Povijest Arhitekture 1 Skripta

ARHITEKTURA EGEJSKOG PROSTORA
3353 MEGARON
Jednostavna pravokutna graevina s trijemom i unutranjim prostorom
Sredite unutarnjeg prostora: ognjite, etiri stupa oko njega ( lanterna: ozraivanje, svjetlost )
Potpuno razvijen tip megarona:
Trijema ( sa 2 stpa na proelju ) predvorje sredinja dvorana
PROPILEJE, PROPILON ( propylaeum, propylon )
Vanjski monumentalni ulaz u hram ( odnosno grupu hramova ), palau, agoru ili gimnaziji
3354 EGEJSKI PROSTOR

Egejska arhitektura
3000. 1150.g.pr.Kr.
3355 TROJA, ARHEOLOKI SLOJEVI

TROJA
Najvanije sredite ranog bronanog doba, ( povoljan poloaj vodee mjesto u trgovini )
9 sukcesivnih naselja
TROJA I ( 10 SLOJEVA ) 3200. 2600. g.pr.Kr.
TROJA II ( 8 SLOJEVA ) 2600. 2250. g.pr.Kr.
TROJA VI i VII ( vjerojatno Homerova ) 1700. 1150. g.pr.Kr.
3357 TROJA I, KUA Ib. 3200. 2600. g.pr.Kr.

Utvreno naselje ( 1 kua vladara )
Kue bez jasnog meuodnosa
Oblik najavljuje tip megaron
Kua Ib
Pravokutni tlocrt ( 19 x 7m)
Otvoreni trijem
Pravokutna dvorana
Platforme ( leajevi )
Sredinje ognjite
Bono ognjite
jame
zid
kamnen ( baza )
nepeena glina ( gornji slojevi )
pod
ilovaa
novi slojevi
krov - ravan
trupci
sloj ilovae trstika
oblik najavljuje tip megarona
3365 TROJA II ( 2600. 2250. g.pr.Kr.)

Poveanje i irenje citadele ( skupina megarona )
Gradski zidovi
Baza: grubo priklesan kamen
Gornji slojevi: nepeena opeka
Zakoene stranice
propilon
2 izduljena segmenta zida ( tornjevi )
Vanjski otvoreni trijem
Popreni zid ( vrata )
Unutarnji otvoreni trijem
dvorite
trijem ( ritam: stupovi, zidni istaci )
utjecaj: trijem kretske palae
naselje podno citadele, 90.000 m2 - palisada
3371 TROJA II ( 2600. 2250. g.pr.Kr.)

Poveanje i irenje citadele ( skupina megarona )
Megaron IIa
Izduljeni pravokutni tlocrt
Kvadratni trijem
Sredinja dvorana ( vrata u osi )
Megaron IIb
Izduljeni pravokutni tlocrt
Paralelan s IIa
Duplo ui od IIa
Trijem
Predvorje ( vrata u osi )
Sredinja dvorana ( vrata nisu u osi )
Stranji istaci
Ravan krov
Zatita od nepeene opeke
Megaron utjecaj
Mikenski tip ( trijem predvorje prostor )
Dvostruki trijem i stranji isatci grki hram
3372 TROJA VI ( 1700. 1300. g.pr.Kr.)

Citadela- masivni kameni zid, kue aristokracije
Kua Vic
( megaron: plitki trijem, dvorana: baza stupca )
Donji grad ( kue od kamena i nepeene opeke )
1300. g.pr.Kr. potres
TROJA VIIa
Najvjerojatnije Homerova Troja
1200. g.pr.Kr. poar
TROJA VIII ( poetak, 300 g.pr.Kr.)
Grki grad
Citadela ( Atenin hram )
3374 POVIJESNI PREGLED

Oko 2000. g.pr.Kr. - KRALJEVSTVA, PALAE
Oko 1700. g.pr.Kr. - PALAE SPALJENE,
OBNOVLJEN KNOSOS I FESTOS
Oko 1450. g.pr.Kr. - KRETA OPUSTOENA, PALAE NAPUTENE

Podruje Minojske civilizacije oko 1600. g.pr.Kr.
3376 PALAA: KNOSOS

Slojevita funkcija palae:
Politiko sredite, gospodarsko sredite,drutveno sredite,vjersko sredite,stambena palaa
1. Ulaz u palau
2. Stambeni dio
3. Skladita
4. Gledalite
5. Unutarnji propilon
6. Stubita
7. Prijestolan dvorana
8. Svetite
A. Sredinje dvorite
3377 PALAA: KNOSOS, pristup s juga

Grafika rekonstrukcija
Glavni pristupni put
Sa zapada ( vanjsko otvoreno dvorite, stube )
Ulazi u palau
Jug
Sjever
zapad
3378 PALAA: KNOSOS, sveani ulaz ( propilon)

Sir Arthur evans
JZ dio palae: propilon + monumentalne stube
Rekonstrukcija s dosta greaka i proizvoljnosti
3379 PALAA: KNOSOS, sjeverni pristup sredinjem dvoritu, pogled iz dvorita

Dvorana stupaca
2 reda stupaca + par stupova
iroki prolaz sredinje dvorite
Zid
Trijem na katu
3380 PALAA: KNOSOS, rekonstrukcija trijema

Minojski stupovni red
Baza ( kruna ili kvadratna, kamen ), trup stupa ( suavanje prema dolje, drvo ), kapitel (
ehinus i abakus ) napust ( stropne grede, oblice, vijenac + obrub stiliziranih rogova )
3381 PALAA: KNOSOS, pogled iz stambenog dijela preko sredinjeg dvorita na

zapadno krilo
3382 PALAA: KNOSOS, prijestolna dvorana, djelomina rekonstrukcija, zapadni dio,

prizemlje: predvorje dvorana, bazen
3383
PALAA: KNOSOS, pogled preko sredinjeg dvorita na zapadno krilo
Svetite
Zapadno krilo, trodjelno proelje
Oltar poprena os dvorita
3384 PALAA: KNOSOS, pogled na svetite ( rekonstrukcija freske )

Uobiajen oblik minojskog svetita
3385 PALAA: KNOSOS, stambeni dio

Jugoistoni dio palae
Srednje minojsko razdoblje III ( 1700. 1550.g.pr.Kr.)
Niz padinu ( sjever-zaklon, istok vizure )
Trei kat priblino na razini sredinjeg dvorita
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Stubite
Svjetlici ili unutranja dvorita
Dvorana dvostrukih sjekira ( kretski megaron
Hodnik
Servisno stubite
Kraljiin megaron
Kupaonica
3387 PALAA: KNOSOS, stubite i svjetlik stambenog dijela

Rekonstrukcija
Veliko stubite
Reprezentativno predvorje stambenog dijela
Dvokrako
Stuba: iroka, niska
Stepenasti parapet+stup
Svjetlost: prozori, svjetlik
3388 PALAA: KNOSOS, hodnici prizemlja stambenog dijela

Rekonstrukcija
SI podest
Hodnici
- Istona skupina prostorija
Sjeverna strana svjetlika
3389 PALAA: KNOSOS, dvorana dvostrukih sjekira, oko 1600.g.pr.Kr.

Rekonstrukcija
Reprezentativno stanovanje
Zapad: svjetlik ( 2 stupa )
Istok: boni prostor ( 3stupca )
- Istoni i juni trijem
- Terasa
Stupci
Poprene grede - vrata, nadsvjetla
3391 PALAA: KNOSOS, Kraljiin megaron, oko 1500.g.pr.Kr.

Rekonstrukcija
Sredinja boravina dvorana (4,3x6,1m)
Istok: poluotvorena pregrada ( vrata, klupa, 2 stupca )
- Predvorje ( 2 stupa ) svjetlik ( svjetlost, prozraivanje )
Zapad kupaonica
3392 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr.

U potpunosti nanovo izgraena
Monumentalni ulaz, Stubite, Propilon,Svjetlik
3393 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr.

Peristil
Pravokutno dvorite
( trijem x 4 stupa, 6 sj. Vrata )
Dolazak
Sjeverni prolaz
Svjetlik monumentalnog ulaza
Stambene prostorije
Sjeverni apartman
Sredinji prostor, trijem, plitko predvorje
Svjetlik
Kupaonica, zahod
Juni apartman
Sredinji prostor, predvorje
Svjetlik
3394 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr., pogled preko vanjskog dvorita s gledalitem
i glavnim ulazom
Propilon
Trijem ( stup )
Popreni zid ( 2 vrata )
Trijem ( 3 stupa ) svjetlik
Mogue: dio kompozicije teatra
3395 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr., sjeverna strana dvorita sa simetrinim

proeljem
Sjeverno proelje
Simetrino ( samo proelje )
Vrata ( hodnik, 2 polustupa )
3396 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr., skladita

zapadno proelje sredinjeg dvorita
alterirajui sustav stupova i stupaca
3401 MIKENSKA CIVILIZACIJA

2500. 1850.g.pr.Kr.
RANO HELADSKO RAZDOBLJE
1850. 1600.g.pr.Kr.
SREDNJE HELADSKO RAZDOBLJE
Jonani i Ahejci
1600. 1150.g.pr.Kr.
KASNO HELADSKO RAZDOBLJE
Argolis glavna utvrda Mikena
Utvrde, megaroni, grobovi
XV st.pr.Kr.
Mala Azija ( Milet ), Melos, Rodos, Kreta
Oko 1150.g.pr.Kr.
Dorani
Podruje Mikenske civilizacije oko 1300.g.
3402 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA. POGLED IZ ZRAKA

Sjedite kralja Agamemnona
Centar Ahejske konfederacija
Oko 1350.g.pr.Kr. najstarije fortifikacije
1200.g.pr.Kr. unitena
1120.g.pr.Kr. nakon djelomine obnove, u potpunosti unitena
3403 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA. POLOAJ NA TERENU

A LAVLJA VRATA
B UNUTRANJI KRUG GROBOVA
G PALAA
H ATREJEVA RIZNICA
3407 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, GLAVNI DIJELOVI UTVRDE

palaa
asimetrian niz prostorija, dvorite, megaron
megaron
trijema ( 2 stupa )
predvorje
sredinja dvorana ( ognjite, 4 stupa )
1. Lavlja vrata
2. Krug grobova
3. Palaa
4. Sjeverna vrata
5. Vrataca
6. Tajni izvor
3408 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, prilaz lavljim vratima

Kiklopsko zie, od oko 1350.g.pr,Kr. debljine 6 7,5m + slojevi nepeene opeke
oko ulaza: grubo priklesani blokovi slaganje u pravilne redove
3411 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, lavlja vrata

Monoliti
Prag
2 dovratnika
Nadvoj
Prolaz v.3.1m suenje po visini
Nadvoj
20 tona ( d. 4.5, . 2.10, v. 1m )
Gornja ploha blago konveksna
Odteretni trokut
Blokovi konzolno preputeni
Teret usmjeren na bone zidove, Kamena ploa s reljefom
3416 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA,

Krug grobova iza Lavljih vrata, grafika rekonstrukcija
Ambar
Skladitenje, deponij
Krug grobova
Kraljevski ukopi
( tada izvan grada )
Oko 1250.g.pr.kr.
U sastavu grada
- Ograda 26m
ograda
2 ulaza
2 koncentrina reda vert.pl.
( v. Oko 1m )
Horizontalan niz pl.
( ravan krov . 1,25m)
A lion gate
B granary
C ramp to palace
D grave circle
E ramp house
F south house
3417GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA,

Krug grobova iza Lavljih vrata, unikatna konstrukcija u Grkoj
3420 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT

Najbolje uuvan mikenski grad
Uski hrbat ( 1.6 ha, v.26 m )
3 razine jug najvia ( dvor )
Utvrde gradnja od 1350 g.pt.Kr.
Kiklopsko zie
Istok: gl. Ulaz ( tornjevi, prolaz, d.6,7m . 2,8 m )
- Sukcesivna dogradnja utvrda
Istoni dio ( dvorite + 2 nova ulaza )
Juna padina ( spremite )
Nia sjeverna terasa
SZ dio ( toranj + Mala vrata )
Sjeverni dio grad ( gusta naseljenost )
3421 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, glavni prilaz

Gradska vrata + kontrolirani prolaz izmeu starog i novog zida ( d.17m )
Bastioni ( obrana )
3422 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, stubite do malih vrata

Kraj XIII st.pr.Kr. dogradnja zida
3423 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, Mala vrata
3424 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, tzv. Kazamati

Ulazni prostor
Trijem s kazamatima
Valiki vanjski propilon
kazamati
mali prostori u debljini zida
- Ekonomizacija u materijalu i radu pri gradnji
+ juni segment gradskih zidina
3427 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, palaa

Glavno zdanje, XIII st.pr.Kr.
2 dvorita ( komunikacija )
Nepeena opeka ( + dveni stupovi )
Ulazno dvorite
Vanjski propilon ( ulaz iz ul. prostora )
Zgrada
Manji propilon ( ulaz u gl. dvorite )
Glavno dvorite
Manji propilon
Trijem
Megaron
3431 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, megaron

megaron
trijem ( . 12.50, 2 stube, 2 stupa )
predvorje ( trijem: 3 vrata, sredinja dvorana : 1 vrata )
sredinja dvorana
( najvea mik.dvorana 9,80 x11,80 m )
Ognjite
4 stupa ( lanterna )
Minojska dekoracija
Zapadna skupina: manji prostori
Istona skupina: megaroni
3432 GRAD, UTVRDA, PALAA: PALAA, PILOS, nakon 1300.g.pr.Kr.

Grafika rekonstrukcija
Propilon
- Dvorite
- megaron
trijem ( 2 stua )
predvorje
sredinja dvorana
3434 GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

), Mikena, o.1300.g.pr.Kr. analitika aksonometrija
Tolos
Tip grobnice od o.1600.g.pr.kr.
Kamen
Podzemna, kruna graevina
Uzdizanje konzolno preputanih redova
( oblik konice )
Prilazni put usjeen, obzidan
Metoda Usjecanje prilaza, Iskopavanje krune rupe, Gradnja, Zapunjavanje meuprostora,
Prekrivanje zemljom, Zatrpavanje dromosa

), Mikena, o.1300.g.pr.Kr.
Tolos 14.5m, v. 13.20 m
Grobna komora
Dromos ( 6x36m )

), Mikena, o.1300.g.pr.Kr. dromos i portal
Dromos
Obzidan hodnik
Urezan u huma
Portal
U osi dromosa
Stranica otvora
- nagib prema unutranjosti
- nadvoj ( odteretni trokut )
3438GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

Ulaz ( 2 monolit.pl.nekoliko tona )
Nadvoj odteretni trokut
Tendencija k tektonskoj monumentalnosti

lana kupola
Konzolno izboeno 33 redova kamenja
Dodatna obrada plohe paraboloidan presjek, konica
3440 GROBNA ARHITEKTURA: ORHOMENOS, PLOA STROPA GROBNE

KOMORE o.1300.g.pr.Kr.
dekoracija
Rub ( trake, niz rozeta Kreta )
Sredite ( spirale Kreta, lokvanj Egipat )
3441 POVIJEST ARHITEKTURE I

Arhitektura Egejskog prostora
1. Troja
Trojanski tip megarona mikenski tip ( trijem-predvorje-dvorana)
Dvostruki trijem, produljenje bonih zidova grki hram; simetrini tlocrti, jednostavne
proporcije antiki duh
Trijem dvorita sa stupovima i okomitim istacima zida trijem kretske palae
2. Minojska arhitektura
Bitno se razlikuje od svih ranijih arhitektura: profana arhitektura
Koritenje terena, pogledi na pejza
Palae sredinje dvorite, asimetrija, slobodno grupiranje
Minojski stup, minojska dekoracija

Arhitektura Egejskog prostora
3. Mikenska arhitektura
Mikenski tipovi:
Utvrde ( kiklopski zidovi: grad i citadela ( palaa ))
Megaron ( trijem, esto i predvore; ravni krov sredinje ognjite; 4 stupa ( nose otvor za
svjetlo i odvod dima ))
Grobovi ( tolos, laan svod, dromos )
Preuzeto od minojske civilizacije : oblici dekoracija
EGIPAT i
437
Donji egipat
Gornji egipat
Nubija
439
POVIJESNI PREGLED
31 dinastija ( dulja razdoblja )
Ranodinastini period
Stara drava
Srednja drava
Nova drava
Kasni period
Meuperiodi vrijeme krize sredinje vlasti
Ujedinjenje Egipta : oko 3000 g.pr.Kr.
Kralj Narmer, prijestolnica Memfis?
Ranodinastiki ( Tinitski 9 period
I.i II. Dinastija ( o. 3000-2650 g.pr.Kr. )
Stara drava ( 2650.-2190.g.pr.Kr.)
III-VI dinastija
III dinastija: Djoser
IV dinastija: Snofru, Keops, Kefren, Mikerinos
Kralj:
Najvanija ososba u dravi, besmrtan ivui bog
Drava: privatno vlasnitvo
Drava:
Provincije nome
Izduljena i uska
Juna granica I.katarakt
Visoko org. dravni aparat
Unitena prirodnom katastrofom
Nil razdoblje niskog vodostaja ( I.meurazdoblje )
Srednja drava ( 2000.-1785.g.pr.Kr.)
XI-XII dinastija
Uspostava jake monarhije
Nova ikonografija ( kralj Boji pastir, zatitnik )
Nastavak grdanje piramida
Knjievnost ( velianje kralja )
Nasljednici suvladari
Uspostava jake monarhije
Nova ikonografija ( kralj Boji pastir, zatitnik )
Nubija-kolonija ( juna granica II katqarakt )
Tehnoloki razvoj
Kota, bronca, nove itarice i domae ivotinje
Sve vea ovlast dravnog aparata
( izmaknuta kraljevoj kontroli )
Unitena invazijom susjednih drava
Nova drava ( 1570.-1085.g.pr.Kr.)
XVIII XX dinastija
Egipat na vrhuncu moi
Militarizam
Ekspanzija
( Mezopotamija dobri diplomatski odnosi, Hetiti Opasnost )
Kraljevi faraoni
Sredinja uloga vlasti
Kontinuitet tradicije legitimitet vlasti
Unitena osnaenim sveenikim aparatom
( van kontrole faraona )
450 DRUTVO I RELIGIJA
Drutvo: strogo hijerarhizirano
Kralj ( dravnost )
Veleposjednici
Visoki dravni dunosnici, sveenici
Dravni inovnici
Robovi sitni posjednici
Religija
Kompliciran politeistini sustav
Dobro organiziran sveeniki stale
Bog ra
Bog sunca, vrhovno boanstvo itavog Egipta
Kasnije u jedno boanstvo s Amonom, ( bogom zraka i vjetrova )
Boica neba Mut, Amonova ena
Bog mjeseca Konsu
Bog mrtvih Anulbis ?
452 KARAKTERISTINI ELEMENTI
a. stupovi
najznaajniji element egipatske arhitekture
oblikuje prostor
proporcija i razmak stupova
karakter prostora
( hipostilne dvorane: mistian, polumraan, gubi se u daljini)
Logika oblikovanja stupa:
Baza+trup+kapitel
Kamak, Dvorana stupova
a. stupovi
trup stupa:
snop stabljika
simbolika
Luksor
a. stupovi
kapiteli od V.din:
oblici karakteristine flore ( simbolika):
lotos, papirus i palma
po osnovnom konceptu:
zatvoreni (pupoljci)
otvoreni (cvijet)
palmino lie

a. stupovi
palmino lie
Edfu, 237. 42. g.pr.Kr.
b. stupci (pilastri)
jednostavna etverostrana prizma
postupno poligonalni presjek protodorski stupac
tektonski oblik nosaa:
jasan konstrukcijski i statiki odnos nosivih i noenih elemenata
Hram Hatepsut

c. profilacija i dekoracija
vijenci: uljebljeni ( reminiscencija biljnog ukusa ) torus- konveksna profilacija u presjeku
kruga ili elipsa
astragal: zaobljeni.....................
plitki reljef: mjerilo.......................
d. obelisk
visoki, uski, monolitni kameni stupac
prema vrhu se suuje
vrh: mala etverostrana piramida
prvobitno kultni simbol boga sunca
reljef hijeroglifi, pohvale vladaru
veina XVIII XIX din. Kamak i Luxor
Kamak, obelisci tutmosisa I. ( 21,75m, 143t ) i hatepsut ( 29,5m 325t)

d. obelisk
Asuan nedovreni obelisk ( 42m, 1200t)
e. kolosi
kipovi golemih dimenzija vezani redovito uz arhitekturu hrama
Prijevoz kolosalnog kipa
Prikaz iz grobnice, XIIdin,. XX-XIXst.pr.kr.

d. kolosi
Kipovi Amenhotepa III. ( Memnonovi kolosi )
Par kolosa uz ulaz u hram
464
Mikerinosov sarkofag
466 Stambena arhitektura

Palaa: Malkata? ( Nova drava, Amenhotop III)
Najstarija palaa Nove drave uzor ostalima
Kompleks
Skupina graevina oko dvorita
Nepravilan raspored
Postupna gradnja
Kraljeva palaa
Sjeverni dio:
Nizanje dvorana
( prijestolne, audijencijske dvorane )
Nema osne simetrije
Juni dio:
Privatni dio
Simetrija
Sredinja dvorana
2x4 apartmana
Kraljev stan
( privatna prijestolna dvorana, spavaonica, kupaonica)
Kua: Amarna?
Vii stalei prostrane kue s dvoritima
Osnovni niz unutranjih prostora:
Trijem dvorana za prijem sredinja ( hipostilna ) dvorana privatne odaje
U sklopu ograene parcele
Kua, svetite, prilazni putevi, veliki vrt, gospodarska dvorita, zgrade za poslugu
Kua:
ulaz ( trijem, predvorje )
sjeverna loa sredinja prostorija privatne odaje
Radnika etvrt: Amarna

etvrt:
Planirana racionalno
Pravilna mrea ulica
Ravnomjerna parcelacija
Uniformne stambene jedinice, u nizu
Stambena jedinica:
Orijentacija istok zapad
Predprostor glavni prostor kuhnja, spremite, spavaonica
473 EGIPATSKA GROBNA ARHITEKTURA
a. mastabe
b. piramide
c. grobnice u stijeni
vjera u zagrobni ivot, trajne grobnice ( + pohrana predmeta ),ouvanje tijela, kult tovanja
pokojnika
egipatska grobnica
ideja groba: nad zemljom + pod zemljom
shematski prikaz:
1. graevina s kipom pokojnika
2. vertikalni otvor ( zatrpava se )
3. grobna komora s popratnim prostorijama )
a. mastabe
ranodinastiki period I i II dinastija, nadzemna gradnja postupno oblik....................
477,478 EGIPATSKA GROBNA ARHITEKTURA
a. mastabe
Stara drava, III dinastija
Grobnica, Beit Khallaf
Vea sigurnost za tijelo i imovinu pokojnika
Promjena oblika: grobna komoraduboko pod zemljom
Glavna os sjever jug
Nakon ukopa
Prilazni hodnik:
Teke poprene kamene pregrade
Otvori.
Zapunjeni, uklonjeni tragovi
proelje
Zaglaeno, zakoene plohe
Istono:
Slijepa vrata+stol za prinos darova
( kult tovanja pokojnika )
a. mastabe
Stara drava, IV dinastija, Mastabe uz kopsovu piramidu
a.
b.
c.
d.
e.
ulaz
prostorija za kult
lana vrata
okno do grobnice
serdab

a. mastabe
Stara drava, IV dinastija, Mastabe, Giza
Manja kapela za kult tovanja pokojika:
Dogradnja na mastabu ili u unutranjosti mastabe
Veina mastaba vapnenac
a. mastabe
Stara drava, V dinastija
Kasnije mastabe sve razraenije
Tijeva mastaba, Sakara:
1. ulaz
2. dvorite sa stupcima
3. uski hodnik
4. prostorija za imovinu
5. dvorana za kult tovanja
6. serdab
7. grobna komora

a. mastabe
Stara drava, V dinastija, Tijeva mastaba, Sakara
Serdab:
Nedostupan prostor za skulpturu Ka
( obitavalite due preminuloga )
Otvori ( vizura na skulpturu, slobodno kretanje due pokojnika )
484,485
b. piramide
velike piramide od III VI dinastije ( Stara drava do kraja srednje drave )
uz zapadnu obalu Nila
prva piramida iz mastabe ( Djoserova ) najpoznatiji primjeri ( Giza )
stranice prema stranama svijeta
grobne komore ispod razine tla ili u samom sreditu piramide
nain gradnje: niz stepenastih slojeva du piramidalne jezgre ( + ispuna pa obloga ) rampe
obloga: vapnenac ( tura ), grobne komore granit ( asuan)
dio kompleksa uz piramidu: hram za tovanje kulta pokojnika + dugaki natkriveni prolaz +
monumentalni portal ( hram u dolini Nila )
486
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida,Sakara(stara drava,III dinastija)
Prva monumentalna kamena arhitektura u Egiptu; arhitekt Imhotep ( + vrhovni sveenik boga
Ra ) vjena kraljeva rezidencija ( uz piramidu elementi iz ovozemne rezidencije )
487
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida, Sakara ( stara drava, III

dinastija )
Geneza oblika:
I.
tradicionalna mastaba, kvadrat
( d 63m, v.o.8m )
II.
dogradnja mastabe
( pravilna dogradnja + 4,3m sa svake strane )
III.
produljenje mastabe
( prema istoku za 8,5m)
IV.
dogradnja piramide 4 stube
( baza produljena mastaba II faze, tlocrt 83x75m, v 42m )
V.
proirenje i dogradnja piramide 6 stuba ( prema sjeveru i zapadu, tlocrt
125x109m, v 60m )
grobna komora
nadogradnjom prve piramide
aht produbljen v.28m
serije od 11 zasebnih komora
(dubina 32m ) s istone strane prvobitne mastabe
(III etapa zapeatila ulaze )
488
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida,Sakara(stara drava,III

dinastija)
Slojevi
489
dinastija )
Ostaci obloge
490
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida, Sakara ( stara drava, III dinastija )
Piramida i pratei sadraji
Pratei sadraji:
Juno od piramide: dvorite
Istno od piramide: ulazna dvorana, dvorite Heb-sed, sjeverna i juna palaa s dvoritima
Sjeverno od piramide: dvorite sa serdabom, hram za tovanje kulta pokojnika
491
dinastija )
Ograda kompleksa ( 547x278m):
Masivni zid ( vapnenac v.10,7m), ralamba niama i bastionima ( slijepa vrata )
Ulaz u komleks ( JI bastion )
492

dinastija )
Ulazni hodnik: ceremonijalna dvorana
Novost kamena kao gra. materijala: mali raspon, stupovi + okomiti istaci zida, oblici krovnih
greda - drvo
493
b.piramide stepenasta piramida Djoserova piramida, Sakara ( stara drava, III dinastija )
Pravokutni prostor na kraju ceemonijalnog hodnika
Stupovi:
Snopovi izduljenih stupia
Zidom povezani u parove ( paralelni s kretanjem )
Arhitrav
494

dinastija )
Dvorite Heb-sed
Ceremonijalno dvorite ( za jubilej kralja kao vladara ): svetite gornjeg i donjeg Egipta
Drvene atoratse konstrukcije- u kamenu:
vjeno odvijanje ceremonijala, precizni detalji, finoa izrade, bez unutranjih prostora
495,496
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida, Medum
Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
Vjerojatno 3 faze ( stepenasta prva piramida )
Obzidano dvorite
(+ juna mala piramida, sjeverna mastaba )
Kapela za tovanje pokojnika:
Uz istono proelje piramide
Unutranje dvorite ( 2 stele, stol )
501
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida, Medum

Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
Stepenasta piramida 7 stepenica ( 6 slojeva+jezgra, nagib 75stupnjeva), obloga
Stepenasta piramida 8 stepenica ( 7 slojeva+jezgra), obloga
Prava piramida zapuna + obloga fino obraenim ploama ( d.144,5m, .90m, nagib 51
stupanj )
Grobna komora
Lani svod
Na razini tla u sreditu jezgre
502
b.piramide stepenasta piramida, Djoserova piramida, Medum, Stara drava ( Snefru,
IV dinastija )
Detalji konstrukcije
Stepenasta piramida
- 7 stepenica
( 6 slojeva+ jezgra, nagib 75 stupnjeva ), obloga
Slojevi okomiti na nagib jezgre
Stepenasta piramida
- 8 stepenica
( 7 slojeva+ jezgra ), obloga
Slojevi okomiti na nagib jezgre
prava piramida
- zapuna + obloga
horizontalni slojevi
503
b.piramide , Daur, Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
Crvena piramida
Uganuta piramida
504
b.piramide , Uganuta piramida, Daur , Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
Tlocrtno 187x187m, v.102m
Kut nagiba 54 43 ( cilj: smanjenje teine pukotine )
Ograeni kompleks: hram za tovanje kult hram u dolini Nila ( prvi put, kasnije uobiajena
postava )
506
b.piramide , Uganuta piramida, Daur, Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
2 potpuno neovisne grobne komore
Lani svod postupno konzolno preputanje na 4 strane )
Najraniji eksperiment svoenja kamenim svodom
509
b.piramide, Crvena piramida, Daur , Stara drava ( Snefru, IV dinastija )
Sjeverni ulaz
Hodnik
Jednostavan sustav prostorija ( 2 predsobe, + 1 grobna komora, lani svodovi )
512 POVIJEST ARHITEKTURE I, EGIPATSKA ARHITEKTURA 1/2

2. KARAKTERISTINI ELEMENTI ARHITEKTURE
Stupovi
....
....
....
Stupci
Profilacija i dekoracija
Obelisk
Kolos???'
3. STAMBENA ARHITEKTURA
Kraljevske palae
Vile
Radnika naselja
513 POVIJEST ARHITEKTURE I, EGIPATSKA ARHITEKTURA 1/2
4. GROBNA ARHITEKTURA 1/2
Razvoj mastabe:kraljevske grobnice u obliku krnje piramide s podzemnom grobnom
komorom sloeni oblici s dvoritem, prostorijom za kult tovanja pokojnika, serdabom
Prva stepenastav piramida iz mastaba ( Djoserova ); dio veih kompleksa ispod razine tla ili u
samom sreditu piramide; nain gradnje: niz stepenastih slojeva du piramidalne jezgre ( +
ispuna pa obloga ),
EGIPAT ii
549 EGIPATSKA ARHITEKTURA 2/2
551 EGIPATSKA ARHITEKTURA 1/2

4.
GROBNA ARHITEKTURA1/2
MASTABE
Razvoj: kraljevske grobnice mastabe s podzemnom grobnom komorom sloeni oblici s
dvoritem, prostorijom za kult tovanja pokojnika, serdab
STEPENASTE PIRAMIDE
Prva piramida iz mastaba ( Djoserova )
Nain gradnje: niz stepenastih slojeva du piramialne jezgre
552
b.
piramide, GIZA ( stara drava, IV dinastija )
Daur ( problemi gradnje ) nova lokacija: Giza
Premoivanje tehnolokih problema, razrada logistike
553
b.
piramide, Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova ( stara drava, IV dinastija )
Keops( sin Snefru-a, IV din )
Piramida:
Najvea ( u Egiptu )
Preciznost izvedbe
554 b. piramide, Keopsova piramida i pratea nekropola, Giza

Str.230m, v. 146m
Istostranini trokut ( 5152' )
2,5 mil m kamen. Blokova ( 1 blok 2,5 t )
Vapneni mort ( lake namjetanje )
Tehnika: Klinovi, poluge, ljunane, podzidane rampe
Radna snaga: Robovi, Ratni i ostali zarobljenici, poljoprivrednici
555,556, 557 b.piramide,Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija,

2560.g.pr.Kr.)
3 grobne komore
( izmjena projekta tijekom gradnje )
Kretanje: Sjeverni ulaz
Hodnik nizbrdo 26 do 1. Komore
Novi hodnik, uspinjanje razina 2. komore
559 b. piramide, Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2560.g.pr.Kr.)

Velika galerija
Hodnik ( d.47m, .2,1m )
Lani svod ( uk.visina 8,5m)
Vodi do vestibula 3. Grobne komore
( 3 masivne granitne ploe okomito na pravac kretanja )
561b. piramide, Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2560.g.pr.Kr.)

3. grobna komora ( 10,5x5,2x5,8m)
Grabit
Strop komore
5 horizontalnih redova ( 9 kamneih greda )
+meuprostori
Odteretni trokut ( vei komad kamena )
Dva uska otvora ( 20x15cm)
Ventilacija
Slobodan prolaz due vladara
562
b.
piramide
Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2560.g.pr.Kr.)
Ulaz u piramidu
Vei komad kamena odteretni luk u dva reda
563
b.
piramide,Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2560.g.pr.Kr.)
Oploenje i obloga
564, 565
b.
piramide,Keopsova piramida, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2560.g.pr.Kr.)
Gornji hram, rekonstrukcija
Veliko dvorite
Trijem, granitni stupci
Zapadni dio
Duboki trijem(3 reda stupaca )
Serdab
Hodnik
Do ograenog prostora piramide
566,567
b.
piramide
Kefrenova piramida i hramovi, Giza ( Stara drava, IV dinastija, 2530.g.pr.Kr.)
Manja od Keopsove piramide
Str 216m, v.143m
Kut strmiji 5220'
1 grobna komora, u jezgri ( djelomino uklesana u stijeni)
14x5m, odteretni trokut
Dva prilaza
Usjeen u stijeni + suterenski
573 b. piramide, Kefrenova piramida i hramovi, Giza ( Stara drava, IV dinastija,

2530.g.pr.Kr.)
Trodjelni koncept
Piramida+gornji+donji hram
( hramovi: spoj zatvorenom rampom )
Gornji hram
Istona os piramide
Pravokutan ( 113mx 47,2m)
Istoni dio
2 dvorane sa stupcima
Izduljeni serdabi
SI ugao 4 komore ( organi )
JI ugao 2 komore ( krune )
Veliko otvoreno dvorite
Trijem ( 12 skulptura uz stupce )
5 dubokih komora
Zapadni dio
Spremita
Serdabi
Ulaz u samo ograeni prostor piramide
Ulaz nije u sreditu
576
b.
piramide, Kefrenova piramida i hramovi, Giza ( Stara drava, IV dinastija,
2530.g.pr.Kr.)
Donji hram
Najbolje sauvan hram Stare drave
Obred ienja, mumifikacije, otvaranje usta
Kvadratni tlocrt ( 44,8x44,8m)
U stijeni
Dvostruki ulaz
Popreni vestibul
Dvorana T oblika sa stupcima ( uz zidove 23 skulpture kralja )
JZ dio: 3 komore
SZ dio: zavojito stubite do krova

2530.g.pr.Kr.)
Donji hram ulaz obloga
Teki granitni blokovi
Impresivna preciznost slaganja

2530.g.pr.Kr.)
Donji hram dvorana
Monolitni granitni stupci
Monolitni arhitravi ( nose strop )
Zid zakoene stranice, masivni blokovi

2530.g.pr.Kr.)
SZ od Donjeg hrama
Portret Kefrena, od ostatka stijene
d.73,5m, v. 20m
prikaz: tijelo leeeg lava i glava kralja, orijentacija prema istoku
582, 583 b. piramide, Mikerinosova piramida i hramovi, Giza ( Stara drava, IV

dinastija, 2500.g.pr.Kr.)
Manje dimenzije ( d.109m, v.66,5, 51) ekonomska situacija
Grobna komora dugaki hodnik pretprostor s 3 pregrade
Obloga: 16 redova blokova granita, uz bazu ( zaglaeni samo oko ulaza)
584,585 c.
grobnice u stijeni
prvo lokalni vladari, jednostavne pravokutne prostorije sloen sklop i ritmika izmjena
prostorija, stubita i hodnika, ( do 210 m u unutranjost, do 96 m ispod razine tla )
Iskljuivo sarkofazi ( dvorana sa stupovima ) i deponij, tovanje kulta pokojnika grobni
hram
Teba grad egipatskog boga Amona, glavni grad Egipta tijekom Srednje i Nove drave
Grad ivih istona obala, Grad mrtvih zapadna obala Nila
586 c. grobnice u stijeni, Nova drava, Dolina kraljeva
63 grobnice ( faraoni, plemstvo)
587 c. grobnice u stijeni

grobnica Setija I, Dolina kraljeva ( Nova drava, XIX, din )
razvijen tip kraljevske grobnice u stijeni
1. Stube, I hodnik
2. Stube, II hodnik
3. Okno za obrede
4. Dvorana sa stupcima
5. Stube, III hodnik
6. Stube, manja dvorana
7. Grobna komora: dvorana sa 6 stupaca+kripta ( svod)
588,589 Egipatski hram

Grobni hramovi tovanje pokojnog vladara
Kultni hramovi tovanje lokalnih boanstava
Nizanje elemenata po uzdunoj osi:
A. Ulazni par pilona
B. Otvoreno unutarnje dvorite
C. Vestibul
D. Hipostilna dvorana
E. Svetite svetite nad svetitima: kip boga, prostor za svetu barku
590 Egipatski hram grobni hram

Hram faraonke Hatepsut, Deir-el-Bahri ( Nova drava, XVIII.din.,o1470.g.pr.Kr.)
Grobnica u Dolini kraljeva, Arhitekt Senmut
uzor: grobni hram Mentuhotepa ( Srednja drava, oko 2000.g.pr.Kr.)
591,592,593,594 Egipatski hram grobni hram

3 organizirane cjeline ( rampe ):
Prilazna ( trijem)
Donja terasa ( trijem, svetita Hator i Anubisa)
Gornja terasa ( hram s dvoritem )
Kretanje po gl. osi:
Procesijski put ( sfinge ), rampe svetite

Apstraktna arhitektura, komunikacija s okolinom ( horizontale hrama=horizontala stijene,
umjetno podnoje)

Donja terasa, zapadni trijem: Hram boice Hator ( jug ), boga Anubisa ( sjever )
Stupci tektonski: Kvadrati, osmerokuti ili esnaesterokuti

Gornja terasa ( - hram s dvoritem )
Istono proelje hrama : trijem ( 2 rada stupaca )
Prednji red kolosalne skulpture faraonke
598 Egipatski hram

Svetite ( hram Amona ), Karnak ( Srednja Nova drava, XII.din Ptolomejevii )
Oko 2000.g.pr.Kr. Teba glavni grad, svetite Amona najvanije svetite u dravi
Dogradnja hrama: politika i moralna dunost najvee od svih svetita ( 100 ha )
Svetita dravnih bogova, sveukupni plan
1. Podruje Montua
2. Podruja Amona
3. Podruje Mut
4. Aleja sfingi
599,600,601,602 Egipatski hram

Svetite ( hram Amona ), Karnak ( Srednja Nova drava, XII.din Ptolomejevii )
Dvije gl.osi kretanja:
Glavna I-Z ( okomito na Nil, 6xpar pilona )
S-J ( do svetita Mut, 4xpar pilona )
Glavna os
6x par pilona nije kronoloki niz
Izmeu II III para pilona:
Hipostilna dvorana ( Nova drava )
Iza IV. Para pilona:
Novo svetite ( o.320.g.pr.Kr.)

Hram Amona, Karnak ( Nova drava, XIX.din, o.1290-1260.g.pr.Kr.)
Hipostilna dvorana
Seti I. i Ramzes II: najmonumentalniji i najvei zatvoreni egipatski prostor
Prvobitno dvorite, izmeu II i III para pilona: 103x52m, 134 stupa, 16 redova ( 7+2+7, mali
raspon )
HIPOSTILNO OSVJETLJENJE
Stupovi
Manji v.14m, 2,5m ( zatvoreni kapitel, papirus )
Vei v. 24m, 3,3m, opseg kapitela 15m ( otvoreni, zvonasti kapitel, papirus )

Hram Amona, Karnak ( Nova drava, XIX.din, o.1290-1260.g.pr.Kr.)
Hipostilna dvorana
itanje prostora:
Stupova nestaju u polumraku
( ideja o prostoru bez zavretka )
Reljefi, natpisi ( hvale bogove, vladare )
Gl.os.hrama ( naglaena vizurom)
Hipostilno osvjetljenje tran sena
610 Egipatski hram

Kiosk Sesostrisa I, karnak ( srednja drava, XII din.o.1925.g.pr.Kr.)
Mala procesna stanica, kvadratni tlocrt ( 6,5x6,5m), 12 vanjskih + 4 unutranjih stupaca
Dvije rampe, balustrada, parapeti, reljefna obrada ploha
611 Egipatski hram

Hram Amona, Mut i Konsa, Luxor ( Nova drava, XVIII i XIX din. O.1380.1250.g.pr.Kr.)
Trojstvo Tebe: Amon, Mut i Konsu
Dva najvea vladara Nove drave:
Amenofis III ( hram i prvo dvorite, arh. Amenhotep )
Ramzes II ( ulazni par pilona , drugo veliko dvorite )
Ukupna duljina 273m, promjena u osi ( dogradnja, Amonov hram u Kamaku )
Svetite
Hipostilna dvorana dvorana za prinos darova svetite za barku
Pravokutni vestibul tri unutranja svetita ( sredinje kultna slika )
Legenda:
1. Vanjsko dvorite s obeliscima i kolosima, ulazni par pilona
2. Dvorite Ramzesa II
3. Kolonada Amenofisa III
4. Dvorite Amenofisa III
5. Hipostilna dvorana
6. Svetite za barku
7. Unutranje gl. Svetite

Aleja sfingi, 3km do svetita u Kamaku, ( procesijski put )
Ulazno proelje, Ramzes II:
Par pilona ( utori za jarbole ), 2 sjedea kolosa, Stojei kolosi,obelisk

Blagi otklon od osi:Dogradnja, uklapanje procesne postaje,orijentacija prema Karmaku
Dvorite Ramzesa II 57x51m, 2 reda kolonada
Stupovi ( 74 ) Zatvoreni kapitel, papirus
Skulpture faraona
2 sjedea kolosa uz ulaz u drugi dio hrama
Juni trijem: izmeu stupova stojee skulpture

Kolonada Amenofisa III Povezuje unutranja dvorita, d. 53m, predvieno kao dvorana
stupova
stupovi 2 reda x 7 stupova, v.16m,otvoren zvonast kapitel ( papirus )

Dvorite Amenofisa III
Pravokutno ( 52 x 46 m ), sastavni dio teolokog koncepta hrama ( vladar apoteoza )
Dvostruka kolonada stupova ( svenjasti, zatvoren kapitel )
Naglaen smjer kretanja
Arhitravi nose nebo: simbioza arhitekture i svemira
Jug: hipostilna dvorana
621 Egipatski hram

Hram Ramzesa II ( Nova drava, XIX din. O.1250.g.pr.Kr.)
Klifovi zapadne obale Nila uklesani u stijenu ( veliki i mali hram )
Orijentirani prema istoku, danas premjeteni na 60-ak m viu razinu
622 Egipatski hram

Hram Ramzesa II, Abu Simbel ( Nova drava, XIX din. O.1250.g.pr.Kr.)
Proelje ( .36m, v.32m ) forma pilona, 4 sjedea kolosa ( v.20m ), Skulptura boga Sunca (
nia iznad ulaza )
623,625,626 Egipatski hram

Hram Ramzesa II, Abu Simbel ( Nova drava, XIX din. O.1250.g.pr.Kr.)
U ivoj stijeni
Ulazna dvorana
unutranje dvorite hrama
8 stupaca, 2x4 stojea kolosa ( v.10m )
Kvadratna hipostila dvorana
4 stupca
Vestibul svetite ( 3 komore )
Sredinja gl.svetite
( 4 skulpture + postolje za barku )
Manje komore
Vjerojatno riznice
Asimetrino
627,628 Egipatski hram, Nova drava, XIX din. O.1250.g.pr.Kr.: Hram Ramzesa II,
Abu Simbel
Bogato dekorirano, ( skulpture, reljefi ivih boja ), Gl.svetite osvjetljeno na ekvinocij
Simbolizam, Povezivanje svjetovnog i svetog ( dubina, skulpture ), Portret faraonove moi
( pilon, kolosi )
629 Egipatski hram kultni hram

Hram Hoursa, Edfu, ( Ptolomejska dinastija, III-I st.pr.Kr.)
Dobro ouvani primjer kasnijeg razdoblja, 3 etape gradnje, Gradacija ( visina, irina, prodoru
svjetlosti, dostupnost)
Legenda:
1. Ulazni par pilona
2. Otvoreno unutranje dvorite
3. Prva hipostilna dvorana
4. Unutranje svtite s naosom ( svetite nad svetitem )
5. Ambulatorij
6. Nilometar
7. Zid

Karakteristike Ptolomejskog razdoblja:
Varijacija u oblikovanju kapitela ( palmino lie/papirus, abakus ) ,Pregradni zidovi (
zaklanjaju unutranjost, dozvoljavaju prodor svjetlosti ), Prekid u nadvoju portala

Prva hipostilna dvorana:
18 stupova: blizina i masivnost, Otvoreni zvonasti kapiteli ( papirus )

Kretanje po glavnoj osi graevine, Unutranjost mrak, bez prozora ( sve prostorije ),
Svetite nad svetitem potpuni mrak, svjetlost za dana ( procesije, barka )
633 Egipatski hram

Izidin hram, File ( Ptolomejska dinastija, III-I st.pr.Kr.)
Na manjem otoku
Unikatna kompozicija posveenih graevina i prirodnog, Kult tovanja boice
Izide najdui, ukinut u VI st., Regulacija Nila ( brane ) graevine izmjetene na novu
lokaciju
634,635,636,637, Egipatski hram

Izidin hram, File ( Ptolomejska dinastija, III-I st.pr.Kr.)
Tlocrtna nepravilnost ( postupna gradnja, teren )
Devijacija gl. osi
1. Veliko vanjsko dvorite ( kolonada, ulaz kiosk, 1 par pilona )
2. Prvo unutarnje dvorite ( kua roenja prvi put u sklopu hrama, trijem, rampa. II par
pilona )
Kua roenja
Pravokutna graevina, ulaz u I paru pilona
Vestibul, 2 pretprostora, svetite
638,639 Egipatski hram , Izidin hram, File ( Ptolomejska dinastija, III-I st.pr.Kr.)
3. II. par pilona
drugo unutarnje dvorite ( sa svake strane po 1 stup )
hipostilna dvorana
svetite postolje za barku
osnovni koncept tradicionalan
razlike detalji raskoniji kapiteli ( meusobno se razlikuju, abakus ), paravanski zid izmeu
stupova ( do visine stupa ), prekid nadvoja portala
640 Egipatski hram

Trojanov hram, File ( rimsko razdoblje, II st.)
Istoni dio otoka, kiosk za procesije, nije dovren ( nema krovnu konstrukciju )
Pravokutna graevina: 4x5 stupa, parapet, zid, raskoni kapiteli
Dva portala: aksijalno, prekid nadvoja ( olakani prolaz )
641
POVIJEST ARHITEKTURE i Egipatska arhitektura 2/2
1. Grobna arhitektura 2/2
b.
piramide
kvadratni tlocrt, stranice orijentirane prema stranama svijeta, grobne komore ispod razine tla
ili u samom sreditu, gradnja: niz stepenastih slojeva du piramidalne jezgre ( + ispuna, pa
obloga ), polga, rampe uz piramidu, gornji hram ( kult vladara) natkriti hodnik donji hram
( dolina Nila )
c.
grobnice u stijeni
za vrijeme Nove drave, ritmika izmjena (a) irokih i izduljenih prostorija (b) hodnika i stuba
do 210m u unutranjost planine, do 96m ispod razine tla doline.
642 POVIJEST ARHITEKTURE I, Egipatska arhitektura 2/2

2. SAKRALNA ARHITEKTURA
Dvije glavne vrste: grobni hramovi ( tovanje vladara ), kultni hramovi ( tovanje bogova )
Nizanje elemenata po uzdunoj osi:
Ulazni par pilona, otvoreno unutranje dvorite, vestibul, hipostilna dvorana ( hipostilno
osvjetljenje ), svetite gradacija visina, irina, osvjetljenje, dostupnost
ETRURIJA
ETRURIJA
1.
2.
3.
4.
POVIJESNI PREGLED
KUA I GRAD
HRAM
GROBNA ARHITEKTURA

Gradovi drava
Kultni savez 12 gradova, o.600.g.pr.kr.
Ekonomija
Poljoprivreda, meunarodna trgovina metalima
VIII. III.st.pr.Kr.
Od VI.st.pr.Kr.
sjever Padska nizina
Jug Campagna
-
Sredina III.st.pr.Kr. pod vlast Rima
4103 GRAD: Marzabotto, plan dijela grada, o.500.g.pr.Kr.

Sjeverna etrurija: kontinuitet do danas
Juna etrurija: naputeni u rimsko doba
Prvobitna etrurska mjesta: postupno, nepravilni tlocrt, u skladu s mediteranskim gradovima
VI.st.pr.Kr.
Planirani novi gradovi:
Racionalan pravilni ratse
Prvi usvojili nove ideje u sredinjoj Italij
Marzabotto
Primjer pravilno planiranog grada
Pravokutni tlocrt: blokovi ( 165 x 40-68m)
Kue: prostorije oko sredinjeg dvorita
Kasnije tlocrt karakteristian za rimski kastrum:
2 glavne ulice pod pravim kutom, sredite grada
4104 GRADSKA VRATA: Volterra, porta all' Arco
Etrurski obrambeni zid iz IV.st.pr.Kr.
( grubo priklesani kvadratni kamnei blokovi )
2 ugaona stupca
Luk rekonstrukcija u I.st.pr.Kr., etrurske glave
4105 GRADSKA VRATA: Perugia, Augustova vrata
Etrurski grad Perusia

Monumentalna gradska vrata
(nakon 310.g.pr.kr.): dvostruki ulazni luk, vijenac: kruni titovi+kratki kanelirani pilastri s
volutama, odteretni luk+dva jonska pilastra
4106 GRADSKA VRATA: Perugia, Augustova vrata

Elementi grkih redova originalno, bez razumijevanja
Bavasti svod:svodnjaci radijalno oko sredita zamiljenog kruga ( rimljani: luk i svod
konstrukcija zida, red artikulacija zida )
4107 KUA: prvobitna naselja
Oskudni arheoloki ostaci, skromne pravokutne kue ( esto unutranje dvorite s bunarima)
Vetulonia glavna ulica .3m, JZ 6 taberna, Istok kue: nanizane prostorije ( san
Giovenale) pravokutne sa trijemom ( Marzbotto)
4108 KUA: prije 600.g.pr.Kr.

Veii
Kua veeg standarda, nepravilne prostorije, trijem ( irok otvor ) ulazna vrata pravokutna
prostorija ( 4,60x4,20m): megaron
4109 KUA: detalj spavaonice o.600.g.pr.Kr.

