You are on page 1of 38

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...

Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

473

O VJETAENJU U PARNINOM POSTUPKU


S POSEBNIM OSVRTOM NA VJETAENJE U
PODRUJU MEDICINE
Dr. sc. Jozo izmi, redoviti profesor
Pravni fakultet Sveuilita u Splitu

UDK: 347.948
Ur.: 31. sijenja 2011.
Pr.: 16. oujka 2011.
Izvorni rad

Saetak
Vjetaci su tree osobe, razliite od stranaka i suda(ca), koje svojim strunim
znanjem ili posebnim iskustvom omoguuju sudu da sazna odreenu injenicu.
Vjetaci se koriste kao dokazna sredstva kad sud ne raspolae odreenim
strunim znanjem, nunim za saznanje odreenih injenica. U radu je autor
ukazao na neke aspekte o pojmu vjetaenja i vjetaka, odreivanju vjetaka,
obavljanju vjetaenja od strane pravnih i fizikih osoba, dunosti vjetaenja;
izuzeu vjetak, kanjavanju vjetaka, naknadi i nagradi za vjetaenje,
pozivanju vjetaka, nalogu vjetaku i identifikaciji vjetak, rukovoenju
vjetaenjem, nalazu i miljenju vjetaka, proturjenostima i nedostacima u
nalazu i miljenju vjetaka, albe protiv rjeenja o odreivanju vjetaka, te o
posebnoj vrsti vjetaka - tumau. Posebno se osvrnuo na status i rad vjetaka
medicinske struke.
Kljune rijei: sudski vjetak, parnini postupak.

I. O POJMU VJETAENJA I VJETAKA


Vjetaenje je parnina radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae
posebnim znanstvenim ili strunim znanjem i iskustvom, primjenjuju znanstvena i
struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja.
Vjetaenje je, dakle, parnina radnja kojom se pribavlja posebni dokaz - iskaz vjetaka
i kao takva pridonosi ostvarenju naela traenja materijalne istine.
Vjetaci (engl. expert witness; surveyers, court experts; njem. Sachverstaendige,
Gutachter, Gerichtsgutachter; talij. periti, periti giurati.) su, pak, osobe koje sudu
na temelju svoga strunoga znanja iznose svoja zapaanja o predmetu vjetaenja
(nalaz) i svoje zakljuke o odreenim injenicama izvedene na temelju rezultata toga
ispitivanja (miljenje). Vjetak je, dakle, osoba pozvana da pred sudom, koristei


Zbornik v32 br1.indd 473

Tako SIJERI-OLI, H. - VULETA, D. - HADIOMERAGI, M., Komentar Zakona o


krivinom postupku, Sarajevo, 1999., str. 310.

24.3.2011 9:56:28

474

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

se svojim strunim znanjem, iznese: svoja sadanja struna zapaanja potrebna za


utvrenje sadraja neke relevantne injenice (NALAZ) i svoje stajalite o znaenju,
vjerovanju, uzrocima i posljedicama odreenih injenica koje bi mogle biti vane
za utvrivanje istinitosti u dokazivanju (MILJENJE). Tako, primjerice, vjetak
medicinske struke pomae sudu da utvrdi to je prihvatljivo u redovitoj praksi, a
to u posebnim okolnostima. Pritom osiguravajui da se profesionalno odreeni
standardi u realnim klinikim situacijama aktualno potvrde i usporede sa standardima
iskazanim u retorici klinikih vodia. Dri se da uspostavljeni standardni postupci
u okviru protokola i vodia dobre prakse jesu primarno relevantni, ali ne mogu
biti zamjena za vjetaka, pogotovo ako postoje suprotstavljeni vodii razvijeni u
razliitim bolnicama.
Sud treba izvesti dokaz vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja
kakve injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae (Zakon o
parninom postupku, Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, dalje ZPP, l. 250.). Sud bi, u pravilu, trebao
pozvati vjetaka uvijek kad je potrebno takvo struno znanje koje bitno prelazi
razinu znanja koje na tom podruju sudac obino dostigne. Kriterij je, dakle, stupanj
znanja ovjeka koji posjeduje ope obrazovanje i ivotno iskustvo kao sudac. Uloga
vjetaka u parninom postupku jest da svojim strunim znanjem utvrde okolnosti
na temelju kojih sam sud mora zakljuiti o postojanju odnosno nepostojanju
odlunih injenica. Tako pitanje je li tuenik osigurao odgovarajue mjere zatite
na radu predstavlja struno, a ne obino faktiko pitanje, pa se isto treba razjasniti
vjetaenjem, a ne samo svjedoka. Izvoenje vjetaenja ima prednost pred








Zbornik v32 br1.indd 474

Usp. TRIVA, S. - BELAJEC, V. - DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb,
1986., dalje - TRIVA, str. 432.
Vidi MUJOVI ZORNI, H., Znaaj vetaenja lekarske greke u graanskom postupku,
zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6,
Mostar, 2008., str. 393.
Tako u okviru Hrvatskog drutva sudskih vjetaka djeluju sljedee sekcije: za arhitekturu i
graditeljstvo, za balistiku i mehanike tragove, za carinsko poslovanje, za defektologiju, za
drago kamenje, dijamante i zlatarstvo, za elektroniku, elektrotehniku i automatiku, za financije,
raunovodstvo, aktuaristiku, devizno i vanjsko trgovinsko poslovanje, ekonomiku poslovanja i
organizaciju rada, za geodeziju, za gospodarstvo, za glazbarstvo, za informatiku, za kemiju i
toksikologiju, za krivotvoreni novac, za medicinu, za promet vozila, za rukopise, za sigurnost i
zatitu na radu, zatitu od poara i eksplozija i sigurnost u eljeznikom prometu, za strojarstvo,
industrijska i druga postrojenja, fotografiju i tisak, za telekomunikacije, za veterinarstvo.
Vidi POZNI, B., VRALI, M., BAI, F., Zakon o parninom postupku sa komentarom,
Beograd, 1957., str. 220.
U tom je smislu odluka VSJ, Rev- 724/58., P 3-4/59.
Usp. odluku VPSS, Sl- 1053/71. od 21. rujna 1979. god. podatak kod JANKOVI, M. KARAMARKOVI, H. - JANKOVI, . - PETROVI, D., Komentar zakona o parninom
postupku, 3. izdanje, Beograd, 1990., dalje - JANKOVI, str. 289. Napominjemo da se u
radu pozivamo na sudsku praksu sudova bive SFR Jugoslavije, te na praksu sudova zemalja
nastalih njezinim raspadom, i to u onim sluajevima kada su sudske odluke utemeljene
na odredbama koje su po svom sadraju istovjetne ili uvelike sline odredbama hrvatskih
propisa.

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

475

oslanjanjem na struno znanje suda jer se nalaz i miljenje vjetaka podvrgavaju


diskusiji i kritici na raspravi na kojoj sudjeluju stranke.
ZPP sadri samo ope odredbe o vjetaenju kojima se, ponajvie, propisuje
procesni tijek vjetaenja. Pravilnost samog vjetaenja osigurava se postupanjem
lege artis, po pravilima odgovarajue znanosti, struke ili vjetine, pa je zato
nepodesna za (procesno)pravnu regulativu i uope joj ne podlijee.
Vjetak treba pomagati sudu iskljuivo u utvrivanju injenica, a nikada
prilikom odluivanja o primjeni pravne norme. Tako sudac ne moe odrediti vjetaka
za pravna pitanja, niti od vjetaka traiti odgovor na pravna pitanja. Vjetak se ne
moe uputati u pravna pitanja ni na osobnu inicijativu, niti svoje miljenje moe
utemeljiti na tumaenju pravnih propisa. Predmet vjetaenja ne mogu biti propisi
koji se trebaju primijeniti na odreeni sluaj, ve samo propusti u ponaanju osoba i
primjeni tih propisa.10 Vjetak se ne moe izjanjavati ni o stupnju i postotku krivnje,
ve, primjerice, samo o propustima sudionika u prometu koji su u uzronoj svezi
s nastankom tete, a zakljuak o doprinosu u nastanku tetnih posljedica donosi
sud prema slobodnoj ocjeni (arg. iz l. 223. ZPP-a).11 Dakle, sud nalaz i miljenje
vjetaka koristi samo radi razjanjenja ili utvrivanja onih injenica za koje je
potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.12
Kada sud sudi u vijeu nuno je da svi lanovi vijea mogu sami struno
ocijeniti injenice koje se utvruju. Ako samo jedan lan vijea raspolae potrebnim
strunim znanjem u odreenom sluaju, sud mora za izvoenje dokaza odrediti
vjetaka. Naime, struno znanje s kojim eventualno raspolae samo jedan lan
vijea, nije struno znanje suda.
Ukoliko sam sud moe odreene injenice pojasniti, primjerice obinim
raunskim operacijama, pribavljanjem podataka od odreene dravne institucije
koja je ovlatena voditi evidencije i podatke, iscrpnim sasluanjem stranaka i
svjedoka i sl., tada nema potrebe za vjetaenjem.13 U tom smislu parnini sud nije
duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata obraunatih za period kanjenja
u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz kojega su vidljivi svi
elementi na temelju kojih je sainjen, a tuenik nije osporio na odreeni nain ni jedan
od elemenata obrauna. U nedostatku prigovora nema razloga ni vjetaenju.14 Usto, da
bi se utvrdilo zdravstveno stanje stranke nije uvijek nuno izvesti dokaz medicinskim


10
11
12
13
14

Zbornik v32 br1.indd 475

Tako TRIVA, str. 434.


Usp. KULI, R., Upis i status vjetaka u sudskom postupku, Pravni ivot, broj 12/1998., str.
229.-230.
Takvo je stajalite zauzeo VSS u odluci G- 4259/74. od 2. travnja 1974. god., JANKOVI,
str. 290.
Vidi odluku VSS, G- 2074/76., podatak kod RISTI, V. - RISTI, M., Praktikum za parnicu,
Beograd, 1989., dalje - RISTI, str. 234.
U tom je smislu odluka VSS, G- 3174/77., RISTI, str. 235.
Tako SALAJ, ., Uloga vjetaka u parninom postupku, Pravo i porezi, XLIX, 2000., br. 10,
str. 52.
Vidi odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (dalje VSFBiH), P- 129/98. od
19. kolovoza 1998. god. - Bilten sudske prakse VSFBiH, br. 2/98-10.

24.3.2011 9:56:28

476

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

vjetaenjem.15 I onda kad sud donosi odluku o povjeravanju djece na uvanje i odgoj,
odredit e i nain odravanja osobnih odnosa roditelja s djecom. O uestalosti, trajanju
i nainu odravanja tih odnosa korisno je pribaviti miljenje vjetaka (psihologa), ali to
nije u svakom sluaju potrebno. Takvom vjetaenju treba pristupiti ako to iziskuju
interesi djeteta, odnosno ako na to upuuju neki posebni razlozi.16 Moemo kazati da
je psihijatrijsko vjetaenje svakako odluan putokaz pri utvrivanju umne, odnosno
poslovne sposobnosti neke osobe, ali ne mora biti i jedini dokaz koji sud treba imati u
vidu.17 Ali, iako je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti
vezan za pravomonu presudu kojom je tuenik proglaen krivim, u parninom
postupku mogu se vjetaenjem utvrivati injenice o okolnostima nastanka tete,
koje uvjetuju stupanj krivnje.18
Vjetaci su zamjenjivi jer, u pravilu, na odreenom podruju (suda) postoji
vie osoba koje posjeduju struna znanja kojima mogu pomoi sudu pri utvrivanju
injeninog stanja i izvoenju zakljuaka na izvrenim zapaanjem.19 To je i razlog
zbog kojeg se prema vjetacima koji odbiju dati iskaz ne mogu primijeniti sankcije
kojima bi ih se prisililo da dadu iskaz.
Sud ocjenjuje nalaz i miljenje vjetaka kao i sve druge relevantne injenice, te
nije vezan za zakljuke vjetaka.

15 Usp. odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje VSH), Rev- 878/88. od 8. veljae
1989. god. PSP, 44/162.
16 Takvo je stajalite zauzeo i VSH u odluci Rev- 128/81. od 26. svibnja 1981. god. PSP,
19/204.
17 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 1522/81. od 23. prosinca 1981. god. PSP, 20/130.
18 Usp. odluku VSS, G- 911/78., JANKOVI, str. 290. Usto, prema stajalitu sudske prakse,
parnini sud nije duan vjetaenjem utvrivati iznos zateznih kamata obraunatih za period
docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz koga su vidljivi
svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije osporio na odreen nain nijedan od
elemenata obrauna (VSFBiH, P-129/98 od 19. 8. 1998. godine - Bilten sudske prakse
VSFBiH, broj 1998/2, odl. br. 10.). injenica to je u parnici izostalo dokazivanje oinstva
metodom genetske daktiloskopije (ispitivanje strukture i svojstva DNK), sama za sebe, ne znai
da su pouzdanost drugih dokaza i istinitost injenica na kojima je zasnovana presuda sumnjivi,
odnosno da ovi dokazi nemaju vrijednost (VS Republike Srpske, Rev-302/01 od 19. 4. 2002.
godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj 2004/I, odl. br. 130; Domaa i strana sudska praksa,
broj 2005/7, str. 58.). Vjetak geometar je duan izjasniti o odreenoj relevantnoj injenici
iz oblasti geodezije, pa njegov nalaz i miljenje ne moe biti pouzdan dokaz o tome koja je
stranka bila posljednji posjednik sporne nekretnine (Kantonalni sud Zenica, broj: G-1076/05
od 13. 12. 2005. godine - Domaa i strana sudska praksa, broj 2006/14, str. 60. i 61.).
19 Zamjenjivost vjetaka lei u njegovoj strunosti, a nezamjenjivost vjetaka u njegovom
neposrednom zapaanju. KULI, R., Upis i status vjetaka u sudskom postupku, Pravni
ivot, broj 12/1998., str. 230.

Zbornik v32 br1.indd 476

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

477

II/ UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNOG SUDSKOG


VJETAKA
1/ Opi uvjeti
1.1. Prema odredbi l. 29. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj
150/05, 16/07, 113/08, dalje ZS), poslovi sudske uprave obuhvaaju i poslove
u svezi sa stalnim sudskim tumaima i vjetacima. I prema odredbama l. 8.
Sudskog poslovnika (Narodne novine, broj 158/09, 3/11., dalje - SP), poslovi
sudske uprave obuhvaaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a i
poslove u svezi sa stalnim sudskim vjetacima. Tako je ZS-om propisano da stalni
sudski vjetaci svojim strunim znanjem pruaju sudu uslugu davanja vjetakog
nalaza i miljenja (vjetaenje) kada je to potrebno radi utvrivanja ili razjanjenja
injenica koje se utvruju u postupku (ZS, l. 138.). Sudsko vjetaenje mogu
obavljati pravne ili fizike osobe. Kod uvjeta za obavljanje sudskog vjetaenja, ZS
propisuje da fizike osobe moraju imati najmanje zavrenu srednju kolsku spremu
odgovarajue struke. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vjetaenje samo u
okviru svoje registrirane djelatnosti i to pod uvjetom da samo vjetaenje obavljaju
njihovi djelatnici koji ispunjavaju uvjete kao i fizike osobe (ZS, l. 139. st. 1. i 2.).
Stalne sudske vjetake fizike osobe i stalne sudske vjetake u pravnim osobama
imenuje i razrjeava predsjednik upanijskog ili trgovakog suda za svoje podruje,
a postavljaju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani (ZS, l.
140.).20 Sudski vjetaci smiju isticati zvanje sudskog vjetaka samo kad daju nalaz
i miljenje na zahtjev suda ili zahtjev stranaka radi ostvarenja njihovih prava, a u
drugim sluajevima samo po odobrenju predsjednika suda koji ih je imenovao (ZS,
l. 141.).
Vjetaci su duni uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain na koji su je
doznali, a posebno: sve ono to je kao slubena tajna odreeno zakonom ili drugim
propisom; sve ono to je kao slubena tajna, odnosno poslovna tajna odreeno
opim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije; podatke i
isprave posebno oznaene kao slubena, odnosno poslovna tajna dravnih tijela ili
pravnih osoba, drugih tijela, organizacije ili institucije te podatke i isprave koje su
predsjednik suda ili ovlateni slubenik suda oznaili kao slubenu tajnu (ZS, l.
144.). I prema odredbama PSSV-a stalni sudski vjetak duan je uvati kao tajnu sve
ono to je saznao obavljanjem poslova stalnog sudskog vjetaka. Stalnom sudskom
vjetaku odnosno pravnoj osobi koja obavlja poslove stalnog sudskog vjetaka
zabranjeno je isticanje svojstva stalnog sudskog vjetaka na javnim i privatnim
povrinama ili reklamiranje, osim uobiajene oznake na adresi sjedita stalnog
sudskog vjetaka (PSSV, l. 9.).
20 Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim vjetakom odbija podnositelj ima
pravo albe Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave odluke (ZS, l. 140. st. 2.).

