ZNAENJE I POVEZANOST OSNOVNIH POJMOVA

iz podruja TEHNOLOGIJE GRAENJA

Uvodna predavanja za predmet Tehnologija i strojevi za graenje
na 3. semestru strunog studija
napisao: mr.sc. Drislav Vidakovi,d.i.g., vii predava, Graevinski fakultet Osijek

Tehnika
(openito, prema B. Klaiu) -su orua (noviji propisi koriste rije oprema - op. D.V.) i
znanja skup metoda i vladanje (umjenost, vjetine) tim metodama koji se primjenjuju u
bilo kojem radu.

Tehnologija
(openito, prema B. Klaiu) -je nauka o nainu prerade sirovine (resursi za graevinske
projekte - op. D.V.) u gotove produkte (graevine - op. D.V.).

ULAZ
matertijali
energija
informacije

Sustav graevinskog poduzea

Tehnoloki podustav

IZLAZ

Graevina

Vanjski utjecaji (iz okoline -nadsustava)

? ?
? ?
? ?

(novogradnja ili novo

stanje postojee)

Pojam tehnologija ima korijene, u grkom jeziku (tehnos + logos), a mogao bi se definirati i
kao skup teorijskih i praktinih znanja koja ljudi koriste da primjenom snage i vjetine od
razliitih materijala, polu-proizvoda i energije unaprjed definiranim procesima stvaraju
nove proizvode. Opi karakter ovakvih definicija ukazuje na pojavu iroke primjene ovog
termina u brojnim oblastima.
U inenjerskim disciplinama pojam tehnologije je u tijesnoj vezi sa sredstvima (strojevima,
opremom, alatima) koja se koriste u procesima. Tehnologija se u naoj praksi iskazuje
razliitim i brojnim metodima, procesima, tehnikama, pod ijim uticajem dolazi do
transformacije i/ili premjetanja (pozicioniranja) sirovih materijala s ciljem da se ulazu
(input-u) doda vrijednost i stvori izlaz (output) koji zadovoljava ili slui nekoj od potreba
ljudi.

? ?
? ?
? ?
Vanjski utjecaji -izvori rizika

T e h n o l o g i j a g r a e n j a zapravo prouava tehnoloki podsustav u

proizvodnom, organizacijskom sustavu izvoenja graditeljskih projekata.
Tehnologija graenja jedno je od podruja kojom se bavi organizacija graenja, a obje
disciplina imaju dodirnih toaka i s ekonomijom (pitanje trokova, rokova i isplativosti),
pravom (vaei zakonski propisi) i ergonomijom. Obzirom da se tehnologija bavi
strojevima za graenje povezana je i sa strojarstvom, a organizacija graenja dijelom se
preklapa i s drugim znanostima kao to su npr. sociologija i psihologija.

Tehnoloki proces tehnoloki postupci

Tehnologija istrauje odvijanje proizvodnje u cjelini, a posebno tehnolokih procesa (na
koje se dijeli izvedba graevine), kao i pojedine imbenike koji utjeu na odvijanje
procesa, njihovu meusobnu ovisnost i promjenjive odnose. Radni proces odvija se na
prostoru na kome djeluje vei ili manji broj radnika, strojeva i postrojenja veeg ili manjeg
uinka. Tehnoloki proces oznaava redoslijed i nain obavljanja pojedinih dijelova
sloenoga radnog procesa za dobivanje proizvoda odreenih osobina. Rad obavljaju
radnici i strojevi, a za izradu istog proizvoda (graevine), odnosno veine njegovih dijelova
mogu se primijeniti razliite tehnologije. (Treba znati odrediti to je kada najpogodnije!)
Za sve proizvode mora biti razraen tehnoloki proces rada. Svaku graevinu, da bi joj
izraunali trokove realizacije te izradili vremenski plan i organizirali izvedbu radova,
potrebno je podijeliti na njene elementarne dijelove. Stavke trokovnika i aktivnosti
vremenskih planova najee se definiraju upravo na nivou tehnolokih procesa. Sloeni
tehnoloki proces dijeli se na tehnoloke, radne procese. Tehnoloki proces rada ini
sistem izrade jednog artikla (vrste rada) odreene vrste i obavljaju ga radnici jednog,
odgovarajueg zanimanja. Tehnoloki proces treba sadravati metode rada, reim rada,
vrijeme rada i sloenost rada. Tehnoloki postupak moe se dijeliti na operacije koje ine
onaj dio procesa koji se obavlja na posebnim radnim mjestima ili strojevima, odnosno s
posebnim alatima.
Tehnoloki procesi prikazuju se (za analizu i planiranje) rastavljen na operacije (bitno je
prepoznati kljune operacije):
- kartom procesa (process chart) -simboli za operacije, transporte, skladitenje kontrolu i
dr., uz obveznu legendu,
oplatni
stol

