You are on page 1of 40

APEL JEDNOG SARAJLIJE: PROFESOR TRAI ISTINU

Broj 25

Sedmini internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 28. 11. 2014.

DOBROVOLJCI NA STRANIM RATITIMA

ZATO U BOJ IDU I


NAI BIJELI AVOLI

MISTERIJE ORGANIZMA: NEMA NEIZLJEIVIH BOLESTI

koda
Chevrolet
Renault
Citroen
Kia
Toyota
Mercedes

Sarajevo
H. Kreevljakovia 18
Tel./fax: 033 481 088
Mobitel: 063 393 180
063 399 648
063 393 181

www.kapitals.ba

Dnevni najam ve od 50 KM!

MISTERIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

NEMA NEIZLJE^IVIH BOLESTI,


ALI IMA NEIZLJE^IVIH LJUDI

Dr. Schulze, za koga se tvrdi da je osobno spasio na stotine otpisanih ljudi koji su bili jednom nogom u
grobu, kae da je imao pacijente koji su patili od
glvobolje po sedam godina. A kad im je oistio debelo
Str. 24
crijevo, glavobolja je odmah nestala...

DOBROVOLJCI NA STRANIM RATITIMA

ZATO U BOJ IDU I


NAI BIJELI AVOLI

BiH je postala jedno od kljunih mjesta na Balkanu


gdje bi aktivnosti na krivinom gonjenju ratnika, ali i
njihovih inspiratora i finansijera mogle poeti davati i
Str. 8
konkretne rezultate

NAI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

DVIJE ENE-VLADARICE

Posljednja bosanska kraljica nije bila Katarina nego


Mara Jelena, dok za Esmu sultaniju legenda kae da je
za svoju teku bolest lijek nala gradnjom damije u
Str. 38
Jajcu

NEOBINI APEL JEDNOG SARAJLIJE

PROFESOR TRAI ISTINU


O SUDBINI KOMIJA - SRBA

Izgleda da ljudi u Sarajevu mnogo vie vole da


otvoreno razgovaraju o smjeni selektora fudbalske
reprezentacije BiH, nego da se javno zapitaju gdje su
nestale njihove komije za vrijeme opsade grada, kae
Str. 12
Haris Jusufovi

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdava: Poenta d.o.o. Sarajevo
Glavni urednik: Vlastimir Mijovi l Urednici: Amra Zimi, Arnisa Gagula
Novinari i saradnici: efik Avdagi, Radomir Lazi, Aida Hrnji, Sanja Ljubii, Nermana Begagi, Dana
Zimi Medijski servisi: Centar za istraivako novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio Slobodna
Evropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtkovi l magazinspektar@gmail.com

BRAVO!
Inovatori iz Bosne i Hercegovine
su poetkom sedmice u Kunanu,
u Kini, dobili brojna priznanja na
8. Meunarodnoj izlobi inovacija.
Nagraena je kocka za zatitu od
poplava, zatim rublje sa titnicima,
dok su uenice koleda iz Bihaa,
Amina Hajdarevi i Jasna Nuhi,
dobile srebrenu medalju za pretvaranje otpada od plastike u naftu.
Takoer, srebrene medalje dobili
su i Zoran Dujakovi iz Banje
Luke te Branko Milievi iz
Posuja.
Belma Selimovi iz Sarajeva je tvorac inovacije za donje rublje sa titnikom za genitalne organe, a
autori kocke za zatitu od rijenih
poplava su Sanel Alagi iz Bugojna
i Mevlin Hadiosmanovi iz
Visokog.
Medalje su dobili i stomatolog
Demal Mufti, zatim Saenko
Sadikovi za padobran za obuku
poetnika te Senad eerbegovi za
sigurni skateboard. Posebno priznanje dobio je i generalni sekretar
Asocijacije inovatora Bosne i
Hercegovine Husein Huji.
Ovo nije prvi put da nai inovatori
dobijaju svjetska priznanja za svoje
izume. BiH u tome ima tradiciju jo
iz predratnog vremena, kada je djelovalo mnogo inovatorskih klubova.
U meuvremenu se njihov broj
smanjio, drava ne prua materijalnu podrku ovoj vrsti djelatnosti.
Inovatori su, u sutini, preputeni
sami sebi.
Ono to inovatorima treba, to je promocija njihovih patenata u svijetu
biznisa, tamo gdje oni mogu da
postanu artikl za serijsku proizvodnju i komercijalnu primjenu. Kad bi
se svaki politiar suzdrao bar od
jednog
slubenog
putovanja
godinje, moglo bi se doi do novca
za tu vrstu promocije. Ali...
4 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

GRA\ANSKO
VIJE]E

Rjeenjem Ministarstva pravde


Bosne i Hercegovine u Sarajevu je
registrovano Bosansko Graansko
vijee BGV. Iako je ovo vijee, kao
neformalna grupa, funcionisalo ve
od 2012. godine, a naroito je
aktivno bilo pred popis stanovnitva
prole godine, konano je
registrovano i poelo je sa radom.
Predstavnici Bosanskog Graanskog
Vijea su za prvo obraanje javnosti,
kao registrovano udruenje, objavili
svoje programske ciljeve
1. BGV okuplja graane Bosne i
Hercegovine u zemlji i svijetu koji
vole i smatraju Bosnu i Hercegovinu
svojom domovinom.
2. Daje podrsku pojedincima i grupama koje promoviu znanje,
nauku, kulturu i umjetnost Bosne
te rade na strategiji daljeg razvoja
bosanske drave i njenog naroda.
3. Izvjetava javnost o novim
kulturnim, naunim, istorijskim,
politikim i drugim aktivnostima
koje su vezane uz razvoj bosanskog
drutva u zemlji i svijetu.
4. Radi na organizovanju kulturnih
priredbi i manifestacija, tribina i okruglih
stolova na temu Bosanci i njihova drava,
kultura, umjetnost i znanost.
5. Izrada programa pomoi i
razvoja i saradnje, koji e unaprijediti bosanski narod i dravu te je
nainiti
jakom,
stabilnom,
demokratskom i slobodnom za
svakog dobronamjernog ovjeka.
6. Sakuplja i publikuje kulturnoistorijsku, naunu i umjetniku grau
koja dokazuje da su Bosanci jedinstven autohtoni narod koji pod tim i

slinim nazivima ivi ve oko 2000


godina na ovim istim prostorima.
7. Bori se za prava ovjeka,
graanina kao nosioca bosanskog
drutva i sprjeava bilo kakve
oblike rasne, nacionalne, etnike ili
religiozne diskriminacije.
8. Zalae se za graansku, jedinstvenu republiku u kojoj svaki
graanin politiki ima jedan glas
koji se jednako broji na svakom
mjestu i u svakoj prilici.
9. Zalaganje da dravom, narodom
i njihovim dobrima upravljaju
iskljuivo dokazani poteni patrioti
Bosanci, koji posjeduju znanje,
pamet i iskustvo, bez obzira na bilo
koju drugu pripadnost.
10. Parola BGV-a je - Bosna
Bosancima!

PEDESET
DESETKI

Mirna Alibegovi, dobitnica priznanja "Zlatna plaketa Univerziteta u


Tuzli za postignut uspjeh u studiju",
diplomirala je na Pravnom fakultetu
Univerziteta u Tuzli u julu 2014. i
ostvarila prosjenu ocjenu od 9,82.
Mirna je fakultet okonala sa ukupno pedeset desetki u indeksu, od
ukupno 55 ispita u toku studija,
prenosi portal Tuzlanski.ba.
U toku svog etverogodinjeg studija
dobitnik je i brojnih priznanja i nagrada
kako na bosanskohercegovakoj, tako i
na meunarodnoj sceni. Izmeu ostalog,
2013. Je od strane OSCE-a proglaena za
najboljeg govornika na Javnoj debati na
temu diskriminacije u zakonodavstvu
Bosne i Hercegovine, a iste godine na
Dravnom debatnom takmienju
izabrana je za najboljeg debatanta i tako

postala predstavnik Bosne i Hercegovine


na Svjetskoj debatnoj konferenciji i
takmienju u Irskoj.
Ova uspjena mlada djevojka smatra
da je svaki put koji vodi do odreenog
uspjeha, naroito onog zlatnog,
trnovit i pun lijepih, ali i onih manje
lijepih i stresnih momenata. Ona
kae da se uspjeh ne mjeri onime to
smo postigli, nego preprekama koje
smo morali prevazii da bismo doli
do konanog cilja.
Najvea motivacija i podrka
tokom studiranja bili su joj, kako
kae, porodica i jo jedna posebna
osoba u njenom ivotu.
- Posebnu zahvalu dugujem svojoj
majci, bez koje danas ne bih bila
ono to jesam. Ono to me najvie
motiviralo da se posvetim pravnoj
nauci je moda i trenutno stanje u
kojem se Bosna i Hercegovina
nalazi, te moja uvjerenost da se
rjeenje upravo krije u mladim
ljudima i inovativnim idejama, koje
e nau dravu odvesti u neku bolju
budunost - dodaje Mirna.

NEGATIVNI
IZVOZ

Bosni i Hercegovini prijeti kolaps


zdravstvenog sistema zbog odlaska
mladih ljekara van nae zemlje. Dr.
Harun Drljevi, predsjednik
Ljekarske komore FBiH, navodi da
je u posljednjih pet-est godina
BiH napustilo oko 200 ljekara.
- Problem je to ostaju stariji ljekari.
Mladi kreu na specijalizaciju i
istovremeno
upisuju
kurs
njemakog jezika, s namjerom da,
po zavretku specijalizacije, napuste
BiH, pojanjava dr. Drljevi.
Nije ovako samo u zdravstvu. BiH
naputaju mnogi strunjaci za kojim
postoji potranja u razvijenim
zemljama, u kojim e njihov ivot
biti mnogo laki, a prihodi znatno
vei. Tako BiH postaje izvoznik
najbolje vrste robe koju ima -

kvalitetnih strunjaka. Posljedice su


ogromne: tako ostajemo i bez anse
da svoj ivot bolje uredimo, da se
znanjem borimo sa ogromnim problemima u koje smo zapali.
Kad ovo znamo, utopijski zvue apeli
naim strunjacima, koji su ve u
inostranstvu, da se vrate u BiH i da
svojim umijeem pomognu svojoj
zemlji. Ma koliko oni voljeli svoju
domovinu i gradove u kojim su
roeni i odrasli, nagon za
samoodranjem mnogo je jai. ivi
se tamo gdje su uslovi bolji, gdje se
vie cijene i plaaju trud i znanje.
Ako se nastavi kako je krenulo, u BiH e
ostati samo oni koji teko mogu pomoi
i sami sebi, a kamoli svojoj uzdrmanoj i
svim bolestima napadnutoj dravi.
Time e ona sve dublje da tone u
beznae, siromatvo, ekonomsku i
svaku drugu vrstu depresije.

PASIVNI BIRA^I

Graani BiH najmanje povjerenja


imaju u dravne institucije i
politike stranke i to je jedan od
razloga zbog ega vie od 40 posto
biraa nije sudjelovalo na proteklim
izborima, izjavio je u Mostaru
direktor Predstavnitva Fondacije
Konrad Adenauer u BiH Karsten
Dummel uoi tribine pod nazivom
"Analiza i uzroci apstinencije
biraa na izborima u BiH".
Ocijenio je, ipak, dobrim to to je na
ovogodinje izbore izilo 54 posto
graana jer, kako je kazao, mnoge
prognoze i analize prije samih izbora su govorile da bi se taj postotak
mogao kretati i do ispod 40 posto.
Pored nepovjerenja u institucije i
politike stranke, Dummel je
istaknuo i to kako ljudi roeni u
BiH jo uvijek nisu navikli na sistem prave demokracije.

FUJ!!!
Iz Narodnog demokratskog pokreta
(NDP) tvrde da je Vojin Mitrovi,
koji je na konstitutivnoj sjednici
Narodne skuptine RS-a, sramno
izdao lanove i simpatizere NDP-a,
ije je glasove podrke dobio, priao
Miloradu Dodiku iskljuivo zbog
linih interesa, ime je sam sebe
izloio sumnji javnosti, da je on
jedan od dva kupljena poslanika u
parlamentu RS.
Sve to je naveo kao razlog istupanja iz NDP-a i Saveza za promjene bijedno je i prizemno
opravdanje vlastitog izdajnikog
ina i nezajaljive, beskrupulozne
elje za uveavanjem vlastitog
bogatstva i sticanja politikog
uticaja koji e mu to jo vie
omoguiti saopio je NDP.
Oni navode da u uima cjelokupne javnosti RS, jo odjekuju vie
puta ponovljene Mitrovieve rijei
iz predizborne kampanje, kada je,
pod sloganom GURAM DALJE!
Milorada Dodika javno nazivao
lopovom, navodei primjere velike
pljake prilikom izgradnji bolnice
u Bijeljini.
Iz svog rodnog sela Jelaz, Dodiku je
poruio da je najvei kriminalac i
krivac za sudbinu semberskih sela,
nakon katastrofalnih majskih
poplava. Cijelu izbornu kampanju
Vojin Mitrovi je proveo u vatrenim
govorima i kritikama, prije svega na
raun Milorada Dodika, vrlo esto
ne birajui rijei, zbog ega mu je
1.848 graana Semberije i Posavine
dalo svoj glas i povjerenje.
No, Mitrovi je sve to zaboravio i
svoj poslaniki glas poklonio
Dodiku. Time je, s pravom, sam
sebe osumnjiio da pripada onoj
dvojici iz afere Cvijanovi, koja
se zavrtjela oko kupovine dva glasa
koja su, za skuptinsku veinu, trebala Dodiku.
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 5

CIJENA NACIONALNE NESLOGE

RODOLJUBLJE SE PLAA
PRAZNIM NOVANICIMA
Srbi, Hrvati i Bonjaci potpuno su jednaki i
zbratimljeni samo u loem ivotu, u niskom
ivotnom standardu, u masovnoj nezaposlenosti itd.
Nijedan narod nije izvukao bilo kakvu vrstu koristi
iz stalnih svaa, sukoba i otimanja za teritorije

osna i Hercegovina obiljeila je


svoj 71. roendan. Njen rodni
list datira od 25. novembra 1943.
godine, kada je, u jeku Drugog svjetskog
rata, u Mrkonji Gradu, odrano Prvo
zasjedanje ZAVNOBiH-a.
Na tom zasjedanju usvojena je
Rezolucija i Proglas narodima BiH
u kojima se istie odlunost naroda
BiH da njihova zemlja, koja nije ni
srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i
hrvatska, bude zbratimljena
zajednica u kojoj e biti osigurana
puna ravnopravnost svih naroda.

Faktor vremena: Ciljevi koji su


tada zacrtani, meutim, samo su

djelimino ostvareni. BiH danas


jeste nezavisna drava, ali posljed-

Separatistiki zanos kod


Srba je u velikoj mjeri
oslabio. Previsoka je
cijena koja se za to plaa,
a koja je izraena u
dramatinom porastu
siromatva, koje pogaa
sve graane, bez obzira
kojoj naciji ili vjeri
pripadaju...
nje dvije decenije njenog ivota
nikako se ne mogu ocijeniti kao
period u kojem su pripadnici
njenih etnikih grupa ivjeli slono

Nacionalno bogatstvo ili ivotno siromatvo


6 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

Pie:
Vlastimir Mijovi
i skladno. Naprotiv, bilo je to vrijeme estokih sukoba.
U dvije posljednje decenije u pitanje
su dovedena oba postulata
ZAVNOBiH-a, i dravnost BiH i
sloga Bonjaka, Srba i Hrvata.
Pokazuje to i odnos prema prazniku
koji je, kao i prethodnih godina,
sveano obiljeen samo u jednom,
federalnom dijelu zemlje. U
Republici Srpskoj se ovaj rodni list
Bosne i Hercegovine ne priznaje.
Nije ovo jedini sluaj u kojem
istorijske injenice i savremene
politike ne idu istim kolosjekom.
Nema nikakve dileme da su u
Mrkonji Gradu, prije 71 godinu,
zaista doneene dravotvorne
odluke. No, faktor vremena takoe

se ne moe ignorisati. Sudei po


politici njegovih nacionalnih
vrhova,
srpski
narod
u
meuvremenu se predomislio. O
tome svjedoe procjene da bi se, na
eventualnom referendumu o
samostalnosti, Republika Srpska
odluila za izlazak iz sastava BiH.
No, kao to je sve podlono promjenama, tako je i sa ovom vrstom
raspoloenja. Ono nije radikalno
promijenjeno, ali je separatistiki
zanos kod Srba u velikoj mjeri
oslabio. Previsoka je cijena koja se
za to plaa, a koja je izraena u
dramatinom porastu siromatva,
koje pogaa sve graane, bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadaju.