Zbornik v32 br1.indd 477

24.3.2011 9:56:28

478

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

Sukladno odredbi l 139. st. 3. ZS-a, ministar pravosua bio je duan propisati
pravilnikom nain na koji e se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za obavljanje
poslova stalnoga sudskog vjetaka, njihova prava i dunosti te visinu nagrade i
naknade trokova za njihov rad. U tom smislu donesen je Pravilnik o stalnim
sudskim vjetacima (Narodne novine, broj 88/08. i 8/09., dalje - PSSV), prema
kojemu za stalnog sudskog vjetaka moe biti imenovana osoba za koju se u
postupku imenovanja utvrdi da, osim opih uvjeta za prijam u dravnu slubu,
ispunjava i sljedee uvjete: a/ da je dravljanin Republike Hrvatske,21 b/ da je
dravljanin drave lanice Europske unije ili neke druge drave potpisnice Ugovora
o Europskom gospodarskom prostoru, c/ da je zdravstveno sposoban za obavljanje
poslova stalnog sudskog vjetaka, d/ da je nakon zavrenog odgovarajueg studija
odnosno odgovarajue kole radio na poslovima u struci i to: najmanje 5 godina
ako je zavrio preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili preddiplomski
sveuilini studij i specijalistiki diplomski struni studij, odnosno struni studij
i specijalistiki diplomski struni studij; najmanje 8 godina ako je zavrio
odgovarajui preddiplomski sveuilini studij ili struni studij; i najmanje 10 godina
ako je zavrio odgovarajuu srednju kolu. Iznimno, lijenicima specijalistima
sposobnost za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka utvrena je poloenim
strunim specijalistikim ispitom nakon provedenog specijalistikog staa, e/ da
ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog
sudskog vjetaka (PSSV, l. 2. st. 1.).22 Za stalnog sudskog vjetaka ne moe se
imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u dravnu slubu, odnosno
osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kaznena djela
za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaem ili
meunarodnom pravu za kaznena djela protiv ivota i tijela, ovjenosti, morala,
javnog ili privatnog vlasnitva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u
javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu (arg.
Zakon o dravnim slubenicima, l. 49. st. 1.a) ili osoba kojoj je izreena sigurnosna
21 Za stalnog sudskog tumaa moe se imenovati i dravljanin drave lanice Europske unije ili
neke druge drave potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, ako ispunjava
uvjete propisane PSSV-om za domae dravljane. Dravljanin drave lanice Europske unije
kao dokaz da je ispunio obvezu da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za
obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka (v. PSSV, l. 2. toka 5.), moe priloiti ugovor o
osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka koji je zakljuen
u matinoj dravi (PSSV, l. 3.). Ova odredba stupa na snagu danom pristupanja Republike
Hrvatske u punopravno lanstvo Republike Hrvatske (arg. PSSV, l. 33.).
22 Prije imenovanja za stalnog sudskog vjetaka kandidat, odnosno pravne osobe koje su
registrirane za obavljanje vjetaenja duni su predsjedniku upanijskog, odnosno trgovakog
suda koji je nadlean za njegovo imenovanje dostaviti dokaz o sklopljenom obveznom
osiguranju od odgovornosti radi namirenja zahtjeva za naknadu tete, a koja je nastala uslijed
njegovog djelovanja kao stalnog sudskog vjetaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom
cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vjetaka. Najnia svota osiguranja
iznosi najmanje 200.000,00 kn. Na poetku svake kalendarske godine imenovani stalni sudski
vjetak duan je predsjedniku nadlenog upanijskog odnosno trgovakog suda dostaviti dokaz
o zakljuenom ugovoru o osiguranju za narednu tekuu godinu (PSSV, l. 7.).

Zbornik v32 br1.indd 478

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

479

mjera dok traju pravne posljedice osude ili joj je izreena zabrana bavljenja
zanimanjem u vrijeme kada trai imenovanje za stalnog sudskog vjetaka.
Pravne osobe (poseban zavod ili drugo tijelo znanstvene ustanove ili dravno
tijelo) ispunjavaju uvjete za sudsko vjetaenje: a/ ako se utvrdi da su registrirane za
obavljanje vjetaenja za odgovarajuu djelatnost to dokazuju potvrdom nadlenog
suda, b/ ako je utvreno da njihovi zaposlenici ispunjavaju uvjete za stalnog sudskog
vjetaka, to se utvruje uvidom u rjeenje o imenovanju i popis stalnih sudskih
vjetaka za podruje odgovarajueg suda, c/ ako za zaposlenike koji su imenovani
stalnim sudskim vjetacima ima zakljuen ugovor o osiguranju od odgovornosti za
obavljanje poslova stalnog sudskog vjetaka (PSSV, l. 4.).
1.2. Postupak imenovanja stalnih sudskih vjetaka pokree se zahtjevom
koji se podnosi predsjedniku upanijskog ili trgovakog suda nadlenog prema
prebivalitu podnositelja zahtjeva, odnosno sjeditu pravne osobe. Zahtjev moe
podnijeti i pravna osoba za svog zaposlenika pod uvjetom da je zaposlenik dao
svoj pristanak u pisanom obliku. Fizika osoba zahtjevu prilae ivotopis, dokaz
o dravljanstvu i druge propisane dokaze o ispunjavanju uvjeta za imenovanje (o
dravljanstvu, zdravstvenoj sposobnosti, radu u struci, kolskoj spremi, ugovoru
o osiguranju od odgovornosti, v. PSSV, l. 2.). Zahtjevu se moe priloiti popis
objavljenih znanstvenih i strunih radova.
Prije odluivanja o zahtjevu predsjednik odgovarajueg upanijskog, odnosno
trgovakog suda treba uputiti kandidata na strunu obuku stalnom sudskom
vjetaku kojeg predloi jedna od strukovnih udruga. Pohaanje strune obuke moe
se istovremeno promatrati kao pravo i kao dunost kandidata. Struna obuka ne moe
trajati dulje od jedne godine. Sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog
sudskog vjetaka utvruje se upravo na temelju izvjea o provedenoj strunoj obuci
kod stalnog sudskog vjetaka odgovarajue struke pod ijim je nadzorom kandidat
duan obaviti najmanje pet vjetaenja, izraditi nalaz i miljenje. Ako predsjednik
upanijskog, odnosno trgovakog suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava
propisane uvjete ili je zahtjev nepotpun, predsjednik suda e ga odbiti (PSSV, l. 5.).
Struna obuka se treba obavljati prema programu to ga za svaku djelatnost,
odnosno struku izradi odgovarajua strukovna udruga. Nakon obavljene strune
obuke nadlene udruge dune su na temelju izvjea stalnog sudskog vjetaka kod
kojeg je kandidat bio na strunoj obuci, u roku od mjesec dana izraditi miljenje
u pisanom obliku o uspjenosti obavljene obuke i osposobljenosti kandidata za
obavljanje poslova sudskog vjetaenja i dostaviti predsjedniku odgovarajueg
upanijskog odnosno trgovakog suda.
Stalni sudski vjetak nakon proteka vremena na koje je imenovan za sudskog
vjetaka moe biti ponovno imenovan na vrijeme od etiri godine. Zahtjev
za ponovno imenovanje i priloene dokaze o ispunjavanju uvjeta vjetak mora
podnijeti predsjedniku nadlenog suda najkasnije 30 dana prije isteka roka na koje
je postavljen. On bi trebao donijeti rjeenje o ponovnom imenovanju kad utvrdi da
nema zapreka za imenovanje, odnosno ako prethodno utvrdi da se protiv kandidata
ne vodi kazneni postupak i da nije pravomono osuen za kazneno djelo koje je

Zbornik v32 br1.indd 479

24.3.2011 9:56:28

480

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

zapreka za prijam u dravnu slubu ili mu je izreena sigurnosna mjera, dok traju
pravne posljedice osude ili mu je izreena zabrana bavljenja zanimanjem. Ponovno
imenovani stalni sudski vjetak ne daje prisegu i nije duan obaviti strunu obuku
(PSSV, l. 11.).
Predsjednik odgovarajueg upanijskog, odnosno trgovakog suda treba
razrijeiti imenovanog stalnog sudskog vjetaka: a/ ako to sam zatrai, b/ ako se
utvrdi da nisu postojali, odnosno da su prestali uvjeti na temelju kojih je imenovan,
c/ ako je pravomonim odlukom nadlenog tijela proglaen nesposobnim za
obavljanje djelatnosti ili struke za koju je imenovan, d/ ako mu je pravomonom
sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, e/ ako je stalnom sudskom vjetaku
izreena pravomona presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u dravnu
slubu ili mu je izreena sigurnosna mjera, dok traju pravne posljedice osude ili mu
je izreena zabrana bavljenja zanimanjem kada trai imenovanje za stalnog sudskog
vjetaka, f/ ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vjetaenja,
g/ ako ne zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti stalnog sudskog vjetaka
te h/ ako povrijedi odredbe o dunosti uvanja tajne. Protiv rjeenja o razrjeenju
vjetaka doputena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave
rjeenja, koja se predaje neposredno ili se alje potom predsjedniku odgovarajueg
upanijskog odnosno trgovakog suda, u dva primjerka s dva preslika rjeenja
(PSSV, l. 12.).
2/ Vjetaci medicinske struke
Za vjetaka moe u naelu biti imenovana i osoba koja ima posebno struno
znanje iz odreenog podruja medicinske djelatnosti. Medicinsko vjetaenje je
postupovna radnja u kojoj se medicinski pojmovi i instituti prevode na zakonom
zadane institute i kategorije.23 Meutim, sama medicinska strunost nekog lijenika,
pa bila ona i iznadprosjena, nikako ne jami da e on i kao vjetak zadovoljiti.24
Stoga, svaka osoba koja se namjerava baviti vjetaenjem na podruju medicinske
djelatnosti, duna je ispunjavati sve (druge) uvjete propisane za stalne sudske
vjetake. to se stalnih sudskih vjetaka medicinske struke tie, program obavljanja
strune obuke donosi Hrvatska lijenika komora, Hrvatska stomatoloka komora
odnosno druga strukovna komora. Struna obuka lijenika specijalista s valjanom
licencijom Hrvatske lijenike komore i Hrvatske stomatoloke komore ne moe
trajati dulje od 6 mjeseci, a lijenika specijalista s valjanom licencijom Hrvatske
lijenike komore, odnosno Hrvatske stomatoloke komore kojom mu je priznato
zvanje primarijusa ili koji je u znanstveno-nastavnom zvanju, ne moe trajati dulje
od 3 mjeseca. Lijenik specijalista sudske medicine s valjanom licencijom Hrvatske
lijenike komore nije duan obaviti strunu obuku (PSSV, l. 6.).
23 Tako GNJIDI, . BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vjetaenje u graanskim parnicama,
Zagreb, 2008., str. 18.
24 Vidi ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2004., str. 222.

Zbornik v32 br1.indd 480

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

481

U tom smislu, na temelju lanka 6. PSSV-a i lanka 7. toka 8. alineja 20.,


te lanka 19. toke 1. Statuta Hrvatske lijenike komore (Narodne novine, broj
55/08.), Vijee Hrvatske lijenike komore na sjednici odranoj 8. svibnja 2009.
donijelo je Pravilnik o provoenju izobrazbe kandidata za stalne sudske vjetake
(dalje Pravilnik),25 kojim se ureuje provoenje izobrazbe za lijenike kandidate
za stalne sudske vjetake (dalje - kandidat), postupak imenovanja mentora lijeniku
kandidatu te prava i obveze kandidata i mentora (Pravilnik, l. 1.).
Za stalnog sudskog vjetaka (medicinske struke) moe se imenovati osoba
koja, pored toga to ispunjava uvjete propisane PSSV-om za sve stalne sudske
vjetake, ima vaee odobrenje za samostalan rad (licenciju) izdano od Hrvatske
lijenike komore (dalje HLJK), te proe izobrazbu koju provodi HLJK u skladu
s odredbama Pravilnika i Programom koji je sastavni dio Pravilnika. Izobrazba
lijenika specijalista kandidata ne moe trajati dulje od est (6) mjeseci, a
lijenika specijalista kandidata kojemu je priznat naziv primarijus ili koji je u
znanstvenonastavnom zvanju, ne moe trajati dulje od tri (3) mjeseca (Pravilnik, l.
2. i 3.).
U pravilu zahtjev za provoenje izobrazbe kandidat podnosi HLJK nakon
podnoenja zahtjeva za imenovanje stalnim sudskim vjetakom pred nadlenim
sudom, a iznimno izobrazbi mogu pristupiti i lijenici koji nisu podnijeli zahtjev
za imenovanje stalnim sudskim vjetakom, odnosno lijenici koji pruaju strunu
pomo pravosudnim tijelima Republike Hrvatske i ostalim ovlatenim osobama
(eksperti, struni pomonici i slino) (Pravilnik, l. 4.). Nakon primitka zahtjeva za
provoenje izobrazbe strune slube HLJK upuuju kandidata na izobrazbu za stalne
sudske vjetake. Izobrazba se sastoji od teorijskog dijela koji se provodi u obliku
teaja i praktinog dijela koji obuhvaa rad pod nadzorom mentora (Pravilnik, l. 5.
i 6.). Tijekom trajanja izobrazbe kandidat je obvezan pod nadzorom mentora izraditi
pet (5) nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 10.).
Teorijski dio izobrazbe obuhvaa 20 kolskih sati, a obavlja se u obliku teaja
iji je sadraj propisan Programom koji je sastavni dio ovog Pravilnika. U tijeku
teaja kandidat se upoznaje sa zakonskim i podzakonskim propisima Republike
Hrvatske kojima su regulirani poslovi sudskog vjetaenja te s nainom izrade nalaza
i miljenja. Po zavretku teaja kandidat polae ispit provjere znanja (Pravilnik, l.
7.).26 Praktini dio izobrazbe provodi se kroz praktian rad pod nadzorom mentora,
a moe obuhvaati rad na terenu, pristup na glavnoj raspravi ili prikupljanje podataka
radi izrade nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 9.).
Mentor kandidata mora biti iste specijalnosti, odnosno ue specijalnosti kao i
kandidat, te moe biti samo lijenik koji je: a/ imenovan stalnim sudskim vjetakom
25 Pravilnik je objavljen na oglasnoj ploi Komore dana 11. svibnja 2009. godine te je stupio na
snagu dana 19. svibnja 2009. godine.
26 Teaj se boduje i kategorizira u skladu s odredbama Pravilnika o sadraju, rokovima i postupku
trajne medicinske izobrazbe i provjere strunosti lijenika Hrvatske lijenike komore, a
polaznici dobivaju potvrdnice koje mogu koristiti u postupku obnove odobrenja za samostalan
rad (licence).

Zbornik v32 br1.indd 481

24.3.2011 9:56:28

482

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

rjeenjem odgovarajueg upanijskog, odnosno trgovakog suda u Republici


Hrvatskoj; b/ lan Komore s vaeim odobrenjem za samostalan rad (licencom);
c/ nakon imenovanja stalnim sudskom vjetakom samostalno izradio najmanje
deset (10) nalaza i miljenja (Pravilnik, l. 11.). Izvrni odbor HLJK-a sastavlja
popis mentora pod ijim e nadzorom kandidat obaviti praktini dio izobrazbe na
temelju prijedloga strunih drutva i medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.27
Predsjednik HLJK imenuje mentora svakom kandidatu odlukom protiv koje
nezadovoljna stranka moe uloiti albu Izvrnom odboru HLJK-a u roku od 15
dana od dana primitka pismenog otpravka odluke.28
Nakon obavljenog praktinog dijela izobrazbe, mentor podnosi predsjedniku
HLJK-a pisano izvjee o provedenoj izobrazbi,29 na temelju kojega je predsjednik
HLJK duan u roku od mjesec dana po primitku izvjea, izraditi pisano miljenje
o uspjenosti obavljene izobrazbe i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova
sudskog vjetaenja. Ono se dostavlja predsjedniku odgovarajueg upanijskog
odnosno trgovakog suda kod kojeg je kandidat podnio zahtjev za imenovanje
stalnim sudskim vjetakom (Pravilnik, l. 18.).
Nakon provedenog postupka i prikupljenih dokaza predsjednik odgovarajueg
upanijskog odnosno trgovakog suda rjeenjem odluuje o zahtjevu.30 Protiv
rjeenja kojim je zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vjetakom odreene struke
odbijen doputena je alba Ministarstvu pravosua u roku od 15 dana od dostave
rjeenja, koja se neposredno predaje ili se alje potom predsjedniku upanijskog
odnosno trgovakog suda koji je donio rjeenje, u dva primjerka s dvije preslike
rjeenja (PSSV, l. 8).
27 Izvrni odbor Komore donosi odluku o iznosu i nainu plaanja trokova izobrazbe. Trokovi
izobrazbe obuhvaaju kotizaciju za teaj odnosno teorijski dio izobrazbe te naknadu mentoru
za praktini dio izobrazbe. Trokove izobrazbe snosi kandidat (Pravilnik, l. 19.).
28 Kandidat ima pravo mentoru postavljati pitanja i traiti pojanjenja odreenih strunih
problema kao i na drugi oblik strune pomoi koji proizlazi iz odnosa kandidata i mentora.
Odmah po saznanju o imenovanju mentora, kandidat je duan kontaktirati mentora, suraivati
s njime te postupati u skladu s njegovim uputama kroz cijelo vrijeme obavljanja praktinog
dijela izobrazbe (Pravilnik, l. 14.). Mentor je obvezan prihvatiti provoenje praktinog dijela
izobrazbe dodijeljenog mu kandidata. Iznimno, mentor moe odbiti provoenje izobrazbe
dodijeljenog kandidata ukoliko za to postoje objektivni ili opravdani razlozi. Opravdanost
razloga procjenjuje Izvrni odbor HLJK. Mentor koji iz opravdanih razloga ne moe prihvatiti
provoenje mentorstva, mora u roku od osam dana (8) od dana primitka odluke o imenovanju,
obavijestiti Izvrni odbor HLJK o razlozima neprihvaanja mentorstva. U sluaju opravdanosti
razloga, predsjednik Komore donosi odluku o imenovanju novog mentora (Pravinik, l. 15.). U
praktinom dijelu izobrazbe, mentor je obvezan kandidata pouiti o nainu obavljanja poslova
sudskog vjetaenja, uputiti ga u nain izrade nalaza i miljenja, nain prouke sudskog spisa
odnosno upoznati ga sa svim vanim pitanjima sudskog vjetaenja (Pravilnik, l. 16.).
29 Pisano izvjee mora sadravati ime i prezime kandidata, znanstveni stupanj, specijalnost ili
uu specijalnost, vrijeme trajanja izobrazbe, mjesto obavljanja izobrazbe, broj izraenih nalaza
i miljenja te kratki prikaz provedene izobrazbe.
30 Imenovani vjetak daje prisegu (koju treba i potpisati) pred predsjednikom suda koji ga je
imenovao za vjetaka. Sadraj prisege glasi: Priseem svojom au povjerena mi vjetaenja
obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i miljenja iznijeti tono,
potpuno i objektivno sukladno propisima o vjetaenju. (PSSV, l. 10.).