okviri
otvora

prenosni
zidni paneli

zatitna
skela

vodilice
zida

svjei
beton

armatura

elementi
instalacija

postavljanje
vodilica zida
betoniranje

demontaa
vodilica zida
montaa zid. panela s
jedne str. i zatit. skele
montaa armature

montaa okvira otvora

montaa instalac.
montaa druge
str. zid. panela
E T A A

kontrola montae

J E D N A

betoniranje

demontaa zidnih panela

i zatit. skele
demontaa okvira otvora
montaa oplat. stola za
izradu meukat. konstr.
montaa okvira otvora u
meukat. konstrukciji
montaa instalacija
montaa armature
betoniranje

LEGENDA:

(usipavanje i vibriranje)
DEPONIJA
TEHNOL. ODLEAV I
NJEGA BETONA

demontaa oplat. stola

meukat. konstrukcije
demont. okvira otvora
meukat. konstrukc.

TRANSPORT
KONTROLA

kontrola konstrukcije
RADNA OPERACIJA

oplatni
stol

okviri
otvora

prenosni
zidni paneli

zatitna
skela

vodilice
zida

RAD. OPERACIJA S
OPLAT. ELEMENT.

- dijagramom toka (flow diagram) -na shemi pogona ili gradilita gdje se odvija ili u
presjeku ili pogledu istoga, pa je vidljiv i prostorni raspored,
15-20 m

15-16 m

- tekstualnim opisom -obino u kombinaciji s jo nekim drugim nainom prikaza.

Posebnosti graditeljske proizvodnje oituju se prije svega u njenoj projektnoj

orijentiranosti (kao primjerice i brodogradnja, ali bitno razliito od raznih industrijskih
djelatnosti):
- zbog karaktera pojedinanosti (unikatnosti) graditeljskog proizvoda za svaku se
graevinu mora izraditi posebna projektna dokumentacija, kao i dokumentacija
organizacije proizvodnje (POG), jer se svaka graevina gradi na posebnoj lokaciji ili/i u
drugim vremenskim uvjetima ili/i s razliiitm radnim resursima (ljudima, strojevima), pa
je rutina manje izraena;
- pri izvoenju graevinskih radova proizvod je nepomian, a radnici i strojevi se
premjetaju (upravo obrnuto nego u industrijskoj proizvodnji na traci);
- realizacija graevinskih radova obavlja u znaajnoj mjeri pod izloenou brojnih
vanjskih, prirodnih utjecaja (temperatura, oborine, vodostaj i dr.);
- potrebno je dugo vrijeme za proizvodnju graditeljskog proizvoda graevine
(prosjeno 0,5 -1,5 god.);
- rad radnika u graditeljstvu je sloen (obavljaju vei broj razliitih operacija);
- ukljuene su mnoge i raznovrsne grane industrije u proizvodnji i transportu
graditeljskih materijala, gotovih elemenata za ugradbu i opreme;
- graditeljska je proizvodnja, kolektivni rad, koji ovisi ne samo o radu pojedinih radnika;
ve o itavom sustavu (kolektivu) koji uestvuje uproizvodnji. Sloenost i raznolikost
raznih procesa oteava ostvarenje ukupnoga procesa pri graenju objekata;
- graditeljski proizvod je nakon dovrenja nedjeljiv i nepokretan;
- proizvodi se najee za poznatog kupca (investitora).
Zahtjevi za produktivnijim graenjem kroz postizanje kraeg vremena, standardne
kvalitete i niih trokova proizvodnje trae primjenu racionalnih metoda organizacije (npr.
taktna organizacija) i tehnologije. Uz to, unaprjeenje tradicijskog graenja zahtjeva i
reorganizaciju primjenom industrijskih metoda proizvodnje, to u trinom natjecanju s
brojnom konkurencijom postaje sve vei imperativ. Temeljni uvjet industrijalizacije
proizvodnje uvijek je razvoj proizvodnih tehnika, pa istom podlijee i razvoj
industrijalizacije proizvodnje u graditeljstvu. Graditeljsku proizvodnju mogue je pribliiti
industrijskoj primjenom:

- prefabrikacije, tj. gradnje s montanim elementima,

- mehanizacije,
- automatizacije i robotizacije,
- racionalne organizacije (kao to je taktno graenje) i tehnologije graenja.