Svi na gubitku: Opravdano se


postavlja pitanje: emu vodi stalno
insistiranje na pojedinanim
nacionalnim interesima, koje
proizvodi skretanje panje sa organizacije
drave,
ukupnih
drutvenih odnosa, ekonomije...
Kako sada stoje stvari - Srbi, Hrvati
i Bonjaci potpuno su jednaki i
zbratimljeni samo u loem ivotu, u niskom ivotnom standardu,
u masovnoj nezaposlenosti itd.
Nijedan narod nije izvukao bilo
kakvu vrstu ekonomske koristi iz
dugog perioda svaa, sukoba i otimanja za teritorije.
Jednostavno je to ovih dana izrazio
Donatan Mur, ef Misije OSCE u
BiH. On istie da obinog ovjeka
u BiH interesuju iskljuivo uslovi
ivota, odnosno zaposlenje njega i
njegove djece.
Ovu izjavu dobro je uporediti sa
jednom starom izjavom Radovana
Karadia, koji je 1991. godine
prijetei uzviknuo da e Srbi istrajati na svom otporu stvaranju nezavisne BiH, makar zbog toga morali
i ratovati i jesti travu.
Rat se dogodio, a dogodilo se i ovo
drugo. Na trpezi prosjene srpske
porodice danas i nema mnogo

(Ne)taan zakljuak Donatana Mura

kvalitetnije hrane od trave. Nita


bolji nije ni bonjaki i hrvatski
jelovnik.
Gospodin Mur oito misli da se to
promijenilo, da ljudi u Bosni i
Hercegovini, bez obzira na
nacionalnu pripadnost, vie nisu
opsjednuti svojim etnikim statusi-

Na najvei problem je
to to se nai kljuni
potencijali i kapaciteti
troe na nacionalnoj
neslozi i na pokuajima
da svaki narod ostvari
neku sebinu korist...
ma, da su im ivotni standard i
opte ivotne perspektive postale
mnogo vanije.
Kad bi bilo tako, to bi za BiH bio
ogromni korak naprijed. Njen
najvei problem je upravo to to se
njeni kljuni potencijali i kapaciteti
troe na nacionalnoj neslozi i na
pokuajima da svaki narod ostvari
neku sebinu korist.

Stara pjesma: U toj bici, koja


traje ve dvije i po decenije,
oigledno nema pobjednika. U
stvari, gubitnici su i Srbi i Hrvati i
Bonjaci. Kao graani, pali smo na
samo evropsko dno. Prazan
novanik za veinu je postao

najvea nacionalna briga.


Upravo na to sutinski ukazuje i
miljenje gospodina Mura. Kad bi
bili poteni, isto bi kazali i domai
politiari iz svih etnikih grupa. No,
oni jo nisu sazreli za tu vrstu realnosti. U tom procesu ih, svojim
upornim insistiranjem i otvorenim
pritiscima, mogu ubrzati samo
zabrinuti i osiromaeni graani.
No, jesu li oni zaista gurnuli
ustranu svoje nacionalne brige i
zanose, da li smo stvarno dospjeli u
fazu u kojoj se vie oslukuje
kranje praznih crijeva od zveketa
srca, koje nejednako kuca kod Srba,
Bonjaka i Hrvata?
Taj odgovor brzo emo saznati.
Prvo, vidjeemo u kom pravccu e
krenuti nova vlast: hoe li tamburati po starim icama nacije ili e
krenuti u realizaciju projekata
kojim ljude treba poteno
nahraniti, pronai im posao i
otvoriti put ka podizanju bijednog
ivotnog standarda.
Ukoliko se nastavi stara pjesma,
tada bi na scenu trebali da stupe
graani; da otvoreno kau do ega
im je vie stalo. Tada e i gospodin
Mur doznati je li bio u pravu sa
svojim zakljukom da obinog
ovjeka u BiH interesuju iskljuivo
uslovi ivota, odnosno zaposlenje
njega i njegove djece.
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 7

DOBROVOLJCI NA STRANIM RATITIMA

ZATO U BOJ IDU I


NAI BIJELI AVOLI

BiH je postala jedno od kljunih mjesta na Balkanu gdje bi aktivnosti


na krivinom gonjenju ratnika, ali i njihovih inspiratora i finansijera
mogle poeti davati i konkretne rezultate

a mapi svijeta, koja prikazuje


zemlje u kojima je rizik od
terorizma najvei, BiH se
nala na 86. poziciji, ime je
"osvojila" najgore mjesto u poreenju
sa dravama u okruenju.
Spektakularne akcije hapenja
osumnjienih za terorizam, odnosno za njegovo pomaganje,
finansiranje, ali i uee na stranim
ratitima u okviru formacija koje se
smatraju teroristikim, bacile su
novo svjetlo na poziciju, ali i ulogu
BiH po ovom pitanju.

Ameriki eksperti: Sve vei


zahtjevi da se procesuiraju
osumnjieni, od kojih je devet iz
dvije akcije u pritvoru, ali i dolazak
eskperata iz SAD, mogao bi da
8 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

znai i da bi konana borba protiv


ove poasti, bar to se Balkana tie,
mogla poeti upravo u BiH.
Intenzivirane policijske akcije na
razbijanju mree teroristikih
aktivnosti, pojaan rad tuilatava, ali

Oko 150 ratnika je iz BiH


otilo na ratita u Siriju
i Irak. Dvadesetak je
poginulo, pedesetak se
vratilo, a ostali su jo
na Bliskom istoku...
i diplomatski pritisci odaju utisak da
se polako staje ukraj bijelim
avolima, kako se nazivaju balkanski dihadisti koji ratuju irom svijeta.
Moda sluajnost, ali indikativno,
na ve godinu dana upranjeno

mjesto ambasadora SAD u BiH


dolazi
Maureen
Elizabeth
Cormack, koja je imenovanje
doekala kao izvrni asistent u
Uredu specijalnog izaslanika predsjednika Obame za globalnu koaliciju za borbu protiv IS.
Na Balkan, pa i u BiH, e stii i
pravni eksperti SAD, tuioci i savjetnici, kako bi pomogli u
istragama i privoenju pravdi
stranih teroristikih boraca. Ovo je
potvrdio i ameriki ministar pravde
Eric Holder, koji je najavio doazak
savjetnika u etiri balkanske zemlje, ali i postavljanje regionalnog
savjetnika za borbu protiv
terorizma u tom podruju.
Oni e obezbijediti neophodnu
podrku naim saveznicima kako bi

Sumnjive finansijske transakcije Bilala Bosnia

se procesuirali oni koji se vraaju iz


sirijske regije. Mislim da smo svi
doli do zakljuka kako trebamo
vidjeti kakvi su zakoni u tim zemljama kako bismo doli do najboljeg
rjeenja, pojasnio je Holder.

Budno praenje: Sve je snaniji i diplomatski pritisak da se


procesuiraju ve pritvoreni u predmetu Damask, kojih je do sada
devet, dok su dvije osobe pod
mjerama zabrane. Veina su
povratnici sa stranih ratita i to
uglavnom iz Sirije, gdje su ratovali
mahom na strani militantne organizacije IS.
BiH je, tako, postala jedno od
kljunih mjesta na Balkanu gdje bi
aktivnosti na procesuiranju i
krivinom gonjenju ratnika, ali i
njihovih inspiratora i finansijera
mogle poeti davati i konkretne
rezultate.
Prema raspoloivim podacima, oko
150 ratnika je iz BiH otilo na ratita u Siriju i Irak. Dvadesetak je
poginulo, pedesetak se vratilo, a
ostali su jo na Bliskom istoku. Bh.
dravljana ima i na ratitu u

Ukrajini i dijelovima Afrike i oni


su, takoer, zanimljivi sa sigurnosnog aspekta.
Direktor Federalne uprave policije
Dragan Luka, na pitanje je li BiH
zaista toliko interesantna da se
pokree cijeli niz meunarodnih
aktivnosti, kae da zemlja ne
predstavlja prijetnju, bar nita veu

Dio dobrovoljaca odlazi i iz


materijalnih i finansijskih
interesa, ali se ne radi
samo o pripadnicima tzv.
vehabijskog pokreta, ve
je struktura arolika...
od drugih evropskih zemalja. Stanje
se budno prati, kae Luka, te
pojanjava kakav je profil osoba
potencijalno zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Kae kako su to,
prije svega, ljudi koji su u dobroj
mjeri ideoloki ili vjerski indoktrinirani i koji su dosta radikalni u svojim
principima i poimanjima odreenih
drutvenih kretanja.

Alternativni mamac: Dio ih


odlazi

iz

materijalnih

finansijskih interesa, navodi Luka,


ali dodaje i kako se ne radi samo o
pripadnicima tzv. vehabijskog
pokreta, ve je struktura arolika.
Najvanije je naglasiti da ti ljudi
koji se vraaju sa ratita, bez obzira
koje je to ratite na svijetu,
ukljuujui i ovo u Siriji i Iraku, su
ljudi koji predstavljaju odreenu
drutvenu opasnost sa aspekta svog
formiranja na tim ratitima,
ocjenjuje Luka.
Izgubljen sistem drutvenih vrijednosti, ekonomski krah i neimatina,
ali i nezaiteresiranost da se mladom
ovjeku ponudi alternativa, za
Vladu Azinovia sa Fakulteta
politikih nauka u Sarajevu su
dovoljan razlog da se adrenalinska
terapija, ekonomski boljitak i
samopotvrivanje trae upravo na
stranim ratitima.
BiH je prva zemlja u svijetu po
broju mladih koji nemaju posao.
63% mladih od 18 do 24 godine
nemaju ta da rade. Kada imate
jednu ideologiju koja je struktuirana, bez obzira ta mi o njoj
mislimo, kao jedan racionalan sistem, koja ima glavu i rep, koja trai
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 9

iz kojih ti mladii odlaze. Kada bi


neko poginuo, nai bi novinari
najee odlazili na ta mjesta i razgovarali sa roditeljima. To su
najee neke kue od cigle gdje
imate samo drvenariju, prozore i
vrata i gdje jedva da imate krov. Do
nekih od tih kua jedva da vodi bilo
kakav zemljani put. Dakle, to su
kue iz kojih bi ovjek, bilo kada i
bilo gdje, nastojao to prije pobjei
u bilo ta drugo. Problem sa
Bosnom i Hercegovinom je to se i
ljudima koji ive na asfaltu i
betonu nudi malo ta drugo",
konstatuje Azinovi.

Hapenje Elvira Muratovia

odricanja, ali nudi i nagrade, onda


je relativno lako do tih mladih ljudi
doi, pogotovo kroz drutvene
mree, preko interneta ili twitera.
Vrlo je lako poslati poruke, vrlo
mone poruke, na koje oni zapravo
nemaju nikakvog drugog odgovora,
osim da ih najee prihvataju ili da
se na neki nain identificiraju sa
njima, smatra Azinovi.
Dok su inspiratori glasni putem
svih moguih sredstava, od interneta do vjerskih predavanja, to je
mnoge od njih i dovelo iza reetaka,
zvanine vjerske voe tek stidljivo
vjerske voe pozivaju na razum.
Reisu-l-ulema Husein efendija
Kavazovi svojevremeno se osvrnuo i na ovu pojavu savjetom da
muslimani dobro razmisle u ije
su se falange upregli i ije oruje u
rukama dre", jer "jedno je sigurno,
Muhammeda.a.s. sigurno nije.

Novani poticaji: Kako je jo


prole godine konstatovano u studiji
Evropskog
parlamenta,
vehabijski pokret u BiH ve je
izrodio novu generaciju domaih
10 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

dihadista koji se zbog svojih


evropskih karakteristika mogu lako
infiltrirati u Evropu, a da se na njih
i ne sumnja. Mnoge dananje ratnike instruirali su bivi, koji su
znanje sticali od uitelja iz arapskih zemalja koji su tokom rata kao
dobrovoljci dolazili u BiH. I meu
nedavno uhapenima nalaze se
bivi ratnici odreda El Mudahid.

Mnoge dananje ratnike


instruirali su bivi,
koji su znanje sticali
od uitelja iz arapskih
zemalja koji su
tokom rata kao dobrovoljci
dolazili u BiH...
Fikret Hadi, koji je dva puta bio u
Siriji, jedan je od bivih bh. ratnika
mudahedina i u pritvoru eka da
Tuilatvo BiH sroi optunicu. No,
ono to je zanimljivo je da je Hadi
u dva navrata primio 5.000 eura koje
je podijelio sa svojim sauesnicima.
Novac je motivacija koja i one
manje zavedene lako osvoji, kae
Vlado Azinovi.
Gledao sam kako izgledaju kue

Finansijski tokovi: Nakon


hapenja samozvanog voe vehabijske zajednice BiH u akciji Damask
Bilala Bosnia - u javnost je dospjela i
informacija da mu je u jednoj
transakciji iz Kuvajta uplaeno 50.000
eura. Luka upozorava kako se upravo zbog kompleksnosti problema
mora povesti rauna da sve strukture
moraju saraivati da znamo odakle
taj novac, odakle ta sredstva koja se
tim ljudima daju i njihovim obiteljima dok su oni na ratitu.
Dravna Agencija za istrage i zatitu,
prema Lukau, je jedna od kljunih
institucija koja sa drugim policijskim, ali finansijskim institucijama
moe ui u trag tome ko alje novac,
ali i ko ga ovdje koristi.
A BiH je zemlja koja je jo daleko
od pravne drave i iji su tokovi
novca, ali i osiguranja investicija i
depozita, jo rizini, o emu
svjedoe i brojne afere. Ne udi,
stoga, namjera da se u kreiranje
zakonskih okvira ukljue strani
eksperti. Mogue da poprave i
vlastite greke, jer su brojne zemlje
preutno podravale dolazak
stranih ratnika na bosansko tlo.
Neki od njih, godinama kasnije,
bili su i stanovnici zloglasnog
zatvora Gvantanamo.
Denana Halimovi/RSE

DRAVA BEZ ZATITE

PRIJETI NAM I TV-MRAK


Bilo bi suvie grubo kazati da ruenje dravnog
televizijskog sistema oznaava i ruenje drave.
No, sve ono to se dogaa ipak nije suvie daleko
ni od takvog zakljuka

Graani Bosne i Hercegovine e


17. juna 2016. godine ostati bez
analognog televizijskog signala, a
da li e do tada biti uraena digitalizacija, to jo uvijek nije sigurno.
Tim povodom, u Sarajevu je u
etvrtak odran okrugli sto kojim je
Vijee RAK-a pokualo da alarmira
sve relevantne sudionike kako bi se
izbjeglo da, nakon mnogo toga,
BiH izgubi i svoje javne televizijske
emitere i tako ostane u televizijskom mraku.
"To je potpuno izvjesna posljedica ukoliko se ne urade obaveze javnih servisa i
Vijea ministara BiH. To su dvije
adrese koje moraju uiniti najvee
napore da se proces digitalizacije zavri,
inae emo imati ogromne posljedice",
kazao je Plamenko ustovi,
predsjedavajui Vijea RAK-a.
Ostalo je jo pola godine da se rijee
problemi koji su doveli do zastoja u
zavravanju prve faze procesa digitalizacije.
"Javni emiteri, RAK i Vijee ministara moraju konstruktivnim dijalogom vidjeti gdje su problemi i kako
se mogu prevazii do juna. Prva faza
je obavljena u Mostaru i Sarajevu, a
nije u Banjoj Luci. Mora biti poznat
razlog zbog ega je to tako i moramo
rijeiti sline probleme", rekao je
Mate
Bandur,
savjetnik
predsjedavajueg Vijea ministara
Vjekoslava Bevande, koji je, kako je
prenio Bandur, izrazio spremnost da
se uradi sve kako bi proces digitalizacije bio zavren na vrijeme.