Zbornik v32 br1.indd 482

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

483

III/ ODREIVANJE VJETAKA


1. Vjetaenje obavljaju vjetaci koje odreuje parnini sud (ZPP, l. 251.
st. 1.).31 Sud je slobodan u odluivanju hoe li odrediti dokazivanje vjetaenjem,
a iznimka je pravilo o dunosti suda uzeti tumaa.32 Sud treba odluiti o tome koje
struke ili specijalnosti treba biti vjetak, a treba donijeti odluku i o osobi vjetaka.33
Prijedlog za izvoenje dokaza vjetaenjem stranke mogu postaviti u tubi
(ZPP, l. 186. st. 1.), odgovoru na tubu (ZPP, l. 285.), podnescima (ZPP, l.
106.), pripremnom roitu (ZPP, l. 284.) i roitu za glavnu raspravu (ZPP, l.
299.). Znaaj nalaza i miljenja vjetaka ima samo nalaz i miljenje onoga vjetaka
kojega je u tom svojstvu odredio parnini sud, a ne i nalaz i miljenje osobe koju je
angairala neka od stranaka.34 Stoga sud nije duan nalaz i miljenje vjetaka koji
je tuitelj priloio uz tubu, te koji je sastavljen po nalogu tuitelja, prihvatiti samo
zato to ga je dala osoba koja je stalni sudski vjetak.35 Nalaz i miljenje koje jedna
od stranaka izradi o svom troku samo je pomona graa u parninom postupku.36
31 Prema stajalitu ranije sudske prakse, utemeljene na suenju u vijeu, okolnost da vjetaenje
nije obavio vjetak kojeg je odredilo raspravno vijee, ve drugi vjetak kojem je taj zadatak
povjerio predsjednik vijea, moe biti relativno bitna povreda odredaba parninoga postupka.
Vidi odluku VSH, Rev- 575/84. od 17. svibnja 1984. god. PSP, 25/189.
32 Usp. TRIVA-DIKA, str. 526. Odredbe lanka 251., lanka 252. stavka 2., l. 253. do 257,
lanka 258. stavka 2. i lanka 262. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae
(ZPP, l. 263.). Odredbama ovoga lanka izjednaeni su procesni poloaj, prava i dunosti tumaa
i vjetaka. Tumai (njem. Dolmetscher) su vrsta vjetaka koji pomau sudu da se sporazumijeva
sa sudionicima u postupku koji ne znaju jezik suda ili koji se normalno ne mogu s drugim
sporazumijevati. Tuma moe biti samo jedna fizika osoba. Sud mora postaviti tumaa kada
sasluava svjedoka koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh, nijem i nepismen.
Sasluavanje svjedoka i stranaka uz sudjelovanje vjetaka-tumaa obvezno je i kad bi se sud
mogao sporazumjeti s njima na njihovom jeziku, jer je duan i drugim sudionicima u postupku
omoguiti praenje tijeka raspravljanja (Usp. TRIVA, str. 439.). Tuma je na zahtjev suda duan
obrazloiti svoj nain prevoenja, odnosno sporazumijevanja (arg. iz l. 260. ZPP-a.). Tumaa je sud
duan upozoriti na dunost tonoga prevoenja, odnosno tumaenja onoga to je sasluani svjedok
izjavio, te onoga to sud pita ili priopava sasluavanom svjedoku. Tuma je svoju funkciju duan
obaviti u skladu s pravilima jezika, odnosno drugim pravilima sporazumijevanja (arg. iz l. 258.
ZPP-a). Tuma je kazneno odgovoran za lano prevoenje, odnosno objanjavanje. Tuma koji
u postupku pred sudom dade laan iskaz, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine. Vidi Kazneni zakon l. 303. Davanje lanog iskaza kao kazneno djelo obuhvaa
dva djela: lano iskazivanje svjedoka, vjetaka, prevoditelja ili tumaa u postupku pred sudom
(st. 1.), te lano iskazivanje stranke u postupku (st. 2.). Prema stajalitu sudske prakse, sud nije
ovlaten narediti stranci da uplati odreenu svotu novca radi podmirenja trokova prevoenja
podneska od ovlatenog sudskog tumaa, pa nisu ispunjene pretpostavke za odbacivanje tube
kad tuitelj nije postupio po nalogu suda (Usp. odluku PSH, P- 539/90. od 6. oujka 1990.
god. PSP, 46/195.).
33 Tako i ire o tome kod TIMAC, S., Pravni aspekt medicinskog vjetaenja nematerijalne/
neimovinske tete, Vjetak, god. XXVIII, 2008., broj 1, str. 181.-192.
34 Vidi odluku VSH, Rev- 797/01. od 26. rujna 2001., IO 2/02-178.
35 U tom je smislu odluka S u Varadinu, G- 1652/05. od 3. studenoga 2005., IO- 2/06-254.
36 Usp. CRNI, I., Zadae medicinskog vjetaka u parninom postupku za naknadu neimovinske
tete, Odvjetnik, 2008., broj 5-6, str. 35.

Zbornik v32 br1.indd 483

24.3.2011 9:56:28

484

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

To, pak, ne znai da sud ne moe za vjetaka odrediti osobu koju je jedna od stranaka
bila prethodno angairala da utvrdi odreene injenice.
Sud moe odrediti za vjetaka osobu koja je dravljanin druge drave samo
ako takva osoba po propisima Republike Hrvatske moe biti imenovana za stalnog
sudskog vjetaka od nadlenog tijela za imenovanje stalnih vjetaka.37
Protiv odluke suda kojom se odreena osoba postavlja za vjetaka, kao i drugih
rjeenja koje je sud donio u svezi s tim, nije doputena alba (v. l. 262. ZPP-a).
2. Prije nego to odredi koje e osobe uzeti za vjetake sud bi o tome trebao
sasluati stranke. U hitnim sluajevima sud moe odrediti vjetaka, iako prije toga
stranke nisu sasluane (ZPP, l. 251. st. 2.).
Sud moe odrediti vjetaenje i protivno suglasnoj volji stranaka. Sud
nije vezan prijedlogom stranaka koga e imenovati kao vjetaka, jer su vjetaci
pomonici suda koji popunjavaju njegovo znanje u strunim pitanjima, pa se stoga
sudu mora prepustiti da sam izabere svoje pomonike.38 Predvieno prethodno
sasluanje stranaka o osobama koje namjerava uzeti za vjetaka, nuno je i korisno
kako bi se izbjegli eventualni naknadni zahtjevi za izuzee vjetaka i time sprijeilo
nepotrebno odugovlaenje postupka.
3. Parnini sud moe ovlastiti predsjednika vijea ili zamoljenog suca da
oni odrede vjetake ako je njima povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem (ZPP, l.
251. st. 3.). Kad je vjetaenje povjereno strunoj ustanovi, ona odreuje jednu ili
vie osoba koje e u njezino ime obaviti vjetaenje.39
4. Umjesto odreenog vjetaka sud moe uvijek odrediti drugog vjetaka
(ZPP, l. 251. st. 4.). Pri donoenju odluke o imenovanju drugog vjetaka umjesto
ve odreenog vjetaka, sud mora voditi rauna da nesvrsishodna zamjena vjetaka
moe prouzroiti dodatne trokove i odugovlaenje postupka (v. l. 10. ZPP-a).

IV/ OBAVLJANJE VJETAENJA - FIZIKE I PRAVNE OSOBE


1. Kad sud ocijeni da je vjetaenje potrebno, u skladu s naelom ekonominosti
u postupku, vjetaenje se mora provesti to bre i sa to manje trokova (ZPP, l.
10.). Vjetaenje, u pravilu, obavlja jedan vjetak, a kad sud ocijeni da je vjetaenje
sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka (ZPP, l. 252. st. 1.).
Pri izboru vjetaka mora se voditi rauna o strunim kvalifikacijama i
kvalitetama onoga tko se imenuje vjetakom. Tako u jednoj parnici moe biti
odreeno vie vjetaka razliitih struka. Tijekom vjetaenja moe se poveati broj
vjetaka, u pravilu zbog multidisciplinarnoga pristupa utvrivanju ili ocjeni neke
vane injenice.
37 U tom je smislu odluka VS FBiH, Rev- 22/99. od 6. srpnja 1999. god. - Bilten sudske prakse
Vs FBiH, br. 2/99-17.
38 Vidi ZUGLIA, S.,TRIVA, S., Komentar zakona o parninom postupku, Zagreb, 1957., dalje
- ZUGLIA-TRIVA, str. 580.
39 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 1001/90. od 11. rujna 1990. god. PSP,
50/136.

Zbornik v32 br1.indd 484

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

485

2. Vjetaci se odreuju, ponajprije, iz reda imenovanih sudskih vjetaka


za odreenu vrstu vjetaenja (ZPP, l. 252. st. 2.), ali sud nije vezan za listu
sudskih vjetaka, nego moe po potrebi za vjetaka odrediti i drugu osobu.40
Naime, slubenu listu stalnih sudskih vjetaka treba shvatiti kao pomono sredstvo,
podsjetnik, adresar osoba prikladnih za obavljanje vjetaenja, i ta lista moe imati
samo znaenje preporuke i sugestije, a ne i obvezatnog izvora.41 Za odreenu
vrstu vjetaenja, sud moe odrediti vjetake i izvan reda stalnih sudskih vjetaka.
Primjerice, ako za odreenu vrstu vjetaenja nema stalnog sudskog vjetaka, ili je
stalni sudski vjetak sprijeen, ili postoji opasnost od odgaanja. Voenje popisa ili
registara stalnih sudskih vjetaka obavlja se u uredu predsjednika suda (arg. SP, l.
34.). Popis stalnih sudskih vjetaka koji obavljaju sudsko vjetaenje za sve sudove
objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u Narodnim novinama (ZS, l.
142.). Popis stalnih sudskih vjetaka po pojedinim podrujima vjetaenja i popis
pravnih osoba za obavljanje poslova vjetaenja, moraju voditi uredno i na vrijeme.
Imenovani stalni sudski vjetaci i pravne osobe unose se na jedinstveni elektroniki
popis stalnih sudskih vjetaka za podruje cijele Republike Hrvatske. Za unoenje
na popis nadlean je upanijski odnosno trgovaki sud koji je imenovao vjetaka i
o tome redovno obavijestio Ministarstvo pravosua. Ako pravna osoba prestane s
radom ili prestane obavljati poslove sudskog vjetaenja, odnosno ako stalni sudski
vjetak umre, bude razrijeen ili ako nije ponovno imenovan, brie se s popisa stalnih
sudskih vjetaka (PSSV, l. 16.). upanijski, trgovaki i opinski sudovi objavljuju
na oglasnoj ploi obavijest o mogunosti uvida stranaka u popis stalnih sudskih
vjetaka u uredu predsjednika suda (PSSV, l. 17.).
Znaaj nalaza i miljenja vjetaka u parnici ima samo nalaz i miljenje vjetaka
kojega je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, bez obzira na to to se
radi o stalnom sudskom vjetaku.42
3. Vjetaenje sud moe povjeriti i nekoj strunoj ustanovi (bolnici,
kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.), posebno ako dri da je potrebno vjetaenje
toliko teko i sloeno da na izradi nalaza i miljenja treba raditi vie strunjaka
i/ili se pri izradi nalaza i miljenja treba koristiti posebna tehnika sredstva i
opreme s kojom te ustanove raspolau. Meutim, nije iskljueno da se nekada i u
ovim ustanovama vjetaenje povjeri samo jednom strunjaku, koji preuzima i
odgovornost za nalaz i miljenje. Da bi izvrila vjetaenje, struna ustanova mora
imati na raspolaganju materijal potreban za vjetaenje. U tom je smislu sud duan
toj ustanovi staviti na raspolaganje traeni materijal. Ako postoje posebne ustanove
za odreene vrste vjetaenja (vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko
vjetaenje i sl.), takva vjetaenja, a osobito sloenija, povjerit e se, u prvom redu,
tim ustanovama. Odluka suda kojom se vjetaenje povjerava ovim ustanovama, ne
moe se pobijati albom. Popis pravnih osoba (strunih ustanova) koje obavljaju
40 Usp. odluku VSH, Rev- 1849/80. od 17. veljae 1981. god. PSP, 19/205.
41 Tako TRIVA, S., DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., (dalje :
TRIVA-DIKA), str. 530.
42 Vidi odluku S u Bjelovaru, G- 1473/98. od 4. studenoga 1998. god. IO, 1/1999-151.

Zbornik v32 br1.indd 485

24.3.2011 9:56:28

486

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

sudsko vjetaenje za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosua u


Narodnim novinama (ZS, l. 142.).

V/ DUNOST VJETAENJA
1. Svaka osoba koju sud imenuje za vjetaka duna je odazvati se pozivu
suda. Odreeni vjetaci duni su iznijeti svoj nalaz i miljenje (ZPP, l. 253.). U
nalazu se daju temeljni podaci o predmetu vjetaenja i naenom stanju, pa je nalaz
svojevrsni opis predmeta vjetaenja. Iz miljenja vjetaka vidi se kojim je pravilima
(svoje) struke vjetak izveo zakljuak te je miljenje, u stvari, odgovor koji je sud
traio od vjetaka.
2. Odredbama l. 253. st. 2. i 3. ZPP-a, ureuje se pitanje oslobaanja
od dunosti vjetaenja. Ako utvrdi da postoje okolnosti navedene u st. 2. l.
253. ZPP-a, odnosno razlozi zbog kojih bi i svjedok mogao uskratiti svjedoenje
ili odgovor na pojedino pitanje, nadleni sud mora donijeti rjeenje kojim e
osloboditi vjetaka od dunosti vjetaenja. Protiv rjeenja suda vjetak ima pravo
na samostalnu suspenzivnu albu (v. l. 378. i 379. ZPP-a).
Iako se to u odredbama st. 2. l. 253. ZPP-a izriito ne spominje, smatramo
kako bi odreeni vjetak, pored postojanja okolnosti iz l. 237. i 238. ZPP-a, mogao
zatraiti da ga se oslobodi dunosti vjetaenja i onda kad bi vjetaenjem povrijedio
dunost uvanja slubene ili vojne tajne (v. l. 237. ZPP-a).
3. Sud moe vjetaka, na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz
drugih opravdanih razloga (ZPP, l. 253. st. 3.).
Odredbama st. 3. l. 253. ZPP-a nije poimenice odreeno koji su to drugi
opravdani razlozi zbog kojih sud moe vjetaka osloboditi dunosti vjetaenja na
njegov zahtjev. Smatrao kako bi to, u prvom redu, mogla biti injenica da vjetak
ne raspolae potrebnim strunim znanjem ili tehnikim sredstvima za obavljanje
vjetaenja. Mogui opravdani drugi razlozi bili bi i zauzetost drugim slubenim
ili neodgodivim privatnim poslovima, bolest, slubena sprijeenost, postojanje
okolnosti zbog kojih stranke mogu traiti izuzee vjetaka i sl.
Opravdanost razloga ocjenjuje sud prema svojem uvjerenju savjesnom i
briljivom ocjenom svih konkretnih okolnosti (v. ZPP, l. 8.) i pri tome sud nije
uvijek duan uvaiti zahtjev vjetaka i kad utvrdi da su izneseni razlozi opravdani.
To stoga jer pojedini vjetaci mogu, s obzirom na njihovu specifinu strunost, biti
de facto nezamjenjivi.
Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlatena osoba tijela ili
pravne osobe u kojoj vjetak radi. Ustanova moe traiti oslobaanje od dunosti
vjetaenja za svoga ovlatenog djelatnika u pravilu onda kada smatra da je zbog
poslova u samoj ustanovi sprijeen prihvatiti obavljanje vjetaenja, a posebno onda
ako se predvia da e vjetaenje due trajati.
Protiv odluke suda kojom se odbija zahtjev vjetaka ili ustanove za oslobaanje
od dunosti vjetaenja, vjetak ima pravo na posebnu suspenzivnu albu.