San Giovenale, kua K, o. 600.g.pr.Kr. uzdu zidova zidane klupe
cerveteri, grobnica, VII.st.pr.Kr. uzdu zidova klupe
4110 KUA: nakon.600.g.pr.Kr.
Bogatije, elegantnije, luksuznije kue, glavni izvori za prouavanje: grobnice, urne, Vitruvije
( knjiga VI.,poglavlje III)
Grobnice kompleksna organizacija prostora, prostrane dvorane, bone komore, skulpture,
reljefi, freske
4111 KUA: ulaz, 600.g.pr.Kr.
Etrurska vrata nadvoj: produljeni nadvoj, luni nadvoj
Cerveteri, grobnica ( V.st.pr.kr.)
Chiusi, urna
4112 KUA: Kue sa zabatima, nakon 600.g.pr.Kr.
Duga tradicija u Italiji ( rano eljezno doba ) , Vitruvije mali raspon, prostorije sa katovima
Chiusi, urna
Dekoracija:pravokutna zgrada,
dvostreni krov, kat
Sovana, grobnica o.500.g.pr.kr.

zabat hramova
4114 KUA: atrium Tuscanicum

Cerveteri, grobnice
Uvid u ivot gornje klase, ulaz kroz vestibul, prostorije oko unutranje dvorane ( atrij )
Grobnica grkih vaza
Jedna od najpoznatijih grobnica tog tipa, pravokutna dvorana, adicija tablinum, bone
prostorije
Vitruvije: Atrium Tuscanicum grede jednostrenih krovova na zidovima atrija ( bez
stupova!), krovne plohe: nagib prema unutranjosti
Commpluvium impluvium
4115 KUA: atrium displuviatum
Tip rimskog atrija (grede, krov, ploe nagnute prema van)

Compluvium
Problem odvoda: propadanje drvenih elemenata i zidova
4116 HRAM: maketa hrama prema Vitruviju

Etrurski hram: tri cele, visoki podij ( stubite) predvorje s dvostrukim redom stupova, visina
sljemena nia od grkog a streha izlazi u prostor, interkolumnij irok ( toskanski red ) stupovi
i stropna konstrukcija drvo, zidovi nepeena opeka, krovne pokrovne ploe, ukrasi i
skulptura terakota
4118,4119,4120,4121,4122,4123,4124,4125, HRAM: proporcije prema Vitruviju
4127, HRAM: Cosa, Kapitolij grafika rekonstrukcija ugla hrama
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Arhitrav
Mutule
Grede
Zabat
Roenice
Letve
Daske
Pokrov od dasaka
Antefiksi
Ukrasni friz na arhitravu
Sima
Kruna
Obloga pod simom
Stupovi arhitrav ( grede: trnovi i utori )

Mutule:prepust za visine stupa obloge - terakota
Streha: naglaena, zatita zidova od nepeene opeke
Zabat: prazanili skulptura, terakotna opeka: ukras, zatita drvenih dijelova
4128, HRAM: Antefiks
Ukrasni zavreci, na spoju 2 niza pokrovnih ploa, du strehe
Reljef u potkovastom okviru ( isto dekorativan, ili bogovi, glave meduza, demona, herojska
ili komina grupa likova )
4129, HRAM: Veji, Apolon sa sljemena hrama

Pokrovne ploe sljemena u obliku sedla baze za terakotne skulpture
4130, HRAM: Rim, hram jupitra na kapitolu, ( posveen 509.g.pr.Kr. ) tlocrt

Najvei etrurski poznati hram
Hram podij ( 62,3x53,3 7:6, v.4m), prostrano predvorje: glavni trijem ( 3x6x stupova), 2
bona tirjema, stranji zid: krila prate irinu bonih trijemova
4131, HRAM: Rim, hram jupitra na kapitolu, ( posveen 509.g.pr.Kr. ) maketa

Krovite:drvene grede, strmo, duboka streha;
toskanski stup: drveni, vitki i glatki
etrursko rimski karakter: 3 cele, prostrano predvorje, krovna konstrukcija i obilna dekoracija,
stjenjene proporcije
4135 NEKROPOLE: gradovi mrtvih, oko svih etrurskih gradova, znatno mijenjaju krajolik
Cerveteri: vei grobni breuljci (tumuli), kruni kameni podzid
Orvieto: kontinuirani niz grobova, redukcija tumula ( manja pravokutna zdanja), ulica:
razraena proelja+monumentalna vrata
GROBOVI najvaniji ostatci etrurske arhitekture ( tovanje kulta mrtvih)
Razvoj: grobne jame,grobnica ( lani svod, tumul), grobnica u stijeni
4137 GROBNICE, VI st.pr.Kr.

Od VI.st.pr.kr. najee grobnice s jednom ili vie prostorija, prekrivene zemljom (tumul)
Pravokutne lani svod ( veinom u junoj Etruriji)
Krune lana kupola ( veinom u sjevernoj etruriji, mikenski utjecaj)
4138 GROBNICE: Cerveteri, Grobnica reljefa, IV st.pr.Kr.
Nekropola Banditaccija, Cerveteri

Najvea koncentracija grobnica, tumuli, unutranjost interijeri vaih tadanjih kua, strop
piloni, sarkofazi ili urne: na klupama uza zid ili u niama.
Grobnica reljefa (IV.st.pr.Kr.) zidovi i stupovi reljefni prikazi alata, posua, namjetaja,
osobnih predmeta
4140 GROBNICE: nakon 400.g.pr.Kr.

Prevladalo kremiranje, arhitektura komore na padinama, impresivne grobne doline
San Giuliano, nakon 400.g.pr.Kr.
Komore uklesane u stijeni, arhitektonsko koncipirano proelje
Kraljiina grobnica, izolirani blokovi stijena, karakteristina slijepa vrata
Etrurija
2.
KUA I GRAD
Vi st.pr.Kr. planirani novi gradovi
Racionalan pravilni raster, 2 glavne ulice pod pravim kutom: cardo, decumanus
Glavni izvori za prouavanje stambene arhitekture: grobnice, urne, Vitruvije ( knjiga VI,
poglavlje III.)
Grobnice : kompleksna organizacija prostora, prostrane dvorane, bone komore; skulpture,
reljefi, freske
Atrium Tuscanicum, atrium displuviatum

Etrurija
3.
HRAM
Tri cele, visoki podij ( stubite ), predvorje s dvostrukim redom stupova; streha izlazi u
prostor; interkolumnij irok ( toskanski red ); stupovi i krovna konstrukcija drvo, zidovi
nepeena opeka, krovne pokrovne ploe, ukrasi i skulptura - terakota
4.
GROBNA ARHITEKTURA
Najvaniji ostaci etrurske arhitekture ( tovanje kulta mrtvih )

Razvoj: grobne jame grobnica ( lani svod, tumul )
- grobnica u stijeni
GRCKA i
3566,3567 POVIJEST ARHITEKTURE
Grka arhitektura 1/4

Uvod, hram
1. POVIJESNI PREGLED
2. HRAM
a. TIPOVI HRAMA
b. KONSTRUKCIJA
c. OBRADA I BOJA
d. PROPORCIJE
e. NEPRAVILNOST I PROFINJENOST
3568,3569 POVIJESNI PREGLED Grka civilizacija korijeni zapadne civilizacije
Narod i prostor
o.1150.g.pr.Kr. Grke ( Dorske ) progon Ahejaca i Jonana
POLIS
Samoupravljajua zajednica
Izolacija ( mirovni ugovori, savezi )
Monarhija ( kralj ) aristokracija oligarhija demokracija
1100g. VIII.st.pr.Kr. MRANO RAZDOBLJE
3572

800. 480.g.pr.Kr. ARHAJSKO RAZDOBLJE
Poeci civilizacije ( od VIII.st.pr.Kr. )
Pismo
Dovretak formiranja polisa ( hegemonija Sparta Peloponez, Atena Atika )
Kolonizacija ( o.750.g.pr.Kr.)
Obala Sredozemnog, Mramornog, Crnog i Jadranskog mora
Kolonije nezavisne zajednice ( polis ), trgovina
Utjecaj Egipta ( skulptura i arhitektura: gradnja hramova u kamneu )
Grko perzijski ratovi ( 500. - 479.g.pr.Kr.)
Darije I ( ustanak grkih gradova u Joniji, 490.g. bitka kod Maratona poraz )
Kserkso I ( 480.g II pokuaj osvajanja Grke )
Grka intelektualna i politika neovisnost
3576,3578 POVIJESNI PREGLED
480. 330.g.pr.Kr. KLASINO RAZDOBLJE

Vrhunac kulturnog i gospodarskog razvoja Grke
Hegemonija Atene
Delski savez drava ( kasnije Atensko carstvo ) Atena pomorska i trgovaka
Periklo ( 450. 430. g.pr.Kr.)
Znanost, umjetnost, knjievnost, filozofija, usavravanje demokracije
Peloponeski rat ( 431. 404. g.pr.Kr.)
Atena vs. Sparta, pobjeda Sparte ( vlada kratko vrijeme Grkom, kraj grke nadmoi na
sredozemnom moru )
3577

330. 146.g.pr.Kr. HELENISTIKO RAZDOBLJE
irenje grke civilizacije ( sinteza istoka i grke civilizacije )
Arhitektura
Svjesna monumentalnost, veliki ansambli, razvoj tipova, tenja dekorativnosti, integracija
prostora, prislonjeni stup kao arhitektonski element
Uspon Makedonaca
Filip II Makedonski, bitka kod Heroneje 338.g.pr.Kr. ( poraz saveza gr. gradova )
Aleksandra Veliki
Poraz Perzijanaca na rijeci Granik ( 334.g.pr.Kr., nadzor nad maloazijskim grkim
gradovima)
Poraz Perzijanaca kod Isa ( 333.g.pr.Kr., kroz Feniciju, osvaja Egipat)
Zauzimanje Suze i Persopolisa ( 331.g.pr.Kr., kralj Azije)
Afganistan i Pakistan, rijeka Ind 326.g.pr.Kr. - Punjab
3580 GRKA KOLONIZACIJA U HRVATSKOJ
V/IV st.pr.Kr. III/II st.pr.Kr. ( Rimljani )

Povoljne lokacije, zatieni zaljevi
Novi utvreni gradovi:
Issa
Pharos
Korkyra
Epetion
Salona
Tragurion
Heraclea
Epidaurum
Helenistika pravilna shema ( pravokutni raster )
PHAROS ( Stari grad, otok Hvar )

Kolonija Farana, osnovana 385. 4.g.pr.Kr., jedna od najznaajnijih grkih kolonija na
Jadranu, pravilni geometrijski sustav podjele zemlje na listi svjetske batine UNESCO a od
srpnja 2008. godine
ISSA ( otok Vis )
Kolonija Siracuse, osnovana o.389. g.pr.Kr.
Monumentalni gradski zid ( masivni kameni blokovi ) perimetar grada (pravilan, pravokutan)

LUMBARDA ( otok Korula )
Kolonija Isse, osnovana sred. IV.st.pr.Kr.
Najstariji europski urbanistiki dokument Psefizma- akt o osnivanju:
popis fila ( naseljenih obitelji )
opis osnutka
opis urbane sheme

( parcelacija zemljita, podjela estica za gradnju kua )
TRAGURION ( Trogir )
Kolonija Isse, osnovana III.st.pr.Kr.
Istovremeno 2 urbanistike matrice ( koncentrina i radijalna )
EPETION ( stobre, kod Splita )
Kolonija Isse, osnovana III.st.pr.Kr.
3584 GRKI HRAM

Arhitektura je igra, znalaka, pravilna i velianstvena, volumena sloenih pod svjetlom - Le
Corbusier ( Vers une architecture, Paris, 1923:16)
Arhitektura grkog hrama
- Oblikovanje jezika arhitekture ( dominantnog u europskoj arhitekturi do XX.st.)
3585 SVETITA
Sveanosti ( procesije, rtve, glazbena i sportska natjecanja )

svetita brojna, izdvojena, na povienim mjestima, ograena ( temenos), oltar ( najvaniji
element!), hramovi ( slobodna postava, meusobno paralelni), ulazi ( propilon)
Panhelenska svetita ( vie gradova briga: grki savez plemena )
Sudionici iz svih pripadajuih gradova
Olimpija, Delfi, panhelenske igre ( Olimpija, svake 4 god., prve 01.07.776.g.pr.Kr.)
3586 GRKI HRAM
Glavni dijelovi hrama: tlocrt
1. Cela ( naos = laa)
2. Pronaos
3. Opistodomos ili posticum
4. Trijem ( pteroma )
3587 GRKI HRAM

Glavni dijelovi hrama: proelje
Oblikovanje proelja dorski i jonski redovi ( sustav dijelova )
3588 GRKI HRAM
Napust ( srhitrav, friz, vijenac )

Stup ( baza, stablo, kapitel )
Stereobat ( 3 stube )
3590 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: hram u antama, hram u dvostrukim antama
3591 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: PROSTILOS
Selinunt: hram B, III st.pr.Kr.
3592 GRKI HRAM
Tipovi grkih hramova: AMFIPROSTILOS

Atena: hram Nike, o.425.g.pr.Kr.
3593 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: PERIPTER
Olimpija: Zeusov hram, o.470. - 56.g.pr.Kr.
3594 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: PSEUDOPERIPTER ( rimski tip )
3595 GRKI HRAM
Tipovi grkih hramova: DIPTER

Efez: Artemidin hram, o.560.g.pr.Kr.
3596 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: PSEUDODIPTER
Magnezija: Artemidin hram, o.150.g.pr.Kr.
3597 GRKI HRAM

Tipovi grkih hramova: TOLOS/MONOPTER I PERIPTER
Olimpija: Filipej, o.338.g.pr.Kr.
3598Grki hramovi: Tlocrti u istom mjerilu
3599 KONSTRUKCIJA HRAMA
Materijal: porozni vapnenac( limitirana duljina greda, promjer stupova ) i mramor, kamnei
blokovi 1,2 x 0,5 x 0,45m
Razne teorije o oblicima pojedinih elemenata:
Izgradnje u drvu
Namjerna, estetska invencija ( oblikovanje u skladu s funkcijom)
Utjecaj Egipta tehnika slaganja i oblikovanja masivnih blokova, stupac
krepidoma: umjetna platforma hrama 3 visoke stube ( stereobat ), stilobat zakoen prema
rubovima
visoke stube stereobata manje stube ili rampa u osi ulaza
temelji grubo priklesan kamen, ispod glavnih nosivih elemenata ( kolonade, zid, unutranje
kolonade )
3601 KONSTRUKCIJA HRAMA stupovi: u poetku monolitni, kasnije tamburi

spoj tambura: drveni i metalni klinovi, u kvadratnim udubljenjima
Tamburi stupa: udubine za vezne klinove ( gornja i donja ploha ), fini spoj nevidljive reke (
anatiroza )
kanelure: izrada nakon postave funkcija: razlikovanje od pozadine, naglasak na funkciji
nosa
istaci na stereobatu prenoenje kamenih blokova
Dorski kapiteli: ehinus, abakus
1 kameni blok ( + segment vrha trupa stupa )
Dorski napust Arhitrav ( glavna kamena greda, prednji i stranji blok antitema )
Friz ( triglifi/metope, masivna antitema ),Vijenac
Zidovi cele, nakon 500.g.pr.Kr., konusno zakoeni ( suavani po visini )

Kameni blokovi, fino klesani kvadri, metalne spojnice i trnovi, nevidljive reke anatiroza
Ortostati ( jonski hramovi, estetski razlozi, prethodni nain gradnje )

Unutranjost cele veih hramova, 2 reda kolonada stupova + kolonada manjih stupova
( brodovi, strop )
Kontinuirana linija obrisa u skladu s oblikovanjem stupa, prvi put Afajin hram u Egini po.
V.st.pr.Kr.
Paestum, Hram Here II., Egina, Hram Afaje, V.st.pr.Kr.

Strop: drvene glavne grede, poprene grede, kazete, kamen skupo
krovna konstrukcija: vezne stropne grede, rogovi, sljeme, podronice, stupovi s rukama
pokrov: terakota ploe novitet! od VII.st.pr.Kr.
utjecalo na: upotrebu kamenih stupova, krovnu konstrukciju ( sljeme, blai nagib ) upotrebu
pravokutnog tlocrta, veu monumentalnost i trajnost
3608 OBRADA ELEMENATA HRAMA
Obloga
Vapnenac tuko ( sadra, mramorna praina, vapno )
Mramor impregnacija voskom
Selinut: hram Here ( E ), obloga slojem tuka
3609 OBRADA ELEMENATA HRAMA
Boja
Elementi napusta crvena ( tenije, pozadina metopa, anuli ispod ehinusa ) + plava ( triglifi,
regule i mutule )
Agrigento, obnova hrama

3610 OSNOVNE PROPORCIJE HRAMA
Kompozicija hrama: simetrija, proporcija, ritam
Odnos irine/duljine hrama ( Vitruvije )
:d = 1:2
Odnos stranica trijema periptera
5 x 12 interkolumnija ( 6 x 13 stupova )
7 x 16 interkolumnija ( 8 x 17 stupova )

Antropomorfni proporcijski odnosi
MODUL (M)
Donji promjer stupa
Cijela graevina i svi njezini elementi
Razmak stupovlja
Piknostil 1 M Sistil 2M
Eustil
2M
Diastil
3M
Aerostil 4M
Vitruvije preporuuje eustil ( ljepota, vrstoa )

Na glavnoj osi hrama sredinji interkolumnij 3M

Eustil
Odnos irine hrama i visine stupa ( prema Vitruviju ):
A. Tetrastil:
:v = 11 M : 9 M
B. Heksastil:
:v = 18 M : 9 M
C. Oktastil:
:v = 24 M : 9 M

Visine stuova hrama ( Vitruvije ):
A. Piknostil:
v = 10 M
B. Sistil:
v=9M
C. Diastil:
v=8M
D. Aerostil:
v=8M
Poveavanje razmaka poveanje donjeg promjera stupa
3615,3616 NEPRAVILNOSTI
Modifikacije namjerne
STUP
ENZAZIS neznatno konveksno ispupenje dijela trupa stupa
( maksimum u donjoj treini stupa )
Optika korekcija, simbolini prikaz elasticiteta i snage
KONUSNO SUAVANJE TRUPA
Promjeri gornjeg i donjeg kraja
5:6 ( < v.4,5m), odnosno 7:8 ( < v.12m )
NAGIB PREMA ZIDU CELE
OJAANJE UGAONIH STUPOVA
Utjecaj modifikacija:
1. Precepcija vee visine stupa
2. Smanjenje osjeaja jakog naprezanja
3. Podupiranje konstrukcije
Sve krivulje nisu dijelovi kruga ( estetski razlozi )
3617 NEPRAVILNOSTI
UGAO HRAMA
Triglif na kraju friza! estetski razlozi ( precepcija vrstoe )
a. Smanjenje osnovnog razmaka izmeu ugaonog i susjednih stupova
b. Postupna modifikacija irine metopa
3617,3618 NEPRAVILNOSTI
STEREOBAT I NAPUST
Horizontalne linije ( stereobat, napust ) zakrivljene prema gore u konveksnom luku
Okomite linije ( stupovi ) blagi otklon prema unutranjosti, dodatna modifikacija kapitela i
trupa
Kupolasta ploha poda
Najvia toka u sreditu hrama, najnia toka na uglovima platforme
Optike korekcije
Iluzija savreno ravnih horizontala i vertikala
Odstupanja od horizontale linije
Glavno proelje 6 - 7 cm / cca 31m
Bono proelje 11 cm / cca 70 m
Ozbiljni i komplicirani klesarski radovi, moguen odlazak vode ( praktina vrijednost )

Uvod, hram
2.HRAM
A.
TIPOVI HRAMA
GRKI HRAM
Dominantan jezik arhitekture u europskoj arhitekturi sve do XX st.
TIPOVI HRAMA
1. Hram u antama
2. Dvostruki hram u antama
3. Prostilos
4. Amfiprostilos
5. Peripter
6. Pseudoperipter ( rimski tip ! )
7. Dipter
8. Pseudodipter
9. Tolos: monopter i peripter
3622,3623 POVIJEST ARHITEKTURE I

Uvod, hram
2.HRAM
B.
KONSTRUKCIJA
Vapnenac i mramor
Krepidoma ( stereobat, stilobat)
Stupovi ( tamburi, povezivanje )
Kapiteli iz jednog bloka, anatiroza
Arhitrav i friz antiteme
Unutranje kolonade, drveni strop, krovna konstrukcija, terakotne pokrovne ploe
C.
OBRADA I BOJA
obloga
vapnenac tuko
mramor vosak
boja
elementi napusta
crvena
plava
D.
PROPORCIJE
Kompozicija hrama: simetrija, proporcija, ritam;
Odnos irine/duljine hrama = 1:2
MODUL ( M ): donji promjer stupa itava graevina i svi njezini elementi
Razmak stupovlja: Piknostil 1 M, Sistil 2M, Diastil 3M, Aerostil 4M
E.
NEPRAVILNOSTI I PROFINJENOST
Modifikacije
( otika korekcije, perceptivno itanje )
Stupovi ( entazis, konusno suavanje, nagib prema zidu naosa, zadebljanje uglovnih
stupova, ugao hrama, stereobat i napust ( kurvaturne linije )
GRCKA ii
3637POVIJEST ARHITEKTURE I
GRKA ARHITEKTURA 2/4

ANTIKI REDOVI I JEZIK KLASINIH ARHITEKTURA
1. DORSKI RED
2. JONSKI RED
3. KORINTSKI RED
4. PROFILACIJE
5. JEZIK KLASINIH ARHITEKTURA
3638 RED
Sustav standardnih dijelova koji oblikuju proelja grkog hrama
3639
GRKI REDOVI
DORSKI RED
NAPUST
Vijenac
Friz
Arhitrav
STUP
Kapitel
Stablo stupa
Nema baze
STEREOBAT
3640
JONSKI RED
NAPUST
Vijenac
Friz
Arhitrav
STUP
Kapitel
Stablo stupa
Baza
STEREOBAT
KORINTSKI RED
NAPUST
Vijenac
Friz
Arhitrav
STUP
Kapitel
Stablo stupa
Baza
STEREOBAT
3642 DORSKI RED

Napust
Vijenac: gejzon + sima
Friz: triglifi i metope
Arhitrav ( + tenija s regulama )
stup
kapitel: ehinus i abakus
stablo ( 20 kanelura)
nema baze
stereobat
3643 1DP
3672,3673 DORSKI RED DETALJI
3677
3679
DORSKI RED PERCEPTIVNO ITANJE ELEMENATA
Oblikovanje racionalno, egzaktno i tektonsko jasnoa izraza, jednostavnost konstruktivnog
sustava, svaki element jasna funkcija
Stereobat horizontalnost podgradnje, istovremeno kosi pokret prema gore
stup kanelure vertikalitet, entazis protutea optereenja
kapitel: horizontalna optereenja stup; ehinus: konstrukcijski i optiki prijelaz
napust masivna horizontala na nizu potpornja
friz i metopa triglifa : naglasak el.konstrukcije; triglifi: olakavanje horizontalne mase
dvostreni krov plitki nagib, ne pritie velikom masom, plastina obrada eonih crijepova;
timpanon
3684
DORSKI RED PRETPOSTAVLJENI DRVENI PROTOTIP
Dorani od VII.st.pr.Kr., grko kopno i zapadni dio Velike Grke
Arhajsko razdoblje prijelaz iz drvene u kamenu gradnju
Elementi oblik
Interpretacija nije ope prihvaena
Grede krova i stropa grede ophodnog trijema
Arhitrav: drvene grede
Friz: triglifi i metope
Triglifi zatitni i ukrasni elementi zavretka greda
Metope bojane terakotne ploe ispuna praznog prostora
Tenije
Regule, mutuli i gute ( drveni kolii )
3685
DORSKI RED RAZVOJ
Kuros, po.VI.st.pr.Kr. Kuros, kraj VI.st.pr.Kr.,
Poliklet: Dorifor, ( kopljonoa ) sredina V.st.pr.Kr.
Stupanj vitkosti stupa + osni razmak: masivnost ravnotea prozranosti i ztavorenosti

svijetli trijemovi
Visine stupa: 4 5,5 ( klasino razdoblje ) 6,5 DP;
Entazis: jae izraen blaga fina krivulja
Arhajsko razdoblje Paestum, hram Here I, sredina VI st.pr.Kr.