Sinia Petrovi, pomonik direktora za


upravljanje radiofrekvencijskim spektrom u Regulatornoj agenciji za komunikacije, upozorio je da nas oekuje
gaenje televizijskog emitovanja.
"Ukoliko ne pristupimo ubrzanom
procesu digitalizacije, imat emo
samo sluajni TV signal i ii emo
od komije do komije da bismo

Prva faza procesa


digitalizacije je
zavrena na objektima
Radio-televizije BiH i
Radio-televizije FBiH,
dok jo nije ni poela na
objektima Radio-televizije
Republike Srpske, jer
izvoau radova nije
dozvoljeno instaliranje
opreme...
gledali TV. Ovo je kompleksan projekat koji je na dravnom nivou i
pitanje je da li su svi bili dovoljno
obavijeteni o ozbiljnosti posljedica
koje emo imati nakon 17. juna",
upozorio je Petrovi.
Prva faza procesa digitalizacije je
zavrena na objektima Radio-televizije BiH i Radio-televizije FBiH,
dok jo nije ni poela na objektima
Radio-televizije Republike Srpske,
jer izvoau radova nije dozvoljeno
instaliranje opreme.
Podsjeamo, Vijee RAK-a je ranije
upozorilo da je dosadanjim zastojima zbog neusvajanja Akcionog plana
direktno ugroena industrija emito-

Pie:
Amra Zimi
vanja u BiH, te da su dovedene u
pitanje preuzete meunarodne
obaveze BiH, proistekle iz potpisanih
sporazuma, koje mogu rezultirati
izricanjem sankcija od relevantnih
meunarodnih institucija.
Javni radio-televizijski servisi od
poetka lie na mrtvoroene. U
njemu su stalno prisutne opstrukcije, koje uglavnom dolaze iz
Republike Srpske. Ona na sve
naine pokuava da urui dignitet
apsolutno svih dravnih institucija
u BiH. A televizija je jedna od najvanijih, uz to i onih u kojim je
najlake minirati procese njenog
podizanja na evropski nivo.
Politikim sredstvima rukovodstva
iz RS dosad, ipak, nisu uspijevala
da ostvare ovaj cilj. No, ona su
ustrajna u svojoj namjeri. Sad te
politike ciljeve nastoje da ostvare
drugim, tehnolokim sredstvima,
stalnim pravljenjem zbrke oko digitalizacije televizijskog signala.
Prognozirati rasplet u ovoj aferi
nije nimalo lako. Jer, pored
opstrukcija iz RS, odavno je primjetan i nedovoljno jasan i energian
odnos bonjakih i hrvatskih
politikih faktora. Nekako se stie
utisak da ni njima ne bi bilo mrsko
da javni radio-televizijski servis
potpuno nestane.
Bilo bi suvie grubo kazati da ruenje
dravnog televizijskog sistema
oznaava i ruenje drave. No, sve
ono to se dogaa ipak nije suvie
daleko ni od takvog zakljuka.
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 11

NEOBINI APEL JEDNOG SARAJLIJE

PROFESOR TRAI ISTINU


O SUDBINI KOMIJA - SRBA
Izgleda da ljudi u Sarajevu mnogo vie vole da otvoreno
razgovaraju o smjeni selektora fudbalske reprezentacije
BiH, nego da se javno zapitaju gdje su nestale njihove
komije za vrijeme opsade grada, kae Haris Jusufovi

arajlija Haris Jusufovi (34


godine, nastavnik istorije),
nedavno je napisao i objavio
na internetu tekst pod nazivom
Hou istinu ta se desilo sa mojim
komijama Srbima u Sarajevu.
Iako, kako kae, ta njegova upitanost traje godinama, povod za
kolumnu je bio skroman odziv
graana Sarajeva na komemoraciju
rtvama,
preteno
Srbima,
ubijenim i baenim u jamu Kazani
na Trebeviu.

Bjeanje od teme
RSE: Sa ovim pitanjem ive brojni
graani glavnog bh. grada, ali ga ne
ele ili ne smiju javno postaviti. Do
ovakve upitanosti niste doli preko
noi, ta je za Vas bila dodatna
inspiracija?
- Godinama postavljam ovo pitanje
sebi i uem krugu prijatelja. Pratim
regionalnu politiku, hake presude,
razmiljanja obinih ljudi na socijalnim mreama, raspravljam na
ove osjetljive ratne teme s ljudima
raznih nacionalnosti na tviteru i
pokuavam dokuiti ta je stvarno
istina. Sasvim sluajno sam na jednom sarajevskom portalu vidio da
e prvi put biti organizovan skup
ispred Katedrale, na kojem e biti
obiljeeno stradanje civila (mahom
12 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

srpske nacionalnosti) na Kazanima.


Odazvao sam se ovom pozivu i
upoznao nekoliko sjajnih ljudi,
meu
kojima
i
gospou
Slobodanku Macanovi, iji su
roditelji odvedeni iz svog stana i
ubijeni na Kazanima. Kasnije te
veeri, osjetio sam elju da neto
napiem na ovu temu i o tome kako
sam se taj dan osjeao.
RSE: Kakve su reakcije, jer je
oigledno, velika itanost Vaeg
bloga, koji je prvi prenio portal
Buka? Da li su shvaene poruke
koje ste poslali? Ima li elje da i

drugi postave slino pitanje: "ta je


s mojim komijama Bonjacima,
Hrvatima, Romima i svim drugim
nevinim rtavama rata od 1992. do
1995?
- I sam sam bio iznenaen kolika je
bila itanost ove kolumne, i to ne
samo u BiH, ve i u susjednim
zemljama. Javljali su mi se ljudi koji
su prije 20 godina otili iz Sarajeva
da mi ispriaju svoju priu, da mi se
zahvale to sam uopte otvorio ovu
temu. Meutim, u Sarajevu sam
naiao na zid utnje, ast izuzecima.
Poznanici me sretnu na ulici, znam
da su proitali kolumnu, ali ne
komentariu je, izbjegavaju tu temu.
Izgleda da ljudi u Sarajevu mnogo
vie vole da otvoreno razgovaraju o
smjeni
selektora
fudbalske

Jusufovi je zauen utnjom svojih sugraana

reprezentacije BiH, nego da se


javno zapitaju gdje su nestale njihove komije za vrijeme opsade
grada.

Oprene reakcije
Ne sporim da postoje institucije
koje se bave zloinima na svim
stranama, postoje i mnoge nevladine organizacije koje se bave ovim
pitanjima na istraivaki i
dokumentaristiki nain, ali to sve
ostaje u uim krugovima i ne
dopire do obinog ovjeka.
I da odgovorim na ovo Vae drugo
pitanje - da li postoji elja i kod
drugih da se pitaju gdje su njihove
komije. Da, postoji. Na primjer, u
Banjaluci postoji grupa ljudi koja
se odavno bave pitanjima poput: ta
se desilo u Tomaici i na drugim
stratitima gdje su stradali Bonjaci
i Hrvati. Ali i oni sami godinama
nailaze na zid utnje u svom
okruenju, i ne dobijaju odgovore.
RSE: Vau biljeku su oduevljeno
doekali u Republici Srpskoj, iako
ta podrka ima i drugu stranu
medalje Meutim, gotovo je nema
u medijima ili na portalima u
Sarajevu i u Federaciji BiH. ta
mislite zbog ega?
- Da, upravo je tako bilo, umjesto
da bude obrnuto. To je taj zid utnje o kojem sam govorio u FBiH.
Kada neko iz Banjaluke pie o
ratnim zloinima nad Bonjacima,
to sarajevski portali rado prenose.
Na moju kolumnu se nisu oglasili,
moda je nisu ni proitali. to se
tie RS-a, iako je tekst naiao na
ogromno odobravanje, reakcije su
ipak bile pomalo kontradiktorne.
Neki u RS-u su, naalost, iz moje
kolumne iitali samo ono to ele
da uju, ono to potvruje njihova
uvjerenja. Zaslijepljeni vlastitim
nacionalizmom nisu eljeli da vide
da sam ih pozvao da progovore o
tome ta se desilo sa njihovim

Ameriki diplomata Nicholas Hill i Slobodanka Macanovi, ispred jame na Trebeviu

komijama u Prijedoru, otkuda


Tomaica, najvea masovna grobnica na Balkanu, zato ne priznaju
genocid u Srebrenici i zato ne
priznaju dvadeset godina poslije da
je moj grad, Sarajevo, sistematski
ruen i ubijan za vrijeme tri i po
godine duge opsade?

Treba poi od sebe


RSE: Bh. graani se izjanjavaju (u
brojnim anketama i istraivanjima)
da su za proces pomirenja i povjerenja. Kao krivce za neuspjeh tog
procesa uvijek navode druge politike i vjerske lidere, itd. Kad bi
ljudi polazili od sebe i svog djela, da
li bi BiH, ali i regija, izgledali
drugaije?
- Upravo u tome i jest sutina moje
prie. Trebamo poi od sebe i nae
moralne odgovornosti za ono to se
deavalo devedesetih na podruju
bive Jugoslavije. Prikrivanjem
zloina iz redova svog naroda i
uveliavanjem broja rtava vlastitog
naroda, te negiranjem tuih
stradanja, samo se udaljavamo
jedni od drugih. Potrebno je raditi

na jednoj, prihvatljivoj istini (jer ne


postoji apsolutna), a ne na tri-etiri
nacionalne istine.
RSE: Je li za stavove koje Vi
iznosite potrebna hrabrost? Ne
mislim samo na ovaj tekst nego i
neke druge, Vae, angaovane tekstove? Mnogi ljudi imaju stavove
sline Vaim, ali ih dre samo za
sebe, bojei se reakcija ...
- Neki misle da je to hrabrost, pa i
ludost ako ba hoete, ali za mene
je to pitanje asti. Kae mi prijatelj:
"Sjajno si to rekao, svaka ti ast, ali
zna, ja imam dvoje djece..."
Ja ga potpuno razumijem i ne
osuujem. Drugi mi, pak, kau:
"Ma dobro je to, al' upakuj malo te
svoje kolumne, ne budi toliko
otvoren i otar, nije vrijeme
sazrelo", i slino.
Ljudi
e
radije
otrpiti
nacionalistiku tiradu svog kolege s
posla, ili ak efa ili nekog roaka,
nego mu se zamjeriti. Taj princip
nezamjeranja" i balansiranja u
movari, ivimo ve dvadeset godina i zato nam i jest ovako.
Gordana SandiHadihasanovi/RSE
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 13

ZA KOGA RADE SINDIKATI?

FAKTOR ZATITE RADNIKA


ILI SERVIS POSLODAVACA
Ukoliko zaivi predloeni koncept Evropske unije, nee vie biti radnih mjesta
na neodreeno vrijeme, ali upravo tada bi, kao podrka radnicima,
na scenu trebao stupiti sindikat

vropska unija je, uz pomo


eksperata i prakse kakva
vlada u zemljama Zapadne
Evrope, sainila dokument pod
imenom "Sporazum za rast i
zapoljavanje u BiH, koji je uao i
u okvir najnovijeg pristupa EU
rjeenju krize u BiH.
Meutim, protiv ovog sporazuma
svoj glas nedavno su digli sindikati,
navodei kako e to jo vie ugroziti radnike.

Sindikalno NE: Predsjednik


Saveza samostalnih sindikata BiH
Ismet Bajramovi kae:
Konfederacija sindikata BiH e se
suprotstaviti svim sredstvima da se ne
14 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

rue ugovori o radu na neodreeno vrijeme, da se ne otputaju ljudi koji ve


rade. S druge strane, spremni smo, a to
smo sve vrijeme pokazivali, i u praksi, i
zakonski i teoretski, na otvaranje novih
radnih mjesta i zapoljavanje ljudi.,
kae Bajramovi.

Ni pod ugovorom na
odreeno vrijeme radnik
ne bi smio biti ugroen,
ucijenjen i obespravljen,
ali ni otputen ukoliko
za to ne postoje
valjani razlozi...
I predsjednica Saveza sindikata
Republike Srpske Ranka Mii
smatra kako je Sporazum rjeenje

koje vodi ka siromaenju radnika i


politici ucjene.
Neke od tih politika za nas su prihvatljive: borba protiv kriminala i
korupcije, stvaranje boljih uslova
za poslovanje, ali za nas je potpuno neprihvatljiva politika koja se
tie trita rada. Dakle, ukoliko se
eli a eli se fleksibilizovati
radno mjesto do te mjere da ono
postaje potpuno nesigurno, a to
znai da nestaje ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, da se ugovor
na odreeno vrijeme moe da
obnavlja po nekoliko puta, dovelo
se one koji ekaju na zavodu za
zapoljavanje, koji bi trebali zamijeniti svoje roditelje i stariju radnu

snagu, u situaciju da su nesigurni i


da e uvijek biti predmet ucjene od
strane onog ko im je ponudio taj
ugovor o radu na odreeno
vrijeme., smatra Ranka Mii.

Bolno rjeenje: injenica je,


meutim, da po ovom principu ve
rade ljudi i u Bosni i Hercegovini,
ali i u gotovo svim zemljama
Evropske unije. Kroz ove reforme
nerado su i uz negodovanje proli i
u Hrvatskoj. Da e biti bolno svjestan je bio i bivi ef delegacije EU u
BiH, Peter Sorensen, koji je i predstavio Sporazum.
Socijalne i ekonomske reforme u
Bosni i Hercegovini su hitno
potrebne. Potrebno je kreirati radna
mjesta, osobito za mlade koji
nemaju gdje raditi. Stoga smo
odluili da se ove godine, na
Forumu za prosperitet i zapoljavanje koji smo odrali u Sarajevu,
kreiraju mjere koje e modernizovati privredu zemlje. Ove mjere,
koje trebaju provesti politiki lideri
u Bosni i Hercegovini, trebale bi
unaprijediti ivot graana ove
zemlje., objasnio je Sorensen.
Izraavajui nezadovoljstvo, predstavnici sindikata ili nisu uli vapaje
radnika ili su zaboravili da se u
trenucima dok kritikuju predloeno
rjeenje na biroima nalazi preko pola
miliona nezaposlenih, od ega oko
200.000 radi na crno, bez ikakvih
ugovora, osiguranja i plata.

Doprinosi i plate: Najodgovorniji


za to upravo su i glavni partneri
sindikata politiari s kojima su
ponovno razgovarali i od njih, kako
navodi Mii, oekuju rjeenje.
Prioriteti sindikata su kako da radnici koji rade dobiju svoje zaraene
plate. Ko e dati odgovor i koje su to
politike koje nude rjeenje onim radnicima koji su na svojim radnim
mjestima, bez obzira jesu li ili nisu
lanovi sindikata, zaradili plate, i

Neredovne plate ogroman su problem radnika u BiH

bruto i neto, a poslodavci, bilo u


javnim, privatnim ili privatizovanim
preduzeima, nisu isplatili te plate,
nisu uplatili doprinose? To je jedno
od kljunih pitanja preko kojih se ne
moe i ne smije prijei. Ne moemo
teiti uruavanju steenih radnikih
prava, kreirati nove politike koje e
dodatno osiromaiti radnike u Bosni
i Hercegovini, bez obzira u kom

Po ovom principu rade


ljudi u gotovo svim
zemljama Evropske unije,
a kroz ove reforme nerado
su, i uz negodovanje,
proli i u Hrvatskoj...
entitetu oni ivjeli, a da pritom ne
naemo kljune odgovore na pitanje
zato ustvari jesu siromani radnici u
Bosni i Hercegovini., kae Mii.
Ukoliko
zaivi
predloeni
koncept EU, nee vie biti radnih
mjesta na neodreeno vrijeme, ali
upravo tada bi na scenu trebao
stupiti sindikat. Naime, ba kao u
zemljama trulog kapitalizma
njihova uloga bi trebala biti
iskljuiva i autoritetna zatita radnika, koji ni pod ugovorom na
odreeno vrijeme ne bi smio biti
ugroen, ucijenjen i obespravljen,

ali ni otputen ukoliko za to ne


postoje valjani razlozi.

Sindikalna snaga: U tom sistemu sindikat je partner radnika, a ne


vlasti i poslodavaca, kae Ivica
Guberac, koji je radni vijek proveo
u u Njemakoj.
Tamo sindikat ima jako velika prava.
Puno zastupaju radnike, posebno ako se
radi o plaama, da li je radnik plaen po
zaslugama. Ako je radnik na bolovanju,
primjera radi, mnoge firme znaju dati
otkaz, ali sindikat to odmah provjeri da
li je stvarno bolovanje ili radnik simulira.
Ako je stvarno bolestan, ne mogu mu
dati otkaz., podvlai Guberac.
Mada Bosna i Hercegovina ima
tendenciju da od svega uzme samo
ono to odgovara trenutnim
prilikama, bilo politikim ili
tajkunskim, ukoliko bi se paralelno
dolo do ideala zvanog pravna
drava - bojazni ne bi bilo. Stoga,
upravo bi rad na ciljevima iz
Sporazuma koji je predloila EU
mogao biti prilika i za Sindikat da
postane faktor odluivanja, onaj
zbog kojeg e vlasti unaprijediti
prava radnika, umjesto da bude
servis za politike manipulacije.
Denana Halimovi/RSE
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 15

JEDNA NEOBINA AKCIJA

MLADENKE IZ "UVOZA"
U BOSANSKOM GRAHOVU

Procedura nalae da se ide na prvo vienje, pa da dolaze njihove porodice, odnosno


budue mlade, odozdo ovdje, da vide gdje dolaze. Onda, na drugom odlasku dolje,
obavlja se vjenanje u Albaniji, a crkveno vjenanje potom u Grahovu

. Bosanskom Grahovu, ratom


i
privatizacijom
opustoenom, neenjama koji su
primorani ivjeti od poljoprivrede
postala je nemogua misija pronai
buduu suprugu. Rjeenje je
ponudila opinska vlast
mladenke iz uvoza.
U Bosanskom Grahovu je vie od
150 neenja koji su primorani
ivjeti od poljoprivrede. Meu
njima je i Jelenko Perinovi iz
sela Obljaja.