Zbornik v32 br1.indd 486

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

487

VI/ IZUZEE VJETAKA


Odredbama l. 254. ZPP-a, ureuju se uvjeti, nain i postupak za izuzee
vjetaka.
Vjetak moe biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudac. Ulogu
vjetaka ne mogu obavljati lan vijea, zapisniar, stranka i njezin zastupnik. Ali
za vjetaka moe biti odreena osoba koja je u istoj parnici sasluana kao svjedok.
Za vjetaka sud moe odrediti i osobu koju je jedna od stranaka bila prethodno
angairala da utvrdi odreene injenice.43
Odredbe l. 254. ZPP-a o izuzeu vjetaka primjenjuju se samo onda ako je
zahtjev postavila stranka. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka
im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza
vjetaenjem. Ako je sud prije odreivanja vjetaka sasluao stranku o osobi vjetaka,
stranka se duna tom prilikom izjasniti o izuzeu (ZPP, l. 254. st. 2.). U zahtjevu za
izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za
izuzee. Stranka se ne moe pozivati na nedovoljnu strunost vjetaka kao razlog za
njegovo izuzee.
Iako iz odredaba lanka 254. ZPP-a izriito ne proizlazi da se vjetak moe
izuzeti i po slubenoj dunosti, drimo neprijepornim da sud moe i po slubenoj
dunosti smijeniti vjetaka (v. ZPP, l. 251.), ako utvrdi da okolnosti navedene u l.
71. ZPP-a dovode u sumnju njegovu nepristranost.
Ako smatra da postoje okolnosti iz l. 71. ZPP-a, vjetak moe i sam traiti
da bude osloboen dunosti vjetaenja (arg. iz l. 253. st. 3. ZPP-a). Ako sam
vjetak dri da postoji neki od uvjeta iz l. 71. ZPP-a, zatrait e da ga se, sukladno
odredbama l. 253. ZPP-a, oslobodi od dunosti vjetaenja. Sud moe vjetaka,
takoer na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih
razloga.44
Odredbama st. 2. i 6. l. 254. ZPP-a, odreuje se rok u kojemu stranka moe
istaknuti zahtjev za izuzee vjetaka. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee
vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja
dokaza vjetaenjem. Ako je sud prije odreivanja vjetaka sasluao stranku o osobi
vjetaka, stranka se duna tom prilikom izjasniti o izuzeu. Ako je stranka saznala
za razlog izuzea poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog
razloga, sud bi trebao postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog
vjetaenja. Nakon to je vjetaenje obavljeno, stranka moe, sukladno odredbama
st. 6. l. 254. ZPP-a, prigovoriti vjetaenju samo onda ako je za razlog izuzea
saznala nakon vjetaenja.
O zahtjevu za izuzee odluuje sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik
vijea odluuju o izuzeu ako im je povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem. Kada
43 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 2265/85. od 27. veljae 1986. god. JANKOVI, str.
293.
44 Usp. POGARI, Z., Dokazi i izvoenje dokaza u parninom postupku, Slobodno
poduzetnitvo, 1999., br. 20, str. 146.

Zbornik v32 br1.indd 487

24.3.2011 9:56:28

488

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

sud uvai zahtjev stranke za izuzee vjetaka, postavit e odmah novoga vjetaka.
Ako sud usvoji zahtjev stranke za izuzee vjetaka zbog okolnosti iz st. 6. l. 254.
ZPP-a, odnosno nakon obavljenog vjetaenja, postavit e takoer novoga vjetaka
i ponovit e ve obavljeno vjetaenje.
Eventualno sudjelovanje u postupku vjetaka za kojeg je bilo osnove da bude
izuzet, ne predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka (arg. iz
l. 354. st. 2. ZPP-a).
Protiv rjeenja kojim se prihvaa zahtjev za izuzee nije doputena alba, a
protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija nije doputena posebna alba.

VII/ POZIVANJE VJETAKA


Vjetaci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se navodi ime, prezime
i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u svezi s kojim se poziva
i naznaka da se poziva kao vjetak. U pozivu se vjetak mora upozoriti na posljedice
neopravdanog izostanka (ZPP, l. 256.) i na pravo na naknadu trokova (ZPP, l.
257.). Pozivu se moraju odazvati i one osobe koje smatraju da ne raspolau strunim
znanjem ili tehnikim sredstvima potrebnim za vjetaenje, kao i oni koji smatraju
da zbog drugih razloga nisu duni vjetaiti, jer se pozvanome ne moe prepustiti da
sam ocijeni je li stvarno i pravno u mogunosti vjetaiti.45

VIII/ NALOG VJETAKU I IDENTIFIKACIJA VJETAKA


Odredbama l. 258. ZPP-a ureena je tzv. pripremna faza vjetaenja, u
okviru koje sud mora vjetaka upoznati s predmetom vjetaenja. U tom e smislu
sud pozvati vjetaka da predmet vjetaenja briljivo razmotri, tono navede sve
to opazi i nae i svoje miljenje iznese savjesno i sukladno pravilima znanosti i
vjetine. Odreivanje predmeta i opsega vjetaenja posebno je znaajno jer
neprecizno odreivanje predmeta i opsega vjetaenja ili njihov potpuni izostanak,
mogu rezultirati potrebom za brojnim dopunama nalaza i miljenja, a time i
nepotrebnim produenjem trajanja postupka i dodatnim trokovima.46
Pritom e sud upozoriti vjetaka i na posljedice davanja lanog iskaza. Vjetak
koji u postupku pred sudom da laan iskaz, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine (arg. Kazneni zakon, Narodne novine, broj 110/97.,
28/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 105/04., l. 303.). Iskaz vjetaka je laan
kada vjetak u nalazu ne navede sve ono to je opazio i naao ili navede da je naao
i opazio neto to ne postoji, kao i onda kada u strunom miljenju protivno svojoj
savjesti i poznavanju znanstvenih pravila, odnosno pravila struke, izvede nepravilne
zakljuke.
45 Vidi TRIVA, str. 435. i TRIVADIKA, str. 528.
46 Tako ZEEVI, E., Komentar Zakona o parninom postupku, Sarajevo, 2004., str. 150.

Zbornik v32 br1.indd 488

24.3.2011 9:56:28

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

489

Od vjetaka se moe traiti da, da samo nalaz, ili i nalaz i miljenje o predmetu
vjetaenja. Hoe li sud od vjetaka zahtijevati samo davanje miljenja ili davanje
miljenja i nalaza, zavisi od toga to se utvruje vjetaenjem. Ako miljenja
vjetaka nisu data po traenju suda i u postupku kod suda koritena kao dokazi, ne
smatraju se dokazima u smislu ZPP-a.47
Nakon toga sudac bi trebao vjetaka pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankom (ZPP, l. 258.
st. 2.).

IX/ RUKOVOENJE VJETAENJEM


1/ U skladu s naelom sudskog upravljanja postupkom, sud rukovodi
vjetaenjem tako to neposredno prati rad vjetaka, postavlja vjetaku pitanja, trai
razjanjenja, skree vjetaku pozornost na odreene okolnosti, daje mu potrebne
informacije o tijeku parnice i okolnostima znaajnim za vjetaenje, daje vjetaku
mogunost da prati glavnu raspravu i dr. (ZPP, l. 259.).
Vjetaci su duni odgovorno, savjesno, profesionalno i etiki besprijekorno
ispunjavati svoje obveze prema naruitelju uz primjenu naela objektivnosti,
nepristranosti, i strunog znanja (Etiki kodeks Statuta Hrvatskog drutva sudskih
vjetaka, dalje Kodeks, l. 2.) te potivati sve zakonske i druge propise,
meunarodna pravila i pravila struke (Kodeks, l. 3.).
to se naina i mjesta izvoenja vjetaenja tie, vjetaenje se moe
obaviti u prisustvu suca/vijea i izvan zgrade suda. Izvan sudske zgrade mogu se
obavljati samo one slubene radnje koje su na temelju zakonskih propisa potrebne
za rjeavanje pojedinih predmeta. U tom smislu, o potrebi izlaska radi obavljanja
vjetaenja odluuje vijee, odnosno sudac pojedinac koji rjeava taj predmet, a o
svakom uredovanju izvan sudske zgrade treba obavijestiti ured predsjednika suda
(SP, l. 86.). Predsjednik suda i suci koji obavljaju slubene radnje izvan sudske
zgrade trebaju nastojati uredovanja u kojima sudjeluju sudski vjetaci pripremiti
tako da isti vjetak prilikom izlaska u isto ili priblino vrijeme, u istom mjestu ili
smjeru, obavi vie vjetaenja ili drugih slubenih radnji (SP, l. 87.). Ako je osiguran
predmet vjetaenja, vjetaenje je mogue obaviti i u sudu. Najee vjetak obavlja
vjetaenje na temelju uputstava koja je dobio u rjeenju suda kojim je odreeno
vjetaenje, nakon ega dostavlja sudu i parninim strankama svoj nalaz i miljenje.
Sud nije vezan ni strunim nalazom niti miljenjem vjetaka, i moe ih, vodei
se pravilima logike, podvrgnuti analizi i kritici.
Rukovoenje vjetaenjem ogleda se, meu ostalim, i u pokazivanju predmeta
vjetaenja vjetaku. Vjetak je vezan uputstvima i zahtjevima suda, jer je sud
naredio vjetaenje i dobro mu je poznato na koja struna pitanja trai odgovore.
Stoga izmeu suda i vjetaka mora postojati stalni kontakt i suradnja, jer to
omoguava davanje dopunskih uputstava vjetaku i smjernica za njegov rad.
47 Vidi odluku Kantonalnog suda u Sarajevu, G- 13/98.

Zbornik v32 br1.indd 489

24.3.2011 9:56:29

490

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

Stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici mogu po odobrenju


predsjednika vijea neposredno postavljati pitanja vjetaku (v. l. 311. ZPP-a).
Ako je sud propustio voditi vjetaenje, a posebno ako je propustio odrediti
vjetaku predmet i smjer vjetaenja, poinio je bitnu povredu odredaba parninog
postupka.48
2/ Uz materijal kojim raspolae, vjetaku su esto potrebni i drugi podaci
koji su poznati sudu. U tom se smislu vjetaku mogu davati pojanjenja, a moe
mu se odobriti i razmatranje spisa, o emu konanu odluku donosi sud. U praksi,
vjetaku se uvijek daje spis na razmatranje jer rjeenje o vjetaenju obino ne sadri
dovoljno podataka o predmetu spora. Usto, uvid u spis je od posebnog znaenja kada
se nalaz i miljenje ne mogu dati na temelju pregleda stvari, odnosno lica mjesta, jer
stvari i tragovi vie ne postoji, nego se to moe uraditi jedino na temelju pisanih
dokaza, iskaza svjedoka ili stranaka, koji se nalaze u spisu. Iz istog razloga predvia
se i ovlatenje vjetaka da strankama postavlja pitanja, a time i dunost stranaka
da vjetaku daju potrebna razjanjenja. Ako je u predmetu odreeno vjetaenje iz
razliitih podruja dva ili vie vjetaka, oni mogu jedan od drugog traiti razjanjenja
neophodna za izradu njihovog nalaza i miljenja.49
Vjetak moe sudu objasniti svrsishodnost da se vjetaenje izvri izvan
onoga to je nareeno, ali konanu odluku o tome donosi sud. Tako, na zahtjev
vjetaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za
stvaranje miljenja vjetaka. Primjerice, vjetak moe predloiti izvoenje dokaza
pribavljanjem predmeta da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje
miljenja vjetaka, a moe prisustvovati i oevidu.50

X/ IZLAGANJE NALAZA I MILJENJA VJETAKA


1/ Aktivnost vjetaka sastoji se od pripremanja nalaza i miljenja, te usmenog
ili pisanog prezentiranja nalaza i miljenja sudu.51
Sud e odrediti hoe li vjetak iznijeti svoj nalaz i miljenje samo usmeno na
raspravi ili e ih podnijeti i pisano prije rasprave (ZPP, l. 260.). U rjeenju kojim
se odreuje vjetaenje sud e, dakle, odrediti i nain na koji e vjetak iznijeti svoj
nalaz i miljenje, te je uobiajeno da se vjetak izjasni neposredno na roitu za

48 Usp. odluku VSH, G- 1822/77. od 23. svibnja 1978. god. - Inf. Os Zgb., br. 10/81-65.
49 Tako KULENOVI, Z. i drugi, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne
i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005., dalje : KULENOVI, str. 288.
50 Vidi DIKA, M. IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 2000., str. 443.-444.
51 Prema miljenju Trive, funkcija vjetaka dvostrukog je znaaja. Naime, kada obavjetavaju sud
o svome nalazu (zapaanjima), oni predstavljaju klasino dokazno sredstvo. Ako, pak, sudu
svojom strunou pomau da izvodi zakljuke, odnosno formira miljenje o zapaenome,
oni obavljaju funkciju specifinog pomagaa u obavljanju funkcije suenja pri utvrivanju
injeninoga stanja. TRIVA, str. 434.

Zbornik v32 br1.indd 490

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

491

glavnu raspravu ili u pisanoj formi.52 Propust suda da vjetaka saslua neposredno
na raspravi moe biti samo relativno bitna povreda odredaba parninog postupka.53
Nalaz i miljenje vjetaka, koje nije izvedeno po nalogu suda niti je izvedeno na
glavnoj javnoj raspravi, nije pravno valjan dokaz te se na takvom dokazu ne moe
temeljiti sudska presuda.54
Vjetaci obavjetavaju sud o svojim sadanjim zapaanjima, izvodei
eventualno zakljuke o injenicama koje su se dogodile u prolosti. Vjetaenje se
poduzima radi zapaanja injenica koje postoje u trenutku suenja i koje bi sud i
sam mogao opaati i razjasniti kada bi raspolagao potrebnim strunim znanjem.55
Vjetak svoj iskaz daje usmeno na raspravi, a moe dati i pisano prije
rasprave, dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano.56 Davanjem samo
pisanog nalaza i miljenja sudu bi bilo onemogueno postavljanje pitanja i traenje
objanjenja, a isto tako i strankama. To pravo stranaka propisano je odredbama l.
302. ZPP-a, gdje se, posebice u st. 2., propisuje da stranka i njezin zastupnik ili
punomonik mogu po odobrenju predsjednika vijea neposredno postavljati pitanja
vjetacima. Kod manje sloenih vjetaenja, vjetak se o nalazu izjanjava odmah
pred sudom i usmeno daje svoje miljenje. Kad je vjetaenje sloenije, ili kad je to
inae potrebno, sud odreuje da vjetak svoj nalaz i miljenje podnese pisano prije
glavne rasprave, kao i rok u kojemu to treba uiniti. I pored toga to je sud odredio
da vjetak pisano podnese svoj nalaz i miljenje, vjetak je duan odazvati se pozivu
na roite na kojemu e se raspravljati o njegovom nalazu i miljenju. Time e se
njegov nalaz i miljenje na roitu bolje raspraviti, a stranke imaju mogunost od
vjetaka traiti razjanjenje i postavljati mu pitanja.
U zapisniku o vjetaenju, pored podataka koje sadri svaki zapisnik o
obavljenoj parninoj radnji, trebalo bi navesti i podatke o vjetaku te njegovu
specijalnost, a ti se podaci moraju navesti i u pisanom nalazu i miljenju. To
je primjerice znaajno zbog eventualnog raspravljanja o iskljuenju ili izuzeu
vjetaka, zbog ocjene vrijednosti ili pouzdanosti nalaza i miljenja, utvrivanja
kaznene odgovornosti vjetaka zbog davanja lanog iskaza i sl.
2/ injenice koje vjetak sazna istraivanjem u skladu s pravilima svoje
znanosti ili struke, predstavljaju nalaz vjetaka (visum repertum). U nalazu su,
dakle, sadrani podaci o svemu to je vjetak zapazio ili otkrio vjetaenjem,
odnosno podaci o injenicama koje su od vanosti za parnini postupak. Nalaz mora
biti potpun i objektivan navod utvrenoga injeninog stanja. Nalaz je vjeran opis
52 Zanimljivo je miljenje . Salaj da vjetaci gotovo nikada ne daju usmeni nalaz i miljenje, niti
ih sudovi na to pozivaju. SALAJ, ., Uloga vjetaka u parninom postupku, Pravo i porezi,
XLIX, 2000., br. 10, str. 52.
53 Tako i u odlukama VSH, Rev. 2449/88 od 15. prosinca 1988.; VSH, Rev. 1482/88 od 24.
sijenja 1989. god.
54 Vidi odluku VTSH, P-3599/04 OD 8. LIPNJA 2004., Informator, broj 5489 od 14. listopada
2006.
55 Usp. TRIVA, str. 434.; TRIVA-DIKA, str. 526.
56 U tom je smislu i odluka S u Bjelovaru, G- 125/98. od 20. veljae 1998. god. IO, 1/1998171.

