TERMODINAMIKA

U
GEOLOGIJI

Nestabilno

Metastabilno
Potencijalna energ.
barijera

Stabilno

p. T. m.izoliran okolina sustav granica sustava otvoreni sustav . V. r) . n) Faza – homogeni dio sustava.ekstenzivne veličine (ovise o masi.intezivne veličine (ne ovise o masi. jasno odvojen od ostatka sustava Komponenta – kemijske vrste u sustavu Energija Sustav Faza 2 Faza 1 zatvoreni sustav Faza 3 F1 F2 izolirani sustav .zatvoren .otvoren .Sustav Energija Sustav .

Kada je broj nezavisnih relacija (jednadžbi) manji od broja varijabli stanje sustava nije u potpunosti definirano (stupnjevi slobode).Gibbsovo pravilo faza Stanje sustava potpuno je definirano kada je broj varijabli jednak broju neovisnih relacija među njima. p + f = c +2 p – broj faza f – broj stupnjeva slobode c – broj komponenti f = 0 (invarijantni sustav) f = 1 (univarijantni sustav) f = 2 (bivarijantni sustav) c=1 (H2O) Kada je sustav u ravnoteži? .

Gibbsovo pravilo faza p + f = c +2 c=2 (H2O i NaCl) .

182 J W<0 .volumen W>0 -kada sustav vrši rad tada energija ima pozitivan predznak -kada okolina vrši rad tada energija ima negativan predznak [W] = [J] 1 cal = 4. Rad x W    Fdx W – rad F – sila x .Energija Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad.udaljenost 0 V1 W    PdV V0 W – rad P – pritisak x .

Energija Toplina (termalna energija) 2 mv 3 EK   kT 2 2 EK . Odredi prosječnu kinetičku energiju molekula plina pri t = 25°C i pri t = 350°C .termodinamička temperatura -kada sustav gubi energiju (toplinu) tada promjena energije ima negativan predznak -kada sustav prima energiju (toplinu) tada promjena energije ima pozitivan predznak DE < 0 DE > 0 Zadatak.Boltzmannova konstanta (k = 1.srednja kinetička energija čestica k .38×10-23 J/K) T .

stlačivost Z .Jednadžba stanja (opisuje odnose među varijablama sustava) Idealni plin Realni plin Van der Waalsova jednadžba: PV = nRT V/n = RT/P Vm Vm = 22.koeficijent stlačivosti Z = (pV)/(nRT) RT a P  2 Vm  b Vm Tablica 1. Van der Waalsove konstante Z = 1 → idealni plin 1  V     V  T  P 1  V      V  P T Benedict–Webb–Rubinova jednadžba stanja: .koeficijent termalne ekspanzije .4 dm3/mol  .

ioni i molekule nastaju iz elemenata u standardnom stanju.promjena unutrašnje energije sustava (U) pri reverzibilnom procesu jednaka je toplini koju je sustav pri tom procesu primio ili izgubio umanjenoj za rad koji je sustav izvršio ili je nad sustavom izvršen.PdV Entalpija .Zakoni termodinamike 1.S ni H0fi (reaktanti) DH > 0 (endotermna reakcija) DH < 0 (egzotermna reakcija) Entalpija elemenata u njihovom stabilnom agregatnom stanju pri standardnim uvjetima iznosi nula. H = U + PV Toplina reakcije DH0R = S ni H0fi (produkti) . . dU = dQ .entalpija formiranja komponenti i njihovih iona i molekula u vodenoj otopini jednaka je toplini apsorbiranoj ili otpuštenoj pri kemijskoj reakciji u kojoj te komponente. zakon termodinamike .

promjena entropije sustava (dS) pri reverzibilnom procesu jednaka je toplini (koju je sustav pri tom procesu primio) podijeljenoj s apsolutnom temperaturom dS = dQ / T (reverzibilan proces) dS > dQ / T (ireverzibilan proces) .mjera za nered u sustavu . zakon termodinamike Entropija (S) .H0 = CP (T-T0) dU = dQ .PdV T0 CP = a + (b×10-3)T + (c×10-6)T2 2.Toplinski kapacitet dQ = C dT dH = CP dT T T  dH  CP  dT T0 HT .

3.TDSR0 DG0R = S ni G0fi (produkti) .S ni G0fi (reaktanti) DG < 0 (spontana reakcija) DG = 0 (ravnoteža) DG > 0 DGR0 = -RT lnK DG je “pokretačka sila” reakcija .za smjese idealnih plinova . zakon termodinamike .S ni S0fi (reaktanti) Gibbsova slobodna energija Gibbsova slobodna energija (G) je energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. dS = C (dT / T) DS0R = S ni S0fi (produkti) . Definirana je jednadžbom: DGR0 = DHR0 .toplinski kapacitet čistih krutina iznosi nula pri apsolutnoj temperaturi od 0 K.

Fugacitet i aktivitet Jednadžbu DGR0 = -RT lnK možemo koristiti i za realne plinove te otopine ali moramo uvesti neke modifikacije: Kod realnih plinova parcijalni pritisak zamjenjujemo fugacitetom (f). uvjetima Aktivitet čistih tvari u tekućem stanju iznosi 1. Za neku komponentu smjese definiran je kao dμ = RT (lnf) gdje je μ kemijski potencijal. pri konstantnoj temperaturi. nA). . Za smjesu tvari. tlaku i količini ostalih komponenti u smjesi: dμ = G/n .kad je sustav u ravnoteži tad je kemijski potencijal svake komponente u nekoj fazi jednak kemijskom potencijalu te komponente u svim ostalim fazama sustava Kod realnih otopina uvodimo pojam aktiviteta (a): a =f / f0 f .fugacitet otapala u otopini f0 . Fugacitet plinova je tlak koji bi plin imao da je idealan. kemijski je potencijal komponente A (μA) definiran kao parcijalna derivacija Gibbsove energije (G) s obzirom na količinu komponente A (broj molova.fugacitet otapala kada je njegova para u ravnoteži s čistom tvari pri stand.