Ideja iz Srbije: Nae cure nee


ove na selo da ive. Nemamo koga
dovesti. Nee krave, nee ovce. A
16 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

nama treba da ostanemo tu. Nae


cure nee, prema tome, mi moramo
tako ii. To nema vjere, nema
nacije, dovest' u je. Kad nee nae
Srpkinje, idemo dalje. Hou pravu

Pronai buduu suprugu,


suputnicu, mnogim
neenjama u skoro svim
opinama Kantona 10
postala je gotovo
nemogua misija...
gospou da naem sebi, za svoju
kuu, da i mene gleda i da stvaramo
familiju, kae Jelenko.
Pronai buduu suprugu, suput-

nicu, mnogim neenjama u skoro


svim opinama ovog kantona
postala je gotovo nemogua misija.
No, u rjeavanju tog problema,
neobine i vrlo konkretne korake
poduzela je opina, od koje se to
najmanje oekivalo.
Rije je o ratom i privatizacijom
opustoenom Bosanskom Grahovu
u kojemu kakav-takav posao imaju
jedino uposlenici u dravnim
institucijama, javnim poduzeima i
ustanovama, onda jedno veliko
NITA u gospodarstvu, pa
poljoprivreda. Kako bi se vremeni
momci oenili, opinske vlasti dale
su zeleno svjetlo za, da ga tako

nazovemo, organizirani uvoz


mladenki iz inozemstva.
Ideja o takvom transferu nije
potekla iz Grahova, ali su je u toj
opini objeruke prihvatili, istie
predsjedavajui Opinskog vijea
Duko Kupreanin:
Udruenje graana, koje okuplja
nae iseljenike iz Livanjskog polja i
egzistira u Srbiji, dalo nam je ideju
da oivimo sela u Livanjskom
polju, odnosno sela koja pripadaju i
optini Bosansko Grahovo i optini
Livno, na nain kao to su radile
neke optine u Republici Srbiji da
dovedu Albanke koje su katolike
vjeroispovjesti na prostor optine
Grahovo, koje bi se udale za nae

Sve djevojke koje su se


rodile ovdje i koje su
ivjele ovdje, otile su u
vee gradove za poslom.
Vrlo malo njih hoe da
ostane, da radi i ivi na
selu, da tu rodi dijete...
mladoenje koji su tu, da kaem,
ostali bez djevojaka. Sve djevojke
koje su se rodile ovdje i koje su
ivjele ovdje, otile su u vee
gradove za poslom. Vrlo malo njih
hoe da ostane, da radi i ivi na
selu, da tu rodi dijete. Mi, kao
Optinsko vijee, podrali smo inicijativu ovog udruenja s jednim
zakljukom da emo mi, kao
Optinsko vijee, finansijski snositi
jedan vei dio trokova koje imaju
nai mladoenje, ali po zakljuenju
braka, objanjava Kupreanin.

Jedno od zaputenih grahovskih sela

neoenjeni Pero Jaki.


Ja ovo podravam. Moram zahvaliti ljudima koji su pokrenuli taj
projekat, da se krene u jednu tako
ozbiljnu akciju i rjeavanje ove
problematike naih krajeva. Znam
da se i u Livnu raseljava, odlaze
ljudi previe prema Republici
Hrvatskoj, odavde odlaze prema
Srbiji. Nama je ovdje jedini nain
da opstanemo ako emo se vratiti
tradicionalnim vrijednostima koje
smo imali., kae Jaki.
Pitamo naeg sugovornika Duka
Kupreanina: Zato ba djevojke iz
Albanije?

Udruenje iz Srbije, 'Slava


Rakaj', oni su krenuli sa djevojkama iz Albanije, koje su voljne da
dou na selo, da ive, da rade i da
stvaraju porodice na selu. U pitanju
su djevojke iz okoline Skadra
kau da je tamo procenat djevojaka
u odnosu na momke dvadeset na
prema jedan, tako da nema
dovoljno momaka u njihovoj blizini, u Albaniji, da bi one ostale dolje.
Sigurno su patrijarhalno odgojene
djevojke, djeca bi se odgajala u
onom duhu u kojem se inae
odgajaju
djeca
na
naim
podrujima., kae Kupreanin.

Oko Skadra ivi 20 puta vie


djevojaka nego mladia

Vienje i vjenanje: U Srbiji


ovim aktivnostima ele oivjeti sela,
a u Grahovu i sela i grad, a kako
doznajemo od Duka Kupreanina,
prva mladenka iz okolice Skadra
trebala bi u Bosansko Grahovo stii
upravo ovih dana.
Ve su neki otili do Albanije, bili
su na tom prvom vienju.
Procedura nalae da idu na prvo
vienje, pa da dolaze njihove
porodice, odnosno budue mlade,
odozdo ovdje, da vide gdje dolaze.
Onda, na drugom odlasku dolje,
obavlja se vjenanje u Albaniji, a
crkveno vjenanje bi bilo kod nas, u
Grahovu., zakljuuje Kupreanin.
eljka Mihaljevi/RSE

Skadarske ene: Premda je


zakljuak
Opinskog
vijea
jednoglasno usvojen, to e rei da
su za njega ruku digle i dvije
vijenice, ene u Bosanskom
Grahovu nisu bile raspoloene za
izjave. Za razliku od njih, mukarci su bili pozitivniji i razgovorljiviji,
meu njima jo uvijek slubeno

28. novembar 2014. Spektar, broj 25 17

NA VRH JEZIKA

ERDOGANOVA ENSKA PRAV-DA


Kako jedna ena moe biti plaena za isti posao
koji obavlja mukarac, kad ona po svojoj prirodi nije
obdarena mogunou da se istovremeno brine
o djeci, o kui, o muu, o poslu?

oao Predsjednik Republike


Turske
Recep
Tayyip
Erdogan u Sarajevo da u
jednoj nezvaninoj posjeti malo
proaska sa parlamentarcima i vidi
da sluajno nema neka zalutala
ena u parlamentu koja se okrenula protiv svoje prirode i bavi se
politikom. Vrlo razoaran, primijeti
da i kod nas u Bosni ima ena
politiarki i da slobodno razgovaraju i raspravljaju o aktualnim
politikim pitanjima.
Kakav je to narod koji bira ene da
ga predstavljaju? Na svu sreu,
nema ih mnogo, to ga posebno
obradova, jer e ipak sa pametnim
mukarinama u BiH, natenane,
kako i treba, bez ena, tabiriti svjetsku politiku i pomagati Bosni. Ali,
prie mu delegacija ena, predstavnica parlamentarki.

18 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

Bez imalo stida, gledavi ga direktno uzdignute glave, rukovae se s


njim. Ima i zgodnih ena, primIjeti
on, ali zato nisu ostale kui da
suu pitu i primaju ki.u? To je
ono to je prirodna uloga ene,
kako je nedavno spomenuo kad je
drao predavanje u Turskoj na
temu ene i pravda.
A politiarke kao kvoke poee sa

U BiH preko 60% birakog


tijela ine ene i to je
odlino jer svakom
mukarcu, shodno tome,
pripada vei broj ena,
to je potpuno prirodno
i neophodno za zdravlje
i muki um...
svih strana da iznose svoja miljenja
o situaciji u dravi, te ta bi trebalo

Pie:
Sanja Ljubii
raditi da bude bolje? Poee spominjati i demokraciju, EU, Ameriku,
Tursku, Rusiju itd... a najgore mu bi
kad spomenue enska ljudska
prava. To nije mogao otrpjeti pa
odlui da i u Sarajevu, u njegovoj
prijateljskoj Bosni, gdje ga neki
politiari zovu i predsjednikom nad
predsjedavajuim predsjednikom u
BiH, odri lekciju domainima o
stvarnoj ulozi i poloaju ene i gdje
ena treba biti, a ne da s njima razgovara jo i o politici.
nako uzgred spomenu da u
BiH preko 60% birakog tijela
ine ene i da je to odlino jer
svakom mukarcu, shodno tome,
pripada vei broj ena, to je potpuno
prirodno i neophodno za zdravlje i
muki um, te pravilno odluivanje u
svim moguim kriznim i osjetljivim
situacijama, koje iskljuivo i jedino
mukarci mogu rijeiti.
Eklatantni primjeri su ratovi koji se
vode irom svijeta. Da ene
odluuju, jo bi iskonska potreba u
biu za borbom, lovom i ubijanjem
nestala. Svijet bi bio tako dosadan i
miran. enski instinkt za
uvanjem mladunadi bi unitio
svako kreativno i smisleno nasilje. Sem toga, ene su po prirodi
slabiji pol i one ne mogu lopatati. A
kad ne mogu lopatati i imati toliku
tjelesnu snagu, onda nisu u stanju
ni misliti, a ko ne zna misliti taj
treba da sjedi kod kue i eka svoga
mujaka. Njegova uloga je da misli

i za sebe i za nju.
Taj feministiki pokret, koji se
pojavio u svijetu, je jedna neprirodna tvorevina stvorena iz bolesnih
umova ena, koje nisu u stanju prepoznati svoju misiju na ovom svijetu. One misle da mukarci i ene
trebaju biti ravnopravni i da imaju
ista prava.
ako jedna ena moe biti
plaena za isti posao koji
obavlja mukarac, kad ona po
svojoj prirodi nije obdarena
mogunou da se istovremeno
brine o djeci, o kui, o muu, o
poslu? Ona na poslu sigurno ima
misli o tome, a mukarac ih nema.
On ima enu da brine o tome i sav je
posveen poslu. Njegove misli
nemaju tolika optereenja te su one
mnogo produktivnije i, samim tim,
korisnije za drutvo. A da ne spominjem da prirodna uloga ene
podrazumijeva da je ona stvorena
iskljuivo za raanje i uitak
mukarca.
Velika je glupost i to kolovanje i
obrazovanje ena, kada one svojim
instinktom, bez ikakve kole i
uenja, mogu iriti noge te primati
dar koji im tune mukarac i da
nesluenu nagradu koja daje
smisao njihovom postojanju.

to je tog tukanja vie, ena je


svjesnija sebe i svoje uloge u svijetu.
Ona je MAJKA! Ona postaje djeci
majka, postaje i muu, a nekad i
svekru majka, te se tako majinska
uloga prenosi sa koljena na koljeno,
sa guza na guz. Jer majka ima
univerzalno znaenje.
I kad mujak izgubi svoju majku,
priroda se pobrine da on nae
majku u svojoj eni, koja treba da
nastavi doivotno tu univerzalnu
brigu o njemu i svim njegovim
prirodnim izdancima. Prema
izdancima se treba odnositi sa

Velika je glupost i to
kolovanje i obrazovanje
ena, kada one svojim
instinktom, bez ikakve
kole i uenja, mogu iriti
noge te primati dar koji
im tune mukarac...
posebnim potovanjem, diviti se
njihovoj momumentalnosti, iako
esto uope nemaju karakteristike
monumentalnog. Ipak, tu sitnicu,
tog visuljka, koji ponosne i
uzdignute glave, ako moe, treba
uvijek pretvoriti u krupnicu i sa
panjom i njenou je njegovati, po
mogunosti esto. Ne smije biti
zapostavljen taj samo muki, veoma

intelektualni izvor snage, centar


mukog Univerzuma, koji stoji
zatien meu mukim nogama.
Svakoj eni treba biti nagrada to
dobiva takve Boije darove jer je to
smisao njenog postojanja. Jedina
dozvoljena promiljanja mogu biti
ta falusna promiljanja i one se
mogu baviti samo falusnom politikom, ali samo svog mujaka.To
im treba biti cilj za prosperitet u
ivotu. To su enska prirodna i
ljudska prava!
vaka svoj falus treba da ima i
da se klanja pred njim, jer je
on oslabaa svake brige i
potrebe za razmiljanjem.
Sluaju to ene parlamentarke i,
onako prosvijetljne znanjem,
rekoe drugarici Besimi Bori, koja
se usudila kandidirati kao ena za
predsjednicu Partije: Sui pitu jer
ovo je svijet u kome pobjeuju oni
koji imaju veu k..u!
Predsjednik Erdogan ode zadovoljan i zamoli da ga pogreno ne
interpretiraju, kao to to rade pojedini mediji. Ja sam ovdje istinu
govorio i elim da tako ostane
zabiljeeno, da je neophodna jednakopravnost ena, tj pravda, a ne
jednakost!
A zna se ta je PRAV-DA!

28. novembar 2014. Spektar, broj 25 19

RE^ENO

UPAM]ENO

Posrtaj moe sprijeiti pad.


n Thomas Fuller

PORAVNATI
KVAZARI

NOVE ^ESTICE

Sve su ivotinje sretnije i


razumnije od ovjeka.
n Menandar
Svaku je istinu lako razumjeti jednom kada je otkrivena bitno je
otkriti je.
n Galileo Galilei
Veliki je ovjek uvijek spokojan;
mali je ovjek uvijek razdraljiv.
n Konfucije
Oni koji nemaju morala, gube duu
pred Bogom, a ast pred svijetom.
n Don Bosco
Kako napredujemo u ivotu, tako
saznajemo i granice naih mogunosti.
n Henr y Ford
Najbolji test karaktera nije u tome
koliko toga znamo kad treba neto
uiniti, ve kako se ponaamo kad
ne znamo to treba uiniti.
n John Holt
Najgore to se moe rei za
monike jest da nam oni mogu
doi glave; ali to se isto moe rei i
za slabie.
n Henore de Balzac
Samoa je rasko bogatih.
n Albert Camus
ivot izjednaava sve ljude, smrt
otkriva istaknute.
n George Bernard Shaw
Smijeak nita ne kota, a mnogo znai.
n Andrew Carnegie
Ponekad je najbolji nain da se
razveselite, razveseliti nekog drugog.
n Mark Twain
20 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

intrigantnu i nadasve misterioznu


temu koju naunici tek poinju
istraivati.

Crne rupe su najudniji objekti u


svemiru u sebe usisavaju sve to
im se priblii, a ni svjetlost nema
dobre anse da pobjegne njihovoj
snanoj gravitaciji. Astronomi su
nedavno otkrili neto jo intrigantnije vezano za ove masivne objekte
oni su poravnani jedni sa drugima
preko ogromnih razdaljina koje
doseu milijarde svjetlosnih godina.
udna karakteristika primijeena je
pomou teleskopa VLT (Very Large
Telescope) koji je smjeten u ileu,
a preko kojeg je primjeena veza
izmeu kvazara. To su galaksije u
ijim centrima se nalazi supermasivna crna rupa. One sijaju izuzetno
snano, jae od svih zvijezda u svojim galaksijama zajedno.
Evropski tim istraivaa otkrio je
da su ose rotacija kvazara savreno
poredane jedne sa drugima na
velikim udaljenostima. Tim vodi
naunik Damien Hutsemkers sa
belgijskog univerziteta Lige, a za
sada su registrovana 93 kvazara koji
su iz nepoznatog razloga paralelni
jedni sa drugima.
Naunici su potom odluili provjeriti da li su rotacione ose paralelne ne samo jedne sa drugima
nego i sa cjelokupnom strukturom
naega svemira. Ubrzo je shvaeno
da to nije sluaj. Ipak, istraivanja
VLT-a nagovjetavaju da su kvazari
poravnani po linijama filamenata
koji dostiu duinu od vie milijardi svjetlosnih godina.
Ova najvea struktura materije u
naem svemiru zove se Velika
struktura svemira i predstavlja

Naunici Evropske organizacije za


nuklearna istraivanja (CERN)
saoptili su da su otkrili dvije nove
subatomske estice, to bi moglo da
proiri nae shvatanje svemira.
Eksperimentom u kojem je
koriten Veliki sudara estica
Hadron otkriveni su barjoni, estice
ije je postojanje ranije predvieno.
Ovo bi moglo da doprinese detaljnijem
uvidu u nain na koji svemir
funkcionie, dalje od "standardnog
modela" fizike teorije o osnovnim
elementima materije. Zvaninici
CERN-a saoptili su da su otkriveni
barjoni sastavljeni od tri kvarka koje na
okupu dri snana sila.
Fiziar CERN-a Patrick Koppenburg
izjavio je da bi ova studija, u kojoj su
koriteni podaci sakupljeni tokom eksperimenata 2011. i 2012. godine, mogla da
pomogne u razlikovanju efekata
"standardnog modela" i "bilo ega novog
ili neoekivanog u budunosti".

ORGANSKE
KOMETE

Iako je radila tek 60-ak sati, sonda


Philae je uspjela odaslati podatke o
uzorcima koje je sakupila na
kometi 67P, a jedno od najveih
otkria jeste potvrda da kometa
sadri organske molekule. Detalji
jo nisu otkriveni osim da su
molekule bazirane na ugljiku, to je
osnovna karakteristika organskih
molekula i spojeva. Kompleksne

organske supstance kao to su


aminokiseline su zapravo gradivni
elementi ivota na Zemlji.
Jedna od misija Philaee bila je da
utvrdi da li organske materije
postoje na povrini komete.
Takoer, sonda je trebala da utvrdi
prirodu organskih molekula, ali za
sada naunici ne izlaze u javnost sa
tim podacima.
Organske molekule otkrio je ureaj
COSAC (Cometary Sampling and
Composition Experiment) koji se
nalazi na sondi. Philae se trenutno
nalazi u fazi hibernacije nakon to je
"uspavan" zbog nedostatka suneve
svjetlosti usljed pozicije koju je
zauzeo pri grubom slijetanju.