Montano (vie od 50% montanog graenja) i polumontano (preko 50% udio

tradicijskog) graenje naziva se industrijskim graenjem. (Uvijek je porebno dio radova
obaviti na samom gradilitu, tradicijski (npr. iskopi, monolitizacija, neki zavrni radovi i dr.),
ali ako je to ispod 10% tada se to moe nazvati potpunom montaom.)
Kod veine naih obrta i u manjim poduzeima jo uvijek je esto tzv. poboljano
primitivno, tradicijsko graenje, to podrazumjeva izvoenje samo pojedinih procesa uz

upotrebu neke mehanizacije (npr. mjealice za beton ili mort, jednostavnjije dizalice i sl.)
Ostala graevinska poduzea obavljaju radove uz koritenje vie mehanizacije umjesto
runog rada i uz primjenu racionalnije opreme, pa se to smatra nekim od naina
poluindustrijaliziranog graenja (od blie poboljanom do blizu industrijaliziranom).
Industrijalizirano graenje znailo bi maksimalnu industrijalizaciju svih graevinskih
procesa maksimalnom zamjenom runog rada mehanikim i uporabom suvremene,
racionalne opreme najveih mogunosti, a uz obvezno postavljanje varijantnih rjeenja
tehnolokih i organizacijskih postupaka izmeu kojih se pronalazi ono optimalno. Takvo
graenje ukljuuje automatizaciju i robotizaciju graevinskih procesa i to je ono emu se
tek tei u graevinskoj praksi.

Vrste graevinskih (glavnih i zavrnih, tj. obrtnikih) radova (po abecedi) su:
Antikorozivni radovi
Keramiarski radovi
Sputeni plafoni i
Armiraki radovi
Krovopokrivaki
lake pregrade
Asfatterski radovi
radovi
Stolarski radovi
Betonski radovi
Limarski radovi
Tapetarski radovi
Bravarski radovi
Malerski (liilaki)
Teracerski radovi
Bojaderski (farbarski)
radovi
Tesarski radovi
radovi
Montani radovi
Transporti
Fasaderski radovi
Parketarski radovi
graevinskih
Gipsarski radovi
Podopolagaki
materijala
Izolatorski radovi
radovi
Zemljani radovi
Kamenorezaki
Staklorezaki
Zidarski radovi
radovi
radovi
Vaenje i obrada kamenog materijala obino se ubraja u zemljane radove, a proizvodnja
betona u betonske radove.
Pri realizaciji graevinskih radova odvijaju se i brojni instalaterski radovi (jaka i slaba
struja, plin, vodovod i kanalizacija), a po potrebi i strojarski radovi (npr. lift, postrojenja
unutar graevine i dr.).

Resursi - u terminologiji koja se obino koristi u vezi s realizacijom investicijskih

projekata obuhvaa je sve ono to je ljudima potrebno za realizaciju ciljeva projekta.
Resursi su neto to se moe akumulirati na primjeren nain i pripremiti u koliini koja je
potrebna za planirani proces, ili osigurati u okviru obnovljivih izvora ija izdanost
(kapacitet) nee ugroziti pomenute procese. Da bi procesi bili efikasno realizirani njihovo
koritenje mora biti neometano, planirano i optimizirano u okviru ostalih ogranienja koja
projekti podrazumjevaju.
Resursi se mogu dijeliti na: prirodne resurse (zemlja, voda, minerali itd.), preoblikovane
(energija, materijal, tehniki sustavi), ljudske (ljudi, znanje, institucije), omoguavajue (novac,
informacije, prostor) i vrijeme. Neki autori objekte, strojeve i opremu ubrajaju u tzv. kapitalne
resurse. Zajedno sa ljudskim radom, fizikim angairanjem koje je osmiljeno na bazi
znanja i iskustva, prirodni i kapitalni resursi predstavljaju osnovne proizvodne faktore.

Resursi za izvoenje graevinskih projekata su:

- ljudi (ljudski rad),
- strojevi postojenja i oprema,
- materijali,
- energija,
- novac,
- informacije,
- prostor,
- u irem smislu i odluke i vrijeme.