Zbornik v32 br1.indd 491

24.3.2011 9:56:29

492

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

stanja i promjena koje su objektivno utvrene.57 Kod izrade medicinskog vjetaenja,


primjerice, nalaz zapoinje navoenjem osobnih podataka ozlijeenog i opisom
nastanka i mehanizma nezgode. Sljedei dio nalaza je popis dijagnoza dokazanih
ozljeda iz medicinske dokumentacije. Kronolokim redom navodi se slijed lijeenja
bolesnika, navodei pri tomu broj lista sudskog spisa na kojemu je napisan neki
nalaz. Sastavni dio nalaza vjetaenja je obvezni pregled bolesnika i on se nikako ne
bi smio izostaviti kod sudskog vjetaenja.58
Na temelju nalaza vjetak, u skladu s pravilima znanosti i struke, daje svoje
miljenje (parere). Rije je o saetom tumaenju podataka iz nalaza, iznesenih u
skladu sa zakonskim propisima koji se odnose na predmet vjetaenja (primjerice, o
teini tjelesne ozljede, uzroku smrti, pravu oteenika na naknadu neimovinske tete
i sl.).59 Miljenje vjetaka predstavlja, dakle, strunu ocjenu vjetaka o zapaenim
injenicama. Nalaz i miljenje vjetaka ine njegov iskaz i moraju biti utemeljeni na
provjerenim injenicama te izneseni precizno i jasno. Drugim rijeima, u nalazu se
daju temeljni podaci o predmetu vjetaenja i naenom stanju, pa je nalaz svojevrsni
opis predmeta vjetaenja. Iz miljenja vjetaka vidi se na temelju kojih je pravila
(svoje) struke vjetak izveo zakljuak, te je miljenje, zapravo, odgovor koji je sud
traio od vjetaka.
Vjetak se ne smije uputati u pravnu ocjenu injenica, tumaenje pravne
norme ili u neku drugu aktivnost koja je u iskljuivoj nadlenosti suda. ZPP ne
iskljuuje mogunost da se od vjetaka trai samo nalaz ili samo miljenje, kao to
ne zabranjuje da se od jednog vjetaka zatrai nalaz, a od drugog miljenje, ako se
primjerice u konkretnom sluaju i za nalaz i za miljenje trae razliite strunosti i
vjetine.
3.1. Zadatak koji pred vjetaka medicinske struke postavlja sud u parninom
postupku, redovito je da se lijenik oituje o tome koje je ozljede pretrpio oteenik,
kakav oblik i jakost oteenja zdravlja su nastupili, te da izrazi miljenje kakve
posljedice oteenik zbog tih ozljeda trpi.60 Vjetak medicinske struke treba voditi
rauna o teini ozljeda, trajanju, kvaliteti i kvantiteti te teini dijagnostikih i
terapijskih postupaka, kojima je oteeni/tuitelj bio izloen tijekom lijeenja, te
kvaliteti ivljenja oteenika tijekom lijeenja i rehabilitacijskog postupka.61
3.2. to se parnica za naknadu tete tie, zadatak vjetaka medicinske struke
je da medicinski rjenik kvalificiraju u onaj pravni, odnosno u ono to pravo
podrazumijeva pod naknadom tete (zakonski izrazi), te da tako pomognu i olakaju
57 Vidi GNJIDI, . BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vjetaenje u graanskim parnicama,
Zagreb, 2008., str. 20.
58 Tako IVEKOVI, R., Izrada medicinskog vjetaenja, rad u materijalu Teaj izobrazbe
kandidata za stalne sudske vjetake, Zagreb, 2010., str. 119.
59 Vidi KAVI, J. ZEEVI, D., Naela sudskomedicinskih vjetaenja, Zagreb, 2010., str.
15.
60 Usp. ZEEVI, D., i drugi, Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2004., str. 275.
61 Tako MAROVI, A. MEDVIDOVI, L. TIMAC, S., Zatita prava osobnosti, Split,
2006., str. 82.

Zbornik v32 br1.indd 492

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

493

sudu u utvrivanju injenica o kojima ovisi osnovanost tubenog zahtjeva.62 Posebno


je vano da u parnicama za naknadu tete prouzroene pruanjem medicinskih
usluga vjetaci u svojim ekspertizama jasno predoe sudu i strankama situacije u
kojima postoji puka mogunost uzrone veze, od onih u kojima postoji njezina vea
ili manja vjerojatnost, odnosno od onih u kojima oni smatraju neupitnim (izvjesnim)
postojanje te veze. Jednako tako trebali bi postupati i prigodom zauzimanja stava
o vrsti i kvantiteti same tete.63 Vjetaenje je jedno od najznaajnijih pitanja u
parnicama za naknadu tete prouzroene pruanjem medicinskih usluga, meu
ostalim i zbog tekoa vezanih uz pronalaenje osobe koja je dovoljno struna, ali
i dostatno objektivna za obavljanje te funkcije. Primjerice i zbog toga jer je teko
pronai vjetake koji (zbog slabije strune/znanstvene kvalifikacije) kvalitetno mogu
vrednovati i ocijeniti rad koji su obavili vrhunski eksperti u odreenoj medicinskoj
djelatnosti/grani. Usto, otvara se i pitanje objektivnosti vjetaka, njihove spremnosti
da nadiu ogranienja koja namee profesionalna solidarnost, kolegijalnost,
izloenost mogunosti da se sami nau u situaciji osoba iji e se rad ocjenjivati i
sl.64
3.3. Medicinska vjetaenja nematerijalne/neimovinske tete najzahtjevniji
su i najkompliciraniji segment medicinskih vjetaenja uope. Izmjenama l. 19.
Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05. od 17. oujka 2005.),
odnosno definiranjem prava osobnosti,65 aktualizira se i odreivanje uloge sudskih
vjetaka u postupku pred sudom, a time i njihova uloga dobiva na vanosti. Budui
da svaka povreda prava osobnosti ne znai bezuvjetno pravo oteenika na isplatu
pravine novane naknade, nego u sluaju spora oteenik to pravo moe ostvariti
samo ako sud nae da teina povrede i okolnosti sluaja to opravdavaju.66 Drugim
rijeima, teina tjelesne ozljede ne daje sama po sebi pravo na naknadu tete, ve
62 Vidi TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima
naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.
63 Usp. DIKA, M., Rjeavanje sporova za naknadu tete zbog lijenike greke, referat na
savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u
zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, ibenik, listopad 2007., str. 7.
64 Vidi DIKA, M., Rjeavanje sporova za naknadu tete zbog lijenike greke, referat na
savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u
zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, ibenik, listopad 2007., str. 7.
65 Pravo osobnosti raznim sredstvima titi personalitet ovjeka, budui da osobnost ovjeka nije
samo psiholoka kategorija, nego i pravni pojam. Tako RADOLOVI, A., Pravo osobnosti
u novom Zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci,
vol. 27., 2006., br. 1, str. 133. Ope je prihvaeno stajalite da je jedno od subjektivnih prava
osobnosti i pravo na tjelesno zdravlje, kao i na privatnost i u okviru toga i na tajnost podataka o
stanju ovjekova zdravlja. Podrobnije o pravu osobnosti kod GAVELLA, N., Osobna prava I.
dio, Zagreb, 2000. i BODIROGA, N. DULI, K., Zatita osobnih podataka u europskome
i hrvatskome pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 42, 2005., str. 327.356.
66 Tako KAUZLARI, ., Stalni sudski vjetaci (2. dio), Informator, broj 5541. od 14. travnja
2007., str. 9. Vidi i KAUZLARI, ., Sudski vjetaci i njihova uloga u parninom postupku
s osvrtom na posebnosti u postupku osporavanja oinstva i vjetaenja mobinga, Hrvatska
pravna revija, broj, 6/07, str. 91.-100.

Zbornik v32 br1.indd 493

24.3.2011 9:56:29

494

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

iskljuivo posljedice ozljede zbog kojih oteenik pati i zbog kojih trpi duevne
boli.67 U parnicama za naknadu neimovinske (nematerijalne) tete vjetaci imaju
kljunu ulogu u utvrivanju oteenja zdravlja koje je prouzroilo fizike bolove,
strah, postotak umanjenja ivotne aktivnosti, naruenost i sl.68 U tim parnicama
potrebno je sagledati pravni i medicinski aspekt, odnosno nuan je multidisciplinarni
pristup. To upuuje na nunu i tjenju suradnju izmeu suca i vjetaka medicinske
struke, uvijek imajui u vidu da je sudac dominus litis.
U sluaju kad pravni poredak oteeniku priznaje pravo na naknadu
neimovinske tete, javlja se kao iznimno sloeno pitanje utvrivanja objektivnih
medicinskih, a zatim i pravnih kriterija prema kojima bi se ocjenjivalo postoji
li uope pravo oteenika na takvu naknadu, a onda i u kojem novanom iznosu.69
Sudska praksa trebala bi biti to ujednaenija kako bi graani (oteeni) u zahtjevima
za pravinu novanu naknadu kod istih ili slinih posljedica tjelesnih i duevnih
ozljeda dobili priblino jednake novane iznose. Da bi se ovo postiglo, nuno je u
praksi primjenjivati orijentacijske medicinske i pravne kriterije. Medicinski i pravni
kriteriji meusobno su uvjetovani.70 Nepostojanje kriterija omoguava medicinskim
laicima, te punomonicima stranaka da koriste neargumentirane ili nedovoljno
argumentirane podatke, kako bi ciljano poljuljali autoritet vjetaka i obezvrijedili
njegovo miljenje, odnosno prisilili ga na odreene ustupke. S druge strane,
primjena kriterija omoguuje sudu aktivno praenje izlaganja vjetaka i donoenje
pravine odluke uz bitno olakano razumijevanje predmeta i ekpedotivnije
uklanjanje eventualnih nejasnoa. Time se izbjegavaju nepotrebni, esto isforsirani
i neutemeljeni zahtjevi za dodatno vjetaenje, pogotovo nekih osigurateljskih kua,
koje zlorabe procesna ovlatenja odugovlaenjem postupka.71
Pravne kriterije (orijentacijske naravi) donio je Vrhovni sud 29. studenoga
2002. (Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrivanje visine pravine novane
naknade nematerijalne tete), te se redovito primjenjuju na sve parnine postupke za
naknadu nematerijalne tete u svim stupnjevima suenja i na tetne dogaaje koji su
se zbili prije i na one koji su se zbili nakon njihovog donoenja.
67 Neimovinska teta nastala oteenjem tjelesnog zdravlja, kao oblik povrede prava osobnosti na
tjelesno zdravlje, moe se oitovati kao nanoenje tjelesne ozljede ili gubitka nekog tjelesnog
organa ili tjelesno oboljenje, s razliitim posljedicama kao, primjerice, fizika bol, duevna
bol, smanjenje ivotne aktivnosti, naruenost, strah i sl. S druge strane, duevno zdravlje,
kao pravo osobnosti, moe biti ugroeno razliitim tetnim postupcima, primjerice tjelesnom
ozljedom, ikaniranjem, zastraivanjem, uznemiravanjem i sl., ali i nepotivanjem ugovornih
obveza, i pri tome je dovoljno da u oteenika pobude neugodu, nezadovoljstvo, frustraciju,
ljutnju, bijes, tj. poremeaj njegovog dotadanjeg duevnog mira. KAVI, J. ZEEVI, D.,
Naela sudskomedicinskih vjetaenja, Zagreb, 2010., str. 210.
68 Usp. MEDI, D., Znaaj vjetaenja u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Pravni
savjetnik, god. I, 2001., broj 9., str. 64.
69 Vidi CRNI, I., Zadae medicinskog vjetaka u parninom postupku za naknadu neimovinske
tete, Odvjetnik, 2008., broj 5-6, str. 36.
70 Tako TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima
naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.
71 Usp. MAROVI, A. MEDVIDOVI, L. TIMAC, S., Zatita prava osobnosti, Split,
2006., str. 83.

Zbornik v32 br1.indd 494

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

495

to se medicinskih kriterija tie, nuno je njihovo postojanje, a posebno


da se u praksi primjenjuju jedinstveni kriteriji. U nedostatku jedinstvenih,
opeprihvaenih orijentacijskih medicinskih kriterija koje bi vjetaci primjenjivali
u parninim postupcima za naknadu nematerijalne tete, vjetaci se pozivaju,
u nedostatku valjanih argumenata, na nedefiniranu literaturu (u zadnje vrijeme
stranu), iskustvo, uobiajenu metodologiju, kao i na uvaenost autora i ustanova te
institucija koje iza njega stoje, to je neprihvatljivo.72 Smatra se da bi u praksi trebalo
primjenjivati medicinske kriterije koji su objavljeni u knjizi ZEEVI, D., i drugi,
Sudska medicina i deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004., jer u cijelosti
ispunjavaju traene uvjete i kompatibilni su s pravnim kriterijima Vrhovnog suda i
sukladni su novoj koncepciji neimovinske tete po odredbama ZOO/2005. Usto, za
psihijatriski dio, odnosno psihijatrijske kriterije, trebalo bi uvaavati kriterije koji
su naknadno doneseni i objavljeni u knjizi GORETA, M., Psihijatrijska vjetaenja
povrede duevnog integriteta kao oblika neimovinske tete, Narodne novine,
Zagreb, 2008., koji su prilagoeni ZOO/2005. i spomenutim pravnim kriterijima
Vrhovnog suda. Sve su tablice orijentacijske naravi i svaki stupanj ogranienja
ili postotak treba obrazloiti. Vjetak moe odabrati tablice koje eli.73 Ovako
72 Tako TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima
naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 51.
73 Treba ipak kazati da su pojedini orijentacijski kriteriji izazvali polemiku i osporavanja u
krugovima sudskomedicinskih vjetaka, posebno ako pokazuju tendenciju biti nacionalni. To
se, primjerice, odnosi na nove kriterije objavljene u listu Vjetak, god. XXX, 2009., br. 2.,
kod kojih se autori (Davor Strinovi, Duan Zeevi, Josip kavi) pozivaju na Meunarodnu
klasifikaciju funkcioniranja invalidnosti i zdravlja, u sudsku praksu uvode pojam SOTDZ koji
nije utemeljen ni na kojem pozitivnom propisu u RH i koji ne postoji ni u ZOO/1991, niti u
ZOO/2005. U krugu vjetaka ovim se tablicama prigovara da su one vie teorijske naravi, da su
napravljene u drugu svrhu, da su restriktivne u odnosu na zatitu oteenika (zbog nepriznavanja
postojanja brojnih ozljeda i njihovih posljedica kao i psihikih smetnji kojima je uzrok tetni
dogaaj, a koje je sudska praksa priznavala) i da nuno uvjetuju promjenu dosadanje ustaljene
sudske prakse. tovie, Hrvatsko drutvo za medicinska vjetaenja Hrvatskog lijenikog
zbora raspravljalo je o navedenim kriterijima. Dre da medicinska vjetaenja u parnikom
postupku gdje se vjetai neimovinska teta pripadaju prvenstvenolijenicima vjetacima
iz pojedinih grana (specijalizacija) medicine, dakle kliniarima s praktinim i teoretskim
znanjem. S druge strane, smatraju da sudski medicinari (koji vjetae najvie neimovinskih
teta) nisu u mogunosti izvriti specijalistiki pregled, a niti izraditi relevantno miljenje iz
pojedine grane medicine, pa zbog istog razloga nisu u mogunosti izraditi ni tablice za ocjenu
posljedica oteenja (pa ni navedene), jer ih sudski medicinar na ivom, oteenom ovjeku u
praksi ne vidi.U tom smislu ni Tablice sudskih medicinara koje su objavljene u knjizi Pristup
vjetaenju naknade za neimovinsku tetu prema ZOO/05 nisuprihvatljive zbog brojnih
nedostataka, kao npr. preniskog postotka za odreene posljedice oteenja, prevelikih raspona
postotaka stupnjevima kod jedne te iste posljedice,nestrunog i zbog toga neprihvatljivog
zbrajanja postotaka i u konanici zbog zanemarivanja osobnosti oteene osobe. Dre da
je uvoenje ovakvog naina rada i vrenje pritiska na sudske vjetake medicinske struke
izuzetno tetna radnja za oteenike, medicinsku struku, a isto tako i za pravni sustav nae
zemlje. Zbog toga je odlueno na sastanku Hrvatskog drutva za medicinska vjetaenja
Hrvatskog lijenikog zbora, da e lanovi toga Drutva nastaviti vjetaiti sukladno svom
najboljem strunom znanju, Etikom kodeksu sudskih vjetaka, Zakonu o parninom postupku
(lanci 250.- 263.), te lancima Zakona o obveznim odnosima(l. 200. ZOO/ 78 bol, strah,

Zbornik v32 br1.indd 495

24.3.2011 9:56:29

496

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

kompletirani medicinski kriteriji u cijelosti odgovaraju potrebama zakonodavstva i


sudske prakse, te jame jednakost i sigurnost graanima, a ujedno predstavljaju i
zatitu oteenicima kod potraivanja neimovinske tete.74
4/ Sud e odrediti rok za pisano podnoenje nalaza i miljenja. Vjetak je duan
vjetaenje obaviti u pravilu u roku koji mu odredi sud. U sluaju nemogunosti
ispunjenja roka duan je o tomu obavijestiti naruitelja (Kodeks, l. 7.). Rok u kojem
je vjetak duan sudu podnijeti svoj nalaz i miljenje jest sudski rok duina kojega
zavisi od sloenosti predmeta vjetaenja, kao i od drugih objektivnih okolnosti koje
mogu biti i na strani vjetaka. Ovaj se rok, po potrebi, moe i produiti (arg. iz l.
111. ZPP-a.). Vijee ne moe zakljuiti glavnu raspravu ako treba priekati nalaz i
miljenje vjetaka.75
Stalni sudski vjetaci duni su pridravati se rokova odreenih odlukom kojom
im je vjetaenje povjereno. Ako vjetak iz objektivnih razloga ne moe dovriti
vjetaenje u zadanom mu roku duan je podnijeti sudu najkasnije u roku od 8
dana prije isteka roka, izvjee o razlozima zbog kojih nije u mogunosti dovriti
vjetaenje, kratki prikaz rezultata do tada obavljenih radnji kao i navesti rok do
kojega e obaviti vjetaenje (PSSV, l. 18.). U sloenijim vjetaenjima, u kojima
je odreen dulji rok za vjetaenje, vjetak je duan podnijeti sudu svakog mjeseca
od dana povjerenog mu vjetaenja kratko izvjee o rezultatima do tada obavljenih
radnji (PSSV, l. 19.).
5/ Stranka koja prigovara nalazu vjetaka duna je istaknuti konkretne
primjedbe, a nije dovoljno ako prigovori samo uopeno. Navod stranke da je iskaz
vjetaka nestruan, nedovoljan je jer se time ne dokazuje niti iznosi o emu se smatra
da je nalaz nestruan. Izjanjenje o nalazu vjetaka mora biti izriito, opredjeljeno i
u njemu mora biti tono navedeno u emu se sastoji nestrunost vjetaka.76 Prilikom
ocjene primjedaba stranaka na nalaz vjetaka, prvostupanjski sud mora ukazati na
injenice iz kojih proizlazi osnovanost odnosno neosnovanost tih primjedbi, a ne da
se iskljuivo pozove na miljenje vjetaka.77 Stranci je onemogueno raspravljanje
pred sudom kada njeni prigovori na nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni
vjetaku, niti je on o njima sasluan na glavnoj raspravi.78