KRIVA UVJERENJA

Jeste li mislili da na jezik ima


razliite dijelove za registriranje
razliitih okusa? U krivu ste. Kao i
za mnoge druge esto ponavljane
injenice. Donosimo neke od njih.
David McCandless, londonski
pisac, novinar i dizajner informacija, napravio je listu stvari u koje je
veina ljudi uvjerena, a nemaju
veze s istinom.
McCandles se posluio Googleom
kako bi ustanovio koliko esto ljudi
pretrauju odreena pitanja. Na
kraju je napravio ikonografiju
"mitskih koncepcija", meu kojima
se nalo nekoliko iroko rasprostranjenih uvjerenja.
Primjerice, ako ste bili uvjereni kako
na jezik ima posebne dijelove kojima
registrira razliite okuse, u krivu ste.
Takoer, nije tono da se psi znoje
kroz jezik. Znoje se kroz ape. Kafa
ne dehidrira, a alkohol ne ubija stan-

ice mozga, otkriva McCandless.


Nadalje, ako ste mislili da je pojas
nevinosti izumljen kako bi sprijeio
preljub, u krivu ste. Banane ne
rastu na drveu, a imii nisu slijepi. Bikovi ne reagiraju na crvenu
boju jer uope ne razaznaju boje.
Od brijanja dlake ne postaju vre,
otkriva Mc Candless, a sol u
kipuoj vodi nee sprijeiti
tjesteninu da se slijepi.
Dihad uope ne znai sveti rat,
nego borbu, a tri mudraca ne spominju se nigdje u Novom zavjetu.
Najsjajnija zvijezda na nebu nije
Sjevernjaa nego Sirius, iz
sazvijea Veliki pas.
Vikinzi nisu nosili kacige s rogovima, nego je to izum kostimografa
Wagnerove opere. Napoleon nije
bio nizak jer je sa svojih 168 cm bio
prosjene visine svojih suvremenika. Francuska kraljica Marija
Antoaneta izjavila je "neka jedu
kolae" kad je imala devet godina.
McCandless je pronaao 42 takva
kriva uvjerenja.

NEPOELJNI
DUBROVNIK

List Huffington post je objavio popis


turistikih destinacija koje treba izbjegavati jer ih karakterizira prevelika
guva koju veinom ine turisti. Iako
najee itamo o pozitivnim
dojmovima turista koji posjeuju
Hrvatsku, Huffington post objavio
je lanak s negativnim kritikama.
Naime, objavili su popis turistikih
destinacija koje treba izbjegavati jer
ih karakterizira prevelika guva koju
veinom ine turisti. Negativno su
ocijenili i pomanjkanje kontakata s
lokalnim ljudima. Prvo mjesto
zauzeo Phuket na Tajlandu, drugo
Pariz, a tree Dubrovnik.
"Nevjerojatno je bolno za nas prave
putnike, a ne turiste, kad doemo u eljenu destinaciju i tamo doivimo guvu
u kojoj nema lokalnih stanovnika.

RE^ENO

UPAM]ENO

ivot je poput basne, nije vano


koliko je dug, ve koliko je vrijedan.
n Lucius Annaeus Seneca
Gola injenica prolaznosti alibi je
za umjetnost.
n Ivan Focht
Iako se ne slaem s vaim miljenjem, branio bih do smrti vae pravo
da ga iznosite.
n Voltaire
Dobar pisac nije nuno i dobar
knjievni kritiar. Kao to ni
pijanac nije nuno dobar barmen.
n Jim Bishop
Onaj ko se eli obogatiti za jedan
dan bit e objeen za jednu godinu.
n Leonardo da Vinci
Nijedan narod, kao to nijedan
pojedini ovjek, ne vrijedi nita u
svijetu, ako nita ne vrijedi sebi.
n Antun R adi
Najvie se volim sjeati budunosti.
n Salvador Dali
Dati dio sebe, dati ga drugom,
ljudski je njeno i nikad nam ne
uzima onoliko koliko nam vraa.
n Thomas More
Lijepa je stvar istina, lijepa i trajna.
Ali izgleda da je to stvar u koju nije
lako uvjeriti ljude.
n Platon
Boji put u svijetu, to je drava.
n Hegel
Sigurno je da Bog ne grijei prema
ovjeku, ali ovjek grijei prema sebi.
n Kur'an
Dobro razmislite to je bilo i to e
jo biti.
n Publilius Syrus Publilije
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 21

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

LJUBICA ILI: IME I SUDBINA

Sa nekim se sastavljamo da bi se djeca rodila,


a ne radi ljubavi; ovjek se raa jer je trebao biti roen,
a ime, kao i sudbinu, sa sobom donosimo na svijet

etak
Ahmet
je
bio
osiromaeni zeniki bogata
iz
poznate
trgovake
porodice. U tim velikim bogatim
porodicama nisu se sva djeca kolovala, samo najdarovitiji, ostali su
rano preuzimali posao i ostajali bez
kole, bili trgovci kao moj tetak.
Rano je on zamijenio bio babu u
trgovinama, od posla se nije slamao: nabavljao je robu, obilazio
magaze, a onda sjedio sa vienijim
Zenianima
Pod
lipom,
eglenisao uz kafe, nekad se i napio.
U magazi su uvijek bile kalfe i
egrti da rade.
Iao je tetak redovno u damiju,
klanjao i postio, kurbane klao,
sirotinji dijelio.
Kada se tetak zamomio, sve mi
ovo priala mama, zapelo mu bilo
oko za tetku Razu, vitku ko gazela,
obrazovanu, smjernu, zeniku ljepoticu. Bila je to 1943. Nena i dedo
sa djecom izbjegli iz Zenice u selo
iznad Janjia i slabo se imalo.
Zenica je itav rat bila pod Nijemcima

22 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

i ustaama, a dajda Kemo je prebjegao bio u partizane pa su se mamini


morali skrivati po selima.
Nakon to je tetku vidio na nekom
sijelu, tetak Ahmet je se vie nije
mogao proi, ko iak se bio
zalijepio za curu: poeo dolaziti
nenajavljen, donositi darove u

Tako je osvanulo jutro


kada je Ahmet, presretan,
jer je Raza pristala
da se za njega uda,
donio na konju topove
tkanina da izabere
za vjenanu haljinu...
hrani i materijalima, dosaivati.
Tetka je bila skoro nepristojna s
njim, znala i pobjei u mahalu da
ga ne sretne: nije joj se sviao, a ve
se bila obeala drugom, bratovu
drugu sa Prava, Atifu K. iz
Sarajeva. Sve to je radila bilo je da
eka Atifova pisma, koji je te godine
bio regrutovan u domobrane.
A onda su odjednom prestala stizati pisma i tetka je provodila dane u

Pie:
Nermana Begagi
iekivanju potara i poslije njegova
prolaza u novom iekivanju potara. Godinu nije bilo ni glasa od
Atifa niti se znalo gdje je i ta je,
tetka je povjerovala da je mrtav,
godine sve tee bivale, Ahmet sve
ee u kui.
Tako je osvanulo jutro kada je
Ahmet, presretan, jer je Raza
pristala da se za njega uda, donio
na konju topove tkanina da izabere
za vjenanu haljinu i da se
posaivaju katovi svim sestrama i
brai odijela. Spremala se svadba.
etka je imala trbuh do zuba
sa Farukom kada je stiglo
osloboenje, a sa njim i Atif
na motoru sa prokolicom i bivim
posilnim u njoj: Zarobljen na frontu, pa puten, vratio se u Sarajevu i
sada je stigao da vidi Razu i sazna
zato se odjednom uutila i nije
pisala.
Tako se saznalo da je tetak bio potplatio potara i da su pisma zavravala u
potoku... Ali sada sve daba bilo, tetka
se bila udala, nosea, i sve je moralo
da se zaboravi.
Poslije Faruka stigao je Tarik, tetak
je radnju zamijenio konjima i
koijama, onda kamionom, onda
nije radio... bivalo tekih godina.
Tetka se nije alila, bila je odana
kui i djeci i sve se vie okretala
vjeri. ak je jednom sanjala i
Muhameda Pejgambera u snu, a to
mogu samo dobri.
Ali, kada se 1956. rodila ki, sva kua

je buknula, sve se uskomealo, a tetka,


lijepa jo uvijek, sjedila je na oku
seije i drala curicu sa prirodnom
tamnom surmom ispod oiju u
bijelom vezenom jastuku. Svekrva
Kana, sa amijom svezanom do
obrva, na drugom kraju je primala
goste i estitke. Nikad tetku nisam
vidjela sretniju do tada.
estra i ja, a bila mi esta godina, bile smo oduevljene
bebom i njenim roenjem, a
ja opet, obuzeta, ne znam kako i
zato, milju o imenu curice. U
jedno jutro, kada me mama poslala
kroz mahale da tetki odnesem
iniju sutlije u meterizu; sa
sestricom, godinu mlaom od
mene, sve vodei je za ruku, dola
sam u estia put. Sjele smo na stepenice i zvale tetku.
Ona izala gore na vrata, izmeu
nas povisoki basamaci, pokazuje mi
prstom da se ne derem, beba spava,
da uemo. Ja skinula cipelice sestrici i sebi i popele smo se u hajat, pa
sa tetkom ule do bebe, zanijemile
obadvije od te silne ljepote preda
nama; tetku vuem za haljinu u
sobu. Pita me ta je, a ja joj kaem:
"Tetka, \ana i ja smo priale i mi

smo odluile da se djevojica zove


Ljubica. Kada je ovako lijepa dajte
joj, molimo te, ime Ljubica! Ja bih
je tetka samo ljubila i ljubila, a i
mirie ko ljubiica "....
Tetka me zagrlila, pa ozbiljno ree
da e prenijeti tetku kada doe iz
damije, ali da sumnja. Tetak
stigao i tetka mu ispriala, otili i do
nene i ispriali joj.
- Mazalah, da se zove Ljubica! rekla
nena, mora da joj je ona partizanka
mati Rabija na uho apnula!
Tako se pria o imenu Ljubica i
zavrila. Poslije su prepriavali
danima i smijali se Rabijinoj Nerici
i njenim idejama. \ani niko nije
nita zamjerio. Tetak nastavio ii u

Tetak nastavio ii u
damiju i kiosk sa
povrem otvorio. U
porodici ostala pria
o meni i imenu Ljubica...
damiju i kiosk sa povrem otvorio.
U porodici ostala pria o meni i
imenu Ljubica.
I danas, kada mati pria o meni,
zna se sjetiti moje Ljubice i, kao
uvijek, zavrava priu smijehom.
"Tetak ljudima uio hatme i dove,

Raza u Islamskoj zajednici u direkciji has-muslimanka postala, nala


sebi mira u vjeri i pokornosti, a
Nerica bi da se dijete zove Ljubica.
Asli je ovo moje dijete oduvijek
mimo svijeta..."
li naa rahmetli Lejla i jeste
postala i bila naa trea sestra
i ljubica i mirisala ljepotom
due kao ljubiica, sve nae godine.
Dugo nam je ve nema, a ja i danas,
kada god vidim ovaj cvijet, mislim
na nju i kao da mi mirie njenom
posebnom, irokom ljudskom
duom.
(Nakon to sam ovo zapisala u julu
2013, javila mi se Lejlina bratina,
koja danas ivi u Njujorku, a zove se
i ona Lejla. Zahvalila se za ovaj
pomen i duboko dirnuta saoptila mi
da su nau Lejlu ona i njene drugarice sa studija od milote i zvale
Ljubica.
Dotaklo mi je duu ovo njeno
saoptenje i u meni se pojaalo
ubjeenje da se sa nekim sastavljamo da bi se djeca rodila, a ne radi
ljubavi, da se ovjek raa jer je
trebao biti roen i da se ime, kao i
sudbinu, donosi na svijet sa sobom.
Eto, ja sam ga znala tek osjetiti.

28. oktobar 2014. Spektar, broj 25 23

MISTERIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

NEMA NEIZLJEIVIH BOLESTI,


ALI IMA NEIZLJEIVIH LJUDI
Dr. Schulze, za koga se tvrdi da je osobno spasio na
stotine otpisanih ljudi koji su bili jednom nogom u
grobu, kae da je imao pacijente koji su patili od
glavobolje po sedam godina. A kad im je oistio
debelo crijevo, glavobolja je odmah nestala...

e postoje neizljeive bolesti,


ve neizljeivi ljudi. Jedini
ljudi koji ne ozdrave od
bolesti jesu oni to ne ele da
mijenjaju svoje loe ivotne navike.
Ove smjele tvrdnje izrekao je dr.
Richard Schulze, jedan od
najpoznatijih amerikih strunjaka
na polju prirodne medicine, autor
knjige Lijeenje neizljeivih
bolesti koja je izazvala pravu buru
razliitih rekacija, kako meu
pobornicima tzv. alternativnih
metoda lijeenja, tako i meu
lijenicima alopatske medicine to

Intrigantni doktor Richard Schulze


24 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

se u tretiranju bolesti koriste konvencionalnim, na dokazima zasnovanim, medicinskim terapijama.

Ljekovito bilje: Iako ovaj uenik


po mnogima najboljeg svjetskog
Jedini ljudi koji ne ozdrave
od bolesti jesu oni to ne
ele da mijenjaju svoje
loe ivotne navike...
herbaliste - dr. Johna Christophera
(19091983.), kao osnovu u svom
medicinskom radu koristi drevne

Pie:
efik Avdagi
principe higijene i izljeenja, koji
su zapisani prije vie hiljada godina
u Bibliji, dr. Schulze je postao
poznat ne kao obian lijenik
prirodne medicine, ve kao lijenik
neizljeivih bolesti! Za njega se
tvrdi da je osobno spasio na stotine
otpisanih ljudi koji su bili jednom
nogom u grobu.
Ako se pitate koje su glavne
karakteristike njegovih tretmana i
u emu je tajna (ako uope postoji) efikasnosti prirodne medicine
dr. Richarda Schulzea, u
najkraem mogli bi rei da tinkture, biljni prahovi, mehlemi i sve
ostalo to se pravi po njegovim
izvornim/originalnim receptima,
sadre mjeavine ljekovitog bilja
koje u tim oblicima ine snanu
formulu za jaanje prirodnog
imuniteta i provjereno pomau u
izljeenju brojnih lakih i tekih
oboljenja.
Dr. Schulze, naime, smatra da se na
tritu nalaze preslabi i razblaeni
biljni pripravci koji bi mogli
pomoi u ozdravljenju tekih i
neizljeivih bolesti. U njegovim
receptima se ne tedi na koliini
ljekovitog bilja, svaki pripravak
sadri jake ekstrakte! Naravno,
potrebno je strogo i disciplinirano
odbacivanje tetnih ivotnih navika
(loa prehrana, loa okolina, fizika

Drevna terapija vodom

neaktivnost, puenje, alkohol,


gazirana pia, kafa, stres i dr.).