Klasino razdoblje Paestum, hram here II, 1.pol.V.st.pr.Kr.
Klasino razdoblje Atena, partenon, sredina V.st.pr.Kr.
3686,3687 DORSKI RED RAZVOJ

Kapitel tijekom vremena odmjereniji u irini i visini
Linija ehinusa iroka, manje sreena, parabolina strmija, ravnija, napetija
Napust VI st.pr.Kr. visine stupa

Kraj V st.pr.Kr. 1/3 visine stupa
IV st.pr.Kr. 1/4 visine stupa
Arhitrav masivan, snaan razmjerno nii
Triglif dominacija nad metopama harmonija
Mutuli nejednaka irina ujednaena irina
Klasino razdoblje Paestum, hram Here II, 1.pol.V.st.pr.kr.
Klasino razdoblje Atena, Partenon. Sred. V.st.pr.Kr.
3688 JONSKI RED

Stup
Baza
Antika: torus trohilus torus Azijska: torus trohilus trohilus
Plinta fakultativna
Stablo
24 kanelure ( spoj traka )
Kapitel
Ehinus,volute,abakus
- Problem ugla
Napust
Arhitrav: 3 frascije
Antika varijanta: kontinuirani friz ( deblji, tei ) Azijska varijanta: zuborez ( tanji, laki,
velike dimenzije!)
Vijenac: gejzon + sima
3710,3711,3712,3713 JONSKI RED DETALJI

ANTIKA VARIJANTA
NAPUST
VIJENAC
SIMA
GEJZON
FRIZ
ARHITRAV
TRI FASCIJE
STUP
KAPITEL
ABAKUS
VOLUTE
STABLO STUPA
KANELURE
BAZA
TORUS
TROHILUS
TORUS
STEREOBAT
STILOBAT
JONSKI RED DETALJI AZIJSKA VARIJANTA

NAPUST
VIJENAC
SIMA
GEJZON
ZUBOREZ
ARHITRAV
TRI FASCIJE
STUP
KAPITEL
ABAKUS
VOLUTE
STABLO STUPA
KANELURE
BAZA
TORUS
TROHILUS
TROHILUS 2X
2/7
PLINTA
STEREOBAT
STILOBAT
3721 JONSKI RED UGAONI KAPITEL

Oblik kapitela suelni pogled
Ugao
Volute dijagonalna ugaona voluta ( kut od 45 )
Organiki elegantno, kompromis
Suprotnost tvrdo presijecanje voluta u unutranjem uglu
3723 JONSKI RED PRETPOSTAVLJENI DRVENI PROTOTIP

Podrijetlo i u drvenoj konstrukciji
Kapitel
Sedlo ( trupci, greda )
Dodatno zaobljivanje
Ukraavanje ( spirala )
Zuborez
Vjerojatno gusti niz stropnih letvica
3724
JONSKI RED RAZVOJ
Baza
kameni valjak- torus + kamnei valjak
- Antika ( torus trohilus torus )
- Azijska ( torus trohilus trohilus )
Trup stupa
Kanelure: 48 ( otri brid ) 24 ( trake )
Volute kapitela
Snani luk, iznad ehinusa finija krivulja, u ravnini ehinusa, tangiraju trup
3729 KORINTSKI RED

Manje zastupljen kod grkih graditelja
Od V.st.pr.Kr.
Inaica jonskog reda DRUGAIJI KAPITEL
Oblici i proporcije ( baza, napust ) jonski red
Stup vitkiji ( 9,5 10 DP )
Podrijetlo kapitela
Egipat
Vitruvije Kalimah
3732 JONSKI RED KAPITELI

Osnovni oblik kale
2 niza: 8 listova akantusta
Volute ( elasticitet, nose abakus )
Profiliran abakus
3734,3735,3737,3739, KIMATIONI
Kima
valoviti ukras ( dekorativna profilacija )

niz stiliziranih listova ( vrhovi savijeni prema dolje )
posredniki elementi konstrukcije
( kapitel, abakus, vrat i baza stupa, zavrni vijenci; strop.kazete)
Simbol sukoba optereenja i njegove protutee

Veza suprotstavljenih elemenata
3 vrste
Stroga jednostavna dorska
Jonska ( jajoliki vijenac, vezan uz astragal )
Lezbijska
presjek
konkavni i konveksni lukovi + ravni segmenti traka ( iznad i ispod )
2 glavna tipa:
Cyma recta
Cyma reversa
3740 DORSKA KIMA

Presjek tipa cyma recta, Niz stiliziranih listova
3741 JONSKA KIMA

Presjek tipa cyma reversa, Niz jajoliko savijenih oblika+ strelasto uiljenih prugica
Punoa izraaja igrom svjetlosti i sjene
3742 LEZBIJSKA KIMA

Presjek tipa cyma reversa, Niz srcolikih listova vodenog bilja + otre strelice
3743,3744 RIMSKI DORSKI RED

stup
baza
trup stupa ( vitkije proporcije, sa ili bez kanelura )
kapitel ( hipotrahelij, ehinus, abakus: dekor. )
napust ( 1/8 v. reda )
arhitrav ( 2 fascije )
friz ( bez ugaonih triflifa! polumetopa )
streha: mutuli + dekoracija )
identini interkolumnij
3745 TOSKANSKI RED

Najjednostavniji od 5 rimskih redova ( nedostatak arhitektonskog ukrasa )
Slian rimskom dorskom redu
Baza jednostavna ( pinta + torus )
Trup stupa ( bez kanelura!, pri vrhu astragal )
Nema triglifa, friz bez ukrasa
Napust: arhitrav, isti friz, krovni vijenac
3747 KOMPOZITNI RED

Najznaajniji rimski red
8 volutni jonski kapitel + 2 reda akantusovih listova
Slinost s Korintskim redom
3748,3749, Pet redova, Serlio, 1537

Sebastiano Serlio ( 1475. 1554. )
Talijanski arhitekt i teoretiar arhitekture
LArchitettura ( 1537. 75 ) - definira te ilustrira 5 rimskih redova utjecaj na teoriju
arhitekture + praksu ( ilustracije )
Giacomo Vignola ( 1507. 73. )

Arhitekt
La regola delli Cinque Ordini dArchitettura ( 1562. )
Paradigma za redove, jasne upute za njihovo projektiranje ( modularni sustav)
3750 Zagrebaka arhitektura, 1. Pol.XX st

Dioniz Sunko, 1922.
3751 POVIJEST ARHITEKTURE I, Grka arhitektura 2/4

ANTIKI REDOVI
3.
KORINTSKI RED
NAPUST
Vijenac
Friz
Arhitrav
STUP
inaica jonskog reda
Kapitel
- DRUGAIJI KAPITEL
Stup vitkiji ( 9,5 10 DP )
Stablo stupa
Baza
STEREOBAT
GRCKA iii
3805,3807
POVIJEST ARHITEKTURE I
GRKA ARHITEKTURA
SAKRALNA ARHITEKTURA
1. POECI, RANI HRAMOVI
2. ARHAJSKO I RANO KLASINO RAZDOBLJE
3. KLASINO RAZDOBLJE
4. HELENISTIKO RAZDOBLJE
3808 Lefkandi, Kneevski grob, X.st.
Najranija monumentalna graevina:
Izduljen tlocrt, Apsidalni zavretak, Uk.dim. 10x45m, Trijem s drvenim stupovima - mogui
zaetak forme hrama, Pravilno rasporeeni grobovi
Nakon izgradnje zapunjena i zatrpana
3809 Modeli hramova iz argosa i Prahore

Argos, o.700.g.pr.Kr.
Parahora, VIII st.pr.Kr.
1 pravokutna prostorija
1 pravokutna prostorija ( apsidalni zavretak, d>)
Trijem ( 2 ugaona stupca )
trijem ( ugaoni par greda )
Ulaz u sreditu
ulaz u sreditu
Zailjen krov, strop trijem
zailjena konveksna krivulja konture krova
( vjerojatno trstika u sloju ilovae )
3810 Samos, I. hram Here, VIII.st.
Pravilan pravokutan tlocrt

Dotada neviene veliine ( 52,5x105m=100x200 samijskih lakata)
D: = 5:1
Ulaz
3 stupa izmeu anta
Nema pronaosa
Cela
Niz od 13 stupova
Vjerojatno ravni krov
Dogradnja trijema, 7 (6) x 17 stupova peripter, d: = 4:1
3811 POVIJEST ARHITEKTURE I, GRKA ARHITEKTURA

3813 HRAMOVI: Siracusa, apolonov hram, 1.pol.VI.st.
Najraniji peripter ( 21,6 x 55,1m ): cela, pronaos, opistodomus i trijem
Trijem: 6 x 17 stupova, unutranja kolonada
Pronaos: 2 stupa izmeu anta
Stupovi: monoliti ( v.7,98m), nepravilnih dimenzija
.kapitela DP, spoj kanelura otri brid
Gl.proelje: V=4DP
Ujednaeni interkolumnij ( sredinji posebno irok )
Bono proelje: osni razmak 0,5m!
3817 HRAMOVI: Paestum ( Posejdonija )
Hram Atene, o.510.g.pr.Kr.

Hram Here I, o.540.g.pr.Kr.
3818,3819,3820, HRAMOVI: Paestum ( Posejdonija ), Hram Here I, o.540.g.pr.Kr.

Peripter dubina trijema na glavnom i zaeljnom proelju!
Cela ( 1 red kolonada 8 stupova ), Pronaos i opistodomus ( 3 stupa izmeu anta )
Trijem ( 9x18)
Dorski stupovni red
Percepcija hrama: nizak, razvuen
Stupovi ( v.4,45 DP), Suuju se za 1/3 DP: entazis naglaen
Kapiteli velikih dimenzija ( ehinus: elastian, razvueniji, parabolina linija)
U celi isti promjer i visina
Peripter ( 4x9 ), dosrki stupovni red
Cela, pronaos ( prostilni trijem, jonski stupovi ), trijem ( 6x13), 2 stubita prethode celi
Napust: stup 1:2, Obrada napusta
Arhitrav, friz, NEMA vijenac ( zakoeni vijenac vanjska kontura zabata, kazetirana streha )
3821,3823, HRAMOVI: Paestum ( Posejdonija ), Hram Here II, o.460.g.pr.Kr.
Peripter ( stiolobat 24,3 x 59,9 ), dorski stupovni red

Cela ( dva reda kolonada + 1 red iznad arhitrava ); pronaos i opistodomos ( 2 stupa izmeu
anta )
Trijem ( 6 x 14 stupova ) i 2 manja bona prostora izmeu cele i pronaosa
Napust: stup priblino 1:2
Stupovi
Visina 4 : DP ( 8,88m) mala! Za V.st.pr.Kr.
Kanelure ( 24, otar brid )
Cela donji niz 20, gornji 16
Nosiva konstrukcija u unutranjosti cele
2 reda kolonada + arhitrav+1 red proporcionalno manji red
Kontinuirana fina krivulja suavanja
3824,3825, SVETITE: OLIMPIJA

Organizacija u V.st.pr.Kr.
Prostrano svetite, nepravilni kvadrat
- nema jasne organizacije
- odnosi nisu meusobno usklaeni
tri glavna hrama
samostalne graevine paralelna postava orijentacijsko naelo
Tlocrt: 1 Zeusov oltar, 2 Herin hram, 3 zeusov hram, I-XII Riznice, Pelopej
3827 HRAMOVI: olimpija, Zeusov hram, o.470-456.g.pr.Kr.

Peripter kanonski oblik simetrija uzduna i poprena os )
cela (3 broda), pronaos i opistodomos (2 stupa izmeu anta), trijem 6x13 stupova, 5:13
interkolumnija
dorski stupovni red maksimalno doraen
jednostavna shema proporcija ( inovacija!) jedinstvena mjerna jedinica ( usaglaena cjelina i
njezini dijelovi )
3828 RIZNICA: delfi, riznica atenjana, o.500.g.pr.Kr.

Hram u antama ( 6,6x9,7m, 2/3d)
Dorski stupovni red, v.stupa: 5,5 DP
stereobat: dekorativna svrha
proelje: kontinuirani friz metopa i triglifa ( du cijele graevine ), mramor
GRKA ARHITEKTURA
3830 ATENA, AKROPOLA
Akropola sa sjeveroistoka
3831
ATENA, AKROPOLA tlocrt
1. PROPILEJI
2. HRAM NIKE
3. KIP ATENE
4. PARTENON
5. EREHTEION
6. STARI HRAM ATENE
3832 ATENA, AKROPOLA
Akropola iz zraka s jugozapada
3833
ATENA, AKROPOLA, Partenon, 447. 432.g.pr.Kr.
3834 ATENA, AKROPOLA, Partenon, 447. 432.g.pr.Kr.

Partenon i Predpartenon
3835 Partenon, 447. 432.g.pr.Kr.

Sjeverni zid Akropole, tamburi Predpartenona
3836,3837,3839, ATENA, AKROPOLA, Partenon, 447. 432.g.pr.Kr.

Arhitekti Iktin i Kalikrat ( - iroka cela, postojei tamburi Predpartenona)
Peripter: cela (3broda), partenon(4 jonska stupa), pronaos i opistodomos(prostil 6 stupova),
trijem( 8x17)
Stupovi vanjskog trijema 1,91m=DP(ugaoni jai + 4,3cm)
v.stupa 5,48 DP, v.napusta 1,73 DP
proporcije 9x4 (stup interkolumnij, irina duljina hrama.....)
proelje pronaosa i opistodomosa

6 dorskih stupova
Prostil
Friz - jonski ( na dorskom arhitravu), skulptura u kontinuitetu
Cijeli opseg cele ( v.1m, d. 160m)
Partenon
Kvadratni prostor, ulaz plitki opistodomos
Strop 4 jonska stupa
3841,3842,3843,3845, ATENA, AKROPOLA, Partenon, 447. 432.g.pr.Kr.
NEPRAVILNOSTI I PROFINJENOSTI
Modifikacije namjene
stup
entazis
konusno suavanje stupa
nagib prema zidu cele
ojaanje ugaonih stupova
utjecaj modifikacija:
1. Precepcija vee visine stupa
2. Smanjenje osjeaja jakog naprezanja
3. Podupiranje konstrukcije
Ugao hrama Triglif na kraju friza estetski razlozi , ( percepcija vrstoe ) smanjenje osnog
razmaka izmeu ugaonog i susjednih stupova
Stereobat i napust
Kupolasta ploha poda - najvia toka u sreditu hrama, najnia toka na uglovima platforme
Optike korekcije iluzija savreno ravnih horizontala i vertikala
Odstupanje od horizontale linije - glavno proelje 6-7 cm/cca 31m, bono proelje 11cm/cca
70m
Ozbiljni i komplicirani klesarski radovi, omoguen odlazak vode ( praktina vrijednost)
3846 ATENA, AKROPOLA, Erehteion, 421. 405.g.pr.Kr.

Nadomjestili Stari hram Atene, ujediniti i organizirati svetita i kultna mjesta

Manji, na nioj razini od Partenona
Hram
Glavna zgrada ( zapadni i istoni dio, 2 razine )
Evocira standardni oblik hrama
Sjeverni i juni trijem ( razliite dimenzije i razine )
Zapadni dio: 3 ulaza
1. Svetite Atene Polias
2 5 svetite Poseidona Erehteja
4 predvorje
5 trijem
6 trijem karijatida
7 grob Kekropsa

Istono proelje
Prostil ( 6 stupova )
Program i poloaj tradicija starog Ateninog hrama
Razina zabata ujednaena sa razinom stilobata junog trijema ( Karijatide )

Juni trijem
Parapet + 6 Karijatida ( uloga stupova, draperija ) + napust ( zuborez, gornja fascija ), Parapet
i Karijatide jednake visine, Po tipu grob! Stube u trijemu uz grob mitskog atenskog kralja
Kekropsa

Zapadno proelje Parapet ( masivni glatki zid, vrata u razini suterena), 4 stupa,napust, Visina
parapeta: visine stupova sjevernog trijema, parapet ju. trijema

Sjeverni trijem
Najvei, na sjever 2 interkolumnij
Samo istona anta spojena sa sjevernim zidom
Jonski stupovi
Antika varijanta, izduljeni, veliki raspon
Poloaj
Ulazni trijem, propilon Pandroseja
Baldahin mitolokog mjesta, podij trga za kultne plesove

Ulaz iz sjevernog trijema Najbogatije ukraen portal, Dekoracija nadvoj i konzole, Suenje
po vertikali
3857 Propileji, 437. 432.g.pr.Kr. arh. Mnesiklo
3858 ATENA, AKROPOLA, Propileji, 437. 432.g.pr.Kr. arh. Mnesiklo

Uveanje i sloena prilagodba standardnog propilona
Oblikovanje oteano postojei zid, konfiguracija terena
Strma rampa
1. Propileji glavna zgrada
2. Pinakoteka
3. Ostaci starijeg propilona
4. Hram Atene i Nike
6 Mikenski zid
7 Hipotetini projekt proirenja

Unutranji i vanjski trijem
Prostil, 6 dorskih stupova
( v. Stupa 5,47 DP, v.napusta 1,74 DP, entazis 6mm)
Istoni trijem v.+1,43m
2x3 jonska stupa
U osi stupova na proelju
Manji promjer vea visina ( od 10,29m, 9DP)
Mramorni kazetirani strop arhitravi, raspon o.5,5m, 11 t

Istono proelje
Sredinji interkolumniji iri ( 2 triglifa )
3 zabata ( 2 x proelje + popreni zid razlika u visini krovova )

Bona krila planirana simetrija
Juno krilo kolonada zavrava stupcem ( ugao: napust + stupac, zapadni zid uvuen
pretprostor hrama )
3862 ATENA, AKROPOLA, Hram Atene Nike, nakon 432.g.pr.Kr.

Amfiprostilos, jonski stupovni red ( antika varijanta )
Stereobat ( 3 stube ); cela ( priblino kvadrat, ante ); ulaz ( 2 monolitna stupca )
3863 ATENA, AKROPOLA, Hram Atene Nike, nakon 432.g.pr.Kr.

Pogled s istoka, Izbjegnut neeljeni kontrast s propilejima;
Nezgrapne masivne proporcije stupa ( v.7,82 DP ) i napusta
3864,3865 HRAMOVI: Atena, Hefesteion, 450. - 440.g.pr.Kr.

peripter
cela ( 3 broda Partenon )
pronaos ( uvuen, 3. Stup bonog proelja, 2 stupa izmeu anta )
opistodomus ( 2 stupa izmeu anta )
trijem ( 6 x 13 )
dorski stupovni red
napust: visina stupa klasini omjer ( napust 1,98 DP : stup 5,61 DP )
visina i promjer stupa jednaki: trijem, pronaos, opistodomos
pronaos + trijem arhitrav i kontinuirani friz
3866 HRAMOVI: Atena, Hefesteion, 450. - 440.g.pr.Kr.

najvanija vizura sa Agore
skulpturalno obraene metope
- Istono proelje, 2 bna interkolumnija
Pronaos dubok trijem, sjena
- Vizualno odvajanje proelja od unutranjosti
3871
HRAMOVI: Bassae, Apolonov hram, arh. Iktin, 430. - 410.g.pr.Kr.
Peripteru manjih dimenzija
Cela
Pronaos
Opistodomus
Aditon
Trijem ( 6x15 stupova)
Posebnosti ( - atribucija Iktin ):
Aditon nema zida prema celi ist vrata
Kolonada jonskih polustupova
Zidni istaci, antika baza
3 sljubljena jonska polukapitela
Korintski stup
Sjecite osi cele i junih polustupova
Najstariji poznati korintski kapitel
Kontinuirani mramorni friz sa skulpturom
3872 HRAMOVI: Prijena, hram Atene Polias, arh. Pitej ( Pytheos) o.335.g.pr.Kr.
Uzor jonske klasike ( utjecao na Efez, Didimu )
Peripter ( 19,55x37,20)
Cela, duboki pronaos i plitki opistodomos ( 2 stupa izmeu anta ), trijem ( 6x11 stupova,
kameni kazetirani strop)
Veliki naglasak na pravilnost modularnost multipliciranjem stopa
Proporcije imaju jednostavne omjere: irina:duljina 1:2 8 ( 60x120stope )
3873 HRAMOVI: Prijena, hram Atene Polias, arh. Pitej ( Pytheos) o.335.g.pr.Kr.
Jonski stupovni red
- Kanonski oblik:
Azijska baza
Trup
( 24 kanelure, odijeljene trakom)
Kapitel
( ehinus, volute, abakus )
Azijski napust
( arhitrav, zuborez, gejzon, sima )
Vei napust preteak
3874 HRAMOVI: Efez,hram Artemide nakon.356.g.pr.Kr.

Kolosalni dipter ( 51,44x 111,48m)
- Ponavlja tlocrt starog arhajskog
cela ( 3 broda ), duboki pronaos ( 2 reda x 4 stupa )
opistodomos ( 3 stupa izmeu anta )
trijem
dvostruka kolonada ( trostruka gl. proelje )
8 ( straga 9 ) x 21
Utjecaj egipatske arhitekture
Jonski stupovni red
Azijska baza,
Stupa ( v. 9,5 DP, tambur obloen skulpturom u reljefu )
Azijski napust ( reduciranje teine 3 otvora u zabatu )
Mogue hipetralni hram ( otvoren prema nebu )
3875 HRAMOVI: Hram Apolona u Didimi kod Mileta, od oko 330.g.pr.Kr. (nedovren)
Dipter, dekastil ( 51,13 x 109,4 m )
cela ( 1:3 )
Duboki pronaos ( 4 reda x 3 stupa )
Predvorje ( 2 stupa, portal prag 1,5m )
Trijem ( 2 reda kolonada, 10x21 )
Nema opistodomos
Uzduni presjek kroz unutranje dvorite
Stup ( v. 19,70m 10 DP, 36 kanelura ); prvi entazis u Joniji
Napust v. 1/6 stupa; stereobat se sastoji od 7 stuba razina cele razina tla
cela
Ralanjeni zidovi ( v. 25, podest, polustupovi )
- Hipetralni hram
Unutarnje dvorite
Svetite. Manji jonski tetrastilni prostil ( azijska varijanta )
Nasuprot: iroko stubite predvorja
Dipter, dekastil ( 51,13x109,4m )
cela (1:3)
Duboki pronaos ( 4 reda x 3 stupa )
Predvorje ( 2 stupa, portal prag 1,5m )
Trijem ( 2 reda kolonada, 10 x 21 )
Nema opistodomos
3879 HRAMOVI: Magnezija, Hram i oltar Artemide, o. 160-130.g.pr.Kr.

Helenistiki estetski pristup
( sustav matematikih odnosa i proporcija )
Arh. Hermogen iz Prijene
Pseudodipter ( 8 x 15 )
Jonski stupovni red
Antika baza
Napust: arhitrav+friz+zuborez+vijenac
Zabat ( otvori )
3880 HRAMOVI: Delfi, tolos o. 375.g.pr.Kr.

Dorski tolos izuzetno vitki stupovi
Mramor, 13,5m
Stereobat
Trijem ( 20 dorskih stupova )
Kruna cela
Unutranji prsten 10 korintskih stupova
( jednostavniji kapitel, radijalna os dorskih stupova )
3881 HRAMOVI: Pergamon, Zeusov oltar, o. 165.g.pr.Kr.

Platforma ( na bazi )
Stubite
( vjetrobranski zid s trijemom )
Ulazni trijem
Ograeni prostor
3882 OLTAR: Pergamon, Zeusov oltar, o. 165.g.pr.Kr.

Rekonstrukcija s izvornim dijelovima u berlinskom muzeju
3883 OLTAR: Pergamon, Zeusov oltar, o. 165.g.pr.Kr.

Rekonstrukcija s izvornim dijelovima ( Berlin ), detalj friza
3884
GROBNICA: Halikarnas, grobnica kralja Mausola, o. 349.g.pr.Kr.
Arhitekti Pitej i Satir
Rekonstrukcija
Pravokutna graevina
Visoka baza
( stepenasto suavanje )
Cela + trijem 9 x 11
( jonski red, azijska varijanta )
Stepenasta piramida
( 24 stepenica, figuralna grupa )
v.42,6m
GRCKA iv
3931,3933, POVIJEST ARHITEKTURE I

Profana arhitektura
1. GRAD I PROSTOR
a. AGORA I STOA
b. JAVNE ZGRADE
2. KAZALITE
3. STADION
3935 Pharos ( Stari Grad na Hvaru ) 385 4.g.pr.Kr.
Na listi svjetske batine UNESCOa od srpnja 2008.g.
Jedna od najznaajnijih grkih kolonija na Jadranu bogata poljoprivreda
Starogradsko polje pravilni geometrijski sustav podjele zemlje ( 1x5 stadija o. 180x900m)
Najouvaniji spomenik grke zemljine podjele na Sredozemlju
Kolonizacija i ratna razaranja brza izgradnja gradskih etvrti i novih gradova.

Demokratizacija drutva ravnomjernija podjela graevinskog zemljita, stvaranje
racionalnih metoda planiranja
3938 Hipodam iz Mileta V. st.pr.Kr.
Grki arhitekt i urbanist, teoretiar
Grad pravilnost u planiranju (tlocrt) i organizaciji, racionalna i geometrijski jasna, bazira se
na rasteru
Sudjelovao u obnovi Milet ( o.475.g.pr.Kr.) , Pirej ( o.470.g.pr.Kr.)
Jedan od najranijih teoretiara idealnog grada. Kroz Aristotelova djela utjee na kasnije
teoretiare ( renesansa)
3938 Prijena, IV. st.pr.Kr.
Najstariji iskopani helenistiki grad ( zapadna obala male Azije )

Nakon stradavanja ponovno zasnovan sredinom IV.st.pr.Kr. na padini ( akropola
nepristupana ).
Planski, naela Hipodama, pravokutni raster, blokovi ( izduljeni S-J), gradski zid s kulama (
nepravilni obrub, 2,5 km)
3941 Prijena, o.350.g..pr.Kr., maketa

Agora helenistika, du duljih stranica: glavne ulice
Juna stoa juni rub agora: lagano skretanje ulice
Sjeverna ulica: ulaz s lukom ( 156.g.pr.Kr., najraniji grki ukrasni lik, sijeli sjevernu stou i
agoru)
Sjeverna stoa, na vioj razini
Ulice: I-Z ( na jednoj zaravnatoj razini ); S-J ( strme)
3942 Prijena, o.350.g..pr.Kr.

Stepenaste terase privatne i javne zgrade, hram Atene, teatar, buleuterij, gimnazij, stadion,
kue helenistikog tipa
Agora ( II.st.pr.Kr.) pravokutna, trijem
3943,3944, Milet, kraj V.st.pr.Kr.
Uzor i temeljni obrazac za nove gradove: ( teorija racionalnog urbanizma + iskustva

kolonizacije )
Pravokutna mrea ulica jednaki pravokutni blokovi ( podjela na parcele )
Razlika u rasteru sjever jug ( prostraniji, vei pravokutni blokovi)
2 luke, gradski zid ( kule )
1.
2.
3.
4.
5.
6.
STARI DIO
NOVI DIO
AGORA
TEATAR
LUKA
LUKA
Javni trgovi i graevine usklaeni s rasterom ( povrine utvrene prije poetka gradnje
grada ), postupna izgradnja
Juna agora ( II.st.pr.Kr.) P=12 blokova Atena; tip helenistike agore ( zatvorena sa
stoama, nema os, pristup i spoj na ulinu mreu tangencijalno, uz jednu stranu)
Kazalite padina breuljka, sjeverna obala zapadne luke
3945 Issa, o.389.g..pr.Kr. monumentalni gradski zid ( masivni kameni blokovi ), perimetar
grada: pravilan, pravokutan
3946 Gela ( Sicilija ), zidovi grada

Tehnika utvrivanja nakon klas. Razd. : 2 ljuske ( poligonalno kam. ili kam. kvadri u
ravnomjernim slojevima ), ispuna od sitnijeg kamena, zemlje, bez veznog sredstva
3947 Atena, plan antikog grada
3949 AGORA
Sredite javnog ivota ( drutvene i politike djelatnosti, trgovina, obrt)
Javne zgrade arhitektonski okvir oko trga ( pretsi: stoe, oltari, fontane )
Atena, Agora, V.st.pr.Kr. najvaniji javni trg u Atici, bez planske ideje ( nepravilni trapez ),
SZ-JI dijagonalno Panatenajski put
Najstarija skupina javnih zgrada zapad, Kraljvska stoa, zeusova stoa, stara i nova Gradska
vijenica ( buleuterij), Hefestov hram
Sjever Stoa poikile, JZ Heliaia, Juna stoa
3950 Oslikana stoa ( Stoa poikile) V.st.

Stoa- funkcija: zaklon od sunca i kie, sastajalite u poslovne svrhe ( duani i uredi )
Razvoj: VII.st.pr.Kr. svetita: dugi uski trijem otvoren na uzdunoj strani, od V.st.pr.Kr.:
javna sastajalita, prodavaonice, izlobene dvorane, sjedite ustanova ( agore velebna
prostranost, odvajanje od usitnjene strukture gradskih etvrti )
3951 Oslikana stoa ( Stoa poikile) V.st.

Najpoznatija stoa na agori ( sjever )
Pravokutni trijem: vanjska dorska kolonada + unutranja jonska kolonada
Unutranja kolonada: potporna konstrukcija, dvostruki raspon ( jonska manji gubitak
prostora)
3952 Zeusova stoa, V.st.