Planiranje organizacije i tehnologije, to ukljuuje i planiranje potrebnih resursa,

obavlja se u okviru projekta organizacije graenja (POG).
Idejni POG izrauje poduzee (sluba pripreme timski rad) kada daje ponudu investitoru
za izvoenje njegovog projekta. U idejnom POG-u, kao podlozi za definiranje ponude
izvoaa, u svezi tehnologije treba utvrditi temeljnu tehnoloku koncepciju graenja
(uvelike je odreena projektnom, tehnikom dokumentacijom) i glavne strojeve za pocese
graenja (iri izbor strojeva koja vrsta najbolja). To je povezano s rezultatima prikupljanja
i analize podloge i uvjeta graenja, te izradom idejne sheme gradilita i odreivanjem
veliine puteva transporta (kao organizacijskim elementima POG-a). Na tehnoloke
elemente POG-a nadovezuje se (pruaju ulazne podatke) kalkulacija trokova i izrada
vremenskog plana graenja.
Glavni ili izvedbeni POG izvoa graevinskih radova izrauje nakon ugovaranja posla,
a prije poetka radova na gradilitu (nadograuje se i po potrebi aurira i paralelno s
tijekom realizacije graevinskog projekta). Ova druga faza POG-a nadovezuje se na
rezultate idejnog POG-a. U sklopu glavnog POG-a rjeava se tehnologija izvedbe svih
vrsta potrebnih graevinskih radova (sve tehnoloke procese) i unutarnji transport,
dimenzionira se i vanjski transport i za sve to se biraju odgovarajui (najbolji od
raspoloivih) strojevi uz prethodno odreivanje njihovog uinka u pretpostavljenim,
praktinim uvjetima rada (ui izbor strojeva tono koji stroj u kombinaciji unutar
tehnolokog lanca najpogodniji). Takoer, planira se i potreba za radnom snagom tijekom
vremena realizacije, po broju, zanimanju i stupnju strune obuenosti, kao i potrebna
energija (za mehanizaciju, osvjetljenje, grijanje), voda i materijali.

Ljudski rad
se u procesu upravljanja projektima sve ee pojavljuje u kontekstu termina human
resources (HR) koji je preuzet iz engleske terminologije a, pored rada, ukljuuje i ostale
proizvodne potencijale zaposlenih, ali i dijelove kompanija koji se bave ovim potencijalima,
selektiraju i zapoljavaju ljude, organiziraju njihovu obuku, prate efekte rada i nain
iskoritenja osobnih potencijala.
Veliki znaaj ove tematike je uvjetovao razvoj HR managementa kao nove discipline koja
povezuje socioloka, psiholoka, tehnoloka i druga znanja od interesa za organizacije.
Cijena ljudskog rada (bruto satnica) varira od poduzea do poduzea, a pogotovo su
velike razlike izmeu pojedinih zemalja (u Zap. Europi 15 -30 Eu/sat, u Hrvatskoj 3 -4 Eu/sat, a u
Maarskoj, BiH, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i nekim drugim istonoeuropskim zemljama 1 -3 Eu/sat) to
bitno utjee na isplativost pojedinih tehnologija.

Radna snaga u graevinarstvu razlikuje se prema zanimanjima koja su u skladu s

prethodno navedenim vrstama graevinskih (glavnih i zavrnih) radova. Suvremena
sredstva rada (mehanizirani alati, tvorniki proizvedeni oplatni sustavi i skele) i materijali
(suvremena vezivna sredstva, polumontani i montani elementi itd.) olakavaju i
pojednostavljuju posao u odnosu na tradicijski nain rada (npr. tradicijska, daana oplata
koja se krojila na gradilitu, izrada krvne konstrukcije s tesarskim vezovima, zidanje
dimovodnih kanala punom opekom, monolitna izvedba a.b. nadvoja itd.), pa su znanja
potrebna za obavljanje odreenih vrsta radova manja. Zbog toga je mogue, a zbog
nejednolike potrebe za pojedinim zanimanjima na gradilitu vrlo poeljno, postojanje
univerzalnih (polivalentnih) radnika (npr. za obavljanje radova s oplatom, armaturom i
betoniranjem). U sluajevima gdje su radovi sloeniji, zahtjevniji i gdje se izvode vee
koliine iste vrste radova koriste se specijalizirani radnici jednog zanimanja (karakterizira
ih usavrenost u poslu koje obavljaju). Tamo gdje se uestalo izmjenjuje potreba za
razliiitm zanimanjima radnika (razliite vrste radova), a radovi nisu posebno komplicirani
pogodno je primjeniti radnike s irim poljem djelovanja od jednog zanimanja.
Prema opem normativu graevinskih radova iz vremena Jugoslavije, koji je kod nas jo u
primjeni, radnici se dijele na I VIII kategorije strune obuenosti (kvalifikacija).
Danas u graevinskim poduzeima (i novijim, autorskim normativima) takva podjela radne
snage nije uobiajena, ve se dijeli na nekvalificirane (NKV), polukvalificirane (PKV)
(mogu raditi s jednostavnijim strojevima, kao npr. nekim mjealicama), kvalificirane (KV)
(veina strojara) i visokokvalifiicrane (VKV) radnike (VKV su obino na radnom mjestu
poslovoe, ali i za upravljanje nekim zahtjevnijim strojevima kao to su toranjske dizalice).
esto se i to pojednostavljuje (u manjim poduzeima) dijelei radnu snagu samo na
majstore (rade samostalno) i pomone radnike.
Na uinak radnika, kao i strojeva, utjee raspoloivi radni prostor (fronta rada). Smatra se
da je pri graenju obino potrebno oko 15 m2/radniku, odnosno da je za 100 m2 radnog
prostora najbolje do 7 radnika. Na uinak radnika bitno djeluju i drugi unutarnji i vanjski
imbenici kojima se bavi irganizacija graenja (trajanje radne smjene, doba dana kada se radi,
temperatura, vlaga, buka i dr.).

