava (uiteljevo usmeno izlaganje),
demonstracija s vjebanjem, diskusija, rasprava, pitanja s odgovorima, video. str.497/
/str.498 Pod malim skupinama podrazumijevaju (se) skupine od pet do dvadeset uenika.
Uitelji najee dijele velike razredne skupine u vie manjih skupina radi koritenja ovih
strategija. Tu se govori o sljedeim strategijama: seminar, radionica, igre, oluja ideja, "zujskupine", izlet u prirodu, igre uloga, "probijanje leda", simulacije, prouavanje sluaja.
str.498/
/str.501 ...tri strategije za individualni rad uenika u nastavi: projekt, tutorski sustav
(mentorstvo) i otvoreno uenje odnosno uenje na daljinu. str.501/
/str.501 Ne postoje univerzalna pravila koja odreuju kada i kako ove strategije primjenjivati u
svakodnevnim nastavnim situacijama. No, mogue je istaknuti osnovne imbenike koji
uvjetuju njihov izbor i izmjenu. Najvaniji su: odgojni i obrazovni ciljevi, priroda sadraja
uenja, uenikova psihofizika obiljeja i prijanja iskustva, zemljopisni poloaj kole,
ekonomski uvjeti te uiteljevi stavovi i osposobljenost. Uiteljima se ipak preporuuje da
ee izmjenjuju prikazane nastavne strategije te da s uenicima pronalaze uvijek nova
rjeenja za kreiranje nastavnih epizoda. str.501/
19. EPIFENOMENOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
/str.513 ...epifenomenologija odgoja i obrazovanja je dio pedagogije koji obuhvaa sve ono
manje vano, na prvi pogled "sporedno ili beznaajno", to nije neposredni odgoj i
obrazovanje. (...)
elementi za formiranje kola i odjela,
organizacija i raspored nastavnog i radnog vremena u koli,
norme u optereenju uenika i nastavnika,
odgojno-obrazovno okruenje kolski prostori i njihovo ureenje,
materijalno-tehnika opremljenost kole,
proireno drutveno i interakcijsko djelovanje kole,
sustavi za praenje i ocjenjivanje uspjeha uenika,
pedagoka dokumentacija i informatizacija. str.513/
20. UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE U OBRAZOVANJU
/str.539 Pod pojmom kolskog menedmenta (prosvjetnog menedmenta, pedagokog
menedmenta) misli se na primjenu menedmenta, njegovih funkcija i znaajki na podruju
odgoja i obrazovanja od globalne (dravne) razine do operativne djelatnosti u kolskoj
praksi. Jedno od karakteristinih odreenja menedmenta kao procesa "koordinacije ljudskih
i materijalnih resursa da bi se postigli odreeni ciljevi" u obrazovanju zapravo znai
koordinaciju ljudskih i materijalnih resursa u podruju odgoja i obrazovanja da bi se postigli
odreeni ciljevi utvreni u prosvjetnim dokumentima dravne politike. str.539/
/str.542 Dravne prosvjetne vlasti rasporeuju dio ovlasti na svoje administrativne jedinice
koje se nalaze na regionalnoj/lokalnoj razini (kod nas su to upanije, gradovi i opine). Na toj
se razini konstituiraju uredi ili tzv. odjeli za poslove dravne uprave. Regionalni odnosno
gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje
imaju javne ovlasti u prenesenim im poslovima dravne uprave na podruju regije odnosno
grada. str.542/
/str.542 Na razini odgojno-obrazovne ustanove ostvaruju se administrativne i strunopedagoke funkcije. Takva struktura funkcija uvjetovala je i organiziranost upravljanja. Na
jednoj strani djeluju administrativno-upravna tijela, a na drugoj struno-pedagoka. Jedne i
druge povezuje ravnatelj. str.543/

15

www.sajt.com.hr
/str.544 Rukovoenje se najee definira kao izvrna funkcija upravljanja koja se temelji na
politiki proklamiranim smjerovima djelovanja i pravno sankcioniranim pravilima ponaanja.
(...) Svrha je rukovoenja racionalno iskoristiti ljudske i materijalne resurse za dobrobit
tvrtke/ustanove i poveati uinkovitost i uspjenost njezinog djelovanja. str.544/
21. PRAENJE, VRJEDNOVANJE
OBRAZOVNOG RADA