Pravokutni trijem: uvuen sredinji dio + bona krila
Proelje: dorska kolonada
( 6+4+9+4+6, sredinji dio iri raspon 2 triglifa )
Unutranjost: jonska kolonada
(1+7+1, svaki drugi stup sredinjeg dijela i sredinji interkolumnij krila)
3953 Atena, agora, II.st.pr.Kr.
Helenistiko razdoblje poveanje dimenzija trijemova, ( viebrodni, katni)

Dugaki objedinjavajui potezi kolonada
Istok cijela strana Atalova stoa
Jug cijela strana Srednja stoa
Veliki trijemovi vs. Vielane gradnje (S,Z)
Opredjeljenje za velike, neprekinute poteze i prostrane komplekse trgova
Zapad razrada
Na zapadnoj strani takoer imamo daljnju razradu graevina
Buleuterij, metroon
3954 Atena, agora, 1975.g.
3955 Atalova stoa, sred II.st.pr.Kr.
Rekonstrukcija: visoko postolje + prizemlje i kat

Trijem: bono zatvoren stubitima, 21 duan na svakoj etai ( uz istoni zid )
Osni razmak jonske unutarnje kolonade = 2x osni razmak dorske kolonade na proelju,
prostrana unutranjost, jonski stupovi bez kanelura, dorski zaglaena donja 1/3 stupa
3953 Atalova stoa, sred II.st.pr.Kr.

Helenistika arhitektura: redovi stupova slobodno raspoloiva stilska sredstva
3953 BULEUTERIJ ( gradska vijenica)

Razvoj oblika: uzduna dvorana s nizom potpornja u osi
- Dvorana sa stupovima
- Kvadratna dvorana s polukrunim ili trostrano postavljenim stepenastim sjedalima
Prijena, vijenica, oko 200.g.pr.Kr.
Najbolje ouvana prirodna padina, priblino kvadratni tlocrt ( 20,25 x 21,06m): trostrano
stepenasta sjedala, stepenice
Potporni zidovi ( zakoeni )
Sredinji blok sjedala vea visina ( +6 redova )
Klupa u prostoru svjetlika
3958
Profana arhitektura
1. GRAD I PROSTOR
a. AGORA I STOA
b. JAVNE ZGRADE
2. KAZALITE
3. STADION
3960 Prijena, vijenica, oko 200.g.pr.Kr.
Prostor dvorane izuzetno proien, odgovara jednostavnim dogaanjima i okupljanjima,
raspravama i glasovanju, oltar
3961 Prijena, vijenica, oko 200.g.pr.Kr.

16 kvadaratnih stupca
Samo gornji red sjedala ( dva iz potpornih zidova ), isti raspon od 14,5m velike krovne
vezne grede
3962 Milet, vijenica, oko 170.g.pr.Kr.

Pravokutna dvorana ( 34,8x24,8m, 1200 ljudi), polukruno postavljena sjedala ( vie od
polovice kruga, v.1/2 uk.v.prostora )
Potporni zidovi: paralelni s vanjskim ulaznim zidom. Stepenice: prazan prostor u uglovima,
krovne grede: 2 para jonskih stupova, gornja zona zidova: pilastri paneli, prozori
Proelje: hram na visokoj bazi ( zabati, dorski polustupovi + uglovni pilastri)

Jedan od urbanih glavnih elemenata
Vijenica + dvorite ( trijem, oltar/svetite) + propilon
3963 Atena, Lisikratov spomenik, oko 334.g.pr.Kr.

Najstariji je poznati primjer upotrebe korintskog kapitela na proelju, nije prava kruna
graevina ( unutranjost uplja, nema ulaza)
Postolje za tronoac inaica tolosa sa korintskim polustupovima
3964 Atena: tzv. Toranj vjetrova ( vodeni i sunani sat ), 50.g.pr.Kr.

Oktogon ( strane svijeta)
- Reljef personificiranog vjetra
- Sunani sat
Spremnik ( juna kruna kula, voda za vodeni sat )
2 trijema ( SZ, SI, prostil, 2 stupa, napust+zabat, korintski kapitel)
Krov 24 klinaste kamene ploe, korintski kapitel + bronana statua Tritona sa tapom
vjetrokaz
3965 KAZALITE
Nastanak - kazalite vjerska pozornica, Dionizijev kult: korsko pjevanje, ritualni ples i
mimohod pod maskama
razvoj iz povezanosti kulta i igre 2 oblika drame: tragedija i komedija
Torik u Atici, kazalite, VI-V st.pr.Kr.
Orkestra ( pravokutna terasa, potporni zid )
Hram, oltar
Gledalite ( na padini, kamena sjedala, ravan sredinji segment, gornji dio nepravilan,
potporni zid, 2 stubita )
3966 Epidaur, kazalite, 2.pol.Iv.st.pr.Kr. najbolje ouvano kazalite

arh.Poliklet
idealan oblik kazalita geometrizacija glavnih elemenata, kazalita od kamena tek krajem
IV st.pr.Kr.
3967,3968,3971,3972, Epidaur, kazalite, 2.pol.Iv.st.pr.Kr.

arh.Poliklet
orkestra
u poetku: mjesto za kultne plesove, ispred Dionizijeva hrama
u klaino doba: mjesto odvijanja radnje, odvija se drama
osnovica konstrukcijske sheme (upisan pravilni peterokut s osnovicom na proskeniju)
gledalite ( kavea, 1200 ), padina brijega, simetrino, niz koncentrinih prstenova (34),
stupnjevano uzdignuta
starije gledalite podijeljeno na 12 segmenata ( kerkides dvanesterokut iz peterokuta) + 1
segment sa svake strane polukrug, radijalne prilazne stube
novo gledalite + 20 koncentrinih prstenova, udvostrueni kerkides
diazoma srednji i gornji prstenasti horizontalni prolaz, pristup u oba dijela gledalita
skena zgrada, spremite, trajna arhitektonska kulisa, praskenij, proskenij ( od IV.st.)
praskenij boni rizaliti
proskenij trijem ispred skene, ravan krov, kulise
Paradoi boni prolazi koji flankiraju zgradu skene, vrata
3973 Epidaur, Teatar
3974,3975,3976,3977, Epidaur, Teatar
3978, Prijena, kazalite, III./II.st.pr.Kr. grafika rekonstrukcija
Inovacija: glumci u prvom planu, zgrada skene, 2 razine ( prizemlje i kat ), proscenium (
prizemni trijem sa ravnim krovom ); trajna arhitektonska scenografija u pozadini
Skena: noenje privremene scenografije ( sada u gornjoj zoni )
Kasnije vea upotreba uzdignute pozornice
3979, STADION
Sportsko borilite, na otvorenom, s gledalitem
Igre uvijek religiozne!
Stadij: mjera za duljinu ( = 600 stopa, oko 180m, olimpijski 192m)
Izduljen pravokutnik ( esto polukruni zavreci), gledalite ( uzdune stranice i pravokutni
zavreci), kasniji dodaci: kamena sjedala, ograd
Trkae staze ravne, duljine 600 stopa, sredinji stupci, startne linije
Atena, stadion (IV.st.pr.Kr. ), rekonstruiran za prvu modernu olimpijadu

3982,Olint, stambene kue, o.430.g.pr.Kr., razoren 348.g.pr.Kr.
Graevinske estice pravilne veliine, organizacija tlocrta varira
Standard: dvorite najvei element ( 1 -4 strane trijem )
Pravokutne prostorije, bez aksijalne simetrije, ANDRON glavna prostorija u kui (
blagovaonica)
3983,Olint, stambene kue, o.430.g.pr.Kr., razoren 348.g.pr.Kr.

Dvorite sjeverni trijem ( najvea visina), oltar
Andron od dvorita do vanjskog zida, u uglu ( osvjetljenje ), platforma za leajeve, pod:
odvod, mozaik
Kupaonica pod: cement, ploe, terakotna kada, odvodi (ulica)
Tehnika gradnje: zid: kamena baza + nepeena opeka ( boja trake, tuko ), drveni stupovi (
kamene baze i kapiteli), strop: drvo
3985,Prijena, stambene kue, kraj IV-III.st.pr.Kr.

Helenizam opstanak mikenskih tipova u Maloj Aziji, trijem ( predvorje, 2 stupa u antama ) +
glavna prostorija, najvea visina u kui: 6m, zabat
MEZOPOTAMIJA
404
PROSTOR
Povijesna podruja Mezopotamije
Prvo podruje na svijetu brojnost, rast i razvoj gradova
Sustav navodnjavanja o.500.g.pr.Kr.
Uruk, ( Warka ), Nipur, Ur, Babilon, Enuna
405,406
POVIJESNI PREGLED SUMER I AKAD
Sumerani, 4300. 2350.g.pr.Kr.
Najranija svjetska urbana civilizacija
Gradovi drave:
Kralj ( sredinja institucija gradske vlasti )
Hramovi ( pohrana zaliha evidecija pismo )
407
POVIJESNI PREGLED SUMER I AKAD
Akad, 2350. 2200.g.pr.Kr. ( IIII.din. Ura, 2100.-2000.g.pr.Kr. )
Novi glavni centar mezopotamske civilizacije
Sargon podruje od Perzijskog zaljeva do Mediterana
Teko uvane granice; prvi zigurati
408
POVIJESNI PREGLED STARO BABILONSKO CARSTVO
Babilon, Isin, Larsa, Mari o.2000-1500g.pr.Kr.
Nakon pada Ura Babilon i Asirija
Kralj Hamurabi ( 1792.-1750 g.pr.Kr.)
Babilon gradnja kanala i hramova, kulturni centar
1761.g.pr.Kr. Sumer
1755.g.pr.Kr. vei dio sj. Mezopotamije, asirija vazal
410,411,412,413,414
POVIJESNI PREGLED ASIRIJA
Apsolutna monarhija sa savreno organiziranom upravom
2500.g.pr.Kr. dolazak
Staro carstvo oko 1800.g.pr.Kr.
Vei dio Mezopotamije, Sirije i Male Azije, vazal Babilona
Srednje carstvo oko 1350.g.pr.Kr.-1200.g.pr.Kr.
Ponovno parametri Straog cartsva, militaristiki duh
Novo carstvo IX-VII.st.pr.Kr.
Dominantna sila Bliskog istoka, unutranja reorganizacija, ekspanzija ( Egipat, Elam)
609.g.pr.kr. pod vlast Babilona
415
POVIJESNI PREGLED NOVO BABILONSKO CARSTVO
Novo Babilonsko carstvo, 625 539.g.pr.Kr.
Propast Asirskog carstva, Babilon sredite moi ( irenje na J i SZ ), predaja Perziji
416,417,418,419,420,421,422,423,424
RELIGIJA
Oko velikih bogova prirode
Anu, bog neba
Enlil, stvoritelj i vladar zemlje, gospodar oluja
Ea gospodar voda
Naner ili Sin, bog mudrosti
arma, bog sunca
Itar, boginja ljubavi i plodnosti, zatitnica ratnika
Adad, bog atmosferskih promjena
Marduk, bog jutarnjeg sunca i vegetacije ( Babilon )
Nabu, bog prometa, trgovine i pisara
Smrt : mjesto odakle se nikad ne vraa
ivot u sadanjosti: palaa: za uivanje, hramovi: molbe bogovima za materijalni prosperitet
Sveenici: vaan imbenik u gradu ( najam zemlje, porezi)
425,426,427,428,429,430
ARHITEKTURA MEZOPOTAMIJE PRINCIPI I DETALJI
Materijal za gradnju
Opeka(dim.40x40x17 cm), obina ili klinasta, peena opeka rijetka! ( glazura)
Bitumen: vezno sredstvo ( izvrstan izolator )
Princip gradnje: luk svodovi
U velikom mjerilu s materijalom malih dimenzija
Tipine uske prostorije ( lake svoenje ) grupirane oko sredinjeg otvorenog dvorita
431
ARHITEKTURA MEZOPOTAMIJE PRINCIPI I DETALJI

Urezani svodovi u preddinastikim grobovima, o.IV.tis.pr.Kr.
432
Gudea s nacrtom hrama
Gudea kralj grada Lagaa ( 2144.-2124.g.pr.kr. )
Vei broj kipova svog lika, diorit ( za hramove Lagaa )
- Sjedea skulptura, knjiga s tlocrtom pravokutne graevine ( kontrafor/nie gradnja
opekom)
434
Glinena ploa s planom Nipura, o.1500.g.pr.kr.
Grad: organizacija drutva s podjelom rada, mjesto kulta, sredite uprave, centar trgovine,
prometno vorite, mjesto proizvodnje ( sve vea opasnost zidine )
o.3000.g.pr.Kr. Nipur najvanije politiko sredite, prvi velegrad i centar sumeranskih
drava
435,436
Plan Nipura:
1. Ime grada ( Enfilki?????)
2,3 i 6 Hramovi
5 park
7 Eufrat
9 kanal u centru
10 15 gradska vrata
437,438,439,440,441,442
Ur. Stambena etvrt, o.2000.g.pr.Kr.
Gradska etvrt u blizini Bijelog hrama, nepravilne ulice, varijacija irine, primitivna
kanalizacija (arak)
Manji hramovi ili kapele za rtvovanje i molitve
Gusta gradnja, promjenjiv oblik ( naslijeivanje, prodaja )
Kue zatvorene prema ulici ( introvertirane ) jedna uska ulazna vrata
443,444,445,446,447,448,
Ur. Stambena etvrt, o.2000.g.pr.Kr.

Prema ulici u potpunosti zatvorena
4 5 prostorija otvoreno dvorite
Dvorite
Glavna komunikacija, svjetlost,kuhinjska pe, poploeno, provedena kanalizacija, mjesto za
domainstvo i obrt
Prizemlje: ulazni predprostor, gospodarske prostorije ( kupaonica), glavna prostorija
(kasnije ) kat: borovak i spavanje
Komunikacija: galerija
449,450,451,452,
Enuna: proirena ili multiplicirana kua
Prostorije: izduljeni pravokutnici, mrane, 2 ili vie dvorita
Hram:
Identian kui s dvoritem
3 manja svetita + prostor za stanovanje sveenik, ulaz okomito na uzdunu os hrama,
bogatstvo dekora, oltari
453,454,455,456,457,458,
Uruk, bijeli hram. O.3500.-3000.g.pr.Kr.

Tlocrt i rekonstrukcija
Jedno od najstarijih svetita, hram na umjetnom breuljku ( mogue podrijetlo zigurata)
Umjetni breuljak ( v.12m od ruevina )
Nepravilni tlocrt, zakoene bone stranice, obloga opeka, kontrafori
Hram: pravokutna izduljena dvorana ( . 4,5m ) + niz manjih prostorija, svetite ( uzdignuto,
S ugao), stol za prinos darova, plohe kontrafori, kre
4 ulaza, glavni ulaz na duoj strani ( okomito na glavnu os )
Pristup: poetak JI ( dugaki potez stepenica do istone rampe )
459,
Uruk, zid dvorita obloga zida ( Muzej, berlin ) prije ili o.3000.g.pr.Kr.
Metoda oblaganja zidova ( od nepeene opeke ) stoci od keramike utisnuti u ilovau
460,461,462,463,464,465,466,
Uruk, zigurat o.2100.g.pr.Kr.

Grafika rekonstrukcija zigurat umjetna planina
3 terase ( svaka naredna manja) + svetite na vrhu ( glavni fokus kompozicije )
Tlocrtno pravokutnik, 60x42 m , v. 20m, uglovi prema stranama svijeta
Jezgra nepeena opeka, obloga peena opeka u bitumenu, zidovi ( nagib prema sreditu ):
iroki i plitki kontrafori, odvodne rupe za oborinsku vodu
Stubite: 3 kraka ( poduprijeti pravokutnom dogradnjom); krianje ulazni paviljon
Srednji krak do najvie platforme
469,471,472,473
Iali, hram boice Itar,1700.g.pr.Kr.
Velika kompleksna graevina na uzdignutoj platformi
Gl + 3 dvorita
Pravokutni tlocrt: 3 jedinice ( svetie+dvorite+ostale prostorije )
Zapadno svetite dvorite, svetite boice Itar, riznica , pristup: ulica, veliko dvorite
Pomona svetita pristup, ulica ( istono svetite), glavno dvorite
Glavni ulazi ( tornjevi )
474
Mezopotamija i susjedni prostori
1. Mezopotamija
a. Povijesni pregled
b. Principi i detalji
c. Stambena arhitektura
d. Sumer i akad
e. Babilon I
f. Asirija
g. Babilon II
2. Hetiti
b. Primjeri
3. Perzijanci
b. Karakter arhitekture
c. Primjeri
476,481
KARAKTERISTIKE ARHITEKTURE
Palae brojnije i vanije, razraeniji tlocrt, na platformi
oboga kamene ploe s reljefom, glazirane opeke
zigurati spiralno uspinjanje
482,
Aur, plan grada, srednje carstvo, XIV. I XIII.st.pr.Kr.
Religiozno i nacionalno sredite, strateki poloaj, snane utvrde - vanjski zid dograen IX
st.pr.Kr.( stambeno predgrae zatieno )
Niz hramova i palaa
483,484,486,489,490,
Aur, centar grada, eksperimenti ( razrada babilonskih prototipova)
Dvostruki hram bogova Anu i Adad zigurati blizanci povezani s hramovima
Zigurat nacionalnog boga Aura kraj XIII.st.pr.Kr. najvei u gradu
Zigurati stubite?
Hram boginje Itar prvo svetite
Sumeranska osnova: pravokutno svetite, ulaz pravokutno na glavnu os
Do XIII.st.pr.Kr. bono pomno svetite, svetite na podestu ( odvojeno od tovatelja ) prilaz
stubama
493,494,
Aur, gradski zidovi i vrata
Tornjevi pravilni razmaci, flankiraju gradska vrata
Dekoracija kameni parapet, vertikalna uljebljenja, stepenasta krunita, pravi ili slijepi
prozori
496,500,
Dur arukin ( Korsabad ), 722 705. G.pr.Kr.

Tlocrt kvadrat obrambeni vanjski zid, 7 gradskih vrata, kule ( obrana, policija, carina )
Glavna citadela: palaa kraljevog brata 8 vezir), nekoliko dravnih zgrada, hram boga nabu,
kraljevska palaa sargona
Juna citadela: titi gradska vrata ( vaan prometni pravac )
501,502,503,504,
Dur arukin kraljevska palaa
Plato v.16m ( na razini gradskog zida, s obije strane ) , dostupno irokim rampama (obrana)
Tri glavna dijela ( glavno dvorite ):
Administrativni uredi, privatni stambeni prostori, prijestola i ostale dravne dvorane (
unutranje dvorite ), hramovi
Prijestolna dvorana
49x10 m, drveni strop, dekoracija: kamene ploe s reljefima, freske, ulaz iz unutranjeg
dvorita ( okomit na glavnu os dvorane )
507,
Dur arukin, zigurat

Zigurat ( hramovi palae ), kvadratna baza, 7 razina ( 45x45m, v.45 m), svetite spiralna
rampa ( .1,8m, parapet s grudobranima)
509,
Dur arukin, ulaz u palau
Tornjevi
Dovratnici ( krilati bikovi s ljudskom glavom, v.3,8m, utjecaj hetitske arhitekture)
Nadvoj, polukruni luk ( glazirana opeka )
510,
Dur arukin, krilati bik s ulaza u prijestolnu dvoranu
Vane prostorije:
Sokl v.2-3m, reljefi realistini i precizni prikazi
Krilati bikovi s ljudskom glavom uvari mjesta, arogantni militaristiki karakter vladara
512
1. Mezopotamija
b. Principi i detalji
c. Stambena arhitektura
d. Sumer i akad
e. Babilon I
f. Asirija
g. Babilon II
2. Hetiti
b. Primjeri
3. Perzijanci
b. Karakter arhitekture
c. Primjeri
514
Babilon, plan grada, obnova 2.pol.VII.st.pr.Kr.
Nepravilni pravokutni tlocrt ( Eufrat na 2 dijela )
Dvostruki gradski zidovi tornjevi, plovni jarak, 6 glavnih gradskih vrata, glavni sjeverni
ulaz, vrata boice Itar procesijski put
Palaa 5 glavnih dvorita, - najvea prijestolan dvorana, d.zida svodovi, plohe: glazirana
opeka, SI ugao masivni zidovi, mogua lokacija viseih vrtova
Sakralni centar: hram boga Marduka, zigurat
519
Babilon, zigurat i hram boga Marduka

Sredinje mjesto na obali, Hram boga Marduka
Zigurat: tlocrt kvadrat ( 90x90m, v.90m), 6 katova ( v.35+18+4x6m) + svetite ( v.15m,
glazirana plava opeka)
Uspinjanje : 3 kraka stubita ( Mezopotamija ) spiralni ophod ( Asirija )
520,521,
Babilon, vrata boginje Itar i procesijska ulica
Gradska vrata
Dvostruki gradski zid, bavasti svod, 2x2 tornja
Obloga
Polikromna glazirana opeka, u reljefu!, stepenasto krunite
danas in situ samo originalni temelji
522,
Babilon, vrata boginje Itar, Vanjska vrata ( Muzej u Berlinu )

Bavasti svod, 2 tornja, stepenasto krunite
obloga
polikromna glazirana opeka, uti i bijeli bikovi i zmajevi, u reljefu!, na plavoj pozadini
523,
Babilon, procesijska ulica ( Muzej u Berlinu ) od vrata boice Itar do Mardukovog hrama
Glazirana reljefna opeka ( 60 lavova + 2 trake rozeta) opeka dobiva plasticitet!
525,528
POVIJESNI PREGLED
Najvea sila Bliskog istoka sred. II.tis.pr.Kr.
1640. 1380.g.pr.Kr. Staro Hetitisko kraljevstvo ( glavni grad Harua, irenje:
sj.Mezopotamija Babilon, 1531.g.pr.Kr.)
1380.-1200.g.pr.Kr. Novo Hetitsko kraljevstvo ( irenje na jug: Levant, 1258.g.pr.Kr. mir s
egiptom)
o.1200.g.pr.Kr. gradovi drave ( samostalne Hetitske dinastije )
535,
Veina spomenika XIV i XIII st.pr.Kr.

Gradske zidine, hramovi, palae
Materijal: primarno kamen, opeka, drvo
Stupovi ( kamne, jastuaste baze )
Hatua ( Boghazky): gradske zidine
Dvostruki zid ( + unutranji popreni zid), pravokutni tornjevi, vanjski nii zid ( tornjevi)
Nain gradnje:
Baza: kamen, zid: nepeena opeka, meukatna konstrukcija i krov: drvo, plohe zida blato
537,
Hatua ( Boghazky): gradska vrata
Vrata dovratnici ( kamnei monoliti ), nadvoj ( luni), tornjevi, skulpture ( najava zatitnih
skulptura Asirije )
Lavlja vrata, o.1360.g.pr.Kr.

539,
Hatua ( Boghazky): Hram I, XIV.st.pr.Kr.
Najvei i najstariji, okruen spremitima
Hram: pravokutne prostorije, centralno dvorite
540,

Svetite: asimetrino, najvea prostorija, izlazi izvan volumena graevine ( osvjetljenje ),
granit
541,
ulaz: na sredinjoj osi dvorita ( nasuprot svetitu ), vanjski i unutarnji trijem
542
1. MEZOPOTAMIJA
a. POVIJESNI PREGLED
b. PRINCIPI I DETALJI
c. STAMBENA ARHITEKTURA
d. SUMER I AKAD
e. BABILON I
f. ASIRIJA
g. BABILON II
2. HETITI
b. PRIMJERI
3. PERZIJANCI
b. KARAKTER ARHITEKTURE
c. PRIMJERI
543,544,
POVIJESNI PREGLED - PERZIJA

Kir ( 559. 529.g.pr.Kr. )
546.g.pr.Kr. Mala Azija ( grki gradovi )
539.g.pr.Kr. Babilon
Darije I ( 521. 486.g.pr.Kr. )
Osniva carstva ( Ind: Trakija i Makedonija )
Od 494.g.pr.Kr. pobuna grkih gradova
( 491.g.pr.Kr. kaznena ekspedicija: bitka na Maratonskom polju)
Kserkses ( 486. 465.g.pr.Kr. )
Grka - bezuspjeno
330.g.pr.Kr. Aleksandar Veliki
547,548,549,550,551,
KARAKTER ARHITEKTURE
Arhitektura stupova:
Stupovi vitki drveni stropovi (prostori velikih dimenzija, kvadratnog tlocrta )
Dvorite kao sredinji element ne postoji
Eklekticizam:
posuivanje + razrada tradicionalnih tipova
Mezopotamija ( terase, skulpture monstruma, ploe s reljefima, glazirane opeke ),
Egipat (nadvoj vrata i prozora, hipostilna dvorana), Grci ( dekorativna elegancija plastike )
+ veliko mjerilo, bogatsvo materijala, oblika i boja
palaa:
najkarakteristinija gradnja, velika dvorana za audijencije ( Apadana ), kvadratni tlocrt,
stupovi ( visine do 15 donjih promjera )
arhitektonska osnova visoka i lagana kontrast masivnosti Mezopotamije
552,553,554,
Perzijski stup
Kapitel :
Impostni blok ( 2 prednja dijela bika, ovjeka bika, zmaja )
Direktno na: trup stupa
kapitel ( egipat, zvonasti kapitel: palmino lie )
element s volutama
Trup:
Jonske kanelure ( posudba maloazijski grci)
Drvo, obloga glinom, bojane
Baza :
( posudba Grci, Egipani )
555,
Shematski prikaz perzijske konstrukcije
stropna greda utor impostnog bloka
556,558,559,
Darijev grob, Nak-e Rustam kod Persepolisa, 485.g.pr.Kr.