Graevinski materijali
Da bi se bez problema moglo koristiti podatke o razliitim vrstama materijala vano je
upoznati principe tehnologije svake vrste radova jer se, posebno u oblasti zanatskih
radova, sutina tehnolokih razlika ponuenih varijanti zasniva na razlikama u svojstvima
materijala.
Najee se govori o sljedeim vrstama:
- armiraki materijali
- tesarski materijali
- materijali za betonske radove
- zidarski materijali
- izolaterski materijali
- geosintetici

Oprema i alati
Svakodnevno se, na brojnim projektima, koriste oprema i alati specijalizirani za odreene
vrste, grupe ili pozicije radova. Efikasnost rada u velikoj mjeri zavisi od njih (kao to se
esto kae: Bez alata nema zanata!).
Upravo zato je, podjednako svim majstorima, ali i inenjerima koji se bave pripremom i
realizacijom projekata, od esencijalne vanosti znanje o efektima primjene razliitih
pomonih sredstava na objektima gradnje.
Veinu tradicijskih alata graditeljskih majstora danas su zamjenili mehanizirani alati, koji
ne zahtjeva ljudsku snagu za pokretanje.
Kod graenja posebno mjesto (vanost) pripada oplatnim sustavima od kojih zavisi
dinamika izrade konstrukcije objekata, a s tim i otvaranje frontova rada za ostale graditelje.
Izuzetno vane su i skele, kao korisna sredstva koja servisiraju vrlo veliki broj
graevinskih i zanatskih radova (esto uz oplate, ali i za zidarske i fasaderske radove, radove
odravanja i dr.).

Mehanizacija strojevi za graenje

Strojevi se ubrajaju u tehnike sustave (dijelo ljudskog stvaralatva) koji su redovito u
sklopu organizacijskih sustava. Graevinski strojevi su sastavni dio svih tehnolokih
procesa u kojima se, zbog potreba graditeljskih projekata, zahvaaju, transportiraju ili
prerauju velike koliine materijala.
Strojevi koji izvor energije (nafta, elektrika, komprimirani zrak) pretvaraju u mehaniku
energiju pogodnu za koritenje nazivaju se pogonski strojevi, odnosno motori. Strojevi
koji troe mehaniku energiju i pretvaraju je u koristan rad su radni strojevi i u takve se
ubrajaju razmatrani graevinski strojevi (mehanizacija).
Mehanizacija je razvijana radi zamjene ljudskog rada, odnosno za poveanje
produktivnosti, kvalitete (preciznosti) i sigurnosti na radu, a to sve donosi manje trokove,
odnosno vei profit izvoaa radova. (Primjerice gradnja poznatog Sueskog kanala duine oko

130 km trajala je od 1860 -70. godine, pri emu je iskopano 35 milijuna m3, a u radu je sudjelovalo
41.000 radnika i 60 primitivnih bagera. Panamski kanal izveden je od 1906 -14. godine, a iskopano
je ak 135 milijuna m3. Za Managil kanal u Sudanu duine sline Sueskom kanalu iskopano je 28
milijuna m3, a sve je uraeno za dvije i pol godine, od 1957 -59. godine s 700 radnika i 68 snanih
strojeva. U 21. stoljeu po koliini, rokovima i vrijednosti izvedbe istie se izgradnja umjetnih otoja
uz obalu Dubaija.)