Uzroci bolesti: to je najvanije,


dr. Schulze ne krije svoje znanje ve
ga podvrgava praktinom ispitu
kroz
primjenu
jednostavnih
tehnika izljeenja koje opisuje u
navedenoj knjizi i na video materijalima dostupnim javnosti. U knjizi
je sve detaljno objasnio tako da
svako, prema njegovim rijeima,
moe ozdraviti vrlo brzo u kunim
uslovima. Rije je pozitivnim
efektima jednostavnih tehnika
ienja
organizma,
biljnih
preparata tinktura i obloga za koje
je dr. Schulze dao sve recepte i
detaljna objanjenja.
U jednom intervjuu, govorei o
uzrocima jadnog i bolesnog drutva
u kome ovjek tokom posljednjih
nekoliko decenija ivi, dr. Schulze
istie da nisu ljudi jedini bolesni,
ve su bolesne i biljke i ivotinje
koje su pod utjecajem bolesnog
ovjeka. Glavni uzroci bolesti su
neadekvatno stanite, nezdrava
ishrana i promaeni ivotni ciljevi.
Savremeni ovjek je izabrao da ivi
van prirode, u prljavim gradovima,
bez fizike aktivnosti, da se hrani
preraenom i otrovnom hranom
koja je u velikoj mjeri ivotinjskog

porijekla, a glavni cilj mu je trka za


novcem kojim e (gle apsurda)
kupiti otrov to unitava njegovo
zdravlje i njegov ivot.
U takvom ivotu ovjek nema prijatelje i poto ivi potpuno
neprirodno logino je da obolijeva
od depresije, koja ustvari predstavlja upozorenje tijela to se obraa
ovjekovoj savjesti rijeima - hoe
li da me ubije? Najtei pacijenti su
oni koji su toliko duhovno propali
da ele umrijeti. Depresija je

Mjeavine ljekovitog bilja


ine snanu formulu za
jaanje prirodnog imuniteta
i provjereno pomau u
izljeenju brojnih lakih
i tekih oboljenja...
najrairenija bolest savremenog
drutva koja ovjeka dovodi u stanje da ne eli vie ivjeti. Apoteke
ostvaruju najvei profit na takozvanim lijekovima protiv depresije,
koji samo privremeno gase poar,
ali ne rjeavaju problem. Zato se
zdravstveni problemi moraju
najprije rjeavati u glavi. Ako uspijemo ohrabriti pacijenta, pokaemo
mu da moe ozdraviti i da ivot
zaista moe biti lijep, pa on pristane
da sarauje u procesu izljeenja,

onda nema bolesti koja se ne moe


pobijediti, nema neizljeivih
bolesti, a pozitivni rezultati su
vidljivi nekada istog dana, a nekada
za samo nekoliko dana, kae dr.
Richard Schulze.

ienje organizma: On istie


da je hidroterapija drevna terapija
koja poboljava cirkulaciju krvi po
cijelom tijelu, a naroito u mozgu
onih koji su u depresiji, a kada se
tome doda i neka fizika aktivnost
(etnja, tranje, vonja bicikla, plivanje) onda rezultati u vrlo kratkom
roku mogu biti sjajni. Pod hidroterapijom ovdje se podrazumijeva
tretman u vlastitoj kadi ili tu kabini - po jedan minut tuiranja
toplom, pa hladnom vodom, i tako
naizmjenino sedam puta.
Prema rijeima dr. Schulzea,
hidroterapija jeste mona tehnika,
ali nije dovoljna. Prvi korak u
lijeenju bolesti je ienje
organizma.
Dakle, organizam treba oistiti od
otpadnih tvari u organizmu (toksina ili otrova) da bi mogao ozdraviti,
a glavni zagaiva je najee
debelo crijevo i ono se prvo isti. On
kae da je imao pacijente koji su
patili od glavobolje po sedam
godina i kada im je oistio debelo
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 29

crijevo, glavobolja je odmah nestala. Dakle, samo zatvor moe da


bude uzrok glavobolje.
Potom se iste i drugi organi, prije
svega jetra koja je glavni filter u
organizmu, ali i u, bubrezi,
beika i dr. Kada je rije o
tehnikama koje se koristite u
ienju organizma, dr. Schulze
kae da za tu svrhu koristi
iskljuivo biljke iz prirode. Za
ienje crijeva najbolji su jabuka i
ljiva koje preporuuje ljudima u
vidu cijeenog soka. Za ienje
jetre se koriste ajevi i biljne
tinkture na bazi arenog kalja,
(bodljikava biljka koju jo zovu
gujina trava, badelj ili sikavica), za
ienje bubrega koristi se uva, a
mogu se koristiti i sokovi od
pomorande
i
limuna
sa
maslinovim uljem, koji su odlini
za izbacivanje kamenca.

Cijeeni sokovi: ovjek je po


svojoj anatomiji biljojed. Kao i
drugi biljojedi, on bi trebao svjee
biljke, a ne da kuhanjem, peenjem
i prenjem unitava hranjive sastojke u njima. Teko oboljelim
pacijentima preporuujem da
preu na cijeene sokove. Dakle,
prvih nekoliko dana, nekada i cijeli
mjesec, oni trebaju piti samo istu
negaziranu vodu i dva do etiri litra
cijeenih sokova. To je prava

udesna mo bijelog luka


26 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

ovjek je u biti - biljojed

infuzija za organizam, pri emu


sistem za varenje praktino ne radi,
ve ovi sokovi skoro direktno idu u
krvotok, i na taj nain se dobija
uteda na energiji za rad imunog
sistema i drugih mehanizama koji

Nisu ljudi jedini bolesni,


ve su bolesne i biljke i
ivotinje koje su pod
utjecajem bolesnog
ovjeka. Glavni uzroci
bolesti su neadekvatno
stanite, nezdrava ishrana
i promaeni
ivotni ciljevi...
dovode do ozdravljenja, a organizam dobija sve hranljive sastojke
koji su mu neophodni.
Nakon zavretka sa programom na
sokovima, prelazi se na sirovu biljnu

hranu. Terapija sokovima u nekim


sluajevima traje najmanje pet dana,
kod veine pacijenata primenjujemo
je 10 dana, a kod najteih bolesnika
30 dana. Sve vreme pacijenti konzumiraju i ljekovito bilje u vidu ajeva i
tinktura, kojima se dodatno podstie
rad imunog sistema, cirkulacija, iste
organi i podstie njihov rad i
izljeenje, tvrdi dr. Schulze.

Omiljene biljke: Meu brojnim


ljekovitim biljkama on posebno
istie mono djelovanje ehinacee,
koju su koristili Indijanci, a omiljene biljke su mu bijeli luk i ljuta
aleva paprika. Za bijeli luk istie da
je najjai prirodni antibiotik i predstavlja dio svakog njegovog medicinskog tretmana. U svojoj knjizi
govori o udima izljeenja koja
dolaze od ove biljke koja se moe
konzumirati ili se (od nje) napraviti umeci za debelo crijevo i druge
unutarnje organe, a moe se koristiti i kao obloga. Ljuta aleva
paprika, takoer udo od biljke,
poboljava cirkulaciju, to je od
izuzetne vanosti jer kada se u
oboljeli dio tijela dovede krv i
pobolja cirkulacija, onda elije
imunog sistema (hrana i drugi
mehanizmi ozdravljenja) mogu
djelovati na oboljeli organ.
Dr. Schulze istie da su u praksi
zabiljeeni sluajevi velikog

krvarenja koje ljekari nisu mogli


zaustaviti, a poslije primjene ljute
crvene paprike krvarenje je nestalo
za nekoliko sekundi. Takoer, u
sluajevima padanja u komu ili
nesvijest, ljutkasti prah koji se
koristi kao zain u ishrani, ubacuje
se u usta pacijenta i ovaj bukvalno
oivljava za tren oka.
Zvui nevjerovatnom pa ak i
pomalo
senzacionalistikom
njegova tvrdnja da se razliiti
tumori, bolesti srca, dijabetes,
Parkinsonova bolest mogu rjeavati vrlo brzo, kao prehlada, samo
ako je pacijent disciplinovan i hoe
da sarauje. Za samo nekoliko
dana, najvie deset dana, takvi pacijenti su, kako navodi dr. Schulze,
oduevljeni brzinom procesa
ozdravljenja.
U programu lijeenja tekih bolesti
on istie da je veoma vana podrka
blinjih. Ako su pacijenti okrueni
negativnim ljudima koji ih svojim
ponaanjem obeshrabruju, onda je
to veliki problem. Neki za dr.
Schulzea kau da je previe ekstreman zato to nekim pacijentima
savetuje da napuste posao na kojem

Depresija je najrasprostranjenija bolest

se truju, da ostave svog branog


druga koji ih demoralie i duhovno
unitava, jer za njega je ljudski
ivot najvaniji i treba uiniti sve
da se on sauva!

Pozitivne misli: Ovakav pristup


pacijentu, on komentarie rijeima:
Napadali su me zato to sam jednoj teko oboljeloj eni rekao da
skine sa zidova slike svog nastradalog sina koji je imao pet godina.
Ako uspijemo ohrabriti
pacijenta, pokaemo mu
da moe ozdraviti i da
ivot zaista moe biti lijep,
pa on pristane da sarauje
u procesu izljeenja,
onda nema bolesti koja
se ne moe pobijediti...

Popularna Schulzeova knjiga

Ona je stalno gledala u te slike i


tugovala za sinom. Uspio sam je
nagovoriti da sve slike spakuje u
kofer i odnese u podrum, da

prekrei kuu i da um zaposli


lijepim stvarima. I ta ena je
ozdravila, a mene nije ba briga ta
drugi priaju o meni dok moji
pacijenti ozdravljuju. Za izljeenje
je veoma vano da ne razmiljamo
o runim stvarima iz prolosti, da se
sklanjamo od loih ljudi i da
razmiljamo samo pozitivno. U tom
smjeru je podrka prijatelja i rodbine veoma korisna u procesu
ozdravljenja.
Ako vas je ovaj tekst potaknuo da i
sami krenete u potragu za detaljnim uputama, savjetima i originalnim receptima dr. Schulzea,
moete na internetu vrlo lako doi
do srbijanskog prevoda njegove
knjige
Leenje
neizleivih
bolesti, ije je skidanje u pdf-u
slobodno. Dodatne i dragocjene
informacije o prirodnom lijeenju
uz pomo biljnih formula moete
nai i u hrvatskom katalogu i
priruniku pod nazivom Prirodan
nain i dr. Richard Schulze.
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 27

NOVINARI NA DVOSTRUKOM NIANU

JAVNOST SVE PODOZRIVIJA,


A POLITIKA SVE SUROVIJA
Represija i napadi na novinare dostiu rekordni nivo,
dok sloboda medija opada. U nekim zemljama je
nemogue pisati istinu, a da ne postanete predmet
mrnje i meta nasilja

optem svjetskom trendu


udaljavanja od demokratije
ugroena je sloboda medija, a
novinari su postali potrona roba.
Radei svoj posao nee stei mone
prijatelje. Tek kada iznevjere svoj
poziv, novinari postaju korisni
dravama, korporacijama ili
naoruanim grupama.
Novinari esto nemaju podrku javnosti.
U nekim zemljama je nemogue pisati
istinu, a da ne postanete predmet mrnje
i meta nasilja.

Crna statistika: Poslednjih godina izvjetavanje je postalo


aktivnost opasna po ivot. Od 2002.
do 2012, prema podacima Komiteta

Novinari kao pokretne mete


28 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

za zatitu novinara (CPJ), u svijetu


je ubijeno 506 novinara, u
poreenju sa 390 deceniju ranije.

Od 2002. do 2012, prema


podacima Komiteta za
zatitu novinara (CPJ),
u svijetu je ubijeno 506
novinara, u poreenju
sa 390 deceniju ranije...
Pri tome, i u najveim ratnim zonama, poput Iraka i Sirije, uzrok
smrti novinara najee je ubistvo, a
ne pogibija u oruanom okraju.
Ova promjena je poela 11. septembra, od kada dolazi do uruavanja
iroko prihvaene ideje novinarske

Pie:
George Packer
neutralnosti. Mnogi borci, naroito
dihadisti, novinare smatraju legitimnim metama i korisnim propagandnim sredstvom, ivim ili
mrtvim. Najpoznatiji sluajevi
vezuju se za reportere sa Zapada,
od Danijela Perla do Dejmsa
Folija, ali najugroeniji su oni za
koje vjerovatno nikad niste uli
neki novinski izvjeta u Tihuani,
kamerman u Karaiju, bloger u
Teheranu.
Doel Sajmom, izvrni direktor
CPJ-a, upravo je objavio knjigu
pod nazivom Nova cenzura: U
globalnoj bici za medijsku slobodu (The New Censorship: Inside
the Global Battle for Media

Freedom). udan je oseaj itati o


rastuoj cenzuri u doba kada su
izbori uobiajena pojava u itavom
svijetu, kada line slobode rastu ak
i u represivnim zemljama poput
Kine, dok nas svake sekunde internet i drutveni mediji bombarduju
neselektivnim informacijama i
svako ko ima nalog na Tviteru ili
profil na Fejsbuku moe da bude
novinar. Ali Sajmon ubjedljivo zastupa tezu o svjetskoj tendenciji ka
manjoj, a ne veoj slobodi medija.

etiri razloga: Preplavljeni


podacima, gubimo iz vida iru
realnost, pie on. U itavom svijetu uvode se novi sistemi kontrole.
Oni gue globalnu raspravu i zaustavljaju mjere i rjeenja koja se
temelje na obavjetenom razumijevanju lokalne stvarnosti. Represija i
napadi na novinare dostiu rekordni
nivo, dok sloboda medija opada.
U Novoj cenzuri se navode etiri
glavna razloga zato je to tako. Prvi
je uspon lidera kao to su Vladimir
Putin u Rusiji, Redep Tajip
Erdogan u Turskoj, i ljeviarski
predsjednici Venecuele, Ekvadora i
Bolivije, koji svoju vlast koriste za
zastraivanje nezavisnih novinara i
ometanje njihovog posla. Oni
zloupotrebljavaju
svoja
demokratska ovlaenja i vladaju
kao diktatori. Sajmon ih zove demokratori!
Oni to ne ine samo manipulisanjem, denuncijacijama i hapenjima
kritikih novinara, ve i stvaranjem
atmosfere u kojoj se sloboda medija
smatra petom kolonom politikog
procesa, uvoznom pojavom sa
Zapada, koja u najboljem sluaju
slui za propagiranje zapadnih
interesa uvodi strane vrijednosti i
izaziva haos a u najgorem sluaju
aktivno podriva nacionalnu bezbjednost i nacionalni ponos.
Demagozi poput Putina i
Erdogana stvaraju tiraniju veine,

Klasini mediji su u izrazitom padu

pa se disidentski stav, koji je normalna pozicija nezavisnih medija,


lako moe izolovati, optuiti za
veze sa strancima i okriviti za
drutvene probleme.

Otmice i ubistva: Od Pekinga


do Karakasa preovladava ideja da je
sloboda izraavanja, uz druge javne
slobode, dio zapadne ideologije, a ne
univerzalno ljudsko pravo. Budui
Demagozi poput Putina i
Erdogana stvaraju tiraniju
veine, pa se disidentski
stav, koji je normalna
pozicija nezavisnih medija,
lako moe izolovati...
da imaju izbornu podrku graana,
ovi lideri su donekle zatieni od
kampanja osude kakve se pokreu
protiv otvorenijih svjetskih diktatora, kao to su Kim Dong Un iz
Severne Koreje ili kralj Abdulah iz
Saudijske Arabije.
Drugi izvor cenzure, prema
Sajmonu,
je
terorizam.
Odrubljivanje glave Danijelu Perlu
u Karaiju poetak je tendencije
pretvaranja novinara u metu visoke
vrijednosti. Rat u Iraku najsmrtonosniji u istoriji novinarstva, sa
150 poginulih, od ega 85 odsto
irakih novinara, najee likvidi-

ranih pogorao je ovu tendenciju


i uinio zarobljavanje i egzekuciju
novinara normalnim dijelom medijske slike.
Moja prekretnica je nastupila kada
sam izvjetavao iz Iraka poetkom
2004. i shvatio da oznaka Press
na vjetrobranu kola ne prua
nikakvu zatitu, ve privlai
nevolje; zamolio sam mog vozaa
Iraanina da je skine. U Siriji, gde
su mnogi inostrani i lokalni reporteri rtve otmica i ubistava,
novinarstvo je praktino ukinuto.

Novi novinari: Ekstremno


nasilje dananjih sukoba samo je
pojaano tehnolokim napretkom.
Naoruane grupe vie ne moraju da
tite novinare, jer i same imaju
mogunost da kako glasi onaj
uasni klie ispriaju svoju priu:
mogu da objave svoje video snimke,
svoje pisane izvetaje i tvitove,
znajui da e meunarodni mediji
preuzeti najsenzacionalnije prie.
Direktne veze izmeu proizvoaa i
konzumenata sadraja omoguavaju
nasilnim grupama da zaobiu
tradicionalne medije i dou do
publike preko etova i veb-sajtova,
pie Sajmon. Novinari su postali
zamjenjivi i, samim tim, ugroeni.
Tehnoloki razvoj je doveo i do ukidanja stranih dopisnitava, to jest
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 29

velikog prisustva dopisnika u


gradovima kao to su Sao Paolo,
Najrobi i Dakarta. Sajmon je poeo
kao dopisnik iz Meksiko sitija
poetkom devedesetih. Ovaj sistem je
oigledno postao neefikasan, jer je
dvadeset Amerikanaca izvjetavalo o
istom dogaaju za razliite medije na
sjeveru kontinenta.

Globalni nadzor: Od kada su


slabljenjem tradicionalnih medija
pozatvarana dopisnitva irom
svijeta, kritiko izvetavanje je preputeno lokalnim reporterima.
Mnogi od njih su talentovani,
preduzimljivi i hrabri ljudi, esto
sposobniji od svojih kolega sa
Zapada, da dou do izvora i shvate
sutinu prie. Ali je njihov poloaj
mnogo nesigurniji. Oni iza sebe
nemaju zatitu bogate inostrane
medijske organizacije ili uticajne
zapadne drave.
Jedina drava koju imaju, njihova,
najradije bi ih pobila. U zemljama
poput Meksika, Filipina ili
Pakistana, lokalni novinari su mete
brutalnih kampanja zastraivanja i
ubistava koje vre tajne slube ili
naoruane grupe, od trgovaca
drogom do islamista.
Konano, tu je i nevidljiva ruka globalnog digitalnog nadzora. Kinezi su
ga usavrili, Iranci su sve bolji. U ovoj
zemlji, poslije Snoudenovih otkria,
vlada sveprisutni osjeaj da ste nadgledani, to je mnoge novinare
primoralo da se ve rutinski slue
kriptografijom kako bi zatitili svoje
izvore. Aktuelna amerika vlada alje
dvosmislene signale, obeavajui da
nikad nee hapsiti novinare koji rade
svoj posao, ali koristi dravnu silu da
sprijei objavljivanje svake informacije koju procenjuje kao tetnu.
Oslabljeni otpor: U doba
masovnog prikupljanja podataka i
fluidnih definicija novinarstva, vie
niko ne zna pravila niti kada se ona
30 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

Izvjetavanje je sve opasniji posao

Surova likvidacija Demsa Folija

zloupotrebljavaju, a kada kre.