4 kraljevske grobnice u stijeni
Proelje (. 18,3m)
- Juno proelje Darijeve palae
4 stupa impostni blok par bikova
Sredinji ulaz egipatski nadvoj
Zona iznad vijenca 2 reda figura, mrtvi kralj oltar s vatrom
560,
Persepolis, palaa ( 518. 460.g.pr.Kr.)
Zapoeo Darije I, zavrio Kserkses
562,564,565,566,
Zapoeo Darije I, zavrio Kserkses I
1. ULAZNO STUBITE ( SZ prilaz, .6,7 m, blag uspon )
2. ULAZNI PAVILJONI kvadratni tlocrt, 4 stupa, 3 portala ( bikovi ), zidovi od opeke
( obloga polikrom.opeka)
3. APADANA ( Darije I ) platforma v. 3m, 2 stubita, dvorana za audijencije
( 60x60m, 10000 ljudi, kvadratni tlocrt ), 36 stupova, r.90m, drveni strop, 3 trijema (
dvostruki red stupova), 4 ugaona tornja ( straarnice )
567-570
Zapoeo Darije I, zavrio Kserkses I
4. PALAA KSERKSESA
5. TRIPILON
6. RIZNICA
7. KSERKSESOVA PRIJESTOLNA DVORANA DVORANA 100 STUPOVA
- prijestolna dvorana ( 68x68m, v.11,3m), 10x10 stupova, drveni strop,
dvostruki zid ( d.3,4m, servisni prolazi )
- ulazni trijem dvostruki red stupova ( 2x16), 2 vrata, 2 tornja 2 kamena bika
572
Persepolis, palaa, Apadana, u pozadini dvorana sto stupova
573
Kirova grobnica, Vi.st.pr.Kr.
Pravokutni sarkofag ( 3,2 x 2,3 m, vapnenac ), platforma, kameni blokovi: precizan rez, fina
obrada, klinovi od olova i eljeza
575,576,577,
1. MEZOPOTAMIJA
D. SUMER I AKAD
Kua ( palaa )
Hram ( 2 vrste: zigurat visoko mjesto, hram kua boanstva )
E. BABILON I
F. ASIRIJA
Palae, razrjeeniji tolcrti, na platformi, zigurat spirala, kamene ploe s reljefom
G. BABILON II
Sinteza motiva Mezopotamije i Asirije, glazirana opeka reljefnost!
Babilon - najvelianstveniji grad svoga vremena
578,
2. HETITI
Gradske zidine, palae, hramovi: primarno arhitektura kamena ( gornji dijelovi: opeka, drvo )
Gradski zid: dvostruki s tornjevima, vanjski nii zid
Gradska vrata: monolitni dovratnici ( skulpture ), luni nadvoj, flankirana tornjevima
3. PERZIJANCI
Arhitektura stupova, dvorite kao sredinji element ne postoji
Eklekticizam: posuivanje + razrada tradicionalnih graevnih tipova
Palae: najvea i najkarakteristinija gradnja, velika dvorana za audijencije ( Apadana )
RIM i
4231
POVIJEST ARHITEKTURE
Rimska arhitektura
Uvod, arhitektonske konstrukcije, principi
4232
UVOD: ZNAENJE I KARAKTERISTIKE RIMSKE CIVILIZACIJE
- Rimsko se carstvo prostiralo od Britanije do Mauretanije, od Iberije do Mezopotamije.
Stanovnitvo gradova kozmopolitsko
- Naslijee velikih civilizacija pretklasinog doba, pa grke i helenistike civilizacije
preko Rima je ugraeno u temelje zapadne civilizacije
- Rimljani su bili izvrsni organizatori ( drava, vojska, pravo ) ali kulturu su preuzeli od
Grka
4233
UVOD: OSNOVNE ZNAAJKE RIMSKE ARHITEKTURE
- Utjecaj Etrurije ( od poetka ) i grke ( od III.st.pr.Kr. ) na rimsku arhitekturu
- Kompleksno drutvo bogatstvo tipova arhitekture!
Tek u XIX stoljeu ponovno tako kompleksno drutvo i odgovarajue bogatsvo
arhitektonskih tipova!
Predavanja: tipoloki pregled
- Bitni doprinos Rima: oblikovanje unutranjih prostora ( plasticitet, prostor )
4235,4236,
UVOD: ZNAENJE RIMSKE ARHITEKTURE U POVIJESTI ARHITEKTURE
Do druge polovice XVIII.st. uzor za zapadnu civilizaciju
(renesansa ! ), a grka arhitektura bila nepoznata
Od druge polovice XVIII.st. postupno otkrivanje grke arhitekture i umjetnosti (
Winckelman, publiciranje grke arhitekture )
Od tada rimska arhitektura ocjenjivana po kriterijima grke umjetnosti: cjenila se rimska

vjetina graenja i rimska inenjerska arhitektura
Sebastiano Serlio ( 1475. 1554. ) LArchitettura ( 1537.-75.)
Definira te ilustrira 5 rimskih redova utjecaj na teoriju arhitekture + praksu ( ilustracije )
4237
UVOD: RAZVOJ RIMSKE ARHITEKTURE od II.st.pr.Kr. do IV.st.
1. Doba republike
2. Klasino doba
- Augustovo doba
- Vrhunac od Nerona do hadriana
- Kontinuitet do poetka IV.st.
3. IV.stoljee od Konstantina
- Tradicija i nova arhitektura kranstva
4239
POVIJESNI PREGLED
LEGENDARNI OSNUTAK GRADA 753.g.pr.Kr.
KRALJEVI ( 750 510 g.pr.Kr. )
Rimska mitologija
Romul prvi od sedam rimskih kraljeva ( 753. 715.g.pr.Kr.)
Rim
Drutveni, kulturni i gospodarski uspon
Graanstvo: patriciji i plebejci
Servije Tulije ( 578. 534. g.pr.Kr.)
Reforma drutvenog ustroja
- Skuptina plebejaca i patricija ( imovinsko stanje )
Rim: vodea uloga u pokrajini Lacij; iri se na okolne breuljke, zidine
Tarkvinije II. Oholi ( 534.-509.g.pr.Kr. )
Protjera iz Rima osnovana republika
4240
POVIJESNI PREGLED: REPUBLIKA 510. 31.g.pr.Kr.
Izravni utjecaj Grka od kraja IV.st.
Punski ratovi ( 264. 146.g.pr.Kr.)
Grka postaje rimska provinscija 146.g.pr.Kr.
Cezar ( 49.-44.g.pr.Kr.)
Podjela vlasti ( anuitet, kolegijalnost, veto )
Senat, savjetuju magistrate, potvruju narodne odluke
Magistrat ( konzuli, praetori ( presude u legalnim pravnim konfliktima), cenzori ( moralne i
materijalne investicije ), curulian aediles ( nadzor policije, trgovanja, festivala, brige o
hramovima ), quaestori ( briga o javnim financijama)
Narodna skuptina ( svi rimski graani okupljeni na izglasavanje zakona, izbor magistrata i
suenja )
4241
POVIJESNI PREGLED: CARSTVO - PRINCIPAT
Principat Princeps senatus: prvak Senata prvi meu jednakima ( formalno ranije
republikanske institucije,
Car = senator i prvi graanin, uiva najvii autoritet te specijalna ovlatenja
Julijsko Klaudijska dinastija
August ( 31.g.pr.Kr. 14. Poslije Kr. ), jedan od najveih rimskih careva
Privodi kraju 100 graanskih ratova; razvoj i prosperitet; temelji rimskom carstvu
4242
Julijsko Klaudijska dinastija ( 31.g.pr.Kr. 69. )
Tiberije ( 14 37 )
Kaligula ( 79 81 )
monarhiju
Kranstvo
Klaudije ( 41 54 )
Trakiju
Neron ( 54 68 )
pravo izbora dunosnika s Narodne skuptine na Senat

vea prava Narodnoj skuptini, ali principat u helenistiko-orijentalnu
vjernost vojnika nagrauje novcem, vraa principat, osvaja Britaniju,
carevo ludilo
4243
Adoptirani carevi ( 96. 180. )
Trajan ( 98. 117.)
Optimus, najvei teritorijalni opseg i mo carstva
Hadrijan ( 117. 138. )
mirovni dogovori sa Partima, obrambeni zid
(Engleska,Rajna,Dunav)
Duga putovanja nadzor administracije carstva
Marko Aurelije(161.180.) dvojni principat ( vlada zajedno sa bratom), filozof, uspjean
ratnik
4244
Dinastija Severa ( 193. 235. )
Septimije Sever ( 193. 211.)
panonske legije car; fiktivno adoptiran
( sin Marka Aurelija )
Reforma vojske ( militia), umanjuje mo Senata
(- Carski savjet )
Karakala ( 211. 217. )
svi slobodni stanovnici provinscija rimsko
dravljanstvo ( graansko pravo )
4245
Vojnici - carevi ( od 235. )
Kriza antikog svijeta posljedica, carstvo dinastije Sasanida ( o. 230. 637. ) najjai i
najopasniji neprijatelj carevi, dokazani ( iskusni ) generali
Aurelijan ( 270 275 ) obnovio Rimsko carstvo u njegovom prijanjem opsegu ( sruio
Palmirsko i Galsko carstvo )
4247
POVIJESNI PREGLED: CARSTVO - DOMINAT
Dioklecijan i tetrarhija:
2 augusta i 2 cezara na 20 godina
4 prefekture
4250
Konstantin: vlada zapadom od 312.g.; Carstvom od 324. 337.g.
Milanski edikt : legalizira kranstvo 313.g.
Bazilike u Rimu, jeruzalemu, Betlehemu, Carigradu
Osniva Novi rim: Konstantinopolis ( Carigrad ) 330.g.
4252
Teodozije:
vlada istokom od 379.g.; Carstvom od 394. 395.g.
Kranstvo dravna vjera ( zabrana poganskih ) 391.g.
Teodozije umire pa definitivna podjela carstva 395.g.
4253
Zapad:
rezidencija Ravenna o.402.g. ( umjesto Milana )
Propadanje kroz V.st. ( formalno ukinuto zapadno carstvo 476.g.)
2.pol.IV.st. provale Huna, Vizigoti prvi unutar granica carstva ( pljaka Rima 410.g.)
Odoakar voa Germanskih planenika svrgnuo je posljednjeg rimskog cara
4254
Rimska arhitektura
1.
2.
3.
4.
4257
UVOD
POVIJESNI PREGLED
ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE
PRINCIPI
RIMSKE ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE: INENJERSKA ARHITEKTURA:

CESTE
Razgranata strateka mrea cesta
( o.150.000 km, veza s novim teritorijem, trgovina i obrana )
Ceste:
Slijede konfiguraciju terena: 5-7m ( esto s obije strane kolnika pjeake staze 2-3m)
4 sloja, dubina 1-2m
( 1. Veliki komadi kamena+glina, 2. Drobljeni kamen, 3. Cigla, pijesak,kre, 4. Nabit
ljunak/kamene ploe )
Via Appia Antica, zapoeta 312.g.pr.Kr. : Rim Capua Brindisi
4258
MOSTOVI
Napredak u tehnici gradnje svodova gradnja kamneih lunih mostova
Glavne karakteristike:
Luk: dominantan element, oblik polukruga ( ponekad protulukovi); uspon kolnika prema
sreditu:
Stupci nisu naglaeni ( valobrani ); rasteretni luni otvori ( smanjenje pritiska)
Pons Fabricius, Rim 62.g.pr.Kr.
2 geometrijski savrena polukruna luka ( raspon 24.5 m )
Protulukovi puni krug ( stabilnost konstrukcije)
4259

AKVEDUKTI
Pont-du-Gard, Provence: most i akvedukt, 20.-16.g.pr.Kr. ( 49km, d.275m, v.49m,
pad 0,3-0,4%)
donji niz 6 lukova ( v.20m, . 16 21,5m), most; otvor iznad rjenog korita irok
srednji niz arkada 11 lukova, usklaeni s donjim nizom
gornji niz kanal za vodu 35 lukova ( v.1,75m, .1,20m)
4260
AKVEDUKTI
Pont-du-Gard
Konzolni kameni blokovi ( nosai oplate, ostavljeni za popravke, ralanjuju plohu )
Zie arkada: precizno rezani klesanci; kanal za vodu; opeke, obloga vodootpornim mortom
4261

LUKOVI, SVODOVI, KUPOLE
Inenjerski vjeto koriste luk, svod i kupolu
( nezamislive konstrukcije, velika mjerila )
Luk ( kamen )
Klinasto oblikovani kameni komadsi u polkrunoj formi
Privremena drvena oplata, usavravanje tehnike rezanja kamena
Klesanci: klinasti oblik, radijalne reke, stepenasto uvlaenje u zid, zaglavni kamen, ukrasni
polukruni profil
Rimljani usavravaju tehniku rezanja kamenja te meusobno usklauju tok tankih reki i oblik
klesanca
4262
svod dubina luka prelazi njegov raspon
upotreba: natkrivanje veih prostora, irokih raspona, ogromna teina masivni nosai
Rim, Maksencijeva bazilika
4263

Kupola luk zarotiran oko svoje sredinje osi
Luk, svod i kupola prelaze iz uporabne u reprezentativnu arhitekturu
Gradnja kamenom: kupo, kvalificirani radnici
Novi, uinkovitiji materijal BETON
4264,4265,4266, 4267,4268,4269,
MATERIJALI
Tradicionalni materijali
kameni klesanci ( opus quadratum)
nepeena opeka ( opus latericium )

beton ( opus caementicium)
od III ili 1.pol.II.st.pr.Kr. neobraeni kamen u mortu od vapna, pijeska i pozzolane (

vulkanski pijesak )
komadi kamena - agregat i oplata
opus incertum od II.st.pr.Kr.
betonski zid: betonska jezgra grubo oblikovani nepravilno postavljeni komadi kamena
razliitih veliina
opus reticulatum od I.st.pr.Kr.
rafinirana tehnika opus incertum

betonska jezgra + etvrtasti komadi kamena ( ponekad piramide ) dijagonalno postavljeni,
pravilniji raster na plohi
serijska produkcija elemenata niskokvalificirani radnici
opus testaceum ( peena opeka ) od I.st.
Betonska jezgra + cijeli ili lomljeni trokutasti oblici opeke

opus mixtum, opus listatum nakon I I.st.
Betonska jezgra + izmjena opus reticulatum, redovi tufa ( mixtum ) redovi opeke ( listatum)
nivelacija
opus spicatum, uzorak riblja kost ( opeka na podu )
4270
Opus incertum - Pompeji, amfiteatar
4270
Opus incertum
Opus reticulatum
Pompeji, stambena kua
4272,4273
Opus reticulatum , Tivoli, Vila Hadriana
4274,4275
Opus testaceum , Ostia, hram
4276
Opus listatum, Pompeji, stambena kua
4277
Opus reticulatum, Herkulan,pregradni zid na I.katu-rotilj od drveta
4278
Opus listatum,Split, Dioklecijanova palaa, Vestibul
4280
PREDFABRIKACIJA
Gigantski graevinski zahvati predfabrikacija
Reorganizacija sustava opskrbe mramorom
Manji broj kamenoloma ( u vlasnitvu drave, uz plovne putove )
Kamenolomi: sustavna masivna proizvodnja blokova ( za gradnju vel.el. ili rezanje ploe,
stupova standardizacija dimenzija )
Skladitenje, nakon narudbe konana finalizacija
4282
PREDFABRIKACIJA
- reprezentativni materijali s cijelog podruja carstva
Protiron Dioklecijanove palae, Split: sijenit ( crveni granit )
4283
PREDFABRIKACIJA
- proizvodnja za trite, standardne dimenzije stupova
Rim, Panteon 40 rim.stopa o.12m
XVII.st. stupovi trijema ( 3. Ist) nadomjeteni stupovima termi Severa Aleksandra
4284
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: TEORIJA ARHITEKTURE
Vitruvije ( 27 23 st.pr.Kr. ) : Deset knjiga o arhitekturi
Prvo sauvano terijsko djelo ( jedino iz klasine antike )
Posveeno arhitekturi, najutjecajnija arhitektonska knjiga ikad napisana
Osnovni principi arhitekture prema Vitruviju:
red
raspored
euritmija
proporcija
podesnost
ekonomija
najpotpuniji antiki popis ( ali termini vieznani, pojmovi nejasni, definicije mutne: vrlo
sline definicije za red, euritmiju i proporciju )
4285
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: METODA PROJEKTIRANJA
Vitruvije ( 27 23 st.pr.Kr. ) : Deset knjiga o arhitekturi
Gotovi recepti kako projektirati:
Jonski i dorski hram; korintski kapitel i stup naglasak na vanost proporcija
Arhitekt: talentiran, sklon uenju
( uz pojam pravilo pojmovi promiljanje, zamisao ( elementi procesa arhitektonskog
projektiranja )
Prilagodba parvila u svrhu lijepog izgleda i ugodnog uinka
Pravila u graditeljstvu:
vrstoa (firmitas ), korisnost ( utilitas), ljepota ( venustas)
4286
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: RIMSKI REDOVI: NOVI OBLICI
RIMSKI DORSKI RED
Stup baza, trup stupa ( vitkije proporcije sa ili bez kanelura), kapitel ( hipotrahelij, ehinus,
abakus:dekor)
napust (1/8 v.reda), arhitrav ( 2 fascije), friz ( bez ugaonih triflifa polumetopa), streha:
mutuli + dekoracija, identini interkolumnij
4287
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: RIMSKI REDOVI: KOMPOZITNI KAPITEL
Kompozitni kapitel
8 volutni jonski kapitel + 2 reda akantusovih listova korintskog kapitela
Slinost s korintskim redom, od XVI st. Kompozitni red
4288,4289
KOMPOZITNI KAPITEL
( Salona, Manastirine)
Rim, Karakaline terme
4290
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: RIMSKI REDOVI: FIGURATIVNI KAPITEL
Rim, Karakaline terme
4291
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: NOVA INTERPRETACIJA KALSINE
ARHITEKTURE
1. KOMBINACIJA ZIDA I REDA
Utjecajem helenizma, kombinacija:
Mase zida s lunim otvorima
Apliciranih stupova s gredama ( nisu u vezi s unutranjom konstrukcijom)
Konstruktivna monumentalnost
Tabularij, 78.g.pr.Kr.
Jedan od prvih primjera
Proelje: stupci arkade+dorski polustupovi (presjecaju vijenac imposta, degeneracija kapitela)
napust ( mala visina, bez triglifa i ost.)
monumentalnost arhitektura za dravnu reprezentaciju
4292
ARHITEKTURE
1. KOMBINACIJA ZIDA I REDA
Rim, Flavijski amfiteatar 80.g. Jae stapanje heterogenih elemenata
Optiko rastereivanje mase zida s lunim otvorima trokatni niz polustupova, reetka
horizontala i vertikala vitkih oblika
Elementi vanjske ralambe povezani sa strukturom unutranjosti ( vrh kapitela=peta svoda u

unutranjosti), klasini redovi stupova ( dorski, jonski, korintski) prilagoeni novoj funkciji
bez detalja ( zadran samo oblik kapitela )
4293
ARHITEKTURE
2. STUP+NAPUST DEKORATIVNA INTERPRETACIJA
Rim, Nervin forum, I.st. kolonada ispred zida
Kanon klasinih redova slabi: reprezentativno dekorativna ralamba zida ( neovisno o
nosivoj konstrukciji)
Elementi ralambe:stupovi, polustupovi, pilastri ( na kombiniranim bazama i postoljima)
vijenci, dijelovi napusta
Ralanjivanje proelja i prostora = lana arhitektura ( kulisa, plasticitet)
4294
ARHITEKTURE
2. STUP+NAPUST DEKORATIVNA INTERPRETACIJA
Ostia, skladite ita, portal
Edikula: arhitektonski okvir oko otvora vrata, prozora i nia, sastoji se od dva polustupa ili
pilastra koji nose napust sa zabatom
4295
ARHITEKTURE
3. RED I RUSTIKA
Rim, Porta Maggiore, 52.g. namjerni manirizam a nedovreni posao, kasnije inspirira
arhitekte renesanse
4296
PRINCIPI RIMSKE ARHITEKTURE: NOVA INTERPRETACIJA PROSTORA
Trodimanzionalni prostor +masa zida
Oblikovanje prostora
Sloen, razvedenog oblika, svodovi (bavasti, krini, kupola )
Od Nerona do Hadrijana ( vila Hadriana, Panteon)
4297
Rimska arhitektura
3. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE
A.
INENJERSKA ARHITEKTURA
B.
ELEMENTI: LUK,SVOD,KUPOLA
C.
MATERIJALI ( OPUS CAEMENTICUM )
D.
PREDFABRIKACIJA
4298
Rimska arhitektura
4. PRINCIPI
A.
TEORIJA red, raspored, euritmija, proporcija, podesnost, ekonomija
B.
METODA PROJEKTIRANJA
Pravila u graditeljstvu: vrstoa(firmitas), korisnost (utilitas),
ljepota ( venustas)
C.
RIMSKI REDOVI
D.
NOVA INTERPRETACIJA KLASINE ARHITEKTURE
E.
NOVA INTERPRETACIJA PROSTORA
RIM ii
4350
RIMSKA ARHITEKTURA Rimska arhitektura 2/4

Sakralna arhitektura
4350
RIMSKI HRAM
Kombinacija grkog i etrurskog hrama
Uvijek usmjeren prema forumu
( sastavni dio arhitektonski oblikovanog pretprostora)
Najei tip
Pseudoperipter
Povremeno tolos: monopter/peripter
Karakteristini elementi:
Visoki podij
Stube flankirane masivnim istacima zida
Duboki trijem ( tetrastil - +1 boni stup)
( heksastil - +2 bona stupa)
Jednostavna cela
Stupovni redovi
Razdoblje Republike: sva 3 grka reda ( dorski vitkije proporcije )
Razdoblje Carstva: ne koriste se dorski, toskanski, jonski rijetko, korintski
Kasnije, razdoblje Carstva:
Kombinirani tipovi, kolosalne dimenzije
Proelja 8 ili 10 stupova
Cela apsida, bavasti svsod; slijepa arhitektura zidova ( plasticitet )
4356
ETRURSKI TIP: Rim, hram Jupitra na Kapitolu, ( posveen 500.g.pr.Kr.)
tlocrt
najvei etrurski poznati hram
hram podij ( 62,3x53,3 7:6, v.4m )
3 cele ( meusobno odijeljene zidovima)
Prostrano predvorje:
Glavni trijem
2 bona trijema ( 3 stupa )
Stranji zid: krila prate irinu bonih trijemova
4357
ETRURSKI TIP: Rim, hram Jupitra na Kapitolu, ( posveen 500.g.pr.Kr.) maketa
krovite: drvene grede, strmo, duboka streha
toskanski stup: drveni, vitki i glatki
etrursko rimski karakter: 3 cele. Prostrano predvorje, krovna konstrukcija i obilna dekoracija,
stijenjene proporcije
4358
Rim, Forum Boarium, tzv. hram Fortune Virilis, 2.pol.II.st..pr.Kr.
Jedini ( dobro ) sauvan hram iz (kasno ) republikanskog razdoblja
Reinterpretacija heleniziranog oblika, jonski red zamijenjen dorskim redom
najraniji poznati pseudoperipter
podij sa prilaznim stubama na strani ulaza
(duboki) trijem ( 1/3 ukupne duljine, tetrastil, 4x2 bona)
Cela ( polustupovi)
Jonski stupovni red polustupovi uz zid cele
4358
Stapanje starosjedilakih i grkih elemenata: orijentacija prema naprijed, podij, konstrukcija +
reinterpretacija (a) oblika i (b) proporcija
4358
Razliiti materijali za pojedine elemente:
Podij beton obloen travertinom

Slobodnostojei stupovi, 4 uglovna stupa, sve baze i kapiteli, napust trijema travertin
Stupovi i vijenac obloeni tukom
4373
Nimes, tzv. Maison Carree, izmeu 12.g.pr.Kr. i 2.g.
Jedan od najbolje ouvanih rimskih hramova augustovskog klasicizma ( izvrsno ouvano proelje,
korintski stupovi)
Pseudoperipter ( u provinciji simbol rimske vlasti )
4377
Pseudoperipter
Visoki podij sa prilaznim stubama na strani ulaza, duboki trijem, prostrana cela
Korintski stupovni red

Red plitkih korintskih stupova, stapa se sa bonim i stranjim zidom cele dekorativna uloga
Pravokutni tlocrt ( 1:2 ) grki uzor
Proelje heksastil ( ukupno 6x3 bona slobodnostojea stupa )
4377

Korintski kapiteli, bogati napust i rana inaica vijenca sa zavijutcima graditelji iz Rima.
Bogato izrezbareni kapiteli: rani primjer trake sa liem na abakusu
Friz: niz bogatih zavijutaka, na proelju ploha vijenca glatka ( bronana slova )
Niz konzola: ( rani tip, vee zaobljeno napupenje je prema van, dekoracija jednostavna )
Arhitrav: 3 fascije, ukrasne trake
Lezbijska kima: friz + zuborez, lokalni vapnenac
4380
Pula, Hram Augusta i Rome, izmeu 2. i 14.g.
Hrvatska: esti jednostavni tipovi prostila, bogata dekoracija i visina monumentalnost
Hram Augusta i Rome
Klasina varijanta, rane rimske transformacije helenistikog uzora, suzdrana otmjenost i harmonina
kompozicija
Posebna vrijednost: kvaliteta arhitektonske dekoracije, jedan od kvalitetnijih primjera arhitekture

ranog Rimskog Carstva
4381
Pula, Hram Augusta i Rome, izmeu 2. i 14.g.
Augustov hram dio arhitektonskog sklopa hramova
Sjeverna strana foruma ( sred.I.st.pr.Kr.) Kapitolij
Kraj I.st.pr.Kr. izgradnja novog foruma, prvotni kapitolijski hram + 2 korintska prostila ( duboki
trijem, Vitruvije proporcije )
4384
Pula, Hram Augusta i Rome, izmeu 2. i 14.g. arhitektonski snimak
Tetrastilnio prostil ( 8,5x17,7m, v.13,2m)

Pravokutni podij sa prilaznim stubama na strani ulaza ( profilirani vijenci)
Duboki trijem ( 4x2 bona stupa 2 polja dubok): korintski stupovi (v.8,36m), antika baza, trupovi
polirani mramor, kapitel klasini korintski
Predvorje(ante) + cela odnos trijema i cele iznosi 3:5 ( uglovi cele ojaani kaneliranim korintskim
pilastrima)
Fini detalji kapitela+bogato dekorirani friz ( reljefni vegetabilni ukrasi: akantusove vitice ispod
konzola) slino kao i kod hrama Maison Carree
4388
Pula, Hram Augusta i Rome, izmeu 2. i 14.g. fotografija, kraj XIX st.
Hram odlino sauvan ali brojni tragovi najrazliitijih intervencija, prenamjena i dogaanja ( tijekom
dva tisuljea)
Impresionirani brojni umjetnici, arhitekti, putopisci ( dragocjeni tlocrti, detaljne rekonstrukcije, nacrti
i grafike)
Originalnu kultnu ulogu gubi tijekom IV.st. ( ranokranksa crkva)
Poetkom XVII.st. ruevan
Sredinom XVIII.st. obnovljen zapadni zid lomljenac u buci
1802.g. u hramu utemeljena zbirka arheolokih spomenika prerasta u pravi lapidarij
4391
Narona ( Vid kod metkovia), Augusteum, o.10.g.pr.Kr.
Sauvana unutranjost hrama
Najbrojnija skupina rimskih carskih kipova iz I.st.
Uz zapadni dio antikog foruma
Prostil (10,5x16,5m), duboki trijem, plitki pronaos, prostrana cela
Proelje tetrasti ( ukupno 4x2 bona slobodnostojea stupa 2 polja, duboki trijem )
Ante cele, uglovni bridovi ojaani pilastrima
4393
Narona ( Vid kod Metkovia), Augusteum, o.10.g.pr.Kr.