Strojevi (mehanizacija) su sinonim tehnolokog razvoja jer se, projektiranjem novih

modela i prilagoavanjem postojeih, sve kvalitetnije zadovoljavaju potrebe u pogledu
obujma, brzine i kvalitete radova. Zato su za mogunost usporedbe vani pokazatelji
mehaniziranosti radova, koji se mogu odnositi i na poduzee u cijelini i na pojedino
gradilite, odnosno graevinski projekt u realizaciji.

21.st.

Indeks
tehnoloke
razvijenosti

Vrijeme
(logaritamski)

Uee mehanizirane izvedbe radova moe se izraziti (u graevinarstvu, ali i drugim

djelatnostima, npr. rudarstvu, umarstvu, poljopriveredi itd.):
- stupnjem zahvata radova mehanizacijom (postotak koji predstavlja odnos koliine
radova obavljenih mehanizacijom i ukupne koliine radova, najee izraeno kroz njihovu
novanu vrijednost) : S z r m [%] =

Qmehaniz [mjer. jed .]

cijena Qmehaniz
100 ili =
100
Qukupno [mjer. jedin.]
cijena Qukupno

- stupnjem mehaniziranosti (ili mehanizacije ili mehanoopremljenosti) (postotak koji

predstavlja odnos vrijednosti mehanizacije i ukupna vrijednosti realiziranih radova na
odreenom gradilitu ili u poduzeu, a moe se odnositi na jednogodinju proizvodnju) :

S mehaniz [%] =

vrijednost mehanizacije
100
cijena svih izvedenih radova (za 1 god .)

- stupnjem energije (omjer iznosa ukupno instalirane snage graevinske mehanizacije u

kW i broja zaposlenih, tj. angairanih radnika) :

S energ kW

radniku

. strojeva i urere [kW ]

]= snaga svihbrojgrazaposlenih
radnika

Openito se u niskogradnji radovi mnogo vie obavljaju strojno nego u visokogradnji (koja
ima veliko uee zavrnih, obrtnikih radova koji vie koriste samo odgovarajue
mehanizirane alate). Zato je u niskogradnji Sz r m= 50-90%, a u visokogradnji Sz r m= 30-70%.
Niti jedan stroj, bilo da pretvara prirodnu energiju u mehaniku ili mehaniku energiju u
rad, ne moe pretvoriti svu energiju, tako da jedan dio energije uvijek ostaje neiskoriten.
Zato je za strojeve uvijek vaan parametar tzv. stupanj iskoritenja, koji predstavlja
omjer iskoritene energije prema primljenoj energiji: =

iskoriten a energija
primljena energija

Smjerovi razvoja graevinskih strojeva:

- vei uinak (snaga, brzina, hidrauline komande, dimenzije tzv. divovska mehanizacija,
koja se esto koristi samo u velikim rudokopima),
- viefunkcionalnost (polivalentnost, univerzalnost),
- specijalni strojevi (teleskopski, za iskope pod vodom i dr.),
- bolja iskoritenost energije,
- bolja pokretljivost (razliite vrste pneumatika i gusjenica, te kombinacija naina kretanja),
vea preciznost (laseri, satelitsko navoenje), mini strojevi, manje zagaenje i dr.