74
75
76
77
78

Zbornik v32 br1.indd 496

duevna bol zbog smanjene ivotne aktivnosti i naruenost) ako je tetni dogaaj nastao
prije 1. sijenja 2006., odnosno po l. 19.i 1100. ZOO/05 (povreda prava osobnosti) ako je
tetni dogaaj nastao nakon 1. sijenja 2006. Vidi Odluku Hrvatskog drutva za medicinska
vjetaenja Hrvatskog lijenikog zbora od 3. prosinca 2010. Podatak na stranici: http://www.
hlz.hr/portal/index.php?option=com_content&view=article&id=62:odluka-hrvatskog-drutvaza-medicinska-vjetaenja&catid=4:novosti.
Tako TIMAC, S. MAROVI, A. ARI, J., Medicinski i pravni kriteriji u postupcima
naknade nematerijalne (neimovinske) tete, Osiguranje, 2010., broj 10., str. 53.
Usp. odluku VSH, Rev. 400/1994 od 2. oujka 1994. god.
Vidi odluku VPSV, P- 1281/74. od 7. studenoga 1974. god. JANKOVI, str. 296.
Tako i u odluci VPS, Sl- 1278/73. JANKOVI, str. 296.
U tom je smislu odluka VSH, Rev- 54/07. od 5. rujna 2007., IO 2/07-239.

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

497

6/ Propust suda da vjetaka saslua neposredno na raspravi moe biti samo


relativno bitna povreda odredaba parninog postupka.79 Okolnost da vjetak nije
pozvan na raspravu radi usmenog iznoenja nalaza i miljenja nije bitna povreda
odredaba parninog postupka kad stranke nisu imale primjedbi ni pitanja u svezi s
nalazom i miljenjem koji je on pisano podnio.80 Drugim rijeima, ako vjetak ne
pristupi na glavnu raspravu, a na samoj raspravi se utvrdi da su nalaz i miljenje
jasni, potpuni i konzistentni, te da stranke nemaju primjedbi na njih niti imaju
pitanja za vjetaka, bilo bi protivno naelu procesne ekonomije odlagati raspravu.
Zato se i predvia da se glavna rasprava moe odrati u odsustvu vjetaka, a u tom
sluaju, umjesto usmenog izlaganja nalaza i miljenja vjetaka, ovaj se dokaz izvodi
itanjem njegovog pismenog nalaza i miljenja od strane suda.81
7/ Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje (ZPP, l. 260. st. 2.). Sud je
duan vjetaka pozvati na raspravu da obrazloi svoj nalaz i miljenje i izjasni se o
primjedbama stranaka.82 Smatramo da je vjetak duan, osim miljenja, obrazloiti
i svoj nalaz, jer okolnosti koje je vjetak zapazio uz pomo znanstvenih pravila i
pravila struke, nisu uvijek dostupna i zapaanju osoba koje nemaju potrebno struno
znanje.83 Dunost vjetaka je da obrazloi svoje miljenje, te je u skladu s pravom
suda i stranaka da rad vjetaka podvrgnu analizi i kritici. Svrha je usmenog iznoenja
nalaza i miljenja vjetaka da se time omogui strankama da se postavljanjem pitanja
vjetaku razjasne eventualne primjedbe na vjetakov nalaz i miljenje.84 Sud ini
(bitnu) povredu odredaba parninog postupka ako ne omogui jednoj od stranaka da
se izjasni o nalazu i miljenju vjetaka.85
Nepotpuni nalaz i miljenje vjetak moe na zahtjev suda, na prijedlog stranaka
ili samoinicijativno naknadno nadopuniti.
8/ Ako vjetak svoj nalaz i miljenje dostavlja samo sudu, duan je priloiti
i dovoljan broj primjeraka za stranke. Sud e ih odmah po primitku dostaviti
strankama, odnosno njihovim punomonicima. Sud e, po mogunosti, dostaviti
strankama pisani nalaz i miljenje prije roita na kojem e se o njima raspravljati
(ZPP, l. 260. st. 3.). Time e strankama omoguiti da temeljito proue nalaz i
miljenje vjetaka, te da se pravovremeno pripreme za raspravljanje o rezultatima
vjetaenja i da pripreme eventualne prijedloge radi dopune vjetaenja i razjanjenja
nalaza i miljenja.
9/ Okolnost da je vjetaenje izvreno bez prisustva stranke ne ini, sama po
sebi, bitnu povredu odredaba parninog postupka. Ako se stranka nije sloila s
79 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 2449/88. od 15. prosinca 1988. god. PSP,
43/107.
80 U tom je smislu odluka VSH, Rev- 394/87. od 12. oujka 1983. god. PSP, 37/65.
81 Usp. KULENOVI, str. 288.
82 Vidi odluku VPS, P- 5404/76. RISTI, str. 118.).
83 Tako ZUGLIA-TRIVA, str. 592.
84 Usp. odluku VTSRH, P- 2274/03. od 17. sijenja 2006., Zbirka odluka VTSH 12/124.
85 Vidi Pravni stav Graanskog odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu - Bilten sudske prakse
Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 2000/2, str. 17.

Zbornik v32 br1.indd 497

24.3.2011 9:56:29

498

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

nalazom vjetaka, mogla je staviti primjedbe na nalaz. Sama izjava stranke da ne


priznaje vjetaenje nije dovoljna osnova da se odredi novo vjetaenje.86
Stranci je onemogueno raspravljanje pred sudom kad njezini prigovori na
nalaz i miljenje vjetaka nisu dostavljeni vjetaku niti je on o njima sasluan na
glavnoj raspravi.87
Proputanjem da od vjetaka zatrai da se na traenje stranke izjasni o
odreenoj odlunoj okolnosti u svezi s njegovim nalazom i miljenjem, sud toj
stranci onemoguuje raspravljanje pre sudom.88

XI/ PROTURJENOSTI I NEDOSTACI U NALAZU I MILJENJU


1. Nalaz i miljenje vjetaka sud vrednuje po pravilima o slobodnoj ocjeni
dokaza. Sud mora ocijeniti miljenje vjetaka ne samo u formalnom smislu, ve,
prije svega sadrajno.
Odredbama l. 261. ZPP-a predviena je i ureena iznimka od pravila iz l.
252. st. 1. ZPP-a da vjetaenje obavlja jedan vjetak. Naime, sud radi vjetaenja
moe angairati vie vjetaka. Ako je odreeno vie vjetaka, oni mogu podnijeti
zajedniki nalaz i miljenje kad se u nalazu i miljenju slau. Time se smanjuju
trokovi postupka i ne odugovlai se nepotrebno postupak. Ako se, pak, u nalazu i
miljenju ne slau, svaki vjetak posebno iznosi svoj nalaz i miljenje.
U sluaju sudjelovanja vie vjetaka, sud nije vezan za miljenje pojedinih
vjetaka, pa ni za suglasno miljenje svih vjetaka. Miljenje vjetaka nije obvezno
za sud, ve predstavlja dokazno sredstvo koje sud cijeni po slobodnom uvjerenju,
pa ga moe prihvatiti ili odbiti. Ako sud odbije miljenje vjetaka, odluku donosi
na temelju drugih dokaza kojima raspolae, a ako drugih dokaza nema, dri da je
injenica koju je trebalo dokazati vjetaenjem ostala nedokazana.89
Ali, primjerice, kad o istim injenicama imaju razliito miljenje medicinski
vjetak, kojega je u tom svojstvu odredio sud, i lijenik, kojega je pozvala stranka,
ne radi se o razlikama u nalazima i miljenjima dvaju vjetaka.90
2. Odredbama st. 2. l. 261. ZPP-a propisana su ovlatenja suda u situaciji
kada utvrdi da rezultatima izvrenog nalaza ne moe utvrditi relevantne injenice.
Odredbama spomenutog stavka predvieni su sljedei nedostaci u nalazu vjetaka:
ako se podaci vjetaka o njihovom nalazu bitno razilaze, ako je njihov nalaz
nejasan, ako je nalaz nepotpun, ako je nalaz proturjean sam sa sobom ili izvedenim
okolnostima. Kada se ti nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka,
obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima. Svi navedeni nedostaci
moraju biti znaajni.
86 Usp. odluku VPSV, P- 262/73. od 19. oujka 1973. god. JANKOVI, str. 296.
87 Takvo je stajalite zauzeo VSH u odluci Rev- 1614/85. od 13. studenoga 1985. god. PSP,
32/154.
88 Vidi odluku VSH, Rev- 3073/90. od 31. sijenja 1991. god. PSP, 51/184.
89 U tom je smislu odluka VS BiH, K- 1005/77. podatak kod KREHO, S., Zbirka sudskih
odluka iz oblasti Zakona o krivinom postupku, Sarajevo, 1996., str. 124.
90 Tako i odluka S u Zagrebu, G- 5222/98. od 13. travnja 1999. god., ING PSP 2000-8-39.

Zbornik v32 br1.indd 498

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

499

Najprije bi se moralo pokuati navedene nedostatke otkloniti ponovnim, pa


i viestrukim sasluanjem vjetaka (tzv. dopunsko vjetaenje), jer je to uvjet da
bi se pristupilo ponovnom vjetaenju. Otklanjanje nedostataka moe se izvesti
i ponovnim vjetaenjem, s istim ili drugim vjetacima, odnosno u istoj ili drugoj
strunoj ustanovi (tzv. ponovno vjetaenje). Ako se nalazi vjetaka bitno razlikuju,
sud nije ovlaten sam ocijeniti istinitost neke injenice u pogledu koje je bio izveden
dokaz vjetacima tako to e prihvatiti kao toan nalaz jednog od vjetaka.
Prema stajalitu sudske prakse, kad sud ne prihvati nalaz i miljenje vjetaka
(jer su neobrazloeni i nejasni) pa nakon toga odredi drugog vjetaka iji nalaz i
miljenje ocijeni prihvatljivim, on nije duan angairati daljnjeg vjetaka da bi
utvrdio injenice zbog kojih je vjetaenje odreeno.91 Usto, kad se podaci o
nalazu vjetaka bitno razilaze, sud e u skladu s odredbama l. 261. st. 2. ZPP-a,
prvo pokuati ponovnim sasluanjem vjetaka otkloniti nedostatke u njihovim
nalazima, a ako to ne postigne, zatrait e miljenje drugih vjetaka.92 Prema
stajalitu dijela sudske prakse, ako se, pak, nalazi i miljenja vjetaka bitno razlikuju
u ocjeni dogaaja i posljedica, tada sud ne moe prihvatiti miljenje jednoga od
vjetaka, nego mora odrediti sasluanje treega vjetaka,93 to bi moglo unedogled
odugovlaiti voenje postupka.94 Suprotno, dio sudske prakse zauzeo je stajalite
kako je sud, u sluaju kad se vjetaci razilaze u miljenjima, ovlaten formirati svoje
stajalite o problemu.95
3. Odredbe st. 3. l. 261. ZPP-a odnose se na odreene nedostatke u miljenju
vjetaka, koje takoer podlijee slobodnoj ocjeni dokaza.
Vjetak mora svoj nalaz i miljenje pred sudom dati u jasnom i jednoznanom
izriaju, kao i obrazloiti i struno argumentirati svoje miljenje te navesti izvor
podataka kojima se sluio (Kodeks, l. 8.).
Nedostaci u miljenju vjetaka postoje: ako u miljenju vjetaka ima
proturjenosti, primjerice izmeu miljenja i injenica za koje se saznalo; ako
u miljenju ima nedostataka, primjerice jer je miljenje nejasno, nepotpuno ili se
odnosi na okolnosti koje nisu predmet vjetaenja ili ako se pojavi osnovana sumnja
u tonost datog miljenja.96 Nedostaci bilo koje vrste moraju se odnositi na bitne
91
92
93
94
95
96

Zbornik v32 br1.indd 499

Vidi odluku VSH, Rev- 1030/92. od 18. veljae 1993. god. IO, 1994/292.
Usp. odluku VSS, Rev- 2192/79. JANKOVI, str. 296.
U tom je smislu odluka VSS, G- 510/67. objavljena u Glasniku, br. 9/67.
Tako TRIVA, str. 438.
U tom smislu vidi odluku VSSr, Gz- 917/72, P 11/72-76.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje razlog je za ukidanje prvostupanjske
presude, a to se tie vjetaka, mogui razlozi su: provoenjem dokaza vjetaenjem po
vjetaku neodgovarajue struke; nepotpun nalaz i miljenje vjetaka (primjerice, vjetak nije
uzeo u obzir materijalni dokaz koji se nalazi u predmetu; kontradiktoran nalaz i miljenje
(navoenje dvije ili vie injenica koje se meusobno iskljuuju); nerazumljiv nalaz vjetaka
(iz kojeg nije mogue zakljuiti uz provoenje kojih postupaka je dao svoj nalaz i miljenje
ili vjetak koristi strune izraze koje treba pojasniti); nalaz vjetaka je netoan (primjerice, u
broju I. iznosu). KAUZLARI, ., Stalni sudski vjetaci (2. dio), Informator, broj 5541. od
14. travnja 2007., str. 9.

24.3.2011 9:56:29

500

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

injenice i okolnosti. Ako se navedene nepravilnosti ne mogu otkloniti ponovnim


sasluanjem vjetaka, zatrait e se miljenje drugih vjetaka.
Vjetak nije tijelo suda niti slubena osoba, ve se imenuje za svaki pojedini
sluaj da bi sudu stavio na raspolaganje svoje struno znanje, pa drava ne odgovara
za krivnju vjetaka kao za slubenu osobu, osim ako vjetaenje nije zatraeno od
kakve dravne institucije.97
Ako sud smatra da je nalaz ranijih vjetaka pravilan, novi e se vjetak
ograniiti samo na davanje miljenja.98
Protiv rjeenje koje sud donosi u primjeni ovoga lanka, nije doputena
posebna alba.

XII/ ALBA PROTIV RJEENJA O ODREIVANJU VJETAKA


Protiv rjeenja suda kojim odreuje vjetaka, ili kojim odreuje vjetaka bez
prethodnog sasluanja stranaka; kojim ovlauje predsjednika vijea ili zamoljenog
suca da odrede vjetaka; ili umjesto odreenog vjetaka odrede drugoga vjetaka;
kao i protiv rjeenja kojim ocjenjuje da je vjetaenje sloeno i odreuje dva ili vie
vjetaka, odnosno vjetaenje povjerava strunoj i posebnoj ustanovi za odreene
vrste vjetaenja i kojim se odreuje obnavljanje vjetaenja s istim ili drugim
vjetacima ili se trai miljenje drugih vjetaka; nije doputena alba (usp. ZPP, l.
262.). Prema stajalitu sudske prakse, ZPP-om nije predviena mogunost posebne
tube protiv vjetaka u kojoj bi se trailo ponitenje nalaza i miljenja vjetaka
donesenog u drugom parninom postupku.99 Stoga tuba s tubenim zahtjevom
kojim se trai ponitenje nalaza i miljenja vjetaka danog u drugom parninom
postupku, moe se odbaciti, bez obveze prethodnog postupanja po odredbi l. 109.
ZPP-a.100

97 Tako DIKA, M., Rjeavanje sporova za naknadu tete zbog lijenike greke, referat na
savjetovanju Medicinski, pravni i ekonomski pogledi na profesionalnu odgovornost u
zdravstvu i osiguranje od odgovornosti, ibenik, listopad 2007., str. 6.
98 Zakonodavac ne pravi razliku je li vjetak propustio udovoljiti nalogu suda da dostavi,
odnosno dopuni ili ispravi nalaz i miljenje zbog opravdanih razloga ili zbog razloga koji se
ne mogu smatrati opravdanim. Postoji miljenje da, ako je vjetak obavijestio sud o razlozima
nedostavljanja nalaza i miljenja, pa sud nae da su ti razlozi opravdani (primjerice, zbog
bolesti, sloenosti vjetaenja, privremene nedostupnosti odreenih podataka nunih za
vjetaenje i sl.), a to ne bi dovelo do neprimjerenog produenja postupka (primjerice zbog
dueg odsustva iz zemlje ili teke bolesti), sud bi treba produiti rok za vjetaenje i o tome
obavijestiti stranke. Suprotno, ako sud nae da razlog nedostavljanja nalaza i miljenja ne bi
mogao biti opravdan, trebao bi postupiti u u skladu s odredbom ovog stavka, a na isti nain
sud bi trebao postupiti i ako ga vjetak nije obavijestio o razlogu nedostavljanja nalaza, jer
sud nije duan sam pokuati tvrditi te razloge (ZEEVI, E., Komentar Zakona o parninom
postupku, Sarajevo, 2004., str. 154.; KULENOVI, str. 285.).
99 Tako S u Rijeci u odluci G- 2089/03. od 15. listopada 2003., IO 1/04-286.
100 Vidi odluku S u Rijeci, G- 2089/03. od 15. listopada 2003., IO 1/04-272.