Sajmonova knjiga potvruje ideju o
sudbini institucija u informatikom
dobu. I pored toga to je obeavala
oslobaanje, demokratizaciju i jed-

U zemljama poput
Meksika, Filipina ili
Pakistana, lokalni novinari
su mete brutalnih kampanja zastraivanja i ubistava koje vre tajne slube
ili naoruane grupe...
nakost, digitalna revolucija je,
podrivajui tradicionalne medije,
zapravo
dovela
do
vee
koncentracije moi u manje ruku,
uz manje organizovanog otpora.

Kao rezultat toga, uutkivanje novinara, to je cenzura bilo od


strane
izabranih
autokrata,
naoruanih ekstremista, klasinih
diktatora ili dravnih tuilaca koji
zaustavljaju objavljivanje elektronskih dokaza zapravo je lake
izvodivo i ee mu se pribjegava
nego prije dvadeset godina.
Amerika javnost nema naroito
visoko miljenje o novinarima, ak
ni kada oni rade svoj posao.
Uprkos moi NSA i Googlea, u
Americi ne vlada cenzura. Na
vlasti nisu demokratori, niti novinare ubijaju na ulici. Ipak, i tu nije
jednostavno biti novinar, i tu je
erozija ove profesije u izrazitom
napredovanju. (The New Yorker)

NESTAICA HRANE U RUSIJI

VISOKA CIJENA SANKCIJA


U politikim odmjeravanjima sa Zapadom, Rusija
najvee posljedice osjea u prehrambenom sektoru u
kojem Vlada vie obeava nego to moe da potakne
proizvodnju hrane koja je dosad stizala iz uvoza

ergej Kulik je tipian biznismen. Kada ne nadgleda


poslove na svojoj farmi ostriga, ovaj preduzetnik odgovara na
brojne telefonske pozive ruskih
kompanija koje tragaju za novim
snabdjevaima s obzirom da su
sankcije onemoguile nabavku
ogromnog broja proizvoda sa
Zapada.
Kulik je osnovao svoju farmu prije
osam godina na Krimu kako bi
oivio proizvodnju ovog vrhunskog
delikatesa u tom regionu.

sionalci, sada o tome zna i ira


javnost, primjeuje Kulik.
Od uvoenja zabrane kao odgovora
na zapadne sankcije zbog akcija
Moskve u Ukrajini, njega je ve kontaktiralo sedam lanaca ruskih
restorana kako bi sklopili dogovor o

Odgovor na sankcije: Sa

nabavkama ostriga. Kulik je bio


prinuen da ih odbije, jer njegova
farma trenutno moe samo da podmiri potrebe konzumenata sa Krima.
Sankcije su dole malo prerano za
mene, priznaje on. Imam dva od
tri neophodna elementa za ovaj

ruskom aneksijom tog ukrajinskog


poluostrva i zabranom uvoza hrane
sa Zapada, koju je uvela Moskva,
porasla je potranja za njegovim
ostrigama. Ako su prije sankcija o
meni uli samo strunjaci i profe-

Sankcije su ispraznile
police sa egzotinim
plodovima mora, zbog
ega ljubiteljima dobrog
zalogaja vjerovatno nije
svejedno...

posao: farmu i amac. Jo uvijek mi


nedostaje prostor na obali za
uvanje ostriga. Bez toga, bilo mi
veoma teko da redovno snabdijevam trita Moskve ili Sankt
Petersburga.
Poput brojnih proizvoaa u samoj
Rusiji, i Kulik trai naine da popuni ogromnu prazninu koja zjapi
nakon uvoenja sankcija. Podneo
je zahtjev za dravne subvencije i
nada se da e proiriti svoju farmu
sa postojeih 5 na 30 hektara.
Sankcije su ispraznile police sa
egzotinim plodovima mora, zbog
ega ljubiteljima dobrog zalogaja
vjerovatno nije svejedno, dodaje on.

Francuski sir: U meuvremenu,


ruski
zvaninici
predvoeni
Vladimirom Putinom uporno ponavljaju kako su sankcije ansa da se
ojaa posrnula prehrambena industrija Rusije. Premijer Dmitrij
Medvedev objavio je nedavno
mapu puta za poljoprivredu za
koju se vjeruje da e podstai

Prazni rafovi moskovske samoposluge


28. novembar 2014. Spektar, broj 25 31

domau proizvodnju i smanjiti


zavisnost Rusije od uvoza hrane.
Govorei nedavno u jednoj televizijskoj emisiji, Putin je rekao da su
sankcije udahnule novi ivot
domaoj proizvodnji i upozorio
zapadne drave da su izgubile
rusko trite hrane. Istovremeno,
dva najvea snabdjevaa trita
ribom Rusko more i
GlavTorgProdukt ve su najavili da
e poveati proizvodnju.
GlavTorgProdukt objelodanio je
svoje planove da otvori novo
postrojenje za preradu ribe u
Viborgu, gradu na sjeverozapadu
zemlje, a i mali proizvoai koji tek
ulaze u ove poslove dobili su nesvakidanju priliku da popune
upranjeno mjesto koje su za
sobom ostavili strani izvoznici.
S druge strane, stanovnici
Barnaula,
administrativnog
centra Altajskog kraja, uskoro e
biti u prilici da kupuju lokalni
kamember ili rokford, uvene
francuske sireve. U manastiru
Valam, koji se nalazi na jednom
ostrvu u neposrednoj blizini
Sankt Petersburga, monasi se
obuavaju za sasvim novu vrstu
posla proizvodnju sira.
Sredinom oktobra ovaj manastir,
inae omiljeno mesto za predah
Vladimira Putina, objavio je
fotografije jednog od monaha kako

Proizvodnja hrane kaska za potrebama


32 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

Nemona ruska poljoprivreda

savladava tehniku za proizvodnju


sira uz pomo majstora iz Italije.

ista ludost: U manastiru kau


da je monah Agapij uio kako se
proizvodi itava paleta sireva,
ukljuujui mocarelu i dimljenu
rikotu i da e svoje znanje prenijeti
U manastiru Valam,
koji se nalazi na jednom
ostrvu u neposrednoj
blizini Sankt Petersburga,
monasi se obuavaju za
sasvim novu vrstu
posla proizvodnju sira...
na ostale u Valamu, tako da je
planirano da proizvodnja pone u
decembru. Oivljavanje itave
poljoprivrede je, meutim, mnogo
vei izazov.
Milioni hektara zemlje potpuno su
zaputeni
nakon
kolapsa

Sovjetskog saveza, zbog ega se


Rusija prije svega orijentisala na
uvoz hrane. Mada se na njenoj teritoriji nalaze i neka od najplodnijih
zemljita na svijetu, Rusija uvozi
gotovo 40 procenata od ukupne
koliine potrebne hrane, dok u
Moskvi ta brojka dosee i 60 odsto.
Govorei o ovoj vrstoj zavisnosti, ali
i sumornom stanju ruske
poljoprivrede, mnogi strunjaci
upozoravaju kako je zabrana uvoza
zapadnih proizvoda ista ludost.
Potrebno je, zapravo, da smanjimo
koliine nafte i gasa u naoj
spoljno-trgovinskoj razmjeni, tako
da nam je zbog toga potrebna to
vea raznovrsnost proizvoda za
uvoz i izvoz, rei e Jevgenij Jasin,
ministar ekonomije iz vremena
predsjednikovanja Borisa Jeljcina,
tako da su potezi koje povlae
ruski zvaninici neproduktivni, i
oni nee poveati domau
proizvodnju.
Ekonomisti smatraju da e
proizvoaima biti potrebne godine
kako bi se prilagodili gubitku
stranih partnera. Vladin program
reformi mogao bi dijelom da
pomogne kako bi se ublaili ovi
udarci, mada su uinci jo uvijek
prilino mravi.

Biznis bez profita: Tako je, na


primjer, program za poveanjem
proizvodnje mlijeka donio od 2007.
godine svega tri procenta rasta

Specijaliteti za vladare: Premijer Medvedev i predsjednik Putin

proizvodnje ove namirnice, bez


obzira to je u njega uloeno bezmalo deset milijardi dolara pomoi.
Moskva je obeala jo milijarde
podrke za najvee dravne
kompanije da bi se sprijeile
posljedice sankcija mada, uprkos
patriotskom ohrabrivanju Rusa da
proizvode i troe svoju vlastitu
hranu, pomo vlade i dalje ostaje
ograniena.
Poljoprivrednici
jo
uvijek
iekuju, za njih je jednostavnije da
sjede na berzi rada ili prihvataju
poslove ofera i slino nego da
obrauju zemlju, zato to
poljoprivreda
nije
dovoljno
profitabilna, pria proizvoa
Dmitrij Klimov, kome je posao sa
uzagajanjem ivine dospio na sam
rub propasti.
U Evropskoj uniji vlade izdvajaju
po pet eura za svaku kokoku, dok
ovdje nema nieg ni priblino
slinog, dodaje on.
Klimov, bivi novinar, uspio je da
spasi ovaj biznis samo zato to je
uloio dodatni novac u nove
poslove, tako da trenutno morke
koje se uzgajaju na njegovoj farmi
stiu na trpeze prestinih
moskovskih restorana. Klimov bi
sada elio da pokua sa proizvod-

njom patete od digerice patke, u


saradnji sa vlasnikom jedne prodavnice francuskih delikatesa iz
Moskve.

Zaludno ekanje: Mada kae


da je na ovu ideju doao prije
restrikcija koje su uvedene za
proizvode iz zapadnih zemalja, ova
pateta proizvedena u Rusiji
sigurno e biti pravi hit meu
Ekonomisti smatraju da e
ruskim proizvoaima
hrane biti potrebne godine
kako bi se prilagodili
gubitku stranih partnera...
lokalnim sladokuscima koji eznu
za zabranjenim proizvodima iz
Francuske.
Njegov prvi pokuaj proizvodnje
ovog delikatesa nije bio uspjean,
jer se ispostavilo da digerica pataka u Rusiji nema dovoljnu teinu,
tako da je ovaj farmer bio na kraju
prinuen da narui 200 paijih jaja
iz Francuske u nadi da e uspjeti da
proizvede eljeni specijalitet do
ljeta 2015. godine.
Mada bi stanje na tritu moglo dati
dodatni zamah njegovom biznisu,
Klimov ne odobrava uvoenje sankci-

ja. On kae da u Rusiji jednostavno


nema dovoljan broj poljoprivrednika
koji bi mogli da hrane stanovnitvo
ove ogromne zemlje.
alosno je da se razvoj
poljoprivrede povezuje sa time to
potroai nemaju nekih proizvoda
na koje su navikli, vajka se on.
Mislim da je ovo to trenutno
vidimo ista demagogija, to se
moe primijetiti i u raznim drugim
sferama u naoj zemlji.
On i dalje polae svoje nade u nove
planove za razvoj poljoprivrede, ali
e morati da saeka do 2015.
godine, za kada je najavljeno
sprovoenje takve vladine politike.

Prazni rafovi: U meuvremenu


Rusija se priprema za nestaice koje
vraaju sjeanje na dane Sovjetskog
saveza. U obino dobro snabdjevnim moskovskim prodavnicama sve
ee se mogu vidjeti ispranjeni
rafovi na mjestima gdje su nekada
bili strani proizvodi, tako da postaje
sve oigledniji nedostatak ivinskog
mesa, sireva ili mlijeka, mada to
nije kraj liste.
Kako se pribliava zima, zvaninici
ulau sve vee napore da uvjere
nervozne potroae da e nestaice
nadomjestiti uvozom hrane iz
Afrike, Latinske Amerike i Azije.
Ipak, dobavljanje hrane sa ovih
udaljenih lokacija podiglo je cijene
uvoza to je, u kombinaciji sa tim
to i domai proizvoai koriste
ovu situaciju na tritu, dovelo do
vrtoglavog rasta cijena hrane, tako
da su cijene mesa samo u oktobru
porasle za 18 procenata, a mlijeka
za 15 odsto.
I dok ruska vlada nastavlja da prijeti
uzvratnim
sankcijama
Evropskoj uniji i SAD-u, pa ak i
zabranama letova stranih kompanija iznad njihove teritorije,
graanima ove zemlje preostaje
samo i jedino da steu kai.
Kler Big/RSE
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 33

NAA I SVJETSKA BATINA

STECI (NE)E DOBITI


PRIVILEGOVANI STATUS

Steci sa podruja etiri balkanske drave nominirani su na UNESCO listu svjetske


batine. Da li e najvei kulturno-historijski poduhvat u regionu promijeniti na
odnos prema srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima?

osna
i
Hercegovine,
Hrvatska, Srbija i Crna Gora
jo 2009. godine dogovorile su
realiziranje Projekta nominacije
steaka za upis na UNESCO listu
svjetske batine. Pet godina kasnije,
do kraja novembra 2014., u
Beogradu slijedi jo jedan sastanak
predstavnika dravnih komisija oko
usaglaavanja obimnog materijala.
Ukoliko UNESCO uvai aplikaciju
za upis steaka na Listu svjetske batine, ovi srednjovjekovni nadgrobni
spomenici bit e prvo upisano kulturno dobro nominirano od strane
vie drava.

Zatiene lokacije: Profesor dr.


Dubravko Lovrenovi, predsjedavajui Komisije za ouvanje nacionalnih
34 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

spomenika BiH, oekuje da bi projekat mogao biti zavren i prije planiranog roka.
Radi se o 30 lokaliteta, 22 u BiH, dva
u Hrvatskoj i po tri u Srbiji i Crnoj
Gori, sa ukupno 174 steka koji bi

U optimalnim okolnostima
mogli bismo oekivati da u
ljeto 2016. godine odluka
UNESCO-a o zatiti
steaka napokon bude
saopena...
ubudue bili pod zatitom UNESCOa, kae profesor Lovrenovi i dodaje:
Nakon
predaje
kredibilne
aplikacije slijedi proces evaluacije
svih 30 lokaliteta. U BiH e doi
strunjaci iz UNESCO-a, a ja

vjerujem da e to biti na ljeto 2015.


godine. U optimalnim okolnostima
mogli bismo oekivati da u ljeto
2016. godine odluka UNESCO-a
napokon bude saopena.
Prouavanje steaka poelo je za vrijeme austrougarske vlasti u ovim
krajevima. Do sada je u regionu
popisano oko 70.000 steaka, od
ega 60.000 u BiH. Smatra se da ih
je 95% u loem stanju. Neki
lokaliteti, kao to je Radimlja kod
Stoca, odavno su poznati i
djelimino zatieni. Meutim,
najvei broj steaka koji su preivjeli
stoljea ostat e i dalje preputeni
volji dananjih stanovnika BiH.
Ne bih govorio o nacionalnim ili
vjerskim svojatanjima motiviranim
politikom. Steci jednostavno pri-

U regionu je popisano oko 70.000 steaka

padaju onima koji su tu pokopani, ali


je pitanje kako ih zatititi od
propadanja. Hiljade nekropola nee
biti pod UNESCO zatitom. To je
dunost drave BiH. Steak jeste
nacionalna batina i po sadanjim
zakonima, ta dunost zatite je na
entitetima i vladama, to jest,
odgovarajuim
ministarstvima,
podsjea profesor Lovrenovi.