Naravno cilj je uvijek smanjenje trokova, ali kako se oni uvijek dijele na fiksne (neovisne o
koliini obavljenog posla) i proporcionalne, izbor, odnosno isplativost svakog stroja ovisi o
koliini rada, te cijeni ljudskog rada (kao alternativi strojnom obavljanju istih radova).
Strojevi iste vrste, isti ili vrlo slini onima koji se koriste u graevinarstvu, koriste se esto i
u nekim drugim djelatnostima, npr. rudarstvu (damperi, bageri, utovarivai itd.),
poljoprivredi (grejderi), umarstvu i drugdje.
Osnovna podjela, podjela prema namjeni graevinskih strojeva, zasniva se na
kriteriju radova iste vrste za koje je stroj namjenjen:
Strojevi za proizvodnju i preradu graevinskog materijala
Strojevi za zemljane radove
Strojevi za radove u stijeni
Strojevi za betonske radove
Strojevi za armirake radove
Strojevi za transport
Strojevi za asfaltne radove
Strojevi za specijalne radove
Pomona sredstva s pogonskim motorom
ak i pri ovakvoj podjeli dolazi do nekonzistentnosti pristupa jer se, u okviru strojeva za
istu vrstu radova, mogu bitno razlikovati principi njihovog djelovanja. No, bez podjele nema
mogunosti za uspjeno prepoznavanje varijantnih reenja za pojedine dijelove
tehnolokog procesa. Graevinski strojevi mogu se dijeliti i razvrstavati po razliitim
kriterijima, na nain da se isti strojevi mogu nai ak u vie grupa (u zavisnosti od vrste
pogona, mjesta ili naina djelovanja itd.).
Svi graevinski strojevi mogu se grupirati i u skladu s nekim od drugih kriterija kao to je:
Prema masi - strojevi se mogu dijeliti na:
male strojeve (do 80 kg)
srednje strojeve (od 80 kg do 6 t)
velike strojeve (od 6 t do 18 t)
vrlo velike strojeve (vie od 18 t).
Prema pokretljivosti - strojevi se mogu dijeliti na:
prijenosne strojeve (runo, dizalicom)
samohodne strojeve (tokovi, gusjenice i dr.)
montano-demontane strojeve (premjetanje mogue samo u dijelovima)
stabilne strojeve (ne mogu se premjetati bez oteenja).
Prema pogonu - strojevi se mogu dijeliti na:
strojeve s parnim pogonom
strojeve s eksplozivnim motorima (s unutarnjim sagorjevanjem)
strojeve s elektrinim motorima
strojeve s motorima na komprimirani zrak ili ulje
strojeve sa specijalnim motorima.
Prema nainu upravljanja - strojevi se mogu dijeliti na:
strojeve s mehanikim upravljanjem
strojeve s hidraulikim upravljanjem
strojeve s elektrinim upravljanjem
strojeve s pneumatskim upravljanjem
strojeve s daljinskim upravljanjem
Prema nainu rada - strojevi se mogu dijeliti na:
strojeve s kontinuiranim radom (konstantno koriste istu snagu motira)
strojeve s ciklinim radom (obavljaju radove uzastopnim ponavljanjem ciklusa s istim nizom radnji)

Uinak strojeva moe se definirati kao koliina kvalitetom zadovoljavajueg rada, odnosno
proizvoda (u adekvatnim mjernim jedinicama: m3, m2, m, kom, t), koja se obavi u nekom
jedininom vremenu (najee sat, ali moe biti i radna smjena, dan, mjesec i dr.).
Konstrukcijski uinak, oznauje uinak koji stroj postigne za vrijeme kratkotrajnog
neprekidnog rada pri najpovoljnijim uvjetima. Taj se uinak ispituje u tvornicama i
naznauje u prospektima, katalozima i popratnim dokumentima stroja. Teorijskim (ili
tehnikim), satnim uinkom stroja smatra se rezultat jednosatnog rada stroja u
idealiziranim uvjetima, pa on podrazumjeva samo utjecaj konstrukcijskih, tehnikih
parametara toga stroja manifestiranih u radu s pretpostavljenim materijalom.
Djelovanje subjektivnih odlika rukovatelja i "objektivnih" uvjeta radnog okruenja reducira
vrijednost teorijskog uinka stroja na realnu veliinu, tzv. planski ili praktini uinak. On
je pokazatelj efikasnosti tehnolokog procesa. Praktini uinak strojeva angairanih u
jednom proizvodnom sustavu ogranien je s mogunostima i brojem raspoloivih strojeva,
eljama da zadani obim radova bude uraen u planiranom roku, ali i ugovorenim
financijskim sredstvima i uvjetima rada na konkretnoj lokaciji (radni prostor!). Na veliini
planskog uinka temelji se izbor strojeva za obavljanje potrebnih radnih zadataka, koji bi
trebao biti rezultat detaljne studije dinamike izvoenja svih radova, njihove usklaenosti i
kompleksne analize mogunosti primjene odreene tehnologije rada.
Strojevi u svom radu transformiraju i/ili transportiraju prirodne ili umjetne materijale, pa je
eventualno nagomilavanje produkata rada precizan pokazatelj neusklaenosti proizvodnih
mogunosti koritene mehanizacije. Usklaivanje rada strojeva u nekom tehnolokom
procesu - l
u , zasniva se na pojmu "kljunog stroja", odnosno onog
a
n
c
onog stroja (ili grupe strojeva) koji obavlja operaciju kljunu za odvijanje proizvodnog
procesa. To su u pravilu vrlo skupi strojevi koje trae i posebne uvjete rada. Visoki trokovi
njihovog angairanja nameu potrebu za radom kljunog stroja bez zastoja (ili s
minimumom onih neizbjenih), odnosno s maksimalnim iskoritenjem njegovih radnih
mogunosti. Ostali strojevi promatranog lanca (sustava) mogu imati manji stupanj
iskoritenja, ali njihovi uinci, s obzirom na to da uvjetuju rad kljunog stroja ili zavise od
njega, moraju biti bar jednaki uinku kljunog stroja.
Ljudska radna snaga koja radi uz strojeve takoer se u pravilu prilagoava (brojem)
njihovim mogunostima, pa uinci strojeva odreuju tzv. propusnu mo proizvodnog
tehnolokog sustava.
Osim pozitivnih efekata, graevinski strojevi ostvaruju i trokove mehaniziranog rada.
Trokovi imaju slojevitu strukturu i nastaju kao posljedica direktnog angairanja strojeva u
proizvodnom procesu ili kao posljedica financijskih obveza graevinske tvrtke, vlasnika
nad sredstvima za proizvodnju. Posebnu grupu trokova ine trokovi odravanja (tzv.
investicijska i tekua odravanja). U osnovi se trokovi dijele na fiksne (neovisne o koliini
rada) i proporcionalne (proporcionalni koliini obavljenog rada, ovisni o uvjetima rada).
Upravo su visoki trokovi rada razlog da se praktinim stranama primjene strojeva uvijek
mora posvetiti puna pozornost.