2007. na mjestu nekadanjeg foruma otvoren arheoloki muzej Narona, prvi u Hrvatskoj izgraen na
samom nalazitu ( in situ )
4393
Rim, Augustov forum, Hram Marsa Ultora 2.g.pr.Kr.
Arhitektonski ikonografski vrhunac Augustovog doprinosa Rimu Augustov forum i hram Marsa
Ultora
Augustovo doba: stapanje starisjedilakih talijanskih ideja, materijala i naina rada sa uvoznim,
helenistikim, nasljedstvo ideja i nedovrenih graevina Cezara: mramor kao esencijalni dio
monumentalnih graevina, razvoj rimskog betona, materijala za sve svrhe
Hram: u glavnoj osi foruma, ulazi u prostor i njime dominira

Forum: trijemovi+par polukrunih dvorita ( poprena os!, efektno rastvaranje foruma, dodatni javni
prostor )
Modificirani peripter helenizirani detalji + rimski koncept hrama: podij sa prilaznim stubama na
strani ulaza; duboki ulazni trijem ( oktostil, 8x3 bona ); boni trijemovi, celu
Cela hrama gotovo kvadratna, apsida ( polukupola, rani primjer u graevini hrama, trobrodna, 2
kolonade koje flankiraju sredinji brod )
4400
Koncept foruma, tlocrt i namjena te tehnike gradnje zidova rimski
Izvanredni klesarski detalji grki
Atika iznad vijenca kolonada trijemova povie vijenca
Atika: u antikoj arhitekturi, onizak zid iznad proelja zgrade ili krovnog vijenca; svrha prekriti
krovite. Bitan element na greevinama rimskog graditeljstva ( na gradskim vratima, slavolucima)
Atikom se naziva i posljednji, nii kat iznad glavnog vijenca na palaama
Atika: kvalitetni grki klesarski detalji karijatide i medaljoni sa ljudskim glavama
4400
Novitet razdoblja: veliko mjerilo, bogatsavo materijala, vrhunska kvaliteta izrade detalja ( grki
majstori )
Podij hrama pl.travertina, zidovi kameni klesanci s mramornim trakama, korintski stupovi ( v.17,5m)
mramor
Stranji zid ( v.35m ): zatita od poara, dijeli javno od stambenog
Stranji zid foruma, dijelovi krunih zidova polukrunih dvorita, podij i stube hrama te stupovi:
August zatekao Rim grad u opeci, a ostavio ga kao grad u mramoru )
4405,4407
Baalbek ( Libanon ), hramovi Jupitra i Baka
Svetite: sakralni forum, helenistiki uzori trijemovi, hram Jupitra dominira, naglaena os
Istok: velike dimenzije ( jonsko maloazijski uzori ili demonstracija moi Rima), razrada klasinih
redova
Kronologija: hram Jupitra I.st., veliko dvorite svetita II.st., propilon i heksagonalno predvorje
III.st.
Veliko dvorite, II.st. ( 97x86) na ostacima svetog brda; na kraju nasuprot ulazu u hram; vea oltara, 3
dvobrodna trijema ( korintski nekanelirani stupovi ) ritam pravokutnih i polukrunih eksedra ,
plasticitet ploha
Eksedra: (1) polukruno, ili pravokutno, uputeni prostor ( za odmor), esto vanjski element, s
mjestom za sjedenje ( debate ili razgovori); (2) veliko polukruno zdanje sa kamneim klupama uz zid,
ponekad natkriveno sa polukupolom, esto postavljeno u osi veeg prostora
Predvorje sa heksagonalnim dvoritem, III.st.
Dvobrodni trijemovi, isti princip oblikovanja kao veliko dvorite, manje proporcije ( potencira
proporcije velikog dvorita)
4408 Baalbek ( Libanon ), hramovi Jupitra i Baka

Monumentalni propilon, ( percepcija = mona utvrda ), III.st
Trijem flankiran tornjevima ( baza korintski red, jonski red zabat ), 3 ulaza, trijem 12 korintskih
stupova ( pijedestal ); iri od predvorja, sirijski zabat
Hram Jupitra ( sred. I.st.)

Pseudodipter, dekastil ( 10x19 korintskih stupova trijema, v.19,9m), velike dimenzije, podij ( v.13,5m)
sa prilaznim stubama; duboki trijem, predvorje; cela
4410 Baalbek ( Libanon ), hram Baka, sred.II.st.

Manji od hrama Jupitera, iz razdoblja rimskog baroka ( nakon Augustovog klasinog razdoblja),
dobro sauvana unutranjost cele rimskog hrama ( bogatsvo razraenih detalja, visoki plasticitet),
peripter: podij ( prilazne stube na strani ulaza ); duboki trijem ( 2 reda x 8 korintskih stupova ),
pravokutno predvorje; prostrana cela
4413 Baalbek ( Libanon ), hram Baka, sred.II.st.

Tendencija minimalizacije mase zida
Zid cele hrama: pilastri+korintski polustupovi ( kontinuirani napust lom) niz luno svoenih nia, niz
edikula ( trokutasti zabat )
Aditon kreativno povezan sa zidom cele izduljen, boni pilastar
Ploha pilastra= dekoracija zida cele razmak
Nia i edikula = visina napusta aditona
4418
Rim, Forum Boarium: tzv.hram Veste, prva pol.I.st.pr.Kr.
isto grki tip hrama ( grki graditelji, grki materijal), najstariji sauvani rimski hram u mramoru
Tolos peripter- stereobat, cela, ophodni trijem
Trijem 20 korintskih stupova ( v.10,5m, atika baza, kapitel predloci iz Atene i grki majstori)
Pentelski mramor iz atene ( samo je jezgra stereobata od tufa), elementi sastavljani i dovravani in
situ
Nakon poplave Tibra u Augustovo doba polovica stupova carrara mramor, nisu sauvani elementi
originalnog krova
4420 Tivoli (Tibur), tzv.hram Veste, prva pol.I.st.pr.Kr.

Jedna od najpopularnijih graevina antike ( Palladio)
Grki tip tolosa periptera + inovacije: betonski zid cele ( lokalna tehnika gradnje ), podij ( umjesto
stereobata), reinterpretacija korintskog reda
Slikovita lokacija, povie kaskada rijeke umjetna terasa
Hram: kruni podij ( stube u osi ), kruna cela, kruni trijem ( 18 korintskih stupova, v.7m 10.5 DP;
jonske kanelure, atika baza)
4421 Tivoli (Tibur), tzv.hram Veste, prva pol.I.st.pr.Kr.
Korintski kapiteli razlika od standarda: istaknut esterolisni cvijet na svakoj stranici, dijagonalne
spirale neovisne od akantusovih listova
Jonski napust friz sa glavama volova + girlande
Travertin obloga podija, zida cele, stupovi, okviri prozora i vrata cijeli hram obloen tukom
4424 Palestrina ( Praeneste )
Jedan od najmatovitijih kompleksa antike, najava scenskih efekata i betonskih svodova

Terasasto svetite impresivno mjerilo, koncept i dominacija elemenata konstrukcije, ogromni
arhitektonski zahvat na padini
Pitanje datacije: sred.II.st.pr.Kr./o.80.g.pr.Kr.

U oba sluaja napredni arhitektonski izriaj ( kompozicija, virtuoazna izvedba, kvalitetnidetalji ), uvid
u princip kasnijeg rimskog oblikovanja ( postupno otkrivanje i oekivanje sa vizualnim iznenaenjima
)
4426 Palestrina ( Praeneste ), Hram Fortune
Svetite, dvije glavne grupe graevina, ista orijentacija i glavna sredinja os:
1. Area sacra u podnoju brda ( tripartitni kompleks, poprena bazilika, flankirana gradskom
riznicom i dvorom sa ..)
2. Terasasti kompleks
Terasasto svetite os sjever jug, integrirano u okoli, savrena simetrija ( izuzev mali monopter )
I. III. Terasa
Kolosalna stepenasta baza svetita
2x par simetrinih rampa, dui u pozadini ( rtvene ivotinje, estetski razlozi ), krai, natkriti, sprijeda (
hodoasnici)
Veliki trokutasti zid, vrh: platforma na III.terasi, trijem ( zakoena postava kapitela )
III. Terasa
Potporni zid IV terase dorski trijem ( arhitrav + atika / bavasti svod )
Ispred pravokutnih komora + eksedre, jonski red ( arhitrav + atika / bavasti svod )
Inovacije: - kombinacija kolonada i bavastog svoda ( raskid sa grkom tektonikom) kazete
bavastog svoda
4433,4434 Palestrina ( Praeneste ), Hram Fortune

IV. terasa ua od III terase, potporni zid V. terase niz komora, kombinacija zida i reda ( najraniji
poznati primjer upotrebe ) masa zida sa lunim otvorima + aplicirani korintski stupovi i greda (
arhitrav sa fascijama ) ritmina izmjena lunih otvora i punog zida
V. terasa glavna, 3 strane: pravokutni dvostruki trijem ( jug prema krajoliku), velika eksedralna
terasa, u sreditu sjevernog dijela, gledalite promatrai vjerskih ceremonijala, vlastita svoena
substrukcija + dvobrodni polukruni trijem
Monopter ( skulptura Fortune )
4435Palestrina ( Praeneste ), Hram Fortune rekonstrukcija izvornog izgleda
4438 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

Jedan od najimitiranijih spomenika; antika graevina sauvanog izvornog izgleda realizacija ideje
centralnog prostora zavrena arhitektonska revolucija, koncept prostora dominantan u
arhitektonskom oblikovanju
Kreativna sinteza: oblikovanje unutranjeg prostora, gradnja u betonu, opstanak klasinih oblika,
posveen svim bogovima; najvanija zgrada cara Hadrijana ( veliki pokrovitelj arhitekture)
4439,4442,4445 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

Hram: podij, duboki trijem, kruna cela
Kompozicija geometrijskih tijela valjak + kugla ( cela ) , kvadar + prizma ( trijem )
Proporcije unutranjosti: savreno balansirane, bazirane na jednostavnim odnosima ( 1:1)
Kugla i valjak : isti promjer, 43.3m
Ulazni trijem: oblikovan tradicionalno stupnjeviti prilaz unutranjosti, ukazuje na ulaz, namjenu
graevine
Oktastil ( korintski stupovi, v.o. 12m, 8x3 bona stupa 3 polja dubina)
2 kolonade 3 broda: srednji ( interkolum., ulaz ), 2 bona ( 2 interkolum., apsida )
Donja zona : vea visina, izmjenjivanje polukrunih i pravokutnih eksedra s ulazom, apsidom i nosivim
stupcima , korintski stupovi i pilastri; blai kontrast tama svjetlo, nose vijenac, idealan zidni
paravan; edikule ( plasticitet )
Gornja zona : izmjenjivanje panela i prozorskih nia, prekid bavastim svodom ulaza i apside, zavrni
gornji vijenac: kruni, peta kupole
Kazete : obloga u tuku; 5 prstenova x 28, postupno suavanje prema sreditu tlocrta uspon prema
tjemenu, rotacija oko vertikalne osi
Kupola : kruni tlocrt ( promjer ( 43,3m), polukruni presjek; vanjski stepenasti prstenovi(
vertikalizacija potiska ) pete kupole: visine prostora= razina srednjeg vanjskog vijenca
Kvaliteta i trajnost: jaki temelji, kvaliteta betona, smanjenje debljine ( 6 1,8m)
4441 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

PROSTORI
Dojmljiv: ( oblik, proporcije, svjetlost)
Odraz nove koncepcije arhitekture: primarna unutranjost prostora
Vrhunsko dostignue oblikovanja prostora, izvanredno sauvan ( mramor monumentalnost

arhitekture)
4449 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

Eksedre: paravni korintskih stupova, ukazuju na mjerilo, razgrauju masu zida percepcija
lebdenja kupole, (izmiljeno) oblikovanje detalja; evocira klasine elemente + zaklanja konstrukciju
Kretanje: nema naglaene osi
4450 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

Okulus kruni otvor na tjemenu kupole, promjer o.9m, jedini izvor svjetla u unutranjosti, difuzno
svjetlo + suneve zrake, onemoguena orijentacija, u skladu s kreacijom iluzije
4449 Rim, Panteon, 118.-.128.g.

Masivna gradnja, konstrukcija zaklonjena ( primjena dotadanjih iskustava )
Beton: razliiti materijali ispune u svrhu postupnog smanivanja teine ( 6 slojeva, od najteih temelja
do najlakih, gornjeg dijela kupole )
Masivni stupci preuzimaju potisak kupole, povezani lukovima ( eksedre)
Zona luka: + 2 radijalna luka, + 3 segmentna luka ( rezultanta osi stupova )
Kupola vjerojatno slian sustav, rasteretni lukovi iznad svake eksedre ( lukovi od opeke sprjeavaju
pucanje betonske mase, dodatno ojaavaju )
Svjetlosni otvor gornji tlani prsten
4454 Rim, Panteon, 118.-.128.g. poloaj u gradu
Hadrijan: Panteon rotonda: pozivija starog oltara + trijem: pozivija starog hrama, orijentiran na
sjever prema trgu ( 60x120m); standardna osna shema, trijem sastavni dio trga
4455 Rim, Panteon, 118.-.128.g. izvorni izgled
Proelje dominira trgom ( rotonda i kupola zaklonjene ) tradiocionalni karakter dubokog trijema
natpis
4456,4458, Baalbek, Venerin hram, III.st.
Rekonstrukcija krova hipotetina
Vrhunac baroknih tendencija u arhitekturi ( plastini prostor + plastina masa)

Elegancija, usavravanje detalja
Kombinacija: podij, kruna cela, pravokutni pronaos, ulazni i valoviti trijem
Kruna cela ( promjer o.8,8m, d.zida 1,2m, kamena kupola)
Vanjska ploha zida: pilastri, 5 dubokih polukrunih nia ( d.0,6m)
Ulaz ravan zid na sjeveru
Ulazni trijem iri od cele, 2reda x 4 stupa, srednji par na proelju moda sirijski zabat, srednji par
stranjeg reda ante ( plitki pronaos )
4459, Baalbek, Venerin hram, III.st.

Trijem oko cele, 4 korintska stupa, peterostrani kapiteli i baze ( unikatni detalji!)
Kolonada podupiranje kupole napust, 5 horizontalnih lukova, tjemeni baza kupole, pete stupovi
Podij prati krivulju napusta
Kreativna igra udubljenog ispupenog
4462 Ara pacis oltar Augustovog mira, 13-19.g.

Monumentalni oltar: u ast Augustovom pobjednikom povratku iz Galije i panjolske
Prvi u nizu spomenika sa politikim reljefom; carrara mramor ( bez tradicije: rimski genij za usvajanje,
prilagoavanje i preuzimanje kreativnih zdanja drugih tradicija )
Sadraj i simbolizam: rimski/umjetniki izraz: grki klesari iz Atene
Pravokutni oltar: stepenasta platforma; pravokutni ograeni prostor; podiju
Ogradni zid reljefi: fino razraenim detaljima
Vrhunska kvaliteta rimske monumentalne skulpture!
Unutranja ploha: motiv paviljonske drvene ograde ( girlande )
4462 Rim, Augustov mauzolej, 28 23.g.pr.Kr.

Oblikovanje grobnica fantazija i eksperimenti paralelno s tradicionalizmom
Od etruraca: tip kruni tumul ( svo.komora, humak, kruni potporni zid ), od sredine I.st.pr.Kr.
monumentalni valjak + humak
Augustov mauzolej vrhunac tipa valjak+humak; obiteljska grobnica, ostali lanovi Julijsko - Klaudijske
dinastije
Koncept: valjak ( promjer 87m, v.44m), humak ( empresi), sredite:grobna komora(okruena

hodnikom) + radijalni zidovi komore: bavasti svod/ispunjene zemljom
4468 Rim, Hadrijanov mauzolej, o.135-139.g.

Mauzolej razraenija varijanta Augustovog mauzoleja ( simbolizam nova carska grobnica po modelu
grobnice prvog cara)
Uz Panteon, druga kruna monumentalna graevina Hadrijana, istovremeno i most preko Tibera
Koncept : valjak ( promjer 84m, v.21m, obloga mramorom), kvadratni podij ( 84x84m, v.10m,
projektiran kasnije, obloga mramorom)
Konusni humak ( vrt, empresi )
Iz sredita valjka pijedestal ( skulptura)
Ukupna visina o. 55m
Unutranjost: sustav radijalnih i koncentrinih zidova, rampe i stepenice do sredinje grobne komore
( bavasti svod )
4474 Split, Dioklecijanov mauzolej, 305.g.

Kasnoantiki carski mauzolej centralni prostor nadsvoen kupolom
Dioklecijanov mauzolej - stupanj ouvanosti jedan od temeljnih mauzoleja u svjetskoj povijesti
graditeljstva
Nova sinteza: zidni valjak ( + unutranji svoeni prostor), + tolos okruen stupovima
Jedna od najznaajnijih graevina Palae, naglaen poloajem, volumenom i oblikom unutar
pravokutnog dvorita ( ograda, istono od peristila )

Mauzolej oktogonalna (centralna) graevina (kupola), podij, ophodni trijem (pravokutni ulazni
pretprostor: tetrastil, 2 reda x 4 stupa), kruna kripta (kupola)
Unutranjost snaan dojam jo uvijek ouvana izvorna ljepota, donji pojas: 8 nia ( naizmjenino
pravokutne, polukrune ) 2 reda superponiranih stupova, ispred zida, bogato ukraeni vijenci, kupola

Unutranji stupovi (granit), ralanjuju i oduzimaju
teinu zida, ne itamo kao nosive elemente!
Gornji vijenac naglasak na prijelaz u zonu kupole
Donji red 8 korintskih stupova ( v. 9,2, stablo 5,8m) ,

ogranci kontinuiranog napusta ( lom, ulaze u
prostor)
Gornji red 8 stupova (v.4,84m), u osi donjih stupova,

naizmjenino: granit i korintski kapiteli, ogranci
kontinuiranog napusta ( lom ulaze u prostor)
Konstrukcija kupole, promjer 13,35m, polukruan

presjek, v.tjemenaod poda 21,7m
Dvostruka ljuska od opeke u sloj. Morta

Unutranja ljuska dno: 12 irokih polukrunih lukova,
izmeu lukova + gornji redovi: - segmentni lukovi (
svaka opeka dio luka )
4481 Split, Dioklecijanov mauzolej, analitika perspektiva

Trijem oko oktogonalne prizme, povien podij, 8 str
x 4 stupa ( 24 korintska stupa, granit mramor,
pijedestal uglovni peterostrani abakus ),
jednostreni krov
Ulazno pravokutno tetrastilno predvorje 2reda x 4

stupa, na glavnoj osi, jednoznano usmjeruje
graevinu, stubute ( flankirano ograncima podija )
moda sirijski zabat
RIM iii
4380,4381 POVIJEST ARHITEKTURE I
Rimska arhitektura 3/4

Grad, javne graevine 1/2
1. GRAD
I. OSNIVANJE, CASTRA, KOLONIJA, RIM
II. GRADSKA VRATA, SLAVOLUK
2. JAVNE GRAEVINE
I. FORUM I BAZILIKA
4382 OSNIVANJE
gradovi - politika i strateka koncepcija obrane Carstva
proces osnivanja: 4 ritualne operacije
inauguratio - limitatio - orientatio - consacratio
4383 CENTURIJACIJA
Pulski ager - itav dio Istarskog poluotoka ispod

linije Limskog zaljeva ( 650 centurija )
u nastavku na glavne osi grada, analogni koordinatni sustav agera ( centurija 2400x 2400 =
710x710m)
4384 CASTRA ( Rimski vojni logor )
1
2
3
4
PRINCIPIA ( centar sa svetitem )

PRAETORIUM ( stan zapovjednika )
FORUM
ASNIKI STANOVI
4385 Timgad ( Alir), o.100.g.

Plan grada
kolonija vojnih veterana, ortogonalni sustav, 15000 stanovnika, 320x350m ( cardo +

decumanus), kvadratna polja, forum, teatar, slavoluk
1 Decumanus maximus
2 Trojanov slavoluk
4386 Timgad ( Alir), o.100.g.
ulica s trijemovima ( decumanus maximus ) - reprezentativnost i zaklon; u osi Trajanov

slavoluk
4387 Timgad ( Alir)
4388 Pore - Rekonstrukcija tlocrta rimskog grada ( Mateji 2005. )
u poetku rimski vojni logor iz II. st.pr.Kr., a kasnije po. I.st. - status kolonije
na poluotoku sa ravnim terenom, primjenjen strogi ortogonalni sustav s longitudinalama i
transverzalama ( pravokutni blokovi ), forum i kapitolij na periferiji
4389 Zadar - tlocrt grada i idelalna rekonstrukcija
2. pol. I.st.pr.Kr. - status kolonije

na poluotoku sa ravnim terenom, primjenjen strogi ortogonalni sustav s longitudinalama i
transverzalama ( pravokutni blokovi ), forum i kapitolij na periferiji
4390 Pula - tlocrt grada
o.42.g.pr.Kr. - kolonija
pretkolonijalno vrijeme, urbane vrijednosti
zadrano: koncentrine krunice, prometnice gradine + radijalni prodori do vrha
pri dnu breuljka, na ravnici, nasipanjem movare, pravilne gradske jedinice ( insulae )
forum
dvije najvee graevine ( Amfiteatar i vee rimsko kazalite ) izva bedema
4391 Rim, u vrijeme Republike
ubrzani rast u milijunski grad - nemogunost provedbe urb. plan, brojnih planova za njegovo
ureenje
poetak VIII.st.pr.Kr. 7 rimskih breuljaka
Kraljevstvo, 258 ha, VI.st. zidovi Srevije Tulije
Republika, 387.g.pr.Kr., nakon provale Gala, novi zidovi, Via Flaminia, Via Appia
kasno razdoblje, bogata izgradnja: hramovi, akvedukti i mostovi preko Tibera, poploenje
ulica, javne zgrade
4392 Rim, u vrijeme careva

prvi veliki urbanistiki zahvat - Cezar
nepravilna, sukcesivna i gusta izgradnja: 2000 ha, 1.000.000 stanovnika
doprinos careva kompleks imperijalnih foruma, nova javna drutvena i administrativna etvrt
Campus Martius , sklop carskih palaa na Palatinu
4392 Rim, u vrijeme careva
III.st. invazije sa sjevera - car Aurelijan 271.g.: nove obrambene zidine ( 18,8km, v. 7,80m)
Kasno Carstvo posljednji uspon graditeljske aktivnosti: Dioklecijan, Maksencije, Konstantin
povrina grada: 1370ha, manji broj stanovnika
sredinom VI st. 1000 stanovnika ( Campo Martius i Trstevere )

1. GRAD
2. JAVNE GRAEVINE
I. FORUM I BAZILIKA
4395 GRADSKA VRATA: Trier, Porta Nigra, o.2.pol.III.st/V.st.
zidine i gradska vrata - reprezentiraju mo i reda Carstva
ranjiva/reprezentativna utvrenja
temeljni tip vrtata - 1 luni prolaz + 1 ili 2 bona - pjeaci; 2 luna prolaza - intenzivan
promet
tornjevi, galerije - straarski prolazi, unutranja dvorita
najvea sauvana rimska gradska vrata - reprezentativna gradnja - 2 luna prolaza, tornjevi
unutranje dvorite, dekoracija: masivne arkade + dekorativni red
4396 GRADSKA VRATA: Verona, Porta dei Borsari, I.st.
utjecaj na renesansne palae - 2 luna prolaza + 2 etae, galerija, proelje: 3 zone
4397 GRADSKA VRATA: Pula, Dvojna vrata, vjeroj. sred. I.st.

jednostavna konstrukcija, 2 luna prolaza, elegancija i rastvorenost - sveana dekorativna
funkcija, utori za klizanje reetke, propugnakul; 3 aplicirana polustupa - kompozitni kapiteli
4398 SLAVOLUK: Rim, Titov slavoluk, 81.g.

najkarakteristinija rimska invencija, od II.st.pr.Kr. na istaknutim mjestima, povratak
pobjednika iz rata (trijumf), vladarske obljetnice, samo istaknute osobe, osnivanja grada
oblik: 1 prolaz , 3 prolaza
Titov slavoluk 1 prolaz, prva javna graevina, kompozitni kapitel, po prvi puta lebdee
Viktorije
4399 SLAVOLUK: Rim, Slavoluk Septimija Severa, 203.g.
3 prolaza, sredinji luk vei od bonih, prvi koji ima slobodnostojee stupove na
pijedestalima, ispred pilona ( napust - lom ) , atika - natpis u punoj irini slavoluka
4400 SLAVOLUK: Pula, Slavoluk Sergijevaca, o.29.g.pr.Kr.

uz gradska vrata, dekoracija i arhitektonska kompozicija "prenapredni" za kraj I.st.pr.Kr.
4400 SLAVOLUK: Rim, Titov slavoluk, 81.g.

1. GRAD
2. JAVNE GRAEVINE
I. FORUM I BAZILIKA
4402 Rim, Forum Romanum
Forum Romanum - VI.st.pr.Kr. - isuivanjem udoline izmeu Kapitolija, Kvirinala i Palatina,

oblik sukladno politikoj situaciji
trgovina, hram Veste i Regia ( ostalo provizorna zdanja )
kraj II.st.pr.Kr. hramovi Kastora i Puloksa, Saturna te Konkorda + bazlikike Aemilia i
Sempronia ( Via Sacra )- orijentacija - uzduna os
Komicij, Tabularij ( 78.g.pr.Kr. i danas dominira cijelim Forumom) Curia Hostilia
4403 Rim, Forum Romanum

Cezar - izgradnja politiko znaenje, Bazilika Julija
Novi forum: Cezarov forum - Curia, Rostra
4406 Forum Romanum - u vrijeme careva - maketa
4407 Pompeji, Forum, od VI.st.pr.Kr.