Zbornik v32 br1.indd 500

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

501

XIII/ KANJAVANJE VJETAKA


Predsjednici upanijskih, odnosno trgovakih sudova duni su pratiti rad
vjetaka. Rad vjetaka duni su pratiti i predsjednici opinskih sudova, kao i
dunosnici drugih tijela koja sudjeluju u sudskom postupku i o svojim zapaanjima
obavjetavati predsjednika upanijskog, odnosno trgovakog suda. Primjedbe na
rad vjetaka mogu podnijeti i stranke, odnosno njihovi punomonici, te strukovne
udruge. Primjedbe se podnose predsjedniku suda koji je imenovao vjetaka (PSSV,
l. 20.).
Za razliku od svjedoka (v. l. 248. ZPP-a), vjetaka se ne moe prisilno dovesti
pred sud niti mu se moe odrediti zatvorska kazna. Nemogunost odreivanja
zatvorske kazne vjetaku, posljedica je naelne zamjenjivosti vjetaka. S druge
strane, od vjetaka kojega bi prisilio da obavi vjetaenje sud ne bi mogao oekivati
djelotvornu pomo.
Sud jedino moe kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kn
vjetaka koji ne doe na roite, iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda,
kao i vjetaka koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti, te vjetaka koji svoj
nalaz i miljenje bez opravdanog razloga ne podnese u roku koji mu je odredio sud
(ZPP, l. 255.). Meutim, nema mjesta primjeni ni ovih prinudnih mjera prema
vjetaku, ako u pozivu na raspravu nije bilo upozorenja na posljedice neopravdanoga
izostanka.101 Svrha ovih inkriminacija poiva na drutvenom interesu da pojedinci
lojalno sudjeluju u postupku, kako bi sud svoje odluke mogao temeljiti na istinitom
injeninom stanju.102
U sluaju kanjavanja vjetaka novanom kaznom, na odgovarajui nain se
primjenjuju odredbe lanka 10. ZPP-a (ZPP, l. 255. st. 4.).103
101 U tom smislu je odluka VPS, Sl- 786/57. objavljeno u Glasniku, br. 12/57.
102 Tako i podrobnije kod BAI, F. - PAVLOVI, ., Kazneno pravo - posebni dio, Zagreb,
2001., str. 415.
103 Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud, a izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea (arg. ZPP, l. 10. st. 4. u svezi s odredbom l. 255. st. 4.).
Ako sud koji odluuje o pravnom lijeku posumnja da je odreeni vjetak tee zlouporabio prava
koja mu pripadaju u postupku, duan je naloiti prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva
zlouporaba poinjena, pa e u sluaju da se to utvrdi sudac pojedinac, odnosno predsjednik
vijea prvostupanjskoga suda izrei novanu kaznu, a u suprotnom rjeenjem utvruje da
nije poinjena tea zlouporaba prava. Ako kanjeni vjetak ne plati izreenu novanu kaznu
u ostavljenom roku, sud e u daljnjem roku od petnaest dana dostavom rjeenja o plaanju
novane kazne, o neplaenoj novanoj kazni obavijestiti ispostavu Podrunog ureda Porezne
uprave Ministarstva financija na ijem je podruju prebivalite kanjenog vjetaka, odnosno
sjedite kanjene strune osobe kojoj je povjereno vjetaenje, radi naplate novane kazne
prisilnim putem, uz naznaku u iju korist i na koji raun treba naplatiti izreenu novanu kaznu,
sve uz dostavu obavijesti o neplaenoj novanoj kazni kanjenom vjetaku. Nakon to primi
obavijest i rjeenje, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija
na ijem je podruju prebivalite kanjenog vjetaka, odnosno sjedite kanjene strune osobe
kojoj je povjereno vjetaenje duna je donijeti rjeenje kojim je duan kanjenom vjetaku
narediti da u roku od osam dana od dana prijama rjeenja plati izreenu novanu kaznu, a ako
u tom roku ne plati novanu kaznu, pristupit e se prisilnoj naplati izreene novane kazne

Zbornik v32 br1.indd 501

24.3.2011 9:56:29

502

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne


novine, broj 88/08.), proiren je krug razloga za sankcioniranje vjetaka koji
neuredno obnaa povjerenu mu dunost, to bi trebalo onemoguiti potencijalna
nesavjesna obnaanja vjetakih dunosti, radi breg okonanja parninog
postupka.104 Teite ove izmjene jest da po novome ne ovisi vie o diskreciji suda
hoe li ili ne kazniti vjetaka on to mora uiniti.105
Rjeenje o novanoj kazni sud moe opozvati ako vjetak naknadno opravda
svoj izostanak, a moe ga i sasvim ili djelomino osloboditi naknade trokova. Usto,
sud moe opozvati svoje rjeenje o kazni i kada vjetak naknadno pristane vjetaiti
(arg. iz l. 248. st. 6. ZPP-a). Nadalje, na zahtjev stranke sud moe rjeenjem
narediti vjetaku da nadoknadi trokove, koje je prouzroio svojim neopravdanim
nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai, kao i kada vjetak svoj nalaz
i miljenje ne podnese u roku koji mu je odredio sud (arg. ZPP, l. 260. st. 4.). O
takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode, a alba protiv toga rjeenja ne
odgaa ovrhu.
Takoer, vjetaku koji ne potuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene
mu predmete, ne opravda zato u roku nije dovrio povjereno mu vjetaenje, ili
iz drugih ozbiljnih razloga, moe se privremeno uskratiti vjetaenje najmanje
tri mjeseca, a najdulje godinu dana. Privremenu e uskratu predsjednik suda koji je
imenovao vjetaka naredbom proslijediti svim sucima suda u kojem je predsjednik
kao i predsjednicima opinskih sudova. Vjetaku protiv kojega se vodi kazneni
postupak predsjednik upanijskog, odnosno trgovakog suda izrei e privremenu
zabranu obavljanja poslova stalnog sudskog vjetaka. Privremena zabrana trajat e
do pravomonog okonanja kaznenog postupka (PSSV, l. 21.).

prema propisima o prisilnoj naplati poreza. Naplaena novana kazna uplauje se na raun
prihoda dravnog prorauna Republike Hrvatske, dok se o izvrenoj naplati obavijetava
sud. alba izjavljena protiv rjeenja o novanoj kazni, ne odgaa provedbu toga rjeenja, a
ako u roku od godine dana od prijama obavijesti o neplaenoj novanoj kazni i rjeenja o
kanjavanju ne uspije naplatiti novanu kaznu, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne
uprave Ministarstva financija e o nenaplaenoj novanoj kazni za fiziku osobu obavijestiti
sud koji joj je dostavio obavijest, nakon ega se izreena novana kazna treba zamijeniti
kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane kazne kaznom zatvora, o
emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu. Ako se od kanjene strune pravne
osoba kojoj je povjereno vjetaenje ne naplati izreena novana kazna u roku od godine dana
od prijama obavijesti Podrunom uredu Porezne uprave radi naplate novane kazne prisilno, ta
se kazna treba prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava (arg. ZPP, l. 10.).
104 Vidi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom potupku s
konanim prijedlogom zakona, Zagreb, lipanj 2008., obrazloenje uz l. 22.
105 Tako DIKA, M., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku od 2. srpnja
2008. Opi pregled, rad u zborniku DIKA, M. i drugi, Novela Zakona o parninom postupku
iz 2008., Zagreb, 2008., str. 6.

Zbornik v32 br1.indd 502

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

503

XIV/ NAKNADA I NAGRADA ZA VJETAENJE


1/ Kao i svjedok, vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za
prehranu i prenoite, te na naknadu izmakle zarade, ali, za razliku od svjedoka,
ima pravo i na naknadu trokova vjetaenja, kao i pravo na nagradu za izvreno
vjetaenje (ZPP, l. 256.).
Trokovi vjetaenja obuhvaaju izdatke prouzroene promatranjem i
ispitivanjem predmeta vjetaenja, izradom nalaza i miljenja, koji bi ukljuivali
putne trokove do predmeta vjetaenja i natrag, izdatke za upotrebu tehnikih
instrumenata, papira i ostalih sredstava potrebnih za vrenje i izradu nalaza i
miljenja.106 Sud je ovlaten ispitati opravdanost i visinu trokova. U sluaju da
stranka koja izgubi spor ne namiri po nalogu suda trokove vjetaku, vjetak na
temelju odluke suda stjee pravo traiti prisilnu naplatu prema toj stranci.107 Prema
stajalitu sudske prakse, ako je stranka, postupajui po rjeenju suda, uplatila iznos
potreban za podmirenje trokova vjetaenja, a vjetak je dostavio svoj pisani
nalaz i miljenje prije rasprave, sud ne moe ponovno pozivati stranku radi uplate
novog troka vjetaenja koji bi se odnosio na vjetakovo usmeno iznoenje nalaza
i miljenja na glavnoj raspravi. Ne smatra se dopunskim vjetaenjem usmeno
obrazloenje nalaza i miljenja sudskog vjetaka na glavnoj raspravi koje je ve prije
podneseno sudu u pisanom obliku nego su to obrazloenje i eventualni uobiajeni
vjetakovi usmeni i pisani odgovori na pitanja i primjedbe stranaka sastavni
dio vjetakova nalaza i miljenja.108 Sud rjeenjem odreuje visinu predujma za
izvoenje dokaza vjetaenjem. Taj iznos predujma mora biti dostatan za pokrie
trokova izrade pisanog nalaza i miljenja vjetaka te izvoenje dokaza vjetaenjem
na glavnoj raspravi. Ako po prigovorima jedne od stranaka samoinicijativno napravi
novi pisani nalaz i miljenje, sudski vjetak ne moe potraivati dodatni troak za
izradu tog nalaza. To on pogotovo ne moe uiniti ako su mu zbog vlastita propusta
prijanji nalaz i miljenje manjkavi.109
Nagraivanje vjetaka bio je jedan od razloga za sporije rjeavanje predmeta,
jer je uvijek bilo teko procijeniti na koji nain e se nagraditi vjetak za svoj uraeni
nalaz. U nedostatku posebnih propisa o nagradama vjetaka, visinu nagrade vjetaku
za izvreno vjetaenje sud je odreivao po slobodnoj ocjeni, na temelju istaknutog
vjetakovog zahtjeva, uzimajui u obzir uloeni trud, sloenost predmeta, utroeno
vrijeme i strunu kvalifikaciju vjetaka.110 Sigurno je sudu bilo vrlo teko odreivati
razumnu nagradu, koja je morala biti razliita za razliite vrste i razliite vrijednosti
predmeta vjetaenja.111 Neto laki zadatak sud je mogao imati kod odreivanja
106 Usp. ZUGLIA-TRIVA, str. 589.
107 Tako i u odluci VPSS, P- 2024/72. JANKOVI, str. 294.
108 U tom smislu vidi odluku VTSRH, P- 7271/03. od 5. rujna 2006., Zbirka odluka VTSH
12/110.
109 Tako VTSH u odluci P- 7059/04. od 19. rujna 2007., Zbirka odluka VTSH 14/131.
110 Vidi odluku VPS, Sl- 242/67., podatak kod KUKOLJAC, M., Parnini postupak, Beograd,
1970., str. 125.
111 Usp. POROBI, M. POROBI, V. POROBI, J., Zakoni o parninom postupku (Federacija

Zbornik v32 br1.indd 503

24.3.2011 9:56:29

504

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

nagrade vjetacima onih profesija ija strukovna udruenja imaju propisane


tarife njihovih usluga (primjerice, ovlateni sudski tumai). Sada je problematika
odreivanja visine nagrade i naknade trokova za rad vjetaka ureena odredbama
PSSV-a. U tom smislu, za obavljeno vjetaenje vjetak ima pravo na nagradu
koju utvruje nadleni sud prema posebnom cjeniku stalnih sudskih vjetaka,
koji je sastavni dio PSSV-a. Nagrada se odreuje u bodovima, a vrijednost boda
je 2,00 kune bruto bez PDV-a, a treba se izmijeniti ako se izmijene okolnosti koje
su postojale u vrijeme donoenja PSSV-a. Novu vrijednost boda utvruje ministar
pravosua po slubenoj dunosti. Ako je nagrada obraunata u satima vjetak je
duan uz raun dostaviti i obrazloenje svake stavke (PSSV, l. 22).
Nagrada za vjetaenje povjerenoj pravnoj osobi pripada toj pravnoj osobi,
to vrijedi i onda kada je vjetaenje povjereno dravnom tijelu, strunoj ustanovi
ili drugoj pravnoj osobi koji to vjetaenje ne obavljaju kao svoju registriranu
djelatnost (PSSV, l. 23.). Kad je sud povjerio vjetaenje strunoj ustanovi u skladu
s odredbama l. 252. st. 3. ZPP-a, onda se nagrada i trokovi za izvreno vjetaenje
isplauju ustanovi, jer u odnosu na sud kao sudionik u postupku pojavljuje se
samo ustanova.112 Kada za pojedine vrste vjetaenja koje obavljaju pravne osobe
registrirane za obavljanje vjetaenja za odgovarajuu djelatnost postoji cjenik
usluga, sud e odrediti nagradu za obavljeno vjetaenje prema tom cjeniku (PSSV,
l. 26.).
Ako se vjetaenje obavlja pod oteanim uvjetima (nou od 22 do 06 sati,
u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.), te za
rad u dane tjednog odmora, dravnog blagdana ili neradnog dana, iznos iz cjenika
vjetakih nagrada uveava se za 100% (PSSV, l. 24.).
Kada se sredstva za pojedine vrste vjetaenja (obdukcije) osiguravaju pravnim
osobama koje obavljaju poslove vjetaenja unaprijed u dravnom proraunu, visina
tih sredstava utvruje se na osnovi mjerila propisanih u cjeniku vjetakih nagrada.
Utvrena visina sredstava poveava se za 150%.
Putni trokovi obuhvaaju naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa.
Obuhvaaju izdatke za dolazak iz mjesta prebivalita, odnosno boravita do mjesta
gdje treba obaviti vjetaenje kao i za povratak u prebivalite, odnosno boravite,
te izdatke za prijevoz sredstvima javnog prometa u mjestu prebivalita, odnosno
boravita. Sredstvima javnog prometa u smislu PSSV-a smatraju se tramvaj,
trolejbus, vlak, autobus, brod i zrakoplov (PSSV, l. 27.). Naknada za prijevoz
pripada za putovanje obavljeno najkraim putem i najekonominijim prometnim
sredstvom, a obraunava se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i
priloenih isprava (rauna), kojima se dokazuju prijevozni trokovi i drugi izdaci
navedni na putnom nalogu (PSSV, l. 28.).
Za vrijeme zadravanja izvan mjesta prebivalita preko 8 do 12 sati vjetaku
pripada naknada u visini 1/2 dnevnice, a za vrijeme provedeno preko 12 do 24
BiH, Republika Srpska, Brko Distrikt BiH) sa komentarom i sudskom praksom,
Sarajevo, 2004., str. 571.