Nema sveope najboljih rjeenja tehnologije, nego za svaki konkretni sluaj treba
izanalizirati to je optimalno (ako ne strogo matematiki, onda barem u granicama
zadovoljavajueg). Grafoanalitiki se za svaku tehnologiju moe odrediti koliina pri kojoj
poinje ostvarivati dobit (tzv. mrtva toka rentabiliteta -MTR), ako i iznad koje koliine je
povoljnija od neke druge tehnologije (s manjim poetnim, fiksnim izdacima), a ispod koje je
isplativija ona s manjim fiksnim i veim proporcionalnim trokovima.
Izjednaavanjem pravaca prikazanih na grafikonu ( za rad sa strojevima: Y I = aI + X x bI ,
YII = aII + X x bII

i za runo obavljani rad: YIII = X x bIII , gdje su

a fiksni trokovi, a b

proporcionalni trokovi ) dolazi se do toki sjecita ije su vrijednosti zanimljivi pokazatelji:

Fiks.trok. [nov. jed.]

Pr odaj.cijena Pr op.trok.nov. jed.

mj. jed.

a II
toka (koliina) do koje je najisplativiji runi rad: X II III =
[mj. jed .]
bIII bII
mrtva toke rentab. za rad strojevima: MTR [m. j.] =

Ukup. tro. runo

pravci proporcional.
trokova
Ukup. tro. stroj II

a I a II
bII bI

Dobit sa strojem I

Ukupni prihod

Dobitsastroj. II

Dobits runim

Trokovi/
Prihodi (kn)

toka (koliina) iznad koje je najisplativiji rad sa strojem I: X I II =

Ukup. tro. stroj I

Prag uinka

Fiksni tro. stroj I

Fiksni tro. stroj II

MTR II MTR I

Koliina rada
(mjer. jed.)

najpovoljnije runo optimal. st. II optimal. stroj I

[mj. jed .]

Na ovdje izneeni sadraj nadovezuje se materija dana u nastavnim materijalima

predavanja s temom uinka graevinskih strojeva.

Za izradu nastavnih materijala koritena je literatura koja se i preporua studentima za

svladavanje gradiva predvienog nastavnim planom za ovaj predmet:
$Knjige:
- R. Lonari: Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995.
- G. Buar: Tesarski, armiraki i betonski radovi, Osijek, 1999.
- B.Trbojevi, Graevinske maine, Beograd, 1989.
- E. Slunjski: Graevinski strojevi, Zagreb, 1995.
- J. Izetbegovi, V. erjav: Organizacija graevinske proizvodnje, Zagreb, 2009.
$Struni asopisi: Graditelj, Graevinar i sl.
$Internet:
- nastavni materijali na fakultetskim web stranicama: B. Kova, P. Brana, D. Vidakovi:
Tehnologija graenja (za dodiplomski studij GF Osijek), Z. Linari: Uinak graevinskih strojeva
(GF Zagreb) i sl.
- web stranice proizvoaa graevinskih strojeva, oplata, skela, montanih a.b. elemenata
i dr.