1.
Hram Apolona
2.
Bazilika
3,9-11 Uprava
4
Kapitolij
7
Lararij
8 Vespazijanov hram
izduljeni trg - trijemovi - hram

4408 Pompeji, Forum, od VI.st.pr.Kr.
4409 Zadar, Forum, I. - III.st.pr.Kr.
Forum - trijemovi ( 2 etae, taberne )

bazilike
Forum
Kapitolij
1 HRAM, 2 DVOSTRUKI TRIJEM, 3 OLTAR, 4 KOLOSALNI STUPOVI, 5 TRIJEM,

6 TABERNE, 7 BAZILIKA, 8 NIMFEJ
4410 Zadar, Forum, I. - III.st.pr.Kr.
4411 Zadar, Forum
4412 Pula, Forum, kraj I.st.pr.Kr.
4413 Pula, Forum, kraj I.st.pr.Kr.

Forum sjever Kapitolij, bazlika, trijem
4414 - 4417 RIM, CARSKI FORUMI
u kaosu staroga grada - skupina idealno pravilnih i otvorenih prostora

paralelno ili pod pravim kutom, poarni zid, svaki forum: os i vlastita dominanta
CEZAROV FORUM
AUGUSTOV FORUM
NERVIN FORUM ( FORUM TRANSITORIUM )
4418 RIM, CARSKI FORUMI, MAKETA
4419 TRAJANOV FORUM, o.100. - 112.g.
1. Forum, 2. Bazilika Ulpia, 3. Trajanov stup, 4. Hram boanskog trajana; 5. grka i latinska
biblioteka
monumentalnost velikih civilnih konstrukcija ( 300x185m) + inventivna primjena
geomterijskih oblika za utilitaran kompleks
monumentalni ulaz u obliku slavoluka, 3 luna prolaza

Forum neuobiajeno irok, simetrino: trijem, eksedre
eksedre ( snana poprena os )
Trajanova skulptura
bazilika!
Bazilika Ulpia ( zgrada suda i trgovanja ), tlocrtno najvea u sklopu carskog foruma,
popreno na glavnu, dio cjeline na mjestu hrama! - velika inovacija
rimski tip forumske bazilike 5 brodna sa galerijama, na krajevima dvostruka kolonada +
polukruna apsida ( = el.eksedra), bazilikalno osvjetljenje
glavni brod ( 25m, v 32m), otvoreno drveno krovite

Trajanov stup uinak iznenaenja, masivni mramor, v.38m ( baza Trajanova grobnica ),
spiralni kontinuirani friz ( 180m)
Grka i Latinska knjinica
Hram boanskog Trajana standardni koncept, polukruni trijemovi
4422 TRAJANOV FORUM , Trgovaki dio
uvid u trgovaki ivot metropole; pdupire padinu Kvirinala, sustav potpornih zidova i terasa,
pristupnih ulica i stubita, 150 prodavaonica ureda, skladita
Via Biberatica
donji dio: polukruni + 2 dvorane sa polukupolama ( ponavlja oblik eksedre, tlani prsten)
gornji dio: dodatna kila, ulica vodi prema sjevernom dijelu grada
Duani
bavasti svod, 2 razine ( prozor, unutranje galerije ), opus testaceum
4423 Trajanova trnica

velika dvorana zatvorene trnice replika trgovake ulice u unutranjem prostoru: niz duana (
bavasti svod, 2 razine ) - 2 etae
krini svod, pete - kamene konzole stupaca ( 2. etaa: galerija s "kontraforima" )
novi specifini rimski stil masivne gradnje ( jednostavni oblici na temelju konstrukcije ):
usklaenost funkcije, konstrukcije i forme
4424 Rim, Maksencijeva bazilika, 312.g.
posljednja velika profana graevina kasnoantikog Rima

osnovno oblikovanje - sredinja dvorana carskih termi ( ali veih dimenzija )
odmak od tradicije ( nema kolonada, galerija )

prvotno: glavni brod+2x3 bona prostora + Z apsida + I trijem
Konstantin: glavni brod + 2x3 bona prostora + Z apsida + I trijem + Jtrijem + S apsida
ne mijenja karakter prostora ( iako dodana poprena os )
glavni brod ( 80x025m v. 35m )
krini svod 8 monolitnih mramornih korintskih stupova, svod i zid.bo.prostor.
boni prostori ( 20,5 x 17,5 m v. 24.5m)
konstruktivna uloga podupiranje krinog svoda
prostorno jedinstvo ( ponavljanje elemenata jednake vanosti )

- linije istiu primarnu konstrukciju ( percepcija - verttikala stupa )
rastereivanje nosivih zidova - tlane sile u nekoliko toaka ( otvori - svjetlost)
rasko kasnog Rimskog carstva

obloge mramorom ( zid, stupci, pod ), plastika kazeta svoda, kolosalni Konstantinov kip, 10m

proelje ( kolosalne dimenzije, "nemaran" odnos prema klasnom sustavu ralanjivanja),
konstruktivno oblikovana masa + prostorni omota, nema izravnog nasljednika u tipolokom
razvoju

1. GRAD

2. JAVNE GRAEVINE
I. FORUM I BAZILIKA
RIM iv
4431
javne graevine 2/2, stambena arhitektura
4432
1. JAVNE GRAEVINE
I. TEATAR
II. AMFITEATAR
III. TERME
I.
DOMUS
II. INSULA
III. VILA
IV. CARSKA PALAA
4442 TEATAR
Rim - od poetka III.st.pr.Kr., preuzima elemente grkog, prilagoava novom konceptu
prostora
iskljuivo zabava publike
samostalna graevina ( gledalite - substrukcije )
gledalite - polukruno ( na vrhu trijem, konzole za jarbole )
orkestra - polukruna ( ne za nastupe )
zgrada skene ( vee dim., v=gledalite), vei znaaj
nastup - proskenij ( scaena frons, dekoracija, jednostrean krov )
ulazi - ravnomjerno oko gledalita
proelje - arkada sa apliciranim stupovima
4442 Rim, Marcelov teatar, 23-13.g.pr.Kr.
substrukcija gledalita:
radijalni zidovi ( bavasti svod ) + u 2 unutranja hodnika ( bavasti svod ); vanjski hodnik
bavasti svod ( kat radijalni segment), klesani kamen, beton; komunikacije
vanjsko proelje ( veliki kontraforni sustav )kombinacija reda i zida ( stupci arkade +
aplicirani dorski/jonski red)
4444 Aspendos ( Mala Azija ), teatar, II st.

originalna scaena frons ( prednji zid pozornice )
visina = visina gledalita ( v.22,8m, v.podija, v.1,5, dubina 7m)
5 vrata
2 horizontalna reda - svaki 10 pari slobodnostojeih stupova ( jonski, korintski) + segment
kontinuiranog napusta + edikule
gornji parovi: zabat ( rubni i sredinji - poluzabat)
sredinja 2 para - trokutasti zabat
jednostreni krov
4445 Rim, Flavijski amfiteatar, 80.g.

borbe gladijatora, ve u III.st.pr.Kr.
prva trajna graevina amfiteatra u Rimu, najvei u carstvu
Osnovni elementi kompozicije
ovalna arena i gledalite ( 50000mjesta, 185x155m, arena 87x54m, v.gledalita 48,5m)
rjeavanje protonosti mase ljudi ( usvojena je shema Marcelovog teatra - ali puno vee
dimenzije )
oval arene - segmeniti kruga
gledalite - koncentrini prsteni, stepenasto uspinjanje ( horizontalni pojasevi ) raspored
sjedenja - drutveni poloaj
4446 Rim, Flavijski amfiteatar
substrukcija gledalita - 80 radijalnih zidova meusobno spojenih bavastim svodom (

klinaste komore ) + 2 ovalna unutranja hodnika - 2 ovalna vanjska hodnika ( dvostruki
ambulatorij )
vanjski ophod prizemlje - II. kat bavasti svod, III kat - ophodni trijem ( gledalite drveno!,
vertikalna kompenzacija, optereenje) podupiru gledalite
substrukcija arene - gledalite: ovalni tlani prsten dubine 7 - 12 m, hodnici, rape, stube,
dizala, kavezi, spremita tehnike opreme i pomagala
materijal - arkade i radijalni zidovi: kameni blokovi ( izvana travetrin, iznutra tufa, statiki
kostur)
svodovi i zidovi treeg horizontalnog pojasa gledalita : beton ( opus testaceum)
eliptini betonski temelji ( dubina 12m)
4450 Rim, Flavijski amfiteatar

komunikacije
substrukcija niz rampa, horizontalnih prolaza, ambulatorija
dvostruki vanjskog ambulatorija priz - Ii kat: prva dva horizontalna pojasa gledalita, vanjski
ambulatorij IV kata, gornji horizontalni pojas gledalita
76 ulaza ( ulaznice - broj ulaza )
4451 Rim, Flavijski amfiteatar ( koloseum )
proelje - veliki kontraforni sustav, 4 horizontalna pojasa, broj arkada na proelju - radijalni
zidovi ( 80)
optiko rastereivanje masivnog proelja tri horizontalna niza arkada ( rimski dorski - jonski ), atika sa plitkim korintskim pilastrima ( kvadratni otvori )
elementi ralambe povezani sa strukturom unutranjosti ( vrh kapitela = peta svoda u
unutranjosti )
klasini redovi - prilagodba dekorativnoj ulozi - zadrana samo forma kapitela, postolje ( I.,
II. kat ) = razina hodnika
vijenac trijem gledalita , niz kamenih konzola za jarbole
4452 Pula, amfiteatar ("Arena" ), I.st.

po veliini 6. sauvani amfiteatar na vijetu
elementi kompozicije ovalna arena i gledalite ( 25.000 mjesta, 132x105m, arena 68x31,5m,
v. zapad 32m), modificirani eliptini tlocrt, na terenu s nagibom - zapad 4 etae, istok 2 etae
( gledalite - padina stijene )
standardna substrukcija, zapadni masivni potporni piloni u svrhu nivelacije poda prizemlja.

osobiti tip komunikacija - iznimno arhitektonsko rjeenje: 4 dograena stubina tornja (
drvene stepenice ), komunikacija I. - II. kat ( + ophodni hodnici i radijalni prolazi )
dodatak stepenitima ispod gledalita ( ubrzavanje protonosti )
oblikovani kao proelje ( vrh - vodosprema )
proelje - sauvano
kameni plat ( dva niza arkada:72 luka + 64 pravokutna prozora), plitki pilastri
konstrukcija velarija, iznimno rijetko svjedoanstvo, zavrni vijenac: lijeb +

pravokutni otvori, donji vijenac - pravokutni utori, za usaivanje okomitih jarbola (
privrivanje i razapinjanje krovnog platna )
4455,4458,4461 CARSKE TERME,: Rim, Karakaline terme, 212 - 16.g
namjena i koritenje - higijena, oputanje, kupaline aktivnosti, sport, neformalno druenje,
razonoda, boravak u prirodi, obrazovanje
glavni prostori - frigidarium, tepidarium, caldarium
+ pomoni prostori, natatio, laconicum ( sudatorium), apodyterium, palaestra
glavni prostori u nizu - uzduna os
sporedni - zrcalno simetrino
kretanje - slobodno, kontinuirano ( - potrebe )

frigidarium - krianje uzdune i poprene osi, vizure
hipokaust
4462,4463 CARSKE TERME,: Rim, Karakaline terme, 212 - 16.g
gradnja termi mogua: komunalna infratsruktura ( kanalizacija, voda )
organizacija radne snage( dovoz goriva, grijanje, ienje i nadzor ) usavravanje tehnike i
materijala ( svodovi, beton )
dekoracija - u unutranjosti: mozaici, mramorne ploe, freske, kopije grkih skulptura
Karakaline terme
frigidarium ( 51x25m), krini svod ( 8 stupova, napust lom - pete svoda ) nie bone
prostorije ( bazeni, baz. osvjetljenje)
dodatno podupiranje: eskedre - natatio
4464 CARSKE TERME,: Rim, Karakaline terme, 212 - 16.g

tip carskih termi ( 220x114m, o.1600 posjetitelja), po prvi puta i vrtovi ( 50ha, sekundarni
sadraji, knjinice dvorane, stadion, rezervoari za vodu)
caldarium ( promjer 35m, kupola), juno proelje ( caldarium, laconicum) - prozori velike
povrine ( akumulacija topline sunca, vizure na vrt)
4467 CARSKE TERME,: Rim, Dioklecijanove terme, 298.-305/9.g

usred velike ureene vrtne povrine ( 11ha ) - niz pravokutnih i polukrunih eksedri( vjer.
knjinice, velika juna - tetar)
terme( oko 3000 posjetitelja )- prate koncept Karakalinih termi, kompozicija glavnog bloka:
jednostavnija, ujednaenija , naela rimske arhitekture - racionalnost, ekonominost,
aksijalnost, simetrinost, funkcionalnost - praktinost ali i monumentalnost
gradnja 10 godina - masivna proizvodnja, organizirana trgovina, akumulacija zaliha,
standardizacija kvalitete i dimenzija, prefabrikacija
glavna uzduna os - ulaz - natatio - frigidarium - tepidarium - caldarium
velika eksedra
poprena os - frigidarium (vorite komunikacija + vizura)
sporedne osi - vestibulum - apodyterium - palaestra - "saune"/prostorije za odmor, niz
prostorija za znojenje - caldarium
unutranjost - kontinuirane vizure po uzdunoj i poprenoj osi, ritmino izmjenjivanje
svjetlosti i sjene
4468 CARSKE TERME,: Rim, Dioklecijanove terme, 298.-305/9.g

Sta Maria degli Angeli - frigidarium Dioklecijanovih termi, adaptiran u XVI. i XVIII.st.
4469
2. JAVNE GRAEVINE
V. TEATAR
VI. AMFITEATAR
VII. TERME
I.
DOMUS
II. INSULA
III. VILA
IV. CARSKA PALAA
4477 DOMUS - Rimska patricijska kua
a - vestibul - povezuje ulaz i atrij
d, n - cubicula ( 4xcubiculum) - spavaonica
e - atrij
f - alae ( 2x ala) - "krila" atrija ( komunikacije)
g - tablinum - glavna prostorija ( prijem, arhiv )
i - prolaz
I - triklinij - blagovaonica
m - peristil
o - eksedra
4478 DOMUS - Rimska patricijska kua
4479
DOMUS - Rimska patricijska kua
4480 DOMUS - ATRIJ

sredinja dvorana s otvorom na krovu, kasnije predvorje, a iza I.st.n.e. nestaje
compluvij(otvor na krovu) - impluvij (bazen )
Oblici prema krovnoj konstrukciji:
A.
TOSKANSKI ( bez stupova, stropne grede slobodno premouju prostor)
B.
KORINTSKI ( umnoavanje stupova potpornja - kolonada)
C.
D.
E.
TETRASTILNI ( 4 stupa ne podupiru grede, oko otbora trijema)

DISPLUVIJATUM ( krov - nagib prema van )
TESTUDINATUM ( bez otvora )
4484 DOMUS - ATRIJ
4485 DOMUS - PERISTIL

pod utjecajem helenizma, od III-II.st.pr.Kr.
vrt ( kod Grka dvorite ), okruen trijemovima, jedno od glavnih elemenata domusa
prostorije: oeci, eksedre, spavaonice
4486 Herkulan, kua jelena i kua atrija s mozaikom, I.st.

vrlo luksuzne kue, gradski zid - pogled ( gradske rezidencije )
4487 Herkulan, kua atrija s mozaikom i kua jelena
4488 Ostia, kua Fortune Annonarije, obnova IV.st.

kasnorimski primjeri, peristil - fontana, dnevni boravak otvoren prema peristilu, grijanje jedne
ili vie soba, zahodi, raskona obloga mramorom ( zidovi, podovi)
kua Fontane Annonarije - inovacija ciljane obnove triklinija
apsida, fontana/nunik, troluni paravan
4489 INSULA
stambeni blok, gradska najamna zgrada ( za stanovnike grada )
razni tipovi: od uskih sa sredinjim hodnikom do tipa sa unutranjim dvoritem 8 svjetlik )
zakonski propisane visine
prizemlje: duani ili ostale komercijalne namjene
gornji katovi: stanovanje; kuhinje na krovu ( mirisi, poar)
esto trijemovi sa lukovima na konzolama ( zaklon od sunca, spaavanje od poara )
veliki broj ljudi u Rimu, domus samo imuniji
4490Ostia, insula, Dijane, o.150.g.

na uglu gradskog bloka ( bez dvorita bilo - nezgodno osvjetljenje )
prizemlje - prodavaonice ( sa galerije ), nunik, fontana
katovi - stanovi, vjerojatno bez kuhinje
pristup stubite - ulice
stanovi sa uline strane - du ulinog proelja
stanovi sa dvorine strane - direktno ili indirektno na svjetlik
4491VILA
prvobitno: imanje s gospodarskim zgradma
Vila rustica novi tip imanja - izvan grada ( ishodite mnogih tipova )
3 tipa ( namjena - kvaliteta izgradnje )
- vrhunska kvaliteta, ekskluzivna ladanjska raskona zdanja, iskljuivo dokolica i rekreacija (
car )
- komforna reprezentativna zdanja, istaknutog ladanjskog karaktera, ali i gospodarska
komponenta
- solidna zdanja, preteno gospodarsko znaenje
Brijuni, vila u uvali Verige, I.st.
4492 Tivoli ( Tibur ): Vila Hadriana

slubeno palaa, ujedno i careva ladanjska rezidencija, o.300.ha, v. razlika 35m, vrtovi,
gajevi, bazeni, aleje
4493 Vila Hadriana, tzv. Teatro Marittimo, 118. - 125.g.

karakteristike: raznolikost arhitektonskih oblika; tema krivulje i protukrivulje ( eksperimenti
novim oblicima i prostornim kompozicijama, omogueno koritenjem betona i financijama )
bogatstvo arhitektonskih oblika + dekoracije ( mozaik, freske, maramor, el.svjetlucanje vode!
+ careva kolekcija skulptura )
4494 Vila Hadriana, tzv. Teatro Marittimo, 118. - 125.g.

privatni studio, mali intimni privatni prostor - spavaona, triklinij, kupaonica i knjinica
kruno izolirano zdanje - kruni trijem ( pravokutna nia - vizura ) + kanal
3 prostorna odjeljka:
knjinica i odmaralite (I), salon ili blagovaonica (J), kupaonica (Z, stube u vodu - kanal
moda i za plivanje )
tema krivulje i protukrivulje
fokus na sredinje dvorite s fontanom
4495 Vila Hadriana, Canopus, nakon 130.g.

voda sredinji element, izduenom bazen s s kolonadom oko perimetra ( korintski stupovi,
arhivolta - arhitrav, skulpture - replie Karijatida )
Serapeum - paviljon - nimfej - za bankete ( triklinij ), sloen polukruni tlocrt, polukupola(
radijalni segmenti konkavno - plono )
4496 Vila Hadriana, Piazza doro, 125. - 133.g.

vodeno dvorite: kolonada i arkdada, izduljeni pravokutni bazen, vestibul i Nimfej
Nimfej - ljetna blagovaonica zavojiti tlocrt paravana ( dinamina, kontinuirana igra konkavno
- konveksno )
8 stupaca + 16 stupova - zavojiti napust, prostor se "iri", kupola?
Vestibul oktogon + polukrune ( polukupola ) i pravokutne apside ( bavasti svod )
kupola: konkavnih segmenata sa rebrima izmeu ( kiobranska kupola ). po prvi puta
unutranji prostor "se ita" na proelju
4497 CARSKA PALAA

Rim, Palatium ( danas Palatin), Carska palaa ( zapoeto 92.g.)
originalan kompleks, reflektira mo i bogatstvo carstva
Domicijan ( arh. Rabirije ) , juni dio Palatina - poravnavanje + gradnja substrukcija
( 160x200m)
4498 Palatium ( danas Palatin), Carska palaa ( zapoeto 92.g.)

originalan kompleks - 2 paralelna zdanja: Domus Flavia ( slubeni dio ) + Domus Augustana
( privatni dio ) , oko velikih peristila, sustav dvostrukog osnog kria
4498 Palatium ( danas Palatin), Carska palaa ( zapoeto 92.g.)

Domus Flavia
Istono krilo - 3 dvorane:
Aula Regia ( dravniki poslovi, plitka juna apsida, bogato obraene plohe zida, strop)
Bazilika ( savjetovanje, audijencije, apsida, strop)
Lararij ( svetite, boanstava carske kue )
trijem - zajedniko proelje ( tri balkona )
Zapadno krilo
triklinij ( velika dvorana za gozbe s apsidom), 2 dvorita ( trijem fontana )
4500 Palatium ( danas Palatin), Carska palaa

Domus Augustana
2 peristila, pad terena - juni peristil 2 etae ( glavni ulaz - 10,7m)
3 poligonalne prostorije, kvadrat u oktogon ( dijagonalno polukrune apside - baza kupole )
4501 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g.
4506 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. OSNOVNI ELEMENTI
4507 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. PROELJA

kopnena proelja: 2 ugaone kule, 2 pravokutne kule. 2 osmerostrane kule uz gradska vrata
juno proelje, nema kula ( osim ugaonih ), neprekinuti niz arkada u gornjem katu + 3 loe
4508 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. GRADSKA VRATA
4509 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. PERISTIL

13,2x28,4m
korintski stupovi cipolino v 6,7m Protiron: stupovi - crveni granit v8m, otvoreni prostor pred
ulazom u Dioklecijanov stan
viestruka uloga: pristup carevom stanu, mauzoleju i hramovima, oblikovanje ceremonijalnog
dvorita ( predvorje), usklaivanje razliitih visina dijelova palae i ulica ( - 3 stepenice,
I,Z,S), juna strana - trodijelno stubite
visina arkade= visina napusta protirona
luk direktno iz kapitela - rani primjer!
4509 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. MAUZOLEJ I HRAMOVI
4510 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. DIOKLECIJANOV STAN - PROTIRON
prostor izmeu peristila i vestibula carevog stana, sirijski zabat - glavni naglasak na
kompoziciji peristila ( carska loa, dvorski ceremonijal ) + monumentalna skulpturalna grupa
na vrhu krova
4512 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. DIOKLECIJANOV STAN KRIPTOPORTIK
terasa i komunikacija ( istono: triklinij; zapadno: sveane dvorane )

drvena krovna konstrukcija, 3 trodjelne loe
4512 Split, Dioklecijanova palaa, 295 - 305.g. DIOKLECIJANOV STAN - TRIKLINIJ

po sredini istonog dijela stana (velika povrina)
velika sala ( unutranjost osmerokut, polukrune nie) + 3 manje dvorane + ulaz

Javne graevine 2/2, stambena arhitektura

Povijest Arhitekture 1 Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Povijest Arhitekture 1 Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ARHITEKTURA EGEJSKOG PROSTORA

3354 EGEJSKI PROSTOR

3355 TROJA, ARHEOLOKI SLOJEVI

3357 TROJA I, KUA Ib. 3200. 2600. g.pr.Kr.

3365 TROJA II ( 2600. 2250. g.pr.Kr.)

3371 TROJA II ( 2600. 2250. g.pr.Kr.)

3372 TROJA VI ( 1700. 1300. g.pr.Kr.)

3374 POVIJESNI PREGLED

3375 POVIJESNI PREGLED

3376 PALAA: KNOSOS

3377 PALAA: KNOSOS, pristup s juga

3378 PALAA: KNOSOS, sveani ulaz ( propilon)

3379 PALAA: KNOSOS, sjeverni pristup sredinjem dvoritu, pogled iz dvorita

3380 PALAA: KNOSOS, rekonstrukcija trijema

3381 PALAA: KNOSOS, pogled iz stambenog dijela preko sredinjeg dvorita na

3382 PALAA: KNOSOS, prijestolna dvorana, djelomina rekonstrukcija, zapadni dio,

3384 PALAA: KNOSOS, pogled na svetite ( rekonstrukcija freske )

3385 PALAA: KNOSOS, stambeni dio

3387 PALAA: KNOSOS, stubite i svjetlik stambenog dijela

3388 PALAA: KNOSOS, hodnici prizemlja stambenog dijela

3389 PALAA: KNOSOS, dvorana dvostrukih sjekira, oko 1600.g.pr.Kr.

3391 PALAA: KNOSOS, Kraljiin megaron, oko 1500.g.pr.Kr.

3392 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr.

3393 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr.

3395 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr., sjeverna strana dvorita sa simetrinim

3396 PALAA: Festos, oko 1600.g.pr.Kr., skladita

3401 MIKENSKA CIVILIZACIJA

3402 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA. POGLED IZ ZRAKA

3403 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA. POLOAJ NA TERENU

3407 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, GLAVNI DIJELOVI UTVRDE

3408 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, prilaz lavljim vratima

3411 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA, lavlja vrata

3416 GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA,

3417GRAD, UTVRDA, PALAA: MIKENA,

3420 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT

3421 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, glavni prilaz

3422 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, stubite do malih vrata

3423 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, Mala vrata

3424 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, tzv. Kazamati

3427 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, palaa

3431 GRAD, UTVRDA, PALAA: TIRINT, megaron

3432 GRAD, UTVRDA, PALAA: PALAA, PILOS, nakon 1300.g.pr.Kr.

3434 GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

3435 GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

3437 GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

3438GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

3439 GROBNA ARHITEKTURA: ATREJEVA RIZNICA ( ili agamemnonov grob

3440 GROBNA ARHITEKTURA: ORHOMENOS, PLOA STROPA GROBNE

3441 POVIJEST ARHITEKTURE I

3442 POVIJEST ARHITEKTURE I

452 KARAKTERISTINI ELEMENTI

454 KARAKTERISTINI ELEMENTI

455 KARAKTERISTINI ELEMENTI

456 KARAKTERISTINI ELEMENTI

458 KARAKTERISTINI ELEMENTI

460 KARAKTERISTINI ELEMENTI

Kamak, obelisci tutmosisa I. ( 21,75m, 143t ) i hatepsut ( 29,5m 325t)

Asuan nedovreni obelisk ( 42m, 1200t)

462 KARAKTERISTINI ELEMENTI

Prikaz iz grobnice, XIIdin,. XX-XIXst.pr.kr.

Par kolosa uz ulaz u hram

466 Stambena arhitektura

470 Stambena arhitektura