Majevika nekropola: Steci su


srednjovjekovni monolitni kameni
spomenici vezani za cijelo podruje
dananje Bosne i Hercegovine, te
dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Karakterie ih bogata ornamentika te
zapisi, epitafi, koji govore o
specifinom odnosu prema ivotu i
prema smrti. Pojavljuju se od druge
polovine 12. stoljea, a njihova prva
faza traje i tokom 13. stoljee.
Intenzivno se kleu i ukraavaju u 14.
i 15. stoljeu, a u 16. stoljeu ova vrsta
sakralne umjetnosti postupno nestaje.
Mirko Babi, direktor Muzeja
Semberije u Bijeljini, kae da steci
na planini Majevici zasluuju zatitu UNESCO, ali da pitanje
zatienih lokaliteta ostaje jo uvijek
otvoreno i o njemu e, kako je rekao,
odluivati komisija na vrhu.
Majevica ima tipini pejza

zapadnog Balkana i ljudi koji tu ive


dio su istog mentalnog sklopa i batinili su istu materijalnu kulturu, pa
su podizali i monumentalne
nadgrobne spomenike, steke. Jedna
od takvih nekropola, koja je tek
djelimino istraena, je nekropola
izmeu dananjih sela Jablanica i
Piperi u optini Lopare (Rejon
Visori, podno vrha Meednik, gdje
su zabiljeene prve nastambe u
ovom dijelu BiH, op.a.). Na prostoru

Steci su srednjovjekovni
monolitni kameni
spomenici vezani za
cijelo podruje dananje
Bosne i Hercegovine,
te dijelove Srbije,
Crne Gore i Hrvatske...
od nekih 400 metara nalazi se pet
lokacija sa stecima, od kojih desetak
imaju natpise. Tu nekropolu kandidovali smo da bude na listi lokacija
koje e tititi UNESCO, jer bi se time
ispotovala teritorijalna zastupljenost, dakle, sjeveroistok (BiH,
op.a.) bi imao svoj lokalitet, kae za
Deutsche Welle mr. Mirko Babi.
On podsjea da Muzej Semberije
uva 23 steka sa natpisima i jo 40
bez natpisa, koji su krajem 2002.

godine pronaeni u starim temeljima Atik damije u Bijeljini.

Unikatni spomenici: Kako


UNESCO tretira spomenike na
mjestu gdje se nalaze, samo
spomenike in situ, ove bijeljinske
ne moemo kandidirati, jer nije
utvreno odakle su preneseni i
svojevremeno ugraeni u temelje
damije, kae Babi. Dodaje da u
Ugljeviku postoji pet lokacija
steaka sa natpisima, da steaka u
ovom dijelu BiH ima u Teoaku,
Seljublju, Srebrenici, Bratuncu te
da mnogi od njih jo uvijek nisu
registrovani.
O vrijednosti i budunosti steaka
Babi kae:
Stari majstori klesari su za svakoga
pravili razliiti steak. Svaki je
unikat i to je i u svjetu primijeeno.
Kada UNESCO proglasi steke
svjetskom batinom, to e biti
spomenici kulture svjetskog nivoa.
Bitno je da mi ispotujemo svoju
kategorizaciju ovih spomenika, jer
imamo mnogo onih nekategorisanih
i oni su najugroeniji. Svjedoci smo
unitavanja, nemara i nestanka
spomenika kulture, steaka prije
svih. Nakon UNESCO liste
spomenika nulte kategorije mi
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 35

Steci se uglavnom nalaze na teko pristupanim mjestima

U BiH se nalazi najmanje 60.000 steaka

moramo nastaviti kategorizaciju


prve, druge i tree kategorije,
zakljuuje mr Mirko Babi.
Profesor Pravnog fakulteta u Tuzli,
dr Edin Mutapi, doktorirao je na
historiji drave i prava srednjeg
vijeka. Za Deutsche Welle kae da
su steci vrijednost u evropskim, pa
i svjetskim okvirima.

Bosansko naslijee: Nominacija


na UNESCO listu svjetske batine
mogla je i ranije nastupiti i svakako da
ova kandidatura ima svoje mjesto i
opravdanje. Meutim, kada je u pitanju adekvatna zatita, glavni problem je
to se s nekropole steaka uglavnom
nalaze na teko pristupanim lokacijama. Za zatitu i promoviranje u
36 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

turistikom smislu potrebna su velika


infrastrukturna ulaganja, kae
profesor Mutapi.
Iako projekat nominacije vode
etiri drave, on kae da su steci
bosanskohercegovako nasljee, pa
tek onda nasljee njenih susjeda.

Pored kulturoloke, steci


imaju i svoju historijsku
vrijednost. Na alost,
svijest naih predaka
nije bila takva da ih
sauvaju u skladu sa
njihovom spomenikom
vrijednou...
To je moje miljenje. Jer, ako
pogledamo geografski prostor na
kojem se nalaze ti spomenici, oni se

nalaze na prostoru koje je nekada


obuhvatalo bosansko kraljevstvo u
najveem rasponu svojih granica.
Naravno, o tome e u nauci uvijek
biti sporenja i negodovanja.
Svakako da, pored kulturoloke,
steci imaju i svoju historijsku vrijednost. Na alost, svijest naih
predaka nije bila takva da ih
sauvaju u skladu sa njihovom
spomenikom vrijednou, kae
dr Mutapi i zakljuuje:
Ova nominacija steaka na Listu
svjetske batine ima svog smisla samo
ako se prouavanju i konzerviranju
steaka prie na najozbiljniji, nauni
nain. Svojatanja ili negiranja
vrijednosti steaka teko e se ovdje
prevazilaziti. Ipak, sada e barem
evropska i svjetska javnost biti bolje
upoznata, te e taj eksterni faktor
zatite biti dominantniji. Jednom
dobrom kampanjom, koja e
vjerovatno uslijediti, mogue je
postii da ponemo razmiljati o
bogatstvu prolosti koju svi skupa
dijelimo. Bit e to i jedan od putokaza
u budunost, zakljuuje profesor
Mutapi.

Potencijalna lista: Od 1972.


godine, kada je usvojena Konvencija
za zatitu svjetske kulturne i prirodne
batine, do danas je na UNESCO
istu svjetske batine upisano ukupno
936 kulturnih, prirodnih ili mjeovitih dobara. U skladu sa ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske batine sa izuzetnom
univerzalnom vrijednou.
Upisana dobra iz Bosne i
Hercegovine na UNESCO listi
svjetske batine su most Mehmedpae Sokolovia u Viegradu i
podruje Starog mosta i starog grada
Mostara. Pored toga, na tentativnoj
potencijalnoj listi dobara koje zemlja
moe nominovati u narednom periodu, se nalazi jo devet dobara iz BiH.
Meu njima su, od 2011. Godine, i steci.
Emir Musli/DW

STOLJEE BEZ DIMITRIJA TUCOVIA

Glas iz budunosti
Politika je otila u suprotnom pravcu od ideja velikog
srpskog demokrate, koji je prije vie od sto godina
upozoravao na zlo koje e nam se dogoditi

re tano sto godina, na


samom poetku Prvog svjetskog rata, poginuo je antiratni
borac, socijaldemokrata Dimitrije
Tucovi. Njegovi politiki stavovi
danas djeluju veoma daleko od nas.
Neko bi mogao rei da im je istekao
rok, da su stari ve itav vijek, da su
bili uklopljeni u drugaiji politiki
milje, da su se okolnosti sasvim
promijenile.
To je naravno tano, ali je to opor
zakljuak o nama danas. Opor je,
jer danas nema stranke koja bi
dosledno i istrajno zastupala
program kakav je imala Tucovieva
Srpska socijal-demokratska partija.
Danas nema politike organizacije
koja bi insistirala na svojoj idejnoj
posebnosti i njoj rtvovala
mogunost da se domogne makar
pareta vlasti.

Politiki prorok: Dimitrije


Tucovi je, naravno, vodio politiku
socijalne jednakosti u srpskom
drutvu. Ali glavno pitanje u toj
prvoj deceniji 20. vijeka je bilo
nacionalno pitanje i upravo su tu
programska opredeljenja njegove
stranke
bila
najotrije
suprotstavljena glavnim politikim
tokovima. Bilo je to vrijeme kada je
izgledalo da se ostvaruju svi
nacionalni snovi i da je davnanji
cilj zaokruivanja eljene dravne
teritorije nadohvat ruke.
U takvoj atmosferi poviene
nacionalne temperature ustati protiv samog koncepta nacionalne

drave i, posebno, protiv svih


pokuaja njenog uveanja, bilo je
gotovo svetogre. Govoriti da je
stvaranje nacionalnih drava na
Balkanu samo kvasac za nove
sukobe bila je anticipacija svega to
se potom dogodilo. Zaloiti se za
stvaranje nadnacionalne Balkanske
federacije u trenutku kada su se

balkanski narodi spremali za svoje


meusobne beskrajne okraje, bilo
je u potpunosti disonantno u odnosu na sveprisutni zov nacije.
Opominjati da stalne napetosti i
nestabilnosti na Balkanu otvaraju
prostor za neprekidno meanje i
arbitriranje velikih sila u ovom
regionu, bilo je proroki. Pisati da
fiksacija na nacionalno otvara
politiki prostor za dominaciju
vojnih krugova i stalno ugroavanje sloboda pojedinaca izgledalo je
blasfemino u vremenu dubinske
militarizacije srpskog drutva.

Osporavati oslobodilaki karakter


ratovima koji su pokretani s parolom
slobode na barjaku i tvrditi da na
etniki
meanom
prostoru
osloboenje jednog naroda u
granicama nacionalne drave znai
utamnienje drugog, do danas je ostalo izvan dometa nacionalnih stratega.

Nedostina utopija: Insistirati


na tome da povlaenje novih granica vodi u ekonomsko osiromaenje,
jer udrobljava trite i usporava
ekonomske tokove, jo uvijek je
neotkrivena misao u ovoj regiji,
koja ne prestaje da se usitnjava i da
u potpunosti ponitava svoje
privredne kapacitete.
Upozoravati
da
nacionalna
zaslijepljenost sprijeava da se uoe
meetarenja, korupcija i stalno
truljenje, govorilo je o dubinskom
razumijevanju problema srpskog
drutva.
Ali, za Tucovia je danas malo ko
uo. Politika je otila u suprotnom
pravcu, mi smo nastavili da se
gloimo, dijelimo, usitnjavamo, da,
pozivajui se na velike ideje,
ugroavamo slobode, da u ime
pitanja svih pitanja koimo
razvoj. Zbog toga ideje Dimitrija
Tucovia danas prije mogu izgledati kao da nam stiu iz nekakve
utopijske budunosti nego iz
sasvim ozbiljno davne prolosti.
Njegove
kljune
ideje
su
modernije, savremenije i u mnogo
emu sasvim suprotne onima na
kojima tavori Srbija danas. Njegovi
principi su daleki ne zato to su
prevazieni, nego zato to itav
vijek nisu dosegnuti.
Dubravka Stojanovi
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 37

NAI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

DVIJE ENE-VLADARICE
Posljednja bosanska kraljica nije bila Katarina nego Mara
Jelena, dok za Esmu sultaniju legenda kae da je za svoju
teku bolest lijek nala gradnjom damije u Jajcu

ako su prie o bosanskim kraljicama brojne i interesantne, u ovom


tekstu e biti predstavljene samo
dvije, i to one ije sudbine sadre u
sebi elemente od kojih neki i danas
bitno odreuju ensku priu.
Prva je kraljica Mara Jelena
(14471500), a druga Esma sultanija (17261788).

Zla kraljica: Uvrijeeno je


vjerovanje o kraljici Katarini kao
posljednjoj bosanskoj kraljici. Ipak,
posljednja bosanska kraljica bila je
Mara Jelena, supruga legitimno
izabranog, posljednjeg bosanskog
kralja Stjepana Tomaevia,
posinka kraljice Katarine Kosae,
iji je period vladavine trajao dvije
godine (14611463). Za razliku od
mnogo poznatije Katarine, likom
Mare Jelene niko se nije ozbiljnije
umjetniki bavio, a i historijski
izvori tvrde da je kraljica bila zla
osoba i da nije upamena po dobru.
Zbog ega je ova ena ostala
upamena kao zla kraljica, antipod
dobroj kraljici Katarini?
Bila je kerka srpskog despota
Lazara Brankovia, koji je umro
iznenada, veoma mlad ostavivi
despotovinu u haosu, i bizantijske
princeze Jelene Paleolog. Stavljeno
u historijski kontekst, Turci su bili s
jedne strane, a Bosna, Matija
Korvina i Ugari sa druge, i svi su
imali osvajake pretenzije prema
despotovini.
S obzirom da nije bilo mukog
38 Spektar, broj 25 28. novembar 2014.

nasljednika, jer je despot ostavio za


sobom tri kerke, rjeenje se vidjelo
u udaji najstarije za nasljednika
koji bi rijeio situaciju. Tako se
1459. godine dogovorio politikointeresni brak izmeu bosanskog
prijestolonasljednika
Stjepana
Tomaevia i princeze Mare Jelene,

Likom Mare Jelene niko se


nije ozbiljnije umjetniki
bavio, a i historijski izvori
tvrde da je kraljica bila
zla osoba i da nije
upamena po dobru...
kojoj je tada bilo svega dvanaest
godina, dok je Stjepanu bilo
dvadesetak vie. Meutim, nakon
svega dvije godine, despotovinu je

zauzelo Osmansko carstvo, a kralj i


kraljica su izbjegli u Bosnu i nastanili se u Jajcu, gdje je tada bio
kraljevski dvor.

Smrt u Trakiji: Mara je u Jajce


uspjela donijeti veoma vrijedan
miraz, koji se u historijskim
spisima spominje ee od nje same
moti sv. Luke koje je dobila od
svog djeda \ura Brankovia. Po
dolasku u Jajce smijenila je na kraljevskom tronu majku svoga mua,
kraljicu Katarinu. Meutim, nije
bila dugo kraljica, i kako nas
historija ui, Osmanlije su osvojile
grad 1463, pogubile kralja, a
etrnaestogodinja kraljica je dospjela u Dalmaciju.
Zbog mnotva neusaglaenih historijskih izvora, teko je pouzdano
utvrditi ta se tano dogaalo, no
najvjerovatnije
su
kraljicu
opljakali neprijatelji njenog mua
jedno vrijeme je drei u

Mara Jelena bila je udata za Stjepana Tomaevia

zatoenitvu, odakle je uspjela


pobjei i otii u Dubrovnik, gdje je
ve bila kraljica Katarina.
Izvori tvrde da je kraljica Katarina u
javnosti nastupala kao bosanska
kraljica, zajedno sa svim vanjskim
obiljejima koja su to podrazumijevala, te je dobijala prihode koji su
joj kao kraljici pripadali, iako to
zakonski vie nije bila. Mara se u
tom periodu najvie spominje u vezi
sa motima jer su velike sile, koje su
vladale tim dijelom svijeta, eljele
da ih se dokopaju (Mleani, papa,
Ugari). Nakon mnogih zakulisnih
radnji, konano ih je prodala
Mleanima i 1466. godine otila u
Carigrad u kojem je nastavila svoj
ivot. Od tada poinje pria o njoj
kao zloj kraljici. Pred kraj ivota se
preselila u Trakiju gdje je i umrla
1500. godine.

udesno ozdravljenje: U
Jajcu postoji legenda o Esmi
sultaniji, po kojoj nosi ime najvea
gradska damija. Iako postoji nekoliko varijanti, osnovna linija prie je
ova: Esma, kerka sultana, strano
se razboljela i danima je leala u
postelji. Sultan je slao po ljekare i
vraeve u cijelom carstvu, ali je sve
bivalo uzalud i sultaniji je bivalo
gore iz dana u dan. Sve dok joj
jedan hoda nije rekao da treba da
sagradi damiju i most na mjestu
gdje se dvije rijeke spajaju u jednu.
Izaslanici su tragali po carstvu i u
Bosni otkrili grad Jajce u kojem se
jedna rijeka ulijeva u drugu, inei
vodopad i to im se uinilo kao
savreno mjesto. Doli su sultaniji i
nakon to su joj rekli da su pronali
mjesto, ona je skinula jednu
naunicu iz uha (jer je toliko bila
vrijedna) i od nje su sagradili
damiju i mostove. Zato se damija zove Damija Esme sultanije.
Esma sultanija je svakako bila
historijska linost. Bila je kerka
sultana Ahmeda III koji je vladao u

Damija Esme sultanije, jedine koju su Osmanlije nazvale po nekoj eni

periodu od 1703. do 1730. godine, i


sestra sultana Mustafe II koji ga je
naslijedio. Roena je 14. marta

Esma sultanija je bila


kerka sultana Ahmeda III,
koji je vladao u periodu od
1703. do 1730. godine, i
sestra sultana Mustafe II
koji ga je naslijedio...
1726. i ivjela do 1788. godine.
Udala se za otomanskog vezira
Mehmed-pau Muhsinovia koji je
u dva navrata bio bosanski namjesnik, a u jednom od ta dva perioda
Esmi je mogao finansijski pomoi
gradnju damije.
Istraivanje o Esmi oteala je i

injenica da su postojale jo najmanje dvije Esme sultanije koje su ivjele


poslije Esme o kojoj je ovdje rije, i o
objema postoji vie historijskih
zapisa. Meutim, ono to danas na
svoj nain pria priu o njoj jeste
svakako damija Esme sultanije,
smjetena u samom centru grada
Jajca. Pretpostavlja se da je izgraena
1770. godine, iako historijski izvori
variraju, ali ako uzmemo tu godinu
kao tanu, gradnja damije se desila
za vrijeme drugog perioda namjesnitva Esminog mua.
Ovo isto tako znai da je, ako je
legenda tana, Esma ozdravila jer
je nakon izgradnje damije ivjela
jo punih osamnaest godina.
Emina una
28. novembar 2014. Spektar, broj 25 39

OD ^EGA IVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 643


magazinspektar@gmail.com
magazinspektar.blogspot.com