112 U tom je smislu odluka VSV, G- 346/81. JANKOVI, str. 294.

Zbornik v32 br1.indd 504

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

505

sata cijela dnevnica, koju imaju suci suda koji vodi postupak. Izdaci za smjetaj (u
daljnjem tekstu: noenje) priznaju se u punom iznosu prema priloenom raunu do
visine cijene noenja u hotelu u istom mjestu, a koji se priznaje i sucu (PSSV, l.
29.).
Treba kazati da PSSV nije preuzeo rjeenja prethodnog Pravilnika o stalnim
sudskim vjetacima (Narodne novine, broj 21/98.) o naknadi za neostvarenu
plau odnosno zaradu. Naime, prema odredbama l. 30., 31. i 32. spomenutog
Pravilnika, osobama stalno zaposlenim u dravnom tijelu, strunoj ustanovi ili
drugoj pravnoj osobi pripadalo je pravo na naknadu za neostvarenu plau za vrijeme
odsustvovanja s rada zbog odazivanja na poziv u svojstvu vjetaka, koju je trebalo
isplatiti dravno tijelo, struna ustanova ili druga pravna osoba u kojem su zaposleni,
a navedeni poslodavci mogli su ostvariti pravo na povrat isplaene naknade plae od
suda koji je vodio postupak. Meutim, ZPP u l. 256. st. 1. izriito propisuje da
vjetak ima pravo i na naknadu izmakle zarade pa vjerujemo da ovaj redakcijski
propust u PSSV-u ne bi trebao imati tetne posljedice na ostvarivanje ovoga prava
vjetaka.
to se tie obrauna i naknade trokova za stalne sudske vjetake iz podruja,
odnosno sekcije medicine dio tih trokova obraunava se i nadoknauje prema
odredbama toke Cbr. 2. Cjenika stalnih sudskih vjetaka (koji je sastavni dio
PSSV-a), kao i za vjetake iz drugih sekcija (Financijsko-raunovodstvene sekcije,
Graevinske sekcije, Sekcije Medicina, Sekcije za promet i vozila, Sekcije
toksikologije, Sekcije veterinarstva, Geodetske sekcije i dr.). Dodatno, prema
odredbi Cbr. 5. Cjenika, za Sekciju Medicina, u podruju klinike medicine naknada
trokova za pregled osoba i medicinske dokumentacije iznosi 140 bodova, a za
provedbu dodatnih pretraga 80 bodova. U podruju sudske medicine naknada za
davanje nalaza i miljenja iznosi 160 bodova, za obdukciju 400 do 800 bodova, a za
obdukciju na terenu 750 do 1.200 bodova.
Kad vjetaci obave naloeni zadatak i izvre vjetaenje, ali ne podnesu
izvjetaj, imaju pravo na naknadu trokova, tj. na nagradu za obavljeni posao, ali ne
i pravo na nagradu za sastavljanje izvjetaja.113
2/ U pogledu naknade trokova i nagrade vjetaka na odgovarajui se nain
primjenuju odredbe lanka 249. st. 2. i 3. ZPP-a o svjedocima.
Tako bi vjetak trebao zatraiti naknadu odmah nakon vjetaenja, inae gubi
pravo na nju. Sud je duan na to upozoriti vjetaka (arg. iz l. 249. st. 2. ZPP-a). U
rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi vjetaka sud e odrediti da se odreena svota
isplati iz poloenog predujma. Ako predujam nije poloen sud e u izreci rjeenja
narediti stranci da odreenu svotu plati vjetaku u roku od 8 dana (arg. iz l. 249.
st. 3. Zpp-a). alba protiv toga rjeenja ne zadrava ovrhu rjeenja. Dakle, protiv
rjeenja o odmjeravanju trokova i nagrade vjetaku je doputena posebna alba pa
se ono ne moe pobijati u albi protiv odluke o glavnoj stvari.114
113 Takvo je stajalite zauzeo VPS u odluci Sl- 2633/71. od 3. oujka 1972. god. JANKOVI,
str. 293.
114 Vidi odluku VSH, G- 3885/70. od 9. veljae 1972. god. JANKOVI, str. 294.

Zbornik v32 br1.indd 505

24.3.2011 9:56:29

506

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

XV/ UMJESTO ZAKLJUKA


U zadnjih nekoliko godina dogodio se niz aktivnosti koje su dovele do
znaajnih promjena na podruju sudskog vjetaenja. Navedene aktivnosti bile su
nune jer se utvrdilo da na tom podruju nisu precizno i sveobuhvatno rjeeni status
i uvjeti za odreivanje (stalnih) sudskih vjetaka te da u samom postupku vjetaenja
nisu (bile) rijetke nepravilnosti, nestrunost, neodgovornost, neujednaenost
kriterija, nerazumijevanje (izmeu suda i vjetaka kod odreivanja predmeta i
opsega vjetaenja te zadatka vjetaka), pa i razne zloporabe.
U tom smislu donesen je (novi) PSSV, kojim su ureeni nain utvrivanja
uvjeta za obavljanje poslova sudskog vjetaenja, njihova prava i dunosti, te visina
nagrade i naknade trokova za rad vjetaka.
Nadalje, novelama ZPP-a uvedene su neke izmjene i dopune odredaba o
vjetacima koje, meu ostalim, imaju za cilj pootriti odgovornost vjetaka. Tako
je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne
novine, broj 88/08.), proiren krug razloga za sankcioniranje vjetaka koji neuredno
obnaa povjerenu mu dunost, to bi trebalo onemoguiti potencijalna nesavjesna
obnaanja vjetakih dunosti, radi breg okonanja parninog postupka, a posebno
da ne ovisi vie o diskreciji suda hoe li ili ne kazniti vjetaka.
Treba spomenuti da je Vrhovni sud donio, tzv. Orijentacijske kriterije i iznose
za utvrivanje visine pravine novane naknade nematerijalne tete, koji se redovito
primjenjuju na sve parnine postupke za naknadu nematerijalne tete u svim
stupnjevima suenja i na tetne dogaaje koji su se zbili prije i na one koji su se
zbili nakon njihovog donoenja.
Znaajna je i aktivna uloga Hrvatskog drutva sudskih vjetaka, kao udruge
stalnih sudskih vjetaka u koju se, radi unaprjeenja i osiguranja javnog interesa na
podruju vjetaenja, udruuju sudski vjetaci koji u Republici Hrvatskoj za podruje
pojedinog upanijskog ili trgovakog suda povremeno ili stalno obavljaju djelatnosti
sudskih vjetaenja. Glavne aktivnosti te udruge usmjerene su na sudjelovanje
u donoenju propisa koji ureuju poloaj sudskih vjetaka, kao i permanentno
struno usavravanje lanova. Drutvo je donijelo i svoj Etiki kodeks koji sadri
moralna naela kao i pravila profesionalne etike kojih se u svom djelovanju trebaju
pridravati svi lanovi Drutva, kako bi time pridonijeli napretku strunog i
objektivnog pristupa svakom sluaju vjetaenja i doprinosili unaprjeenju i ugledu
struke, unutar koje se provode vjetaenja. Drutvo redovito tiska asopis Vjetak,
u kojemu se objavljuju znanstveni i struni lanci, tematski vezani uz djelatnost
vjetaenja, vijesti o aktivnostima koje se provode na razini Drutva kao i imenik
lanova.115
Kod vjetaenja vjetaka medicinske struke, svjedoci smo da rjeavanje brojnih
problema, pa i na podruju prava i medicine, nuno zahtijeva multidisciplinarni
pristup i specijalizacije. U tom bi smislu bilo korisno da i sud i punomonici u
115 Podrobnije na web stranici http://www.sudski-vjestaci.hr/.

Zbornik v32 br1.indd 506

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

507

graanskim postupcima usavre i steknu posebna struna znanja iz onih podruja


znanosti koje je u okviru odreene specijalizacije najpotrebnije poznavati, tonije
suci iz podruja medicine, a lijenici-vjetaci iz podruja prava. Zbog nedostatka
organizirane edukacije vjetaka, nepostojanja standarda te nepoznavanja
elementarnih pravila procesnog prava i drugih propisa, dugo se zapaala velika
razlika u ocjenama vjetaka,116 to je rezultiralo neujednaenom sudskom praksom,
a u krajnjoj liniji i stvaranjem pravne nesigurnosti i povredom naela zakonitosti u
parninom postupku. To se posebno odnosi na parnice u kojima je potrebna procjena
pravine naknade neimovinske/nematerijalne tete, gdje su medicinska vjetva
nezaobilazna. Specijalizacija bi znaajno poveala mogunost suda da objektivno i
pravilno ocjenjuje nalaz i miljenje vjetaka, a bitno bi mu olakala i izbor vjetaka.
Suci-specijalisti ne bi morali nekritiki i bezrezervno vjerovati vjetacima niti stvarati
dojmove o loginosti i strunosti nalaza, nego bi u najveem dijelu mogli faktiki
ocijeniti nalaz i miljenje vjetaka i kao takvoga ga prihvatiti ili odbaciti.117 Zbog
svoje interdisciplinarnosti vjetaenje na podruju medicine vrlo je kompleksno,
pa zahtijeva od pravnika (sudaca i odvjetnika) barem elementarno poznavanje
medicinske problematike, ali i obrnuto. Posebno se naglasak postavlja na poznavanje
medicinske prakse i visokih standarda i dostignua u podruju medicinske
djelatnosti. Osim to bi trebali biti podrobno upoznati s pravnim propisima i
pravnom praksom iz podruja zdravstva pravnici (suci i odvjetnici) bi trebali biti
barem na openitoj razini upueni u medicinsku problematiku. Temeljne spoznaje o
tome bi mogli stei tijekom studiranja iz kolegija medicinsko (zdravstveno) pravo,
sudska medicina i sudska psihijatrija. Na alost, medicinsko/zdravstveno pravo, ne
izuava se sustavno kao zasebni obvezni kolegiji na naim pravnim fakultetima, dok
se, suprotno, pod raznim nazivima, s razliitim sadrajem i opsegom, te s razliitim
nastavnim programima, esto nalaze u studijskim programima medicinskih i nekih
drugih strunih, preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, to drimo
iznimno znaajnim i pozitivnim.118
116 Tako GNJIDI, . BILI, R. i dr., Uvod u medicinsko vjetaenje u graanskim parnicama,
Zagreb, 2008., str. 8.
117 Vidi MAROVI, A. MEDVIDOVI, L. TIMAC, S., Zatita prava osobnosti, Split,
2006., str. 76.
118 Znaajan iskorak na planu izobrazbe strunjaka iz podruja medicinskog prava uradio je
Pravni fakultet Sveuilita u Splitu ustrojavanjem poslijediplomskog specijalistikog
studija Medicinsko pravo, koji ima za cilj obrazovanje specijalista medicinskog prava,
kako bi mogli obavljati vodee i najsloenije poslove u zdravstvenim ustanovama, pravosuu,
visokokolskim i drugim obrazovnim ustanovama, institutima te dravnim i drugim javnim
institucijama. Polaznik stjee multidisciplinarno (pravno-medicinsko-etiko) znanje i vjetine
koje omoguuju kritiku analizu i sposobnost primjene steenih specifinih znanja iz podruja
medicinskog prava u praksi. Polaznici koji steknu diplomu moi e obavljati sloene i
zahtjevne poslove viih razina odgovornosti u: zdravstvu, pravosuu, javnoj administraciji
(lokalnog, regionalnog, nacionalnog i meunarodnog znaenja), profesionalnim i strukovnim
udruenjima, obrazovnim institucijama, institutima, ustanovama kao samostalni eksperti iz
podruja medicinskog prava i dr.

Zbornik v32 br1.indd 507

24.3.2011 9:56:29

508

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

Nadalje, spoznalo se da je nuno postojanje, tzv. (orijentacijskih) medicinskih


kriterija, a posebno da se u praksi primjenjuju jedinstveni kriteriji. Tako se u praksi
primjenjuju medicinski kriteriji koji su kompatibilni s pravnim kriterijima Vrhovnog
suda i sukladni novoj koncepciji neimovinske tete po odredbama ZOO/2005.
Usto, za psihijatriski dio vjetaenje, uvaavaju se, tzv. psihijatrijski kriteriji, koji
su takoer prilagoeni ZOO/2005. i spomenutim pravnim kriterijima Vrhovnog
suda. Ovako kompletirani orijentacijski medicinski kriteriji u cijelosti odgovaraju
potrebama zakonodavstva i sudske prakse, te jame jednakost i sigurnost graanima,
a ujedno predstavljaju i zatitu oteenicima kod potraivanja neimovinske tete.
2/ Osnovna naela prema kojima se provodi trajna medicinska izobrazba
propisana su lankom 2. Pravilnika o sadraju, rokovima i postupku trajne
medicinske izobrazbe i provjere strunosti lijenika Hrvatske lijenike komore i
njima je, meu ostalim, obuhvaeno i pravo na slobodan izbor u postupku trajne
medicinske izobrazbe, odnosno mogunost i pravo svakog lijenika na izbor sadraja
i oblika trajne medicinske izobrazbe. U tom smislu lako je uoiti uzlazni trend
izbora usavravanja zdravstvenih djelatnika upravo na podruju, tzv. medicinskog
prava. Ovu tvrdnju moemo poduprijeti injenicama da je veliki broj zdravstvenih
djelatnika upisao poslijediplomski specijalistiki studij Medicinsko pravo, da su
bili sudionici ili referenti na nekoliko znanstvenih i strunih skupova s tematikom
iz podruja medicinskog prava (kojima je pokrovitelj bio i ministar zdravstva),
da se na medicinskim fakultetima izvodi ili se uvodi u studijske programe
kolegij Medicinsko/zdravstveno pravo (ili njegove inaice) i sl. Steena znanja
zdravstvenim djelatnicima omoguit e kvalitetnije pruanje pomoi pacijentima
(informed consent), ali e im svakako koristiti kako bi upoznali i kvalitetnije zatitili
svoja prava (graanska i kaznena odgovornost, lijenika tajna, svjedok, itd.), u
obavljanju upravljakih funkcija i znanstvenog rada, pa i obavljanju funkcije stalnog
sudskog vjetaka.
Konano, Hrvatska lijenika komora 2009. donijela je Pravilnik o provoenju
izobrazbe kandidata za stalne sudske vjetake, kojim se ureuje provoenje
izobrazbe za lijenike kandidate za stalne sudske vjetake, postupak imenovanja
mentora lijeniku kandidatu te prava i obveze kandidata i mentora. To bi meu
ostalim, trebalo znaajno pridonijeti upoznavanju lijenika kandidata za stalne
sudske vjetake s pravnim pojmovima i terminologijom, kako bi potpunije i pravilno
mogli shvatiti zadatak koji im je postavljen i razumljivo izloiti svoj nalaz i miljenje
za sud i druge sudionike u postupku.

Zbornik v32 br1.indd 508

24.3.2011 9:56:29

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

509

Summary
ON EXPERT WITNESSING IN CIVIL PROCEDURE PAYING
A SPECIAL ATTENTION TO EXPERT WITNESSING IN THE
FIELD OF MEDICINE
The expert witnesses are third persons who are different from parties and
judge(s) and who using their professional knowledge or special experience help the
court to establish a certain fact. The court provides evidence by hearing testimony
from expert witnesses to establish particular facts when there is a need for expert
knowledge which the court does not dispose of itself. The author in the article points
at certain aspects of the notion of expert witnessing and expert witness; appointment
of expert witnesses; expert witness testimony given by legal and physical persons;
duty to give a testimony as an expert witness; disqualification of expert witnesses;
expert witnesses sanctioning; refunding and payment for the testimony given by the
expert witness; summons issued for expert witnesses; instructions given to expert
witnesses and their identification; court directing the expert testimony; findings and
opinion of the expert witness; contradictions and failures associated with expert
testimony; appeals against the court ruling to appoint an expert witness and on the
notion of a special type of expert witnesses the court interpreter. The author gives
a special attention to the status and work of medical expert witnesses.
Key words: expert witness, civil procedure.

Zusammenfassung
SACHVERSTNDIGUNG IM ZIVILPROZESS UND DIE
MEDIZINISCHE BEGUTACHTUNG
Im Gegensatz zu den Parteien und Richter nehmen die Sachverstndigen an
einem Zivilprozess als Drittpersonen, die mit ihren Fachkenntnissen oder ihrer
Erfahrung das Gericht bei der Feststellung von Tatsachen untersttzen, teil. Wenn das
Gericht ber das fr die Feststellung von Tatsachen erforderliche Fachwissen nicht
verfgt, so werden Sachverstndige eingesetzt. In der vorliegenden Arbeit macht
der Autor auf einige Aspekte der Sachverstndigung und der Sachverstndigen
aufmerksam, wie z.B.: die Bestimmung eines Sachverstndigen, Ausbung
der Sachverstndigung von juristischen und natrlichen Personen; Pflichten
der Sachverstndigung; Ausschlieung des Sachverstndigen; Bestrafung des
Sachverstndigen; Vergtung und Honorar fr den Sachverstndigen; Vorladung des
Sachverstndigen; Auftrag und Identifikation des Sachverstndigen; Verwaltung der
Sachverstndigung; Gutachten und Meinung des Sachverstndigen; Widersprche
und Mngel im Gutachten und in der Meinung des Sachverstndigen; Beschwerden

Zbornik v32 br1.indd 509

24.3.2011 9:56:30

510

J. IZMI, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom...


Zb. Prav. fak. Rij. (1991) v. 32, br. 1, 473-510 (2011)

gegen die Bestimmung eines Sachverstndigen und der Dolmetscher als eine
Sonderform der Sachverstndigen. Der Autor weist auch auf den Status und auf die
Arbeit der medizinischen Gutachter hin.
Schlsselwrter: Sachverstndiger, Zivilprozess.

Riassunto
DELLE PERIZIE NEL PROCEDIMENTO CONTENZIOSO CON
PARTICOLARE ATTENZIONE PER LE PERIZIE IN CAMPO
MEDICO
I periti sono soggetti terzi, che si distinguono dalle parti e dal giudice, i
quali grazie alle proprie conoscenze professionali oppure a particolari esperienze
consentono al tribunale di conoscere determinati fatti. I periti vengono usati alla
stregua di mezzi di prova, allorquando il tribunale non disponga di determinate
conoscenze professionali indispensabili per scoprire determinati fatti. Nel contributo
lautore illustra alcuni aspetti riguardanti: la nozione di perizia e di perito; la nomina
del perito; lespletamento della perizia da parte di persone giuridiche e fisiche; i
doveri dei periti; lesclusione del perito; il sanzionamento del perito; lindennizzo
e la gratifica per la perizia; la chiamata del perito; lincarico del perito e la sua
identificazione; la conduzione della perizia; lanalisi ed il parere del perito; la
contraddittoriet e le lacune nellanalisi e nel parere del perito; i ricorsi avverso il
provvedimento di nomina del perito e di particolare categoria di perito - interprete.
In particolare ha prestato attenzione allo status ed alloperato dei periti nella
professione medica.
Parole chiave: perito giudiziale, procedimento contenzioso.

Zbornik v32 br1.indd 510

24.3.2011 9:56:30