I PROSUDBA UINKOVITOSTI

ODGOJNO-

/str.563 Svaki sloeniji ljudski rad moemo podijeliti u tri etape: priprema, realizacija i
vrjednovanje. Kao i svaki drugi rad, i odgojno-obrazovni rad nuno je pratiti, a postignua
vrjednovati.
Vrjednovanje se sastoji od sustavnog procjenjivanja uinka u postizanju odreenih
ciljeva, a u odnosu na specifina mjerila i standarde.
Pojmovi praenje i vrjednovanje esto se meusobno zamjenjuju. Praenje je
postupak sustavnog mjerenja i procjenjivanja unaprijed odreenih veliina ili znaajki kole,
uenika i procesa i put kojim prikupljamo podatke i kriterije za vrjednovanje, a vrjednovanje je
proces odreivanja vrijednosti odnosno posljedica nekih provedenih aktivnosti. Procjenjivanje
podrazumijeva mjerenje.
Vrjednovati moemo svaki postupak, tijek, proces, rezultat ili ishod kole, procesa,
uenika i uitelja.
U odgojno-obrazovnim ustanovama vrjednuje se program, ostvarenje programa i
uinci programa (efikasnost).
Postupci praenja i vrjednovanja mogu biti razliiti, ovisno o ciljevima praenja.
Praenje, analiza nastave i vrjednovanje njezinih uinaka u sreditu su pozornosti
svake kole.
Vrjednovanje odgojne i obrazovne djelatnosti povezuje se s pojmom uinkovitosti.
Uinkovitost odgojno-obrazovne aktivnosti odreuje se veliinom njezinog uinka, a uinak
se definira kao stupanj ostvarivanja zadaa dane aktivnosti.
Vrjednovanje odgojnog i obrazovnog rada sastavni je dio kolskog sustava, njegove
organizacije i bitan imbenik stalnog razvijanja i unaprjeivanja odgojnog i obrazovnog rada.
Osim pedagogije odnosno didaktike, problematiku vrjednovanja prouavaju i druge
znanstvene grane te posebna interdisciplinarna znanstvena disciplina kolska
dokimologija. str.563/
22. FUTUROLOKA PEDAGOGIJA
/str.579 ...kolovanje u najopenitijem smislu nema samo obvezu predvidjeti tijek, sadraj i
sve promjene s kojima se moe pouzdano raunati tijekom kolovanja ve treba... osigurati
pouzdane i trajne vrijednosti onih temeljnih znanja, metoda i intelektualnih postupaka s
kojima bi uenik mogao opstati na razini akademskih znanja i raspolagati kvalitetnim
tehnikama za stalno i cjeloivotno obrazovanje na razini disciplinarnog znanja. Imajui to na
umu svako kvalitetno obrazovanje danas futuroloki zahvaa pola stoljea u kojem je
sadrano razdoblje kolovanja i aktivni radni vijek pojedinca ili genracije. str.579/
/str.580 Dio pedagoke futurologije koji se bavi istraivanjem i predvianjem svih navedenih
kao i mnogih drugih pitanja odgoja i obrazovanja u rasponu od jedne generacije, a to
obuhvaa razdoblje kolovanja i radno aktivni vijek, nazivamo reformologijom. str.580/
/str.582 Reformologija je posebno podruje pedagokog istraivanja koje se u zadnjih
tridesetak godina oblikovalo kao znanstvena disciplina. (...) Reformologija istrauje i izuava
suvremena temeljna pitanja i probleme prilagodbe sustava odgoja i obrazovanja promjenama
koje se kontinuirano javljaju u socijalnom, znanstvenom, tehnikom, tehnolokom, kulturnom,
gospodarskom i svakom drugom okruju suvremene kole, prije svega s gledita aktualnog
stanja i dokuivih futurolokih prosudbi onih opih, globalnih, nacionalnih i lokalnih promjena
koje se izravno odnose na zadae odgoja, obrazovanja i izobrazbe.
Reformologija se osobito bavi istraivanjima samoprilagodbe sustava odgoja i
obrazovanja raznovrsnim dolazeim promjenama, novim zadaama koje se postavljaju pred
kolu kao i inim poremeajima i nametnikim imbenicima koji djeluju suprotno svrsi i

16

www.sajt.com.hr
zadaama suvremenog odgoja i obrazovanja i umanjuju djelatne uinke suvremene kole.
str.580/
23. MEUNARODNA POLAZITA RAZVOJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
/str.620 ... graanska drava se danas odreuje kao konstitutivna politika zajednica koja
svim svojim graanima jami jednaka prava i od svih trai jednake obveze, bez obzira na
njihovo rasno, nacionalno, etniko ili vjersko podrijetlo, spol, obrazovanje i druge razlikovne
oznake. Svaki graanin ima pravo na zadovoljavanje svih svojih interesa, ukljuujui i pitanje
etnike, kulturne, vjerske i dr. pripadnosti, sve dotle dok time ne ugroava ustavom
zajamena prava drugih. Pravo na udruivanje radi zatite svojih interesa, sloboda
izraavanja osobnih stavova i nesmetan protok informacija odreuju se kao temeljne
pretpostavke graanskog drutva, kojima se nastoji ograniiti utjecaj samovolje vladajuih
struktura na ivot pojedinca. Stoga se graansko drutvo sve vie i odreuje kao otvoren
prostor izmeu obitelji i vlasti unutar kojega se graani slobodno udruuju u razliite skupine
preko kojih ostvaruju svoja prava na izravnu drutvenu participaciju i inicijativu. str.620/

17

You might also like